P. 1
Dnevni avaz [broj 5451, 6.11.2010]

Dnevni avaz [broj 5451, 6.11.2010]

|Views: 488|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 06, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Dnevni avaz

Nezavisni bh. politi~ki dnevnik subota, 6. 11. 2010. Sarajevo Godina XVI Broj 5451 1 KM, 6 kn, 40 din, 0,70 E

16 GODINA NAJTIRA@NIJA NOVINA U BOSNI I HERCEGOVINI www.dnevniavaz.ba

)4#=#0+/# ' $+6+ 84# '0 8+ #- 214'<#
Rje{enja o povratu poreza u drugoj polovini mjeseca Pristiglo 27.000 zahtjeva, a radi se o sumi od ne{to vi{e od tri miliona KM Novac treba do}i od kantonalnih ministarstava finansija iz kantonalnog bud`eta
ko 27.000 gra|ana Federacije BiH uputilo je zahtjev Poreznoj upravi da im bude vra}en vi{ak upla}enog pore-

POREZNA UPRAVA Kontrola pristiglih prijava

Evropska liga: Vahid Halilhod`i} za „Avaz“

O

za i, prema propisima, oni bi taj novac trebali i dobiti. O~ekuje se da }e sva papirologija biti gotova do druge polovine novembra kako bi cijeli

postupak zapo~eo. Porezna uprava, naime, do tada }e kantonalnim organima dostaviti svu potrebnu dokumentaciju. 3. strana

Hlap~evi}i

Halilhod`i}: Ljudi u NSBiH ne shvataju koliko grije{e

Velika pobjeda!
Travnik: Otvorena nova istraga

67. strana

10. str.

Afere: Sedam godina agonije „Feroelektra“

OD 1.000 TINEJD@ERICA 16 IH OSTAJE U DRUGOM STANJU
BIJELJINA
65. strana

REPREZENTACIJA

KPZ ZENICA

Su{i} nije pozvao Nadarevi}a

Kobno pu{enje u krevetu
14. str.

Muhamed Ali Ga{i pretu~en u zatvoru
15. strana

Politi~ki prilog „Sedmica“

STANI]I PREDLA@U RASKID UGOVORA

Frapantno: U BiH djeca ra|aju djecu

9. str.

4. strana

MUTEVELIJA SILOVAO DJEVOJKU OPTU@ENU ZA ^EDOMORSTVO?

Mje{tani ostavljeni da se sami snalaze kako znaju i umiju

(Foto: M. Kadri})

Pola godine od krvavog pohoda pomahnitalog kom{ije

O nama niko ne brine

2

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

aktuelno

INICIJATIVE Nakon izvinjenja upu}enog Srbima

^ankovi} Izetbegovi}a poziva u veliku Srbiju
VSTV: Odr`ana dvodnevna sjednica

Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e BiH

Ukoliko Federacija BiH ne bude imala interes i `elju za povezivanjem sa Srbijom, budite sigurni da }e ih imati Republika Srpska, navodi se u pismu
Nakon {to se Bakir Izetbegovi} izvinio Srbima za nevine `rtve Armije RBiH, „Srbski narodni pokret - Izbor je na{„ uputio je novoizabranom ~lanu Predsjedni{tva BiH otvoreno pismo u kojem od njega tra`i da „ispravi historijske gre{ke“.

Imenovana 22 nosioca pravosudnih funkcija
Na du`nost }e svi stupiti 1. decembra
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e (VSTV) BiH na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu donijelo je odluke o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, saop}ilo je ovo vije}e. Imenovani nosioci pravosudnih funkcija na du`nost }e stupiti 1. decembra, javila je Onasa. Za podru~je RS imenovani su: Edina ^upelji} i Dragomir Miljevi (Vrhovni sudu RS), Velimir Ninkovi} (Vi{i privredni sud Banja Luka), Asmir Kori~i} (Okru`ni privredni sud Banja Luka), Bo`ana Gu`vi} (Okru`ni privredni sud Bijeljina). Mira Do{enovi} i Tatjana Stupa imenovane su za dodatne sudije u Okru`nom sudu u Banjoj Luci, D`evad ]ejvanovi} za tu`ioca u Okru`nom tu`ila{tvu u Bijeljini, Bo{ko Su{i} i Nata{a Bo`i~kovi} za tu`ioce u Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju, Mirza Hukelji} za tu`ioca u Okru`nom tu`ila{tvu u Isto~nom Sarajevu, Goran Raki} za tu`ioca u Okru`nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci, Sanja Zori} i Mladen Mitrovi} za tu`ioca u Specijalnom tu`ila{tvu Okru`nog tu`ila{tva u Banjoj Luci. Na sjednici su obavljena i imenovanja za pozicije u FBiH. Maja Peji} i Jasmina ]osi} su sudije u Op}inskom sudu u Sarajevu, Adnan Baru~ija sudija u Op}inskom sudu u Zenici, @eljko @ivkovi} sudija u Op}inskom sudu u Ora{ju, Josipa Korou{i} sudija u Op}inskom sudu u [irokom Brijegu, Katarina Drma} sudija u Op}inskom sudu u Konjicu, Adis Berbi} je tu`ilac u Kantonalnom tu`ila{tvu u Zenici i Gordan [kobi} tu`ilac u Kantonalnom tu`ila{tvu u [irokom Brijegu.

Historijska situacija
Predsjednik tog udru`enja Dane ^ankovi}, koji potpisuje pismo, podsje}a Bakira Izetbegovi}a da je njegov otac Alija Izetbegovi} imao klju~nu ulogu u „historijski va`noj situaciji za na{e narode“. - Alija Izetbegovi} imao je mogu}nost izbora izme|u Tu|manovog prijedloga da stvori nezavisnu dr`avu BiH po cijeni ulaska u rat protiv Srba i Milo{evi}evog da se u BiH ne ratuje, ve} da tada{nja SRBiH, zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, stvori slo`enu dr`avu u kojoj bi njen prvi predsjednik bio va{ otac, Ali-

^ankovi}: Historijske gre{ke

Izetbegovi}: Nije pro~itao pismo

ja Izetbegovi} - navodi se u pismu. Zbog toga ^ankovi} tra`i da Bakir Izetbegovi} „ispravi tu gre{ku“ te da pokrene inicijativu i

otvori proces da „Federacije BiH i Republika Srpska sa Srbijom stvore dr`avnu zajednicu“.

Legitimno pravo
- Ukoliko Federacije ne bude imala interes i `elju za povezivanjem sa Srbijom, budite sigurni da }e ih imati Republika Srpska, {to je njeno legitimno pravo. Gospodine Izetbegovi}u, vrijeme koje dolazi sve }e nas ispitati jesmo li zaista za mir i razumijevanje drugih - ka`e se u pismu. Od Bakira Izetbegovi}a ju~er nismo uspjeli dobiti komentar na pismo, jer ga, kako nam je kazao u kratkom razgovoru putem telefona, „jo{ nije pro~itao“. F. KARALI]

„Bo{njaci BiH i Srbije `ivjeli bi u jednoj dr`avi“
^ankovi} tvrdi da je stvaranje dr`avne zajednice sa Srbijom dobro iz vi{e razloga. - U FBiH i RS `ivi oko 90 posto Bo{njaka, muslimana i Srba. U Srbiji `ivi veliki broj Bo{njaka, muslimana, tako da bi Va{ narod `ivio u jednoj dr`avnoj zajednici. To bi doprinijelo politi~koj stabilnosti i miru na ovim prostorima, {to je preduslov za ekonomski i svaki drugi boljitak. Na taj na~in, pokazat }e se osje}aj brige i razumijevanja za na{a dva naroda - predla`e ^ankovi}.

Reagiranje Udru`enja sudija u BiH

Osu|eno podmetanje po`ara u Banjoj Luci
Udru`enje sudija u BiH osudilo je prekju~era{nji „teroristi~ki akt podmetanja po`ara u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, usmjeren ka ru{enju sudske vlasti, kao i svaki pritisak na pravosudne institucije u BiH’’. Istaknuto je da je ovaj doga|aj dokaz da i dalje treba ja~ati pravosu|e i dati mu punu podr{ku u njegovoj nezavisnosti, saop}ilo je Udru`enje. Udru`enje je pru`ilo Tegeltija: Podr{ka kolega podr{ku Osnovnom sudu po`ara u Osnovnom sudu u Banjoj u Banjoj Luci, svim sudijama tog Luci te poru~uje svima onima kosuda i njegovom predsjedniku Mi- ji su se usudili na ovakav korak da lanu Tegeltiji, prenijela je Onasa. to ne}e utjecati na tu`ioce i sudiI Udru`enje tu`ilaca RS na- je da i dalje savjesno i nepristrasno jo{trije je osudilo podmetanje obavljaju svoj posao.

Reakcija na Izetbegovi}evu izjavu

Okrugli sto o bh. pravosu|u

Dodik: Alijina politika je neprihvatljiva
Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je neprihvatljivom prekju~era{nju izjavu novoizabranog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a da }e nastaviti politiku svog oca, datu tokom susreta s njema~kom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. Dodik je rekao novinarima Dodik: Te{ke rije~i u Banjoj Luci da za srpski narod u BiH ta izjava mo`e zna~iti politiku ‘’Islamske deklaracije’’, koju je napisao Alija Izetbegovi}, a koju „mla|i Izetbegovi} dr`i na vidnom mjestu u svom stanu“. - Ako govorimo o te{kim rije~ima, onda je on izgovorio veoma te{ku rije~. Za nas je politika Alije Izetbegovi}a potpuno neprihvatljiva - kazao je Dodik.
Sa skupa: Provo|enje istrage

U Tu`ila{tvuBiH 17 predmeta ratnih zlo~ina
U Tu`ila{tvu BiH trenutno ima 17 predmeta u vezi sa ratnim zlo~inima, od kojih se 15 odnosi na stradanje Bo{njaka, a dva na stradanje Srba, re~eno je ju~er u Rogatici na okruglom stolu o temi „Pribli`avanje rada Tu`ila{tva i Suda BiH lokalnoj zajednici“. Na okruglom stolu organiziranom da bi gra|anima bio pribli`en na~in procesuiranja optu`enih za ratne zlo~ine, portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} rekao je da je u ovim predmetima osumnji~eno vi{e desetina lica i da je u ve}ini ovih slu~ajeva donesena naredba o provo|enju istrage. Grube{i} je naveo da su u radu Tu`ila{tva i ~etiri predmeta koja se vode protiv nepoznatih po~inilaca ratnih zlo~ina na podru~ju rogati~ke op}ine.

www.dnevniavaz.ba

PORTAL - komentar dana SCT tra`i produ`enje roka za zavr{etak radova do 2012. godine!
- Ako im bude produ`en rok za izgradnju, onda definitivno gra|evinari BiH trebaju u masovne proteste! Krajnje je vrijeme da se skinu svi korumpirani koji sa SCT-om har~e na{e pare! (imsir bico)

aktuelno

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

3

Komentar dana
Pi{e: Tarik LAZOVI] (tarikl@avaz.ba)

POREZNA UPRAVA FBiH Kontrola pristiglih prijava za olak{ice

Gra|anima se vra}a vi{e od tri miliona KM
Rje{enja o povratu poreza u drugoj polovini mjeseca Pristiglo 27.000 zahtjeva Novac }e biti ispla}ivan iz kantonalnih kasa
S obzirom na to da se pribli`ava kraj godine, kada istje~e rok za povrat vi{e upla}enog poreza na dohodak poreznim obveznicima, Porezna uprava (PU) FBiH zavr{ava kontrolu godi{njih prijava poreza na dohodak i ispravnosti dokumentacije po osnovu koje obveznici imaju pravo na olak{ice. - Porezna uprava FBiH zaprimila je 86.652 godi{nje prijave poreza na dohodak. Prema podacima kantonalnih poreznih ureda, na 27.000 godi{njih prijava poreza na dohodak iskazan je zahtjev za povrat vi{e upla}enog poreza. O~ekujemo da }e Porezna uprava dostaviti rje{enja o povratu vi{e upla}enog poreza poreznim obveznicima i kantonalnim ministarstvima finansija u drugoj polovini novembra radi izvr{enja rje{enja objasnili su nam u Slu`bi za odnose s javno{}u Porezne uprave.

Reketa{ke barijere
Vlasti su razvile mehanizme kojima reketiraju privredu i onemogu}avaju svaku {ansu da se biznis spontano razvija
Ve} ~etvrtu godinu zaredom istra`ivanje Svjetske banke pokazuje da se, u ovom dijelu Evrope, biznisom najte`e baviti u BiH. Stru~njaci svake godine mjere niz parametara va`nih za djelovanje poslovnih subjekata, investicije, razvoj i zapo{ljavanje. Bez zna~ajnih reformi uvjeti za poslovanje ostaju jednako te{ki. Razli~ite administrativne barijere, komplicirane procedure, dugotrajni i skupi procesi izdavanja dozvola ~ine pokretanje i vo|enje privatnog biznisa u BiH, posebno za strane investitore, skoro pa nemogu}om misijom. No, dok se najve}i dio privrede bori s takvim uvjetima, evidentno je da neki i ne~iji biznisi cvjetaju, da se d`epovi pune, a novi bogata{i ni~u iz reda sva tri konstitutivna naroda. Istra`ivanje Svjetske banke „Doing Business 2011“ identificiralo je jednu kapitalnu ~injenicu koja mo`e u velikoj mjeri objasniti taj paradoks, ali i biti indicija agencijama za provo|enje zakona i pravosu|u. Ono otkriva da postoji odre|eni broj uskih grla u administraciji, i to na razli~itim nivoima vlasti, na kojima se predmeti, dozvole, odobrenja za kompanije nepotrebno zadra`avaju mjesecima. Putem tih administrativnih rampi, vladaju}e strukture, zapravo, selektiraju i kontroliraju poslovanje privrednih subjekata. Ne radi se tu o nekom zaostatku krute birokratije komunizma ili neradu institucija. Ako je rije~ o politi~kom favoritu, partijskim tajkunima ili, jednostavno, biznismenu koji je spreman ostaviti plavu kovertu za prolazak kroz „rampu“, stvari idu kao podmazane. Baviti se biznisom koji je isprepleten s kriminalno-politi~kim miljeom stranaka na vlasti, uop}e nije te{ko. [tavi{e, BiH je postala vrlo atraktivna za grupe organiziranih kriminalaca iz regije, koji pronalaze odgovaraju}e partnere u vladaju}im strukturama za razvoj svog „biznisa“. ^ak je i direktor Ureda Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli (Marco Mantovanelli), na prezentaciji ovog izvje{taja, sasvim otvoreno ukazao na to da veliki broj procedura i njihova slo`enost otvaraju vrata mutnim radnjama i predstavljaju jasnu indikaciju korupcije. Vlasti su tako razvile, i godinama ih zadr`avaju, uprkos upozorenjima Svjetske banke, sofisticirane mehanizme kojima reketiraju privredu i onemogu}avaju svaku {ansu da se biznis samostalno i spontano razvija, bez njihovih pohlepnih prstiju.
\oko NINKOVI]

Propisane olak{ice
Zakonom propisane olak{ice obveznici mogu ostvariti na onovu pla}ene premije `ivotnog osiguranja, upla}enog dobrovoljnog penzijskog osiguranja, tro{kova lije~enja i pla}enim kamatama na stambeni kredit.

Transakcijski ra~uni
Procjenjuje se da, po ovom osnovu, poreznim obveznicima

Novac onih koji nisu tra`ili povrat ostaje u bud`etima
U Poreznoj upravi ne mogu govoriti o broju obveznika koji su imali pravo na povrat poreza, a nisu podnijeli zahtjev, niti koliko }e takvog novca ostati bud`etima. Nagla{avaju da su, u svakom slu~aju, sredstva upla}ena po osnovu poreza na dohodak prihod kantonalnih bud`eta koji }e potro{iti bud`etski korisnici.

Provjera uplata: Uskoro slanje rje{enja

treba vratiti vi{e od tri miliona KM, a u Upravi nagla{avaju da }e povrat obavljati kantonalna ministarstva finansija iz kantonalnog bud`eta na transakcijske ra~une B. TURKOVI] obveznika.

Nezavisni parlamentarni odbor o sigurnosti u BiH

/ TO JE TO

[ta ~initi da se ne ponovi Bugojno
Odboru su se obratili Vinko Duman~i}, Mirko Luji} i Himzo Selimovi}, direktori Grani~ne policije BiH, SIPA-e i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH
^lanovi Nezavisnog odbora Parlamenta BiH zaklju~ili su na ju~era{njoj sjednici da je potrebno da nadle`ne institucije poduzmu sve kako bi se, u {to skorije vrijeme, rije{ilo pitanje trajnog smje{taja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, javljaju agencije. Nezavisni odbor sa stanjem sigurnosti u BiH upoznali su Vinko Duman~i}, Mirko Luji} i Himzo Selimovi}, direktori Gra(Foto: S. Jordamovi})

ni~ne policije BiH, SIPA-e i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Oni su posebno naglasili aktivnosti koje ova tijela provode radi {to vi{eg stepena sigurnosti u BiH i istakli aktuelne probleme s kojima se susre}u tokom obavljanja du`nosti na terenu. Selimovi} je nakon sjednice izjavio novinarima da su prioriteti policijskih agencija {to efikasniji odgovor na najve}e sigurnosne izazove da-

Parlament BiH: Sarajevo: Luji}, Selimovi} i Duman~i}

na{njice - organizirani kriminal i terorizam. Na pitanje mo`e li nam se ponoviti Bugojno, Selimovi} je kazao da ne samo policijske nego i ostale strukture dru{tva trebaju u~initi sve kako bi bilo {to manje mogu}nosti da se de{avaju ozbiljna krivi~na djela. Sva trojica direktora istakla su dobru me|usobnu i saradnju institucija koje vode s ostalim policijskim agencijama u BiH.

4

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

aktuelno

HLAP^EVI]I Pola godine od krvavog pohoda pomahnitalog kom{ije

Borenovi}: ^istog obraza

Rane od no`a zacjeljuju, one na du{i ne}e nikada Borenovi} proziva
\eri}: Me|u buntovnicima

Burno u PDP-u Mladena Ivani}a

Pre`ivjele `rtve Nedima Fejzi}a jo{ `ive u strahu, razo~arane nebrigom i nepru`anjem stru~ne pomo}i, posebno djeci, da prebrode traumati~na iskustva

kukavice u stranci
U pozadini bi se mogao kriti cilj SNSD-a da PDP zauvijek izbri{e s politi~ke scene
Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenovi} optu`io je ju~er vladaju}i SNSD da u sprezi s nekolicinom nezadovoljnika iz vlastite stranke poku{ava nauditi PDP-u i destabilizirati tu stranku koja se name}e kao jedina relevantna snaga opozicije u RS. Kako je Borenovi} izjavio za „Avaz“, krajnje je vrijeme da stranka ra{~isti s pojedincima koji podrivaju jedincima i drugi ~ovjek stranke Zoran \eri}, koji je za pojedine medije u RS izjavio da se PDP raspada. - ^udno je, me|utim, da to govori neko ko je dugo u rukovodstvu, a i klju~ni je ~ovjek Izvr{nog odbora PDP-a - isti~e Borenovi}

Dok se na Kantonalnom sudu u Zenici psihi~kim stanjem Nedima Fejzi}a, aktera krvavog pohoda 14. maja ove godine u selu Hlap~evi}i kod Visokog, bave timovi vje{taka, porodicama koje su od njegove ruke ostale bez najmilijih rane na du{i ne zacjeljuju.

Kriva i dr`ava
Fejzi} je progla{en neura~unljivim. Umjesto u zatvor, preporuka je da bude poslan na lije~enje. Njegove pre`ivjele `rtve, koje je ovaj doga|aj zavio u crno, jo{ `ive u strahu, razo~arane {to se niko ne pita kako je njima i kako se nose s traumati~nim iskustvom. Pora`avaju}a je ~injenica {to ~etvero djece koju je te{ko povrijedio Fejzi}, od kojih je dvoje ostalo bez majki, nije dobilo nikakvu stru~nu pomo}. U razgovoru s pre`ivjelim Fejzi}evim `rtvama i o~evicima doga|aja, koji ne kriju razo~arenje {to njihov napada~ ne}e biti krivi~no gonjen,

Vrijeme promjena
Lider PDP-a Mladen Ivani} negira da stranku

Sve {to imam da ka`em \eri}u
Iako su, prema pri~ama koje kru`e Banjom Lukom, Borenovi} i \eri} ve} neko vrijeme u sva|i, zbog ~ega navodno najvi{e trpi PDP, na{ sagovornik ka`e PDP „jer vi{e ne `ele sjediti u opoziciji“. da su to samo pri~e. - Mi smo u korektnim odnosima. Nema tu sva|a, sve {to imam da ka`em \eri}u - ka`em mu to u lice - isti~e Borenovi}. nagrizaju unutra{nji problemi i kadrovske razmirice. On, me|utim, priznaje da pojedinci „razli~ito razmi{ljaju“. - Ne mislim da postoje veliki problemi. Ali, ta~no je da dolazi vrijeme promjena i da tako dolaze i neki novi ljudi - zaklju~uje Ivani}. Kako god, i Borenovi} i Ivani} sla`u se u jednom: u pozadini svega mogao bi se kriti strate{ki cilj SNSD-a da, nakon {to je na neki na~in „asimilirao“ SDS, PDP zauvijek izbri{e s politi~ke A. [I[I] scene.

Djeca koja su se na{la na putu monstrumu

(Foto: M. Kadri})

ti. Djeca se boje, `ive u strahu, troje ljudi nam je ubijeno pred o~ima. I nama svima treba stru~na pomo}, ali niko ne mari za to - ka`u ogor~eni mje{tani Hlap~evi}a. [emsudin Ba{ini u sulu-

Prodaja obraza
- Nekolicina ljudi u stranci, ~ije je vrijeme pro{lo, kukavice su koje nemaju hrabrosti da vlastite stavove ka`u na organima stranke, nego ih iznose putem re`imskih medija. Kona~no je do{lo vrijeme da PDP ra{~isti s takvim ljudima - poru~io je Borenovi}, koji ka`e kako nema namjeru da „sebe i svoj obraz proda bilo kome“. On nije `elio odgovoriti na to da li je me|u tim po-

Mje{tani ostavljeni da se sami snalaze kako znaju i umiju

Stav ~elnika NSRzB-a

Lagumd`ija treba biti na ~elu Vije}a ministara BiH
Narodna stranka Radom za boljitak (NSRzB) smatra da bi predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH trebalo da bude Zlatko Lagumd`ija iz SDP-a, jer stranka koja je osvojila najve}i broj glasova mora preuzeti politi~ku odgovornost, ka`e potpredsjednik ove stranke Jerko Ivankovi} Lijanovi}, prenosi Srna. - Spremni smo u}i u vlast i preuzeti odgovornost za upravljanje BiH, ali samo pod uslovom da zajedno s koalicijskim partnerima mo`emo provesti svoj program, koji je baziran ne ekonomskom razvoju BiH - rekao je predsjednik stranke Mladen Ivankovi} Lijanovi} tokom sastanka u [irokom Brijegu s Aleksanderom (Alexander) Rotertom, politi~kim savjetnikom u Uredu specijalnog predstavnika EU.

re~eno nam je da neko mora odgovarati za ovaj zlo~in. Ako se znalo ranije da je Fejzi} bolestan, za{to ga niko nije sklonio s ulice, {ta je radila dr`ava? Kako se moglo dozvoliti da se desi ovakva tragedija pred kojom sada svi zatvaraju o~i? - Ovo se ne mo`e zavr{iti ovako. Neko mora odgovara-

dom Fejzi}evom pohodu ostao je bez supruge D`evade, a njegov kom{ija Meho Ro`ajac bez supruge Zinete i oca Mehmeda, dok su im maloljetne k}erke bile te{ko povrije|ene. Sada se sami moraju brinuti o djeci, a Meho se brine i o nepokretnoj majci. Njihove muke su velike, jer su, kako tvrde, dovedeni u

poziciju da postanu socijalni slu~ajevi. Meho Ro`ajac trenutno se lije~i na Psihijatriji Kantonalne bolnice u Zenici. Na bolovanju je, ne dobiva nikakva primanja, a djeca su mu za dva mjeseca dobila po 14 maraka doplatka. Zbog tragedije koju je do`ivio vi{e nije psihi~ki spreman da po~ne raditi, a veliki mu je problem {to nema kome na brigu ostaviti bolesnu majku i maloljetnu djecu. Ni{ta bolja situacije nije ni u porodici Ba{ini. [emsudin se sada sam brine o troje djece, me|u kojima je i 2,5-godi{nja Emina, kojoj je majka D`evada ubijena pred njenim o~ima, a ona te{ko povrije|ena. [emsudin nam je ispri~ao da je Emina jo{ u {oku, kao i ostala povrije|ena djeca, Adna Ro`ajac te Sadin i Edin Bukva. Tvrdi da se djeca bude no}u, dozivaju majke i

boje se da }e ponovo „do}i ~iko koji }e ih povrijediti“. Toj djeci, tvrdi Ba{ini, kao i ostale o{te}ene kom{ije, potrebna je stru~na pomo}, koju do sada niko nije ponudio. Ne zna, ka`e, {ta da radi, jer bi trebao na}i posao kako bi mogao hraniti djecu, a nema ih kome ostaviti na ~uvanje.

Tuga i bol
Ovo, kako ka`u, nekada tako mirno i pitomo selo, posljednjih nekoliko mjeseci obavijeno je tugom i bolom. Ljudi vi{e nisu kao prije. Na njihovim licima vidljive su posljedice tragedije koju su pre`ivjeli i s kojom se svaki dan suo~avaju. Svi su se povukli u sebe, rijetko izlaze iz ku}a i boje se svakoga koga ne poznaju.
D@. MAHMUTOVI]

Kapo: Ne mo`e biti taksista

Odbijenice i zatvorena vrata
D`evad Herceglija i Salih Kapo, koji su te{ko povrije|eni, tvrde da vi{e ni{ta ne}e biti kao ranije. O njima se niko ne brine, a ne mogu dobiti ni penzije. Kapo, koji je prije masakra bio taksista, sada vi{e ni to ne mo`e raditi, jer, kako je navedeno u obrazlo`enju, „vi{e nije sposoban obavljati taj posao“. Predavao je papire za prijevremenu penziju, ali je dobio odbijenicu. Herceglija ka`e da su mu nadle`ni mogli iza}i ususret i barem zaposliti dijete, jer on poslije ranjavanja nije sposoban za rad. Ali, niko im, tvrde, jo{ nije otvorio vrata i ponudio neko adekvatno rje{enje za njihove bezizlazne situacije.

D`ombi} sutra s predstavnicima MMF-a
Sastanak ministra finansija RS Aleksandra D`ombi}a i predstavnika MMF bit }e odr`an sutra, u okviru razgovore o stand-by aran`manu, prenosi Fena.

pogledi

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

5

SARAJEVO Biskupska konferencija o delo`aciji poglavara

Kardinal se nada pravednom rje{enju
Presuda Op}inskog suda nije uva`ila ~injenice Za{to Fadil Smajovi} nije uzeo stan od 100 kvadrata koji mu je ponu|en
Biskupska konferencija (BK) BiH ju~er, na zavr{etku svog 50. zasjedanja, podr`ala je Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski i izrazila zaprepa{tenost izvr{nom presudom sarajevskog Op}inskog suda o delo`aciji kardinala Vinka Pulji}a iz dijela Nadbiskupskog ordinarijata u glavnom gradu BiH, nagla{avaju}i da je time kulminirala praksa dono{enja ovakvih presuda.

Komarica: Gdje je oti{la pomo} za Hrvate?
Predsjednik BKBiH Franjo Komarica kazao je da se na podru~je RS nije vratilo ~ak 95 posto protjeranih katolika. - Dono{enje strategije kojom bi se ratne nepravde ispravile, ide sporo i neodlu~no i stje~e se i dojam da o tome nema nikakve zakonu, a jedno po moralu i pravdi. Ovdje je de facto, po zakonu, ura|eno ispravno, ali je donesena moralna nepravda! Jer, ljudima se oduzima privatno vlasni{tvo. Ne samo meni nego i tolikim ljudima - kazao je Pulji}. Nadalje, istakao je da o~ekuje da }e se prije delo`acije na}i jedno „pametno rje{enje“, ali da ima dovoljno razloga da ne smatra presudu Op}inskog suda Sarajevo pravednom. - Imam moralno pravo braniti uskla|enosti u djelovanju doma}ih politi~ara i predstavnika me|unarodne zajednice. Pitam gdje je oti{la pomo} namijenjena `rtvama rata i za{to Hrvati iz RS, koji se `ele vratiti, nisu dobili pomo} kao Srbi u Federaciji BiH ili Bo{njaci - rekao je Komarica. imovinu Crkve i svoj opstanak u toj imovini. Vrlo je za~u|uju}e da su vlasti bile jednoglasne u dono{enju ovakvog zakona. To ne mo`emo razumjeti, iako je i Me|ureligijsko vije}e (MRV) u nekoliko navrata upozorilo na nepravedan zakon. Presuda Op}inskog suda nije uva`ila ~injenice. To jest, ova zgrada nije nikada nacionalizirana. Ona je nasilno useljena. Osim toga, Fadil Smajovi} nije pla}ao stanarinu. Kada sam postao nadbiskup, mi smo kupili jedan stan od 100 kvadrata. Ali, Smajovi} iz svojih poznatih razloga, zbog kojih je ovdje i smje{ten, nije prihvatio taj stan. Budu}i da to sud nije uva`io, smatram da smo o{te}eni - naveo je Pulji}, dodaju}i da vlasti u BiH moraju {to prije pristupiti dono{enju zakona o restituciji i vra}anju oduzete imovine.
Halilhod`i}: Vodi Dinamo ka evropskim uspjesima

Moral i pravda
Podsjetimo, Op}inski sud donio je odluku o delo`aciji kardinala Pulji}a iz njegove rezidencije u Sarajevu, a ovaj prostor dodijeljen je porodici biv{eg radnika Udbe Fadila Smajovi}a. Na ju~era{njoj konferenciji za novinare kardinal Pulji} rekao je da mu je drago {to je BK zauzeo stav o nepravdi prema njemu, ali i svim gra|anima koji su takvim presudama obespravljeni. - Postoji jedno djelovanje po

(Foto: AFP)

Li~nost dana Vahid Halilhod`i}

Heroj Zagreba i ponos Bosne i Hercegovine
Vaha je jedan od rijetkih primjera na koje danas s ponosom mo`emo uprijeti prst i re}i da su na{i
U najezdi novokomponovanog sportskog {unda i sve ve}ih neuspjeha na{ih reprezentativnih selekcija koje svojim blamiranjem po bijelom svijetu blate i ono malo dr`avnog ugleda {to nam je ostalo, rijetki su primjeri na koje mo`emo s ponosom uprijeti prstom i uzdignutog ~ela re}i - ovo je Bosanac! Pa, zapravo, ovo nije Bosanac, ovo je Hercegovac, ali svejedno, na{ je i zlatan je. Vahid Halilhod`i} izveo je Dinamo na pravi put, koji zagreba~ki klub kroz pra{ume evropskih poraza ve} godinama o~ajni~ki tra`i. Osim {to u Hrvatskoj ru{i sve prepreke i kora~a ka tituli prvaka, Dinamo je u 4. kolu Evropske lige UEFA-e u Belgiji pobijedio Klub Bri` sa 2:0, o~itao mu trenersku lekciju i pokazao {ta zna~i na klupi imati jednog pravog i kvalitetnog stru~njaka. I ne samo to. Heroj Zagreba legendarni Vaha za ovako kratko vrijeme nije postao samo zbog trenerskih nego i ljudskih kvaliteta, koji u svakom kutku planete imaju jednaku cijenu. Koliko god ih u jednu ruku cijenili, na njegove pobjede ipak moramo biti i malo ljubomorni. Jer, ho}emo li ih ikada slaviti s Vahom na klupi njegove M. T. i na{e reprezentacije?

Zahvalnost vije}niku
Kardinal Pulji} zahvalio je vije}niku Gradskog vije}a Sarajeva Gradimiru Gojeru, koji je u pismu gradona~elniku Aliji Behmenu naveo da se „katolici u Sarajevu sistematski progone“, istakav{i da su njih dvojica zajedno podnosila ratna zbivanja i nezbivanja. - Gojer dobro poznaje situaciju u Sarajevu. On je involviran u `ivot Sarajeva. On voli Sarajevo, ja volim Sarajevo. Njegova reakcija do{la je iz ljubavi prema Sarajevu - naglasio je kardinal. F. VELE

Okrugli sto o reformi penzionog sistema

S ju~era{nje konferencije za novinare: Presuda je nepravedna

(Foto: F. Fo~o)

Ispla}ivanje bruto pla}a pod lupom sindikata
Reforma penzionog sistema u BiH treba doprinijeti tome da penzije ne predstavljaju socijalna davanja, dok penzioni fondovi moraju biti jaki i garantirati redovnu isplatu penzija, izjavio je ju~er predsjednik Konfederacije sindikata BiH Ismet Bajramovi} u Sarajevu na okruglom stolu „Uloga sindikata u reformama penzioniih siste- Sa skupa: Ja~i penzioni fondovi (Foto: O. Kadribegovi}) ma jugoisto~ne Evrope“, javila je smatra se da je penzioni sistem u kolapsu ako je taj odnos ispod 1:3. Fena. Predsjednica Saveza sindikata - Sindikati moraju ubudu}e preuzeti kontrolu ispla}ivanja bruto Republike Srpske Ranka Mi{i} kapla}a, a do sada su kontrolirali ne- zala je da je strategija penzionog sistema u tom bh. entitetu dobila to pla}e - kazao je Bajramovi}. Prema njegovim rije~ima, tre- kona~an oblik i da je usvojena u nutno je odnos broja penzionera NSRS te da se sindikat, uglavnom, i radnika u BiH otprilike 1:1,2, a uspio izboriti za svoje zahtjeve.

Dramati~no otvoreno pismo Gradimira Gojera

Katolike sistematski progone iz Sarajeva
Mislim da se de{ava precrtavanje hrvatskog naroda, tvrdi Gojer
Vije}nik Gradskog vije}a ra zatra`io je da organizira Sarajeva, istaknuti reditelj i tematsku sjednicu koja }e knji`evnik Gradimir Gojer razmatrati „polo`aj gra|ana uputio je ju~er gradona~elniHrvata“ i jesu li oni zaista raku Sarajeva Aliji Behmenu vnopravni. otvoreno pismo u kojem tvr- Sistematski progon Hrdi da se u glavnom gradu vata u Sarajevu vidi se u rijeBiH vr{i sistematski progon tkom ili nikakvom zapo{ljakatolika! Od Behmena je zavanju mladih Hrvata i masotra`io da sa saradnicima na- Gojer: vnom iseljavanju tog naroda pravi ozbiljnu analizu „nes- Delo`acija iz Sarajeva. O~ekujem da Betajanja katolika s teritorija kardinala hmen iza|e s ta~nim podacigrada Sarajeva“. ma koliko se Hrvata u posljeTako|er, od predsjedavaju}eg dnje vrijeme iselilo iz Sarajeva zbog Gradskog vije}a Sarajeva @eljka Le- nemogu}nosti zapo{ljavanja. Zamolio bih sve da se prisjete rije~i kardinala Pulji}a: „Nemojte nas precrtavati kao narod.“ Mislim da se u Sarajevu de{ava upravo precrtavanje hrvatskog naroda - kazao je Gojer za „Avaz“, navode}i da je upravo on posljednji Hrvat na ~elu jedne javne ustanove. Prema njemu, Sarajevo mora biti simbol „{iroke ku}e za sve gra|ane dr`ave BiH“. - Ako delo`irate kardinala Pulji}a, {ta }e o~ekivati gra|ani koji imaju manju mo} - istakao je GoF. V. jer.

[ta drugi pi{u

6

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

mozaik

VRIJEME Neuobi~ajeno visoke temperature za ovo doba godine

U Banjoj Luci plus 25
^eka nas lijep vikend, a od nedjelje ki{a
Lijepo vrijeme kakvo imamo posljednjih dana u BiH zadr`at }e se i preko vikenda, ka`u meteorolozi. U nedjelju u drugom dijelu dana ~eka nas ki{a koju mo`emo o~ekivati i po~etkom naredne sedmice, ali }e dnevne temperature biti ve}e od 15 stepeni Celzijevih.
Robot je vrlo precizan

Vi{e pacijenata kod ljekara

Iznad prosjeka
Topao ju~era{nji dan mnogi su iskoristili za {etnju ili za kafu u gradskim ba{tama `ele}i jo{ malo u`ivati u sun~anim danima. Prema mjese~noj prognozi Federalnog hidrometeorolo{kog zavoda, zahla|enje mo`emo o~ekivati od sredine mjeseca, a mogu} je i snijeg. Najvi{a dnevna temperatura od 25 stepeni izmjerena je ju~er u Banjoj Luci, u Zenici i Mostaru je bilo 20, a u Sarajevu 19 stepeni. - Ovakve temperature su iznad prosjeka za po~etak novembra. Gledano po godi{njim dobima odgovaraju prolje}u - ka`e meteorolog Hidrometeorolo{kog zavoda RS Dra{ko Rudan. Za vikend mo`emo o~ekivati i vi{e temperature od ju~era{njih s tim da }e jutra i dalje biti hladna. Ovako vrijeme, me|utim, dovelo je do pove}anja broja pacijenata

Hirurzi asistirali robotu

Da Vin~i presadio gu{tera~u
Italijanski ljekari su prvi put u svijetu presadili gu{tera~u uz pomo} robota Da Vin~ija (Vinci), i to 43-godi{njoj pacijentici koja je od 19. godine bolovala od dijabetesa tipa 1 i kojoj je ve} bio presa|en bubreg. Trosatna operacija obavljena je prije mjesec, a pacijentica je prije tri dana iza{la iz bolnice nakon {to su se ljekari uvjerili da je njeno tijelo prihvatilo novi organ. Ovaj uspjeh presa|ivanja gu{tera~e minimalno invazivnom robotiziranom operacijom aktuelizirao je mogu}e lije~enje dijabetesa transplantacijom. Kori{tenje robota omogu}ilo je ljekarima da izvade staru i ugrade novu gu{tera~u, ~ine}i pritom samo tri sitne rupice i rez od samo sedam centimetara. Ljekari koji su ve} radili s robotom ka`u da su operacije uz njegovu pomo} vrlo precizne, pa ~ak i preciznije od hirur{ke ruke.

Sarajlije okupirale gradske ba{te

(Foto: M. ^ustovi})

Kanadska slu`ba sigurnosti objavila

koji tra`e ljekarsku pomo}. To nam je potvr|eno u Hitnoj pomo}i u Banjoj Luci i Sarajevu. - Znatno je vi{e pacijenata u

U avion u{ao kao starac, a iza{ao kao mladi Azijat
Mladi} iz Azije u Hong Kongu se ukrcao na avion „Air Canade“, a izgledao je kao oronuli starac. U Vankuveru je iza{ao 50 godina „mla|i“. Incident se dogodio 29. oktobra i kanadska slu`ba sigurnosti CBSA naziva ga nevjerovatnim slu~ajem prikrivanja. Slu`ba je dojavu o transformaciji mu{karca usred leta primila od sigurnosne slu`be „Air Canade“. Kazali su im kako je u avion u{ao stariji bijelac koji je imao iznena|uju}e mladolike ruke. - Usred leta mu{karac je oti{ao u toalet i iza{ao kao Azijat u dvadesetim godinama - pojasnili su

[eta~i u kratkim rukavima
Na sarajevskim ulicama ju~er su se mogli sresti {eta~i koji su bili u majicama kratkih rukava. Lijep dan neki su iskoristili da se odmore na klupama u parkovima, a najve}e gu`ve vladale su u gradskim ba{tama. Neobi~no sun~ano vrijeme za ovo doba godine u narodu poznato kao Miholjsko ljeto vani je izmamilo i brojne penzionere.
M. ^u.

odnosu na raniji period. Najvi{e dolaze hroni~ni bolesnici, astmati~ari i osobe s kardiovaskularnim tegobama, dok je ove sedmice zabilje`en i ve}i broj osoba s neurolo{kim tegobama - ka`u ljekari.

Zdravstveni problemi
Pove}an je i broj sr~anih i mo`danih udara, bilje`e se i gripozna stanja, prehlade, stoma~ne infekcije te problemi sa ~irevima `eluca, ka`u u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu.
E. Ha. - V. S.

Delegacija Evropske unije u BiH
Nevjerovatna transformacija

Nagradna igra pod nazivom „Pro{irenje“
Delegacija Evropske unije (EU) u BiH organizirat }e nagradnu igru pod nazivom „Pro{irenje“, koja }e trajati od 10. do 18. novembra ove godine, radi informiranja bh. javnosti o EU i njenoj politici, uz poseban naglasak na politiku pro{irenja EU. Svi bh. gra|ani mogu u~estvovati i iskazati svoju kreativnost kreiranjem slogana ili slanjem fotografija o temi „Pro{irenja EU“, saop}ila je Delegacija EU u BiH. Najbolji slogani i fotografije bit }e nagra|eni jednom od vrijednih nagrada, prenijela je Fena. Detaljnije informacije gra|ani mogu prona}i na web-stranicama www.prosirenje.ba i www.rsg.ba, kao i na Facebook stranici Enlargement week.

iz „Air Canade“. U njegovoj torbi prona|en je cijeli pribor za maskiranje, uklju~uju}i i gumenu masku starca. Mladi} se trenutno nalazi u pritvoru i optu`en je za ilegalni ulazak u zemlju.

Australka ide u zatvor

Petogodi{njeg sina napila doma}om rakijom
Jedna Australka osu|ena je na osam mjeseci zatvora jer je petogodi{njeg sina podsticala da pije rakiju. Kajli Istvud (Kylie Eastwood, 36) sinu je dala najmanje ~etiri ~a{e doma}e rakije. - U{ao sam u kuhinju i vidio sina kako prislanja ~a{icu s rakijom ustima. Majka ga je podsticala da pije - rekao je otac na sudu. Policija je otkrila da je u rakiji 44 posto alkohola. Dijete je u krvi imalo 0,09 promila alkohola. U Australiji se osoba smatra pijanom iznad 0,05 promila. Iako je majka tvrdila da nije kriva, sutkinja Margaret Rizkala (Rizkalla) smatra da je morala znati kakav }e utjecaj alkohol imati na dijete.

TV BINGO
17 34 71 1 74
1 10 19 28 37

43. redovno kolo - nezvani~an izvje{taj

16 11 33 60 66

2 11 20 29 38

86 55 61 41 52

3 12 21 30 39

83 46 75 26 62

4 13 22 31 40

50 70 56 31 9

5 14 23 32 41

69 65 42 7 35

6 15 24 33 42

88 49 63 53 25

7 16 25 34 43

80 76 32 58 30

8 17 26 35 44

36 67 90 64

9 18 27 36

Priru~nik za upravljanje „Enterpriseom“
U pripremi je priru~nik za upravljanje svemirskim brodom „USS Enterprise“. Izdat }e ga kompanija „Haynes“, poznata po priru~nicima za samostalni popravak automobila. Do sada su izdali nekoliko knjiga s tehnikalijama povijesnih letjelica, a imaju u planu obraditi i „Titanic“.

DOBICI U IGRI IGRA^ - GOST /sms/
1. 033 0637517 98 2. 033 1137482 64 3. 033 2478972 46 4. 033 3314637 11 5. 033 3423249 21

Jack pot: Nije izvu~en Bingo 36: Nije izvu~en Bingo 37+: 1 dobitak - 51.801,73 KM Kartica kupljena u Tuzli Deseteraca: 51 dobitak - 609, 43 KM Peteraca: 13.066 dobitaka - 4,72 KM

D`ek pot za Bingo u narednom kolu iznosi oko 2.700.000 KM D`ek pot za Bingo+ u narednom kolu iznosi oko 50.000 KM

mozaik

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

7

[ta ka`u poznati
Darko Baji}

USPJESI Neobi~an put nogometa{a Harisa Fazlagi}a

Za dva mjeseca osvojio Kana|ane
U finalu plej-ofa postigao dva gola za svoj Brentford galaksi, koji je postao prvak dr`ave {to je ocijenjeno kao prvorazredna senzacija
Op}epoznata stvar je da mnogi perspektivni sportisti u na{oj dr`avi nemaju normalan put kojim bi do{li u poziciju da poka`u {ta znaju. Za{to je kod nas, kada je u pitanju napredak i razvoj sportista, „Zenica iz Sarajeva bli`a kada se ide preko Fo~e nego preko Visokog“ odgovora je mnogo.

Dr`ava ne ~ini ni{ta za kinematografiju
Baji}: Izgubljeni euri

- Dr`ava ne ~ini ni{ta za kinematografiju, jer se iz nepoznatih razloga {est godina ~eka na usvajanje zakona iz te oblasti. U posljednjih 20 godina, kada je „Avala film“ pre{la u ruke tajkuna, Srbija je izgubila 20 miliona eura. Toliko je oti{lo u inostranstvo u laboratorije, tehniku, kopije i to sve pla}amo unaprijed.
(Reditelj za „Blic“)

Milan Markovi}

Stranke ka`u da su njihovi kandidati najbolji
- Stranke pred svake izbore ka`u da su njihovi kandidati najbolji, najpo{teniji... Ako je to ta~no, ne}e biti problema. Naravno, potrebno je i da sam sistem izbora istakne pojedinca u prvi plan, jer }e to dodatno utje- Markovi}: cati na njegov odnos prema partiji koja ga je kandidir- Odnos prema (Srbijanski politi~ar za „Ve~ernje novosti“) partiji ala.

@eljko Joksimovi}

Vremenska razlika
Ipak, da se ulo`eni trud, po{ten pristup i strpljenje isplate kad-tad pokazuje primjer 23-godi{njeg nogometa{a Harisa Fazlagi}a iz Hrasnice. Dok je godinama tra`io svoje mjesto pod suncem igraju}i za drugoliga{ke bh. klubove iznenada mu se ukazala prava prilika. Krajem avgusta ove godine, s ogromnom vjerom u sebe i svoje kvalitete, otputovao je u nepoznato. U dalekoj Kanadi je zaigrao za ekipu Brentford galaksi s kojom je dva mjeseca nakon dolaska osvojio titulu prvaka ove dr`ave. Fazlagi}
Joksimovi}: Dobivao ponude

Moj stav je da ne nastupam na politi~kim skupovima
- Nije da nisam dobivao ponude da nastupam na politi~kim skupovima, ali kako u na{oj zemlji to zna~i i li~no poistovje}ivanje s politi~kom opcijom koja organizira konvenciju, koncert i sli~no, moj stav je da na takvim manifestacijama ne nastupam, iako se zna da bih obavljao isklju~ivo posao kojim se bavim.
(Pjeva~ za „Blic“)

Mirsad Sejdi}
Faksimil teksta iz „Sportsa“: Pogodak Fazlagi}a u finalu

Vi{e snage, manje kreativnosti
- Danas se nogomet dosta vi{e igra na snagu, a manje je kreativaca koji su svaki problem znali rije{iti svojim individualnim kvalitetima. U moje vrijeme, kada nisi znao {ta }e{ s loptom, da{ je Abidu Kova~evi}u i Sejdi}: onda si siguran da nisi pogrije{io. Sada je druga~ije, ra- Individualni di se na snazi, trci. Igra~i poput, recimo, Ronalda i Me- kvaliteti sija uspjeli su spojiti tu snagu, zatim talent i tehniku.
(Biv{i nogometa{ banjalu~kog Borca za „Avazov Sport“)

nsku razliku. Zatekao sam ekipu na sedmom mjestu na tabeli. Potom smo igrali plej-of i pobje|ivali sve redom da bi do{li do titule prvaka Kanade {to je svojevrsna senzacija. Sada su svi u gradu poludjeli za nogometom, a ~ak Fazlagi}:
^etiri gola u 13 utakmica

Daleko od ku}e
- Nogomet sve vi{e napreduje i u Kanadi. Klubovi dovode igra~e iz Evrope, a ve} od idu}e sezone liga }e umjesto 14 brojati 18 klubova. Uvjeti su izvrsni, a jedini problem je taj {to je ~ovjek daleko od ku}e - ka`e Fazlagi}. U Brentford galaksiju zatekao je nekoliko igra~a s na{ih prostora. Tu su Stanko Kara~i}, biv{i ~lan [irokog Brijega, zatim Zvonko Bakula iz Posu{ja, pa Miodrag An|elkovi}, Ranko Golijanin, Ante Domjanovi}, Nenad Begovi} i Dragan Olui}.

Vremenska prognoza
sun~ano djelimi~no sun~ano mjestimi~no ki{a obla~no

6. 11. 2010.

promjenljivo

ki{a i snijeg

snijeg

obla~no uz snijeg

obla~no s ki{om

magla pa sun~ano

Poklon karta od slavnog Greckog

Lijep ispra}aj
sam dobio i poklon kartu velikog hokeja{a Vejna Greckog (Wayne Gretzky), koji je ro|en upravo u Brentfordu pri~a nam Fazlagi}, koji se u ~etvrtak vratio ku}i. - U klubu nisu od mene o~ekivali skoro ni{ta i tako su mi i rekli. No, ako vrijedi{ kao igra~, u dobroj ekipi }e{ se dokazati. Kada sam napokon zaigrao na poziciji polu{pica, u 13 utakmica postigao sam ~etiri gola, a namjestio ih najmanje duplo vi{e. Po zavr{etku sezone ispratili su me ku}i rije~ima da sam im bio najve}e mogu}e poja~anje - govoIs. ]. ri Fazlagi}.

VRIJEME DANAS
BIHA]

19 SARAJEVO 18 GORA@DE 18

HKD „Napredak“ obilje`ava godi{njicu obnove rada

21 MOSTAR

Od 1990. podijeljeno vi{e od 2.600 stipendija
Hrvatsko kulturno dru{tvo „Napredak“ }e zajedno s Hrvatskom televizijom u utorak u 20 sati u sarajevskoj Skenderiji organizirati javno snimanje muzi~koscenskog spektakla, a povodom dvadesete godi{njice obnove rada dru{tva. Od kada je obnovljen 1990. godine pa do danas postao je kulturni gigant i jedno od najve}ih kulturnih dru{tava u Evropi. Od te godine zajedno sa svojim podru`nicama „Napredak“ je podijelio vi{e od 2.600 stipendija i potpora. „Napredak“ je odlu~io zajedno s Vrhbosanskom nadbiskupijom i franjeva~kom provincijom Bosne srebrene osnovati Vrhbosansko sveu~ili{te za Evropu, a u tu svrhu }e se osnovati i jedinstvena „Napretkova zaklada za sveu~ili{ta i stipendije“. Prilozi za ove stipendije mogu se uplatiti na ra~un HKD Napredak-Fond Ivo Andri}-Vladimir Prelog na broj `irora~una 1549995000412521 kod Intesa SaE. G. npaolo banke.

NEUM 23

SUBOTA
6. 11. 2010.

NEDJELJA
7. 11. 2010.

PONEDJELJAK
8. 11. 2010.

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

od 4 C do 16 C
DNEVNE TEMPERATURE

0

0

od 5 C do 16 C
DNEVNE TEMPERATURE

0

0

od 80C do 160C
DNEVNE TEMPERATURE

od 150C do 230C

od 140C do 230C

od 130C do 220C

BIOMETEOROLO[KA PROGNOZA
Nastavlja se razdoblje povoljnih biometeorolo{kih prilika. Uz temperature koje }e biti u skladu s kalendarom i bez izrazitijih oscilacija, ve}ina stanovni{tva trebala bi se osje}ati ugodno, a osjetljive osobe ne}e imati ja~ih tegoba.

Grad Sarajevo
Izlazak 06.29 Zalazak 16.31

6. 11. 2010.
Izlazak 6.49 Zalazak 16.21

„Napretkov“ poziv na koncert

FEDERALNI METEOROLO[KI ZAVOD

je u finalu plej-ofa protiv ekipe Hamilton Croatia (3:0) postigao dva gola i bio junak velikog finala. - Kada sam dolazio u Kanadu, u subotu sam bio tamo, a ve} u nedjelju sam igrao utakmicu. Nisam imao priliku ni vremena za neko privikavanje mada mi je izuzetno te{ko palo da prebrodim vreme-

Prete`no sun~ano}e Preovladavat

19

20 BANJA LUKA BR^KO 21 TUZLA 21 ZENICA

sun~ano vrijeme. U LIVNO Bosni, po kotlinama i uz rije~ne tokove, u 17 jutarnjim satima }e biti magle i niske obla~nosti, koja se mjestimi~no mo`e zadr`ati i prije podne. Vjetar, slab do umjeren, zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu do 16, a najvi{a dnevna od 15 do 21, na jugu i sjeveru zemlje do 23 stepena.

Brzo - kratko
Izvje{taj Evropske komisije

8

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

teme

BiH malo u~inila za zatvaranje OHR-a
Evropska komisija ocijenila je u izvje{taju o napretku da je BiH od svih dr`ava u regiji ostvarila tek mali, ograni~en ili nikakav napredak i da je uradila premalo kako bi ispunila uvjete za zatvaranje OHR-a. U dijelu dokumenta koji se odnosi na BiH, a koji je objavio briselski portal WAZ.EUobserver, Brisel: Ograni~en napredak pi{e da postoje i podru~ja napretka, navode}i napredak u postupcima koji su doveli do vizne liberalizacije, ali da je na drugim podru~jima koja su bila predmet monitoringa Evropske komisije, ostvaren samo slabiji napredak, prenijela je Srna.

SAZNAJEMO Uz zakazivanje konstituiraju}ih sjednica

Ministri - poslanici ~ekaju stav CIK-a
Novi saziv NSRS bit }e formiran 15. novembra, a Parlamenta FBiH najvjerovatnije sedam dana kasnije Ko }e istovremeno biti i u vladama i parlamentima
Tokom naredne sedmice bit }e poznati i ta~ni datumi odr`avanja konstituiraju}ih sjednica novih saziva predstavni~kih domova Dr`avnog i Federalnog parlamenta, kada bi novoizabrani poslanici trebali polo`iti zakletvu. Kada je rije~ o Narodnoj skup{tini RS, ve} je ranije najavljeno da }e njena konstituiraju}a sjednica biti odr`ana 15. novembra.

Novi uvjeti za kandidate

Obnovljen konkurs za {efa EK u BiH
Evropska komisija (EK), nakon prethodno poni{tenog konkursa, obnovila je konkursnu proceduru za izbor novog {efa ove evropske institucije u BiH, potvrdila je za Srnu portparol Delegacije EU u BiH Zora Stani}. Stani} je istakla da novi konkurs za ovu du`nost podrazumijeva i odre|ene nove uvjete u vezi s kvalitetom kandidata. Ona nije mogla precizirati do kada }e konkurs biti otvoren, niti otkriti druge detalje, kao ni komentirati medijske tvrdnje o tome da bi moglo biti odre|enog preno{enja nadle`nosti sa specijalnog predstavnika EU u BiH na {efa Delegacije EU.

Sukob interesa
Kao {to je na{ list ve} pisao, inauguracija novog Predsjedni{tva BiH bit }e odr`ana 10. novembra. Tog dana }e i Kolegij Predstavni~kog doma Parlamenta BiH i predstavnici stranaka zastupljenih u tom domu dogovoriti sazivanje konstituiraju}e sjednice. Aktuelni predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH u tehni~kom mandatu Safet Softi} potvrdio je ju~er za na{ list da }e konstituiraju}a sjednica novog saziva najvjerovatnije biti odr`ana 22. novembra. O tehni~kim detaljima trebaju se dogovoriti u naredni utorak i srijedu,

Ahmetovi} primio ambasadora Muna

SAD }e i dalje pomagati BiH
Ambasador SAD u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) istakao je ju~er u razgovoru s ministrom sigurnosti BiH Sadikom Ahmetovi}em da je razmjena podataka klju~ni preduvjet za efikasnu borbu protiv terorizma i svih ostalih vidova kriminala. Mun je naglasio da BiH nije jedina zemlja koja se suo~ava s problemima terorizma i ostalih vidova kriminala, nego da je to izazov s kojom se suo~avaju Mun i Ahmetovi}: Razmjena mnoge zemlje u svijetu, saop}eno je iz podataka Ministarstva sigurnosti BiH, prenijela je Srna. Ambasador Mun naglasio je kako }e SAD i dalje biti prisutne u BiH i nastaviti pomagati na{oj zemlji.

Dr`avni parlament: Naredne sedmice dogovor o konstituiranju

tako|er, predstavnici stranaka koje su osvojile mandate u Parlamentu. Kako me|u novoizabranim poslanicima ima i jo{ aktuelnih entitetskih i dr`avnih ministara, otvoreno je pitanje da li }e se nakon polaganja zakletve u parlamentima oni na}i u sukobu interesa, jer }e i dalje sjediti i u vladama sve do formiranja novih. Ovo je bio problem i 2006. go-

dine kada su OHR i Centralna izborna komisija (CIK) dali tuma~enje da oni mogu nastaviti svoj rad do izbora novih vlada, odnosno Vije}a ministara.

OHR savjetuje
Ovoga puta takvi slu~ajevi su sa, primjerice, sada{njim predsjedavaju}im Vije}a ministara Nikolom [piri}em, dr`avnim ministrima Draganom Vranki}em, Safetom Halilovi}em, federalnim ministrima Vjekoslavom Bevandom, Muhidinom Ali}em. O ovom problemu, kako saznajemo, CIK }e naredne sedmice zauzeti stav. Ina~e, Mario Brki}, portparol OHR-a, ju~er nam je kazao da za sva pitanja u vezi s nespojivosti funkcija treba kontaktirati CIK, a da }e OHR „kao i kod drugih pitanja, i o tome nastaviti da savjetuje Centralnu izbornu komiM. KUKAN siju“.

Jednomjese~ni prekid su|enja Karad`i}u

Ostaje bez prava da se brani sam?
Idu}ih 30 dana ne}e biti su|enja Radovanu Karad`i}u u Hagu kako bi optu`eni mogao pregledati dokazni materijal i pripremiti se za odbranu. Prije prekida su|enja ju~er je predsjedavaju}i Sudskog vije}a OGon Kvon (Kwon) upozorio Karad`i}a da postoji mogu}nost da mu se uskrati pravo da se sam brani. - Kako niste pravnik i nemate iskustva u unakrsnom ispitivanju, niste to djelotvorno ~inili. Dosta vremena gubite na nepotrebne stvari. Vije}e o~ekuje da po{tujete rokove ili da se ograni~i pravo da sami sebe brani- Kvon: Upozorio Karad`i}a te - kazao je Kvon, prenosi Fena. Karad`i} je odgovorio da ne}e prepustiti da mu bilo ko drugi vodi odbranu.

Adnan Ba{i} i Irfan Ajanovi} privremeni rukovodioci
Na konstituiraju}im sjednicama Centralna izborna komisija uru~it }e uvjerenja o dodjeli mandata novim poslanicima, a ako tada ne budu izabrana i nova rukovodstva predstavni~kih domova, onda }e njih privremeno, do izbora predsjedavaju}ih, voditi najstariji zastupnici. Prema nezvani~nim informacijama, u slu~aju Dr`avnog parlamenta to je Adnan Ba{i} iz Saveza za bolju budu}nost BiH, a Federalnog, najvjerovatnije, Irfan Ajanovi} iz SDA.

Odluka CIK-a

Visoki predstavnik pred UN-om

Su|enje Gruji}u i Popovi}u u Beogradu

Zatra`ene kazne za zlo~ine u Zvorniku
Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije predlo`ilo je ju~er u zavr{noj rije~i osu|uju}u presudu za optu`ene Branka Gruji}a i Branka Popovi}a za ratni zlo~in nad vi{e od 700 bo{nja~kih civila u Zvorniku 1992. godine u procesu poznatom kao „Zvornik 2“. Gruji} i Popovi} optu`eni su da su kao predsjednik „privremene vlade Srpske op{tine Zvornik“ i komandant Kriznog {taba, kao i komandant [taba Teritorijalne odbrane, smi{ljeno i sinhronizovano preduzimali akcije radi nezakonitog uzimanja za taoce bo{nja~kih civila koji su potom masovno ubijani, prenijela je Onasa.

Sutra novi izbori u ^apljini
Ponovni izbori za Skup{tinu Hercegova~ko-neretvanskog kantona bit }e odr`ani sutra na redovnim bira~kim mjestima 173A004, 173A021A, 173A022A, 173A022B i 173A024 u osnovnoj izbornoj jedinici ^apljina, javila je Fena. Izbori }e biti provedeni na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog bira~kog spiska koji su kori{teni na dan op}ih izbora 3. oktobra, saop}eno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Pravo glasa ima 3.588 bira~a. Povodom ponovljenih izbora u ^apljini, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ju~er je podsjetila da predizborna {utnja po~inje danas te da se to odnosi na sve radio i TV stanice. Period izborne {utnje traje do zatvaranja bira~kih mjesta.

Incko }e ukazati i na retoriku osporavanja suvereniteta BiH
Nakon perioda stagnacije, rezultati izbora, odr`anih 3. oktobra, nude nadu i nove mogu}nosti za BiH, a sada je na izabranim politi~arima da zemlju vrate nazad na reformski put, ka`e se u izvje{taju visokog predstavnika u BiH Valentina Incka (Inzko) Ujedinjenim narodima, saop}io je OHR. Incko }e otputovati u Sjedinjene Dr`ave u ponedjeljak da bi se u Va{ingtonu sastao s visokopozicioniranim zvani~nicima SAD i da bi u ~etvrtak predstavio svoj izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a u Njujorku, prenijela je Onasa. OHR-ov izvje{taj obuhvata period od 1. maja do 22. oktobra i u njemu se bh. vlasti pohvaljuju za napredak u rje{avanju uvjeta za liberalizaciju viznog re`ima sa EU. Visoki predstavnik }e razgovarati i o problemima s kojima se BiH

Zavr{ena edukacija o zakonodavstvu EU

Certifikati za deset predava~a iz BiH
Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH, u saradnji sa njema~kom vladinom agencijom „Invent“, dodijelila je ju~er deset certifikata predstavnicima iz BiH koji su uspje{no zavr{ili edukaciju za predava~e iz oblasti harmoniziranja zakonodavstva EU. Direktorica DEI-ja Nevenka Savi} izrazila je nadu da }e oni pomo}i daljnjem preno{enju znanja na ostale kolege. Certifikate su dobili: Nermin Ba}irba{i}, Radmila Dragi{i}, Tarik Kova~, Almir Kapisazovi}, Nermana Rifatbegovi}, Alma [agbeta, Abela Pobri}-Poturovi}, Damjana Zori}, Antun Larma i Azra Tabakovi}-Kedi}.

Vije}e sigurnosti UN-a u Njujorku

suo~ava, uklju~uju}i i porast retori~kih osporavanja suvereniteta i ustavnog poretka BiH, kao i pravnih i politi~kih poteza kojima se osporavaju institucije na dr`avnom nivou, nadle`nosti i zakonski propisi, ka`e se u saop}enju.

teme

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

9

Nakon nelegalne prodaje vode

AFERE Nakon sedam godina agonije „Feroelektra“

Stani}i predla`u sporazumni raskid ugovora, APF odbija
Nakon {to sudskim putem raskinemo kupoprodajni ugovor, pokrenut }emo tu`bu za nadoknadu {tete, ka`e Ha{imovi}
Upozorenja radnika „Feroelektra“ nakon nedavno propalog sastanka sa kupcem i predstavnicima Vlade da }e ve} od ponedjeljka blokirati sve prostorije kompanije - ipak su urodila nekim plodom. Iz kompanije „Stani} invest“, koja je kupila „Feroelektro“ prije sedam godina, ju~er su premijeru Federacije BiH, resornom ministru te Agenciji za privatizaciju u FBiH (APF) uputili pismo u kojem tra`e organiziranje sastanka o temi „sporazumni prekid ugovora“.

Inspektori kaznili „Sarajevsku pivaru“
Selimovi}eva firma odmah mora ispraviti nepravilnosti i po~eti izdavati ra~une
Kantonalna tr`i{na inspekcija prilikom kontrole u Zetri i „Sarajevskoj pivari“ utvrdila je da firma porodice Selimovi} nelegalno prodaje vodu posjetiocima seansi marokonskog iscjelitelja Mekija Torabija. Tr`i{ni inspektori su utvrdili da „Sarajevska pivara“ nije izdavala ra~une za vodu, ~ime je prekr{ila Zakon o za{titi potro{a~a u BiH. - Zbog toga smo izdali prekr{ajne naloge od 1.500 KM firmi i od 500 maraka odgovornom licu. Od trenutka izdavanja prekr{ajnog naloga „Sarajevskoj pivari“, koja je istovremeno proizvo|a~ i prodava~ te vode, ona je du`ni ispraviti nepravilnosti i izdati ra~une potro{a~ima - kazali su nam u Upravi za inspekcijske poslove KS.

Zetra: Voda prodavana nacrno

Je li „Sarajevska pivara“ postupila po nalogu inspekcije i je li po~ela izdavati ra~une kupcima vode ju~er nismo mogli provjeriti jer su, kako saznajemo, Torabijeve seanse odgo|ene do nedjelje. Navodno, Torabi je sa svojom svitom otputovao M. A. u Banju Luku.

Ha{imovi}: Apelira na sudove

TIBiH predlo`io izmjene Zakona

Agresivni nastupi
Kao razloge za ovaj korak Stani}i navode agresivne nastupe nekolicine radnika, koji su kuliminirali „ozbiljnim prijetnjama za `ivot ve}inskog vlasnika i imovine dru{tva, kao i ultamitivni zahtjev APF-a za ispunjavanje kupoprodajnih obaveza“. U pismu, koje je potpisao ve}inski vlasnik Goran Stani}, navodi se da je njegova sigurnost evidentno ugro`ena te da }e zbog toga napustiti Sarajevo. No, iz APF-a upozoravaju da nema govora o sporazumnom raskidu ugovora. Muriz Ha{imovi}, pomo}nik direktora Agencije, ka`e da kupac ve} sedam godina ne ispunjava obaveze iz kupoprodajnog ugovora, zbog ~ega }e Agencija insistirati na sudskom raskidu ugovora. - Nakon {to se na ovaj na~in raskine ugovor, mi }emo podnijeti tu`bu za nadoknadu {tete. Ako bismo

Poku{avaju se finansijski namiriti
Predsjednik Sindikata „Feroelektra“ Emin Kadi} kazao nam je da radnici ne prihvataju razloge koje navode iz „Stani} investa“. Oni su, prema Kadi}evom mi{ljenju, izmi{ljeni po liniji nacionalne ugro`enosti. - Stani}ima ide u prilog sporazumni raskid ugovora, jer i{li na sporazumni raskid, mi bismo priznali da kupac nije kriv za neispunjenje obaveze. Zbog toga apeliram na Kantonalni i Op}inski sud u Sarajevu da sudski i upravni spor {to prije rje{avaju kako bismo spasili preduze}e - ka`e Ha{imovi}. Tu`ba za raskid ugovora podnesena je 20. oktobra 2008. gosu svjesni da }e se to svakako dogoditi sudskim putem. Ovdje niko nikome ne prijeti. Radnici ne uni{tavaju imovinu, nego je ~uvaju. Ovo „sporazumno“ zna~i da se poku{avaju finansijski namiriti za ono {to su tobo`e ulo`ili. Iako je to sporiji na~in, mi podr`avamo APF da se sudskim putem raskine kupoprodajni ugovor - mi{ljenja je Kadi}. dine, nakon {to je konstatirano da kupac ne izvr{ava ugovorom preuzete obaveze.

Sprije~iti zloupotrebe u finansiranju stranaka
Korupcija u politici tek na tre}em-~etvrtom mjestu, iza zdravstva, obrazovanja...

Nezakonit kredit
Osim toga, utvr|eno je i da je firma „Stani} invest“ nezakonito podigla kredit kod Razvojne banke FBiH u visini od 4,8 miliona KM. Ha{imovi} ka`e da je zalo`ena imovina „Feroelektra“, a da su sredstva iskori{tene za neke tre}e firme.
S prezentacije prijedloga u Sarajevu
(Foto: J. Brutus)

Goran Stani}: Boji se za svoju sigurnost

Sindikat ma{inovo|a pisao Mujezinovi}u

Novi direktor „@eljeznica FBiH“ privatizirao firmu
Ve} deset godina upozoravamo na nedozvoljene radnje i {tetne ugovore, ka`e se u pismu Sindikata
Sindikat ma{inovo|a u FBiH uputio je pismo federalnom premijeru Mustafi Mujezinovi}u u kojem isti~e da ve} deset godina upozoravaju na nedozvoljene radnje i {tetne ugovore u „@eljeznicama FBiH“ (@FBiH), ali da stanje ostaje nepromijenjeno, prenijela je Fena. - Posebnu pa`nju dali smo na kriminalnu privatizaciju u @FBiH koja je tada iznosila 4,5 posto u korist privatnog kapitala, a neargumentiranim prijenosom tro{kova iz poslova operatora u poslove infrastrukture do{lo je do pove}anja privatnog kapitala koji sada iznosi 8,17 posto, {to je direktno utjecalo na smanjenje dr`avnog kapitala - stoji u pismu. Sindikat ma{inovo|a dodaje da su godi{nji nalazi i izvje{taji revizora koji su vr{ili reviziju poslovanja u JP @FBiH potvr|ivali njihove navode, ali se u vezi s tim ni{ta nije poduzelo. - Dolaskom novog generalnog direktora o~ekivali smo promjene nabolje, ali se to nije desilo. Generalni direktor smjenjuje 45 uposlenika na ni`a radna mjesta bez ikakvog obrazlo`enja, a na ta mjesta „postavlja svo-

„Transparency International BiH“ (TIBiH) uo~io je brojne nedostatke sada{njeg Zakona o finansiranju politi~kih partija BiH. U ovoj F. KARALI] organizaciji smatraju da Zakon omogu}ava netransparentnost i dovodi do brojnih zloupotreba. Stoga je TIBiH sa~inio prijedlog izmjena Zakona, koji je prezentirao ju~er u Sarajevu. Cilj izmjena jeste unapre|ivanje transparentnosti stranaka prema sredstvima kojima raspola`u i prema samim gra|anima. - Apsolutno je nemogu}e „@eljeznice BiH“: Ukazano do}i do bilo kakvih podataka na malverzacije o tome ko su donatori polije poltrone kako bi lak{e pr- ti~kih partija, koliki su iznoovodio ne~asne radnje“. Pr- si donacija, a znamo koliko je edsjednik Uprave svjesno ili neophodno vidjeti kako ti nesvjesno kr{i Zakon o ja- donatori utje~u na odluke vnim nabavkama - ka`e se u koje partije donose kada evepismu Mujezinovi}u koje je ntualno do|u na vlast. Niko potpisao predsjednik Sindi- ne daje novac „onako“ - kazakata ma{inovo|a u FBiH la je ju~er Ivana Korajli}, poVernes Buljugija, dodaju}i rtparol TIBiH. da je predsjednik Uprave za Podsjetila je da su trenupet mjeseci Javno preduze}e tno politi~ke partije obavezne @FBiH pretvorio u svoju da prijavljuju samo donacije privatnu firmu. ve}e od 100 KM, a da je prije-

Mizerne kazne
Korajli} je naglasila i da su trenutno sankcije za politi~ke partije koje kr{e Zakon premale u odnosu na koli~inu novca ili korist koja se mo`e ste}i kr{enjem propisa. dlog TIBiH da budu prijavljene sve donacije. - Ve}ina prihoda politi~kih stranaka dolazi iz bud`eta, a nema nikakve evidencije kako se taj novac tro{i. Zbog toga predla`emo odredbe koje defini{u {ta spada u prihode, {ta u rashode - dodala je Korajli}. Predstavnici stranaka imali su niz zamjerki na prijedloge TIBiH. Tako je [emsudin Mehmedovi}, potpredsjednik SDA, kazao da takav prijedlog ne}e promijeniti ni{ta, te je konstatirao da je „korupcija u politici tek na tre}em-~etvrtom mjestu, iza korupcije u zdravstvu, obrazovanju...“
B. TURKOVI]

Klub poznatih

Una Bejtovi}

10

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

teme

Otpustila bih sve nekompetentne
Li~ni profil portparola MESS-a i Festivala „Pravo ljudski“
Ime i prezime: Una Bejtovi}. Datum i mjesto ro|enja: 5. oktobar 1977., Sarajevo. Gdje `ivite - s roditeljima, podstanar ili imate vlastiti dom: Vlastiti stan. Bra~no stanje: Slobodna. Bitni datumi u Va{em `ivotu: Ro|endani i godi{njice smrti bliskih osoba. Koji automobil vozite: Trenutno nijedan. Kako se odmarate: Spavanjem, dru`enjem i putovanjem. Omiljeni muzi~ar: Fredi Merkjuri (Freddie Mercury). Volite li kuhati: Vi{e za druge nego za sebe. Najdra`a knjiga: „Putopisi“ Zuke D`umhura i „Narcis i Zlatousti“ Hermana Hesea (Hermann Hesse). Omiljeni pisac: Zuko D`umhur, Me{a Selimovi}, Herman Hese i Miroslav Krle`a. Umjetnik kojeg cijenite: Tata. Za koji klub navijate: @eljezni~ar i AC Milan. Koga biste poveli na pusti otok: Jednog crnog, zgodnog i visokog. Jeste li ljubomorni: Taman. [ta najprije primje}ujete kod osoba suprotnog spola: O~i, stav i manire. Biste li ikada oprostili nevjeru: S ovom pame}u - ne. Bavite li se sportom: Spremam se. Omiljena hrana i pi}e: Mu}kalica i „orand`ina“.

TRAVNIK Nakon devet mjeseci otvorena nova istraga

Mutevelija silovao djevojku optu`enu za ~edomorstvo?
Prema svemu sude}i, krivi~nom djelu ~edomorstva prethodilo je jo{ jedno krivi~no djelo
Slu~aj koji se dogodio prije devet mjeseci, a otkriven je zahvaljuju}i de`urnom ginekologu u Kantonalnoj bolnici Travnik, ovih dana dobiva neo~ekivan obrat, a ~ini se i epilog. Podsjetimo, u no}i sa 28. na 29. januar ove godine u travni~ku bolnicu dovezena je D`emila Jusi} (25) zbog jakih bolova u stomaku. Nakon prvog pregleda pozvan je specijalista ginekolog.
\otlo: Otvorena istraga

Stanje {oka
Bejtovi}: Nije sujevjerna

Ko se brine o Va{em imid`u: O frizuri Haris Hod`i}, a za ostalo sama. Volite li i}i u {oping: Da, kada imam vremena. Jeste li sujevjerni: Ne. Imate li ku}nog ljubimca: @elim psa. Koji je Va{ `ivotni moto: Vjerujem u pozitivan ishod. Va{ najbolji prijatelj je: Osim roditelja, jedna mala, vesela, odabrana ekipa. Pratite li politi~ku situaciju: Da. Da imate 15 minuta vlasti, {ta biste prvo uradili: Otpustila nekompetentne i neobrazovane. Biste li u~estvovali u {ouu realnosti: Ni u ludilu.

- Kada je dovezena u na{u ustanovu, djevojka je ve} iskrvarila i bila je u stanju {oka. Reanimirali smo je i dali joj neophodne doze krvi. Bilo je vidljivo da je svemu prethodio poro|aj, jer su ostali dijelovi posteljice i pup~anika. No, djevojka je negirala da je imala poro|aj. Nakon {to smo je smjestili na Odjel centralne intenzivne njege, o svemu smo obavijestili policiju - kazao nam je tada dr. Amer [u{ki}, spe-

Kantonalno tu`ila{tvo Travnik: Podnesen izvje{taj protiv Hasi~i}a

cijalista ginekolog, koji je te ve~eri bio de`uran. Nakon prijave, policija i tu`ila{tvo dan kasnije su u ku}i u kojoj je djevojka `ivjela prona{li tijelo `enskog novoro|en~eta, koje je bilo

Med`lis IZ Travnik bez komentara
U Med`lisu IZ Travnik ju~er nisu `eljeli govoriti o slu~aju, jer je, kako su kazali, saop}enje u vezi s tim izdao Rijaset Islamske zajednice u BiH. U njemu je navedeno da je 3. novembra na sjednici Izvr{nog odbora Med`lisa optu`eni Hasi~i} podnio ostavku, a Med`lis je pokrenuo postupak njegove smjene s mjesta mutevelije i ~lanstva u Izvr{nom odboru. - Izvr{ni odbor Med`lisa IZ Travnik duboko saosje}a sa svima koji su zbog ovog ~ina pretrpjeli bol i patnju i nada se da }e nadle`ni istra`ni i sudski organi u~initi sve kako bi bila utvr|ena puna istina i procesuiran zlo~in - nagla{eno je u saop}enju.

SMS
BITAN JE BUD@ET Nadam se da }e nadle`ni smisliti sistem prinudne naplate od kladionica kako bi se uplatili i samodoprinosi radnicama. Poznato je da gazde najve}e profite imaju upravo na neispunjavanju obaveza prema radnicima, ali to nikoga ne interesira, bitan je bud`et. BEZOSJE]AJNA VLAST - Nau~ili smo da pitanja lije~enja gra|ana rje{avamo apelima za pomo} u sredstvima javnog informiranja. Nezaposlenost nam rje{avaju stranci odvode}i najzdraviju populaciju u najopasnije ratne zone. Zna~i, prema na{im vlastima ne dopiru nikakvi glasovi javnosti i logi~no je da nam je vlast komotna i bezosje}ajna. CIRKUS JE PO^EO Ponovo se nabacuju loptice, prepucavanja, zatezanja situacije i stvaranje isfabrikovanog haosa u kojem se SNSD, HDZ i

Dnevni avaz 061-142-015
ostali jako dobro snalaze, za razliku od SDA. Evropa je od nas digla ruke. Kako smo glasali, tako }e da nam i bude. Cirkus je po~eo uveliko. PRODAJA NARODNOG - Tihi}ev Superhik, Mujezinovi}, vjerovatno ima svoje privatne razloge za{to ho}e da {to prije proda dr`avni paket dionica „Bosnalijeka“, ali pozicija premijera ne bi ga smjela amnestirati od odgovornosti, pogotovo ako se radi (a radi se) o kriminalnoj radnji. KA@NJAVANJE PO^INILACA - Lahko se izviniti, ali ako je to priznanje genocida ili ubistava, onda slijede i ostale stvari: ka`njavanje po~inilaca i naredbodavaca, materijalna i nematerijalna naknada. Tadi} se izvinio za Vukovar, ali vidi se da jedva govori. @eli da ka`e, kao u Srebrenici, da su svi ~inili zlo~ine. Time izvinjenje blijedi.

zamotano u deku i s vi{e poveza na tijelu. Zave`ljaj je prona|en u krevetu ispod du{eka, te je zbog sumnje u nasilnu smrt zatra`ena obdukcija, kojom je utvr|eno je da je novoro|en~e ugu{eno komadom odje}e. Obdukcija, koju je na Patolo{kom odjelu travni~ke bolnice obavio vje{tak sudske medicine prof. dr. Zdenko Cihlar`, potvrdila je da je D`emila Jusi} iz travni~kog sela Pode izvr{ila ~edomorstvo. - Kantonalno tu`ila{tvo Travnik 5. aprila ove godine podiglo je optu`nicu protiv D`emile Jusi} zbog krivi~nog djela ~edomorstva, koju je potvrdio Op}inski sud Travnik - kazala nam je portparol Ka-

ntonalnog tu`ila{tva Travnik Milica \otlo.

