You are on page 1of 76

(NE)OČEKIVANE PROMJENE

MOJ GALEBE
INTERVJU: TARIQ ALI
UDAR NA DRŽAVU BiH
ŽENA U ISLAMU
ČOVJEK S KRAJA GRADA
RAMAZAN I POST
PUTOVANJE TAMNIM VILAJETOM

MEĐUNARODNA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA


“POKAŽIMO SVIJETU LJEPOTE UNE”
SADRŽAJ OGLASI

SADRŽAJ

UVODNIK
POPIS STANOVNIŠTVA 2011.
(Ne)očekivane promjene . ................................................................... 3
ISSN 1334-5052 Poštovani sunarodnjaci, Bošnjače i Bošnjakinjo!
BOŠNJACI U HRVATSKOJ Podsjećamo Te da će se od 1. do 28. aprila/travnja
PREPORODOV JOURNAL Simpozij “Cazinska krajina u XX. stoljeću” ......................................... 4 2011. godine održati Popis stanovništva, kućanstava i sta-
mjesečnik KDBH “Preporod” Silovanja u proteklom ratu u BiH . ....................................................... 8 nova u Republici Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je tajnost
Izdavač: Bosansko-hercegovačka zbilja ........................................................... 10 prikupljenih podataka zagarantirana Zakonom o popisu sta-
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Promocije novih knjiga Seada Begovića ............................................. 13 novništva te da će oni biti korišteni isključivo u statističke svrhe.
“Preporod” Posljednja prozivka maturanata ......................................................... 15 BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE Ovaj Popis stanovništva za nas Bošnjake u Hrvatskoj
Glavni urednik: Izbor novog rukovodstva BNZH ....................................................... 17 ima višestruko značenje: kao homogeni nacionalni kolekti-
Ismet Isaković vitet u Republici Hrvatskoj zasigurno možemo poboljšati svoj
Srebrenica – simbol bošnjačkog otpora i tuge ................................... 20
Poštovani Bošnjaci, položaj u svim sferama društva. Popis stanovništva jedin-
Zamjenik glavnog urednika: Tradicionalni posjet Srebrenici ........................................................... 25
stvena je prilika da Bošnjaci potvrde i ojačaju poziciju druge
Filip Mursel Begović Krajiška ljepotica ................................................................................ 26 dragi sunarodnjaci! nacionalne manjine po brojnosti (prema Popisu iz 2001. go-
Redakcija: Epske tvorevine o identitetu . ............................................................ 28 dine) i isprave štetu kojoj su sami doprinijeli izjašnjavanjem
Amina Alijagić Čarobna ljepota riječi, glazbe i scenskog prikaza . ............................. 30 pripadnosti nepriznatoj i nepostojećoj nacionalnoj kategoriji
Mirza Mešić Potresne fotografije ........................................................................... 32 Historijski je trenutak ispraviti štetu koju smo na – Muslimani, kako se tada polovica našeg naroda izjasnila.
Sena Kulenović KDBH “Preporod” u Zvorniku, Trebinju i Mostaru ........................... 33 prethodnom Popisu stanovništva 2001. sami sebi Povijesni tokovi uvelike su određivali sudbinu našeg
Edis Felić nanijeli. naroda i njegova imena. Posljednji rat u Bosni i Hercegovi-
Osman – čovjek koji je zadužio muslimane u Hrvatskoj . .................. 35
Faris Nanić ni za nas je, između ostalog, značio konačnu i neupitnu de-
Suradnici: HRVATSKA finiciju našeg imena i identiteta. Dok nas je ime Musliman,
Mirsada Begović • Izjasni se jedinim svojim imenom – Bošnjak – jer time prvi puta primjenjeno u Popisu 1971., s jedne strane, oču-
Moj galebe ......................................................................................... 37
Ajka Tiro Srebreniković doprinosiš da se potvrdimo kao druga nacionalna manjina valo kao kolektivitet, s druge je ostavljalo isuviše prostora
Edina Smajlagić po brojnosti u Republici Hrvatskoj i uvećavaš svoja prava! za kojekakve manipulacije. Ime Bošnjak konačno nas po-
INTERVJU – TARIQ ALI
Avdo Huseinović (BiH) Muslimani nemaju monopol na glupost ............................................. 39 vezuje sa zemljom i prostorom koji su naši preci nastanjivali
Edin Tule (BiH) • Poštuješ li samoga sebe, bit ćeš poštovan! Ono si što jesi: stoljećima i koji nas određuju kulturno i povijesno.
Amel Suljović (BiH) državljanin Republike Hrvatske, Bošnjak/Bošnjakinja po Ideja o vraćanju našeg historijskog imena Bošnja-
2 BOSANSKI BAROMETAR 75
rodu, jezik ti je bosanski, a vjera islam. ci usvojena je 27./28. septembra/rujna 1993. godine na
Adresa: Nova britanska politika prema BiH . .................................................. 44
Preporodov Journal Drugom bošnjačkom saboru u Sarajevu, a ono je potvr-
Dostojanstven odgovor Sarajeva i Tuzle ............................................ 46 đeno i amandmanom na Ustav BiH iz 1994. godine te
Ilica 35, 10000 Zagreb Udar na državu BiH ........................................................................... 48 Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH iz 1995. godine.
Telefon/faks:
+385 (0)1 48 33 635
Pokopano 775 posmrtnih ostataka ....................................................
Politički motiviran zahtjev ..................................................................
50
51
Bošnjače/Bošnjakinjo! Time je iskorišteno pravo našeg naroda da konačno odlu-
čuje o svome imenu.
e-mail: Svoj položaj u Republici Hrvatskoj sami određujemo
kdbhpreporod@zg.t-com.hr IZ SVIJETA i gradimo. Oklijevanjem da se izjasnimo svojim jedinim
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr • Tajnost prikupljenih podataka zagarantirana je Zakonom o stvarnim nacionalnim imenom – Bošnjaci smanjujemo ka-
Ima li pilota u avionu? . ....................................................................... 52
ismet.isakovic@sk.t-com.hr popisu stanovništva. pacitet naših općih i političkih prava. Ustavnim zakonom
web: www.kdbhpreporod.hr
KULTURA RH propisano je da broj izjašnjenih pripadnika nacionalne
Žiro-račun: Braća Morići . ..................................................................................... 59 • Popis stanovništva jedinstvena je prilika da Bošnjaci manjine direktno određuje kapacitet tih prava u koje spada
ZABA 2360000-1101441490 Veliki prosvjetitelj i pisac .................................................................... 60 potvrde svoju brojnost ispravljajući grešku s posljednjeg i pravo na zapošljavanje njezinih pripadnika u državnim
Devizni račun: Popisa kada se polovica našeg naroda izjasnila kao institucijama.
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 PRIČE IZ BOSNE Muslimani. Iako nijedan kolektivni identitet nije u cijelosti homo-
Svjetski rekorder iz Breze ................................................................. 62 gen, bošnjaštvo svakako odražava naš kolektivni identitet.
Cijena: 20 kuna • Ime Bošnjak/Bošnjakinja konačno nas povezuje sa zemljom Ime Bošnjaci napokon nam je omogućilo da sve razlike
Pretplata: i prostorom koji su naši preci nastanjivali stoljećima i koji objedinimo i pomirimo. Danas mi Bošnjaci, koji živimo u
ŽIVJETI ISLAM
RH 80 HRK godišnje nas određuje kulturno i povijesno. Hrvatskoj, prihvaćamo Hrvatsku kao svoju domovinu (što
Žena u islamu (I) ................................................................................ 64
BiH 20 KM godišnje smo potvrdili i velikim brojem učesnika u Domovinskom
J Svijet 15 E godišnje
POVRATAK U BUDUĆNOST
• Po Ustavnom zakonu RH, broj izjašnjenih pripadnika
nacionalne manjine direktno određuje kapacitet njezinih
ratu), a Bosnu i Hercegovinu osjećamo zavičajem i izvorom J
Tisak: svoje historije, kulture, tradicije, identiteta i imena. Zato s
O mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Čovjek s kraja grada .......................................................................... 67
općih i političkih prava u koje spada i pravo njenih ponosom možemo reći da smo: državljani Republike O
pripadnika na zapošljavanje u državnim institucijama. Hrvatske, po nacionalnosti Bošnjaci, da nam je je-
U Tiskano uz financijsku potporu iz DIJALOG CIVILIZACIJA
zik bosanski, a vjeroispovijest islam. Ponosimo se U
Državnog proračuna Republike Ramazan i post . ................................................................................. 70
R Hrvatske putem Savjeta za nacionalne onim što jesmo jer samo tako zaslužujemo pošto-
vanje onih s kojima dijelimo životni prostor.
R
manjine Republike Hrvatske MURSELOV ĐULISTAN IZABERI SVOJE JEDINO IME
N N
Na naslovnoj stranici: Putovanje tamnim vilajetom .............................................................. 73 BOŠNJAK/BOŠNJAKINJA Glavni odbor BNZH
A Počitelj A
OGLASI
L Popis stanovništva 2011. godine ........................................................ 75
10000 Zagreb • Ilica 54 • tel: 48 19 377 • fax: 48 48 201 • e-mail: bnzh@zg.htnet.hr L
UVODNIK

Uvodna riječ

(Ne)očekivane promjene
Dana 16. lipnja 2010. donesene su četvrte po redu Promjene nalne manjine, rumunjska je pak tu mogućnost imala samo 2007. pri
Ustava RH. Akt kojim se izvršila druga (2000.) i treća (2001.) re- čemu je nije iskoristila.
vizija Ustava također je nazvan “Promjena Ustava”. Međutim, Na dan usvajanja ustavnih promjena, donesen je i Ustavni zakon
prve ustavne izmjene (1997.) bile su jedine koje su pravno-tehnič- o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
ki korektno nazvane “Ustavni zakon o promjeni Ustava RH”. Na- manjina, na temelju kojeg će pripadnicima nacionalnih manjina ko-
ravno, neosporno je najveći propust bio eklatantan izostanak sve- je u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5% biti omogu-
obuhvatne javne rasprave. Građani nisu doživjeli Ustav svojim ćeno da koriste opće i posebno pravo glasa kumulativno, a ne alter-
aktom, nego aktom političke elite (koje bi i same trebale biti ogra- nativno. Dakle, te manjine na osnovi posebnoga biračkog prava
ničene ustavnim odredbama). Sastanci između radnih skupina sa- imaju pravo izabrati pet manjinskih zastupnika. Drugi model vrijedi
stavljenih od HDZ-a i oporbe bili su tajni, glasnogovornici nisu za srpsku manjinu (za sada jedinu koja prelazi 1,5% udjela u uku-
davali priopćenja nakon sastanaka, a javna rasprava s desetak pnom stanovništvu), prema kojem su zajamčena tri manjinskih za-
udruga civilnog društva se odbacivala kao “neobvezna” (sic!). Ka- stupnika, s mogućnošću da se u praksi izbore za više, ukoliko prođu
ko može prenošenje suverenih ovlasti biti neobvezno? prag od najniže vrijednosti jednog mandata na tim izborima, na te-
Ključno je sadržajno razlikovati izmjene koje su bile nužne s melju općega biračkog prava.
obzirom na naše načelno usmjerenje prema euroatlantskim integra- Biračko pravo određeno je Ustavom kao opće i jednako. Pod
cijama (primjerice, biračko pravo za državljane EU) od izmjena ko- pojmom općeg biračkog prava podrazumijeva se da ga imaju svi
je su više ili manje pravno i/ili politički preporučljive (primjerice, punoljetni poslovno sposobni građani, bez ikakve razlike, dok se
biračko pravo dijaspore). Čak i u odnosu na integracijske tijekove pod pojmom jednakog biračkog prava određuje da svaki birač ima
postoje izmjene koje doduše nisu nužne, ali bi na temelju kompara- jedan glas, dakle da ne može glasovati dva ili više puta. Na temelju
tivnih iskustava drugih država članica EU bile oportune (primjerice, ove definicije neki autori smatraju da je pripadnicima manjina ko-
ojačati parlamentarni nadzor nad egzekutivom). Upravo s ovom jih je ispod 1,5% priznato veće aktivno biračko pravo (“birati”)
drugom skupinom izmjena, koje nisu bile nužne, trebalo je oprezno negoli ga imaju ostali građani. Takva negativna javna percepcija
postupati i pokazati zrelost, mudrost, (raz)umnost, tražeći ne samo bi se mogla izbalansirati reformom manjinskog pasivnog biračkog
konsenzus političkih opcija, već imajući na umu i potrebu za izgrad- prava (“biti biran”). 3
njom političke kulture postupnih promjena u okviru trajnih rješenja. Manjinski zastupnici su do sada imali, zbog svoje sužene izborne
Au contraire, nepromišljeno su i u zadnji trenutak uneseni branitelji osnovice, nerazmjeran utjecaj u djelovanju u Saboru (primjerice, utje-
i to samo kako bi se na neki način kompenziralo ograničavanje nji- caj na formiranje Vlade). Uloga manjinskog zastupnika bi se trebala
hovih prava, itd. redefinirati tako da se svede na isključivo predstavničke ovlasti (pri-
Nama najzanimljivije je postignuti kompromis o uvrštavanju mjerice, sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja se neposredno
nacionalnih manjina u preambulu: enumerirane su sve dvadeset i odnose na manjinu čiji su pripadnici). Naime, ako bi pripadnik odre-
dvije nacionalne manjine, uz izbacivanje odrednice “autohtono- đene nacionalne manjine bio izabran za zastupnika na temelju poseb-
sti”, ali uz zadržavanje riječi “i drugih”. Eliminacija nejasnog ter- nog biračkog prava “za manjine”, onda bi se on mogao smatrati samo
mina, opterećenog s 11 godina diskriminatorne primjene (1992.- političkim predstavnikom svoje manjinske skupine, odnosno pred-
2003.), vjerojatno je potaknuta činjenicom da je 12 “tradicionalno stavnikom zaštite njezinih kolektivnih prava. Nasuprot tome, ako pri-
naseljenih” (alohtonih) manjina bilo od 2003. (od stupanja na sna- padnik određene nacionalne manjine bude izabran za zastupnika na
gu novog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) apso- temelju općeg i jednakog biračkog prava, onda je on nedvojbeno “na-
lutno izjednačeno s 10 “autohtonih” manjina pobrojanih u starom rodni predstavnik”, s punim zastupničkim ovlastima.
Ustavu. Zadržavanje pojma “i drugih” signal je otvorenosti pri- Izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina su,
znavanju novih manjina, uzevši u obzir da će RH sve bržim pribli- među ostalim, omogućile pravnu osobnost koordinacijama Vijeća
žavanjem europskim integracijama neizbježno uskoro postati nacionalnih manjina, a funkciju koordinacije Vijeća srpske nacio-
odredište raznih imigrantskih skupina. nalne manjine obavljat će Srpsko narodno vijeće. Bošnjački zastu-
Dugo sanjana konstitucionalizacija statusa Bošnjaka izraz je po- pnik Šemso Tanković izjavio je da radi toga nije glasovao za izmje-
litičkog “priznanja” bošnjačke nacije općenito, a ne samo njene ma- ne. Međutim, to je mogućnost koja stoji na raspolaganju i drugim
njine u Hrvatskoj. Još je dvjema manjinskim zajednicama konstitu-
tivni status bio izrazito važan: slovenskoj, koja je zajedno s bošnjač-
nacionalnim manjinama, a osigurava ravnopravnu konkurenciju jer
proizlazi iz manjinskih vijeća koji su izvorna osnova političkog le-
J
kom “izbačena” 1997., te romskoj – zbog socijalne ekskluzije i po- gitimiteta. Uz to je otvorena i mogućnost vršenja funkcije koordina- O
litičke marginalizacije. Međutim, da li je bilo neophodno u svečani, cije nacionalne manjine i od strane krovne udruge te manjine, kad je
načelni uvod u Ustav opsežno nabrajati baš sve nacionalne manjine, to određeno međunarodnim ugovorima. U
pogotovo uzevši u obzir da to nije uvjet za ostvarivanje manjinskih
prava zajamčenih Ustavnim zakonom? Naime, vlaška manjina (12
Posljedice ukratko skiciranih izmjena osjetit ćemo naknadno.
Prema Hegelu, Minervina sova, simbolička ptica mudrosti, polije- R
članova, udio 0,00% u ukupnom broju stanovništva), turska (300
članova, 0,00% udio) i rumunjska (475 članova, 0,01% udio) nisu
će tek u sumrak. Njezino vrijeme nastupa navečer. Zapravo, odre-
đenu životnu pojavu moguće je u cijelosti pojmiti tek kad je zavr-
N
do sada osnovale svoje organizacije, niti sudjelovale u raspodjeli šila, jer se tad više ne može mijenjati. Tad će i zastupniku biti A
sredstava iz državnog proračuna. Vlaška i turska manjina nisu niti moguće razumjeti. q
jednom imale pravo na svog predstavnika ili lokalno vijeće nacio- Amina Alijagić L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Hvale vrijedna suradnja BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.
Uspješno organizirani simpozij o Cazinskoj krajini (23. i 24.04.2010.) privukao je veliki interes javnosti.

Simpozij
“Cazinska krajina u XX. stoljeću”
“U vezi učesnika u cazinskoj pobuni, izvršiti suđenje na smrt i kazne robije, kao i konfiskaciju imovine. Stvarati na tim
imanjima državna dobra i izvršiti raseljavanje porodica. Učesnike u pobuni izvesti pred vojni sud.”
(O.K. Partije Banja Luka, 17.05.1950.)

“...Stoga ovoj bandi, treba uništiti bazu, koja je rađala kriminal, njihove posjede pretvoriti u opštenarodno dobro...”
(Optužnica br. 0119)

U organizaciji Bošnjačke nacionalne


zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku žu-
paniju i Islamske zajednice u Hrvatskoj
(Medžlis Islamske zajednice Zagreb), u
Islamskom centru u Zagrebu, 23. i 24. trav-
nja 2010. godine, održan je XV. Simpozij
pod nazivom “Cazinska krajina u XX. sto-
ljeću – politika, ljudi, događaji...”. Nakon
održavanja simpozija, Dževad Jogunčić,
4 predsjednik Organizacijskog odbora, za
RTV USK je rekao da su imali 25 učesnika
iz Slovenije, Hrvatske i BiH i da je ideja
bila da se potakne razmišljanje, da se vrati
sjećanje na ono što nam se u povijesti deša-
valo, jer se u BiH vrlo malo zna o velikim i
presudnim povijesnim temema koje su traj-
no obilježile naš narod. Podsjetio je da je
2008. godine BNZ organizirala simpozij
pod nazivom “100 godina od formiranja
Muslimanske narodne organizacije”, tako-
đer i znanstveni skup o Huseinu Husagi Či-
šiću, o kojem se, bez obzira na presudan
značaj u formiranju bošnjačkog identiteta Simpozij o Cazinskoj krajini je održan u Kongresnoj dvorani Islamskog centra
malo zna, kao i o Cazinskoj buni. Dževad
Jogunčić je tada izjavio da je potrebno afir- rodov Journal”, “Bošnjački glas” i “Ja- vadom Jogunčićem) i Medžlisa Zagreb( s
mirati ove teme, a da je osnovni cilj skupa smin”. Time je dodatno potvrđen predani predsjednikom Mirsadom Srebrenikovi-
pokrenuti dijalog, te da su bili pozvani na- rad na povezivanju Bošnjaka iz dijaspore s ćem), uložilo je zaista veliki financijski i
čelnici općina iz Bosanske krajine, od kojih maticom, koju već nekoliko godina inten- fizički napor da se ovaj zahtjevni simpo-
su se pojavili načelnik Općine Cazin Ner- zivno provodi grupa entuzijasta i kulturnih zij, s mnoštvom uglednih sudionika,
J min Ogrešević i načelnik Općine Bužim
Mirsad Šahinović. Treba istaći da je prije
poslenika iz bošnjačkih udruga u Hrvatskoj. uspješno održi. Radovi sa simpozija bit
će objavljeni u Bošnjačkoj pismohrani za
O održavanja Simpozija Dževad Jogunčić, u
ime Organizacijskog odbora simpozija, po-
Veliki interes za simpozij 2011. godinu, koja će, ujedno, biti i te-
matski broj posvećen Cazinskoj krajini.
U sjetio načelnika Općine Cazin Nermina Povod da se u Islamskom centru Za- Simpozij je privukao veliku pozornost, pa
Ogreševića. Jedan od razloga posjete bio je greb održi simpozij o Cazinskoj krajini u se tijekom dvodnevnog održavanja u
R i razgovor o izdanjima BNZH i “Preporo- XX. stoljeću bila je 23. obljetnica radnog dvorani Islamskog centra tražilo mjesto
N da” u Hrvatskoj, pa je tim povodom Jogun-
čić poklonio određen broj časopisa i knjiga
otvorenja Zagrebačke džamije. Potrebno
je pohvaliti suradnju BNZ za Grad Za-
više. Tijekom simpozija bila je izložena
galerija originalnih fotografija i dokume-
A načelniku Općine u znak zahvalnosti za po- greb i Medžlisa Islamske zajednice Za- nata iz perioda Cazinske bune, koje pri-
dršku ovom projektu. Riječ je o časopisima greb. Vodstvo BNZ (s idejnim i izvršnim kazuju neke od događaja iz tog doba, kao
L “Bošnjačka pismohrana”, “Behar”, “Prepo- organizatorom simpozija dipl. inž. Dže- što su presude na smrt učesnika od strane
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

zajedničkom socijalnom buntu seljaštva ces koji u svojim neposrednim uzročnici-


tadašnjih vlasti, a u organizaciji JU Kan- Cazinske krajine i susjednog Korduna ma počinje na par godina prije izbijanja
tonalni arhiv USK, o kojoj je govorio di- koje je zbog krajnje eksploatacije jugo- 1950. i proteže se u svojim svestranim
rektor Kantonalnog arhiva USK mr. Fi- slavenskog komunističkog režima gotovo posljedicama do pred kraj 20. stoljeća. Uz
kret Midžić. Tokom Simpozija prikazan goloruko ustalo protiv terora države, ma- još dodatnu napomenu da u izvjesnom
je i 20-minutni dokumentrani film, “Ca- kar bez ikakvih realnih šansi na uspjeh. smislu buna nije posve završena ni danas,
zinska buna”, autora Mirze Sadikovića i Odmazda države bila je svirepa i trajala je to jest u momentu obilježavanja 60-go-
Dike Bejdić, kao najava za serijal koji će godinama. Sudionica simpozija Vera Kr- dišnjice, naime 60-godišnjice tog, uvjet-
uskoro biti prikazivan na RTV USK, a žišnik je o toj ukupnoj tematici prije dvije no rečeno, središnjeg događaja – ustanka
koji je radio pomenuti dvojac u produkci- decenije napisala knjigu pod naslovom seljaštva protiv države na Đurđevdan/Juj-
ji RTV USK. Svečanom otvorenju sim- “Cazinska buna 1950.”, a u novom prilo- rev, 6. maja 1950. godine. Želim ne tek
pozija, osim sudionika, prisustvovali su i gu na simpoziju je predstavila osnutak ukazati kako buna ni u momentu održava-
Sulejman Tihić, predsjedavajući Doma teksta za jedan politički dokument, kojim nja ovog našeg zagrebačkog naučnog
naroda Parlamentarne skupštine BiH i bi trebalo da Bosna i Hercegovina te Re- skupa o Cazinskoj krajini u 20. stoljeću
predsjednik SDA, sa užim rukovodstvom publika Hrvatska u povodu 60-godišnjice zapravo još nije završen historijski pro-
stranke, Mustafa Mujezinović, premijer bune osude totalitarističko ponašanje ne- ces, jedna historijska pojava koja u odre-
FBiH, Senad Šepić zamjenik ministra Ci- kadašnje zajedničke države sredinom 20. đenom smislu još traje, već želim najaviti
vilnih poslova BiH i potpredsjednik SDA, stoljeća i kasnije. također i u kom to vidu stvar još nije za-
prof. dr. sc. Ismet Bušatlić, dekan FIN-a u “Zašto taj i takav naslov mog uvod- vršena. Upravo je, naime, 60-godišnjica
Sarajevu, Hasan ef. Makić, bihaćki mufti- nog izlaganja? Ponukala me je dvojna Cazinske bune ta neka prelazna vremen-
ja, hfz. doc. dr. Halil Mehtić, prodekan za simbolika. Najprije, taj centralni događaj ska točka u kojoj valja da se dogodi jedan
nastavu IPF u Zenici i brojni drugi gosti. za koji se nekako već uvriježilo ime Ca- njen novi nastavak”, rekla je Kržišnik.
Na kraju simpozija zaključeno jest da zinska buna 1950. aritmetički označava
je postignut željeni cilj. Skrenula se po- središnjicu razdoblja kome je posvećen Mog oca, Alu, su streljali
zornost dijela društvene zajednice Bosa- čitav skup. Sa druge, svakako sadržajno
naca i Hercegovaca na dalju i bližu povi- značajnije strane, sama buna koja dijeli Predavanje Vere Kržišnik bilo je uvod
jest Cazinske krajine, čime su na svjetlo 20. stoljeće na, dakle, dva vremenski jed- u brojna druga izlaganja i svjedočenja, ko-
dana izašle brojne istine o Cazinskoj kra- naka djela, takva je sadržajna događaj- ja su se bavila Cazinskom bunom 1950.
jini. Također, ponuđene su ideje i vizije nost koja također i tematski povezuje godine, a koja su, između ostalih, održali
koje bi mogle poslužiti da se temeljem značajna zbivanja povijesti Cazinske kra- dr. sc. Denis Bećirović i doc. dr. sc. Izet
ozbiljnijeg pristupa proučavanju pomalo jine u obije polovice 20. stoljeća. Onima Šabotić. Osobito dirljivo je bilo pratiti 5
zanemarene, pa i zaboravljene povijesti koja su joj prethodila je bitno uzrokova- svjedočenja sudionika Cazinske bune Ha-
jednog kutka Bosne i Hercegovine. Na na, drugima je dijelom sama neki uzrok. se Čoralića i mr. sc. Ahmeta Čovića, sina
kraju, da se smjelije i hrabrije korača ka A može se sve skupa i drugačije kazati. čuvenog Ale Čovića. Ahmet Čović je u
svjetlijoj budućnosti ne samo Cazinske Naime, sa stanovišta sagledavanja Bune svom izlaganju s publikom podijelio želju
krajine, nego i cijele BiH. same, koju nikako ne možemo svesti na organizatora ovog simpozija koji su izrazi-
tek neki događaj ili više nekih događaje li želju da svjedoči o stradanju obitelji Ale
Cazinska buna je historijska pojava 1950. godine, u pitanju je društveni pro- Čovića, za vrijeme i poslije Cazinske po-
koja još traje
“Cazinska buna 1950. kao simbolna
koordinata društvenih zbivanja u Cazin-
skoj krajini u XX. stoljeću”, tema je pre-
davanja kojim je otvoren simpozij, a odr-
žala ga je dr. sc. Vera Kržišnik-Bukić, sa
Instituta za narodna pitanja iz Ljubljane.
Područje Cazinske krajine, već stoljeći-
ma naseljeno autohtonom muslimanskom
populacijom je najistureniji teritorij Bal-
kana prema Centralnoj Europi. Područje
koje u 20. stoljeću proživljava jače druš-
tvene turbulencije nego i u jednom dru-
J
gom stoljeću ranije. Budući da je većina O
tih društvenih zbivanja u vezi s ratnim i
sličnim oružanim konfliktnim okolnosti- U
ma, to je historija Cazinske krajine u 20.
stoljeću obilovala zamašnim ljudskim i R
porodičnim te šire-društvenim tragedija-
ma i problemima koji su doprinosili i op-
N
ćem zaostajanju u razvoju čitavog po- A
dručja. Među tim zbivanjima jedno ista-
knuto i veoma specifično mjesto pripada Obraćanje Sulejmana Tihića, predsjednika SDA L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

bune 1950. godine. “Ne sumnjajući u do-


bru namjeru organizatora, smatrao sam to
pomalo nepravednim i sebičnim u odnosu
na brojne druge obitelji u Cazinskoj kraji-
ni, koje su takođe stradale i patile, i još
uvijek pate zbog događaja iz 1950. godine.
Sudbine obitelji cazinskih pobunjenika
(ustanika) nisu dovoljno istražene, pa je i
zbog toga nezahvalno govoriti o tome.
Progon preko 100 obitelji u Srbac, i njihov
trogodišnji boravak u logoru, djelimično je
opisano u knjizi ‘Cazinska buna 1950.’ au-
torice dr. Vere K. Bukić. Međutim, to je,
uistinu, najteži dio njihovih života. Zato
sam smatrao, da je sada primjerenije, da
više govorim o svom životu, koji je bio i
još uvijek jeste dio Cazinske pobune. Sud-
bina pojedinca neodvojiv je dio života obi- nam pomoći da razumijemo povijesni, soci- da, ogleda se u tome da bošnjački narod ne
telji i obratno. Unaprijed obilježen kao jalni i politički kontekst bosansko-hercego- smije ponoviti etnonacionalističku matricu
unutarnji državni neprijatelj, bio sam pra- vačkog društva nakon Drugog svjetskog srpskog i hrvatskog naroda u Bosni i Herce-
ćen (špijuniran), ponižavan, vrijeđan, po- rata. Ne treba, naravno, izbjegavati stav da govini, jer će takva matrica voditi do nesa-
slovno onemogućavan. Pokušali su me se radi o agrarnom, seljačkom društvu u gledivih konflikata. Sav bošnjački potenci-
vrbovati i za suradnika UDB-e”, tužno je Krajini, o dijelu ‘jugoslovenske musliman- jal određen je nužnim poštovanjem”, rekao
svjedočio Ahmet Čović. ske izolacije’ (A. Muradbegović). Na djelu je Senadin Lavić.
Stradanje obitelji Ale Čovića nije jedin- su mnoge manipulacije, mentaliteti, predra-
stven slučaj. Sličnu sudbinu doživjele su i sude, osjećanja zapostavljenosti i beznađa. Huska Miljković - stvarni
obitelji drugih ustanika. Stradanja ovih obi- Naravno, stvari je najlakše objašnjavati teo- gospodar Cazinske krajine
telji i pojedinaca nisu rezultat njihovog ne- rijom zavjere, ali to je često pogrešno objaš-
prijateljskog djelovanja, već isključivo od- njavanje događaja u ljudskoj povijesti. Po- O liku Huske Miljkovića, njegovoj
mazda za djela njihovih očeva. Njihovi ro- dručje Krajine bilo je interesantno u plano- muslimanskoj miliciji, Nezavisnoj Državi
6 ditelji su proglašeni krivima, jer nisu htjeli vima stvaranja srpskih etničkih teritorija, no Hrvatskoj i refleksiji na Cazinsku krajinu
gledati da im djeca umiru od gladi i nisu brojno bošnjačko stanovništvo je stajalo na - bilo je riječi u zapaženim predavanjima
željeli trpiti neviđena poniženja. Sve ovo je, tom putu. Na osnovu zadnjih 150 godina dr. sc. Zlatka Hasanbegovića i mr. sc. Fi-
nažalost, dio naše prošlosti, od koje ne mo- može se govoriti o projektima velikodržav- kreta Midžića. Dugo vremena pitanje mu-
žemo pobjeći, niti je smijemo ignorirati. nog ekspanzionizma koji su imali za cilj da slimanskih vojnih formacija u Drugom
Nju moramo sagledati, upoznati, i razlučiti se Bosna stalno drži u konfliktnosti, izvan svjetskom ratu na prostoru Bosne i Herce-
dobro od zla. Bilo bi pogubno, kroz analizu prava, u neredu, pod optužbom, pod kriv- govine bilo je zapostavljeno u službenoj
prošlosti, dalje stvarati mržnju i osvetu. njom, bez mogućnosti da se izvrši unutarnja historiografiji. O njima postoje samo neki
Nužno je podvući crtu, ispod koje mora konsolidacija i progres. Nacionalizam i ek- fragmentarni osvrti, osim studije o ovoj
ostati sjeme zla, razdora i progona. Upravo spanzionizam se tako međusobno potpo- temi koju je obradio Adnan Jahić pod na-
ove misli bile su poruka Ahmeta Čovića. mažu i osiguravaju. Na Bosni i nad Bosnom zivom “Muslimanske formacije tuzlan-
Cazinskoj krajini danas je, iznad svega, po- ‘dokazivali’ su se veliki i mali ekspanzioni- skog kraja u Drugom svjetskom ratu”. Iz
trebno jedinstvo, i demokratizacija društva, sti-osvajači iz okoline, iz susjedstva, uvijek publiciranih izvora i fragmentarnih osvrta
koje je i danas znatno podjeljeno. “Nadam pokušavajući uništiti njezinu multilateralnu o muslimanskim vojnim formacijama,
se da sam svojim svjedočenjem, kroz osvrt strukturu i pluralistički sadržaj, da bi sve vidljivo je da su one formirane na više
na obitelj Ale Čovića, uspio otrgnuti od za- reducirali na jedno koje će biti dominiraju- mjesta u BiH. Stvaranje ovih musliman-
borava, makar i djelić istine o stradanju – će”, kazao je predsjednik BZK “Preporod”. skih vojnih formacija u gotovo svim dije-
golgoti obitelji i potomaka Cazinskih usta- Nadalje, Lavić je smatrao važnim naglasiti lovima BiH je bio prirodni izraz musli-
nika. Mog oca, Alu, su streljali, zato što je da je Cazinska buna bila dio ili jedan doga- manske svijesti o nužnosti vlastite odbra-
htio obespravljenim i do smrti osiromaše- đaj iz povijesnog kontinuiteta destabilizaci- ne, odnosno, samoobrane u vremenu kada
J nim seljacima omogućiti pravo na dostojan
život”, završio je svoje upečatljivo svjedo-
je bošnjačkog naroda, ali i događaj njegove
borbe za slobodu i znak rezistentnosti pred
jednom dijelu muslimana nije bilo do poli-
tičkih igara i ideoloških špekulacija. Sve
O čenje Ahmet Čović. mnogobrojnim nasrtajima na njegovo biće.
Svijest o tome da je bošnjački narod dove-
političke konotacije došle su kasnije kada
su muslimanske vojne formacije pod razli-
U Povijesni kontinuitet den u nezavidnu poziciju – što vlastitim dje- čitim imenima bile formirane kao: Zeleni
lom, što činjenjem drugih, postala je dio kadar, Oružnička legija, Muslimanska mi-
R destabilizacije bošnjačkog naroda
bošnjačke samosvijesti u 20. stoljeću. Iz ta- licija, Muslimanski oslobodilački pokret,
N Prof .dr. sc. Senadin Lavić radom “Na-
rod pod opsadom, kontinuirano stigmatizi-
kve samosvijesti, koja obuzima bošnjačku
inteligenciju, profilira se posebna reflektira-
Muslimanska nacionalna organizacija,
Bosanski planinci, itd.
A ranje i nepriznavanje Bošnjaka” osvrnuo se na misao o vlastitom određenju među dru- Poseban osvrt, u studiji mr. sc. Fikreta
na povijesno-kulturni kontekst Cazinske gim evropskim narodima. “Prva stvar koja Midžića odnosio se na fenomen formira-
L bune. “Cazinska buna 1950. godine može je jasna kao dan, a tiče se bošnjačkog naro- nja Muslimanske milicije Huske Miljkovi-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

ća na prostoru Cazinske krajine 1943. go- koje održao akademik prof. dr. sc. Enes su održali prof. dr.sc. Mujo Demirović,
dine, formirane upravo iz logike musli- Karić, dok je o društveno-političkim di- prof. dr. Esad Zgodić, mr. sc. Alaga Dervi-
manske samoobrane, odnosno, zatvaranja menzijama djelovanja reisa Džemaludina šević i prof. dr.sc. Adib Đozić. Hamdija
i izoliranja. Oslanjajući se na brojnu i do- ef. Čauševića govorio prof. dr. sc. Nevzet Pozderac ima izuzetne zasluge za reafir-
bro naoružanu vojnu formaciju, Huska Veladžić. Gotovo da ne postoji turbulen- maciju Socijalističke Republike Bosne i
Miljković je bio stvarni gospodar Cazin- tnije razdoblje u ukupnoj bosansko-her- Hercegovine na principima AVNOJ-a i
ske krajine. Igra, koju je vodio između cegovačkoj povijesti do onog zadnjih de- ZAVNOBiH-a u smislu ravnopravnosti
ustaša, Nijemaca, četnika i partizana pred- cenija XIX. do prve polovine XX. stolje- federalnih jedinica u okviru Socijalističke
stavljala je metodu političkog ponašanja u ća; to je razdoblje u kojem se svaki dan Federativne Republike Jugoslavije. Kao
kojoj je pokazao svoju nadmoć prema bilježila povijest. Na političkom planu, teoretičar i političar ima izuzetne zasluge
svim sudionicima tadašnjih događaja, a u iako Čaušević nikada nije ustvrdio da se za političko priznavanje Muslimana i nji-
narodu stvorio uvjerenje da je on vlast. Ti- bavio politikom, on u vrijeme kada boš- hovo izjednačavanje u Ustavu BiH i SFRJ
me je na području Cazinske krajine, kom- njački narod ostaje bez političkih vođa, kao šestog konstitutivnog naroda (nacije)
pletno naseljenim muslimanskim stanov- pa čak i reduciranost intelektualnih elita u SFRJ. Kao jedna od vodećih političkih
ništvom, stvorena jedna specifična kontra- koje se decenijima postupno iseljavaju u ličnosti, zajedno sa Ratom Dugonjićem,
verzna situacija čiji je izraz upravo bio Tursku, predstavlja Bošnjake, a od 1918. Brankom Mikulićem, Džemalom Bjedi-
partizanski dezerter Huska Miljković oko do siječnja 1919., kada Bošnjaci nemaju ćem i drugima, dao je izuzetno veliki do-
koga se okupila vojska dezertera. O sluča- niti jedne političke partije, biva jedina in- prinos ubrzanom društveno-ekonomskom
ju predratnoga krajiškog komunista Huske stitucionalna zaštita svoga naroda. U tom razvoju Bosne i Hercegovine.
Miljkovića, koji je trajao tek godinu dana, smislu bili su vrijedni znanstveni radovi Interes su privukla i predavanja mladih
od sredine travnja 1943. do travnja 1944. akademika Karića i dr.sc. Veladžića. intelektualaca, dr. sc. Nikice Barića (“Bi-
kada je ubijen pod djelomice nerazjašnje- “Regionalizmom i partikularizmom u haćko-cazinska krajina u vojno-političkim
nim okolnostima, nadasve zanimljivo je političkom mišljenju Bošnjaka” pozaba- planovima Hrvatske i Srbije 1992.-
govorio i povjesničar dr.sc Zlatko Hasa- vio se prof. dr. sc. Šaćir Filandra, a doc. 1995.”), mr. sc. Admira Mulaosmanovića
nbegović. “Miljković je, kao jedan od ko- dr. sc. Adnan Jahić osvrnuo na vjerske i s Instituta za istoriju iz Sarajeva (“Politički
munističkih organizatora srpskog ustanka kulturne prilike Bošnjaka Cazinske kraji- kontekst formiranja Autonomne pokrajine
protiv Nezavisne Države Hrvatske iz ljeta- ne u monarhističkoj Jugoslaviji od 1918. Zapadna Bosna”), te dr. sc. Jakše Raguža s
jeseni 1941., u travnju 1943. neočekivano do 1941. godine. Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu
napustio partizane i s nekoliko svojih ljudi “Svakodnevni život obitelji u Cazin- (“Operacija Mač - kao primjer vođenja
se predao zapovjedniku 11. pješačke do- skoj krajini u prvoj polovici XX. stoljeća”, specijalnog rata Srpske vojske Krajine
mobranske pukovnije u Velikoj Kladuši, “Jezične osobitosti Cazinske krajine”, protiv Cazinske krajine”). Dio dokumen- 7
pukovniku Nardeliju. Nakon toga oblikuje “Školstvo i obrazovanje na području okru- tacije o operaciji “Mač 1”, padom Repu-
samostalnu protupartizansku vojnu skupi- ga Bihać za vrijeme austro-ugarske upra- blike Srpska Krajina, dospio je u hrvatski
nu kojoj pristupaju mjesni muslimanski ve”, “Agrarni odnosi u Bihaćkom kraju u posjed, te je uključen u korpus dokaza pri
bjegunci iz ustaških i domobranskih po- periodu Kraljevine SHS” –bili su predme- tužbi Republike Hrvatske protiv Srbije za
strojbi. Miljkovićev pokret ima nominalno tom zanimljivih predavanja koja su održali genocid, a koji su pohranjeni pri Hrvat-
lojalističko držanje prema vlastima Neza- dr. sc. Filip Škiljan, prevoditelj Sead Mu- skom memorijalno dokumentacijskom
visne Države Hrvatske, koje ga nastoje hamedagić, doc. dr. sc. Elvira Islamović i centru Domovinskog rata u Zagrebu. Me-
pridobiti za suradnju i uključiti u sklop doc. dr. sc. Edin Mutapčić. O jednim od đutim, široj javnosti je “Mač 1” ostao ne-
Ustaške vojnice putem nikada postrojenog najistaknutijih političkih ličnosti Cazinske poznat do početka 2008. godine kada je
Ustaškoga krajiškoga dobrovoljačkog krajine, ali i BiH - Nuriji i Hamdiji Pozder- borac za istinu o Domovinskom ratu, pu-
zdruga. Ovakav odnos je prekinut u ožuj- cu, njihovu životu i djelovanju, izlaganja kovnik HV Ivica Pandža Orkan, potakao
ku 1944. kada je Miljković partizanima snimanje rekonstrukcije “Mača 1”, koja je
predao skupinu ustaških časnika za vezu s pod imenom “Krajinska kuharica” prika-
njegovim pokretom i mjesnih upravnih zana u sklopu emisije “Istraga” na Novoj
dužnosnika čime je nagovijestio prelazak TV. Nakon prikazivanja rekonstrukcije
na partizansku stranu. To je dovelo do ne- “Mač 1” je privukao veliku pozornost me-
zadovoljstva među njegovim protukomu- dija i stanovništva BiH i Hrvatske. Vete-
nistički raspoloženim pristašama, pa je ranske udruge Cazinske krajine su najavile
Miljković u travnju 1944. pod nejasnim podizanje krivične prijave, te će možda
okolnostima likvidiran od ljudi iz svoga
neposrednog okruženja”, objasnio je Ha-
pravosudna istraga otkriti nove detalje o
ovoj operaciji koja vrlo dobro prikazuje
J
sanbegović. zločinački karakter velikosrpske agresije O
na Bosnu i Hercegovinu koja u realizaciji
Mnoštvo predavača projekta Velike Srbije doslovce nije birala U
sredstva. Dvodnevni simpozij je završio
“O bihaćkim muftijama i njihovu zna- predavanjem mr. sc. Smaila Kličića iz Bi- R
čaju u Cazinskoj krajini” govorio je prof.
dr. sc. Ismet Bušatlić, dekan FIN-a u Sa-
haća, koji je govorio o međubošnjačkom
sukobu u Bosanskoj krajini kao izrazito
N
rajevu. “Reformatorsko djelovanje reisa delikatnom, sramotnom i bolnom mjestu A
Džemaludina ef. Čauševića u vjersko- Dževad Jogunčić, predsjednik bošnjačkog naroda. q
prosvjetnom životu” naziv je predavanja Organizacijskog odbora simpozija Filip Mursel Begović L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Promocija knjige “Farukov cvijet” Jasminke Ibrahimović

Silovanja u proteklom ratu u BiH


U prostorijama Bošnjačke nacionalne
zajednice u Zagrebu, u srijedu 12. svibnja
2010. održana je promocija knjige “Faru-
kov cvijet” Jasminke Ibrahimović. Pored
autorice, knjigu su predstavili mr. sc. Aj-
ka Tiro-Srebreniković, Azra Omanović i
Mersija Omanović. Priredbu su zajednič-
ki organizirali Bošnjačka nacionalna za-
jednica za Grad Zagreb i Zagrebačku žu-
paniju, Vijeće žena Islamske zajednice
Zagreb i KDBH “Preporod”.

Smrt bolja od poniženja


Mr. sc. Ajka Tiro-Srebreniković je
uvodno rekla da se “Farukov cvijet” ne
može tumačiti samo s pozicije književ-
no-umjetničke vrednote jer je knjiga te-
matski vezana za neposredno životno
iskustvo koje je toliko realno da je realni-
je od mašte. Tema silovanja zahtijeva
interdisciplinarno sagledavanje i tumače-
nje – medicinsko, sociološko, psihološ-
8 ko, kulturalno i pravno, i pored toga ni-
kad nije dovoljno shvaćeno i objašnjeno. Promocija “Farukovog cvijeta” u prostorijama BNZH
“Što je to natjeralo neobuzdanu hordu
kukavica, a ne ratnika, da kidišu na čast i a to je da se ona prethodna nikad ne zabo- kontekstu umjetničkog? Tiro-Srebreniko-
obraz onih koje su fizički slabije od njih, rave, te da hedonizam materijalističkog vić je rekla da se radi o apsolutnom para-
na nedužne djevojčice, djevojke i žene, svijeta i življenja nikad ne stavi koprenu doksu kojeg samo suptilna ženska priroda
na primarne vrijednosti koje su instin- nad onim što je nekad bilo. Bilo bi dobro, može međusobno pomiriti i prožeti, jedan
ktivno ubilježene i u genetski kod živo- zbog budućnosti, da Lejla iz ‘Farukovog svijet pretočiti u drugi i dati mu notu sve-
tinjske prirode, tako da se stravični krva- cvijeta’ i sve druge znane i neznane dje- vremenosti.
vi prizori niti u jednoj zajednci ne mogu vojčice i djevojke budu simbol bošnjač- Knjiga počinje Lejlinim buđenjem iz
susresti, osim u ljudskoj”, rekla je Tiro- kog holokausta, koji se dogodio u srcu strašnog sna u logoru za silovanje, a u
Srebreniković. Europe na pragu 21. stoljeća. Silovanje u stvarni svijet vraćaju je osjetila vida i mi-
Naglasila je da je za vrijeme rata u proteklom ratu je imalo spolni i nacional- risa, što se na značenjskoj razini može
BiH silovano između 20.000 i 50.000 že- ni identitet, čija je svrha bila i komunika- protumačiti kako su zločinci to mlado bi-
na. Zapitala se zašto je bilo toliko zla i na cija između muškaraca. Šutnja žrtve je će pokušali svesti na animalno. Lejla pri-
koji način zločinački umovi funkcionira- veliki problem u otkrivanju počinitelja jer mjećuje na žici crvenu žarulju i osjeća
ju, te što je dovelo do njihovog devijan- je žrtva izgubila svoj subjektivitet, silova- nepodnošljivi ustajali smrad, a zidovi
tnog ponašanja. Pojedinačna silovanja- nje je ženu svelo na objekt nacionalnog i male sobe bili su prljavi i krvavi. Autori-
mogu se okarakterizirati na način da na- vjerskog, na prenosioca poruke mužu ili ca u knjizi često spominje zatvorene pro-
padači imaju potrebu pokazati snagu nad ocu”, istaknula je Tiro-Srebreniković. store soba kako bi se asociralo na skuče-
J nemoćnima, a žrtve smatraju neljudskim
bićima. To znači da su svijesti zločinaca
Rekla je da je autorica Jasminka Ibra-
himović na temeljima publicističkog dis-
nost i egzistencijalnu ugroženost žena
tog vremena. U knjizi se neprestanu iz-
O određene patološkim predznakom, čiji se kursa, zaodjenuvši ga u romanesknu for- mjenjuju scene iz Lejline sadašnjosti i
uzroci mogu nazrijeti još u njihovom dje- mu, željela predočiti stvarne događaje prošlosti. Zboga toga je autorica odabra-
U tinjstvu. Masovna silovanja u proteklom koji ne smiju biti zaboravljeni. U protiv- la pripovjedača u trećem licu koji j epo-
ratu bila su smišljena i planski vrlo dobro nom budućnost onih koji će doći vrlo je uzdan i zna da će ispričati priču onako
R razrađena, s jednim i jedinim ciljem – da neizvjesna. U pitanju je hrabar potez ko- kako se doista dogodilo. “Lejla u logoru
N se za svagda eliminira bošnjačka (islam-
ska) bit na bosansko-hercegovačkim pro-
jim se tabuizirana tema silovanja pokuša-
va obraditi na umjetnički način. Pritom
za silovanje nema vizije budućnosti,
osim što Svemogućeg moli da joj podari
A storima, što znači da je na djelu bio geno- zadaća nije bila nimalo zahvalna jer se u smrt. U teškoj traumatiziranoj situaciji, u
cid. “Boriti se protiv smišljenih i planira- prvotnoj nakani moralo ispriječiti pitanje: Lejlino sjećanje uplovljavaju slike bez-
L nih zločina može se na jedan jedini način, kako govoriti o silovanju i sagledati ga u brižnog djetinjstva i odrastanja u Prije-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

doru, roditeljskom domu. Bila je jedini- čast i duh gubile žene, njih deseci hiljada ponovo izaziva novu traumu i nezado-
ca, gimnazijalka, maturantica. Pripovje- i danas je nedovoljno istraženo. Bez oruž- voljstvo. Rješenje je u istini jer jedino
dačev glas, a zbog autoričinog svjesnog ja, bez ikakve zaštite žene su bile mjese- istina može biti vodilja silovanim žena-
odustajanja da se tema obradi kroz priz- cima seksualno zlostavljane, sve dotle ma, njihovim obiteljima i društvu da kre-
mu angažiranog i političkg diskursa po- dok otrovno sjeme ne bi u njihovoj utrobi ne u novi dan. Iako se radi o romaneskno
staje slab, skoro da u nekim pripovjed- bilo toliko veliko da se više nije moglo formi, ‘Farukov cvijet’ je upravo ono što
nim segmentima prelazi u šapat, a likovi- ništa učiniti. Onda su ih zločinci puštali. nam ne dozvoljava da zaboravimo. Va-
ma je dopušteno da govore onoliko koli- Koliko ih je takvih žena izvršilo suicid, ma, znane i neznane žene posvećujemo
ko je dovoljno da izraze bitnu misao. kakav je njihov sadašnji status, tretman ovu večer u nadi da se više nikad i nigdje
Nema tu ničeg suvišnog, rečenice su u bliže okoline, kako žive i odgajaju vlasti- ne dogode zločini koje ste vi proživjeli u
funkciji oslikavanja teškog životnog tu djecu rođenu nakon silovanja? Pitanja logorima za silovanje, a kamo sreće da su
iskustva i zbog toga pripovjedačev glas koja i danas zjape kao avet. I nema odgo- to bili logori smrti, jer smrt je bila bolja
predstavlja prenosioca unutarnjih proživ- vora. Sve je ponovno šutnja i tuga nepre- od poniženja”, rekla je mr. Ajka Tiro-Sre-
ljavanja likova, tako da su komentari i bolna, kao i onda kad su ih pijane horde breniković.
digresije apsolutno nepotrebni. Život i uzimale i odvodile na sakaćenje duša i ti-
njegova gorčina u vremenu Farukovog i jela. Zločini se nisu događali u zajednici Gorka ratna tema
Lejlinog odrastanja učinili su da svijet kanibalskih plemena nego, gle nesreće, u
osjećaju dušom i srcem, produhovljeno- srcu civilizirane Europe, a bile usmjerene Azra Omanović iz Vijeća žena Islam-
šću koja korijene ima u praiskonu, u pr- na Bošnjakinje, Europljanke. O tome šuti ske zajednice Zagreb je rekla da je autori-
votnoj Božjoj riječi koja je data za svag- kako domaća, tako i strana javnost zbog ca odabrala najosjetljiviju i praktički ne-
da, koja čovjeku pruža utočište. Sve osta- vlastite nemoći ili zbog tabuiziranih sta- iscrpnu gorku bosansko-hercegovačku
lo u ovom djelu ostaje skriveno, obavije- vova. U prvim godinama rata tema silo- ratnu temu – silovanja Bošnjakinja kao
no plaštem teškog životnog iskustva, a vanja bila je donekle i aktualna, domaći ratnu strategiju i posljedice na žrtvama.
današnji čitatelj i ako pokuša zaviriti u političari su taj teški teret prebacili na Za sada je to jedini roman koji se bavi
taj skriveni svijet, sante leda formirane međunarodne institucije ili feminističke ovom temom, što ne treba čuditi. Omano-
od životnog jada i taksirata priječe mu udruge, pa se o tome raspravljalo kroz vić je naglasila da je “Farukov cvijet”
potpunu spoznaju. Zato se u ovoj knjizi pravne i političke instance. U današnje stidljivo i suzdržano ispričana priča o
pripovijeda na vrlo zgusnut način o sud- vrijeme kao da je tema silovanja postala užasu kroz koji je prošla Lejla, njegova-
binama gdje ljepota, osjećaji i ljubav tek preteška, svi su od nje pomalo umorni. na, mlada i ustreptala djevojka na pragu
sramežljivo uplovljavaju, ali bivaju tako Nažalost, kolektivna tragedija silovanih prve ljubavi. To romanu svakako nije ma-
jaki da ranjene i povrijeđene duše ipak u žena prelazi u pojedinačnu tragediju. U na, već ga čini čitljivijim. Osim toga, ne 9
njima mogu pronaći smisao bitisanja”, našoj kulturi silovanim ženama je uskra- smeta mu niti nedostatak filigranske knji-
rekla je Tiro-Srebreniković. ćena bilo kakva podrška, pa i ona materi- ževne forme. Njegova ljepota je upravo u
Glavni lik “Farukovog cvijeta” je jalna. Postoje ratnici koji boluju od toj pomalo oporoj jasnoći i brzini radnje
Lejla, nesumljivo veliki čovjek. Sama se PTSP-a, a o silovanim ženama u tom koja nam otkriva autoricu-novinarku i
morala nositi sa spoznajom kako je silo- kontekstu nema niti govora. Danas svi že- stavlja fabulu u centar pažnje.
vana i sama se iščupati iz kandži strašnih le što prije zaboraviti ratne traume, ali ne “Silovanje žena Bošnjakinja u prote-
aveti koje pođu pohoditi onda kada osta- znaju da trauma potisnuta u podsvijest klom ratu je tema koja će tek biti eksplo-
neš sam. Ipak, to krhko biće na temelji- atirana jer je objektivno proteklo malo
ma snage Božje riječi, vlastitog uma i vremena da bi se žensko bošnjačko biće
krhotinama ranjene duše smoglo je snage saživjelo s činjenicom da je zločin poči-
pronaći previ put, oduprijeti se nasilnom njen nad njim možda teži od zločina koji
izgonu iz vlastitog tijela nakon silovanja, je posijao na tisuće nišana. Faruku iz pri-
ali s užasnim tjelesnim ozljedama koje će če su noge amputirane do koljena, ali ka-
kao posljedicu imati tešku nezilječivu ko izgleda amputirana duša? Postoji li za
bolest. Nedugo nakon što je pronašla Fa- nju proteza? ‘Farukov cvijet’ je ustvari
ruka, svoju prvu mladenačku ljubav, Lej- priča o Bosni – Bosni silovanih, Bosni
la umire. Tiro-Srebreniković je rekla da osakaćenih, Bosni poubijanih, Bosni
je “Farukov cvijet” knjiga koja nudi su- očajnih majki kojima se duša kida nad
vremenom čitatelju svijet koji je težak, sudbinama njihove djece, Bosni raselje-
ali od kojeg ne možemo pobjeći, o njemu
moramo misliti. Lejla je samo simboli
nih i izgubljenih. Pa ipak, koliko god bila
tužna ova priča, u njoj ima svjetla. Auto-
J
nekoliko desetaka tisuća obeščašćenih rica je u nju ugradila jedan mali ilmihal O
djevojaka i žena, simbol ranjene i silova- koji osvjetljava put onima koji nastavlja-
ne Bosne, tema koja na umjetničkoj razi- ju. Ovaj roman bi morao biti dio lektire, U
ni korespondira s općeljudskom tragedi- iako uvijek postoji pitanje treba li i koliko
jom u bilo kojoj kulturi i bilo kom vre- opteretiti mlade duše ovim strahotama. R
menu.
“U teškom vremenu rata na prostoru
Ipak, povijest Bošnjaka i muslamana
uopće je pokazala da od zatvaranja očiju i
N
bivše Jugoslavije od 1991.-1995. godine čuvanja snova nema nikakve koristi”, re- A
stvarala se povijest na bojnim poljima iz- kla je Azra Omanović. q
među vojski, a fronte na kojoj su razum, Jasminka Ibrahimović Ismet Isaković L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Tribina o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini

Bosansko-hercegovačka zbilja
U Islamskom centru u Zagrebu, u mogli su i neinicirati nikakve ragovore,
okviru Islamske tribine četvrtom “Dr. Su- već čekati da se problemi rješavaju u
lejman Mašović”, 13. svibnja 2010. doc. okviru institucija BiH, prvenstveno u
dr. Sanjin Halimović je održao predava- Predsjedništvu i Vijeću ministara. Među-
nje na temu “Aktualna politička situacija tim, oni nisu pokazivali nikakvu spre-
u Bosni i Hercegovini”. Doktor znanosti mnost i sposobnost za ozbiljan politički
Sanjin Halimović je potpredsjednik dijalog i kompromis kako tada, tako ni
Stranke demokratske akcije BiH, načel- danas”, rekao je Halimović.
nik Općine Sanski Most i profesor na Bi- Istaknuo je da su oni koji su odbili
otehničkom fakultetu u Bihaću. Butmirski paket odbili i sve što je uz nje-
ga ponuđeno, a to je: bezvizni režim za
Aktualna politička situacija građane BiH prilikom putovanja u države
Europske Unije od 1. siječnja 2010. godi-
Na početku predavanja doc. dr. Sanjin ne, MAP-program ubrzanog članstva u
Halimović je rekao da je politička, eko- NATO-u i aplikaciju za kandidatski sta-
nomska i financijska situacija u BiH slo- tus BiH za članstvo u Europskoj Uniji.
žena i teška, sa tendencijom daljnjeg Halimović je rekao da su neodgovorni
usložnjavanja. To je posljedica kako političari zbog osobnih i uskostranačkih
objektivnih, tako i subjektivnih faktora. interesa odbili i sve ostalo što Butmirski
Uzrok tome je, prije svega, skupi i ne- paket znači. A to je sve bolje od postoje-
funkcionalni sistem Washingtonskog i ćih rješenja. Potpredsjednik SDA je rekao
Daytonskog sporazuma s administrativ- da ovim paketom nisu obuhvaćena i rije-
nim jedinicama nastalim tokom rata i Doc. dr. Sanjin Halimović šena sva pitanja i problemi, ali jeste obu-
10 agresije u formi Republike Srpske, odno- hvaćeno 60% ustavnih problema. Zapitao
sno ratnom Hrvatskom zajednicom Her- gnacije u provođenju reformi u periodu se da li je zato što nije sve riješeno trebalo
ceg Bosnom. Subjektivni faktor podrazu- od 2006. do 2008. godine i neuspjelih kao u travnju 2006. godine odbiti ono što
mijeva nekompetentnost, neodgovorne skupova šestorice lidera parlamentarne je ponuđeno, a to je: jača država BiH
politike usmjerene prema etničkim, gru- većine koji su održavani cijelu godinu u (nadležnosti), usaglašavanje s Europskim
pnim i privatnim interesima. Često se iza Sarajevu, Laktašima, Širokom Brijegu, konvencijama o ljudskim pravima, Vlada
etničkih kriju grupni, osobni, materijalni, Mostaru, itd. Halimović je istaknuo da je umjesto Vijeća ministara s tri nova mini-
a ponekad i kriminalni interesi. “Međuna- taj proces bio pokušaj da se riješi niz starstva, te Europska klauzula kojom je
rodna zajednica predstavljena u formi otvornih pitanja i problema. Pritom su definirano da na zahtjev EU država BiH
OHR-a nije dosljedno i do kraja imple- postavljeni dobri okviri i principi za rje- bude nadležna za sve zakone i njihovu
mentirala Daytonski sporazum. Već tri šavanje pitanja reforme Ustava, državne implementaciju tokom procesa priključe-
godine imamo pasivnu poziciju OHR-a imovine, popisa stanovništva i povratka. nja EU, što je 80% zakonske regulative u
sa namjerom da on bude zatvoren, iako “Riješeno je, i to na najbolji mogući na- kantonima, entitetima i državi. “Sada ka-
Daytonski sporazum nije proveden i nisu čin – ustavnim amandmanom – važno pi- da su se SAD i EU povukle iz ovog pro-
ispunjeni uvjeti i ciljevi definirani odlu- tanje preostalo iz Daytona – pravni status cesa, moramo reći tko je odgovoran!? Svi
kama o njegovu zatvaranju. To može Distrikta Brčko. Prudski proces nije uspio osim SDA! Kako vrijeme bude prolazilo
imati štetne posljedice, ugroziti dostignu- zato što su principi i okviri rješenja razli- građani će se sve više suočavati s poraža-
ti napredak i sigurnost, kao i funkcionira- čito tumačeni od njegovih sudionika i što vajućim činjenicama i pogubnim poslje-
nje institucija Bosne i Hercegovine. S je Dodik odustao od dogovorenih rješe- dicama ovakve isključive politike. Za
druge strane, bh-političari ne pokazuju nja. No tok i ishod ovog procesa bitno je Dodika i Ivanića je to bilo mnogo jer pre-
J spremnost za dijalog, dogovor i kompro-
mis. Zaustavljanje pozitivnih procesa na-
utjecao odnos javnosti koja je promovira-
la politiku isključivosti i bila protiv poli-
više jača državu BiH, a slabi Republiku
Srpsku. Za Ljubića i Čovića premalo jer
O stupilo je nakon rušenja aprilskog paketa tičkog dijaloga, dogovora i kompromisa. ne rješava sve njihove zahtjeve, uključu-
ustavnih i drugih promjena. Stagnacija To je u znatnoj mjeri zasluga onih koji jući i dugoročnu teritorijalnu reorganiza-
U traje do danas. Bosna i Hercegovina i naši nisu bili dio procesa. I sada smatram da ciju. Silajdžić i Lagumdžija odbili su Bu-
građani propustili su još jednu šansu kada su definirani principi i okvir korektan do- tmirski paket pod izgovorom da nije do-
R je odbijen Butmirski paket ustavne refor- govor i kompromis koji vodi u pravcu voljno i da ne popravlja sva loša rješenja
N me, koji su predložile SAD i Europska
Unija. Izgubili smo 2010. i još četiri na-
rješavanja navedenih problema. Na kraju,
možemo zaključiti da ovim procesom dr-
iz Daytona. Na kraju, rezultat svih politi-
ka – Dodika, Čovića, Ljubića, Ivanića, ali
A redne godine”, rekao je Halimović. žava Bosna i Hercegovina nije ništa izgu- i Silajdžića i Lagumdžije, jeste status
Podsjetio je da je okončan i prudski bila, ali jeste dobila ustavni amandman za quo, zadržavanje postojećih loših dayton-
L proces, koji je nastao kao posljedica sta- Distrikt Brčko. Akteri prudskog procesa skih rješenja i zaustavljanje Bosne i Her-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

cegovine na putu prema punopravnom Hercegovine. Potpuno je jasno tko se da- Popis stanovništva
članstvu u EU i NATO-u. Tko ima man- nas ponaša suprotno poliičkoj filozofiji i
dat i pravo da Bosni i Hercegovini i nje- načinu djelovanja Alije Izetbegovića, a SDA podržava inicijativu da se nakon
nim građanima oduzme budućnost i pros- često se poziva na njega i napada SDA”, 20 godina napokon izvrši popis stanov-
peritet? Oni koji su odbili aprilski, pa sa- rekao je potpredsjednik SDA. ništva bez etničkih, vjerskih i jezičkih
da i butmirski paket, ne nude nikakvu al- elemenata. Halimović je rekao da će nje-
ternativu”, naglasio je Halimović. Državna imovina gova stranka podržati popis koji će sadr-
žavati i ove odrednice, pod nekoliko
Peti kongres SDA i Alija Izetbegović Halimović je rekao da je stav SDA da uvjeta: da se osigura kredit za povratak
se pitanje državne imovine mora riješiti izbjeglih i raseljenih u iznosu od 500 mi-
Halimović je naglasio da je na Petom zakonom koji će propisati da sva imovina lijuna KM, da se izvrši popis izbjeglih i
kongresu SDA pokazana politička zrelost bivše zajedničke države SFRJ i Republi- raseljenih u BiH, da se odgodi primjena
i ozbiljnost, ali i demokratski kapacitet i ke BiH bude uknjižena na državu. Tek rezultata popisa stanovništva pri konstitu-
jedinstvenost. Smatra da u SDA ima pro- onda, nakon što država evidentira i odredi iranju vlasti, te da se do određenog datu-
stora za sve one koji interes države stav- što je potrebno za rad i djelovanje njenih ma primjenjuje popis stanovništva iz
ljaju iznad pojedinačnih, grupnih i uopće institucija (postojećih i budućih), ostalo 1991. godine.
privatnih interesa. SDA će nastaviti pro- se prenosi u vlasništvo entiteta, kantona i Neusvajanje Zakona o popisu stanov-
ces demokratizacije i na unutarnjim razli- općina. Ovo pitanje je na isti način riješe- ništva značio bi probleme s Europskom
čitostima jačati svoje jedinstvo. Halimo- no u ostalim državama s područja bivše Unijom, koja traži da se popis uradi kada i
vić je rekao da je stranka u kojoj svi jed- SFRJ. “Znam da se mnogima ne sviđa u regiji (2011. godine), zatim nedostatak
nako misle ustvari stranka u kojoj nitko Republika Srpska, ali to je rezultat relevantnih pokazatelja za ekonomsku, so-
ništa ne misli. U narednom periodu nasta- Daytonskog mirovnog sporazuma i ustav- cijalnu i drugu politiku. Osim toga, Repu-
vit će se proces bolje organizacije stran- na kategorija, isto kao i Federacija BiH, blika Srpska će obaviti popis na svoj na-
ke, uključujući i statutarne promjene. kantoni i općine. Ovdje treba istaći, jer je čin, koji neće biti priznat od međunarodne
“SDA je svoju politiku prilagođavala to predmet čestih zlonamjernih manipula- zajednice (možda jedno vrijeme), ali će se
i ubuduće će prilagođavati vremenu i pri- cija, što predstavlja državna imovina. To primjenjivati. Pretpostavka je da se većina
likama u kojima djeluje. Nekim to služi je imovina bivše SFRJ, prvenstveno Se- Bošnjaka neće odazvati pozivu za popis.
kao povod da napadaju SDA kako navod- kretarijata za narodnu obranu, DKP i Ako se usvoji Zakon o popisu stanov-
no napušta ideju i viziju Alije Izetbegovi- imovina Republike BiH. Često se javnost ništva, onda će Bosna i Hercegovina ispu-
ća. To čine neki pojedinci, koji su u ne- dovodi u zabludu pričom kako se ovim niti jedan od uvjeta Europske Unije i stvo-
kim periodima života rahmetli predsjed- zakonom navodno dijele rijeke, vodotoci, riti podlogu za donošenje niza odluka za 11
nika Izetbegovića s njim politički surađi- šume, putevi i druga javna dobra, kao i definiranje ekonomske i socijalne politike.
vali, ali su se uglavnom razišli ili od njega imovina privatiziranih poduzeća i slično. Općenito, popis će pokazati da u Bosni i
udaljili još za njegova života. Neki su mu To nije točno! Predmet ovog zakona je Hercegovini živi oko 3,5 milijuna stanov-
bukvalno zagorčavali život raznim splet- 90% imovine bivše JNA – kasarne, vojni nika, od kojih su preko 50% Bošnjaci, pre-
kama i podmetanjima, neki su osnovali poligoni, itd. – koja se najvećim dijelom ko 30% Srbi, do 12% Hrvati i do 5% osta-
svoje stranke, itd. Nas uglavnom napada- koristi za potrebe Oružanih snaga BiH ili li. U Republici Srpskoj će se pokazati da
ju oni koji rade i ponašaju se suprotno je data na korištenje univerzitetima i dru- Srbi čine ubjedljivu većinu od oko 80%, a
političkoj filozofiji Alije Izetbegovića. gim odgojno-obrazovnim institucijama, u Federaciji BiH Bošnjaci oko 70%. Tako-
To je prilika da se podsjetimo koja je po- medicinskim ustanovama, općinama. đer, po prvi puta bi se Bošnjaci na popisu
litička filozofija i kako je politički djelo- Vjerojatno je dio te imovine nezakonito stanovništva izjašnjavali kao etnička kate-
vao Alija Izetbegović. On je bio čovjek raspoređen, a to ćemo sa sigurnošću znati gorija i potvrdilo bi se da bosanski jezik
dijaloga i dogovora, imao je hrabrost da nakon usvajanja zakona. Neki demagozi govori preko 50% stanovništva.
pravi kompromise u interesu Bosne i Her- ili neznalice rješavanje pitanja državne “Koje su opasnosti? Prvenstveno zlo-
cegovine. Svoju politiku je definirao kao imovine nazivaju podjelom Bosne i Her- upotreba popisa i manipuliranje podaci-
realnu politiku korak po korak, ali stalno cegovine, što nije točno! Istina BiH je na ma. Jednima to može biti osnova za otcje-
naprijed. Bio je svjestan značaja suradnje određeni način podijeljena u Daytonu, a pljenje ili stvaranje srpske države, a dru-
s međunarodnom zajednicom, posebno takve demagoške floskule koriste uglav- gima to može biti izgovor za tvrdnju da je
Sjedinjenim Američkim Državama i Eu- nom oni koji su sudjelovali u postizanju BiH bošnjačka ili bošnjačko-musliman-
ropskom Unijom. Na Osnivačkoj skupšti- Daytonskog sporazuma, u kojem se navo- ska država. Moramo svakako voditi raču-
ni 26. maja 1990. godine je rekao, a ka-
snije često ponavljao: ‘Jednako su opasni
di da se BiH sastoji od dva entiteta: Fede-
racije BiH i Republike Srpske. Ovo što
na i o tim opasnostima, ali popis stanov-
ništva ne može niti podijeliti niti sačuvati
J
oni koji zagovaraju podjelu Bosne i Her- mi predlažemo znači da država Bosna i neku državu, posebno Bosnu i Hercego-
vinu. BiH će opstati kao država, cjelovita
O
cegovine, kao i oni koji zagovaraju boš- Hercegovina treba da u zemljišnim knji-
njačko-muslimansku BiH!’ Kada su mu u gama bude registrirani vlasnik cijele imo- i demokratska, ali samo kao država rav- U
ratu, u najtežim trenucima, nudili takvu vine i da nakon toga država BiH dio imo- nopravnih naroda Bošnjaka, Srba, Hrvata
opciju, a neki najbliži suradnici ga nago- vine prenese u vlasništvo svojim nižim i ostalih. Samo ukoliko za to postoji volja R
varali da prihvati uspostavu tzv. bošnjač-
ke BiH, Alija Izetbegović je to odbijao,
razinama. Sada se sva a imovina vodi ili
na SFRJ – Sekretarijat za narodnu obra-
svih njenih naroda i da smo spremni da
zajedno obnavljamo multietničko društvo
N
svjestan pogubnosti takve ideje. Vidio je nu, nezakonito na RS ili druge subjekte – u kojem će međusobne razlike biti pred- A
mnogo dalje od tadašnjih, ali i sadašnjih općine, institucije ili fizička lica”, rekao nosti i bogatstva, a ne razlog za sukoblja-
zagovornika stvaranja bošnjačke Bosne i je Sanjin Halimović. vanje”, rekao je Halimović. L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Izborni zakon na sve što nije u interesu države Bosne i


Hercegovine. Mi ćemo i dalje surađivati s
Predsjedništvo SDA usvojilo je stav o Islamskom zajednicom na svim nivoima.
izmjenama Izbornog zakona kojima se Nikada nismo, niti ćemo se ubuduće mi-
predviđa uvođenje zatvorenih kandidacij- ješati u njen rad, posebno ne u procesu
skih lista. Takvim rješenjem bila bi osi- izbora i imenovanja vjerskih autoriteta.
gurana ravnomjerna teritorijalna zastu- Ostajemo pri svome stavu – Islamska za-
pljenost, neophodna etnička zastuplje- jednica je vjerska institucija i treba da se
nost, zastupljenost žena i mladih, te kva- bavi pitanjima iz vjerskog aspekta života
lifikacijska zastupljenost. Halimović je muslimana, a SDA je legitimni politički
rekao da kritičari ovakvog stava ističu ka- predstavnik građana, među kojima su
ko se građanima uskraćuje mogućnost svakako i Bošnjaci. SDA će artikulirati
izbora i smanjuje zainteresiranost kandi- njihove političke interese, a oni će uvijek
data (koji su zvan tzv. zone prolaznosti) biti interesi države Bosne i Hercegovine”,
za predizbornu kampanju. On smatra da rekao je Sanjin Halimović.
je to donekle točno, ali su daleko veći po-
zitivni efekti i opća korist od zatvorenih
Što i kako dalje?
lista.
“Dosadašnje iskustvo pokazalo je da “Osnovno pitanje je što i kako dalje?
postojeći sistem otvorenih lista ne može S kim i na koji način prevazići krizu i rije-
osigurati ravnomjernu regionalnu i etnič- šiti nagomilane probleme? Pogotovo što
ku zastupljenost, te zastupljenost žena i je jasno da aktualni političari nisu spre-
mladih u zakonodavnim tijelima. Sve ze- mni za dijalog, dogovor i kompromise, a
mlje u okruženju, pa i 80% zemalja Eu- OHR, SAD i EU neće raditi naš posao. Sa
ropske Unije i Vijeća Europe, imaju si- druge strane, većina političara nastavlja
stem zatvorenih lista. Poseban problem sa politikom povlađivanja opravdanim
postojećeg izbornog sistema je što nakon zahtjevima brojnih populacija koje stalno
izbora, izabrani kandidati mogu postati traže veća izdvajanja iznad realnih finan-
tzv. nezavisni poslanici ili preći u drugu cijskih mogućnosti. Kako SDA vidi mo-
političku stranku. Pritom mogu ostvariti ni nesporazumi i neslaganja postoje među guće rješenje? Mislim da pogotovo sada,
12 isključivo lične materijalne i druge inte- svim akterima društveno-političkog živo- kad smo ostali sami, bez aktivnog – de
rese, a stranka zahvaljujući kojoj je dobio ta, pa i između SDA i Islamske zajednice facto ugašenog OHR-a, unutarnji dijalog,
mandat, ostaje bez jednog mandata. Zato kao političke stranke i vjerske institucije. dogovor i kompromis nemaju alternativu
SDA smatra da je bolje i korisnije imati Jedan od slučajeva našeg mimoilaženja bez obzira koliko nam se sviđali ili ne iza-
sistem zatvorenih lista kakav imaju i osta- su i fantomske, navodno OHR-ove sheme brani predstavnici drugih naroda i građa-
le zemlje u regionu i Europskoj Uniji”, plasirane od medija koji sada postaju bil- na. Moramo biti svjesni da u BiH nema
rekao je Halimović. teni novoosnovane stranke jednog lica idealnih rješenja, jer ono što je idealno za
SBB, odnosno njenog vlasnika (Fahrudin Sarajevo nije za Banja Luku, ponekad ni
Odnosi s Islamskom zajednicom Radončić, op.ur.). Nažalost, neki poje- za Tuzlu, Zenicu, itd. U Bosni i Hercego-
dinci iz Islamske zajednice uvučeni u po- vini su moguća samo realna rješenja, a to
Potpredsjednik SDA je rekao da su litičke intrige i interese vlasnika SBB dali su ona o kojima se dogovorimo. Alterna-
odnosi s Islamskom zajednicom uvijek su političke ocjene s kojima se SDA nije tiva tome su podjele i sukobi, a smatramo
bili dobri na svim nivoima njene organi- mogla složiti. Morali smo reagirati, ali ne da u Bosni i Hercegovini, niti izvana nje,
zacije – od Medžlisa, preko Muftijstva do protiv Islamske zajednice, već protiv neu- nitko ne želi sukobe. Dogovorimo ono što
Rijaseta. SDA cijeni sve što je Islamska temeljenih ocjena da su OHR i njegovi je moguće danas, a što nije ostavimo za
zajednica učinila i što čini za Bosnu i službenici antibošnjački, da je na sceni sutra. Ali mora biti kontinuirani dijalog i
Hercegovinu. Uvijek je pomagala njezin tzv. rješenje bošnjačkog pitanja aludira- dogovaranje, ne smije biti stagnacije. Mo-
rad i aktivnosti kao članovi Islamske za- jući na rješavanje jevrejskog pitanja u ramo ići naprijed, makar korak po korak,
jednice, ali i u okviru institucija vlasti, Drugom svjetskom ratu, da je Bosna i ali naprijed. Nadamo se da će prevagnuti
prvenstveno kroz pomoć u obnovi poru- Hercegovina Guantanamo, itd. SDA je razum i svijest o nužnosti dogovora, da
šenih vjerskih objekata, financiranju od-
J gojno-obrazovnih institucija, humanitar-
reagirala izričito iznijevši svoje stavove i
neslaganje s navedenim ocjenama. Drugo
ćemo sustići Srbiju, Makedoniju i Crnu
Goru, da će naši građani putovati bez viza
O nih i sličnih akcija. U okviru mogućnosti
države vraćen je dio vakufske imovine
je pitanje što su neki sebe prepoznali. u zemlje EU, da će Bosna i Hercegovina
Normalno, mi nikome, pa ni vjerskim za- aplicirati za kandidatski status za članstvo
U (kao i drugih vjerskih zajednica u BiH), jednicama, ne osporavamo da prezentira- u Europskoj Uniji i biti primljena u MAP,
radi se na donošenju Zakona o denaciona- ju svoje političke ocjene. Međutim, one a potom što prije u NATO. Stranka demo-
R lizaciji, itd. moraju biti svjesne da u tom slučaju stu- kratske akcije će, kao i do sada, sigurno
N “Drugi su se samo razmetali pričom,
ali mi smo konkretno pomagali Islamsku
paju na političku pozornicu i da će SDA u
tim slučajevima reagirati – podržati uko-
biti dio rješenja, a ne problema”, zaklju-
čio je doc. dr. Sanjin Halimović, potpred-
A zajednicu. Vjerojatno to nekima nije do-
voljno. Uvijek se može učiniti više, ali i
liko je to u skladu sa njenim političkim sjednik SDA i načelnik Općine Sanski
opredjeljenjima, ili odbiti ako se sa njima Most. q
L manje nego što je učinila SDA. Povreme- kosi. Pogotovo ćemo negativno reagirati Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

KDBH “Preporod” na 7. Zagrebačkom sajmu knjiga u Profil Megastoreu

Promocije novih knjiga


Seada Begovića
Knjiga kratkih priča “Džibrilove oči” u izdanju KDBH “Preporod” i zbirka pjesama “Uresi” u izdanju V.B.Z.-a nove su
knjige Seada Begovića. Po dubokom uvjerenju urednika obje knjige, književnika Ervina Jahića, riječ je o vjerojatno
najuzbudljivijem predstavniku srednje generacije hrvatskih pjesnika.

Grički top, čiji udar nepogrešivo prepo-


lovljuje dan na dva jednaka dijela, služio je
i kao neka vrsta najave početka programa
pod nazivom “Knjige ispod čekića” (pred-
stavljanja knjiga domaćih autora točno u
podne), a kojim su započinjala događanja
na 7. Zagrebačkom sajmu knjiga u Profil
Megastoreu. Niti osmi dan sajma, 19. svib-
nja 2010., u tom smislu nije se razlikovao
od drugih, a knjiga s kojom su se posjetitelji
imali prilike upoznati bila je zbirka priča
“Džibrilove oči” poznatog pjesnika, kritiča-
ra i novinara Seada Begovića. Kratke priče
izašle su u izdanju KDBH “Preporod”.
Knjigu je, uz autora, predstavio urednik Er- 13
vin Jahić, a dramski umjetnik Filip Šovago-
vić je pročitao nekoliko priča. Većina pred- Promocija “Džibrilovih očiju” – Ervin Jahić, Filip Šovagović i Sead Begović
stavljanja knjiga nalik je kao jaje jajetu, u
kojima autor najčešće sjedi između uredni- povjedačke elaboracije, usuprot pitomoj te- spadnu na manjinu, dobro mu dođu kao
ka knjige i još jednoga gosta, a zatim se u ologiziranoj slici sržnog meleka, posve je supstitut izgubljenom licu čovječanstva. A
idućih sat vremena natječu tko će više po- lišen kreposti i vrlina. Protagonisti njegovih zlo se, premda u ovim pričama očito ima
hvaliti knjigu. Tu zadanu formu je, među- priča ljudi su iz polusvijeta, više u donjem više vremena i volje, suspendira dobrim”,
tim, na predstavljanju Begovićevih “Dži- negoli u tzv. gornjem svijetu, marginalci kritički je objasnio Ervin Jahić.
brilovih očiju” izmijenila upravo publika, nečistih identiteta, individue s ruba svijeta.
koja je, nakon što je pažljivo odslušala Oni su tuđom intervencijom ubačeni u život Ja, bijednik i fukara
urednikove ocjene i jednu priču, počela tra- u kojem se imaju koprcati sa zlom, nasi-
žiti od Šovagovića da čita još i još i, štoviše, ljem, zakonom ulice, nametnutim im druš- Sead Begović autor je brojnih pjesnič-
naručivati priče iz zbirke. Takav, prilično tvenim i vlastitim ograničenjima, požudom kih i kritičkih knjiga, no manje je poznato
neočekivan razvoj događaja pretvorio je i prokletstvom, društvenom ohološću ili kako je i autor kratkih priča. Autor pogovo-
ovo klasično književno predstavljanje u vr- svojom nekonvencionalnom prirodom. Nji- ra Zdravko Zima ističe kako Begovićeve
lo zanimljivo pripovjedačko iskustvo, kako hova intima uglavnom je animalna, pred proze karakterizira skok u grotesku, fulmi-
za publiku, tako i za predstavljače zbirke. njom nam zastaje dah, ona nam pruža natu- nativna mašta i eksplozija erotičnog, te da je
Dok je Šovagović čitao priče uskakao je ralističku projekciju izgona iz ovosvjetskog Begović “goropadni orkan koji ruši sve
Begović sa svojim opaskama i primjedba- društvenog raja. Begović svoje blatne ljude pred sobom”. I doista, čini se kako se autor
ma, na što je Šovagović duhovito odgova-
rao. To ne treba čuditi jer su pjesnik i glu-
i blatne riječi, kako bi rekao Matoš, hrani u
prostoru groteske i pogoni ih erotskim op-
nimalo ne susteže u prikazu sumorne tranzi-
cijske stvarnosti. Junaci njegovih priča su
J
mac dugogodišnji prijatelji. sesijama nerijetko izvitoperenim u skared- imigranti, etnički mješanci, boemi, redikuli O
no i lascivno. Kad mu stvarnost nije dovolj- prepuni izmišljenih priča, odnosno, jednim
Svijet emocionalnog debakla no degutantna i prokleta, autor inteligentno riječima, ljudi s margine. Pritom autor U
dozove pokoju traumu i fantastizira svijet ustrajava na prikazu drastičnih društvenih
Književnik Ervin Jahić je rekao da ni emocionalnog debakla i moralnog pada u razlika. Tako u naslovnoj priči Džibrilove R
česte poetske proteze, ni poetizirani izleti ne
mogu sanirati ranjene duše Begovićeve
ništavilo. No, on atavističkim svjetovima
većine svojih priča pridružuje i priče znako-
oči suprotstavlja britansku Kraljicu majku i
malu djevojčicu Mejremu, imigranticu koja
N
kratkopričalačke proze, intime izgnane iz vite refleksije i meditativnosti, koje kao da na putu u Njemačku ostaje bez majke: “Ta- A
centralne lože vremena i prostora. “Svijet hoće zašiti rane na duši svijeta i vratiti mu ko se, eto, dogodilo da u jednoj rupi Europe
Džibrilovih očiju, unutar Begovićeve pri- izgubljeni integritet. Psi i mačke, kada ljudi jedna djevojčica oblači crnu kožu, ne znaju- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

ći za jutarnji izlazak Kraljice majke.” U ži- gija ove knjige-koncepta inzistira na rav-
vote ljudi koji samo pokušavaju preživjeti nopravnom supostojanju dvaju i više jezič-
upleće se politika, pa im se čini, kao npr. Ivi nih, stilskih, kulturoloških, emocijskih pa i
Ladiću, junaku priče Politika u jednom da- antropoloških svjetonazora – onome koji
nu Ive Ladića, da “prokleta politika može promiče suvremena praksa štokavskoga
imati svoju produženu ruku i u rođenom si- književnoga standarda i onome koji ishodi
nu”. Begović se nerijetko utječe hipertrofiji: iz kajkavskog ili čakavskog naslijeđa te
opisi krajolika u nekim njegovim pričama bosanskog i slovenskog, a tek mjestimično
nisu lirski, a slike kaljuža, plićaka punih še- srpskom – a manje na miješanju, hibridi-
kreta krležijanske su i još više podcrtavaju i zaciji ili kakvoj obveznijoj, strukturnoj
autorovu sliku svijeta. Naime, čini se kako međuovisnosti njihovih udjela u pjesmi.
svijet i nije ništa drugo nego močvara. Brak Sead Begović je i novim rukopisom ‘Ure-
je često prikazan ne kao utočište, nego kao si’ jedan od najsugestivnijih lirskih meha-
bojno polje na kojem se brutalno razračuna- ničara ‘kvarova’ nastalih za prebrzih vo-
vaju nekad bliski partneri, i u tim bitkama žnji urbanim nervozama u svojoj, srednjoj
ne štede ni sebe ni živote drugih. To je od- generaciji hrvatskih pjesnika, ali, po mom
lično prikazano u priči Rastava. dubokom uvjerenju, vjerojatno i njen naj-
Begovićevi junaci ne štede se nimalo, sa uzbudljiviji predstavnik”, završio je po-
sjetom se prisjećaju godina koje su nepo- hvalom svoj osvrt Ervin Jahić.
vratno prošle, ili se, kao u priči Ja, bijednik O knjizi je pohvalno govorio i Branko
i fukara, obračunavaju sami sa sobom, od- Maleš, kao i o ukupnom Begovićevom
nosno s vlastitim promašenim životom, pa pjesničkom opusu. Ustvrdio je da je Bego-
se na kraju prepuštaju fatalizmu: “...vrijeme vić objavio sedam knjiga pjesama (i neko-
je prolazilo i morao sam isto tako primijeti- liko knjiga kritika, kao i knjigu kraćih pro-
ti da je to nebo oduvijek isto nebo, zaleđeno vića predstavio novu knjigu pjesama “Ure- za). “U prvim je zbirkama krajem 70-ih
kao i ovo godišnje doba kada krećem na si” u izdanju zagrebačkog V.B.Z.-a. Na godina 20. stoljeća odmah naznačio vlasti-
put, a da uopće ne znam kamo sam se zapu- promociji su govorili književnici Branko tu poetsku strategiju pripadajući u širem
tio, u očevim iznošenim cipelama i u starom Maleš i Ervin Jahić. Poezija Seada Begovi- smislu tada popularnoj označiteljskoj sce-
kaputu moga tasta. Ja, koji to zapravo nika- ća nikad nije bila predvidljiv i u biti dovršen ni. Orijentir druge faze autorova pjesništva
da nisam bio, već bijednik i fukara.” U priči projekt. Iako je njegov autorski integritet nije više između teksta i svijeta nego se
14 Zora autor uvodi junaka koji nosi njegovo posve neupitan, svaka mu nova zbirka pje- pomireni lirski Subjekt nalazi u ozračju
ime, i spajajući lirsko, kroz stihove Jevgeni- sama na drukčiji način naglašava poetske i transcendencije, vrhovne duhovnosti, Bo-
ja Zamjatina, i ironično, pisac stvara elegič- životne prostore. Uistinu je tako i s nedavno ga... koji pokazuje sveopću suosjećajnost i
nu atmosferu. U knjizi nalazimo i priče kao objavljenom zbirkom “Uresi”, podnaslov- pritom naklonost za ideologiju malih stva-
što je Ružica i Smajo, u kojoj autor poetično ljenom “Aplikacije”. Ona, naime, donosi ri: skromnost i jednostavnost, trpeljivost i
opisuje zbližavanje dvoje osamljenih ljudi, novine u ionako već snažno razigranu Be- zajedništvu. Osobni mir autor je pronašao
koji unatoč razlikama u podrijetlu i navika- govićevu poetiku, koja je slitina raznorod- u skromnosti, zadovoljstvu pisanja i ko-
ma, u razgovoru o vlastitim životima, po- nih pjesničkih iskustava. U svojoj novoj mentiranja, kao i u nesumnjivoj tihoj sreći
staju bliski. U priči Vikendaš upravo je pas zbirci pjesama “Uresi” Begović svoju i tako u obiteljskoj komunikaciji.”
lutalica onaj koji pripovijeda svoj životni raznovrsnu poetiku uistinu urešuje još jed- O knjizi je govorio i sam autor koji je
put i autor ne propušta povezati kršćanstvo nim iznašašćem. Uobičajenom, naime, kor- rekao da je zamišljena kao još jedan povra-
i islam, odnosno prožimanje različitih kul- pusu neke pjesme na standardnome hrvat- tak na mala vrata u veliku i bogatu kuću
tura. U meditativnoj priči Corpus Christi skom jeziku dodaje, kako ih naziva, aplika- hrvatskog jezika i to s najljepšim njegovim
nalazimo i eksplicitno zagovaranje vjer- cije – svojevrsne višestihovne umetke na osobinama: stilskim sredstvima i idiomat-
skog interdijaloga – jer sve su vjere “impre- kajkavskome i čakavskom dijalektu te na skom fakturom čakavskog i kajkavskog
sivno Božje djelo uz vodu”.U knjizi nalazi- bosanskom, srpskom i slovenskom jeziku. dijalekta uz fundamentalnu osnovicu stan-
mo i niz poetsko meditativnih zapisa, koji Seadov lirski subjekt može biti, primjerice, dardnog hrvatskog jezika. “No, obilato se
pokazuju da je Begović ipak najbolji u lir- nesputani hedonist, uveli Casanova, skruše- koristi i bosanski jezik s neizostavnim tur-
skim dionicama, koje se ponegdje miješaju ni bogoispovjedalac, jezični žongler, srčani cizmima (barem kada je riječ o bosanskim
i s groteskom, kao u, primjerice, pjesmi u poštovatelj i protagonist različitih religij- muslimanima). Mjestimice se koristi, kao
J prozi Bila je čudna ta kćer. Na kraju treba
istaknuti kako je Zima u pravu kada tvrdi da
skih i kulturnih tradicija, brutalni puteni na-
srtljivac, nježni suprug, a u jednoj prethod-
poetski materijal i slovenski i srpski. Kao
zagrebačkom kajkavcu slovenski mi se je-
O ova knjiga legitimira Begovića kao pjesni- noj zbirci i djevojka koja popušta pred sili-
nom spomenutoga nasrtljivca.
zik naprosto nameće. Bit će da je to ljubav
ka koji zna biti okrutno prozaičan i pripo- rođena zbog nepodnošljive blizine. A, Se-
U vjedača koji ima sluha za jedva čujne lirske Književnik Ervin Jahić primijetio je da ad u meni logično i hereditarno voli bosan-
interludije. pjesnički koncept miješanja dvaju ili više ski jezik kojim ne govori i ne piše ali ga
R idioma unutar pjesme nije posve nov u nekritično voli. Nešto slično zbilo se i sa
N Zbirka pjesama “Uresi” nas, i ima svoje više-manje brojne prakti-
čare, ali je prvi put razvidan i tako ekspli-
srpskim jezikom u dvije aplikacije, to je
svojevrsni flash back na prošla vremena,
A Samo tjedan dana nakon promocije citno formuliran u pjesništvu Seada Bego- bez ikakvih političkih i inih primisli”,
“Preporodove” knjige “Džibrilove oči”, Se- vića, odnosno u njegovu najnovijem ruko- objasnio je Sead Begović. q
L ad Begović je u knjižnici Bogdana Ogrizo- pisu “Uresi”. “Prvovrsno, poetska ideolo- Mr. sc. Stipe Jelić
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Promocija posljednje generacije maturanata Zagrebačke medrese “Dr. Ahmed Smajlović”

Posljednja prozivka maturanata


U subotu, 22. svibnja 2010. godine, po-
slije podne namaza, u Zagrebačkoj džamiji
svečanom akademijom promovirana je 15. i
ujedno posljednja generacija maturanata
Zagrebačke medrese “Dr. Ahmed Smajlo-
vić”. Medresa, koja je utemeljena u jeku
agresije na Bosnu i Hercegovinu i uslijed
izbjegličkog egzodusa Bošnjaka, svakako
će zauzeti značajno mjesto u povijesti isla-
ma i muslimana u Hrvatskoj. Kroz njene su
učionice prošle stotine izbjegličke djece,
mladića i djevojaka, kojima je u to vrijeme
Medresa bila i škola i dom, a mnogima od
njih profesori postali drugi roditelji.
Za malo vremena, Zagrebačka je me-
dresa postala respektabilna srednjoškolska
institucija u kojoj je predavalo više sveuči- Posljednja generacija učenika Zagrebačke medrese
lišnih profesora i eminentnih stručnjaka iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nijedna osvajanja Hrvatske i organiziranja druš- medrese te je obnašao dužnost direktora ne-
druga zagrebačka srednja škola ne može se tvenog, političkog i vjerskog života u 16. i koliko mjeseci. Mnogo je i zagrebačkih dže-
pohvaliti činjenicom da je u isto vrijeme 17. stoljeću, zatim vremenu protjerivanja matlija svojim prilozima pomagalo rad Me-
imala u nastavničkom kolektivu pet doktora muslimana iz Hrvatske i ponovnog nase- drese. Kao najvećem donatoru posebno pri-
znanosti, kao što to može Zagrebačka me- ljavanja početkom 20. stoljeća, te osniva- znanje je dodijeljeno obitelji Berber, koji su
dresa. Školu je 2000. zvanično priznalo i nju, rastu i napretku institucija Islamske svaki mjesec, više od 10 godina, Medresi 15
Ministarstvo obrazovanja i športa Republi- zajednice, pa sve do njene današnje pozici- donirali 500 eura za potrebe stipendiranja
ke Hrvatske. Od te godine maturanti Zagre- je i uloge u hrvatskom društvu. Program su nadarenih učenika. Priznanje je uručeno
bačke medrese dobili su mogućnost upisati dodatno uljepšali izvedbom nekoliko pre- Adaleti Berber, supruzi poznatog umjetnika
bilo koji fakultet u Hrvatskoj. Prije toga divnih ilahija i recitala. Mersada Berbera. Zasluge su priznate i g.
uglavnom su upisivali fakultete u Sarajevu i Halidu Jasinu, uposleniku Mešihata, zadu-
nekim islamskim zemljama. Danas, nakon Posebna priznanja ženom za odnose sa islamskim svijetom.
završenih fakulteta i poslijediplomskih stu- Zahvaljujući aktivnostima g. Jasina, za Me-
dija, među bivšim učenicima Zagrebačke Nakon što su maturanti izveli akademi- dresu se čulo i u islamskom svijetu odakle
medrese ima imama, muallima, diplomata, ju, dodijeljena su posebna priznanja osoba- su pristizale i brojne donacije. Priznanje i
savjetnika, direktora banaka, voditelja ma koje su na neki način dodatno obilježile novčanu nagradu dobila je i bivša kuharica
mnogih odgovornih službi u društvenom i i svojim trudom i znanjem pomogle rad Za- Derviša Mahmić, koja je u vrijeme rata, a i
javnom životu, što je najbolji pokazatelj da grebačke medrese. Priznanje je dodijeljeno kasnije čestito obavljala svoj posao i svima
je Medresa i u tom segmentu ispunila svoju muftiji Ševki ef. Omerbašiću, jednom od ostala u dobroj uspomeni. Medresa je poka-
misiju te opravdala svoje postojanje. Njeno inicijatora organiziranja Zagrebačke medre- zala da ne zaboravlja i tzv. obične ljude i da
je mjesto već uspješno zauzela Islamska gi- se. Tako je priznanje dodijeljeno prvom rav- su zapravo svi važni u uspjehu i napretku
mnazija sa kurikulumom opće gimnazije, natelju Mustafi Bećiroviću, danas uspješ- jedne institucije kakva je Medresa.
uz dodatak Arapskog jezika, Kur’ana i nom vlasniku izdavačke kuće “Bemust”. On
kur’anskih nauka, Islamske kulture i civili- je obnašao funkciju ravnatelja od 1993.- Obraćanja
zacije i Islamskog vjeronauka. 1996. godine. Priznanja su dodijeljena i dru-
gom ravnatelju Medrese, gosp. Muratu
Hadžismjaloviću, koji je tu dužnost obnašao
Maturantima 15. generacije Zagrebačke
medrese uspješan završetak školovanja če-
J
Svečani program
14 godina, zatim prof. dr. Remziji Hadžie- stitao je muftija ljubljanski dr. Nedžad ef. O
“Islam i muslimani u Hrvatskoj” bila je fendić-Parić, profesorici bosanskog i hrvat- Grabus. U svome obraćanju istaknuo je po-
tema akademije zadnje generacije matura- skog jezika i odgajateljici, prof. Avdi Imši- datak da je u svakoj generaciji Zagrebačke U
nata Zagrebačke medrese “Dr. Ahmed roviću, tajniku Medrese i profesoru nekoli- medrese završilo i nekoliko učenika rođe-
Smajlović”. Kroz niz tekstova maturanti ko predmeta, i dr. Azizu ef. Hasanoviću, nih u Sloveniji. U 15. generacija pet učeni- R
su prisutnima ponudili informacije o povi-
jesnom hodu odnosa Hrvatske i islama u
profesoru Imaeta i Dawe i odgajatelju. Njih
su troje bili uključeni svo vrijeme u odgoj-
ka iz Slovenije proglašeno najboljim u svo-
joj generaciji, na što je osobno ponosan.
N
različitim povijesnim razdobljima; od pr- no-obrazovni proces u Medrese. Ovdje će- Desetak njih je danas aktivno uposleno u A
vog susreta muslimanskih trgovaca s hr- mo spomenuti i prof. dr. Šefika Kurdića koji Islamskoj zajednici u Sloveniji. Za njega je
vatskom obalom u 10. stoljeću, turskih je bio uključen u formiranje Zagrebačke Medresa zato i više nego ispunila svoju mi- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

siju. Zahvalio se svome kolegi muftiji školovanja, ali im ukazao na državnu maturu predsjednik Školskog odbora u više manda-
Omerbašiću, ravnatelju Medrese i cijelom koju moraju pisati i koja ih uskoro očekuje. ta. Muftija Omerbašić je sa malim prekidi-
nastavničkom kolektivu na uspješnoj misiji Od te mature ovise njihove mogućnosti upi- ma cijelo vrijeme bio aktivno uključen u
organiziranja i vođenja škole i izrazio želju sa fakulteta u Hrvatskoj, jer prijemnih ispita nastavni proces u Medresi. Predavao je Po-
da se nastavi dobra suradnja i sa novom više nema. Fakulteti primaju samo one uče- vijest islama i Arapski jezik, a kasnije
školom Islamskom gimnazijom koju će, ka- nike koji ostvare određen broj bodova na dr- Dawu. Njemu je 15. generacija Zagrebačke
ko je rekao, toplo preporučiti polaznicima žavnoj maturi i zadovolje postavljene kriteri- medrese jedan od najboljih poklona za 35
islamskog vjeronauka u Sloveniji. je. Prisutne je goste zatim ukratko upoznao s godina rada u Islamskoj zajednici u Hrvat-
radom Islamske gimnazije i pozvao ih da skoj. U svome se obraćanju osvrnuo na naj-
Obraćanje glavnog zagrebačkog svoju djecu povjere Islamskoj zajednici, od- važnije momente rada Zagrebačke medrese
imama nosno Islamskoj gimnaziji kao školi koja i naglasio da je ta škola educirala 80%
nudi drugačije i kvalitetnije mogućnosti od imamskog i muallimskog kadra danas upo-
Prisutnima se uz čestitke i poruke matu- drugih gimnazija u Zagrebu. slenog u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.
rantima obratio i glavni zagrebački imam Nakon obraćanja ravnatelja Medrese, ra- Ostat će zabilježeno da je Zagrebačku me-
hafiz Aziz ef. Alili. Između ostalog je rekao zrednik 15. generacije doc. dr. Aziz ef. Hasa- dresu završilo 50 učenika rođenih u Zagre-
da se u relativno kratkom razdoblju, nakon nović izvršio je posljednju prozivku matura- bu, a prije rata samo je jedna učenica poha-
izgradnje i otvorenja Zagrebačke džamije, nata. Dr. Hasanović je bio razrednik i odga- đala Gazi Husrev-begovu medresu u Sara-
uspjelo pod njezinim krovom, u okrilju nje- jatelj prvoj, a poklopilo se i posljednjoj gene- jevu. Pored Zagreba, medresu su završili
zine bjeline i svjetlosti utemeljiti i organizi- raciji maturanata. Kao razrednik je izveo i brojni učenici iz svih medžlisa i gradova
rati jedan takav odgojno-obrazovni zavod treću, sedmu i jedanaestu generaciju. Zajed- Hrvatske: iz Siska, Rijeke, Pule, Splita, Sla-
kakav je medresa kao srednja islamska ško- no sa dr. Hasanovićem, dužnost razrednice i vonskog Broda, Umaga, Poreča, Labina i
la. Ta činjenica predstavlja izraz i potvrdu odgajateljice prve i posljednje generacije Gunje. Zahvaljujući upravo ovoj školi,
velike islamske tradicije, u kojoj je musli- imala je i prof. dr. Remzija Hadžiefendić-Pa- islam se probudio u tim sredinama i ona je
mansko ljudstvo, od prvih dana, svoje veli- rić. Uključen od samog osnutka Medrese u bila veliko osvježenje za sve naše džemate.
čanstveno opstojanje u vjeri i zajedništvu odgojno-obrazovni proces na kraju je u krat- Odlazeći na ramazansku praksu učenice i
temeljilo i u povijesno-civilizacijskom smi- kom obraćanju priznao je da je nažalost bilo učenici, unosili su među muslimansku mla-
slu razvijalo na znanju i obrazovanosti. i učenika i učenica koji nisu bili za Medresu dež živost i želju za svojom vjerom isla-
“Otvorenje ove Medrese, njezin dosadašnji i to slikovito izrazio “od svake se ptice meso mom. Zagrebačka medresa je školovala
rad i izlazak posljednje, petnaeste generaci- ne jede”, no velika većina učenika i učenica, učenike i učenice iz susjednih nam zemalja,
je njezinih učenika, u poznatim okolnosti- čestita su djeca koja će uz Allahovu pomoć oko 20 njih je iz Slovenije, desetak iz Au-
16 ma teških iskušenja kroz koja smo prolazili, sigurno uspjeti u životu i biti dobri promotori strije, Njemačke i Švicarske, isto toliko iz
predstavlja neku vrstu Božjeg čuda, milosti islama i Islamske zajednice. Makedonije i Kosova, a iz susjedne nam
i ibreta. Pred nama su djevojke i mladići - Maturanti posljednje, 15. generacije Bosne i Hercegovine školovali su najveći
cvjetovi mladosti i mladenačke intelektual- Zagrebačke medrese su: Aganbegović Fa- broj muslimanske djece. Kako je ugodan
ne radoznalosti. Pred nama je dvadeset i tima, Alii Sead, Halilović Melvis, Hanifić osjećaj kada u Austriji, Njemačkoj, Švicar-
dvoje mladih ljudi koji su u islamu našli ne Asmir, Hodžić Amina, Hozanović Said, skoj ili Sloveniji, susretnemo bivše učenike
samo utočište već i snagu da hrabro i sa du- Idrizi Senat, Karić Semir, Karo Merlina, i učenice, koji se na najbolji mogući način
bokim samopouzdanjem krenu u život. Od Karo Roberta, Melkić Selma, Menzil Eni- odužuju svoj vjeri i zajednici, vrijedno ra-
vas će se očekivati da budete uzornog pona- sa, Mudrov Dženeta, Muhtari Neira, Muj- deći u svojim džematima. Tom činjenicom
šanja. Vaša je odgovornost veoma velika. kanović Beisa, Salija Samija, Selimović za njega je Medresa ispunila sve svoje cilje-
Ona je drugačija od odgovornosti drugih Đanela, Smajić Haris, Softić Meliha, Tirić ve. Na kraju je muftija Omerbašić svim ma-
ljudi. Stoga, dragi maturanti i maturantice, Ramiza, Turan Đemila i Zubović Nadin. turantima i maturanticama uručio prigodne
zapamtite, da kuda god i gdje god budete Učenik generacije je Asmir Hanifić, a poklone i proučio dovu za njihov daljnji
išli, na sebi nosite pečat medrese. Nastavite učenica Neira Muhtari koja je dobila i po- uspješan život, a prisutne je pozvao da svo-
školovanje i svojim radom pokažite da ste sebno priznanje za brojne aktivnosti i na- ju djecu povjere Islamskoj gimnaziji čiji su
završili medresu”, poručio je maturantima u tjecanja u kojima je uspješno učestvova- učenici već pokazali zavidne rezultate na
svome nadahnutom obraćanju glavni zagre- la. Maturanti su pripremili prigodne po- županijskim i državnim natjecanjima iz ne-
bački imam. klone profesoricama: prof. dr. Remziji koliko predmeta.
Hadžiefendić-Parić, koja je osmislila sce- Na kraju molim Allaha dž.š. da nagradi
Obraćanje ravnatelja Medrese narij svečane akademije i cijelo vrijeme sve one koji su na bilo koji način pomogli
J Prof. Murat Hadžismajlović 14 je godina
pomagala maturantima u uvježbavanju
programa, Lamiji Alili, Edini Gušić i El-
rad ove odgojno-obrazovne o institucije, po-
sebno one koje nisam spomenuo u ovom
O obnašao dužnost ravnatelja i predavao mate-
matiku i fiziku. Prisutnima je iznio podatke
mi Opardiji. Poseban poklon uručili su tekstu, ili su nedovoljno spomenuti, a to su
svome razredniku dr. Hasanoviću i u tako svojim angažmanom zaslužili, jer puno je
U da je Medresi predavalo 64 profesora, od to- mu zahvalili na uloženom trudu. važnije da budemo prepoznati kod Allaha
ga 10 doktora znanosti i 5 magistara. Školu dž.š. nego kod ljudi. Uskoro iz tiska izlazi
R je upisalo 449 učenika i učenica, a završilo je Obraćanje muftije Ševke ef. Monografija Zagrebačke medrese u kojoj će
N ih 278. Iz prvih generacija puno je učenika
koji su u drugom i trećem razredu napustili
Omerbašića biti detaljno opisane sve aktivnosti i svi nje-
ni nositelji, pa će se moći pronaći svi oni
A školu i otputovali kao izbjeglice u treće ze- Na kraju svečane akademije prisutnima
se obratio muftija Ševko ef. Omerbašić, je-
koji su na bilo koji način pomogli rad Zagre-
mlje. Maturantima posljednje generacije za- bačke medrese “Dr. Ahmed Smajlović”. q
L želio je sretan završetak srednjoškolskog dan od inicijatora pokretanja Medrese i Mirza Mešić
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Skupštinska zasjedanja Bošnjačke nacionalne zajednice

Izbor novog rukovodstva BNZH


U proteklom periodu održana su dva
skupštinska zasjedanja Bošnjačke nacio-
nalne zajednice: 22. svibnja 2010. održa-
na je Izborna skupština Bošnjačke nacio-
nalne zajednice Hrvatske, a 9. lipnja
2010. Izborna skupština Bošnjačke naci-
onalne zajednice za Grad Zagreb i Zagre-
bačku županiju.