Osnovana sumnja
No, devet mjeseci kasnije to tu`ila{tvo otvara istragu protiv Sulejmana Hasi~i}a iz travni~kog sela Pode, ina~e mutevelije u mjesnoj d`amiji, potvr|eno je iz Tu`ila{tva. Prema svemu sude}i, krivi~nom djelu ~edomorstva prethodilo je jo{ jedno krivi~no djelo. - Ono {to mi u ovom trenutku mo`emo re}i jeste da je 8. septembra ove godine MUP SBK podnio Kantonalnom tu`ila{tvu Travnik izvje{taj protiv H. S. (43) zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio krivi~no djelo silovanja nad o{te}enom J. D`. (25) - ka`e \otlo. K. KAVAZOVI]

Srebreni~ka udru`enja osudila potez REKOM-a

Udaljavanje crnogorskog mitropolita je skandalozno
Ne `elimo da Srbija utvr|uje istinu o zlo~inima u Srebrenici, navodi Udru`enje „@ene Srebrenice“
Udru`enje „@ene Srebrenice“ iz Tuzle ocijenilo je skandaloznom odluku predsjednice koalicije nevladinih organizacija okupljenih oko projekta REKOM Nata{e Kandi} da s konferencije u Sarajevu bude udaljen poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo iako je bio pozvan. - Upravo je crnogorski mitropolit jedini predstavnik neke pravoslavne crkve koji je skupio ljudsku hrabrost i do{ao u Memorijalni centar u Poto~are kako bi se poklonio `rtvama genocida u Srebrenici - saop}eno je iz tog udru`enja. U saop}enju se ~ak problematizira i sam projekt REKOM i nagla{ava da predstavnice Udru`enja „@ene Srebrenice“ ne `ele biti dio prevare koja se bosanskim `rtvama nudi kroz REKOM, javila je Fena. - Istinu o zlo~inima u BiH, a posebno o zlo~inima u Srebrenici, ne mo`e utvr|ivati Srbija, ~ija je i dr`avna i crkvena politika komandovala tim zlo~inima, a {to nam se podvaljuje kroz projekt REKOM ka`e se u saop}enju. Dalje se navodi da bh. raspravljalo o zlo~inima u proteklom ratu, upravo predstavnik one crkve ~iji su sve{tenici blagosiljali zlo~ine nad djecom Srebrenice, me|u kojima i pripadnike zlo~ina~ke jedinice „[korpioni“, {to je vidio cijeli svijet. I ~lanice Udru`enja „Majke enklava Srebrenica i @epa“ izrazile su `aljenje zbog ~injenice da je mitropolit Mihailo odstranjen sa sastanka. ^lanice udru`enja zbog tog ~ina su izrazile sumnju u iskrenost ideje o formiranju regionalne komisije.

Mitropolit Kandi}: Mihailo: Te{ke Poziv uzaludan kritike

javnost mora znati da je sve{tenik koji je prekju~er usred Sarajeva na sastanku REKOM-a diktirao ko mo`e, a ko ne mo`e prisustvovati skupu na kojem se

teme

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

11

APSURDI Milan Dragi} iz Bosanskog Novog u raljama sudstva

Ostao i bez ruke i bez 28.400 maraka
Ispada da sam sebi ruku namjerno odrezao, ka`e Dragi} Vlasnici negiraju da njihova firma ima bilo {ta sa nesre}om
Milan Dragi} (47) iz sela Radomirovac kod Bosanskog Novog sa strepnjom broji dane do 14. novembra, do kada bra}i Savi i Slobodanu Stjepanovi}u, vlasnicima pilane u kojoj je, kako tvrdi, prije {est godina izgubio lijevu ruku, mora na ime od{tete i sudskih tro{kova platiti 28.400 maraka. Presuda banjalu~kog Okru`nog suda je pravosna`na, tako da Dragi}u, koji tih para o~ito nema, prijeti i pljenidba skromne imovine, koja cijela, tvrdi tako, ne vrijedi onoliko koliko mu je sud nalo`io da plati.

Kli~kovi}: Neo~ekivana presuda

Tahirovi}: @albeni postupak

Nakon dvije i po godine su|enja

Logora{i ogor~eni osloba|anjem Kli~kovi}a, Drlja~e i Ostoji}a
Postoje jasni dokazi za zlo~ine, tvrdi Tahirovi}
Prvostepenom presudom Suda BiH, Gojko Kli~kovi}, Mladen Drlja~a i Jovan Ostoji} oslobo|eni su optu`bi za zlo~ine u Bosanskoj Krupi po~injene tokom 1992. godine. Kli~kovi} je u tom periodu bio predsjednik Ratnog predsjedni{tva i komandant Kriznog {taba srpske op}ine Bosanska Krupa, Drlja~a predsjednik vije}a Privremenog vojnog suda u Jasenici i Komisije za razmjenu zarobljenika, a Ostoji} komandant 11. krupske lake pje{adijske brigade Vojske RS. - Odbrana nije osporila da su se zlo~ini dogodili, ali Tu`ila{tvo nije uspjelo dokazati da su optu`eni krivi za te zlo~ine - kazao je Zoran Bo`i}, predsjedavaju}i Sudskog vije}a. Su|enje Kli~kovi}u, Drlja~i i Ostoji}u trajalo je vi{e od dvije i po godine. U Savezu logora{a BiH ju~er nisu krili ogor~enje zbog osloba|aju}e presude Kli~kovi}u i ostalima. Predsjednik tog saveza Murat Tahirovi} izjavio je za na{ list da smatra kako se, na osnovu dokaza i svjedo~enja, nije smjelo desiti da Kli~kovi} i ostali budu oslobo|eni. - Postoje jasni dokazi koja je njihova uloga u zlo~inima na prostoru op}ine Bosanska Krupa. Mi }emo s Tu`ila{tvom u~estvovati u `albenom postupku i nadam se pravdi, jer ovo je ~ista nepravda. Imamo dokaze da je Kli~kovi} odgovoran za protjerivanje nesrpskog stanovni{tva s teritorije Bosanske Krupe - izjavio je Tahirovi}. M. K.

Ve} sve potro{io
- Bilo je to 17. februara 2004. u pilani bra}e Stjepanovi} u kojoj sam, priznajem to, pet mjeseci neprijavljen crn~io i po 16 sati dnevno kako bih prehranio porodicu. Kada se nesre}a desila, Stjepanovi}i su mojoj supruzi Borki rekli da ka`e kako sam nastradao kod ku}e u gara`i, da ne zovemo policiju i da }emo se o svemu dogovoriti. Bio sam naivan i spreman da prihvatim i nekoliko hiljada maraka od{tete, mjesto portira, no kasnije sam vidio da od toga nema ni{ta, pa sam ih tu`io - pri~a Milan. Osnovni sud u Bosanskom Novom presudio je u Milanovu korist sa 600 maraka od{tete i 60 KM penzije. Dragi} se `alio banjalu~kom Okru`nom sudu koji je 2007. nalo`io da se Milanu, bez prava na invalidsku penziju, isplati 12.500 KM. Od tog novca Milan je

Milan Dragi} sa suprugom Borkom: Nije policiji prijavio nesre}u

(Foto: D. Stojni})

platio advokata i sudske tro{kove, a ostatak, oko 9.500 maraka, potro{io. U me|uvremenu je zaboravio na bra}u Stjepanovi}. No, nakon njihove `albe Vrhovni sud RS vra}a spor banjalu~kom Okru`nom sudu, koji je potom Milanu nalo`io da Stjepanovi}ima isplati sumu s po~etka ove pri~e. - Doveden sam pred svr{en ~in. Nisam bio ni na jednom od {est ro~i{ta, a pojma nisam imao ni da je u toku revizija presude. Moj advokat me o tome nije obavje{tavao, ve} tek na kraju, kada je sve bilo gotovo. Kada su na kraju re-

kli da moram platiti 28.400 KM, umalo nisam pao u nesvijest. Kao da sam ro|en bez ruke i oni mi je dali, pa sada treba da im je platim - ka`e Milan.

Reakcije na presudu Suda BiH

Sud rekao svoje
Savo Stjepanovi}, jedan od vlasnika pilane, odlu~no je negirao sve optu`be koje je Dragi} iznio na njihov ra~un rekav{i da je Milan tog dana „samoinicijativno postavljao sortirni sto za nekog zanatliju iz Bosanskog Novog“. - Nikome nije jasno kako se nesre}e dogodila. Dragi} nije bio radnik na{e firme niti je u njoj ikada radio, ve} je to radio po nalogu nekoga drugog. Nikada mu nismo nudili nikakvu nov~anu nadoknadu. Samo on zna za{to nas je tu`io. Sudskim putem i vje{ta~enjima se pokazalo da mi nismo uzrok njegovoj nesre}i, niti smo joj na bilo koji na~in doprinijeli - ka`e Stjepanovi} i dodaje da je njihova pilana ugledna firma sa 30 prijavljenih i osiguranih radnika. M. ZGONJANIN

Zar ne vrijedi ni potpis na nalogu o etni~kom ~i{}enju
Nevjerica je zavladala me|u mje{tanima Bosanske Krupe kada su ~uli da je Gojko Kli~kovi}, idejni tvorac podjele te op}ine na srpsku i bo{nja~ku 1991. i potpisnik naredbe o progonu seljana Arapu{e s njihovih imanja, oslobo|en svih optu`bi za ratne zlo~ine. Predsjednik bosanskokrupskog Udru`enja logora{a Emir Be{i}, koji je pratio izricanje presude, ka`e kako jednostavno nije vjerovao svojim u{ima da poslije toliko predo~enih dokaza i nakon toliko svjedo~enja onih koji su „nevinost“ Gojka Kli~kovi}a osjetili na svojoj ko`i, Sud mo`e donijeti osloba|aju}u presudu. Prema njegovim rije~ima, krupski logora{i vi{e se ne}e odazivati na pozive za svjedo~enje. Ogor~eni su i stanovnici Arapu{e, mjesta za koje ima vjerovatno jedini pisani trag o etni~kom ~i{}enju na kojem stoji Kli~kovi}ev potpis. Stanovnici ovog sela pismenom naredbom Gojka Kli~kovi}a iseljeni su 1. maja 1992. u Sanski Most, imovina im je oplja~kana, ku}e zapaljene. Prema rije~ima jednog od svjedoka na su|enju Kli~kovi}u, koji je `elio ostati anoniman, ~ak i njihove kom{ije Srbi i danas govore da je Gojko kriv za sve i da su i oni iznena|eni osloba|aju}om presudom. Ad. M.

Mje{tani pet sela ustaju u odbranu
U cijeli slu~aj umije{alo se i pet okolnih sela, ~iji mje{tani prijete da }e nejaka Milanova ple}a za{tititi i javnim protestima. U~init }e to ve} u ponedjeljak, 8. novembra, prvo pred zgradom Osnovnog suda u Bosanskom Novom, a potom i blokadom magistralnog puta prema Prijedoru. Seljaci u me|uvremenu potpisuju peticiju i prikupljaju novac kako bi bar malo olak{ali Milanove muke ~ija je agonija po~ela prije {est godina, kada je ostao bez ruke.

Bh. mozaik

12

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

panorama

VI[EGRAD Ponovo ni~e Gazanferbegova d`amija

Uni{teni ni{ani na mezarju Br~anska malta

(Foto: G. Bobi})

Novi vandalizam u Bijeljini

Kamen-temeljac ju~er postavio Muhamed Salki}
Radit }e se po istom projektu i sa istim gabaritima kakva je i bila Munara }e biti od drvene konstrukcije, kao i {adrvan sa abdesthanom
Kamen-temeljac za izgradnju Gazanferbegove d`amije u Vi{egradu postavili su ju~er generalni sekretar IZ BiH Muhamed Salki} i ministar u Vladi RS Omer Brankovi} u prisustvu ve}eg broja vjernika. Predstavnik Rijaseta IZ u BiH Muhamed Salki} je rekao da je svoju mladost vezao za ovu d`amiju kada je kao 21-godi{nji mladi} zakora~io u Gazanferbegovu d`amiju u svojstvu imama vi{egradskog, jo{ 1971. godine. - Ru{enje ove d`amije te{ko sam podnio jer se tada sru{io i dio moje mladosti koju sam provodio ovdje. Velika mi je ~ast da i pored toga {ta je pre`ivio ovaj narod u Vi{egradu, budem ja taj koji }e postaviti temeljac za obnovu Gazanferbegove d`amije - kazao je ef. Salki}.

Udarcima nogom slomljena dva ni{ana
Nepoznate osobe u no}i sa 4. na 5. novembar o{tetile su dva ni{ana na mezarju Br~anska malta u Bijeljini. Prema onome {to se moglo vidjeti na licu mjesta, udareni su nogom i razbijeni mermerni ni{ani na mezarima rahmetlija Zike Vejzovi} i Sulejmana Me{anovi}a. Ovo je drugi put u protekla tri mjeseca da vandali ru{e ni{ane na ovom mezarju, a prema nalazima policijskih istra`itelja i tragova obu}e, za sada se zna da ih je ovaj put bilo najmanje dvojica. Pretpostavlja se da su po~initelji prolazili betonskom stazom koja vodi kroz mezarje i skra}uje put do susjednog stambenog naselja ka saobra}ajnici. Nakon prijete}ih grafita, ataka na Atik d`amiju, te devastiranja ni{ana, Med`lis IZ Bijeljina upozorava nadle`ne da preduzmu potrebne korake i za{tite imovinu IZ i praE. M. va vjernika.

[ta mi se (ne)svi|a u Bosanskoj Krupi

Ure|en kej ispod Staroga grada
- Meni je ovdje fino. Sve mi se svi|a. Trebalo bi vi{e kafi}a, boljih mjesta za izlazak mladih. Svi|a mi se {to je ispod tvr|ave Stari grad na obalama Une izgra|en i ure|en kej na kojem se mi mladi okupljamo. Lijepo za pro{etati i sjesti - ka`e Aida ^au{evi}, S. T. u~enica.

Na temeljima d`amije prou~ena je dova

Aida ^au{evi}, u~enica

Sedamnaesta godi{njica akcije „Svilaj“

Sje}anje na 11 branitelja Posavine
U Svilaju kod Od`aka obilje`ena je godi{njica vojne akcije „Svilaj“ u kojoj je stradalo 11 branitelja Posavine. U no}i 5. novembra 1993. godine grupa diverzanata 102. od`a~ke brigade je pre{la na tada okupirana podru~je Od`aka sa ciljem oslobo|enja ove op}ine i kompletne Posavine, uprkos ranijim dogovorima radi koridora po kojima je Bosanska Posavina prepu{tena agresorima. Akcija „Svilaj“ nije uspjela prvenstveno zbog izostanka podr{ke ostalih jedinica okru`enja te je dvdesetak najhrabrijih sinova ostalo u okru`enju srpskih snaga. Ubijeno ih je 11, dok su ostali zarobljeni i bili su izlo`eni najstravi~nijim torturama. Naknadno su razmijenjeni. Historijski sat odr`ao je zapovjednik 102. brigade Tomislav Bo`i}. U ime suboraca obratio se zapovjednik jednog dijela brigade Mesud ^elikovi} naglasiv{i da su borci na rubu egzistencije i da ima heroja iz ove akcije koji pre`ivljavaju sa primanjem od Odata po~ast poginulim borcima A. O. 80 KM.

Salki} postavlja temeljac

Predsjednik Med`lisa IZ Vi{egrad, koji je predsjednik Skup{tine op{tine, Bilal Memi{evi}, kao jedan od Vi{egra|ana kojem je u posljednjem ratu stradao veliki broj familije, `ali {to je do ru{enja uop{te i do{lo ali je i istakao da }e se obnovom d`amije opravdati sve {to kao vjerski slu`benik ~ini za dobro bo{nja~kog naroda u ovom gradu. - Ne postoji vi{e niti jedan razlog da se ova d`amija ponovo ne podigne. Radit

Sru{ena 1992. godine
Prema historijskim podacima, kojima raspola`e IZ Vi{egrad, d`amiju u blizini mosta Mehmed-pa{e Sokolovi}a podigao je bogati vi{egradski Gazanfer-beg }emo je po istom projektu i sa istim gabaritima kakvu je i pamtimo. Munara }e biti od drvene konstrukcije, kao i {adrvan sa abdesthanom. po~etkom 16. vijeka. D`amija je sru{ena 1992. godine, sa platoa je odve`en sav materijal, a na njenom mjestu sve do danas bile su postavljene klupe za odmor i travnjak. Nadamo se da }emo idu}eg ljeta, ako Bog da, otvoriti vrata ove d`amije za vjernike istakao je Memi{evi}.
M. ANDRI]

Op}inska vlast Gora`da naredila komunalcima

Otpad deponovati na lokalitetu [i{eta
Pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu Meho Hubjer smatra kako ova naredba nije u skladu sa zakonom
Op}inski {tab civilne za{tite Gora`de naredio je ju~er Javnom komunalnom preduze}u „6. mart“ da odmah zapo~ne prikupljanje komunalnog otpada i da ga deponuje na privremenu lokaciju na [i{etima. Ovo preduze}e obavezano je da odmah izgradi pristupni put i pripremi teren, da poduzme sve mjere kako bi nom predvi|ene mjere, a od MUP-a BPK Gora`de zatra`eno je da poduzmu sve neophodne mjere kako bi se osiguralo njeno provo|enje. Svoje mi{ljenje na sastanku {taba izuzeo je pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu Meho Hubjer, koji je kazao kako ova naredba nije u skladu sa zakonom, jer je njenom dono{enju trebala prethoditi odluka o progla{enju vanrednog stanja. Problem odlaganja sme}a u Gora`du ponovo je kulminirao nakon {to je istekao ugovor sa firmom „Drina“ iz Novog Gora`da po kojem se otpad iz Gora`da privremeno odlagao u biv{em kamenolomu u Ma{i}ima. Raniji poku{aj osnivanja privremene deponije na [i{etima sprije~ile su nadle`ne inspekciAl. B. jske slu`be.

Narodna kuhinja u Glamo~u

Sve vi{e korisnika
Narodna kuhinja u Glamo~u, jedina te vrste u Livanjskom kantonu, ima sve vi{e korisnika iz reda sva tri naroda i njihov broj je pove}an za 30 odsto u posljednje dvije godine, rekao je {ef ove kuhinje Bla`enko Soldat, prenosi Srna. Kuhinja trenutno ima 92 korisnika i maksimalno popunjene kapacitete. Korisnici svakodnevno imaju pravo na jedan besplatni obrok, a najstariji me|u njima ima 89 godina. Narodnu kuhinju u Glamo~u prije 10 godina otvorila je Me|unarodna humanitarna organizacija „Misija bez granica“ koja od tada finansira njen rad. Ova organizacija za prostoriju u kojoj je smje{tena kuhinja pla}a mjese~nu najamninu od 400 dolara preduze}u „[ipad“ iz Sarajeva. Op{tinske vlasti u Glamo~u i LK nikada ni na koji na~in nisu pomogle rad kuhinje koja je otvorena za siroma{nu povratni~ku populaciju.

Poruka gra|anima
- Po{tovani sugra|ani, ovo smo uradili iz razloga mogu}ih posljedica, ekolo{ke katastrofe i mogu}nosti pojave raznih oboljenja, posebno kada su u pitanju na{a djeca kazao je Ramovi} u poruci gra|anima.
Na~elnik Ramovi} potpisuje naredbu

sprije~ilo uticaj deponije na okolni teren i stanovni{tvo, te da redovno vr{i prekrivanje otpada slojevima zemlje. Nakon izgradnje nove deponije, navodi se u naredbi O[CZ, JKP je du`no ukloniti ili konzervirati otpad sa ove

lokacije. Odlukom koju je u funkciji komandanta [taba potpisao na~elnik op}ine Muhamed Ramovi}, sva fizi~ka i pravna lica pozvana su da se pridr`avaju ove naredbe, protiv onih koji je budu kr{ili bit }e poduzete zako-

tuzlanski kanton

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

13

TUZLA Sapunica Kantonalno ministarstvo - Gimnazija „Me{a Selimovi}“

Posla }e uskoro imati Tu`ila{tvo TK i policija
V.d. direktora i sekretar vi{e vremena provode u slu`benim prostorijama MUP-a TK nego na radnim mjestima
Nakon vi{emjese~ne sapunice izazvane li~nim, rodbinsko-prijateljskim vezama na relaciji Ministarstvo obrazovanja TK - Gimnazija „Me{a Selimovi}“ Tuzla, a sve oko izbora i imenovanja direktora ove {kole, koji je konkursom zapo~eo jo{ u februaru, posla }e uskoro imati Tu`ila{tvo TK i tuzlanska policija. Policijske prijave oko zabrane ulaska u kancelariju ili zloupotrebe pe~ata u ovoj javnoj ustanovi pr{te na sve strane, a umjesto na svojim radnim mjestima, v.d. direktora i sekretar vi{e vremena provode daju}i izjave u slu`benim prostorijama MUP-a TK. vi{e od 17 minuta vazio o proceduri za izbor direktora, te dosada{njim problemima, o kojim i ptice na grani sve znaju. Me|utim, na svako pitanje o mogu}em rje{enju gotovo nerje{ivog problema nije imao odgovor. ^ak je jedan od zaklju~aka ju~era{nje preskonferencije bio i to, da su mediji bespotrebno podigli zbog bolovanja, iskoristio je priliku i uzeo pe~ate strogo ~uvane u Sekretarijatu. Na taj na~in u Op}inskom sudu Tuzla uspio je deponovati svoj potpis kao v.d. direktor.

U BKC-u su nastupili svi ~lanovi ansambla

(Foto: A. Bajri} Blicko)

Godi{njica tuzlanskog folklornog ansambla

„Panonija“ obilje`ila 14. ro|endan
U povodu obilje`avanja 14. godi{njice folklornog ansambla „Panonija“, u tuzlanskom Bosanskom kulturnom centru odr`an je godi{nji koncert ovog ansambla. U prepunoj sali BKC-a, na koncertu su se predstavili ~lanovi ansambla i folklorna sekcija O[ „Tu{anj“, a izvo|a~e je pratio muzi~ki ansambl „Panonija“. Prikazane su igre i pjesme sa podru~ja cijelog Balkana, a posjetioci su aplauzima nagradili koreografije „Bugarska igra“, „Treskavica kolo“, „Svadbeni obi~aji Balkana“ i „Proljetne igre“. Gosti koncerta bili su ~lanovi UKUD „Zvonko Ceric“, ansambl „Iskre“ te vokalni solista Safet Dedaji}. Folklorni ansambl „Panonija“ danas broji oko A. Mu. 170 ~lanova razli~itih uzrasta.

I Sud grije{i!
- Taj slu~aj je prijavljen policiji. Pa jel mislite da oni koji rade na tim poslovima u Sudu ne mogu po-

Humanitarna akcija u Srebreniku

Nema odluke
Kurtovi}: Krivi su mediji!?

Bez odgovora
Povodom nesporazuma oko izbora i imenovanja v.d. direktora, ~lanova [kolskog odbora, direktora i ko zna vi{e ~ega, ju~er je u Ministarstvu obrazovanja TK uprili~ena pres- konferencija.

Prema o~ekivanju, ministrice Mirzete Had`i}-Suljki}, koja se smatra najodgovornijom za stanje u Gimnaziji, nije bilo, a podobni su uglavnom ponavljali ve} poznatu pri~u, ta~nije presipali iz {upljeg u prazno. Tako je Had`e Kurtovi}, sekretar Ministarstva,

- [kolski odbor je na 10. redovnoj sjednici, odr`anoj po~etkom oktobra, donio odluku o izboru i imenovanju Fahrudina Me|edovi} za v. d. direktora, ali fali odluka o pra{inu oko ovog slu~aja?!. Fahrudin Me|edovi}, kojeg Ministarstvo ne priznaje kao v. d. direktora, prema tvrdnjama sekretara {kole Zijada Babaji}a, u vrijeme njegovog odsustva

imenovanju, koje nema jer ne postoji knjiga zapisnika o toj sjednici. Za to je zadu`en sekretar {kole, a on je tada bio na bolovanju - isti~e Had`e Kurtovi}. grije{iti - ka`e Kurtovi}, valjda daju}i do znanja da su samo u Ministarstvu obrazovanja bezgre{ni. Pra{ina oko v.d. direktora, ~ija je funkcija u su{tini u drugom planu, jer je ograni~enog karaktera, opravdava sumnje zaposlenika da je sve farsa, kako bi se Minela Spahi}, ina~e bliska rodica ministrice Mirzete Had`i}Suljki}, ipak postavila na funkciju direktora. Njeno povla~enje „saop{tenjem“ jo{ nije zvani~no, a ve}ina uposlenika koji se ne sla`u sa njenim izborom, sumnja da je to saop{tenje samo kupovina vremena.
A. MUSLIMOVI]

Namirnice uru~ene predstavnicima kuhinje „Imaret“

Djeca poma`u narodnu kuhinju
Op}inski odbor MDD Merhamet Srebrenik okon~ao je tradicionalnu jesenju humanitarnu akciju prikupljanja namirnica za socijalno ugro`ene osobe pod nazivom „Djeca poma`u narodnu kuhinju“. U akciju su se uklju~i u~enici svih osam osnovnih {kola koji su donirali ve}e koli~ine hrane. Kako ka`e Osman ef. Muji}, predsjednik Merhameta Srebrenik, u okviru ove akcije ukupno je prikupljeno oko 2.500 kilograma raznih prehrambenih namirnica. Vrijednost prikupljene hrane je oko 3.000 maraka. Prikupljene namirnice uru~ene su predstavnicima Merhametove narodne kuhinje „Imaret“ u Tuzli, koja na 12 lokacija u pet op}ina TK-a dnevno priprema oko 3.500 O. M. obroka hrane za socijalno ugro`ene osobe.

Obja{njenje stiglo u Vladu TK-a
Za{to je raniji [kolski odbor odbio potpisati imenovanje Minele Spahi} za direktora, Kurtovi}u i ostalim u Ministarstvu nije jasno, a trebali bi dobiti obrazlo`enje. Razloge istupanja Amire Turbi}-Had`agi} sa mjesta predsjednice [kolskog odbora, te nakon toga i jo{ dva ~lana, Kurtovi} je saznao iz medija. - Ja nisam dobio nikakvo obja{njenje, a sva{ta sam pro~itao u novinama o tome i imam svoj stav. Na temelju insinuacija koje imaju manje ili ve}e utemeljenje, ja taj stav ne mogu iznositi. Predsjednica [kolskog odbora dala je Vladi TK obja{njene za{to je dala ostavku. Mi nismo isljedni organi da provjeravamo ko je kome {ta rekao - ka`e Kurtovi}. Na osnovu ove izjave postavlja se logi~no pitanje da li Ministarstvo obrazovanja funkcioni{e u sastavu Vlade TK?

Na lokalitetu Luke u op}ini Teo~ak

Po~elo deminiranje 4.376 kvadrata
Nakon niza projekata deminiranja u op}ini Teo~ak, na red je do{ao i lokalitet Luke u MZ Bilali}i koji realizuju radnici preduze}a „Iv{a“ iz Ora{ja. Projekt obuhvata poOd mina }e biti o~i{}eno poljoprivredno vr{inu od zemlji{te i {uma 4.376 kvadratnih metara poljoprivrednog zemlji{ta i {ume a finansira ga Me|unarodni fond za deminiranje. Ukoliko vremenske prilike dozvole, ova firma nastavit }e radove na tom lokalitetu ali na drugom projektu ~ija je povr{ina 101.300 kvadrata. Predstavnik Op}inskog {taba Civilne za{tite Teo~ak Fahrudin Mulaosmanovi}, koji je prisustvovao otvaranju radili{ta, ka`e da u ovoj i narednoj godini o~ekuje deminiranje ili tehni~ko izvi|anje oko 820.000 kvadrata zemlji{ta, ~ime bi teritorija op}ine Teo~ak kona~no nakon rata bila ~ista od mina. Do sada je na ovim prostorima od mina o~i{}eno oko 260.000 kvadrata, i svi ti projekti bili su prioritet op}ine Teo~ak kada je u pitanju povratak raseljenog stanoE. D`. vni{tva, od naselja Jasenje pa do Obr{ina.

Oli Jovanovi} iz sela Grabov Gaj u Grada~cu

Policajci donirali humanitarne pakete
Slu`ba za izbjegla i raseljena lica i Centar za socijalni rad obezbijedili jednokratnu nov~anu pomo}
Slu`benici PS Grada~ac sa predstavnicima Op}ine i Centra za socijalni rad posjetili su Olu Jovanovi} (74) iz sela Grabov Gaj i uru~ili joj pakete sa prehrambenim namirnicama i sredstvima za li~nu higijenu. Ova starica `ivi sama, nema socijalnu niti zdravstvenu pomo} i grada~a~ki policajci su se odlu~ili da joj pomognu u stvaranju osje}aja sigurnosti te pobolj{anja materijalne situacije. - Provode}i svakodnevne aktivnosti i realizuju}i projekt „Policijskog djelovanja u zajednici“ slu`benici PS Grada~ac su do{li do saznanja da Ola Jovanovi} `ivi u izuzetno te{kom materijaosiguranje. Akciju su podr`ali Slu`ba za izbjegla i raseljena lica i Centar za socijalni rad i obezbijedili jednokratnu nov~anu pomo} - rekao je Ned`ad Osmi}, slu`benik PS Grada~ac za rad policije u zajednici. Imovina Ole Jovanovi} je vi{e puta bila meta kriminalaca i policajci su obe}ali da }e je ~e{}e posje}ivati. Ovom prilikom zahvalila se na pomo}i te izrazila `elju da ima zdravstvenu knji`icu kako bi se mogla lije~iti i dobijati lijekove. Radnici Centra za socijalni rad }e u skladu sa Zakonom o socijalnoj za{titi pomo}i da Jovanovi} ostvari D`. D. svoja prava.

Osmi} i Jovanovi}: Obe}ane ~e{}e posjete

lnom stanju. @ivi sama, nema djece i familije u blizini

koja bi se brinula o njoj. Bolesna je i nema zdravstveno

14

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

crna hronika

PO@AR Tragi~na smrt 60-godi{njaka u Bijeljini

Sa ju~era{njeg privo|enja u Banjoj Luci

Pu{enje u krevetu ko{talo ga `ivota U brojnim pretresima
(Foto: M. Lugi})

Akcija „Hit“ protiv narko-dilera u RS

Iako se uzroci po`ara jo{ ispituju, pretpostavlja se da je Sulejman Durakovi}, koji je `ivio sam, zaspao s upaljenom cigaretom

uhap{eno 14 osoba
Zaplijenjena ve}a koli~ina droge, oru`ja, municije i novca Saradnja policija
U akciji pod kodnim nazivom „Hit“ koju su pripadnici MUP-a RS zapo~eli ju~er rano ujutro na vi{e od 20 lokacija na podru~ju RS i Federacije BiH, uhap{eno je 14 osoba i zaplijenjena ve}a koli~ina droge, oru`ja, municije i novca. prikupljanju informacija o osobama koje su dilerima heroina i skanka obezbje|ivali uli~nu prodaju na podru~ju koje operativno pokriva banjalu~ka policija - saop}eno je iz MUPa RS.

Sulejman Durakovi} (60) iz Bijeljine izgubio je `ivot u po`aru koji je u ~etvrtak oko 20.45 sati izbio u njegovoj porodi~noj ku}i u Gra~ani~koj ulici na broju 7 kod Gradskog parka u Bijeljini. Dim i vatru primijetile su kom{ije koje su obavijestile vatrogasce, policiju i Hitnu pomo}.

Nalo`ena obdukcija
Po`ar je brzo lokaliziran, ali je Durakovi} podlegao usljed opekotina i, najvjerovatnije, zbog gu{enja dimom. Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeljina, rekao je da se jo{ ne mo`e govoriti o uzrocima smrti, te da je de`urni tu`ilac naKom{ije i policija ispred ku}e u kojoj se desila tragedija
(Foto: G. Bobi})

Uli~na prodaja
Kako je saop}eno iz MUP-a RS, akcija je usmjerena na suzbijanje nelegalne proizvodnje i prometa opojnih droga, a istovremeno i na teritoriji Hrvatske aktivnosti provode USKOK i MUP Hrvatske na otkrivanju dobavlja~a droge. Akcija „Hit“ zapo~ela je jo{ po~etkom 2010. godine, a do sada je zaplijenjeno tri kilograma heroina, nekoliko kilograma skanka, vi{e od 90 stabljika indijske konoplje, 160 tableta ekstazija, vi{e od 2,5 kilograma eksploziva, ne{to vi{e od 9.000 eura, za koje se sumnja da potje~u iz ovog krivi~nog djela, te ve}a koli~ina oru`ja i municije, tri digitalne vage i vi{e pakovanja medicinske droge. - Pripadnici CJB Banja Luka, u saradnji s pripadnicima Uprave kriminalisti~ke policije RS, u toku 2009. godine zapo~eli su aktivnosti na pripremanju i

Poznati policiji
Akcija se na podru~ju RS provodila pod nadzorom Okru`nog tu`ila{tva u Banjoj Luci, a u~estvovala su i kantonalna tu`ila{tva iz Tuzle, Sarajeva i Unsko-sanskog kantona, te Tu`ila{tvo i policija Br~ko Distrikta, kantonalni MUP-ovi i Federalna uprava policije. - Krajem jula 2010. godine po~ele su radnje dokazivanja, iz kojih su proistekle aktivnosti na pretresanju i hap{enju osoba, a koje su obavljene ju~er istakli su u MUP-u RS. U Banjoj Luci ju~er ujutro je pretresen stambeni objekt na Bulevaru Desanke Maksimovi}, samo pedesetak metara od zgrade MUPa RS, a na ovoj lokaciji zaplijenjena je odre|ena koli~ina dokaznog materijala koji se dovodi u vezu s prodajom droge i uhap{ena je jedna osoba. Osim ove, u Banjoj Luci pretresene su jo{ ~etiri lokacije, a privedeno je osam osoba i sve su odranije poznate B. SPASENI] policiji.

Juso Durakovi}: Brat je bio vitalan

lo`io obdukciju i detaljnu istragu uzroka po`ara koju }e raditi inspektori protivpo`arne za{tite. Prema izjavama vatrogasaca, vatra nije zahvatila veliki dio ku}e, a prilikom intervencije oni su na licu mjesta zatekli starijeg mu{karca nagorjelog grudnog ko{a i bez znakova `ivota. Tako|er, u pe}i nije bilo vatre niti je radila bilo kakva elektri~na grijalica, tako da se kao mogu}i uzrok po`ara spominje pripaljena cigareta s kojom je

starac zaspao. Kako se za sada nezvani~no pretpostavlja, vatra je probudila Durakovi}a, ali je zbog velikog dima do{lo do panike i gu{enja. Sve okolnosti ove tragedije utvrdit }e istra`itelji.

Dru`eljubiv ~ovjek
Na licu mjesta zatekli smo kom{ije i prijatelje nastradalog, me|u kojima je bio i bijeljinski mesar Juso Durakovi}, brat nastradaloga, koji je za tragediju saznao tek ju~er u

jutarnjim satima. - Sulejman je `ivio sam, ali su ga izdr`avali ~lanovi {ire porodice koji su u inozemstvu. Sa svima je bio u dobrim odnosima, a nekada je radio kao kova~ u GIK „Rad“. Supruga mu je umrla prije ~etiri godine, a djece nisu imali. Tragi~no je ovo {to se desilo jer je Suljo bio vitalan ~ovjek, volio se dru`iti s ljudima i popiti poneku ~a{icu alkohola - ka`e Juso povodom tragi~ne smrti svoga brata.
E. M.

Ugljara kod Ora{ja

Bila zakopana u selu kod Dervente

Prona|ena pu{ka „vin~esterka“ sa snajperom
Mje{tani sela Pjevalovca kod Dervente prona{li su pored ku}e ameri~ku pu{ku „vin~esterku“ sa snajperom, koja je najverovatnije zakopana prije mnogo godina i do koje su vlasnici (Foto: N. Simi}) `eljeli ponovo Ostavljena nakon otkopavanja do}i. stili policiju koja je iza{la na Nakon otkopavanja i sa- teren i obavila uvi|aj, a znanja da je pu{ka u velikoj pu{ka je uklonjena. Za sada mjeri uni{tena, za sada ne- nema saznanja ko je vlasnik poznati ljudi su oti{li, a pu{ke i je li u iskopanoj ruiskopanu pu{ku ostavili. pi bilo jo{ naoru`anja ili drMje{tani su odmah obavije- ugih stvari. N. S.

Prevarantkinje ukrale starici u{te|evinu
Pripadnici ora{ke policije intenzivno tragaju za dvjema nepoznatim `enskim osobama za koje se osnovano sumnja da su na prevaru u{le u porodi~nu ku}u 71-godi{nje Mandice B. u selu Ugljara kod Ora{ja i pokrale neopreznu staricu. Mje{tanka Ugljare M. @. javila je policiji da je starica pokradena, nakon ~ega je obavljen uvi|aj. - Kom{ije pokradene `ene su vidjele dvije, njima nepoznate, `enske osobe kako se udaljavaju od ku}e Mandice B. Prema prijavi starice, neznanke su od nje ukrale 2.550 maraka u{tePU Ora{je: Tragaju za kradljivicama

|evine, a nakon toga pobjegle u nepoznatom pravcu. Tragamo za njima - kratko

su kazali iz Policijske uprave Ora{je.
Ta. B.

Grani~na policija Gorica

Skrivao pu{~anu municiju u prtlja`niku
Policijski slu`benici Jedinice mobilne patrole Grani~ne policije Gorica preksino} su oko 21 sat u mjestu Dubrava - Drinovci kod Gruda prilikom kontrole automobila BMW otkrili 197 komada pu{~anih metaka kalibra 7,62 milimetra i 15 komada pu{~anih metaka kalibra 7,9 milimetara. Municija je bila sakrivena u prtlja`niku vozila. Vozilom, koje nije imalo registarske oznake, upravljao je A. K. (18), dr`avljanin BiH. Kontrolom je ustanovljeno i da je BMW odjavljen u Policijskoj upravi Imotski (Republika Hrvatska), ~ime je po~injen prekr{aj iz Zakona o carinskim prekr{ajima. Voza~ je uhap{en i zajedno s otkrivenom municijom predat slu`benicima Policijske uprave Grude, a vozilo je predato slu`benicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

crna hronika

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

15

KPZ ZENICA Naru~en napad na osu|enika

Muhamed Ali Ga{i pretu~en u zatvoru
Napada~ nije odranije poznavao Ga{ija, a ko je naru~io napad, to tek treba da utvrdimo, ka`e direktor Nihad Spahi}
Kolona vozila zatvorske stra`e i ambulantnih vozila ju~er je u nekoliko navrata, uz blokade raskrsnica, projurila centrom Zenice. Razlog vanredne situacije bio je incident u Kaznenopopravnom zavodu Zenica, u kojem je u tu~i osu|enika povrije|en Muhamed Ali Ga{i.
Ku}a u kojoj je `ivjela ubijena
(Foto: M. Dedi})

Biha}ka policija provodi istragu

Ubijena sjekirom i ba~ena u rijeku Unu
Nestanak Fetije ^au{evi} (69) bio prijavljen 28. oktobra
Policiji u Biha}u prekju~er je dojavljeno da u rijeci Uni pored ulice Plandi{te pluta be`ivotno tijelo `enske osobe. Uvi|aj na licu mjesta obavili su policijski slu`benici uz prisustvo kantonalnog tu`ioca, a tijelo nepoznate `enske osobe prevezeno je na Odjel patologije Kantonalne bolnice Biha} gdje je sudski vje{tak obavio obdukciju tijela. Vje{tak dr. Miroslav Rako~evi} konstatirao je da je smrt nastupila nasilnim putem. Nezvani~no, na tijelu `ene uo~eni su udarci o{trim predmetom, najvjepotiljka, kao i kostiju nosa. U poslijepodnevnim satima Ga{i je jo{ jednom vra}en u bolnicu iz stacionara KPZ-a, zbog naknadnih CT snimaka glave, ali se ljekari nisu mogli izjasniti radi li se o te`im ili lak{im povredama. Do daljnjeg Ga{i }e biti smje{ten u stacionaru zatvora, a njegov napada~, ~iji identitet Uprava KPZ-a nije saop}ila, pritvoren je u samicu do okon~anja interne istrage i odre|ivanja disciplinske kazne.
A. D@ONLI]

Interna istraga
Kako je za „Dnevni avaz“ potvrdio Nihad Spahi}, direktor KPZ-a, do tu~e je do{lo ne{to iza jedanaest sati u kolektivu s vi{e osu|enika, a Uprava KPZ-a istra`uje {ta je bio uzrok, odnosno neposredan povod za incident. Na na{ upit je li napad na Ga{ija naru~en od „druge strane“, Spahi} odgovara da je Upravi poznato da se u KPZ-u nalaze i ~lanovi kriminalnih grupa koje su bile suprotstavljene Ga{ijevoj, ali da Uprava nema mogu}nosti, ni ljudskih ni tehni~kih, da razdvoji svakog osu|enika, kako to nema nijedan zatvor na planeti. - Trudimo se razdvojiti osu|enike kad znamo direktno da su, recimo, ubica i ~lan porodice ubijenog ili sli~no zajedno. Napada~ na Ga{ija nije ga prethodno poznavao, a ko je naru~io

Ga{i dva puta dovo`en u bolnicu

rovatnije sjekirom. Policija je objavila da se radi o 69godi{njoj Fetiji ^au{evi} iz ulice Had`iabdi}a mahala 28, a ~iji je nestanak prijavljen 28. oktobra. Ova `ena je nakon smrti supruga, kako smo saznali, `ivjela sama u tro{noj ku}ici. Nisu imali djece. Fetija ^au{evi} ju~er je ukopana na mezarju [ari}i. Daljnji rad na dokumentiranju ovog krivi~nog djela, koje je okarakterizirano kao ubistvo, nastavljaju policijski slu`benici Slu`be kriminalisti~kih poslova M. D. MUP-a USK.

napad, tek treba da utvrdimo - kazao je Spahi}.

Uhap{en 19-godi{njak u Sarajevu

Odre|ena samica
Na Urgentnom bloku zeni~ke Kantonalne bolnice re~eno nam je da su Ga{ijeve povrede sanirane, te da se radi o povredama glave, ~ela i

Posjedovao pu{ku sa prigu{iva~em
Sarajevski policajci uhapsili su prekju~er V. V. (19) iz Sarajeva zbog ilegalnog dr`anja oru`ja. Policajci su oko 04.25 sati izjutra u Grada~a~koj ulici prilikom pretresa kod osumnji~enog prona{li dva pi{toljska i jedan pu{~ani metak. Tako|er, u blizini je prona|ena i pu{ka MGV176 kalibra 22 milimetra i prigu{iva~ za tu pu{ku. Nakon saslu{anja, osumnji~eni je predat u nadle`nost kantonalnog tu`ioca.

Nezgoda u Sarajevu

Oboren pje{ak kod Latinske }uprije
Na pje{a~kom prijelazu u ulici Obala Kulina bana kod Latinske }uprije u Sarajevu ju~er oko 11 sati lak{e je povrije|en pje{ak Halid Hazrilaj (87) kada ga je prilikom prelaska ulice udario „renault 5“ (EO30358), kojim je upravljao T. M. iz Sarajeva. Starac je povrije|en u krajnjoj lijevoj kolovoznoj traci, a od siline udara pao je u blizini `eljeznih ~unjeva do trotoara, dok su mu cipele odletjele nekoliko metara dalje. Hazrilaju, koji je ostao le`ati na cesti, odmah su pritr~ali uspani~eni prolaznici i prodava~i iz obli`njih trgovina koji su poku{ali da mu pomognu. Ubrzo je na mjesto nezgode stigla i policijska patrola, kao i ekipa Hitne medicinske pomo}i, koji su povrije|enog prevezli do Klini~kog centra bolnice Ko{evo, gdje je zbrinut. - Povrije|eni je zadobio kontuzije glave, {ake i karlice. Bit }e zadr`an na promatranju - kazala nam je Biljana Jandri}, portparol KCUS-a.
Odvo`enje povrije|enog starca
(Foto: J. Brutus)

Neuspio poku{aj provale

Ad. A.

Za{titari omeli provalnike

(Foto: H. Manov)

Uhap{en zbog vi{e kra|a
Sarajevski policajci prekju~er su uhapsili D`. E. (27) iz Sarajeva zbog sumnje da je po~inio nekoliko kra|a u vi{e podrumskih prostorija. O svemu je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a osumnji~eni je zadr`an u MUP-u Kantona Sarajevo.

Nakon pretresa ku}a porodice Ali}

Zahtjev za pritvor trojice uhap{enih
Nakon {to su saslu{ani, Tu`ila{tvo TK zatra`ilo je odre|ivanje pritvora trojici uhap{enih tokom pretresa ku}a porodice Ali}, saop}eno je iz Tu`ila{tva TK. Uhap{eni su E. A. (52) i A. H. (43), oba iz Tuzle, kao i M. M. (38) iz Klju~a Njihov puni identitet Tu`ila{tvo TK ne `eli objaviti. Cijela akcija dr`i se u strogoj tajnosti, a i iz Tu`ila{tva ne `ele re}i ~ak ni koje im se krivi~no djelo stavlja na teret, pa ni koji tu`ilac vodi ovaj predmet. U pretresu ku}a romske porodice Ali} na Ljuba~ama i Husinu kod Tuzle tuzlanski specijalci prona{li su arsenal oru`ja, u kojem je bilo i 12 automatskih puE. H. {aka.

Na meti lopova Po{ta u Prozoru
Lopovi su preksino} poku{ali provaliti u Po{tu u Prozoru, a kako bi onesposobili alarmne ure|aje upotrijebili su pjenu. Previdjeli su da }e alarm aktivirati za{titarsku slu`bu ~iji je radnik u roku od pet minuta stigao pred Po{tu. Lopovi su uspjeli pobje}i, ali ostalo je dovoljno dokaza da im se u|e u trag. U prostorijama Po{te nalazi se i ured CIPS-a, ali je te{ko povjerovati da je on bio meta provalnika. Najvjerovatnije je da su pretpostavljali da u Po{ti ima novca od penzija koje se ovih dana ispla}uju. Po{ta je od ju~er pokrivena i videokamerama.
H. M.

16

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

biznis

BIJELJINA Nakon 18 godina bez proizvodnje

[e}erana ponovo u pogonu
U ~etvrtak nave~er po~ela prerada {e}erne repe, a sutra se o~ekuju i prve tone {e}era Plasman robe na tr`i{te BiH, regiona i Evrope nije upitan
Biha}: Problemi i {anse privrednika

Susret slovenskih i bh. privrednika

Uspostaviti {to bolju poslovnu saradnju
Slovenski poslovni klub, u saradnji s Privrednom komorom Unsko-sanskog kantona (USK), organizirao je ju~er u Biha}u susret slovenskih i bh. privrednika radi uspostavljanja bolje poslovne saradnje dvije zemlje. Tokom susreta razgovaralo se o problemima i {ansama privrednika dvije zemlje. U izradi je i projekt koji Slovenci rade sa [vicarcima na podru~ju USK, koji bi trebao biti okon~an idu}e godine. Rije~ je o pro~i{}avanju otpadnih voda. Slovenski poslovni klub poma`e biznismenima iz Slovenije u stvaranju dugoro~ne strategije u BiH i razvoju ekonomskih odnosa dvije zemlje. Bavi se prikupljanjem i distribucijom informacija radi ostvarivanja zajedni~kih poslovnih interesa i razvoja investicionih mogu}nosti poslovnih subjekata u BiH i SloveniM. D. ji.

Nakon 18 godina mirovanja, Fabrika {e}era u Bijeljini po~ela je u ~etvrtak nave~er zvani~no s radom. Prve tone {e}erne repe u{le su u proizvodni sistem, a nakon 48 sati tehnolo{kog procesa, sutra se o~ekuju prve tone {e}era.

Strate{ki partner
U kontrolnoj sobi radnici, in`injeri i rukovodioci [e}erane sve~ano su obilje`ili po~etak rada Fabrike, ~iji je dnevni kapacitet prerada 4.000 tona {e}erne repe, odnosno proizvodnja 500 tona {e}era, 160 tona melase i 250 tona briketa. Rukovodstvo vjeruje da nije upitan plasman ovih proizvoda na tr`i{te BiH, regiona i Evrope. Tokom prve proizvodne kampanje planirana je prerada 200.000

[e}erana: Dnevni kapacitet prerade 4.000 tona {e}erne repe

(Foto: G. Bobi})

tona, odnosno proizvodnja 23.000 tona {e}era.

MMF zavr{io posjetu Beogradu

Bez dogovora o reviziji kreditnog aran`mana
Misija Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) zavr{ila je ju~er dvosedmi~nu posjetu Beogradu bez dogovora o {estoj reviziji kreditnog aran`mana. Misija MMF-a najavila je da }e izdati zvani~no saop}enje za{to nije postignut dogovor o reviziji tri milijarde eura vrijednog kredita sa Srbijom. Re~eno je da }e se daljnji razgovori izme|u MMF-a i Srbije povodom tog aran`mana obavljati na relaciji Va{ington - Beograd, a posrednik u toj komunikacije bit }e stalni predstavnik MMF-a u Beogradu Bogdan Lisovolik. Najva`nije teme u razgovorima MMF-a i Srbije bile su rebalans ovogodi{njeg bud`eta i prijedlog bud`eta za 2011. Zahtjev MMF-a je i da se do kraja ove godine usvoje izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, koje su iz skup{tinske procedure povu~ene poslije dolaska Misije MMF-a u Beograd.

Uposlenici sve~ano obilje`ili po~etak rada

Fabrika {e}era mirovala je od po~etka rata u BiH punih 18 godina, tokom kojih je devastirana i oplja~kana. Nakon lanjske privatizacije i anga`mana strate{kog partnera Agrocoopa Banja Luka, u januaru ove godine po~ela je defektacija Fabrike, utvr|ivanje trenutnog stanja da bi od avgusta po~eo generalni remont i dopuna postrojenja. Prema rije~ima Radeta Raki}a, pomo}nika direktora za obnovu Fabrike, i Mehe Fafuli}a, pomo}nika direktora za proizvodnju, nakon tri mjeseca remonta i ve-

like po`rtvovanosti in`injera i radnika, Fabrika je vra}ena u `ivot.

Nova upo{ljavanja
Ta~an iznos investicija u Fabriku jo{ nije saop}en, ali se zna da je samo obnova energetskih instalacija ko{tala pet miliona maraka. Pored sada{njih 250 radnika, planirano je zapo{ljavanje jo{ 50, ali je bitno napomenuti da proizvodnja u [e}erani, ra~unaju}i poljoprivredne proizvo|a~e, kooperante, dobavlja~e i voza~e, anga`ira i do 10.000 E. MUSLI ljudi.

Midhat Arifovi}, direktor Porezne uprave Federacije BiH

Nema otpisa kamata za Vijenac
Porezna uprava Federacije BiH ne}e otpisati kamate na prispjele obaveze Rudnika kre~njaka Vijenac za doprinose, jer je zakonski rok u kojem se to moglo uraditi, istekao u februaru ove godine. Ovo su ju~er saop}ili iz Porezne uprave FBiH demantiraju}i na taj na~in direktora Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona (TK) Zijada Hasanhod`i}a da }e otpis kamata biti predmet pregovora. Navodi se da su tokom oktobra odr`ana dva sastanka predstavnika Porezne uprave FBiH s ovla{tenim osobama Rudnika kre~njaka Vijenac iz Lukavca. - S obzirom na to da se dugovanja poreznog obveznika najve}im dijelom odnose na doprinose, na oba sastanka je dato obja{njenje da je 2006. donesen Zakon o naplati i djelimi~nom otpisu dospjelih, a nenapla}enih doprinosa za socijalno osiguranje, prema kojem je i ovaj porezni obveznik mogao zaklju~iti sporazum o izmirenju duga, uz propisane popuste i otpis kamata, s Federalni zavodom PIO, Zavodom za zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. Kako to porezni obveznik nije u~inio u Zakonom propisanom roku, do februara ove godine, nema pravo na otpis kamata - navedeno je u poja{njenju direktora Porezne uprave FBiH Midhata Arifovi}a. Napominje se da se ne radi ni o kakvom tuma~enju Zakona, kako to navodi direktor Kantonalne agencije za privatizaciju, nego isklju~ivo o primjeni odredaba propisanih Zakonom, koje su jasne i u ~ijoj primjeni nema dilema, tako da nije potreban nikakav dogovor s Poreznom E. H. upravom FBiH.

Blagi oporavak bh. privrede
Dvije godine od po~etka recesije Bosna i Hercegovina bilje`i blagi oporavak, ali je rast nedovoljan da bi se vratilo na trendove od prije po~etka globalne krize. Ovo je ocijenjeno na sjednici Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo, na kojoj je, izme|u ostalog, razmatrana analiza poslovanja privrede KS.

Berzanski barometar za 5. 10. 2010. godine

Euro/dolar 1,4082 Nafta 86,18 po barelu Zlato 1.381,40 $ po unci 0,15% 0,12% 0,88%

Arifovi}: Primjena odredaba propisanih Zakonom

Kursna lista Centralne banke BiH
EMU Australija Kanada Hrvatska Èeška R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveška Švedska Švicarska Turska V.Britanija USA Rusija Srbija 978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941 EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100 1,955830 1,407097 1,383645 26,521756 0,079355 0,261745 0,712777 1,705218 0,565032 0,240293 0,209982 1,440233 0,991634 2,247886 1,385217 0,045046 1,817825 1,955830 1,410624 1,387113 26,588227 0,079554 0,262401 0,714563 1,709492 0,566448 0,240895 0,210508 1,443843 0,994119 2,253520 1,388689 0,045159 1,822381 1,955830 1,414151 1,390581 26,654698 0,079753 0,263057 0,716349 1,713766 0,567864 0,241497 0,211034 1,447453 0,996604 2,259154 1,392161 0,045272 1,826937

Direkcija Agencije za izbor najmenad`era BiH i Evrope

Salih [abovi} dobio priznanje „Najmenad`er 2010“
Direktor i vlasnik gra|evinske kompanije Giprom iz Tuzle Salih [abovi} dobitnik je ovogodi{njeg priznanja „Najmenad`er 2010“, koje dodjeljuje Direkcija Agencije za izbor najmenad`era BiH i Evrope. Zbog postignutih rezultata, orijentiranih na izvozno poslovanje, [abovi}u, kao najuspje{nijem menad`eru u bran{i, te Gipromu, kao najkompaniji, ~iji je generalni direktor i vlasnik, nagrada }e biti dodijeljena po drugi put. Od 2.000 nominacija i prijedloga, koliko ih je pristiglo na adresu Direkcije od razli~itih udru`enja, komora, asocijacija i pojedinaca, prema odluci `irija, bit }e dodijeljeno tridesetak nagrada u vi{e kategorija, kao {to su mali, srednji i veliki biznis te po granama i oblastima privrede, prenosi Fena.

biznis

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

17

FINANSIJE O~ekuje skroman privredni oporavak

MMF nije impresioniran ameri~kim podsticajima
Sli~ne mjere nikada do sada nisu poduzete u takvim razmjerama Politika Feda osiroma{it }e sve zemlje koje se oslanjaju na ameri~ki dolar
Utjecaj novih podsticajnih mjera koje je usvojila Ameri~ka centralna banka (Fed) kako bi poduprla slaba{an privredni oporavak, mogao bi biti skroman, upozorila je u ~etvrtak portparol Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF). znato kakav }e biti njihov utjecaj niti ho}e li on, uop}e, biti pozitivan. S druge strane, brazilski ministar za vanjsku trgovinu Velber Baral (Welber Barral) izjavio je za Reuters da }e politika Feda osiroma{iti sve one koji se oslanjaju na ameri~ki dolar te da bi ovi potezi mogli dovesti do protivmjera pogo|enih zemalja prema Sjedinjenim Dr`avama, {to bi zao{trilo opasnost od izbijanja trgovinskog rata u svjetskoj ekonomiji.

Hidrogradnja: Gubitnik dana

Trgovanje 357.825 KM

Ulaga~i se uzdr`avaju od velikih investicija
Hidrogradnja zabilje`ila najve}i pad cijene
Na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren promet od 357.825 maraka, a u sklopu 54 transakcije prometovano je ukupno 125.277 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji kompanija iznosio je 2.292 KM, me|u fondovima 12.269, obveznicama FBiH 68.557, na primarnom tr`i{tu 100.670, a na sekundarnom 174.035 maraka. Najve}i rast cijene imala je Elektroprivreda BiH, od 1,25 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirala Hi-

Trgovinski rat
- Smatramo da mjere odra`avaju postojanu spremnost Feda da podupre privredu i oporavak te da konkretno otkloni dugoro~nu opasnost deflacije, odnosno sni`avanja dugoro~nih inflatornih o~ekivanja. O~ekujemo, tako|er, da }e mjere po-

Vrijednost indeksa
BIFX SASX-10 SASX-30 0,39% 0,22% 0,82% 1.484,76 923,58 906,20

Protok kapitala
MMF: Ho}e li mjere izazvati pozitivan utjecaj

Nastanak novih kriza
- Sve dok u svijetu ne postoji suzdr`avanje od stvaranja sve ve}ih koli~ina globalnih valuta poput dolara, nastanak nove krize je neizbje`an, ba{ kao {to to sve ve}i broj zapadnih analiti~ara i najavljuje - kazao je D`io Bin, savjetnik centralne banke Kine. Najave o odbrani lokalnih azijskih privreda od {pekulativnog ameri~kog kapitala sti`u i iz Tajlanda, Hong Konga i Singapura, prenose agencije.

zitivno utjecati na privredu iako bi taj utjecaj mogao biti skroman - kazala je Karolina Atkinson (Caroline). Glavni ekonomista MMF-a Olivije Blan{ar (Olivier Blanchard) konstatirao je da je Fedov potez hrabar te je naglasio da sli~ne mjere nikada do sada nisu poduzete u takvim razmjerama. Stoga nije po-

A u izjavi koju je objavilo ministarstvo finansija Ju`ne Koreje, napominje se da bi ta dr`ava mogla razmotriti mogu}nost uvo|enja ograni~enja protoka stranog kapitala. Analiti~ari i politi~ke vo|e u ovim zemljama zabrinuti su da bi ubrizgavanje dodatne likvidnosti Feda moglo prouzro~iti navalu {pekulativnog kapitala na tranzicijska tr`i{ta.

drogradnja, od 20 posto. Vrijednost indeksa fondova BIFX opala je za 0,39 posto, na 1.484,76 poena. Indeks SASX-10 dobio je na vrijednosti 0,22 posto i iznosi 923,58 poena, dok je vrijednost indeksa primarnog slobodnog tr`i{ta SASX-30 manja za 0,82 posto i iznosi 906,20 poena.

Kursna lista SASE na dan 5. 11. 2009.
Dioni~ko društvo Zvani~ni kurs (KM)
14,60 3,10 5,48 41,00 97,00 93,00 86,50 96,60 92,60 19,01 3,93 71,01 2,24 27,85 7,11 25,00 22,50 8,00

Promjena kursa (%)
-0,25

Koli~ina

Vrijednost

Broj transakcija
2 1 4 1 2 2 1 1 1 9 5 6 3 3 2 2 2 3

ZVANI^NA KOTACIJA
BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO OBVEZNICE RATNA POTRA IVANJA A STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA C STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA D STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA E STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA H STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA I BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH POBJEDA SPORT D.D. GORA DE (K4) TVORNICA CEMENTA KAKANJ GRUPEX D.D. VELIKA KLADUŠA METALNO DD ZENICA 157 424 2.000 57.216 11.597 20.679 10.458 4.461 1.376 2.596 2.870 120 1.236 439 1.030 368 7.519 533 2.292,77 1.314,40 10.955,00 23.458,56 11.237,84 19.231,47 9.046,17 4.309,33 1.274,18 49.341,33 11.290,60 8.520,58 2.768,64 12.224,04 7.325,00 9.200,00 169.177,50 4.264,00
KOTACIJA FONDOVA

Rejting-agencija Dun & Bradstreet

Tr`i{te energenata

-1,90 -0,06
OBVEZNICE FBiH

Analiti~ari zabrinuti za slovenske banke
U izvje{taju rejting-agencije Dun & Bradstreet za novembar slovenski rejting ostao je stabilan, ali se agencija usredoto~ila na stanje najve}ih slovenskih banaka. Analiti~ari su najvi{e zabrinuti zbog problema u kojima se na{la najve}a slovenska banka - Nova ljubljanska banka (NLB). Adekvatnost kapitala NLB-a oslabila je zbog ste~aja nekih velikih preduze}a pa je banka u prvih {est mjeseci ove godine pove}ala lanjske gubitke. Da bi banka pobolj{ala svoj polo`aj, mora smanjiti ulaganja i prodavati dionice, a dokapitalizacija je jo{ neizvjesna, navode analiti~ari Dun & Bradstreeta. Analiti~ari vjeruju da }e se sni`avanje kreditnog rejtinga za vode}e banke osjetiti i u privredi, jer }e poskupjeti zajmovi, zaklju~uju analiti~ari Dun & Bradstreeta, prenose agencije.

0,00 0,52 0,54 0,58 0,00 -0,11
PRIMARNO TR@I[TE

0,04 -0,66 0,02 -20,00 1,25 -5,18 0,00 0,00 0,00

SEKUNDARNO TR@I[TE

Promet 121.976 maraka

Oba indeksa u plusu
Cijena barela ju~er dostigla 86,16 dolara

Cijena nafte na najvi{em nivou od oktobra 2008.
Cijene nafte ju~er su na me|unarodnim tr`i{tima sko~ile na najvi{i nivo u posljednje dvije godine, jer su ulaga~i i dalje pod dojmom odluke Ameri~ke centralne banke (Fed), ali i slabljenja dolara. Podsjetimo, Fed je u srijedu objavio da }e do juna naredne godine kupiti dodatnih 600 milijardi dolara vladinih obveznica. Fed je na taj na~in donio dugoo~ekivanu odluku, kojom pro{iruje rekordni program poticaja, koji bi ameri~koj privredi trebao dati novi zamah. - Zalihe se smanjuju, a potra`nja raste, ali u ovom trenutku to nije bitno, jer su svi fokusirani na potez Feda - ka`u analiti~ari. Barel (159 litara) sirove nafte ju~er je na Berzi u Njujorku poskupio na 86,18 dolara. To je najve}a cijena nafte od 9. oktobra 2008. godine.

Na Banjalu~koj berzi ju~er je kroz 53 transakcije ostvaren promet od 121.976 KM, a najve}i je obavljen obveznicama za izmirenje ratne {tete 3, u vrijednosti od 32.531 marku, uz rast cijene od 0,04 posto. Me|u fondovima, najve}i promet ostvaren je akcijama Zeptera, u iznosu od 6.657 maraka, uz rast cijene za 1,39 posto. Najve}i skok cijene imao je BLB-profit, od 7,27 posto,

Vrijednost indeksa
BIRS FIRS 0,76% 0,75% 885,26 1.370,48

dok je gubitnik dana bilo Jedinstvo GP iz Bosanske Gradi{ke s padom od 9,09 posto. Vrijednost berzanskog indeksa BIRS pove}ana je za 0,76 posto, na 885,26 poena, dok je vrijednost indeksa fondova FIRS uzletjela za 0,75 posto i iznosi 1.370,48 poena.

Skra}ena lista Banjalu~ke berze za 5. 11. 2009.
Naziv emitenta
Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna štednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3

Prosje~na cijena
1,03(A) 1,38 3,65 82 37,5

Promjena u%
3 1,47 1,39 1,05 0,04

Maks. cijena
1,03 1,38 3,68 82 37,5

Min. cijena
1,03 1,36 3,6 82 37,5

Ukupan promet (KM)

BERZANSKA KOTACIJA
5.150,00 26.698,06 6.657,52 20.500,00 32.531,25

KOTACIJA FONDOVA SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE I OBVEZNICE

NLB: U najte`oj situaciji

18

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz

oglasi

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORA@DE JZU KANTONALNA BOLNICA GORA@DE Broj: 01-2345/10 Gora`de, 04. 11. 2010. godine Na osnovu ~lana 21. Statuta JZU Kantonalne bolnice Gora`de, ~l. 15. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Kantonalne bolnice Gora`de, ~l. 13. Pravilnika o specijalizaciji zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika („Slu`beni list SRBiH“ br. 27/86, 38/86 i 7/87), ~l. 113. Zakona o zdravstvenoj za{titi („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/97), a u skladu sa Odlukom Federalnog ministarstva zdravstva br. 06-34-10065/08 od 30. 10. 2008. godine o odobrenju plana specijalizacija i subspecijalizacija zdravstvenih kadrova na podru~ju Bosansko-podrinjskog kantona Gora`de, direktor raspisuje

za izbor kandidata za specijalizaciju iz 1. Anesteziologija sa reanimatologijom 2. Ginekologija i aku{erstvo Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidati trebaju ispunjavati slijede}e uslove: - Zavr{en medicinski fakultet, - Polo`en stru~ni ispit za zvanje doktor medicine, - Da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci, - Da nije stariji od 35 godina, - Da aktivno poznaje jedan od svjetskih jezika. Uz prijavu, kandidati su du`ni dostaviti: - Kra}u biografiju, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Diplomu o zavr{enom medicinskom fakultetu, - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - Uvjerenje o radnom sta`u, - Dokaz o poznavanju jednog od svjetskih jezika, - Uvjerenje da se protiv lica ne vodi krivi~ni postupak. Sva dokumentacija mora biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prijave sa dokazima tra`enih konkursom podnose se li~no na protokol Kantonalne bolnice ili putem po{te na adresu: JZU Kantonalna bolnica Gora`de, Ul. Zdravstvenih radnika br. 6., 73.000 Gora`de, u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. DIREKTOR Prim. dr. Fadil Jahi}

KONKURS

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Vilsonovo {etali{te broj 15, 71000 Sarajevo
Sarajevo: 04. 11. 2010. godine Primjenom ~lana 54. stav 1. Statuta Dru{tva, a u skladu sa odredbom ~lana 16. Pravila upravljanja dioni~kim dru{tvima (Sl. nov. FBiH br. 24/06. kao i dopune od 18. 04. 2007. god.) i odredbe ~lana 54. stav 2. Statuta Dru{tva, zbog promjene okolnosti tj. zbog donesenih Zaklju~aka Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sa sjednice odr`ane 20. 10. 2010. godine, ovla{teni saziva~ zakazane Vanredne skup{tine JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo daje slijede}e:

OBAVJE[ENJE
o otkazivanju Vanredne skup{tine JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
Obavje{tavaju se dioni~ari JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo da Vanredna skup{tina JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, zakazana za dan 11. 11. 2010. god. u 13.00 sati, se otkazuje.

Na osnovu odredaba Statuta MANN+HUMMEL BA d.d. Te{anj i ukazanoj potrebi, direktor Fabrike raspisuje

OGLAS

za prijem u radni odnos zaposlenika - SAMOSTALNOG KONSTRUKTORA FILTERA . 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme od 12 mjeseci uz probni rad od 6 mjeseci Opis poslova: Opis poslova je sadr`an u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MANN+HUMMEL BA d.d. Te{anj. Pored op}ih uslova potrebnih za zasnivanje radnog odnosa kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove: - VSS - VII stepen stru~ne spreme, diplomirani in`injer ma{instva - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon stica-

Ovla{teni saziva~:

nja VSS - aktivno poznavanje engleskog ili njema~kog jezika u govoru i u pismu - ra~unarske vje{tine (WORD, EXCEL, POWER POINT, AUTOCAD) - aktivno znanje rada sa softwerom CATIA V5 - odli~no poznavanje ma{inskih konstrukcija - da nije stariji od 35 godina - da posjeduje komunikacijske vje{tine, te samonicijativnost u radu - da je voza~ „B“ kategorije Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objave u dnevnim novinama. Prijave treba da sadr`e: kra}u biografiju, adresu stanovanja, kontakt telefone, mail. U prilogu, orginal dokumentaciju ili ovjerene kopije kao dokaz o ste~enoj stru~noj spremi, radnom sta`u, posjedovanju posebnih znanja (strani jezik, ra~unarske vje{tine i dr.). Dokumenti, kao i ovjereni dokumenti ne mogu biti stariji od 6 mjeseci. Prijave sa dokumentacijom dostaviti li~no u Fabriku, ili po{tom na adresu: MANN+HUMMEL BA d.d. Te{anj Industrijska zona, Bukva b.b. 74260 Te{anj u zatvorenoj koverti sa naznakom „Prijava na oglas za prijem konstruktora - ne otvarati“ Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati. Prijem u radni odnos }e se izvr{iti nakon obavljenih intervjua koji }e se zakazati sa odabranim kandidatima.

Zijad D`emi} Predsjednik Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
HIT Coloseum d.o.o. Terezije bb, Sarajevo Sarajevo, 28. 10. 2010. Na osnovu odluke direktora broj 2840/10 od 27. 10. 2010. godine o prodaji osnovnog sredstva (motornog vozila) objavljuje se OP[TE STANJE VOZILA: REGISTRCIJA VA@I DO: CIJENA VOZILA: PROSJE^NO 13. 07. 2011. 5.000 KM

JP „STAMBENA UPRAVA“ NOVI TRAVNIK Ulica LJUDEVITA GAJA 39. Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP „Stambene uprave“ Novi Travnik, broj 281/10 od 2. 11. 2010. godine JP „Stambena uprava“ Novi Travnik objavljuje

JAVNI POZIV
ZA PRIKUPLJANJE PONUDA PODACI O VOZILU: MARKA I TIP VOZILA: OBLIK KAROSERIJE: BROJ [ASIJE: BOJA: GODINA PROIZVODNJE: VRSTA MOTORA: SNAGA MOTORA: VOLUMEN MOTORA: PRE\ENA KILOMETRA@A: FIAT DOBLO CARGO 1,2 FURGON ZFA22300005106511 ZELENA 2002. BENZIN 47 kw 1247 m3 63.360

NA^IN PRODAJE: Vozilo se prodaje po na~elu „kupljeno-vi|eno“ {to isklju~uje svaki naknadni prigovor kupca i odgovornost prodavca. Vozilo se mo`e pogledati svaki dan na adresi Terezije bb (KSC Skenderija) Sarajevo. PRAVO U^E[]A: i pravna lica. USLOVI PRODAJE: je vozila snosi kupac. Pravo u~e{}a imaju sva fizi~ka

JAVNI POZIV
Za prodaju nekretnine putem prikupljanja pismenih ponuda Predmet prodaje je poslovni prostor u ukupnoj povr{ini 214,20 m2. Prostor se nalazi u prizemnoj stambenoj poslovnoj zgradi pogodnoj za sve djelatnosti. Po~etna cijena: 700,00 KM/m2 Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja izvr{e uplatu polog-kauciju u iznosu od 10% od navedene po~etne cijene poslovnog prostora. 1. Ponuda treba da sadr`i: naziv i sjedi{te pravnog, odnosno, ime i prezime fizi~kog lica 2. Za pravna lica dokaz o upisu u sudski registar 3. Dokaz o uplati pologa-kaucije. Zape~a}ene pismene ponude sa naznakom „PONUDA ZA JAVNO NADMETANJE, NE OTVARAJ“ slati na

Sve obaveze po osnovu proda-

DATUM PRVE REGISTRACIJE: 15. 07. 2002.

DOSTAVA PONUDA: Ponuda se mo`e dostaviti li~no ili putem po{te naslovljeno „HIT Coloseum d.o.o. Terezije bb, Sarajevo - ponuda za kupovinu motornog vozila“ Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 061-502-997.

adresu, JP „Stambena uprava“ Ljudevita Gaja 39, Novi Travnik u roku od 8 dana od dana objavljivanja. Otvaranje pismenih ponuda }e se vr{iti u prostorijama JP „Stambena uprava“ Novi Travnik, dana 15. 11. 2010. godine u 11 sati, kojem mogu prisustvovati zainteresirana lica li~no ili putem punomo}nika. Ugovor o kupcu se zaklju~uje u roku 15 dana od dana kupnje u kojem se roku mora izvr{iti i pla}anje u cijelosti. Tro{kovi prenosa nekretnine, ukoliko budu utvr|eni i drugi tro{kovi, padaju na teret kupca. Povrat pologa-kaucije licima ~ije ponude ne budu prihva}ene, }e se izvr{iti u roku od tri dana od dana otvaranje ponude. Povrat pologa-kaucije, upla}ena od strane najpovoljnijeg ponu|iva~a biti }e umanjena kupoprodajna cijena. U slu~aju odustajanja od kupovine od strane izabranog kupca, polog-kaucija se ne}e vra}ati. Sva zainteresirana lica mogu pogledati objekat svakim radnim danom od 12 do 16 sati. Kontakt telefon: 030-793-451 ili 030 795 625 JP „STAMBENA UPRAVA“

globus

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

19

FRANCUSKA Istraga o aferi prislu{kivanja novinara

„Okovani patak“ protiv Sarkozija
Parlamentarno povjerenstvo saslu{alo {efa francuske kontraobavje{tajne slu`be i {efa nacionalne policije o pra}enju novinara sa ~im se povezuje predsjednik dr`ave

Belgija: Valonska televizija RTBF napravila je sli~an program

Na dr`avnoj televiziji

Emisija o mogu}em raspadu Belgije
Dr`avna flamanska televizija odlu~ila je napraviti detaljnu emisiju o temi koja je u ovoj dr`avi veoma osjetljivo pitanje koje izaziva burne emocije na svakoj strani - mogu}em raspadu Belgije. - Poku{at }emo da prou~imo kako bi se raspad dr`ave odvijao u stvarnosti, sve do prakti~nih detalja rekao je novinar flamanskog javnog servisa Ivan de Vader, prenosi ju~er belgijska {tampa. Valonska televizija RTBF napravila je sli~an program tokom pro{le politi~ke krize u Belgiji 2006. godine, ali je emisija pod nazivom „Zbogom Belgijo“ ura|ena u stilu televizijskog dnevnika sa scenarijem po kojem je Flandrija proglasila jednostranu nezavisnost, nai{la na o{tru kritiku javnosti.

Spor o penzionom planu
Sarkozi: Optu`be posijale ozbiljne sumnje „Okovani patak“: Redakcija ustrajala na optu`bama

Francusko parlamentarno povjerenstvo ispitalo je glavnog direktora nacionalne policije i {efa Sredi{nje unutra{nje obavje{tajne uprave (DCRI), rekli su parlamentarni izvori koji nisu htjeli ni{ta kazati o sadr`aju iskaza. Sedmi~nik „Okovani

patak“ objavio je da je francuski predsjednik Nikolas Sarkozi (Nicolas Sarkozy) naredio pra}enje novinara, a {to je vlada opovrgnula. - ^im neki novinar po~ne neugodnu istragu o njemu (Sarkoziju) ili njegovim ljudima, tada Sarko-

zi zatra`i da {ef DCRI-ja Bernar Skarsini (Bernard Squarcinija) po~ne nadzirati tog novinara - napisao je sedmi~nik. „Okovani patak“ ustrajao je na optu`bama uprkos vladinom demantiju i optu`be su posijale ozbiljne sumnje. DCRI je nedavno

kritiziran jer je istra`ivao ko je odgovoran {to je u javnost procurila afera o milionskim ilegalnim donacijama Sarkozijevoj stranci u koju su upleteni nasljednica kompanije „L ’Oreal“ Lilijan Betenkur (Liliane Bettencourt) i ministar rada Erik Vert (Eric Woerth).

[trajk britanskih novinara u BBC-ju

Protesti u Parizu tokom posjete kineskog predsjednika

Oslobodite Sjaoboa!
Dvadesetak aktivista Reportera bez granica uspjelo se ju~er pribli`iti povorci kineskog predsjednika Hua \intaoa koji je u posjeti Parizu i pozvati na osloba|anje dobitnika Nobelove nagrade za mir za 2010. godinu Lijua Sjaoboa. Kada se kineski predsjednik pribli`avao Trijumfalnoj kapiji koja dominira Jelisejskim poljima, aktivisti su otvorili bijele ki{obrane na kojima je bilo ispisano „Oslobodite Lijua Sjaoboa“ i uzvikivali isti slogan. Me|utim, policija je brzo i energi~no reagirala. Dr`avna posjeta kineskog predsjednika, planirana do subote, pod jakim je nadzorom, tako da mu se ni u kojem slu~aju ne mo`e pristupiti. Nevladine organizacije optu`uju Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) da je pitanje ljudskih prava `rtvovao radi interesa
Odba~ena „kona~na ponuda“ korporacije o penzijama

Aktivisti otvorili bijele ki{obrane s natpisom

^lanovi britanske Nacionalne unije novinara po~eli su 48-dnevni {trajk u BBC-ju zbog spora nakon predlo`enih promjena penzionog plana. Nacionalna unija novi-

nara, koja ima 4.100 ~lanova u BBC-ju, glasala je za odbacivanje „kona~ne ponude“ korporacije o penzijama. Direktor BBC-ja Marko Tompson rekao je da {trajk ne}e umanjiti deficit.

francuskih kompanija koje su u ~etvrtak, prvog dana dr`avne posjete,

sklopile ugovore s Kinom u vrijednosti oko 16 milijardi eura.

Protesti u Barceloni

Dr`avno ~arter-preduze}e bankrotiralo

Turisti blokirani na Kipru
Dr`avno kiparsko zrakoplovno ~arter-preduze}e „Eurocypria“, koje je u velikim finansijskim te{ko}ama, saop}ilo je ju~er da obustavlja letove {to je hiljade turista blokiralo na Kipru. Obustavljanje letova je objavljeno nakon {to je 320 zaposlenih u „Eurocypriji“ stupilo u {trajk zbog najavljenog otpu{tanja. Ova odluka je pogodila oko 15.000 turista, mahom iz Njema~ke i Rusije. Dr`avna aviokompanija „Cyprus Airways“ objavila je da }e nastojati preuzeti ove putnike. Predstavnik vlade Stefanos Stefanu izjavio je ju~er da Kipar vi{e ne mo`e imati dvije zrakoplovne kompanije jer je sve ja~a konkurencija stranih avioprijevoznika koji putnicima nude niske cijene. Ra~una se da je dug ~arter-prijevoznika „Eurocyprije“ ve}i od 56 miliona eura. Kompanija „Cyprus Airways“ objavila je krajem avgusta da je u prvoj polovini ove godine imala gubitak od 25,1 milion eura {to je {est puta vi{e od gubitka u prvom polugodi{tu 2009. godine.
Protiv posjete pape Benedikta XVI

„Ne o~ekujem te“
Odluka je pogodila oko 15.000 turista
(Foto: AP)

Vi{e hiljada ljudi protestiralo je u ~etvrtak nave~er u Barceloni za odbranu sekularnosti i protiv posjete pape Benedikta XVI [paniji, na poziv udru`enja „Jo no t’espero“ (Ne o~ekujem te, na katalonskom).

U mno{tvu, koje se procjenjuje na oko 2.500 ljudi, okupljenom na trgu Sant Jaumea, u povijesnoj jezgri Barcelone, neki su demonstranti preko ramena nosili transparente na kojima je pisalo „Jo no t’espero“.

20

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

globus

RUSIJA Nacionalisti~ki mar{ na ulicama Moskve

„Pravoslavlje ili smrt“
Borci za ljudska prava upozoravaju kako krajnja desnica ima potencijal da postane glavna ruska politi~ka snaga
Bliski istok: Jasna poruka - naselja ili mir

Bliskoisto~ni pregovori

Palestinci dali rok Americi
Palestinski pregovara~ Saeb Erekat najavio je da je Palestinska uprava (PU) voljna dati Sjedinjenim Dr`avama jo{ najmanje dvije sedmice da poku{aju premostiti zastoj u bliskoisto~nim mirovnim pregovorima. Erekat je istakao da palestinska strana pri tome ne odustaje od svog zahtjeva za obustavu izraelske izgradnje u jevrejskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali. On je podsjetio da je Arapska liga odlu~ila 9. oktobra pru`iti {ansu SAD da u roku od mjesec ubijede izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da produ`i moratorij na izgradnju, a sada je rekao da taj rok mo`e i da pro|e, ali zahtjev ostaje. - Ako su Amerikancima potrebne jo{ dvije sedmice, oni mogu imati jo{ dvije sedmice. Klju~ je u Netanjahuovim rukama. Izbor je njegov: naselja ili mir. On ne mo`e imati i jedno i drugo - kazao je Erekat, objasniv{i da se ~eka ameri~ka ponuda, prenijeli su izraelski mediji izvje{taje svjetskih agencija.

Najmanje 5.000 ruskih nacionalista okupilo se u Moskvi na skupu za obuzdavanje imigracije, koji je bio jedan od najve}ih skupova krajnje desnice u posljednjih nekoliko godina. Aktivisti su na skupu koji je imao slu`benu dozvolu uzvikivali „Rusija Rusima“ i nosili transparente na kojima je pisalo „Pravoslavlje ili smrt“.

Protiv imigranata
- Imigranti nam pljuju u lice. Sit sam ve} toga - rekao je Anatolij Krovtov, 65-godi{nji penzioner. Neki tinejd`eri skinheadsi pozdravljali su nacisti~kim pozdravom i vikali „Slava Rusiji“. Organizatori mar{a i antirasisti~ke skupine kazali su da je rije~ o najve}em okupljanju u Moskvi u posljednjih pet godina. Policija javlja da nije bilo nasilja. U anketi koju je lani provela dr`avna agencija Levada gotovo 50 posto Rusa

Najve}e okupljanje u Moskvi u posljednjih pet godina

izrazilo je simpatije prema sloganu „Rusija Rusima“.

Na rubu politike
Borci za ljudska prava upozoravaju kako krajnja desnica ima potencijal da postane glavna ruska politi~ka snaga.

Avion u Indiji prinudno sletio

Strah na letu od Amsterdama
Avion kompanije „Delta Airlines“ koji je poletio iz Amsterdama prinudno je sletio u ~etvrtak uve~er na aerodrom u indijskom gradu Mumbaiju zbog sumnjivog prtljaga, saop}ila je aerodromska slu`ba. Svih 244 putnika iz tog aviona sigurno su iza{li, avion je izoliran na udaljenom dijelu aerodroma i stru~njaci pa`ljivo pregledaju prtljag, javio je Associated Press. Aerodromski du`nosnik u Mumbaiju izjavio je da su predstavnici „Delte Airlinesa“ u Amsterdamu obavijestili pilota kako je mogu}e da je u avionu neidentificiran prtljag. Poja~ane mjere sigurnosti su poduzete na me|unarodnom aerodromu u Mumbaiju zbog ovog incidenta, ali se svi letovi odvijaju normalno.

Agencija Reuters, me|utim, izvje{tava da su desni~arske grupe i dalje na rubu politike i gotovo sigurno dogodine na izborima ne}e osvojiti mjesta u parlamentu. Broj u~esnika godi{njeg „Ruskog mar{a“ gotovo je za tre}inu ve}i neko lani, ugla-

vnom zbog nastupa popularne krajnje desni~arske rok grupe, ka`e aktivistica Galina Ko`evnikova ~iji je proturasisti~ki centar SOVA nadgledao mar{ u ~etvrtak. SOVA smatra da je broj ksenofoba u Rusiji visok, ali da ne raste.

Akcija protiv meksi~kog narko-kartela

Merapi ubio na desetine ljudi

„Familija Michoakana“ iza re{etaka
Ameri~ka policija je u gradu Atlanti, u dr`avi D`ord`iji, uhapsila 45 osoba za koje sumnja da pripadaju ameri~koj }eliji meksi~kog narko-kartela „Familija Michoakana“ (Michoacana), i zaplijenila veliku koli~inu droge, oru`ja i novca. Policija smatra da je ta }elija meksi~kog narko-kartela u Atlanti bila veliki distributivni centar droge, odakle su u ameri~ke dr`ave ilegalno upu}ivane po{iljke i da }e sada ta djelatnost biti prekinuta. Predstavnici pravosu|a su izjavili, kako prenosi mre`a BBC, da }e uhap{ene osobe biti optu`ene, izme|u ostalog, za ilegalno udru`ivanje radi trgovine drogom, posjedovanje oru`ja i distribuciju novca. Agenti su prilikom hap{enja zaplijenili 43 kilograma kokaina, 23 kilograma metamfetamina i vi{e od dvije tone marihuane, {to na ulici vrijedi vi{e od 10 miliona dolara, navodi BBC. Vi{i agent Odjeljenja za narkotike D`on Komer (John Comer) izjavio je da se radi o samo jednoj u nizu sli~nih policijskih akcija u oblasti Atlante. Prema njegovim rije~ima, meksi~ki kartel „Familija Michoakana“ je najsna`niji u svijetu u oblasti trgovine drogom i ima veliki upliv na ameri~ko narko-tr`i{te.

Vulkan proradio dan nakon cunamija

Smrt pod Vatrenom planinom
Indonezijski vulkan Maunt Merapi odnio je jo{ 58 ljudskih `ivota prilikom sna`ne erupcije u ~etvrtak nave~er, a u lokalnu bolnicu smje{teno je blizu 70 povrije|enih, uglavnom s te{kim opekotinama. Od 26. oktobra do nove erupcije Maunt Merapija, jednog od najaktivnijih vulkana na svijetu, poginule su 102 osobe. Agencije javljaju da su se pred erupciju mogli vidjeti ljudi kako bje`e od lave niz Maunt Merapi, odnosno Vatrenu planinu, na ~ijim plodnim padinama `ivi vi{e od 75.000 stanovnika. Vojska je u~estvovala u uklanjanju tijela iz najte`e pogo|enog sela Brongang, koje se nalazi na oko 15 kilometara od kratera. To selo je do sada smatrano „sigurnom zonom“. Indonezija, ogroman oto~ki arhipelag sa 235 miliona stanovnika, izlo`ena je zemljotresima i aktivnosti vulkana jer se nalazi na pacifi~kom Vatrenom prstenu koji, u obliku potkovice, povezuje niz pukotina Zemljine kore po obodu tog najve}eg svjetskog okeana. Vulkan je proradio dan nakon {to je poplavni talas, cunami, pogodio udaljeno indonezijsko oto~je Mentauai, zbrisav{i ~itava sela i usmrtiv{i 428 osoba.

Agenti su prilikom hap{enja zaplijenili 43 kilograma kokaina

globus

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

21 Ukratko

BRITANIJA Presuda Specijalnog povjerenstva za `albe

Abu Hamzi ne mo`e biti oduzet paso{
Radikalnom imamu Abu Hamzi, trenutno zatvorenom u Velikoj Britaniji, prijeti izru~enje u SAD
zatvoru pod strogim nadzorom. Sjedinjene Dr`ave potra`uju Abu Hamzu, koji je porijeklom iz Egipta, slijep i s kukom umjesto jedne ruke. Imam je tvrdio da mu je egipatsko dr`avljanstvo oduzeto, dok prema mi{ljenju britanske vlade nijedan zvani~an dokument to ne dokazuje. Specijalno povjerenstvo za `albe presudilo je ju~er da britanska vlada ne mo`e oduzeti britanski paso{ radikalnom imamu Abu Hamzi, trenutnom zatvorenom u Velikoj Britaniji i kojem prijeti izru~enje SAD, jer bi on tada bio bez domovine.

Mjanmar: Izvjesna pobjeda stranaka iza kojih stoji vladaju}a hunta

Porijeklom iz Egipta
Biv{i imam d`amije u Finsburi Parku, na sjeveru Londona, osu|en je 2007. na sedam godina zatvora zbog poticanja na ubistvo i zbog rasne mr`nje, a kaznu izdr`ava u jednom londonskom

JANGUN - U Mjanmaru }e sutra, prvi put poslije 20 godina, biti odr`ani parlamentarni izbori. Na prethodnim izborima, odr`anim 1990., pobijedila je Nacionalna liga za demokratiju (NLD), ~iji je lider Aung San Su Chi, ali ju je hunta, koja zemljom vlada

Izbori nakon dvije decenije

ve} pola stolje}a, sprije~ila da preuzme vlast. Iako }e na nedjeljnim izborima u~estvovati ~ak 37 stranaka, izvjesni pobjednici su Sindikat solidarnosti i partija razvoja (USDP) i Partija nacionalnog jedinstva (NUP), iza kojih stoji vladaju}a hunta.

Procedura u toku
Portparol Downing Str eeta precizirao je ju~er da odluka suda ne}e utjecati na proceduru izru -

Blokirano izru~enje
Evropski sud za ljudska prava blokirao je u julu izru~enje Abu Hamze i jo{ trojice drugih osumnji~enih terorista iz Velike Britanije u Sjedinjene Dr`ave u i{~ekivanju presude. Sjedinjene Dr`ave tra`e njegovo izru~enje kako bi mu se sudilo za uzimanje talaca u Jemenu (1998-1999), zavjere u vezi sa otvaranjem kampa za obuku terorista u Oregonu, u Sjedinjenim Dr`avama (od oktobra 1999. godine do aprila 2000. godine) i podr{ku teroristi~kim akcijama u Afganistanu (1999-2001).
Hamza: Osu|en na sedam godina zatvora

KARTUM - Trojica ruskih pilota kidnapovana su u Nijali, prijestonici Ju`nog Darfura, saop}io je ju~er guverner te dr`ave Abdel

Kidnapovani ruski piloti

Hamid Ka{a. Ka{a je agenciji Reuters rekao da su nepoznati napada~i oteli trojicu pilota helikoptera i da je u toku potraga za njima.

~enja koja je u toku. Ju~er je Edvard Miting (Edward Mitting), sudija specijalnog `albenog povjerenstva za imigraciju, ocijenio da je “imao dobar ra-

zlog da vjeruje” kako mu je oduzeto egipatsko dr`avljanstvo, {to bi imalo za posljedicu, ako mu je oduzeto, da je on sada bez domovine.

Crni dan za Pakistan

Bomba{ se raznio u sunitskoj d`amiji
Krov d`amije se uru{io zbog ~ega su ljudi ostali zarobljeni ispod ru{evina, pa bi tragi~ni bilans na desetine mrtvih i povrije|enih mogao biti ve}i
80 je povrije|eno u napadu bomba{a samoubice na sjeverozapadu zemlje. Du`nosnik pakistanske vlade rekao je da je vi{e od 50 osoba poginulo, a najmanje

Tbilisi: Potvr|eno da je osumnji~eno 13 osoba

Sru{io se avion, nema pre`ivjelih
Niko nije pre`ivio u padu malog ~arter-aviona sa 21 putnikom i ~lanovima posade koji se u no}i sa ~etvrtka na petak sru{io ubrzo po polijetanju iz pakistanskog grada Kara~ija. U pakistanskoj Upravi za civilnu zra~nu plovidbu agenciji Reuters je re~eno da su padu aviona, koji je iznajmila italijanska naftna ko mpanija ENI, prethodili tehni~ki problemi. Pukovnik Nur Aga, pripadnik vojske koji nadgleda spasila~ku operaciju, rekao je da je do sada izvu~eno 12 tijela, koja su izgorjela “do neprepozna tljivosti”, tako da se ne zna ni da li se radi o mu{karcima ili `enama, ni koje su nacionalnosti.

TBILISI/MOSKVA - Ministarstvo unutra{njih poslova Gruzije saop}ilo je da je u oktobru ove godine na gruzijskoj teritoriji uhap{eno 13 osoba pod sumnjom za {pijuna`u u korist Rusije, javile su ju~er ruske novinske agencije. Prema izvje{taju Itar-Tassa,

Uhap{eni ruski {pijuni

me|u uhap{enima je devet gra|ana Gruzije i ~etvero Rusa. Operacija je provedena zahvaljuju}i analizi informacija dobivenih nakon {to su vlasti 2006. godine saop}ile da }e svi koji dobrovoljno priznaju veze sa stranom slu`bom biti oslobo|eni od krivi~nog gonjenja.

Na desetine mrtvih i ozlije|enih

Avion se sru{io ubrzo po polijetanju iz Kara~ija

Bomba{ je mo`da ciljao na ubistvo istaknutog antitalibanskog aktiviste kada je napao sunitsku d`amiju u mjestu Dara Adam Khel tokom molitve. Krov d`amije se uru{io, zbog ~ega su ljudi ostali zarobljeni ispod ru{evina. Ljudi su u osobnim vozilima prevozili ranjene u bolnice u Pe{avaru, glavnom gradu regije. Televizijske scene s mjesta doga|aja prikazale su haos, u kojem ranjeni hodaju me|u ru{evinama i tijelima mrtvih. Ovo je samo zadnji u seriji napada na sunitske d`amije u Pakistanu, a pokazuje

stalnu sigurnosnu prijetnju koju toj dr`avi predstavlja iznimno jak pobunjeni~ki i teroristi~ki pokret. Provincijalni ministar informacija rekao je da se Pakistanci “ne}e pokoriti ovim `ivotinjama”, ali je istakao i kako se boji da bi broj mrtvih mogao narasti. Pakistan se nalazi usred ofanzive svoje vojske na pobunjeni~ka upori{ta na sjeverozapadu, dok ih Amerikanci napadaju bespilotnim letjelicama i na afganistanskoj strani granice, a talibani na to odgovaraju brojnim teroristi~kim napadima.

22

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

kiosk

REVOLUCIONARNO Ambiciozan projekt ruskog akademika

Lard`ovi: Imaju dovoljno za starost

Skula~ov: Lijek protiv starosti u apotekama za pet godina
Dosada{nja istra`ivanja pokazala su da lijek utje~e na 27 znakova starosti, od sijede kose i }elavosti do starenja vaskularnog sistema
Novi farmaceutski preparat za spre~avanje stara~kih promjena u ljudskom organizmu i bolesti koje dolaze s godinama mogao bi se u ruskim apotekama pojaviti za pet godina, izjavio je autor lijeka ruski akademik Vladimir Skula~ov. Akademik Skula~ov, koji je i dekan fakulteta za bioin`injering i bioinformatiku Dr`avnog univerziteta „Lomonosov“ u Moskvi sa svojim kolegama je u okviru Univerziteta osnovao kompaniju „Mitotex“, koja }e usavr{avati preparat na bazi otkrivenog mitohondijskog antioksidansa SkQ1. Ova materija ima sposobnost da se sakuplja u energetskim centrima }elije dugoro~nih efekata i ako se ne pojave ne`eljeni efekti, smatram da }e za nekoliko godina ovaj preparat biti dostupan kao lijek protiv hroni~nih stara~kih bolesti i protiv starosti - rekao je Skula~ov. Akademik je uspio utvrditi da preparati na bazi njegovih oksidanata spre~avaju razvoj sindroma iznenadne smrti koji se mo`e pojaviti u procesu ozdravljenja. Drugi cilj lijeka je sprije~iti hroni~ne stara~ke bolesti, kao {to su neki limfomi. U eksperimentima na `ivotinjama do{lo se do niza zaklju~ka o utjecaju lijeka na 27 znakova starosti, od bezazlenih, tipa sijede kose i }elavosti, do mnogo opasnijih, naprimjer starenja vaskularnog sistema.

Nakon dobitka na lotu

Poklonili deset miliona dolara
Bra~ni par iz Kanade poklonio je u razli~ite dobrotvorne svrhe skoro 10,2 miliona dolara, odnosno 98 posto od ukupne sume koju su dobili na lotu. Alen i Violet Lard` (Allen Large) otkrili su u ~etvrtak da su na loto izvla~enju 14. jula dobili 10,9 miliona dolara i da su dva posto dobitka odlu~ili staviti u banku, a ostatak novca pokloniti. Lard` (75), koji je 30 godina radio kao varilac, rekao je da su on i njegova `ena sretni s onim {to imaju i da im vi{e novca nije potrebno. - Nismo bili milioneri, ali imamo dovoljno za penzionerske dane - rekao je Lard` i dodao se par na ovaj potez nije odlu~io da bi privukao pa`nju, nego da su oni obi~ni, stari ljudi iz naroda. Lard`ovi su novac poklonili crkvama, vatrogasnim slu`bama, grobljima i uredu Crvenog kri`a u mjestu Louer Truro, gdje `ive, kao i bolnici u koju Violet, oboljela od raka, ide na lije~enje.

Preparat }e pro}i dugoro~na testiranja

Tehni~ki muzej u Berlinu

mitohondrijama i neutralizira aktivne oblike jedinjenja kisika koja uni{tavaju tkiva i smatraju se odgovornim za mnoge stara~ke pr-

omjene u ljudskom organizmu. Skula~ov je dodao da }e klini~ka testiranja novog lijeka biti dugotrajna. - Vodit }emo statistiku

Ukradene dvije parne lokomotive
Dvije parne lokomotive nestale su iz Tehni~kog muzeja u Berlinu. Muzej je lokomotive posudio za privremenu postavku i trebao ih je vratiti vlasniku. Strojeve su odvezli pred muzej i ~ekali da vlasnik do|e po njih. Pojavio se nepoznati mu{karac te rekao kako je do{ao po svoje lokomotive. Ljudi iz muzeja bez pitanja su mu predali lokomotive koje su odvezene na tra~nice lokalne `eljezni~ke stanice. Dva dana kasnije u muzej je do{ao pravi vlasnik i tra`io svoja vozila, ali mu je re~eno da su ih ve} predali. Lokomotive su posljednji put vi|ene u susjednoj pokrajini Brandenburg. Navodno dvojica mu{karaca nisu saglasna o vlasni{tvu nad lokomotivama. Njema~ka policija istra`uje slu~aj.

Dvanaestogodi{njak pro{ao s lak{im povredama

Dje~ak sam sebi u grlo ugurao makazice za nokte
Makaze nisu blokirale di{ne puteve pa su ih ljekari na vrijeme uspjeli izvaditi
Kurtis Frensis (Curtis Francis, 12) iz engleskog Bristola zadobio je samo lak{e posjekotine nakon {to je u grlo ugurao makazice za nokte. Dje~ak, koji ima pote{ko}a u u~enju te nema osje}aj za opasnost, iskoristio je priliku dok ga majka nije gledala i makaze sam sebi ugurao u grlo. Ugledav{i ga kako iska{ljava krv, majka Karon Edvards (Edwards) odmah je pozvala Hitnu pomo}. Sre}om, makaze nisu blokirale di{ne puteve pa su ih ljekari na vrijeme uspjeli izvaditi. Rekli su kako je imao veliku sre}u da je izbjegao te`e i dugotrajne povrede. - Prvo sam pomislila da je progutao poklopac od olovke, ali nakon {to je po~eo iska{ljavati krv i pani~no vikati, znala sam da ne{to nije dobro. Dok je Hitna pomo} do{la i on i ja smo plakali. Bila sam zabrinuta kada su mi u bolnici rekli da je progutao makazice - rekla je Edvards. Karon je kobnog dana oti{la do kuhinje i nakratko ostavila sina samog u dnevnom boravku. - To je bio najgori dan u mom `ivotu. Prava no}na

U 115. godini

Rendgenski snimak napravljen u bolnici

mora. Sada jo{ vi{e pazim na njega, ali je sve te`e kako postaje stariji. Nisam znala

da je mogu}e progutati makaze, pa mi je sve to bio veliki {ok - ka`e Edvards.

Vlasti tra`e pomo} gra|ana
Blan{ar: @ivjela u stara~kom domu

Umrla najstarija `ena na svijetu
Najstarija osoba na svijetu Francuskinja E`eni Blan{ar (Eugenie Blanchard) umrla je u 115. godini. Francuskinja je umrla u bolnici na otoku Sveti Bartolomej u Francuskim Antilima, gdje je `ivjela tridesetak godina. Ro|ena 16. februara 1896., Blan{ar je napustila rodni otok kako bi postala ~asna sestra. Na otok se vratila 1956. u 61. godini i tamo je `ivjela do 1980. godine. Ostatak `ivota provela je u stara~kom domu. Blan{ar je 4. maja ove godine postala najstarija osoba na svijetu nakon smrti Japanke Kame [inen, koja je umrla nekoliko dana prije 115. ro|endana.

Policajac izgubio kutiju punu droge
Nepa`ljivi policajac iz ameri~kog grada D`eksona u dr`avi Vajoming uvalio se u probleme kada je izgubio kutiju punu metamfetamina. Policajac je slu~ajno ostavio crnu kutiju s drogom, na kojoj je velikim slovima pisalo „Meth“, na haubi automobila nakon {to je trenirao policijskog psa traga~a. Mirno se odvezao, a kutija mu je ispala negdje na cesti. Sada {erif tog okruga Lojd Fank (Lloyd Funk) moli gra|ane D`eksona da vrate drogu ako je negdje prona|u. Ako je zadr`e i budu uhva}eni, sigurno }e se suo~iti s tu`bom, jer je u kutiji bila velika koli~ina droge. U policiji ka`u da rade sve {to mogu kako bi ispravili gre{ku svog zaposlenika.

Incident se dogodio u D`eksonu

kiosk

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

23

U prodaji je

SKANDALI Objavljeni detalji iz seksualnog `ivota {vedskog kralja

Karl Gustaf godinama varao suprugu Silviju?
Razgovarao sam sa kraljicom Silvijom i dogovorili smo se da ne}emo ~eprkati po pro{losti, rekao je kralj novinarima
U [vedskoj ovih dana postoji samo jedna tema razgovora, a rije~ je o skandaloznoj knjizi koja otkriva pikantne detalje iz seksualnog `ivota Karla Gustafa XVI (Carl, 64). Rije~ je o za sada jo{ neobjavljenoj knjizi pod nazivom „Karl Gustaf XVI Neposlu{ni monarh“. U njoj se spominju razuzdane zabave, tajna veza sa {vedskom pjeva~icom Kamilom Henemark (Camilla Henemark, 46), za koju je kraljica navodno znala. Na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti kralj je navodno posjetio seks-klub u kojem se provodio s jednom striptizetom. U knjizi tako|er pi{e da Karl Gustaf redovno odlazi u no}ne klubove u [tokholmu i inozemstvu te da je stalno varao suprugu Silviju (Silvia). U poglavlju „Kurtizana“ na 14 stranica opisana je njegova ljubavna veza s Henemark, u koju je, navodno, bio

[vedski kraljevski par: Glavna tema u zemlji

zaljubljen kao pubertetlija. Jednom prilikom je, kako stoji u knjizi, rekao da je toliko voli da `eli oti}i s njom na neki egzoti~ni otok u Polineziji, gdje }e `ivjeti samo od kokosovih oraha.

- Sve se to davno desilo. Razgovarao sam o tome sa kraljicom Silvijom. Dogovorili smo se da ne}emo ~eprkati po pro{losti - rekao je kralj novinarima i dodao da je knjigu prvi put imao

u rukama prije dva dana, ali da je nije pro~itao. Istakao je da ne mo`e pro~itati knjigu za jedan dan, ali da zna o ~emu se u njoj radi te da to svakako nije razlog za odu{evljenje.

Dje~ak skoro ~etiri godine nije okusio hranu

Denijel odbija jesti, hrani se putem cjev~ice
Autisti~ni ~etverogodi{njak ima strah od hranjenja i ljekari ne znaju kako mu pomo}i
Skoro ~etiri godine ~etverogodi{nji Denijel Herison (Daniel Harrison) iz Notingema nije okusio hranu. Njegovi problemi po~eli su jo{ dok je bio beba. Prilikom hranjenja Denijelu bi zbog rijetkog poreme}aja kiselina dolazila u usta. Od tada se pani~no boji hrane i pi}a te odbija jesti. Uz to, Denijel boluje i od autizma. Hranljive tvari dje~ak dobiva putem cjev~ice koja mu je spojena na trbuh. Njegovi roditelji ve} su na rubu finansijskog sloma zbog skupih specijalisti~kih pregleda. Ali, ljekari jo{ ne znaju kako rije{iti Denijelov problem. Roditelji sada poku{avaju sakupiti 20.000 funti kako bi sina poslali u posebnu kliniku u Austriju gdje bi mu mo`da mogli pomo}i. Denijel je do sada bio na nekoliko operacija, ali nijedna mu nije pomogla. - Strah me je {ta }e se dogoditi Denijelu kada mene i supruge ne bude. Nadam se da }u ga uskoro gledati kako jede poput ostalih njegovih vr{njaka. Medicinski ni{ta ne spre~ava na{eg sina da jede ve} je to sve u njegovoj glavi. Zbog straha i ru`nih sje}anja ima blokadu ka`e otac Kevin.

Cjev~ica je spojena na trbuh

Amerikancu odre|ena kaucija od 50.000 dolara

Lopov obuo {tikle i poku{ao iza}i iz prodavnice
Protiv Kajla D`ejmsa Ekmana (Kyle James Heckman, 22) iz Lankastera u Pensilvaniji bit }e podignuta optu`nica za kra|u jer je poku{ao uzeti cipele iz jedne prodavnice obu}e. Kradljivac je imao genijalan plan kako neprimije}eno ukrasti cipele iz prodavnice. Naime, odlu~io je obuti cipele i opu{teno napustiti „mjesto zlo~ina“. Plan bi uspio da Kajl nije poku{ao ukrasti `enske cipele s visokim potpeticama. Uspio je obuti cipele, spakovati svoje u kesu i iza}i nekoliko metara iz radnje, prije nego {to su prodava~i i osiguranje primijetili da ~udno hoda. Policija je ubrzo uhapsila lopova na {tiklama i odre|ena mu je kaucija od 50.000 dolara.

U Narodnom pozori{tu Sarajevo

Gostuje prvak baleta Ronald Savkovi}
Uskoro }e za jednu predstavu u NPS potpisati koreografiju
U Narodnom pozori{tu Sarajevo ovih dana boravi prvak baleta berlinskog pozori{ta Ronald Savkovi}. Kako nam je kazala direktorica Baleta NPS Edina Papo, koja je glavni „krivac“ za boravak prvaka baleta u bh. prijestonici, izme|u ostalog, osim radionica koje je dr`ao ansamblu, razlog njegove posjete je i postizanje budu}e saradnje. - Roni, kako ga ja volim nazvati, odu{evljen je bio boravkom isto kao i na{ ansambl. Mi smo s njim postigli i dogovor oko jedne predstave koja }e najvjerovatnije na sceni biti postavljena po~etkom idu}e godine, a za koju }e on potpisati koreografiju A. Ke. ka`e Papo.

24

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

kultura

PROJEKTI Po uzoru na velike evropske gradove

Pa{ovi}: Ambiciozni planovi

Sarajevo dobiva moderan kulturni centar
Savjetodavni odbor
Savjetodavni odbor za izgradnju East West Centra sa~injavaju: D`onatan Mils (Jonathan Mills), direktor najve}eg umjetni~kog festivala na svijetu Edinburgh International Festivala iz Velike Britanije, objekta koji bi imao 10.000 kvadratnih metara korisne povr{ine i koji bi bio otvoren koncem 2013. godine. Prema rije~ima Harisa Pa{ovi}a, direktora East West Centra, svaki veliki grad ima potrebu da na jednom mjestu ima povezane sadr`aje koji se odnose na teatar, film i vizuelnu umjetnost. Danica Purg, direktorica Poslovne {kole Bled u Sloveniji, Miki Manojlovi}, glumac iz Srbije, Jasmila @bani}, bh. rediteljka, i ^in Le Go (Ching Lee Goh), producentica iz Singapura. ku, ali, naravno, pri tome je neophodno sa~uvati najvi{i umjetni~ki standard. Ono {to mi planiramo jeste to da imamo vlastitu produkciju, ali isto tako da imamo goste iz regiona i cijelog svijeta. Potencijal ovakvog objekta je da zapravo bude regionalni centar za umjetnost i, naravno, me|unarodni, jer ve} sada imamo puno partnera u cijelom svijetu. Vjerujem da }e to biti jedan stra{no `iv centar koji }e tokom cijele godine imati aktivnosti onakve kakve imaju na{i me|unarodni festivali - kazao nam je Pa{ovi}. O nekoj specifi~noj lokaciji za ovaj centar, kako ka`e Pa{ovi}, bilo bi preuranjeno govoriti, no ~injenica je da po pitanju izgradnje reprezentativnih objekata iz kulture u glavnom gradu BiH nije ni{ta u~injeno u proteklih pola stolje}a. - Ovakav me|unarodni kulturni centar neophodan je Sarajevu, koje ima sve ve}e kulturne potrebe, a koje je poznato u svijetu po svojim umjetnicima i me|unarodnim festivalima -dodao je Pa{ovi}. Me|unarodni kulturni centar East West imat }e veliku teatarsku i koncertnu dvoranu, malu dvoranu, filmsku dvoranu, galeriju, biblioteku i ostale prate}e saM. SMAJKI] dr`aje.

Savkovi} na radionici s ansamblom Baleta

(Foto: F. Fo~o)

Nakon 50 godina glavni grad BiH dobit }e novu zgradu u kojoj }e biti smje{ten East West Harisa Pa{ovi}a Grad @eneva partner cijelog projekta
Po uzoru na velike evropske gradove, Sarajevo }e, nakon skoro 50 godina, dobiti moderan kulturni objekt. Rije~ je o Me|unarodnom kulturnom centru East West koji }e, kako je zami{ljeno, biti mjesto susreta najboljih umjetnika iz regiona, ali i cijelog svijeta.

Kulturni centar Banski dvor u Banjoj Luci

„Izolacija“ Vese Sovilja
Izlo`ba pod nazivom „Izolacija“ Vese Sovilja otvorena je preksino} u izlo`benom salonu Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci, gdje posjetioci mogu do 21. novembra pogledati slike i instalacije koje u komunikaciji sa temom i posmatra~em govore o stvarnoj poziciji umjetnika i umj- Detalj sa izlo`be (Foto: M. Lugi}) etnosti u BiH daspolo`ivim medijima, od crnas, pa i dru{tva u cjelini. Veso Sovilj je umjetnik te`a, slike, printa, videa, ~iji rad je primije}en ve} na- objekta, skulpture, instalakon zavr{etka akademije cije, performansa do ambiosamdesetih godina. Bavi se jentalnih radova. Profesor je na Akademiispitivanjem odnosa umjetnosti i dru{tva, politike, ji umjetnosti u Banjoj Luci. V. S. dr`ave koriste}i se svim ra-

Bratski gradovi
Projekt izgradnje ovog modernog multikulturnog centra sna`no podr`ava Grad @eneva, ~ije }e vlasti, zajedno sa mre`om svojih bratskih gradova u cijelom svijetu, finansirati ovaj objekt, dok je sarajevskoj Gradskoj upravi, pak, ostavljena odluka o iznala`enju najbolje lokacije. Tako }e ve} po~etkom sljede}e godine grad @eneva zajedno sa East West Centrom te nadle`nim ustanovama raspisati me|unarodni konkurs za idejno rje{enje ovog

Ve}e potrebe
- To su programi koji privla~e naj{iru mogu}u publi-

Drugo izdanje knjige „Doktor Eso“ Vehida Guni}a

KULT/ART TELEKS

Pri~a o najomiljenijem prijedorskom ljekaru Esi
U sarajevskom Domu mladih preksino} je promovirano drugo izdanje knjige Vehida Guni}a „Doktor Eso“ o najomiljenijem prijedorskom ljekaru Esi Sadikovi}u, izuzetno plemenitom i vedrom ~ovjeku koji je prve ratne godine u BiH skon~ao kao zato~enik logora Omarska. O djelu, osim autora, govorili su Mirsada Huki}, Zlatan Hrelja, Lejla Me{ali} i Izet Ra|o. Autor Guni} i drugi ljudi koji su poznavali i cijenili Esu ka`u da je neobi~no volio `ivot i {titio ljude i u svakoj prilici, pa i u najgoroj te{ko}i, zbijao {ale, okrepljuju}e i duhovite, ne vrije|aju}i nikoga, pi{e Fena. Doktor Sadikovi}, nosilac Plavog paso{a UN-a i ekspert za uho, grlo i nos, pogubljen je u zoru 5. avgusta 1992. godine, na sam dan raspu{tanja logora Omarska. Prema svjedo~enjima, ostali logora{i, koji su poznavali i voljeli ovog rijetkog ~ovjeka, ustali su u znak po{tovanja kad je poveden na pogubljenje. Neki su plakali. Na promociji Guni}eve knjige pu{ten je videosnimak na kojem akademik Abdulah Sidran izgovara rije~i zapisane i u pogovoru djela. Sidran je na tom snimku objasnio da izme|u pojmova „~etnik“ i „Srbin“ nipo{to ne stavlja znak jednakosti, da ima svojih prijatelja Srba i voli ih, ali neizmjerno mrzi ~etnike zlikovce.

Koncert Svetlane Tirmen{tajn iz Rusije

Emotivni do`ivljaj kompozicija
Ruska pijanistica Svetlana Tirmen{tajn preksino} je odr`ala solisti~ki koncert u Domu Oru`anih snaga BiH u Sarajevu. Ona je izvela djela [opena (Chopin), Lista (Liszt), Vasiljevi~a i Debisija (Debussy). @elja umjetnice bila je da svoj emotivni do`ivljaj kompozicija pove`e sa (Foto: M. @ivojevi}) univerzalnim zna~enjima energija viso~kih piramida. Tirmen{taj je u svojoj bogatoj umjetni~koj karijeri sara|ivala sa duva~kim kvintetima Beogradske filharmonije te „Vila Lobos“ iz Rio de @aneira (Rio de Janeiro). Trenutno poha|a specijalisti~ke studije na Fakultetu muzi~ke umjetnosti Univerziteta A. Ke. Tirmen{tajn na koncertu u Sarajevu u Beogradu.

Sa promocije u Sarajevu
(Foto: M. @ivojevi})

SARAJEVO - Nova zbirka poezije „La|ar sa Aheronta“ Gradimira Gojera bit }e promovirana danas u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Osim Gojera, o knjizi }e govoriti Vladimir Premec i Atif Kujund`i}.

oglasi

Dnevni avaz

subota, 6. novembar/studeni 2010.

25

i

26

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

jet set

BH MUZI^KI OSKAR Ususret velikom koncertu

Mladi talenti rame uz rame sa zvijezdama
Bebek i Zloki}: Zajedni~ka pjesma

Duet @eljka Bebeka i Jasne Zloki}

Me|u laureatima i u~esnicima su mlade snage Armin Muzaferija, Eldin Huseinbegovi}, Azra Halilovi} i drugi Za Skenderiju se tra`i ulaznica vi{e
Veliko je zanimanje za „BH muzi~ki Oskar“, koji }e biti odr`an u ~etvrtak, 11. novembra, u sarajevskoj Skenderiji. Tra`i se ulaznica vi{e, jer }e na sceni dvorane „Mirza Deliba{i}“ pjevati zvijezde poput Halida Be{li}a, [erifa Konjevi}a, Dragane Mirkovi}, Mladena Voji~i}a Tife, Elvire Rahi}, Viki Miljkovi} i brojnih drugih. Rame uz rame s velikim zvijezdama, u Skenderiji }e se na}i i mlade snage. Me|u ovogodi{njim laureatima i u~esnicima koncerta su i Armin Muzaferija, Eldin Huseinbegovi}, Azra Halilovi}... Muzaferija slovi za jednog od najve}ih talenata u

Ima neka tajna veza
Pod rediteljskom palicom Vanje Vascarca, u srijedu je snimljen spot za pjesmu „Ima neka tajna veza“, duet Jasne Zloki} i @eljka Bebeka s njenog posljednjeg albuma „Dueti“. U komornoj atmosferi derutnog i ogoljenog prostora snimljen je artisti~ki vrlo zanimljiv spot, u kojem se mladi reditelj poigrava s pitanjima samo}e, otu|enja i postojanja koriste}i projekciju kadrova gu`vi, apstraktnih detalja u prirodi i sli~no. Ina~e, pjesma „Ima neka tajna veza“ stekla je ogromnu popularnost u izvedbi „Bijelog dugmeta“.
L. S. R.

Huseinbegovi}: Odu{evio CD-om „Kaldrma“

Muzaferija: Jedan od najve}ih talenata u regionu

Mirkovi}: Go{}a iz Srbije

„Avaz“ vas vodi na „BH muzi~ki Oskar“!
„Maximum Power“: Album „13“

„Maximum Power“ promovira CD
Grupa „Maximum Power“ u srijedu u 13 sati u sarajevskom Domu mladih promovirat }e svoj prvi CD pod nazivom „13“. Na albumu se nalazi dvanaest „cover“ hitova i njihova prva pjesma „Fly“. Zanimljivo je da grupu sa~injavaju u~enici osnovnih {kola te su stoga prozvani „senzacija iz Sarajeva“.

Brojevi telefona ~italaca koji su ju~er dobili po dvije ulaznice za „BH muzi~ki Oskar“ su sljede}i: 065-256-144, 066-926975, 062-151-892, 063-995597, 061-787-249, 061-838369, 063-917-006, 063-693381, 062-271-705, 061-174430, 062-811-188, 061-067700, 062-321-733, 061-811102, 061-556-205, 062-468129, 061-234-002, 061-348031, 065-405-371, 061-929253, 061-183-958, 063-022-

304, 066-919-317, 063-021335, 061-747-178, 061-399254, 065-258-611, 061-309589, 062-869-119, 065-184660. Svakog dana do srijede po 30 ~italaca koji prvi po{alju SMS, dobit }e od „Dnevnog avaza“ na poklon po dvije ulaznice za „BH muzi~ki Oskar“, dok }e u ~etvrtak ~ak 50 ~italaca dobiti po dvije ulaznice. Dovoljno je da po{aljete SMS na broj telefona 091/410-100, ukucajte

klju~nu rije~ IC, a potom razmak pa Oskar. Cijena SMS-a je 0,50 KM + PDV . Brojevi telefona ~italaca koji dobiju ulaznice, bit }e objavljivani u „Dnevnom avazu“. Ulaznice }e se mo}i podi}i na recepciji „Avaz T wist Towera“ od 16 do 17 sati uz provjeru broja mobitela s kojeg je poslat SMS. Dakle, dobitnici moraju sa sobom ponijeti mobilni aparat s brojem s kojeg je poslata poruka.

regionu, a muzi~ki znalci predvi|aju mu veliku karijeru. U posljednje vrijeme pa`nju javnosti plijeni spotom „Vulkani“. Eldin Huseinbegovi} bit }e nagra|en za svoj muzi~ki prvjenac „Kaldrma“. S ovog CD-a izdvojilo se nekoliko hitova, a osim toga, to je jedno od najprodavanijih muzi~kih izdanja posljednjih godina u BiH. Producent i idejni tvorac „BH muzi~kog Oskara“ Nazif Gljiva priprema i nekoliko iznena|enja, koje ne `eli otkrivati do samog koL. S. R. ncerta.

^uveni violinista i gitarista

Tre}i dan 14. „Jazz Festa Sarajevo“

Blizu savr{enstva, daleko od {ablona
Uzvicima: „Bravo, majstori!“ ~lanovi kvinteta Dejva Holanda ispra}eni sa scene BKC-a
Tre}i dan 14. „Jazz Festa Sarajevo“ obilje`io je nastup kvinteta ~uvenog Dejva Holanda (Dave Holland) na sceni ispunjenog Bosanskog kulturnog centra. Ljubitelji d`eza koji preksino} nisu prisustvovali ovom nevjerovatnom muzi~kom doga|aju, imaju za ~im `aliti. Holand i njegov tim vrhunskih asova, koji ~ine Kris Poter (Chris Potter), Robin Jubenks (Eubanks), Stiv Nelson (Steve) i Nejt Smit (Nate Smith), u potpunosti su opravdali vlastiti renome i sarajevsku publiku po~astili savr{enim spojem improvizacije i uigranosti. Ba{ kako ih je „Chicago Tribune“ nedavno opisao, ~lanovi Holandovog kvinteta ravnomjerno dijele ritam izme|u sebe, ali istovremeno uspijekvinteta, tako|er, ne treba {tedjeti s komplimentima. Uostalom, to sugeriraju i preksino}nji burni aplauzi i uzvici: „Bravo, majstori!“ u BKC-u. U okviru programa „Next Generation“ u Domu Oru`anih snaga, preksino} je koncert odr`ao ermenijski pijanista Tigran Hamasijan (Hamasyan), dok su u sklopu „Late Nite Stagea“ Marko \or|evi} i „Sarajevo Jazz Guerilla“ publici u „Pivnici“ servirali repertoar Kliforda Brauna (Clifford Brown). Danas }e na sceni BKC-a biti predstavljen projekt „Flamenco Reunion“ gitariste Herarda Nunjeza, dok }e na „Groove Stageu“ u Domu mladih nastupiti Merd`an Dede (Mercan) i njegov „Tribal Quartet“.
H. PROLI] Milenkovi} i Stefanovski: Saradnja decenije

Milenkovi} i Stefanovski zajedno na sceni
Slavni violinista Stefan Milenkovi} i ~uveni gitarista Vlatko Stefanovski odr`at }e 22. decembra zajedni~ki koncert u beogradskom Sava centru. Saradnja decenije, kako su je mnogi okarakterizirali, izazvala je veliko zanimanje i mnogi gradovi regiona sigurno bi rado ugostili ovu dvojicu izvrsnih muzi~ara. Mada repertoar jo{ dr`e u tajnosti, nastup Stefanovskog i Milenkovi}a }e, svakako, biti izuzetno atraktivno muzi~ko iskustvo. Slavni muzi~ari na{li su se na fuziji klasike i balkanskog zvuka, a kako isti~u, ova saradnja je za obojicu svojevrstan izazov.

Holand, Poter i Smit: Opravdali renome

(Foto: Z. Gafi})

vaju pobje}i iz {ablonizirane svirke. Fascinantno je kako u skoro svakoj kompoziciji koju izvode djeluju kao da svako pri~a svoju pri~u, a na kraju numere sve mahe-

rski stope u jedinstven zvuk. Sam Holand, iako s vi{e od 70 godina u prstima, pokazao je da njegov kontrabas jo{ dugo treba ~ekati na penziju, a na njegovim mla|im kolegama iz

show biz

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

27

LJEPOTICE Zvijezda MTV-jevog {oua pred bankrotom

Hajdi `ali {to je tro{ila novac na operacije
Montag je izjavila kako roditelji njenog mu`a jednom sedmi~no idu u prodavnicu i kupuju im hranu
Manekenka Hajdi Montag (Heidi Montag) i njen suprug Spenser Prat (Spencer Pratt) otkrili su nedavno da razmi{ljaju o progla{avanju bankrota nakon {to su potro{ili deset miliona dolara vrijedno bogatstvo. Zvijezde MTV-jevog {oua realnosti tro{ile su na kristal, luksuzne automobile, njene nebrojene plasti~ne operacije i propali muzi~ki album. Uz sve to, duguju skoro dva miliona dolara poreza. Iz luksuzne vile u Malibuu i preselili su se u gostinjsku ku}u Spenserovih roditelja. Osim lo{eg finansijskog stanja, Hajdi i Spenser priznali su da je pri~a o njihovom razvodu bila la`na. Prat je izjavio kako su la`irali prekid, jer im je jedna britanska televizijska ku}a obe}ala {ou realnosti, u kojem bi se prikazao njihov razvod. No, projekt se nikada nije dogodio. Spenser je dodao da su htjeli da na taj na~in poprave Hajdinu popularnost i karijeru, jer su
Kol: Provela vikend s Derekom

^eril Kol ponovo ljubi

U vezi s plesa~em?
Iako su odbili iza}i u javnost sa svojom vezom, ~ini se da su pjeva~ica ^eril Kol (Cheryl Cole) i profesionalni plesa~ Derek Hju (Derek Hough) vi{e od bliskih prijatelja, pi{e „Daily Mail“. Biv{a supruga nogometa{a E{lija Kola (Ashley Cole) doputovala je u Los An|eles kako bi provela vikend s Derekom nakon dva mjeseca razdvojenosti. ^eril je u nedavnom intervjuu kod TV voditelja PirMontag: U finansijskoj krizi

sa Morgana (Piers) za Dereka rekla da ju je veoma iznenadio kao osoba. Lijepa 27-godi{njakinja vi|ena je kako kri{om ulazi u njegov apartman iako je poduzela sve mjere skrivanja od paparaca. Istog dana 25-godi{njak je ~estitao pjeva~ici na svojoj Twitter stranici: - Njen singl „Promise This“ je na prvom mjestu! Tako sam ponosan na nju, pogotovo nakon {to je pro{la tako te{ko razdoblje napisao je Derek.

njega ionako svi mrzili. Nevolje se ni`u jedna za drugom. Montag je izjavila kako Spenserovi roditelji jednom sedmi~no idu u prodavnicu i kupuju hranu za njih. To je sve {to dobiju. Hajdi `ali {to je veliki novac utro{ila na svoje opera-

cije i oporavak poslije njih. - Potro{ila sam hiljade dolara na plasti~ne operacije i njegu koja je potrebna poslije. Dva puta dnevno dva mjeseca kod mene su dolazile medicinske sestre i mijenjale mi zavoje. Svaki put kada bi do{le, to me je

ko{talo oko 2.000 dolara izjavila je Hajdi. Bili su uvjereni da }e njihov {ou „The Hills“ te}i jo{ dugo te se nisu bojali za svoj novac. No, kako je projekt propao, a Hajdi i Spenser ostali bez posla, morali su proglasiti bankrot.

Britni snima novi album
Britni Spirs (Britney Spears) vra}a se na scenu. Trenutno snima novi album s producentom Dr. Lukom (Luke), a njen sedmi nosa~ zvuka i prvi nakon „Circusa“ iz 2008. godine trebao bi iza}i po~etkom 2011. godine, do kraja marta. - Ona je takva ikona, ne `elim nikoga iznevjeriti ka`e Dr. Luk, koji je do sada sara|ivao s Avril Lavinj (Lavigne) i Keti Peri (Katy Perry). Uz njega, album koproducira i legendarni Maks Martin (Max), {vedski producent koji je jo{ 1998. godine napisao prvi hit Britni Spirs „Baby One More Time“.

Kipovi vrijedni 2,4 miliona dolara

Lejdi Gaga dobiva vo{tane dvojnice
Lejdi Gaga (Lady) bit }e sljede}a slavna osoba koja }e dobiti svoj vo{tani kip u Muzeju „Madam Tiso“ („Madame Tussauds“). Pjeva~icin odljev u vosku bit }e 8. decembra izlo`en u svih osam podru`nica Muzeja u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i Evropi, {to }e, vjerovatno, odu{eviti njene brojne fanove. - Vrlo smo uzbu|eni zbog njenog dolaska u Muzej. Kao jedan od najoriginalnijih talenata u svijetu, ona je savr{en izbor za lansiranje najve}e izlo`be u historiji Muzeja - ka`e voditeljica „Madam Tisoa“ u Las Vegasu, Los An|elesu i Njujorku D`anin di \oakino (Janine Di Gioacchino). - Svi kipovi koji se izra|uju su klasi~na Lejdi Gaga i sigurna sam da }e fanovi biti odu{evljeni njima dodaje voditeljica. Izrada kipova trajat }e, otprilike, ~etiri mjeseca i ko{tat }e 2,4 miliona dolara.
Gaga: U Muzeju „Madam Tiso“

Nova uloga za tinejd`erku

Majli Sajrus na tajnom zadatku
Glumica Majli Sajrus (Miley Cyrus) igrat }e mladu istra`iteljicu na tajnom zadatku u akcionoj komediji „So Undercover“. Majlin lik anga`ira FBI kako bi istra`ila zamr{eni slu~aj na jednom univerzitetu. Film se zove „So Undercover“, a kako je najavljeno, snimanje po~inje u decembru. Reditelj je Tom Von (Tom Vaughn), a scenaristi su Alan Leb (Allan Loeb) i Stiven Perl (Steven Pearl). Sajrus se u posljednje vrijeme sve oskudnijom odje}om, ali i ulogama, svim silama poku{ava odmaknuti od dosada{njeg „dje~ijeg imid`a“. U svom novom filmu „LOL: Laughing Out Loud“ 17-godi{nja Majli igra djevojku koja pu{i travu, ljubi se s curama, a u jednoj sceni pokazuje depiliranu bikini zonu svojoj majci, koju igra Demi Mur (Moore). U tom filmu jednu od uloga ima i E{li Grin (Ashley Greene) iz sage „Sumrak“. Ina~e, Majli se nedavno pomirila sa momkom Lajamom Hemsvortom (Liam Hemsworth).

Pink: Zahvalna zbog batina

Pjeva~ica dijeli savjete

Pink: Tucite djecu
Ameri~ka pjeva~ica Ali{a Mur (Alicia Moore), poznatija kao Pink, rekla je u jednom intervjuu da smatra da bi roditelji trebai tu}i svoju djecu. - Ve}ina nas je dobivala po stra`njici kada smo bili mali. Sada se o tome pri~a s ogromnom dozom politi~ke korektnosti, ali to su potpune gluposti smatra Pink te nastavlja: - Mislim da bi djeca trebala dobivati batine kako bi nau~ila da razlikuju dobro od lo{eg. Mene je tata tukao, jednom je ~ak uspio razbiti zid kada me je bacio na njega. Ali, ne bunim se. Bila sam, zaista, lo{e i nevaljalo dijete i ne bih bila ovdje da nisam dobila te batine - rekla je pjeva~ica.

Sajrus: Glumi istra`iteljicu

VREMEPLOV

6. novembar 2010.

DOGODILO SE
1862. - Uspostavljena direktna telegrafska linija izme|u Njujorka i San Franciska. 1879. - Po~ela je raditi Prva mu{ka gimnazija u Sarajevu. [kola je 30. avgusta 1883. promijenila naziv u Dr`avna velika gimnazija u Sarajevu, a od {kolske 1923./1924. godine nosi naziv Dr`avna prva mu{ka realna gimnazija u Sarajevu. Od 1945. godine je Prva mu{ka realna gimnazija.

28
Po`eljno je vakcinisati se na po~etku sezone gripe

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

sveznadar
SAVJETI

45
Kad je `ivot pretrpan obavezama
Jela nisu bitna, nego intima koja se dijeli za stolom

Ta~no Neta~no

ORDINACIJA

1.

Djelo Kolija Sajbera „Love,s Last Shift“ smatra se prvom sentimentalnom komedijom?

Pro{irene vene i trudno}a
Da li trudno}u nu`no prati pro{irenje vena na nogama, pita \. P iz Gra~anice? . Do pro{irenja vena na nogama kod trudnica dolazi uglavnom zbog pritiska uve}ane maternice na trbu{ne vene, u prvom redu na donju {uplju venu i njene ogranke. Ova pojava se naj~e{}e javlja u poodmakloj trudno}i. Uz pro{irenje vena, prije svega, na potkoljenicama, a zatim i na butinama, mogu se javiti i otoci na nogama. Trudnicama s pro{irenim
Dr. D`emil Hujdurovi}, ginekolog

2.^i~erone je italijanski naziv za gradske vodi~e? Suza bio je ameri~ki {ef 3.D`on Filipkompozitor, poznat po naorkestra i dimku Kralj mar{eva?
1. TA^NO

ZDRAVLJE Tvrdnje stru~njaka s Univerziteta „Linkoln“
1861. - Ro|en kanadski trener D`ejms Nejsmit (James Naismith), koji je 1891. godine izmislio ko{arku kao dopunski sport za igra~e ameri~kog nogometa. U Evropu je ko{arka stigla preko ameri~kih vojnika. 1880. - Francuski mikrobiolog [arl Laveran (Charles), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. godine, otkrio je uzro~nika malarije, ali nije mogao objasniti na koji na~in dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ros (Ronald Ross) utvrdio je 15 godina poslije da malariju prenose komarci. 1975. - Na inicijativu kralja Hasana, po~eo je Zeleni mar{, u kojem je skoro 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kur’anom u rukama pre{lo u Zapadnu Saharu tra`e}i dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je [panija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji. 1996. - U Sarajevu je odr`ana konstituiraju}a sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH, na kojoj su usvojena obilje`ja Federacije BiH - grb i zastava. 1996. - Po~elo va|enje tijela ubijenih Bo{njaka iz masovne grobnice, jame Lani{te kod Klju~a. U 40 metara dubokoj jami otkriveni su ostaci 80 bo{nja~kih civila, koje su 1992. godine ubili bosanski Srbi. 1999. - Jordanska kraljica Ranija, u okviru jednodnevne posjete Sarajevu i BiH, posjetila je sarajevsko naselje Grbavica, gdje je polo`ila temeljac za gradnju Jordanskog islamskog centra. 2001. - Vije}e ministara BiH donijelo je odluku kojom je odre|eno 38 zemalja ~iji su gra|ani izuzeti od viznog re`ima BiH, dok se za pet zemalja uvodi vizni re`im. 2002. - Tada{nji ambasador Turske u BiH Ahmed Erozan otvorio je u Tuzli Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH.

Vakcinisanje protiv gripe smanjuje rizik za sr~ani udar
Istra`iva~i s Univerziteta „Linkoln“ dodaju da je rije~ o novoj potvrdi povezanosti respiratornih infekcija i sr~anog udara
Osobe koje su se vakcinisale protiv gripe u sljede}ih godinu dana imaju manji rizik da }e prvi put do`ivjeti sr~ani udar, objavili su britanski nau~nici. Istra`iva~i s Univerziteta „Linkoln“ dodaju da je rije~ o novoj potvrdi povezanosti respiratornih infekcija i sr~anog udara. S obzirom na na~in provedbe studije, nije utvr|ena uzro~no-posljedi~na veza izme|u vakcinisanja protiv gripe i izgleda za sr~ani udar te nije mogu}e dokazati kako je upravo vakcina zaslu`na za prevenciju sr~anog udara. Nau~nici su analizirali podatke za 16.000 osoba mla|ih od 40 godina koje su do`ivjele prvi sr~ani udar te ih uporedili s podacima za 62.700 ispitanika koji nikada nisu imali sr~ani udar. Nakon {to su u obzir uzeli ostale faktore rizika za sr~ani udar, primjera radi, pu{enje i porodi~nu historiju bolesti srca, istra`iva~i su izra~unali kako je vakcinisanje protiv gripe povezano s prosje~no 19 posto manjim izgledima za sr~ani udar. Pozitivan u~inak je bio jo{ izra`eniji kod osoba koje su se vakcinisale na samom po~etku sezone gripe.

venama preporu~uje se odmor u horizontalnom polo`aju s podignutim nogama. U te`im slu~ajevima pro{irenja vena na potkoljenicama preporu~uje se no{enje gumenih ortopedskih ~arapa ili uvijanje nogu zavojima prije jutarnjeg ustajanja. Osim toga, danas postoji i cijeli niz vje`bi koje povoljno utje~u i na cirkulaciju krvi kod trudnica.

Svjedo~anstva o pozori{nom `ivotu
Djelo britanskog glumca upravnika, dramskog pisca i pjesnika Kolija Sajbera (Colley Cibber) „Love’s Last Shift“ smatra se prvom sentimentalnom komedijom. S jo{ dva glumca upravnika, vodio je pozori{te „Drury Lane“ od 1710. do 1733. godine. Postavljen je za slu`benog dvorskog pjesnika (poeta laureatus) 1730. godine. Njegova autobiografija „Apologija za `ivot g. Kolija Sajbera“ iz 1740. godine sadr`i uvjerljiva svjedo~anstva o pozori{nom `ivotu tog doba. Kao grub, naprasit i izuzetno samouvjeren ~ovjek, bio je meta mnogih politi~kih napada. Aleksander Poup podsmijevao mu se nazivaju}i ga kraljem glupaka u svojoj satiri~noj poemi „Duncijada“. Ro|en je 6. novembra 1671., a umro 11. decembra 1757. godine.
2. TA^NO

^etiri na~ina da osvje`ite brak
Povedite partnera na zanimljivo muzi~ko putovanje Poku{ajte barem jednom sedmi~no sebi priu{titi romanti~nu ve~eru
@ivot vam je pretrpan obavezama. Nemate vremena za partnera, ali dobra vijest je da su najbolji romanti~ni savjeti kratki i jednostavni. Predla`emo ~etiri na~ina da „za~inite“ va{u vezu. Za njenu pripremu potrebno je manje od pet minuta, a utisak }e sigurno trajati mnogo du`e. Origami. Izrazite osje}anja na jedinstven na~in - ispi{ite ljubavno pismo na origami cvijetu. Kupite nekoliko listova roze ili papira u nekoj drugoj boji. Potrebno je malo truda, a napravit }ete savr{en poklon. Poruka. Dok se va{ partner tu{ira i priprema za odlazak na posao, iskoristite nekoliko trenutaka i nacrtajte mu na zamagljenom ogledalu srce, ispi{ite va{e inicijale ili jednostavno ostavite poruku da je on najbolji suprug na svijetu. Zajedni~ka muzika. Povedite partnera na romanti~no, muzi~ko putovanje. Slu{ajte pjesme iz perioda kada ste se upoznali, kada ste bili u vezi. Neke numere sa va{e svadbe. Uz muziku }ete se osje}ati prijatnije, a to su idealni trenuci da ispri~ate i neke zanimljive pri~e jedno o drugom. Neka to bude trenutak kada on poka`e i svoje umije}e - gitara je idealan saveznik. Ve~era. Za ve}inu parova zajedni~ki obroci su nezamislivi jer se ~esto mimoilaze s rasporedom. Ali, poku{ajte makar jednom sedmi~no sebi priu{titi romanti~nu ve~eru. Jela nisu bitna, nego intima koja se dijeli za stolom.

Pobolj{ava protok krvi kroz arterije

Crna ~okolada poni{tava posljedice pu{enja
Dobra vijest za pu{a~e i sladokusce - ~okolada je blagotvorna za krvne `ile i spre~ava njihovo otvrdnjavanje, {to izaziva u`ivanje u nikotinu. Dodu{e, rije~ je crnoj, bitter, gorkoj ~okoladi sa 70 i vi{e posto kakaovca i koli~ini od tek nekoliko kockica dnevno. [vicarski nau~nici su uporedili efekte koje na zdravlje imaju svijetla mlije~na ~okolada i tamna te pratili krvnu sliku 20 mu{karaca pu{a~a. Pratili su stanje njihovih krvnih `ila tokom 24 sata i nakon pregleda ultrazvukom ustanovili kako im je crna ~okolada zna~ajno pobolj{ala protok krvi kroz arterije. Onima koji su jeli svijetlu ~okoladu stanje u arterijama nije

^i~erone podrugljiv naziv za vodi~e
^i~erone je italijanski naziv za gradske vodi~e koji posjetiocima gradova, muzeja i kulturnih spomenika obja{njavaju historiju i zna~enje pojedinih objekata. Vjeruje se da su Rimljani u 18. stolje}u ovim nazivom podrugljivo upore|ivali govorljive vodi~e s ~uvenim anti~kim govornikom Markom Tulijem Ciceronom.
3. TA^NO

Milioni ljudi }e nazvati {efa i re}i mu da imaju problema sa `elucem ili da im je ~lan porodice bolestan, a zapravo su toliko iscrpljeni zbog posla da nemaju snage niza{ta drugo nego ostati kod ku}e, pokazalo je istra`ivanje britanske dobrotvorne organizacije za mentalno zdravlje „Mind“. Jedan od pet zaposlenih uzeo je slobodan dan zbog stresa, no gotovo svi bojali su se priznati zbog ~ega im treba bolovanje. Sedam od 10 radnika ipak bi `eljelo razgovarati o stresu sa svojim {efom, ali tre}ina bi vi{e voljela da inicijativu preuzme {ef, a ne oni. Istra`ivanje je otkrilo i da ve}ina zaposlenih (62 posto) osje}a da njihovi {efovi ne ~ine dovoljno za dobrobit svog osoblja.

Pripremite danas

[nicle u sosu od senfa
Crna ~okolada obiluje antioksidansima

se promijenilo. Ina~e, crna ~okolada bogata je oksidansima i stoji uz bok crnom vinu, zelenom ~aju i {umskom vo}u.

Potrebno je: 600 g tele}ih {nicli, 50 g masno}e, 2 ka{ike senfa, 200 ml kiselog vrhnja, so, biber. Na~in pripreme: 1. [nicle istu}i i posoliti, pa ih na masno}i propr`iti da s obje strane porumene. 2. Podliti s malo vode i di-

nstati 15 minuta na tihoj vatri. 3. Kada {nicle omek{aju, izvaditi ih i staviti na toplo mjesto, a u preostalu masno}u dodati senf, vino i kiselo vrhnje. 4. Sve dobro izmije{ati da se sos sjedini, posoliti i pobi-

beriti, pa preliti {nicle. 5. Poslu`iti s krompirom.

Kralj mar{eva je stvarao virtuoze
D`on Filip Souza (John Philip Sousa) bio je ameri~ki {ef orkestra i kompozitor, poznat po nadimku Kralj mar{eva. Kao mladi}, u~io je da svira violinu, ali i neke druge instrumente. Godine 1868. postao je marinac i obrazovao se pri vojnom orkestru da bi od 1880. do 1892. godine bio {ef orkestra na~iniv{i od njega ansambl virtuoza. Godine 1892. formirao je vlastiti bend, s kojim je proputovao svijet i stekao brojne po{tovaoce. Komponirao je 136 vojnih mar{eva, me|u kojima i „Uvijek vjeran“, zvani~ni mar{ ameri~kih marinaca. Pisao je i uspje{ne operete, me|u kojima je najpoznatija „El Capitan“, kao i niz drugih razli~itih djela. Devedesetih godina 19. stolje}a razvio je novi tip bas-tube, danas poznat kao suzafon. Ro|en je 6. novembra 1854., a umro 6. marta 1932. godine.

Vojna invalidska penzija
Bio sam u Armiji RBiH od prvih ratnih dana 1992. S prestankom rata ostao sam u profesionalnom sastavu vojske - oficir, s potpisanim ugovorom kao podoficir sve do 31. marta 1999. kada sam sporazumom potpisao prekid. Od PTSP-a sam obolio 1999. U toku bolesti i bolovanja vojska me upu}ivala tri puta na komisiju za ocjenu radne sposobnosti. Zadnji put me je uputila 30. marta 2002., a komisija me je ocijenila invalidom prve kategorije 9. jula 2002. Kakva su moja prava u vezi s ostvarivanjem vojne invalidske penzije? Napominjem da sam RVI 30 posto, ka`e S. ]. iz Biha}a.
Prema tome, pravo na invalidsku penziju mo`ete ostvariti ako ispunjavate uvjete propisane odredbom ~lana 52. Zakona o PIO, tj. da ste prije nastanka invalidnosti imali navr{en penzijski sta` koji vam pokriva jednu tre}inu radnog vijeka (tj. jednu tre}inu razdoblja od navr{enih 20 godina do dana nastanka invalidnosti). Iz podataka koje ste dali u pitanju ne vidi se da li imate uop}e sta`a osiguranja jer bez sta`a ne mo`ete ostvariti bilo kakvu penziju. Vojnu invalidsku penziju ne mo`ete ostvariti jer vi{e nemate svojstvo vojnog osiguraFederalni zavod PIO nika.

Rad na odre|eno vrijeme
Radim u firmi u kojoj ima upra`njenih radnih mjesta, ali se ta mjesta popunjavaju samo na odre|eno vrijeme i tako stalno ukrug. Ne zapo{ljavaju nikoga u stalni radni odnos. Interesira me kako je po zakonu propisano zapo{ljavanje na odre|eno vrijeme, tj. za koje poslove je takav vid zapo{ljavanja dozvoljen, pita S. H. iz Sarajeva.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti na odre|eno vrijeme u slu~ajevima: sezonskih poslova, zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, rada na odre|enom projektu, privremenog pove}anja obima poslova i drugim slu~ajevima utvr|enim kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu zaklju~en na odre|eno vrijeme prestaje istekom roka utvr|enog tim ugovorom za svaki pojedina~ni slu~aj.
Dipl. pravnica Enisa Hod`i}
KOJE IMA SAMO JEDAN SLOG ASTAT

PTICA GRABLJIVICA

^IST GORNJI ZRAK

OBRNUTO, NJEMA^KA NAOPA^KE

FOLK PJEVA^ LIVNJAK

DRUGO IME GRADA IZMIRA

PJE[^ANA OBALA, LAZINA

TEMELJ, BAZA

ZADNJE SLOVO ABECEDE

NAPAD, NAVALA

NAPITI SE

PJEVA^ SMAJLOVI] MU[KO IME SENAD ODMILJA LOVAC NA KRZNARE U SJEVER. AMERICI OSNIVATI REOMIR RIJEKA SUME, SVOTE ESTONCI KRA]E ZANAT RASTAVNI VEZNIK

BALERINA PAVLOVA RIVE

RO\ENI
1771. - Ro|en je njema~ki izdava~ i {tampar Alojz Zenefelder (Alois Senefelder), koji je 1796. godine prona{ao hemijski postupak {tampanja, autografiju i litografiju, a 1826. litografiju u vi{e boja. Napisao je „Ud`benik litografije“. 1814. - Ro|en je Belgijanac Adolf Saks (Adolphe Sax), izumitelj saksofona.

Kupon za odgovore
Obavezno prilo`ite kupon iz novina. Na koverti nazna~ite: “Za kontakt stranu”. Pitanja mo`ete slati i na e-mail: redakcija@avaz.ba

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA Z, [ERBED@IJA, OTOKAR LEVAJ, BALADE, LAVA, NRT, ESMA, OK, INAT, KOTOR, CA, RIVS, HIR, ATENTATORKA 2337

UMRLI
1994. - U Visokom, nakon kra}e bolesti, u 58. godini umro Omer Kadri}, dugogodi{nji novinar, dopisnik i saradnik brojnih bh. listova i ~asopisa.

AMERI^KI GLUMAC NA SLICI UREDI, KANCELARIJE

DLAKA, VLAS NJEMA^KA MISLI VODILJE

Federalni zavod PIO: [ta ka`e zakon

u intervju ekmeledina iHsanolua

kategori^ki odBacujemo svako vezivanje islama s terorizmom

u reakcije na inicijativu

Ho]e li Biti ukinuto federalno ministarstvo kulture i sporta

POLITI^KI PRILOG NAJTIRA@NIJEG BH. DNEVNIKA

6. NOVEmBAR/sTuDENI 2010.

razgovor prof. dr. franjo topi], predsjednik Hkd-a „napredak“
Biv{i Vens-Ovenov plan mogao bi biti jedno od rje{enja l Apsolutna ve}ina Hrvata u Hercegovini, a dobar dio njih i u Bosni, `ivi kao da je tre}i entitet ve} stvarnost

BiH je podije l na je zemlja, Bo[njaci to moraju priHvatiti

2

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

INTERVJU Ekmeledin Ihsanolu, generalni sekretar OIC-a

Na Zapadu raste nasilje nad muslimanima
Kategori~ki odbacujemo svako vezivanje islama s terorizmom, jer ni{ta nije vi{e u suprotnosti sa istinom od toga Zar ekstremista nema u svim dru{tvima, religijama i nacijama? Imamo odli~ne relacije s balkanskim muslimanima
Razgovarao: Erol AVDOVI] (Njujork) Od kako je 2005. postao deveti po redu generalni sekretar Organizacije islamske konfrencije (OIC), osnovane 1969., koja ve} okuplja 57 zemalja, turski histori~ar, autor brojnih knjiga i studija dr. Ekmeledin Ihsanolu (Ekmeleddin Ihsanoglu) pro{ao je svijet uzdu` i poprijeko obja{njavaju}i va`nost mostova izme|u islamskog i zapadnog svijeta. Od Oksforda do Harvarda, od Sarajeva do [angaja i Njujorka, Ihsanolu poziva na toleranciju, ali odnedavno o{tro kritizira rast islamofobije. Govore}i o rastu antiislamskog sentimenta u Evropi, Ihsanolu navodi kako ne treba zaboraviti da je osim miliona muslimana koji su dobili dr`avljanstva brojnih evropskih zemalja, Evropa domovina i svojih autohtonih muslimana, posebno onih na Balkanu, te da su oni svijetu i svojim zemljama dali ogroman civilizacijskih doprinos. Ovaj turski nau~nik, u svakom je pogledu protiv stereotipa. Koliko Vas zabrinjava ova islamofobija na Zapadu i konkretno ovdje u Americi? Ima li razloga za paniku? - Naravno, razloga za paniku nema, jer nikad ne treba pani~iti. Ali, istina je, i mi to sada vidimo na djelu, da su neka na{a dostignu}a i uop}e kultura mirne koegzistencije i onoga {to nazivamo interkomunalnom i interreligijskom tolerancijom sada na udaru. Rekao bih da Zna~i li to zabrinutost? - Dakle, i ja i Organizacija islamske konferencije (OIC) izra`avamo duboku zabrinutost zbog rasta islamofobije. Jer, znate, poslije turobnih rije~i stradaju neki ljudi, a mi se danas suo~avamo s rastu}im brojem nasilja nad muslimana u nekim zapadnim dru{tvima. Da li je tzv. rat protiv terorizma, uz ~este medijske naznake „islamski“, doveo do smanjenja praga tolerancije prema muslimanima? - Prili~no dobro ve} razumijemo ~emu vodi pogre{na retorika. A znamo i da pogrdne rije~i protiv islama, potom poku{aji dehumanizacija muslimana, njihovih vjerovanja i vrije|anja njihovih svetaca, ne samo da ugro`avaju njihova ljudska prava ve} ozbiljno remete tradicionalnu multikulturalnost i socijalni milje dru{tava. Zato kategori~ki odbacujemo svako vezivanje islama s terorizmom, jer ni{ta nije vi{e u suprotnosti sa istinom od toga. Uostalom, vidjeli smo ~emu vode stereotipi. A vode, uvjeravam vas, samo u diskriminaciju, i to dalje predstavlja bazu za ugro`avanje prvo lokalnog, a onda regionalnog, pa i globalnog mira i stabilnosti. ne samo da su to u~inili politi~ari u Va{ingtonu ve} su i brojne ameri~ke ekumenske, kuturne i sli~ne organizacije, uostalom, kao i drugi va`ni svjetski lideri i institucije, tako|er reagirali pozitivno, ali i racionalno, pokazav{i da odbijaju takve nastupe koji prijete da naru{e globalnu harmoniju. I, na koncu, ponavljam opet, da ugroze svjetski mir i stabilnost. na i na bosanski jezik i sigurno se mo`e na}i bar u biblioteci u Sarajevu?

Otomanska ba{tina
U jednom dijelu BiH vjerovatno ne}e prihvatili samo ovu Va{u preporuku umjesto odgovora. Dakle, kako odgovarate i onima u Beogradu koji tvrde da se na Balkanu ponovo nazire neki „neoosmanizam“ u re`iji Ankare? - Ma, molim Vas, Otomani su dio historije. S tim smo zavr{ili 22., 24. godine pro{log stolje}a. Mi smo moderna Turska, i to je to. Istina je da mi Turci, Balkanci, Arapi, kao i mnogi drugi, imamo zajedni~ku otomansku ba{tinu i od toga ne mo`emo, a i ne trebamo bje`ati, jer imamo i zajedni~ku otomansku legaciju. Bilo da ste u Sarajevu ili Mostaru, Bukure{tu ili Konstanci, diljem Balkana, vi osje}ate to. Bilo da slu{ate muziku ili dijelite iftare ili zajedni~ke ve~ere me|u ljudima, gledate njegov folklor i no{nju, sve je to dio zajedni~ke otomanske ba{tine - od ukusa na{ih jela do ornamenata na na{oj arhitekturi, i za{to bismo se oko toga sekirali na po~etku 21. stolje}a. Ipak im preporu~ite da pro~itaju moju knjigu o Otomanima. Znaju}i da je na dnevnom redu OIC-a na neki na~in de`urna tema Bliski istok, zanima me do koje Vas mjere uop}e interesira Balkan, nakon zavr{enih tragi~nih poglavlja u Bosni i na Kosovu? - Hvala na tom pitanju. I pored svih na{ih preokupacija, Balkan nas veoma interesira. Kao {to znate, Albanija je ve} ~lanica OIC-a, a BiH je posmatra~. [to se ti~e Kosova, da bi ova zemlja postala ~lan OIC-a, prema na{em pravilniku ona prvo treba postati ~lanica UN-a. Naravno, tu su jo{ Makedonija, Crna Gora, Srbija..., sve one nastoje uspostaviti vrlo dobre veze s nama, a neke tra`e posmatra~ki status u OIC-u. Mi sada radimo na na{em pravilniku po kojem }emo jasno definirati regulativu ko ima pravo biti posmatra~, i o~ekujemo da }emo ga usvojiti sljede}e godine. [to se muslimana na Balkanu ti~e, razli~ite institucije u okviru OIC-a imaju s njima razli~ite projekte, uglavnom ekonomske, kulturne i akademske prirode.

Balkan u fokusu
Na Balkanu, ne ra~unaju}i Va{u zemlju Tursku, `ivi desetak miliona muslimana. Kada se susre}ete s njihovim liderima na {ta Vam se oni `ale? - Po{to radite ovaj intervju za „Avaz“, a znate {ta zna~i ta rije~... E pa uvjeravam Vas da je „avaz“ balkanskih lidera vrlo jasan i glasan. @elim Vas informirati da imamo odli~ne relacije s balkanskim muslimanima i njihovim liderima. I li~no sam, od svog ranog djetinjstva, vezan za Balkan, i u mojoj porodici ima ~lanova koji potje~u iz Bosne, sa Kosova i drugih lijepih mjesta odakle Vi dolazite. Po~eo sam posje}ivati Balkan od ranih osamdesetih i bio mnogo puta u Bosni tokom devedesetih godina. Predsjednik Izetbegovi} dao mi je titulu po~asnog ambasadora (ambassador at large), a dodijeljen mi je i po~asni bh. paso{, a to se ne zaboravlja. Organizirao sam 2004. desetogodi{nji program vezan za Bosnu, u kojem je okupljen veliki broj arhitekata, restoraterskih eksperata i kulturnih radnika... Obnovili smo veliki broj d`amija. Naprimjer, Kara|oz-begovu d`amiju koja je bila sru{ena do temelja, ne za vrijeme minulog rata, ve} za vrijeme Titovog vremena. I dalje radimo na va`nim obnoviteljskim projektima. Kako odgovarate kriti~arima koji ka`u da se Osmanlije (Otomani) vra}aju ponovo s turskom diplomatskom inicijativom na Balkan? - Otomani? Ma koji Otomani u dana{nje vrijeme? Pa preporu~io bih im da malo vi{e ~itaju historiju, pa ~ak i moju knjigu u dva toma o Otomanima, a ona je prevede-

Licenca za terorizam
Ipak, gospodine Ihsanolu, na Zapadu }e re}i - da Vi lijepo i precizno govorite, ali na ulicama islamskih zemalja svi ba{ ne razmi{ljaju kosmopolitski: kako zaista povu}i tu liniju izme|u ekstremista i obi~nog svijeta? - Prvo, mi ne ka`emo da

Islamske zemlje }e uskoro priznati Kosovo
Kako obja{njavate da Kosovo, koje je skoro potpuno muslimanska zemlja, ne dobija priznanja od ve}ine va{ih ~lanica, dok su ga vode}e zapadne zemlje me|u prvima priznale? zasad trpimo udarce marginalnih i ekstremnih fanatika, ali posebno zabrinjava {to sve to dolazi i od nekih politi~ara koji se ne libe u}i u taj ksenofobi~ni diskurs i eksploatirati ga za svoje li~ne potrebe.

- Trenutno je Kosovo priznalo oko 15 od ukupno 57 zemalja OIC-a. I re}i }u Vam, evo sada, da }ete u sljede}im mjesecima ~uti da je vi{e zemalja OIC-a priznalo Kosome|u muslimanima nema ekstremista, jer ih ima. Ali, molim vas, zar ekstremista nema u svim dru{tvima, religijama i nacijama? Pa zar mi mo`emo izjedna~iti sve kr{}ane s nastojanjima jednog pastora sa Floride, koji je `elio

Ihsanolu: Stereotipi vode u diskriminaciju javno spaliti na{u svetu knjigu individuama i cijelim zajeKur’an? Naravno da ne dnicama. I onda je tu o~ito mo`emo. I naravno da ne smi- kr{enje njihovih ljudskih prjemo. Drugo je, znate, to {to ava. Zato i tra`imo da ekstremisti sami sebi uzimaju me|unarodna zajednica prota „prava“ da govore ili djeluju izvede konkretne mjere koje u ime nekoga. Ali, niko im ni}e doprinijeti po{tivanju i raje dao dozvolu za to kad smo zumijevanju svih religija, a mi muslimani u pitanju. Niko ne obrnuto. Bin Ladenu nije dao licencu Primjetno je da ~esto akte za ono {to je u~inio, i mi odbinasilja prema muslimanima jamo takvo iracionalno i opastavljate na razinu kr{enja sno izjedna~avanje. ljudskih prava. [ta time `elite Koliko se Va{ glas daleko konkretno posti}i? ~uje, jer i dalje je negativna - To {to smo ove godine na percepcija muslimana, ~ini se na{em zasjedanju (OIC) u preovladavaju}a, a negdje se Ujedinjenim narodima i rekli: ~ak i uve}ava? pozivamo visokog komesara - Zato to stalno i UN-a za za{titu ljudskih prava da postavi posmatra~e u njenom uredu, koji }e se baviti monitoringom i dokumentiranjem onih akcija {to vode prvo. Mislim da }e tome ema religijskoj mr`nji, nasilju doprinijeti odluka ICJ-a ili neredima. (Me|unarodnog suda Jeste li zadovoljni kako su pravde) i Rezolucija u Americi reagirali i, na kousvojena u septembru na ncu, sprije~ili poku{aj javnog Generalnoj skup{tini spaljivanja Kur’ana? - U veUN-a. zi s tom nesretnom epizodom, tzv. danom za spaljivanje isti~emo, pozivaju}i Kur’ana, pokazalo se da je me|unarodnu zajednicu da ameri~ka administracija, na u svojoj politici, ali i praksi, ustane protiv kulture straha i ~elu s predsjednikom Obamom, zaista reagirala izuzezastra{ivanja, protiv ksenotno principijelno i primjerno, fobije, jer se time nastavlja na ~emu im iskazujemo punu kreirati negativni ambijent iz kojeg se ra|a nasilje prema zahvalnost i po{tovanje. Ali,

PORUKE

Turski premijer Erdoan prilikom posjete Kosovu

Nema promjena granica na Balkanu
Premijer Turske Red`ep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) izjavio je u Pri{tini da ne vjeruje da }e biti promjena granica na Balkanu niti podjele Kosova, ocijeniv{i tu mogu}nost {tetnom po region. - Ali, ako se ne{to tako ipak desi, onda }e balkanska dr`ava (Turska), koja ima vi{e od 70 miliona stanovnika, re}i svoje - rekao je Erdoan, nakon {to mu je vr{ilac du`nosti predsjednika Kosova Jakup Krasni}i (Krasnichi) uru~io zlatnu medalju nezavisnosti. Pri{tinski list „Koha ditore“ prenosi da je Erdoan ocijenio ideje o promjeni granica na Balkanu kao neprihvatljive i {tetne po mir i stabilnost u regionu. Turski premijer je preksino} zavr{io dvodnevnu posjetu Kosovu, tokom koje je odlikovan ne samo titulom prvog dr`avnika koji je priznao nezavisnost Kosova ve} je progla{en za po~asnog gra|anina Prizrena, a dobio je i titulu „po~asni doktor“ Univerziteta u Pri{tini, pi{e Tanjug.
Erdoan: Turska }e re}i svoje

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

3

INICIJATIVE Nakon porasta netrpeljivosti prema muslimanima

PRESSIJA

Ho}e li biti formirana Islamska zajednica EU
Inicijativu pokrenuo Edit Agovi}, predsjednik Udru`enja „Bosniaks Stichting Most“ iz Holandije Problem su vrlo organizirani i sinhronizirani napadi na islam
nicijativa Edita Agovi}a, predsjednika Udru`enja „Bosniaks Stichting Most“, koje okuplja Bo{njake u Holandiji, za formiranje Rijaseta Islamske zajednice Evrope, odnosno EU, ~ije bi sjedi{te bilo u Briselu, izazvala je zanimanje u vjerskim krugovima u na{oj zemlji.

I

Kecmanovi}: Nastavlja sa ratnohu{ka~kim izjavama

Imperativ vremena
Ova inicijativa dolazi nakon poruke njema~ke kancelarke Angele Merkel da je poku{aj stvaranja multikulturalnog dru{tva „u potpunosti propao“, ali i ja~anja desni~arskih krugova u EU. Agovi} zato potrebu za formiranje institucije koja bi „{titila nacionalne interese i identitet Evropljana islamske vjere“ nalazi u „vrlo organiziranim i sinhroniziranim napadima na islam u evropskim zemljama, s tendencijom daljnje radikalizacije i islamofobije“. U pismu upu}enom Rijasetu IZBiH Agovi} isti~e da je to imperativ vr-

Ideolo{ko pero opet u akciji

Kec(manovi}) iz rukav(c)a
Ovaj nekada{nji „Sarajlija“ ponovo je dao odu{ka svom libidu, iznose}i odve} poznate nacionalisti~ke ocjene o agresiji na BiH
Muslimani u EU: Kako ostati u svojoj vjeri i biti gra|anin Evrope?

Agovi}: Tajne slu`be

Aliba{i}: Nova stranica

emena u kojem `ivimo. - Uvjereni smo da }e korist od spomenute institucije biti vi{estruka kako za pripadnike islama tako i za EU, kao dr`avu, pa o~ekujemo brzu i efikasnu akciju u pravcu formiranja spomenute institucije. U protivnom, Evropljani islamske vjere, posebno konvertirani, bit }e dovedeni u vrlo nezavidan polo`aj. Njihov vjerski identitet bit }e izlo`en nacionalnim neevro-

pskim utjecajima raznih kvaziislamskih pravaca, ~ija u~enja, koja ~esto dolaze iz kuhinja tajnih slu`bi, nisu u skladu s u~enjima islama, ali ni kompatibilna s na{im, evropskim, pogledima na svijet - navodi se u Agovi}evom pismu Rijasetu IZBiH.