Skupština BNZH
Izborna skupština BNZH održana je u
prostorijama Gradske knjižnice u Zadru. Iz-
vještaj o radu za period između dvaju skup-
štinskih zasjedanja (od 14.06.2008. do
22.05.2010.) podnio je prof. dr. Sead Ber-
berović, predsjednik BNZH. Podsjetio je da Radno predsjedništvo – skupštinsko zasjedanje u Zadru
je posljednja Skupština BNZH održana u
atmosferi neprimjerenoj udruzi nacionalne nja 2009. došao zahtjev pomenutog Ureda ZG i ZGŽ, koja je Fond pokrenula, na
manjine kojoj osnovni cilj i smisao postoja- za dopunom dokumentacije vezane za odr- BNZH. Berberović je podsjetio da su u
nja i djelovanja treba biti nesebično i požr- žavanje Skupštine: zapisnik sa sjednice proteklom periodu održane tri sjednice
tvovno služenje svome narodu. Posebno je Glavnog odbora na kojoj je donešena od- Predsjedništva BNZH: 26. kolovoza
istaknuo destruktivno djelovanje Sulejma- luka o sazivanju Skupštine, popis nazoč- 2008. u Karlovcu, 10. siječnja 2009. u
na Tabakovića, koji je pet dana nakon skup- nih na Skupštini i popis županijskih orga- Zagrebu i 9. srpnja 2009. u Zagrebu, te 17
štinskog zasjedanja, 19. lipnja 2008. podnio nizacija. Gradski ured za opću upravu je dvije sjednice Glavnog odbora BNZH:
Zahtjev za poništenjem Skupštine BNZH. 19.02.2009. zatražio novu dopunu podata- 18. listopada 2008. u Zagrebu i 13. ožuj-
Berberović je opširno objasnio okolnosti ka da bi 2. ožujka 2009. donio rješenje ko- ka 2010. u Rijeci.
koje su dovele do takvog pisma, kao i po- jim se usvaja žalba gosp. Sulejmana Taba- Govoreći o Fondu za stipendiranje
sljedice koje su nastale nakon toga. kovića i poništavaju odluke Skupštine predsjednik BNZH je rekao da su donato-
“Kruna svega, da se podsjetimo, bilo je BNZH”, rekao je Berberović. ri, nažalost, i dalje uglavnom s područja
uporno uznastojanje gosp. Sulejmana Ta- Naglasio je da je na ovo rješenje BN- grada Zagreba, pa je po izvorima financi-
bakovića iz Zagreba, da se bez podrške i ZH je u zakonskom roku (23. ožujka ranja Fond ostao zagrebački, ali su dodi-
suprotno stavovima županijskih organiza- 2009.) podnijela žalbu Središnjem držav- jeljene stipendije na razini Hrvatske, ka-
cija nametne kao predsjednik BNZH. Na nom uredu za upravu koji je žalbu svojim ko je postupano od osnutka Fonda. Tako
Skupštini se pojavio kao član Nacionalne rješenjem od 20. svibnja 2009. odbio. To je 10. siječnja 2009. u BNZ Zagreb potpi-
zajednice Bošnjaka Istre, zaobilazeći Sta- rješenje, kao konačno, stiglo je na adresu sano 13 ugovora o stipendiranju, a 20.
tut BNZH koji predviđa da se članstvo u BNZH 9. kolovoza 2009. godine s datu- veljače 2010. potpisano je 6 ugovora o
organizaciji Bošnjačke nacionalne zajed- mom na kuverti od 6. kolovoza 2009. go- stipendiranju. “Novoizabranom rukovod-
nice ostvaruje preko županijske organiza- dine. “Smatrao sam da je bilo potrebno stvu jedan od prioritetnih zadataka treba
cije prema svome mjestu prebivališta. Ne- upoznati vas s događanjima nakon održa- biti animiranje Bošnjaka i bošnjačkih
zadovoljan što se njegove namjere o preu- ne Skupštine. Nezajažljiva i ničim uteme- asocijacija u cijeloj Hrvatskoj da se kao
zimanju vodstva BNZH nisu ostvarile, ljena ambicija pojedinaca, kao što se če- donatori uključe u Fond, te da se kriteriji
gosp. Tabaković je već 19. lipnja 2008. sto događa, zaustavila je normalan rad i dodjele stipendija dorade, a Odbor Fonda
godine podnio Zahtjev za poništenjem od-
luka Skupštine BNZH. Uz njegov zahtjev
razvoj Zajednice koja je više od godine
dana bila u svojevrsnom pravnom vakuu-
nadopuni s članovima iz cijele Hrvatske”,
naglasio je prof. Berberović.
J
stigla je suglasnost za poništenjem Skup- mu, u kojem se ni mi nismo najbolje snaš- Rekao je da je nakon programskog raz- O
štine predsjednika BNZ Vukovarsko-sri- li. Nadam se da smo svi iz ovoga izvukli graničenja BNZH i BNZG i ZGŽ održan
jemske županije gosp. Safeta Malagića, potrebne pouke važne za budućnost na- kontinuitet BNZH u programima koje fi- U
koji već godinama ne sudjeluje u radu BN- šeg rada”; rekao je Berberović. nancira Savjet za nacionalne manjine RH.
ZH, a mandat predsjednika BNZ Vuko- Istaknuo je da su nakon održane Za 2008. godinu BNZH je imala prijavljen R
varsko-srijemske županije mu je istekao.
Na zahtjev za upis promjena u Registar
Skupštine izvršene sljedeće skupštinske
odluke: dovršeno je potpuno financijsko
samo jedan program - susret folklornih
skupina pod nazivom “Nitko da ne dođe
N
udruga, koji je podnešen 15. srpnja 2008. razgraničenje BNZH i BNZ ZG i ZGŽ, te do prijatelj drag”, koji je održan dana 10. A
Gradskom uredu za opću upravu, dugo ni- su osnivačka prava, upravljanje i sredstva prosinca 2008. u Zagrebačkom kazalištu
je bilo nikakvog odgovora. Tek je 5. siječ- Fonda za stipendiranje prenešena s BNZ lutaka – Scena Travno. U programu su L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

učestvovali: izvorna grupa “Kanjon Rakit- vu: Džemail Spahić (predsjednik), Munir jektu organiziranja Fonda za stipendiranje
nice” Umoljani – Trnovo (Bosna i Herce- Dervović i Šaha Koprivnjak (članovi). BNZH, koji financira nadarene bošnjačke
govina), KUD “Ivan Goran Kovačić” iz Prema Statutu BNZH predsjednici žu- studenate slabijeg imovnog stanja, potreb-
Zagreba, folklorni ansambl “Turopolje” iz panijskih organizacija Bošnjačke nacio- no je koordinirano djelovanje i uključiva-
Velike Gorice, zbor “Arabeske” Islam- nalne zajednice po funkciji ulaze u sastav nje svih županijskih BNZ kako bi se una-
skog centra u Zagrebu, te ansambl “Bosa- Glavnog odbora. To su: prof. dr. Sead toč kriznim vremenima nastavio rad Fon-
na” Bošnjačke nacionalne zajednice Za- Berberović (Grad Zagreb i Zagrebačka da. Znanje i obrazovanje su od izuzetne
greb sa solistima. Za 2009. godinu, teme- županija), Senad Pršić, dipl. oec. (Istar- važnosti za bošnjačku nacionalnu manji-
ljem dogovora na sjednici Glavnog odbora ska županija), Ibrahim Ružnić, prof. (Pri- nu”, rekao je predsjednik Pršić.
od 18. listopada 2008. prijavljen je časopis morsko-goranska županija), Alija Avdić, Skupštini se obratio i tajnik Dževad Jo-
“Bošnjački glas” (izdana dva broja u 2009. dipl. krim. (Sisačko-moslavačka župani- gunčić, koji je podsjetio da je na dan ovogo-
godini) i Festival bošnjačke kulture. U ja), Fatmir Hasanagić (Karlovačka župa- dišnjeg skupštinskog zasjedanja, 22. svib-
okviru ove manifestacije BNZ ZG i ZGŽ nija), Hase Salihović, prof. (Zadarska nja 1993. u Zagrebu osnovana Bošnjačka
je u Zagrebu 22. studenog 2009. godine, županija), Zejna Ribo (Osiječko-baranj- nacionalna zajednica Hrvatske, koja se tada
povodom Dana državnosti BiH i Kurban ska županija), Salko Ikanović (Varaždin- zvala Nacionalna zajednica Muslimana Hr-
bajrama, organizirala koncert u dvorani ska županija) i Šemsudin Brković (Du- vatske. Jogunčić je naglasio da najvažnija
Zagrebačkog kazališta lutaka na kojem su brovačko-neretvanska županija). Pred- aktivnost BNZH u narednom periodu treba
nastupili ženski zbor “Bulbuli” KDBH sjednici BNZ Splitsko-dalmatinske župa- biti popis stanovništva 2011. godine.
“Preporod” Zagreb, folklorni ansambl, so- nije i Vukovarsko-srijemske županije bit
listi, orkestar i komorni mješoviti zbor će sukladno Statutu BNZH kooptirani u Skupština zagrebačkog ogranka
“Bosana”, te BKUD “Sevdah”. BNZ za Glavni odbor nakon što se održe Izborne BNZ
Primorsko-goransku županiju je u sklopu skupštine u tim organizacijama. Pet čla-
navedenog programa održala niz manife- nova Glavnog odbora BNZH koje je iza- Izborna skupština Bošnjačke nacional-
stacija i to: tribinu pod nazivom “U susret brala Skupština su: Mujo Dizdarević ne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku
Bošnjačkom saboru”, na kojoj je bio gost (Karlovačka županija), Asim Kulenović županiju održana je u prostrijama udruge u
predavač akademik prof.dr.sc. Muhamed (Sisačko-moslavačka županija), Dževad Zagrebu, Ilica 54. Izvještaj o radu za peri-
Filipović, promociju dviju knjiga autora Jogunčić, dipl. ing. (Grad Zagreb i Zagre- od od 17.05.2008. do 09.06.2010. podnio
akademika prof. dr. Muhameda Filipovića bačka županija), prof. dr. Jusuf Šehano- je prof. dr. Sead Berberović, predsjednik
“Ko smo mi Bošnjaci” i “Afera Agroko- vić (Istarska županija) i Zemir Delić, dipl. zagrebačkog ogranka BNZ. Uvodno je
merc i smrt Hamdije Pozderca” s promoto- oec. (Primorsko-goranska županija). istaknuo da je odlukama Skupštine BNZ
18 rom mr. sc. Alagom Derviševićem, baj- Jednoglasno je izabrano rukovodstvo ZG i ZGŽ od 17. svibnja 2008. i Skupštine
ramsko sijelo sa promocijom bošnjačkih BNZH: Senad Pršić, dipl. oec. – pred- BNZH od 14. lipnja 2008. do kraja 2008.
jela, pjesme i igara, te večeri sevdaha i hu- sjednik (Istarska županija), prof. dr. Sead godine potpuno dovršeno programsko i fi-
mora u Buzetu, Rijeci i Omišlju na kojima Berberović – potpredsjednik (Grad Za- nancijsko razgraničenje BNZ ZG i ZGŽ
su sudjelovali solisti Mješovitog pjevač- greb i Zagrebačka županija), Ibrahim od BNZH. Također, osnivačka prava,
kog zbora BNZ za PGŽ “Sevdalije” iz Ri- Ružnić, prof. – potpredsjednik (Primor- upravljanje i sredstva Fonda za stipendira-
jeke i humorista iz Sarajeva Ismet Horo. sko-goranska županija) i Dževad Jogun- nje prenešena su s BNZ ZG i ZGŽ, koja je
Berberović je rekao da su za 2010. go- čić, dipl. ing. – tajnik (Grad Zagreb i Za- Fond pokrenula, na BNZH.
dinu prijavljena i odobrena tri programa: grebačka županija). U Nadzorni odbor su Berberović se opširno osvrnuo na rea-
časopis “Bošnjački glas”, te manifestacije izabrani: mr. sc. Rusmir Akšamija – pred- lizirane programe koji su financirani od
“10. godina izdavačke djelatnosti BNZH” sjednik (Karlovačka županija) i dvojica Savjeta za nacionalne manjine Republike
i “Festival bošnjačke kulture”. “Ove pro- članova - Muhamed Muratagić (Istarska Hrvatske. To su: Biblioteka “Bosana” –
grame realizirat ćemo preko više županij- županija) i Mujaga Mehić, dipl. ing. Bošnjački pisci u Hrvatskoj, časopis
skih organizacija. Osim na programima (Grad Zagreb i Zagrebačka županija). “Bošnjačka pismohrana”, Ansambl “Bo-
koje prijavljuje BNZH, a realizira ih jedna U svom govoru Senad Pršić, novoiza- sana” i različite izložbe. U proteklom pe-
ili više županijskih organizacija, trebalo bi brani predsjednik BNZH, zahvalio se pri- riodu tiskano je pet knjiga: “Lutkijada u
u narednom periodu poraditi da se progra- sutnima na izboru i ukazanom povjerenju. kazalištu lutaka” Saliha Isaaca, “Ilahije i
mi koje pripremi jedna županijska organi- Naglasio je da će predložiti promjene Sta- kaside iz zaborava” Zilhada Ključanina,
zacija ponude i održe u drugim županij- tuta BNZH kojima će se pristupiti restruk- “Prožimanja – eseji iz bošnjačke i hrvat-
skim organizacijama i na taj način realizira tuiranju Bošnjačke nacionalne zajednice. ske književnosti” Naska Frndića, “Ritam
J razmjena koja će nas obogaćivati i povezi-
vati. Svakako treba uznastojati da časopis
Izmjene trebaju omogućiti bolju poveza-
nost i suradnju županijskih organizacija,
rata i poezije” Ismeta Žunića i “Fotomo-
nografija” Alije Akšamije.
O ‘Bošnjački glas’, koji je do sada svojim kao i aktivniju ulogu BNZH u radu i orga- U 2008. godini izdan je četverobroj
“Bošnjačke pismohrane” na 483 stranice. U
entuzijazmom uglavnom nosila BNZ Pri- nizaciji Bošnjaka. Najavio je i skoru sjed-
U morsko-goranske županije, osim formalno nicu Predsjedništva BNZH i Glavnog od- 2009. tiskan je na 76 stranica jedan broj u
i stvarno izraste u časopis BNZH”, zaklju- bora s ciljem realiziranja programa sa fi- kojem su objavljeni referati sa znanstvenog
R čio je prof. dr. Sead Berberović. nancijskim pokazateljima do kraja 2010. skupa “Uloga Huseina Husage Čišića u ra-
N Skupštini u Zadru je prisustvao dovo-
ljan broj delegata – 51 član s pravom gla-
godine. Pršić je istaknuo nužnost sudjelo-
vanja svih županijskih organizacija u radu
zvoju i afirmaciji imena Bošnjak i Bosna i
Hercegovina - 130 godina od rođenja” koji
A sa, što je više od broja propisanog Statu- i uređivanju “Bošnjačkog glasa”, kao i u je održan 21.3.2009. U 2010. godini tiskan
tom BNZH. Izbornu skupštinu je vodilo pripremama za organizaciju Festivala boš- je svezak 9, četverobroj 28-31, časopisa
L Radno predsjedništvo u sljedećem sasta- njačke kulture na nivou Hrvatske. “U pro- “Bošnjačka pismohrana” na 392 stranice.
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Kontinuirano se unaprijeđuje rad i po- ni znanstveni skupovi: “Uloga Huseina svim Bošnjacima, posebno mladima, po-
boljšava kvaliteta Ansambla “Bosana” u Husage Čišića u razvoju i afirmaciji ime- ziv da se uključe u aktivnosti BNZ ili dru-
kojem djeluju folklorna skupina, orke- na Bošnjak i Bosna i Hercegovina - 130 gih bošnjačkih asocijacija i daju svoj do-
star, zbor i solo pjevači, te dječja folklor- godina od rođenja” (21.03.2009.) i “Ca- prinos u njihovoj realizaciji i vlastitom
na skupina. U proteklom razdoblju ostva- zinska krajina u XX stoljeću – politika, nacionalnom izgrađivanju”, zaključio je
reno je ukupno 25 nastupa Ansambla u ljudi, događaji” (u suradnji s Islamskom prof. dr. Sead Berberović.
Zagrebu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi- zajednicom, 23.-24.04.2010.). Skupštini zagrebačkog ogranka Boš-
ni. Ansambl “Bosana” je također snimio “Važno je još spomenuti da je pokre- njačke nacionalne zajednice prisustvova-
CD s vokalnim solistima Zdenkom nuta internetska stranica koja se još uvi- lo je 41 osoba s pravom glasa, što je do-
Ahmetspahić i Mehmedom Goraždom. jek dotjeruje, i koja će postati važno sred- voljan broj prema Statutu i Poslovniku o
U proteklom periodu u prostorijama stvo komunikacije s članovima, posebno radu da Skupština može donositi pravo-
BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku župani- mlađim pripadnicima naše manjine. Boš- valjane odluke. Skupštinu je vodilo Rad-
ju predstavljeno je pet izložbi. Izložba “Tu- njačka nacionalna zajednica za Grad Za- no predsjedništvo u sljedećem sastavu:
zlanske džamije” autora Mustafe Terzića greb i Zagrebačku županiju danas može Dževad Jogunčić (predsjednik), Mithat
otvorena je 18.06.2008. Trojezičnu mono- djelovati u stabilnim uvjetima: imamo Muzurović i Nazifa Čamdžić (članovi).
grafiju “Tuzlanske džamije” predstavio je prostor za odvijanje raznovrsnih aktivno- Jednoglasno su izabrani članovi Izvršnog
glavni imam Medžlisa Islamske zajednice sti i imamo relativno osigurano financira- odbora BNZ za Grad Zagreb i Zagrebač-
Tuzla mr. sc. Amir ef. Karić. Povodom da- nje programa od Savjeta za nacionalne ku županiju: prof. dr. Sead Berberović,
na državnosti Bosne i Hercegovine manjine a sa sredstvima smo uvijek znali Dževad Jogunčić, dipl. ing., Emina Krka-
25.11.2008. otvorena je izložba svjetski racionalno raspolagati. Ono što nam ne- lić, Edin Džaferagić, Senahid Dubravić,
poznatog fotografa Zijaha Gafića iz Saraje- dostaje je značajnija uključenost mlađih dipl. ing., Hatema Idrizović i Amir Grbić,
va pod nazivom “Muslims of New York – naraštaja u aktivnostima BNZ i nužno dipl. oec. Za predsjednika je izabran Sead
Aftermath/Epilog”. Na otvorenju izložbe podmlađivanje rukovodstva i aktivista, za Berberović, a za potpredsjednika Dževad
govorili su prof. Sandra Vitaljić, šef kate- što još uvijek ne uspijevamo pronaći pra- Jogunčić. U Nadzorni odbor su izabrani:
dre za fotografiju na Akademiji dramskih vo rješenje. Težište rada BNZ ZG i ZGŽ Mujaga Mehić (predsjednik), Ahmed
umjetnosti i Filip Mursel Begović. Izložba i ubuduće trebamo imati na strateškim Ikanović i Ohran Jatić (članovi).
umjetničkih fotografija “Pogled na Za- projektima razvoja i očuvanja bošnjačkog Prisutni članovi Skupštine jednoglasno
greb” autora Envera Palalića otvorena je nacionalnog identiteta u Republici Hrvat- su prihvatili prijedlog Izvršnog odbora
09.06.2009. Uvodnu riječ održali su Fikret skoj koje ćemo nuditi i u njih uključivati usvojen na sjednici od 31.05.2010. da se
Cacan i Ahmed Salihbegović. Povodom ostale županijske organizacije BNZ, Vi- počasnim članovima BNZ za Grad Zagreb i
Dana državnosti BiH 25.11.2009. otvorena jeća i sve bošnjačke udruge. To su: rješa- Zagrebačku županiju proglase prof. dr. sc. 19
je izložba “Ja, ban bosanski Kulin” u su- vanje problema dvojnosti nacionalnog Sulejman Čamdžić i ing. Sulejman Čičić.
radnji s Historijskim muzejom u Sarajevu i naziva Bošnjak/Musliman, priprema za Oba počasna člana obratila su se Skupštini
Općinom Tuzla. Sudjelovali su Tarik Fili- popis stanovništva 2011. godine, masov- prigodnim riječima zahvale. Sulejman
pović s recitalom “Povelje Kulina bana” i no uključivanje mladih u rad bošnjačkih Čamdžić je naglasio potrebu da Bošnjačka
Sead Berberović s prikladnim govorom po- institucija, te obilježavanje značajnih da- nacionalna zajednica bude inicijator osni-
svećenom Danu državnosti. Izložbu su tuma, događaja i ličnosti iz državotvorne vanja Savjetodavnog vijeća, koje bi okupilo
otvorili zamjenica gradonačelnika Grada povijesti Bosne i Hercegovine i Bošnja- sve bošnjačke potencijale i imalo zadaću
Zagreba Jelena Pavičić-Vukičević i grado- ka. Zadaće koje stoje pred nama možemo strateškog promišljanja razvoja bošnjačke
načelnik Grada Tuzle Jasmin Imamović. samo zajednički usuglašenim djelova- zajednice u Republici Hrvatskoj. q
Povodom Dana nezavisnosti BiH njem uspješno ostvariti. Stoga upućujem Ismet Isaković
01.03.2010. otvorena je izložbe i održana
promocija knjige Alije Akšamije. Izložbi
su prisustvovali gradonačelnik Milan Ban-
dić, koji je otvorio izložbu, i zamjenica gra-
donačelnika Jelena Vukičević-Pavičević.
O izložbi su govorili Mladen Bićanić i
prof. dr. Mehmed Akšamija.
Osim toga, zagrebački ogranak BNZ
je realizirao sedam promocija knjiga, dvi-
je tribine, dva znanstvena skupa, po jednu
kazališnu predstavu, izložbu i koncert ko-
J
ji su financirani izvan proračunskih sred- O
stava. Promovirane su sljedeće knjige:
“Bosanska tradicionalna kuhinja” Saliha U
Agića, “Molim te, zapiši” Jasmina Ima-
movića, “Na jugu ljiljani” Arifa Ključani- R
na, “Mjesečeve suze” Namika Tarabića,
“Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici” Mu-
N
je Demirovića, “Bosanski Novi u našem A
srcu” Ante Milinovića i “Farukov cvijet”
Jasmine Ibrahimović. Posebno su značaj- Slijeva: Sulejman Čamdžić, Sead Berberović i Sulejman Čičić L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Tjedan sjećanja na genocid u Srebrenici (24.-28.05.2010.)

Srebrenica – simbol bošnjačkog


otpora i tuge
Obilježavajući 15 tužnih godina od
genocida u Srebrenici sa željom da se ni-
kada i nikome ne ponovi, naša je obaveza
ne dozvoliti da se zaboravi. Tome je po-
svećen tjedan sjećanja na Srebrenicu u
periodu od 24. do 28. svibnja 2010., koji
je organiziran u prostorima Islamskog
kulturnog centra u Zagrebu. Organizator
višednevne manifestacije posvećenog
stradanju Bošnjaka u Srebrenici bilo je
Vijeće žena Islamske zajednice Zagreb.
Nemoćno da vrati vrijeme u nazad i
poništi ovaj strašan zločin nazvan imenom
ubijenog grada kao i mnoge jednako krva-
ve, ako ne i još krvavije tragedije musli-
mana, nemoćno da nekim začudnim vre-
meplovom vrati vrijeme u trenutak kada
bismo mnoge stvari drugačije, pametnije
– Vijeće žena odlučilo se pridružiti svije-
20 tloj ideji konvoja “Da se nikad ne zabora-
vi” i organizirati program sa željom da u
memoriji našeg naroda trajno, puno trajni-
je nego nam je kroz povijest uobičavalo Ćilim sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
ostati, ostane upisano kao pouka i opome-
na, s namjerom i nadom da generacije koje joj je predstavljena knjiga doc. dr. Rasi- drugima. Odbile su biti žrtve, organizira-
dolaze neće u nevjerici i s čuđenjem učiti ma Muratovića “Holokaust nad Jevrejima le se i izrađujući ćilime i druge upotrebne
povijest na svojim leđima. Ponovo. Vijeće i genocid nad Bošnjacima”. Pored autora, predmete postale nadaleko poznate.
žena Islamske zajednice Zagreb je željelo o knjizi su govorili dr. sc. Zdravko Dizdar U inat uništavanju i razaranju brojnih
odati dužno poštovanje kako šehidima, ta- sa Instituta za povijest u Zagrebu i dr. Fa- familija bosanske žene odlučile su stvori-
ko i onima koji su iza njih ostali, onima hrudin Novalić. Osim toga, nakon akšam- ti novu, veliku bosansku familiju sastav-
kojima je najteže – majkama, sestrama, su- namaza organizirana je promocija časopi- ljenu doduše od ranjenih duša žena koji-
prugama, kćerima... sa “Bosanska Sumejja”. U srijedu 26. ma je bila namijenjena sudbina napušte-
Potpuno svjesni da obilježavanja ge- svibnja gostovala je hanuma Fata Orlo- nih i potrebitih koje će za svoje preživlja-
nocida u Srebrenici ne rješava ključne vić, svima poznati borac za pravdu i ljud- vanje morati pružiti ruku. Ali, hvala Sve-
probleme Srebrenice, da neće pridonijeti sko dostojanstvo. U četvrtak 27. svibnja višnjem, one su svoje ruke uposlile. Tkaju
rješavanju egzistencijalnih pitanja onih doc. dr. Aziz ef. Hasanović održao je pre- bosanske ćilime. Prvo su to bili ćilimi sje-
koji su odlučili ostati živjeti u njoj, niti će davanje pod nazivom “Slovo o Srebreni- ćanja na žrtve genocida u Srebrenici. Na
riješiti njezin nepravdom određen status, ci”. U kulturno-umjetničkom dijelu pro- njima su upisana imena onih koji im ne-
Vijeće žena ipak vjeruje da očuvanjem grama nastupio je istaknuti bošnjački i dostaju, a kojih nema. Na dirljiv način
J sjećanja na sudbinu Srebrenice, koja je
bila namijenjena svim muslimanima,
hrvatski književnik Enes Kišević. U pe-
tak 28. svibnja, poslije džume-namaza,
upisana su imena muškaraca, mladića,
dječaka, mladih tek vjenčanih parova,
O podsjećamo i sebe i druge na opasne za- organiziran je svečani ispraćaj učesnika
IV. Konvoja “Da se nikad ne zaboravi”.
imena svih nastavnika škole...
Direktorica BOSFAM-a, gđa. Munira
mke neuke naivnosti.
U Program zagrebačkog tjedna sjećanja (Beba) Hadžić, po struci profesorica ma-
na genocid u Srebrenici bio je veoma bo- Udruženje Bosanska familija tematike, ulaže puno napora u organizira-
R gat. U ponedjeljak 24. svibnja organizira- (BOSFAM) nje i promoviranje rada BOSFAM-a. Ći-
N no je otvorenje izložbe i tribina Udruže-
nja BOSFAM iz Tuzle. U utorak 25. svib- Prva priredba u sklopu tjedna sjećanja
limi sjećanja nalaze se po cijelom svijetu.
U svom nadahnutom govoru istakla je
A nja priređen je dvostruki program. Prvo je na Srebrenicu bila je tribina i izložba rad- radnu terapiju kojom se pomaže mnogim
Vijeće bošnjačke nacionalne manjine ne udruge žena Bosanska familija (BOS- ženama. “Želimo biti dovoljno jaka ne-
L grada Zagreba organiziralo tribinu na ko- FAM). One rade, druže se, pomažu sebi i vladina organizacija da kroz informira-
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

nje, edukaciju i ekonomsko osnaživanje genocid nad Bošnjacima?” i “Što učiniti 1991.-1995. gotovo po istom scenariju s
podržimo žene kako bi one bile osposo- da se to ne dogodi ponovo?” Muratović teškim gubicima od najmanje 140.000 ubi-
bljene da same odlučuju o sebi i svojoj polazi od činjeničnog stanja i postavlja jenih i nestalih, te 1,03 milijuna protjera-
porodici, da budu informirane, da uče, da prava pitanja, koja otvaraju probleme i nih i raseljenih lica. Autor konstatira pre-
zarađuju, da prevaziđu traume”, naglasila mogućnost iznalaženja njihovog rješava- ma raspoloživim dokumentima da korijeni
je direktorica BOSFAM-a. U pratnji go- nja, služeći se analizom sadržaja, kao soci- velikosrpske agresije na BiH i zločin ge-
spođe Munire bile su i vrijedne tkalje Zi- ološkom i komparativnom metodom. nocida nad Bošnjacima traju preko dva
fa-hanuma Bumbulović i Zejna-hanuma Upravo komparativnim prikazom autor je stoljeća. Zasnovani su na srpskoj i crno-
Avdić. Na tribini je naglašeno da porodi- htio istaknuti fenomen zla kako nad Jevre- gorskoj ideologiji utemeljenoj na kosov-
cama žrtava genocida dugujemo pravdu, jima/Židovima, tako i nad Bošnjacima u skom mitu, koji su u osnovi nacistička ide-
a žrtvama sjećanje. 20. stoljeću u srcu “civilizirane” Europe. ologija uobličena u Njegošovom “Gor-
Svečanom programu, kao i otvorenju U prvom uvodnom dijelu autor konsta- skom vijencu”, Garašaninovom “Načerta-
izložbe, uz muftiju Ševka ef. Omerbašića, tira da je holokaust – nacistički genocid niju”, programu Stevana Moljevića, ideo-
prisustvovao je i zagrebački gradonačelnik nad Jevrejima/Židovima u Drugom svjet- logiji i praksi Draže Mihailovića, do Me-
Zagreba Milan Bandić, koji je kao počasni skom ratu, kao najteži oblik zločina protiv moranduma SANU, ideologije i prakse
građanin Srebrenice, u znak zahvale za čovječnosti i međunarodnog prava, odnio Slobodana Miloševića, državnog i politič-
svesrdnu podršku tome gradu i njegovim šest milijuna života Židova (od 20 miliju- kog vodstva Srbije (upravnog aparata, voj-
građanima, od direktorice BOSFAM-a do- na nacističkih žrtava). Zahvaljujući broj- ske, policije, KPS), te snažne podrške Srp-
bio rukom izrađenu tapiseriju sa simboli- nim židovskim znanstvenicima, raznim ske pravoslavne crkve, kulturnih krugova
ma Srebrenice. Viđeni gosti su bili i člano- stručnjacima i volonterima koji požrtvova- (SANU, UPS), političkih stranaka, raznih
vi Veleposlanstava Irana i Bosne i Herce- no, uporno, sustavno i trajno rade na istra- udruženja (četnika), itd.
govine. Učenjem ulomaka iz Kur’ana i in- živanju i čuvanju živih sjećanja na holoka- Autor ističe kako ni holokaust nad Ži-
terpretacijom ilahija „Šehidi” i „Ej, ašici”, ust i zločine nad Jevrejima/Židovima te dovima, ni genocid nad Bošnjacima nisu
te „Šehidskog rastanka” hafizi Jahja Abas njihovoj prezentaciji širom svijeta, holo- neka povijesna slučajnost – oni su se do-
i Aziz Alili su, uz pratnju ansmbla „Sema- kaust nije ostao samo židovski, već je po- godili jer su neki ljudi željeli da se to do-
zen” iz Makedonije, izmamili suze na lica stao svjetski problem. Za razliku o toga godi, planirali su i izvršili planove, kada
mnogih prisutnih. genocid nad Bošnjacima u BiH sve teže je su izabrali mogućnost u kojoj se to moglo
svjetski problem, jer su ga mnogi zlona- dogoditi. Sva iskustva holokausta i geno-
Holokaust nad Jevrejima i genocid mjerno u cilju prikrivanja i poricanja ge- cida nad Bošnjacima sadrže važne infor-
nad Bošnjacima nocida, u krugovima bliskim počiniocima, macije o društvu. Oba genocida bili su
definirali kao “etničko čišćenje”, “građan- državni poduhvati koji su planirani i or- 21
Knjigu doc. dr. Rasima Muratovića ski rat”, “vjerski sukob”, “komšijska svađa ganizirani s vodećom ulogom birokrat-
“Holokaust nad Jevrejima i genocid nad – tuča”, “zaraćene strane” i slično. skih struktura u ostvarenju tih planova.
Bošnjacima”, u izdanju Instituta za istraži- Muratović ističe da je i tijekom Dru- U drugom dijelu autor daje pokušaj
vanje zločina protiv čovječnosti i međuna- gog svjetskog rata počinjen genocid nad odgovora na pitanje kako je holokaust bio
rodnog prava (Sarajevo, 2007.), predstavio Bošnjacima u BiH sa 103.000 žrtava ili moguć, pri čemu se poziva na znanstvene
je dr. sc. Zdravko Dizdar sa Instituta za po- 8,1% od ukupne populacije. Genocid su autoritete Zygmunta Baumana i Stenleya
vijest u Zagrebu. Knjiga je strukturirana počinile četničke jedinice prema ciljevima Miligrama. Bauman tvrdi da zlo genocida
tako da ima predgovor na početku, zatim iz Instrukcije Draže Mihailovića od 20. i holokausta ne dolazi samo od disciplini-
pet zasebnih tematskih poglavlja: Uvod, prosinca 1941. za “čišćenje prostora San- ranih ljudi u uniformama, tj. ljudi “obuče-
Holokaust, Genocid nad Bošnjacima, Fe- džaka od muslimanskog življa, a Bosne od nih” za ubijanje, već i od ljudi koji su,
nomenologija zla i Jedan scenarij za bu- muslimanskog i katoličkog življa”. Zatim prije no što su obukli uniforme, bili dobri
dućnost, koji čine kompaktnu cjelinu, te konstatira kako je genocid nad Bošnjaci- očevi svoje djece, prijatni muževi svojih
rezime, bilješku o autoru, registar osobnih ma u BiH ponovljen tijekom agresije od žena, pomagali drugima i slično. Zato se
imena i sadržaj na kraju (sveukupno 276
stranica). Ona je znanstvena sociološko-
povijesna studija i prerađena istoimena
verzija njegove doktorske disertacije, koju
je autor obranio 2005. godine na Fakultetu
političkih nauka u Sarajevu.
Na početku je autorova poruka (s upit-
nicima na kraju rečenica): “MI više nikada
J
nećemo biti žrtve? ONI nikada više neće
biti dželati? VI nikada više nećete biti sa-
O
mo nijemi promatrači?” U predgovoru au- U
tor ističe da knjiga nije pisana ni dželatima
genocida, ni žrtvama genocida, ni svjedo- R
cima genocida nad Bošnjacima, već samo
javnosti kao mogućnost za učenje onima
N
koji žele učiti u odgovorima na glavna pi- A
tanja: “Kako se mogao dogoditi holoka-
ust?”, “Kako se mogao dogoditi još jedan Slijeva: Zdravko Dizdar, Rasim Muratović i Fahrudin Novalić L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Bauman pita: “Što se to dešava u glavama ističe fenomen blaming the victim – optu- rubrika. Islamske teme ostvaruju se u ru-
tih ljudi koji ulaze u ‘mašinu’ birokracije živanje žrtve ili, bolje rečeno, blamaža brici Putokazi; rubrike Intervju i Portret
potpuno se otuđujući od svog identiteta, žrtve i prikazivanje agresora/dželata kao posvećene su značajnim ženama u Bosni
izvršavajući i najgnusnije zločine?” Kod žrtve, te razne vidove falsificiranja činje- i svijetu; rubrika Baština ukazuje na oso-
Miligrama kao rezultat istraživanja stoji nica i zamjene teza, kao što su: Bošnjaci bitosti našeg kulturnog identiteta; u rubri-
kako zločini nisu u velikoj mjeri uvjeto- su počeli rat, sami sebe granatiraju, pori- ci Odgoj prate se suvremene odgojne me-
vani karakterom ličnosti, nego odnosom canje opsade gradova, stvaranje logora, tode. „Bosanska Sumejja” podvlači is-
između vlasti i načina vladanja. Zlo i ne- silovanja, pljačkanja i dr. lamske etičke norme; rubrike Zdravlje,
ljudskost više su rezultat socijalnih rela- U četvrtom dijelu autor razmatra psi- Njega, Ishrana, Stil i Putokazi pretendira-
cija. On pojašnjava kako “mašina biro- hološko-sociološki fenomen zla, kao po- ju na to da obraćajući se čitatelju utječu
kracije” ima sasvim drugačije moralne pratnom pojavom ljudskog društva. Ana- kvalitetno na njegov duhovni svijet, po-
norme, a to su na prvom mjestu dužnost, lizira tipove zla (demonsko, instrumen- mažu u organiziranju porodice i u svim
lojalnost i ideološki cilj kojem se svi po- talno/radikalno, idealističko i glupo zlo), fazama odgoja djece, olakšaju u zdra-
koravaju. “Umijeće” činjenja zla, od hap- te zaključuje kako je zlo preplavilo svijet. vstvenom prosvjećivanju, zapravo, da bu-
šenja, zatvaranja, ubijanja i drugog, mora U petom dijelu autor smatra da pored du korisni porodični servis.
se naučiti, kao i sve drugo. Tu se prije svega onoga što nam se desilo treba da U časopisu izlazi podlistak za djecu
svega rai o kompletnom preobražaju lič- izražava jednu realnu nadu u bolje sutra. Ammar, koji se obraća malom čitaocu,
nosti i njenom usmjeravanju ka zadatom Iznosi mogući scenarij njemačkog filozo- imajući u vidu njegovu znatiželju i želju
cilju. Moralno je samo ono što vodi ka fa Jűrgena Habermansa, koji smatra da bi za igrom, ali i potrebu da ga se nenamet-
ispunjenju cilja, a najviši moralni autori- se razvoj civilizacije mogao kretati putem ljivo, a efikasno uči onome što je istinski
tet je onaj tko je na najvišoj točki pirami- globalnog svjetskog poretka ili koegzi- vrijedno, pa da se i tako asistira njegovim
de vlasti. Žrtve se moraju prvo satanizira- stencije demokracije i civilnog društva. roditeljima u pravilnom odgoju. U dvade-
ti, oduzeti im ljudske atribute, zatim de- On globalizaciju shvaća kao komunikaci- set trećem broju otvoren je i dodatak Mla-
personalizirati kako bi se našlo kvazio- ju između različitih kultura, što je po nje- di mladima. „‚Bosanska Sumejja’ jedino
pravdanje da se u tom slučaju ne ubijaju mu brana sukobu civilizacija o čemu kao ne nastoji biti zabavni magazin, ne juri za
ljudi, već okrutna, zvijerska i satanska bi- temi na svoj način govori Samuel P. Hun- senzacijama, ne ide ni u surovi ring dne-
ća u ljudskom obliku. Dehumanizirani tington. Autor na kraju zaključuje da dija- vne politike. Toga svega ionako ima pre-
efekt, distanca, vrijeme i fizička barijera log kultura, demokratizacija i stvaranje više oko nas, naročito bezočnog, neuku-
neutraliziraju moralnu osjetljivost što su, civilnog društva nemaju alternativu. snog razgolićavanja tuđih života i intima,
po Baumanu i Miligramu, ključni efekti previše jeftine zabave, a kič se uvukao u
22 “umijeća ubijanja”. Bosanska Sumejja sve pore našeg života”, istaknula je gla-
U trećem, centralnom dijelu dr. Mura- vna urednica Meliha Terzić.
tović razmatra genocid nad Bošnjacima u Časopis „Bosanska Sumejja”, bosan-
svjetlu ekonomskih, nacionalnih, kultur- sko-hercegovački magazin za ženu i po- Obraćanje Fate Orlović
nih i religioznih antagonizama, te daje rodicu, predstavili su prof. Meliha Terzić,
osnovne naznake razlika i sličnosti izme- glavna i odgovorna urednica i Asima Tu- Hanumu Fatu Orlović nije potrebno
đu židovskog holokausta i genocida nad lumović, suradnica „Sumejje”. Prvo pi- posebno predstavljati, za nju svi znaju. To
Bošnjacima. Autor pojašnjava kako se tanje postavljeno promotoricama „Bo- se vidjelo po prepunoj dvorani i po načinu
genocid nad Bošnjacima odvijao u okviru sanske Sumejje” bilo je: „Kakva je veza kako je bila pozdravljena dok je dolazila
ničim izazvane agresije na jednu malu eu- ‚Sumejje’ sa Srebrenicom?” – što je tre- na binu. Auditorij ju je ustavši, pozdravio
ropsku zemlju. On nije bio posljedica ra- balo dati i odgovor na pitanje: kako se burnim pljeskom. Mnogi su očekivali sit-
ta, niti nus-pojava i efemerni efekt. Geno- Sumejja uklapa u tematski tjedan posve- nu i skromnu staricu, onako kako inače
cid je bio cilj i rezultat smišljenog i dugo ćen Srebrenici u organizaciji Vijeća žena zamišljamo nane, ali sve nas je iznenadila
pripremanog plana o potpunom uništenju u Islamskom centru? „Bosanska Sumej- čvrsta, odlučna i bistra žena koja je jasno i
Bošnjaka, a iza njega je stajala politika ja” ima stalne rubrike u kojima kroz krat- glasno ispričala povijest svog problema s
koja ga je omogućila. Međunarodna za- ke biografije predstavlja žene Srebrenice entitetom koji je mislio da će ona biti laka
jednica je bila dužna spriječiti ga. Nitko koje su izgubile svoje najmilije u Srebre- meta. Nakon povratka u Konjević polje, u
ne može tvrditi da nije znao što se dogo- nici, i to objavljuje na prvoj stranici. Na svojem dvorištu, pred svojom kućom zate-
dilo u BiH. Autor ističe kako su oba ge- zadnjoj stranici je rezervirano mjesto za kla je novosagrađenu pravoslavnu crkvu.
nocida (nad Jevrejima i Bošnjacima) bili kratku biografiju žena šehida. Čuvanje od Ona traži da se crkva iz njenog dvorišta
J državni poduhvati, tj. da su planirani i or-
ganizirani poduhvati s vodećom ulogom
zaborava na jedan nenasilan način je mo-
žda najtočniji opis ovog časopisa.
ukloni, i to da je uklone oni koju su je sa-
gradili. Najmoćniji čovjek u entitetu joj je
O birokratskih struktura. Navodeći okolno- Iako je te večeri posjećenost bila prili- nudio velik novac da iseli iz svoje kuće i
sti pod kojima su vršeni zločini, opsade, čno slaba, radi predavanja održanog prije ostavi crkvu tu gdje je, ali ona nije pristala.
U zatvaranja i genocid u BiH, autor ističe akšam-namaza, puno se toga reklo što je Sve je to nana Fata ispričala jasno i glasno.
veliku odgovornost međunarodne zajed- trebalo čuti. Osim toga, „Sumejja” je Svoje povratničke probleme imaju mnogi
R nice, koja nije smjela sebi dozvoliti “neu- obilježila svoju desetogodišnjicu akti- u Bosni, mnogi se zbog njih nisu ni poku-
N tralnost” i, moglo bi se reći, infantilnost.
Infantilnost međunarodne zajednice i du-
vnog rada programom posvećenim žena-
ma Srebrenice. „Bosanska Sumejja” izla-
šali vratiti. Imala bi i nana Fata kome otići,
ali želi živjeti u svojoj kući. I taj stav, taj
A boka podijeljenost Europe dozvolili su da zi od 2001. godine i do sada je izašlo 35 nedostatak straha i skanjivanja pred silni-
se fabrikuju razne kvaziteorije koje žrtvu brojeva. Trenutno izlazi u tiražu od 4.500 cima, to je ono što je čini osobitom, to je
L optužuju za agresora. Autor s gorčinom primjeraka, a sadrži dvadesetak redovnih ono čemu se divimo. Dok nas je kroz svoju
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

priču i nasmijala, nije odolila dati neke sa- organizirani humanitarni konvoji, a kon-
vjete roditeljima i pohvaliti mlade. O Fati voj mladih “Da se nikad ne zaboravi”,
Orlović već postoji pjesma. Razgovor s četvrti po redu, zaslužuje svaku pohvalu.
njom je nadahnuto vodila muallima Lami- Hasanović je rekao da je ovakav vid sje-
ja Alili i kada joj je na kraju kao hediju ćanja na Srebrenicu, kao i izložba i okru-
poklonila drvenu tacnu s ugraviranom Za- gli stolovi, koje je organiziralo Vijeće
grebačkom džamijom, nana Fata joj se za- bošnjačke nacionalne manjine grada Za-
hvalila riječima: “Eh, hvala vam, živi bili, greba u proteklom periodu velika stvar i
neka mi netko u kuću unese džamiju!” moralna potpora Srebreničanima da nisu
Po završetku programa svi su htjeli sami. To je slovo nade, a nada su i sljede-
fotografirati s njom, na što je strpljivo će kur’anske riječi: “I ne recite za one
pristajala. Svi su željeli fotografiju sa že- koji su na Allahovom putu poginuli: ‘Mr-
nom herojem. tvi su.’ Ne, oni su živi, ali vi to ne osjeća-
te.” (El-Bekara, 154).
Slovo o Srebrenici “Sve ovo što činimo radimo s ciljem
osvješćavanja našeg naroda da znaju s ki-
Doc. dr. Aziz ef. Hasanović, pomoć- me imamo posla. Svoju djecu, ako im ne
nik predsjednika Mešihata za vjerska, daju da se uče kroz škole, trebamo učiti u
prosvjetna, vjeronaučna i kulturna pitanja našim porodicama. Srebrenica se desila na
na početku obraćanja prisutnima je rekao Doc. dr. Aziz ef. Hasanović sramotu čitave Europe u 20. stoljeću na
da je Srebrenica simbol bosanskog otpo- najsvirepiji mogući način. Jame i identifi-
ra, ali i bosanske tuge. Odlučio je uzeti nom školskom udžbeniku, niti u jednom cikacije tijela najbolje govore. Stravične
aktivno učešće u obilježavanju genocida službenom državnom aparatu ne smije ja- prizore bilježi tim za identifikaciju”, rekao
u Srebrenici u znak potpore ovakvim ma- sno govoriti o Srebrenici iz straha kako će je Hasanović i zaključio da je i ovo vrsta
nifestacijama, te želje da se ostvari konti- se to protumačiti. Ono što je gore od sve- borbe – širiti istinu, jer ako je mi nećemo
nuitet u onome što mora postati savjest ga toga je što počinitelj genocida ne pri- širiti, onda od koga to možemo tražiti.
bošnjačkog naroda. “Naziv tribine je znaje genocid, a nepriznavanje genocida U kulturno-umjetničkom dijelu pro-
‘Slovo o Srebrenici’. Ja bih rekao slovo je genocid”, rekao je Hasanović i dodao grama Enes Kišević, pjesnik koji Bosnu i
gorčine, slovo tuge, slovo usamljenosti i da srpski predstavnici svaki trenutak, jav- Hercegovinu osjeća svim svojim bićem, s
nepovjerenja, slovo beznađa, ali i nade. ni nastup i medij koriste kako bi rekli da njom plače, s njom se smije, zaustavio je
Zar nije gorčina kada pročitate da je u Srebrenici nije bilo genocida. dah svojim stihovima koji nepogrešivo 23
30.000 naših majki silovano tokom rata u Druga zabrinjavajuća pojava je što pogađaju u srce. U trenu je opjevao tkalje
Bosni i Hercegovini? Zar nije gorčina jer unutar bošnjačkog političkog korpusa ne- ćilima i utkao u njihova i naša sjećanja
je 1.200 naših džamija porušeno? Zar nije ma jasnog stava i politike o Srebrenici, još jednu zlatnu nit.
gorčina jer je preko milijun Bošnjaka ra- već se politizira s kostima i tijelima nesta-
seljeno i iseljeno? Zar nije gorčina – toli- lih žrtava. Tako se npr. dva puta prekida Ispraćaj konvoja “Da se nikad ne
ki invalidi, toliki šehidi, tolika djeca, maj- sastanak Odbora za pokop jer se ne mogu zaboravi”
ke i sestre bez očeva, muževa i roditelja? dogovoriti koja će stranka dominirati ce-
To je ujedno i slovo tuge. Ali Srebrenica remonijom pokapanja u Potočarima, tko IV. Konvoj “Da se nikad ne zaboravi”
je slovo usamljenosti jer ih je u najtežim će predvoditi Marš ljubavi i mira iz Tuzle krenuo je put Srebrenice u petak, 28.
trenucima izdala vlastita država, izdala ih za Srebrenicu, kakve oznake će se nositi i svibnja 2010. ispred Islamskog kulturnog
je međunarodna zajednica. Srebreničanin slično. “Umjesto da se bore da Srebrenica centra u Zagrebu nakon klanjanja džume-
više nikada nikome ne može vjerovati”, ima poseban status, barem kao što ima namaza i prigodnih obraćanja uzvanika u
naglasio je Hasanović. Brčko, da bude Distrikt. 8.372 šehida ko- prepunoj Kongresnoj dvorani “Hadži Sa-
U Srebrenici vlada jedno veliko nepo- ja su u jednom danu nestala u Potočarima lim Šabić”.
vjerenje, naročito kada se radi o povratku to zaslužuju. Umjesto da to bude osnova Obraćajući se učesnicima konvoja
u grad u kojemu je preko 85% muškog za borbu i ujedini sve naše političke akte- doc. dr. Aziz ef. Hasanović je rekao da
stanovnštva pobijeno. Ostatak od 10% su re u Bosni i Hercegovini, nažalost oni se odlazak u Srebrenicu nema obilježje turi-
invalidi, dok je samo 5% uspjelo sačuvati bore čija će zastava krenuti na čelu kolo- stičkog putovanja, jer idu u susret i zagr-
sve vitalne funkcije da ih se može smatra- ne Marša ljubavi i mira. To su stvari koje ljaj 8.372 šehida koji su u srpnju 1995.
ti normalnima. “To je nešto što me zabri-
njava, a i sve one koji razmišljaju o Sre-
u srce vrijeđaju. Boli nas i što nemamo
svojih heroja, ali imamo, nažalost, poli-
godine genocidno uništeni u mjestu Poto-
čari. To mjesto je danas najveće stratište
J
brenici. Ima još zabrinjavajućih stvari tičke poltrone”, rekao je Hasanović. ubijenih muslimana u Europi – samo zato
što su muslimani. Naglasio je da čvrsto
O
koja se dešavaju. Genocid se nastavlja, U tom smislu pohvalio je napore
genocid nije stao. Suicid je, nažalost, sve Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, vjerujemo u kur’ansku odredbu: “I ne re- U
prisutniji kod preživjelih Srebreničana. Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, cite za one koji su na Allahovom putu po-
Svakodnevno smo u prilici da pokopava- Vijeća žena Islamskog centra Zagreb i ginuli: ‘Mrtvi su.’ Ne, oni su živi, ali vi to R
mo one koji izvršavaju suicid jer su mje-
sec-dva nakon prelaska na oslobođenu
Vijeća bošnjačke nacionalne manjine
grada Zagreba. Mešihat je kupio auto za
ne osjećate.”
Odlaskom u Potočare želi se postići ne-
N
teritoriju postali psihički neuračunljivi. Medžlis u Srebrenici, uzdržava jednog koliko ciljeva: odati poštovanje svim žrtva- A
Istovremeno, u Bosni i Hercegovini po- imama i intenzivno radi na jačanju infra- ma genocida koji se dogodio na tim prosto-
stoji agresija zaborava. Tako se niti u jed- strukture u Srebrenici. U više navrata su rima, što će se učiniti najdostojanstvenije L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

sukladno islamskim propisima; podijeliti naditi. Sve si to već vidio na televiziji, pro-
bol i tugu s njihovim obiteljima, koji će se čitao u tisku, pa to znaš... Međutim, ono što
priključiti kovoju u Potočarima; dat će se ćete tamo doživjeti nadilazi sva vaša očeki-
moralna potpora održivom povratku u Sre- vanja. Stajati u hangaru gdje su ljudi bili
brenicu, Bratunac i Podrinje koje je vrlo mučeni, prolaziti poljima gdje su se kretale
slabo; prenijet će se pouka da se nikad ne kolone ljudi u vapaju spasa, prolaziti pokraj
zaboravi genocid koji je načinjen muslima- guste šume koja je nekima bila nada, spas, a
nima, Bošnjacima u Srebrenici i cijeloj Bo- nekima samo očiti mamac spasa. I na kraju
sni i Hercegovini; družit će se s preživjelim pokušati pročitati sva ta imena. Začudo, ne
Srebreničanima i čuti njihove probleme na izgovaraš ih teško, samo ih želiš sve što pri-
svim razinama – od običnih ljudi do vjer- je pročitati, ali jednostavno imaš osjećaj da
skih, političkih i kulturnih predstavnika čitaš jedno te isto ime non-stop. Kako to?
muslimana Srebrenice; na tom krvavom Jedna kolona nikako da se promijeni. 130
mjestu zamoliti Boga da nam pomogne u imena jedne porodice izmjenjivalo se u
plasiranju želje koju šaljemo cijelom svije- 5-minutnom čitanju. Uglavnom muškarci”,
tu, a ona glasi: “Da se nikada, nikome i nig- rekao je Demirović. Naglasio je poražava-
dje ne dogodi Srebrenica.” juću činjenicu da bošnjačka djeca u školi
“Da bismo realizirali sve što želimo Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uče srpski jezik i srpsku povijest. Međutim,
neophodno je pokazati vrhunski nivo do- postoji jedna fascinantna stvar, a to je da se
stojanstva i svega drugoga što zaslužuju Islamske zajednice za realizacijom ovakvih ljudi vraćaju u Srebrenicu. Neki se vraćaju
žrtve. Niti jedan naš postupak ne smije po- i sličnih programa. Mešihat Islamske zajed- jer nemaju drugog izaza, a neki iz bosan-
vrijediti žrtvu, ali ni one koji tamo žive. nice čini ogromne napore u jačanju infra- skog inata. “Ti ljudi danas brane Bosnu i
Emocije koje naviru u tom trenutku mora- strukture Islamske zajednice u Srebrenici Hercegovinu kakva je nekad bila i kakva bi
ju biti savladane i naši postupci moraju preuzimajući jednog imama i jedan džemat trebala biti. Zato neka u nama proradi taj
biti kontrolirani razumom. Svojim ponaša- na stalnu skrb”, rekao je doc. dr. Aziz ef. inat svaki put kad mislimo trebamo li ići
njem ne smijemo otežati život muslimana Hasanović. konvojem jer smo prošle godine već bili”,
Srebrenice. To bi bilo suprotno našim za- Salih Demirović se u ime mladih Boš- rekao je Demirović. Na kraju govora pred-
danim ciljevima. Najmanji incident nije njaka Hrvatske obratio učesnicima konvo- ložio je da se u narednim godinama organi-
dobro došao”, naglasio je Hasanović. ja. Pozdravio je inicijativu da se pokrene zira konvoj koji će spojiti dva grada muče-
Istaknuo je da je za ovogodišnji, četvrti ovakav konvoj koji se održava već četiri nika: Vukovar i Srebrenicu, te na taj način
24 po redu Konvoj “Da se nikad ne zaboravi” godine zaredom, te se zahvalio Vijeću poruke konvoja dići još na veći nivo. “Mi-
pokazan veliki interes. Konvoj sačinjava bošnjačke nacionalne manjine grada Za- slim da svi mi sa ovih prostora, ako osjeća-
preko 500 putnika smještenih u 11 autobusa greba i zagrebačkom gradonačelniku Mi- mo isto, dugujemo tim gradovima”, zaklju-
iz cijele Hrvatske, Slovenije i Bosne i Her- lanu Bandiću. “Ljudi kažu da vrijeme lije- čio je Salih Demirović.
cegovine. U organiziranju konvoja ujedini- či sve rane. Srebrenica je rana koju mi ne Milan Bandić, zagrebački gradonačel-
le su se sve bošnjačke asocijacije i Islamska smijemo dopustiti da zacijeli vremenom. nik je rekao da je prije 15 godina pred oči-
zajednica u Republici Hrvatskoj, predvođe- Jer ako to dopustimo, baš to vrijeme će po- ma cijelog slobodoljubivog svijeta, u vre-
ne Vijećem bošnjačke nacionalne manjine i kazati suprotno od onoga što mi želimo. menu kada je zatajila europska uljudba, ra-
pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Ovo je prvenstveno poruka mladima jer zularena velikosrpska soldateska, bez ratne
Strukturu konvoja čine mladi, a njima se ovaj konvoj i ovakva Srebrenica će njima časti i ljudskog dostojanstva, a vođena mr-
priključuju aktivisti bošnjačkih asocijacija ostati u amanet”, rekao je Demirović. žnjom i pomračenim umom, izvršila u Sre-
predvođeni s nekolicinom imama iz Hrvat- U nastavku govora s prisutnima u Kon- brenici najveći genocid u Europi. “Od tog
ske. U konvoju su i dva odjeljenja Zagre- gresnoj dvorani “Hadži Salim Šabić” podi- momenta Srebrenica je za civilizirani svijet
bačke medrese sa svojim profesorima, te jelio je svoje dojmove s prošlogodišnjeg simbol nevino stradalih, genocidno stratište
jedan autobus Crvenog križa Hrvatske. Po- posjeta Srebrenici. “Cijelo putovanje od koje u našoj kolektivnoj memoriji i svakoj
sebnu dimenziju ovom konvoju daju mladi Tuzle je bilo kao putovanje u nepoznato pu- pravno uređenoj državi po božjim i ljud-
drugih nacionalnih i vjerskih pripadnosti, no očekivanja. Psihički pripremljen kao da skim zakonima vapi za pravednošću i isti-
čime konvoj ima dimenziju multinacional- sam gledaš neki strašni horor film – i baš će noljubivošću. Vapi za pravednom kaznom
nog i multivjerskog. Prepoznajući značaj se sad nešto desiti, pa te ništa ne može izne- naredbodavaca i njihovih izvršitelja. Dok
ovoga konvoja Grad Zagreb se maksimalno ruka pravde ne stigne zločince, sve dotle
J uključio u njegovu realizaciju, što potvrđu-
je činjenica da je zagrebački gradonačelnik
dok, kako kaže Poslanikov hadis 795, pro-
pašće i na velikom gubitku bit će čovjek u
O Milan Bandić došao ispratiti sudionike kon- čijem srcu nema ljubavi za druge ljude. Za-
voja. “Srebrenica i Srebreničani prepoznaju to se i mi iz Zagreba, u mislima na Srebre-
U u njemu iskrenog prijatelja i ponosni smo nicu, priključujemo memorijalnoj koloni
na činjenicu da je Skupština općine Srebre- naših prijatelja iz Hrvatske, Slovenije i Au-
R nica dodijelila gospodinu Bandiću Povelju strije – da se u tišini poklonimo pred tisuća-
N počasnog građanina Srebrenice, a koju je
on preuzeo u Srebrenici 10. srpnja 2009.
ma mezara i obavežemo našu moralnu sa-
vjest da se nikada ne zaboravi”, rekao je
A godine. Naš uvaženi muftija je s nama s ci- gradonačelnik Bandić na ispraćaju učesnika
ljem da nam poželi sretan i hairli put i svo- IV. Konvoja “Da se nikad ne zaboravi”. q
L jim prisustvom posvjedoči opredjeljenje Ispraćaj konvoja “Da se nikad ne zaboravi” Azra Omanović i Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