Saradnja muslimana
Profesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) i direktor Centra za napredne

Na{ koncept islama mo`e pomo}i Evropi
Profesor Aliba{i} smatra da je na{ koncept islama sjajan i sla`e se da bi on mogao pomo}i Evropi da bolje razumije su{tinu ove vjere. - No, na{ koncept islama ima jednu vrlo ograni~avaju}u osobinu. Na{ koncept Islamske zajednice je nacionalni. Ono {to treba evropskim muslimanima jeste koncept koji }e uspjeti obuhvatiti muslimane razli~itog nacionalnog porijekla. Tu na{e iskustvo ne poma`e. Na{e iskustvo }e mo}i biti relevantno za 50 ili 100 godina kada se evropski muslimani budu osje}ali evropskim muslimanima. Mo`e li se na{ model prilagoditi i prevazi}i svoju slabost jeste jedan veliki upitnik - zaklju~uje Aliba{i}.

studije u Sarajevu Ahmet Aliba{i} tvrdi da nije sporno da je muslimanima u Evropi potrebno institucionaliziranje. - To je potreba muslimana i potreba EU. Mislim da to nije upitno. Na`alost, vizije kako da se to ostvari jo{ su razli~ite kako me|u samim muslimanima tako i zemljama EU u ~ijoj nadle`nosti jesu vjerska pitanja. Imamo liberalnije zemlje poput Velike Britanije, ali i one koje bi u potpunosti da kontroliraju muslimanske organizacije. Smatram da nije realno o~ekivati neka brza rje{enja u tom smislu. Prije }emo vjerovatno govoriti o evoluciji na tom putu nego {to }e muslimani preko no}i sjesti i okrenuti novu stranicu. Dakle, da sara|uju i prevazi|u me|usobne ideolo{ke i etni~ke razlike - kazao je Aliba{i} za „Avaz“. F. VELE

CRNA GORA @estoka osuda javnosti

Nenad Kecmanovi}, jedan od najbitnijih savjetnika premijera RS Milorada Dodika i nekada{nji univerzitetski profesor iz Sarajeva, koji je po~etkom rata pobjegao iz glavnog grada na Pale, odakle je Sarajevo ~etiri godine sistematski terorizirano i ubijano, danas dr`i redovne politi~ke besjede pi{u}i kolumne za pojedine medije u RS. Tako nam je Kecmanovi} nedavno u dnevnim novinama „Press“, u svojoj kolumni originalnog naziva „Kec iz rukava“, na profesorski na~in i pomalo zakasnjelo poku{ao pojasniti kakva je razlika izme|u politika Harisa Silajd`i}a i Bakira Izetbegovi}a (uvrijediv{i, onako „usput“, i predsjednika Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a). O~ekivano, Silajd`i} je iseciran kao rigidni i radikalni, usto biv{i bo{nja~ki lider, dok je Izetbegovi} junior predstavljen kao „srednje rje{enje izme|u Silajd`i}evog prevazi|enog radikalizma i Tihi}eve nove pomirljive politike SDA“.

Slu~ajem „Izetbegovi}“, me|utim, pomalo je zbunjen, vje{to poku{avaju}i manevrirati u datom politi~kom trenutku, ~as ga kude}i (za njegovu ratnu ulogu i o~evo naslije|e), ~as ga hvale}i (kao „srednje i umjereno rje{enje“). Kao da i sam ne zna u {ta da upakuje najnovija politi~ka de{avanja koja su kulminirala nemu{tim Izetbegovi}evim izvinjenjem „za svakog nevino ubijenog ~ovjeka od strane Armije RBiH“, koje je, pak, izazvalo o{tre reakcije javnosti i `rtava srpske agresije na BiH.

Rigidni stavovi
No, ovaj nekada{nji „Sarajlija“, koji je nakon bje`anije o svom gradu govorio najgore bedasto}e, ponovo je dao odu{ka svom libidu, iznose}i odve} poznate nacionalisti~ke ocjene o agresiji na BiH. Kako nas u svom stilu po ko zna koji put prosve}uje profesor, niti je BiH u ratu bila „bespomo}na“ zemlja, niti su Bo{njaci najve}e `rtve, pa k’o biva tako nije ni bilo „srpsko-hrvatske agresije na tu bespomo}nu zemlju“. Zbog svega {to je dosad uradio, zbog svoje ratne i poslijeratne uloge, ratnohu{ka~kih tekstova i kontinuiranog „intelektualnog“ ukazivanja da BiH ne mo`e opstati kao dr`ava, Kecmanovi} }e sasvim sigurno dobiti zaslu`eno mjesto u knjigama povijesti koje je od 1992. i sam prekrajao svojim rigidnim i uvijek ideolo{ki za{iljenim perA. [I[I] om.

Dva napada na objekte Islamske zajednice
Za samo sedam dana u Crnoj Gori su se dogodila dva skrnavljenja objekata Islamske zajednice - ku}a koju ta vjerska zajednica koristi za molitve u Kalimanju je kamenovana, a prije sedmicu je na objektu u Tivtu razbijen prozor i u molitveni prostor uba~en svinjski izmet. Prema pisanju podgori~ke „Pobjede“, istraga o ovom novom incidentu je u toku i za po~iniocima se traga. Glavni imam Islamske zajednice za Boku i Budvu Adem Emrovi} kazao je da su na ulazna vrata ba~ene cigle i crepovi, kao i da su vjernici ispred objekta zatekli {ut i krhotine. Zbog incidenta, koji je nai{ao na `estoku osudu javnosti, policija je, kako je ranije saop}eno, uhapsila dvije osobe i protiv njih su podnesene krivi~ne prijave. Povodom najnovijeg incidenta oglasio se Savjet muslimanskog naroda Crne Gore zatra`iv{i da se zaustavi, kako se ocjenjuje, hajka na muslimane u Tivtu i da se otkriju i najstro`ije kazne po~inioci tih nedjela. - Zgro`eni da se u takozvanom multikulturalnom i multikonfesionalnom Tivtu u dva navrata de{ava izliv nacionalne i vjerske mr`nje prema muslimanima, izra`avamo revolt i zahtijevamo od nadle`nih organa da prona|u krivce navodi se u saop}enju, prenosi Tanjug.

Tihi} po mjeri
Potpuno je shvatljivo za{to je Kecmanovi}u, uostalom kao i aktuelnoj srpskoj politici kojom se i dalje dirigira iz Beograda, po mjeri i vrijedan suhog zlata Sulejman Tihi}, koji ka`e da je 1992. u Dobrovolja~koj ulici po~injen zlo~in nad vojnicima JNA (dok gotovo istovremeno Sud u Beogradu osloba|a „odgovornog“ za taj isti „zlo~in“!).

4

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

PRESSIJA

POLITI^KI SAVEZI Za{to su SNSD i SDS uvezali zastave?

Srbi u jednom sepetu
Politi~ki savez izme|u Dodikove i Bosi}eve stranke vjesnik je novih poku{aja maksimalizacije statusa koji, kao dr`ava u dr`avi, Republika Srpska ve} ima u BiH
Pi{e: Vlastimir MIJOVI]

D
Sjedi{te SIPA-e: Za novu zgradu imaju 28,5 miliona maraka

Bruka dr`avne agencije

oju~era{nji ljuti protivnici, SNSD i SDS, ipak su odlu~ili da uve`u zastave. Na dr`avnom nivou }e djelovati kao koalicijski partneri, a ostavljena su otvorena vrata i za mogu}e politi~ko paktiranje na entitetskom nivou. Senzacionalni i naizgled neprirodni savez na taj na~in bio bi kompletiran, sa posljedicama koje vjerovatno ne}e donijeti ni{ta dobro Bosni i Hercegovini, ali ni Republici Srpskoj.

SIPA tra`ila 300 eura za dou{nika u osjetljivoj istrazi
U pitanju je dou{nik koji je trebao raskrinkati operaciju prevo`enja opasnih hemikalija preko BiH u Njema~ku
Bh. institucije pokazivale su svoju slabost bezbroj puta dosad, ali nedavna bruka koja se ve`e za Dr`avnu agenciju za istrage i za{titu (SIPA) upravo je upalila crvenu lampicu za ovu instituciju. SIPA je, naime, nedavno istra`ivala navode o tome da jedna grupa iz Makedonije, ~iji su pripadnici poznati po kriminalu i kra|ama u Njema~koj, planira iz Skoplja preko Bosne i Hercegovine u Njema~ku prevesti vi{e od 20 boca te~nih hemikalija pomo}u kojih je mogu}e napraviti eksplozivne naprave. Prema saznanjima na{eg lista, me|u teku}inama su i „arcaptoethanol“, „kaliumiodat“, te odre|ena vrsta otrovne kiseline. Dakle, u pitanju je sigurnosni izazov koji je zahtijevao odlu~an i robustan odgovor, tim vi{e jer je SIPA, prema raspolo`ivim podacima, znala za plan da se te~nost najprije trebala prevesti u BiH pa dalje, i to u automobilu s italijanskim registarskim oznakama koji je vi|en u Tuzli. Umjesto brze reakcije i alarmiranja svih bh. organa koji su mogli biti od pomo}i u ovom slu~aju na doma}em terenu, SIPA je svoja saznanja dijelila s pojedinim me|unarodnim institucijama u na{oj zemlji, ne izostavljaju}i detalje poput onoga da postoji i dou{nik sa zadatkom da „provali“ operaciju kriminalaca. Apsurd koji cijeloj pri~i daje dozu humora jeste da su se u nekim dopisima djelatnici SIPA-e po`alili da im je potrebna finansijska pomo} kako bi se izna{la sredstva za tro{kove dou{nika u iznosu od 300 eura! Kakav li je samo bio komentar onih koji su ~itali te dopise? Je li mogu}e vjerovati da Dr`avna agencija za istrage i za{titu, koja gradi sjedi{te vrijedno 28,5 miliona maraka, treba „posu|ivati“ 300 eura u istrazi s iznimno osjetljivom sigurnosnom I. ]. pozadinom.

Napukli zidovi
Dvije najja~e srpske politi~ke stranke na paktiranje su se odlu~ile, kako ka`u, zbog interesa Republike Srpske. U Platformi koju su Dodik i Bosi} potpisali u srijedu zapisano je da }e oni u krovnim dr`avnim organima „{tititi teritorijalni integritet i ustavnu poziciju RS“, te da }e u raznim pregovorima nastupati kao „strana“. Ovakvo zbijanje srpskih redova nije se dogodilo neo~ekivano niti je prvi put da SNSD i SDS ve`u zastave. Oni su to prvi put u~inili potkraj 2005. godine, kada je na tajnom „svesrpskom“ sijelu u Banji Vru}ici kod Tesli}a dogovoreno da svoj premijerski mandat u Vladi Republike Srpske tada najja~i SDS dobrovoljno ustupi SNSD-u. Ubrzo je na tu funkciju promoviran Milorad Dodik, a da javnosti i nije bilo ba{ jasno za{to se sve to doga|a. Tajna je, naravno, bila u direktivama koje su stigle iz Beograda, a kojima je ultimativno tra`eno da glavne stranke u RS ~vrsto zbiju redove, zbog o~ekivanog progla{enja kosovske nezavisnosti i svesrpske sloge u dolaze}em kriznom razdoblju. Kosovo se ubrzo otcijepilo, a iz RS su krenuli zahtjevi za kompenzacijom izgubljene kosovske zemlje bosanskom. U me|uvremenu, kao lider separatisti~kog srpstva u BiH, Milorad Dodik prili~no se tro{io i na sebe navla~io br-

ojne animozitete. Za protivnike i me|unarodne ~imbenike postao je neka vrsta babaroge, a ni njegov narod na nedavnim izborima nije mu iskazao ba{ impozantnu vjernost. Pobijedio je, dodu{e, na predsjedni~kom nadmetanju, ali za njega je ipak glasao samo svaki drugi srpski glasa~. [to }e re}i da je protiv njega tako|e bio svaki drugi! Dodamo li tome da je i Neboj{a Radmanovi} za dlaku pro{ao u Predsjedni{tvo BiH, jasno je da pozicije Milorada Dodika nisu vi{e onako sjajne kakve su bile u mandatu 20062010. U toj situaciji, ni savez sa dvije minorne entitetske stranke vi{e mu ne obezbje|uje siguran poliDodik i Bosi}: Odlu~ili uvezati zastave

SDS i SNSD obnarodovali svoj politi~ki pakt. Indikativne su, u tom smislu, bile i njegove rije~i: „Nije vrijeme za diobe nego je vrijeme da budemo jedinstveni“ - kumovski se izrazio Jeremi}. Ono {to Jeremi} nije javno obja{njavao, to su razlozi za imperativno jedinstvo. No, i bez njegovog poja{njenja, jasno je da smo na pragu nove, mo`da i odlu~uju}e faze borbe za dr`avu (srpsku) u dr`avi (Bosni i He-

nedostatak smisla za dr`avno zajedni{tvo sada }e dobiti {iru potporu, pa se vi{e ne}e mo}i re}i kako Republiku Srpsku u opstrukciju i secesiju vode samo SNSD i njegov lider. Uz bok je sada i Srpska demokratska stranka, s punim sepetom dodikovski kloniranih politi~kih ideja. Nakon pakta SNSD-SDS, Milorad Dodik vi{e ne}e biti usamljeni razbija~, za kakvog sada slovi. Umjesto jednog ~ovjeka i jedne stranke, remetila~ki faktor sada bi trebali biti - Srbi, zapravo dvije tre}ine tog naroda koji svojim glasovima stoji iza novostvorene politi~ke koalicije. A, priznat }ete, rije~i kritike za secesionisti~ko pona{anje mnogo te`e }e se izricati na ra~un jednog naroda nego {to su se izgovarale na ra~un jednog ~ovjeka! Kad god i kako god profunkcioni{e vlast na nivou Bosne i Hercegovine, o~ito se mora

Srpska i druge „strane“
Termin „strana“, kojim je Milorad Dodik krstio svoj savez sa SDS-om, izvu~en je iz terminologije Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem su RBiH, Republika Hrvatska i SRJ ozna~ene kao „stranke“ koje su sporazum postigle i potpisale. Aluzija je o~igledna i predstavlja neku vrstu poziva da se, nakon srpske, u BiH formirti~ki primat. Napukle zidove o~ito treba dodatno ja~ati, a s kim nego sa SDS-om, koji je svojedobno na isti na~in svoju oslabljenu poziciju 20052006. poku{ao u~vrstiti paktiranjem sa SNSD-om. aju i dvije druge „strane“ bo{nja~ka i hrvatska, te da se onda zasjedne u kuloare i vaninstitucionalno, kao u Dejtonu, skroji kapa Bosni i Hercegovini. Zahvaljuju}i Draganu ^ovi}u, koji nakon izbora poku{ava da pod jedan ki{obran dovede sve parlamentarne stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom, hrvatska politika rcegovini), sve do otcjepljenja ili nekog drugog oblika razbijanja trenutno jedinstvene zemlje. Uza sve druge razloge koji su doprinijeli zbijanju srpskih strana~kih redova, me|u kojima je i Dodikova potreba da oja~a poljuljane pozicije, kao i `elja SDS-a da po svaku cijenu ponovo bude dio vlasti, najva`nije je ipak postizanje punog srpskog jedinstva oko plana opstruiranja i ruiniranja bosanskohercegova~ke dr`ave. Ve} dobro poznata Dodikova ultimativnost i krajnji izgleda da je shvatila poruku. [to se Bo{njaka ti~e, oni }e te{ko postati jedna „strana“, kao {to je mala vjerovatno}a da }e i garanti na{e dr`avnosti dopustiti da se problem Bosne i Hercegovine rje{ava po principu dodikovskih „strana“ koje bi, nalik onim dejtonskim, trebale da rastvaraju jednom ve} stvorenu, suverenu dr`avu. ra~unati sa kompaktnim srpskim politi~kim savezom kao sa ogromnim i ~vrstim zidom kroz koji se bilo kakva ideja ja~anja bh. dr`avnosti gotovo da i ne mo`e probiti. [tavi{e, u dolaze}em vremenu prije nam se nadati daljnjem razdoru i poku{ajima maksimalizacije statusa koji, kao dr`ava u dr`avi, Republika Srpska ve} ima u Bosni i Hercegovini. Ovako koncipiran srpski politi~ki savez vjesnik je, na`alost, novih nevolja u na{oj zemlji. One bi mogle nadma{iti i sve dosad vi|eno.

Imperativ jedinstva
Pri~a se, dakle, ponavlja, vjerovatno i sa istim inicijatorima iza paravana. Vrlo je, naime, upadljiva „slu~ajnost“ po kojoj je {ef srbijanske diplomatije Vuk Jeremi} u Banju Luku do{ao ba{ te srijede, na dan kada su

PRESSIJA Bjelosvjetski parlamentarni putnici

Za Majki} obavezni {oping u Zagrebu
U i{~ekivanju kona~nog dogovora izme|u politi~kih subjekata koji su dobili najvi{e glasova na proteklim izborima, delegati Parlamentarne skup{tine BiH slobodnog vremena imaju napretek. Na posao dolaze kad god po`ele, a odlaze nakon {to „pokupe“ dnevnice i „opravdaju“ putne tro{kove sa sve u~estalijih putovanja. Tako delegati Parlamentarne skup{tine BiH ovih dana posje}uju sve znane i neznane seminare, zasjedanja, skup{tine i neformalna dru`enja u Makedoniji, Ermeniji, Maroku, Indiji, Francuskoj... iako bi, s obzirom na to da se nalaze u tehni~kom mandatu, trebali voditi ra~una o tro{kovima koje }e iza sebe ostaviti. Mladen Ivani} i Alma ^olo nedavno su se vratili iz Ermenije gdje su „uzeli u~e{}e“ na forumu „Perspektive 2010. godine - demokratije u Evropi“, dok su Du{anka Majki}, Milorad @ivkovi} i Beriz Belki} prisustvovali zasjedanju Parlamentarne skup{tine Mediterana?! Prema onome {to se mo`e ~uti, delegacija predvo|ena predsjedavaju}om Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH bila je kudikamo rastro{nija te je odabrala rutu preko Zagreba kako bi @ivkovi} supruzi mogao pokazati hrvatsku metropolu, a Majki} oti}i u obaveznu „{oping turu“. Beriz Belki}, koji je tokom ~etiri godine (ne)rada u Parlamentarnoj skup{tini
Majki}: Obavezna tura

BiH postavio tri pitanja, pokrenuo jedan amandman i imao nula inicijativa, ovaj put nije vodio suprugu, ali on „nije mogao“ izostati. A. G.

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

5

RAZGOVOR Prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik HKD-a „Napredak“

BiH je podijeljena zemlja, Bo{njaci to moraju prihvatiti
Biv{i Vens-Ovenov plan mogao bi biti jedno od rje{enja Apsolutna ve}ina Hrvata u Hercegovini, a dobar dio njih i u Bosni, `ivi kao da je tre}i entitet ve} stvarnost
Razgovarao: Faruk VELE
- BiH je de facto podijeljena dr`ava! Ali, Bo{njaci `ive u toj svijesti da je to jedinstvena BiH - ka`e u intervjuu za „Dnevni avaz“ prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik HKD-a „Napredak“, zna~ajne kulturne institucije koja ove godine obilje`ava dvadesetu obljetnicu obnove svoga rada. Ugledni profesor i kulturno-dru{tveni radnik upozorava da se istini napokon mora pogledati u o~i i uspostaviti ure|enje koje }e garantirati opstojnost BiH, mir i stabilnost, ali i politi~ka prava svih njenih naroda. nov (Vance-Owen) plan. Dakle, da postoji dr`ava, po tri bo{nja~ke, srpske i hrvatske `upanije i Sarajevo kao distrikt. Ako se trebam izja{njavati, onda smatram da je to i sada jedno od solidnih rje{enja. To je u biti model [vicarske. Bitno je da sve to ne bude razlog novih sva|a i podjela, ve} da se donese ono {to bi bilo prihvatljivo za ve}inu Srba, Hrvata i Bo{njaka. Kako komentirate izbor @eljka Kom{i}a za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH i glasna negodovanja unutar hrvatskog korpusa koja su uslijedila nakon njegovog izbora? - Volio bih da vi{e govorimo o nekim drugim pitanjima kao {to je kultura, vjera, stanje duha na{ih ljudi, iako znamo da je politika va`na jer utje~e na sva podru~ja ljudskog `ivota. No, kad pitate, moram odgovarati. Svi znamo da Izborni zakon BiH nije dobar i trebalo bi ga promijeniti, kao i Ustav kompletan, jer Dejton je samo sporazum, a ne pravi ustav, {to je, o~ito, podrazumijevalo da je to privremeno rje{enje. Naprosto, ova dr`ava je tako slo`ena i jo{ dugo }e biti va`no nacionalno pitanje. Prema tome, trebalo bi da narodi u BiH biraju svoje predstavnike, pa neka biraju koga ho}e. Da psiholo{ki. U ratu su i neki Bo{njaci govorili: „Uzmi Alija, nek’ je ko avlija“... Dakle, da se bude gospodar, pa gdje i kako bilo. Meni je `ao da pri~a o tre}em entitetu Hrvate odro|uje od ove zemlje. Nekim Hrvatima je to razlog da ka`u da ovdje nemaju nacionalnih prava i onda se sele, {to je najpogubnija posljedica ove teze. ^injenica jest da nemaju dovoljno politi~kih prava, {to je sasvim ne{to drugo. Pa sele se u Austriju ili Australiju gdje nemaju nikakva politi~ka niti nacionalna prava, nego samo gra|anska, ~ega ve}ina ljudi nije svjesna. Pa, ne mogu ni glasati. Istina, bitna su politi~ka prava, ali nisu je-

Odgovornost Bo{njaka
On za na{ list otvoreno govori o izboru @eljka Kom{i}a i za{to on nije dobar, tre}em entitetu i nedostacima koncepta koji uveliko nudi Dragan ^ovi}. Osvr}e se i na poruke Milorada Dodika, bo{nja~ku i politiku HDZ-a BiH, ali i veliki „Napretkov“ jubilej. - BiH, naprosto, nije jedinstvena. Odgovornost je za to na bo{nja~kim politi~arima, jer su Bo{njaci najbrojniji i moraju biti najosjetljiviji. Mora se znati da kod malobrojnijih Srba i Hrvata postoji uvijek strah od eventualne majorizacije. Zato treba postojati

Topi}: Tre}i entitet je metafora za politi~ku neravnopravnost Hrvata

glasova potvr|uje da je Kom{i} izbor svih gra|ana BiH i da je on predsjednik BiH, iako je svima jasno da je izabran mahom bo{nja~kim glasovima? - Da BiH ima jednog predsjednika, onda bi to imalo logike. Ovako, kada imamo tri ~lana Predsjedni{tva BiH, {to je sukladno Ustavu BiH, onda to nije dobro. Nije dobro ni za njega samoga jer, naprosto, nema jaku poziciju unutar hrvatskog naroda. Ne mo`e oti}i u jednu prete`no hrvatsku op}inu, po~ev{i, recimo, od Kiseljaka i tamo imati neki

[alje se poruka da kardinal Pulji} nema mjesta u Sarajevu
Kako komentirate najnoviju aferu oko delo`acije kardinala Vinka Pulji}a? - Vidite, ovdje nije kriv sud, koji provodi zakon, ve} oni koji su donijeli zakon. Naravno, sve ovo je ru`no jer ispada da kardinal Pulji} nema mjesta u Sarajevu i BiH. Ako mu se u srcu njegove zgrade oduzima jedan stan, to je onda karikatura i od `ivota, i prava i vlasni{tva. To }e imati negativan utjecaj i opet }e to koristiti ovi da ka`u kako je Hrvatima u BiH. Zakon na osnovu kojeg Da li je u aktuelnom trenutku tre}a federalna jedinica stvarno hrvatski interes ili su u pitanju interesi politike Dragana ^ovi}a. Koliko to, uostalo, korespondira s interesima Milorada Dodika i njegovim te`njama za podjelom FBiH da bi probleme odmakao iz svog dvori{ta? - Kada je u pitanju Dodikova borba za hrvatski entitet, rekao bih mo`e do}i, ali i u Posavini. On ka`e BiH (mora postojati, op. a.) dok mora, RS zauvijek. Lako je to govoriti kada je RS pola zemlje i prakti~no dr`ava za sebe. Zato on sada Hrvatima velikodu{no nudi dvije ili tri njihove `upanije. Pa, Hrvati u [irokom Brijegu su uvijek i `ivjeli kao svojevrstan tre}i entitet. Nema {to drugo tamo biti, kad tu `ive 100 posto Hrvati. Po mojim saznanjima, apsolutna ve}ina Hrvata u Hercegovini, a dobar dio se oduzima dio rezidencije kardinalu Vinku Pulji}u podr`ali su i hrvatski politi~ari. Nije korektno svaljivati na nekog drugog odgovornost. Beskrajno je pokvaren taj zakon da se mogu otkupiti nacionalizirane ku}e i stanovi. To zna~i kao da ste 1993. godine primili izbjeglice u ku}u i sada mu zakon daje pravo da otkupi dio va{e ku}e. Treba se pobrinuti za sve ljude, ali da se mo`e otkupiti ne~ija ku}a ili njen dio, jest nedopustivo i to je gora nepravda nego komunjih i u Bosni, `ivi kao da je tre}i entitet ve} stvarnost. O svemu se mo`e razgovarati. Ali, nitko nije to~no rekao {to je to. Koje su njegove prednosti, koji su njegovi nedostaci... Danas je na sceni svrstavanje „za“ ili „protiv“ tre}eg entiteta, {to nije racionalno. Ima nekih ljudi koji su protiv bilo kakvih razgovora, ali i to nije korektno. Treba, dakle, znati {to }e time Hrvati dobiti i {to }e dobiti uop}e BiH. Ho}e li to Hrvate vi{e podijeliti ili pomiriti. Ho}e li to sve druge gra|ane podijeliti ili pomiriti? Dalje, tko }e izglasati tre}i entitet? Osim toga, sve to nije uspordivo sa RS, jer je to dio me|unarodnog dogovora u Dejtonu, koji, jasno, nije dobar. Tre}i entitet je pomalo metafora za politi~ku neravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i zato je to aktualno i vru}e. To je, znate, razumljivo i nisti~ka plja~ka. Za{to bi trebalo zaustaviti realizaciju toga zakona jest i ~injenica da je u njemu predvi|eno da se biv{im vlasnicima nacionaliziranih stanova daju zamjenski stanovi kojih nigdje nema. Ovi otkupe, ve} su neki, na`alost, otkupili i u „Napretkovoj pala~i“ i „Napretkovoj zadruzi“ (sada „Sarajevo-osiguranje“), a nema obe{te}enja niti zamjenskih stanova. Ako Vlada i Parlament ne}e da promijene ovaj zakon, onda treba i}i tu`bom u Strazbur. dina. Postoje i vjerska i gospodarska i kulturna prava. Koliko bi taj sindrom „avlije“ u bh. politici u narednom periodu mogao biti dominantan u kona~nom rje{enju BiH. Mnogi iz svijeta upozoravaju da }e se ne{to s dr`avom morati rije{iti. - Gledajte, {to mo`e jedna dr`avna vlast u Banjoj Luci? Apsolutno ni{ta! Zato je i te{ko sve ovo urediti. FBiH i RS su, de facto, dvije neovisne dr`ave. U ovoj dr`avi ne mo`e postojati obi~na demokracija, mora biti kombinirana. Pogotovo Hrvati moraju imati neke mehanizme da se osje}aju da su politi~ki faktor i da ih se ne mo`e sutra preglasavati u bitnim pitanjima. ^est je slu~aj da Hrvati gotovo ne mogu ni{ta odlu~iti. Ne mogu za{tititi neka svoja nacionalna prava.

„Napredak“ je u kulturi uradio vi{e nego svi Hrvati u zapadnoj Evropi
- „Napredak“ je pokazao, i to je njegov najve}i doprinos, kako se mo`e njegovati vlastiti identitet i kultura, a da to nikome ne smeta. On je pokazao kako jedno malo dru{tvo mo`e puno u~initi. Mi smo u ovih dvadesetak godina organizirali vi{e od 6.000 manifestacija, izdali vi{e od 500 knjiga, organizirali 700 konceramehanizam koji mo`e da za{titi nacionalna, kolektivna i gra|anska prava - navodi Topi}. Koji model Vi vidite kao mogu}e rje{enje? - Vidite, Hrvatski sabor 1994. godine, ~iji je organizator bio Hrvatski koordinacioni odbor u kojem je ~lan bio i „Napredak“, usvojio je prijedlog o deset provincija ili `upanija u BiH, {to je bila podloga za Va{ingtonski sporazum. To je manje-vi{e bio Vens-Oveta, vi{e od 500 izlo`bi. Dali smo vi{e od 2.000 stipendija i potpora. Nemate ve}eg kulturnog dru{tva od „Napretka“ u Evropi. Ovo ne govorim radi hvale, nego da se vidi kako ima pozitivnih primjera i kako je mogu}e i za Hrvate barem u kulturi napraviti puno. Da ovako rade i drugi. To je pokazatelj kabarem ne mogu prigovarati protivnici ove zemlje. No, bez obzira na ovo, @eljko Kom{i} je postao fenomen, jer je dobio glasova kao nitko drugi ni blizu. ^ak 337 tisu}a. Nije to usporedivo s pro{lim izborima na kojima je dobio oko 116 tisu}a glasova. Prema tome, ~ak da su se sve hrvatske stranke ujedinile, ne bi mogle pobijediti Kom{i}a. Koliko je odbranjiva teza SDP-a da veliki broj ko se mo`e `ivjeti u BiH. No, ne treba zaboraviti da „Napredak“, dakle, nije zamjena za politiku, vjeru, druge institucije. Kada nam govore da ne mo`emo `ivjeti kao Hrvati isti~emo da je „Napredak“ u kulturi uradio vi{e nego svi Hrvati u zapadnoj Europi, za {to je dovoljno pogledati na{u web-stranicu. utjecaj. Mislim da je to {teta i za njega i za Predsjedni{tvo, a na koncu i za Hrvate i ~itavu BiH. Kada je ve} ovakova situacija, onda bi se Kom{i} trebao potruditi da na|e neki konsensuz s hrvatskim strankama i da se trudi da {to vi{e zastupa interes Hrvata, od jezika pa dalje.

Dobit Hrvata
HDZ BiH je sve ove ~injenice iskoristio za ja~anje secesionizma kod Hrvata.

6

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

ANALIZA Nova realnost u ameri~kom Kongresu

Kako je Obama postao najve}i gubitnik
Mo`e se dogoditi da predsjednik i plati najve}u politi~ku cijenu gubitka 60 stolica u Zastupni~kom domu Kongresa, ali on sigurno sam nije uzrok ovog sunovrata
svom prvom obra}anju novinarima u Bijeloj ku}i, dan nakon {to su demokrati do`ivjeli najve}i izborni debakl u Kongresu od 1938. naovamo, predsjednik Obama je ravno 11 puta rekao: „Ja sam kriv... Preuzimam svu odgovornost na sebe“. Ali, njegova politi~ka velikodu{nost ne obja{njava sve uzroke ovog izbornog poraza. Mo`e se dogoditi da Obama i plati najve}u politi~ku cijenu gubitka 60 stolica u Zastupni~kom domu Kongresa, ali on sigurno sam nije uzrok ovog sunovrata.

Tu~i}: Dokumenti proslije|eni

Lijekovi: U spletkama i apoteke

Grebanje o bud`et u Br~kom

U

Obama: Preuzeo svu odgovornost na sebe

Ko je stvarno kriv
- Ovo je bio referendum prema predsjedni~koj politici Baraka Obame (Barack) i njegovih struktura Velike vlade (Big Government) - ka`e za „Avaz“ profesor D`on Mecler (John Metzler) sa katoli~kog univerziteta „Saint Johns“ u Njujorku.

ani~ava“. Mecler tvrdi da se „taj ameri~ki duh nije promijenio do dan-danas“. Obama i demokrati su zato platili cijenu, tvrdi on, ne daju}i pri tome preveliku va`nost tzv. pokretu ^ajanka (Tea Party), jer „njihov utjecaj ne treba precijeniti“. Iza poraza demokrata, naravno, stoji njihova birokratska u~malost, ali iza njihovog debakla stoji i sto-

Reperkusije po zapadni Balkan
Promjene u Kongresu, smatraju neki analiti~ari u Va{ingtonu, mogle bi se osjetiti i u politici prema Srednjem istoku i zapadnom Balkanu, a mogu}e su promjene u odnosima s Rusijom oko sporazuma o razoru`anju START. Na ~elu Odbora za me|unarodne odnose u Ovaj, ujedno konzervativni kolumnista u „Herald Tribuneu“ podsje}a kako je francuski kroni~ar Aleksis Tokvil (Alexis Tocqueville) jo{ 1830. zapisao da se Amerika razlikuje po tome {to „ovdje iznad svega cijene slobodu i vlastiti na~in da uspiju u poslu koji rade, bez da ih vlada u tome ogrSenatu i dalje ostaje demokrata D`on Keri (John Kerry), ali zato za ~elnicu Komiteta za me|unarodnu politiku u Zastupni~kom domu dolazi republikanka Ileana Ros-Letinen (Lehtinen) sa Floride. Ona je ve} bila koautorica jedne prili~no rigidne rezolucije o BiH. tine miliona dolara. Republikanci su, tvrde ameri~ki mediji, iznova „nesebi~no investirali“ u svoj izborni trijumf. A to i nije nepoznata pri~a. Prema ve} javnim podacima, republikanske grupe ove su jeseni potro{ile 245 miliona, a demokratske 191 milion dolara za finansiranje svojih ka-

ndidata. TV mre`a MSNBC otkrila je da se za ove izbore bogata grupa republikanskih donatora okupila ponajvi{e oko kompanije „Ameri~ka raskr{}a (American Crossroads)“, osnovane eksluzivno u tu svrhu. U firmi su izravno anga`irani biv{i „Bu{ov (Bush) mozak“ i arhitekta njegove dvije izborne pobjede (2000. i 2004.) Karl Rouv (Carl Rove) i Ed Gilespi (Gillespie), biv{i glavni strateg komunikacija Republikanske partije. Druga Gillespijeva firma - „Quinn Gillespie & Associates LLC“ na web-stranici http://www.quinngillespie.com/index.php) navodi da lobisti~ke usluge pru`a i manjem bh. entitetu RS.

Generalna proba
Analiza poraza demokrata, koji su potro{ili 54 miliona dolara manje, ne bi bila kompletna bez napomene da je pobjedi republikanaca kumovala i kontroverzna odluka Vrhovnog suda SAD (Supreme Court) iz januara ove godine. Od tada vanjske politi~ke skupine poput „Crossroadsa“ mogu legalno skupljati prakti~no milione dolara od anonimnih donatora. Republikanci su to znali na-

jbolje iskoristiti. Oni su ovoga puta potro{ili i 38 miliona dolara samo za „medijske napade“ na svoje politi~ke protivnike. - Prema Va{ingtonu se valjaju brda i planine para, a sve }e kulminirati uo~i sljede}ih predsjedni~kih izbora, za dvije godine, kada }e se dolari jo{ manje {tedjeti, samo da se u Bijelu ku}u ponovo ugura republikanac - ka`e za na{ list Haris Hromi}, jedan od potpredsjednika njujor{ke filijale me|unarodne banke Barclys Capital. Hromi} dodaje kako su „ovi izbori za Kongres samo generalna proba za novembar 2012.“. Glavna motivacija za razbijanje demokrata je strah da }e Obama dokinuti Bu{ove poreske olak{ice, {to bi, naravno, najvi{e {kodilo najbogatijim Amerikancima. To je bilo zvono za uzbunu jo{ po~etkom 2009. - Kad neko ima na stotine miliona dolara, onda mu mnogo zna~i eventualno pove}anje poreza sa 35 na 39 posto. Zato su bogati Amerikanci spremni potro{iti milione dolara da bi za{titili svoje sto puta ve}e privatno bogatstvo - isti~e za „Avaz“ i Admir [erifovi}, advokat iz Va{ingtona, koji je 1991/92. bio anga`iran na bud`etskim pitanjima u prvoj Bu{ovoj administraciji. Na pitanje koji }e biti glavni prioritet novog spikera Zastupni~kog doma, republikanca D`ona Benera (John Boehner), ve}ina analiti~ara predvi|a da }e to biti poku{aj da se Bu{ove poreske olak{ice „ovjekovje~e“. U tom slu~aju i Obamina skupa zdravstvena reforma, koja se namjeravala finansirati iz novih poreznih fondova, dolazi u pitanje. Ta }e reforma, u najmanju ruku, do`ivjeti neke korekcije od republikanaca, rije~i su Meclera. Erol AVDOVI]

Borba protiv farmaceutske mafije u }orsokaku
Pojedini apotekari, potpomognuti FZO-om, o{tetili bud`et za vi{e miliona maraka
Br~ko Distrikt ve} odavno potresaju razne afere, ali je ona u vezi sa zloupotrebom esencijalne liste lijekova kap koja je prelila ~a{u kod nadle`nih institucija, koje su formirale Tim za borbu protiv organiziranog kriminala. jenama nego {to su tr`i{ne. Fond nikada nije proveo javni postupak za nabavku lijekova, a po tom osnovu je u posljednjih pet godina utro{eno na desetine miliona maraka. Da se radilo prema zakonu, bila bi provedena javna nabavka - rekli su nam istra`ioci.

Vi{e cijene
Samo letimi~nim pregledom do{lo se do frapantnih podataka da su pojedini apotekari, potpomo-

Odlazak tu`iteljice
Kada su malverzacije otkrivene, pojavio se drugi problem. Tu`iteljica Jova-

Mujkanovi}: Istraga u toku
Glavni tu`ilac u Br~kom Zekerija Mujkanovi} nije nam htio re}i ni rije~ o ovom predmetu pravdaju}i se time da je „istraga jo{ u toku“, a na na{e pitanje ima li informaciju da gnuti Fondom zdravstvenog osiguranja Distrikta (FZO), o{tetili lokalni bud`et za vi{e miliona maraka, potvr|eno je „Dnevnom avazu“ iz Tima, kojim rukovodi Dejana Jovanovi}, lokalni tu`ilac. Kada je po~ela analiza izuzete dokumentacije iz FZO-a, otkriven je do sada nevi|en kriminal, u kojem se, izme|u ostalih, obrela i apoteka „Paji}“, iza koje stoji br~anski gradona~elnik Dragan Paji}. - Dosada{njom istragom utvr|eno je da Fond pojedinim apotekama pla}a lijekove po znatno vi{im ciJovanovi} `eli da napusti posao, kazao je da ne mo`e govoriti o tome. U Timu se, ka`u, ne mogu oteti utisku da sve miri{e na poku{aj zata{kavanja kriminalne lavine. novi} je u jeku istrage i analize dokumenata koristila godi{nji odmor, a poslije toga i bolovanje. Bez nje se, kao rukovodioca, ne mo`e dalje pa je i istraga stala. Prema informacijama na{eg lista, tu`iteljica Jovanovi} razmi{lja da napusti ovu istragu. Na`alost, nismo je uspjeli dobiti za komentar. Direktorica Fonda zdravstvenog osiguranja u Br~kom Aleksandra Tu~i} kazala je da je sva tra`ena dokumentacija proslije|ena Timu te da su i pojedini uposlenici Fonda „davali izjave“.
E. RA@ANICA

PRESSIJA

Apsurdima u BiH ne nazire se kraj

Direktor sa krivi~nom prijavom protiv korupcije?
Me|u 15 aplikanata, od kojih }e jedan biti direktor, rijetki su kojima je referentnost ja~a strana biografije
Da }e Agenciju za borbu protiv korupcije voditi ~ovjek koji nije dorastao ovom poslu najbolje su pokazala imena kandidata koja su uspje{no pro{la prvi dio ispita za ovu poziciju. Me|u 15 aplikanata, od kojih }e jedan biti direktor, rijetki su kojima je referentnost ja~a strana biografije. S druge strane, oni koji bi se na neki na~in po struci i iskustvu mogli smatrati kadrim za ovu vrlo zahtjevnu poziciju, obilje`eni su mrljama u karijeri koje su na koncu rezultirale krivi~nim prijavama nadle`nih pravosudnih institucija. No, klju~no je pitanje kako su ti ljudi pro{li provjere Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i koliko duboko, zapravo, ide to ~e{ljanje po pro{losti kandidata za istaknute pozicije u dr`avi?! Ako je ~lan Komisije i predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta BiH Du{anka Majki} novinarima ve} unaprijed najavila da bi neki kandidati mogli otpasti zbog krivi~nih prijava koje za sobom vuku kao repove, onda se prostom logikom dolazi do zaklju~ka da ozbiljnije kriterije imaju ~lanovi Kolegija Dr`avnog parlamenta, od kojih niko nema direktne veze sa policijskim poslom, od najja~e istra`ne agencije u dr`avi. U suprotnom, pojedini kandidati otpali bi ve} u prvom krugu takmi~enja, kada je od SIPA-e zatra`eno da provjeri njihova imena. S. R.

6. NOvemBaR/StuDeNi 2010.

7

U normalnim zemljama zbog ovakvih proma{aja ~itav niz odgovornih osoba podnio bi ostavke, a kompanije koje su radile projekt i izvodile radove vi{e ne bi mogle dobivati poslove
eznanje i drskost u Federalnom ministarstvu komunikacija i prometa i Direkciji cesta FBiH definitivno su prevr{ili svaku mjeru. Prosto je nevjerovatan na~in na koji se ove institucije poigravaju krupnim infrastrukturnim projektima poput sarajevske zaobilaznice. Iako je prva dionica, od Jo{anice do Butila, trebala biti zavr{ena do sredine pro{log mjeseca, ostalo je da se uradi jo{ 25 posto posla. Osnovni razlog zbog kojeg SCT nije zavr{io projekt je {to se firma nalazi u finansijskim problemima, odnosno {to nema novca za nabavku materijala. Me|utim, ~injenica je da ni Federacija nije obavila svoj dio obaveza - nije zavr{ila proces eksproprijacije i nije osigurala kvalitetne projekta. Naime, na dionici od Jo{anice do Butila jo{ ima parcela o kojima se vodi sudski postupak. Tako|er, ~injenica je da je projekt kompletne zaobilaznice ura|en na amaterski na~in, te da je sadr`avao niz pogre{aka koje je naknadno trebalo ispravljati. S obzirom na to da je izradu projekta ugovarala Direkcija cesta Federacije BiH, koja je vr{ila i eksproprijaciju, ona, nesumnjivo, snosi glavnu krivicu. Projektant je bila {panska kompanija „Inocsa“, kojoj, o~igledno, niko od federalnih ~elnika nije zamjerio

Drskost i neznanje
Pogre{na­referenca­

u POliti^Ki

POliGON

PReSSiJa

N

Pi{e:­

Go­ ­ n­MRKI]­ ra

idealan, te da je otkup zemlji{ta obavljen na vrijeme, SCT posao ne bi zavr{io u predvi|enom roku. No, tada bi Federacija mogla mirno konstatirati da su Slovenci jedini krivci, naplatiti im penale ili raskinuti ugovor. Na ovaj na~in SCT-u su, svjesno ili ne, ostavljena „od{krinuta zadnja vrata“, odnosno omogu}eno mu je da tra`i produ`enje roka, pa ~ak i od{tetni zahtjev od Federacije, koji }e vjerovatno iznositi desetak miliona eura. Jasno je da u ovom slu~aju niko nije nevin. Me|utim, mora se imati na umu da je SCT ipak privatna kompanija, koja u svemu gleda svoj interes. S druge strane, federalne institucije postoje da bi {titile interese i prava gra|ana, ali to ne ~ine. Zbog toga bi, osim slovenske kompanije, kaznene penale morali pla}ati i ~elni ljudi Federalne vlade i Direkcije cesta FBiH. Moglo bi se, naprimjer, uvesti pravilo po kojem bi se njima od pla}e odbijao odre|eni procent za svaki dan ka{njenja u realizaciji velikih projekata. Na koncu, nema sumnje da bi u normalnim zemljama zbog ovakvih proma{aja ~itav niz odgovornih osoba ponio ostavke, a da kompanije koje su radile projekt i izvodile radove vi{e ne bi mogle dobivati poslove. Takvu praksu bi, kona~no, trebalo po~eti primjenjivati i u BiH.

Incko:­Ko­ su­ta­ i­e­s­PIC-om n l cj

Odlu­ a­vi­ o­ og­pr­ ­ sta­ ni­ a­u­BiH­ k s k ed v k

Samorazvla{}ivanje OHR-a i zablude PiC-a
Ja~anje svijesti i savjesti bh. stranaka u odlu~ivanju ko }e sjediti u ministarskim foteljama? Pri ovakvoj njiho voj pameti i nezaja`ljivim strana~kim interesima to se najmanje mo`e o~ekivati. Dakle, kao i do sada, na ministarskim funkcijama najvjerovatnije }e i ubudu}e dolaziti korumpirani ljudi, koji su „zadu`ili“ svoje stranke svojim bespogovornim slu`enjem u privatizaci jskim, poslovnim, uskostrana~kim marifetlucima, ljudi koji su ponajmanje ministri, a ponajvi{e sluge raznih trgova~kih i kojih sve ne lobija i koje }e ova zemlja debelo pla}ati za ru{enje njenih ekonomskih i politi~kih temelja. Incko je poru~io kako od vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou o~ekuje da uvedu vlastite mehanizme provjere kandidata, sli~ne mehanizmima koji ve} postoje na dr`avnom nivou, misle}i pritom na mehanizam za provjeru kandidata za ministarske funkcije na dr`avnom nivou, na osnovu informacija dostupnih agencijama za provo|enje zako na u BiH, koji je 2005. godine „osmislio“ Parlament BiH. Skeptici }e, mo`da s pravom, odluku visokog predstavnika razumjeti ne kao motiv za ja~anje odgovornosti kreatora na{ih sudbina, ve} kao otvaranje slobodnog prostora za jo{ ve}e manipulacije i da }e na mi nistarske funkcije dolaziti ljudi koji su tek napustili sudnice, za{to ne i zatvore. Ako ima neke male utjehe, onda je to ~injenica da je visoki predstavnik zadr`ao mrvice bonskih ovlasti za „smjenjivanje zvani~nika s funkcija, {to podrazumijeva i smjenjivanje zvani~nika povezanih s korupcijom, ratnim zlo~inima ili s ugro`avanjem provedbe Dejtonskog mirovnog sporazu R.­AD@OVI]­ ma“.

Ho}e li ukidanje provjere ministarskih kandidata otvoriti novi prostor za jo{ ve}e manipulacije
Po~elo je samorazvla{}ivanje OHR-a. Naime, samo {to je Centralna izborna komisija (CIK) nakon podu`eg i nedopustivog prenemaganja objavila zvani~ne rezultate, iz sarajevske „bijele ku}e“ objavili su vijest koju su ljuti neprijatelji OHR-a jedva do~ekali. Naime, visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) toga dana donio je odluku o prekidu procesa provjere kandidata za ministarske funkcije, koja je stupila na snagu odmah. Incko nije propustio da saop}i kako je ta odluka rezultat konsultacija s ambasadorima zemalja ~lanica Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira (PIC). Incko je, onako kako to samo stranci u na{oj zemlji znaju, poru~io kako je ta odluka donesena i „u skla du s konceptom ja~anja odgovornosti lokalnih vlasti za odvijanje demokratskih procesa“. Tako je na policama historije zavr{io desetogodi{nji proces provjere kandidata koji je vodila me|unarodna zajedni ca od 2000. godine. - Sada }e stranke koje su zastupljene u entitetskim i kantonalnim zakonodavnim tijelima imati odgovornost da osiguraju da budu}i zvani~nici, koji }e obavljati funkcije u organima vlasti, nisu osobe za koje je utvr|eno da su opstruirale provo|enje Dejtonskog mirovnog spora zuma, da nisu optu`eni za ratne zlo~ine, te da nisu u pi tanju osobe koje su po~inite lji te{kih krivi~nih djela obrazlo`io je Incko. No, {ta mo`e na{a zemlja, bolje re}i njeni gra|ani, o~ekivati od najnovije odluke visokog predstavnika? Ja~anje odgovornosti lokalnih vlasti za odvijanje demokratskih procesa? Te{ko! Bolje funkcioniranje izvr{ne vlasti na svim nivoima u BiH? Nemogu}e.

Ka­ ne­ i­pe­ a­i z n n l

Fe­ e­ ­ ­ne­insti­ u­ i­e­ d ral t cj po­ to­e­da­bi­{titile­ s j inte­ ­ ­ e­i­pr­ ­ a­gra|ana, res av ali­to­ne­~ine
na katastrofalnim oma{kama u projektu. Naprotiv, [pancima je ovo, izgleda, bila odli~na referenca da nastave redovno dobivati unosne poslove pr ojektiranja, ali i nadzora na koridoru 5C. Jasno je da, sve i da je projekt bio

Kurspahi}eve patriotske igre
Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu u srijedu je bio doma}in javne debate o temi patriotskog novinar stva naslovljene „Od medijskog do stvarnog rata: ima li povratka?“ Zanimljivo da je organizator odlu~io za predava~a upravo ove teme uzeti Kemala Kurspahi}a, nekada{njeg glavnog i odgovornog urednika „Oslobo|enja“. Za one ne{to mla|e ili s kra}im pam}enjem, vrijedi napomenuti da je Kurspa hi} ve} du`e vrijeme zila svaki dan u gra sa adresom stanovadu pod opsadom. nja u SAD, pa pitanje Kakav kredibilitet iz samog naziva deima Kurspahi} da bate mo`e imati, zaigovori na ovakvom sta, i dvostruki priskupu, kada je znazvuk. no da je No, daleko od to„Oslobo|enje“ u ga je dojmljivija logitim te{kim godinaKu­ ­ pa­ i}:­Ima ma opstalo samo zars h ka prema kojoj u v at na{em javnom pro - li­po­ r­ ­ka?­ hvaljuju}i tome {to storu vrijedi slu{ati su drugi urednici i razmi{ljanja ~ovjeka koji je novinari tog lista imali vi{e u jeku rata, 1994. godine, ljudskog, eti~kog, na konapustio Sarajevo, dakle, i ncu, i profesionalnog nerva kolege i novinu koja je izla - da ne odustanu i ‘uhvate maglu’ poput glavnog i odgovornog Kurspahi}a. Sve to, naravno, ne bi bilo uop}e sada va`no (osim u li~nom propitivanju vlastite savjesti neka da{njeg prvog pera „Oslobo|enja“) da debata nije odr`ana ba{ pod onim istim krovom pod kojim se {koluju nove generacije novinara. Oni }e se, za nadati se, u svom profesionalnom `ivotu voditi nekim drugim ar{inima od prekookeS.­S. anskog gosta.

u

PReSSiJa

Predava~ na FPN

Po­i­ e­hi­ to­ ­­e l c s rij

Ma­a­utje­ a l h

Slu`ba za poslove sa strancima BiH je za ~etiri go dine postojanja odobrila privremeni boravak za 12.299 te stalni boravak za 973 strana dr`avljanina, saop}eno je iz ove slu`be. Istovremeno, provode}i radnje kontrole kretanja i boravka stranaca, donesena su 1.123 rje{enja o otkazu

Stalni boravak za 973 strana dr`avljanina
bezviznog i privremenog boravka, 142 rje{enja o otkazu stalnog boravka, 2.509 rje{enja o protjerivanju stranaca iz BiH, te 286 zaklju~aka o dozvoli izvr{enja rje{enja o protjer ivanju. U periodu od otvaranja Imigracionog centra, 30. juna 2008., do 30. septembra ove godine, u Imigracioni centar Slu`be u Isto~nom Sarajevu smje{teno je 647 ilegalnih migranta mahom iz Srbije, te Albanije, Tur ske, Makedonije, Palestine, Kine i drugih zemalja. U devet mjeseci ove godine podneseno je 229 zahtjeva za odobrenje stalnog boravka, od ~ega su u 224

u

Rezultati

Slu`ba za poslove sa strancima BiH

slu~aja odobrena, a pet ih je odbijeno, prenosi Fena. Tako|er, najve}i broj izre~enih mjera protjerivanja donesen je nakon provedenih akcija kontrole kretanja i boravka stranaca i u najve}oj mjeri odnosio se na dr`avljane Srbije, Albanije, Turske, nosioce putnih isprava SR Jugoslavije.

8

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

9

SKANDALOZNO

Ho}e li biti ukinuta dva federalna ministarstva

Jelavi}: Bezobrazne poruke

Knezovi}: Osumnji~en za ubistvo

Kultura `rtva politike!
Krajnji cilj je otvaranje rasprava o druga~ijem ustavnom ustrojstvu Federacije, smatra Grahovac Posljedice bi mogle biti katastrofalne
vrila Grahovca, eventualno ukidanje Ministarstva kulture i sporta najvi{e bi pogodilo institucije i manifestacije kulture koje ne bi bile odr`ive bez potpore Vlade FBiH.

Agenciji za dr`avnu slu`bu FBiH smanjene nadle`nosti
Ustavni sud FBiH odluku o ukidanju spomenutih ministarstava donio je po apelaciji predsjednice Federacije BiH Borjane Kri{to. Ovo je ve} druga presuda ove godine kojom se Federaciji uzimaju nadle`nosti u korist kantona. Proljetos, tako|er po apelaciji Borjane Kri{to, ovaj sud je odlu~io da Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije nema nadle`nosti da provodi konkurse za prijem dr`avnih slu`benika za tijela vlasti ni`ih nivoa - op}ina, gradova i kantona. Posljedica ove presude je da svaki kanton mo`e imati svoju agenciju za dr`avnu slu`bu. Tako je, kako nam je poja{njeno u Federalnoj agenciji, ona nastavila provoditi konkurse samo za Federaciju, a za ni`e nivoe vlasti samo u onim slu~ajevima kada je to od nje tra`eno iz tih kantona. na{ sagovornik. Veoma je sporno zbog ~ega je ova apelacija poslana Ustavnom sudu ba{ sada, kada ova ministarstva djeluju od 1996. Grahovac ka`e da to nije slu~ajno, te da o~ito sve to, zapravo, ima neki drugi smisao.

Rastro{nost federalnih organa

Za provo|enje konkursa potro{ili ~etvrtinu miliona KM
Novac tro{en na papir i koverte

F
]osi}: Mogu}e izru~enje Previ{i}: Stra{ni zlo~inac

Bh. bjegunci i dalje na slobodi

Zatvori ~ekaju Jelavi}a, Medi}a, Knezovi}a, Rojsa...
Iza re{etaka bi mogli zavr{iti i @eljko Ragu` i zlo~inac Bo{ko Boko Previ{i}
Dok BiH, o~ito, i ne razmi{lja o tome da napravi me|udr`avne sporazume sa prvim susjedima o izru~enju osoba osumnji~enih i osu|enih za te{ki kriminal i korupciju, kakve su posljednjih mjeseci me|usobno potpisale Srbija, Hrvatska i Crna Gora, na{i bjegunci i dalje u`ivaju punu slobodu. ma, i on bi mogao biti pred Sudom BiH. Hrvatska bi morala izru~iti i Olivera Knezovi}a, biv{eg pripadnika zlo~ina~ke Ka`njeni~ke bojne, koji se sumnji~i za pro{logodi{nje ubistvo navija~a „Sarajeva“ Vedrana Pulji}a.

ederalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac ka`e da nedavna odluka Ustavnog suda Federacije BiH, kojom su dva federalna ministarstva progla{ena neustavnima, ne zna~i da }e ona biti ukinuta. Prema njegovim rije~ima, to }e ovisiti o volji politi~kih stranaka koje }e formirati novu vlast na federalnom nivou, a koje }e morati usaglasiti Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave. Podsjetimo, Ustavni sud je kazao da su federalna ministarstva kulture i sporta te obrazovanja i nauke neustavno uspostavljena, jer su nadle`nosti iz ovih oblasti na nivou kantona. Zbog toga, kako je saop}eno, Federacija ima rok od {est mjeseci da izmijeni sporni zakon, odnosno da ga uskladi sa Ustavom. - T {to su isklju~ive nao dle`nosti u oblasti kulture i sporta na nivou kantona, ne zna~i da Parlament i Vlada ne smiju ili ne mogu pru`ati potporu institucijama i manifestacijama za koje ocijene da su od federalnog zna~aja, i time pru`ati sna`nu podr{ku kantonima u toj oblasti - ka`e Grahovac. Dodaje da, ako nosioci

O~uvanje naslije|a
To bi bilo posebno tragi~no po obnovu, za{titu i o~uvanje objekata kulturnog naslije|a - materijalnog i nematerijalnog - {to je i prema odlukama Dr`avne komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika obaveza Vlade FBiH. Bez fondacija koje je osnovala Vlada FBiH i bez Zavoda za za{titu spomenika kulture, koji je u sastavu Ministarstva, posljedice bi, tvrdi Grahovac, bile katastrofalne. - Uostalom, da nije bilo ovog ministarstva, te{ko da bi sve kantonalne vlade zajeKri{to: Neumorna apelantkinja dno u posljednjih osam godina izdvojile samo za za{titu spomenika kulture gotovo 35 miliona KM. Na koncu, provjerite koliko kantoni izdvajaju za institucije i manifestacije kulture godi{nje, pa }ete utvrditi da je zbir svih devet kantona, izuzev Sarajevskog, manji od iznosa koji je izdvajala Vlada FBiH - isti~e

Podr{ka kantonima

Skriveni cilj
- Nije krajnji politi~ki cilj ukidanje ova dva ministarstva, ve} je to dobar na~in da se otvori rasprava o druga~ijem ustavnom ustrojstvu Federacije. A kada bi se postigao taj krajnji cilj, budite sigurni da nikome ne bi smetale nadle`nosti u oblasti kulture i sporta na federalnoj razini, osim ako kona~ni cilj nije ukidanje Federacije BiH kao srednje razine vlasti - zaklju~uje ministar Grahovac. G. MRKI]

Ugro`ene fondacije
Grahovac: Sve zavisi od nove vlasti vlasti izraze zajedni~ku volju toga }e morati, ukoliko ne da ukinu dva, tri ili koliko pristupe i izmjeni Ustava ve} `ele ministarstava, i to je FBiH, osigurati 17 pozicija u mogu}e. Me|utim, i nakon Vladi, uklju~uju}i premijera, s Ustavom utvr|enim brojem predstavnika konstitutivnih naroda. Pojasnimo, u Ustavu FBiH navedeno je da Vladu ~ini osam ministara Bo{njaka, pet Hrvata, tri Srbina i premijer. Prema rije~ima GaFederalno ministarstvo kulture i sporta osniva~ je ~etiri klju~ne fondacije za vitalnost kulturnog `ivota BiH. Rije~ je o fondacijama za kinematografiju, izdava{tvo, bibliote~ku djelatnost te muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti. One bi ga{enjem ministartsva bile direktno dovedene u pitanje pa tako i cjelokupna festivalska djelatnost i redovna produkcija u ovim oblastima.

Kriminalni kapitalci
Nadalje, nakon {to su ga bh. vlasti optu`ile za plja~ku SAB banke, utaju poreza i zloupotrebu polo`aja, i @eljko Ragu` pobjegao je u Hrvatsku, kao uostalom i zloglasni upravnik logora „Gabela“ Bo{ko Boko Previ{i}. Zahva-

Najte`i kriminalci
Ukoliko bi na{a dr`ava napravila, primjerice, samo sporazume sa Hrvatskom i Srbijom, najte`i kriminalci, koji godinama ismijavaju do-

REAKCIJE
Edina Papo

Kulturni djelatnici u`asnuti odlukom Ustavnog suda
cati na kulturne institucije i mislim da je to ru{enje ionako krhke kulturne politike ove dr`ave - ka`e Elma Tataragi}, sekretar Udru`enja filmskih radnika BiH.

Kutle, Golemovi}, ]urkovi}...
Hrvatska bi sporazumom sa BiH mogla dobiti odbjeglog tajkuna Miroslava Kutlu, kontroverznog kuma likvidiranog Vjeke Sli{ka, Dra`ena Golemovi}a, plja~ka{a Trgova~kog centra „Getro“ u Sesvetama @eljka Vrbata, osumnji~enog u aferi „Salonit“ Jozu ]urkovi}a, biv{eg predsjednika Op}inskog suda u Gvozdu Zvonimira Josipovi}a... Mogli bi, u kona~nici, Kutle: tra`iti i odbjeglog generala Branimira Gla- Pobjegao va{a, koji }e kaznu izdr`avati u Zenici. u Mostar ma}e pravosu|e, na{li bi se vrlo brzo iza re{etaka. BiH bi tako kona~no mogla potra`iti biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH i lidera HDZa BiH Antu Jelavi}a, osumnji~enog u slu~ajevima „Hercegova~ka banka“ i „Hrvatska samouprava“. Onog istog koji je nedavno bezobrazno poru~io da se nikada ne}e pojaviti pred bh. pravosu|em! U BiH bi morali biti izru~eni i odbjegli general Ivan Medi}, te Ivan Azinovi}, koji su se, tako|er, sumnji~ili u aferi „Hercegova~ka banka“. Zbog iste afere po~etkom 2004. godine raspravljalo se i o izru~enju biv{eg saborskog zastupnika, generala Ljube ]esi}a Rojsa. Bude li sporazuljuju}i mogu}em sporazumu, svi oni zavr{ili bi u BiH. Kada je u pitanju Srbija, tamo se krije odbjegli ubica Radovan Stankovi}, pravosna`no osu|en na 20 godina zatvora. Njega bi eventualno sporazum vratio u bh. zatvor, najvjerovatnije u onaj zeni~ki. Ovo su samo kapitalci koje bi dr`ava BiH mogla tra`iti potpisivanjem sporazuma. Postoji jo{ desetine kriminalaca koji su pravdu izbjegli tako {to su, zloupotrebljavaju}i dvojno dr`avljanstvo, pobjegli u Hrvatsku ili Srbiju. Nedopustivo je to {to BiH ignorira ove ~injenice i ne radi na regionalnom uvezivanju, {to }e ostaviti trajne posljedice po pravdu u na{oj zemlji. F. VELE

Nije to rje{enje
- Pa ja stvarno ne znam {ta se ovo de{ava. Ja jesam za usavr{avanje funkcionisanja svih ministarstava, ali da se ne{to ukida, mislim da nije rje{enje. Blago re~eno, nemati ministra za kulturu zna~i da nam kultura ba{ i nije puno va`na. Na`alost, stalno ponavljam da je kultura uvijek zadnja u redu za ~ekanje za neko bolje sutra. Ako se ovo desi, {ta mi time posti`emo? U{tedu nekog novca ili preraspodjelu na neka druga ministarstva? Nisam ba{ sigurna da }emo uspjeti u tome - ka`e Edina Papo, direktorica Sarajevskog baleta.

Ademir Kenovi}

Razaranje dr`ave
- Ne vjerujem da }e biti ukinuto Federalno ministarstvo kulture. Mislim da }e svi imati dovoljno razumijevanja da ne razaraju dr`avu dalje. Mislim da je sve ono {to predla`u ti politi~ari katastrofa za dr`avu i nadam se da }e se na}i dovoljno razumijevanja, pameti i ostaloga da se to ne desi - ka`e Ademir Kenovi}, producent i reditelj.

kulture, koja traje od 1992. godine. Film, recimo, ne bi postojao bez dr`avnog ministarstva za kulturu. Dakle, ako bi se Federalno ministarstvo ukinulo, a uspostavilo dr`avno, to bi bila izuzetno pozitivna i kreativna promjena. Zemaljski muzej, Umjetni~ka galerija BiH, Kinoteka BiH i ostale institucije bi tako sistematski rije{ile pitanje svog postojanja i finansiranja, {to je temelj kulturnog identiteta jedne zemlje i dostojanstva njenih gra|ana. @ivimo u dobu novih globalnih ideja i kulturnih identiteta i krajnje je vrijeme da ih shvatimo i usvojimo i kroz na{e ustavno ure|enje - smatra rediteljka Jasmila @bani}.

koje su dosta dobrog uradile u proteklih desetak godina kada je kultura u pitanju - ka`e Edin Zub~evi}, direktor Jazz Festivala.

Gradimir Gojer

Na studentima se u Federaciji odli~no zara|uje Fond za studentske zaplanirano oko 200.000 KM. jmove Federcije BiH poUz to, za naknade ~lanovima tro{io je nevjerovatnih Upravnog odbora Fonda ~etvrtinu miliona maraka na izdvojeno je 49.576 KM. provo|enje konkursa za doSporni izvje{taj djelu studentskih zajmova, saznaje „Dnevni avaz“, iako Zanimalo nas je kakve to je to posao koji je, prema neostale usluge pru`a ovaj organ, kim procjenama, mogao biti ali nam je predsjednica Upraura|en za nekoliko hiljada vnog odbora Meliha Ra{idagi} KM. kazala da on nema nikakvih drugih djelatnosti. Dodala je, Nabavili ra~unar tako|er, da je u tri godine od Naime, Federalna vlada svog postojanja Fond nabavio osnovala je Fond kako bi rusamo jedan ra~unar. kovodio raspodjelom zajmoNa pitanje na {ta je onda va koji se dodjeljuju jednom potro{eno 200.000 KM kaza-

Katastrofalna odluka
- Mislim da je to katastrofalna odluka bez obzira ko je donio i na kojoj politi~koj razini. Takvom odlukom jedan cijeli entitet ostaje bez mogu}nosti da uspostavi bilo kakvu koordinaciju unutar kulture i umjetnosti. Smatram da je to potpuni proma{aj i da to samo dokazuje da ova dr`ava nema nikakvu kulturnu politiku. Ukoliko do ovoga do|e, kulturne ustanove }e najvi{e ispa{tati - mi{ljenja je Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozori{ta Sarajevo.

Malo posla, puno para
Ra{idagi} ka`e da mjese~na naknada predsjednika UO iznosi 600 KM, dok ostali ~lanovi primaju 500 maraka. Kada bi to bilo tako, to bi na godi{njem nivou iznosilo 31.200 maraka. Me|utim, u planu za 2009. za naknade ~lanovima UO odvojeno je 49.576 KM. Komentiraju}i ovu ragodi{nje. Zadatak mu je da raspi{e konkurs i rangira pristigle ponude, a ostatak posla obavlja NLB banka. Godi{nje se dijeli onoliko zajmova koliko te godine ima novca u kasi Fonda, a studenti kredit vra}aju nakon {to diplomiraju ili obnove godinu. Prema podacima do kojih smo do{li, u planu rada Fonda za pro{lu godinu predvi|eno je 1.467.500 KM za studentske kredite, dok je „za ostale poslove i usluge“ zliku, Ra{idagi} je kazala da se vjerovatno radi o „porezima i doprinosima“, ali da ne zna „{ta je tu ukalkulirano“. [ta god da je ukalkulirano, poreski obveznici za svakog ~lana UO godi{nje izdvoje oko 10.000 KM, {to je za nekoliko sati rada mjese~no vi{e nego primamljiva cifra. la je da je rije~ o papiru i kovertama, jer je valjalo svakom dobitniku zajma saop}iti tu vijest, a da je zna~ajan novac oti{ao i na objavljivanje konkursa! Ina~e, godi{nje se, kako smo ve} kazali, objavljuje jedan konkurs za dodjelu zajma. Zadatak ~lanova UO je i da prate realizaciju ovih sredstava, ali je vrlo upitan na~in na koji oni to rade, {to se konstatira i u revizorskom izvje{taju za 2009. godinu. G. M.

Amila Bak{i}

Dino Mustafi}

Danis Tanovi}

Svi }emo osjetiti
- Uvijek kada se ne{to ukida, prva stvar vezana je za kulturu. Naravno da je {teta da se ukine Federalno ministarstvo kulture i mislim da taj bud`et mora ostati za kulturu, bez obzira na kojem je nivou vlasti. E sada, kako }e se to podijeliti, ho}e li ta sredstva oti}i na dr`avni ili kantonalni nivo stvarno ne znam, ali sve kulturne institucije svakako da }e osjetiti posljedice ako do|e do toga - kazala je Amila Bak{i}, direktorica Opere NPS.

Potpuna katastrofa
- Ukidanje Federalnog ministarstva kulture bilo bi potpuna katastrofa za kulturni `ivot i ambijent BiH. Smatram da bi to i{lo naruku onim politi~kim opcijama koje `ele demonta`u na{e zemlje jer je svima jasno da bez kulturne politike vo|ene sa jedne adrese nije mogu} identitet i svijest o pripadnosti duhovnom naslije|u i tlu - ka`e Dino Mustafi}, direktor Me|unarodnog teatarskog festivala MESS.

Ostao bez teksta
- Je li mogu}e da ikome mo`e pasti na pamet ovakva glupost? [ta mo`e ~ovjek uop{te re}i na takvo ne{to? Kada sam to ~uo, ostao sam bez teksta i uop{te nisam mogao da vjerujem. Imamo dr`avu kakvu i zaslu`ujemo! Od ove vlasti me ni{ta ne bi ni ~udilo. Gra|ani su glasali i izjasnili su se. Sada neka im ukinu i vodu, struju, hljeb i vazduh - ka`e Oskarom nagra|eni bh. reditelj Danis Tanovi}.

Mirsad Purivatra

Sa~uvati fondacije
- Pozitivan pomak bio bi ukoliko bi se i{lo na podizanje nadle`nosti na nivo dr`ave, a ne na rascjepkavanje po kantonima. Federalno ministarstvo u 90 posto slu~ajeva pokrivalo je dr`avne ovlasti koje ne postoje, a fondacije za kinematografiju, izdava{tvo, muzi~ke i scenske umjetnosti te bibliotekarstvo bile su zaista fantasti~ne inicijative koje su omogu}ile postojanje ovih umjetnosti. Za mene je nepojmljivo da bi takve inicijative mogle do`ivjeti propast jer bi to bila propast kulturne, nau~ne, obrazovne i sportske politike na nivou ~itave dr`ave - ka`e Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. A. Ke.

Edin Zub~evi}

Elma Tataragi}

Jasmila @bani}

Reagirat }emo
- Kada ova informacija bude utvr|ena, svakako da }emo reagirati ispred Udru`enja filmskih radnika. Ako se desi da se ukine Federalno ministarstvo za kulturu, to }e veoma lo{e utje-

Provincijalizacija kulture
- Ukidanje Federalnog ministarstva kulture zna~ilo bi potpunu provincijalizaciju

Velike posljedice
- Ukoliko do|e do ukidanja Federalnog ministarstva kulture, kulturne institucije trpjet }e velike posljedice jer }e se izgubiti jedna od rijetkih adresa na kojoj se mogu osigurati eventualna odre|ena sredstva za odre|ene projekte. Naravno, najvi{e }e trpjeti nezavisne produkcije

8

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

9

SKANDALOZNO

Ho}e li biti ukinuta dva federalna ministarstva

Jelavi}: Bezobrazne poruke

Knezovi}: Osumnji~en za ubistvo

Kultura `rtva politike!
Krajnji cilj je otvaranje rasprava o druga~ijem ustavnom ustrojstvu Federacije, smatra Grahovac Posljedice bi mogle biti katastrofalne
vrila Grahovca, eventualno ukidanje Ministarstva kulture i sporta najvi{e bi pogodilo institucije i manifestacije kulture koje ne bi bile odr`ive bez potpore Vlade FBiH.

Agenciji za dr`avnu slu`bu FBiH smanjene nadle`nosti
Ustavni sud FBiH odluku o ukidanju spomenutih ministarstava donio je po apelaciji predsjednice Federacije BiH Borjane Kri{to. Ovo je ve} druga presuda ove godine kojom se Federaciji uzimaju nadle`nosti u korist kantona. Proljetos, tako|er po apelaciji Borjane Kri{to, ovaj sud je odlu~io da Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije nema nadle`nosti da provodi konkurse za prijem dr`avnih slu`benika za tijela vlasti ni`ih nivoa - op}ina, gradova i kantona. Posljedica ove presude je da svaki kanton mo`e imati svoju agenciju za dr`avnu slu`bu. Tako je, kako nam je poja{njeno u Federalnoj agenciji, ona nastavila provoditi konkurse samo za Federaciju, a za ni`e nivoe vlasti samo u onim slu~ajevima kada je to od nje tra`eno iz tih kantona. na{ sagovornik. Veoma je sporno zbog ~ega je ova apelacija poslana Ustavnom sudu ba{ sada, kada ova ministarstva djeluju od 1996. Grahovac ka`e da to nije slu~ajno, te da o~ito sve to, zapravo, ima neki drugi smisao.

Rastro{nost federalnih organa

Za provo|enje konkursa potro{ili ~etvrtinu miliona KM
Novac tro{en na papir i koverte

F
]osi}: Mogu}e izru~enje Previ{i}: Stra{ni zlo~inac

Bh. bjegunci i dalje na slobodi

Zatvori ~ekaju Jelavi}a, Medi}a, Knezovi}a, Rojsa...
Iza re{etaka bi mogli zavr{iti i @eljko Ragu` i zlo~inac Bo{ko Boko Previ{i}
Dok BiH, o~ito, i ne razmi{lja o tome da napravi me|udr`avne sporazume sa prvim susjedima o izru~enju osoba osumnji~enih i osu|enih za te{ki kriminal i korupciju, kakve su posljednjih mjeseci me|usobno potpisale Srbija, Hrvatska i Crna Gora, na{i bjegunci i dalje u`ivaju punu slobodu. ma, i on bi mogao biti pred Sudom BiH. Hrvatska bi morala izru~iti i Olivera Knezovi}a, biv{eg pripadnika zlo~ina~ke Ka`njeni~ke bojne, koji se sumnji~i za pro{logodi{nje ubistvo navija~a „Sarajeva“ Vedrana Pulji}a.

ederalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac ka`e da nedavna odluka Ustavnog suda Federacije BiH, kojom su dva federalna ministarstva progla{ena neustavnima, ne zna~i da }e ona biti ukinuta. Prema njegovim rije~ima, to }e ovisiti o volji politi~kih stranaka koje }e formirati novu vlast na federalnom nivou, a koje }e morati usaglasiti Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave. Podsjetimo, Ustavni sud je kazao da su federalna ministarstva kulture i sporta te obrazovanja i nauke neustavno uspostavljena, jer su nadle`nosti iz ovih oblasti na nivou kantona. Zbog toga, kako je saop}eno, Federacija ima rok od {est mjeseci da izmijeni sporni zakon, odnosno da ga uskladi sa Ustavom. - T {to su isklju~ive nao dle`nosti u oblasti kulture i sporta na nivou kantona, ne zna~i da Parlament i Vlada ne smiju ili ne mogu pru`ati potporu institucijama i manifestacijama za koje ocijene da su od federalnog zna~aja, i time pru`ati sna`nu podr{ku kantonima u toj oblasti - ka`e Grahovac. Dodaje da, ako nosioci

O~uvanje naslije|a
To bi bilo posebno tragi~no po obnovu, za{titu i o~uvanje objekata kulturnog naslije|a - materijalnog i nematerijalnog - {to je i prema odlukama Dr`avne komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika obaveza Vlade FBiH. Bez fondacija koje je osnovala Vlada FBiH i bez Zavoda za za{titu spomenika kulture, koji je u sastavu Ministarstva, posljedice bi, tvrdi Grahovac, bile katastrofalne. - Uostalom, da nije bilo ovog ministarstva, te{ko da bi sve kantonalne vlade zajeKri{to: Neumorna apelantkinja dno u posljednjih osam godina izdvojile samo za za{titu spomenika kulture gotovo 35 miliona KM. Na koncu, provjerite koliko kantoni izdvajaju za institucije i manifestacije kulture godi{nje, pa }ete utvrditi da je zbir svih devet kantona, izuzev Sarajevskog, manji od iznosa koji je izdvajala Vlada FBiH - isti~e

Podr{ka kantonima

Skriveni cilj
- Nije krajnji politi~ki cilj ukidanje ova dva ministarstva, ve} je to dobar na~in da se otvori rasprava o druga~ijem ustavnom ustrojstvu Federacije. A kada bi se postigao taj krajnji cilj, budite sigurni da nikome ne bi smetale nadle`nosti u oblasti kulture i sporta na federalnoj razini, osim ako kona~ni cilj nije ukidanje Federacije BiH kao srednje razine vlasti - zaklju~uje ministar Grahovac. G. MRKI]

Ugro`ene fondacije
Grahovac: Sve zavisi od nove vlasti vlasti izraze zajedni~ku volju toga }e morati, ukoliko ne da ukinu dva, tri ili koliko pristupe i izmjeni Ustava ve} `ele ministarstava, i to je FBiH, osigurati 17 pozicija u mogu}e. Me|utim, i nakon Vladi, uklju~uju}i premijera, s Ustavom utvr|enim brojem predstavnika konstitutivnih naroda. Pojasnimo, u Ustavu FBiH navedeno je da Vladu ~ini osam ministara Bo{njaka, pet Hrvata, tri Srbina i premijer. Prema rije~ima GaFederalno ministarstvo kulture i sporta osniva~ je ~etiri klju~ne fondacije za vitalnost kulturnog `ivota BiH. Rije~ je o fondacijama za kinematografiju, izdava{tvo, bibliote~ku djelatnost te muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti. One bi ga{enjem ministartsva bile direktno dovedene u pitanje pa tako i cjelokupna festivalska djelatnost i redovna produkcija u ovim oblastima.

Kriminalni kapitalci
Nadalje, nakon {to su ga bh. vlasti optu`ile za plja~ku SAB banke, utaju poreza i zloupotrebu polo`aja, i @eljko Ragu` pobjegao je u Hrvatsku, kao uostalom i zloglasni upravnik logora „Gabela“ Bo{ko Boko Previ{i}. Zahva-

Najte`i kriminalci
Ukoliko bi na{a dr`ava napravila, primjerice, samo sporazume sa Hrvatskom i Srbijom, najte`i kriminalci, koji godinama ismijavaju do-

REAKCIJE
Edina Papo

Kulturni djelatnici u`asnuti odlukom Ustavnog suda
cati na kulturne institucije i mislim da je to ru{enje ionako krhke kulturne politike ove dr`ave - ka`e Elma Tataragi}, sekretar Udru`enja filmskih radnika BiH.

Kutle, Golemovi}, ]urkovi}...
Hrvatska bi sporazumom sa BiH mogla dobiti odbjeglog tajkuna Miroslava Kutlu, kontroverznog kuma likvidiranog Vjeke Sli{ka, Dra`ena Golemovi}a, plja~ka{a Trgova~kog centra „Getro“ u Sesvetama @eljka Vrbata, osumnji~enog u aferi „Salonit“ Jozu ]urkovi}a, biv{eg predsjednika Op}inskog suda u Gvozdu Zvonimira Josipovi}a... Mogli bi, u kona~nici, Kutle: tra`iti i odbjeglog generala Branimira Gla- Pobjegao va{a, koji }e kaznu izdr`avati u Zenici. u Mostar ma}e pravosu|e, na{li bi se vrlo brzo iza re{etaka. BiH bi tako kona~no mogla potra`iti biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH i lidera HDZa BiH Antu Jelavi}a, osumnji~enog u slu~ajevima „Hercegova~ka banka“ i „Hrvatska samouprava“. Onog istog koji je nedavno bezobrazno poru~io da se nikada ne}e pojaviti pred bh. pravosu|em! U BiH bi morali biti izru~eni i odbjegli general Ivan Medi}, te Ivan Azinovi}, koji su se, tako|er, sumnji~ili u aferi „Hercegova~ka banka“. Zbog iste afere po~etkom 2004. godine raspravljalo se i o izru~enju biv{eg saborskog zastupnika, generala Ljube ]esi}a Rojsa. Bude li sporazuljuju}i mogu}em sporazumu, svi oni zavr{ili bi u BiH. Kada je u pitanju Srbija, tamo se krije odbjegli ubica Radovan Stankovi}, pravosna`no osu|en na 20 godina zatvora. Njega bi eventualno sporazum vratio u bh. zatvor, najvjerovatnije u onaj zeni~ki. Ovo su samo kapitalci koje bi dr`ava BiH mogla tra`iti potpisivanjem sporazuma. Postoji jo{ desetine kriminalaca koji su pravdu izbjegli tako {to su, zloupotrebljavaju}i dvojno dr`avljanstvo, pobjegli u Hrvatsku ili Srbiju. Nedopustivo je to {to BiH ignorira ove ~injenice i ne radi na regionalnom uvezivanju, {to }e ostaviti trajne posljedice po pravdu u na{oj zemlji. F. VELE

Nije to rje{enje
- Pa ja stvarno ne znam {ta se ovo de{ava. Ja jesam za usavr{avanje funkcionisanja svih ministarstava, ali da se ne{to ukida, mislim da nije rje{enje. Blago re~eno, nemati ministra za kulturu zna~i da nam kultura ba{ i nije puno va`na. Na`alost, stalno ponavljam da je kultura uvijek zadnja u redu za ~ekanje za neko bolje sutra. Ako se ovo desi, {ta mi time posti`emo? U{tedu nekog novca ili preraspodjelu na neka druga ministarstva? Nisam ba{ sigurna da }emo uspjeti u tome - ka`e Edina Papo, direktorica Sarajevskog baleta.