IV. Konvoj “Da se nikad ne zaboravi” – izvještaj

Tradicionalni posjet Srebrenici


U noći sa subote na nedjelju, 29. na 30. Kulturno-umjetnički program nastavljen je
svibnja 2010. oko 03.00 sati ujutro vratio se nastupom kulturno-umjetničkih društava u
u Hrvatsku IV. Konvoj mladih Bošnjaka Domu kulture. Sa naše strane i u okviru
Republike Hrvatske i njihovih prijatelja konvoja prisustvovala su brojna, već nabro-
“Da se nikad ne zaboravi”. U ovogodiš- jana kulturno-umjetnička društva iz Zagre-
njem konvoju “Da se nikad ne zaboravi” iz ba, Drenovaca, Orašja, Adamoveca i Dar-
Hrvatske je učestvovalo 11 autobusa sudio- de, kao i samostalni nastup akademskog
nika iz raznih struktura i brojnih regija, pa muzičara, harmonikaša koji osvojio brojne
su tako s konvojem krenuli i njemu se pri- nagrade na europskoj razini, Samira Nurki-
ključili sudionici iz Dubrovnika, Rijeke, predsjednikom Skupštine Opštine Srebreni- ća. Oko 19.00 sati nastavljen je put konvoja
cijele Istre, Karlovca i Maljevca, Vojnića i ca Zulfom Salihovićem te njihovom dele- “Da se nikad ne zaboravi” za Kalesiju. U
Cetingrada, Osijeka, Slavonskog Broda, gacijom. Za svaki od sastanaka prethodno Kalesiji kulturno-umjetnička društva u
Gunje, Koprivnice, Vinkovaca i Orašja, su određeni članovi delegacije iz konvoja. sklopu konvoja nastupila su u okviru pro-
kao i 30-ak predstavnika Hrvatskog Crve- Sastanci su održani u prostorijama Memori- grama organiziranog na centralnom trgu u
nog križa. Također, s konvojem su krenuli i jalnog centra u Potočarima, točnije u pro- Kalesiji povodom Dana općine Kalesija.
predstavnici brojnih kulturno-umjetničkih storima nekadašnje Tvornice akumulatora Tom prigodom je ostvaren još jedan kon-
društava – KUD “Jeteliček” Češke besede u Srebrenici, svojevremeno UN-ove baze, a takt s općinskim strukturama Kalesije. Oko
iz Zagreba, BKUD “Sevdah” iz Zagreba, kasnije logora za zarobljene civile Bošnja- 22.00 sati konvoj je krenuo na svom putu
BKUD “Ljiljan” iz Drenovaca, zbor “Azi- ke, koji su odatle odvedeni i masovno ubija- natrag za Zagreb i ostala središta u Republi-
zije” iz Orašja, KUD “Dragutin Domjanić” ni prilikom pokolja u Srebrenici u srpnju ci Hrvatskoj.
iz Adamoveca i KUD “Branko Radičević” 1995. godine. Pred sam polazak IV. Konvoja “Da se
iz Darde, zatim predstavnici/predstavnice U nekadašnjoj Tvornici akumulatora, nikad ne zaboravi”, isti je tijekom organizi-
Vijeća žena Zagreb, Zagrebačke medrese koja je tada 1995. bila zaštićena UN-ova ranog ispraćaja u Islamskom centru Zagreb
“Dr. Ahmed Smajlović” iz Zagreba, dvana- baza, napravljen je i osvrt kroz pregled do- pozdravio uvaženi muftija Ševko ef. Omer- 25
est profesorica i profesora povijesti i geo- gađanja 11.07.1995. za sve prisutne te je u bašić, gradonačelnik grada Zagreba gdin.
grafije iz srednjih škola u gradu Zagrebu, predviđenom prostoru i Spomen-sobi (u Milan Bandić, potpredsjednik Skupštine Za-
studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u okviru ovog kompleksa, koji se treba pro- grebačke županije gdin. Josip Sesan (sudio-
Zagrebu te brojni drugi učesnici. Konvoju glasiti Spomen-obilježjem) prikazana pro- nik u konvoju), dr. sc. Aziz ef. Hasanović,
su se priključili i mladi iz Slovenije i Bosne jekcija potresnog filma o o stradanjima u Adnan Demirović, ispred Mladih Bošnjaka
i Hercegovine. Srebrenici 1995. godine. Oko 12.30 uslije- grada Zagreba te mr. sc. Ekrem Bećirović,
Ovogodišnji konvoj svojim konceptom dio je vjerski program. I ove godine u okvi- predsjedenik Vijeća bošnjačke nacionalne
i programskim sadržajem na sve prisutne je ru programa Konvoja “Da se nikad ne za- manjine Grada Zagreba. Skup su i ispraćaj
ostavio dubok i nadasve kvalitetan dojam. boravi” u Srebrenici je održana misa, koju konvoja svojim prisustvom uveličali i pred-
Konvoj je po polasku iz Zagreba uspješno je održao fratar Martin Antunović za sve sjednik Gradske skupštine Grada Zagreba
stigao u Tuzlu 28. svibnja oko 23.00 sati, u sudionike konvoja katoličke vjeroispovije- Boris Šprem, gradonačelnik Velike Gorice
Behram-begovu medresu, gdje smo vrlo li- sti, dok je u Potočarima održan vjerski dio Stjepan Barišić, vijećnica Skupštine Zagre-
jepo primljeni. Tu su se sudionici udobno programa za sudionike konvoja islamske bačke županije Mirjana Matušić-Pišul (sudi-
smjestili, zahvaljujući i ove godine gosto- vjeroispovjesti. Također smo vrlo lijepo do- onica u Konvoju), te mnogi drugi uvaženi
primstvu koje nam je ukazano od strane čekani i od strane Damira ef. Peštalića, gosti. Njegova ekscelencija, ambasador BiH
gospodina Mehmedalije Čamdića, direkto- glavnom imama srebreničkog. Nakon vjer- u Republici Hrvatskoj gdin. Vladimir Ras-
ra Behram-begove Medrese te medresana- skog programa uslijedio je ručak za sve su- pudić sa svojom delegacijom, također je pri-
ta, kroz vrlo kvalitetnu organizaciju. Nakon dionike, organiziran u nekoliko restorana u sustvom ispraćaju konvoja dao bitan dopri-
sabah namaza i potom doručka u Behram- Srebrenici i Potočarima, a nakon ručka usli- nos njegovom značaju. Ovim putem se za-
begovoj medresi konvoj je krenuo za Poto-
čare. U Potočarima, gdje je odana počast
jedio je kulturno-umjetnički program u Do-
mu kulture Srebrenica. Na početku je oko
hvaljujemo svima koji su svojim prisustvom
pri ispraćaju doprinijeli širenju i shvaćanju
J
žrtvama srebreničkog genocida u Memori- 15.00 sati prikazana projekcija filma “Mo- važnosti i značaja ovoga projekta. Vijeće O
jalnom centru Potočari, prethodno je i po star United” za sve zainteresirane sudionike bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagre-
dolasku Konvoja sudionike srdačno po- u konvoju. Dojmovi sudionika konvoja o ba ove godine je već četvrti put uspješno U
zdravio gradonačelnik Srebrenice gospodin odabranom filmu koji je prikazan također realiziralo Konvoj “Da se nikad ne zabora-
Osman Suljić. U Potočarima je organiziran su vrlo duboki i kvalitetni, a čemu su sami vi”, uz pomoć i zajedno sa svim nama dra- R
vrlo kvalitetan program za sve sudionike
konvoja te je održan sastanak sa studentima
sudionici kasnije posvjedočili i dali osvrte.
Uslijedio je defile kulturno-umjetničkih
gim suradnicima, koji su nam dali moralnu
potporu i podršku u aktivnostima.
N
Srebrenice, članicama Udruženja “Majke društava kroz centar Srebrenice, a koja su De nikad više i nikome ne ponovi Sre- A
Srebrenice”, srebreničkim gradonačelni- na ovaj dan svojim nastupom uveličavala brenica... q
kom Srebrenice Osmanom Suljićem, pot- manifestaciju “Dani Srebrenice 2010.” Emir Akšamija L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Međunarodna izložba fotografija “Pokažimo svijetu ljepote Une”

Krajiška ljepotica
Fotografi iz više zemalja Europe već
nekoliko godina pohode Unu i fotografije u
elektronskoj verziji šalju širom svijeta, te
organiziraju izložbe, a sve pod nazivom
“Pokažimo svijetu ljepote Une”. Međutim,
oni koji bi trebali poduprijeti sve ovo ostaju
gluhi i slijepi, pa se jasno vidi da su za turi-
zam, ekologiju, kulturu, uglavnom imeno-
vani podobni, a ne sposobni. Unatoč tome
manifestacija se odvija i jača iz godine u
godinu, uglavnom entuzijazmom i novcem
fotografa, što je presedan u svijetu.
Nakon fotosusreta na Uni i izložbe u Bi-
haću, povodom Dana Unsko-sanskog kan-
tona i rijeke Une u Zagrebu je 28. svibnja
2010. otvorena međunarodna izložba foto-
grafija pod radnim nazivom fotosusreta na
Uni “Pokažimo svijetu ljepote Une”. I zai- Sa otvaranja izložbe u prostorijama BNZH
sta, fotografi iz Hrvatske, Slovenije i Bosne
i Hercegovine potrudili su se da na najbolji je savjetnik ministra za okoliš i turizam Fe- očito nemaju sluha za ovakve stvari. Bila
mogući način kroz umjetničku fotografiju deracije Bosne i Hercegovine, Tomislav bi ovo odlična izložba na primorju, gdje
pokažu svaki zanimljiv detalj Une, lagano Lukić, koji je i otvorio ovu prekrasnu izlož- bi i stranci iz cijelog svijeta mogli da vide
uzvodno, od Bosanske Otoke, preko Bo- bu fotografija sa inspiracijom ljepotice Une. ljepote Une, ali trebaće još mnogo Une
26 sanske Krupe, Bihaća, Ripča, Orašca, Ku- Prilikom otvaranja izložbe, predsjednik proteći da neki shvate da ovakve manife-
len Vakufa... do Martin Broda, prestaviviši “Infokulta”, Nedžib Vučelj, uručio je za- stacije treba pomoći na sve moguće nači-
se tako sa 100 fotografija A3 formata. Pre- hvalnice svim učenicima izložbe, plakete ne, a ne nikako, kako je to sada slučaj,
krasan prostor Galerije Bošnjačke nacional- onima koji već su već četiri godine učesnici gdje samo zahvaljujući entuzijastima us-
ni zajednice Hrvatske u Ilici 54 dao je mo- fotosureta, te priznanja za odličnu suradnju pijeva jedna ovako dobra izložba.
gućnost velikog opusa 28 fotografa, od ko- na kulturnom planu Bošnjačkoj nacionalnoj
jih su iz Unsko-sanskog kantona izlagali i zajednici Hrvatske i Kulturnom društvu Sluh nadležnih je bez okusa,
Nedžib Vučelj i Edita Ibukić. Bošnjaka Hrvatske “Preporod” iz Zagreba, mirisa, vida, duše...
Prilikom otvaranja izložbe, galerija je te pročitao telegram čestitku načelnika Op-
bila prepuna ljubitelja fotografije. Prisutni- ćine Bihać, Hamdije Lipovače, koji je uz Red je da vam ispričamo našu priču o
ma se najprije obratio predstavnik BNZH, čestitke za otvaranje izložbe nadahnuto pi- svemu što radimo, jer ćete nakon iščitava-
Mujaga Mehić, koji je istakao spremnost za sao o Uni, te se zahvalio svima onima koji nja možda nekome reći što to radimo i kako
dalju saradnju. Predsjednik “Infokulta” niz godine na najbolji mogući način kroz radimo, pa i uputiti kritike i samokritike, jer
Nedžib Vučelj, inače tvorac i realitaor ove fotografije i video zapise, te druge medije je to jedini način da nam se pozitivno pri-
ideje i organizator fotosusreta na Uni, ista- pokazuju svijetu ljepote Une. družite. Naime, još prije 5 godina sam po-
kao je da je jedan od ciljeva da se nakon Sa svojim fotografijama na izložbi su čeo izlagati fotografije Une putem interneta
fotosusreta obavezno organiziraju izložbe, učestvovali: Patricija i Marijan Vučiić iz Lo- na jednoj maloj galeriji www.fotogalerija.
te da fotografi pomno biraju i slažu svoje vrana, Ksenija i Željko Juras i Antonija Ma- net. Kada su to fotografi vidjeli poželjeli su
fotografije, kako bi polako ali sigurno pri- tić iz Slatine, Alma i Besim Mujezinović iz doći i fotografirati Unu, ali bi im trebao ne-
premili i izdali fotomonografiju ove ljepoti- Petrinje, Nataša Obad iz Siska, Rasim Atajić ko tko bi im sve to organizirao i bio vodič.
J ce, te uputili zajedničku kandidaturu da Una
bude pod zaštitom UNESCO-a.
iz Ljubljane, Nada Al Younis, Đitka i Nenad
Bartolović i Milenko Brezovac iz Pule, Ana
Ne leži vraže, obradovao sam se kao nikada
do tada, jer sam znao što to i koliko to znači
O Ljiljana Dolenc iz Zagreba, inače stal- Čikoš, Željko Hrsan, Srećko Štruk, Iva Duj- Uni, Krajini, Bosni i Hercegovini i svim na-
na, učesnica fotosusreta govorila je o lje- mović, Irena i Cvetko Pilaš, Ljiljana Cviljak, šim Bosancima i Hercegovcima širom svi-
U potama Une, duševnom zadovoljstvu foto- Marina Đanić, Ljiljana Dolanec, Željko Ku- jeta, pa sam odmah prihvatio da na Uni or-
grafa, te pozvala sve one koji vole lijepu stec, Dunja Kolar, Davorka Trbojević i Bobo ganiziram fotosusrete fotografa iz više ze-
R prirodu i lijepe rijeke da obavezno posjete Poslek iz Zagreba, Edita Ibukić iz Bihaća i malja Europe, pa čak veoma brzo fotosusre-
N Unu i Krajinu i na bilo koji način zabilježe
sve te ljepote i pokažu svijetu, a oni koji
Nedžib Vučelj iz Bužima.
Zanimljivo je da izložbu “Pokažimo
tima dao naziv “Pokažimo svijetu ljepote
Une”, kako bih na taj način svima sa jed-
A jednom vide i dođu, doći će uvijek. svijetu ljepote Une” traže i u Puli i Rijeci, nom rečenicom kazao puno toga.
O Uni, njenoj ljepoti, te njenoj zaštiti, ali da iz financijskih razloga neće tamo Vlast će to jedva dočekati, a i bizni-
L uz veliku zahvalnost fotografima, govorio biti izložena, što je prava šteta. Nadležni smeni i napraviću čudo od manifestacije,
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

pomislih, i latih se posla. Napisao sam pu- no pomažu fotografi, koji me razumiju i Da se pokušam ponovno vratiti svojim
no zahtjeva nadležnima od općinskih na- znaju moju situaciju, pa dobrim dijelom do- vlastima od općinskih preko kantonalnih
čelnika do nadležnih kantonalnih i federal- đu i učestvuju o svom trošku. do federalnih nema rašta, jer ono što ja ra-
nih ministarstava, ali svi mi rekoše da ne I opet ja pun entuzijazma i nade, želim dim sa fotografima je jako dobra i ozbiljna
mogu pomoći, te da trebam registrirati ne- da nakon četiri godine fotosusreta i izložbi u stvar, a oni takve rijetko podrže. Da su ka-
kakvu udrugu i onda će sve biti uredu. No, Cazinu i Bihaću, okupim radove dosadaš- kve gluposti od cajki do derneka i korida,
kako sam čovjek od riječi i obraza, pozna- njih učesnika fotosusreta i organiziram neg- konjskih trka..., tu bih bez problema pro-
jem sebe jako dobro, prihvatio sam se po- dje izložbu vani, pa se sjetih Bošnjačke na- šao, jer oni dalje od toga niti razumiju, a
sla i o svom trošku organizirao fotosusrete, cionalne zajednice Hrvatske za grad Zagreb, niti vide, a kako bi i vidjeli kada mnogi od
pa čak za fotografe organizirao i domaće jer oni imaju odličan galerijski prostor. I isti- njih imaju diplome, a nemaju školskih
ručkove, jer za platiti nisam imao. na, izložbu sam dogovorio u dvije rečenice: drugova, pa mi je i to nekakva utjeha.
I tako veoma uspješno prođoše prvi - Izložbu donesite, rado ćemo vam dati pro- I uzalud ja pričam kako sam fotograf i
fotosusreti i prva zajednička izložba foto- stor, ali novac nam ne tražite, jer ga nema- član ULUPUBIH-a, pa novinar, pa još knji-
grafija Une, istina, ja dobro na gubitku, mo. A dobro, velim, što je tu je, makar ima- ževnik, jer kako da me razume neko tko ni
ali ostao obraz i riječ nije pogažena, a ve- mo odličan prostor, a tamo će doći mnogi jedne knjige nikada nije pročitao da sam
lim, kad osnujem Udrugu, onda će za na- naši dobri Bošnjaci iz dijaspore, pa kada vi- književnik ili nema pojma što je izložba, a
rednu godinu biti razumijevanja od nad- de kako je to lijepa izložba pozvaće nas da da mu ja objašnjavam o njenoj važnosti.
ležnih što ja to radim, pa će se i to nami- izlažemo i po drugim gradovima i drugim A Una, još uvijek lijepa zove nas da uži-
riti nekako, nije vlast uš. državama, jer će proraditi svijest patriotizma vamo u njenim smaragdima, biserima, zele-
I oformih ja udrugu za informiranje, kul- i ponosa da pokažemo svijetu kakve ljepote nilima, plavetnilu, njenim sedrama, bjelina-
turu i turizam “Infokult”, uradih programe, imamo. Dio fotografa participirao je sa po ma, svoj njenoj plahovitosti bistrih bukova i
projekte, aplikacije, zahtjeve i sve što treba 100 kuna da uradimo katalog, a ja sam za slapova, jer dok je gledamo hranimo i oči i
našim dragim vlastima, jer oni su pametni ramove dao svoje zadnje novce, koje sam dušu. Lijepa je od njenog samog izvora pa
pa traže sve po zakonu. Uputih ja to na sve bio planirao za kupovinu kamere. Uglav- do ušća, a una znači jedina, i jeste jedina i
relevantne adrese, ministarstvima, pa čak i nom, nekako sam sve skrpio. Fotografi su najljepša i sva mjesta i gradovi na Uni su
načelnicima općina, ali osim što sam potro- uradili velike formate fotografija i izložba je lijepi. I sa pravom oni iskreni govore da ona
šio vrijeme za programe i novac za poštarine na otvaranju blistala, kao što su blistale i du- treba postati nacionalni park pod zaštitom
i printanje, ništa drugo ne dobih. Načelnici še fotografa, koji su ljubavlju prema Uni i UNESCO-a, a on i drugi je uzurpiraju i gra-
općina su po napamet naučenom obrazlože- fotografiji dali svoj doprinos da izložba bu- de kuće i vikendice na njenim obala i ogra-
nju odgovorili kako izražavaju žaljenje, ra- de svjetskog renomea. đuju naljepše dijelove i svojataju ih po “za-
do bi to oni pomogli, ali para nema, a slični Na otvaranju je bila prepuna galerija, konu”, jer takvi uglavnom i donose zakone. 27
odgovori su došli od ministarstava. Ma do- a ja sam mogao konačno da predahnem i Što se tiče turističkih agnecija u BiH,
bro, mislim ja, imamo mi biznismena kud da mi makar duša bude puna zadovolj- od njih se nema što očekivati, jer kako
god okreneš. Mnogi su profitirali u ratu, stva. Naravno, rijetko ko je znao koliko očekivati pomoć od jedne Turističke za-
mnogi u miru, a mnogi nam putem PDV-a truda, odricanja, novca i čega sve nisam jednice Unsko-sanskog kantona, koja
koga utaje prazne lično naše džepove, pa će dao i dobro azhemtio svime tim i svoju jednom godišnje organizira Una regatu i
eto makar oni pomoći, jer Bože moj, to je obitelj, ali i fotografe, da bi jedna takva umjesto da njen početak planira u subotu
najbolja reklama svijetu, a i kad mi pokaže- izložba bila izložena u jednom za nas kada je neradni dan, ona regatu planira u
mo svijetu ljepote Une i Krajine, eto nam ipak velegradu poput Zagreba. pola radne sedmice, što jasno pokazuje
turista, pa će svako imati nekakve fajde. E I zbilja, bilo je onih koji su nam ponudi- koliko nam je stalo do regata, raftinga,
da naši biznismeni nisu mačiji kašalj najbo- li da izlažemo i kod njih, pa su se čak i foto- foto i drugih susreta na Uni uopće.
lje pokazuje njihova priča kad nešto tražite, grafi iz Pule i Rijeke založili da izložba ode No, fotografi su uporni u svojim nakana-
kod svih ista, kako teško rade i zarađuju, kod njih, ali preko bošnjačkih udruga, kažu ma i polako biraju svoje fotografije Une,
uglavnom svi u gubitku, a prave vile i kupu- oni će to jedva dočekati. I ne treba griješiti mada se tu nema što birati, jer gdje god nad
ju najskupocjenija auta, te da svaki dan iziđu duše, oni su bili za, ali sam ja trebao lično Unom nanesete objektiv uvijek ćete dobiti
u susret desetinama takvih, a ja baš potrefio platiti prevoz, svoje putne troškove, posta- dobru fotografiju i uvijek različitu, jer je i
da sam kod svih baš taj preko njihovog bo- viti izložbu, uraditi kataloge i što sve ne, a Una iz sekunde u sekundu drugačija i čara
nusa, pa mi ne mogu pomoći i tako svakome oni bi, eto došli da čestitaju, aplaudiraju i svojom ljepotom. Biraju fotografi fotografi-
ko slučajno dođe da bilo što zatraži “odreci- slikaju se, jer, što jeste jeste na otvaranju je i slažu za jednu zajedničku fotomonogra-
tiraju istu pjesmicu”. – Ma ja ću staviti vašu dođe veliki broj fotografa i snimatelja. A ja fiju Une, ali će početi uskoro i prikupljati
reklamu u svim katalozima na svim plakata-
ma, to je dobro, ali tek onda počinje ljutnja
se jadnik crvenim, sramota me da im kažem
da ja više nemam svog novca, i da jedno-
potpise i fotografije da upute UNESCO-u da
Una konačno bude pod njegovom zaštitom.
J
velikih gazda, koji to ni slučajno ne žele, jer stavno ne mogu to više sam da odradim, pa Unatoč svim problemima, 2011. godi- O
eto im odmah nekakvih inspekcija, pa imam šutim, malo uginjem ramenima, ne bi li se ne je petogodišnjica fotosusreta na Uni
osjećaj da svi rade na crno, jer ako rade ča- oni sjetili da makar te sitne troškove pokri- pod nazivom “Pokažimo svijetu ljepote U
sno i pošteno i još su na gubitku, a čemu ju, jer nigdje nikakav honorar nisam niti Une” i ono što je već planirano jeste da se
onda strah od nekakvih inspekcija, koje su tražio. Razmišljam kako bi bilo lijepo da otvori velika izložba u Ljubljani, ali opet, R
ionako odavno kupili za sitne pare. I tako,
eto prođoše četiri godine fotosusreta i dolaze
turisti iz cijelog svijeta dođu pogledati
izložbu, i vjerujem da bi mnogi nakon toga
očito, bez ičije podrške. Eto kako mi da-
jemo doprinos kroz ovu manifestaciju, a
N
jublirani peti fotosusreti, a ja i dalje uglav- posjetili Bosnu, Krajinu, a osobito Unu, ali vidjećemo što će te svi vi prozvani, ako A
nom svojim entuzijazmom o svom trošku sve ostaje samo na razmišljanjima, ali i to je uopće osjetite da ste prozvani, učiniti. q
organiziram fotosusrete, ali mi u tome jedi- dobro, jer drugi niko ni o tome ne razmišlja. Nedžib Vučelj L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Aktivnosti Kulturno-informativnog centra Ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu

Epske tvorevine o identitetu


20. travnja 2007. u Zagrebu, u Ilici
44, svečano je otvoren Kulturno-informa-
tivni centar Bosne i Hercegovine, jedini
bosansko-hercegovački centar takve na-
mjene u svijetu. Prethodne tri godine
uspješno je djelovao pod vodstvom Min-
ke Ljubijankić, zahvaljujući čijem anga-
žmanu je postao istinski centar bosansko-
hercegovačke kulture – prozor u svijet, te
značajno kulturno mjesto u hrvatskom
glavnom gradu. U tom vremenskom raz-
doblju bili smo svjedoci velikog broja
izuzetno kvalitetnih priredbi – promocija
knjiga, koncerata i različitih izložbi, broj-
nih gostovanja bosansko-hercegovačkih
umjetnika. S punim uvjerenjem u isprav-
nost ocjene možemo reći da je Kulturni
centar BiH u Zagrebu u potpunosti ispu- kiše na Balkanu” počevši od početka Pr- građanski roman o multikonfesionalnom
nio i opravdao svrhu svoga postojanja. vog svjetskog rata, međuratnog perioda i društvu iz prvog dijela, situiranog u Sara-
Zadnja priredba u prostorijama Kultur- sve do kraja Drugog svjetskog rata; “Cvat jevu i kasnije Beogradu, “Miris kiše na
no-informativnog centra BiH pod vod- lipe na Balkanu” period poslije Drugog Balkanu”, blago će se promjeniti u priču o
stvom Minke Ljubijankić, koja prelazi na svjetskog rata do sredine šezdesetih; a životu i karijerama dvije sestre, Blanke i
novo radno mjesto u Sarajevu, održana je “Smiraj dana na Balkanu” apokaliptične Rikice, odnosno sazrijevanju djevojčice
28 1. lipnja 2010. U suradnji sa BTC “Šahin- devedesete godine prošlog stoljeća. Fak- Inde, u “Cvatu lipe na Balkanu” i neprili-
pašić” iz Sarajeva predstavljen je književ- tički, ova porodična trilogija, kojoj mora- kama sa ustanarskim bračnim parom Gr-
ni opus beogradske književnice Gordane mo dodati i roman “Duhovi nad Balka- dić, da bi u “Smiraju dana na Balkanu”
Kuić, dobitnice mnogih nagrada i autorice nom”, kao naročiti, nadahnuti autorski preovladali melodramski elementi ljubav-
sedam romana o životu sefardskih Židova komentar, pokriva postojanje obje Jugo- nog trokuta Vere Korać, Ivana i njegove
iz Sarajeva, Bosne i Balkana (“Miris kiše slavije, a zbivanja u porodici Salom ili Ša- supruge Slavke. Topološka mreža na kojoj
na Balkanu”, “Cvat lipe na Balkanu”, lom i okolnim, rođačkim, prijateljskim i su organizirana epizodično neprebrojiva
“Smiraj dana na Balkanu”, “Duhovi nad inim porodicama (Papo, Korać), u velikoj pripovjedana zbivanja širi se iz egzotič-
Balkanom”, “Legenda o Luni Levi”, “Baj- mjeri bivaju i podsticana i uzrokovana po- nog, zatvorenog, provincijalnog i sefard-
ka o Benjaminu Baruhu” i “Balada o Bo- vijesnim turbulencijama, od kojih su na skog Sarajeva s početka 20. stoljeća, ka
horeti”). O književnom stvaralaštvu Gor- junakinje i junake ovog romana ponajviše Beogradu i Zagrebu, u izvjesnim segmen-
dane Nuić osvrt je napisao Vasa Pavković, utjecali: Prvi svjetski rat, osnivanje prve tima dopire do Dalmatinskog primorja u
urednik i književni kritičar iz Beograda. jugoslavije, Drugi svjetski rat, bombardi- “građanskom” međuratnom periodu, ali se
Tekst pod nazivom “Nema ničeg izvan ranje Beograda i njegovo oslobađanje četi- kasnije rasprostire do Dalmatinskog pri-
priče” prenosimo u cijelosti. ri godine kasnije, socijalistička revolucija i morja u “građanskom” međuratnom perio-
revolucionarni teror u drugoj Jugoslaviji, du, ali se kasnije rasprostire i po svijetu,
Nema ničeg izvan priče Goli otok, potiskivanje građanske klase, stižući do Amerike i Palestine. Sve složene
50-te i 60-te, lagani uspon jugoslavenskog promjene u životu junakinja i junaka razli-
Impresionira već i sam pogled na sedam društva, ubojstvo Johna Kenedija, potom čitih generacija i tkivu primarne trilogije
romana Gordane Kuić, koje je ona objavila Titova smrt, kriza i krah 90-ih. Pri tome, romana Gordane Kuić, nalaze odraz i u sa-
J u relativno kratkom vremenskom intervalu
od dva desetljeća, između 1986. i 2006. go-
Gordana Kuić često vrlo diskretnim sred-
stvima, navodi kakav povijesni prijelomni
mom jeziku kojim se pripovjeda. U prvoj i
drugoj knjizi taj je promišljeni jezik, pre-
O dine. Recimo, “Miris kiše na Balkanu”, moment, tražeći mu analogiju s događanji- pun sefardskih rečenica i frazéma, dna
“Cvat lipe na Balkanu” i “Smiraj dana na ma u životu svojih protagonistkinja i pro- stranica vrve fusnotama, da bi kao makro-
U Balkanu” imaju zajedno preko 1.500 strani- tagonista, mada nastoji i uspijeva pripo- tekst projekat Gordane Kuić prirodno
ca, vrlo gusto i sitno tiskanog teksta, dok vjednu pažnju prije svega usmjeriti na ži- skrenuo u trećoj knjizi prema anglicizmi-
R zbivanja u njima obuhvaćaju cijelo 20. sto- vote vlastitih literarnih junaka, na njihovu ma, na jednoj i živopisnom beogradskom
N ljeće u povijesti Balkana, ali i sudbine neko-
liko židovskih porodica, gdje sefardskoj
svakodnevnicu i uobičajene oblike poro-
dičnog i intimnog života.
žargonu, na drugoj strani. Impresionira či-
njenica da se Gordana Kuić veoma dobro
A porodici Salom pripada centralno mjesto. Povijesne silnice ne utječu samo na ži- snalazi u dijalozima, koloritno se služeći
Prva tri romana kronološki prate opću vot junakinja i junaka ove trilogije, nego i natprosječnom jezičkom kompetencijom u
L povijest svijeta, Europe i Balkana – “Miris na promjenu žanrova u njemu. Porodični, upotrebi jezika, varijanti i žargona.
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Ako se ovoj vrlo složenoj velikoj pri- Čitalački uspjeh ovih romana, u počet- Ti romani su i zasnovani kao naročita
či, zasnovanoj na “autentičnim događaji- ku bez ikakve, a kasnije bez znatnije mar- osobna i porodična svjedočanstva o iden-
ma i ličnostima”, što je napomena spisa- ketinške aktivnosti, prvi je dokaz ove tvrd- titetu i njihovom smislu na razini pojedi-
teljice na kraju “Mirisa kiše na Balkanu”, nje. Svaki od romana imao je više izdanja, načnog života. Sjećamo se zato mudrih
sada i sa fantastičnim intermecom “Du- neki i preko deset, ali ako ostavimo naklo- riječi Amina Malufa, Gordani Kuić vrlo
hova nad Balkanom”, doda naredna trilo- nost publike kao ćudljiv i dosta neuhvat- dragog i bliskog pisca, koji u knjizi “Ubi-
gija – “Legenda o Luni Levi”, “Bajka o ljiv faktor, i poslužimo se argumentacijom lački identiteti” zapisuje i ovakvu rečeni-
Benjaminu Baruhu” i nedavno objavljen, kritičkog autoriteta, složićemo se s riječi- cu: “Identitet nije dat jednom za svagda,
faktički epiloški roman “Balada o Boho- ma Predraga Palavestre iz knjige “Jevrej- on se gradi i preobražava cijelog života.”
reti”, postaje jasnije ne samo širina za- ski pisci u srpskoj književnosti”. Te riječi Možda bi ta rečenica mogla biti jedna
hvata Gordane Kuić, nego i razlozi stvar- glase: “Pisani lako i jednostavno, raspriča- od motoa u nekom budućem izdanju ovog
nog divljenja koje tako uobličena cjelina no, bez strogosti i gustine, romani Gorda- sedmotomnog zdanja. Tolerantnost i
od sedam epskih raspričanih, generalno ne Kuić uglavnom poštuju sva pravila kla- osjećanje za vrijednosti i ideale drugog i
uzevši realističnih romana, izaziva u sičnog hroničarskog pripovjedanja: obilje drugačijeg, bitne su autorske ideologeme
objektivnom čitaocu. detalja, linearno vođenje fabule i nepo- koje se implicitno podrazumijevaju u ro-
“Koda” druge trilogije, sa žanrovskim sredno kazivanje kroz koje naviru raznovr- manima Gordane Kuić. Oni su prisutni u
odrednicama legenda, bajka, balada svo- sni likovi, brojne privatne sudbine i rasuti nedoumici o smislu i posljedicama Sara-
jevrsni je posteriorno sagrađen smisaoni znaci prepoznatljivog vremena...” Sa ne- jevskog atentata i oštrom intelektualnom
uvod u prvu trilogiju i u svom posljednjem kim od tvrdnji iz ovog citata složio bih se protestu protiv holokausta u “mirisu kiše
i najboljem segmentu, “Baladi o Borohe- laka srca, o nekima mislim drugačije, ali na Balkanu”, oni su prisutni u oštrom
ti”, prstenasto zatvara cijelu sefardsku i ono što bih istaknuo su lakoća i jednostav- protestu protiv jednoumlja i tiranije u
balkansku sagu. Ona od jedne vrste fol- nost u naracij i dijalozima i vještina konta- “Cvatu lipe na Balkanu”, ali i u traganju
klorno egzotičnog porodičnog romana o miniranja porodičnog romana silnicima za vlastitim emotivnim uporištem u živo-
promjenama u životu mnogočlane siro- povijesti. Književno realizirani, jednostav- tu u “Smiraju dana na Balkanu”. Ponovo,
mašne sefardske porodice iz Sarajeva i nost i lakoća vidljivi su na svakoj stranici, u drugom trilogijskom krugu, Gordana
njenog laganog širenja svijetom, odnosno posebno u dijalozima, u kojima Gordana Kuić će se sredstvima romana i umjetno-
neke vrste nestajanja i utapanja u druge na- Kuić, kako sam napomenuo, majstorski sti suprostaviti progonu Židova iz Špa-
rode, postaje i vrsta romansirane koristi idiolekte kojima njeni junaci govo- njolske 1492. godine, zagovaraće među-
“multi”nacionalne povijesti, koja u “Le- re: od akorda zvonkog i melodioznog ju- konfesionalno razumijevanje, između
gendi o Luni Levi” prevashodno pripovi- deo-španjolskog, preko raznovrsnih vari- ostalog i kroz lik dobroćudnog i nespret-
jeda o inkvizicijskom progonu španjolskih janti srpskog i hrvatskog jezika, sve do nog travara Benjamina Baruha, koji po- 29
Židova krajem 15. stoljeća i njihovom mit- groteskno iskrivljenog ličnog žargona, u maže svim bolesnicima i ranjenicima, bez
skom izbjegličkom dolasku na Mediteran, rasponu od onog koji je pokrajinski uvje- obzira na vjeru, naciju i ideologiju. Ko-
Levant odnosno Jadran; da bi u “Bajci o tovan, do onoga na koji je utjecala genera- načno i posljednji roman drugog troknjiž-
Benjaminu Baruhu”, služeći se iskustvima cijska pripadnost, odnosno prekid kontak- ja, “Balada o Bohoreti”, prolazi u spo-
pustolovnog (melodramskog) romana, spi- ta s materinjim jezikom i utjecaj tuđeg je- rom, sudbinski dugom traanju naslovne
sateljica govorila o čvrsto zasnovanom se- zika. I upotreba th idiolekata je stilski i junakinje za samom sobom i vlastitim
fardskom životu u Sarajevu, Travniku, smisaono različita i varira između iskon- mjestom u grubom muškom, patrijarhal-
Splitu i Dubrovniku, odnosno jednim kra- ske potrebe realističkog pisca da što bolje nom svijetu, počevši od Istanbula, preko
kom i Beogradu, u drugoj polovici 17. sto- njihovim jezikom okarakterizira svoje ju- Sarajeva sve do Pariza.
ljeća pod otomanskom vlašću. Konačno u nake i horizont njihovog svijeta, preko “20. stoljeće nas je vjerojatno naučilo
posljednjem segmentu, napuštajući popu- građenja egzotične atmosfere, odnosno da nijedna doktrina nije, sama po sebi,
larni žanr povijesnog i pustolovnog roma- evociranja toplog porodičnog žargona, pa nužno oslobodilačka. Sve one lako mogu
na i vraćajući se početku, tj. 20. stoljeću, sve do socijalnog i psihološkog određiva- iskliznuti, sve mogu biti izopačene, sve
Gordana Kuić ispisuje ljubavni roman o nja protagonista i uspješnih satiričnih i hu- imaju okrvavljene ruke, komunizam, libe-
jednoj autentičnoj ženskoj sudbini, rekon- morističkih parija, u kojima se iz žargona ralizam, nacionalizam, svaka od velikih
struirajući na osnovu dnevnika i pisama izvode komični efekti i dinamizira central- religija, pa čak i svetovnjaštvo. Nitko ne-
Bohoretino doba i njen život, dugu episto- na realistička šifra romana. ma isključivo pravo na fanatizam i nitko
larnu veza sa španjolskim umjetnikom Gordana Kuić je u ime svojih predaka, nema, obrnuto, isključivo pravo na čovječ-
Manuelom Manrikeom de Larom i stižući u ime najdublje porodične tradicije krenu- nost”, kaže u “Ubilačkim identitetima”
pred vrata Drugog svjetskog rata.
Kritička deskripcija kojom sam poku-
la u neobičnu avanturu romansijerskog
pripovijedanja i istrajnošću i povjerenjem
Amin Maluf. Ne tvrdim da je ovo bila cen-
tralna ideja vodilja u romanima Gordane
J
šao blago ocrtati neke od dominanti u se- u sebe i jeik, načinila obimno i respektabil- Kuić. Centralna vodilja je ipak bila sama O
dam romana Gordane Kuić može nago- no književno djelo. Ono poštuje publiku i priča, njena zanimljivost. Priča kao svje-
vjestiti jedan komplicirani i teško proho- njoj je namijenjeno, ono poštuje klasične dočanstvo o trajanju i nestajanju. Pa ipak, U
dan svijet, svijet u velikoj mjeri arhaičan, obrasce kronološkog pripovijedanja i rea- u podtekstu ovog pola milenija dugog,
jedne malene nacionalne zajednice i de- listične odgovornosti pisca, ali ono ima i ženski tolerantnog šeherezadinskog pripo- R
setine likova u njoj, koji svjetlucaju na
vremenskoj i prostornoj mapi prohujalog
mnoge druge namjere od dobrodošle i bit-
ne namjere čitalačkog zabavljanja.
vijedanja, krije se i ta ideja. I u njenoj pri-
sutnosti, kroz bezbrojne epizode i mnoštvo
N
stoljeća i, u posljednje tri knjige, prohuja- Romani Gordane Kuić su epske tvore- likova, otkrivam jednu od važnih vrijedno- A
lih pola milenija, također. Nije međutim vine koje govore o identitetu, o njihovom sti ovog romansijerskog poduhvata. q
tako i to nije ono najbitnije i najljepše! stjecanju i gubitku i ponovnom stjecanju. Ismet Isaković L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Koncert ženskog pjevačkog zbora “Bulbuli” u Zagrebu

Čarobna ljepota riječi, glazbe i


scenskog prikaza
Ljubitelji sevdaha tražili su kartu više
kako bi mogli uživati u koncertu ženskog
pjevačkog zbora “Bulbuli”, koji je uprili-
čen 7. lipnja 2010. u Kazalištu “Trešnja”
u Zagrebu. Prije programa, voditelj zbora
Ismet Kurtović pozdravio je prisutne te se
zahvalio glazbenicima i svima onima koji
su sudjelovali u realizaciji CD-a: Denisu
Mujačiću, Bruni Urliću, Sefijudinu Ali-
moskom, Seadu Aliću, Bosiljku Domaze-
tu, sponzorima, te KDBH “Preporod” pri
kojemu djeluju i “Bulbuli”. Istaknuo je da
je po prvi puta neka manjinska zajednica
financirala tako ozbiljan projekt. Pred-
stavljajući harmonikaša Edina Džaferagi-
ća, Kurtović je napomenuo kako Edin ni-
je samo harmonikaš zbora nego i pravi
prijatelj, a smisao tih riječi mogao se pre-
slikati i na predstavljanje Seada Muha-
30 medagića koji je u ovom programu svo-
jim vrsnim kulturološkim znanjem uvo- Ismet Kurtović i “Bulbuli”
dio publiku u sadržaj i smisao svake od
sevdalinki koje su izvodili “Bulbuli”. Sead Muhamedagić, zaljubljenik u sev- smi čiji se smisao može komparira s današ-
Nakon uvodnih riječi, voditelj zbora dah, ali prije svega prevoditelj, znanstvenik njim filozofskim promišljanjem, njenom
obratio se publici, naglasivši kako od ovog i onaj koji dunjaluk osjeća titrajima duše na etičkom i estetskom komponentom, o tome
trenutka pravo glasa imaju samo “Bulbuli”. ovom je koncertu neobičnu i još uvijek ne- kako se glas obespravljene žene u sevdalin-
I onda je potekla pjesma, naša stara, uvijek dovoljno istraženu semantiku sevdalinke ci čuo još onda kad se nije znalo za ženska
mlada, ukomponirana u vrlo zanimljive i pokušao rastumačiti slušateljima. Tako su prava i feminističke pokrete. Taj sjetni žen-
neobične aranžmane što samo potvrđuje ka- se mogli čuti vrlo neobični komentari o pje- ski glas je, možda, bio prvi u povijesti, uvi-
ko je umjetnički izraz moguće odjenuti u jen u lirski melankolični izričaj, koji je pro-
bilo koje ruho ma kojeg vremena i dobiti govara o stoljetnoj nepravdi prema jednom
začudne odsjaje taktova što se zrcale na po- od Božjih robova, ženi. Duboki unutarnji
vršini nebeske i morske plaveti, za svagda. nemiri, povrijeđenost ljudskog dostojanstva
A u tu čarobnu ljepotu riječi i glazbe slila se mlade djevojke koju su udali za starca, re-
i ljepota scenskog prikaza s motivima dav- flektiraju se u vrlo dramatičnom refrenu:
no zaboravljenih demirli pendžera, ašiko- Gledam ja lastu i lastavicu,/gledam je jed-
vanja, eglena uz kahvu kakvu samo u Bosni no drugo cjeluju,/ gledam ja životu se radu-
možeš kušati, onako merakli i polahko kad ju, kojeg je Sabina Softić tako dobro izvela
jedan ispijeni fildžan s prijateljem traži dru- da su se slušatelju već ukazale slike avlija iz
J gi i krene razgovoruša o starom i ovom sada
vaktu, u nedogled. Bosanskom čovjeku je u
kojih se čuje sjetni ženski glas ukomponi-
ran u šapat vode iz šadrvana i miris tek pro-
O amanet ostavljeno da vazda može pronaći cvalih rumenih đulova.
Sevdalinka je pjesma koja nas smjelo
vremena za stanak. Znano je da u današ-
U njem vaktu stalno kuburimo s nedostatkom vodi od staza djetinjstva, staza duše, pa
vremena pa vrlo često ni njegovog truna ne sve do šefteli sokaka u kojemu se razlije-
R možemo pronaći za sebe samoga, a kamoli že vrckavi stihovani razgovor između za-
N za drugoga. Na sreću, u Bosni još toga ima
i to je jedna od najvećih njenih blagodati.
ljubljenih. Na kraju mladić ne dobiva od
svoje dragane mirišljavu voćku, iako obe-
A Vazda je prijatelj u bosanske bašče dobro ćava da će za uzvrat dobiti burmu i bašli-
došao, ma odakle ga nanijeli široki ovoze- ju. Enisa Travljanin je slušateljima do-
L maljski putovi. Sead Muhamedagić, voditelj programa brohotno podarila Šefteliju.
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

zbog kojega, bez obzira na težinu svakod-


nevnih događanja, život ipak ima smisla.
Na kraju su “Bulbuli”, njih dvadesetak:
Sabina Softić, Mitheta Ibrahimpašić, Enisa
Travljanin, Nada Domazet, Sabina Abdura-
hmanović, Ajša Dedić, Šefika Mešić, Ajša
Manovović, Goga Kram, Žana Stanz, Svje-
tlana Šalaj, Fatima Luzar, Đenđo Meliha,
Nađa Dervić, Hasiba Čaušević, Majda Ro-
žmarić, Marijana Pavlović, Božica Graho-
vac, Velagić Izeta, Paškvan Elena, Brlek
Vesna, Džaferagić Selma, Đuhera Sanela i
Zinaida, skupa sa svojim “maestrom” Isme-
tom Kurtovićem i harmonikašem Edinom
Džaferagićem s pjesmom Zapjevala bulbul
ptica zaokružili cjelovečernji program sev-
daha i sevdalinke.
Posjetitelji su bili vrlo zadovoljni, a na
licima “Bulbula” je ostao sretni osmjeh
Za Muhamedagića sevdalinka pred- ban šarm i ljepotu, asocirajući na bogat- zbog uspješnog nastupa u koji su uloženi
stavlja kulturnu oznaku Bosne koju ne sa- stvo bosanske duše i njenih najsuptilnijih mjeseci rada i međusobnog druženja u pro-
mo da treba čuvati i njegovati nego i zaštiti- osjećaja. Sevdalinka pjeva o gradovima, storijama “Preporoda” u Ilici 35, u Zagrebu.
ti kao jedno od njenih najvećih duhovnih tuzi, rastancima, ushićenjima, ali i o za- Zahvala ispred KDBH “Preporod”
blagodati. U pjesmi Haj, od kako je Banja- natlijskom ugođaju po bosanskim čaršija- upućena je Savjetu za nacionalne manjine
luka postala susrećemo emancipiranu ženu, ma pa je česta leksema sevdalinke kujun- RH koji financira sve naše programe pa
udovicu koja ne želi sarajevskog kadiju, ne- džija i kujundžiluk. U pjesmi Oj, djevojko tako i ovaj, audio zapis “Bulbula”, s dva-
go banjalučkog bekriju, tj. ona odabire he- điđo moja, govori se o mladalačkoj zai- naest predivnih antologijskih sevdalinki
donizam i ljepotu življenja, a odbacuje po- granosti i životnoj neobaveznosti. Pjesma uz koje se opuštamo, prizivajući u sjeća-
vlašteni društveni položaj. Sabina Softić i koja je vrlo ritmična i u skladu s njenim nje stare staze i pragove kuća s kojih smo
Nada Domazet su približile suvremenim osnovnim značenjem. davno krenuli, ali i svim drugim donatori-
slušateljima promišljanje i suptilne osjećaje Na kraju je Muhamedagić publiku po- ma koji su sudjelovali u njegovoj realiza- 31
jedne Bosanke, u epskom vremenu i patri- častio prekrasnom izvedbom, vrlo za- ciji. Naši “Bulbuli” su na koncertu, kao i
jarhalnom društvenom okruženju. htjevne pjesme Il je vedro il oblačno, u sevdalinke koje su izvodili, bili zaodjenu-
Sevdalinka je pjesma koja nikome nije kojoj slavenska antiteza dodatno pojača- ti novim ruhom, prekrasnim kostimima
strana, upravo zbog toga što može pobudi- va osnovni elegični osjećaj, sličan onom koji su im vrlo dostojanstveno i otmjeno
ti najiskrenije osjećaje, emocije u rasponu u Hasanaginici. pristajali, zahvaljujući dobrodušnosti jed-
od pregoleme tuge do čarobnog ljubavnog Bulbul ptica glasnik je sabaha i novog ne gospođe koja je za sve članice podarila
ushićenja. Sevdalinka oplemenjuje naše dana. Svojim pjevom javi se prije zore. materijale, jer su sevdalinka, “Preporod”
ljudsko biće i zbog toga ima budućnost, a Sevdalinka zaodjenuta u ove nove aran- i “Bulbuli” dio njene velike ljubavi – Bo-
“čovjek koji pjeva sevdalinku zvuči gor- žmane je zalog budućnosti i potvrda kako sne, kako se jedne prilike izjasnila.
do”. Sabina Softić je i ovoga puta pje- u ma kojem vremenu njena začudna ljepo- Hvala “Bulbuli” za predivnu rukovet
smom Haj, ja zagrizoh šareniku jabuku, ta može biti potvrda osebujnoj bosanskoj bosanskog blaga koju ste publici nesebič-
prizvala u naše sjećanje one skrivene osje- kulturi i tradiciji. Ona je ogledalo duše te no darivali. q
ćaje koji iz naslaga godina provire u trenu- neuništive blagodati ljudskog postojanja Ajka Tiro-Srebreniković
cima kad se život ukaže kao najljepši san.
Mitheta Ibrahimpašić je vrlo emotivno
interpretirala pjesmu Ismeta Alajbegovića
Šerbe Već godinu dana bolan ležim, kao i
pjesmu Jutros mi je ruža procvjetala.
Komentirajući pjesmu Lijepi li su mo-
starski dućani, Muhamedagić je postav-
ljanjem pitanja: kako li se lijepa Fata
J
osjećala iza zatvorenih vrata, pobudio u O
svakom slušatelju maštu. Sevdalinka ima
onu moć koju nemaju političari, svjedoci U
smo da se oni u Bosni ne mogu dogovori-
ti, sevdalinka to može, zaključio je Muha- R
medagić. Publika je uživala u pjesmi Moj
dilbere kud se šećeš. Kad ja pođoh na Be-
N
nbašu pjesma koja je bila aktualna za vri- A
jeme austrougarske vlasti u BiH, a klavir-
ska pratnja ovoj sevdalinci dala je pose- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Izložba fotografija “Srebrenica” Ediba Palalića

Potresne fotografije
U organizaciji Bošnjačke nacionalne iz svojih očiju i uma, maknuti teške i mučne
zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku teme. Međutim, Edib Palalić je bio hrabar i
županiju, u subotu 12. lipnja 2010. u Za- odvažan pozabaviti se s takvim nečim”, re-
grebu svečano je otvorena samostalna kao je Salihbegović i naglasio da je od svih
izložba fotografija pod nazivom “Srebre- krvavih stratišta proteklog rata najstrašnija
nica” autora Ediba Palalića. Na otvorenju Srebrenica, ne samo po velikom broju stra-
izložbe u prostorijama zagrebačkog dalih već po hladnoj sustavnosti, po bezob-
ogranka BNZH govorili su Morana Pali- zirnoj, industrijskoj prirodi tog zločina. Sre-
ković-Gruden, Fikret Cacan i Ahmed Sa- brenica se desila u sam suton, na samom
lihbegović. kraju rata kada su neki zločinački umovi na
Morana Paliković-Gruden je rekla da visokim razinama odlučili “očistiti” taj dio
nam je putem fotografija, koje su snimlje- Edib Palalić Bosne i Hercegovine od jednog naroda, od
ne 2005. godine na 10-godišnjicu srebre- Bošnjaka. Sustavnost i hladnoća srebrenič-
ničkog genocida, autor podario dio svoje profesionalne, a fotografija dobija svoju kog masakra podsjeća na hladni promišljeni
duše i srca. Svi su, ne samo danas, potre- klasičnu umjetničku dimenziju. Cacan je aspekt holokausta. Stanovnici Srebrenice
seni temom Srebrenice. Njena generacija rekao da tragični događaj u Srebrenici, su bili iznevjereni i izdati – razoružani su uz
nikada neće moći zaboraviti niti objasniti kojemu se približava 15. obljetnica, još obećanje da će ih štititi međunarodna zajed-
događanja u Srebrenici jer su mislili da nije akceptiran i integriran u europsku po- nica, a onda su prepušteni svojoj sudbini.
tako nešto više nije moguće, da se straho- vijest, u mentalnu sliku europske kulture. Svoj prilog da se taj zločin nikad ne zabora-
te Drugog svjetskog rata nikada ne mogu U Srebrenici se dogodilo uništavanje na- vi i da se zbog toga smanji mogućnost nje-
ponovo dogoditi. “Mislila sam da se ne čela Ujedinjenih naroda, koji je po svojoj govog ponavljanja Palalić je dao svojim iz-
mogu dogoditi grobnice. Stvarno sam mi- definiciji jamac civilizacijske razine. Za- borom teme i fotografija. Time je učinio
slila da ove potresne fotografije, kao što štićena zona UN-a nije obranila nezašti- važnu ne samo umjetničku, već i društvenu
32 je ona gdje žena sprema pitu za nekog ćeno, nevino bošnjačko stanovništvo. gestu. “To je prilog tome da se oda barem
drugog jer više ne može za svoga sina ili Broj pobijenih koji se sada kreće oko minimalna počast tim ljudima, da se ne za-
doček lijesova ili zamišljen i prazan po- 8.500, a koji nije konačan, svjedoči da se boravi, da se prisjetimo da među nama ima
gled žena s maramama, više nikada ne dogodio propust, odnosno pogreška koja ljudi koji još uvijek traže svoje bližnje, da
mogu dogoditi. Hvala Edibu što je to za- označava poništavanje smisla UN-a. ima ljudi koji žive na rubu egzistencijalnog
bilježio”, rekla je Paliković-Gruden. “Stravični zločin je još neakceptiran. On- minimuma”, zaključio je Salihbegović.
Fikret Cacan je istaknuo da je Edib da nije čudo što u svakoj svojoj umjetnič- Edib Palalić (Travnik, 1981.) završio je
Palalić odrastao u fotografskoj sredini jer koj izvedbi postoji jedna napetost između studij medicine u Beču, a trenutno je na spe-
je njegov otac Enver fotograf. “Foto-En- autorske zamisli i koncepcije. To je jedan cijalizaciji kirurgije u Zwickau, Njemačka.
ver” je u Travniku i Srednjoj Bosni ugled- zanimljiv i složen teorijski problem. Vi- “Od 1995. pa sve do danas Srebreničani sa-
na firma, koja se 90-ih godina afirmirala soka profesionalna razina svakoj Edibo- hranjuju svoje najbliže. I nakon 15 godina
u hrvatskom i bosanskom tisku. “Foto- voj slici daje dignitet. Mi smo fascinirani stižu vijesti o novootkrivenim masovnim
grafski zanat je pomalo neobičan. Nekada autentičnošću svake fotografije, koja je grobnicama. U julu 2005. godine imao sam
su se fotografije razvijale noću. Svaki za- inspirativna i dokumentarno snažna. Bilo priliku posjetiti taj prelijepi kraj. Oni koji su
nat koji se radi noću, kada ljudi zaspu i da je riječ o prizorima objekata ili trenu- osatali, oni koji su preživjeli i oni koji nisu
ničega drugog nema, kada je čovjek sam taka u životu, drama je svaki puta na svo- uspjeli otići u bolji svijet sada žive zajedno.
sa svojim poslom – u tome poslu uvijek me vrhuncu”, rekao je Cacan i zaključio Iz nužde se razvio neki novi oblik suživota.
ima jedna umjetnička crta. Ljudi koji sa- da je izložba po svojoj visokoj profesio- Napadači i napadnuti na jednom malom
mi po noći nešto rade ne misleći samo na nalnoj razini vrlo značajna i zanimljiva. prostoru s oskudnim resursima i krvavom
ćari i zanat, osjećaju među sobom jedno Ahmed Salihbegović je rekao da je au- prošlosti. Moja namjera je bila da povodom
J zajedništvo. Ti noćobdije, na neki način,
ujedinjuju čovječanstvo, oni stvaraju kul-
tor ljubav prema fotografiji i umjetnički ta-
lent naslijedio od svoga oca. Činjenica da
15-godišnjice masakra u Srebrenici još jed-
nom podsjetim što sve čovjek može uraditi
O turu. Time se fotografija na jedan način Edib Palalić nije profesionalni fotograf ne- i što može izdurati. Sabur nastao iz nemoći
etablirala u svijetu umjetnosti”, rekao je go liječnik, potvrđuje staru maksimu: ako je ono najvrijednije što Srebreničani ima-
U Cacan. Naglasio je da izložba “Srebreni- hoćete da se neki posao napravi – dajte ga ju... U životu su najvažniji trenuci. Ovdje
ca” svjedoči o jednoj visokoj zanatskoj, preopterećenom. “Odabir teme je jedna vr- vam želim pokazati trenutke iz života Sre-
R odnosno profesionalnoj razini Edina Pa- sta komplimenta autoru. On je iz svoje do- breničana. Ima fotografija na kojima ljudi
N lalića. Pritom pada u oči da nema niti jed-
ne neuspjele fotografije, pri čemu svaka
kolice, iz današnjeg vremena stečenog mira
i blagostanja mogao pozabaviti lakšim,
plaču, na kojima se smiju i onih gdje nema
nikakvih emocija. Pustite da vam ti trenuci
A može naći svoje mjesto u novinama. Ta- ljepšim, mirnijim i manje bolnim temama. ispričaju priču”, napisao je Edib Palalić u
ko na portretima odskače autorska ruka U ljudskoj prirodi je da pokušava iz svog prospektu izložbe. q
L visoke zanatske razine, iznad novinarsko- sjećanja, iz svog fokusa – ne samo kamere, Ismet Isaković
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

Aktivnosti Dramskog studija “Orient espresso”

KDBH “Preporod” u Zvorniku,


Trebinju i Mostaru
Na daskama nekadašnjeg kina, početkom rata u BiH, dogodio strašan pokolj Bošnjaka zvorničkog kraja. Ubijeno je
oko 200 muslimana. Članovima Dramskog studija bilo je posebno emotivno izvoditi vjersku predstavu na daskama
koje nekima život znače, a nekima su značile svirepu smrt. / Da se skandal s otvorenja džamije kojim slučajem ne bi
ponovio, izvođenje “Kamenog spavača” prošle godine osiguravala je policija. Tako je bilo i ove godine. “Preporodov”
dramski studio, 24. lipnja 2010. izveo je predstavu “Mesnevija” u dvorištu Medžlisa Islamske zajednice Trebinje koju
je gledalo preko 300 Trebinjaca i osiguravalo nekoliko policajaca.

Priliku za istraživanje svojih vlastitih rijenjenost na prostoru gdje su se tijekom oblasti književnosti i znanosti, a koje prije
korijena i tradicije Bošnjaci Zvornika su rata u BiH dogodila najveća klanja Boš- svega, uz najviše književno-estetske stan-
1991. godine iskoristili obilježavanjem njaka. Godine 2005. je ustanovljena Pove- darde, afirmira duhovne i humanističke
300 godina smrti Hasana Kaimije. Tada je lja za životno djelo i Nagrada za najbolje vrijednosti našeg naroda. Manifestacija je,
Odbor Islamske zajednice Zvornik obilje- objavljeno djelo u prethodnoj godini iz dakle, osmišljena s ciljem promoviranja
žio 300 godina od smrti pjesnika, alima,
imama, sufije, dobrotvora i narodnog tri-
buna Hasana Kaimije. Rukopisi s tekstovi-
ma Hasana Kaimije nalaze se u mnogim
bibliotekama Europe, a u gradu u kojem je
proveo svoje zadnje godine života nije 33
imao ni svoju ulicu, ni bilo koje drugo obi-
lježje. Njegovo turbe i usmena narodna
predaja su čuvali spomen na ovog velika-
na. U jesen 1991. godine isklesana je ploča
i postavljena na njegovu turbetu, kojega su
Srbi devastirali zajedno s ostalim turbeti-
ma značajnih bošnjačkih velikana poput
onog pjesnika i znamenitog šejha Abdura-
hmana Sirije na Oglavku kod Fojnice.
Natpis, iako oštećen u najezdi rušilaca tra-
dicije i kulture Bošnjaka, je sačuvan. Da-
nas nanovo podsjeća posjetitelje na svije-
tlu ličnost Zvornika. Okruglim stolom,
vjerskim i kulturnim sadržajima obilježe-
no je 300 godina od njegove smrti.

Dani Hasana Kaimije u Zvorniku i


izvedba “Mesnevije”
Prošlo je trinaest godina od tada i rodi-
la se ideja da se pokrene vjersko-kulturna
J
manifestacija “Kaimijini dani”. Od 2004. O
godine početkom mjeseca svibnja na po-
dručju Zvornika se redovno održava ova U
manifestacija. Te prve godine održavanja
o ovom velikanu su govorili ugledni boš- R
njački znanstvenici i književnici. Skup je
bio obogaćen kulturnim i vjerskim sadrža-
N
jima. Iz godine u godinu manifestacija se A
nastavljala i svojim kontinuitetom usprav-
ljala i dokazivala bošnjačku duhovnu uko- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

kulture, vjere i tradicije Bošnjaka, te njiho- ća i “Kamenica i Glodi”, monografija au- ef. Hodžić u dvorištu je sagradio pravu ma-
ve opredijeljenosti za multietnički i multi- tora Dževada Tosunbegovića. Nagradu lu pozornicu. Nakon “Mesnevije” prigodno
kulturalni suživot. Proteklih godina “Kai- “Hasan Kaimija”, za najbolje djelo iz obla- je nastupio i borac za pravdu i istinu, osni-
mijini dani” su postali najvažniji kulturni sti književnosti dobio je Enes Karić za vač trebinjskog Alternativnog kluba, Blažo
događaj koji organiziraju povratnici u RS, knjigu “Pjesme divljih ptica”, dok ju je iz Stevović. On je izveo kraću monodramu o
sa sudjelovanjem umjetnika iz Srbije, Cr- oblasti znanosti dobio Ćazim Hadžimejlić iseljavanju i progonu Bošnjaka. Stevovića
ne Gore, Hrvatske, Švedske… Manifesta- za knjigu “Islamska kaligrafija”. je njegova istinoljubivost dovela u nemilost
cija je zadobila i međunarodni karakter te “Knjiga ‘Pjesme divljih ptica’, Enesa lokalnih trebinjskih crkvenih i političkih
se smatra jedinom kulturnom manifestaci- Karića, je književno djelo kojim su ispripo- moćnika. Prije nekoliko godina ekskomuni-
jom koja promovira temeljne bošnjačko- vijedane posljednje decenije XVI. vijeka, a ciran je iz Pravoslavne crkve jer se zalagao
muslimanske kulturne vrijednosti. Dakle, kojim je predočeno jedno univerzalno vrije- za istinu o događanjima oko progona i ubi-
“Preporodu” je bila čast da može sudjelo- me Bosne i bosanskog društva. Enes Karić, janja Bošnjaka. “Preporod” je naredni dan
vati na ovoj manifestaciji. U suradnji s poznat kao autor mnogih studija, eseja, u sudjelovao i u otvorenju džamije u Župi po-
predsjednikom Medžlisa IZ Zvornik, Mu- ovom se historijskom romanu pokazao kao red Trebinja. Govor je održao voditelj “Pre-
stafom Muhamerovićem, 12. svibnja, u pripovjedač raskošnog spisateljskog talenta porodovog” Dramskog studija. Dogovore-
sklopu manifestacije, dogovorena je i umijeća”, stoji u obrazloženju nagrade. U na je i promocija nove “Preporodove” knji-
izvedba predstave “Mesnevija” u zvornič- obrazloženju ne stoji da Karićeva knjiga u ge u Trebinju. Roman Feđe Šehovića “Drž
kom Kulturnom domu, nekadašnjem grad- sebi nosi i suptilnu kritiku bosanskih sufija se (b)Alija” bit će predstavljen nakon rama-
skom kinu. Spomenimo da se na daskama te da je paradoksalno da nagradu s imenom zana. “Preporod” je i ove godine Medžlisu
nekadašnjeg kina, početkom rata u BiH velikog šejha Hasana Kaimije dobije upra- IZ Trebinje poklonio svoje tiskovine.
dogodio strašan pokolj Bošnjaka zvornič- vo ova knjiga. Eto, odgovorit će žiri, dobio Dramski studio se nakon nastupa u
kog kraja. Ubijeno je oko 200 muslimana. ju je šejh Ćazim iz porodice poznatih bo- Trebinju uputio u Mostar, gdje je “Mesne-
Članovima Dramskog studija bilo je po- sanskih šejhova Hadžimejlića iz Vukeljića, viju” izveo na gradskoj sceni “Toni Pehar
sebno emotivno izvoditi vjersku predstavu pa je paradoks donekle ispravljen. Mono- - Mostarskom teatru mladih” (MTM).
na daskama koje nekima život znače, a ne- grafija “Islamska kaligrafija” profesora na Predstava je organizirana u suradnji sa Se-
kima su značile svirepu smrt. Publika je Likovnoj akademiji u Sarajevu i nakšiben- adom Đulićem, direktorom Mostarskog
bila oduševljena izvedbom, a “Preporo- dijskog šejha Ćazima Hadžimejlića iscrpno teatra mladih. Đulić je cijeli svoj život po-
dov” dramski studio je na put krenuo s no- predstavlja jedno od najčuvanijih čovjeko- svetio teatru, a danas uglavnom prenosi
vim iranskim kulturnim atašeom u Zagre- vih likovnih izraza. Naš vrhunski znalac znanje na omladinu i djecu, trudeći se odr-
bu – Rezom Jamshidijem. Iranski kulturni islamske kaligrafije, profesor Hadžimejlić, žati MTM u životu. MTM godinama funk-
34 centar još je jednom ljubazno ustupio svo- u ovoj je monografskoj studiji prikazao obi- cionira pretežito zahvaljujući entuzijasti-
je vozilo za potrebe izvođenja predstave lje raskošnosti kaligrafskog umijeća unutar ma. Đulić, međutim, kaže da se ne zasiti, i
“Mesnevija”. mnogih muslimanskih naroda. U okviru da ga nebriga vlasti neće nikada pokoleba-
Povelja Hasan Kaimija za životno dje- manifestacije Dani Hasana Kaimije, održa- ti: “Moj stav je da se teatar i umjetnost ne
lo ove godine bila je uručena prof. dr. na je i izložba ručnih radova Udruženja že- radi, to se živi.” Mostarski teatar mladih
Ismetu Smailoviću, kazao je na konferen- na Zvornik, otvaranje izložbe slika Hariza ove godine organizira 35. po redu Festival
ciji za novinare u Tuzli Mustafa Muhare- Grahića u zgradi Muzejske zbirke kao i pro- autorske poetike. S obzirom da ova teatar-
mović, predsjednik Izvršnog odbora kul- mocija zbirke pjesama “Kako je tamo" Zije ska kuća već godinama nema nikakvu fi-
turno-vjerske manifestacije Dani Hasana Pandura. nancijsku pomoć, od bilo kojeg nivoa vla-
Kaimije 2010. U obrazloženju za dodjelu sti, Festival će biti nešto drugačiji nego
Kaimijine povelje stoji kako je Smailović Nastup u Trebinju i Mostaru proteklih godina. “Bit će to svojevrsno
u 89 godina života dao neprocjenjiv dopri- podsjećanje - vratit ćemo se 35 godina
nos naučno-istraživačkom radu na polju Podsjetimo da je “Preporodov” dramski unazad, na prve Dane teatra mladih, kako
jezika, kulture i tradicije Bošnjaka, a to i studio prošle godine u Trebinju izveo mo- se festival tada zvao. Ovoga puta uglav-
danas čini, iako u dubokoj starosti. Ovogo- nodramu “Kameni spavač”. U gradu u ko- nom su u pitanju naše vlastite predstave, s
dišnji Dani Hasana Kaimije održali su se jem je nekad živjelo preko 5.000 Bošnjaka tim što imamo gostovanje teatarske kuće
od 10. do 13. svibnja, a Povelja za životno danas živi oko stotinu. Izvedbom “Kame- iz Velike Britanije, pa je festival ipak me-
djelo bila je dodijeljena na Kula Gradu, 11. nog spavača”, nakon 20 godina, po prvi put đunarodni”, otkriva Đulić. Ansambl
svibnja, kada je žiri ovogodišnje nagrade su Bošnjaci nastupili u nekom gradskom MTM-a mnogo putuje po festivalima, i to
za najbolje djelo iz književnosti i nauke prostoru namijenjenom za kulturu. Otvara- širom svijeta te je Dramskom studiju “Ori-
J objavljeno u prošloj godini, proglasilo po-
bjednika i dodijelilo nagrade. Nagradu za
nje prve obnovljene gradske džamije u Tre-
binju obilježile su nasrtljive provokacije
ent espresso” bila čast nastupiti na njiho-
vim daskama. Treba spomenuti da je pri-
O najbolje djelo prošle godine je dobio Ve- građana srpske nacionalnosti. Da se skandal kaz o “Preporodovoj” predstavi izašao u
dad Spahić, a povelju za životno djelo po- kojim slučajem ne bi ponovio, izvođenje sarajevskom “Oslobođenju”, i to na pola
U nio je Muhamed Huković. U uži izbor od “Kamenog spavača” prošle godine osigura- novinske strane. Ne spominjemo ovo zbog
pet knjiga koje se natječu za prestižnu na- vala je policija. Tako je bilo i ove godine. zadovoljene taštine već stoga što je neo-
R gradu Hasan Kaimija ušla su djela: “Preporodov” Dramski studio, 24. lipnja bično da jedne novine označene radikalno
N “Umjetnost islamske kaligrafije” Ćazima
Hadžimejlića, “Pjesme divljih ptica” Ene-
2010. izveo je predstavu “Mesnevija” u
dvorištu Medžlisa Islamske zajednice Tre-
lijevim iscrpno prenose vijest o “Mesnevi-
ji” koju izvodi manjinska i amaterska dru-
A sa Karića, “Bajramije – melamije i Ham- binje koju je gledalo preko 300 Trebinjaca i žina iz Hrvatske. Toliko o univerzalnosti
zevije” Edina Urjana Kukavice, “Pokošeni osiguravalo nekoliko policajaca. Za tu prili- “Mesnevije” i Rumijevih poruka. q
L cvjetovi Krajine” Muhameda Mahmutovi- ku vrijedni glavni trebinjski imam Husein Filip Mursel Begović
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

In memoriam: Osman Muftić (Sarajevo, 1934. – Zagreb, 2010.)

Osman – čovjek koji je zadužio


muslimane u Hrvatskoj
U utorak 27. srpnja 2010. na Ahiret je pno 172 znanstvena rada, te velik broj
preselio prof. dr. Osman Muftić, jedan od stručnih radova, od kojih treba istaći 28 pro-
najznačajnijih članova Islamske zajednice u jekata iz područja projektiranja sustava me-
Hrvatskoj. Proživio je jedan izuzetno plo- hanizacija za kazališta, što ponovno poka-
dan i plemenit porodični, znanstveni i druš- zuje njegovu svestranost. Autor je šest knji-
tveni život. Na svim planovima svoga ljud- ga, za druge četiri knjige napisao je pojedi-
skog angažmana ostvario je najviše dome- na poglavlja, a bio je plodan i u pisanju čak
te. Dženaza namaz je upriličena u petak 30. deset udžbenika. Bio je mentor 46 magi-
srpnja 2010./18. š’abana 1431. h. g. na za- starskih i 24 doktorska rada. Intenzivno je
grebačkom groblju Mirogoj. Molimo Uzvi- sudjelovao i u drugim aspektima djelatnosti
šenog Boga da ga primi u okrilje Svoje mi- svog fakulteta. Bio je prodekan za nastavu
losti i da ga za njegov plemeniti život nagra- (1967.), a 1990. izabran je za dekana Fakul-
di najljepšim dženetskim blagodatima, a da teta strojarstva i brodogradnje. Nakon dola-
njegovoj obitelji podari sabri-džemil. ska demokracije s položaja dekana odlazi
Osman Muftić je rođen 8. ožujka 1934. Osman Muftić na tribini na dužnost prvog ministra znanosti i tehno-
u Sarajevu. Školovao se u Zagrebu, gdje je u Islamskom centru logije Republike Hrvatske (1990.-1991.).
maturirao 1952., a zatim je na studiju stro- Poslije kratkog povratka na fakultet postav-
jarstva Fakulteta strojarstva i brodograd- sami nastavnici smatraju suhoparnim. Iza ljen je na dužnost prvog hrvatskog velepo-
nje diplomirao 1959., magistrirao 1969. i sebe je ostavio pedesetak magistara zna- slanika u Islamskoj Republici Iran (1993.-
doktorirao 1972. godine. Nakon trogodiš- nosti, od kojih je preko polovice doveo i 1996.), nakon čega se ponovo vraća i pri- 35
njeg rada kao projektant u poduzeću “In- do doktorata, uveo ih u znanstveni rad i hvaća svojih profesorskih obaveza na Fa-
stalacije” (od 1960. do 1963.), profesor usmjerio prema sveučilišnoj karijeri. kultetu strojarstva i brodogradnje. Bio je
Muftić je počeo raditi na Fakultetu strojar- Kao i u nastavničkom radu, tako i na član je brojnih strukovnih udruga u zemlji i
stva i brodogradnje u Zagrebu. Brzo je na- znanstvenom i stručnom polju njegov rad je svijetu. Umirovljen je 1. listopada 2004. go-
predovao: izabran je za asistenta 1963., za izuzetan i po mnogočemu pionirski. Profe- dine, a u počasno zvanje profesor emeritus
docenta 1969., za izvanrednog profesora sor Osman Muftić zarana je prepoznao po- izabran je 2005. godine. Za svoj rad dobio
1976., a za redovitog 1982. godine. trebu razvoja interdisciplinarnih znanstve- je tri visoka priznanja: Nagradu za znanost
Držao je nastavu iz sljedećih predmeta: nih područja. Bio je jedan od osnivača in- “Nikola Tesla” (1989.), “Krambergerovu
Mehanika, Nauka o čvrstoći, Teorija meha- terdisciplinarnog studija dizajna, na kojem medalju” za antropologiju (1991.) i Držav-
nizama, Biomehanika, Roboti i manipula- je bio i višegodišnji predavač. Djelovanjem nu nagradu za životno djelo (2000.).
tori, Ergonomija, Konstrukcija zrakoplova i na tom studiju pokazao je kako je za dobar Profesor Muftić je bio jedan od stupo-
Teorija giroskopa. Pored nastave na Fakul- industrijski dizajn nužno dobro poznavati va Islamske zajednice u Hrvatskoj, u ko-
tetu strojarstva i brodogradnje držao je na- osnove tehničkih disciplina. No prije svega joj je, kao i cjelokupna njegova obitelj,
stavu kako na dodiplomskom, tako i na pos- treba istaći njegov pionirski teorijski i prak- bio izuzetno angažiran. Posebice je bio
tdiplomskom studiju i na Elektrotehnič- tični rad na području mehanike živih susta- važan njegov angažman kao dopredsjed-
kom, Medicinskom, Šumarskom, Tehno- va. Vrlo rano se povezao s liječnicima za- nika Odbora za izgradnju Zagrebačke
loškom, te na Fakultetu grafičke tehnologi- grebačkog Sveučilišta i započeo primjenji- džamije. Osim toga, bio je član Mešihata
je, gdje je bio i prvi dekan. Još kao asistent vati mehaniku na živim sustavima. Novim Islamske zajednice u Hrvatskoj i dekan
bio je osnivač i prvi voditelj Laboratorija za pristupom izučavanju takvih sustava dao je, Fakulteta islamskih znanosti u osnivanju.
dinamiku strojeva i mehanizama.
Bio je cijenjeni sveučilišni profesor, a
primjenjujući inženjerske metode, posebno
mehanike, originalni i značajan doprinos Govor muftije Omerbašića na
J
posebno se istaknuo kao izvrstan preda- ortopediji, anatomiji, fiziologiji i ergonomi-
ji. Pritom je razvio usku suradnju s liječnici-
dženazi O
vač i pedagog. Veliku pažnju posvećivao
je nastavi, a tisuće njegovih studenata ma, proširujući vlastito znanje temeljima Poštovana obitelji i rodbino rahmetli U
uvijek su ga isticale kao jednog od najbo- medicine. Timski rad na području biomeha- profesora! Cijenjeni nazočni! Uvažena
ljih i najdražih nastavnika. Studenti su nike dao je projekt naše prve domaće total- braćo i sestre! R
uvijek rado dolazili na njegova predava-
nja, a često se događalo da predavanje
ne endoproteze zgloba kuka, koja se proi-
zvoditi u Švicarskoj u tvornici “Sulzer”.
Upozoravajući čovjeka na njegov prola-
zni ovosvjetski život, Časni Kur’an
N
završi aplauzom. Kao poznati kozer i vr- U četiri desetljeća rada na Fakultetu kaže:”Bog nikomu neće odgoditi trenutak A
stan crtač znao je svoja predavanja učiniti strojarstva i brodogradnje profesor Muftić smrti jer On dobro znade što radite.” Oku-
zanimljivim i u onim dijelovima koje i je objavio samostalno ili u koautorstvu uku- pljeni danas u impozantnom broju ispraća- L
BOŠNJACI U HRVATSKOJ

mo na drugi svijet-Ahiret vjernika i čovjeka nije se obazirao na to prepreke. Ponosni su i i sve dok to imovina koristi drugima, Sve-
koji se cijeli život pripremao za susret sa na činjenicu da je bio ministar znanosti i višnji umrloga nagrađuje. Ako je umrli
svojim Gospodarom, čvrsto vjerujući da je tehnologije u prvoj hrvatskoj Vladi i to is- bio pisac knjige ili znanstvenik i sve dok
taj trenutak neizbježan. Rahmetli prof. dr. ključivo zahvaljujući svojoj stručnosti i se njegovom znanošću drugi koriste, nje-
Osman Muftić nije bio samo priznati član sposobnosti. Bio je i veleposlanik Republi- mu je nagrada Svevišnjega. Ako je kao
Islamske zajednice u Hrvatskoj nego jedan ke Hrvatske u IR Iran, gdje je također una- roditelj odgojio djecu i dok ona mole za
od njenih autoriteta na čijim iskustvima je i toč teških prilika u kojima je obnašao duž- njega on uživa u nagradi Svemogućega.”
nicala. Bio je među vjernicima istinski po- nost, bio vrlo cijenjen, u što sam se mnogo Danas među onima koji su došli na nje-
štovan kako stoga što je u životu stekao, ta- puta uvjerio. Rahmetli profesor je svojim gov ispraćaj ima njegovih studenata, magi-
ko i što je drugima nesebično pomagao. U odnosom prema roditeljima, a posebno pre- stara i doktora kojima je bio mentor i sve
Zajednicu je stupio od rane mladosti i tije- ma rahmetli majki bio istinski primjer dok oni žive uvjeren sam sjećat će ga se po
kom cijelog boravka u njoj nema nikoga s islamskoga odnosa prema roditeljima, koji dobru, a to je najveća nagrada. Molimo Sve-
kim je došao u konflikt i nikomu se nije za- danas postaje sve većim problemom. To je višnjega da rahmetli profesoru podari dže-
mjerio. Imao je izvanrednu sposobnost ko- još jedan dokaz njegove istinske predanosti nnetsku nagradu za sve što je činio za vjeru,
municirati s ljudima, mogao je svakoga ra- vjeri i njenim odredbama. Rahmetli profe- Zajednicu, društvo i domovinu. Danas je ne-
zumjeti i shvatiti, a svojom blagošću ostav- sor nije unosio u Islamsku zajednice svoje moguće jedan izuzetno plodan život sažeti u
ljao je na sugovornike blagotvoran utisak. političke stavove. Bio je vrlo moderan mu- nekoliko kartica. O rahmetli profesoru
Imao sam sreću i čast biti u njegovoj bli- sliman, ali koji ni jednu islamsku obvezu Osmanu biti će još dugo govora. Islamska
zini od samog početka moga službovanja u nije zapuštao na račun svog modernog po- zajednica u Hrvatskoj osmislit će trajnije
Zagrebu i Hrvatskoj. Kada smo se počeli gleda na svijet. Bio je krajnje tolerantan i sjećanje na njega, jer nas je obvezao svim
pripreme za gradnju Zagrebačke džamije, iznad svega cijenio je osobnost drugoga. svojim bićem. Kćeri Enisi, zetu Tomislavu i
rahmetli profesor je bio dopredsjednik Od- Nikada nije pokušao pritiskom nametnuti unucima i ostaloj rodbini naša iskrena sućut.
bora za pripremu i gradnju dajući golemi svoje mišIjenje i stavove, pa čak ni kao Svevišnji nas je obvezao da se na ispra-
doprinos ostvarenju najvećega sna zagre- otac. To najbolje znade njegova kćer Enisa. ćaju s umrlima izmirimo i oprostimo. Ra-
bačkih muslimana. Bio je član brojnih od- Božji poslanik Muhammed a.s. na hmetli profesor je dugi niz godina bi među
bora i komisija u Islamskoj zajednici. Kada dženazi njegovog prijatelja i suradnika je nama. Možda se nekomu zamjerio pa je
su se rješavala krupna pitanja on je bio me- rekao prisutnima: “Kad čovjek umre sva sada red da jedni drugima praštamo. Stoga
đu prvima. Svoje znanje i iskustvo kako djela prestaju koristiti umrlome, osim u Vas pitam: hoćemo li rahmetli Osmanu
vjerničko, tako i stručno stavljao je na ras- tri slučaja. Ako je umrli bio bogat i svoju halaliti? Ridaen lillahi El-Fatiha. q
polaganje Zajednici i onima kojima je ono imovinu namijenio u službi općeg dobra, Ismet Isaković
36 trebalo. Kao vrsni matematičar rahmetli
Osman je izradio stalnu godišnju Vaktiju
(kalendar) namaza i blagdana, koji još uvi-
jek koristimo. Prije dvije godine zamolili
smo ga da nam izradi novi kalendar nama-
za, ali na veliku žalost bolest i smrt u tome
su ga spriječili. Rahmetli profesor je iza se-
be ostavio brojna djela, od umjetnosti do
knjiga i vjeronaučnih udžbenika. U povodu
svečanog otvorenja Zagrebačke džamije
napisao je prvu i jedinu knjigu o zagrebač-
kim džamijama i mesdžidima, a svoju spo-
sobnost dočaravanja vjere ostvario je u vje-
ronaučnom udžbeniku za peti razred osnov-
nih škola. Rahmetli doktor je bio dugogo-
dišnji član školskog odbora Zagrebačke
medrese, a zatim i Islamske gimnazije, gdje
nam je pružao dragocjene savjete kako ove
dvije srednje škole učiniti što boljima.
Posljednjih dvanaest godina života ra-
J hmetli profesor je bio član najvišeg tijela
Islamske zajednice u Hrvatskoj, Mešihata,
O dajući veliki doprinos rastu i razvoju Islam-
ske zajednice. Zagrebačkim muslimanima
U ostat će u trajnom sjećanju po iskrenoj pre-
danosti vjeri. Nije bilo ni malo ugodno de-
R klarirati se vjernikom za vrijeme prošlog
N režima, a posebice kada se radilo o ljudima
iz obrazovnoga polja. Desetine sveučilišnih
A nastavnika-muslimana radije su zaobilazili
i vjeru i Zajednicu u nastojanjima da saču-
L vaju svoje društvene pozicije. On međutim
HRVATSKA

Druga predsjednikova posjeta BiH

Moj galebe
Moralno najozbiljnije implikacije nosi hodočašće na spomen obilježja stradanja Bošnjaka u Kozarcu, Srba u Sijekovcu
i Hrvata u Briševu. U Kozarcu je izvršen jedan od najtežih ratnih zločina nad Bošnjacima.

Faris Nanić

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović mogao sastati s kim god je htio, ali tek
obreo se u Bosni i Hercegovini drugi puta. nakon prijema i sastanka na vrhu s člano-
Posjeta je bila koncipirana u dva glavna vima Predsjedništva BiH. Ovako ispada
dijela, od kojih se drugi sastojao od tri da je on zaista posjetio RS kojoj se posje-
komponente. Prvo je 29. svibnja 2010. su- ti pridružio i predstavnik Predsjedništva
djelovao na sjednici nevladine organizaci- BiH. I on u posjeti.
je Igmanska inicijativa, čije je zaključke o Nadalje, Josipović je sa sobom vodao
suživotu i regionalnoj suradnji pozdravio. bosanske političke i vjerske lidere, pa i
Koji je politički značaj učešća jednog šefa one hrvatskog naroda u BiH, i time ih
države na skupu nevladine organizacije s unizio jer su se pojavili kao tuđa pratnja
regionalnim pretenzijama i mlakim rezo- na noge Miloradu Dodiku, ekstremistič-
lucijama, nemoguće je ocijeniti, osim što kom premijeru manjeg entiteta, dodatno
je ta organizacija dobila na političkoj teži- ga osnaživši na unutarnjem planu. Drugo
ni. Sutradan je, u drugom dijelu turneje, u je pitanje zašto su ti “lideri” pristali biti
Derventi održao sastanak visoke hrvatske ikebanom na ovom, po svemu sudeći, pri-
delegacije koju je predvodio, s delegaci- marno bilateralnom susretu dva “državni-
jom Republike Srpske koju je vodio pre- ka” i dvije “državne delegacije”. Isposta- 37
mijer tog entiteta Milorad Dodik. Razgo- vi li se da je glavna tema razgovora Do-
varao je i s predstavnicima hrvatskih stra- dik – Josipović bila ekonomska, na što
naka. U Derventi je pribivao i naknadno navode neki nezavisni promatrači, onda
pristigli Sulejman Tihić, predsjednik SDA se ovo može postaviti na sasvim drugu
i Doma naroda Parlamentarne skupštine Predsjednik Ivo Josipović razinu opasnog ugrožavanja integriteta
BiH. Nije jasno zašto jer su ga mediji pred- BiH. O kojim bi to ekonomskim odnosi-
stavili samo kao šefa SDA, niti se itko na moćnijem čovjeku druge države (Repu- ma koji traže zvanični pečat vrha države
tu neobičnu činjenicu osvrnuo. Konačno, blike Srpske). Sve ostalo, a što je bio pri- Josipović trebao razgovarati u Banja Lu-
prije svečane večere u Banja Luci, čiji je marni i najvažniji motiv Josipovićeva ci? Zar nije Sarajevo mjesto za to? Jedino
domaćin bio Nebojša Radmanović, srpski puta, stavljeno je u stranu, marginalizira- ako netko pametan u predsjednikovom
član Predsjedništva BiH, susreo se s banja- no, osim u Hrvatskoj čiji je desni dio po- uredu nije skontao kako se u Banja Luci
lučim biskupom i predstavnicma Hrvata u litičkog i javnog spektra posjete spomeni- nalazi sjedište državne (Bosne i Hercego-
RS. U vremenu između derventskih i ba- cima grobišta ubijenih Bošnjaka, Hrvata i vine, da ne bi bilo zabune) Uprave za in-
njalučkih susreta, s Tihićem, predsjedni- Srba, ocijenio neprihvatljivima, baš kao i direktno oporezivanje. No, niti tada spo-
kom i premijerom RS i Visokim predstav- one prethodne u Ahmićima i Križančevu razume o izbjegavanju dvostrukog opore-
nikom za BiH, Valentinom Inzkom, obi- selu. U prvi plan je stavljena “ravnoprav- zivanja ne bi hrvatska vlada potpisivala u
šao je spomen obilježja stradalim Srbima u nost” dva subjekta međunarodnih odnosa tom, “glavnom” gradu RS, već u Saraje-
Sijekovcu kraj Bosanskog Broda, Hrvati- – međunarodno priznate države, članice vu. Doduše, poznato je stručnjacima u
ma u Briševu i Bošnjacima u Kozarcu. UN i jednog entiteta druge međunarodno Uredu predsjednika Republike kako je i

Implikacije, zamišljene i stvarne


priznate države, članice UN. Tek je veče-
ra koju je priredio Radmanović kao član
izvjesni Pavelić sanjao o Banja Luci kao
glavnom gradu NDH i čak tamo preselio
J
Iako to zasigurno nije bila njegova že-
Predsjedništva Bosne i Hercegovine u
Banja Luci trebala poslužiti kao dimna
Vrhovni sud, a malo je manje vjerojatno
da im je poznato kako je Banja Luka do
O
lja, o čemu su svjedočili i članovi njegova zavjesa i posvjedočiti da je riječ o susretu 1580. bila glavni grad Bosanskog ejaleta. U
ureda uoči turneje, hrvatski su, a posebno državnih izaslanstava Hrvatske i Bosne i Možda je to historijsko opterećenje na-
srpski mediji o turneji izvještavali uglav- Hercegovine. Međutim, u općoj percepci- gnalo te političke pregaoce da svom šefu R
nom kao o posjeti Republici Srpskoj. Ti-
me su odaslali jasnu poruku kako je po-
ji ona je i ostala samo to, otužna, blijeda i
sasma prozirna varka. Ne s Josipovićeve,
predlože baš takav program.
Iako brkanje razina i kompetencija po-
N
sjeta doživljena i koje su njezine praktič- već s Dodikove strane. Zanimljivo bi bilo malo počinje prevladavati u Hrvatskoj. Ta- A
ne političke implikacije – čelni čovjek saznati s kojim je protokolom u BiH ova ko je Davor Božinović državni tajnik u Mi-
jedne (Republike Hrvatske) u posjetu naj- turneja utanačena. Na koncu, Josipović se nistarstvu vanjskih poslova i europskih in- L
HRVATSKA

tegracija primio 9. lipnja Ševku Omerbaši- tek su jedan u nizu kontroverzi oko Sije- sebnog izaslanika EU za BiH. Ta činjeni-
ća i s njim razgovarao o hrvatskim odnosi- kovca. Obilazak Sijekovca razlog je odbi- ca, između ostalih, najavljuje odlučniju
ma s muslimanskim zemljama! O implika- janja gvardijana plehanskog samostana, fra britansku, pa i europsku politiku prema
cijama ove Hinine vjestice tek – Aferim, Mirka Filipovića da ugosti hrvatsku dele- konačnom rješenju bosanskog pitanja i re-
Šemso. Ako je vrhunac bošnjačkog učešća gaciju i omogući sastanak s predstavnicima gionalne stabilizacije. Međutim, u kojem
u diplomaciji mjesto Abdulaha Muftića kao bosanskih Hrvata. On tvrdi kako se, zbog smjeru ide ta odlučnost postat će jasnije u
ambasadinog potrčka u Alžiru, onda nije neistraženosti događaja u Sijekovcu, vrlo mjesecima koji slijede. Ona će svakako bi-
čudno da se o političkim odnosima s musli- jakih indicija i nekih dokaza da su ubijeni ti koordinirana s Obaminom administraci-
manskim zemljama razgovara na razini dr- pripadnici srpskih paravojnih jedinica, a ne jom, donekle rasterećenom ruskog utjecaja
žavni tajnik – prvi muslimanski svećenik. civili, nije mogao solidarizirati s činom u regiji, nakon potpisivanja novog spora-
Nije li Tankovićeva SDA u vladajućoj koa- odavanja počasti i legitimizacije srpske mi- zuma o strateškom naoružanju u Pragu,
liciji, barem kao simpatizer? tologije o Sijekovcu kao simbolu početka tvrde neki bosanski analitičari. Jesu li Josi-
Otići u Republiku Srpsku, u Banja rata u BiH, odnosno mjestu ubijanja srp- povićevi vanjskopolitički savjetnici poku-
Luku i Derventu i tamo, u svjetlu odredbi skih civila kao početku rata. Zapravo o dru- šali predmnijevati novu britansku politiku
hrvatskog Ustava o brizi za Hrvate izvan gima, Hrvatima i Bošnjacima kao krivcima prema BiH i regiji, savjetujući mu ovakve
zemlje, s hrvatskim predstavnicima raz- za rat u Bosni. U Briševu su srpske para- poteze, odnosno može li se iz ovih poteza
govarati o njihovim međusobnim zadje- vojne snage pobile 67 hrvatskih civila. očitati smjer navedene odlučnosti? Kakav
vicama, a Sarajevo kao njihov glavni Što je poruka ovih obilazaka i odavanja god bio odgovor na ovu dilemu, ostaje bo-
grad staviti u kontekst učešća na sastanku počasti, odnosno kako se ona shvaća, bez jazan da bi konačan rezultat te odlučnosti,
nevladine organizacije, moglo se očeki- obzira na namjere odašiljatelja? Formulirao ako je suditi po itinereru ove Josipovićeve
vati od tvrdokornog protivnika cjelovito- ju je davno srpski politički vrh, tvrdnjom o turneje, mogao biti izjednačavanje krivice
sti Bosne i Hercegovine. Josipovićev ar- “sve tri zaraćene strane koje su činile zloči- i odgovornosti, zamračenje stvarnih raz-
gument da je odlaskom u manji entitet i ne” i o “građanskom ratu” koji se vodio na mjera zločina, njihovih počinitelja, inspi-
susretom s Hrvatima tamo ukazao na nuž- prostorima bivše Jugoslavije. Obilaskom u ratora i ideoloških koncepata te konačno
nost njihova povratka svojim kućama, jednom dahu i o istom trošku Kozarca i Si- političko rješenje koji bi definitivno zace-
odnosno činjenicu stalne opstrukcije Do- jekovca ta se davno odaslana poruka Slobo- mentiralo status quo u Bosni. Onaj status
dikovih i svih srpskh vlasti u provedbi dana Miloševića, Radovana Karadžića i quo kojeg najbolje ilustrira navedeni poda-
Anexa 7 Daytonskog sporazuma nije baš njihovih koljača – potvrdila primarno bo- tak o desetpostotnom povratku u RS. Za
osnažen Dodikovim prigodničarskim po- sanskim, ali i ostalim Srbima i to zalaga- Bošnjake takav je ishod poguban. Kao što
zivom Hrvatima da se slobodno mogu njem hrvatskog predsjednika, ali i Sulejma- je pogubno svako preuranjeno oduševlja-
38 vratiti svojim kućama u RS. Taj je poziv na Tihića koji je činovima pribivao kao vanje potezima bilo kojeg domaćeg, regio-
shvaćen onakvim kakav i jest – licemjer- mali od kužine, u sjeni Dodika i Josipovića. nalnog ili svjetskog faktora.
nim. Posebno u svjetlu činjenice da se o Naravno, i razmjeri zločina se onda, bez Zanimljiv je još jedan aspekt na koji
rata na posavske prostore u RS vratilo sa- prevelikog ustručavanja, mogu izjednačiti. ukazuje komentator Tomislav Klauški –
mo 10% protjeranog stanovništva. Josi- Neki su bošnjački promatrači ovaj teški onaj unutarnjehrvatski. Klauški se pita, ako
povićeva iskrena namjera da svojim pri- propust komentirali tezom o brisanju svega je Josipović spreman u Bosni izražavati ža-
mjerom aktivno pokrene procese pomire- što je Josipović učinio govorom u Parla- ljenje zbog hrvatske politike podjela deve-
nja, povratka i pune normalizacije među- mentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u desetih i obilaziti spomen obilježja strada-
nacionalnih i međudržavnih odnosa u re- travnju i posjetom Ahmićima, ali i Križan- nja Srba, zašto su takve geste izostale u Hr-
giji, zasjenjena je ovim, ali i drugim im- čevu selu. Drugi su odmah upozorili kako vatskoj? Pitajući se, i odgovara kako je to
plikacijama ovako organizirane turneje. on ispriku nije ni dao, pa njegova gesta nije vjerojatno znatno lakše činiti u susjednoj,
No, moralno najozbiljnije implikacije imala stvarni učinak, a posjeta RS samo je nego u vlastitoj državi. Odnosno, puno je
nosi hodočašće na spomen obilježja strada- to potvrdila, zapečatila. Drugi Josipovićev lakše i manje opasno podnijeti kritike za ge-
nja Bošnjaka u Kozarcu, Srba u Sijekovcu argument je da će njegove geste potaknuti, ste u Bosni, makar se smatrale “protuhrvat-
i Hrvata u Briševu. U Kozarcu je izvršen gotovo natjerati druge lidere da učine isto i skima”, nego u Hrvatskoj u kojoj se ipak
jedan od najtežih ratnih zločina nad Boš- pokrenu nezadrživ proces pomirenja i nor- nalazi velika većina biračkog tijela, saturi-
njacima. Od srpskih paravojnih snaga i malizacije. Zasad je rezultat Deklaracija o ranog saborskom Deklaracijom o Domo-
JNA ubijeno je oko 5.000 bošnjačkih civi- Srebrenici srbijanskog parlamenta u kojoj vinskom ratu i mitovima o njemu.
la, više tisuća ih je zatvarano u koncentra- se ne spominje genocid niti odgovornost za Ako je suditi po većinskom odjeku
cijske logore i protjerano, silovane su tisu- zločin soldateske Ratka Mladića i njegovo Josipovićeve druge turneje u Bosnu,
predsjednik je postigao suprotan učinak
J će žena, dok su u Sijekovcu, zajedno s ma-
njim brojem civila, ubijeni i pripadnici
neprocesuiranje, odgovornost za i procesui-
ranje zločina soldateske koju je u potpuno- od onog kojeg je htio. Nije pridobio nove
O srpskih paravojnih jedinica koje su terorizi- sti financirala Srbija. Ta je deklaracija po- prijatelje, a stekao je nove neprijatelje,
istovremeno davši preveliku, nezasluže-
rale Posavinu od početka ožujka 1992. praćena sličnom o zločinima drugih nad
U Ukupno je otkriveno pedesetak tijela. Je- Srbima. Drugih procesa još uvijek nema. nu i ničim utemeljenu važnost jednom
dan je srpski predstavnik na licu mjesta op- balkanskom siledžiji, Miloradu Dodiku,
R tužio za te događaje, koji i nisu istragom Širi kontekst pred kojim je odsvirao i Dragojevićev hit
N utvrđeni kao zločin, muslimanske paravoj-
ne jedinice i Armiju BiH, uz HOS. Tog 26. Dolaskom konzervativno-liberalne ko-
“Moj galebe”, na svečanom prijemu u
Banskim dvorima u Banja Luci. Poneseni
A ožujka 1992. nije postojala Armija BiH ko- alicije na vlast u Britaniji, utjecajan član alegoričnim mogli bi se upitati – ako je
ja tek tokom te godine izrasta iz Patriotske Liberalne stranke i bivši Visoki predstav- Dodik galeb, kakvi li su tek jastrebovi?
L lige i Teritorijalne obrane. Ovakve izjave nik, Paddy Ashdown preuzima ulogu Po- Ipak, najviše je razočaranih, prijatelja. q
INTERVJU

Tariq Ali, britansko-pakistanski filozof, književnik, redatelj, neumorni politički aktivist i vodeći ljevičarski inte-
lektualac današnjice za “Preporodov Journal” govori o američkom imperijalizmu i islamskom fundamentaliz-
mu, zabrani gradnje minareta i nošenja nikaba, socijalizmu i radničkoj solidarnosti, razvoju uvjetovanom eko-
logijom

Muslimani nemaju monopol


na glupost
Ovo što se događa u Europi je vrlo uznemirujuće. To je oblik islamofobije koji je na određeni način vrlo sličan anti-
semitizmu. Argumenti koji se koriste protiv muslimana su vrlo slični argumentima koji su se u prošlom stoljeću kori-
stili protiv židova.