Ademir Kenovi}

Razaranje dr`ave
- Ne vjerujem da }e biti ukinuto Federalno ministarstvo kulture. Mislim da }e svi imati dovoljno razumijevanja da ne razaraju dr`avu dalje. Mislim da je sve ono {to predla`u ti politi~ari katastrofa za dr`avu i nadam se da }e se na}i dovoljno razumijevanja, pameti i ostaloga da se to ne desi - ka`e Ademir Kenovi}, producent i reditelj.

kulture, koja traje od 1992. godine. Film, recimo, ne bi postojao bez dr`avnog ministarstva za kulturu. Dakle, ako bi se Federalno ministarstvo ukinulo, a uspostavilo dr`avno, to bi bila izuzetno pozitivna i kreativna promjena. Zemaljski muzej, Umjetni~ka galerija BiH, Kinoteka BiH i ostale institucije bi tako sistematski rije{ile pitanje svog postojanja i finansiranja, {to je temelj kulturnog identiteta jedne zemlje i dostojanstva njenih gra|ana. @ivimo u dobu novih globalnih ideja i kulturnih identiteta i krajnje je vrijeme da ih shvatimo i usvojimo i kroz na{e ustavno ure|enje - smatra rediteljka Jasmila @bani}.

koje su dosta dobrog uradile u proteklih desetak godina kada je kultura u pitanju - ka`e Edin Zub~evi}, direktor Jazz Festivala.

Gradimir Gojer

Na studentima se u Federaciji odli~no zara|uje Fond za studentske zaplanirano oko 200.000 KM. jmove Federcije BiH poUz to, za naknade ~lanovima tro{io je nevjerovatnih Upravnog odbora Fonda ~etvrtinu miliona maraka na izdvojeno je 49.576 KM. provo|enje konkursa za doSporni izvje{taj djelu studentskih zajmova, saznaje „Dnevni avaz“, iako Zanimalo nas je kakve to je to posao koji je, prema neostale usluge pru`a ovaj organ, kim procjenama, mogao biti ali nam je predsjednica Upraura|en za nekoliko hiljada vnog odbora Meliha Ra{idagi} KM. kazala da on nema nikakvih drugih djelatnosti. Dodala je, Nabavili ra~unar tako|er, da je u tri godine od Naime, Federalna vlada svog postojanja Fond nabavio osnovala je Fond kako bi rusamo jedan ra~unar. kovodio raspodjelom zajmoNa pitanje na {ta je onda va koji se dodjeljuju jednom potro{eno 200.000 KM kaza-

Katastrofalna odluka
- Mislim da je to katastrofalna odluka bez obzira ko je donio i na kojoj politi~koj razini. Takvom odlukom jedan cijeli entitet ostaje bez mogu}nosti da uspostavi bilo kakvu koordinaciju unutar kulture i umjetnosti. Smatram da je to potpuni proma{aj i da to samo dokazuje da ova dr`ava nema nikakvu kulturnu politiku. Ukoliko do ovoga do|e, kulturne ustanove }e najvi{e ispa{tati - mi{ljenja je Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozori{ta Sarajevo.

Malo posla, puno para
Ra{idagi} ka`e da mjese~na naknada predsjednika UO iznosi 600 KM, dok ostali ~lanovi primaju 500 maraka. Kada bi to bilo tako, to bi na godi{njem nivou iznosilo 31.200 maraka. Me|utim, u planu za 2009. za naknade ~lanovima UO odvojeno je 49.576 KM. Komentiraju}i ovu ragodi{nje. Zadatak mu je da raspi{e konkurs i rangira pristigle ponude, a ostatak posla obavlja NLB banka. Godi{nje se dijeli onoliko zajmova koliko te godine ima novca u kasi Fonda, a studenti kredit vra}aju nakon {to diplomiraju ili obnove godinu. Prema podacima do kojih smo do{li, u planu rada Fonda za pro{lu godinu predvi|eno je 1.467.500 KM za studentske kredite, dok je „za ostale poslove i usluge“ zliku, Ra{idagi} je kazala da se vjerovatno radi o „porezima i doprinosima“, ali da ne zna „{ta je tu ukalkulirano“. [ta god da je ukalkulirano, poreski obveznici za svakog ~lana UO godi{nje izdvoje oko 10.000 KM, {to je za nekoliko sati rada mjese~no vi{e nego primamljiva cifra. la je da je rije~ o papiru i kovertama, jer je valjalo svakom dobitniku zajma saop}iti tu vijest, a da je zna~ajan novac oti{ao i na objavljivanje konkursa! Ina~e, godi{nje se, kako smo ve} kazali, objavljuje jedan konkurs za dodjelu zajma. Zadatak ~lanova UO je i da prate realizaciju ovih sredstava, ali je vrlo upitan na~in na koji oni to rade, {to se konstatira i u revizorskom izvje{taju za 2009. godinu. G. M.

Amila Bak{i}

Dino Mustafi}

Danis Tanovi}

Svi }emo osjetiti
- Uvijek kada se ne{to ukida, prva stvar vezana je za kulturu. Naravno da je {teta da se ukine Federalno ministarstvo kulture i mislim da taj bud`et mora ostati za kulturu, bez obzira na kojem je nivou vlasti. E sada, kako }e se to podijeliti, ho}e li ta sredstva oti}i na dr`avni ili kantonalni nivo stvarno ne znam, ali sve kulturne institucije svakako da }e osjetiti posljedice ako do|e do toga - kazala je Amila Bak{i}, direktorica Opere NPS.

Potpuna katastrofa
- Ukidanje Federalnog ministarstva kulture bilo bi potpuna katastrofa za kulturni `ivot i ambijent BiH. Smatram da bi to i{lo naruku onim politi~kim opcijama koje `ele demonta`u na{e zemlje jer je svima jasno da bez kulturne politike vo|ene sa jedne adrese nije mogu} identitet i svijest o pripadnosti duhovnom naslije|u i tlu - ka`e Dino Mustafi}, direktor Me|unarodnog teatarskog festivala MESS.

Ostao bez teksta
- Je li mogu}e da ikome mo`e pasti na pamet ovakva glupost? [ta mo`e ~ovjek uop{te re}i na takvo ne{to? Kada sam to ~uo, ostao sam bez teksta i uop{te nisam mogao da vjerujem. Imamo dr`avu kakvu i zaslu`ujemo! Od ove vlasti me ni{ta ne bi ni ~udilo. Gra|ani su glasali i izjasnili su se. Sada neka im ukinu i vodu, struju, hljeb i vazduh - ka`e Oskarom nagra|eni bh. reditelj Danis Tanovi}.

Mirsad Purivatra

Sa~uvati fondacije
- Pozitivan pomak bio bi ukoliko bi se i{lo na podizanje nadle`nosti na nivo dr`ave, a ne na rascjepkavanje po kantonima. Federalno ministarstvo u 90 posto slu~ajeva pokrivalo je dr`avne ovlasti koje ne postoje, a fondacije za kinematografiju, izdava{tvo, muzi~ke i scenske umjetnosti te bibliotekarstvo bile su zaista fantasti~ne inicijative koje su omogu}ile postojanje ovih umjetnosti. Za mene je nepojmljivo da bi takve inicijative mogle do`ivjeti propast jer bi to bila propast kulturne, nau~ne, obrazovne i sportske politike na nivou ~itave dr`ave - ka`e Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. A. Ke.

Edin Zub~evi}

Elma Tataragi}

Jasmila @bani}

Reagirat }emo
- Kada ova informacija bude utvr|ena, svakako da }emo reagirati ispred Udru`enja filmskih radnika. Ako se desi da se ukine Federalno ministarstvo za kulturu, to }e veoma lo{e utje-

Provincijalizacija kulture
- Ukidanje Federalnog ministarstva kulture zna~ilo bi potpunu provincijalizaciju

Velike posljedice
- Ukoliko do|e do ukidanja Federalnog ministarstva kulture, kulturne institucije trpjet }e velike posljedice jer }e se izgubiti jedna od rijetkih adresa na kojoj se mogu osigurati eventualna odre|ena sredstva za odre|ene projekte. Naravno, najvi{e }e trpjeti nezavisne produkcije

10

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

FRAPANTNO Od 1.000 tinejd`erica 16 ih ostaje u drugom stanju

U BiH djeca ra|aju djecu
U regiji jedino Srbija ima vi{e maloljetni~kih trudno}a
d hiljadu maloljetnih djevojaka, starih od 15 do 18 godina, u BiH ~ak ih 16 ostaje u drugom stanju! Ovo su podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija pozivaju}i se na podatke svojih regionalnih ureda. U istom izvje{taju navedeno je da u Turskoj zatrudni 51 maloljetnica na 1.000 tinejd`erica, u Sloveniji pet, u Hrvatskoj 13, kao i u Albaniji i Poljskoj, u Srbiji 24, dok je s 26 maloljetni~kih trudno}a Velika Britanija svrstana uz zemlje biv{eg SSSR-a, koje su na za~elju ove kolone promatranih dr`ava.

Bitna je edukacija, ka`e prof. dr. Dizdarevi}

U porodici ne smije biti tabu tema
istanka roditelja. Kada profunkcionira statistika u BiH, znat }emo kakvo nam je stanje. Nezavisno od toga, treba educirati mlade da znaju da danas pametna osoba ne dobiva seksualnu bolest. A ne}e je dobiti onda kada majke po~nu sa sobom dovoditi svoju djecu u ginekolo{ku ordinaciju. Na`alost, kod nas ni `ene same ne idu ginekologu pa kako }e, onda, voditi svoju djecu zaklju~uje dr. Begovi}. njati. O svemu se mora razgovarati unutar porodice, jer najbolji savjet dijete mo`e dobiti od onih koji ga najvi{e vole i {tite, a to su roditelji tvrdi prof. dr. Dizdarevi}. Ona smatra da ekonomski moment nije toliko dominantan u slu~aju ma-

O

be daju u domove za ostavljenu djecu, a mali je procent onih koji zadr`e novoro|en~e. No, tada se javljaju drugi problemi, jer one nisu mentalno sazrele za tako ozbiljan korak u `ivotu kakav je briga za dijete. Psiholog prof. dr. Jasmina Dizdarevi} smatra da seksualna edukacija u BiH nije na nivou na kojem bi trebala biti, a ona je od velike va`nosti za omladinu. - Edukacija je potrebna

Ni majke ne odlaze ginekologu
Dr. Begovi} nagla{ava da maloljetni~kih trudno}a u njegovoj praksi nema onoliko koliko ih je bilo prije, a ovim poslom se bavi 28 godina. - Nekada je bilo slu~ajeva da su mi roditelji dovodili svoju djecu u visokim stadijima trudno}e i insistirali na abortusu. Kod nas postoji zakon koji ka`e do kada se mo`e uraditi poba~aj, a maloljetni~ki abortusi ne smiju se napraviti bez pr11. godine `ivota pa nadalje. Tu je bitna uloga porodice, odnosno roditelja. Najbolje je stvarati takve porodi~ne odnose u kojima nema tabu tema, bez nepoznatog i neodgovorenog. Uvijek se k}erki i sinu adekvatno mo`e objasniti {ta zna~i reproduktivno

Maloljetni~ke trudno}e obi~no zavr{e poba~ajem

Previ{e abortusa
Bh. ginekolozi ve} nekoliko godina upozoravaju da imamo pove}an broj abortusa u dr`avi. Veliki postotak u namjernim poba~ajima ~ine upravo maloljetnice, jer se ve}ina njih nakon saznanja da su zatrudnile odlu~uje na abortus. One koje ipak odlu~e roditi, uglavnom svoje be-

Dizdarevi}: Kada se spomene seks, stvara se zid {utnje

Begovi}: Nijedna `ena danas ne bi trebala imati abortus
- Dobro je da WHO ima podatke koje na{a dr`ava nema. Ne vjerujem u njih, jer ne znam na koji na~in su prikupljeni. Osim toga, mi nemamo jedinstvene statistike. To ne funkcionira, kao ni na{a dr`ava. [to se ti~e maloljetni~kih abortusa, ima ih, ali mislim da se ne radi o nekom velikom broju. No, Begovi}: bez obzira na broj, oni su {tetni za mla- Nemamo di organizam. Ina~e, nijedna `ena ne bi statistiku trebala da ima abortus, a ne samo tinejd`erice. Svi trebamo propagirati edukaciju mladih, jer je danas, u ovom modernom vremenu, ostati trudan a da ne `eli{, prava glupost - ka`e Vernes Begovi}, specijalista ginekologije, aku{erstva i ginekolo{ke citologije.

jo{ od osnovne {kole. Na{a sredina je prili~no patrijarhalna. Kada se spomene seks, pa ~ak i kada se radi o starijim ljudima, koji su u braku i imaju iskustvo, stvara se zid {utnje. Nerado se o tome govori i u pozitivnom i u negativnom smislu. No, djecu moramo odgajati tako da znaju {ta zna~i mentalno, seksualno zdravlje, spolno op}enje i {ta zna~i u`ivanje u tome ka`e prof. dr. Dizdarevi}. Dodaje da je seks vrlo va`an kao komponenta ljubavi, a ne kao komponenta ru`nog ~ina. - Treba raditi na edukaciji i pripremi mu{karaca i djevojaka na ono {to ih u `ivotu o~ekuje. No, istovremeno im treba re}i da za svako u`ivanje treba mentalna zrelost, emotivno stabilna li~nost i svjesnost posljedica onoga u {ta se ulazi. Ako jedna mlada djevojka u|e u jednu vezu koja joj mo`e donijeti seksualno op}enje kao neku vrstu traume za cijeli `ivot, po-

sljedice su velike - isti~e na{a sagovornica.

Tabu teme
Poja{njava da su analize pokazale da od prvog seksualnog ~ina zavisi odnos ljuba-

Ma~ s dvije o{trice
- ^esto mi se u praksi de{avalo da sam imala slu~ajeve u kojima je samo jedan seksualni ~in kod maloljetnice doveo do trudno}e. Maloljetnica upada u zamku apsolutne nesvjesnosti {ta joj se dogodilo. ^esti su i slu~ajevi da se kod tih djevojaka radi o kasnoj trudno}i a da ne znaju o ~emu se radi. Obi~no govore kako vi supru`nika u braku. Ako su seks do`ivjeli kao veliku traumu, strah, rigidnost ili neopu{tenost, onda }e ih, kada budu zrele `ene ili mu{karci, taj osje}aj i dalje pratiti. - Zato je mentalna edukacija na tom polju veoma bitna i s njom treba po~eti od im je nestala menstruacija ili nije redovna. Kako su sitne i nerazvijene, stomak im ostaje neprimjetan, a pregledom se utvr|uje da je rije~ o trudno}i. Tada je ve} kasno za abortus - ka`e prof. dr. Dizdarevi}. Prema njenim rije~ima, takvi slu~ajevi za dru{tvo predstavljaju „ma~ s dvije o{trice“. zdravlje. Sve po~inje od toga, od te emotivne bliskosti i iskrenosti izme|u djece i roditelja. U porodici se po~inju graditi tabu teme, jer roditelji ~esto govore djeci da ih ne smiju pitati za neke stvari, koje su, navodno, nedozvoljene. Tu se ne{to mora mije- Maloljetnice ra|aju djecu i obi~no ih daju na usvajanje. No, {ta je s djetetom koje ostaje bez biolo{ke majke? [ta je sa maloljetnicom koja se tako rano sukobljava s u`asnim psiholo{kim momentom - oduzima joj se dijete zato {to ona nije spremna da ga odgaja. To ostavlja posljedice - ka`e prof. dr. Dizdarevi}. loljetni~kih trudno}a. - Mnogo su va`niji neobrazovanost i neupu}enost. Mlada djevojka koja izlazi iz patrijarhalne sredine i ulazi u dru{tvo gdje joj se nudi alkohol, droga i gdje vlada opu{tena atmosfera, uop}e ne razmi{lja o rizicima. E. HALA]

Gra|ani dali 68 U BiH `ivi i 297 `ivi u okolici Dervente Italijana korisnih informacija Rusa i 732 Najvi{e razli~itih nacionalnih manjina
Nacionalne manjine svake zemlje predstavljaju njeno bogatstvo, a Bosna i Hercegovina mo`e se pohvaliti ~injenicom da ovdje egzistira 17 nacionalnih manjina, koje su na na{e podru~je dolazile u razli~itim periodima. Albanci, Crnogorci, ^esi, Italijani, Jevreji, Ma|ari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci dolazili su u BiH uglavnom zbog posla ili bje`e}i migracionim procesima iz raznih prognanstava i ratova, ka`e profesorica historije Nada ^aji}, koja je sa svojim u~enicima u tuzlanskoj {koli „Jala“ radila na jednom me|unarodnom projektu pod pokroviteljstvom OSCE-a. - Svi pripadnici nacionalnih manjina koji su dolazili u BiH, naseljavali su, uglavnom, gradske sredine. Najvi{e razli~itih nacionalnih manjina `ivi u okolici Dervente. Me|u najstarijima u BiH bili su Sefardi, odnosno Jevreji, koji su stigli jo{ u 16. stolje}u. Protjerani su iz [panije. A{kenazi su u 18. i 19. stolje}u do{li iz Njema~ke i to su najstarije nacionalne manjine kazala je profesorica ^aji}. Prema podacima i popisima iz raznih perioda, u BiH tako trenutno `ivi skoro 4.925 Albanaca, oko 10.000 Crnogoraca, 590 ^eha, 1.100 Jevreja, 732 Italijana, 1.150 Ma|ara, 1.600 Makedonaca, 470 pripadnika germanskih naroda, 526 Poljaka, 60.000 Roma, 162 Rumuna, 297 Rusa, 132 Rusina, 170 Slovaka, 2.200 Slovenaca, 267 Turaka i oko 3.900 Ukrajinaca. A. Mu. Na telefonskoj liniji „Krimolovci“ u oktobru su registrirana 532 poziva, od kojih je 181 ocijenjen neo-

PROJEKTI Bogatstvo nacionalnih manjina

Telefonska linija „Krimolovci“

^aji}: Migracioni procesi

Poznati broj za prijavljivanje

zbiljnim, podatak je Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA). U oktobru je od gra|ana zaprimljeno 68 korisnih informacija o po~injenim ili planiranim kaznenim djelima te o njihovim po~iniocima, na osnovu ~ega je sa~injeno isto toliko izvje{taja, prenosi Fena. Najve}i broj informacija - 12 - odnosio se na korupciju i kaznena djela protiv slu`bene i druge odgovorne du`nosti, 11 informacija odnosilo se na neovla{tene trgovine opojnim drogama i sedam na autokriminal.

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

11

BUDIMPE[TA

Bh. novinari u posjeti ma|arskim medijima

Za{to pada popularnost printanih izdanja
Gra|ani ne pla}aju pretplatu, a javni servis finansira dr`ava manjine imaju svoje radijske i TV programe Nacionalne

Kompanija „Pevec“ u ste~ajnom postupku od januara ove godine

U toku postupci u 275 preduze}a

U

organizaciji programa Kultura za razvoj Fonda za postizanje miljenijskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i ma|arske razvojne agencije HUN-IDA, predstavnici bh. medija, ministarstava i nevladinog sektora pro{le sedmice boravili su u Ma|arskoj. U~esnici studijskog putovanja pod nazivom „Mediji i multikulturalizam“ prisustvovali su brojnim prezentacija i posjetama medijima, institucijama i organizacijama i upoznali se s projektima koji se odnose na prava nacionalnih manjina kojih u Ma|arskoj ima trinaest.

Ste~ajni upravnici prozvani „grobarima privrede RS“
Radomir Joki} istovremeno vodio ste~aj u 18 preduze}a U pet godina kroz ste~aj revitalizirano samo 45 preduze}a
U Republici Srpskoj u toku su ste~ajni postupci u 275 preduze}a, ali prema procjenama nekih ekonomskih analiti~ara, broj preduze}a koja se nalaze pred ste~ajem ili likvidacijom je mnogo ve}i i mjeri se u hiljadama. Razlog {to mnogi od njih jo{ nisu objavili ste~aj jeste ~injenica da je ovaj proces skup jer ko{ta oko devet posto ukupne vrijednosti ste~ajne mase i traje dugo, odnosno u prosjeku oko tri godine. kalaca iz RS da namjerno odugovla~e ovakve procese i u svoju korist izvla~e novac iz propalih preduze}a, prozvani su i „grobarima privrede RS“.

Razmjena iskustava
Vi{e o stanju medija u Ma|arskoj delegacija iz BiH mogla je saznati u Dr`avnoj regulatornoj agenciji za medije i komunikacije. Ova institucija, koja broji 650 zaposlenih, godi{nje kontrolira 40.000 programa. Novinare iz na{e zemlje posebno su obradovale posjete medijskim ku}ama, u kojima su s kolegama iz Ma|arske mogli razmijeniti iskustva. Prilikom posjete novoizgra|enom, grandioznom zdanju Ma|arske dr`avne televzije (MTV), delegacija iz BiH upoznala se sa radom redaBh. delegacija sa \or|om Sabom, vlasnikom i direktorom kompanije Sanoma

[teta za radnike
- Zakonska obaveza je da jedan ste~ajni upravnik mo`e da vodi ste~aj u najvi{e dva preduze}a, ali se de{avalo da ih istovremeno vodi u pet ili deset preduze}a, {to, naravno, doprinosi njihovoj neefikasnosti. Takvi postupci nerijetko traju godinama, ste~ajna masa se za to vrijeme izgubi, a najvi{e {tete imaju radnici i povjerioci. Podatak da je za posljednjih pet godina kroz ste~aj revitalizirano samo 45 preduze}a u RS dovoljno govori o ocjeni da su ste~ajni upravnici i ste~ajne sudije grobari na{e

kcije za programe manjina, a posebno radom redakcije romskog programa koja djeluje u okviru nje. Najkompletniju sliku o stanju medija u Ma|arskoj prezentirao nam je \or| Sabo (Gyorgy Szabo), vlasnik i direktor najve}e izdava~ke ku}e „Sanoma Budapest“. Komentiraju}i znatan pad popularnosti {tampanih medija u toj zemlji, Sabo je kazao da se ne mo`e u~initi ni{ta kako bi se obustavio taj proces, te da

Manjinske samouprave
Prilikom posjete gradu Sentendre u blizini Budimpe{te, u kojem `ive predstavnici srpske, hrvatske, rumunske, gr~ke i romske manjine, delegacija iz BiH upoznata je sa njihovim aktivnostima. Sve te manjine u ovome gradu imaju i svoje samouprave koje se bave pitanjima njihovih se ova kompanija okre}e drugim poslovima, koji nisu isklju~ivo vezani za medijski sadr`aj, a kao {to je razvijanje telefonskih aplikacija, prodaja putem interneta... a sve kako bi ostvarili profit i opstali na tr`i{tu. zajednica, a imaju saradnju sa lokalnim vlastima. Tokom susreta sa predstavnikom srpske samouprave Kostom Vukovi}em (Vukovics) ~uo se podatak da u Ma|arskoj ima oko 7.000 Srba. Ina~e, jo{ nije rije{eno pitanje zastupnika nacionalnih manjina u parlamentu Ma|arske. 5.000 ~lanova. Prilikom posjete Dr`avnoj razvojnoj agenciji, mogla su se ~uti iskustva ove zemlje u kori{tenju sredstava iz evropskih fondova. Kako je objasnila Judit Su~ (Szucs) iz Odjela za komunikacije, novac iz pretpristupnih fondova najvi{e je kori{ten za saobra}ajnu infrastrukturu i za{titu okoline, dok sada, kada je ova zemlja ~lanica EU, sredstva najvi{e ula`u u razvoj ljudskih resursa. Ina~e, program Kultura za razvoj u okviru partnerskih odnosa provode tri organizacije Ujedinjenih naroda u BiH - UNDP , UNICEF i UNESCO.

Zakonska obaveza
- Name}e se pitanje {ta je sa jo{ oko 3.700 preduze}a koja prema zakonskoj obavezi nisu prijavila svoje poslovanje i finansijske izvje{taje Agenciji za posredni~ke, informati~ke i finansijske poslove (APIF), jer od oko 13.700 firmi koje su to uradi-

Otvoreni za ulazak BiH u EU
Bh. novinare ugostilo je i Ministarstvo vanjskih poslova Ma|arske gdje smo mogli ~uti kako teku pripreme te zemlje za preuzimanje {estomjese~nog predsjedavanja Evropskom unijom, {to }e se desiti 1. januara naredne godine. \or| Urkuti (Gyorgy), {ef Odjela za EU komunikacije, govorio nam je o prioritetima koje }e ta zemlja imati tokom predsjedavanja Unijom, a to su izlazak iz ekonomske krize, ja~anje malih i srednjih preduze}a, reforma agrarne politike, pro{irenje {engen zone, pro{irenje EU... U tom smislu, izrazio je `elju da u tom periodu budu zaklju~eni pregovori o priklju~enju sa Hrvatskom. Govore}i o politici prema BiH, kazao je da }e Ma|arska nastojati da se na{a i ostale zemlje zapadnog Balkana {to vi{e pribli`e EU. Va`no je da proces ne bude usporen, ve} da se ubrza, kazao je Urkuti.

Manja naknada od direktorske pla}e
- Istina je da nijedan ste~ajni upravnik nije imao naknadu koja je ve}a od pla}e direktora koja je dovela preduze}e do ste~aja. Mi kada vodimo ste~aj, naj~e{}e nam daju jedan ozbiljan i dva u kojima nema para i gdje ne mo`emo ni{ta naplatiti. Dakle, to ne treba bukvalno shvatati. Znam da neki vode vi{e ste~ajnih postupaka, ali znam i da oni to mogu. Sudija nikada ne daje vi{e ste~ajeve koji su u istoj fazi, jer za neke je potrebna ve}a energija, a za druge ne objasnio je ste~ajni upravnik iz Banje Luke Aleksa Nje`i}. privrede - ocijenili su u Savezu sindikata RS. Koliko zaradi jedan ste~ajni upravnik tokom vo|enja jednog ili vi{e postupaka je tajna i o tome niko ne `eli ili ne}e da govori, ali prema podacima do kojih je do{ao „Avaz“, me|u rekorderima u broju ste~ajnih postupaka koji uporedo vode najvi{e je ste~ajnih upravnika iz Doboja i Trebinja. Kao „najzaposleniji“ ste~ajni upravnik ve} se „proslavio“ Radomir Joki}, koji je ovaj postupak istovremeno vodio u ~ak 18 preduze}a, a zatim Lazo \ur|evi}, koji je vodio ste~aj u 14 posrnulih firmi, te Ignjat Ele~i} u B. SPASENI] osam.

Ljudski resursi
Medijska grupacija „Sanoma“ u ovome trenutku objavljuje 28 magazina, posjeduje 25 sajtova, Story televiziju... U sjedi{tu kompanije u Budimpe{ti radi oko 600 osoba. Osim medija, delegacija BiH imala je priliku posjetiti i Udru`enje ma|arskih novinara koje broji oko

NEKRETNINE

Udru`enje gra|ana porijeklom iz Sand`aka

Ne po{tuje se reciprocitet za stjecanje prava vlasni{tva
Udru`enje gra|ana porijeklom iz Sand`aka u FBiH saop}ilo je ju~er da je dr`avljanima Srbije i Crne Gore koji `ive u BiH uskra}eno administrativno stjecanje prava na ovda{njim nekretninama, dok dr`avljani BiH koji `ive u Srbiji i Crnoj Gori mogu tamo stjecati pravo vlasni{tva jer je to pitanje regulirano na bazi reciprociteta. Udru`enje podsje}a da je Federalno ministarstvo pravde 23. jula 2008. godine uputilo dopis svim op}inskim sudovima, predsjednicima sudova, da tu obavijest proslijede zemlji{noknji`nim uredima radi rje{avanja konkretnih zahtjeva u postupku upisa nekretnina u zemlji{ne knjige, javila je Fena. - Nije nam jasno za{to se ne postupa po nalogu Federa-

le 2008. godine, krajem 2009. godine ih je bilo samo 9.700. B. TURKOVI] Dakle, pitanje je egzistiraju li i izvr{avaju li svoje obaveze ta preduze}a, ili su u ste~aju ili inspekcije ne rade svoj posao i ne kontroliraju njihov rad - ocijenio je ekonomski analiti~ar Sa{a Petkovi} iz banjalu~kog udru`enja ekonomista „Swot“. Jo{ jedan veliki problem u vo|enju ste~ajnih postulnog ministarstva pravde, napaka u ovom entitetu je i velo je Udru`enje u nedostatak ste~ajnih upraju~era{njem saop}enju za javnika, jer ih je akreditirano vnost, povodom problema samo oko 80, pa se de{avalo oko 700 bo{nja~kih porodica s da jedan ste~ajni upravnik Kosova kojima je sada kao jevodi ~ak 18 ovakvih postudina zakonska mogu}nost za paka istovremeno! rje{avanje statusa u BiH ostaZbog ~estih optu`bi ralo pravo na nekretninama. dnika, povjerilaca i sindi-

12

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

KOLUMNA ^uvaj se nepostoje}e ruke

Granitiranje privatizacije
„Ni{ta u ljudskoj povijesti nema ve}i u~inak od redefiniranja vlasni{tva“ (Drucker)
ovine su objavile da su 18. oktobra 2010. u ~etiri sata ujutro u poduze}e „Granit“ u Jablanici u{li policajci. Korijeni problema koji su doveli do sukoba i ranjavanja radnika i policajaca su duboki. Promjena vlasni{ta je od temeljnog zna~aja za promjenu dru{tvenog poretka. Privatizacija dovodi do novih uloga dr`ave, tr`i{ta i civilnog dru{tva. Ona je ideolo{ka (manje dr`ave), populisti~ka (bolje dru{tvo), pragmati~na (u~inkovitija rje{enja) i komercijalna (vi{e posla). Do toga su dovela iskustva ^ilea i Velike Britanije iz sedamdesetih godina pro{log stolje}a, koji su poslu`ili kao laboratorije privatizacije.

N

Kraj blagostanja
Fiskalne krize iz osamdesetih su trajale do sredine devedesetih. Odnosna kriza se javila kod ve}ine zemalja s niskim dohotkom te kod tranzicijskih zemalja. Dr`ave nisu mogle vi{e podnositi visoku neefikasnost i visoke zahtjeve za subvencije poduze}a. Trebalo je birati izme|u smanjivanja ponude i pove}anja privatnog sektora. Privatizacija je jedna od posljedica fiskalne krize.

Od privatizacije „British Telecoma“ 1984. zemlje provode privatizaciju. Mjereno brojem ugovora i veli~inom prihoda od privatizacije, bila je spora osamdesetih, dok je devedesetih i dvijetisu}itih uveliko ubrzana. No, ekonomski zna~aj privatizacije treba se mjeriti njenom veli~inom spram bruto doma}eg proizvoda, osnovnih sredstava i sl. Privatne firme su efikasnije od javnih. One minimiziraju tro{kove i maksimiraju profite. Javne firme se ~esto koriste za ostvarivanje ciljeva koji su u opreci sa smanjenjem tro{kova npr. za ostvarivanje socijalnih ciljeva. Daju, {to se vidi kod javnih firmi u BiH, i dodatke za „topli obrok“ (koji se treba davati tamo i samo tamo gdje radnik ne smije ili ne mo`e napustiti du`nost da bi objedovao, jer radi kao vojnik, rudar, lije~nik i sli~no, a ne podzaposlenicima javnog sektora). Privatne firme su efikasnije od javnih jer menad`erima javnih firmi ne pripada ostatak dohotka. Stoga oni nemaju interesa uve}avati dohodak smanjenjem tro{kova ili inoviranjem. Oni, kao i politi~ari i birokrate, koji posredno upravljaju javnom firmom, na-

Pi{e: Vjekoslav DOMLJAN
stoje {to vi{e pobolj{ati svoje pozicije, a ne poziciju firme. Menad`eri i posredni upravlja~i su i bolje informirani od ostalih, pa se mogu bolje namjestiti pri podjeli kola~a, tj. dohotka firme.

Dobitnici i gubitnici
Po{to su privatne firme efikasnije od javnih, javljaju se dobici od efikasnosti. Ako ne bi bilo porasta dru{tvenog blagostanja, privatizacija bi bila besmislena. Zna~ila bi preobrazbu lo{eg u lo{ije. No, tko na ulici protestira protiv privatizacije, a tko lobira za provo|enje privatizacije, odnosno kome priti~e taj porast dru{tvenog bla-

gostanja temeljem pove}ane efikasnosti? Dr`ava je mo`da subvencionirala javna poduze}a, a po privatizaciji nema potrebe za tim jer je poduze}e oti{lo u privatne ruke. Mogu}e je da dr`ava smanji porezni teret. Mogu}e je i da ne smanji, nego da porezni prihod preusmjeri u druge svrhe. Gra|ani su potencijalni dobitnici jer privatna firma osigurava ve}i pristup uslugama u odnosu na javnu. Oni su potencijalni dobitnici i stoga {to se neredovito snabdijevanje smanjuje (redukcije, redovi i sl.). No, gra|ani su i potencijalni gubitnici jer privatna firma napla}uje vi{e cijene od javnih. Gra|ani mogu biti potencijalni dobitnici i stoga {to mo`e do}i do smanjenja poreza. Mogu biti dobitnici i bez smanjenja poreza ako se porezni prihod usmjerava na njih kroz davanja. Poduzetnici su dobitnici jer nisu ostvarivali profit, a sada ga, upravljaju}i privatnim poduze}em, ostvaruju. Zaposleni u firmama su gubitnici po dva osnova: broj uposlenih se smanjuje i radni u~inci su ve}i u javnom u odnosu na privatnu firmu (nema zabu{avanja). Ko }e biti i koliki gubitnik, a tko i koliko dobi-

tnik ovisi o tome u kojim se ulogama javlja, o kakvom poduze}u se radi, o kakvom tr`i{tu, o kakvoj regulaciji je rije~.

Horvatov pou~ak
[ta se desilo u „Granitu“, odnosno u BiH glede privatizacije? Ne znamo jer nijedna vlast (a kamoli njene ~etiri razine) nije napravila analizu efikasnosti privatizacije. No, zemlja je zasigurno ostala bez velikog dijela javnog kapitala otu|enog la`nim novcem. Jedina prednost privatizacije certifikatima u odnosu na privatizaciju ke{om je pravi~nost. Privatiziranje certifikatima mo`e otvoriti put sirotinji do kapitala. A desilo se da su upravo siroma{ni ostali kratkih rukava. Ostali su kratkih rukava kao gra|ani (porezi nisu smanjeni i nisu dobili socijalna davanja), kao uposlenici (izgubili radna mjesta), kao poduzetnici (ne daju im u biznis) i kao umirovljenici (njihov umirovljeni~ki kola~ se dijeli i onima koji nikad ili skoro nikad nisu uplatili ni prebijenu paru u mirovinski fond). I dr`ava je ostala kratkih rukava - bez imovine, ke{a i poreza. Dobitnici privatizacije su politi~ki

pirati, maskirani kao etnonacionalisti, koji koriste dr`avu kao instrument za preraspodjelu bogatstva dru{tva i jedan dru{tveni sloj koga pirati {opaju socijalnim davanjima. Radnici „Granita“ se mogu tu}i s policijom, mogu {trajkati gla|u, mogu umrijeti na ulici, no nitko im se ne}e pridru`iti. U dru{tvu koje ne uva`ava da ~ovjek ima vi{e identiteta, ve} samo to da mo`e imati jedan jedini, etnoreligiozni, koga briga za radni~ka, ljudska i druga prava? Branko Horvat bi kazao da je rje{enje u poni{tenju procesa privatizacije, tj. izbacivanju dr`ave na ulicu i ubacivanje radnika unutra. Mi smatramo da je rje{enje u uvo|enju poreza na privatizacijsku dobit, mada znamo da od toga nema ni{ta. Jo{ je najavljena revizija privatizacije i to }e vjerojatno biti prihva}eno. No, to zna~i podupiranje postoje}eg institucionalnog vakuuma. Da ima institucija i instrumenata, pitanje revizije se ne bi ni postavljalo. Od tog vakuuma pa do nevidljive ruke (tr`i{ta) za koju vidljiva ruka (dr`ava) mora pripremiti teren dug je put. Valja nama tim putom.

SPOROVI Grupacija „Olip“ kona~no uknji`ila investiciju

PRESSIJA

Bijeg od novinara

Radivojevi}a Op}ina izbjegla milionsku {tetu! Ministrazub zabolio
Italijanski proizvo|a~ obu}e nakon tri godine u Travniku uspio uknji`iti pogone u koje je investirao oko 15 miliona maraka
Italijanska grupacija „Olip“, poznati proizvo|a~ obu}e i najve}i investitor na podru~iu travni~ke op}ine, nakon pune tri godine uspjela je upisati u zemlji{ne knjige objekat i zemlji{te u koje je investirala oko 15 miliona maraka. Nije se konsutiralo i nije se po{tovalo slovo zakona i u tom momentu je napravljena velika {teta za grupaciju „Olip“ - smatra Braji}. Nakon {to su po drugi put platili dio zemlji{ta, ovaj put „Slobodnoj zoni“, i nakon {to je menad`ment grupacije „Olip“ najavio seobu dijela proizvodnje u Poljsku, {to je na noge podiglo i Sindikat, stvari su se po~ele rje{avati. Grupacija „Olip“ uknji`ila je svoje objekte, a Op}ina Travnik, po svemu sude}i, izbjegla pla}anje milionske od{tete. - Znate, ovo je bila jedna vrlo nezahvalna situacija gdje stranom investitoru morate objasniti da dokument koji je izdala dr`ava nije validan. Op}ina Travnik, koja je izdala dokumente „Olipu“, do{la je u situaciju da sama sebe brani od ne~ega {to su njeni slu`benici uradili. U ovom slu~aju Op}ina je izbjegla jedan veliki spor, mo`da vrijedan i 15 miliona KM - ka`e na{ sagoK. K. vornik. predstavnici AgeKoliko su bh. poncije za privatizaciju liti~ari socijalno neoFederacije BiH, koji sjetljivi, ~ak i oni kosu na sastanku bezuji obavljaju najdgospje{no poku{avali vornije funkcije u do}i do bilo kakvog na{oj zemlji, najbolje rje{enja. Ministar se vidjelo na nedanije imao prijedloga. vno odr`anom sastaIsti stav Radivojenku u Sarajevu, na vi} je imao i nakon kojem je izme|u pre- Radivojevi}: Neugodna sastanka. Kada su varenih radnika pitanja novinari poku{ali sa„Feroelektra“ i kuznati stav Ministarpca ove, nekada stva o ovom problemu, Radr`avne kompanije, firme „Stani} invest“, sjedio reso- divojevi}a je iznenada zabolio zub. rni ministar Desnica RadiUmjesto da poku{a povojevi}. jasniti za{to ne dozvoljava Upozorenja radnika da da se revizorski izvje{taj, u je Radivojevi} glavni krikojem je dokazano kr{enje vac {to se sudbina radnika godinama ne rje{ava, te op- kupoprodajnog ugovora, na|e na sjednici Vlade tu`be da direktno {titi StaFBiH, ministar je za ruku ni}e, na sastanku su se pouhvatio Muriza Ha{imovi}, kazali vi{e nego istinitim. pomo}nika direktora APFRadivojevi} je bio skoro a, pravdaju}i se da }e on neprimijetan. Prepustio je bolje pojasniti {ta se drugima da vode glavnu ride{avalo na sastanku. je~ i rade njegov posao. Ogor~eni radnici samo Iako bi Radivojevi} tresu slegli ramenima, pitaju}i bao biti najodgovorniji za se „{ta }e nam onda miniono {to se de{ava radnicistar“. ma, glavnu rije~ vodili su F. K.

Velika prepreka
Op}inski sud u Travniku kona~no je donio rje{enje o uknji`bi, {to nam je potvrdio i Adin Braji}, advokat Grupacije „Olip“. - Na svu sre}u ili, bolje re}i, na sve znanje, Grupacija „Olip“ uspjela je da uknji`i svoj objekat, a ovaj proces trajao je skoro tri i po godine. „Olip“ je platio dva puta dio zemlji{ta koji je pokrivao njihov objekat, a on je bio uknji`en na „Slobodnu zonu“. Upravo ta „Slobodna zona“ bila je velika prepreka za upis kompletnog „Olipovog“ objekta - navodi advokat Braji}. Problem je bio u ~injeni-

Braji}: Kona~no rje{enje

Pogoni kompanije „Olip“: Sporna bila „Slobodna zona“

ci da je na prostoru nekada{njeg Poslovnog sistema „Borac“, gdje je smje{tena i „Olipova“ fabrika, registrirana „Slobodna zona“. Ta „Slobodna zona“ nikad nije proradila, a da slu~aj bude jo{ kompliciraniji, nikada nije ni likvidirana! Kantonalni sud donio je samo jedno rje{enje o pokretanju likvidacionog postupka, ali postupak nikad

nije bio otvoren. Upravo ove ~injenice zakomplicirale su cijelu situaciju oko uknji`be.

Slovo zakona
- Ovdje moram spomenuti Op}inu Travnik kao nadle`nog organa koji je izdavao u svom redovnom postupku upotrebnu dozvolu, a prije toga urbanisti~ku saglasnost i gra|evinsku dozvolu.

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

13

UNIVERZITETI Neuskla|enost sistema obrazovanja s tr`i{tem rada Sarajevo: Broj osoba bez posla porastao za 30 posto
Situacija u Sarajevu ne razlikuje se od one u ostatku zemlje kada je rije~ o uskla|enosti upisne politike s tr`i{tem rada. Zbog toga broj nezaposlenih s fakultetskom diplomom u Sarajevskom kantonu iz godine u godinu raste. U vrijeme kada je raspisan konkurs za upis studenata na Univerzitet u Sarajevu, na kantonalnom birou za zapo{ljavanje nalazilo se
Toromanovi}: Laka ra~unica [ahinovi}: Popunjena kvota Suli}: Zanimanja na ~ekanju

777 osoba s diplomom Ekonomskog fakulteta, 546 pravnika te 1.152 onih koji su zavr{ili neki do smjerova na Fakultetu politi~kih nauka. Posao je tra`ilo znatno manje osoba s diplomama drugih fakulteta, poput Arhitektonskog (139), Elektrotehni~kog (87), Ma{inskog (78) itd. Ipak, ova situacija nije se odrazila na upisne kvote na Univerzitetu. Tako je na

Ekonomskom fakultetu raspisan konkurs za 570 studenata, na Pravnom za 530, a na Fakultetu politi~kih nauka ponu|eno je 630 mjesta. S druge strane, Arhitektonski fakultet primao je 90, a Elektrotehni~ki i Ma{inski po 230. Posljedica toga je da je u posljednjoj godini broj nezaposlenih u KS porastao za skoro 30 posto.
G. M.

Hiperprodukcija kadrova za sve vi{e nezaposlenih
Izra`en suficit diplomiranih pravnika, ekonomista i profesora, a potra`nja in`injera arhitekture, gra|evine, informatike
a biroima rada u Unsko-sanskom kantonu, poznatom po ve}oj stopi nezaposlenosti nego zaposlenosti, vi{e je od 1.000 visokoobrazovanih kadrova, a prednja~e svega tri~etiri zanimanja. Tako u ovom trenutku na posao ~eka 289 diplomiranih ekonomista, 235 diplomiranih pravnika, 136 profesora raznih struka, 136 diplomiranih agronoma, 180 ekonomista s vi{om {kolom. Podaci su alarmantni. Upisne kvote na Univerzitetu u Biha}u i nastavni~ki rad iz godine u godinu proizvode sve vi{e stru~nih kadrova koji }e svoje radne knji`ice zadugo dr`ati u registrima unskosanskih biroa rada. Ukinuti oktobarski rok vjerovatno je sprije~io stotinjak novih vlasnika fakultetskih diploma da se na du`i rok „nastane“ u kartoteci

N

Slu`be za zapo{ljavanje USK. Poznavaoci tvrde da }e neke struke ~ekati na zapo{ljavanje i po desetak godina.

Konkursni zahtjevi
- Ove godine u USK zaposlila su se svega ~etiri agronoma. Sude}i prema ovoj dinamici zapo{ljavanja, mo`ete izra~unati koliko }e godina potrajati da se s biroa za zapo{ljavanje „usisaju“ ostali - ka`e mr. Smail Toromanovi}, direktor Poljoprivrednog zavoda USK. Ramo Suli}, zamjenik direktora Slu`be za zapo{ljavanje USK, potvr|uje izra`eni suficit diplomiranih pravnika, ekonomista i profesora. - No, zato se tra`e in`injeri arhitekture, gra|evine, informatike ka`e Suli} te spominje i nekoliko „rijetkih“ zanimanja i zvanja na ~ekanju - doktor hemijskih nauka, doktor pe-

rzijskog jezika, doktor veterine, magistri nauka... U o~iglednoj hiperprodukciji kadrova, zanimljivo, na tr`i{tu rada najvi{e su tra`eni diplomirani ekonomisti i pravnici. I interesiranje studenata za ova zanimanja ne jenjava bez obzira na to {to }e se na~ekati kada je rije~ o poslu. Ruku na srce, ova dva zanimanja i jesu, barem sada, najvi{e zastupljena u konkursnim ponudama. - U prvom upisnom roku popunjena je kompletna kvota na Ekonomskom i na Pravnom fakultetu - isti~e prof. dr. Refik [ahinovi}, rektor Univerziteta u Biha}u. No, biha}kog rektora zabrinjavaju evropski standardi i akreditacije bez kojih se bh. univerziteti ne}e mo}i uklju~iti u evropske obrazovne utakmice. - Siguran sam da, kada do|e akreditacija, ne}emo

mo}i funkcionirati s 26 odsjeka po tri osnova: prostoru, opremi i kadru, i da }e do}i do smanjenja - isti~e rektor [ahinovi} notornu ~injenicu. Ovaj Univerzitet kuburi, prije svega, s brojem nastavnika, redovnih, vanrednih profesora i docenata kod skoro svih ~lanica, dok asistenata ima dovoljno. Osim toga, broj zaposlenih na Univerzitetu duplo je manji od broja vanjskih saradnika. U ovda{njoj akademskoj zajednici godinama se raspravlja o zamrzavanju jednih, a otvaranju drugih odsjeka. Predla`u se moratoriji na godinu-dvije za neke struke, tra`i se poo{travanje kriterija kod polaganja kako bi diplome Biha}kog univerziteta imale „ve}u cijenu“, ali na tome ostaje. Ostaje i podatak da je na ovom Univerzitetu ve}i broj profesora koji su se

„izborili“ da predaju pet i vi{e predmeta, neki ~ak i dvocifreni broj (!?), a to direktno utje~e i na kvalitet studija.

Sedam odsjeka
Univerzitetski profesori upiru prstom, s pravom, u zakonodavnu hobotnicu koja svojim pipcima stigne uraditi mnogo {tete kraji{kom obrazovanju, a mnogo manje koristi. Naime, Skup{tina USK deset godina ne uspijeva da usvoji strategiju razvoja Univerziteta u Biha}u kojom bi se uskladila njegova ponuda s potra`njom na tr`i{tu rada. Politi~ari se ovom Univerzitetu udvaraju tvrde}i da je najzna~ajnija investicija Kantona 1, {to on, ustvari, i jeste. No, tako malo ~ine da ga osove na noge. Skup{tini USK u neradu u ovoj oblasti godinama kao udarna pesnica slu`i Mini-

starstvo obrazovanja. Tako, naprimjer, Skup{tina USK nikada nije reagirala na zahtjeve za otvaranje odsjeka {umarstva, novinarstva, bibliotekarstva i turizma. Posljednji ministar obrazovanja Amir Had`i}, pod dirigentskom palicom politike, silno se trudio da se {to manje mije{a u svoj posao, posebno u segment visokog {kolstva. U tome je uspio, jedino nije u sudskom poku{aju (!?), a opet po nalogu svojih {efova, da sprije~i integraciju Univerziteta kao autonomnog subjekta. Na kraju, nije sporno da Kantonu s 300.000 stanovnika, od kojih je 55 posto nezaposleno, treba Univerzitet. Pitanje je da li USK treba ~ak po sedam odsjeka na pojedinim fakultetima. Na to }e odgovore {to prije morati dati Skup{tina USK.
M. DEDI]

Kakva je situacija u manjem entitetu

Vlada RS stimulira upis
Mladi upisuju pravni i ekonomski fakultet, a istovremeno najve}i broj diplomiranih pravnika i ekonomista ~eka posao
Potrebe tr`i{ta rada u Republici Srpskoj u potpunosti su neuskla|ene sa profesionalnim smjerovima koji se potenciraju na privatnim i republi~kim univerzitetima, zbog ~ega je ve} godinama najve}i broj mladih koji upisuju pravni i ekonomski fakultet u ovom dijelu BiH, i istovremeno najve}i broj diplomiranih pravnika i ekonomista koji ~ekaju posao na Zavodu za zapo{ljavanje RS. plomiranih pravnika i ekonomista na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje RS. U 2009. godini bilo je 1.578 nezaposlenih ekonomista i 694 nezaposlena pravnika - odgovor je koji smo dobili iz Ministarstva prosvjete i kulture RS. S druge strane, RS najvi{e nedostaju profesori matematike, fizike i fizi~kog odgoja i podaci resornog ministarstva ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu ovog kadra, zbog ~ega od nedavno otvorenog studijskog programa upravo za nastavnike matematike u osnovnoj {koli na Prirodnomatemati~kom fakultetu u Banjoj Luci nadle`ni o~ekuju mnogo. U februaru 2010. godine, entitetski parlamentarci usvojili su novu strategiju razvoja obrazovanja RS, od koje jo{ na terenu ni{ta nije primijenjeno. Nakon {to su zavr{ena oba upisna roka, podaci su pokazali da interesiranje svr{enih srednjo{kolaca za neka od deficitarnih studija, kao {to su matematika, fizika, informatika, elektrotehnika ili geodezija bilje`i blago pove}anje, ali znatno ispod o~ekivanja koje je Ministarstvo prosvjete i kulture imalo prilikom izrade Strategije razvoja obrazovanja u ovom entitetu do 2014. godine. - Ve} drugu godinu zaredom Vlada RS stimuli{e upis studenata na odre|ene studijske programe iz oblasti prirodnih i tehni~kih nauka. Uo~en je pove}an interes studenata, ali ne u mjeri u kojoj se to moglo o~ekivati. Tako|er, analizom podataka o prolaznosti studenata iz prve u drugu godinu na ovim studijama mo`e se uo~iti da veliki broj njih nije uspio da odgovori zahtjevima ovih studijskih programa i tu svakako treba tra`iti jedan od uzroka nedovoljne zainteresiranosti studenata za upis na deficitarne fakultete - odgovaraju iz Ministarstva.
Banja Luka: Veliki broj studenata ne odgovara zahtjevima

Malo matemati~ara
- Prema najsvje`ijim podacima, to su i dalje zanimanja za kojima vlada najve}e interesiranje i najvi{e studenata upisuje studijske programe ekonomije i prava. T ako|er, navi{e je i di-

Neophodan kadar
No, koliko je situacija slo`ena na nivou dr`ave, ka-

da je rije~ o tome s kakvim kadrovima raspola`emo i koliko ih je u isto vrijeme nezaposlenih, pokazuje primjer diplomiranih defektologa, kojih je na evidenciji biroa za zapo{ljavanje u Tuzlanskom kantonu vi{e od 150, dok je ista profesija jedan od najnezastupljenijih i u isto vrijeme najtra`enijih stru~nih kadrova u ustanovama Republike Srpske. Jednako je i sa diplomiranim socijalnim radnicima, koji su visoko na skali nezapo-

slenih u RS, a neophodan su kadar u drugim gradovima FBiH. U konkretnom slu~aju, dodatni je problem i neuskla|enost Strategije zapo{ljavanja, prilago|avanja nastavnog kadra i obrazovnog programa djeci s posebnim potrebama, s obzirom na to da, naprimjer, posao defektologa niko drugi stru~no ne mo`e obavljati kao lice koje se profesionalno {kolovalo upravo za taj V. STEVANOVI] poziv.

14

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

KULTURA DIJALOGA Apsurdni transferi i ostav{tina „slobodnjaka“

Pla}enikovi nepla}eni ra~uni
Sigurno je samo jedno: slobodno i gra|ansko novinarstvo nije pla}eni~ko novinarstvo, {to je na najzorniji na~in pokazao guru hrabrosti i intelektualne neovisnosti Pe}anin. Utrapi kome bogatome magazin, pa {ta ko{ta da ko{ta
je}am se teksta u magazinu „Dani“, naslovljenog „P(l)a}enik“, o ~ovjeku koji je pisao za konkurentski magazin „Global“. Tekst pun uvreda i omalova`avanja, a autor kojemu je navedeni tekst bio posve}en nazvan je pla}enikom i pa}enikom jer je „izdao intelektualce“. Koje intelektualce i o kakvoj izdaji je rije~, te{ko je bilo pretpostaviti, no potpisnik te skandalozne novinarske insinuacije, pardon uratka slobodnog i neovisnog novinarstva, vjerovatno je znao o ~emu je mislio dok je pisao.

S

Potez hulje
Nije pro{lo puno vremena, kada u istom magazinu osvanu uvodnik naslovljen: „A sad - adio...“. Koje li simbolike u naslovu! Potpisnik teksta je sada ve} biv{i urednik „Dana“ Senad Pe}anin. To je onaj isti ~ovjek koji je znao sa svojim ~itaocima podijeliti intimna }askanja sa svojom suprugom, pisati o svojoj moralnoj ~istoti, izvrgavati ruglu sve svoje neistomi{ljenike, raditi medijsku kampanju za izvjesne politi~ke partije i njihove lidere... Odjednom taj isti ~ovjek re~e adio svemu. I mo`da bi taj pozdrav bio nezapa`en, mo`da vrijedan po{tovanja i razumijevanja da ve}, dok je

trajala predizborna kampanja u septembru, nije sebi osigurao ugodnu egzistenciju u novoformiranoj medijskoj ku}i, a kolege iz „svog punoljetnog djeteta“ ostavio na ledini. Sve one kolege koji su pisali ideolo{ki srodne tekstove, naru~ene tekstove, tekstove namijenjene odstrelu nepo`eljnih, sve one kojima se ponosio. Danas oni bitku biju za svoj status, a Pe}anin je svoje brige smirio i sebi osigurao pla}u. I neka je. Samo kako bismo mogli ozna~iti takav potez? Pla}eni~kim? Konformisti~kim? Ideolo{kim? Moralnim odronom? Sunovratom? Dnom dna? Potezom jedne hulje? Krahom intelektualne hrabrosti? Kukavi~lukom? Hm? Ma niti jednom od omiljenih etiketa ovoga magazina, jer naprosto pravi slobodarski novinari, oni koji ne hrle za novcem i ne koketiraju s mo}nicima, sebi nikada ne bi dopustili da bilo ko pomisli da bi se oni prodali za tamo neko sigurno mjesto. Ove kvalifikacije su rezervirane samo za pla}enike, ali ne one iz „Dana“. Ove poput Pe}anina nose ideali, duboko vjerovanje u slobodu rije~i. Radit }e i besplatno ako treba, samo da ne budu u skupini pla}enika. U skupini jadnika koji bacaju svoj obraz pod noge samo da

Pi{e: Sanja VLAISAVLJEVI]
bi imali osiguranu kakvu crkavicu. Ne bi oni ostavili svoje novinsko ~edo, na velikoj muci i trudu izgra|eno, tamo nekom vlasniku desetina firmi, vlasniku nekih drugih novinskih izdanja, da ne ka`em nekom tajkunu. Pardon, pa kako bi neko ko kritizira „tajkune“ i opsesivno se bavi njima mogao i pomisliti prodati uzornu gra|ansku novinu nekome ko ima zavidan imetak? Pa to se ne bi ni u najgorem scenariju moglo desiti. Istina, pi{e Pe}anin u svom opro{tajnom pismu od „vjerne ~itala~ke publike“ i ovo: „...uz osobne razloge prethodno opisane, doveli su do moje odluke da prihvatim ponudu najuglednije novinske ku}e u na{oj zemlji. Tako }e ve} od narednog broja magazina sarajevsko Oslobo|enje biti novi izdava~ Dana.“ Eto, ne samo da je obznanio ovaj uzorni slobodnjak da je donio odluku bez konsultacija sa ure|iva~kim kolegijem, redakcijom, najbli`im saradnicima, priznao da (se) je

(pro)dao „Dane“ Selim(beg)ovi}ima nego je i br`e-bolje nahvalio novinu kojoj je u amanet ostavio svoje ~edo. Koliko je ugledna novina kojoj je iznevjerene kolege usput prodao, govori i ~injenica da niko od njih nije htio, `elio, imao volju objaviti tekst za „Oslobo|enje“ i urednicu Selimbegovi}. Pa je tako 4.11.2010. osvanuo najnoviji broj „Dana“ bez impresuma, sa tekstovima novinara „Oslobo|enja“. A mo`da novinari „Dana“ nisu ni znali napisati tekstove za Oslobo|enje, jer ipak rije~ je o najuglednijoj novini? Veliki je to izazov! Istina, bilo je veliko zadovoljstvo pro~itati, nakon mjeseci i mjeseci neobjavljivanja makar i najkra}ih crtica, prilog Esada He}imovi}a kojega je Pe}anin davno otpisao, jer ~ovjek nije pisao kako gazda svira.

Poslu{ni novinari
Samo dan prije izlaska „Oslobo|enja“ upakiranog u format „Dana“, na jednom sarajevskom portalu se pojavio razgovor sa urednicom Selimbegovi} povodom afere koju je proizvela plasiranjem neta~nih informacija u vezi sa uredni~kim mjestom nove novine. No, kao i mnogo puta do sada prava Pe}aninova nasljednica je ni ne trepnuv{i odgovorila da

je „Oslobo|enje preuzelo odgovornost da sljede}i broj magazina Dani iza|e i on }e iza}i“. O, koje po{tivanje odluke uredni~kog kolegija prodatog magazina! O, koji odnos prema volji novinara da ne napi{u niti redak dok se njihov status ne rije{i! Ma tako to samo rade urednici slobodarskih novina! Jedan bez volje najbli`ih suradnika proda novinu, a drugi u njoj objavi tekstove svojih dobrih i poslu{nih novinara, onih koji ne smiju re}i ne. A sve za dobro naroda i dr`ave. I, kona~no, da stvar bude jo{ apsurdnija s transferom i nepla}enim ra~unima p(l)a}enika, urednica nas sve uvjerava da „nemaju rezervu i da ne bi bilo fer da imaju rezervu dok ne znaju ho}e li kolege pre}i u Oslobo|enje.“ Ba{ je posljednji broj „Dana“ pokazao koliko treba vjerovati urednici Selimbegovi} i koliko ona dr`i do stava svojih doju~era{njih prvih saradnika izgleda podjednako koliko i budu}ih sa kojima bi trebala sjediti u novooslobo|enim „Danima“. Sigurno je samo jedno: slobodno i gra|ansko novinarstvo nije pla}eni~ko novinarstvo, {to je na najzorniji na~in pokazao guru hrabrosti i intelektualne neovisnosti Pe}anin. Utrapi kome bogatome magazin, pa {ta ko{ta da ko{ta!

INOVACIJE

Aid Rifatbegovi} po uzoru na popularni suvenir

U Rajlovcu gradi kockasti atelje
Inspiriran raznoliko{}u arhitekture i duhom Sarajeva
Neumorni umjetnik Aid Rifatbegovi}, koji je autor zvani~nog suvenira op}ine Stari Grad „Sarajevska kocka“, po~eo je graditi neobi~an atelje u obliku kocke. Umoran od gradske vreve, do{ao je na ideju da na periferiji grada u Rajlovcu sagradi atelje koji }e ga, kako ka`e, uvijek podsje}ati na „Sarajevsku kocku“ koja je za njega najve}i uspjeh. tako da je to bio neizbje`an motiv - pri~a Rifatbegovi}. „Sarajevska kocka“ osvojila je srca kako Sarajlija tako i turista, a u Turist birou redovno vlada nesta{ica, jer potra`nja za kockom je sve ve}a. Rifatbegovi} je suvenir predstavio i na „Expo“ sajmu u [angaju, ~ime je zadivio ostale u~esnike, a posebno Kineze, koji i sami prave suvenire zagonetnih oblika. Ovaj ~etrdesettrogodi{njak, kako ka`e, vrlo malo spava jer ideje koje mu stalno nadolaze odmah stavlja na papir i po~inje realizaciju. Iako je zavr{io Srednju gra|evinsku {kolu, umjetnost ga je vi{e privukla, tako da trenutno studira Grafi~ki dizajn, a na Akademiji likovnih umjetnosti radi kao laborant.

Radionica od drveta
Inspiriran raznoliko{}u arhitekture, {arenilom kulture i tradicije, te duhom Sarajeva,
Turisti odu{evljeni kockom

Ostvarenje snova
- Uvijek sam ma{tao da poklonim ne{to Sarajevu, a pobjeda na konkursu za suvenir Starog Grada je ostvarenje mojih snova. Dugo sam razmi{ljao {ta bi to moglo biti, ali odmah sam znao da treba praviti u obliku kocke. Kockama je poplo~an veliki dio Starog Grada, a svaki }e vas dobar doma}in ponuditi kafom, kockom {e}era i rahatlokumom,

Rifatbegovi} s maketom pored budu}eg ateljea

Za Rifatbegovi}a se slobodno mo`e re}i da je svestrani umjetnik, jer kao zaljubljenik u prirodu, ali i Sarajevo, napisao je i pjesmu o na{em gradu „Sarajevska stara ~ar{ija“ koju je op}ini Stari Grad poklonio uz suvenir.

Pjesma o Sarajevu

pravi svoja djela, a naj~e{}e sve radi na drvetu koje, prema Rifatbegovi}evim rije~ima, ima posebnu toplinu. - Zbog toga sam i po~eo graditi svoj dizajn-studio od drveta koji }e se i zvati „Kocka“. Konstrukcija je ve} postavljena, a sve bi trebalo biti zavr{eno po~etkom decembra. Svaki rad i djelo podsti~e na igru, jer igranje sa lego kockama kao mali pretvorio sam u igru sa umjetno{}u i drvetom koja traje i

danas - dodaje Rifatbegovi}. Samo dva mjeseca nakon „Sarajevske kocke“, Rifatbegovi} je pobijedio i na konkursu u Zvorniku, te je sada Zvorni~ka kapija, koja je napravljena od drveta i metala, zvani~ni suvenir ovog grada. I Op}ina Novi Grad je raspisala konkurs, a ovaj umjetnik je sa svojim saradnicima sa ALU-a predao nekoliko radova te se i ovdje nada pobjedi.
F. FAZLAGI]

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

15

PROFIL

TUZLA Dokumentarac o `ivotu ko{arka{a Edina Salaharevi}a

Zlo~in ugasio zvijezdu
Pri~u o najve}em talentu jugoslavenske ko{arke ispri~at }e Hazim Muj~inovi} koji je po~eo snimati dokumentarni film „Zona“

Kamenja{evi}: Nakon Sarajeva, koncert u Be~u

(Foto: M. @ivojevi})

Kajetan Kamenja{evi}

Uz violinu od ro|enja
Edin Salaharevi} sa suigra~ima iz Ko{arka{kog kluba Sloboda DITA iz Tuzle, 1991. godina

Na lokalitetu Divi~a, prigradskog zvorni~kog naselja, po~elo je snimanje dokumentarnog filma „Zona“ koji govori o `ivotu Edina Salaharevi}a, najve}eg talenta jugoslavenske ko{arke s po~etka devedesetih godina.

Prvi kadrovi
Edin Salaharevi} ubijen je u logoru Su{ica, u rodnoj Vlasenici. Na ideju o snimanju filma do{li su Edinov brat Nedim Salaharevi} i tuzlanski glumac Hazim Muj~inovi}, koji }e biti reditelj dokumentarca. - Ideja se javila jo{ u ma-

ju, kada je trebao biti Edinov ro|endan. Zajedno sa Nedimom, odlu~io sam napraviti TV verziju `ivotnog puta Edina Salaharevi}a, koji je zaista bio okovan zvijezdama, da bi, na`alost, bio prekinut stra{nim zlo~inom. Prvi kadrovi ve} su ura|eni na Divi~u, gdje je Edin po~eo sportsku karijeru, upoznaju}i tada ljude iz ko{arka{kog kluba Sloboda Tuzla, s kojima je 1991/92. godine bio i juniorski prvak biv{e dr`ave, te najbolji igra~ prvenstva pri~a Muj~inovi}. Film se bavi periodom

Kobni odmor u Vlasenici
Prije odlaska u Beograd na pripreme ko{arka{ke reprezentacije Jugoslavije, Edin Salaharevi} dolazi u Vlasenicu na odmor. Tu ga zatje~e rat 21. aprila, kada u Vlasenicu ulaze snage Novosadskog korpusa, dobrovoljci i paravojne formacije. Bio je u ku}nom pritvoru zajedno s porodicom od 21. aprila do 13. septembra, uz stalna maltretiranja kom{ija uz koje je odrastao i „prijatelja“ s od 17 godina bez Edina, a o njemu }e govoriti saigra~i poput Damira Mulaomerovi}a, Damira Mr{i}a, Asima Pa{~anovi}a, Nedima Dala, Senada Muminovi}a, @arka Vujovi}a... Bit }e sniman u Zvorniku, Tuzli, Vlasenici, Beogradu, Boru i Istanbulu. kojima se dru`io. Bezuspje{no su ga poku{avali iz zatvora izvu}i ljudi iz svih krajeva biv{e Jugoslavije. Trinaestog septembra s ocem je ostao u zloglasnom logoru Su{ica, logoru smrti, od kada mu se gubi svaki trag. Prije dvije godine identificirani su njegovi posmrtni ostaci koje su zlo~inci raznosili u nekoliko grobnica poku{avaju}i prikriti zlo~in. za Bajram 1992. godine, gdje mu se ograni~ava zona kretanja. Nakon ku}nog zatvora, odlazi u zonu logora Su{ica, gdje kasnije biva i ubijen - ka`e Muj~inovi}. Edinov brat Nedim, koji potpisuje i produkciju, ka`e da bi snimanje filma trebalo biti okon~ano u aprilu 2011. godine, kada }e se navr{iti dvije godine otkako su njegovi posmrtni ostaci prona|eni i ukopani zajedno s brojnim vlaseni~kim `rtvama na memorijalnom kompleksu Rakita u VlaseA. MUSLIMOVI] nici.

Ljubav prema muzici prenijeli mu roditelji, ~lanovi Sarajevske filharmonije [kolovanje u Gracu
Devetnaestogodi{nji violinista Kajetan Kamenja{evi}, ro|eni Sarajlija koji se {koluje na „Universitat fur Musik und darstellende Kunst“ u Gracu u Austriji, nakon tri godine sarajevsku publiku pofilharmonije, s kojom je u nekoliko navrata i svirao.

U~enik generacije
- S obzirom na to da se i moji roditelji bave klasi~nom muzikom, dosta stvari sam i nau~io od njih.

Nagrade na takmi~enjima
Kajetan Kamenja{evi} ro|en je 1991. godine u Sarajevu. Prve ~asove violine imao je u petoj godini kod Ela Karpe, a zatim kod Radoslave Medle. Dobitnik je ~etiri specijalne i jedne prve nagrade na takmi~enjima u~enika i novo je po~astio svojim koncertom, a koji je odr`an u dupke punom Bo{nja~kom institutu. studenata muzi~kih {kola u FBiH. Na Me|unarodnom violinisti~kom takmi~enju u Trstu 2007. i 2008. godine osvojio je drugu nagradu. Bio je u~esnik na muzi~kim seminarima u Poljskoj, Njema~koj i Austriji. Ina~e, kao u~enik generacije zavr{io sam Osnovnu muzi~ku {kolu „Mladen Pozaji}“ u Sarajevu. Nakon toga ukazala mi se prilika da poha|am muzi~ki univerzitet u Gracu, {to sam svakako iskoristio na najbolji mogu}i na~in. Tako|er, paralelno idem i na „J. J. Fux“ muzi~ki konzervatorij - dodaje na{ sagovornik, koji je nastupao i sa orkestrom ovog konzervatorija. Cilj ovog violiniste, koji je do sada u~estvovao na nekoliko internacionalnih takmi~enja u Italiji i u Austriji, nakon srednje {kole je upisati muzi~ku akademiju u Be~u. - Imat }u uskoro koncert u Be~u, a nakon njega se moram malo vi{e posvetiti {koli, jer sam zavr{na godina - nastavlja Kamenja{evi}. Kao i svaki umjetnik, i Kamenja{evi} ima svog uzora. Otkrio nam je da je rije~ o violinisti iz 20. stolje}a Davidu Ojstrahu (David OistrA. KENDI] akh).

Rodni grad
Iako veoma mlad, Kamenja{evi} ve} ni`e uspjehe, a kako ka`e u razgovoru za na{ list, posebno mu je drago {to je svoj dosada{nji rad mogao predstaviti ba{ u rodnom gradu. - Nastupio sam uz klavirsku pratnju pijaniste Eduarda Lanera (Lanner) iz Austrije. Drago mi je da je publika bila zadovoljna. Prije samog nastupa imao sam malu tremu jer je velika odgovornost nastupati sa jednom osobom koja je mnogo iskusnija od mene. Na svu sre}u, energije su nam se podudarile, {to je svakako bilo veoma va`no - ka`e nam Kamenja{evi}. Mladi violinista ljubav prema violini osje}a jo{ od malih nogu, a glavni krivci za to su njegovi roditelji, koji su ina~e ~lanovi Sarajevske

Ku}ni zatvor
- Naziv filma „Zona“ izabrali smo iz dva razloga. Prvi je zona kao na~in ko{arka{ke igre za koju je Edin `ivio, a drugi razlog je njegov dolazak u Vlasenicu

Nedim Salaharevi} i Muj~inovi}: Storija o Edinovom `ivotnom putu

PRESSIJA Ma|ari tra`e dodatnu dokumentaciju

Bh. glumci muku mu~e s vizama
Iako iz Evrope sti`u najave da }e gra|ani BiH za dva mjeseci mo}i putovati u Evropsku uniju bez viza, u Ambasadi Republike Ma|arske u Sarajevu potrudili su se da jo{ koji dan zagor~avaju `ivot bh. gra|anima. ^ak i proslavljeni bh. glumci, koji imaju zapa`ene role u prvjencu An|eline \oli (Angelina Jolie), nailaze na pote{ko}e prilikom dobivanja viza za Ma|arsku. Po`alili su nam se da ih u Ambasadi konstantno vra}aju po nove dokumente. Tako umjesto da im bude na ~ast {to im dolaze sada ve} proslavljena imena u svijetu filma, Ma|ari su odlu~ili da bh. glumcima poka`u u kojoj zemlji `ive i koliko je ona udaljena od civilizirane EU. Iz Ambasade Republike Ma|arske u Sarajevu kazali su nam da osim glumca Ermina Sijamije, koji se obratio Ambasadi u vrijeme kada sistem nije bio u funkciji, {to je trajalo nekoliko dana, svi ostali glumci dobili su vize u roku od dva F. K. dana.

16

6. NOVEMBAR/STUDENI 2010.

@ivotopis ABDULAHA SIDRANA

Ako ni{ta drugo, barem jedno znam: cio sam svoj put pregazio sam.

Mali Avdo - veliki {ampion u bje`anju od ku}e
Otkup sirove ko`e (93)
a|em jutros u svojoj knji`evnoj arhivi papiri} sa zabilje{kom o Sarajliji Morisu Pardi koji je nakon Velikog rata, pedesetih godina pro{loga stolje}a, po ustanovljenju nove jevrejske dr`ave, oti{ao u Izrael. Nakon tridesetikusur godina, od novodo{av{ih Bosanaca, u ne znam kakvim okolnostima, ~uo bosansku narodnu pjesmu [eni~ice sitno sjeme, spakovo pokretnu imovinu, kazao: „Ja moram `ivjeti tamo gdje se pjevaju ovakve pjesme !“ - i vratio se u Bosnu. Kakav motiv, koja drama, koja ljepota ! Vode}i znalac sevdalinke u nas, novinar Vehid Guni}, u svojoj antologiji sevdalinki navodi dvije verzije te pjesme. Biram verziju Hamdije [ahinpa{i}a, legendarnog sazlije i pjeva~a iz Sand`aka. Ovamo harmoniku, dodajder tamburu ! [eni~ice, sitno sjeme, Da sam ne{to tvoje pleme, Ja bih znala gdje bih cvala: Bazer|anu na du}anu, ]atibima na hastalu, A hod`ama na mestvama, Sarho{ima u ~a{ama. Ih ! Doba minulo - srce utrnulo ! Koliko }e ovakvih Sidranovih papiri}a oti}i niz Drinu, koliko ljudskih pri~a ostati neispri~ano !?

N

Sretan ko izlazi, sretan ko ulazi !
Neka zato bude ispri~ana pri~a o mladom Abdulahu Sidranu koji je u raljama puberteta, dok je jo{ bio samo Avdo, tako rijetko boravio u svome domu da nije znao ni da su ni kad su njegovi Sidrani - otac, majka, dva brata i sestra - iz barake na Kova~ima preselili u nedovr{enu ugostiteljskozadrugarsku trospratnicu na Bjelavama. Pa kad je u baraku do{ao u po no}i i zatekao u stanu nekakvu sirotinjsku porodicu - ni{ta mu nije bilo jasno, a najmanje to kud }e sa sobom, u pola no}i, ledenog i mokrog aprila sarajevske godine 1962. Ono {to je razumio, razumio je mnogo godina kasnije: kako nema tako lo{eg stana u kojeg - sretna kao da useljava u kraljevski dvor - ne}e utr~ati sirotinja gora od one {to je iz njeg izi{la ! Vlast je tu ~injenicu shvatila prili~no kasno i ispala je smije{na njena naredbodavna instrukcija prema kojoj se „iseljavanje nije smjelo vr{iti“ sve dok na „lice mjesta“ ne stignu ma{ine za ru{enje. Ma kakvi ! Po uskom hodniku barake, u mimohodu, s prtljazima na ramenima i pod pazusima, sudarali su se oni {to odlaze sa onima koji dolaze, i jedni i drugi usplahireni od velikog dobitka i nemjerljive sre}e. Niko nije pomi{ljao, a da jeste, sirotinju {to je u baraci Kova~i 42 zaposjela dvije sobe iz kojih se iselila porodica ibeovca Mehe Sidrana napolje ne bi mogao izbaciti bez oru`ane sile !

Nisu bez osnova glasine o Sidranovom ratnom profiterstvu: Rat samo {to je zavr{io, a on se s porodicom luksuzira na Palma de Majorci, ljeta 1996.

Golemo iskustvo u bje`anju od ku}e
Jo{ mu je u u{ima zvonio vri{te}i glas onog fri{kog ku}edoma}ina: „Vi ste odavde odselili ! Vi vi{e ne stanujete ovdje ! Sada mi stanujemo ovdje ! Vi ste odavde odselili !“ - kad je odlu~io da krene za roditeljima, bra}om i sestrom i potra`i stan na Bjelavama. Samo jednom je s mamom Behijom obilazio gradili{te, ali je to bilo davno i nije siguran da }e to mjesto sad, u jedan sat poslije pola no}i, kad se prst pred okom ne vidi, umjeti prona}i... Pa i kad ga prona|e, i prepozna one dvije zgradurine sa stotinu prozora i prozor~i}a na ulaznoj strani, kako }e znati u kojoj od njih se nalazi i koji je stan „njihov“, to jest onaj {to ga je Mehmed Sidran kupio na petnaestogodi{nji kredit preko samo zbog toga osnovane Ugostiteljske stambene zadruge ? Sasvim je mogu}e da }e no} provesti na klupi, u nekom od gradskih parkova. Dobro. Ne}e mu biti prvi put. Imao je on bogato iskustvo u pubertetskoj takmi~arskoj disciplini koja se zove bje`anje od ku}e... Te{ko da mu u tome ima ravnog, od Malte do Vratnika. Krate}i putanju Kova~i - Bjelave hipotenuzom {to je tvore ulice Sagard`ije - Logavina - Leze Perere - Hriste Boteva - prisjeti se kako je prvi put pobjegao od ku}e jo{ dok su stanovali u Valtera Peri}a 11. Imao je {est godina, neko ga je ne~im povrijedio i naljutio, i on je odlu~io da pobjegne od ku}e zalupiv{i dvoja vrata koja su stan dijelila od ulice

tako sna`no da se zatreslo zajedni~ko stubi{te... Nije, dodu{e, znao kud }e, pa je - da o tome u miru razmisli - u{ao u susjedni haustor, tamo gdje su stanovali ^olpe, Zvonko Radeljkovi} i ~ika-Vlado Kati} ... Sjeo je na beton u prvom lijevom }o{ku, ali se brzo predomislio i odlu~io da razmi{lja o smislu `ivota ! I da o smislu `ivota razmi{lja tako dugo dok mu se svojim glasom ne javi li~no gospod Bog ili barem neki njegov dovoljno uvjerljiv opunomo}eni predstavnik... Po{lo je mnogo vremena, ~inilo mu se da je cijela vje~nost pro{la, a on nije ~uo nikakav glas, pored njeg je pro{la i izi{la na ulicu jedna krupna gospodska ma~ka, neka je `ena pronijela ceker pokraj njegovog desnog uha, skupio je koljena i obujmio ih rukama da ih malo zagrije, a kasnije, mnogo kasnije, prepoznao je, na dvadesetak centimetara od svoga nosa, tatine, pravougaone i ~vrste kao cigle, sna`ne no`ne listove i ~uo glas kojemu se nije smjelo suprotstavljati: „Ustaj, reakcijo !“ Sutradan, on i Akan Jugurd`ija obi{li su cijelu vidljivu stranu Trebevi}a, od Bistrika, Sedrenika, Debelog brda i Vraca tra`e}i kakvu zgodnu pe}inu, u koju bi se smjestili kad zajedni~ki pobjegnu od ku}e. Nisu je na{li pa su se tu`ni spustili u Sarajevo. U Zvorniku nije bje`ao od ku}e mada ga je mamila velika stijena i {umarak iznad nje, pokraj ku}e njegovog drugara Adema Behramovi}a.

Adresa bjelavska, zvi`duk patka~anski
U barakama, bje`ao je, ne sje}a se koliko puta. Jednom je ispred granapa ukrao onaj veliki ambala`ni drveni sanduk od kocke {e}era Crvenka, prinio ga pod kuhinjski prozor njihovoga stana i pod njim spavao tri no}i. Spavao bi i jo{ tridesetitri da mu se nekakva glupa gnjecava `aba nije popela na prsa i po~ela mu puhati u nos i u usta. Prevrnuo je sanduk nad sobom, mama je, s unutarnje strane

maltera, ~ula lupu i otvorila prozor. Nije se imalo kud nego u ku}u, kroz prozor... [ta }e{... Ponekad se divio sam sebi: kako mu mozak dobro radi. Na vrhu Hriste Boteva, na njenom sastavu sa najvi{om ta~kom ulice Vuka Karad`i}a, nakon ~ega }e niz Bjelave silaziti, a ne penjati se, u mozgu mu se upalila lampica. Kad prona|e zgrade, ispred svakog od ~etiri ulaza po nekoliko puta }e odzvi`dati patka~anski dozivni zvi`duk ! Glasno}u zvi`duka umije podesiti, kao ru~nim reostatom ! [to se toga ti~e, slona bi probudio, ako zatreba. Ali, za svaki slu~aj, po~e}e ti{e, pa postepeno poja~avati. Prava raja se iz najtvr|eg sna budi kad ~uje zvi`duk svoje raje. A ako Ekrem ba{ i nije, Edo sigurno jeste prava raja sa Kova~a, i iz Patki. Ta-ta-ta, brzo i kratko, ta-ta ne{to du`e, ali kao dvije ta~ke. Po broju „slogova i nota“ zvi`duk sli~an zvi`duku marindvorske raje iz Valtera Peri}a, ali ni nalik. Melodija skroz druk~ija. Obuze ga nekakva velika radost, kao da je ve} prona{ao i zgrade i stan i kao da je ve} unutra, u nekom svom krevetu, sa svojom bra}om, pokraj svojih roditelja... Niz Bjelave kao da je tr~ao, a nije, nego bio nestrpljiv da preko zuba pusti prvi zvi`duk. Ta-ta-ta, ta-ta ! Ta-ta-ta, ta-ta ! Nije stigao zviznuti tre}i put. Otvorio se prozor na drugom spratu ~etvrtoga ulaza, vidio je mamino lice, na usnama ka`iprst, pa mahanje obdjema rukama: da vi{e ne zvi`di, da ne budi kom{iluk, da ne sramoti porodicu. Bilo mu ~udno, mnogo mu bilo ~udno da ga je prva ~ula mama, da ga je ~ula i da je prepoznala patka~anski zvi`duk ! Bio je siguran da }e to biti Edo. Ne, to nikako nije mogao shvatiti. Shvati}e, mnogo godina kasnije, kad on bude stajao na prozoru, dok mu se dijete mrakom vra}a iz grada.
(nastavak u idu}em broju)

VREMEPLOV

6. novembar 2010.