Razgovarala: Sena Kulenović

Slika koja u medijima i danas prati no iskreno razotkriva srž nepravdi koje
Tariqa Alija je trenutak kada 1968. na če- danas iscrpljuju moderna društva od isto-
lu 25.000 studenata “blagoslovljen izgle- ka do zapada. No ipak, ovaj britki pole-
dom filmske zvijezde, predvodi mase u mičar nikada nije sretniji nego kada pred
revoluciju”, kako je to opisao jedan kriti- sobom ima oponenta u stavovima pa bio
čar. Bilo je to vrijeme velikih prosvjeda on neoliberal, islamist ili bivši ljevičar
protiv Vijetnamskog rata pred Američ- kojeg može “dotući” argumentima.
kom ambasadom u Londonu. Karizma i Gostovanje Tariqa Alija na III. Sub-
strast Tariqa Alija inspirirali su tada Mic- versive Film Festivalu u Zagrebu na ko- 39
ka Jaggera da u njegovu čast napiše pje- jem je održao predavanje na temu “Soci-
smu Street Fighting Man, a Johna Lenona jalizam zaslužuje drugu priliku” i promo-
da mu posveti Power to the People. No, ciju njegove knjige “Sukob fundamenta-
borbu za svoja uvjerenja Tariq Ali je za- lizama” koja je nedavno izašla u izdanju
počeo još kao tinejdžer organizirajući “Profila”, iskoristili smo za razgovor.
ulične prosvjede u Lahoreu, gdje je 1947. Tariq Ali
godine rođen u vrlo uglednoj obitelji inte- Američki imperijalizam i islamski
lektualaca ljevičara. Majka Tahira Maz- stan: vojna vlast ili vladavina naroda; fundamentalizam
har Ali kojoj je posvetio svoju knjigu 1968. i poslije: unutar revolucije; Trotski
“Sukob fundamentalizama”, bila je poli- za početnike; Tko se boji Margaret That- Nedavno je u izdanju “Profila” izaš-
tičarka i aktivistkinja, a otac Mazhar Ali cher? U obranu socijalizma; Iranske noći; la vaša knjiga “Sukob fundamentaliza-
Khan novinar i urednik najvećeg paki- Moskovsko zlato; Ideja komunizma; Raz- ma” koja kroz pregled stanja u različi-
stanskog dnevnika The Pakistan Times. govori s Edwardom Saidom; Ostavština tim zemljama islamskog svijeta govori o
Za vrijeme studija na Punjabskom sve- staljinizma: utjecaj na svjetsku politiku 20. uzrocima koji su kroz povijest doveli do
učilištu Ali pokreće demonstracije protiv stoljeća; Revolucija odozgo: Sovjetski Sa- današnje situacije. Što vas je potaklo da
pakistanske vojne diktature, da bi ga od- vez danas; Nehruovi i Ghandiji: indijska napišete “Sukob fundamentalizama” i
mah nakon završetka studija roditelji po- dinastija; Bush u Babilonu; Sukob funda- zašto je ova knjiga važna?
slali u Englesku kako bi izbjegao prijetnju mentalizam; Vladari svemira: NATO-ov Nakon napada 11. rujna pojavila se
zatvorom jer je njegov aktivizam postajao balkanski križarski rat; Pirati sa Kariba; knjiga pod nazivom “Sukob civilizacija”
sve opasniji. U Velikoj Britaniji studira
politologiju, filozofiju i ekonomiju na
Sindrom Obama), ali i plodan književnik.
Nakon prvog romana Iskupljenje (1990.),
Samuela Huntingtona, intelektualca koji je
bio savjetnik pri State Departmentu. Osnov- J
Exeter Collegeu u Oxfordu i dolazi na čelo
studentskog pokreta. Od tada pa do danas
glavni intelektualni projekt Tariqa Alija u na teza ove knjige je bila da će s padom ko-
munizma u svijetu doći do sukoba između
O
posljednja dva desetljeća je serija od pet
Ali se intenzivno posvetio pisanju knjiga, povijesnih romana pod zajedničkim nazi- starih civilizacija. Naravno, taj argument je U
novinskih članaka i polemičkih komentara vom Islamski kvintet (U sjeni drva nara, bio maska kojom se htjelo zataškati sve ono
na društvene i političke teme, a ugled je Knjiga o Saladinu, Kamena žena, Sultan u što se stvarno događalo u svijetu. U osnovi R
stekao kao urednik New Left Reviewa. I
danas je vrlo često na čelu anti-ratnih kam-
Palermu i Noć zlatnog leptira) koji je pre-
veden na više od 20 jezika.
argument je bio da postoji judeo-kršćanska
civilizacija, što je za mene samo po sebi bio
N
panja, a posebno se zalagao protiv sukoba Tariq Ali je intelektualac kojem je zanimljiv koncept jer o postojanju judeo-kr- A
u Iraku i Afganistanu. Autor je više od 30 stalo do sudbine svijeta, prožet duhovno- šćanske civilizacije možemo govoriti samo
knjiga o raznim političkim temama (Paki- šću i humanizmom u svojim djelima bol- u XX. stoljeću, nakon stvaranja Izraela i L
INTERVJU

Drugog svjetskog rata, prije toga to je bila


samo kršćanska civilizacija, a prema žido-
vima su se odnosili kao prema smeću. Da-
kle, postojala je judeo-kršćanska civilizaci-
ja pod kojom je Huntington podrazumije-
vao Sjedinjene Države i Zapad. I njima su
prijetili mnogi neprijatelji, druge civilizaci-
je od kojih su dvije najmoćnije bile islam-
ska civilizacija i konfucijanska, kineska ci-
vilizacija. To je zapravo bio vrlo djetinjast
argument, a u osnovi je govorio o tome da
američka hegemonija treba naftu koja se
najvećim dijelom nalazi ispod musliman-
skih zemalja i jako ovisi o proizvodnji jefti-
ne robe u Kini. Dakle, SAD ovise o Kini i
arapskom svijetu, ali su oni istovremeno
opasni, opisani su kao neprijatelji jer mogu
biti konkurenti. I ta je knjiga, “Sukob civili-
zacija”, postala bestseler jer su ljudi očaj-
nički trebali argumente, a ove nisu mogli
prozrijeti. Zato sam napisao “Sukob funda-
mentalizama” kao odgovor na tu knjigu ka- stvu” čiji su ga pripadnici pokušali ubiti. demokracija. Koliko je samo kršćansko-
ko bih pokušao objasniti da ne postoji mo- Dakle, nakon ratnog poraza i Nasserove demokratskih stranaka u Europi. Tako je
nolitna civilizacija, da unutar islamskog smrti nastao je veliki vakuum koji su pola- i u islamskom svijetu imate konzervativ-
svijeta postoje različite struje: radikalni na- gano ispunile islamističke organizacije. ne stranke koje su iste i tome ne bi trebalo
cionalisti, radikalni socijalisti, reakcionari, Rekli su ovo je naša šansa, sve ostalo je pridavati previše značaja.
panislamisti, politički islamisti. Želio sam bilo poraženo, uništeno i diskreditirano. U
napraviti portret islamskog svijeta koji je Indoneziji koja je najveća islamska zemlja U ovom trenutku osjeća se stagnacija
sasvim drukčiji od onoga kako se prikazuje na svijetu 1965. godine je došlo do držav- u razvoju islamskog svijeta. Postoji li
u medijima. Istovremeno, želio sam ista- nog udara koji je podržala Amerika i u ko- izlaz iz te situacije?
40 knuti da unutar islamskog svijeta postoje jem je preko milijun komunista i njihovih Da, postoji određena stagnacija u
vjerski fundamentalisti i da su oni organizi- obitelji ubijeno. Sve je bilo užasno okrut- islamskom svijetu, ali ona je prisutna u ci-
rali napad na SAD, ali da postoje i imperija- no, ali to nitko nije nazvao genocidom! Ne jelom svijetu, ne samo u islamskom. Po-
listički funadamentalisti i da su to zapravo volim koristiti tu riječ za sve, ali ubijeno je gledajte samo što se dogodilo s intelektu-
SAD jer bez obzira na to tko je predsjednik preko milijun ljudi. I ponovno, u tom va- alnim životom u Njemačkoj, Britaniji,
slijede politiku za koju smatraju da je u in- kuumu s fizičkim uništenjem ljevice, poja- Francuskoj, Španjolskoj, Italiji. Došlo je
teresu svijeta. Tako da je to sukob između vile su se islamističke skupine koje su po- do velikog pada. Neoliberalizam kao oblik
imperijalističkog fundamentalizma i oblika držale i pomogle državni udar tako što su kapitalizma stvorio je svijet u kojem elita i
vjerskog fundamentalizma koji su zapravo ulazile u kuće komunista i ubijali ih. Način njima bliski ljudi žive u svojevrsnom balo-
stvorile SAD tijekom dugog perioda Hlad- na koji su to činili bio je doista strašan. nu, a u tom balonu nema mjesta za ideje i
nog rata s komunizmom kada su obučavali A onda s padom komunizma, Sovjet- različitosti, bila to politika ili intelektualni
te ljude koji su im trebali pomoći u bori pro- skog Saveza i iskustvom tog svijeta, ništa život jer novac i tržište sve određuju uspr-
tiv ljevice. Eto, tako je knjiga nastala i drugo nije preostalo, pa je došlo do uspo- kos činjenici da prolaze kroz veliku krizu.
objavljena je gotovo u cijelom svijetu osim na religioznosti. Svugdje, ne samo u Muslimanski svijet sve to također pogađa.
u Kini iz nepoznatog razloga. (smijeh) islamskom svijetu. Odjednom su ljudi po- To je upravo ono što sam želio naglasiti u
čeli otkrivati novi identitet, pa ste mogli “Sukobu fundamentalizama”. Nemojte
Mnoge muslimanske zemlje nisu čuti kako govore: “Uvijek sam bio kato- misliti da je islamski svijet izoliran od
prošle kroz društvene promjene poznate lik, uvijek sam bio pravoslavan, prote- ostataka svijeta. Sve scile i haribde XX.
zapadnim društvima. Zašto se otpor stant, luteran.” Ili religija u SAD-u sa stoljeća također su utjecale na taj svijet:
američkom imperijalizmu u musliman- skupinama novorođenih kršćanskih fun- nacionalizam, socijalizam, komunizam,
J skom svijetu manifestira kroz islamski
fundamentalizam?
damentalista koji su manje ili više okre-
nuti Republikanskoj stranci. I u islam-
borba za nacionalno oslobođenje. Tako da
kada svijet prolazi kroz velike promjene
O Razlog je prilično jasan. Stvoren je ve-
liki vakuum u različitim dijelovima islam-
skom svijetu također je došlo do sličnog one pogađaju i islamski svijet. U Pakista-
nu, Egiptu, Iraku nekada je po 10.000 ljudi
razvoja događaja. Jedini razlog zbog čega
U skog svijeta. Na Srednjem istoku gdje živi islamisti nisu na vlasti je taj što u mnogim dolazilo slušati pjesnike koji su govorili
tek manjina muslimana Zapad je pokretao zemljama izbori nisu dozvoljeni, ali u ze- svoju poeziju, to ste isto imali u Sovjet-
R ratove preko Izraela koji su zapravo uništi- mljama poput Turske imamo umjerenu skom Savezu tijekom 1960-ih godina kada
N li radikalni nacionalizam: Nasser, Sirijci
bili su poraženi, poniženi. To je stvorilo
islamističku stranku na vlasti i Amerikan-
ci su vrlo zadovoljni s njima. Nije im važ-
je Jevgenij Jevtušenko govorio svoju poe-
ziju na Puškinovom trgu u Moskvi. Stotine
A vakuum. Nasser koji je, recimo, sebe nazi- no tko vlada zato što je Turska dio NA- i stotine mladih ljudi ga je dolazilo slušati.
vao socijalistom, bio je vrlo neprijateljski TO-a, zato što kolaboriraju i primjenjuju Ta je tradicija nestala. Uzrok tome su veli-
L raspoložen prema “Muslimanskom brat- različite programe. To je kao kršćanska ke društvene promjene i razvoj tehnologi-
INTERVJU

je. Video sfera je postala vrlo dominantna. li su neustrašive redatelje, istinske autore. zatvorima, njegova je obitelj korumpira-
Ona može biti vrlo oslobađajuća, ali može To se sada događa u Iranu, ali i Južnoj na, a njegovog sina odgajaju kao nasljed-
biti i zatvor. Može osobu zatvoriti u njenu Koreji, Tajvanu, zemljama koje se sma- nika. Recimo, kada dolazi u posjet SAD-
osobnost i okrenuti protiv kolektivnih rje- traju marginalnima za kulturu. Ali iranski u, na CNN-u službeno kažu: “Ovo je sin
šenja. Kombinacija opadanja političkog i film je izvanredan. Zanimljivo je da iran- egipatskog predsjednika koji će vjerojat-
intelektualnog života, uspon konzumeriz- ski redatelji svoje filmove stvaraju kolek- no biti slijedeći predsjednik Egipta.” Ma
ma i novih tehnologija, sve te stvari zajed- tivno. Svaki radi na svom filmu, ali inten- tko ste vi da kažete tko je slijedeći pred-
no čine život koji živimo. Hoće li to zauvi- zivno razgovaraju o scenarijima, kako sjednik Egipta?! Ali Amerikanci su zado-
jek trajati, nadam se da ne jer nije nužno da prikazati koju scenu, pomažu jedni drugi- voljni takvom situacijom. Njihov odnos
bude tako. Ali vidjet ćemo. ma, rade zajedno. I to je fantastična film- prema demokraciji je da je ona uredu sve
ska zajednica koja se stvara u Iranu. Mi- dok su izabrane vlade prozapadne, ako
Što može dovesti do promjene struk- slim da ako Zapad ostavi Iran na miru, a one to nisu, to im se onda više ne sviđa. I
ture islamskih društava, što ih može po- to je vrlo važan preduvjet, treba ih ostavi- to je vrlo kratkovidna politika.
krenuti naprijed? ti na miru, u slijedećih 15 godina ili ma- Tako je i sa Saudijskom Arabijom. Dr-
Mislim da je rješenje modernizacija nje doći će do promjene. Ne zaboravite da že na vlasti monarhiju koja predstavlja vr-
strukture ovih društava u širokim razmje- je 70% iranske populacije ispod 30 godi- lo malu manjinu ljudi u Saudiji. Da bi se
rima. Modernizacija bi mogla značiti ve- na starosti, dakle mogućnosti je mnogo i tamošnja situacija promijenila potreban je
liku promjenu jer uzmimo naprimjer ze- to mnogo više nego u drugim zemljama masovni prevrat odozdo, gigantski pokreti
mlju kao što je Pakistan: bogati žive u Srednjeg istoka u ovom trenutku. običnih ljudi, radnika, seljaka, studenata,
svom balonu, imaju tjelohranitelje, velike mladih intelektualaca. Ne zaboravite da je
kuće, njihova djeca idu u dobre škole, na- U “Sukobu fundamentalizama” go- to, zbog nafte i energije koju proizvode, za
kon što ih završe idu na sveučilišta u ino- vorite i o tome kako je jedino pravo rje- SAD najvažniji dio svijeta i zato su okupi-
stranstvu, odvojeni su od ostatka društva. šenje za islamske zemlje pustiti narode rali Irak, zato imaju najveće vojne baze u
Za ostatak društva ne postoji ništa: nema da odluče koga žele na vlasti. Međutim, Kataru, zato troše milijarde i milijarde do-
obrazovnog sustava o kojem vrijedi go- u slučaju Alžira slobodan izbor naroda lara na američke baze u ovoj regiji, zato
voriti, čak ni na osnovnoj razini, a da ne dobio je tragičan ishod. grade šest ogromnih baza u Iraku i kada
govorimo o sveučilištima, potpuni pad u Upravo tako, sramotno je to što se do- govore o povlačenju iz Iraka to samo znači
obrazovnim standardima, gdje se ljude godilo. Nakon što su Fronti islamskog povlačenje iz gradova u te baze. To je sve.
zapravo uči da budu neznalice. Čak ih to- spasa (FIS) omogućili da djeluje kao Za sve to postoji razlog: da spriječe režime
me ne uče namjerno jer je kvaliteta profe- stranka, objavljeni su izbori. Mnogi su koji im se ne sviđaju da dođu na vlast. Ta-
sora i nastavnika izrazito opala u prote- glasali za FIS u prvom krugu i bilo je ja- ko vladaju carstva. Zapravo, Otomansko 41
klih 30 godina. Zemlja koja stagnira pro- sno da će poraziti vladajući FNL u dru- carstvo nije bilo takvo. Ono je bilo drukči-
izvodi ljude koji više nisu u stanju podu- gom krugu. Narodu je bilo dosta FNL-a u je jer mu nije smetalo da različite regije
čavati. Pogledajte kako živi elita u musli- Alžiru jer je bio korumpiran, okrutan i ni- imaju svoju autonomiju i više slobode sve
manskom svijetu, kao i svugdje na Zapa- šta nije činio za obične ljude, (kao PLO u dok šalju novac u blagajnu. To je bilo za-
du. Oni se ugledaju na Zapad, njih opona- Palestini, pa je narod glasao za Hamas). pravo prilično lijepo. (smijeh) Platite nam
šaju. Ne zanima ih da rade bilo što drugo. U Alžiru narod je glasao za FIS u znak porez i možete raditi što hoćete. Ali s tog
Često kažem kad sam u arapskom svijetu protesta. I onda je francuska vlada odi- stanovišta otomansko iskustvo nije bilo lo-
da u jednoj maloj arapskoj državici posto- grala vrlo lošu ulogu. Kada su shvatili da še za svijet. Vrijeme u kojem je Otoman-
ji dovoljno bogatstva da se obrazuje cijeli će FIS pobijediti, savjetovali su alžirskoj sko carstvo vladalo arapskim svijetom je
islamski svijet do nevjerojatno visoke ra- vojsci da preuzme zemlju. A rezultat je zapravo bilo najmirnije. Bio je to svijet
zine, u znanosti i drugim disciplinama bio dugi građanski rat i ubojstva u raz- gradova, rođeni ste u Ammanu, išli ste u
sve do vrha, ali oni to ne čine. mjerima kakve nikada niste doživjeli u školu u Jeruzalemu, na sveučilište u Kairu,
bivšoj Jugoslaviji. Ali svijet je samo sta- Damasku to je bio lijep svijet, ujedinjen,
Koja je od islamskih zemalja naj- jao postrani i promatrao, ništa se nije do- koji je zapadni imperijalizam uništio i če-
spremnija za promjene? godilo i obje su strane postajale sve sto se pitam što bi bilo da su turski sultani
Mislim da je to Iran. Oni se po svemu okrutnije. Da su dopustili FIS-ovoj vladi bili na pravoj strani u I. svjetskom ratu.
razlikuju, imaju vrlo staru civilizaciju ko- da dođe na vlast, vojska ili FNL su mogli Umjesto što su se pridružili Njemačkoj, da
ja je postojala mnogo prije islama i vrlo reći: “Uredu, pobijedili ste na izborima, su podržali Britaniju i Francusku pitanje je
su je svjesni. A istovremeno proizvode na vlasti ste, ali ako pokušate promijeniti što bi se dogodilo s arapskim svijetom.
šijizam, fanatični šijizam. Međutim,
usprkos tome šijitski fanatizam i klerikal-
Ustav koji garantira jednaka prava svima,
ženama i muškarcima različitim vjerskim O minaretima, nikabu i
J
ni režim nisu mogli izbrisati iransku kul-
turu. Ironično je da je revolucija u Iranu
skupinama onda ćemo morati intervenira-
ti kako bi obranili Ustav.” I to bi bio po-
opsjednutosti islamofobijom O
koja je srušila monarhiju, također proi- pularan potez. Uskoro bi u FIS-u dobili U Švicarskoj je referendumom izgla- U
zvela kinematografiju koja je naprednija dvije različite struje jednu umjerenu i sana zabrana gradnje minareta, a u
od bilo čega što se danas stvara u Europi. drugu fundamentalniju struju. Vjerojatno Francuskoj i Belgiji traži se zabrana no- R
Vrhunac europske kinematografije je bio
1960-ih i 1970-ih, pa dijelom i 1980-ih
bi došlo do podjela što je normalno.
Slično je danas u Egiptu: Hosnia Mu-
šenja nikaba. Što mislite o zabranama
islamskih vjerskih obilježja u Europi?
N
godina XX. stoljeća. I zapadna i istočna baraka, proameričkog predsjednika, na- Ovo što se događa u Europi je vrlo A
Europa su u to vrijeme proizvodile svoje rod u Egiptu mrzi. Korumpiran je i bruta- uznemirujuće. To je oblik islamofobije
najbolje filmove, nezavisne filmove, ima- lan, njegovi mučitelji su stvorili kaos u koji je na određeni način vrlo sličan anti- L
INTERVJU

semitizmu. Argumenti koji se koriste pro-


tiv muslimana su vrlo slični argumentima
koji su se u prošlom stoljeću koristili pro-
tiv židova. To su predrasude protiv kojih
se treba boriti. Nisam za državu koja go-
vori ljudima što trebaju nositi ili ne. Kao
što mi se ne sviđa kada vlada Saudijske
Arabije ili Irana kaže ženama: “Morate
pokriti glavu!”, prema istom principu se
protivim kada tzv. prosvijećene države
kažu ženama: “Ne smijete pokrivati gla-
vu!”. To je isti princip! Ne smiju postoja-
ti dvostruki standardi. Ali u osnovi za-
padne vlade su opsjednute islamofobi-
jom, potiču ljude da misle da su islam
“drugi”, “neprijatelj u našim redovima”
stavljajući ove smiješne zabrane. Švicar-
ska vlada hoće zabraniti minarete, pa to je
suludo. I da Arapi imaju imalo samopo-
štovanja preko noći bi povukli sav novac
iz švicarskih banaka što bi dovelo do dru-
gog referenduma na kojem bi rekli: “Ne, Vanessa Redgrave i Tariq Ali na Trafalgar Squareu – antiratne demonstracije
ne možete imati svoje minarete!” (smi-
jeh) A što se tiče nikaba, koliko ga žena vencije bit će zaustavljene. Ne moraju to monopol na glupost! U mnogim zemlja-
uopće nosi? To je vrlo mala manjina i u učiti nasilno. To bi stvorilo potpunu krizu ma se događaju slične stvari, netko poludi
Francuskoj i u Belgiji. Pa što je onda uop- u Izraelu. Također smatram da do rješenja upadne u razred i pobije učenike. Poje-
će smisao toga? Jednom sam se našalio, s dvije države nikada neće doći, zato treba dince izluđuje sustav i čine razne glupe
što čak i nije u potpunosti bila šala, upi- raditi na jednoj dvonacionalnoj izraelsko- stvari. Onaj koji je digao u zrak zgradu
tavši zašto nikab ne počnu nositi i muš- palestinskoj državi gdje će svi imati jedna- vlade u Oklahoma Cityju bio je bijeli
karci muslimani. To je odjednom postala ka prava. Kada bi cionisti to barem htjeli Amerikanac koji se borio u prvom Za-
42 oznaka identiteta. Sve je to vrlo smiješno. razumjeti da je to jedino racionalno rješe- ljevskom ratu. To je bilo dosta davno, pri-
U svom posljednjem romanu “Noć zlat- nje za židovski narod. I o tome su mnogi je 15 godina, ali i tada su američki mediji
nog leptira” vrlo sam oštro napao taj as- Arapi govorili krajem 30-ih i 40-ih godina u prvim izvještajima govorili da je viđena
pekt u Francuskoj. Radi se o fikciji, ali XX. stoljeća. Ali do toga nikada nije doš- osoba tamne kože kako odlazi s mjesta
ljudi će shvatiti poruku. To je nažalost lo, umjesto toga nametnuta je nova, židov- događaja, stvorili su atmosferu da se radi
svijet u kojem živimo. ska država uz pomoć Britanaca koja je o Arapinu, ali nije bio. Stvorili su atmos-
danas posljednja kolonijalna doseljenička feru straha u toj zemlji. Ali, recimo, nitko
Nedavno je židovska zajednica u država na svijetu, a to je anakronizam i nije izvijestio da je čovjek koji je na Ti-
Francuskoj prikupila oko 3.000 potpisa mora doći do miroljubivog rješenja. Ali mes Squareu vidio kako dim izlazi iz auta
za peticiju koju su nazvali “Poziv na ra- ono je moguće samo ako SAD nešto učini i pozvao policiju također bio musliman.
zum” protiv politike Izraela. Peticiju su po tom pitanju. Cijela ta situacija jako ovi- Dakle, o čemu se tu zapravo radi?! Sve je
potpisali neki od vodećih filozofa Daniel si o Americi. to vrlo smiješno!
Cohn-Bendit, Finklekraut, Bernard-
Levy. I poslali je u Bruxelles navodeći Pokazalo se da je zadnji pokušaj Balkan u Europskoj uniji
da su zgroženi nad onim što se s Pale- bombaškog napada na Times Squareu,
stincima događa u Izraelu. u prvi mah okarakteriziran kao funda- U posljednja dva mjeseca imali ste
Drago mi je da se takve stvari događa- mentalistički, zapravo bio ekonomski prilike zbog promocija svojih knjiga i
ju, da židovska zajednica pokazuje da je uslovljen. Hoće li politika Baracka Oba- predavanja boraviti u Sarajevu, Beogra-
podijeljena. Jer službena politika Izraelaca ma promijeniti američku poziciju prema du, a sada evo i u Zagrebu. Kako vidite
i onih koji ih podržavaju na Zapadu je eti- islamskom svijetu? budućnost ove regije, da li je Europska
J ketirati svakoga tko kritizira izraelsku po-
litiku prema Palestincima, što je vrlo opa-
Ne, Obama neće ništa promijeniti.
Upravo radim na knjizi o Obami koja će
unija rješenje za Balkan?
To je možda rješenje za slijedećih 50
O sna stvar. Ljudi kažu ako je anti-semitizam
braniti Palestince, uredu ja sam anti-semit.
se zvati “Sindrom Obama”. Radi se u
osnovi o kontinuitetu prijašnjih vlada
godina. Na Balkanu nikad ne možete biti
sigurni što je dobro dugoročno rješenje.
U Vrlo je dobro da židovske skupine u Fran- Busha, Clintona. To je imperijalna ze- Mnogi su se iskreno nadali da će država
cuskoj, Britaniji i SAD-u izlaze u javnost s mlja, možete imati dobre i loše careve, ali koja je stvorena nakon II. svjetskog rata
R takvim stavovima, ali budimo iskreni to sustav ostaje isti. Što se tiče ovih posljed- trajati zauvijek, čak i nakon Titove smrti.
N neće promijeniti situaciju. Jedina sila na
svijetu koja može promijeniti situaciju su
njih događaja na Times Squareu, ne znam
tko je taj čovjek, ali se radikalizirao kao
Još uvijek vjerujem, da je Europska unija
bila snažnija i odigrala pozitivnu ulogu u
A SAD. Sve što treba napraviti je reći Izrael- musliman, financijski je loše stajao, vidio ranoj fazi, mogao postojati način da se
cima ukoliko se ne povučete na granice iz je slike napada u Pakistanu, uzrujao se i očuva ta država u nekom novom obliku.
L ‘67. godine sva ekonomska pomoć i sub- učinio nešto glupo. Muslimani nemaju Ali nemojmo u to sada ulaziti. Europska
INTERVJU

unija je danas prilično slaba država. Pre- jek je ista i nimalo ne vodi računa o životu “Subversive Film Festival” da je to vrlo
brzo su se proširili pod američkim priti- običnih ljudi. pozitivna inicijativa jer mladim ljudima
skom. Amerikanci nisu željeli snažnu koje zanima film moraju pokazati neke
Europsku uniju koja im je mogla postati Socijalizam - nada za budućnost od filmskih klasika inače nikada u potpu-
suparnik, pa su izvršili pritisak na Europ- nosti neće shvatiti rječnik kinematografi-
sku uniju koju su tada činile starije člani- Danas u doba konzumerizma, junk je, niti što je moguće napraviti. Ili recimo
ce, da prime nove zemlje jer je to bio na- fooda i stupidnih reality showa je li mo- ako prestanu čitati velike klasične roma-
čin da ih neoliberaliziraju. Ali to nije guća elementarna solidarnost? Recimo, ne neće razumjeti za što je književnost i
uspjelo. Smatram da se Europska unija ove godine na proslavi 1. maja kada je umjetnost sposobna. Dakle, dobro je po-
mora demokratizirati, to uopće nije de- ujedno organiziran radnički štrajk na kretati takve inicijative jer službena kul-
mokratičan savez. Postoji parlament koji središnjem zagrebačkom trgu okupilo se tura to ne čini.
nema moć jer moć je još uvijek u rukama svega 500-tinjak ljudi.
Vijeća ministara i starih država. U Britaniji je bilo nekoliko štrajkova, U sklopu III. Subversive film festiva-
Što se tiče Balkana, moje je osobno s više se štrajkova prijetilo, pogledajte la održali ste predavanje “Socijalizam
mišljenje, i to naglašavam osobno, da bi Grčku imate opći štrajk. Dakle, moguće zaslužuje drugu priliku”. Da li je socija-
mnogo bolje bilo za republike koje su ne- je, ali tek onda kad ljudi počnu osjećati da lizam doista nada za svijet?
kada činile Jugoslaviju da pristanu na uje- više ne mogu živjeti kao prije. Ali da po- Iskreno, mislim da ne postoji drugi na-
dinjenje na nekoj minimalnoj osnovi, ne jednostavimo stvari: bogati misle da mo- čin života. Naravno, očito je da bi trebalo
kao stara Jugoslavija jer to nije moguće raju siromašnima nametnuti više discipli- izbjeći sve greške koje su napravljene, ali
(kako god se zvala nevažno je, čak i Bal- ne kako bi ostali bogati, i to je ono što se osobno mislim da ne postoji drugi sustav u
kanska unija) i zatim zajedno pristupe zapravo događa u svijetu. Naši porezi kojem bi većinu naroda mogao uključiti u
Europskoj uniji. To bi ojačalo Balkan i spašavaju bogate, ali oni žele još više. I strukture društvu u kojem žive. U današnje
olakšalo ulazak svim zemljama. Ako bu- onda kažu srezat ćemo socijalna davanja, vrijeme, s obzirom na sve ono kroz što pro-
du ulazile jedna po jedna to će biti dosta a kad ih smanje kažnjavaju siromašne. lazimo, čini se da je to najluđa, utopijska
teško, a mislim da Europska unija sada ni Mislim da je solidarnost moguća, ali stvar u koju bi trebalo vjerovati. Ali bez ob-
neće nikoga primati, odnosno da će poku- ju je teško organizirati. U najvećem broju zira na to ipak vjerujem da je to jedini način
šati odgoditi ulazak. slučajeva do nje dolazi na atomskoj razi- da se organizira novi tip društva.
ni, skupine radnika ako su ugroženi kreću Kao što su moji ruski prijatelji za vrije-
Čak i ulazak Hrvatske? u štrajk, ali drugi radnici često nisu soli- me razdoblja Gorbačova govorili: “Ne bri-
Da, mislim da bi mogli to učiniti i Hr- darni s njima. Isto je sa studentima. Reci- ni Tariq, naš će kapitalizam biti kao skan-
vatskoj. Mislim da će vrlo temeljito istra- mo, na jednom britanskom sveučilištu, dinavski.” “Neće, bit će vjerojatno kao u 43
žiti što se događa u Hrvatskoj, ne žele još Middlesex University, oni koji njime Brazilu i Americi 20-ih”, govorio sam im.
jednu Grčku. Mislim da će biti vrlo stro- upravljaju su odlučili ukinuti Odsjek za A skandinavski model ipak nije tako sja-
gi, možda griješim, ali u svakom slučaju filozofiju. Govorimo o stagnaciji u islam- jan. U Norveškoj dobro stoje, čak iako ste
provesti će vrlo oštru istragu prije nego skom svijetu, a zamislite tako nešto. Kad nezaposleni puno vam plaćaju. Međutim,
što dozvole ulazak novih zemalja. su zatvorili Odsjek za filozofiju svi su se u Danskoj je situacija prilično gadna: ma-
pitali zašto. Odgovor je bio da nije profi- sovna islamofobija, neprijateljsko raspolo-
Mislite li da bi na Balkanu mogla po- tabilan! Studenti su započeli sa štrajkom, ženje prema imigrantima, groteske stvari
stojati politička volja za takav novi savez? ali bit će zanimljivo vidjeti da li su to sa- se događaju. Ni situacija u Švedskoj nije
Političari su gotovo svugdje na Balka- mo studenti društvenih znanosti ili su im sjajna, Norveška je vrlo drukčija i napred-
nu potpuno beskorisni. U Beogradu sam se pridružili i studenti prirodnih znanosti, na, ali oni imaju jako puno novaca.
gostovao u jednoj od onih vrlo popularnih ali to nije dobra situacija. Ali u osnovi, budimo otvoreni, svijet
i veoma glupih televizijskih emisija u koji- Shopping, seks i celebritiji! Mladim jednostavno nema dovoljno prirodnih re-
ma vam prelijepe, krasno odjevene djevoj- ljudima stalno govore da je to normalno, sursa da svaka obitelj ima dva automobi-
ke postavljaju beskrajno glupa pitanja. da i oni budu takvi. Kako da budu takvi?! la, dva frižidera, dvije kuće, jednostavno
Tako me je voditeljica pitala: “Evo, sad ste Zato je dobro da postoje kulturne inicija- nema dovoljno resursa. Ako samo na tre-
došli u našu zemlju. Jeste li se susreli s ne- tive koje se izdvajaju iz toga. Govorio nutak to razmotrimo s ekološke strane
kim od naših političkih vođa?” Odgovorio sam mladim ljudima koji su organizirali pitanje kako organizirati život ljudi treba
sam joj: “Slušajte, da sam želio razgovara- barem djelomično biti time određeno. So-
ti o kriminalu, razgovarao bih s kriminalci- cijalizam u nekom obliku, ili kakvo god
ma, da sam htio sklopiti neki posao, obra-
tio bih se poslovnim ljudima. Ne trebaju
mu ime dali, je racionalan način. Jedan od
razloga zašto recimo u Egiptu postoji no-
J
mi političari kao svodnici.” Isprva mi se
samo nasmiješila, onda joj je doprlo do
stalgija za Nasserom, ili u bivšoj Jugosla-
viji za Titom je taj da se ljudi sjećaju da
O
glave pa se vidno užasnula. Poslije mi je su imali određenu sigurnost u životu. U
rekla da joj nitko u emisiji nije rekao takvo Znaju da su se događale loše stvari, znaju
što. To je moje mišljenje o političarima na da je bilo problema, ali su također imali R
Balkanu - koliko shvaćam, oni se samo bo-
gate, a radi toga i ulaze u politiku. Jedina
određenu sigurnost. I tu je sigurnost osi-
guravao taj sustav, a kapitalizam to ne
N
razlika u izmjeni različitih opcija jest u to- čini, niti smatra potrebnim to činiti. Sad A
me da različite grupe, različite bande dola- kada se taj sustav urušio, kapitalizam mo-
ze i bogate se. Politika se ne mijenja, uvi- že činiti što hoće i ničega se ne boji. q L
BOSANSKI BAROMETAR

Konzervativci ispravljaju greške Johna Majora i Douglasa Hurda

Nova britanska politika prema BiH


Stav je nove Vlade da u Bosni postoji potreba za snažnijom i zahtjevnijom europskom politikom koja bi trebala kori-
stiti štap i mrkvu. Postoji snažan argument za prijetnju sankcijama protiv političara koji podrivaju bosansku državu.

Edis Felić

Nakon pobjede na parlamentarnim iz- Ovo je bitno drukčija politika nego su


borima i višednevnim pregovorima kon- je vodili nekadašnji britanski premijer
zervativci Davida Camerona i liberalni 90-ih godina prošlog stoljeća John Major
demokrati Nicka Clegga formirali su u i ministar vanjskih poslova Douglas
svibnju koaliciju i novi kabinet, čime je Hurd, za koje i Cameron i Hague uvijek
okončana 13-godišnja vladavina Laburi- neslužbeno kažu da je bila čisti promašaj
stičke partije. Po prvi puta u povijesti i sramota za Veliku Britaniju. Da se ovdje
sklopljen je pakt ove dvije stranke, a to je radi i o širem geopolitičkom području ne-
ujedno prva koalicijska vlada poslije go je to Bosna i Hercegovina, pokazuje
Drugog svjetskog rata. Cameron je novi ministrov stav prema ulasku Turske u
premijer, Clegg je njegova desna ruka, a EU: “Osim uzajamne ekonomske koristi i
državni tajnik – ministar vanjskih poslo- iznimnog poboljšanja sigurnosti snabdi-
va postao je William Hague. “Ovime po- jevanja energijom za EU, tursko članstvo
činje nova era za Britaniju. A sada idemo bi demantiralo one koji tvrde da postoji
raditi”, kazao je Cameron u prvoj izjavi sukob civilizacija između Zapada i isla-
poslije sklapanja koalicije. ma i od Turske bi stvorilo posrednika iz-
44 Bio je to odgovor građana Velike Bri- među Europe i Bliskog istoka.”
tanije na zasićenost laburistima, pogoto-
vo u periodu kada ih je vodio Gordon BiH i Balkan ključna područja
Brown koji je naslijedio Tonyja Blaira.
Kakav će vanjskopolitički smijer zauzeti David Cameron Tako je nova britanska Vlada najavila
Cameron, vidjet ćemo, ali se može u brojne ekonomske i političke promjene i
osnovnim crtama reći da će ostati najvjer- stva ključna je za učvršćenje stabilnosti ne treba sumnjati kako će doći do promje-
niji američki saveznik što se tiče Bliskog na Zapadnom Balkanu, gdje je toliko eu- na i na polju vanjske politike, nakon više
istoka. Za našu je matičnu domovinu pak ropske krvi proliveno. Zapadni Balkan je od desetljeća vladavine laburista Tonyja
puno važnija najava nove, angažiranije stražnje dvorište Europske unije i njena Blaira i Gordona Browna. A da su se neke
politike Velike Britanije u Bosni i Herce- vjerodostojnost u vanjskim poslovima stvari posložile pokazuje i činjenica kako
govini. Doduše, ona je i do sada bila an- ovisi o učinkovitosti njene politike u tom je bivši predsjednik liberalnih demokrata
gažirana, no njezina je politika, iako de- području”, najavio je britanski ministar u i bivši visoki predstavnik u BiH Paddy
klarativno opredijeljena za Bosnu i Here- članku kojeg je objavio Europe’s World. Ashdown i dalje veoma aktivan u kreira-
govinu, često bila toliko maglovita da se Iz tog članka posebno treba obratiti pa- nju kako unutarnje, tako i vanjske politi-
činilo da je stvarno protiv BiH. žnju na riječi kako “posebno u Bosni po- ke te stranke. S druge strane, konzervati-
No, već i samim stupanjem na duž- stoji potreba za snažnijom i zahtjevnijom vac William Hague izvrstan je poznava-
nost konzervativaca (u koaliciji s liberali- europskom politikom koja bi trebala kori- telj prilika u regiji, a prošle godine je po-
ma koji su na ovim izborima profitirali) te stiti štap i mrkvu. Postoji snažan argument sjetio BiH, nakon čega je i iznio svoje
izjavama u korist Bosne i Hercegovine, za prijetnju ciljanim sankcijama protiv po- najcrnje prognoze. “Politički govoreći, ta
J poglavito novog britanskog ministra
vanjskih poslova Williama Haguea, iza-
litičara koji podrivaju bosansku državu.
Bosanska ekonomija je rasla sa stranom
zemlja klizi unatrag i prema daljnjem ras-
padanju”, upozorio je tada Hague kritizi-
O zvala je nervozu Milorada Dodiga i nje-
govih sljedbenika. Hague je najavio da će
pomoći, ali država nije rasla i danas ne ravši slab i zbunjen odgovor Bruxellesa
na pritiske koji vode daljnjem cijepanju
funkcionira” i zaključuje da “raspad ze-
U nova britanska Vlada snažno podržavati mlje u neovisne etničke državice ne bi bila BiH. “Zvono za uzbunu se, usprkos ne-
daljnje proširenje Europske unije na Za- samo nagrada za etničko čišćenje, što je davnom krvoproliću i svim žrtvama, u
R padni Balkan i Tursku te da će se zauzi- moralna uvreda, nego nosi i rizik stvaranja glavnim gradovima Europe ne čuje”,
N mati za sankcije protiv onih političara
koji budu radili na slabljenju države Bo-
neuspjele države u srcu Europe. Snažan
pristup trebao bi se usredotočiti na jedin-
upozorio je Hague, protivnik povlačenja
europskih vojnih i policijskih snaga iz na-
A sne i Hercegovine. “Konzervativna stran- stven cilj: središnju vladu u Bosni dovolj- še zemlje. Neslužbeni zamjenik novog
ka i dalje čvrsto vjeruje u vrijednosti dalj- no učinkovitu da odgovori zahtjevima za premijera Davida Camerona, stava je da
L njeg proširenja EU-a. Perspektiva član- članstvom u EU i NATO-u”. se trebaju zaboraviti sve debate o Zapad-
BOSANSKI BAROMETAR

nom Balkanu i BiH kakve su vođene 90- mlji i svatko tko vidi BiH kao potpuno sli kako natjerati političke čelnike u toj
ih te da je “u stvari, ključno područje integriranu državu u sadašnjim granica- zemlji na toliko potrebne, prije svega in-
vanjske politike u sljedećih deset godina ma kako napreduje prema Europi, u Ha- stitucionalne, reforme. Nakon preuzima-
upravo BiH i regija Balkana, na što će bu- gueu ima istinskog prijatelja. Oni koji nja dužnosti poslao je snažan signal Euro-
duća administracija staviti naglasak”. Na- imaju san o tome da je BiH u stanju na- pi da se ovakva situacija ne smije ignori-
kon sastanka s čelnicima bh-političkih predovati na europskom putu, odbijaju rati i najavio je sankcije protiv svih koji
stranaka, Hague je ocijenio kako bi se sukobe iz prošlosti i podjele kojima se ne- će potkopavati i slabiti BiH.
BiH na neki način mogla raspasti, uka- ki žele vratiti, u novom ministru vanjskih I dok se tih prvih dana nakon primo-
zavši na obnovljeni nacionalizam, pose- poslova dobili su najjačeg saveznika.” predaje vlasti u Velikoj Britaniji novi bri-
bice među liderima Srba u BiH koji “vrše Ashdown je rekao kako je sigurno da tanski premijer David Cameron razgova-
pritisak tražeći zatvaranje OHR-a, te na je Velika Britanija zemlja s najviše proe- rao s francuskim predsjednikom Sarko-
eventualno odcjepljenje tzv. RS. “Politič- uropskih političara i jedan od najjačih zyjem i njemačkom kancelarkom Merkel,
ki lideri se okupljaju samo kada se na njih među njima je u novoj Vladi. Ministar njegov ministar vanjskih poslova požurio
vrši snažan pritisak izvana”, ispravni je Hague smatra da se mora imenovati netko je naglasiti što je za novu britansku vladu
dojam koji je iznio Hague. tko će pratiti ukupnu situaciju na Balka- posebno važno na području europske i
Tako postoje neka razmišljanja da će nu, a ne u nekoj od tamošnjih država. Na vanjske politike. Inače, spomenimo i to
ovakvim pristupom Velika Britanija pitanje znači li to imenovanje specijalnog da Willliam Hague pripada najeuroskep-
okrenuti leđa secesionistima (Dodikovoj izaslanika, Ashdown je odgovorio po- tičnijem krilu i inače euroskeptične Kon-
bratiji) i stati na stranu unitarista (Bšnja- tvrdno i dodao: “Specijalni izaslanik za zervativne stranke, snažnijeg partnera u
ka, iako bismo ovdje rekli svih onih koji BiH ne bi bio dobra ideja. No, specijalni novoj koalicijskoj vladi s proeuropskim
vole Bosnu i Hercegovinu). Dokle će ići izaslanik za Balkan bila bi više nego do- liberalnim demokratima. Hague ističe ka-
nova britanska politika svakako ćemo vi- bra stvar i znam da gospodin Hague dijeli ko je “Europska unija institucija od velike
djeti, no, nije za odmet prenijeti i riječi ovo moje mišljenje. Ta osoba trebala bi važnosti za Ujedinjeno kraljevstvo i bri-
bivšeg visokog predstavnika za BiH predstavljati Europsku uniju, a ne samo tansku vanjsku politiku”. Novi britanski
Paddya Ashdowna, koji je na pitanje bo- Veliku Britaniju.” ministar je naglasio kako je s jedne strane
sanskih novinara što BiH može očekivati Konzervativna stranka rijetko bježala od
od nove britanske Vlade odgovorio: “Iz- Važne institucionalne promjene iskrene kritičnosti kada smo mislili da EU
vrsna vijest za BiH je da će William Ha- kolektivno radi krive stvari, ali s druge
gue biti novi ministar vanjskih poslova Kreator britanske i sukreator europ- pak strane britanski konzeravtici su bili
moje zemlje. Nas dvojica zajedno smo ske vanjske politike, nakon iznošenja predvodnici u najvećim dostignućima
radili na pitanjima koja se tiču BiH. Naše spomenutih stavova sljedećih bi mjeseci EU-a - jedinstvenom tržištu i proširenju. 45
političke pozicije drugačije su i zato pri- trebao iznijeti i neka konkretnija, inova- Da zaključimo. Ali, iako je jasno da će
padamo dvjema različitim strankama, ali tivnija rješenja, ali ih i uskladiti s rješenji- nova britanska politika raditi na učvršće-
kada je BiH u pitanju, u potpunosti se sla- ma drugih zemalja EU-a te prije svega nju države u Bosni i Hercegovini, neće biti
žemo. Hague ima jasnu sliku što se u BiH SAD-om. Euroatlantske integracije, svi ni ukidanja ni formiranja entiteta, smatraju
treba učiniti, dao je ranije više vrlo jakih se slažu, ključne su za BiH, a na novom stručnjaci. U svemu, politika će biti dogo-
izjava kada se radi o situaciji u vašoj ze- šefu britanske diplomacije sada je da smi- vorena sa SAD-om, a u EU s Catherine
Ashton. Hague posebice traži snažniju eu-
ropsku politiku prema Bosni i Hercegovi-
Bosanka u Londonu ni, čiji bi raspad bio, kako je rekao, kata-
strofa. Nova britanska vlada koju predvo-
Glavni cilj specijalnog izaslanika Velike Britanije u regiji trebao bi biti da Bosna i Herce- de konzervativci i dalje će, kao i prethodna
govina postane funkcionalna država. Zahvaljujući zapanjujućoj koincidenciji likova diploma- laburistička Vlada, podupirati članstvo
ta i političara, napisao je Globus, koji su se kao u šahovskoj kombinaciji poredali na hijerarhij- Turske u EU-u, čijem članstvu nisu sklone
skoj ploči nove vlasti u Londonu, postao jedan od prioriteta nove britanske balkanske politike. neke od najvećih i najvažnijih članica.
Britanska politika prema Balkanu, prema mišljenju eksperta Tima Judah, neće se mijenjati Reakcije u Bosni i Heregovini bile su
brzo, ali će na njezinu kreaciju uvelike utjecati za širu javnost nova imena. To su savjetnica otprilike onakve kako se i očekivalo. Naj-
novog ministra vanjskih poslova Arminka Helic (Helić) i savjetnik premijera Ed Llewellyn. više su se čuli oni koji inače najviše i ga-
Arminka Helic je mlada, izvanredno kompetenta, ozbiljna osoba u srednjim tridesetim godi- lame. Dodikova retorika i ovaj je put išla
nama. Ona je, s obitelji i bratom, također intelektualno ambicioznim, došla u Veliku Britaniju
u tom smjeru najavljujući da im nitko, pa
kao izbjeglica iz Bosne. Njezina biografija nije dostupna na internetu, iako je neki tituliraju kao
doktora znanosti. Prije pet godina počela je raditi u timu koji je vodio William Hague, tada mi- ni nova britanska Vlada neće moći na-
metnuti ono što oni ne žele. Kad je pak u
J
nistar vanjskih poslova u sjeni. Polako, od običnog člana ekipe, napredovala je, očigledno ne
zahvaljujući vezama, nego sposobnostima, do mjesta šefice izbornog stožera današnjeg ministra. pitanju drugi dio BiH, reakcije su bile pu- O
Njoj pripisuju, piše Globus, činjenicu da je Hague u nekoliko navrata govorio o Balkanu i pogo- no blaže i uglavnom su se svodile na kur-
tovo Bosni. “Plavooka Bosanka možda ima previše utjecaja na Haguea”, komentirao je britanski toazne i protokolarne čestitajući novoj U
konzervativni tjednik Spectator. Ali, Arminka Helic imala je, očigledno, podršku Eda Llewell- britanskoj vladajućoj stranci.
yna, koji je bio vođa Cameronova izbornog stožera, a danas je njegov savjetnik. Poučeni prijašnjim iskustvima, bo- R
Ona se drži iznimno u sjeni, tako da na internetu postoji samo jedna njezina fotografija.
Usprkos tome, britanski list Daily Telegraph, uvrstio ju je u svojoj ljestvici na 61. mjesto od
sanski će političari i dalje sjediti skrštenih
ruku čekajući da netko drugi za njih odra-
N
stotinu najutjecajnijih torijevaca (ispred bivšeg premijera Majora i bivšeg ministra vanjskih
poslova Hurda). U posljednje vrijeme angažirala se na rješenju problema Ejupa Ganića,
di posao. Ne budu li agresivniji, BiH će A
izgubiti i ove iskrene prijatelje, kojih je
koji je uhapšen na londonskom aerodromu na osnovi potjernice iz Beograda.
inače svakog dana sve manje i manje. q L
BOSANSKI BAROMETAR

Politiziranje obilježavanja stradanja vojnika JNA

Dostojanstven odgovor
Sarajeva i Tuzle
Cilj okupljanja zbog stradanja vojnika JNA nije bio pijetet prema žrtvama, nego nametanje kolektivne krivnje
Bošnjacima i prikazivanje Srba koji nisu ništa manje žrtve od Bošnjaka.

Edis Felić

Politizacija žrtvama u Bosni i Herce- BiH dali svoje živote tijekom, kako se na- sa 3. majem kada je bila čuvena razmjena
govini nastavila se i ove godine, samo što vodi, agresije srpsko-crnogorskog agre- tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Alije
je po prvi put izazvala nervozu i zbog mo- sora. Mirno okupljanje i odavanje počasti Izetbegovića i Kukanjca”, kaže Komšić.
gućeg sukoba zbog pitanja čije su žrtve poginulim civilima i braniteljima uče- Policija je bila spremna spriječiti suko-
“nevinije”. O tome govore i dva događaja njem Fatihe ili na neki drugi način će biti be dvije skupine – jake snage reda bile su
koja su se desila u svibnju u Sarajevu i Tu- u ulici Hamdije Kreševljakovića (bivša raspoređene u središtu grada, no budući da
zli, a koje su gotovo sigurno isplanirane od Dobrovoljačka) na mjestu Drvenija. su obje skupine najavile “mirnu šetnju u
strane Milorada Dodika i njegove bratije. U 10:00 sati, kako je i planiralo Udru- isto vrijeme, ali u suprotnim pravcima, bi-
Cilj okupljanja zbog stradanja vojnika ženje “Bosnae – Zelene beretke”, mirnom lo je za pretpostaviti mogućnost sukoba.
JNA u ova dva bosanska grada nije bio pi- šetnjom otišlo se do mjesta ubojstva prvih Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo
jetet prema žrtvama, nego realizacija jed- civilnih žrtava agresije na grad Sarajevo i poduzela je sve mjere iz svoje nadležnosti
nog dugoročnijeg plana koji Dodik već Bosnu i Hercegovinu, do mosta Suade da bi osigurala obilježavanje godišnjice u
provodi, a da toga očito mnogi nisu svjesni Dilberović i Olge Sučić. U tom smislu Dobrovoljačkoj ulici”, izjavio je glasnogo-
46 - nametanja kolektivne krivnje Bošnjaci- Udruženje "Bosnae – Zelene beretke" je vornik MUP-a KS Irfan Nefić.
ma i prikazivanje da Srbi nisu ništa manje još prije okupljanja zamolilo sve sudioni- Najavljen je dolazak oko 300 osoba, u
žrtve od Bošnjaka. Na taj način Dodik po- ke koji se budu odazvali tom obilježava- organizaciji Ministarstva za boračka pita-
kušava otupiti oštricu prema četničkim se- nju Dana Kantona Sarajeva i općina Cen- nja Vlade RS, kako bi odali počast, kako
cesionistima da bi jednog dana definitivno tar i Stari Grad da budu dostojanstveni i su naveli mirnom šetnjom i paljenjem
razbio Bosnu i Hercegovinu. na taj način se prisjete svojih najmilijih svijeća na mjestu pogibije vojnika JNA.
koji su dali živote za slobodu. Najavljeno je da će među njima biti i Mi-
Sarajevo odgovorilo svojim Hrvatski član Predsjedništva BiH Želj- lorad Dodik, no on se nije pojavio.
obilježavanjem ko Komšić rekao je da je obilježavanje 18.
godišnjice stradanja pripadnika JNA u Do- Tuzla slijedila Sarajevo
Obilježavanje 18. obljetnice stradanja brovoljačkoj ulici u Sarajevu “pokušaj
vojnika tadašnje Jugoslavenske narodne provokacije iz Republike Srpske”. Gostu- Obilježavanje 18. obljetnice događaja
armije (JNA), odnosno ceremonija pod- jući u programu Televizije OBN Komšić na Brčanskoj malti u Tuzli, koju branitelji
sjećanja na možda i ključnu bitku kojom je pozvao građane Sarajeva da ignoriraju obilježavaju kao presudnu bitku u obrani
je obranjen glavni bosansko-hercegovač- to obilježavanje. “Porodice stradalih, nji- Grada soli od agresije, srpska strana tu-
ki grad, pretvorilo je 3. svibanj 2010. u hova rodbina i prijatelji – izvolite dođite, mači da je to obilježavanje počinjenog
svojevrsni “Dan D” za Sarajevo. S jedne ali nemojte da Vlada Republike Srpske go- zločina koji je bio sličan onome navod-
strane, prema programu Odbora Dodiko- vori šta je bilo u Sarajevu sa namjerom nom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
ve vlade za njegovanje tradicije oslobodi- provokacije Sarajlija, jer nekome odgova- U povodu 15. svibnja predstavnici Op-
lačkih ratova, godišnjica stradanja vojni- ra da se nešto desi i da imate ‘belaj’ u ćine Tuzla, na čelu s načelnikom Općine
J ka JNA obilježena je prvi put na mjestu
događaja - bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u
BiH”, rekao je Komšić. Dodao je da oda-
vanje pošte ubijenim vojnicima i oficirima
Tuzla Jasminom Imamovićem i predsjeda-
vajućom Općinskog vijeća Tuzla Nadom
O Sarajevu, a organizatori su naveli kako je
programom predviđena mirna šetnja i pa-
u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu “treba Mladinom, položili su cvijeće i odali po-
čast vojnim i civilnim žrtvama rata 1992.-
samo ignorisati i ne treba dozvoliti da se iz
U ljenje svijeća u spomen poginulih. toga izrodi nešto loše”. Prema njegovom 1995. godine. Programom obilježavanja
S druge strane i Udruga “Bosnae – mišljenju, obilježavanjem stradanja pri- predviđeno je da se polože vijenci na spo-
R Zelene beretke” Kantona Sarajevo pozva- padnika JNA u Sarajevu pokušavaju se meniku u ulici Armije BiH, zatim pored
N lo je građane, suborce i branitelje grada
Sarajeva i Bosne i Hercegovine da 3.
spojiti događaji od 2. i 3. maja 1992. godi-
ne. “Maršruta je Skenderija - Dobrovoljač-
fontane na Brčanskoj Malti podignute u
znak sjećanja na ovaj događaj. Nakon toga
A svibnja zajedno odaju poštovanje najdra- ka. Na Skenderiji je 2. maja bila bitka, a 3. ceremonija obilježavanja početka rata i
žim sugrađanima i suborcima – branitelji- maja bila je ‘čuvena’ Dobrovoljačka. Sada obrane Tuzle nastavljena je na Slanoj Ba-
L ma Grada Sarajeva koji su za slobodu se pokušava spajati dan kada je bila bitka nji, gdje je počast odana svim poginulim
BOSANSKI BAROMETAR

herojima i zlatnim ljiljanima, te poginulim vu su 3. svibnja u bivšoj Dobrovoljačkoj zla je primjer da oni koji su bili odgovorni
na Kapiji 25. svibnja 1995. godine. ulici položili cvijeće i zapalili svijeće u za zločin već odgovaraju pred licem prav-
S druge strane, iste događaje, ali na po- spomen na stradale pripadnike JNA. Sve de. Žalosna je činjenica da još uvijek u Tu-
sve drugačiji način obilježilo je i izaslan- se odvijalo uz snažnu policijsku zaštitu ko- zli postoje ljudi koji su rukovodili određe-
stvo iz tzv. Republike Srpske. Naime, 18 ja je i novinarima i znatiželjnicima zabra- nim operacijama da danas obavljaju javne
godina od pogibije vojnika JNA u “tuzlan- nila pristup tom mjestu. funkcije u BiH. Prije svega mislim na Seli-
skoj koloni” bit će 15. svibnja obilježeno u Nakon najave skupa i spomena pri- ma Bešlagića i slične njemu.”
Tuzli i u Bijeljini, izjavila je predsjednica padnicima JNA stradalim u “tuzlanskoj “Sve je proteklo u najboljem redu,
Pododbora za obilježavanje godišnjice stra- koloni” na Brčanskoj Malti 15. svibnja, MUP Tuzlanskog kantona je uradio po-
danja vojnika u tuzlanskoj koloni Branka bivši i aktualni načelnici Tuzle Selim sao profesionalno, u skladu sa svojim
Šljivar. Ona je u Bijeljini, nakon sjednice Bešlagić i Jasmin Imamović pozvali su ovlaštenjima i ono što smo mi od njih
Pododbora, rekla da će stotinjak ljudi 15. stanovnike Grada soli da zauzmu isti stav očekivali. Vjerujemo da smo i mi ispošto-
svibnja u 8 sati ispred zgrade bijeljinske op- kao što su 3. svibnja učinile Sarajlije ili vali prema njima ono što smo obećali.
ćine autobusima krenuti u Tuzlu, gdje će da ignoriraju ovaj događaj, ali da “ne na- Znači, da će ovo biti potpuno miran skup,
prvi put biti obilježena godišnjica stradanja sjedaju na političku provokaciju iz RS-a”. bez govora, bez ikakvih provokacija. Mi
vojnika JNA 1992. godine na Brčanskoj I načelnik Policijske uprave Tuzla Ljubo- smo održali obećanje i nadam se da smo i
malti. “Pododbor je dogovorio tehničke de- mir Divković pozvao je građane ovog jedni i drugi zadovoljni”, kazala je pred-
talje koji su bili potrebni kako bi što uspješ- grada da se ponašaju dostojanstveno. sjednica Odbora za njegovanje oslobodi-
nije realizirali ovaj događaj. Pred sjednicu u Tako su oko stotinu članova porodica lačkih ratova Branka Šljivar.
Bijeljini posjetili smo i Tuzlu gdje smo od poginulih vojnika JNA iz Bijeljine, pred- Skup su obezbjeđivale jake policijske
predstavnika kantonalnog MUP dobili po- vođenih tzv. Odborom za njegovanje snage MUP-a TK, a saobraćaj u ulici Ar-
tvrdu da će skup, čiji početak je najavljen za oslobodilačkih ratova vlade RS-a u Tuzli mije BiH je bio obustavljen. “Mi više nego
10 sati, biti osiguravan, te da nema razloga paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ru- da možemo biti zadovoljni imajući u vidu
za zabranu, posebno zbog onoga što smo mi ža odali poštu stradalim vojnicima JNA da nijedan od problema nije iskrsao i nije
naveli u pismu namjere – da dolazimo u na Brčanskoj Malti. Skup je protekao bilo nikakvih negodovanja. S druge strane,
mirnu šetnju s bijelom ružom i upaljenom mirno, a Tuzla i Tuzlaci su i ovoga puta moramo priznati da je policija dala svoj
svijećom, te održavanjem kraćeg vjerskog pokazali dostojansvenost. Učesnici skupa maksimum kako bi obezbjedila sigurnost
spomena”, pojasnila je Šljivar. bili su predvođeni predstavnicima vlasti i svih onih koji su boravili danas na ovom
Navodeći da predstavnici MUP-a Tu- funkcionerima iz RS-a Radetom Ristovi- prostoru. Mi smo angažovali dovoljan broj
zlanskog kantona nisu imali nikakve pri- ćem, Pantelijom Ćurguzom, Dragislavom policajaca koji bi obezbjedio ovaj skup ali
mjedbe na pismo namjere, Šljivareva je Mijanovićem, Stašom Košarcem i Brani- ne u enormno vanrednim prilikama, znači 47
dodala da su zahtjevi za prisustvo skupu slavom Dukićem. uz manje angažovanje kada su u pitanju
podneseni i hitnoj medicinskoj službi Tu- vanredni skupovi. Što znači naše procjene
zle, kao i vatrogascima. “Sve ostale deta- Mile Dodik joj rekao da kaže da je su ukazivale da ne bi moglo doći do neka-
lje dogovorili smo sa ljudima iz kantonal- Bešlagić zločinac kvih posebnih negodovanja i s tim u vezi
nog MUP-a koji će osiguravati skup od sigurno da i ovaj dio aktivnosti, koji je pro-
Banj brda do ulaska u Tuzlu, do Brčanske “Mislim da je do sada bilo žalosno što tekao bez problema, jasno pokazuje da su
malte, odnosno te relacije na kojoj ćemo nismo bili u prilici da dostojanstveno u procjene bile ispravne”, kazao je glasno-
se prema dogovoru kretati”, rekla je Šlji- skladu sa našim tradicionalnim, vjerskim i govornik Ureda policijskog komesara TK
vareva i dodala da neće precizirati točnu drugim običajima odamo počast nevino Miralem Malkić.
maršrutu iz sigurnosnih razloga. nastradalim vojnicima JNA. Međutim, da- Nakon što su učesnici skupa zapalili
Ona je rekla da za sada ne postoje nika- nas potvrđujemo domaćoj i svjetskoj jav- svijeće i položili bijele ruže, uz pratnju
kvi nagovještaji o bilo kakvim negativnim nosti da je i Tuzla mjesto stradanja, mjesto službenika policije MUP-a TK autobusi-
pojavama u vezi s održavanjem skupa i da zločina nad svima onima koji su željeli mir ma su se zaputili prema Banj brdu, gdje ih
će biti obaviješteni o svemu što bi eventu- u Bosni i Hercegovini, koji su prilikom po- je policija drugog entiteta preuzela i ot-
alno moglo da ugrozi planirani spomen. vlačenja stradali samo zato što su bili pri- pratila u Bijeljinu.
“Sa nama su u Tuzli bili i pripadnici MUP- padnici Jugoslovenske narodne armije. Na Oba su događaja protekla mirno za-
a Republike Srpske koji su sa kolegama iz nama je da ovo bude naša tradicija, naša hvaljujući prije svega Sarajlijama i Tu-
Tuzlanskog kantona razmijenili operativ- obaveza prije svega prema žrtvama, prema zlacima s obzirom da instruirani “žalite-
ne podatke na tehničkom nivou. Predstav- njihovim porodicama, prema istoriji, a ono lji” srpskih žrtava nisu ni smjeli da pisnu.
nici MUP-a RS pratit će nas do Banj brda,
odatle MUP Tuzlanskog kantona, a u po-
što je sigurno jedna naša velika obaveza
jeste da koristeći sve normative i zakonske
Time su i pokazalo još jednom tko je u
zadnjih dva desetljeća sačuvao dostojan-
J
vratku obrnuto. Nadamo se da će sve pro- propise obezbjedimo porodicama da se
podigne spomenik koji će upozoravati na
stvo. U ovom članku izražavamo žaljenje O
teći kao treba”, rekla je Šljivareva. i sućut nevinim pripadnicima JNA koji
Šljivar je dodala da će se 18. godišnjica stradanje i srpskog naroda u BiH”, rekao je sigurno nisu bili krivi za rat i događaje U
stradanja vojnika JNA u “tuzlanskoj kolo- šef koordinacionog tijela Dodikove vlade koji su uslijedili, ali to je ujedno i opome-
ni” obilježiti u 12 satina Gradskom groblju za istraživanje ratnih zločina i traženje ne- na, ako je bilo zločina, a bilo ih je, trebalo R
Pučile u Bijeljini, te da će nakon parastosa
žrtvama biti održan i okrugli stol o ovom
stalih Staša Košarac i dodao: “Ono što će-
mo sigurno inzistirati u narednom periodu
je sprovesti istragu i kazniti zločince.
Ovako, Dodikova bratija je to iskoristila
N
događaju u zgradi bijeljinske općine. Pod- jeste da u cilju razvoja odnosa u BiH prav- da preko nevinih žrtava, i to svojih suna- A
sjetimo, članovi iste organizacije, predvo- da dođe do svakoga tko je odgovoran za rodnjaka, pokuša realizirati svoje kvi-
đeni političkom vrhuškom RS-a, u Saraje- bilo kakvo stradanje i bilo koga BiH. Tu- slinške i zločinačke ciljeve. q L
BOSANSKI BAROMETAR

Teroristički napad vehabija u Bugojnu

Udar na državu BiH


Uhapšeni su Haris Čaušević Oks i Naser Palislamović koji je bio “mozak” operacije. Nadležni organi i dalje provode istragu,
no, važno je ovdje reći kako su najveći dobitnici ovog zločinačkog akta neprijatelji BiH - sljedbenici Milorada Dodika.