DOGODILO SE
1862. - Uspostavljena direktna telegrafska linija izme|u Njujorka i San Franciska. 1879. - Po~ela je raditi Prva mu{ka gimnazija u Sarajevu. [kola je 30. avgusta 1883. promijenila naziv u Dr`avna velika gimnazija u Sarajevu, a od {kolske 1923./1924. godine nosi naziv Dr`avna prva mu{ka realna gimnazija u Sarajevu. Od 1945. godine je Prva mu{ka realna gimnazija.

28
Po`eljno je vakcinisati se na po~etku sezone gripe

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

sveznadar
SAVJETI

45
Kad je `ivot pretrpan obavezama
Jela nisu bitna, nego intima koja se dijeli za stolom

Ta~no Neta~no

ORDINACIJA

1.

Djelo Kolija Sajbera „Love,s Last Shift“ smatra se prvom sentimentalnom komedijom?

Pro{irene vene i trudno}a
Da li trudno}u nu`no prati pro{irenje vena na nogama, pita \. P iz Gra~anice? . Do pro{irenja vena na nogama kod trudnica dolazi uglavnom zbog pritiska uve}ane maternice na trbu{ne vene, u prvom redu na donju {uplju venu i njene ogranke. Ova pojava se naj~e{}e javlja u poodmakloj trudno}i. Uz pro{irenje vena, prije svega, na potkoljenicama, a zatim i na butinama, mogu se javiti i otoci na nogama. Trudnicama s pro{irenim
Dr. D`emil Hujdurovi}, ginekolog

2.^i~erone je italijanski naziv za gradske vodi~e? Suza bio je ameri~ki {ef 3.D`on Filipkompozitor, poznat po naorkestra i dimku Kralj mar{eva?
1. TA^NO

ZDRAVLJE Tvrdnje stru~njaka s Univerziteta „Linkoln“
1861. - Ro|en kanadski trener D`ejms Nejsmit (James Naismith), koji je 1891. godine izmislio ko{arku kao dopunski sport za igra~e ameri~kog nogometa. U Evropu je ko{arka stigla preko ameri~kih vojnika. 1880. - Francuski mikrobiolog [arl Laveran (Charles), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. godine, otkrio je uzro~nika malarije, ali nije mogao objasniti na koji na~in dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ros (Ronald Ross) utvrdio je 15 godina poslije da malariju prenose komarci. 1975. - Na inicijativu kralja Hasana, po~eo je Zeleni mar{, u kojem je skoro 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kur’anom u rukama pre{lo u Zapadnu Saharu tra`e}i dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je [panija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji. 1996. - U Sarajevu je odr`ana konstituiraju}a sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH, na kojoj su usvojena obilje`ja Federacije BiH - grb i zastava. 1996. - Po~elo va|enje tijela ubijenih Bo{njaka iz masovne grobnice, jame Lani{te kod Klju~a. U 40 metara dubokoj jami otkriveni su ostaci 80 bo{nja~kih civila, koje su 1992. godine ubili bosanski Srbi. 1999. - Jordanska kraljica Ranija, u okviru jednodnevne posjete Sarajevu i BiH, posjetila je sarajevsko naselje Grbavica, gdje je polo`ila temeljac za gradnju Jordanskog islamskog centra. 2001. - Vije}e ministara BiH donijelo je odluku kojom je odre|eno 38 zemalja ~iji su gra|ani izuzeti od viznog re`ima BiH, dok se za pet zemalja uvodi vizni re`im. 2002. - Tada{nji ambasador Turske u BiH Ahmed Erozan otvorio je u Tuzli Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH.

Vakcinisanje protiv gripe smanjuje rizik za sr~ani udar
Istra`iva~i s Univerziteta „Linkoln“ dodaju da je rije~ o novoj potvrdi povezanosti respiratornih infekcija i sr~anog udara
Osobe koje su se vakcinisale protiv gripe u sljede}ih godinu dana imaju manji rizik da }e prvi put do`ivjeti sr~ani udar, objavili su britanski nau~nici. Istra`iva~i s Univerziteta „Linkoln“ dodaju da je rije~ o novoj potvrdi povezanosti respiratornih infekcija i sr~anog udara. S obzirom na na~in provedbe studije, nije utvr|ena uzro~no-posljedi~na veza izme|u vakcinisanja protiv gripe i izgleda za sr~ani udar te nije mogu}e dokazati kako je upravo vakcina zaslu`na za prevenciju sr~anog udara. Nau~nici su analizirali podatke za 16.000 osoba mla|ih od 40 godina koje su do`ivjele prvi sr~ani udar te ih uporedili s podacima za 62.700 ispitanika koji nikada nisu imali sr~ani udar. Nakon {to su u obzir uzeli ostale faktore rizika za sr~ani udar, primjera radi, pu{enje i porodi~nu historiju bolesti srca, istra`iva~i su izra~unali kako je vakcinisanje protiv gripe povezano s prosje~no 19 posto manjim izgledima za sr~ani udar. Pozitivan u~inak je bio jo{ izra`eniji kod osoba koje su se vakcinisale na samom po~etku sezone gripe.

venama preporu~uje se odmor u horizontalnom polo`aju s podignutim nogama. U te`im slu~ajevima pro{irenja vena na potkoljenicama preporu~uje se no{enje gumenih ortopedskih ~arapa ili uvijanje nogu zavojima prije jutarnjeg ustajanja. Osim toga, danas postoji i cijeli niz vje`bi koje povoljno utje~u i na cirkulaciju krvi kod trudnica.

Svjedo~anstva o pozori{nom `ivotu
Djelo britanskog glumca upravnika, dramskog pisca i pjesnika Kolija Sajbera (Colley Cibber) „Love’s Last Shift“ smatra se prvom sentimentalnom komedijom. S jo{ dva glumca upravnika, vodio je pozori{te „Drury Lane“ od 1710. do 1733. godine. Postavljen je za slu`benog dvorskog pjesnika (poeta laureatus) 1730. godine. Njegova autobiografija „Apologija za `ivot g. Kolija Sajbera“ iz 1740. godine sadr`i uvjerljiva svjedo~anstva o pozori{nom `ivotu tog doba. Kao grub, naprasit i izuzetno samouvjeren ~ovjek, bio je meta mnogih politi~kih napada. Aleksander Poup podsmijevao mu se nazivaju}i ga kraljem glupaka u svojoj satiri~noj poemi „Duncijada“. Ro|en je 6. novembra 1671., a umro 11. decembra 1757. godine.
2. TA^NO

^etiri na~ina da osvje`ite brak
Povedite partnera na zanimljivo muzi~ko putovanje Poku{ajte barem jednom sedmi~no sebi priu{titi romanti~nu ve~eru
@ivot vam je pretrpan obavezama. Nemate vremena za partnera, ali dobra vijest je da su najbolji romanti~ni savjeti kratki i jednostavni. Predla`emo ~etiri na~ina da „za~inite“ va{u vezu. Za njenu pripremu potrebno je manje od pet minuta, a utisak }e sigurno trajati mnogo du`e. Origami. Izrazite osje}anja na jedinstven na~in - ispi{ite ljubavno pismo na origami cvijetu. Kupite nekoliko listova roze ili papira u nekoj drugoj boji. Potrebno je malo truda, a napravit }ete savr{en poklon. Poruka. Dok se va{ partner tu{ira i priprema za odlazak na posao, iskoristite nekoliko trenutaka i nacrtajte mu na zamagljenom ogledalu srce, ispi{ite va{e inicijale ili jednostavno ostavite poruku da je on najbolji suprug na svijetu. Zajedni~ka muzika. Povedite partnera na romanti~no, muzi~ko putovanje. Slu{ajte pjesme iz perioda kada ste se upoznali, kada ste bili u vezi. Neke numere sa va{e svadbe. Uz muziku }ete se osje}ati prijatnije, a to su idealni trenuci da ispri~ate i neke zanimljive pri~e jedno o drugom. Neka to bude trenutak kada on poka`e i svoje umije}e - gitara je idealan saveznik. Ve~era. Za ve}inu parova zajedni~ki obroci su nezamislivi jer se ~esto mimoilaze s rasporedom. Ali, poku{ajte makar jednom sedmi~no sebi priu{titi romanti~nu ve~eru. Jela nisu bitna, nego intima koja se dijeli za stolom.

Pobolj{ava protok krvi kroz arterije

Crna ~okolada poni{tava posljedice pu{enja
Dobra vijest za pu{a~e i sladokusce - ~okolada je blagotvorna za krvne `ile i spre~ava njihovo otvrdnjavanje, {to izaziva u`ivanje u nikotinu. Dodu{e, rije~ je crnoj, bitter, gorkoj ~okoladi sa 70 i vi{e posto kakaovca i koli~ini od tek nekoliko kockica dnevno. [vicarski nau~nici su uporedili efekte koje na zdravlje imaju svijetla mlije~na ~okolada i tamna te pratili krvnu sliku 20 mu{karaca pu{a~a. Pratili su stanje njihovih krvnih `ila tokom 24 sata i nakon pregleda ultrazvukom ustanovili kako im je crna ~okolada zna~ajno pobolj{ala protok krvi kroz arterije. Onima koji su jeli svijetlu ~okoladu stanje u arterijama nije

^i~erone podrugljiv naziv za vodi~e
^i~erone je italijanski naziv za gradske vodi~e koji posjetiocima gradova, muzeja i kulturnih spomenika obja{njavaju historiju i zna~enje pojedinih objekata. Vjeruje se da su Rimljani u 18. stolje}u ovim nazivom podrugljivo upore|ivali govorljive vodi~e s ~uvenim anti~kim govornikom Markom Tulijem Ciceronom.
3. TA^NO

Milioni ljudi }e nazvati {efa i re}i mu da imaju problema sa `elucem ili da im je ~lan porodice bolestan, a zapravo su toliko iscrpljeni zbog posla da nemaju snage niza{ta drugo nego ostati kod ku}e, pokazalo je istra`ivanje britanske dobrotvorne organizacije za mentalno zdravlje „Mind“. Jedan od pet zaposlenih uzeo je slobodan dan zbog stresa, no gotovo svi bojali su se priznati zbog ~ega im treba bolovanje. Sedam od 10 radnika ipak bi `eljelo razgovarati o stresu sa svojim {efom, ali tre}ina bi vi{e voljela da inicijativu preuzme {ef, a ne oni. Istra`ivanje je otkrilo i da ve}ina zaposlenih (62 posto) osje}a da njihovi {efovi ne ~ine dovoljno za dobrobit svog osoblja.

Pripremite danas

[nicle u sosu od senfa
Crna ~okolada obiluje antioksidansima

se promijenilo. Ina~e, crna ~okolada bogata je oksidansima i stoji uz bok crnom vinu, zelenom ~aju i {umskom vo}u.

Potrebno je: 600 g tele}ih {nicli, 50 g masno}e, 2 ka{ike senfa, 200 ml kiselog vrhnja, so, biber. Na~in pripreme: 1. [nicle istu}i i posoliti, pa ih na masno}i propr`iti da s obje strane porumene. 2. Podliti s malo vode i di-

nstati 15 minuta na tihoj vatri. 3. Kada {nicle omek{aju, izvaditi ih i staviti na toplo mjesto, a u preostalu masno}u dodati senf, vino i kiselo vrhnje. 4. Sve dobro izmije{ati da se sos sjedini, posoliti i pobi-

beriti, pa preliti {nicle. 5. Poslu`iti s krompirom.

Kralj mar{eva je stvarao virtuoze
D`on Filip Souza (John Philip Sousa) bio je ameri~ki {ef orkestra i kompozitor, poznat po nadimku Kralj mar{eva. Kao mladi}, u~io je da svira violinu, ali i neke druge instrumente. Godine 1868. postao je marinac i obrazovao se pri vojnom orkestru da bi od 1880. do 1892. godine bio {ef orkestra na~iniv{i od njega ansambl virtuoza. Godine 1892. formirao je vlastiti bend, s kojim je proputovao svijet i stekao brojne po{tovaoce. Komponirao je 136 vojnih mar{eva, me|u kojima i „Uvijek vjeran“, zvani~ni mar{ ameri~kih marinaca. Pisao je i uspje{ne operete, me|u kojima je najpoznatija „El Capitan“, kao i niz drugih razli~itih djela. Devedesetih godina 19. stolje}a razvio je novi tip bas-tube, danas poznat kao suzafon. Ro|en je 6. novembra 1854., a umro 6. marta 1932. godine.

Vojna invalidska penzija
Bio sam u Armiji RBiH od prvih ratnih dana 1992. S prestankom rata ostao sam u profesionalnom sastavu vojske - oficir, s potpisanim ugovorom kao podoficir sve do 31. marta 1999. kada sam sporazumom potpisao prekid. Od PTSP-a sam obolio 1999. U toku bolesti i bolovanja vojska me upu}ivala tri puta na komisiju za ocjenu radne sposobnosti. Zadnji put me je uputila 30. marta 2002., a komisija me je ocijenila invalidom prve kategorije 9. jula 2002. Kakva su moja prava u vezi s ostvarivanjem vojne invalidske penzije? Napominjem da sam RVI 30 posto, ka`e S. ]. iz Biha}a.
Prema tome, pravo na invalidsku penziju mo`ete ostvariti ako ispunjavate uvjete propisane odredbom ~lana 52. Zakona o PIO, tj. da ste prije nastanka invalidnosti imali navr{en penzijski sta` koji vam pokriva jednu tre}inu radnog vijeka (tj. jednu tre}inu razdoblja od navr{enih 20 godina do dana nastanka invalidnosti). Iz podataka koje ste dali u pitanju ne vidi se da li imate uop}e sta`a osiguranja jer bez sta`a ne mo`ete ostvariti bilo kakvu penziju. Vojnu invalidsku penziju ne mo`ete ostvariti jer vi{e nemate svojstvo vojnog osiguraFederalni zavod PIO nika.

Rad na odre|eno vrijeme
Radim u firmi u kojoj ima upra`njenih radnih mjesta, ali se ta mjesta popunjavaju samo na odre|eno vrijeme i tako stalno ukrug. Ne zapo{ljavaju nikoga u stalni radni odnos. Interesira me kako je po zakonu propisano zapo{ljavanje na odre|eno vrijeme, tj. za koje poslove je takav vid zapo{ljavanja dozvoljen, pita S. H. iz Sarajeva.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti na odre|eno vrijeme u slu~ajevima: sezonskih poslova, zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, rada na odre|enom projektu, privremenog pove}anja obima poslova i drugim slu~ajevima utvr|enim kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu zaklju~en na odre|eno vrijeme prestaje istekom roka utvr|enog tim ugovorom za svaki pojedina~ni slu~aj.
Dipl. pravnica Enisa Hod`i}
KOJE IMA SAMO JEDAN SLOG ASTAT

PTICA GRABLJIVICA

^IST GORNJI ZRAK

OBRNUTO, NJEMA^KA NAOPA^KE

FOLK PJEVA^ LIVNJAK

DRUGO IME GRADA IZMIRA

PJE[^ANA OBALA, LAZINA

TEMELJ, BAZA

ZADNJE SLOVO ABECEDE

NAPAD, NAVALA

NAPITI SE

PJEVA^ SMAJLOVI] MU[KO IME SENAD ODMILJA LOVAC NA KRZNARE U SJEVER. AMERICI OSNIVATI REOMIR RIJEKA SUME, SVOTE ESTONCI KRA]E ZANAT RASTAVNI VEZNIK

BALERINA PAVLOVA RIVE

RO\ENI
1771. - Ro|en je njema~ki izdava~ i {tampar Alojz Zenefelder (Alois Senefelder), koji je 1796. godine prona{ao hemijski postupak {tampanja, autografiju i litografiju, a 1826. litografiju u vi{e boja. Napisao je „Ud`benik litografije“. 1814. - Ro|en je Belgijanac Adolf Saks (Adolphe Sax), izumitelj saksofona.

Kupon za odgovore
Obavezno prilo`ite kupon iz novina. Na koverti nazna~ite: “Za kontakt stranu”. Pitanja mo`ete slati i na e-mail: redakcija@avaz.ba

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA Z, [ERBED@IJA, OTOKAR LEVAJ, BALADE, LAVA, NRT, ESMA, OK, INAT, KOTOR, CA, RIVS, HIR, ATENTATORKA 2337

UMRLI
1994. - U Visokom, nakon kra}e bolesti, u 58. godini umro Omer Kadri}, dugogodi{nji novinar, dopisnik i saradnik brojnih bh. listova i ~asopisa.

AMERI^KI GLUMAC NA SLICI UREDI, KANCELARIJE

DLAKA, VLAS NJEMA^KA MISLI VODILJE

Federalni zavod PIO: [ta ka`e zakon

46

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz

oglasi

oglasi

Dnevni avaz

subota, 6. novembar/studeni 2010.

47

48

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
kte i drugo. Tel. 061 249 249, 061 531 130. Izdajem pos. prostor kod @eljinog stadiona 32 m2. Tel. 062 972 512. Izdajem pos. skladi{ni prostor 40 i 120 m2, Stup kod Interexa. Tel. 061 266 869. Izdajem posl. prostor kod Doma milicije, Tina Ujevi}a 13. Tel. 061 033 953. Izdajem poslovne prostore, na vi{e lokacija, za razne namjene. Tel. 061 156 262. Izdajem poslovni prostor 40 m2, u Kasindolskoj ulici. Tel. 061 157 193. Izdajem potpuno opremljenu garsonjeru (telefon, kablovska TV, grijanje plinsko, ul. Himze Polovine. Tel. 033 227-969, 061 158 701. Izdajem prazan stan 65 m2, c. grijanje, sa parkingom, I sprat, Saraj polje. Tel. 061 545 358. Izdajem sobe za spavanje na Ba{~ar{iji, do Sebilja, cijena 15 KM. Tel. 061 192 073. Izdajem sobe za spavanje na Ba{~ar{iji, do Sebilja, cijena 15 KM. Tel. 061 434 123. Izdajem stan-kancelarijski prostor 70 m2, III sprat, kod Katedrale. Tel. 062 812 183. Izdajem trosoban stan na Dolac Malti, 400 KM, namje{ten. Tel. 062 320 746. Jednoipos. namje{ten stan dvjema studenticama, na du`e. Tel. 061 191 528. Jednokrevetna soba sa grijanjem B-faza, 16. sprat, upotreba kuhinje, 120 KM. Tel. 062 467 823. Jednokrevetnu sobu sa upotrebom kuhinje i kupatila `enskoj osobi. Tel. 062 293 406. Kod FDS, namje{ten stan, novogradnja, 100 m2. Tel. 061 226 372. Ko{. brdo, jednosoban stan za 2 studenta ili zaposleni, eta`no grijanje. Tel. 061 537 239. Ko{evo, Ru{ida Prgude 13, dvosoban stan. Tel. 208-177, 615-600. Ku}u izdajem sa oku}nicom u Binje`evu, vrlo povoljno. Tel. 033 511963. Lijepo namje{ten stan 45 m2, strancu ili studentu. Tel. 033 440-727, 062 800 583. Lijepo namje{tenu sobu sa upotrebom kuhinje i kupatila, povoljno. Tel. 033 437-722. Namje{en stan 80 m2, kod Holiday Ina, M. Dvor. Tel. 061 897 959. Namje{ten dvosoban stan, ul. b. Begi}, Ko{. Brdo. Tel. 062 330 610. Namje{ten stan izdajem. Tel. 062 280 614. Namje{tena garsonjera, zaposl. mu{karcu, nepu{a~u. Tel. 061 398 380. Ned`ari}i, izdajem kompletno opremljenu autopraonu. Tel. 061 244 166. Olovska 139, N. Sarajevo, izdajem namje{tenu sobu sa 2 le`aja. Tel. 066 348 625. Pekaru sa dvije zidane pe}i i ma{inama izdajem, 500 KM. Tel. 061 160 129. Pos. prostor 40 m2 za agencije, predstavni{tva, kancelarije, Aerodrom. naselje sa papirima. Tel. 061 857 012. Povoljno iznajmljujem posl. prostor 11 m2, Tr`ni centar D. Malta. Tel. 062 789 206. Prazan stan na spratu, priv. ku}a, 65 m2, poseban ulaz. Tel. 033 654-662. Prostor 50 m2, pogodan za sve namjene, prizemlje, uz glavnu cestu. Tel. 061 357 786. Soba namje{tena, centr. grijanje. Tel. 544-231. Sobu izdajem kod Veterine. Tel. 033 640-759. Socijalno, izdajem jednokrevetnu sobu, parno grijanje. Tel. 033 663-437. Socijalno, izdajem namje{tenu sobu sa upotrebom kuhinje studentici. Tel. 033/525-792. Stup kod Interexa, poslovno-skladi{ni prostor 40 i 120 m2. Tel. 061 266 869. Stup kod Interexa, stan u priv. ku}i. Tel. 061 266 869. Trg heroja, entralna pozicija, atraktivna pos. prostor 27 m2 + 8 m2. Tel. 061 390 748. Trosoban nenamje{ten stan. Tel. 061 214 580. U ku}i izdajem prazan trosoban stan. Tel. 237-776, 061 350 662. U S. Gradu izdajem stan od 150 m2, namje{ten, centr. gr., kablovska. Tel. 061 837 047. V. Polje, dvoiposoban stan 60 m2, namje{ten, par. grijanje, telef., kabl., 300 KM. Tel. 033 212-022, 061 502 773. Zabr|e, ul. Alije Imamovi}a 7, pos. prostor 80 m2. Tel. 065 684 987. Zenica - centar, izdaje se pos. prostor pogodan za mikrokreditne banke, urede, predstavni{tva, apoteke, zubne, salone i sl. Tel. 061 189 895. www.nekretnine.ba

MALI

OGLASI
Prodaja
Korsa C 2002. god., 1.0 benzin, ABS, servo, 2 vrata, 4x airbag, crvena, al. felge, registr. do 9. 2011. Tel. 062 814 399, Sarajevo. Lavlja kand`a, original. Tel. 061 248 078. Lavlju kand`u, cijena 180 KM. Tel. 061 829 203. MAN 19-403, 1995., teglja~, mogu}a zamjena. Tel. 061 141 292. MB 190 D, god. 86., reg. 6. 2011., 4.000 KM, mo`e zamjena i Citroen BX 1.9 D, god. 89., 1.000 KM. Tel. 062 270 366. Mercedes 124, 200 dizel, {iroka lajsna, u dobrom stanju, cijena 5.800. Tel. 061 484 394. Mercedes 190 dizel, automatik, 88. god., registrovan, sive boje, odli~an. Tel. 061 500 037. Mercedes A 160 avangard, 2001. god., ko`a, klima, nagivacija, crni, ful oprema, servisna, registrovan. Tel. 061 350 093, Sarajevo. Mercedes E 220 CDI, model 2003., sivi, avantgarde, tel., al. felge, ko`a, servisna knjiga. Tel. 066 364 848. Mercedes ML 320, benzin + plin, 2003. god., regist. do 6./2011. Tel. 061 145 887. Minibus Iveko automatik, god. 85., ispravan, 1.500 KM, mo`e zamjena, Sarajevo. Tel. 062 270 366. Nissan Murano, 10. 2007., 6.500 km, cijena 48.000 KM, mo`e zamjena. Tel. 062 157 704. Opel Korsa 2009., u dijelovima, kompjuter i klju~. Tel. 061 200 203. Opel Monterey i Suzu truper, dugi, met., 3.0 TDI, ful oprema. Tel. 061 200 203. Opel Omega b, Korsa B, Frontera, Vektra, Astra u dijelovima. Tel. 061 200 203. Opel-kadet suza, 1.4, 1990. god., tek registrovan, cijena 2.500 KM. Tel. 061 551 317. Pasat 1.6 D karavan, 5 brzina, god. 84., ispravan, odjavljen u Sarajevu, 501 KM. Tel. 062 270 366. Pasat 1.9 dizel, 90. godina, 4600 KM. Tel. 062 151 896 Pasat karavan 2000 god., tdi, 11.200 KM, mo`e zamjena. Tel. 061 818 173 Pasat karavan, 1997. god., TDI, 110 konja, reg. do 12. 8. 2011. god. Cijena 9.600 KM. Tel. 061 146 187. Prodaja i ugradnja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja. Tel. 061 365 193. Prodajem Ford Mondeo TDCI 2.0, god. proizv. 2003. Tel. 061 842 201. Prodajem za Renault Twingo, ~eli~ne felge 13'', cijena 120 KM i ~eli~ne felge 15'', za Renault, oja~ane sa poklopcima cijena, 200 KM.Tel. 061 259 784. Prodajem i ugra|ujem za sva auta ogledala za retrovizore, povoljno! Tel. 061 382 478. Prodajem i ugra|ujem za sva auta ogledala za retrovizore, povoljno. Tel. 061 529 970. Prodajem kombi VW 1983. povoljno. Registrovan do 7. mjeseca 2011. Tel. 061 249 696. Prodajem motor 1.6 dizel, 1.3 benzin, za Golf 2. Tel. 061 206 689. Prodajem za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033 531-996, 063 639 176. Putni~ki auto Nisan. Tel. 061 367 103. Renault Megane, 2007 god., 2 vrata, tek reg.dizel 1,5 dci, 85 ks, cijena 12750 KM. Tel. 062 418 999. Reno 11, registr., stanje dobro, boja met. bijela, cijena po dogovoru. Tel. 061 143 519. Reno Kango 1.9 D, 2003. god., putni~ki, tek registrovan. Tel. 061 141 292. Retrovizorska ogledala za sve vrste auta, 5 KM. Tel. 061 512 799. Toyota Rav 4, dizel, 2005. god. Tel. 061 147 887. Ugradnja alarma i sistema protiv kra|e vozila, testiranje vozila. Tel. 061 365 193. Vento, 1.9 tdi, 98. god, zeder, klima, 8300 KM, mo`e zamjena. Tel. 061 434 867 Vr{im dijagnostiku za Opel vozila. Mogu} dolazak na adresu, 20 KM. Tel. 061 092 699. VW Betlle-buba, 2002. god. Tel. 061 775 331. VW Kedi, 1999. god., bijele boje, dizel, u extra stanju. Tel. 061 253 170. VW t4 2.5 TDI, 2000. god (1+5), putar. Tel. 061 141 292. Za auto Reno 5, glavu motora benzin, 50 KM. Tel. 062 972 512. Za Pasat el. motor za podizanje stakla za prednje lijeva vrata. Tel. 061 260 598. Za{tita automobila od korozije plastobitom, podovi, pragovi. Tel. 061 200 203.

Prodaja
Stanovi novogradnja. U najljep{em dijelu Dobrinje. Odmah useljivo, veliki balkon, gara`e, parking. Objekat bez tereta. Super. Tel. 061 161 548, 061 161 670. PTT Centar Ciglane. Prodajem stan trosoban 73 m2, Gornje Ciglane. Broj mob. 061 435 894. 16436-1tt Povoljno-hitno! Dvoiposoban 68 m2, Dobrinja 2, VIII kat, 90.000 KM. Tel. 066 488 818. 16862-1tt HITNO I VRLO POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nicom i 1.500 m2 oku}nice, svi priklju~ci, Ahatovi}i-Djevoja~ke vode. Tel. 061 207 921. 14450-1Nd` Prodajem dvosoban stan 50 m2 na Grbavici, ul. Kemala Kapetanovi}a 36/12, sve potpuno renovirano. Cijena 1.800 KM/1 m2. Mob. 065 450 114. 14467-1Nd` Prodajem ili izdajem rijetko lijep stan u ul. Ferhadija 4, I sprat, stan je 80 kvadrata. Javiti se na tel. 062 055 324 ili 00381 63 604 858. 14468-1Nd` Prodajem opremljenu radnju u centru grada, vrlo luksuznu, promet odli~an - bureg. }evabd`inica. Pogodna za sve djelatnosti. Vlasni{tvo. Tel. 061 762 745. 16927-1tt Ned`ari}i: ul. Ante Babi}a, prodajem dvosoban stan 56 m2, super renoviran, odmah useljiv. Vlasni{tvo 1/1. Tel. 061 199 630. 16929-1tt Adaptiran jednosoban stan 36 m2 u centru Vogo{}e, 54.000 KM. Tel. 061 533 758. Alipa{ino A faza, stan 58 m2, VI sp. Tel. 063 268 105. Alipa{ino C faza, 67 m2, I sp., cijena fix. 110.000 KM. Tel. 061 749 305. Alipa{ino, 47 m2, X sp., 71.000 KM fix. vlasnik. Tel. 062 322 467. Alipa{ino, T.M.P trosoban, 6. kat, ., 70 m2 + balkon, cijena 105.000 KM. Tel. 066 801 737. Aneks, prodajem ku}u, papiri 1/1. Tel. 062 156 982. Bare-[ip, gara`a, novogradnja, iza Sam-shopa. Tel. 061 358 229. Ba{~ar{ija Safvet bega Ba{agi}a, prodajem stan 34 m2 sa {upom. Tel. 061 208 735, 061 474 245. Ba{~ar{ija, prodaje se poslovni objekat u najprometnijoj ulici Bravad`iluk, restoran sa sobama, motel 355 m2. Tel 061 275 535. Bistrik, vi{e magistrale, ku}u sa ba{tom. Tel. 061 073 285. Bla`uj, vikend ku}u i 1.350 m2 zemlje, voda, struja, vlasnik 1/1. Tel. 061 160 085. Bos. Krupa, naselje Donje Kr~ane, 8.500 m2 parcelisano, vlasni{tvo 1/1, cijena 40 KM/m2. Tel. 061 156 886. Bos. Krupa, Sokak 210 m2, sa svim komunalijama, 120 KM/m2. Tel. 061 156 886. Breka trosoban 80 m2, I sprat, kompletno adaptiran, sa dosta nove opreme. Tel. 061 106 424. Busova~a, ku}a 200 m2, useljiva, sa dosta zemlje ko voli raditi, 35.000 EUR-a. Tel. 061 176 411, Zenica. Centar Breze, prodajem radnju 180 m2, 145.000 EUR-a. Tel. 061 799 040. Centar strogi, dvoiposoban 55 m2/III, prodajem - mo`e i izdavanje. Tel. 061 139 490. Centar, dvoiposoban novoadaptiran stan, II sprat, eta`no grijanje, mogu}nost kupovine gara`e. Tel. 061 432 055. Centar, prodajem pos. prostor 157 m2, prizemlje, parking, pogodno za sve namjene. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Centar, ul. Avde Jabu~ice, garsonjera 25 m2 = 60.000 KM. Tel. 061 415 787. Centar, ul. Avde Jabu~ice, prodajem stan 67 m2. Tel. 062 789 512. Centar-Dalmatinska, stan 121 m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za pos. prostor. Tel. 033/221-533. Centar-M. Dvor, jednosoban 40 m2, II sprat. Tel. 061 715 543. ^. Vila, I kat, dvosoban 52 m2 + balkon, fiksno 90.000 KM. Tel. 066 801 737. ^. Vila, prodajem stan dvoiposoban 64 m2, III sprat, balkon, c.g., izuzetno funkcionalan, 130.000 KM. Tel. 063 876 844. D. Malta, dvosoban stan 56 m2, XII sprat. Tel. 643-099, 062 375 733. Doboj, prodajem stan 80 m2, ili mijenjam za Sarajevo. Tel. 062 410 152. Dobrinja 2, prodajem ili mijenjam

Prodajem zimske gume, pre{le oko 1.000 kilom., ~eli~ne felge i 20 {arafa za 1.000 KM. Pe`o 407. Tel. 033 206-868, Bolni~ka. 16908-1tt Alu-felge 16“ za Mercedes, 5 krakova, sa gumama. Tel. 061 146 657. Aluminijske 4 felge trineske, 175/70/13. Tel. 061 548 447. Audi A4 s-lajn, karavan 1.9 tdi, 2004. god., full oprema. Tel. 061 131 791 Astra GTC sport cupe, 2008. god., 1.6, 115 KS, crvena, max oprema, extra stanje, gara`irana. Tel. 061 173 947. Auto dijelovi za Opele, Korsa, Astra, Vektra, Omega, Frontera, Monterey. Tel. 061 200 203. Auto ogledala za retrovizore za sve vrste auta, 5 KM. Tel. 061 149 190. Auto radar detektori Cobra i Whisteer, xenon kompleti i navigacije za automobile, garancija 1 god. Tel. 066 271 815. Autostakla „Rule“, original {ofer{ajbe i bo~na stakla sa ugradnjom. Garancija 5 godina. Stup, Bojni~ka 109. Tel. 063 851 759, 061 413 317. BMW 324 dizel, 1988. god., registrovan 57.do 11. mjeseca, automatik, 2.300 KM. Tel. 061 438 446. BMW X3, 2005. god., pre{ao oko 120.000 km, metalik sivi, automatik, full oprema osim ko`e, 3.0 D. Tel. 062 991 267. Citroen C2, 1.4 HDI, dizel, 2005. god., bijela boja, 6.950 KM. Tel. 063 506 303. Citroen Xsara, 2004. HDI 1.4 tek registrovan i Ford fokus 2.0 benzinac, 2003. nije rije{ena carina i porez. Mo`e zamjena za jedno auto. Tel. 061 843 324. Citroen-Sara, benzin, 1999. god., plave boje, 5 vrata, gara`iran, reg. do 4. 8. 2011., airbag, klima, cen. brava, pode{avanje volana, 5.200 KM. Tel. 061 604 062. Clio 1.2, 2000. god., crna boja, 3 vrata, reg. do aprila 2011., 6.300 KM. Tel. 061 841 259. Clio 1.4 B, metalic plavi, MTV, music, u perfektnom stanju, 6.800 KM. Tel. 063 895 238. Dijelove Opel Frontere, motor dizel 2.2, 2000. god., limariju i ostale dijelove. Tel. 062 279 743. Dijelovi za Golf 2, 1.3, 90. god. i dijelovi za 1.6 dizel, 87. god. Tel. 061 504 190. Fiat Dukato 2.8 dize. (1+6), 2000. god. Tel. 061 141 292. Fiat Punto 1.3 M-jet, 2006., 3 vrata, airbag, citi servo, el. podiza~i, centralno, bijeli, tek reg., 7.200 KM. Tel. 061 329 335. Fiat Stilo karavan, 1.9 M-jet, 2006., klima, ABS, 4x airbag, daljinsko zaklj., CD, citi servo, 4x el. podiza~i, do regist. 10.200 KM. Tel. 061 214 813. Ford Fiesta 1.3 benz., 3.700 KM, god. 97. Tel. 062 008 374. Ford Fiesta 1983. god., u dobrom stanju. Tel. 061 866 705. Golf 2, 92. g., benzin, povoljno. Tel. 061 172 050. Golf 2, bordo, isti~e registracija. Tel. 065 888 497, Ilid`a. Golf 2, dizel, {iber, 87. god., bijele boje, cijena 2.800 KM. Tel. 061 244 290. Golf 2, 89. god., dizel, blokada, 3400 KM. Tel. 033 417 320 Golf 4, kabriolet, tvrdi krov, 2000. god. Crn, crna ko`na sjedi{ta, motor 85, benzin. Plus aluminijske felge „racer“. Sve 10.000 KM. Tel. 033 281 370. Hitno Reno Megan coupe, 2001. g., metalik sive boje, benzin, ful oprema. Tel. 061 338 433. Hyundai Sante Fe 2.9 CRBI (4x4), dizel, 2001. god., pre{ao 117.000 km, tek registrovan, o~uvan. Tel. 061 490 570. Kadet 1.3 benzin, 86. god., registr. sa~uvan,1 .600 KM. Tel. 061 367 460. Kia Rio RS limuzina, metalik siva, centralna, klima, 2002. god., 1.4 B, u odli~nom stanju, reg. do kraja 4. mjes. 2011. Tel. 061 156 309. Kmbi MB 609, god. 90., dugi, visoki, nosivost 3 t, 4.500, extra, mo`e zamjena. Tel. 062 270 366.

Kupovina
Kupujem Golfa 2, stranca, crvene boje. Tel. 061 504 190. Kupujem ispravna i havarisana vozila. Tel. 062 915 635. Kupujem havarisana vozila. Tel. 061 206 689. Kupujem vanjski poklopac od rezervoara za Reno Scenic 2000 godina.Tel. 061 719 786. Kupujem golf dizel, mo`e sa o{te}enom farbom. Tel. 061 255 806 Kupujem havarisana i ostala vozila. Tel. 061 274 441. Vr{imo otkup rabljenih, dotrajalih i havarisanih vozila. Tel. 061 716 013. Kupujem vozila: havarisana, strane table, neispravna. Tel. 061 820 000.

Izdavanje
Izdajem namje{ten sprat ku}e (4 sobe + kuhinja, kupatilo) sa c. grijanjem plin-struja, pogodan za 4 studenta-ice. Tel. 061 245 388. 16815-1tt Izdajem poslovni prostor sa c. grijanjem 200 m + rashladna komora + sanitarni ~vor, parking prostor, prilaz sa glavne ulice, pogodan za sve namjene, kao i dvosoban namje{ten stan u istom objektu. Trebinjska 10. Tel. 061 177 666. 16815-1tt Izdajem dvokrevetnu sobu u trosobnom stanu. Upotreba kuhinjednevne sobe. Centralno grijanje, kablovska. Lokacija Grbavica stadion @elje. Mob. 062 994 704. 14422-1Nd` Izdajem namje{ten dvosoban stan na Otoci. Zvati od 15 do 18 sati. Tel. 061 190 016. 14411-1Nd` Izdajem garsonjeru u Ned`ari}ima. Tel. 061 268 644. 14442-1Nd` Izdajem trosoban stan, privatna ku}a, ne namje{ten, ima ugra|enu kuhinju, cent. grijanje, parking, 200 met. iznad „Zraka“, ul. Amira Krupalije br. 22. Tel. 062 504 644. 16901-1tt A. Hangija, Ko{. brdo, izdajem dvosoban prazan stan, 1. sprat, eta`no grijanje. Tel. 033 442-998, 062 139 085. Apartman izdajem na Bjela{nici. Tel. 062 320 648. Apartmani, sobe, dnevni boravak, sa parkingom, blizina Wise. Tel. 061 267 264. Apartmansko preno}i{te iznad Katedrale, parking, kablovska, 15 KM po osobi. Tel. 061 339 647. Apartmansko preno}i{te u centru grada sa extra opremljenim sobama, TV satl. c. grijanje, parking obezbije|en,1 5 KM po osobi. Tel. 062 530 601. Apartmansko preno}i{te u centru grada, extra opremljene sobe, TV, sat., c. grij., parkoing, 15 KM po osobi. Tel. 062 530 601. B. Potok, kod {kole, dvosoban prazan stan. Tel. 061 258 189. Bare [ip, izdajem nenamje{ten stan porodici, priklju~ci odvojeni, 200 KM. Tel. 061 66 77 62. Blizu @eljezni~ke stanice sobe, TV kabl., po osobi 20 KM. Tel. 061 135 345. Breka, izdajem jednosoban stan namje{ten, exluzivno, prednost stranci. Tel. 062 204 208. Bu}a potok, izdajem stan. Tel. 033 654-717. Centar - Papagajka, nudim no}enje u luksuzno opremljenim apartmanima. Tel. 061 724 725. Centar grada, apartmansko preno}i{te, extra opremljene sobe, TV, sat, c. grijanje, parking, 15 KM po osobi. Tel. 062 530 601. Centar, tros. stan u Sarajevu, kompl. namje{ten, na du`i period, zvati

iza 16 h. Tel. 062 692 777. Centar-Katedrala, jednosoban namje{ten stan jednoj zaposlenoj osobi, 200 EUR-a. Tel. 061 503 868. Cicin han 96, izdajem bosansku ku}u bra~nom paru ili studentima. Tel. 061 134 940. ^. Vila (kod praonice „Slon“) jednosoban namje{ten stan u zgradi izdajem dvjema studenticama, isklju~ivo Teolo{kog fakulteta, povoljno. Tel. 061 828 422. Doglodi, 100 m2 poslovno skladi{nog i 150 m2 stambenog prostora. Tel. 061 561 132. Dvije sobe sa parnim grijanjem za studentice, upotreba kupatila, kuhinje. Tel. 033 521-566. Dvokrevetnu sobu radnicima, 60 KM po krevetu. Tel. 660-176. Dvos. konf. stan (70 m2), kompletno namje{ten, centr. grijanje, kablovska TV. Tel. 657-697, 061 507 240. Grbavica, jednokrevetnu sobu studentu nepu{a~u. Tel. 061 749 259. Grbavica, lijepo namje{ten stan i gara`u na du`i period. Tel. 033 643359, 062 615 062. Grbavica, ul. Behd`eta Muteveli}a 99, izdajem pos. prostor. Tel. 033 523887. Hrasnica, Put Famosa 31, izdajem stan 31 m2. Tel. 061 255 282. Hrasno, izdajem trosoban stan extra namje{ten. Tel. 062 003 205. Hrasno, sobe za no}enje i dnevni boravak. Tel. 062 100 285. Hrasno, trosoban stan izdajem, preko puta trolejbuske stanice. Tel. 062 204 208. Ilid`a-Mala aleja, izdajem pos. prostor. Tel. 062 789 685. Ilid`a-Sup, Pija~na, polunamje{ten stan u stambenoj zgradi. Tel. 061 866 705. Izdajem jednostoban namješten stan na Vracama bra~nom paru ili studentima 250KM. 061 139 713 Izdaje se poslovni prostor na Ba{~ar{iji, Nove Daire, opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 033 533123. Izdajem 3-soban nenamje{ten stan, Dobrinja C-5, kirija 300 KM. Tel. 065 836 513. Izdajem jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj kuæi. Tel. 033 513 036. Izdajem opremljen kozmeti~ki salon u frizerskom salonu. Tel. 061-250950. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan u centru grada. Tel. 061 202 497. Izdajem dvoiposoban polunamje{ten stan u priv. ku}i, poseban ulaz. Tel. 033/454-424. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima kod Bosmala. Tel. 062 138-905. Izdajem dvosoban namje{ten stan D. Malta. Tel. 033 521-566. Izdajem dvosoban namje{ten stan na Grbavici kod Lorisa. Tel. 033 443025. Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru (mo`e i prodaja). Tel. 062 139 490. Izdajem dvosoban stan od 1. XI u centru. Tel. 442-331. Izdajem dvosoban stan u zgradi, Grbavi~ka. Tel. 062 437 583. Izdajem ili prodajem radnju na Siranu. Tel. 062 917 009. Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu sa upotrebom kuhinje studentima, Bjelave. Tel. 061 802 958. Izdajem jednokrevetnu sobu sa manjom kuhinjom, poseban ulaz, upotreba kupatila, studentu. Tel. 033 532-035. Izdajem jednosoban namje{ten stan, cen. grijanje, kablovska, poseban ulaz. Tel. 033 638-006. Izdajem ku}u na Mejta{u 120 m2 sa 200 m2 vrta, strancima, sre|ena, nenamje{ten. Tel. 061 156 262. Izdajem namje{ten dvosoban stan sa grijanjem, pos. ulaz, Safeta Zajke. Tel. 061 149 442, 061 233 948. Izdajem namje{ten dvosoban stan u novoj zgradi u Ned`ari}ima. Tel. 061 221 706. Izdajem namje{ten stan sa grijanjem u Butmiru. Tel. 033 680-001. Izdajem namje{tenu sobu u ul. Asima Ferhatovi}a 18. Tel. 061 106 584. Izdajem nov dvosoban na ^ar{iji, eta`no grijanje, zaposlenim na du`e. Tel. 033/647-822, 061 233 428. Izdajem p. prostor 240 m2 za sve namjene sa parkingom uz glavnu cestu, Saraj polje. Tel. 061 545 358. Izdajem pos. prostor 20 m2 na Stupu uz Heco pijacu, pogodno za kancelarije, predstavni{tva, ugost. obje-

Dnevni avaz
za manji uz doplatu, 3 1/2 stan, 91 m2, IV sprat, 1.700 KM/m2. Tel. 062 606 831. Dobrinja C-5, I sprat, dvosoban, plinsko grijanje. Tel. 061 144 162. Dobrinja II, dvoipoisoban stan 68 m2, 1.700 KM/m2, mogu} dogovor. Tel. 00381 66 403-771. Dobrinja, ul. Kunovska, 1. spr., stan 42 m2, 70.000 KM. Tel. 061 415 787. Dubrovnik, prodajem dvosoban stan u Gru`u, V sprat, ustakljen balkon sa pogledom na Gru{ku luku. Tel. 00385 20 418-192. Dun. ipo zemlje u Rakovici, [amin Gaj. Tel. 062 294 556, 033 514556. Dvije radnje po 31 m2 na Dobrinji III, Trg sarajevske olimpijade. Tel. 061 324 040. Dvoipos. stan 65 m2, Trg me|. prijateljstva, Al. Polje. Tel. 033 460-064. Dvos. namje{ten (adapt.) stan u Hrasnom 60 m2. Tel. 061 724 597. Dvos. stan, ul. Grada~a~ka, I sp. 62 m2. Tel. 062 257 085, 061 554 543. E. [ehovi}a, 67 m2 + 2 balkona, 1.850 KM/m2, poluadaptiran. Tel. 062 907 831. Faleti}i, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12, sa oku}nicom 1.200 m2, uz rijeku Mo{}anicu. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Fo~a, dun. vo}njaka sa lijeve strane ^ehotine, ispod sela Sa{, pored ^ehotine. Tel. 033 622-064, 062 156 840. Grbavica, 69 m2, 5. spr., 1.800 KM/m2. Tel. 062 907 831. Grbavica, K. Kapetanovi}a 54 m2, 11. spr., sve novo, 112.000 KM. Tel. 061 702 881. Grbavica, stan 53 m2, potpuno adaptiran, IV sprat, B. Muteveli}a 41. Tel. 061 359 197. Grbavica, troiposoban stan (renoviran), sa gara`om. Tel. 033 617-742, 061 964 797. Hrasno brdo, Posavska 128a, prodajem ku}u sa prate}im objektima, povoljno. Tel. 062 422 405. Hrasno, Trg heroja, hitno prodajem jednoiposoban stan 45 m2, 13. sprat, adaptiran, 86.000 fiksno. Tel. 061 811 144. Hrasno, ul. Porodice Ribar, 2. spr., 38 m2 = 84.000 KM. Tel. 061 415 787. Ilid`a-Lu`ani 54 m2 stan, I sprat. Tel. 065 645 108. Ilid`a-Lu`ani, stan 55 m2, centralno, III sprat, cijena po vi|enju. Tel. 033 624-205. Ilid`a-Pejton, ku}a 12,5x11,5, prizemlje + 2 sprata sa gara`om i pos. prostorom, cijena po dogovoru. Tel. 061 226 007. Ispod [aminog gaja uz glavnu cestu, dunum zemlje, vrlo povoljno. Tel. 062 138 905. Isto~no Sarajevo, parcela sa svim komunalijama. Tel. 062 437 558. Klju~, Kulina Bana bb, iznad Vatrogasnog prodajem 6 duluma zemlje. Tel. 062 364 214, 053/222-928. Konf. stan, pos. ulaz, trosoban u Brezi, velika oku}nica. Tel. 533-912. Ko{evsko brdo, stan od 30 m2/II, prodaja ili zamjena za ve}i uz doplatu (adaptiran). Tel. 062 900 860, 061 269 835. Kova~i}i, ul. Travni~ka, ku}u priz. + spr. + gara`a, 180.000 KM. Tel. 061 415 787. Ku}a 240 m2 useljiva, duplex, kod pijace Vrap~i}i-Mostar, ili zamjena za Trebinje. Tel. 061 301 772. Ku}a 3 sprata sa lokalom sa 3 zas. ulaza, novo, useljivo, ul. A. Bu}e, B. Potok. Tel. 062 154 130. Ku}a i ba{ta,mo`e i zamjena za stan. Tel. 062 165 566. Ku}a u Pofali}ima iznd FDS, 95.000 KM. Tel. 062 156 882. Ku}a u Tar~inu 8x7 m, na sprat i 8.618 m2 zemlje uz ku}u, sve za 95.000 KM. Tel. 061 299 127. Ku}a Visoko, O}azi bb, p+s+p uz glavni put. Tel. 062 952 395. Ku}u sa oku}nicom, papiri uredni. Tel. 061 219 853. Ku}u u Bla`uju do hotela Akva, nova, priz., sprat i potkrovlje, gara`a. Tel. 061 184 775. Lepenica, prodajem ku}u sa oku}nicom, dva duluma zemlje, gara`e. Tel. 062 139 427. Lijepu manju ku}u u blizini Vije}nice sa avlijom i terasom prodajem. Tel. 033 239-910. Logavina, pos. prostor 42 m2, mo`e sa firmom dobrog poslovanja. Tel. 061 565 781. Makarska stan 35.000 EUR-a. Tel. 00385 99 596 0425. N. Smailagi}a, 6. kat, troiposoban 77 m2 = 125.000 KM. Tel. 061 320 439. Nahorevska (iza Pionirske) ku}u 10x11 sa tri stana na tri eta`e, poseban ulaz za svaki stan. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Ned`ari}i, preko puta tramvajske stanice, stan 70 m2 + 2 balkona, 6. sprat, po kvadratu 1.430 fiksno. Tel. 061 808 123. Obala K. Bana 56 m2, 3 sp., zgrada nema lift, potpuno adapt., 135.000 KM. Tel. 062 156 882. Op}ina Trnovo, selo Gra~anica, FBiH, ~etiri i po dunuma zemlje, 100 metara kroz imanje te~e ~ista rijeka, a izvor je 50 m od imanja, sa~uvana priroda, udaljenost od sela 800 m. Sve zagra|eno. Zadnja cijena 8.000 po dunumu. Tel. 061 686 095. Orebi} - ~etverokrevetnia apartman 27 m2, soba, kuhinja, kupatilo, TV, klima, terasa, blizina mora, potpuno opremljen, 33.000 EUR-a. Tel. 00385 20 713-793, 00385 98 924 6035. Otes, 49 m2, sve novo, 3. spr., 1.400 KM/m2. Tel. 061 702 881. Otoka 72 m2, 12 sp., adapt. dvostrano orijentisan. Tel. 062 156 882. Parcela Bare, 1.350 m2 uz cestu, svi priklju~ci, dozvolj. gradnja. Tel. 061 749 442. Pejton, ku}a u nizu sa ba{tom, adaptirana, 1/1, 150.000 KM. Tel. 061 702 881. Plac 2.500 m2, mo`e u parcelama uz asfalt, kompletna infrastrukt., cijena po dogovoru. Tel. 062 725 799, 033 446-440. Plac za gradnju, 10.000 m2 industrija, u Rajlovcu kod Robota. Tel. 061 103 080. Plandi{te kod crkve, zemlji{te 1.300 m2, 80.000 KM. Tel. 061 170 254. Pofali}i, ul. Orlova~ka, ku}u priz. + spr. + 200 m2 placa = 110.000 KM. Tel. 061 415 787. Pos. prostor 51 m2, ul. M. Maruli}a. Tel. 066 783 856. Povoljno prodajem ku}u sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka 122. Tel. 065 185 108. Pr. stan 70 m2, I sp., i 50 m2, VII, A-faza A. Polje. Tel. 066 445-203. Prodaje se ku}a na Bistriku pov. 250 m2, udaljena 1,2 km od Ba{~ar{ije ili 10 minuta hoda. Prelijep pogled na grad. Ku}a se sastoji od 3 zasebna stana sa odvojenim ulazima. Uz ku}u se nalaze 2 gara`e sa 3 gara`na mjesta. Svi papiri uredni 1/1. Ku}a je upravo potpuno renovirana. Ima ba{tu. Tel. 062 451 110. Prodajem garsonjeru u Ilija{u kod Sarajeva, 28 m2, prizemlje, pogodna za pos. prostor, zvati poslije 17 h. Tel. 062 006 319, 033/621-119. Prodajem gra|evinsko kao i poljoprivredno zemlji{te sa mogu}no{}u gradnje manjih i ve}ih objekata. Tel. 063 639 478. Prodajem ili izdajem super kompletno opremljen restoran, mo`e biti konoba, taverna, vinoteka, na Ilid`i, povoljno. Tel. 061 172 516. Prodajem jednoiposoban adaptiran 44 m2, Ko{. brdo, blizu svih fakulteta. Tel. 033 206-046, 066 763 588. Prodajem ku}u 1/1, sa 2 stana, posebni ulazi, povoljno. Tel. 061 506 750. Prodajem ku}u sa 2 apartmana Pelje{ac Dra~e, 70 m do pla`e, mo`e i jedan apartman. Tel. 062 105 578. Prodajem ku}u u nizu sa ure|enim vrtom. Tel. 062 053 063. Prodajem ku}u, ve}a, novija gradnja, Varaca, Avde Smajlovi}a. Tel. 061 160 068. Prodajem jednosoban stan 31m2, strogi centar, iznad Katedrale. Stan je jednosoban, adaptiran. Cijena 2500 KM po kvadratu, mogu}nost zamjene. Tel. 061 397 861 Prodajem ~etverosoban dvoeta`ni stan 115 m2 kod bo{nja~ke gimnazije. Tel. 061 336 726. Prodajem ku}u na Poljinama. Tel. 061 856 179 Prodajem novu ku}u u Sarajevu, naselje Binje`evo. Ku}a ima tri sprata, svaki sprat ima zas. ulaz. Oku}nica povr{ine 1.000 metara kvadratnih ogra|ena zidom. Vlasni{tvo 1/1, sve uknji`eno u grunt. Tel. 062 337 813. Prodajem plac na Crnogorskom primorju, \enovi} kod H. Novog. Tel. 033 638 125. Prodajem stan u privatnom vlasni{tvu, dupleks, Podhrastovi ul. Husage ^i{i}a 26. Tel. 062 332 769 Prodajem stan 75 m2 na Grbavici, Zagreba~ka 75. Tel. 033 810 400 i 061 215 214. Prodajem poslovni prostor u Vogo{}i 240 m2, u dvije eta`e, 240.000 KM. Tel. 061 489 542. Prodajem povoljno zemlju u Bu}a Potoku i Hladivodama. Tel. 033 659756, 062 178 832. Prodajem stambeno poslovni objekat dim. 12x8 m, oku}nice 422 m2, Ilija{. Tel. 061 552 547. Prodajem stan 40 m2, M. Dvor. Tel. 062 724 003. Prodajem stan 54 m2, Obala Kulina bana 21/II. Tel. 062 920 191. Prodajem stan 89 m2, Ba{~ar{ija. Tel. 061 177 787. Prodajem stan bez posrednika, na Grbavici I, 61 m2, XIV sprat, adaptiran, 2.400 m2 fiksno. Tel. 061 438 855, 033 610-550. Prodajem stan Breka, 48 m2 + 10 m2 terasa + 70 m2 ba{ta, 150.000 KM. Tel. 061 143 036. Prodajem stan na Mejta{u 88 m2, sre|en, namje{ten, sa gara`om, 240.000 KM. Tel. 061 156 262. Prodajem stan u Novom Sarajevu 86 m2, austrougarska gradnja, sre|en, 195.000 KM. Tel. 061 489 542. Prodajem stan u Sarajevu, Marin Dvor, I sprat, 50 m2. Tel. 061 209 930. Prodajem stare i nove ku}e po najboljim cijenama u Kantonu. Tel. 061 214 071. Prodajem trosoban stan (kod Stomatologije), ul. Gabelina. Tel. 061 548 390. Prodajem trosoban stan 74 m2, Dobrinja 3B, useljiv, 3. sprat, 113.000 KM. Tel. 061 308 689, 061 804 298. Prodajem zemlju blizu Vije}nice stara Dariva, ul. Obhod`a 32. Tel. 062 504 781. Prodajem zidanu gara`u 1/1, papiri uredni, ^engi} Vila, Grada~a~ka. Tel. 033 214-469. Prodajem-iznajmljujem posl. objekat 1.000 m2 + 4.000 m2 oku}nice, sa asvaltiranim parkingom, uz magistralni put Sarajevo-Mostar, na 17. kilometru, ili vr{im zamjenu za stamb.-posl. prostor u Sarajevu. Tel. 061 249 249. Prodajem-mijenjam ku}u, od mora-Dubrovnika 8 km, op. Neum-Ravno-Ivanica. Tel. 061 565 781. S. Grad, Logavina, 29 m2, 1-soban, 67.000 KM. Tel. 066 801 711. Stan 48 m2, ul. Trnovska, N. Sarajevo. Tel. 061 214 027. Stan na ^. Vili, F. Hauptmana. Tel. 065 214 537. Stan prodajem povoljno 89 m2, preko puta }evabd`inice „@eljo“, II sp. Tel. 061 177 787. Stari Grad, devastirana ku}a, 330 m2 zemlji{ta, ul. Brusulje 77, 12.000 EUR-a, papiri uredni. Tel. 061 543 853. Strogi centar kod Vje~ne vatre, prodajem stan 150 m2, 1 m2 - 2.000 KM. Tel. 063 603 010. Strogi centar Sarajeva, 2,5-soban stan 68 m2. Tel. 061 817 523. Stup, Bojni~ka 109, ku}a sa poslovnim prostorom od 80 m2 i stanom iznad, autopraonica i parking. Ulaz sa glavne ceste. Sve renovirano, sve komunalije uredne, vlasni{tvo 1/1. Tel. 062 735 608. Trg ZAVNOBiH-a, I kat, dvosoban 59 m2, cijena 100.000 KM. Tel. 066 801 737. Trg ZAVNOBiH-a, troiposoban, II kat, 77 m2 = 125.000 KM. Tel. 061 320 439. Tuzla, stan 55 m2, ili mijenjam za Sarajevo. Tel. 061 737 570. U centru grada, Ko{evo 5, stan 56 m2. Tel. 062 814 279. Ve}a ku}a sa dva stana. Tel. 062 521 161, 033 785 388. Vele{i}i 48 m2, prizemlje, novogradnja, rau-bau, 50.000 KM. Tel. 061 079 751. Visoko, naselje Prijeko, useljiva ku}a novija gradnja, 240 m2, p+s+s, sa oku}nicom od 500 m2, 1/1. Tel. 033 640-064, 061 196 744. Vi{egrad, prodajem fabriku metal-gas, biv{i L-plin, proizvodi boce od: 2, 3, 5, 10 kg. Tel. 065 020 170. Vogo{}a, 4. spr., stan 67 m2 = 105.000 KM. Tel. 061 415 787. Vogo{}a, Bra}e Kr{o, 55 m2, 80.000 KM. Tel. 062 907 831. Vogo{}a, na obali Bosne, ku}a 150 m2 stamb. prostora + 1.500 m2 placa = 170.000 KM. Tel. 061 415 787. Vogo{}a, prodaje se poslovni prostor 72 m2, prostor je na 2 eta`e, povoljno. Tel. 061 275 535. Vogo{}a, prodajem pos. prostor 38 m2, vl. 1/1. Tel. 061 149 183. Vogo{}a-dupleks: jednosoban, garsonjera, gara`a, ostava, terasa, 6x5,5, mogu}nost pro{irenja, 62.000 KM. Tel. 436-322. Vraca, ku}a u 4 nivoa sa oku}nicom. Tel. 062 907 831. Vratnik, ku}a sa svim priklju~cima, vl. 1/1. Tel. 061 139 592. Vratnik, ku}a sa tri zasebna stana i dvije gara`e, 1/1. Tel. 061 131 268. Zemlja blizu Resnika, op{tina Had`i}i. Tel. 032 785 905. Zemlja na Poljinama 7.500 m2, put, voda, struja, vanjska rasvjeta, 75 KM/m2. Tel. 061 732 581, 061 498 267. Zemlji{te za gradnju, Brije{}e brdo, povoljno od 300 m2 i vi{e. Tel. 061 103 080. TRGOVA^KI LANAC TRA@I VI[E PROSTORA OD 300 M2 DO 1.000 M2. PONUDE SLATI NA FARM-LIGHT, [ENOINA 8, SARAJEVO. TEL. 065 510 253. 14332-1ND@ Hitno kupujem gara`u u naselju C-5 na Dobrinji, ul. Rudija Alva|a. Isplata novca odmah. Tel. 061 108 889. Agenciji potrebne ku}e, stanovi i poslovni prostori za najam i prodaju. Tel. 062 467 341. Agenciji potrebno vi{e stanova za prodaju i izdavanje. Tel. 061 493 323. Potrebni stanovi u zgradi za iznajmljivanje (agencija). Tel. 061 925 649. Grbavica - u dvosobnom namje{tenom stanu djevojka tra`i sustanarku. Tel. 062 639 585. KM „S“ klase, prepelice nosilje i meso prepelica. Bespl. dostava. Tel. 062 134 551, 061 237 448. Svje`a ljekovita jaja prepelica hranjenih prirodnom hranom bez koncentrata, 30 kom. - 9 KM, besplatna dostava. Tel. 061 504 425. Fiskalne registar kase, printeri, el. vage, prodaja, servis, programiranje. Tel. 061 251 809. Zidna rashladna vitrina. Tel. 061 156 309. Nove originalne dijelove za industrijske {iva}e ma{ine, povoljno. Tel. 062 876 691. Drvene polovne prozore 2 komada 140x120, 2 komada 180x120, sve 50 KM. Tel. 061 244 290. Dobro o~uvane ru~no ra|ene original - orijentalne (Nepal i perzijske) }ilime i staze. Tel. 033 452-018. Novu motornu pilu Stihl 200 KM i norve{ku pe} Jotul 200 KM, Zenica. Tel. 062 474 657. Bra~ni krevet, regal, komoda, el. {poret, televizor „AOC“, ormari} za cipele, plinska pe}. Tel. 065 097 899, 033/201-051. Ispravan bojler Vailant, fasadni, 27 KW, 300 KM. Tel. 061 595 114, Sarajevo. Dizel-elektri~ni agregat 40 KW. Tel. 065 512 345. Prodajem kurbane 350 KM, po `elji mu{terije koljemo, dostavljamo na dom. Tel. 061 871 000, 033 401212. Hvalov zbornik, faksimil, transkript i komentar. Izdanje Svjetlost ANU BiH 1968. god. Tel. 061 160 085. [idel kamin, lo`i{te gusano 80 cm, postavljen, neupotrebljen. Tel. 062 570 826. Harmonika vrata „Marley“, uspje{no zatvaranje stepeni{ta zbog u{tede toplote. Tel. 033 225-227, 061 516 910. 10 rebara harmonika vrata, 50 KM. Tel. 062 320 034. Pisa}a ma{ina Unis TBM de luxe, u koferu, 50 KM. Tel. 062 320 034. Prodajem 100 posto efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava. Tel. 061 243 891. Trosjed, dvosjed i fotelju, te stilsku vitrinu sa ormarom. Tel. 061 252 898. Kupaoni~ke radijatore dobrog kvaliteta, uz dugotrajnu garanciju. Tel. 033 800 514, 061 922 476. Dva gusana radijatora. Tel. 463977. Me|unarodni tel. razgovori do 5 puta jeftiniji, bespl. priklju~ak. Tel. 061 191 935. Papire prodajem za Reno TDI, povoljno. Tel. 061 908 097. Prodajem i radim kerane stolnjake raznih veli~ina i oblika. Tel. 033 453-029. Ulje na prirodnoj bazi, lije~i reumu, i{ijas i sva ostala ko{tana oboljenja. Tel. 033 463-306, 061 149 388. Krovni prozori 105x75, komplet, polovni dobro o~uvani, 120 KM. Tel. 533-631. Odje}a i obu}a za starije mu{ko dijete, jeftino. Tel. 062 844 933. Slika, ulje od M. Mikuli}a. Tel. 061 184 664. Pas `enka, njema~kog ov~ara sa papirima. Tel. 061 032 324. Pletene korpe za svadbe za vjen~anja. Tel. 061 505 859. Ugaonu garnituru prodajem. Tel. 061 235 399. Komplet opremu za slasti~arnu, buregd`inicu, ma{inu za tijesto. Tel. 061 311 784. Me|unarodni tel. razgovori do 5 puta jeftiniji, bespl. priklju~ak. Tel. 061 191 935. Vlastite patke, }urke (od 3-15 kg), guske `ive ili o~i{}ene, gu{~iju mast za lijeka, donosim ku}i. Tel. 061 925 691. Nova invalidska kolica, cijena povoljna, po dogovoru. Tel. 061 803 887. TA pe} „Elind“ 3 KW. Tel. 033 236-479. Tegle od 1 kg sa poklopcima. Tel. 033 204-677. Kremu protiv psorijaze, original proizvod dr. Vi{nji}a. Tel. 033 211822. Pe} Emina na dimnjak, sa sulunarima za plin. Tel. 033 236-479. Prodajem bosanske tkane }ilime i ser|ade, ru~ni rad. Tel. 033 512-957, 061 905 896. El. {poret Gorenje, gus. uljni radijator grijalica, 40 posto {tedi struju. Tel. 066 206 592. Sobni ugao prodajem. Tel. 061 325 145. Prodajem 3.950 bh. dinara proizv. juli 1992. god. Tel. 037 222 069, Biha}. PVC burad od 200, 150,50, 25 i 10 lit. Tel. 061 184 444. Cisterna PVC za naftu ili vodu, od 1000 l. Tel. 061 184 449.

subota, 6. novembar/studeni 2010.

49

„ZA SUPER SEX + NAJBR@I EFEKAT + ZA SUPER BIZNIS (VPC 4 KM). VIAGRA + CIALIS + LEVITRA + BILJNA = HIT + PODESNA I ZA BOLESNE! TEL. 061 807 485.“ 16439-1TT

„VIAGRA-PFIZER“ ORIGINAL! 50 i 100 MG. CIALIS 20 MG, KAMAGRA GEL 100 MG. ZA BOLJI I DU@I SEX. DOSTAVA. UPUTSTVO. DISKRECIJA. POUZE]EM. TEL. 061 702 404. 14241-1ND@
Polovna vrata, plin. pe} na zid-dimnjak, {krinju i crijep, cijena dogovor. Tel. 061 143 519. Grija~i za TA pe}i po 10 KM. Tel. 062 972 512. Harmonika vrata Marley u{tedan toplote, prostora sa ugradnjom ve} od 60 KM/m2. Tel. 033 225-227, 061 516 910. Ugostiteljski sudoper du`. 2.4 m i pult. Tel. 061 367 103. Prodajem, izdajem kazan za pe}enje rakije. Tel. 061 367 103. Sadnice: jagoda-mjese~arki, malina i kupina. Tel. 061 220 420. Prozori drvo, novi, termo staklo, povoljno. Tel. 033 451-309. [iv. ma{ina okasta i ravna, rupi~arka i fiksirka 110x41 cm. Tel. 061 324 040. Prozor 50x50 nov crijep polovan i nove ciglane blokove. Tel. 521-618, 061 529-838. Ko`nu vre}u za borila~ke sportove i rabljenu odje}u i obu}u za jesen i zimu na veliko i malo. Tel. 061 511 779, Sarajevo. [take podlaktne podesive, dvodjelne, 50 KM. Tel. 061 069 614, 033 444117. Cvijet fikus, vis. 2 m sa dosta listova 70 KM. Tel. 062 908 522, 033 444117. LCD monitori: 17’’ dell 140 KM, 19’’ HP Samsung, Fujitsu, Siemens , 180 KM. Tel. 066 739 251. Pentium 4 IBM 3 OGHz 2 GB, ram Dor 2, 80 GB HDD, DVD, Win (licenca), kao nov, 280 KM. Tel. 062 621 581. Ma{ine za hem. ~i{}enje i ku}u sa ba{tom. Tel. 062 165 566. Alpina planinarske cipele br. 42, povoljno. Tel. 062 331 113. Iscijepana drva 3 m3, bukova. Tel. 062 331 113. Fas. plin. pe} kori{tena, vrlo povoljno. Tel. 062 609 900. Tri krovna prozora sa op{avom, polovni, o~uvani, 120 KM. Tel. 533631. TV Gorenje 52 cm, trpezarijski stol. Tel. 455-635. Kuca}u ma{inu sa koferom Top 550 dong precision L.T.D. Tel. 061 546 291. Polovan crijep 1.600 kom., cijena po kom. 25 feninga. Tel. 063 990 158, Hladivode.

Zamjena
Mijenjam 30 duluma u Rogatici za 12 u Sarajevskom kantonu. Tel. 033 634-300. Mijenjam dvoiposoban u centru Sarajeva za Makarsku ili Zagreb. Tel. 062 139 490. Sarajevo-Dubrovnik, troipos. stan, renoviran sa gara`om, Grbavica. Tel. 033 617-742, 061 964 797. Mijenjam kvalitetan dvos. stan u naselju Otoka sa odli~nim c.g., vlas. 1/1, za garsonjeru uz doplatu. Tel. 065 463 156 od 11-22 h.

„RASPRODAJA“. Bukova cijepana drva, }utci i metrica, ugalj Banovi}i (kocka, orah), drveni ugalj Kreka. Prevoz obezbije|en. Tel. 061 670 068, 062 754 670. 14262-1Nd` „TOTALNA RASPRODAJA“. BUKOVA CIJEPANA DRVA 60 KM. Ugalj Banovi}i (kocka, orah) te drveni ugalj Kreka. Kredit za penzionere. Tel. 062 315 020, 061 234 598. 14262-1Nd` „AKCIJA OGREVA“. Akcija drva do kraja novembra. Bukova cijepana drva i }utci 60 KM. Ugalj Banovi}i kocka, orah, te drveni ugalj Kreka - sa vage. Tel. 062 543 688 ili 063 553 531. 14262-1Nd` „NARU^ITE DRVA SA OSMIJEHOM“. Drva 50 KM bukva i grab. Drveni ugalj Kreka 80 KM. Kameni ugalj Banovi}i od 5. 11. Briket bukov 200 KM. Sva roba u vre}ama! Kont. osoba Juka: 061 025 311. 14279-1Nd` TOTALNA RASPRODAJA: bukova drva, metrica, }utak, cijepana. Ugalj Kreka 80 KM. Ugalj kameni Banovi}i 150 KM. Briket najkalori~niji u BiH 200 KM. Obezbije|en prevoz. Tel. 061 785 535, 062 552 323. 14280-1Nd` Prodajem klavir - Yamaha GT-1 Gran Touch - digitalni Grand Piano. Tel. 033 714-700. 16847-1tt Rasprodaja bukovog ogrijeva po cijeni od 55 KM po jednom metru. Nudimo i sve vrste uglja po najpovoljnijim cijenama. Isporuka do vas je ta~na i isti je dan. Tel. 066 203 106. 14474-1Nd` U prodaji su iscijepana bukova drva po vrlo povoljnoj cijeni. Cijena 1 m = 55 KM, kao i sve vrste drvenog i kamenog uglja i briketa. Kontakt tel. 066 439 275. 14475-1Nd` Prodajem polovnu pe} na struju sa tri rerne, profesionalnu, inox, slovena~ka, super za pite i ostalo. Tel. 061 762 745. 16927-1tt „Ku}e snova“ - katalog projekata najljep{ih ku}a na 165 stranica. Cijena 18 KM + po{tarina. Tel. 070 202323, 062 180 957. Harmonika vrata prodaja i ugradnja svih modela i dimenzija. Tel. 061 512 294. Prodajem klavir (Belarusd) puno, lakirano, sme|e drvo, nova klavijatura, 2.000 KM. Tel. 062 946 642. Prodajem sobni bar: {ank, dvije zidne police, dvije barske stolice. Tel. 033 463-489. Po~iteljski sirup za jetru, hepatitis, esh. cooli, holesterol, trigliceride, imunitet. Tel. 033 646-912. OPREMA za samouslu`nu autopraonicu marke KARCHER, 4 boxa za pranje auta i 2 dupla usisiva~a. Tel. 062 284 443. Rasformirani servis za bicikla nudi jeftino dijelove servisima za bicikla. Tel. 033 649-316, 033 690-059. Doma}a svje`a ljekovita prepeli~ija jaja 30 kom. - 9 KM „A“ i 10

Najpovoljnije, najkvalitetnije aluminijske `aluzine 20 KM, trakaste zavjese, vanjske roletne, harmonika vrata, blindo vrata, PVC prozori. Tel. 061 501 401. 14310-1Nd` Servis: ve{ ma{ina (Gorenje, Ei Ni{, Kon~ar, Obodin, Kandi, Zanusi, Iberna), {poreta, bojlera. Dolazak besplatan! Garancija! Mob. 061 171 666. 16483-1tt „KIRBY“ - Dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna ~i{}enja stanova i firmi. Itisoni 1 m2/1 KM. Firma „GLANZ“. Tel. 061 350 688. 14059-1Nd` TV VIDEO DVD SERVIS svih marki i modela aparata. Garancija, dolazak na ku}nu adresu, novi daljinski za TV. Sa povjerenjem. Tel. 033/650-400, 033/610-000. PTT „HIGIJENA“ - Dubinsko pranje tepiha, 1 m2 - 1 KM i namje{taja, ugao - 20 KM. Sarajevo: 061 141 944. T uzla: 061 587 721. 14352-1Nd` TV VIDEO SERVIS vr{i popravku svih TV aparata i videorekordera. Dolazak na adresu besplatan. Garancija 12 mjeseci. Tel. 033/451778. Mob. 061 148 042. 14407-1Nd` Instrukcije iz hemije, studentima i u~enicima, dolazim na adresu. Tel. 615-901. Profesorica hemije daje instrukcije iz hemije studentima i u~enicima. Tel. 062 331 174. Vodoinstalater - svi vodoinstalate-

Potra`nja
Potrebno vi{e manjih stanova, praznih i namje{tenih za izdavanje (Agencija). Tel. 061 031 330. Strancu potreban manji stan do 60 m2 u zgradi za izdavanje na du`i period (Agencija). Tel. 061 522 190. Kupujem stan do 50 m2, na relaciji Vojni~ko, Alipa{ino, Dobrinja. Tel. 061 237 344.

50

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
Postavljanje, bru{enje svih vrsta parketa, laminata, podova, uz garanciju. Tel. 062 921 100. Vr{im sve stolarske usluge, popravak starog, izrada novog. Tel. 208435, 061 905 734. Radim vodoinstalaterske poslove i elektro poslove, uz garanciju. Tel. 062 715 005. Staklar radi sve vrste staklarskih usluga dolazim na adresu. Tel. 061 609 947. Rigips majstor, radim sve od rigipsa. Tel. 061 504 338. Kerami~ar postavlja sve vrste keramike. Tel. 061 182 097. Molerske usluge uredno i kvalitetno. Tel. 062 127 525. Mol. farb. usluge. Tel. 062 823 902. Tapetar-dekorater presvla~i povoljno namje{taj u radioni ili kod vas. Tel. 033 718-405, 061 156 728. Molersko farbarske usluge. Tel. 061 926 333. Izvodimo sve vrste gra|evinskozanatskih radova sa garancijom. Tel. 061 740 127. Bravar - izra|ujem i montiram sve od `eljeza, usluge savijanja cijevi. Tel. 061 709 382. Zidarsko tesarski radovi, adaptacija i gradnja. Tel. 062 434 929. Servis svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061 551 035. Radim molersko-farbarske poslove brzo, ~isto i povoljno, radno iskustvo preko 20 god. Tel. 061 174 192, 033 210-791. Lektori{em i korigujem sve vrste tekstova. Dugogodi{nje iskustvo. Tel. 033/658-707, 062 165 429. Kerami~ar, rigips i moleraj. Tel. 061 202 713. Zubne proteze, izrada, popravka, dodatak zuba, poliranje i podlaganje zubnih proteza, radimo vikendom. Tel. 061 141 544, 033 677-845. Popravljam sve vrste fri`idera, rashladnih ure|aja, uz garanciju. Dolazak besplatan. Tel. 061 156 309. Povoljno dajem instrukcije iz matematike i informatike. Tel. 061 358 339. Prevoz za sve destinacije putni~kim kombijem, profesionalni voza~, povoljno. Tel. 062 713 956. Vr{im sve usluge molerskih radova, gletovanje, laminat, kvalitetno i povoljno.Tel. 061 377 054 Moler-majstor, kre~i, gletuje, farba stolariju. Tel. 062 282 243. Kombi prevoz namje{taja, selidbe, odvoz kabastog otpada, povoljno, obez. radna snaga. Tel. 062 139 453. Prekucavam na ra~unaru sve tekstove. Tel. 061 520 972. Stolar, izrada i monta`a kuhinja, plakara, predsoblja, zamjena baglama. Tel. 062 944 952. Kombi prevoz putnika 1+8 i selidbe, povoljno. Tel. 061 223 343. Peremo }ilime rainbow ma{inom u va{em stanu, ili ru~no u praonici sa dostavom na adresu: Tel. 061 202 630, 033/673-284. Povoljan prijevoz putni~kim kolima, automobilom, more, planine, banje. Tel. 063 943 445. Dajem ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945. Vodoinstalater odr`ava staru i postavlja novu instalaciju, ~isti bojlere, sve uz garanciju. Tel. 061 497 622. Profesor daje instrukcije iz francuskog, latinskog, ruskog i bosanskog. Tel. 033 526-521. Instruiram |ake i studente iz matematike na Alipa{inom Polju, ~as 6 KM. Tel. 061 157 991. Instruiram |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033 621-976. Profesorica engleskog jezika daje ~asove i prevodi. Tel. 061 556 700, 033/657-038. Adaptacija stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Tel. 061 510 373. Kombijem prevozim kabastu robu. Tel. 061 204 061. Rigips majstor radi potkrovlja, plafone, pregradne zidove. Tel. 061 511 503. Rainbow-program dolazimo po narud`bi za ~i{}enje svih vrsta }ilima i tepiha na va{u adresu. Tel. 062 795 285, 061 311 276, 033 666-275. Staklar - radimo sve staklarske radove, dolazimo na adresu. Tel. 061 842 343. Profesorica dr`i instrukcije iz matematike i fizike. Tel. 522-016. Prevoz stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem, radna snaga, povoljno. Tel. 061 268 442, Saraj. Vr{imo servis i monta`u rashladne i klima tehnike. Tel. 062 375 977, 061 438 689. Stolar kvalitetno vr{i stolarsko-lakirerske poslove, dolazim na adresu. Tel. 062 332 702. Matematika - instrukcije, profesor sa iskustvom. Tel. 061 135 748. Ve}a grupa majstora radi stiropor fasade sa svojom skelom. Tel. 061 270 729. [ivanje trajnih autopresvlaka za sva vozila, popravak sjedi{ta, tapacirunga neba. Tel. 061 215 658, B. Begi} 90. VKV kre~enje stanova, pouzdano i stru~no, molerski majstor [erbo. Tel. 062 921 864. Kombi prevozom vr{im selidbe, prijevoz putnika, odvoz {uta, cijena povoljna. Tel. 061 817 424. Bravar, povoljno radi sve bravarske usluge. Tel. 062 940 731, 033 691260. Stolar-tapetar, povoljno radi popravke stolarske i tapetarske. Tel. 061 606 651, 066 620-342. Molerske usluge. Tel. 062 922 323, 066 205 151. Popravljam TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 061 365 690, 033 653-311. Autoprevoznik manjim kamionom vr{i prevoz kabastog otpada, pjeska, {ljunka. Tel. 061 268 847. Prevodim engleski 5 KM/str. i povoljno dajem instrukcije. Tel. 643990. Tapetar sa iskustvom presvla~i ku}anski i kancelarijski namje{taj. Tel. 061 620 057. Servis ra~unara „Aki“, popravka, nadogradnja, instalacija, internet konekcija, antivirusna za{tita, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 061 545 375. Instrukcije iz matematike, fizike, i elektrotehnike za u~enike osnovnih i srednjih {kola. Tel. 061 812 528. Vr{im selidbe modernim kombijem sa radnom snagom u dr`avi i vani. Tel. 061 227 189. KV vodoinstalater radi sve vrste radova, brzo, povoljno i kvalitetno. Tel. 061 349 294. Vr{im prevoz robe, ljudi i stvari, radna snaga po potrebi. Tel. 062 385 762. Extra povoljno! Kombi prevoz i selidbe. Tel. 061 147 361. Elektri~ar VKV za ku}ne el. instalacije i ure|aje. Pozovite. Tel. 618-907. Vr{im selidbe i sve vrste prevoza kombijem, povoljno. Tel. 061 165 009. Molerski radovi. Tel. 061 579 971. Prevoz robe, selidbe kombijem, povoljno, radna snaga po dogovoru. Tel. 061 513 948. Central. grijanje, plin. instalacije, zamjena konvektora itd., radimo kvalitetno i povoljno, uz garanciju. Tel. 061 500 037. Povoljno i kvalitetno radim grijanje, mijenjam konvektore radijatorima i ostale popravke - povoljno. Tel. 033 800-514, 061 922 476. Radim centralno grijanje i prepravke grijanja. Tel. 062 316 826. Centralno grijanje, vodoinstalacije, popravka i monta`a povoljno i kvalitetno. Tel. 061 105 425. Prevoz putnika luksuznim mercedesovim kombijem na sve destinacije. Tel. 061 862 323. Profesor matematike sa iskustvom daje instrukcije |acima i studentima tokom godine. Tel. 033 473574, 061 382 301. Molersko farbarski radovi, gletovanje, molovanje, lakiranje stolarije. Tel. 061 262 895. Radim povoljno sve molersko-farbarske radove, uklju~uju}i i stolariju. Tel. 061 397 187. Adaptacija stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Tel. 061 510 373. Vr{im prevoz putnika sa klimatiziranim kombi vozilom, {irom BiH i dalje. Tel. 061 222 310. Profesorica instruira matematiku, fiziku i hemiju sve {kole i prvu godinu fakulteta, brzo i uspje{no. Tel. 033 235-141, 061 188 451. Iskusna profesorica daje instrukcije iz engleskog i arapskog jezika. Tel. 033 611-023. Mladi} sa zavr{enom SSS, poznavanje engl. i {panskog jezika, tra`i posao. Tel. 061 381 802. M. Dvor, bife „Jagoda“, potrebna radnica za poslu`ivanje. Tel. 061 247 786. U~enicima, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033 625-196, Ilid`a. ^istim kvalitetno stambene i poslovne prostore. Tel. 061 516 910. Slasti~arni „Dalas“ Sara~i, potrebna radnica za poslu`ivanje. Tel. 061 517 544. Dodatno zaradite u svojoj ku}i, zvati od 16-20 h. Tel. 061 702 893. ^uvala bi djecu od beb do 3 god. starosti, ozbiljna i moralna `ena bez obaveza. Tel. 062 258 387. Nudimo pos. saradnju, proizvodimo na vi{e, pitu odli~nog kvaliteta, tra`imo prodavce. Tel. 062 471 225. Pravimo pite najjeftinije u gradu, extra kvalitete. Tel. 062 471 225. Djevojka hitno tra`i posao, radno iskustvo trgovina, pekara. Tel. 066 815 033. Potrebni saradnici za rad u oblasti fix. jeftine telefonije. Tel. 061 245 070. Usluge odgoja i ~uvanja jdece od 10 godina starosti, nudi dipl. odgajateljica. Tel. 062 992 625. Potrebni iskusni komercijalisti za prodaju knjiga u ~itavoj BiH, mogu} radni odnos. Tel. 062 334 365.

rski radovi - kvalitetno, brzo, precizno, ~isto. Tel. 061 199 442, 033/621733. Dajem instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061 534 231. Instrukcije iz matematike i engleskog, za osnovce. Tel. 062 877 704. Engleski, njema~ki, instrukcije, prevodi, diplomski, referati, seminarski, disertacije (profesorica). Tel. 063 947 405, Sarajevo. Povoljno, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061 214 303. Vr{imo servisiranje i ba`darenje svih vrsta tlakomjera, uz garanciju. Tel. 061 188 903. @ohare, stjenice, `ute mrave i mi{ve uni{tavamo sa 100% garancijom. Tel. 033 234-805. Bravarski radovi, dolazim na adresu. Tel. 061 233 078. Instrukcije engleski, njema~ki i prevod. Tel. 061 339 306. Vodoinstalater vr{i popravku, monta`u i pro~epljivanje vod. instalacija. Tel. 033 535 659, 071 348 717 Dajem instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Tel. 033 204-453, 061 914 014. Postavljam laminate, panel parkete i ostale vrste parketa. Tel. 061 828 391. Molerski radovi uz potpunu za{titu lijepljivim trakama i podnim najlonima. Tel. 061 606 441. Moler radi molersko farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno. Tel. 062 419 501. Rigips majstor, potkrovlja, pregrade, spu{teni plafon. Tel. 061 818 732. Instruiram matematiku za sve {kole i fakultete, uspje{no i povoljno. Tel. 061 549 242. Ugradnja blind vrata, stolarije, regips, laminat,moleraj i sve vrste adaptacija. Tel. 061 542 493. Povoljno i kvalitetno ~istim stanove i poslovne prostore. Tel. 062 401 619. VKV moler - radi molersko-farbarske poslove, povoljno. Tel. 061 507 683. Iznajmljujem play station 2 i 3 sa igricama. Tel. 061 201 341. Prevoz putnika na sve destinacije sa VW bus, sjedi{ta 1+8. Tel. 062 606 611. Prevoz putnika sa kombijem po BiH, SCG i HRV. Tel. 061 209 935. Bravar radi ograde, kapije, gelendere ulazna i gara`na vrata, zatvara balkone. Tel. 061 526 205. Elektri~ar: el. instalacije, automatski osig., indikatori za banju, el. bojler, el. {poret i drugo. Tel. 061 312 435. Servis ra~unara „Majo“, instalacija windowsa, internet konekcija, antivirusna za{tita ra~unara, ~i{}enje virusa, hardwerski i softverski problemi, itd. Tel. 061 243 611. Staklar obavlja kvalitetno staklarske radove. Tel. 033/536-188. Kirby dubinsko usisavanje i pranje }ilima, etisona i sjede}ih garnitura, najkvalitetnijim kirbijevim {amponima. Tel. 062 118 202. Namje{tam strunu, `eludac, lije~im stru~no, bezbolno, uspje{no. Tel. 061 504 986. Kvalitetno i povoljno postavljanje, bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i podova kao i laminata. Tel. 061 134 260. Povoljno vr{imo bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i {ipoda uz garanciju. Tel. 061 967 229 i 061 262 868 ^istim ku}e i poslovne prostore, pranje tepiha, }ilima. Tel. 061 580 063. Kvalitetno i povoljno postavljanje, bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i podova kao i laminata. Tel. 061 321 289.

Ponuda-potra`nja
TRATTORIA SMS - Vogo{}a, potreban pic majstor na kru{noj pe}i, sa iskustvom. Info tel. 063 792 000. 16692-1tt Tra`im u~iteljicu koja ima zavr{enu Pedago{ku akademiju za svakodnevni rad s djetetom po dva sata. Obavezno iskustvo u radu s djecom. Zvati 061 927 704. 16880-1tt Pobolj{ajte ili zapo~nite posao bro{urom „Kreditne linije“. Sadr`i 320 biznis kredita. Tel. 032 244-417. Zaposlenje i useljenje {irom svijeta, bro{ura „Informator“, na na{em jeziku. Tel. 032 244-417. Proizvodnja eteri~nih ulja, mirisa, parfema, raznih proizvoda. Bro{ura „Eteri~na ulja“. Tel. 032 244-417. Grafi~ki tehni~ar grafi~ke dorade sa radnim iskustvom, tra`i posao (redovna primanja). Tel. 061 684 706. ^uvala bih dijete u svom stanu na Grbavici kod @eljinog stadiona. Tel. 642-458. Potrebna radnica za rad u u cafe clubu na Dobrinji, zvati iza 12 sati. Tel. 061 218 071 ^uvala bih dijete u svom ili va{em stanu. Tel. 061 220 782. Potrebni saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033 644-178, 061 225 424. Peremo sve vrste }ilima, itisona, tepiha, mokro pranje 2-3 KM/m2, dolazimo po }ilime. Tel. 033 659-250, 062 213 732. Restoranu „Bijela vila“ Ned`ari}i, potrebna radnica na poslu`ivanju u sali. Tel. 061 546 049. Potrebni radnici na ameri~kim kruzerima, engleski jezik obavezan, starosna dob do 35. godina. Tel. 061 355 710. Tra`im posao voza~a, imam B i C kategoriju, polo`en dr`avni ispit. Tel. 062 566 178. ^i{}enje stanova, ku}a, pos. prostora, po{teno, pedantno. Tel. 062 950 069, 061 289 900. Ozbiljna `ena sa iskustvom pazila bi stariju `enu ili dijete. Tel. 061 088 520.

Tra`im saradnike za {ved. kozmet. kompaniju. Tel. 061 214 995. Tu`be, `albe, molbe, prigovori i svi ostali pravni poslovi. Tel. 033 463306 i 061 387 856. Serviser i monter centr. grijanja. Tel. 061 105 425. ^uvala bi pokretnu `enu. Tel. 066 606 437. Med. sestra njegovala bi starije, bolesne osobe na podru~ju Biha}a. Tel. 061 657 206. Stalni sudski vje{tak ma{inske struke. Tel. 061 151 316. Ozbiljna `ena ~uvala bi dijete, stariju osobu ili odr`avala stan. Tel. 063 022 996. Hotel „Alem“, potrebna 4 konobara, poznavanje engleskog jezika. Tel. 033 710-420, 033 655-589. ICT specialist /IT Systems manager tra`i posao/projekat. www.edin.ba Tel. 061 512 190. Frizerskom salonu potreban frizer za `ene i mu{karce. Tel. 061 709 736. Tra`imo komercijalistu sa poznavanjem prodaje {tamparskih usluga, zarada odli~na. Tel. 061 799 040. Instrukcije - engleski povoljno, 2 sata - 15 KM, dolazim ku}i. Tel. 061 481 182. Instrukcije - matematika, povoljno, 2 sata - 15 KM, dolazim ku}i. Tel. 061 481 182. Presnimavanje sa VHS i mini DV na DVD. Tel. 061 440 935.

Kupujem stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061 323 906. Kupujem umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, d`epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem suvenire Sarajevske olimpijade. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem malu YOTUL pe}. Tel. 061 130 422 Kupujem lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostala od zlata. Tel. 061 965 126. Kupujem lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostalo, najvi{e pla}am. Tel. 033 655-598, 061 553 640. Kupujem dionice svih firmi i fondova, stara devizna {tednja, ratna od{teta. Isplata i dolazak odmah. Tel. 061 517 897. Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, certifikate, isplata odmah. Tel. 061 337 593. Kupujem dionice, staru dev. {tednju i ratnu od{tetu. Tel. 062 358 344. Kupujem staru dev. {tednju, ratne {tete i dionice, prodajem neulo`ene certifikate. Tel. 061 140 521. Kupujem LP plo~e rock, knjige beletristiku i burde za {ivanje. Tel. 061 244 290. Kupujem norve{ku gusanu pe} Jotul (humanitarnu), pla}am do 250K KM. Tel. 061 400 190. Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, certifikate, isplata odmah. Tel. 061 192 036. Kupujem dionice, akcije, obveznice, isplata odmah. Tel. 065 027 864. Kupujem obveznice, ratne od{tete i devizne {tednje, isplata odmah. Tel. 061 526 918. Kupujem staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Tel. 066 723 731. Sve vrste opreme za ugostiteljstvo kupujem. Tel. 065 903 989. Kupujem neispravne ve{ ma{ine Gorenje, novije proizvodnje. Tel. 533631. Poklanjam ma~i}e ozbiljnoj porodici. Tel. 033 203-717. Kupujem obveznice dev. {tednje, ratne od{tete. Tel. 066 723 731. Kupujem akcije stare dev. {tednje, {irom Federacije. Tel. 065 027 864. Kupujem obveznice, ratne od{tete, devizne {tednje, isplata odmah. Tel. 061 271 935. Staru dev. {tednju i ratnu od{tetu kupujem, isplata odmah. T 061 836 657. el. Kupujem staru dev. {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Tel. 063 804 124. Sve vrste dionica kupujem sa saraj. i banjal. berze i prodajem certifikate za otkup stana u FBiH. Tel. 061 188 488, 061 250 602. Kupujem: stari novac, satove zidne i d`epne, suvenire Sarajevske olimpijade i sli~no. Tel. 061 139 767.

Kupon za besplatne male oglase - do 10 rije~i

Dnevni avaz
Tekst................................................................................. ........................................................................................... ..........................................................................................

T elefon/adresa........................................................... .
Kupon predati/poslati na adresu: „Dnevni avaz“(za Male oglase), Te{anjska 24b, 71000 Sarajevo

oglasi

Dnevni avaz subota, 6. novembar/studeni 2010. 51

Granoff d.o.o. dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u za proizvodnju, promet, trgovinu i usluge Sarajevo, a na osnovu pravilnika o radu dru{tva, direktor Dru{tva Emir Granov objavljuje:

OGLAS
Za prijem u radni odnos za radno mjesto 1. [IVA^ - 10 izvr{ilaca I. Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati sljede}e uslove: - Da imaju op}u zdravstvenu sposobnost - Da su dr`avljani BiH II. Pored navedenih op}ih uslova, kandidati moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove za: - PK {iva~a III. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti i sljede}u dokumentaciju: - Biografiju uz kra}i opis poslova na kojima je kandidat do sada radio i stekao radno iskustvo - Diplomu o sticanju tra`ene kvalifikacije ako je posjeduje - Nazna~iti adresu i kontakt telefon IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od zadnjeg dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijave sa svim tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: Granoff d.o.o. Sarajevo ul. Dobrinjske bolnice 11 71000 Sarajevo Sa oznakom „PRIJAVE ZA OGLAS“ Neblagovremene i nepotpune prijave ne}emo uzeti u razmatranje. Granoff d.o.o.

52

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 27 beskrajno tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog

dr. HUSEIN (MEHAGE) HAD@IOSMANOVI]
veterinar emeritus iz Jajca

6. 11. 1944 - 10. 10. 2010.
Dragi tata, da sudbina nije ja~a i od `ivota danas bi slavili tvoj ro|endan. U `ivotu sve bude i pro|e, ali sje}anje na tvoj plemeniti lik i dobrotu nikad izblijedjeti ne}e dok `ive oni koji te najvi{e vole. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: supruga Nazifa, sin Fe|a i k}erka Aida

14313-1nd`

SJE]ANJE

Dana 6. 11. 2010. godine pet je godina kako nisi sa nama

SAFIJA HOD@I], ro|. KARASALIHOVI]
Zauvijek }emo te se sje}ati po dobroti i plemenitosti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: mu` Safet, sin Sabe, k}eri Senada, Mada i Dina
14370-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom kolegi i velikom ~ovjeku

LEBIBA-hanumi HAD@IBAJRI]
Mojoj dragoj „babi“ Od njenog teti}a Re{ada [arenkape i njegove porodice Neka ti Allah d`.{. podari d`enet i vje~iti rahmet.
14477-1nd`

ALIJI SMAJLHOD@I]U
Mnogo }e{ nam nedostajati! Kolege iz MKF MIKRO ALDI
N

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

Dana 6. 11. 2010. godine navr{avaju se tri tu`ne i te{ke godine od kada je na ahiret preselio moj dragi i nikad pre`aljeni

na{em dragom prijatelju

MUNIBA JURUK
Pet godina je pro{lo od kad si ostavila za sobom veliku prazninu. Dok `ivimo mi, `ivjet }e{ i Ti u na{im srcima. Hvala ti za svu dobrotu i neizmjernu ljubav koju si nam podarila tokom svog `ivota. Neka dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: sin Uzeir, snaha Dragica i unuke Mirela i Minela 16928-1tt

AHMED (MUJAGE) BARJAKTAREVI]
Dragi moj Ahmede, Tu`an je ovaj dan jer podsje}a na bol i iznenadni rastanak sa tobom. Rije~i su slaba utjeha onima kojima te nikad ne}e i ne mogu preboljeti. Ja }u te uvijek ~uvati u svom srcu, pamtiti i moliti dragog Allaha d`.{. da ti podari sve d`enetske ljepote. 14471-1nd` Tvoja neutje{na tetka Advija

ALIJI SMAJLHOD@I]U

Udru`enje gra|ana „ALDI“ Gora`de
772-1go

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se sedam godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog i voljenog

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

SALIH (HUSEINA) ISI]
iz Ora{ja Danas je sedam godina od kada si preselio na ahiret. Tebe nema, a mi poku{avamo da `ivimo misle}i stalno da si tu negdje sa nama. Przanina i bol nisu u rije~ima, nego u na{im srcima gdje }e{ ostati zauvijek voljen i nikad zaboravljen. Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. 24-1b~ Supruga Fatima, sin Amer, k}erka Amra, snaha Ajsela i unuk Anil Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 dana od preranog odlaska na{e drage

MILIJANE MIKOVI], ro|. VEKOVI]
S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Tvoji: sin Goran, k}erke Slavica i Verica, unuci Sanin, Jasmin, Martina i Irena, zetovi Samir i @eljko, snahe Aida i Ifeta, praunuke Iman, Lamia, porodice Mikovi}, Vekovi}, 16860-1tt Kahved`i} i [olji}

POSLJEDNJI SELAM

na{oj prijateljici

BOBE BODIROGA LEBIBI HAD@IBAJRI], ro|. FO^O
Draga na{a Bobo, `alosne {to smo te izgubile, a bogate za tvoje prijateljstvo, osta}e{ u na{im sje}anjima dok mi `ivimo. Tvoje prijateljice Minka i Raza Njene prijateljice iz utorka Almasa, Ai{a, Bed`a, Nad`a i Enisa
14446-1nd` 16897-1tt

Dnevni avaz
Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se tu`na godina od preseljenja na ahiret Danas se navr{avaju 2 godine od smrti na{e majke

subota, 6. novembar/studeni 2010.

53

ARMIN (IBRAHIM) IBRAHIMPA[I]
20. 2. 1969 - 6. 11. 2009.
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: amid`a Izo, strina Mersa, Majda, Sabina, Edo, Amina
14459-1nd`

NAZE AGOVI], ro|. RA^I]
6. 11. 1998 - 6. 11. 2010.
Draga mati! Mnogo nam nedostaje{ jer si nas sve voljela i okupljala oko sebe. Poslije tebe ni{ta nije kao prije. 16915-1tt Vole te tvoji: Minka, Sejo, Vesna, Zlata sa porodicama

Dana 6. 11. 2010. navr{ava se godina od preseljenja na ahiret na{e drage mame

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se pet godina od smrti na{e k}eri, sestre i tetke

ARMIN (IBRAHIM) IBRAHIMPA[I]
20. 2. 1969 - 6. 11. 2010.
Nedostaje{ mi... Neka ti dragi Allah d`.{. podari smiraj i lijepi d`ennet. Tvoja Majda
14460-1nd`

ALIJA (AVDE) KABA[ ANKICA BO[NJAK
Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih sje}anja. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: Sabina, D`evad, Lejla i Dalila
16919-1tt

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji: majka Tereza, bra}a i sestra s obitelji
14464-1nd`

Dana 6. 11. 2010. navr{avaju se 52 tu`na dana od kako nije sa nama na{a draga

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

IBRO - KUKO HAD@I] ZADA KOBILJAR, ro|. D@OMBA ZINETA (HASOVI]) D@EBO
6. 11. 2007 - 6. 11. 2010.
Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali }emo te sa~uvati od zaborava. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo sje}anje na tebe. Tvoji: Enver, Selver, Adnan, Edin, Fatima i Vildana
16909-1tt

6. 11. 1995 - 6. 11. 2010.
Jedini moj! Danas je moj i tvoj ro|endan. Bili smo jedno, bio si sav moj svijet i ostao. Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom. Dok `ivim ja, `ivjet }e{ i ti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: supruga Mubera - Bera, sinovi Mido i Mahir, 16913-1tt snaha Lejla i unuk Ibro

Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da }e se tevhid prou~iti dana 6. 11. 2010. godine u 14.00 sati u ku}i `alosti, u ulici Ibrahima Ljubovi}a br. 13, Ilid`a.
14455-1nd`

Dana 6. 11. 2010. godine navr{avaju se 52 dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi

Dana 6. XI 2010. navr{ava se 40 tu`nih dana od kako nije sa nama moj dragi sestri}

Dana 6. 11. 2010. navr{ava se 40 tu`nih i dugih dana od kako nisi sa mnom

TUFIK (SALEM) MUCI] ILIJAZ (HAMIDA) PEPI]
Bol koju osje}am osje}at }u dok sam `iva, jer }e{ mi uvijek puno i bolno nedostajati. Ne}u imati Tvoje plemenitosti i dobrote koju si mi uvijek pru`ao. Neka Ti dragi Allah d`ele{anuhu podari lijepi d`enet, jer si bio dobar i najplemenitiji ~ovjek kojeg sam najvi{e voljela, kao sina ro|enog. 16917-1tt Zauvijek Tvoja tetka Fadila

TUFIK (SALEM) MUCI]
Dani prolaze, tuga i bol ostaju, dragi Tufo. Hvala ti za sve godine provedene sa tobom. Hvala ti za tvoju dobrotu i plemenitost koju si imao. Molim Allaha d`.{. da ti otvori vrata d`eneta i poka`e pravi put. Tvoja supruga Ramiza Dova }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti, D`emala 16917-1tt Bijedi}a 103/III u 12 sati.

O`alo{}eni: supruga sa djecom i unu~adima
16912-1tt

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 7 dana od smrti na{eg dragog oca, deda i punca

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 7 dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, svekra i dede

Tu`nog srca do~ekujemo 40 dana od kako nisi sa nama na{ dragi

HEBIB (SAJTA) IBRAHIM

HEBIB (SAJTA) IBRAHIM
Te{ko je na}i rije~i da se opi{e koliko nam nedostaje{, kao i svu tugu koja je u na{im srcima. Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali }emo te zauvijek sa~uvati u na{im srcima. Tvoji: supruga Hana, sin Enver, snaha Azra i unuci Tar140-1mo ik i Namik

TUFIK MUCI]

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: k}erke Envera i Elvedina, zetovi Muamer i Haris, 140-1mo unu~ad Sad`id, Nerd`esa, Faruk i Kerim

Ka`u da vrijeme lije~i sve, ali gubitak kao {to je ovaj te{ko. Uvijek }e{ biti u na{im srcima i mislima. Tvoja dobrota je uvijek sa nama. Indira, Elvir, Vedad i Amer
16917-1tt

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kako je preselio na ahiret na{ dragi

FAHRUDIN - PAJA (D@ELADIN) LAMAD@EMA FAHRUDIN - PAJA (D@ELADIN) LAMAD@EMA
[estog novembra navr{ava se 40 dana od kako je na{ dragi otac preselio na ahiret. S ljubavlju i po{tovanjem neka ti je vje~ni rahmet i lijepi d`enet. Tvoja djeca: Dino i Nermina sa porodicom
16930-1tt

Te{ko je opisati svu tugu i prazninu koju je tvoj odlazak ostavio u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: sestra Vezira sa porodicom, brat Vahid sa suprugom i djecom, brat Mustafa sa suprugom i djecom, snaha Olga sa djecom, k}erka Nermina sa porodicom i sin Nermin, po16930-1tt rodice Lamad`ema, Fejzi}, Morina te ostala rodbina i prijatelji

54

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
SJE]ANJE NA NA[E DRAGE

BURAZEROVI]

D@IHAD
10. 10. 1981 - 6. 11. 2010.

NAMIK
6. 11. 1992 - 6. 11. 2010.
Sje}anje na vas budi beskrajnu tugu i ponos. Molimo Gospodara svjetova da vas nagradi za ~asne `ivote koje ste `ivjeli. Va{i: porodice Burazerovi} i Zlatar

DIKA
6. 11. 2008 - 6. 11. 2010.
16780-1tt

SJE]ANJE

Osmog novembra 2010. navr{it }e se {est godina od preseljenja na ahiret na{e najdra`e

na na{u dragu majku, nanu, tetku i punicu

ELFIJA ZAHIROVI], ro|. SALAHOVI]
1997 - 2010.
Porodice: Jerkovi}, Zahirovi}, ]elosmanovi}, Selmanagi}, Avdi}

MUNIBE PLAV^I], ro|. SMAJI]
Neka joj Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Hatma dova }e se prou~iti u nedjelju, 7. novembra 2010. godine u 13 ~asova na mezarju Ravne bakije. O`alo{}ena porodica
16743-1tt 16898-1tt

[estog novembra 2010. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog kolege

EDINA (ISMET) JAMAKOVI]A
Neka Ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet, a Tvojoj porodici sabur. Posljednji selam i pozdrav od radnih kolega iz CI Sarajevo
14448-1nd`

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se tu`na godina od preranog preseljenja na ahiret sina i brata

ARMIN (IBRAHIM) IBRAHIMPA[I]
20. 2. 1969 - 6. 11. 2009.
Ovim povodom prou~i}emo tevhid dana 6. 11. 2010. godine (subota) iza podne namaza u 12.30 sati u Carevoj d`amiji u Sarajevu. Najdra`i na{ Mini}, tuga koja je nastala tvojim preranim odlaskom ne jenjava ali nam ostaje vjera i molba dragom Allahu d`.{. da ti podari smiraj i lijepi D`ennet. Tvoji tata Ibrahim i sestra Amila
SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV
14328-1nd`

Dana 6. 11. 2010. navr{avaju se ~etiri godine od preseljenja na{eg supruga, oca, punca i dede

POSLJEDNJI POZDRAV

na na{eg dragog dragom dragom

SALKO (had`i HASAN) D@INO
Vrijeme koje prolazi nikada ne}e izbrisati sje}anje, niti donijeti zaborav onima koji te vole. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najdra`i
16902-1tt

HRGI] STJEPAN [TEFO
6. 11. 2008 - 6. 11. 2010.
S ljubavlju i po{tovanjem, Supruga sa djecom
14409-1nd`

ZLAJI

ZLAJI

Alema, Miralem, Bakir
16874-1tt

BUMBLO
16873-1tt

Dnevni avaz
SJE]ANJE

subota, 6. novembar/studeni 2010.

55

ARMIN (IBRAHIM) IBRAHIMPA[I]
6. 11. 2009 - 6. 11. 2010.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`enetske ljepote. Uposlenci Centralne laboratorije, Nadzorne slu`be i Projektne grupe Zavoda za saobra}aj
16918-1tt

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na sina na{eg dragog prijatelja

ARMIN IBRAHIMPA[I] ARMIN IBRAHIMPA[I]
Ida, Amira, Merima, Safija, Zakira, Suad i Nihad
16920-1tt

6. 11. 2009 - 6. 11. 2010.

Neka je Allahova milost na Tebe. Aida sa porodicom
16920-1tt

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se godina dana kako je preselila na ahiret na{a draga supruga, majka, svekrva i nena

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom Zlaji

ZUMRA (MEHMED) SALIHOVI], ro|. HASANOVI]
Te{ko se pomiriti sa sudbinom da nisi sa nama. U na{im srcima }e vje~no ostati tvoj lik, tvoja dobrota i plemenitost. Nema rije~i, ni utjehe koliko nam nedostaje{. Neka ti dragi Allah podari d`enet i d`enetske ljepote. 16907-1tt Sin Fahrudin sa porodicom

ZLATKO SARAJLIJA
Posebna privilegija Bila je poznavati Tebe Velika `alost je izgubiti Tebe Ali zauvijek }emo se sje}ati Tebe Tvoji prijatelji - raja iz „Viator & Vektor - Tran{ped“

N

POSLJEDNJI POZDRAV

Dana 6. novembra 2010. godine navr{avaju se tri godine kako nije sa nama

velikom ~ovjeku i prijatelju

AHMED (MUJE) BAJRAKTAREVI] ZLATKU SARAJLIJI
S po{tovanjem, Kolektiv AM Prima Company
14454-1nd`

Danas su tri godine bola, tuge i beskrajne praznine. [esti novembar nam je najte`i dan u `ivotu, jer to je dan rastanka sa na{im dragim Ahmedom. Te{ko se pomiriti sa istinom da nisi vi{e sa nama. Tvoja smrt sru{ila je dio na{ih `ivota, a ostalo je ono najte`e - `ivjeti bez tebe. Tuga i bol }e trajati koliko i na{i `ivoti, u na{im srcima }e{ ostati voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari sve d`enetske ljepote, a tvojoj dobroj i plemenitoj du{i vje~ni rahmet. Zauvijek o`alo{}eni: majka had`i Ismeta - Na|a, brat Muhamed i brati} Edin, sestra 16766-1tt Majda sa porodicom, tetke Hajra i Advija i unu~ad Hamza, Harun i Esma

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

dragom prijatelju

dragom prijatelju

PREDRAG BILAL ZLATKU SARAJLIJI ZLATKU SARAJLIJI
6. 11. 2002 - 6. 11. 2010.

Mirsad, Selma, Harun i Nejla
14454-1nd`

Amir, Ekica i Erna
14454-1nd`

S po{tovanjem, Kolektiv AM Prima Company
14454-1nd`

56

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
SJE]ANJE

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

na na{e voljene

RAJKO (MILUTINA) @ERAJI]
6. 11. 2009 - 6. 11. 2010.

ZORAN MRVALJEVI]
3. 2. 1953 - 6. 11. 1985.
Uvijek je u na{im srcima. Njegova porodica
14445-1nd`

MIHAILO - MI[O MRVALJEVI]
26. 4. 1928 - 12. 11. 2006.
14447-1nd`

S ljubavlju, sjetom i velikim po{tovanjem, Porodica Mrvaljevi} Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kako nije sa nama na{a draga

SJE]ANJE

BAHRIJA (HROMAD@I]) PROZORAC ARMIN (IBRAHIM) IBRAHIMPA[I]
6. 11. 2009 - 6. 11. 2010.
S ponosom }emo ~uvati uspomenu na tvoj lik i dobrotu. Molimo dragog Allaha d`.{. da joj podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoj suprug Selver, sinovi Almir i Emir, unuk Adnan i unuka Adna Tevhid }e se prou~iti 6. 11. 2010. godine u ulici Akifa [eremeta broj 21 u 15 sati (Aerodromsko naselje).

Neka Ti dragi Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote. Uposlenici Op{te slu`be Zavoda za saobra}aj

16755-1tt

14444-1nd`

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 dana od kako je na{ dragi suprug i otac preselio na ahiret

Navr{ilo se 40 dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi

SEDINA - DINKA TOZO RIFET (JUSUFA) KOPI]
6. 11. 1974 - 6. 11. 1992.
Tvoj 35 ro|endan ne lije~i tugu i bol za tobom i tvojim osmijehom i ljepotom. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Smrt je ja~a od `ivota, a nije od ljubavi. Iza tebe su ostali oni koji te vole. Tvoja majka Semka, brat Senad, snaha Medina Neka ti dragi Allah podari lijepi d`enet.
14339-1nd`

MUSTAFA (HUSEINA) SERHATLI]

Ne postoji ni{ta na ovom prolaznom svijetu {to mo`e zamijeniti plemenitost i dobrotu tvoje du{e. @ivio si kratko, ali u na{im srcima `ivjet }e{ vje~no. Tvoji: supruga Muradifa i sin Elmir
14390-1nd`

Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 6. novembra 2010. u 11.00 sati, ulica ^adord`ina 7-B. Porodica
14298-1nd`

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 40 dana od kako je na{ dragi Rifet (Jusufa) Kopi} preselio na ahiret.

Navr{ava se godina dana od smrti na{eg voljenog

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg

RIFET (JUSUFA) KOPI]

DRAGE VUKA[INOVI]A

OSMANA BE[IREVI]A

Praznina i bol nisu u rije~ima, nego u na{im srcima, gdje }e{ ostati zauvijek voljen i nikad zaboravljen. Tvoji: brat Ismet, snaha Zineta i brati} Alen
14390-1nd`

Pomen }emo dati 7. 11. 2010. u 11 sati na gradskom groblju Bare. Nedostaje{ nam... Aida i Amer sa porodicama Tvoji: @eljko, Rada, David i Isidora
14424-1nd` 16903-1tt

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na dragu prijateljicu

Dana 6. 11. 2010. navr{avaju se 52 dana od kako je preselio na ahiret na{ dragi suprug, otac, svekar i dedo

AMRA OMERHOD@I]
7. 11. 2002 - 7. 11. 2010.

DAMIR (SADIKA) BE[IREVI]
6. 11. 1989 - 6. 11. 2010.

had`i JUSUF ZUL^I]
Neka ti dragi Allah d`.{. podari vje~ni rahmet. Tvoji supruga [emsa, sin Nasuf, snaha Fata i unuke Alma, Almedina i Eldina Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije ul. 16829-1tt Mi{evi}i 58 u 14 sati.

S ljubavlju i po{tovanjem, KERIMA

14451-1nd`

S po{tovanjem i ponosom na Tebe. Porodica Be{irevi}

14399-1nd`

U nedjelju, 7. 11. 2010. godine navr{ava se sedam dana od kako je na ahiret preselio na{ dragi otac

Pro{lo je {est mjeseci kako je na ahiret preselila moja draga majka

Dana 6. 11. 2010. navr{ava se 5 (pet) godina od prerane smrti mog supruga, oca i dede, i sje}anje na jednu legendu nikad zaboravljenu

SUNO (BE]IRA) ZUKANOVI]
Molimo dragog Allaha da mu podari lijepi d`enet. Djeca: Refik, Be}ir, Hasija, Hajra i Zumra Tevhid }e se prou~iti u ku}i `alosti, ul. Hasana Bibera 103., dana 7. 11. 2010. godine u 10.30 sati.
16832-1tt

[A]IRA DARDAGAN, ro|. LALOVI]
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoja k}erka Amela sa porodicom, rodbina i prijatelji Tevhid }e se prou~iti u subotu, 6. 11. 2010. u 15 sati u ku}i merhume, ulica Zmaja od Bosne bb (zgrada 16900-1tt Robota).

ABID (SABIT) ^AKAR

Neka mu dragi Allah d`ele{anuhu podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Zauvijek tvoji Supruga Rasema sa djecom i njihovim porodicama
14271-1nd`

Dnevni avaz
Veliki rahmet i posljednji selam na{em velikom prijatelju
POSLJEDNJI SELAM

subota, 6. novembar/studeni 2010.

57

Dana 6. 11. 2010. navr{ava se 7 tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e voljene majke

penzioneru na{eg kolektiva

NEZIR DIZDAREVI] had`i NEZIR DIZDAREVI]
Neka mu dragi Allah upi{e sve sevape ovog svijeta, a njegovoj porodici sabur. Od porodice \ozo: Safet, Zineta, Elma i D`elila
16931-1tt

TIFIJA PERENDIJA, ro|. SMAJLOVI]
Praznina i bol nisu u rije~ima, nego u na{im srcima gdje }e{ ostati zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Sin Nijaz i k}erka Mensuda
14453-1nd`

Sindikat - KJKP „Vodovod i kanalizacija“ doo Sarajevo
16946-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

SJE]ANJE

na{oj dragoj mami, punici i nani

dragoj majci, svekrvi i nani

na na{u dragu mamu, majku, sestru i prananu

ZEHRI-hanumi HAD@IRED@EPOVI], ro|. U[TOVI]
K}erka Selma, zet Osman, unu~ad Dino sa `enom Marinom i djeca Silvio, Dinn, Una i Noa, Elvir sa `enom D`enitom i djeca Ajla i Alen
14479-1nd`

MUNIBA JURUK ZEHRA-hanuma (OMER) HAD@IRED@EPOVI], ro|. U[TOVI]
6. 11. 2005 - 6. 11. 2010.
Ka`u da vrijeme lije~i rane, ali tugu i bol za tobom nikada. Dok `ivimo mi vje~no }e{ biti u na{im srcima. Nedostaje{... Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet.
14480-1nd`

Sin Sulejman - Memo, snaha Jasna i unuk Haris - Pa{o K}erka Habiba sa porodicom
14482-1nd`

SJE]ANJE Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 11 godina od tragi~ne smrti na{e drage i voljene

Dana 6. 11. 2010. godine navr{avaju se 2 godine od smrti na{eg dragog

IN MEMORIAM

RATKE BLA@I]
1973 - 1999.
Ni{ta na ovom svijetu nije tako veliko, tako lijepo i toplo kao sje}anje na tebe. Tvojim preranim odlaskom u na{im srcima je ostala tuga, bol i praznina. Tvoja ljubav, plemenitost i tvoj dragi lik je ono {to nam nedostaje sve vi{e. Uvijek }e{ biti dio nas i `ivjeti u svakom otkucaju na{eg srca. Tog dana u 12 sati posjetit }emo tvoje vje~no po~ivali{te, zaliti suzama i okititi cvije}em. Tvoji: mama Ljubinka, Dragan, sestra Dragica, zet Nermin, sestri~ine Leina i Nejla, prija Tid`a te mnogobrojna rodbina i prijatelji 14476-1nd`

NUME FEJZI]A
iz Prozora

ARMIN IBRAHIMPA[I]
6. 11. 2009 - 6. 11. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, Porodica

137-1mo

S po{tovanjem, Studentski eFM RADIO

16924-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

dragom prijatelju

na{oj dragoj majci, punici, svekrvi i nani

FEDIMA (ALIJA) ALI], ro|. AD@AMIJA ZLATKU SARAJLIJI
Ramiz, Cana, Mario, Amela, Zlaja, Amer
16933-1tt

Utjeha ne postoji, samo ogromna tuga i beskrajna ljubav onih koji te vole. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Od sinova Elvedina, Elmedina, Elvisa, k}erke Elvedine, zeta Izeta, snahe Safije, unuka Erne, Elme, Ele, Ajle, Amile
16935-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg kolege Kenada Had`ired`epovi}a

U subotu, 6. 11. 2010. navr{ava se 5 godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog sina

dragoj nani

ZEHRI HAD@IRED@EPOVI]

MUSTAFE (MIRALEMA) BE]IROVI]A LEBIBI HAD@IBAJRI], ro|. FO^O
Ne postoji zaborav, ne postoji utjeha, ali postoji ne{to {to u nama nikada umrijeti ne}e, a to je ljubav i sve ve}i bol i tuga zbog Tvog preranog odlaska. Neka je vje~ni rahmet tvojoj du{i.
16942-1tt

Uposlenici DUF-a „Blago“ d.o.o. Sarajevo i ZIF-a, Prevent N INVEST“ d.d. Sarajevo

Porodice Hod`i} i D`emid`i}

Tvoji: majka Nevresa i otac Miralem

1182-1tz

58

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV TU@NO SJE]ANJE

na na{e najmilije

mom suprugu

DUMAN

FADIL EMIRU PA[ALI]U
„ Ljubav je ne{to najtragi~nije na svijetu i u `ivotu; ljubav je k}i obmane i majka razo~arenja, ljubav je utjeha u bezutje{nosti, ona je jedini lijek protiv smrti, jer je sestra smrti.“ Oprosti mi ljubav jer sam i ja tebi oprostila smrt. Pipi
16943-1tt

ELFIJA, ro|. MUJA^I]
6. 11. 1998 - 6. 11. 2010.

22. 9. 2007 - 22. 9. 2010.

Bili ste nam uzor u svemu {to je po{teno, plemenito i lijepo. Bol nije u rije~ima, ve} u srcima gdje }ete vje~no ostati voljeni, po{tovani i nikad zaboravljeni. Hvala vam za sve {to ste nam pru`ili u `ivotu. Va{i najmiliji: k}erke Mersudina, Edina i Nermina, zetovi Satko, Mirsad i Albehari Bato, unu~ad Jasmina, Jasmin, Maja, Dina i Adi
1187-1tz

SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM - POZDRAV

na na{eg dragog rahmetli majci na{eg radnog kolege Ali} Elvedina

prim. dr. ISMETA KABILA
6. 11. 1983 - 6. 11. 2010.
S ljubavlju i po{tovanjem, Sinovi Emir i Seid sa porodicama
1179-1tz

ALI] FEDIMA

Zaposlenici KJKP „Tr`nice-pijace“ d.o.o. Sarajevo

N

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

ocu na{eg prijatelja

majci na{eg radnog kolege

MA^KI] ASIM

ALI] FEDIMI

Dayton export import d.o.o. - Sarajevo
N

Kolege iz Slu`be odr`avanja KJKP „Tr`nice-pijace“
16944-1tt

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom mom dragom amid`i}u

ALIJI (JUSA) SMAJLHOD@I]U SMAJLHOD@I] ALIJI
Molimo dragog Allaha d`.{. da te obaspe Svojom d`enetskom milo{}u i dobrotom za svako dobro koje si {irio i ostavio najljep{e uspomene da traju sa nama. Tvoj {ura Irfan sa suprugom Senijom i djecom Almom, 773-1go Alemom i Belmom
POSLJEDNJI SELAM

SMAJLHOD@I] (JUSA) ALIJI
Od Smajlhod`i} Murata i njegove porodice: Azemine, Fehima, Eldina i snahe Irme Neka ti je vje~ni rahmet i nek ti dragi Allah d`.{. podari 770-1go d`enet.
POSLJEDNJI SELAM

Dragi Alija, oti{ao si prerano. Ne postoji utjeha, samo beskrajna tuga i bol {to vi{e nisi me|u nama. Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i biti dio najljep{ih uspomena. Sretni smo {to smo te imali, a beskrajno tu`ni {to smo te izgubili. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Od {ure Nijaza sa suprugom Elvedinom i k}erkama 768-1go Amelom i Lejlom ^uvamo te u srcima od zaborava
POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg kolege

na{em dragom na{oj dragoj

FEDIMA ALI]
Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet i vje~iti rahmet. Tvoji: Amir Dugalija, [aban, Enes, Fahrudin, Edis, Ir16941-1tt nes, Amer, Ognjen, Mu{an
POSLJEDNJI SELAM

ALIJI SMAJLHOD@I]U
U srcu ~uvat }emo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i prijateljstvo. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoj bad`o Eniz Varnica, svastika Jasmina, svasti} Elmin 769-1go i svasti~na Mersiha
POSLJEDNJI SELAM

MUNEVERA DRNDA, ro|. ME[EVI]
6. 11. 1992 - 6. 11. 2010.
Dok `ivimo mi, `ivjet }e{ i ti u na{im srcima, u na{em sje}anju. Majka Umija, sestre Mubera, Elzana i Nizama, zetovi Inijaz i Elvedin, sestri~ne Irma, Maja, Anesa, Enela i sestri} Eldan
767-1go 14483-1nd`

FEDIMI ALI]
S tugom u srcu i ponosom {to si bila na{a radna kolegica, ~uvat }emo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i plemenitost. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoje radne kolegice i kolege
16940-1tt

majci na{e kolegice Azemine

bratu, djeveru, amid`i

MUJAN SABAHETA
Naila, Jasmina, Jela, Edo, Azra, Senad, Ne~ko, Amira, Ado, Fatima, Almir
14484-1nd`

SMAJLHOD@I] (JUSA) ALIJI
Od: Hasna, [evale, Almira, Adnana i Nihade Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet

Dnevni avaz
Dana 6. 11. 2010. navr{avaju se dvije godine otkako je preselio na ahiret moj dragi otac
SJE]ANJE

subota, 6. novembar/studeni 2010.

59

na na{e drage roditelje

ZAIM (ZAHIDA) DEVLI] IZETA (MEHO) ALI]
Neka mu Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Sin Fikret sa porodicom
774-1go

HA[IM (JAKUB) ALI]
1997 - 2010.

3. 11. 2009 - 3. 11. 2010.

Dana 3. 11. 2010. navr{ila se godina dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke, punice, svekrve, nane i pranane. Tim povodom prou~it }e se tevhid u nedjelju, 7. 11. 2010. u 10.30 sati u porodi~noj ku}i, Vrbovska 52. Djeca sa porodicama 16947-1tt

SJE]ANJE

U subotu, 6. 11. 2010. navr{ava se 5 godina od kako nisi sa nama, dragi na{

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet

na moju maj~icu

BUNJEVAC ROSU
Pro{le su tri godine, ali bol za tobom je ja~i i ja~i. Pred o~ima mi je jo{ uvijek tvoj dragi lik i nikada ne}e izblijedjeti. A sutra ti je i ro|endan... Mnogo mi nedostaje{, maj~ice moja... Voli te tvoja Maja
POSLJEDNJI POZDRAV
14486-1nd`

MUSTAFA (MIRALEMA) BE]IROVI]

FEDIMA (ALIJA) ALI], ro|. AK[AMIJA

Dani prolaze, ali sve ve}a tuga i bol ostaju. @ivjet }e{ i trajati kroz najljep{e uspomene u mislima i srcima tvojih 1182-1tz Brat Muamer, snaha Naida i brati} Faruk

Od familije Braimaj

16926-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

na{em dragom tetku i zetu

LJUBO OTA[EVI]

LJUBO OTA[EVI]

Od: Cace, Mita, D`ena, Ane i Maye
14489-1nd`

Od njegovih Red`i}a: Lila, Amir, Miki i Selva
14489-1nd`

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em zetu, tetku i bad`i Sarajliji gospodinu ocu na{e {efice Zdenke

ZELENIKA PETRU
ocu na{e kolegice Zdenke Tomi}.

ZELENIKA PETRU

ZLATKO SARAJLIJA

Porodici upu}ujemo iskreno sau~e{}e. Kolektiv Tu`ila{tva - Tu`iteljstva BiH
N

Mat-fin: Sedada, Mladenka, Ermin i Mato
16904-1tt

Porodice Arnautovi} i Vranac

16916-1tt

Danas se navr{ava 7 dana od smrti oca na{eg prijatelja

MA^KI] ASIM

MA^KI] ASIM

Danas se navr{ava 7 dana od smrti oca mog iskrenog prijatelja. Muniba Kast
14487-1nd`

Konoba „Stari ribar“ sa osobljem
14487-1nd`

Dana 6. 11. 2010. su tri godine kako nije sa mnom moja draga sestra

Dana 6. 11. 2010. su tri godine kako nas je napustila na{a draga

Dana 6. 11. 2010. su tri godine kako nije sa nama na{a draga

Dana 6. 11. 2010. su tri godine otkako nas je napustila na{a draga

POSLJEDNJI SELAM

na{oj

Dana 6. 11. 2010. godine navr{ava se 6 godina od smrti na{eg dragog

BUNJEVAC ROSA
Vrijeme prolazi, ali samo je te`e. Puno mi nedostaje{. Tvoja sestra Marica
14486-1nd`

BUNJEVAC ROSA
^uvamo uspomenu na tebe i tvoju dobrotu. Sestra Kosa, sestri~ne Violeta i Antonija sa porodicama
14486-1nd`

BUNJEVAC ROSA BUNJEVAC ROSA
S po{tovanjem i ljubavlju, Sestra Tanja i zet Ferenc
14486-1nd`

Vrijeme prolazi, ali sje}anje na tebe ne. Brat Boro, snaha Zora, brati} Branislav i brati~na Branka sa porodicama
14486-1nd`

LEBIBI HAD@IBAJRI], ro|. FO^O
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Od porodice Be~i}
16950-1tt

ASIM (D@ANO) D@EMID@I]
6. 11. 2004 - 6. 11. 2010.
Neka ti je vje~ni rahmet. Uvijek }emo te se sje}ati. K}erka Alma sa surpugom i djecom
771-1go

60

Subota, 6. novembar/studeni 2010.

Dnevni avaz
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima `alosnu vijest da nam je na{ dragi suprug, otac, djed i punac

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi

LJUBOMIR (STEVANA) OTA[EVI]
1934 - 2010.
preminuo 4. 11. 2010. nakon kratke i te{ke bolesti u 77. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 6. 11. 2010. u 12.15 sati na gradskom groblju Vlakovo u krugu porodice i prijatelja. O@ALO[]ENI: supruga Sabiha, djeca Denisa i Denis, sestre Desanka i Svetlana, unuka Na|a, unuci Nedim, Mak i Zlatan, zet Zlatan, snaha Mersina, te mnogobrojna rodbina i prijatelji, porodice: Ota{evi}, Hasanagi}, Zvizdi}, Vasiljevi}, Mirkovi}, 16910-1tt Ba`dar, @ivojinovi}, Pijalovi}, Karamehmedovi}, Red`i}, Jerlagi}

ZAHIROVI] (HASE) MEHMED
1938 - 2010.
iz Biha}a dana 5. 11. 2010. godine nakon kratke i te{ke bolesti u 73. godini preselio na ahiret. D`enaza milog nam rahmetlije }e se obaviti dana 6. 11. 2010. (subota) na gradskim mezarlucima „HUMCI“ u Biha}u u 14 sati, a posljednji ispra}aj kre}e ispred KB „Dr. Irfan Ljubijanki}“ u 13,45 sati. O@ALO[]ENI: supruga \ulsuma, k}erke D`enana i Samira, unuke Nadija i Amina, unuci Dino i Emir, zetovi Suad i Saud, brati}i Amir i Elvira, snahe Besima i Amra, te porodice: Zahirovi}, Sedi}, Ga~o, Filipovi}, Juki}, Salihod`i}, Medi}, Faji}, Zuli} i ostala mnogobrojna tuguju}a rodbina, prijatelji i kom{ije RAHMETULLAHI TEALA ALEJHI RAHMETEN VASIATEN 300-1bi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

JELICA SPASOJEVI]
preminula 31. 10. 2010. godine u 43. godini. Sahrana }e se obaviti 6. 11. 2010. godine u 11.30 sati na gradskom groblju „Vlakovo“. O@ALO[]ENI: sin Ernest, otac Tomo, sestra Slavica, brat Jovica, tetak Veljo, porodice Spasojevi}, Papaj, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije 111

ZLATKO (MEHO) SARAJLIJA
preminuo 4. 11. 2010. godine u 58. godini. Sahrana }e se obaviti 6. 11. 2010. godine u 12.15 sati na gradskom groblju „Bare“. O@ALO[]ENI: supruga Jasminka, amid`a [efik sa porodicom, tetke [efika, Katka i Rasema sa porodicama, punac Ahmed, punica Rabija, svastika Hatid`a sa porodicom, porodice Sarajlija, Arnautovi}, Abdi}, Had`ipa{i}, Zubovi}, Oru~evi}, \ebi}, Vranac, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije 111 Ku}a `alosti: ul. Patriotske lige br. 4/6.

[ADIJA [E]ERAGI], ro|. BRAVO
preselila na ahiret u petak, 5. novembra 2010. godine, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. novembra 2010. godine, u 13.00 sati na mezarju Ravne bakije. O@ALO[]ENI: k}erka Nedreta, sestra Maida, te porodice [e}eragi}, Bravo, Omeragi}, Hasanbegovi}, Vrhovac, Re{idovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u ku}i `alosti u ulici Prvomajska br. 13/IV. 111

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi otac, dedo i brat Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

had`i NEZIR (RAGIB) DIZDAREVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 90. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. novembra 2010. godine, u 15.00 sati na mezarju Grli}a brdo. O@ALO[]ENI: sin Ragib, k}i Sabira, bra}a had`i Nail i Faid, zet Husnija, snaha Azra, unuke Elvedina, Elma, Lejla i Emina, zetovi Vezun, Adnan i Nevres, praunuk Vedad, snaha had`i Izeta, brati}i Sead, Fuad i Edin sa porodicama, brati~ne Nermina, Emira i Jasmina sa porodicama, {ura Alija sa porodicom, svastike had`i Rasema i Rabija, bad`o Edho te porodice Dizdarevi}, Zuki}, Tahmaz, Bajraktarevi}, Isa, Popara, Vugi}, Beganovi}, Begi}, Kapo, Hase~i}, Dedai}, Osmanovi}, Divovi}, Brankovi}, ]urevac, Zvirac, [eti}, \ozo, [alaka, Arslanagi}, Agi}, Dumanji}, Pora~anin i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15.00 sati u ku}i rahmetlije u 111 ulici Mjedenica br. 3.

LEBIBA HAD@IBAJRI], ro|. FO^O
preselila na ahiret u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 81. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 6. novembra 2010. godine, poslije podne namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 13.30 sati na Gradskom groblju Bare. O@ALO[]ENI: k}erke Emira i Lejla, sestre Ediba i Esma, unu~ad Aida, Mirza, Alma, Mersiha, Meliha, Mirha, Amra i Selma, praunu~ad Melika, Zana, Esma i Namik, snahe Nermana i Behd`eta, zetovi Fuad, Nedman, Erduan, Haris i Ra{id, te porodice Had`ibajri}, Fo~o, Bali}, Muzurovi}, Jarebica, ^ar{imamovi}, ]erimovi}, Had`ikalfagi}, Fetahagi}, Hod`i}, Pilav, Kemura, [arenkapa, Teftedarija, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i merhume u ulici Safvet-bega Ba{agi}a br. 56. 111

ZEHRA-hanuma HAD@IRED@EPOVI], ro|. U[TOVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. novembra 2010. godine, u 13.00 sati na Gradskom groblju Vlakovo. Prijevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O@ALO[]ENI: k}erka Selma, sinovi Sulejman, Omer i Kenad, zet Osman, snahe Silva, Amra i Jasna, sestre Zakira i Hikmeta, zet Adem, snaha had`i Refija, unu~ad Dino, Elvir, Ismar, Haris - Pa{o, Elma i Emina, snahe D`enita, Marina i Azra, zet Samir, praunu~ad Ajla, Silvio, Alen, Hana - Silva, Dinn, Lejla - Sara, Una i Noa, brati}i Mirsad i Omer, brati~ne Meliha, Mediha, Amra i Amina, sestri~na Elmira, te porodice Had`ired`epovi}, U{tovi}, Alibali}, @olkevi}, Hasanefendi}, Selmanovi}, Sad`ak, Tomi}, Mahmi}, Hubijer, Lazovi}, Tataragi}, Zild`o, Hajri}, Gra~i}, Kari}, Krka, Kokorovi}, Vi|en, Devoglu, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u ku}i `alosti u ulici Balibegovica br.19. 111

Sa `alo{}u javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ dragi

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SMAJLHOD@I] (JUSO) ALIJA
preselio na ahiret dana 4. 11. 2010. u 53. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 6. 11. 2010. u 12 sati ispred Sinanbegove d`amije, a ukopat }e se na mezarju Mravinjac. Tevhid }e se prou~iti istog dana u mektebu Mravinjac u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: majka Dika, supruga Sedina, sin Adis, k}erka Merima, bra}a Safet i Hasan sa porodicom, amid`i} Murat sa porodicom, punac, punica, {ure Nijaz i Irfan sa porodicom, svastika Jasmina sa porodicom, te porodice: Smajlhod`i}, Ratkovi}, Imamovi}, Mujagi}, Salihovi}, Ra{idovi}, Varnica, Dervi{evi}, ^obovi}, Krkali}, Meki}, Had`ovi}, Mujezin, \ozo, Alihod`i} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije 768-1go

KEMAL ([EFIK) ZE]O
preselio na ahiret u ~etvrtak, 4. 11. 2010. u 60. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 7. 11. 2010. poslije ikindije namaza (14.30 sati) u haremu d`amije Svrake Semizovac, a ukop }e se obaviti na mezarju Boranje - Svrake. O@ALO[]ENI: majka Zineta, supruga [ima, sinovi Jasmin i Zlatko, snaha Elida, unuk Davud, dajd`e Emir i Ramiz sa porodicama, tetke [efika, Halima i Munira sa porodicama, strina Hida, amid`i}i, dajd`i}i, teti}i, punica Dragica, svastika Jadranka sa porodicom, {ura Kre{imir sa porodicom, te porodice: Ze}o, Soldo, Ze~i}, Avdi}, Pe}anac, Feti}, Falak, Bajramovi}, Babovi}, ]atovi}, Behrem, Kabahija, Pita, Ov~ina, Barakovi}, Jaganjac, Selimovi}, Vla~i}, Jakubovi}, Had`imahovi}, Abaspahi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindije namaza (14.30 sati) u gradskoj d`amiji Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
111

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FEDIMA (ALIJA) ALI], ro|. AD@AMIJA
preselila na ahiret u petak, 5. 11. 2010. u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. 11. 2010. u 14 sati na mezarju Ravne Bakije. O@ALO[]ENI: sinovi Elvedin, Elmedin i Elvis, k}erka Elvedina, snaha Safija, zet Izet, unu~ad Erna, Elma, Ela, Ajla i Amila, bra}a Arif i Ra{id sa porodicama, sestre Fatima i Temima sa porodicama, djeverovi i zaove sa porodicama, te porodice: Ali}, Ad`amija, Maslan, Puhalo, Brajimaj, D`anko, D`ananovi}, Devli}, Cviko, Obu}a, Terovi}, [ljivo, Crn~evi}, Elezovi}, Musli}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Grdonj do br. 89. 111 RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV Sa velikim bolom i tugom obavje{tavamo da je na{ voljeni

na{em dragom

na{em dragom

LJUBO LAH LJUBO OTA[EVI]
preminuo dana 4. 11. 2010. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti dana 6. 11. 2010. u 15 sati na gradskom groblju „Sv. Mihovil“. O@ALO[]ENI: k}erka Anja, unuk Aleksandar, sestra Majda, sestri} Nino, zetovi Boro i Nedo, ta{ta Nevenka, Dragica Regoje i Tajana Ri~l, te porodice: Spasojevi}, Mari~i}, Staji}, Trifunovi}, \ilas, Perovi}, Filipovi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije Ku}a `alosti: ul. Branilaca Sarajeva br. 9/3. 111

LJUBO OTA[EVI]

Od: Sabine, Fikreta, Velme, Nina i Faruka
14489-1nd`

Vrijeme zaborava neprolazi za one koje volimo. Saudina, Edo i Dado
14489-1nd`

Dnevni avaz
Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je dana 5. 11. 2010. preselila na ahiret

subota, 6. novembar/studeni 2010.

61

Sa `alo{}u javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ dragi

SABAHETA (BOTULJA) MUJAN
Neka ti Allah podari lijepi d`ennet, a familiji sabur. D`enaza }e se klanjati u subotu, 6. 11. 2010. u 14.30 sati na mezarju Vardi{te. O@ALO[]ENI: suprug Smajo, sin Mehmed, k}erke Jasmina, Azemina i Samira, brat Ibrahim, sestre Kasema i Fahra, snahe Fatima, Hanka i Sabaheta, zetovi Zahid, Mithat i Jasmin, unu~ad, praunu~ad, porodice: Mujan, Botulja, Topalovi}, Sarajki}, Rami}, Kabulovi}, 14481-1nd` Lu{ija, Ljubun~i}, Lihovac, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije

SULJI] AHMET - MUSTAFA
dana 5. 11. 2010. preselio na ahiret u 87. godini. D`enaza polazi dana 6. 11. 2010. u 14 sati ispred d`amije u Ora{ju, a obaviti }e se na haremu u Ora{ju. Ispra}aj ispred ku}e u 12.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: supruga Behija, k}erke Enisa i Ned`mija, zetovi Enver i Anis, unuci Damir i Amra, brati} [efaga sa porodicom, porodica Zijaha Mahmutspahi}a, porodice: Sulji}, Isi}, Mehmedali}, Muhamedbegovi}, Hasanagi}, te ostala rodbina, kom{ije i pri1190-1tz jatelji

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

KEVRO (AHMEDA) IBRAHIM
preselio na ahiret dana 5. 11. 2010. u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. 11. 2010. na mezarju G. Ivan~i}i poslije ikindije namaza u 15 sati. Tevhid }e se prou~iti isti dan u ku}i `alosti, G. Ivan~i}i u 15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH. - EL-FATIHA O@ALO[]ENI: supruga Fadila, sinovi Miralem, D`afer, Sakib i Enes, k}erka Sakiba, sestra Hatuna, snahe Vlmira, Nevzeta, Sakiba, Enisa i [emsa, unuci Alen, Armin, Belmin i D`enan, unuke Amira, Belma, Elma, Jasmina i Amila, zet Mirsad, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ura i svastike, te porodice: Kevro, Spahi}, ^akal, Deli}, Devi}, Stomornjak, Rizvo, Dervi{evi}, Osmanovi}, Vra`alica, Helja, ^iva, Dovad`ija, [abanovi}, Bajri}, Korjeni}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije 16948-1tt

ESAD (ARIF) ALI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 4. 11. 2010. u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 6. 11. 2010. u 13 sati na mezarju Vlakovo. O@ALO[]ENI: supruga D`emila, k}erke Nermina i Edina, sin Edis, sestra Sada, brat Safet, zetovi, unu~ad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice: Ali}, Begi}, Poljo, Muharemovi}, Mu{anovi}, Vatre{, Kora}, Tufek~i}, [abanovi}, Jusufba{i}, ^ordalija, ^ukojevi}, Duro, Bungur, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati, Planta`e br. 2, Gladno Polje. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
111

Dnevni avaz
UZ NAJVE]I TIRA@
NAJPRISTUPA^NIJE CIJENE
Osmrtnice, sje}anja, posljednji pozdravi...
033/281 - 451; Fax: 281- 461; E-mail: smrtovnice@avaz.ba

za pogrebne usluge, trgovinu i proizvodnju Sarajevo

MED@LIS ISLAMSKE ZAJEDNICE SARAJEVO
71000 Sarajevo, Bistrik do broja 8

SARAJEVO: Tešanjska 24A, 033/ 281 - 717 D`emala Bijedi}a br. 185, 033/ 281 - 451 ZENICA: Marjanovi}a put bb (zgrada Jabuka) /fax: 032/ 424 - 441;

TUZLA: Turalbegova 22 (poslovno zanatski centar Korzo-pasa`) /fax: 035/ 257 - 277; 257-477 GRA^ANICA: Ahmed Pa{e Budimlije 23 (zgrada Ozrenka) 035/ 706 - 043; MOSTAR: Husnije Repca bb /fax: 036/ 558-890; BIHA]: Biha}kih branilaca 2 , /fax: 037/ 310 - 363;

TRAVNIK: @itarnica F /fax: 030/ 512 - 718; BR^KO:

Bosne srebrene 3
049/ 215 - 648; BANJA LUKA: Kralja Petra I Kara|or|evi}a bb . /fax: 051/ 215 - 887 BIJELJINA: Me{e Selimovi}a 2 /fax: 055/ 209 - 753

Pokopno dru{tvo „Jedileri“ - Sarajevo, pru`a pogrebne usluge po najpovoljnijim cijenama, omogu}ava brzu, kvalitetnu i jednostavnu organizaciju d`enaze na podru~ju Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, te najpovoljnije uslove za prijevoz umrlih iz inozemstva. Cjelokupna organizacija d`enaze (posljednjeg ispra}aja umrlog) obavlja se na jednom mjestu, atraktivnoj i u Gradu prepoznatljivoj lokaciji - Turbe sedam bra}e, u neposrednoj blizini trolejbuske okretnice na Austrijskom trgu, ul. Bistrik do br. 8. Svakim danom od 0-24 sata, Vama dostupan telefon: 033 712-800, fax: 033 712 801.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U ^APLJINI Broj: 53 0 Mal 029978 10 Mal ^apljina, 7. 10. 2010. godine

424 - 440;
GORA@DE: [ukrije Kukavice 12 038/ 222 - 251;

OGLAS
Tu`itelj: JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Direkcija za pokretnu mre`u Mostar, ul. Kneza Branimira bb, zastupan po zz Tu`enik: Nikola Bo{kovi} - Lelekovi} iz Crni}a - Greda RADI: Islata duga, VSP 879,22 KM . Dostava tu`be tu`enom Nikola Bo{kovi} - Lelekovi} Tu`benim zahtjevom tu`ilac zahtijeva da sud donese sljede}u PRESUDU „Du`an je tu`enik isplatiti tu`itelju ukupan iznos glavnog duga za kori{tenje mobitel usluga u visini od 879,22 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: na iznos od 247,08 KM po~ev od 16. 5. 2009. godine pa do isplate na iznos od 326,08 KM po~ev od 16. 6. 2009. godine pa do isplate na iznos od 192,11 KM po~ev od 16. 7. 2009. godine pa do isplate na iznos od 23,40 KM po~ev od 16. 8. 2009. godine pa do isplate na iznos od 23,40 KM po~ev od 16. 9. 2009. godine pa do isplate na iznos od 23,40 KM po~ev od 16. 10. 2009. godine pa do isplate na iznos od 43,75 KM po~ev od 16. 11. 2009. godine pa do isplate, te nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka (sudske pristojbe na tu`bu i odluku, te tro{kove objave oglasa u dnevnim novinama), sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvr{enja.“ Du`an je tu`enik u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu u 2 primjerka s pozivom na broj predmeta. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i procesne prigovore, izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. Nakon objave tu`be i tu`benog zahtjeva, obzirom da je tu`bom predlo`eno dono{enje presude zbog propu{tanja, ukoliko tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu, na osnovu ~lana 182. ZPP-a sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja, koja }e se objaviti u dnevnim novinama. Po proteku 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa u Dnevnom avazu, smatrat }e se da je tu`ba dostavljena tu`enom. Sudija Zlatko Tanovi}

POKOPNO DRU[TVO

"BAKIJE"
OSNOVANO 1923

SARAJEVO

Pokopno dru{tvo "BAKIJE" vr{i prevoz umrlih iz Zapadne Europe specijalnim pokopnim vozilima i organizuje d`enaze na teritoriji BiH.
tel. 00387 (0)33 533-763 00387 (0)33 233-062 mobitel 00387 (0)61 131-788 fax 00387 (0)33 447-122

mobitel za inostranstvo 0049(0)16093427808 www.bakije.com

62 Subota, 6. novembar/studeni 2010. Dnevni avaz
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TUZLI Broj: 32 0 Mals 028853 01 Mals Tuzla, 01. 10. 2010. godine Op}inski sud u Tuzli, stru~ni saradnik Alma U`i~anin, u pravnoj stvari tu`itelja „NATRON“ MAGLAJ D.D. Lije{nica bb Maglaj, protiv tu`enog „LUXUS“ d.o.o. Kompanija za proizvodnju, promet i usluge, Magistralni put broj 2/210, @ivinice, radi duga vsp. 2.609,20 KM, donio je van ro~i{ta dana 01. 10. 2010. godine

oglasi
OGLAS
Poslovni broj 58 0 Ps 065719 10 Ps Op}inskog suda Mostar Dana 15. 4. 2010. godine tu`itelj „GIPI&SONS“ d.o.o. ^itluk, Blizine Gomile b.b, je podnio tu`bu protiv tu`enog KONJICPROMET d.o.o. Konjic, Mar{ala Tita br. 8, zastupanog po z.z. direktoru, radi isplate potra`ivanja, vsp. 6.851,08 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog KONJICPROMET d.o.o. Konjic, da isplati tu`itelju dug u iznosu od 6.851,08 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 123,57 KM po~ev od 1. 11. 2008. godine - na iznos od 258,21 KM po~ev od 16. 10. 2008. godine - na iznos od 124,12 KM po~ev od 27. 10. 2008. godine - na iznos od 243,95 KM po~ev od 10. 11. 2008. godine - na iznos od 364,22 KM po~ev od 23. 11. 2008. godine - na iznos od 130,71 KM po~ev od 8. 12. 2008. godine - na iznos od 147,35 KM po~ev od 21. 12. 2008. godine - na iznos od 257,03 KM po~ev od 8. 1. 2009. godine - na iznos od 311,62 KM po~ev od 5. 2. 2009. godine - na iznos od 167,03 KM po~ev od 2. 3. 2009. godine - na iznos od 248,32 KM po~ev od 18. 3. 2009. godine - na iznos od 120,51 KM po~ev od 5. 4. 2009. godine - na iznos od 107,80 KM po~ev od 16. 4. 2009. godine - na iznos od 231,79 KM po~ev od 23. 4. 2009. godine - na iznos od 197,26 KM po~ev od 8. 5. 2009. godine - na iznos od 241,66 KM po~ev od 17. 5. 2009. godine - na iznos od 171,59 KM po~ev od 29. 5. 2009. godine - na iznos od 175,08 KM po~ev 5. 6. 2009. godine - na iznos od 123,26 KM po~ev od 12. 6. 2009. godine - na iznos od 42,21 KM po~ev od 20. 6. 2009. godine - na iznos od 29,90 KM po~ev od 26. 6. 2009. godine - na iznos od 154,62 KM po~ev od 3. 7. 2009. godine - na iznos od 38,16 KM po~ev od 10. 7. 2009. godine - na iznos od 28,83 KM po~ev od 26. 7. 2009. godine - na iznos od 144,61 KM po~ev od 7. 8. 2009. godine - na iznos od 135,02 KM po~ev od 22. 8. 2009. godine - na iznos od 189,65 KM po~ev od 4. 9. 2009. godine - na iznos od 196,95 KM po~ev od 13. 9. 2009. godine - na iznos od 40,65 KM po~ev od 18. 9. 2009. godine - na iznos od 191,40 KM po~ev od 31. 10. 2009. godine - na iznos od 465,55 KM po~ev od 7. 11. 2009. godine - na iznos od 163,25 KM po~ev od 13. 11. 2009. godine - na iznos od 627,53 KM po~ev od 20. 11. 2009. godine - na iznos od 126,09 KM po~ev od 27. 11. 2009. godine - na iznos od 222,52 KM po~ev od 4. 12. 2009. godine - na iznos od 116,09 KM po~ev od 11. 12. 2009. godine - na iznos od 233,62 KM po~ev od 23. 12. 2009. godine, sve do kona~ne isplate, sa tro{kovima postupka, predla`u}i da ukoliko tu`eni u ostavljenom roku ne dostavi svoj pismeni odgovor na tu`bu, da sud donese presudu zbog propu{tanja. Kako se tu`ba tu`enom KONJICPROMET d.o.o. Konjic, Ul. Mar{ala Tita br. 8, nije mogla dostaviti na adresi sjedi{ta - Mar{ala Tita br. 8 Konjic, iz razloga {to je navedeni tu`eni odselio sa date adrese, dostava tu`be tu`enom obavit }e se istovremenim objavljivanjem tu`be na oglasnoj tabli suda i jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji, u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a FBiH du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334 ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Rabija Tanovi}

PRESUDU
Zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 2.609,20 KM zajedno sa pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 1.351,70 KM po~ev od 12. 01. 1999. godine pa do isplate i - na iznos od 1.257,50 KM po~ev od 06. 02. 1999. godine pa do isplate, kao i da naknadi tro{kove postupka u iznosu od 240 KM, a sve u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.

Obrazlo`enje
Tu`itelj je podnio tu`bu dana 09. 02. 2001. godine protiv tu`ene a radi isplate duga u iznosu od 2.609,20 KM za neizmireni dug po osnovu isporu~enih proizvoda. Tu`ba sa svim prilozima i obavjesti suda o posljedicama nedostavljanja odgovora na tu`bu u zakonom odre|enom roku (30 dana) tu`enom je dostavljena u skladu sa odredbom ~lana 348. stav 3. do 7. Zakona o parni~nom postupku, odnosno isticanjem na oglasnu plo~u suda dana 10. 02. 2010. godine i objavljivanjem iste u dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji FBiH - „Dnevni avaz“ dana 01. 03. 2010. godine o ~emu je tu`eni obavje{ten dopisom od 05. 02. 2010. godine. Obzirom da tu`eni nije dostavio pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, a tu`beni zahtjev nije protivan ~injenicama navedenim u tu`bi, te kako ~injenice na kojima zasniva tu`beni zahtjev nisu u protivnosti sa dokazima koje je tu`ilac prilo`io uz tu`bu te kako je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, sud je odlu~io kao u izreci ove presude a u smislu odredbi ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku. Zatezne kamate }e se obra~unati u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate (Sl. novine FBiH br. 27/98, 51/01, 56/04, 68/04 i 29/05). Odluka o tro{kovima postupka se temelji na odredbama ~lana 383., 386. i ~lana 396. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH, br. 53/03, 73/05 i 19/06), i to iznosa od 40 KM na ime takse na presudu, a koja taksa je odre|ena prema Zakonu o taksama TK (Sl. novine TK br. 5/09) i iznosa od 200 KM na ime tro{kova objavljivanja putem novina tu`be i presude, {to ukupno iznosi 240 KM. Stru~ni saradnik Alma U`i~anin PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, a tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, ra~unaju}i od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tanje, od dana kad je za to saznala. Nakon proteka 60 dana od dana propu{tanja ne mo`e se tra`iti povrat u prija{nje stanje.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KISELJAKU Broj: 49 0 Mal 004944 09 Mal Kiseljak, 6. 10. 2010. godine TU@ITELJ: JP HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE DOO MOSTAR, Kneza Branimira bb TU@ENIK: RU@ICA (LUKA) MARKOVI], Zeni~ka cesta 36, Kiseljak RADI: ISPLATE DUGA V.SP 179,86 KM .

OGLAS
Op}inski sud u Kiseljaku i to sudac Ivana Bakula u pravnoj stvari tu`itelja JP Hrvatske telekomunikacije doo Mostar, Kneza Branimira bb, protiv tu`enika Ru`ice (Luka) Markovi}, Zeni~ka cesta 36 Kiseljak, radi isplate duga, na osnovu ~lanka 348. stavak 3. 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, dostavlja tu`eniku TU@BU NA ODGOVOR Pred naslovnim sudom dana 5. 6. 2009. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enika Ru`ice (Luka) Markovi}, Zeni~ka cesta 36 Kiseljak, radi isplate duga u kojoj predla`e da sud donese presudu kojom }e obvezati tu`enika da tu`itelju na ime glavnog duga isplati iznos od 179,86 KM sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od dana dospje}a obveze do isplate, kako slijedi: - na iznos od 172,04 KM po~ev od 16. 10. 2008. god. pa do isplate - na iznos od 7,82 KM po~ev od 16. 3. 2009. god. pa do isplate kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana. Ovom prilikom obavje{tava se tu`enik da je na osnovu ~lanka 70. stavak 1. ZPP-a FBiH tu`enik du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPPa FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`enik }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`enik temelji svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravnu osnovu za navode tu`enika (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Ukoliko tu`enik, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku, dostavlja se i ovjeren prijevod istih. SUDAC Ivana Bakula

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD TUZLA Broj 32 0 P 000 724 07 P Tuzla, 15. 10. 2010. godine Op}inski sud u Tuzli, sudija Ali} Fahira, rje{avaju}i u predmetu spora po tu`bi tu`itelja BH Telecom D.D. Sarajevo, Direkcija Tuzla, ul. Aleja Alije Izetbegovi}a br. 29., protiv tu`enog Begovi} Almira iz Tuzle, ul. Alije Alijagi}a br. 35., radi duga, v.s.p. 5.641,10 KM, van ro~i{ta, dana 15. 10. 2010. godine, na osnovu ~lana 348. stav 3., Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH broj 53/03, u daljem nastavku ZPP FBiH).a

OBJAVLJUJE
Dostavu tu`be tu`enom Begovi} Almiru iz Tuzle, ul. Alije Alijagi}a broj 35 na odgovor. Dana 03. 08. 2007. godine, u navedenoj pravnoj stvari, dostavljena je tu`ba ovom sudu. Tu`benim zahtjevom tu`itelj predla`e da sud tu`enog obave`e na isplatu duga u iznosu od 5.641,10 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to na iznos od 3.687,20 KM po~ev od 28. 02. 2000. godine kao dana dospjelosti i na iznos od 1.953,90 KM po~ev od 28. 03. 2000. godine kao dana dospjelosti, sve u roku od 30 dana. U ~injeni~nom opisu tu`be tu`itelj navodi da tu`eni za izvr{enu uslugu i po ispostavljenim fakturama duguje navedeni iznos, i da su potra`ivanja tu`itelja dospjela. Kako je u toku postupka pripreme za glavnu raspravu utvr|eno da je tu`eni nepoznat na adresi svog posljednjeg poznatog boravi{ta, to se ovim putem tu`enom dostavlja tu`ba na odgovor u smislu ~lana 65., stav 2., ZPP-a, pa se tu`eni poziva da u skladu sa odredbama ~lana 70., i 71., ZPP-a, a najkasnije u roku od 30 dana dostavi pismeni odgovor na tu`bu. U pismenom odgovoru na tu`bu mo`ete ista}i da li priznajete ili osporavate postavljeni tu`beni zahtjev, razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, pravni osnov za navode tu`enog i procesne prigovore, ukoliko isti postoje. Rok za odgovor na tu`bu po~inje te}i po proteku 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. U slu~aju nedostavljanja odgovora na tu`bu u ostavljenom roku, sud mo`e u smislu ~l. 182., ZPP-a, donijeti presudu zbog propu{tanja. Sudija Fahira Ali}

oglasi

Dnevni avaz

subota, 6. novembar/studeni 2010.