Edis Felić

U jakoj eksploziji nepoznate eksploziv- nački čin. “Napad na policiju je napad na


ne naprave bačene na policijsku postaju u državu. Sada trebamo utvrditi motive i
Bugojnu u zadnje nedjelje u lipnju ujutro nalogodavce”, rekao je Barašin, poručivši
oko pet sati, policajac Tarik Ljubuškić (41) da bugojanski tragični događaj pokazuje
je poginuo, a šest ljudi je lakše i teže ozlije- da država sada treba poduzeti mnogo ve-
đeno. Teško ozlijeđena policajka Edina će aktivnosti kako bi osigurala sigurnost
Hindić (26) prebačena je u Klinički centar u svojim građanima. Barašin je pozvao na
Sarajevu. Haris Čaušević zvani Oks, za ko- hitno i odlučno obračunavanje s teroriz-
jeg stanovnici Bugojna tvrde da je odranije mom u BiH, istaknuvši da država u tom
imao problema sa zakonom, nakon aktivira- smislu mora stati iza policijskih agencija
nja eksplozivne naprave pokušao je pobjeći i tužiteljstva BiH. S njim se složio i prvi
s lica mjesta, ali je ubrzo uhapšen i priveden Teroristički napad u Bugojnu čovjek bosanske sigurnosti. “Ovo je
u Policijsku stanicu u Bugojnu, gdje je pri- alarm da se na odlučan način suprotstavi-
znao izvršenje ovog teroristički čin. Još rani- postaju u Bugojnu “jasan teroristički čin” mo organiziranom kriminalu, pogotovo
je, prilikom posjeta Bugojnu, Oks je izvrije- te je najavio poduzimanje svih potrebnih terorizmu. Situacija je vrlo ozbiljna i sada
đao lidera SDA, Sulejmana Tihića, a pripa- mjera kako bi se učvrstila sigurnost u ci- nam je potrebna maksimalna suradnja ka-
dao je radikalnoj skupini vehabija. Na svom jeloj zemlji. “Ovo je bio jasan napad na ko bismo ovakve stvari iskorijenili”, po-
Facebook profilu Čaušević je postavio sliku institucije zakona”, izjavio je Ahmetović ručio je ministar Sadik Ahmetović.
48 na kojoj piše da se “Allah sprema za pobje- u Bugojnu, gdje je stigao kako bi i osobno Federalna policija je izbjegla, barem
du”. Na zgradi policijske uprave od siline provjerio tijek istrage. Ahmetović je do- se tako čini, nadležnoj komisiji Parla-
eksplozije pričinjena je znatna materijalna dao kako će vlasti BiH učiniti sve ne bi li menta BiH dostaviti tražene informacije
šteta, kao i na okolnim stambenim objekti- poslale poruku svijetu da su u stanju spri- o terorističkom napadu u Bugojnu, zbog
ma, a oštećeno je i više parkiranih automo- ječiti ponavljanje takvih nedjela. čega je zastupnik SNSD-a Drago Kalabić
bila. Postavljena je uoči nedjeljne vjerske Ravnatelj Uprave policije MUP-a Fe- napustio sjednicu Zajedničke komisije za
manifestacije “Ajvatovica” u blizini Bugoj- deracije BiH Zlatko Miletić izjavio je za obranu i sigurnost. On je rekao kako je
na, a prema nekim izvorima naprava je tre- televiziju Federacije BiH (FTV) kako je informacija o zločinu u Bugojnu koju je
bala eksplodirati u trenutku dok su se poli- još uvijek isuviše rano govoriti o motivi- dostavio federalni MUP na nivou infor-
cajci okupljali kako bi preuzeli smjenu. ma napada, ali je obećao brzo i cjelovito macije za mjesnu zajednicu.
Vehabije su pripadnici radikalnog rasvjetljavanje slučaja. “Jamčim da ćemo Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahme-
islamskog konzervativnog pokreta koji je ovo kazneno djelo rasvijetliti”, kazao je tović izjavio je da je teški teroristički akt
utemeljen krajem 17. i početkom 18. stolje- Miletić potvrdivši tek kako istragu o cije- koji se nedavno dogodio u Bugojnu udar
ća. Televizija Federacije BiH (FTV) objavi- lom slučaju sada preuzima Tužiteljstvo na institucije BiH. “Imamo problem i tre-
la je kako postoje informacije da su svi koji BiH koje i zaduženo za najteža kaznena bamo ga zajednički rješavati”, rekao je
su tijekom jutra privedeni na ispitivanje po- djela. Ubrzo nakon spomenutih hapšenja Ahmetović na kraju rasprave o informa-
vezani s radikalnim vahabitskim organiza- dolijao je i prvoosumnjičeni za teroristič- cijama o akciji “Svjetlost” i terorističkom
cijama. Zajedno sa Čauševićem privedene ki napad na Policijsku stanicu u Bugojnu, napadu u Bugojnu u Zastupničkom domu
su još četiri osobe, a za najvjerojatnijim or- 37-godišnji Naser Palislamović. Događa- Parlamentarne skupštine BiH.
ganizatorom ovoga napada Naserom Pali- ji su se nizali dan za danom pa je tih dana Zamjenik predsjedajućeg Zastupnič-
direktor Federalne uprave policije Zlatko
J slamovićem (1973) u tom se trenutku još
tragalo, kao i za vozilom Nissan Almera bi- Miletić izjavio da je u Travniku privede-
kog doma Parlamentarne skupštine BiH
Milorad Živković naveo je da se u ra-
O jele boje kojim je pobjegao prema Sarajevu.
Privedeni su Nermin Avdibašić, Džemal
na i jedna osoba koja je elektronskom po-
štom policiju upozorila da grupa koja je
spravi treba jasno reći da li ima ili nema
terorizma u BiH. Živković je ukazao na
U Tojagić i Adnan Haračić koji se dovode u organizirala napad u Bugojnu planira na- to da vehabijski pokret pravi problem či-
vezu s bombaškim napadom. staviti terorističke aktivnosti u Donjem tavoj BiH i da se taj problem treba rješa-
R Vakufu. vati u okviru Islamske zajednice BiH i
N Hitno i odlučno obračunavanje s Državni tužitelj Milorad Barašanin,
inače kadar kojeg ne voli Milorad Dodik
Bošnjaka.
Zastupnik SDP-a BiH Zlatko Lagum-
terorizmom u BiH
A pa njegove riječi ne trebamo razumijevati džija istakao je tokom rasprave da u smi-
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahme- kao Dodikovo zastupanje, nego upravo slu borbe protiv terorizma BiH ima si-
L tović izjavio je kako je napad na policijsku suprotno, jasno je definirao ovaj zloči- stemske, političke i personalne probleme.
BOSANSKI BAROMETAR

On je rekao da se definitivno zna da na- Na prijedlog drugog zamjenika pred- od samog ubojstva ostao neosuđen! Press
kon neuspješne akcije u Maoči država sjedajućeg Zastupničkog doma Parla- RS prenijela je kako se u otvorenom pi-
nije uzvratila na pravi način što je dovelo mentarne skupštine BiH Milorada Živko- smu upućenom “bosanskom narodu”, a
do napada na državu u Bugojnu. “Da je vića donesena je odluka o objedinjavanju koje je objavljeno na nekoliko internet
netko smijenjen poslije akcije ‘Svjetlost’ rasprave o ovim informacijama. Ministar portala, navodi da je ubojstvo grijeh koji
pitanje je da li bi se dogodilo Bugojno. sigurnosti BiH Sadik Ahmetović predlo- svi lako prepoznaju i da zato osuđuju
Da je netko smijenjen nakon Bugojna pi- žio je provođenje Strategije za borbu pro- ubojstvo u Bugojnu. Oni, međutim, doda-
tanje je da li bi se dogodilo ono što će se tiv terorizma i postojećih zakona nakon ju da je “još veći grijeh od samog uboj-
ubuduće dešavati”, rekao je Lagumdžija. terorističkog napada u Bugojnu, ubrzava- stva ostao neosuđen”.
nje procedure donošenja odgovarajućih “Smutnja prije ubojstva u kojoj su
Bosanski patriota Kalabić zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, stvorene okolnosti da do njega dođe, po-
te potpisivanje sporazuma o policijskoj sebno smutnja poslije ubojstva, daleko je
Zastupnik SNSD-a Slavko Jovičić suradnji sa susjednim državama. veća i ogavnija. Pogledajte kako će uboj-
upitao je zašto sjednici ne prisustvuju Spomenuti Drago Kalabić (SNSD) stvo u Bugojnu eksploatirati za svoju po-
glavni tužitelj BiH Milorad Barašin i di- ocijenio je da je ministar sigurnosti BiH litičku karijeru mnogi za koje ste glasali.
rektor Državne agencije za istrage i za- Sadik Ahmetović obmanuo parlament, Nema drugog puta i načina za spasenje od
štitu (SIPA) Mirko Lujić, koji bi odgo- nesuvislo pričajući kako ima neke doku- vjere u Allaha. Naš poziv najčešće grubo
varali na pitanja. “O izvršitelju napada u mente i da su ga “neki obavijestili o neče- odbijate, ali ne znate da nemate drugog
Bugojnu policijske agencije su imale 40 mu”. On, međutim, nije htio kazati, doda- puta i načina da se spasite. Jedino stvarno
informacija, a nitko nije reagirao”, kaže je Kalabić, o čemu je obaviješten. Kala- pribježište je Allah, sve drugo je iluzija.
Jovičić. bić upozorava i da se zaštita terorističkih Vaši dušmani žele da se vi svojih sinova
Zastupnik SDA Bakir Izetbegović organizacija i sakrivanje informacija o odreknete i da zbog njih nerazumljivi stid
smatra da je za eksploziju u Policijskoj njima tretira kao teško krivično djelo. osjećate. Oni žele da vas okrenu protiv
stanici u Bugojnu “riv čudak koji nema Prema njegovim riječima, Komisija je iza nas, a samim tim i protiv vjere kojoj se
veze sa organizacijama iz inostranstva”. zatvorenih vrata raspravljala o očigled- kao Bošnjaci pripisujete, a na koju svi
“Vjerski radikalizam u BiH ima korijen u nom onemogućavanju državnih instituci- ostali, Srbi, Hrvati, Romi, Židovi imaju
stresu i nasilju kroz koji je narod prošao ja koje su Parlament BiH morale obavije- isto pravo kao i vi”, navodi se u pismu
tokom proteklog rata”, rekao je Izetbego- stiti o prijedlogu mjera kako bi se građa- vehabija.
vić. Reagirajući na ovu Izetbegovićevu nima poslala jasna poruka da BiH neće Almir Džuvo, direktor Obavještajno-
tvrdnju, Živković je rekao da se “BiH kao biti utočište terorizma. “Ovdje se pokuša- sigurnosne agencije BiH, ustalasao je jav-
težak bolesnik mora suočiti s istinom i va amnestiranje institucije za svoj nerad. nost i istovremeno donio olakšanje rekav- 49
prihvatiti terapiju koja je radikalna za do- RS neće ostati nijema na sve to i dat će ši da BiH prijeti opasnost od 3.000 veha-
brobit suživota”. svoj doprinos kako se BiH ne bi pretvori- bija koji su potencijalni teroristi. Time je
Zastupnik Stranke za BiH Remzija la u leglo terorizma”, zaključio je Kala- Džuvo otvorio tabu temu o kojoj se samo
Kadrić od zatražio od Ministarstva sigur- bić. “Očigledno je na djelu organizirano šaputalo i rijetko naglas pričalo. Istovre-
nosti BiH da sačini sveopću analizu o to- ometanje borbe protiv terorizma, jer neko meno, on je svojim javnim istupom direk-
me tko sve ruši ustavni poredak i teritori- ovo područje želi da pretvori u Afgani- tno stao na stranu bh-muslimana koji žive
jalni integritet. stan ili Irak. Oni za koje pretpostavljam u strahu od pripadnika vehabijskog po-
Zastupnik SDP BiH Selim Bešlagić da ljude koji nisu državljani ove zemlje kreta, ne ustručavajući da zakači i Rijaset
založio se da parlament usvoji zakon o svakodnevno obavještavaju o sličnim ak- Islamske zajednice u BiH. Upozorio je da
borbi protiv terorizma u kojem bi bio de- tivnostima, nisu se udostojali informirati pojava selefizma može unijeti razdor me-
finiran pojam terorizam te da se prihvate svoj parlament i svoju vlast”, naglasio je đu muslimanima, izazvati ozbiljne po-
mjere koje predlažu stručnjaci iz oblasti Kalabić za Press RS. sljedice i konfrontirati BiH s europskim
borbe protiv terorizma. “Broj od 3.000 Ovo je svakako bila još jedna u nizu integracijama. On inzistira da Islamska
nije izmislio nitko od parlamentaraca. Na licemjernih provokacija, jer tvrdnja da zajednica u BiH preuzme na sebe zau-
komisiji je rečeno da to nisu ljudi iz ino- mnogi državljani BiH šalju informacije stavljanje širenja selefizma i “aktivnije se
zemstva, nego iz BiH koji dobivaju finan- onima koji s državom BiH nemaju nika- opredijeli u smislu negacije uvoznih emi-
cijsku pomoć iz inozemstva”, rekao je kve veze moglo bi se više povezati sa nje- sara i ideologija”.
Bešlagić. govom i Dodikovom bratijom, a i mno- Policajka Edina Hindić na svu sreću
Zastupnik SNSD Lazar Prodanović gim HDZ-ovcima sa ili bez brojki. Kala- oporavlja se. Ovaj događaj, iako sigurno
izrazio je bojazan da, kada je riječ o osudi
terorizma, BiH skriva glava u pijesak.
bića je trebalo pitati otkad on to voli bo-
sanski Parlament kad ga toliko štiti. No,
nije isplaniran u nekim većim vehabij-
skim centrima (vjerojatno se radi o krimi-
J
“Nemam problema sa tim da osudim tero- vratimo se onima koji liče na Kalabića i nalcu i šarlatanu koji se osvećivao polici- O
rizam, ma s koje strane dolazio”, rekao je mentora mu Dodika - vehabijama, koji su ji koja ga je procesuirala mnogo puta), još
Prodanović i pozvao da se zajednički rje- uz već poznate neprijatelje BiH također je jedan udar ne samo na institucije drža- U
šava ovaj problem. njeni neprijatelji. ve, nego i na državnost BiH. Upravo je
Zastupnik SNSD-a Milica Marković neprijateljima BiH dobro došao da prona- R
upitala se zašto predstavnici Tužiteljstva
BiH nisu prisutni sjednici, jer se iz predo-
Ceriću, javi se! đu opravdanje za svoje postupke. Zato je
vrlo važno procesuirati vehabije kako bi
N
čene informacije o akciji u Gornjoj Maoči Vehabije iz Gornje Maoče ocijenile se mogli neutralizirati daleko brojniji ne- A
vidi da je problem u toj pravosudnoj insti- su da je ovaj teroristički akt u Bugojnu prijatelji BiH – oni koji slijede četničku i
tuciji. obično ubojstvo, ali i da je još veći grijeh ustašku filozofiju. q L
BOSANSKI BAROMETAR

Petnaesta obljetnica stradavanja Srebreničana

Pokopano 775 posmrtnih ostataka


Tužno je i ovaj put bilo za vidjeti ukop još uvijek koristi za sakupljanje političkih
posmrtnih ostatak ubijenih Srebreničana bodova i da je licemjerno da se u Srebreni-
1995. godine. Već sedam godina 11. srpanj ci tijekom ceremonije obrati predsjednik
je dan najmasovnijeg pokopa u svijetu. Od države iz koje su najtraženiji ratni zločinci.
2003. godine na ovaj datum se u Memori- Dodao je da postoji građanska Srbija, ali
jalnom centru Potočari pokopava više stoti- da je pitanje koliko su te snage jake obra-
na žrtava genocida u Srebrenici, počinjenog čunati se s konzervativcima. Potpredsjed-
na isti dan 1995. godine od strane zločinač- nik FBiH Mirsad Kebo također je osudio
ke i kvislinške tzv. Vojske RS-a. Gledatelji uzimanje Srebrenice za bilo kakve politič-
diljem Bosne i Hercegovine mogli su (koji ke igre ili promociju te kazao da je i ova
su htjeli) putem malih ekrana direktno pra- zin susret s Tadićem. U očima te majke vi- godišnjica podsjećanje da se genocid više
titi komemoraciju žrtvama najvećeg zloči- djela se tuga, spokoj i ponos, ali ne i mržnja. ne smije nikome dogoditi.
na poslije Drugog svjetskg rata. Ovakve su majke potrebne nama i svijetu”, Srpski član Predsjedništva BiH Neboj-
Pred 50.000 ožalošćene rodbine, susje- rekao je Erdogan. Dodao je da je “najgori ša Radmanović nije došao na ispraćaj po-
da i prijatelja u Potočarima su ukopani po- rat onaj koji se vodi između ljudi koji su smrtnih ostataka žrtava, kao niti jedan nje-
smrtni ostaci 774 Bošnjaka i Hrvat katolik vezani rodbinskim vezama, istom kulturom gov prethodnik na toj dužnosti jer dužno-
Rudolf Hren, koji je također ubijen 11.07. i historijom”, te je dolazak Tadića nazvao snici iz reda bosanskih Srba odbijaju pri-
1995. Njegova majka je rekla da je insisti- velikom odlukom. Još je dodao kako je Ista- hvatiti konstataciju da je u Srebrenici poči-
rala da bude ukopan sa svojim nekadaš- nbul prijatelj ne samo BiH nego i Srbije, a njen genocid. Na komemoraciji u Potoča-
njim sugrađanima muslimanima, a misu Izmir je prijatelj Zagreba. rima žrtvama pripadnika kvislinških veli-
za Hrena predvodio fra Martin Antunović, Predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris kosrpskih vojnih i policijskih snaga pod
dok je klanjanje dženaze predvodio reisu- Silajdžić podsjetio je na odgovornost me- zapovjedništvom haaškog bjegunca Ratka
l-ulema Mustafa Cerić. Tom su činu prisu- đunarodne zajednice za genocid u Srebreni- Mladića izaslanstvo Dodikove vlade pred-
stvovali i sućut izrazili brojni predsjednici, ci, napomenuvši da je Bosni i Hercegovini vodila je potpredsjednica Jasna Brkić.
50 premijeri, veleposlanici i izaslanstva, me- stavila embargo na uvoz oružja samo zato Policijska misija EU u BiH pohvalila
đu njima ministar vanjskih poslova Repu- što ovdje žive muslimani – Bošnjaci. Pod- je profesionalan rad policijskih agencija i
blike Hrvatske Gordan Jandroković i pred- sjetio je također da su gotovo sve države konstruktivan stav organizatora ovogodiš-
sjednik Srbije Boris Tadić. osudile genocid u Srebrenici, ali da takva njeg Marša mira i komemoracije i ukopa u
deklaracija nije usvojena u BiH zbog pro- Memorijalnom centru Potočari. “Zajed-
Erdogan pridobio najveće simpatije tivljenja srpskih izaslanika, i u tome je tra- ničkim trudom policijskih agencija i orga-
gedija, jer i 15 godina nakon ovakvog geno- nizatora osigurana je dostojanstvena i mir-
Premda su se neke udruge i rodbina žrta- cida još uvijek ima onih koji nude rješenja na atmosferu za desetine tisuća onih koji
va genocida u Srebrenici protivili političkim koja dovršavaju Miloševićev projekt. Sto- su nazočili komemoraciji i ukopima”, izja-
govorima prilikom pokopa, oni ipak nisu ga, kako je rekao, prvi korak prema Europi vio je komesar Štefan Feller, šef Policijske
izostali. Veleposlanik SAD-a u BiH Charles treba biti inzistiranje da se usvoji zakon ko- misije EU. Dodao je također kako su enti-
English je prenio poruku predsjednika Bara- ji neće dopustiti negiranje genocida. tetske policije, Državna agencija za istrage
ka Obame da je “užas Srebrenice mrlja na i zaštitu, Granična policija, policija Tu-
našoj kolektivnoj savjesti”, te da treba identi- Policija na visini zadatka zlanske županije i Brčko Distrikta u surad-
ficirati žrtve, ali i počinitelje i privesti ih sudu nji s organizatorima ponovno iskazali po-
pravde, što uključuje i Ratka Mladića koji je Član Predsjedništva BiH Željko Kom- trebnu zrelost i ozbiljnost. q
predvodio taj zločinački projekt. šić istaknuo je da se Srebrenica, nažalost, Edis Felić
Sućut žrtvama genocida, osudu zločina
i zalaganje da Srebrenica ne bude precipira-
na samo kao mjesto zločina, nego i začetak 5.000 sudionika Marša mira
J novog života iskazali su još predsjednik
Slovenije Danilo Türk, visoki predstavnik u Tri dana prije komemoracije iz Sapne kod Tuzle krenulo je 5.000 Bosanaca i njihovih
O BiH Valentin Inzko, izaslanik francuskog gostiju u Marš mira prema Srebrenici. Sudionici su na najmasovnije bošnjačko stratište u
prošlom ratu stigli u nedjelju, kada se održao komemorativni skup i pokop 775 žrtava sre-
predsjednika Bedrnard Kuschner, zamjenik
U predsjednika Vijeća ministara BiH Sadik breničkog genocida. Maršom mira obilježava se proboj preživjelih Bošnjaka iz opkoljene
enklave, koji su kroz gusti vojni obruč Mladićevih snaga, probijajući se kroz bosanske gu-
Ahmetović, izaslanik EU Thorbjorn Jaklan-
R da i drugi. Pljesak je, jedini među govorni- dure, pronašli spas na slobodnoj teritoriji kod Tuzle. Mnogi su u proboju zaustavljeni i
ubijeni, a prema nekim procjenama broj ubijenih u proboju nadilazi čak i broj pobijenih u
N cima, dobio turski predsjednik Recep
Tayyip Erdogan koji se založio za praštanje
Srebrenici, što je dodatna tragedija. Među Srebreničanima u Maršu mira bio je i Ilijaz Pilav,
srebrenički kirurg koji je prije 15 godina u osmodnevnom proboju, bez vode i hrane, uspio
A umjesto osvete, za mir umjesto rata. “Jutros doći do slobode. I u ovom, do sada petom Maršu mira, osim građana iz cijele BiH, sudjelo-
sam vidio jednu majku Srebrenice koja je vale su i “Majke u crnom” iz Beograda, koje su postale najdraži gosti srebereničkih žrtava.
L izgubila dva sina i muža. Dojmio me se nje-
BOSANSKI BAROMETAR

Engleski sud oslobodio Ejupa Ganića

Politički motiviran zahtjev


Sud za ekstradicije u Westminsteru od- optužnici za Dobrovoljačku ulicu jer je sa-
bio je krajem srpnja Srbiji izručiti bivšeg mo vođen proces o tome hoće li on, ustvari,
člana Predsjedništva Republike Bosne i biti izručen Srbiji ili ne. Sud, podsjetio je
Hrcegovine Ejupa Ganića, čime je okoča- Barašanin, nije vagao dokaze i saslušavao
na višemjesečna sudska bitka. Sudac Ti- svjedoke za Dobrovoljačku ulicu, pa donio
mothy Workman kazao je da je srbijansko oslobađajuću presudu, kao i to da je Srbija
Tužiteljstvo zlorabilo britanski pravosudni samo podastrla dokaze za ekstradiciju. “Što
sustav i da je pokrenuti proces za izručenje se nas tiče, Ganić je pod istragom Tužitelj-
bivšeg člana Predsjedništva RBiH zapravo stva BiH u našem aktivnom predmetu ‘Do-
politički motiviran. “Nisu mi predočeni bi- Ejup Ganić sa sinom Emirom u Londonu brovoljačka ulica’. To je njegov status. Po-
lo kakvi novi dokazi koji bi mogli biti oci- zitivna je stvar što će konačnu riječ u cije-
jenjeni kao vjerodostojni. Ovaj proces je sud nije bio nadležan da govori “da li je Ga- lom slučaju reći pravosuđe BiH i što će o
pokrenut iz političkih razloga”, kazao je nić kriv ili ne”, kao i da “odlučuje da u Srbi- svemu odlučivati organi države BiH”, re-
Workman, a Ganić je izrazio zadovoljstvo ji postoje ili ne uvjeti za suđenje”. Požalio kao je glasnogovornik Državnog tužitelj-
njegovom odlukom. “Ovo je još jedna isti- se i na to da su za Ganića lobirali bivši viso- stva Boris Grubešić.
na o Bosni. Naravno, branili smo Bosnu i ki predstavnici Paddy Ashdown i Christian Umjesto zaključka prenijećemo riječi
ponosni smo zbog onoga što smo čuli ov- Schwarz-Schilling. Na tragu ove izjave bio bivšeg britanskog veleposlanika u Srbiji
dje u sučevim zaključnim ocjenama. To je je i predsjednik Partije demokratskog pro- Charlesa Crawforda u dnevniku The Inde-
sve što mogu kazati. Pobjedili smo i ovo gresa (PDP) Mladen Ivanić rekavši da je pendent. Napisao je da se zahtjev Beograda
će imati veliku ulogu u budućem učvršći- britanski sud bio pod pritiscima pojedinih za izručenje činio kao čudan pokušaj da se
vanju međunarodnog položaja Bosne i ra- britanskih političara, a Mladen Bosić, pred- “svi prekriju političkim blatom u cilju doka-
zvoja odnosa s našim susjedima”, rekao je sjednik Srpske demokratske stranke (SDS) zivanja varljivoga prosrpskog silogizma: svi
vidno zadovoljni Ganić. izjavio je da “ta odluka predstavlja povod ljigavci su krivi, svi sudionici raspada Jugo-
za postavljanje vanjske politike Srbije i Re- slavije su jednako ljigavi, ergo, svi su jedna-
Ganić k’o Husein-kapetan publike Srpske na sasvim druge osnove”. ko krivi. To je, međutim, u suprotnosti s či- 51
Zamjenik tužitelja Srbije za ratne zločine njenicama, od kojih je jedna da je Srbija,
Komentirajući odluku suda predsjeda- Bruno Vekarić izjavio je da u Srbiji poštuju kao najveća jugoslavenska republika, mogla
telj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić re- svaku odluku engleskog suda, ali postoji gurnuti čitavu regiju prema demokraciji i
kao je za AP da je pobijedila pravda, a član pravo žalbe višem sudu koju će iskoristiti. reformama umjesto što je pod Slobodanom
Predsjedništva BiH Željko Komšić istakao Miloševićem pokušala stvoriti nove etničke
je da je velikosrpska politika ovim doživje- Ganić još nije siguran u BiH realnosti na terenu”, piše Crawford. On je
la još jedan poraz, pogotovo što su svi navo- spočitnuo i aktualnom srbijanskom pred-
di srbijanske strane odbačeni, a svi navodi Glavni državni tužitelj Milorad Barašin sjedniku Borisu Tadiću zato što, umjesto da
obrane prihvaćeni. Slične su reakcije bile i izjavio je da se istraga u slučaju “Dobrovo- traži krivnju u drugima, treba riješiti proble-
ostalih koji su od početka podržavali Gani- ljačka ulica”, a u postupku protiv Ejupa Ga- me u vlastitom dvorištu i prekinuti diskredi-
ća, a reisu-l-ulema Mustafa Cerić povukao nića i ostalih osumnjičenih za navodne rat- tiranu politiku relativizacije korijena sukoba
je paralelu s autonomaškim pokretom u Bo- ne zločine, nastavlja uprkos ovoj odluci. iz 1990-ih. “To znači uhićenje Ratka Mladi-
sni u prvoj polovici 19. stoljeća. “Za razliku “Nije Ganić oslobođen. U pitanju je samo ća i suočavanje s najvećim ratnim zločinom
od Huseina-kapetana Gradaščevića, kojeg odluka o ekstradiciji po zahtjevu Srbije”, u novijoj povijesti Europe - masakrom u
je Beč izručio Istanbulu odakle se nikada izjavio je Barašin. Naime, dodao je, Gani- Srebrenici”, zaključuje Crawford. q
više nije vratio u svoj voljeni Gradačac, Ej- ću, ipak, nije suđeno u meritumu stvari po Edis Felić
up Ganić je imao sreću, a time i država Bo-
sna i Hercegovina što je sud u Londonu na
vrijeme shvatio prevaru Beograda i što je u Srbija priznala agresiju na BiH?
duhu svoje principijelne pravne tradicije u
ovom slučaju donio jedinu moguću odluku, Možda je najbolja stvar za Bosnu i Hercegovinu moguća greška Srbije koju je napravila
J
što je ustvari oslobađajuća presuda za drža- priznajući da je tadašnja Jugoslavija bila u međunarodnom oružanom sukobu sa BiH. “Na
strani BiH učestvovale su oružane formacije različitog sastava (TO, Patriotska liga, Zelene
O
vu Bosnu i Hercegovinu i sve njezine patri-
ote koji su branili pravo svih građana BiH beretke, policija i dr.), a na strani SRJ, JNA kao bivša legalna i legitimna oružana sila SFRJ,
a koja je 27. aprila 1992. godine prihvaćena od SRJ radi izmještanja na njenu teritoriju”,
U
na suverenu neovisnu bosansku državu”,
rekao je Cerić. potpisali su srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević i ministrica pravde Srbije R
Snežana Malović. Uprkos mišljenju javnosti da je to dokaz agresije na BiH, moramo ipak
Poput onih koji su podržavali Ganića,
očekivana je bila i reakcija iz dijela BiH ko-
takve tvrdnje uzeti s rezervom, jer ne treba isključiti iz vida da Srbija tvrdi da su se jedinice N
JNA zadržale u BiH samo do 19. svibnja. Ipak, po dolasku u Sarajevo Ganić je original tog
jeg za sada kontrolira Milorad Dodik. Za dokumenta predao predsjedatelju Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću, a kopije članovima A
njega ova odluka suda predstavlja realizaci- Predsjedništva Željku Komšiću i Nebojši Radmanoviću.
ju stereotipa prema Srbiji i Srbima jer taj L
IZ SVIJETA

Vijesti iz svijeta

Ima li pilota u avionu?


Tko je tu lud? govornosti. “Kultura se izmiče od svake jućim platformama, kriva – deregulacija
odgovornosti i krize obitelji”, rekao je su- koju su američke vlasti donijele kako bi
Kako prenosi britanski Telegraph od dionik skupa i član Akademije, prenose “privukle” strane investicije, odnosno po-
17. svibnja 2010., islamski predstavnici su njemački mediji 10. svibnja. “Veliki hlepne i neodgovorne new age poduzetni-
najavili gradnju Islamskog centra na pro- umjetnici i turbo intelektualci se ne pona- ke da za male pare i bez elementarne si-
storu na Ground Zero, mjestu napada 11. šaju ništa drugačije od mase: svijetom gurnosti i održavanja, jer to košta, crpe
rujna, na Manhattan aveniji, u čijem bi se vlada ozračje duhovne rasprodaje”, rekao naftu u vrlo rizičnim uvjetima u Meksič-
sklopu trebali graditi sportski centar, kaza- je Staeck i dodao kako je nužno ponovno kom zaljevu. Zaljev je rodno mjesto
lište i centar za brigu o nemoćnima i stari- okretanje prema demokraciji, koja je “u Golfske struje, jednog od najznačajnijeg
ma, a čiji je cilj, kako je objašnjeno, “pro- posljednje vrijeme stavljena na kušnju”. faktora klime u Europi i na sjevernoj po-
mijeniti nabolje percepciju Amerikanaca lutki. Nakon preko 40 dana istjecanja, is-
prema muslimanima”, drastično pogorša- postavilo se da je ovo najveći incident
Ekološka katastrofa
nu nakon napada 2001. godine. Centar bi, ovakve vrste u povijesti. Vidjevši be-
kako tvrde organizatori projekta, trebao Tvrtka British Petroleum objavila je splodne napore zaustavljanja istjecanja
pokazati stanovnicima New Yorka da su 12. svibnja snimku koja pokazuje kako nafte, Rusi su savjetovali Amerikancima
muslimani ravnopravni dio zajednice, a ne izgleda istjecanje nafte koja prijeti najve- da istjecanje zaustave atomskom bom-
njegov izdvojeni i izolirani dio. Građani ćom ekološkom katastrofom u Meksič- bom. Savjet Amerikancima daju na teme-
New Yorka novi Islamski centar doživlja- kom zaljevu. Već je ranije utvrđeno da lju svoga višegodišnjeg iskustva korište-
vaju kao “pljuvanje u lice” oko 3.000 žrta- nafta istječe na tri mjesta iz oštećenih nja nuklearnih bombi u sličnim situacija-
va napada. Neki od Njujorčana su na we- podmorskih instalacija bušotine, na 1.500 ma. Prema pisanju ruske Komsomolske
bsiteu www.nomosquesatgroundzero. m dubine. Tempo kojim nafta istječe nije pravde od 18. svibnja, atomska bomba je
wordpress.com ostavili poruke u kojima se nijednom promijenio od nesreće koja u 169 slučajeva korištena u mirnodopske
navode da je ideja gradnje Islamskog cen- se dogodila na platformi Deepwater Hori- svrhe. Rusi su njima zatvarali podzemne
52 tra “nastavak nasilja”, ali i da će taj objekt zon 23. travnja. Predsjednik Obama je spremnike plina, kopali kanale i pet puta
“baciti ružnu sjenu na Ground Zero”. Neki zatražio od Kongresa da odobri hitnu po- zaustavljali istjecanje nafte iz otvorene
su otišli još dalje, pa tvrde kako je taj pro- moć od 129 milijuna dolara za borbu pro- bušotine. Navodi se da se samo jednom
jekt jednak apsurdnoj ideji “gradnje Nje- tiv naftne mrlje u Meksičkom zaljevu. na taj način nije uspjelo zaustaviti istjeca-
mačkog kulturnog centra u neposrednoj Stotinjak milijuna dolara namijenit će se nje. Rusi su prvi put nuklearnom bom-
blizini logora u Auschwitzu”. Ovakva re- obalnoj straži, a 29 Ministarstvu unutar- bom zaustavili istjecanje iz bušotine
akcija, navodi list, ne čudi ako se zna da njih poslova za aktivnosti kontrole i ispi- 1966. godine u Uzbekistanu (tadašnji
Amerikanci za napad na zgrade WTO kri- tivanja za koje nisu zaduženi odgovorni SSSR). Atomska bomba se u tu svrhu po-
ve čitav islam, a ne pojedince iz El-Qaide za zagađenje i Fondu za zaštitu od naftnih sljednji put koristila 1979. godine.
ili drugih terorističkih organizacija za koje mrlja u koji uplaćuju naftne kompanije. Trebat će godine da se potpuno očisti
se pretpostavlja da stoje iza tog napada. Obamina administracija je predložila i šteta od katastrofalnog izlijevanja nafte u
Stvarno, tko je tu lud – predlagatelji grad- veće poreze za naftne kompanije i anga- Meksičkom zaljevu, izjavio je 7. lipnja
nje ili furiozni antimuslimani. žman najboljih znanstvenika u zemlji ka- glavni zapovjednik Obalne straže admiral
ko bi pomogla British Petroleumu da zau- Thad Allen, koji ispred savezne vlade
Novo, novo vreme stavi otjecanje nafte i zabranila daljnju upravlja krizom. “Suočavanje s naftom
ekspolataciju te izdavanje rudarskih do- mrljom na površini trajat će idućih neko-
Njemačka akademija umjetnosti na- zvola za ovakvu vrstu crpljenja nafte, što liko mjeseci i bit će riješeno. Nakon toga
glasila je da se u Europi primjećuje zabri- je Kongres odbio. U međuvremenu je po- će se ostati dugoročna pitanja obnove
njavajući rast desničarskoga populizma. stalo bjelodano kako je za nemar pri osi- okoliša i staništa, za što će trebati godi-
“Desničarski populizam sve jače prodire guranju ovako rizičnih radova s naftom ne”, rekao je Allen na konferenciji za ti-
u središte samoga društva. Rasističke i
J krajnje desničarske ideje i akcije prestale
na dubinama od 1500 m i praktički pluta- sak u Bijeloj kući.
Ukupna količina nafte koja se priku-
O su biti na marginama društva”, stoji u pri-
općenju Akademije. Povod sastanka vrha
plja iz oštećene bušotine Deepwater Ho-
rizon na dubini od 1.500 metara i crpi u
U njemačke institucije koju čine najistaknu- tanker na površini je povećana na oko
tiji članovi njemačke intelektualne elite, 11.000 barela, prema procjenama British
R bili su nedavni izbori u Mađarskoj na ko- Petroleuma i admirala Allena. Savezne
N jima je po prvi put prešla izborni prag ra-
dikalna desničarska stranka Jobbik koja
vlasti procjenjuju da do 19.000 barela
nafte dnevno istječe iz bušotine, od 20.
A ima i paravojne jedinice. Predsjednik
Akademije Klaus Staeck je pozvao kul-
travnja kada je nad njome eksplodirala i
potonula platforma. Postoje i znatno gore
L turne elite da ne izmiču od političke od- pretpostavke o dva puta većim količina-
IZ SVIJETA

ma. Otkako je BP, pomoću posebne ku- tisak na pilote. Ruska komisija izvještava Turski nuklearni deal
pole i uređaja za pumpanje nafte postav- da su poljski piloti do pet sekundi prije
ljenim nad bušotinom, počeo crpiti naftu, udara u drvo letjeli pomoću automatskog Vijeće sigurnosti UN usvojilo je rezo-
njezina količina je udvostručena, rekao je pilota. Prema poljskom dnevniku Gazeta luciju o uvođenju novih sankcija protiv
Allen. BP predviđa dovesti još jedan ure- Polska, taj podatak potvrđuje hipotezu o Irana zbog spornoga nuklearnog programa
đaj za pumpanje do bušotine kako bi se namjernom rušenju aviona poljskog pred- 10. Lipnja. Rezolucija je blaža od prvotne
povećao kapacitet nafte koja se može sjednika Kaczyńskog. Zašto piloti nisu američke verzije, uvodi novu, 4. rundu
dnevno prikupljati na oko 20.000 barela, reagirali na informacije sustava da se na- sankcija Iranu. Kako je objasnila američka
dodao je. On je kazao kako je količina laze na 500, 70, 10 metara? Prema nje- državna tajnica Hilary Clinton, s uvođe-
nafte koja je a istekla u Meksički zaljev mačkim i poljskim stručnjacima, na koje njem novih sankcija su se složile Britanija,
premašila 3,78 milijuna litara, te da je za- se poziva poljski dnevnik, zato što je au- Kina, Francuska i Rusija, ali i Njemačka,
gađeno oko 195 kilometara obale. Zakaš- tomatski pilot (tj. GPS) očito bio ometan. koja nije stalna članica Vijeća sigurnosti,
njelo nastojanje Obamine administracije Poljske novine podsjećaju na slučaj biv- ali sudjeluje u pregovorima o iranskom
da se ogradi od BP-a pokretanjem kazne- šeg predsjednika Mozambika Samore nuklearnom programu. Prema pisanju
ne i građanske istrage protiv te britanske Machela, čiji se avion srušio 1986. u Juž- Associated Pressa, s rezolucijom su se slo-
korporacije, te oštrim Obaminim kritika- noafričkoj Republici. Izvještaj tadašnje žili i Peking i Moskva, iako su oni dosad
ma na račun podjele dividendi i kampanja istražne komisije bio je nalik ovom ru- bili protiv uvođenja novih sankcija Iranu.
oglašavanja BP-a, nisu smanjili ogorče- skom. Prije sedam godina tajni agent ta- Dogovor o sankcijama je postignut dan na-
nje među stanovništvom država Meksič- dašnjega rasističkog režima Južnoafričke kon što je Iran s Turskom i Brazilom posti-
kog zaljeva, Lousiane, Alabame, Missi- Unije, Hans Louw priznao je da je avion gao dogovor da će u Tursku dopremiti
ssippija i Floride, gdje su ugroženi ribar- pao zbog ometanja satelitskog signala, ali 1.200 kilograma nisko obogaćenoga urana
stvo i turizam, dvije glavne industrijske i da je trebao biti pogođen bojevim pro- u zamjenu za nuklearno gorivo za istraži-
grane u priobalju te regije. Ovakva mlaka jektilom u slučaju da ometanje ne uspije. vački reaktor u Teheranu, i nepotrebne
reakcija dovela je u pitanje stvarnu snagu
SAD koja prijeti svima, a nije u stanju
obračunati se s jednom gangsterskom
praksom u vlastitom dvorištu, samo zato
što je tvrtka koja ju provodi u vlasništvu
britanske kraljevske kuće.
Republikanski senator iz Floride Geor-
ge Lemieux, zatražio je da BP donira mili- 53
jardu dolara za fond za čišćenje naftnog
zagađenja u državama Zaljeva. BP je obja-
vio u Londonu da je do sada na troškove
obuzdavanja i čišćenje naftne mrlje, te za
isplate kompenzacija ribarima, škamperi-
ma i drugim oštećenicima potrošio više od
milijardu dolara. U analizi banke Credit
Suisse procjenjuje se da ukupni troškovi
naftne mrlje u Meksičkom zaljevu mogu
doseći 31 milijardu dolara, od čega za po-
tencijalne odštete za štete u ribarskoj i turi-
stičkoj industriji 14 milijardi dolara, a za
ukupne troškove čišćenje zagađenja 11 do
Lech Kaczynski
17 milijardi dolara.
Kaczynski je namjeravao Rusiji ponu- izjave Ban Ki Moona, sekretara UN kako
diti “novi početak” na komemorativnoj Iran ne surađuje dovoljno s IAEA-om.
Kaczyński ubijen?
svečanosti na koju je putovao. “Predsjed- Turska je nakon postignutog dogovora
Poljski i njemački stručnjaci sumnjaju nik je rekao kako želi uputiti gestu Rusima objavila da u njemu nema ništa što bi pota-
da je netko namjerno ometao rad auto- i ruskim dužnosnicima”, rekao je, nakon klo na uvođenje sankcija protiv Irana, a
turski premijer Erdogan i brazilski pred-
matskog pilota, aviona poljskog predj-
sednika Kaczinskog koji je zbog toga po-
nesreće, za postaju TVN 24 Jacek Sasin iz
ureda poljskog predsjednika. “Želio je ru- sjednik Lula Da Silva pozvali su međuna- J
kazivao pogrešnu visinu aviona, što je skim dužnosnicima ponuditi novi početak, rodnu zajednicu da prihvati ovaj spora-
zum. Sličan aranžman s Rusijom, koji je
O
bilo kobno. Pojedinosti mogućih razloga predložiti da se naši odnosi odsad prefor-
pada aviona izlaze u javnost “u ratama”, muliraju i da se ta nova vrijednost temelji Iran želio prihvatiti još prošle godine, nije U
piše Večernji list 28. svibnja. Šef poljske na istini”, dodao je. Kaczynski je s još 95 uspio jer Britanija nije željela da se iranski
istraživačke komisije Edmund Klich izja- osoba poginuo na putu u Katin, gdje je tre- prijedlozi detalja takvog aranžmana raz- R
vio je da je u pilotskoj kabini aviona, u
kojem je poginuo cijeli politički i vojni
bao nazočiti obilježavanju 70. obljetnice
pokolja poljskih časnika koji su u Katin-
matraju, pa je svjetska javnost obaviješte-
na kako je Iran odustao od prijedloga tzv. N
vrh Poljske, do posljednjeg trenutka bio skoj šumi počinili sovjetski vojnici i koji zapadnih sila, iako je prijedlog bio zajed-
nički, rusko-iranski. Rezolucija je usvoje-
A
zapovjednik zračnih snaga general Andr- ostaje jedna od najspornijih točaka u polj-
zej Blasik, pa se spekulira da je vršio pri- sko-ruskim odnosima. na u razblaženom obliku nakon usuglaša- L
IZ SVIJETA