63

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 157800 10 P Sarajevo, 25. 10. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja Ja`i} Salko, ul. Mihrivode br. 8, Sarajevo, kojeg zastupa advokat Karovi} Red`o iz Sarajeva, protiv tu`enog TEHNOS Dru{tvo za gra|evinarstvo, proizvodnju i usluge doo Sarajevo, sa poslovnim sjedi{tem u Sarajevu, ul. Vinka [amarli}a br. 1, Sarajevo, radi utvr|ivanja prava vlasni{tva, izdavanja tabularne isprave i upisa prava vlasni{tva u zemlji{ne knjige, na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 081227 07 I Sarajevo, 28. 10. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija D`enana [kalji}, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla ul. M. Tita broj 34 protiv izvr{enika 1. Aldin Jusuba{i} iz Sarajeva, ul. Bakarevi}a broj 24, 2. Lejla Ramovi} iz Sarajeva, ul. Obala Kulina bana broj 40, 3. Samira Hamzi} iz Sarajeva, Trg nezavisnosti broj 2, 4. Ferid Ramovi} iz Ilid`e, ul. Kenana Dubravi}a broj 15, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku objavljuje

OBJAVLJUJE
Tu`bom od 27. 08. 2010. godine tu`itelj je predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e utvrditi da je tu`itelj Ja`i} Salko JMBG 1102930173518 sa mjestom prebivali{ta u Sarajevu, ul. Mihrivode br. 8, vlasnik poslovnog prostora koji se nalazi u prizemlju stambeno poslovne zgrade izgra|ene na k~. br. 2851-10 E2 KO Hrasnica ukupne korisne povr{ine 61,51 m2 koji se sastoji od poslovnog prostora povr{ine 42,99 m2, poslovnog prostora povr{ine 11,93 m2, toaleta povr{ine 2,89 m2 i toaleta povr{ine 2,70 m upisan u zemlji{noknji`ni ulo`ak br. 5515 KO Hrasnica, pa se tu`enom nala`e da tu`itelju izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasni{tva u korist tu`itelja na naprijed navedenoj nekretnini, a koju tabularnu ispravu }e u suprotnom zamijeniti ova presuda temeljem koje }e se tu`itelj uknji`iti kao zemlji{noknji`ni vlasnik na naprijed opisanim nekretninama sa dijelom 1/1, te mu se nala`e da tu`itelju nadoknadi parni~ne tro{kove u roku od 30 dana od dana dono{enja ove presude sve pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tu`itelj je tako|e predlo`io da ukoliko tu`eni ne dostave odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog propu{tanja u skladu sa odredbama ~l. 182 ZPP-a. Ovim putem se tu`enom dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a pa je tu`ena du`na da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be sudu dostavi pismeni odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Lejla Fazlagi}

RJE[ENJE O IZVR[ENJU
Dozvoljeno dana 7. 12. 2007. godine na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice serije AF0923470 od 8. 3. 2005. godine, protest broj 1102/06 od 8. 12. 2006. godine, Op}inski sud u Sarajevu, radi naplate nov~anog potra`ivanja u iznosu od 4.974,02 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 8. 12. 2006. godine do isplate i tro{kova protesta mjenice u iznosu od 8 KM. Tro{kovi izvr{enja odre|eni su u iznosu od 199,00 KM. Izvr{enje }e se provesti zapljenskim popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvr{enika. Sudija D`enana [kalji}, s.r. POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{enicima (2-4), smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

64 Subota, 6. novembar/studeni 2010. Dnevni avaz
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-10 001 169 Dana, 02. 11. 2010. godine Na osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{njim knjigama Federacije BiH, („Sl. novine FBiH“, br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Te{nju, zemlji{noknji`ni ured 202 m2, koja odgovara po starom premjeru kao k.~. br. 5371/389 sve upisana u zk. ul. br. 583 k.o. Te{anj. - Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik navedenih nekretnina je Klepi} D`evad, sin Kasima iz Jelaha, dok je prema podacima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvlasnici u zk.ul.br. 583 upisani su Kapetanovi} r. Ajanovi} Mejre, Smailbegovi} r. Ajanovi} [e~era, Ajanovi} Hamdo, sin Beh~e, Ajanovi} Dedo, sin Beh~e, Ibrahimkadi} Hamid, sin Mahme, Amid`i} Du{an, sin Zorke, Hujdur Smajo, sin Huseina, Kasumagi} r. Ajanovi} [ahza, Galija{evi} Fajko, sin Numana, Kajgani} Samija, k}i Aziza, Erceg Zoran, sin Ivana, Sopta r. Rami} Ned`ida, `ena Ivana, Sopta Ivan, sin Joze, Erceg Stipo, sin Ivana, Stevanovi} Vojko, sin Branka, Stevanovi} Dragoljub, sin Branka, Ba{i} Hajrudin, sin Muniba, Unki} r. [kapurevi} Badema, `ena Azema, Deljki} Hakija, sin Hamze, Deljki} Mahmo, sin Hamze, Deljki} Hasan, sin Hamze, Deljki} Muhamed, sin Hamze i drugi. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i to doka`u, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent, Jasminka Prnjavorac

oglasi

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-10 001 169 a po zahtjevu Klepi} D`evada, sina Kasima iz Novih Miljanovaca, zastupanog po advokatu Arifu Mularifovi}u iz Te{nja, u toku je postupak uspostavljanja zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisane su po novom premjeru u posjedovni list br. 2505 k.o. Jelah, ozna~ena kao: - katastarska ~estica br. 108 zv. Jo{ik njiva 4 klase u pov. 587 m2, koja odgovara prema podacima starog premjera sa k.~. br. 5371/107, k.~. br. 110/5 zv. Jo{ik livada 2 klase u pov. 131 m2, koja odgovara po starom premjeru kao k.~. br. 5371/390, k.~.br. 127/2 zv. Sje~a {uma 5 klase u pov.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 126071 10 I Sarajevo, 2. 11. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Jasenka Potogija, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja INTESA SANPAOLO BANKA D.D. BiH, ul. Obala Kulina bana broj 9a, protiv izvr{enika AHMETSPAHI] MUJESIRE iz Sarajeva, ul. Envera [ehovi}a broj 17, AHMETSPAHI] SEADA iz Sarajeva, ul. Trg grada Prato broj 4, MARTINOVI] NEVZETE iz Sarajeva, ul. Nahorevska broj 21 i HUSEJNOVI] ISMETA iz Sarajeva, ul. Carina broj 25, radi izvr{enja, vsp. 628,52 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH, a u vezi sa ~lanom 21. Zakona o izvr{nom postupku FBiH, radi dostavljanja pismena izvr{eniku AHMETSPAHI] SEADU objavljuje

OGLAS
Dana 12. 2. 2010. godine, ovaj sud je, na prijedlog tra`ioca izvr{enja, donio rje{enje o izvr{enju kojim je odre|eno izvr{enje, na osnovu vlastite mjenice od 26. 11. 1999. godine, pa su obavezni izvr{enici da u roku od 3 dana po prijemu rje{enja o izvr{enju, isplate tra`iocu izvr{enja iznos od 628,52 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 2. 7. 2009. godine do isplate i iznos od 31,42 KM na ime tro{kova izvr{nog postupka. U protivnom odre|eno je da }e se izvr{enje provesti pljenidbom, procjenom i prodajom svih pokretnih stvari izvr{enika, te namirenjem tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobijenog prodajom pokretnih stvari izvr{enika. Pouka o pravnom lijeku: Protiv rje{enja o izvr{enju mo`e se izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne zaustavlja tok izvr{nog postupka, ali odla`e namirenje tra`ioca izvr{enja do izvr{nosti rje{enja o izvr{enju osim ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Sudija Jasenka Potogija Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Rs 131182 10 Rs Sarajevo, 21. 09. 2010. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4, i 5. Zakona o parni~nom postupku, (Slu`bene novine FBiH broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Mahi} Amela, u pravnoj stvari predlagatelja Masnopita Halid, zastupan po ]osovi} Faruku, advokatu iz Visokog, protiv protivnika predlagatelja Dru{tvo za proizvodnju, promet i usluge „Imovine & Pyramida Travel“ d.o.o. Ilija{, sa sjedi{tem u Lje{evu br. 1, Ilija{, radi odre|ivanja mjere osiguranja, OBJAVLJUJE SLIJEDE]I

OGLAS
Poziva se tu`eni Dru{tvo za proizvodnju, promet i usluge „Imovine & Pyramida Travel“ d.o.o. Ilija{, da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 12. 03. 2010.godine, kojom je predlo`eno da sud nakon provedenog postupka, donese slijede}e rje{enje: Na osnovu podnesene tu`be kod Op}inskog suda u Sarajevu pod br. 65 0 Rs 131182 10 Rs, DOZVOLJAVA SE MJERA OSIGURANJA po prijedlogu predlagatelja Masnopita Halida protiv protivnika upisom u zemlji{nim knjigama Op}inskog suda u Zenici zabrane otu|enja u „C“ listu nekretnina ozna~enih kao k.~. br. 2/668 i to poslovni prostor M1 ukupne pov. 62,13 m2, poslovni prostor m2 ukupne pov. 62,13 m2 i poslovni prostor M4 ukupne pov. 41,20 m2 upisanih u zk. ul. 141 k.o. Zenica, do pravomo}nog okon~anja postupka koji se vodi kod Op}inskog suda u Sarajevu pod br. 65 0 Rs 131182 10 Rs. Nala`e se zemlji{no-knji`nom uredu Op}inskog suda u Zenici da stavi zabranu otu|enja kako je to naprijed navedeno. Kao sud dozvole i izvr{ni sud postupit }e Op}inski sud u Sarajevu. U prilogu dopisa dostavljamo Vam tu`bu sa prilozima, i pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obvezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu tu`itelja (~l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku FBiH u daljem tekstu ZPP FBiH, Sl. novine FBiH br. 53/2003). Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumljiv i mora sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne mo`ete isticati nakon dostavljanja odgovora na tu`bu (npr. prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP FBiH), 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu to~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju ~injenice (~l. 71. ZPP FBiH). 5. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2. ZPP FBiH). 6. Ukoliko predla`ete provo|enje dokaza saslu{anjem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti to~no ime, prezime, ime jednog roditelja, adresu stanovanja, na koje okolnosti predla`ete da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP FBiH). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP FBiH). Ukoliko sudu dostavite nerazumljiv ili nepotpun odgovor na tu`bu sud }e Vam isti vratiti u smislu odredaba ~l. 336. ZPP FBiH. Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti Presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tanja (~l. 182. st. 1. ZPP FBiH). Sudija Amela Mahi}

sport

Dnevni avaz, subota, 6. novambar/studeni 2010.

65

REPREZENTACIJA Objavljen spisak za Slova~ku

Su{i} nije pozvao Nadarevi}a
Igra~i }e se 15. novembra do 15 sati okupiti u hotelu NH na be~kom aerodromu i onda otputovati u Bratislavu
Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Su{i} objavio je spisak od 20 igra~a koji }e konkurirati za prijateljski me~ sa Slova~kom, koji }e se odigrati u srijedu, 17. novembra, s po~etkom u 17 sati na stadionu Pasijenki u Bratislavi. reprezentaciji, a {to se nije svidjelo selektoru Su{i}u. Mladi Muhamed Be{i}, koji je u septembru debitirao za U-21 selekciju BiH, u Bratislavi }e, najvjerovatnije, odigrati prve minute u A-reprezentaciji. Su{i} planira dati Be{i}u odre|enu minuta`u bez obzira na to kakav rezultat bude na terenu.
Gu`va pred golom Branitelja
(Foto: I. [ebalj)

Amar Osim, trener @eljezni~ara

Protiv Branitelja smo samo 30 minuta igrali ozbiljno
Popovi} se vra}a u tim u sutra{njem me~u s Budu}nosti
Prvi dio plana za jesenju polusezonu @eljezni~ar je zavr{io ve} u ~etvrtak pobjedom od 6:0 nad Braniteljem u prvoj utakmici ~etvrtfinala Kupa BiH, ~ime su „Plavi“ osigurali prolje}e u najmasovnijem takmi~enju. Za drugi dio plana, plasman na jedno od prva tri mjesta u ligi, bit }e prilike - rekao je trener @elje. I pored visoke pobjede, Osim ne planira na uzvrat u Mostar poslati podmla|enu ekipu. - Ne `elimo potcijeniti protivnika, igrat }emo u kombiniranom sastavu, ali sastavljenom od igra~a koji su u konkurenciji za prvi tim.

Zec i Salihovi}
Najve}e iznena|enje na spisku je nepozivanje do ju~er standardnog stopera Safeta Nadarevi}a. Kako je i najavljeno, na spisku su mladi Muhamed Be{i}, a u timu su opet Sejad Salihovi} i Ermin Zec. Zbog povrede je otpao Sanel Jahi}. Kako smo saznali, Nada-

Dva treninga
Reprezentacija BiH okupit }e se u ponedjeljak, 15. novembra, u hotelu NH na be~kom aerodromu. Svi igra~i trebali bi do}i do 15 sati i onda se zajedno uputiti ka obli`njoj Bratislavi i smjestiti se u hotelu „Holiday inn“. Do me~a bi Su{i} s igra~ima trebao odr`ati dva treninga u Bratislavi. Me~ sa Slova~kom bit }e jaka provjera za kraj godine. Slova~ka je na 20. mjestu FIFA-ine rang-liste i u~esnik je pro{log Svjetskog prvenstva. U kvalifikacijama za EP nalazi se u grupi B i trenutno zauzima ~etvrto mjesto sa sedam bodova, koliko imaju i Irska i Ermenija. A. NOVALIJA

Su{i}: Jaka provjera za kraj godine

revi} nije pozvan zbog svoje izjave u medijima, u koji-

ma je s nepo{tovanjem govorio o svojim suigra~ima u

Su{i}ev izbor
GOLMANI: Kenan Hasagi} (Istanbul BB, Turska), Asmir Begovi} (Stouk, Engleska). ODBRANA: Mensur Mujd`a (Frajburg, Njema~ka), Boris Pand`a (Mehelen, Belgija), Emir Spahi} (Monpelje, Francuska), Adnan Mravac (Vesterlo, Belgija), Muhamed Be{i} (Hamburg, Njema~ka), Ognjen Vranje{ ([erif, Moldavija). VEZNI RED: Sejad Salihovi} (Hofenhajm, Njema~ka), Haris Medunjanin (Makabi Tel Aviv, Izrael), Miralem Pjani} (Lion, Francuska), Senijad Ibri~i} (Hajduk, Hrvatska), Zvjezdan Misimovi} (Galatasaraj, Turska), Senad Luli} (Jang bojs, [vicarska), Semir [tili} (Leh, Poljska). NAPAD: Edin D`eko (Volfsburg, Njema~ka), Vedad Ibi{evi} (Hofenhajm, Njema~ka), Zlatan Muslimovi} (PAOK, Gr~ka), Ermin Zec (Gen~lerbirligi, Turska).

Musa: Bolji smo od Leotara
Trener Branitelja Slaven Musa nije bio tu`an nakon visokog poraza na Grbavici. - S ovakvom igrom @eljezni~ara siguran sam da bi i svaka ekipa iz Premijer lige potrebne bar dvije pobjede u tri preostale utakmice. Kako to obi~no biva, Amar Osim nije bio zadovoljan, kao ni kada je @eljo ispratio Leotar s osam golova u mre`i. - Igrali smo ozbiljno samo pola sata i tada smo dali golove, ostalo samo na momente. Branitelj, za razliku od Leotara, nije pukao nakon brzo primljenih golova, stvorili su nam i dvije-tri odli~ne primila dva ili tri gola. Potvrdili smo da smo bolji od Leotara, izbacili smo ih iz Kupa, mi smo primili {est golova na Grbavici, dok su oni primili osam - {alio se Musa. Menad`er „Plavih“ najavio je i promjene u sastavu za liga{ku utakmicu s Budu}nosti, koja se igra u nedjelju s po~etkom u 16.30 sati. - Definitivno nijedan od napada~a koji su igrali s Braniteljem, ne}e igrati u nedjelju, jer se vra}a Lazar Popovi}. Bit }e jo{ promjena, tu su Mirsad Be{lija i Elvir ^oli}, Edin Vi{}a }e, valjda, odigrati bolje nego u ~etvrZ. [. tak - ka`e Osim.

Velid Imamovi} koordinator za usvajanje statuta

Spona izme|u NSBiH i FIFA-e i UEFA-e
Na{e je da uradimo {to mo`emo kako bi se implementirao projekt, a statut }e usvajati delegati na Skup{tini
Na nedavnoj vanrednoj sjednici Izvr{nog odbora Nogometnog saveza BiH za koordinatora projekta za usvajanje statuta po prijedlogu FIFA-e i UEFA-e izabran je Velid Imamovi}. U NSBiH je zaposlen kao stru~ni saradnik i prevodilac u Odjelu za me|unarodne odnose, a na mjesto koordinatora je imenovan prema prijedlogu FIFA-e i UEFA-e. u razgovoru za „Dnevni avaz“. Imamovi} }e biti spona izme|u NSBiH i me|unarodnih asocijacija u projektu koji je klju~ni u radu Saveza. - Dobio sam vi{e zadu`enja nego ovlasti. Ovo je posao radnika koji iznad sebe ima generalnog sekretara, Predsjedni{tvo i Izvr{ni odbor, te FIFA-u i UEFA-u. Moj posao }e biti takav da prikupljam informacije o tome {ta se radi i koordiniram cijeli projekat koji je obiman i slo`en - poja{njava na{ sagovornik. Na pitanje da li smatra da statut mo`e biti usvojen do 31. marta 2011. godine kada isti~e

Dogovor klubova i policijskih uprava

Navija~i Sarajeva ipak idu u [iroki Brijeg
Mada su ju~er kru`ile informacije da Policijska uprava Zapadnohercegova~kog kantona ne}e dozvoliti navija~ima Sarajeva dolazak na nedjeljni derbi 13. kola Premijer lige protiv [irokog Brijega, simpatizeri bordo tima ipak }e bodriti svoje ljubiNavija~i Sarajeva: Na put idu ~etiri autobusa mce na Pecari. Naime, policijske uprave ne idu u [iroki Brijeg. Ipak, iz [irokog Brijega i Sarajeva sve smo dogovorili, prema Pedogovorile su se ju~er da do- cari }e krenuti ~etiri autobuzvole navija~ima kluba s sa s na{im navija~ima. PoliciKo{eva dolazak na Pecaru, ja }e preduzeti najrigorozniali }e mjere osiguranja biti je mjere na njihovom osigurigorozne kako se ne bi po- ranju, a bit }e smje{teni na dinovili incidenti od pro{le jelu isto~ne tribine, bez kogodine, kada je u neredima ntakta s doma}im navija~ima u gradi}u u zapadnoj Herce- - rekao nam je direktor Saragovini ubijen navija~ Sara- jeva Adi D`emid`i}. jeva Vedran Pulji}. Ekipa Sarajeva danas }e u - Imali smo problema u 12 sati krenuti u Blagaj, gdje komunikaciji, zbog toga su se }e boraviti i trenirati do suM. T. pojavile do glasina da navija~i tra{nje utakmice.

Posao radnika
- Znao sam za prijedlog i nisam iznena|en imenovanjem. Iskren da budem, nije mi ba{ drago, ali mora se - ka`e

Imamovi}: Vi{e zadu`enja nego ovlasti

(Foto: M. Kadri})

Magistar gra|evine i UEFA-in delegat
Imamovi} je ro|en 9. januara 1963. godine u Vare{u. Magistar je gra|evine. U Nogometnom savezu BiH radi od 1998. godine u Odjelu za me|unarodne poslove. Govori engleski jezik. Posljednje ~etiri godine UEFA-in je delegat na klupskim i reprezentativnim utakmicama. O`enjen je i otac troje djece.

rok koji su postavili FIFA i UEFA te na taj na~in izbjegnuta suspenzija, Imamovi} je izbjegao direktan odgovor. - Na{e je da uradimo {to mo`emo kako bi se implementirao projekat, a statut }e usvajati delegati na Skup{tini.

Politika ko~ni~ar
Predsjednik Fudbalskog saveza RS Mile Kova~evi} je

izjavio da je prijedlog o ukidanju tro~lanog Predsjedni{tva i instaliranje jednog predsjednika ispod minimuma do kojeg su spremni i}i. ^ini se da }e politika biti najve}i ko~ni~ar usvajanju statuta. - Najbolje je da gospodina Kova~evi}a pitate za njegove stavove, a komentarisanje nije posao kojim se trebam baviti - Imamovi}eve su rije~i. A. N.

Prva liga FBiH
Parovi 13. kola: Danas (13.30 sati): SA[K Napredak ^apljina, Iskra - Jedinstvo, Gradina - Igman, Ora{je Gora`de, Krajina - Kraji{nik, Rudar - Bosna. Sutra (13.30): GO[K - Slaven, Omladinac - Radnik.

Prva liga RS
Parovi 13. kola: Danas: Sloboda (MG) - Sloboda (BN), Radnik - Drina HE, BSK - Famos, Kozara - Mladost, Modri~a Maxima - Lakta{i, Sloga - Proleter (14 sati), Sutjeska - Podrinje (16.30).

66

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

sport

PREMIJER LIGA Travnik na Piroti doma}in vode}em Borcu

Zaimovi} i Puri}: Novi duel Vele`a i ^elika

Pobjedom potvrditi dosada{nje rezultate Borac na Piroti
Pet utakmica 13. kola
Pred nama je najte`a utakmica jeseni, ka`e Ned`ad Selimovi} Svi dana{nji susreti po~inju u 13.30 sati

Danas s po~etkom u 13.30 sati na rasporedu je pet utakmica 13. kola Premijer lige BiH u nogometu. Sutra su na programu susreti: Olimpic Sloboda (13.30), [iroki Brijeg - Sarajevo (15), @eljezni~ar Budu}nost (16.30).

Tabela
1. Borac 2. Sarajevo 3. @eljezni~ar 4. [iroki 5. Rudar 6. Slavija 7. Travnik 8. Zvijezda 9. Olimpik 10. ^elik 11. Budu}nost 12. Sloboda 13. Leotar 14. Zrinjski 15. Vele` 16. Drina 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 8 7 7 6 5 6 6 5 5 4 3 4 4 4 3 2 3 3 1 1 4 1 0 3 2 4 5 2 2 1 1 1 1 2 4 5 3 5 6 4 5 4 4 6 6 7 8 9 17:5 17:7 22:11 24:17 14:13 19:19 21:17 13:14 11:12 14:11 12:13 9:12 9:22 11:14 13:25 8:22 27 24 22 19 19 19 18 18 17 16 14 14 14 13 10 7

Zvijezda Rudar
Stadion Banja Ilid`a u Grada~cu. Sudija: Radoslav Vukasovi} (Trebinje). ZVIJEZDA: Had`i|ulbi}, Nezi}, Jusi}, Vasiljevi}, Moranjki}, Vidovi}, Deli}, Hamzi}, Niki}, Huseinba{i}, Tosunovi}. Trener: Zoran ]urguz. RUDAR: Tripi}, [odi}, Kotaran, Staki}, Jevti}, Dragi}, Kiki}, @eri}, D`afi}, Kova~evi}, Kantar. Trener: Boris Gavran.

Nogometa{i Travnika danas na Piroti imaju te`ak zadatak da Borcu nanesu prvi gostuju}i poraz ove jeseni. Za taj uspjeh trebat }e im i da prvi kao doma}ini postignu gol lideru Premijer lige. Trener Ned`ad Selimovi} zna da to ne}e biti lako, ali vjeruje da }e njegov tim nastaviti seriju pobjeda na svom terenu i tako potvrditi dosada{nje rezultate. Nakon Banovi}a, u tim Travnika vra}aju se Midhet Saraj~i}, Armin Helvida i Anel ]uri}, koji su odradili kartone, dok se oporavio i mladi reprezentativac Sanid

Travnik je pro{le sezone slavio s 2:0

Mujaki}. Selimovi}u dilemu predstavlja ozljeda najboljeg strijelca Nusmira Faji}a, koji je propustio susret s Budu}nosti, ali je tokom sedmice trenirao. - Pred nama je najte`a utakmica jeseni, Borac na Pirotu sti`e kao lider i nepobjediv u gostima, ali mi smo rije{eni da na Piroti proslavimo jo{ jednu pobjedu. Tradicija je na na{oj strani. I pro{le sezone smo bili me|u rijetkim timovima koji su na svom terenu bez problema dobili Borac (2:0). Za{to da tako ne bude i ovog puta S. P. ka`e Selimovi}.

Banjalu~ani gostuju u Travniku

Vele` u crnoj seriji

movi}, Zadro, Sal~inovi}, Lendri}. Trener: Marijan Bloudek.

Drina Slavija
Stadion u Zvorniku. Sudija: Adnan Pervan (Sarajevo). DRINA: Maksimovi}, Obradovi}, Mihajlovi}, Karvaljo, Sredojevi}, Kikanovi}, ]ulum, Krezovi}, Nini}, Risti}, \elmi}. Trener: Darko Vojvodi}. SLAVIJA: Dujkovi} (Tomovi}), Popovi}, Regoje, Lackanovi}, Stankovi}, Ra{evi}, Peri{i}, Simi} (N. [e{lija), Kokot, B. [e{lija, I. Radovanovi}. Trener: Dragan Bjelica.

Ne odustajemo od ofanzivne igre
Nakon 11 utakmica bez poraza te ~etiri pobjede i jednog remija na gostovanjima, a sve bez primljenog gola, fudbaleri Borca danas gostuju u Travniku, gdje u ~etiri dosada{nja poku{aja „Crveno-plavi“ jo{ nisu uspjeli osvojiti ni bod. Tradicije i postoje da bi se ru{ile, a {ef stru~nog {taba Banjalu~ana Vlado Jagodi} ka`e da je optimista kao i uvijek, ali i da je savr{eno svjestan na kakvom }e isku{enju biti njegovi izabranici u dana{njem susretu. - Bit }e prete{ko, jer je ovo jedno od najte`ih gostovanja u sezoni, ali sam, kao i uvijek, optimista. Vjerujem u ove momke, jer sam siguran da imamo bolji tim od Travnika. Ako budemo imali minimalne uvjete za igru, mislim da mo`emo i moramo da se vratimo nepora`eni - tvrdi Jagodi}. Kao rijetko kada ove sezone, strateg Borca nema problema sa sastavom ekipe, jer na raspolaganju ima sve kandidate za prvi tim. S. K.

Travnik Borac
Stadion Pirota u Travniku. Sudija: Tomislav ^ui} (Tomislavgrad). TRAVNIK: Adilovi}, Terzi}, Varupa, Helvida, Ribi}, [iljak, Saraj~i}, ]uri}, Pranjkovi}, Mujaki} (Eri}), Faji} (D`afi}). Trener: Ned`ad Selimovi}. BORAC: Avduki}, Stupar, ]ori}, Trivunovi}, Puziga}a, Maleti}, Raspudi}, Sakan, Stan~eski, Staji}, Nikoli}. Trener: Vlado Jagodi}.

Obad: Tra`i podr{ku navija~a

„Ro|eni“ tra`e trijumf nakon sedam poraza
Crna serija Vele`a traje sedam kola, a novu priliku da napokon ne{to naprave „Ro|eni“ imaju danas, kada do~ekuju ^elik. Sastav koji vodi Abdulah Ibrakovi}, ove je sezone u prvenstvu pora`en u gostima samo na Ko{evu i Grbavici. Mostarcima ide naruku to {to }e Zeni~ani biti oslabljeni i {to su u posljednjih pet dana dosta vi{e vremena proveli na putu. Zalog za optimizam je i napredak u igri, koji se vidio protiv Slobode na Tu{nju. - U odnosu na utakmicu sa Slobodom, ne mo`emo ra~unati na [efku Oki}a, koji je zaradio neugodnu povredu u Tuzli, a zbog kartona je van stroja Riad Demi}. ^elik smo gledali u duelu sa Zrinjskim, dobro znamo da se radi o kvalitetnom sastavu koji ove sezone igra posebno dobro u gostima. Nama, pak, samo pobjeda dolazi u obzir. U neugodnoj smo seriji, ali se nadam da je napokon mo`emo prekinuti. Ovim putem pozivam navija~e da nam pru`e podr{ku, koja nam je itekako potrebna. Mladi momci koji su igrali u Tuzli, pokazali su da se na njih mo`e ra~unati u budu}nosti - najavljuje trener Vele`a Adis Obad duel protiv F. I. ^elika.

Leotar Zrinjski
Stadion Police u Trebinju. Sudija: Rusmir Mrkovi} (Sarajevo). LEOTAR: Milenkovi}, Vu~ini}, Komneni}, ^orlija, [araba, Andri}, Mandi}, Mijailovi}, Leki}, Rajovi}, Stojanovi}. Trener: Dragan Spai}. ZRINJSKI: Had`i}, Pehar, D`idi}, M. Ani~i}, Grabus, Stjepanovi}, Ivankovi}, Seli-

Vele` ^elik
Stadion Vrap~i}i u Mostaru. Sudija: Zoran Sokni} (Lukavica). VELE@: Bori}, Kodro, As. [kalji}, Zaimovi}, Kazazi}, Iveti}, Hasanovi}, Mahmutovi}, Durakovi}, Velagi}, Ar. [kalji}. Trener: Adis Obad. ^ELIK: Bilobrk, Brkovi}, Isakovi}, Jusi}, Stupar, Puri}, Zahirovi}, Duro, Jamak, Smriko, D`afi} (Obu}a ili Adilovi}). Trener: Abdulah Ibrakovi}.

Jagodi}: Bolji smo od doma}ina

Kup Mediterana u malom nogometu

BiH se plasirala u ~etvrtfinale
Malonogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se u ~etvrtfinale Kupa Mediterana u libijskom Tripoliju. U odlu~uju}em susretu za drugo mjesto u grupi C malonogometa{i BiH ju~er su u 3. kolu pobijedili selekciju Kipra s 4:2 (2:0). Strijelci za na{ tim bili su Rami}, Lali}, Harba i Mulahmetovi}. Ekipa BiH pobijedila je u 1. kolu Maltu (8:2), dok je jedini poraz zabilje`ila od Tunisa (5:6), koji je osvojio prvo mjesto u grupi. Na{u reprezentaciju sutra u ~etvrtfinalu o~ekuje susret s pobjednikom grupe B, odnosno s boljim iz duela Slovenija (A. N.) Francuska.

^elik opet u Mostaru nakon poraza od Zrinjskog

Ibrakovi} bi bio zadovoljan i remijem
^elik }e, nakon neuspjeha u srijedu u Kupu kod Zrinjskog (0:2), danas ponovo gostovati u Mostaru, ovog puta Vele`u, kojem }e se suprotstaviti bez nekoliko standardnih prvotimaca. Zbog tri `uta kartona izostat }e Armin Kapetan i Mehmedalija ^ovi}, zbog povreda Elvis Sadikovi} i Semjon Milo{evi}, a upitan je i nastup Adina D`afi}a. - Ako D`afi} ne bude mogao igrati, u paru s Jasminom Smrikom bit }e Emir Obu}a ili Eldin Adilovi} - ka`e trener Abdulah Ibrakovi} te dodaje da bi bio zadovoljan i remijem, jer ekipa nije kompletna. - Bod bi nam ulio dodatnu energiju za srijedu i revan{ ~etvrtfinala Kupa protiv Zrinjskog te gostovanje kod Slobode u idu}em koV. B. lu.
Ibrakovi}: Treba nam dodatna energija za revan{ u Kupu

sport

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

67
Halilhod`i}: Blizu velikog uspjeha

EVROPSKA LIGA Vahid Halilhod`i} za „Dnevni avaz“

Prvo smo primirili Bri`, a onda ga nagazili
Pripremio sam strategiju za koju sam znao da }e se isplatiti, ka`e trener zagreba~kog Dinama
„Pa je li mogu}e? U prvi tim nije uvrstio Antu Rukavinu, Pedra Moralesa i Adrijana Kalela (Callelo)!“, „Kakva mu je ovo glupa taktika, izgubit }emo“, „On ne zna {ta radi“... bili su samo neki od komentara na hrvatskim portalima uo~i po~etka prekju~era{nje utakmice 4. kola Evropske lige izme|u Bri`a i Dinama. Gre{ka, itekako je znao {ta radi. Na ni~im utemeljene sumnje na{ proslavljeni fudbalski stru~njak Vahid Halilhod`i} odgovorio je sjajnom taktikom, u kojoj su Zagrep~ani u prvom dijelu otupili napade Belgijanaca, a u nastavku do{li do trijumfa od 2:0 i tri veoma va`na boda za korak bli`e plasmanu u {esnaestinu finala. vremenu smo primirili Bri`, a u drugom dijelu smo ga nagazili. Postigli smo dva gola, a na kraju smo mogli i vi{e ka`e Vaha u telefonskom razgovoru za „Dnevni avaz“ ne iz Zagreba nego iz Lila. Odakle Vaha u svom francuskom domu? - Putujem u Pariz, gdje gostujem u programu TV stanice „Canal +“, a tema je nedjeljni derbi, najve}a utakmica francuskog prvenstva izme|u Pari Sen @ermena i Marseja. Kao nekada{nji trener pariskog kluba, pozvan sam da najavim ovaj veliki duel. U subotu sam ponovo na treningu Dinama - dodaje. Vratimo se Evropskoj ligi. Dinamo je na prvoj poziciji u grupi D, ali i PAOK ima sedam bodova. Grci su priredili iznena|enje savladav{i Viljareal. - Iskreno, nisam o~ekivao da }e [panci izgubiti. PAOK ne briljira u gr~kom prvenstvu, ali je o~igledno sve karte bacio na Evropsku ligu. Viljareal nema konstantnu vrijednost u igri. Imaju nemale periode, kao {to je to bio slu~aj u Maksimiru kada smo ih savladali s 2:0, kada su nemo}ni. S druge strane, kada su u svom elementu, pobijedit }e i Barcelonu.

Rasplet u decembru
U decembru je rasplet. Dinamo prvo gostuje Viljarealu, a onda u Zagreb, na kona~ni obra~un, sti`e PAOK. Mogu li „Modri“, nakon ~etiri decenije ~ekanja, do`ivjeti prolje}e u Evropi? - Znam da je to velika `elja Dinamovih navija~a. Imamo dobru situaciju, budemo li na nivou utakmica protiv Bri`a ili Viljareala, uspjet }emo - poru~io je na kraju Halilhod`i}.
A. DRINJAKOVI]

Politika je prepreka za razvoj fudbala u BiH
- Pratim de{avanja u Nogometnom savezu BiH i njihovo tvrdoglavo odbijanje zahtjeva FIFA-e i UEFA-e da se ukine tro~lano Predsjedni{tvo. Moramo mi mimo cijelog svijeta. Ustvari, politika je u pozadini svega, prepreka za razvoj fudbala u BiH. Vidim da se u slu~aju neprihvatanja zadatih uvjeta spominje suspenzija NSBiH. Mo`da bi tek tada ljudi u Savezu shvatili koliko su njihove odluke pogre{ne - isti~e Vaha.

Lil, Pariz
- Velika je ovo pobjeda Dinama. Pripremio sam strategiju za koju sam znao da }e se isplatiti. U prvom polu-

68

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

sport

EUROVIKEND Obra~uni velikih rivala na nogometnim terenima

Van Nistelroj: Problem s preponom

Nova povreda Holan|anina iz Hamburga

Van Nistelroj s bolovanja na bolovanje
Napada~ njema~kog prvoliga{a Hamburga Rud van Nistelroj (Ruud Nistelrooy) odsustvovat }e s terena zbog povrede prepone na neodre|eno vrijeme. Samo {to se vratio s bolovanja zbog povrede koljena, Holan|anin je morao napustiti trening zbog problema s preponom.
(M. T.)

Gradski derbiji u Rimu i Madridu
U Engleskoj Liverpul do~ekuje ^elzi
Rim je u i{~ekivanju ogleda gradskih rivala Lacija i Rome. Nakon dugo vremena, „Nebeskoplavi“ bolje stoje na tabeli i susret do~ekuju u boljoj atmosferi. Roma ~ak 10 bodova zaostaje za kom{ijama, koji su vode}i na tabeli.

PSG - Marsej bez gostuju}ih navija~a
dijelu tabele pa se o~ekuje mnogo bure. Sve bi jo{ jednom mogao „pokvariti“ Kristijano Ronaldo (Cristiano), koji svojim golovima u posljednje vrijeme utakmice Reala li{ava svake neizvjesnosti.

Fenjera{ iz Zvornika do~ekuje Slaviju

Roma bez Totija
„Vu~ica“ }e u nedjeljnom duelu na Olimpijskom stadionu u Rimu igrati bez Fran~eska Totija (Francesko Totti), koji je suspendiran zbog crvenog kartona pa je to jo{ jedna glavobolja navija~ima. Toti ne planira do}i na stadion. - Gledat }u derbi kod ku}e, jer bih previ{e patio da sam na stadionu. Ko }e pobijediti? Lazio. Flokari (Floccari) }e pogoditi iz penala rekao je Toti, a nije poznato koliko je ozbiljno mislio. Vikend na evropskim nogometnim terenima donosi jo{ jedan gradski derbi. Real }e ugostiti Atletiko iz Madrida. Real je prvi, a i Atletiko je u gornjem

Incidenti navija~a
Za Englesku je dovoljno re}i Liverpul protiv ^elzija. Liverpul je 13., na samo tri boda od zone ispadanja, a ^elzi je vi{e nego uvjerljiv. Ipak, nema bolje prilike za doma}e da poka`u da su spremni da se vrate u igru nego da bace lidera na koljena. Za to }e im trebati vi{e od 100 posto zalaganja, ali i sva sre}a ovog svijeta. I Francuzi }e na programu imati jedan veliki derbi. U Parizu }e Pari Sen @ermen do~ekati Marsej. Olimpik }e i ovog puta biti li{en pomo}i navija~a s obzirom na to da odranije, zbog incidenata koje su pravili, imaju zabranu dolaska na gostovanja u Pariz. (N. D.)

Vojvodi}: Pobjeda je na{ jedini izbor
Fenjera{ Drina danas }e u Zvorniku do~ekati Slaviju, a trener Darko Vojvodi} uvjeren je da }e i nakon ove utakmice ostati na maksimalnom u~inku na doma}em terenu od kada je preuzeo kormilo. - U goste nam dolazi izuzetno kvalitetna ekipa, koja je savladala Sarajevo, @eljezni~ar i [iroki Brijeg u pro{lom kolu. Zbog svega, u me~ moramo u}i s odre|enom dozom respekta, ali mi, jednostavno, drugog izbora osim pobjede nemamo - rekao je Vojvodi}, koji mo`e izvesti najja~i sastav. Iako su tokom sedmice odbili trenirati jedan dan zbog neispla}enih pla}a, fudbaleri Slavije spremni su za gostovanje u Zvorniku. Golman Ratko Dujkovi} mogao bi se vratiti u ekipu nakon {to se oporavio od povrede, a spreman bi trebao biti i Goran Simi}, koji nije trenirao zbog zdravstvenih problema. Neizvjestan je nastup Dejana Ra{evi}a zbog povrede koljena. - Znamo da bi na{eg protivnika poraz, pa i remi, gurnuo u jo{ dublji ponor. Psiholo{ka prednost je, dakle, na na{oj strani, mo`emo igrati svoju igru bez gr~a. Poku{at }emo to iskoristiti - izjavio je Ivan StaR. J. - G. I. nkovi}.

Drogba i [krtel: Liverpul tra`i priliku za povratak u `ivot

Parovi i satnica
Francuska
Parovi 12. kola: SUBOTA: Arl - Kaen, Bordo Valensijen, Sent Etjen Lorijen, So{o - Okser (19), Ren - Lion (21). NEDJELJA: Lens Monpelje, Lil - Brest, Nansi - Monako, Nica - Tuluz (17), PSG - Marsej (21). NEDJELJA: Saragosa - Majorka, Viljareal - Atletik, Almerija - Sporting, Osasuna - Erkules, Levante - Deportivo (17), Hetafe - Barcelona (19), Real Atletiko (21). PONEDJELJAK: Sevilja - Valensija (21). Man~ester junajted - Vulverhempton, Sanderlend Stouk (16). NEDJELJA: Arsenal Njukasl (14.30), VBA Man~ester siti (16), Liverpul - ^elzi (17). Udineze - Kaljari, Napoli Parma (15), Palermo \enova (20.45).

Leotar i Zrinjski susjedi na tabeli

„Plemi}i“ pri`eljkuju prekid crnog niza
Uo~i okr{aja u Trebinju Leotar i Zrinjski su susjedi na tabeli. Trebinjci najavljuju da }e i nakon ovog me~a poku{ati ostati bolje plasirani. - Samo pobjeda dolazi u obzir. Igra~i su spremni i sigurno }e dati maksimum. U svla~ionici vlada izvanredna atmosfera, svi jedva ~ekaju utakmicu. Zbili smo redove i ovu utakmicu smatramo presudnom - ka`e trener Leotara Dragan Spai}, koji mo`e ra~unati na najbolji sastav. Marin Bloudek }e, s druge strane, izvesti isti sastav koji je u srijedu odnio pobjedu nad ^elikom (2:0) u Kupu, osim u slu~aju da ne bude spreman kapiten Mario Ivankovi}, koji je trenirao slabijim intenzitetom. Zrinjski je u prvenstvu nanizao ~etiri poraza i jedina je mom~ad ove sezone bez boda na strani. - Leotar spada u red isklju~ivo doma}inskih ekipa. Idemo poku{ati pobijediti i pokazati da izlazimo iz krize - izjavio je Bloudek, koji je priznao da ne bi bio nezadovoljan ni boM. P - Ma. P . . dom.

Njema~ka
Parovi 11. kola: Sino}: [alke - St. Pauli. SUBOTA: HSV - Hofenhajm, Ajntraht - Volfsburg, Borusija M. - Bajern, Frajburg - Majnc, Nirnberg - Keln (15.30). NEDJELJA: Hanover - Borusija D. (15.30), Bajer - Kajzerslautern, [tutgart Verder (17.30).

Italija
Parovi 10. kola: SUBOTA: Bolonja - Le~e (18), Inter - Bre{a (20.45). NEDJELJA: Fiorentina - Kjevo (12.30), Bari Milan, Juventus - ^ezena, Sampdorija - Katanija,

Engleska
Parovi 11. kola: SUBOTA: Bolton - Totenhem (13.45 sati), Birmingem Vest Hem, Blekburn - Vigan, Fulem - Aston vila,

[panija
Parovi 10. kola: SUBOTA: Real Sosijedad - Rasing (20), Espanjol - Malaga (22).

Zvijezda protiv Rudara namjerava prekinuti su{ni period

Pripremili se za proboj gostuju}eg bunkera
Zvijezda }e protiv Rudara iz Prijedora poku{ati prekinuti su{ni period na doma}em terenu i nakon tri utakmice do}i do punog plijena. - Ve} tri utakmice smo bez doma}e pobjede i definitivno imamo problem. Na`alost, neki igra~i su u gr~u zbog pritiska doma}e publike i to poku{avamo otkloniti. Pokazalo se da bolje i opu{tenije igraju na strani. Interesira nas samo pobjeda. Radili smo protekle sedmice na tome da {to prije razbijemo ~vrstu odbranu Rudara, koji igra bunker s najmanje {est igra~a u odbrani. Od toga kada probijemo bunker, zavisit }e koliko }emo posti}i golova - rekao je pomo}ni trener Amir Durgutovi}. U timu }e biti dosta promjena, jer neki igra~i nisu zadovoljili. Milan Kova~evi} se jedini `ali na povredu. S druge strane, s deset od 12 mogu}ih bodova u posljednja ~etiri susreta fudbaleri Rudara puni samopouzdanja putuju u Grada~ac. Trener Boris Gavran nema velikih problema sa sastavljanjem tima, van stroja su du`e vrijeme ozlije|eni Ognjen Da{i}, Arnes Brki} te Budimir DespotoD`. D. - V. V. vi}.

Bajernov bek produ`io ugovor

Lam ostaje do 2016. godine
Kapiten njema~ke reprezentacije na ovogodi{njem Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi Filp Lam (Philipp Lahm) produ`io je ugovor s Bajernom do 2016. Lam, koji je me|u kandidatima za titulu najboljeg na svijetu, za Bajern je prvi put zaigrao 1995. godine. (M. T.)
(Foto: AP)

Lam: Nezamjenjiv u Bajernu

Durgutovi}: Tri doma}e utakmice bez pobjede

sport

Dnevni avaz, subota, 6. novembar/studeni 2010.

69

TENIS Prema pisanju engleskih novina

Tipsarevi} pod istragom da je namjestio me~
Navodno je na njegov poraz od Sebaljosa upla}eno 1,5 miliona funti, a neko je zaradio 22,5 miliona funti
Prema pisanju engleskog „Daily Maila“, zvani~nici ATP-a vode istragu o nekoliko me~eva na nedavno odigranim teniskim turnirima u Moskvi i Sankt Petersburgu, za koje se sumnja da su namje{teni. Duel koji je posebno privukao pa`nju je, kako je navedeno, „poraz dobro poznatog igra~a iz isto~ne Evrope od dosta slabije rangiranog tenisera iz Ju`ne Amerike“. S obzirom na rasplet doga|aja na dva turnira, do{lo se do imena dvojice tenisera. Tako strani mediji navode da su sporni me~ odigrali Janko Tipsarevi} iz Srbije i Horasije Sebaljos (Horacie Zebaloss) iz Argentine. Tipsarevi} je dobio prvi set, a onda je stigla uplata putem online kladionice „Betfair“ u iznosu od 1,5 miliona funti na Sebaljosa. Argentinac je potom dobio
D`erard: Najbolji kada je najpotrebnije
(Foto: AP)

D`ejmi Karager o Stivenu D`erardu

Najbolji je igra~ Liverpula ikad
Tipsarevi}: I ranije bilo sumnji

dva seta i pobijedio, a neko je zaradio 22,5 miliona funti. Tipsarevi} se po`alio na povredu le|a.

Srbijanski teniser imao je sli~ne probleme i pro{le godine, kada je izgubio od Oskara Hernandeza (Os-

cara). Tada je zabilje`en veliki broj uplata na [panca, ali su navodi o namje{tanju po(N. D.) slije odba~eni.

Argentinski centar se povla~i

Igokea gostuje Budu}nosti

Na pobjedu i u Podgorici
Igokea je nakon tri startna poraza postigla dvije uzastopne pobjede u NLB ligi, {to je znatno podiglo samopouzdanje u redovima bh. viceprvaka. Zato uo~i dana{njeg te{kog gostovanja kod ko{arka{a Budu}nosti u Podgorici (20 sati) Aleksandrov~ani ipak gaje odre|enu dozu optimizma. Krilo Igokee ^edomir Vitkovac isti~e odli~nu formu ekipe uo~i duela s crnogorskim prvakom, ~iji je dres nosio u pro{loj sezoni.
Oberto: Problemi sa srcem

- Pobjede nad Zvezdom i Radni~kim donijele su nam samopouzdanje pa o~ekujem neizvjesnu utakmicu protiv Budu}nosti, koja je u vrhu regionalne lige. Za nas je dodatni motiv ~injenica da ih je i [iroki savladao u pro{lom kolu. Poznajem dobro prilike u Budu}nosti i uvjeren sam da im se mo`emo ravnopravno suprotstaviti - isti~e 28-godi{nji ko{arka{, koji u sezoni bilje`i prosje~no 10,2 poena i Z. V. 4,8 skokova.

Drama u tri ~ina. Ove godine, ali i posljednje decenije, vrlo skromni Liverpul gubio je do sredine drugog poluvremena od Napolija s 0:1 na Enfildu u okviru 4. kola Evropske lige. Stiven D`erard (Steven Gerrard) sjedio je na klupi do poluvremena utakmice i ustao, a zatim u{ao u igru. U tre}em ~inu naljutio se i zabio tri gola. Dosta za 3:1. Poslije utakmice Liverpulov stub odbrane D`ejmi Karager (Jamie Carragher) kazao je da je njegov kolega D`erard najbolji igra~ u historiji ovog kluba, najutjecajniji u eri od osnivanja Premijer lige (1992). U posljednjem slu~aju kapiten Liverpula je za samo 15 minuta postigao hettrik, ~ime je najvi{e obradovao ~ovjeka pod na-

jve}im pritiskom, trenera Roja Hod`sona (Roy Hodgson), a njegova igra bila je dovoljna da Karager zaklju~i kako je najbolji ikad. - Smatram da se D`erard izdigao iznad najboljih igra~a koji su nosili poznati crveni dres Kenija Dalgli{a (Kenny Dalglish), Kevina Kigena (Kevin Keegan), D`ona Barnsa (John Barnes) i Jana Ra{a (Ian Rush). On je nevjerovatan talent i to svi znamo, vidjeli smo ga mnogo puta kako ~ini stvari poput ovih protiv Napolija. Ali, {to je bitnije, on to ~ini uvijek kada je najpotrebnije i, prema mom mi{ljenju, to je ono {to ga ~ini na{im najboljim igra~em ikad, ali i najutjecajnijim u historiji Premijer lige - kazao je Kar(A. ^.) ager.

Ko{arka{ki vikend
Prvenstvo BiH za mu{karce (4. kolo): Danas: Bosna ASA BH Telecom - Kakanj (17 sati), Sloboda - Brotnjo (19), SL IAT Leotar - Zrinjski (19), Mladost ^apljina Lasta (19), Hercegovac - Slavija (19), Borac Nektar - ^elik (20.15). Slobodna je Varda HE. Prvenstvo BiH za `ene (3. kolo): Danas: Trebinje 03 - Borac ML IEFK (16), RMU Banovi}i - Sloboda (18), Tomislav - Jedinstvo BH Telecom (18.30), @eljezni~ar Igman (19). Sutra: Rudar - Mladi Kraji{nik (14.30). NLB liga za ko{arka{e (6. kolo): Danas: Cibona - Nimburk (17), Partizan - Zagreb (19.30), Budu}nost Igokea (20). Sutra: Hemofarm - Union Olimpija (17), Zadar - Radni~ki (17), Krka - Zvezda (19). Sino}: [iroki TT kabeli - Cedevita.

Oberto zbog bolesti zavr{io karijeru
Poznati argentinski ko{arka{ Fabricio Oberto objavio je ju~er da zbog problema sa srcem zavr{ava igra~ku karijeru. Oberto (35 godina, 208 centimetara), koji je prije dvije sedmice pristupio NBA ekipi Portland trejl blejzersima, bio je 2004. olimpijski prvak s reprezentacijom Argentine, dok je 2007. sa San Antonio sparsima osvojio NBA titulu. U {est sezona u najja~oj svjetskoj ligi, u kojoj je igrao i za Va{ington vizardse, sakupio je 336 nastupa. - Bila je ovo te{ka odluka, ali sam siguran da je ispravna. Stavio sam svoje zdravlje i porodicu ispred ko{arke izjavio je argentinski centar. Prije odlaska u NBA, Oberto je igrao i za evropske velikane, gr~ki Olimpijakos te za {panske Kahu Laboral (V. B.) i Valensiju.
Vitkovac: Pro{le sezone igrao za Budu}nost

[panski fudbaler odustao

De la Red zvani~no okon~ao karijeru
Mar{ iz Atlante u Zvezdu
Crvena zvezda dovela je ve} drugo ameri~ko poja~anje u kratkom periodu, a sve radi bijega s dna tabele regionalne NLB lige za ko{arka{e (u pet kola jedini su klub bez pobjede). Nakon beka D`amara Janga (Jahmar Young), Beogra|ani su anga`irali krilnog centra Rikarda Mar{a (Ricardo Marsh, 29 godina, 203 centimetra. On sti`e direktno iz NBA lige, preciznije iz Atlanta hoksa, za koje je odigrao ~etiri pripremne utakmice, ali nije izborio ugovor za novu sezonu. Igra~ Real Madrida Ruben de la Red, koji je prije dvije godine zbog problema sa srcem bio prinu|en da se povu~e iz takmi~arskog pogona, objavio je ju~er da je zavr{io karijeru. [panac je izgubio svijest u septembru 2008. godine u 13. minuti utakmice u Kupu kralja protiv Real Uniona i od tada se nije vra}ao na teren. Dugo je ovaj 25-godi{njak izjavljivao kako `eli povratak na teren, ali to o~igledno nije

No} gostiju
U NBA su odigrana dva me~a u kojima su slavili gosti. Njujork je trijumfovao u ^ikagu (120:112), a Oklahoma u Portlandu (107:106).

De la Red: Povratak nije bio mogu}

bilo mogu}e. De la Red je postao trener u omladinskom (N. D.) pogonu Reala.

SUBOTA 6. 11. 2010.

15.55
NOGOMET, BHT1

BHT1

FTV

OBN

HAYAT TV

PINK BH

19.35

LONDON LIVE

14.00

BEVERLY HILLS 90210

19.00

V.I.P SURVIVOR

21.00

ZVIJEZDA MO@E[ BITI TI

21.00

FARMA

Engleska liga: Manchester Utd Wolverhampton

17.00
EMISIJA, PINK BH

Show time
U ovosedmi~nom izdanju magazina „Showtime“ urednica i voditeljica Naida Srnja ugostit }e na{u muzi~ku legendu Halida Be{li}a i popularnog hrvatskog pjeva~a Tonyja Cetinskog.

07.10 Izvan granica, strana dokumentarna serija, 26/26 07.35 Blaga civilizacije: Indija, r. 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Gor{tak, animirana serija, 36/39 08.35 Dijete pjesnik, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 4/36, r. 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda, r. 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Obalska stra`a, igrana serija, 9/61 13.25 Major Bauk, doma}i igrani film, r. 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet: Engleska Premier liga: Manchester United - Wolverhampton Wanderers, prijenos 18.00 Darvinovo putovanje, strani dokumentarni program 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Zlatna vremena, igrani film 22.00 BHT vijesti 22.15 Formula 1: Brazilian Grand Prix, kvalifikacije, snimak 23.30 Ve~eras sa ... Joolsom Hollandom, muzi~ki show 00.25 Obalska stra`a, igrana serija, 9/61, r. 01.10 London Live, muzi~ki program, r. 01.40 Pregled programa za nedjelju

08.00 Vijesti 08.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 47. epizoda, r. 09.00 ZIZ Bo u pokretu Graditelj Bob Angelina balerina Ispeci pa reci Tomica i prijatelji Pingu, 13. epizoda Hranoljupci [oni i njegovo stado Mali lete}i medvjedi}i 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 48. epizoda 13.10 Melrose Place, igrana serija, 15. epizoda 14.00 Beverly Hills 90210, igrana serija, 15. epizoda 14.50 Vijesti 15.00 Predstava Hamleta u selu Mrdu{a Donja, jugoslovenski igrani film 16.35 Sarajevska hronika 17.00 Bo{ko Buha, jugoslovenski igrani film (RP) 17.50 Dnevnik, najava 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ko`e, doma}a igrana serija, 1. epizoda 21.25 Ku}na pravila, ameri~ki igrani film (Z) 23.00 Dnevnik, najava 23.43 Loto, dobitna kombinacija brojeva 23.45 Dnevnik 3 00.05 Jaguarov skok, jugoslovenski igrani film (RP) 01.55 Melrose Place, igrana serija, 15. epizoda, r. 02.35 Beverly Hills 90210, igrana serija, 15. epizoda, r. 03.15 Pregled programa za nedjelju
Muzi~ki program Istina, dokumentarni program Autovizija Klinika, igrana serija Intervju, informativni program Dnevnik, r. 16.45 17.25 17.50 18.15 19.30 20.05

07.00 Gusarska akademija, crtani film 07.25 Nimboli, crtani film 07.40 Dora istra`uje, crtani film 08.00 Pocoyo, crtani film 08.10 Oggy i @ohari, crtani film 08.35 Gusarska akademija. crtani film 08.50 Na{a mala klinikanova sezona, humoristi~na serija 09.45 Nemojte {ta zamjeriti mit Fadil und Dario, humoristi~na emisija 10.10 Elin ~arobni svijet, film 12.15 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.05 Arhiv srca, Gost: Neda Arneri} 14.00 Ke~eri, sportski program 14.50 Rat bendova, muzi~ki spektakl 16.55 Lanina vremenska prognoza 17.00 Biseri: Selma Bajrami, talk show 17.50 Red Carpet, showbiz magazin 18.50 Vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 V.I.P. Survivor, reality show 20.00 V.I.P. Survivor, Povratak u civilizaciju 21.00 Filmski maraton, San za `ivotom J. M. Barryja 22.45 Filmski maraton, Drakula 3000 00.15 San za `ivotom J. M. Barryja, film

07.00 Mali crveni traktor, crtani filmovi 13,14.15. epizoda 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Graditelj Bob, crtani film, 42. epizoda 08.15 Fifi i Cvjetno dru{tvo, crtani film, 42. epizoda 08.35 @ablja patrola, crtani film 3. epizoda 09.00 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 41,42, 43, 44. epizoda 10.00 Ben 10. Alien force, crtani film, 14. epizoda r. 10.30 Ben 10. Alien force, crtani film, 15. epizoda 11.00 Winx, crtani film, 33, 34, 35. epizoda 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, igrana serija, 58. epizoda 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, show 16.00 1001 no}, igrana serija, 59. epizoda 16.50 Indija, igrana serija, 59. epizoda 17.45 Vremenska prognoza 17.47 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, igrana serija, 60. epizoda 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije u`ivo 23.00 Formula za smrt, igrani film 01.00 Vremenska prognoza

08.00 ^ovjek u sedlu, film 10.00 Farma, reality u`ivo 11.00 Birajte svoj hit, zabavna muzika 12.00 Info top, informativni prog. 12.20 Gold music 14.00 Info top, informativni prog. 14.05 Kuka, film 15.50 Info top, informativni prog. 16.00 Valentina, serija 16.50 Gusto tv kulinarstvo 17.00 Show time, zabavna emisija 18.30 Info top, informativni prog. 18.55 Gusto tv kulinarstvo 19.00 Zakon Kenterberija, serija 20.00 Farma, reality vtr 21.00 Farma, reality izbor dueliste 21.15 Zvijezde granda 23.15 Farma, reality u`ivo 01.15 Tunel smrti, film

TV Alfa
07.00 08.11 09.00 09.30 10.30 10.40 11.30 11.35 12.30 12.40 13.15 13.33 14.30 14.35 16.30 16.45 17.15 18.15 18.40 19.00 20.00 21.40 22.30 23.00 24.00 Dje~iji program Muzika Crtani filmovi Emisija Liberti, repriza Vijesti Muzika Vijesti Jukebox Vijesti Poznati Na tragu prirode Jukebox i EPP Vijesti Jukebox i EPP Vijesti Emisija Kafe Azra, repriza Jukebox Za svaku bolest trava raste repriza Centralna informativna emisija Jukebox i EPP Igrani film Muzika i EPP Jukebox Dnevnik 1 repriza Jukebox

TVTK
16.00 Vijesti 16.15 Dijagnoza, informativni program 17.00 Na{e daje vi{e, informativno-zabavni program 17.30 Moj dom, magazin 18.00 Na selu na sijelu, zabavnodokumentarni program 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller tv 19.35 Dje~iji program 20.00 Film

20.00 20.30 21.00 22.00 23.00

TV Jasmin
19.20 19.30 20.30 21.00 Na dana{nji dan SMS spotovi TV Sahar, vijesti Folkmanija, muzi~ko-zabavni program, r.

Vinoteka, emisija Adventura Rakela II emisija, r. EX. PLUS: Karmen Vrlji~ak, r. Zagrljaj ljepote Dnevnik HRT OD@AK: 72 sata bez kompromisa, reporta`a 20.55 Obra~un u ringu 10, 3. nastavak

17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 21.00

Bonaventura Sfera, emisija iz kulture, r. Me|u nama, repriza Vijesti Svjetlo vjere Snimak ko{arka{ke utakmice

TV Bugojno
16.00 16.50 19.00 19.20 20.00 21.00 1001 no} - igrana serija Indija - igrana serija Sedmi~ni informator Muzika 1001 no} - igrana serija Igrani film

TV USK
15.40 Velikani pro{losti: Rosinijev duh, dok. program 16.40 Autoshop magazin 17.10 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 3. epizoda 18.15 Duhovni svijet, vjerski program 19.00 Dnevnik TV USK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Razmi{ljaj zeleno, dok. program

17.45 19.30 20.00 20.35 21.30 22.30 23.00 00.50

Kao kod svoje ku}e Dnevnik 2 Vitafon BN music Tu|e sla|e Dnevnik 3 Doma}i film: Vreme ~uda Igrani film: Sve za moju djecu

TV Kakanj
16.00 17.00 17.05 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.20 21.00 21.30 Melissa, serija Flash vijesti Prahistorijski park ADS kviz Vjera i `ivot Bra}a Koale Dnevnik FTV Vijesti IC Svi vole Rejmonda, serija Sportske legende Izgubljeni raj, film

HIT TV
21.00 22.00 22.30 23.30 00.30 00.35 01.20 Biljana za Vas Bonaventura Folk show Trend setter Tri minuta Gost i ona Film

TV HEMA
12.00 Religija u slu`bi `ivota - repriza 13.00 Dokumentarni program, r. 14.00 Dokumentarni program - r. 15.00 TV Liberty - magazin Radija Slobodna Evropa - repriza 16.00 Pri~e iz na{ih krajeva - reporta`a repriza 17.00 Sve o svemu - dokumentarni program - repriza 18.00 Autoshop magazin - emisija o automobilizmu - repriza 19.00 Sevdah - muzi~ki program 20.00 Dopamin, igrani film 22.00 Religija u slu`bi `ivota 23.00 Dokumentarni program repriza

OSM
18.30 18.55 19.05 19.35 19.45 DAN - informativna emisija Vremenska prognoza SMS oglasi Game Zone Muzi~ki predah

TV Visoko
19.30 20.05 20.30 21.05 21.45 Dnevnik FTV Sje}anja Aktuelnosti Turizam plus Aneta Micevska i grupa Molika - snimak koncerta

TV Gora`de
17.00 Kontakt program, r. 18.25 Muzi~ki program 19.00 Dnevnik

TV KISS
12.10 Rubala show 15.10 Film, Adaptacija

TV Zenica
15.00 Vijesti 15.10 Plima `ivota, igrana serija

TV Cazin
16.30 17.30 18.00 19.00 Gost i ona Autovizija, repriza Moja {kola, program za djecu Bonus

BN
14.45 16.00 16.25 17.20 BN koktel r. Dnevnik 1 Tu|e sla|e Preljubnici

SATELITSKI TV PROGRAM
RTS Eurosport Eurosport 2 Sportklub National G. MTV Adria RTL PRO 7

23.40
FILM, NOVA TV

Magla
14.15 VI I MIRA ADANJA POLAK 16.00 MA^EVANJE 14.00 [ALKE 04 - ST PAULI 20.00 ATP VALENCIA 20.00 NEMOJ RE]I MAJCI... 20.30 SO 90’S 20.15 SUPERTALENT 20.15 TAKSI 4

13.20 Vrijeme 13.30 Srbija na vezi 14.15 Vi i Mira Adanja Polak 15.00 Vijesti 15.10 Vjerski mozaik Srbije 16.00 Vijesti 16.05 TV mre`a srpske dijaspore 16.35 Leti, leti, pjesmo moja mila

14.30 Reli 15.00 Reli 16.00 Ma~evanje 17.00 Veslanje 18.00 Biciklizam 19.00 Biciklizam: Poljska 21.15 Boks. M. Lamare L. Morelli 23.00 Kik Boks. Svjetska Serija Amsterdam

13.00 Ragbi 14.00 Fudbal: [alke 04 - St Pauli 15.30 Fudbal: Monchengladbach - Bajern Minhen 17.30 Fudbal: Freiburg - Mainz 19.00 Fudbal: Hamburger Sv Hoffenheim 20.30 Vijesti

14.00 Real NBA 14.30 U`ivo: ATP Basel 1/2 Finale 19.00 NBA Live 19.30 NBA Action 20.00 U`ivo: ATP Valencia 1/2 Finale 22.00 Premier League. Manchester United Wolves 23.59 U`ivo: NHL. Montreal Ottawa

17.00 Velik, ve}i, najve}i 18.00 Skriveni svjetovi 18.30 Skriveni svjetovi 19.00 Sekunde do katastrofe 19.30 Sekunde do katastrofe 20.00 Nemoj re}i majci... 20.30 Nemoj re}i majci... 21.00 Granica

Brand New Spotlight Just See MTV Celebrity Bites 17.50 3 From 1 18.00 Top 20 19.40 Just See MTV 20.00 MTV Take Over 20.30 So 90’s 21.30 Official Top 20 Rihanna 23.00 MTV World Stage Arcade Fire

16.30 17.00 17.10 17.20

15.30 Formula 1 16.20 WTCC 16.30 Formula 1 18.20 Autotrgovci 18.45 RTL aktuelnosti 19.05 Explosiv 20.15 Supertalent 23.00 Sindi iz Marcana 00.15 4 singla

14.30 Melkolm u sredini, serija 15.25 Sta`isti, serija 16.30 Cool&Fool, film 18.00 Vijesti 18.10 Simpsonovi 19.10 Talk, Talk, Talk 20.15 Taksi 4, film 22.00 Kung Fu frka, film

Nakon sna`ne oluje na podru~ju Mejna, lokalni umjetnik Dejv Drejton odlazi sa sinom Bilijem i arogantnim susjedom, advokatom Brentom Nortonom iz svoje ku}e blizu jezera u supermarket u nabavku. Na putu nai|u na maglu, a poslije ugledaju kako vojni konvoj, policija i vatrogasna vozila voze prema njoj. Uloge: Tomas D`ejn, Mar{a Gej Harden, Lori Holden Reditelj: Frank Darabont

SUBOTA 6. 11. 2010.
RTRS HRT 1 HRT 2 Nova TV

[APAT ZVIJEZDA
Priprema: Hedija MEHMEDI]
Ljubav: Za svoju ljubav morate se boriti, puno pri~ati o njoj, radovati se. O~ekujte mirno u`ivanje u svojoj vezi. 21. III - 20. IV Posao: Aktivnosti vam oduzimaju dosta vremena. Morate balansirati izme|u privatnog i poslovnog `ivota. Zdravlje: Izbjegavajte stresne situacije.
OVAN BIK
21.IV - 22.V

18.05

TNT

20.15

PLES SA ZVIJEZDAMA

22.55

SINOVI ANARHIJE

11.55

SMALLVILLE

08.15 Turizam plus Mala tv 09.00 Nodi, crtana serija 09.25 Medo Rupert, crtana serija 09.45 Tomica i prijatelji, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.25 Miniskule, program za djecu 10.30 Svijet divljine, program za djecu 10.35 Moja {pijunska porodica, serija 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.18 Pravoslavlje, religijski program 12.50 Rije~ vjere, religijski program 13.10 Tajne rata, dokumentarni program 14.05 Kraj Dinastije Obrenovi}, serija 15.00 Moj ro|ak sa sela, serija 16.00 Banjalu~ka panorama 17.00 Vijesti 17.10 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, rijaliti {ou 17.40 Za.druga, emisija za mlade 18.05 TNT, serija za mlade 18.55 Ah, ta planeta [arene ka`e 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 U mre`i prevare, film 22.15 Prislu{kivanje, serija 23.20 Dnevnik 3 23.50 Vremenska prognoza 23.55 Brojevi, serija 00.40 Prvi talas, serija 01.25 U mre`i prevare, film

12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.35 14.50 15.20 16.15 16.45 16.50 16.55 17.00 18.10 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.15 21.55 22.15 22.30 22.40 23.30 01.05 02.25 04.00 05.30

Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, multinacionalni magazin Duhovni izazovi Kulturna ba{tina: [ibenski |ardini (R) Eko zona @ivot: Ptice, dokumentarna serija (5/10)* Euromagazin Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Vijesti Vrijeme sutra Reporteri: Tko ide u Lavru* U istom loncu, kulinarski show Potro{a~ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio (2/8)* Ples sa zvijezdama, 2. dio (2/8)* Vijesti Vijesti iz kulture Momci s Madisona 3, serija (12) (7/13)* Zemlja `ivih mrtvaca, kanadsko-francusko-ameri~ki film (18)* Filmski maraton: Nepoznato, ameri~ki film (12) (R)* Filmski maraton: 45, ameri~ki film (18) (R)* Filmski maraton: Tri lica straha, talijansko-francusko-ameri~ki film (12) (R)* Kulturna ba{tina: [ibenski |ardini (R)

07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.40 Najava programa 07.45 Trolovi, crtana serija (24/26)* 08.10 Plesne note, serija za djecu (1/18)* 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh* Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh* 09.35 Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu (6/13)* 10.05 Ni da ni ne: Legalizacija lakih droga 11.00 Mr.Atlas, ameri~ki film* 12.35 Briljanteen (R)* 13.15 Program za{tite za princeze, ameri~ki film* 14.40 Negdje u vremenu, ameri~ki film* 16.25 Magazin LP 16.55 Sao Paulo: F1 - kvalifikacijska utrka za VN Brazila, prijenos 18.15 Osijek: Gimnastika - Svjetski kup, prijenos 19.55 Ve~eras... 20.00 HNL: Karlovac - Osijek, prijenos 21.55 HNL emisija 22.55 Sinovi anarhije, serija (12) (13/13)* 23.55 Sting i Kraljevski orkestar u Frankfurtu na Majni glazbeni specijal 00.25 Vrijeme je za jazz: Djabe* 01.25 Kraj programa

07.00 Na{a mala klinika, serija (30/30) 07.55 Bra~ne vode, serija (13/26) 08.25 Dora istra`uje, crtana serija (59/64) 08.50 Timmy Time, crtana serija (15/52) 09.00 Winx, crtana serija (15/52) 09.25 Chuggington, crtana serija (17/52) 09.40 Ben 10: Alien Force, crtana serija (21/26) 10.10 Kinder surprise memori kviz 10.25 Televizijska posla, serija (6/22) 10.55 Frikovi, serija (10/16) 11.55 Smallville, serija (16/20) 12.55 Zbogom, biv{i, serija (5/10) 13.55 Za tvoje plave o~i, igrani film 15.45 Ljubavni brodolom, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Ljubavni brodolom, igrani film - nastavak 17.40 Lud, zbunjen, normalan, serija (13/25) 18.30 Lud, zbunjen, normalan, serija (14/25) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Meteor 1 i 2, igrani film 23.40 Magla, igrani film (15)* 01.50 Krv i vino, igrani film (15)* 03.35 Ezo TV, tarot show (18)* 05.00 Zaljubljeni Shakespeare, igrani film (12)* 07.00 Kraj programa

Ljubav: Ovo mo`e biti divan dan. Uvjet je da

nekim osobama ne dopustite da se petljaju u va{u ljubavnu sre}u. Posao: Va{i interesi su prvenstveno nov~ane prirode. Pogotovo {to ste, u posljednje vrijeme, realniji nego ina~e. Zdravlje: Barem smanjite pu{enje...
BLIZANCI Ljubav: Imate snage i motivacije da odr`ite ve-

zu. Ipak, va{e zanimanje za romanti~ne izljeve ljubavi su zanemarive. Posao: Zapravo, ne znate ta~no na ~emu ste. Imate dojam kao da je sve kako treba, ali tu je i nezadovoljstvo. Zdravlje: Prili~no ste mrzovoljni.
23.V - 22.VI

vodi u avanturu ili nevjerstvo. Nepromi{ljenost donosi probleme. 23.VI - 22.VII Posao: Niste danas osobito ambiciozni. Umanjena je `elja za isticanjem, zadovoljni ste prosje~nim u~inkom. Zdravlje: Vi{e pa`nje posvetite ishrani.
Ljubav: Plamti ljubavna vatra u va{em srcu. To dodatno unosi svje`inu u va{ kompletan 23.VII - 22.VIII privatni `ivot. Posao: Ovaj dan mo`e biti presudan za poslovanje. Najaktuelnija su pitanja karijere, statusa i napredovanja. Zdravlje: Sve je kako treba.
LAV DJEVICA
23.VIII - 22.IX

RAK

Ljubav: Ne manjka vam prilika, {to vas lako

Ljubav: Dolazi burno vrijeme. Kompliciraju se

odnosi sa partnerom. Ako ste na po~etku veze, vlada prava zbrka. Posao: Poslovni `ivot je izuzetno povoljan. Predani ste obavezama, ula`ete vrijeme i trud na pravi na~in. Zdravlje: Prili~no ste umorni.
Ljubav: Budite dodatno oprezni, ali iskoristite pru`enu priliku. Povucite se kada osjetite da je neophodno. 23.IX - 22.X Posao: Dan je ne{to povoljniji. Ipak, da biste ostvarili planove, bit }e vam potrebno mnogo hrabrosti. Zdravlje: Bez unutra{njeg ste elana.
VAGA [KORPIJA Ljubav: Pred vama je krasan period, ispunjen

23.00

Formula za smrt
Ko je mogao namjerno osloboditi rijetki i smrtonosni virus afri~ke kuge koja se nekontrolisano {iri kroz najve}e ameri~ke gradove. Jedna usamljena, odlu~na doktorica o~ajni~ki i neustra{ivo traga za istinom, ali uskoro otkriva da je i sama meta napada~a. Isti~e vrijeme za spa{avanje ljudske vrste. Uloge: Nikolet [eridan, Vilijam Devejn, Stiven Kafri Reditelj: Arman Mastrojani Pozori{ni pisac J. M. Beri polako gubi inspiraciju i ~ini se da njegove predstave, dru{tvene satire, ba{ ne odu{evljavaju Londonce. Beri `ivi mirnim `ivotom sa svojom suprugom Meri, no sve }e se promijeniti kada jednog dana u parku upozna usamljenu udovicu Silviju Levelin Dejvis i njeno ~etvero djece. Uloge: D`oni Dep, Kejt Vinslet, D`uli Kristi, Rada Mi~el Reditelj: Mark Forster

22.45 Drakula
FILM, OBN

potpuno ljubavlju. Ba{ onako kako `elite. Zavodljivi ste i privla~ni. Posao: Dinami~an i neobi~an dan, {to vama potpuno odgovara. @elite da se doka`ete, {to }e se i desiti. Zdravlje: Naprosto, isijavate pozitivnu energiju.
23.X - 22.XI

FILM, HAYAT TV

Godina je 3000. [estero~lana posada svemirskog broda na ~elu sa kapetanom Van Helsingom otkriva transportnu letjelicu Demeter nestalu prije 100 godina. U izgubljenom brodu vide izvor brze zarade te se u nadi da }e prona}i vrijedne artefakte ukrcavaju na nepoznati brod. Umjesto vrijednog tereta pronalaze 50 crnih lijesova i bude Drakulu iz stoljetnog sna. Uloge: Kasper Van Dien, Erika Eleniak, Coolio, Aleksandra Kamp-Greneveld Reditelj: Darel Rud

STRIJELAC

Ljubav: Ljubavne prilike nisu danas pretjerano zanimljive. Tako je, barem, ako posmatrate 23.XI-22.XII samo povr{inu... Posao: Borbenu energiju i napor usredoto~ili ste, uglavnom, na poslovni plan i na trku za novim polo`ajem. Zdravlje: Ve}ih opasnosti nema.
JARAC
23.XII-21.I

Ljubav: Danas ste glavni na ljubavnoj sceni.

San za `ivotom J. M. Barryja

Ku}na pravila

21.25

Situacija je povoljna, ba{ onakva kakvu pri`eljkujete. Posao: Dolaze izvanredni uspjesi. Napredak u karijeri ili na hijerarhijskoj ljestvici, nije pretjerano iznena|uju}i. Zdravlje: Za danas nema nepovoljnih uticaja.
VODOLIJA Ljubav: Najzad, kao da ste se prenuti iz letargi-

21.00
FILM, OBN

FILM, FTV

Homer Vels je siro~e koje tridesetih godina pro{log stolje}a odrasta u siroti{tu. Siroti{tem upravlja dobro}udni, ali nekonvencionalni dr. Lar~, koji se usput bavi i poba~ajima. Homer, koji nikada nije bio usvojen, postao je Lar~ov neslu`beni posinak i njegov odabrani nasljednik. No, Homer, koji je cijeli `ivot proveo u siroti{tu, ne `eli tamo provesti ostatak `ivota. Uloge: Tobi Megvajer, [arliz Teron, Majkl Kejn Reditelj: Las Holstrom

je. Planeta ljubavi-Venera se razigrala i opet osje}ate sre}u. Posao: Poslovi polako, ali sigurno, napreduju. Va`no je da pravilno rasporedite snagu, da se ne iscrpite. Zdravlje: I zdravlje vam je za{ti}eno.
22.I-19.II

gla{ena je potreba da budete voljeni, ali i da pru`ite ljubav. 20.II-2O.III Posao: Nezainteresirani ste za svakodnevne probleme, afirmaciju i nametanje svojih ideja. @elite predah. Zdravlje: Slijede opu{tanje i ugoda.

RIBE

Ljubav: Ovo je dan koji se dugo pamti. Na-

Dnevni avaz
Prvi broj „Avaza“ od{tampan je 15.9. 1993. Bosanskohercegova~ki politi~ki dnevnik; Izdava~: "avaz-roto press" Glavni i odgovorni urednik: Sead Numanovi} Ure|uje redakcijski kolegij: zamjenik glavnog urednika Indira ]ati}, pomo}nik glavnog urednika Fadil Mandal, DESK Muriz ^engi}, Globus Svjetlana Salom, Biznis Ismar [migalovi}, Crna hronika Re{ad Ljubovi}, Sport Oleg Lokmiæ, Kultura Anila Gajevi}, Sarajevski kanton Mladen Daki},

Dopisni~ka mre`a Fatma Tihi}, Sveznadar Zrinka Ili}, RTV Extra Aleksandar Toma{evi}, Panorama D`enana Burek, Prilozi Miodrag Ili}, no}ni urednik Sead Hasovi}, Oglasi Izet Dropi} DTP: Damir Hasanovi} Grafi~ki urednici: Jadranka Le{i}, Jasmin Dautbegovi} Menad`ment “avaz-roto press”: Sanja Isanovi}, direktor Dru{tva DTP: Studio "avaz-roto press" [tampa: GIK “OKO” d.d Sarajevo, D`emala Bijedi}a 185, tel: 033/455-333. TELEFONI: Generalni direktor: 281- 391, glavni i odgovorni urednik: 281- 490, Redakcija: 281- 393, 281- 398

i 281- 411, Panorame i dopisni~ka mre`a: 281- 409, Sarajevska hronika: 281-380, 281- 419 i 281-442, Crna hronika: 281413, RTV extra: 281- 421, Kultura: 281-355, Sportska : 281- 417 i 281-418, Fax: 281- 406, e-mail: sportska@avaz.ba , DTP: 281-424, e-mail: redakcija@avaz.ba, modem: 281- 412, faxovi: 281- 414 i 281- 415, Marketing: 281- 356, Fax: 281-441, e-mail:marketing@avaz.ba, Oglasna: 281-717, 281-718, Fax: 281-412, e-mail: umrlice@avaz.ba, Plasman i prodaja: 281-364, Finansije: 281- 357. DOPISNI[TVA: ZENICA: Marjanovi}a put bb (zgrada Jabuka), 032/424-440, tel/fax: 424-441; TUZLA: Turalibegova 22 (poslovnozanatski centar Korzo-pasa`), tel: 035/ 257-277 i 257-477; BR^KO: Bosne srebrene br. 3 (Kvadrant), tel: 049/215-648, BIHA]: Biha}kih

branilaca br. 2, tel: 037/310-363; MOSTAR: Husnije Repca bb, tel: 036/558-891; tel/fax: 036/558-890; GRA^ANICA: Ahmed pa{e Budimlije br. 23 (zgrada Ozrenka), tel: 035/706-043; TRAVNIK: @itarnica F Travnik, tel: 030/512-718, BANJA LUKA: Ekvator tr`ni centar, ulica Kralja Petra Prvog Kara|or|evi}a b.b.tel: 051/215-885, 215-887; GORA@DE: [ukrije Kukavice 12, tel: 038/222-251; BIJELJINA: Me{e Selimovi}a 2, tel: 055/209-753 Adresa: Te{anjska 24 a List je upisan u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture, sporta i informiranja RBiH pod brojem 529 od 28. 9. 1995. god. u skladu sa Zakonom o javnom informiranju. PDV ID BR. 200934630002. CIJENA: 1 KM

TOP VIJESTI

LJUDI I DOGA\AJI

Tu`ba 222 civila

Ira~ani tu`ili britansku vladu
LONDON - Advokati 222 ira~ka civila tu`ili su britansku vladu, tvrde}i da su njihovi klijenti bili `rtve sistematskog zlostavljanja koje su nad njima vr{ili britanski vojnici i ljudi koji su ih ispitivali i zahtijevaju opse`nu istragu o tome kako su se Britanci ophodili prema zarobljenicima u Iraku. Britanska vlada je ve} provela jednu istragu o mu~enju zatvorenika, a nova istraga treba po~eti sljede}e godine.

Maligan: Glumica nosi stil {ezdesetih na moderan na~in

Izbor ~asopisa „Harper’s Bazaar“

MALIGAN NAJBOLJE ODJEVENA
Glumica nominirana za Oskara iza sebe ostavila Viktoriju Bekam, Kejt Mos i Jasmin Le Bon
LONDON - Prema izboru ~asopisa „Harper’s Bazaar“, Keri Maligan (Carey Mulligan, 25) progla{ena je najbolje odjevenom `enom 2010. godine. Tako je glumica nominirana za Oskara iza sebe ostavila Viktoriju Bekam (Victoria Beckham, 36), Kejt Mos (Kate Moss, 36) i Jasmin Le Bon (Yasmin, 46). Viktorija Bekam ima i svoju modnu liniju, a Kejt Mos godinama je cijenjena zbog svog modnog izri~aja. Me|utim, modni stru~njaci bili su odu{evljeni crnom „Prada“ haljinom prekrivenom sa stotinu dragulja, koju je Keri nosila na dodjeli Oskara. Upravo njen jedinstveni osje}aj za modu donio joj je titulu najbolje odjevene, komentirali su stru~njaci. Stilisti su kona~nu odluku bazirali na zaklju~ku kako glumica nosi stil {ezdesetih na moderan na~in. Me|u prvih deset na{la se ~ak i Samanta Kameron (Samantha Cameron), supruga britanskog premijera Dejvida Kamerona (Davida). Ona se nalazi ispred Gvinet Paltrou (Gwyneth Paltrow, 38), Stele Mekartni (Stelle McCartney, 39) i Sijene Miler (Sienne Miller, 29), koje nisu u{le u top deset.
Koneri: Radio kao model

Konerijev akt
LONDON - Me|u slikama nedavno preminulog {kotskog umjetnika prona|en je i jedan akt [ona Konerija (Sean Connery) kada je jo{ bio na po~etku gluma~ke karijere. Slika nagog Konerija, nezaboravnog u ulozi tajnog agenta 007, napravljena je 1951. godine kada je {kotski glumac radio kao model na fakultetu likovnih umjetnosti u Edinburgu.

^iji je pas ve}i, ja~i, br`i
VA[INGTON - Biv{i ameri~ki predsjednik D`ord` Bu{ (George W. Bush) u memoarima „Decision Points“, koji sti`u u utorak u knji`are, pi{e o jednom susretu s tada{njim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tokom Putinove posjeta ameri~koj predsjedni~koj rezidenciji u „Camp Davidu“, Bu{ ga je upoznao sa svojim {kotskim terijerom Bernijem. Putin je uzvratio istom gestom kada je Bu{ posjetio Rusiju, a Putin ga poveo u razgledavanje imanja oko njegove da~e. Veliki crni Putinov labrador dojurio je travnjakom. Sa sjajem u o~ima, Vladimir je rekao: „Ve}i, ja~i, br`i od Bernija“, pi{e Bu{. Bu{ ka`e kako je poslije ispri~ao tu pri~u kanadskom premijeru Stivenu Harperu (Stephen), koji mu je odgovorio: „Ima{ sre}e da ti je pokazao samo svog psa!“

Sru{io se kubanski avion
HAVANA - Nema pre`ivjelih u padu kubanskog putni~kog aviona koji se sa 68 putnika i ~lanova posade u no}i sa ~etvrtka na petak sru{io u centralnom dijelu zemlje, saop}ila je kubanska Uprava za zra~ni promet. Avion je bio na letu iz Santijaga de Kube za Havanu, a sru{io se u blizini gradi}a Guasimala nakon {to je uputio poziv za pomo}. U avionu se nalazilo 40 Kubanaca, me|u kojima sedam ~lanova posade, i 28 stranaca.

Iskosa

Sporna motivacija
NJUJORK - Advokati ameri~ke kompanije „Alarm One Inc“ trude se da doka`u na sudu kako slu`benica firme D`enet Orlando (Janet) nije u pravu {to tu`i kompaniju u iznosu od 1,2 miliona dolara zbog seksualnog poni`avanja. D`enet je dala otkaz u kompaniji „Alarm One Inc“ kada su, kako bi poja~ali motivaciju radnika, menad`eri dozvolili da saradnici mogu one s lo{ijom prodajom lupkati po stra`njici.

Putin i Bu{: Iznena|uju}i razgovori

Avion je bio na letu iz Santijaga de Kube za Havanu

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->