vanja s nekim nestalnim članicama Vijeća, nje. Američka vojska je demantirala vi- trolirao financije i operativno planiranje.
posebno Brazila, koje nisu željele rasprav- jest, tvrdeći da je Pritvorna jedinica Postao je naročito tražen nakon izjave pa-
ljati o sankcijama u svjetlu “pozitivnog Parwan “jedina takva jedinica u bazi kistanskoj TV Geo u lipnju 2008. u kojoj
koraka”, odnosno dogovora o zamjeni ura- Američke vojske”. Viceadmiral Robert je rekao kako “smo dosegli točku iz koje
na za gorivo. Sankcije se odnose na nukle- Harward koji je nadležan za američke za- ne vidimo razliku između američke drža-
arne aktivnosti Revolucionarne garde, ko- tvore u Afganistanu je također rekao da ve i naroda”. On je u Egiptu odležao tro-
ja navodno kontrolira tvrtke i organizacije “tajni zatvor ne postoji”. Prema saopće- godišnju zatvorsku kaznu zbog navodne
koje šire naoružanje. Njihove će se inoze- nju Crvenoga križa, od kolovoza 2009. veze s atentatom na predsjednika Sedata,
mne aktive zamrznuti, a njihovim zaposle- godine američka vojska je Crvenom križu 1981. godine. Nakon toga je boravio u
nicima zabraniti putovanja u zemlje koje prosljeđivala imena osoba koje su zadrža- Afganistanu, a potom se pridružio Bin
podrže rezoluciju. Rezolucija zabranjuje ne u odvojenom objektu u Bagramu. Ladinu i Zewahiriju.
iranske investicije u inozemstvu koje se Afganistanske i okupacijske snage Grupa američkih geologa i dužnosnika
odnose na kopanje urana, prodaju osam izvele su 14. svibnja nekoliko akcija koje Pentagona (!) otkrila je ogromne količine
kategorija teškog naoružanja i transfer teh- su rezultirale smrću barem 30 militanata, mineralnih bogatstava u Afganistanu, na-
nologije za balističke rakete s nuklearnim dok su pobunjenci ubili pet stražara iz za- vodno tolika da bi ovu osiromašenu zemlju
glavama Iranu. Za rezoluciju su glasale sjede na konvoj, javili su službeni izvori. mogle pretvoriti u jedan od najunosnijih
sve članice Vijeća sigurnosti, uključivši Dan ranije, osam ljudi je poginulo u na- svjetskih rudarskih centara, objavio je The
Bosnu i Hercegovinu, protiv su bile Brazil padu okupacijskih snaga u mjestu Surkh New York Times 14. lipnja. “Ovdje se nala-
i Turska, a Libanon je bio suzdržan. Rod. Predsjednik Karzai i ostali vladini zi potencijal koji oduzma dah”, izjavio je
dužnosnici tvrde da se radi o civilima, listu komandant američkih okupacijskih
Rat protiv terorizma ili... dok NATO inzistrira da je riječ o pobu- snaga David Petraeus. Amerikanci su otkri-
njenicima. 19 civila je ubijeno, a još 52 su li skoro bilijun dolara vrijedne netaknute
18 američkih projektila udarilo je 10. teško ranjena u eksploziji bombe u samo- naslage ruda, željeza, bakra, kobalta, zlata i
svibnja na nekoliko mjesta u pakistanskoj ubilačkom napadu bombaša u Kabulu, litija. Zanimljivo, zlato je pronađeno u Pa-
provinciji Sjeverni Veziristan, ubivši naj- prenio je 18. svibnja BBC. Prema izjava- štun regiji, talibanskom uporištu. NYT je
manje 14 militanata, u trećem takvom na- ma lokalnih policijskih čelnika, eksploziv citirao Pentagonov izvještaj koji kaže da bi
padu otkad je tjedan prije Amerikanac pa- je bio montiran u automobilu koji je bom- Afganistan mogao postati “Saudijska Ara-
kistanskog porijekla pokušao izvesti na- baš samoubojica dovezao u blizinu NA- bija litija”. Litij je ključna sirovina u proi-
pad na Times Square u New Yorku. Napa- TO konvoja, do bloka vladinih i državnih zvodnji baterija za laptop računala i mobil-
di bespilotnim letjelicama i dalekometnim zgrada i afganistanskog parlamenta. In- ne telefone. Također je pronađen niobij,
54 projektilima uobičajeni su u toj pakistan- formacija potvrđuje smrt i ranjavanje ci- meki metal za proizvodnju supravodiča.
skoj regiji, a Amerikanci o njima ne daju vila, a o eventualnom stradanju pripadni- Predsjednik Karzai je izjavio za vrijeme za-
informacije, jer su dio tajnog programa ka NATO nema podataka. Prema izjava- dnje posjete Washingtonu da bi rezerve
obavještajnih službi. Projektili su udarili u ma predstavnika afganistanskog Mini- mogle biti veće, vrijednosti do 3 bilijuna
automobile, domove i šatore diljem regije starstva unutarnjih poslova, napad na dolara. NYT piše kako je Američko geološ-
Doga, gdje pobunjenici imaju baze i kam- NATO konvoj dogodio se u zapadnom ko društvo započelo zračna istraživanja re-
pove za trening, rekla su dvojica pakistan- dijelu Kabula, no niti jedna od organiza- sursa još 2006. godine, koristeći podatke
skih obavještajnih dužnosnika. Nije objav- cija nije preuzela odgovornost za napad. koje su pribavili sovjetski eksperti za vrije-
ljen identitet poginulih. Sjeverni Veziri- Unatoč jačim mjerama sigurnosti i većem me njihove okupacije Afganistana. Prošle
stan je već godinama utočište pakistanskih broju kontrolnih točaka i rampi podignu- je godine Pentagonov tim koji je razvio po-
talibana. Prije tri godine je tadašnji paki- tih u Kabulu kako bi se spriječili sve uče- slove u Iraku (!) stigao u Afganistan i anali-
stanski predsjednik Pervez Musharraf staliji napadi talibanskih militanata na zirao geološke nalaze.
sklopio primirje s islamistima, a nakon to- grad, broj terorističkih akcija nije sma- Iznenađujući potez načinila je Obami-
ga je centralna vlada izgubila gotovo svu njen. Isti dan je eksplozivna naprava ubi- na administracija, otpustivši 22. lipnja ko-
vlast nad područjem. Zadnju godinu to je la najmanje 12 osoba, a 15 ozlijedila u mandanta američkih i NATO snaga u Af-
poprište sukoba pakistanske vojske i pobu- napadu u gradu Dera Ismail Khan na sje- ganistanu generala Stanleya McChrystala.
njeničkih skupina iz Pakistana i Afganista- verozapadu Pakistana. Prema izvještaju Potez je došao nakon što je šutljivi i po-
na. Amerikanci vrše pritisak na pakistan- državne pakistanske policije, u napadu je slušni McChrystal progovorio u magazinu
sku vladu da pojača svoje operacije tamo. poginuo šef lokalne policije. Rolling Stone o nedostacima američke i
Američka zračna baza u Bagramu u El-Qaida je na svojoj web-stranici NATO strategije u borbi s “pobunjenici-
J Afganistanu sastoji se od odjela za zatvo-
renike koji je odvojen od glavnoga zatvo-
objavila 31. svibnja da je njezin trećeran-
girani dužnosnik Mustafa el Yazid ubijen
ma”, posebno talibanima. Američki EIR
ovaj potez ne smatra Obaminim dokazom
O ra, objavio je 11. svibnja za BBC Crveni sa suprugom, tri kćeri, unucima te drugim autoriteta, već iskazom slabosti i priznanja
križ. Prema svjedočenjima devetorice za- ljudima i djecom, bez navođenja vremena da je smijenjeni komandant bio u pravu -
U tvorenika, oni su bili zatočeni u odvoje- i mjesta. Neimenovani američki birokrat SAD i NATO gube rat u Afganistanu.
nom odjelu zatvora koji “službeno ne po- je izjavio da se vjeruje kako je el Yazid Talibanski militanti eksplozivom su
R stoji” te su ondje bili izloženi mučenju. poginuo u američkom raketnom napadu. potpuno porušili još jednu žensku školu u
N Bivši zatvorenici “tajnoga zatvora”, bora-
vak su u tom odjelu opisali kao mučenje.
On je potvrdio kako glasina o njegovoj
smrti kruži u pakistanskim plemenskim
pokrajini Mohmand na sjeverozapadu Pa-
kistana, 13. lipnja. Kako prenose lokalni
A Zatvorenici se ondje drže u hladnim ćeli- područjima oko dva tjedna. Ubijeni je mediji, talibani ženama ne dozvoljavaju
jama, a svjetlo im je upaljeno 24 sata na 55-godišnji Egipćanin jedan od navodnih obrazovanje, zbog čega su napadi na žen-
L dan, čime im se želi onemogućiti spava- osnivača fantomske skupine koji je kon- ske škole u tom dijelu zemlje vrlo česti. Do
IZ SVIJETA

sada je samo u pokrajini Mohmand u iden- potrajati još neodređeno dugo. Maliki je u ke Južnoafričke Unije Peter Botha. On po-
tičnim napadima uništeno ili teško ošteće- svibnju sklopio koalicijski dogovor s reli- kazuje da je tadašnji režim apartheida poku-
no 48 ženskih škola. U čitavom Pakistanu gijskim Iračkim nacionalnim savezom, ko- šao ishoditi od Izraela prodaju nuklearnih
taj se broj penje na više stotina objekata. U jeg predvodi kontroverzni klerik Muqtada raketa srednjeg dometa kao “odgovor” na
jednom od sličnih napada prošle godine u Al Sadr. Zajedno te dvije koalicije, ili “su- potencijalnu prijetnju neprijateljskih zema-
pokrajini Bajaur, ubijene su i dvije učitelji- per-šijitska” koalicija, kako ju zovu u medi- lja, dok se nalazio pod međunarodnim
ce. U napadu naoružanih militanata na jima, ima 159 mjesta, samo četiri manje od sankcijama. Na tajnom sastanku u Zürichu
dvije džamije u Lahoreu 28. svibnja ubije- potrebnih za parlamentarnu većinu. Premi- razgovaralo se i o suradnji dviju zemalja na
no je najmanje 90 osoba. BBC prenosi da jer se nada da će uspjeti nagovoriti kurdske području obrane i razvoja vojnih tehnologi-
su naoružani napadači istovremeno upali u stranke na koaliciju koja će mu osigurati još ja. Izraelski nuklearni program pomoći Juž-
dvije džamije ahmedijske sekte koje su bi- jedan mandat. Po iračkom Ustavu, pred- noafričkoj Uniji zaustavilo je priznanje
le pune vjernika na džuma namazu, otvo- sjednik Dželal Talebani ima 15 dana da sa- izraelskog nuklearnog fizičara Mordechai
rivši vatru iz automata, a upotrijebili su i zove prvu sjednicu parlamenta, na kojoj bi Vanunua o postojanju tajnog nuklearnog
granate i bombe. Policija je vrlo brzo pre- se izabrali novi predsjednici države i parla- programa njegove zemlje 1986. Izrael je vr-
uzela kontrolu nad jednom od napadnutih menta. Novi predsjednik države tada bi šio diplomatski pritisak na današnju vladu
džamija, no u drugoj su napadači uzeli ta- imao 15 dana da proglasi najjači blok, koji Južnoafričke Republike da ne skine s ovog
oce, zatvorivši se unutar zgrade. Ta je dža- bi imao mogućnost sastavljanja vlade, u dokumenta oznaku strogo povjerljivo. Taj-
mija osvojena tek nakon dvosatnog vatre- kompliciranom procesu koji bi mogao po- ni vojni dokument otkrio je američki sveu-
nog obračuna s napadačima. Jedan od na- trajati mjesecima. Nije sasvim jasno što čilišni profesor Saša Polakow-Suransky,
padača je ubijen, a dvojica su uhapšena. znači najveći blok – onaj koji je osvojio naj- radeći na pripremi dokumentacije o odnosi-
Napad je jedan u nizu velikog broja među- više glasova na izborima, dakle Allawijev ma dviju zemalja.
muslimanskih sektaških obračuna. ili koji ima najviše mjesta nakon postizbor-
nog inženjeringa, dakle Malikijev. Vrhovni No pasaran II
Ne idi, Gorane sud je to pitanje odlučio ostaviti otvorenim
i odluku prepustiti parlamentu i novom Najmanje deset ljudi je ubijeno, a 39
U valu nasilja koji je 11. svibnja pogo- predsjedniku. ranjeno u izraelskom napadu 31. svibnja
dio različita područja Iraka 119 osoba je na turski brod Mavi Marmara s humanitar-
izgubilo život, a više stotina je ozlijeđeno. No pasaran nom pomoći Gazi u istočnom Sredoze-
Vlada je za seriju nasilnih i krvavih, koor- mnom moru. Tursko Ministarstvo vanj-
diniranih napada, okrivila El-Qaidu, re- Tajni dokument Južnoafričke Republi- skih poslova je osudilo napad na brod s
kavši kako ta teroristička grupa napadima ke otkriva ponudu Izraela o prodaji nuklear- aktivistima, nazvavši ga neprihvatljivim i 55
pokušava unijeti dodatnu nestabilnost u nog oružja tadašnjem režimu, otkrio je 24. zahtijevajući od Izraela hitno objašnjenje.
zemlju u kojoj još uvijek nisu razriješeni svibnja Guardian. List navodi kako je tajni Naglasilo je da je Izrael prekršio međuna-
politički odnosi snaga nakon izbora 7. vojni dokument iz vremena južnoafričkog rodno pravo i da će snositi posljedice.
ožujka. Manje od godinu dana do povlače- apartheida prvi službeni dokaz kako Izrael Ovaj ozbiljan incident dodatno je narušio
nja većine američkih vojnika iz zemlje, posjeduje nuklearno oružje. Dokument su pogoršane odnose dviju zemalja koji su
gomilaju se naznake pritiska protiv Oba- 1975. potpisali današnji izraelski predsjed- ušli u duboku krizu nakon izraelske agresi-
minog scenarija. Prema službenim brojka- nik Shimon Peres i ministar obrane rasistič- je na Gazu u prosincu 2008. “Snažno osu-
ma, samo tokom travnja u Iraku je u terori-
stičkim napadima širom zemlje poginulo
328 osoba. Nasilje se nastavilo u nešto ma-
njem obimu i tokom lipnja.
Irački Vrhovni sud 1. lipnja je ratificirao
rezultate izbora, proglasivši tzv. sekularnu
koaliciju glavnim pobjednikom i napravivši
na taj način jedan od najvažnijih koraka
prema rješavanju krvave postizborne krize.
Predsjednik Vrhovnog suda Midhat el Ma-
hmoud je rezultate po kojima je koalicija
Iraqija dobila 91 mjesto u parlamentu pro-
glasio “uvjerljivim”. Tu koaliciju vodi
Ayad Allawi, bivši premijer, šijit, a podrža-
J
va ju sunitska manjina u Iraku. Zbog uvjer- O
ljivosti rezultata sud je odlučio “ratificirati
konačne rezultate općih parlamentarnih iz- U
bora za 2010. godinu”, rekao je predsjednik
suda. Allawijeva koalicija osvojila je dva R
mjesta više od koalicije trenutnog premijera
Nurija el Malikija. Ipak, nijedna strana ne-
N
ma potrebnu većinu u parlamentu s 325 A
mjesta, zbog čega je cijela zemlja već mje-
secima u vrlo napetom stanju, što bi moglo Shimon Peres L
IZ SVIJETA

đujemo ovaj izraelski nehumani potez. In- Konačna bilanca, prema turskim izvo- javnosti zbog mlake reakcije na izraleski
cident koji se dogodio na otvorenom moru rima je 19 ubijenih, među njima i jedan napad na humanitarni konvoj u međuna-
predstavlja očito kršenje međunarodnog zastupnik u turskom parlamentu, a 36 ih rodnim vodama.
zakona i mogao bi imati nepopravljive po- je ranjeno, među njima i 5 izraelskih ko- Arapske zemlje zahtijevaju široku neo-
sljedice po naše bilateralne odnose”, saop- mandosa. Netanyahu je otkazao posjet visnu istragu, bojeći se da će izraelska biti
ćilo je ministarstvo. Turska je nakon napa- Bijeloj kući 1. lipnja. Prije toga je u Ka- nedostatna i pristrasna. Associated Press
da pozvala izraelskog ambasadora u An- nadi izjavio kako napad na humanitarce ocijenio je da ovim teškim incidentom, na-
kari u ministarstvo vanjskih poslova gdje treba gledati u kontekstu Hamasovih ra- kon svih nesporazuma sa svojim glavnim
mu je “uručena najoštrija prosvjedna no- ketnih napada na izraelske položaje. U pokroviteljem, SAD, Izrael sigurno kroči k
ta”, rekao je jedan turski diplomat. kasnijim izjavama – opravdavanjima međunarodnoj izolaciji i istjecanju po-
Izraelska vojska je saopćila da je naj- izraelske su vlasti tvrdile kako je na bro- sljednjih rezervi strpljenja za njegovo op-
manje četvero propalestinskih aktivista dovima nađeno oružje, iako to nisu saop- struiranje konačnog dogovora i formiranja
ubijeno nakon što su napali komandose ko- ćile u prvim satima nakon što je vijest o palestinske države. Širom muslimanskog
ji su su zaustavili flotilu brodova s humani- napadu u međunarodnim vodama objav- svijeta održani su protesti: u Jeruzalemu,
tarnom pomoći za, već tri godine, blokira- ljena. Preživjeli humanitarci tvrde kako Nazaretu, na području palestinske samou-
nu Gazu. Vojne vlasti tvrde da su vojnici su izraleski vojnici na brodove došli pu- prave, u Bejrutu, u izbjegličkim logorima,
napadnuti noževima i motkama nakon što cajući. Zbog ovog teškog incidenta, krše- Istanbulu, Ankari i drugim turskim grado-
su se ukrcali na 6 brodova, a da su otvorili nja međunarodnog prava – povrede statu- vima te u cijeloj regiji. Prosvjednici su bili
vatru nakon što je jedan od aktivista poku- sa međunarodnih voda i sigurnosti plo- i na ulicama Kaira, Amana i Sarajeva. Me-
šao oteti oružje jednom vojniku. Ranjeni su vidbe, napada na humanitarni konvoj diji su javljali o valu protestnih okupljanja,
deseci ljudi, među njima 15 vojnika, tvrdi stanovništu Gaze koji je bio uredno pri- mahom ispred izraelskih veleposlanstava
vojska. Konačno su izraelski izvori priznali javljen, mnoge su zemlje pozvale izrael- širom svijeta, u kojima su građani Nje-
devet mrtvih. O kaosu na nekim od brodo- ske ambasadore na raport, tražeći pojaš- mačke, Turske, Grčke, SAD, Australije,
va svjedočile su mnoge internetske strani- njenje. Turska je povukla svog ambasa- Francuske, Austrije, Japana, Švedske, ze-
ce, a izraelske vlasti su uspjele ometati sa- dora iz Tel Aviva, a Grčka je odmah pre- malja Južne Amerike i Arapskog polutoto-
telitske telefonske signale i blokirati komu- kinula zajedničke manevre s izraelskom ka spontano protestirali protiv nasilne izra-
nikaciju reporterima na vlastitim brodovi- vojskom. Palestinska je samouprava, uz elske politike i stalnog izazivanja kaosa na
ma. Na brodovima je bilo oko 700 aktivista podršku Turske i arapskih zemalja odmah okupiranim područjima, te zahtijevali rje-
iz grupe Free Gaza, uključivši i dobitnicu zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti šenje problema Pojasa Gaze.
Nobelove nagrade za mir 1976, Mairead koja je sazvana isto popodne. Na sjednici Relnost je da izraelska politika “mo-
56 Corrigan Maguire iz Sjeverne Irske, europ- je Turska, čiji su državljani poginuli i ra- žemo raditi što želimo jer smo žrtve holo-
ske parlamentarce i preživjelu žrtvu holo- njeni, zatražila kažnjavanje Izraela, dok kausta” više ne pali, piše američki EIR,
kausta, Hedy Epstein. Flotila od tri teretna se SAD nisu posebno oglašavale. Vijeće donoseći pregled nekih američkih reakci-
i tri putnička broda pokušala je privući pa- sigurnosti UN osudilo je postupak Izrae- ja na zločin izraelske vojske. Jedna od
žnju na izraelsku blokadu 1,5 milijun Pale- la. Turski ministar vanjskih poslova najindikativnijih je da se ovim činom
stinaca u Gazi. Nosili su robu kojoj Izrael Ahmet Davutoglu upozorio je kako “niti Izrael prestao ponašati racionalno, počeo
ne dopušta ulaz u Gazu, poput cementa i jedna zemlja svijeta ne može biti izvan vršiti generalnu probu za samoubilački
drugih građevinskih materijala! Aktivisti zakona”, a izraelski je napad nazvao napad na Iran i pripremati teren za nesta-
su nosili i električna invalidska kolica, “ubojstvom koje je izvršila država”. Ve- nak izraelske nacije.
montažne kuće i pročistače vode. Izrael je ćina ubijenih humanitaraca bili su turski Međunarodno povjerenstvo Crvenog
ranije najavio da neće dopustiti brodovima državljani, Australija je objavila da je križa (ICRC) je poručilo da Izrael bloka-
pristajanje u Gazu. Konvoj je krenuo iz Ci- jedna od žrtava bio Australac. Izrael je dom Pojasa Gaze krši Ženevske konven-
pra dan ranije i već je deveti koji organizira pred Vijećem sigurnosti UN tvrdio kako cije. “Stanovništvo Gaze kažnjeno je za
ista grupa od nametanja blokade Gazi u ko- su se vojnici branili, jer su pripadnici postupke za koje ne snose odgovornost.
lovozu 2007. Izrael je propustio pet, dok konvoja  navodno prvi otvorili vatru, te Blokada predstavlja kolektivnu kaznu či-
nije uveo potpunu blokadu pristupa terito- da je flotila koju su organizirali propale- je nametanje je čisto kršenje obveza koje
rijalnim vodama Gaze, nakon agresije na stinski aktivisti, “bila sve samo ne huma- Izrael ima prema međunarodnom pravu”,
pojas u siječnju 2009. U blokadi mu se pri- nitarna misija”, kako je rekao zamjenik navodi se u izjavi ICRC-a. To je prvi put
družio Egipat. izraelskog ambasadora pri UN. Ozlijeđe- da ova organizacija jasno kaže da izrael-
Premijer Hamasove vlade u Gazi, ni članovi konvoja hospitalizirani su u ska blokada predstavlja kršenje Ženev-
J Ismail Haniye, u izjavi Associated Pressu
je osudio brutalan izraelski napad i zatra-
izraelskim bolnicama, a ostali su uhapše-
ni (!) i deportirani. Umjesto oštre rezolu-
skih konvencija. Četvrta Ženevska kon-
vencija iz 1949., koju je Izrael ratificirao,
O žio od generalnog sekretara UN, Ban Ki cije koju su tražile Turska i neke musli- zabranjuje kolektivno kažnjavanje civil-
Moona da podnese odgovornost za zašti- manske zemlje, usvojena je razblažena nog stanovništva. “Mi pozivamo Izrael da
U tu sigurnosti grupa solidarnosti te omogu- predsjednička izjava koja osuđuje nasilje, prekine blokadu i pozivamo one koji ima-
ći njihov put u Gazu. Također je 5. svib- ali ne imenuje nasilnika i traži neovisnu ju utjecaja na situaciju, uključujući Ha-
R nja započete indirektne pregovore, pod istragu. Zahtjevima za neovisnom istra- mas, da učine sve što je u njihovoj moći
N američkim pokroviteljstvom proglasio
mrtvima. Glavni palestinski pregovarač
gom priključile su se izjavama Italija,
Njemačka i Rusija. Izrael je sve te zahtje-
kako bi pomogli stanovništvu Gaze”, re-
kla je čelnica odjela ICRC-a za Bliski
A Sa’ib Erekat rekao je da je Palestinska sa- ve, po običaju, odbio. Istovremeno, nje- istok Beatrice Megavand-Roggo.
mouprava zatražila od SAD intervenciju gov se glavni zaštitnik, američki pred- Prema informacijama iz svih krajeva
L kako bi se prekinuli izraelski zločini. sjednik Obama, našao na udaru i svoje svijeta, politički krugovi zasićeni su izra-
IZ SVIJETA

elskom samovoljom i nasilnim postupci- teresi, zajedničke potrebe”, izjavila je nom je Izrael ubio sebe, otpočeo je proces
ma prema Palestincima na okupiranim AP-u Ofra Bengio, profesorica povijesti vlastitog nestanka”, izjavio je Ahmedi-
područjima, iako se pritom upozorava i Srednjeg Istoka na Dayan centru telaviv- nedžad. Turska je zatražila osnivanje ne-
da konstantni višegodišnji napadi pale- skog univerziteta. “Trenutno se nalazimo zavisne međunarodne komisije pod okri-
stinskih militanata na teritorij Izraela ta- u sred krize, ali vlade se mijenjaju”, za- ljem UN, koja bi istražila okolnosti napa-
kođer zaslužuju osudu. Najnoviji napad ključila je. Turska je primila velik broj da na humanitarce. Izrael taj zahtjev od-
mogao bi potaknuti jači pritisak svijeta na židovskih izbjeglica za vrijeme nacistič- bacuje, navodeći da će istrage njegove
Izrael da okonča trogodišnju blokadu Ga- kih progona i među prvima je priznala vojske biti okončana najdalje do 6. srp-
ze i pokrene mirovne pregovore s mrtve Izrael. Ugovor o vojnoj suradnji potpisan nja. Vijeće UN za ljudska prava je 2. lip-
točke. Pokrenuti posrednički pregovori je 1996., a vrijednost trgovinske razmje- nja usvojilo Rezoluciju kojom se omogu-
između Izraelaca i predstavnika Hamasa, ne je 2,6 milijardi dolara, oko 1% ukupne ćava osnivanje međunarodne misije za
koji od 2007. godine vlada područjem turske vanjskotrgovinske razmjene. Izra- utvrđivanje svih detalja u vezi s izrael-
Pojasa Gaze, ozbiljno su ugroženi napa- el je zauzvrat podržao Tursku u zahtjevu skim napadom. Kevin Ovenden, britanski
dom na turske brodove, jer Hamas taj na- da se pokolj nad Armencima iz 1915. ne aktivist koji je preživio krvoproliće na
pad tumači kao grubo kršenje međuna- proglasi genocidom. brodu Mavi Marmara, izjavio je: “Ovo je
rodnog prava, kako je to u istupu u New Kuvajtski parlamentarac Walid al Ta- bila nenasilna humanitarna misija u me-
Yorku istaknuo stalni palestinski proma- btabai koj ise nalazio na brodu izjavio je đunarodnim vodama. Najmlađi putnik
trač pri UN Riyad Mansour. Palestinski 2. lipnja u Jordanu da su Izraelci postupa- bio je mlađi od godinu dana, a najstariji je
predsjednik Mahmoud Abbas lokalnim je li brutalno i arogantno iako na brodu nije imao 88 godina. Nije bilo oružja na bro-
medijima izjavio da je “izraelski napad na bilo niti jednog komada oružja. Alžirac du. Izraelci prikazuju noževe koje su uze-
konvoj masakr”. Napad je oštro osudilo i Izzeddine Zahrour je rekao AP-u da su li u kuhinji. Točno je da su se ljudi brani-
27 zemalja članica Europske unije, upo- izraelske vlasti uskratile zatočenicima s li čime god što im se našlo pri ruci. Izra-
zoravajući kako postoji realna opasnost broad hranu, vodu, san i upotrebu toaleta. elski su vojnici napadali sa svih strana i
od daljnje eskalacije sukoba na tom po- “To je bila ružna otmica i kasniji loš tre- gotovo istog trena počeli pucati, najprije s
dručju. “Europska unija pozvala je obje tman u izraelskom zatvoru”, rekao je. takozvanim gumenim mecima, no za 2 do
strane i sve sudionike da spriječe eskala- Mauritanac Muhammed Ghulam je izja- 3 minute sigurni smo da smo čuli zvuk
ciju napetosti”, navodi se u priopćenju vio da je Izrael tražio od zatočenika da bojevog streljiva. Aktivistica iz Viva Pa-
koje je objavio ured visoke predstavnice potpišu izjavu kako su u zemlju ušli ile- lestine, Nicci Enchmarch, nalazila se po-
EU za vanjsku politiku i sigurnost Cathe- galno, što su oni odbili. Alžirska aktivisti- red jednog turskog aktivista koji je držao
rine Ashton. Osudivši primjenu izraelske ca optužila je izraelske komandose da su kameru. Pogođen je usred čela. Metak mu
sile, koja je rezultirala brojnim žrtvama jednogodišnjem djetetu uperili cijev puš- je raznio stražnji dio lubanje, a Nicci ga je 57
Ashton je zatražila “hitnu, potpunu i neo- ke u glavu pred njegovim roditeljima ka- držala na rukama sve dok nije umro. Naj-
visnu istragu događaja i okolnosti”. Ash- ko bi prisilili kapetana broda na prekid manje je još četvoro ubijenih ustrijeljeno
ton je poručila i da EU ne podržava poli- plovidbe. u glavu.” Ovenden je pohvalio članove
tiku izolacije Gaze koja je kontraproduk- Glavni tajnik UN, Ban Ki-moon 8. posade turskog broda zbog “doista heroj-
tivna, te je zatražila trajno rješenje za to lipnja je zatražio “vjerodostojno međuna- skog načina na koji su pokušali spriječiti
područje i hitno otvaranje graničnih prije- rodno sudjelovanje” u istrazi, što su je daljnji gubitak života”. Rekao je da su
laza za robu, humanitarnu pomoć i osobe. pokrenuli Izraelci. Njemačka i Italija su dvojicu ranjenih izraelskih vojnika odni-
Unatoč pogoršanju tursko-izraelskih također zatražile da posrednici međuna- jeli u unutrašnjost broda kako ne bi do-
odnosa, AP izvještava o znakovima da će rodnoga Kvarteta za Bliski istok sudjelu- datno stradali u sveopćoj panici i kaosu.
dugoročni, posebno vojni odnosi dviju ju u “transparentnoj i neutralnoj istrazi o Vojnici se nisu obazirali na apele da se
zemalja izdržati. Iako je nastup premijera izraelskom napadu na flotilu koja je pre- pruži pomoć ranjenima na brodu. Uspr-
i vlade bio pun gorčine i odlučnosti za ka- vozila pomoć za Gazu”. Izraelci su odbili kos uzastopnim zahtjevima izraelske su
žnjavanjem Izraela, ostali, posebno vojni UN-ov poziv za pokretanjem međunarod- snage duže od sat vremena odbijale eva-
dužnosnici slali su suzdržane poruke. ne istrage o tom napadu, odgovorivši ka- kuirati ranjene. Ovenden je prebačen u
Turska je izjavila da neće odustati od pla- ko namjeravaju provesti vlastitu istragu. zatvor u BeerSheevi gdje su ga držali sve
nova nabave bespilotnih letjelica od Izra- Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je do konačnog puštanja na slobodu i depor-
ela, vrijenih 183 milijuna dolara. Njezina u Istanbulu nakon regionalne konferenci- tacije. Brutalnost i ponižavanje nastavili
vojska, još uvijek ataturkovskog nasljeđa, je o sigurnosti da će Rusija pred UN po- su se tokom zatočeništva, a stanje se malo
ekstremnog nacionalizma i laicizma je staviti pitanje pokretanja istrage o napadu popravilo za vrijeme posjeta dužnosnika
ovisna o izraelskom oružju za borbu pro-
tiv terorista iz Kurdske radničke partije.
izraelske vojske na konvoj brodova s hu-
manitarnom pomoći za Gazu. Summitu
britanskog konzulata.
Zamjenik izraelskog ministra vanjskih
J
Izraelska vlada je objavila kako incident su uz turskog premijera prisustvovali i poslova Daniel Ayalon izjavio je kako O
neće utjecati na prodaju oružja. Letjelice predsjednici Irana, Sirije, Afganistana i Izrael izražava žaljenje zbog žrtava napa-
su Izraelci upotrijebili protiv Palestinaca Palestinske uprave. “Nažalost, ta akcija da, no ne želi preuzeti odgovornost za na- U
u Gazi krajem 2008. i početkom 2009. u dogodila se u međunarodnim vodama i to pad, već je prebacuje na organizatore kon-
agresiji za koju Turska optužuje Izrael. predstavlja dodatni razlog za uznemire- voja, dok politički vrh Izraela brani po- R
Izrael je nedavno završio modernizaciju
turskih tenkovskih i zračnih snaga, vri-
nost”, rekao je Putin, osuđujući napad
izraelske vojske. Najoštriji je bio iranski
stupke svoje vojske. Napokon, 20. lipnja
Izrael je odlučio donekle olabaviti kopne-
N
jednu milijardu dolara. Turska je otvorila predsjednik Mahmud Ahmedinedžad, ko- nu blokadu Gaze, dok je pomorska ostala A
svoj zračni prostor za vježbe izraelskih ji je ustvrdio da bi regija trebala poraziti na snazi. Pušteni su konvoji s humanitar-
pilota. “Još uvijek postoje zajednički in- Izrael. “Izrael je ubio volontere. Tim či- nom pomoći preko graničnog prijelaza iz- L
IZ SVIJETA

među Izraela i pojasa. Time je Izrael, sma- uvelo Vijeće sigurnosti UN, ali Rusi nisu 36%). Oko 24% glasova na frankofonoj
traju promtrači, donekle ublažio veliki pretjerano zadovoljni takvom idejom. Pr- strani Belgije dobili su frankofoni liberali.
pritisak i skrenuo pažnju javnosti s konti- vog dana susreta se nije uspjelo naći mjeru Pregovori o sklapanju koalicije su započeli.
nuirane blokade Gaze i konstantnog krše- između vladinih programa financijske po- Što će biti cilj te koalicije?
nja međunrodnog prava koje provodi. moći gospodarstvima i želja za smanjiva- Najviše mjesta u nizozemskom parla-
njem proračunskih deficita. Američki mentu, na izborima održanim 7. lipnja do-
Zbogom Euro(po) predsjednik Barack Obama je ustvrdio da bile su stranke liberali - VVD i laburisti -
je globalni oporavak još uvijek krhak i da PVDA. Prva je poznata kao stranka višeg
Ministri financija zemalja članica Eu- ga se ne bi prebrzo trebalo ugrožavati sma- staleža, bogataša desnog usmjerenja, a
ropske unije postigli su 10. svibnja dogo- njivanjem izdavanja, ali vođe Japana, Ka- druga kao pripadnica umjerene ljevice i
vor o uspostavi kriznog fonda za pomoć nade i Velike Britanije ustrajali su na ideji stranka radnika, što je bila najbolje iskaza-
zemljama eurozone koje se nađu u finan- da su rezovi proračuna neophodni kako se na u liku nekadašnjeg premijera Wima
cijskim poteškoćama. Fond bi raspolagao ne bi pregrijala domaća gospodarstva. Sto- Koka, čija je vlada svojevremeno odstupi-
iznosom od 720 milijardi eura, izjavila je tine prosvjednika prvog dana summita je la zbog upitne uloge nizozemskih vojnika
španjolska ministrica financija Elena Sal- marširalo ulicama Toronta, ali policija ih u Srebrenici. Šansu za premijersko mjesto
gado. Od toga iznosa, 60 milijardi dala bi je zaustavila u približavanju zoni sigurno- dobili su lider liberala Mark Route i Job
Komisija, to jest europski proračun, 440 sti. Ukupni trošak osiguranja iznosi goto- Kohen, lider laburista. VVD se zalaže za
milijardi dale bi zemlje članice eurozone u vo milijardu dolara. Obama je u Kanadu trenutne oštre rezove u potrošnji i mamut-
obliku bilateralnih pozajmica ili jamstava, došao s novom pobjedom u Kongresu, sku štednju. Najavljuje veće zadiranje u
a 220 milijardi dao bi Međunarodni mone- gdje je izglasan vrlo razblažen zakon o socijalnu sigurnost najosjetljivijeg dijela
tarni fond. Prema procjenama nekih eko- nadzoru financijskog sustava. Nadao se da društva, u porodice s nižim primanjima.
nomista, trogodišnji plan eventualnog spa- će ta pobjeda biti putokaz drugim zemlja- Protivnici njegovog programa govore da
šavanja Portugala, Irske i Španjolske, ze- ma za uvođenje sličnih mjera, ali naišao je će on sve učiniti da bogati postanu još bo-
malja koje se najčešće spominju kao one u na vrlo snažno protivljenje. gatiji, a siromašni još siromašniji. PVDA i
kojima bi se mogao ponoviti grčki slučaj, Job Kohen su za solidarno odricanje danas
iznosio bi ukupno 500 milijardi eura. Ka- Ujedinjena Europa, razjedinjene za bolje sutra. Kod njih nema oštrih rezo-
ko je i po čijoj odluci prvotni paket od 60 va, ali ni radnici ne mogu izbjeći neke ne-
članice
narastao na 720 milijardi, ne zna se, ali se popularne mjere. Opravdanje za to nalaze
zna da je jedan od ministara na maraton- Novi flamanski savez (NVA) Barta De u katastrofalno lošem radu dosadašnje vla-
skom sastanku pao u nesvijest. Vjerojatno Wewera, stranka koja se zalaže za raspad de. Vlada je lani u spasavanje posrnulih
58 kada je shvatio što ta obveza znači za nje- Belgije, na parlamentarnim izborima, odr- banaka uložila stotine milijardi eura.
govu zemlju. Naknadno je ta brojka uve- žanima 13. lipnja dobila je najviše glasova. Pravi pobjednik izbora je rigidni de-
ćana, na 750 milijardi. Dužnosnici EU na- NVA je veći dio svojih glasova prikupila u sničar Gerd Wilders. Prije šest godina bio
pominju kako su sljedeći koraci koordini- Flandriji, gdje živi šest od ukupno 10,5 mi- je otjeran iz VVD i sada sa svojom PVV
ranje gospodarstava, a jedan od glavnih bi lijuna Belgijanaca. Ta je stranka, prema pr- osvojio 25 mjesta u parlamentu, 16 više
trebao biti uvođenje strožih pravila koja bi vim rezultatima, dobila 29% glasova. Dosa- nego četiri godine ranije. On tvrdi da je
osigurala da se zemlje previše ne zadužu- dašnja najjača stranka, flamanski demokr- najveća opasnost i najveći problem nizo-
ju. Limit koji EU postavlja na deficit je tri šćani, dobili su 17,5% glasova. Ovo je prvi zemskog društva – islam. Populističkim
posto BDP-a, ali to gotovo nitko ne poštu- put da je na izborima pobijedila stranka ko- izjavama uspio je privući čak 1,6 milijuna
je. Europski predsjednik Herman Van ja se zalaže za raspad države. Rasplet izbora glasača. “Mi nismo rasisti niti ksenofobi,
Rompuy najavio je kako će za listopad pri- uvelike će otežati sastavljanje vladajuće ko- ali ne možemo prijeći preko toga da isla-
premiti seriju prijedloga koji bi omogućili alicije. Treća stranka u Flandriji su liberali mizacija našeg društva postaje sve jača, a
da EU funkcionira više kao jedinstvena koji su dobili 14,5% glasova. Upravo su oni da mi sjedimo skrštenih ruku”, kaže Wil-
ekonomska sila, a ne samo skup nacija ko- isprovocirali prijevremene izbore nakon što ders. “U grupama teških prekršitelja za-
je djeluju nezavisno. Glavni problem je su napustili vladajuću koaliciju krajem trav- kona vi najčešće ne nalazite budiste, ho-
kako riješiti gotovo nepostojeći gospodar- nja. Dobar rezultat ostvarila je i ekstremno moseksualce, kršćane, nego uglavnom
ski rast. Analitičari upozoravaju da europ- desna stranka Flamanski interes koja ima Marokance i druge muslimane. Ovdje se
ske vlade dosad nisu došle ni do kakvog 12,5% glasova. U frankofonom dijelu Bel- mora znati da je naša izvorna nizozemska
kvalitetnog rješenja. gije, u Valoniji i briselskoj regiji, najviše kultura vodeća, zato moramo zaustaviti
U Torontu je 25. i 26. lipnja održan sa- glasova ima Socijalistička stranka (oko imigraciju i uvoz islamske simbolike. Uz
J stanak zemalja G20, na kojem se zemlje
G8 i ostalih 12 utjecajnih zemalja u razvo-
to, iako nije popularno za reći, podržava-
mo Izrael. Oni vode našu borbu. Izrael-
O ju nisu uspjeli dogovoriti oko ekonomskih sko-arapski sukob nije teritorijalni kon-
pitanja. Također, nema konsenzusa niti flikt, nego ideološka borba. Tamo se ne
U oko vanjske politike među osam industrij- vodi rat protiv Izraela, nego protiv našeg
ski najmoćnijih zemalja svijeta koje su se slobodnog Zapada i svega što nije islam-
R sastale izdvojeno blizu Toronta. Ameri- sko. Taj rat je i naš rat. Ako se nastavi s
N kanci, Japanci, Nijemci, Francuzi, Talija-
ni, Britanci i Kanađani željeli su nagovori-
ovakvim opasnim popustljivim kursom,
što je velika bolest Europe, mislim da će-
A ti Ruse na jačanje sankcija protiv Irana, mo izgubiti borbu sa islamom a da se ni-
koje bi dodatno pojačale najnoviju rundu smo latili oružja”, kaže Wilders. q
L sankcija koje je protiv te zemlje nedavno Gerd Wilders Pripremio: Faris Nanić
KULTURA

Priča o sevdalinkama: pomilovanje sarajevskim bundžijama stiglo 15 dana nakon što ih je daidža pogubio

Braća Morići
Avdo Huseinović

Sevdalinke su u brojnim primjerima


zapamtile određene ličnosti, najčešće dje-
vojke i mladiće čuvene zbog svoje ljepote
i junaštva. U njima se može naći sve ono
što karakterizira takozvanu narodnu du-
šu: jezik, pozicije i status članova famili-
je, lokalna obilježja, kulturu ishrane, odi-
jevanja, drugim riječima šta su ljudi naše
prošlosti osjećali, kako su iskazivali te
osjećaje, o čemu su maštali i kako su gle-
dali na svijet oko sebe.
Sevdalinka je ime dobila po turskoj rije-
či sevda što znači ljubav. Turci su riječ sev-
da preuzeli od Arapa, a na našim prostorima
je sevda dobila “h” i nastao je sevdah.
O nastanku sevdalinke ima više teori-
ja. Tako npr. njemački slavist Gesseman
tvrdi da je ona proizišla iz višeg sloja bh-
feudalstva. Drugi tvrde da je to pjesma
sirotinje, naroda, “raje”, koja je kroz ra-
dost i veselje kroz muku i patnju davala 59
oduška svojim osjećanjima. Treći opet
kažu da je sevdalinka prvenstveno ženska
pjesma, da su je spjevale patrijahalno
vaspitane djevojke sjedeći iza mušebaka,
vezući na đerđefu na kome je svaka iglica Omer Pobrić i Safet Isović
pojačavala čeznju za dragim koji je puto-
vao carskim drumovima trgovao ili rato- rio šamar. Kada ga je sestra Amina upita- bljeni kao buntovnici i protivnici turske
vao, dok su one čekale, sanjale, maštale i la šta to radi, vele da joj je rekao da šuti, a vlasti. Mnogi stanovnici Sarajeva su ga-
svoju čeznju pretvarale u pjesmu. U sva- da će joj on sam donijeti vode s vrela To- rantovali za njih, ali sve je bilo uzalud.
koj ovoj teoriji ima nešto istine jer je ne- plika, što je i učinilo. Netko je, kasnije, Dizdar-aga ih je pogubio stezanjem svile-
moguće da svo stvaranje u narodnoj tradi- Amini to protumačio kao predskazanje da nog gajtana – davljenjem, a pomilovanje
ciji potiče od jednog društvenog sloja, pa će joj oba starija sina biti udavljena gajta- je stiglo 15 dana kasnije iz Carigrada. Me-
bio on viši ili niži. Ovakva pjesma mogla nom, Alija da će mlad umrijeti, a ona će đutim, bilo je prekasno. Pamtilo se i vjero-
je da nastane kako na begovskim čardaci- piti vodu da odagna muku sa srca. valo da se zemlja zatresla u času kada su
ma, tako i u sirotinjskim kućama jer su Braća Morići su bili sarajevski trgovci njih dvojica zadavljeni.
svi živjeli u istom krugu među istim pri- i vođe pobuna protiv turske vlasti. Bili su u Po usmenom predanju, koje su dugo
rodnim kulisama. zavadi sa porod­icom Halibašića i pričalo pripovijedalo po Sarajevu, njihova majka
Sevdalinka “Braća Morići” je jedna se da su se njihove pristaše borile i tukle po Amina preživjela je njiho­vo pogubljenje,
od onih koje slušatelj teško može ravno- Sarajevu kao dvije neprijateljske vojske. iako pjesme drukčije kažu, i još je dugo
dušno slušati. I najtvrđa srca suzu puste Kažu da su se, sve do početka 20. vijeka, živjela nakon njihove smrti. Kažu da se
slušajući stihove koje je narodni pjesnik na vratima Halilbašića kuće vidjele rupe Morićka, kada je saznala da su joj sinovi J
ispjevao o sudbini sarajevske braće Paše i
Ibrahima Morić. Porodična tradicija zna
od puščanih taneta, još iz vremena kada su
ih, nekom prilikom, Morići bili opsjedali.
zadavljeni, zatvorila u sobu iz koje sedam
dana nije izlazila, niti je koga sebi pušta-
O
za oca ove dvojice Morića, Mustafagu i Pripovijedalo se da su Morići pohvatani na la, a nije ni jela ni pila. Htjela je da umre U
majku im Aminu. Pričalo se da je Amina prevaru, za vri­jeme popodnevne molitve u od gladi. Ali, kad je osvanuo osmi dan,
imala brata koji je bio paša i koji je jed- Bakribabinoj džamiji na At-mejdanu, koja izašla je iz sobe i rekla snahama: “Priteže R
nog dana posjetio sestru u staroj Morića je stajala prema Ćumuriji ćupriji. Vezane glad jad!" Sjećanje na braću Moriće i nji-
kući, u Vekil harčevoj mahali. Tom pri- lancima provela ih je straža kroz čaršiju da hovo vrijeme dugo je nakon njihove smr- N
godom je, kažu, otpasavši sablju, natakao
gajtan od sablje o vrat malom Mehmedu i
ih zatvore i smaknu u sarajevskoj tvrđavi.
Njih dvojica su na brzinu osuđeni 1757.
ti živjelo među Sarajlijama kao “doba
Morića” ili kao “vrijeme u kome su se
A
Ibrahimu, a najmlađem sestriću Aliji uda- godine i u starom dijelu Sarajeva pogu- Morići bunili”. L
KULTURA

Živio je tada u Sarajevu, negdje u ne- nekim varijantama spasiti. Također, hi- dva Morića džumu klanjali
koj maloj kućari pod Trebevićem, neki storijski dokumenti pokazuju da su stvar- u džamiji Hadžimagribiji.
siromašni hamal. Nigdje ništa nije imao na zbivanja inspirirala pjevače da ovjeko-
osim žene i jedva je sastavljao kraj s kra- veče detalj pokušaja spašavanja Morića, a Uhvatiše dva Morića
jem. Jedne noći, dok je spavao sa ženom, njihov stvarni tragični kraj ih je zauvijek pa ih vode niz Sarače,
probudi ga pucanje topova sa tabije. Pro- vratio u život balade, u narodno pamće- pa ih vode uz strme Kovače
budi se i žena, pa ga, uplašena upita: “Što nje. Ovu bošnjačku baladu čuvale su i sa- u tvrđavu da ih zadave.
je ono? Što to puca u ovo doba?” “Znaš, čuvale sarajevske i druge porodice, čuva-
ženo”, odvrati hamal, “u Sarajevu je ovih lo je nostalgično bošnjačko društvo.  Kad to čula pašinica, majka Morića
dana buna bila. Digli se age, begovi i dra- Sami kraj pjesme koji glasi: “Ne pre- da joj vode dva njena mladića
ga gospoda protiv cara, ali ih pohvataše, staše paše i veziri, Bosnu moju niko ne iz halvata kule bijele, leti, grli noge
baciše u tamnicu i osudiše na smrt. Jučer umiri”, možda šalje najbolju poruku o ne- i u ruke ljubi pašu saraj’skog
je iz Stambola došao carev kapidži-baša i uništivosti Bosne i Bošnjaka u njoj. Prvi brata rođenog.
donio za svakog osuđenika po svilen gaj- je ovu sevdalinku uz saz otpjevao sazlija
tan kojim će ih udaviti. Ono ih sada dže- Halid Musić iz Đurđevika kod Tuzle, po- Pusti meni dva moja mladića
lati rastavljaju s dušom, a top sa tvrđave slije njega rahmetli Mustafa Ezić, da bi dva mladića, dva moja Morića
za svakog od njih opali, puca im pred du- negdje 1988. godine na antologijskom al- dat’ ću tebi ključe i harače
šu.” Upita ga žena: “A koji su to, kukala bumu “Za dušu i sjećanje” rahmetli Safet dat’ ću harač za sedam godina
im majka?” Hamal joj odgovori: “Sve sa- Isović i rahmetli Omer Pobrić ovoj sara- otkada se gradila bijela tabija.
mi prvaci i gospoda sarajevska: Morići, jevskoj sevdalinci dali vječiti sjaj, nepo-
hadži Pašo i brat mu Ibrahim, Hajdar-pa- novljivom izvedbom i neponovljivim Kada su ih davit’ stali
ša i drugi.” Zamisli se žena u ušuti, pa aranžmanom. q Morići su zapjevali,
pokrivajući jorganom i muža i sebe, reče: Sarajevo, široko si
“Bogu hvala, neka si ti meni niko i ništa.” Braća Morići oj tvrđavo, mračna li si.
Sve sačuvane varijante zajedno i fra-
gmenti kao i prozna predaja, predstavlja- Ferman stiže iz Stambola Sultan care, proklet li si
ju historijsko sjećanje, pamćenjem tvore, bujruntija iz Travnika, kad ti sablja pravdu kroji
čine rekonstrukciju povijesti a izvorni po- da uhvate dva hrabra mladića na zulumu carstvo stoji.
vijesni podaci potvrdiće ovu povijest ka- dva mladića, dva brata Morića.
snije i stvarno i simbolično. Stvarno – na Haj, ne prestaše paše i veziri
60 taj način što će potvrditi njihovu nasilnu Petak lijepi osvanuo Bosnu moju niko ne umiri.
smrt davljenjem, simbolično – što če ih u nad šeherom silnim,

Bošnjački književnik Edhem Mulabdić (1862.-1954.)

Veliki prosvjetitelj i pisac


Ajka Tiro Srebreniković

Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju lazak nove vlasti u Bosnu, Mulabdić je u ništvo nije bilo vično. Stanje u Bosni i rod-
1862. od oca Selima i majke Nur-hanume. Novom beharu okarakterizirao vremenom nom Maglaju Mulabdić opisuje: Dođe stal-
Obitelj Mulabdić se nekad prezivala Kuršu- omorine koja se osjećala u zraku, svijet se na građanska uprava koja primi od stare
mlić. Prezime su dobili po precima koji su laćao posla preko volje. O ovom neposred- poslove i nastavi poslovanje u novom smje-
tradicionalno obavljali imamske poslove u nom povijesnom događaju, Mulabdić će se ru, uglavnom po starom načinu, samo što se
J istoimenoj džamiji Kuršumliji. Po bratu ili
bratiću Edhemovog djeda Mula Abdiju, po-
vrlo slikovito i “impresivno izraziti u roma-
nu Zeleno busenje, nizom pripovijednih se-
poče pisati s lijeva na desno, “natrag pisa-
nje”. Edhem Mulabdić je vrlo brzo naučio
O rodica je dobila prezime Mulabdić. kvenci, s ritmom postupnog punjenja ambi- latinično pismo preko svog prijatelja iz ruž-
U Maglaju je Edhem završio mekteb i jenta atmosferom dramatike i nadolaska dije Emina Arapčića. U Novom beharu
U ruždiju. Prilikom okupacije Maglaja od neprijatelja kao nemani”. Okupacija Bosne Mulabdić će zapisati kako je narod mislio
strane austro-ugarske vlasti, jedna četa van- I Hercegovine Edhema je zatekla u četvr- da će Švabo ostati u Bosni samo dok pobere
R dala ubila je Edhemovu majku i starijeg tom razredu ruždije. Za njega, kao i za veći- stare topove s naših gradova.
N brata Mehmeda, a mlađi brat Đulaga je bio
ranjen. Događaj koji će imati trajne poslje-
nu bosanskog življa, nova vlast je izazvala
osjećaj neizvjesnosti kako u kuturnom, tako
Dolaskom austro-ugarske vlasti u naro-
du je nastala šutnja, gluho doba, odbaciva-
A dice za mladog Mulabdića, tako da je raz- i ekonomskom smislu. Stari način poslova- nje svih novotarija što ih je sa sobom doni-
mišljao o iseljenju u Tursku, ali ga brat od nja, komuniciranja pa i promišnjanja zami- jela nova vlast. Alija Isaković za ovaj peri-
L tog nauma odgovara. U Autobiografiji do- jenjen je novim, kojemu bosansko stanov- od bosansko-hercegovačke književnosti je
KULTURA

istakao: “Toj prvoj generaciji Bašagiću, godište uređuje Safet-beg Bašagić, a nared-
Mulabdiću i Đikiću treba priznati da su u nih pet godina njegov urednik je bio Edhem
vrlo mučnim godinama tjeskobe i obe- Mulabdić. 1901. godine, u listu Nada, Mu-
zglavljenosti muslimanskog kolektiva bili labdić objavljuje roman Nova vremena. U
požrtvovani i odlučni prosvjetni i društveni tom periodu, zahvaljujući nekolicini boš-
borci. Najpoznatiji njihov rad je osnivanje njačkih intelektualaca, osnovano je musli-
Gajreta i sličnih društava, književna i mansko društvo Gajret. 1910. Mulabdić je
usmena propaganda da Muslimani prihvate premješten u Prosvjetno odjeljenje Zemalj-
izvjesne tekovine zapadnjačke civilizacije i ske vlade gdje radi godinu dana, a nakon
kulture, zatim njihov lični primjer ostvari- toga je imenovan za školskog nadzornika u
vanja onoga što su propovijedali. Nikad se sarajevskom okrugu gdje ostaje do 1917.
nisu iskreno prigeli narodnim masama i ni- Od 1917. do 1923. radi u upravi Musliman-
kada bili tumači i zastupnici njihovih istin- ske osnovne škole i Više djevojačke škole
skih životnih interesa i opisivači njihova sa ženskom preparandijom. Od 1923. iza-
života. Položaj tih masa bio je mučan. (…) bran je za poslanika u Narodnu skupštinu u
Imali su do čuđenja nekritičan stav prema Beogradu, a nakon diktature kralja Alek-
društvu, minulom turskom i ovom švap- sandra 6. siječnja 1929. prestao se kandidi-
skom. Nisu spoznali koliko u njemu pate rati. Mulabdić je bio jedan od osnivača boš-
muslimanske mase, a patnje hrišćanske raje njačkog kulturnog društva Narodna uzda-
vjerovatno nisu ni primjećivali. Od ovih nica, čiji je bio predsjednik sve do 1945.,
književnika najviše su naučile age, begovi i dok nije prestala s djelovanjem.
njihovi sinovi i kćeri. Muslimanska siroti- Od čovjeka koji je cijeli svoj život po-
nja (koja sačinjava mnogo veći postotak Edhem Mulabdić svetio kuturnom i prosvjetnom osvješta-
muslimanskog kolektiva) tek nešto malo.” vanju svog naroda, od velikog prosvjeti-
Nakon dolaska nove vlasti, Mulabdić ostaje osam godina, predajući bosanski telja i pisca, postaje zatočenikom bezu-
povremeno obavlja poslove pisara u ma- jezik, zemljopis i historiju. mne ideologije koja nije praštala verbalni
glajskom poreskom uredu. Javlja se želja Mulabdićevo životno opredjeljenje je delikt učinjen još prije njihovog dolaska
za naukovanjem na maternjem jeziku ta- bilo vezano za prosvjetno-odgojni rad s na vlast, tako da je nova vlast Mulabdića
ko da mu je naobrazbu na bosanskom je- mladima i na tom polju je imao vrlo zapaže- optužila 1945. i zatvorila na pet godina
ziku davao prvi bilježnik u Maglaju, Jo- nog uspjeha. U njegovoj biografiji ostat će zatvora. Godinu dana je kaznu izdržavao
van Čokić i drugi učitelji Narodne osnov- zapisano kako je obrazovao i odgojio zna- u kaznionici Zenica da bi mu se 1946. 61
ne škole. Tu počinje izučavati i njemački čajna imena u bošnjačkom narodu: Murad- smilovali, pustivši ga iz pritvora, ali
jezik kod Huga Jasenka, rodom iz Oguli- efendiju Hajrovića, Mehmed-Ali-efendiju uskrativši mu bilo kakvu materijalnu na-
na. Uz podršku svojih učitelja i maglajske Dukatara, Muhamed Seid-efendiju Serda- doknadu, pa čak i zarađenu mirovinu. Od
općine koja mu je odobrila stipendiju od revića, Muhamed-efendiju Zahirovića, Mu- tada pa sve do smrti 1954. Mulabdić živi
10 forinti godišnje, odlazi u Sarajevo s stajbega Halilbašića… Na mjestu urednika u krajnjoj bijedi i siromaštvu, uzdržavan
nakanom upisa na Učiteljsku školu. U Sa- Bošnjaka ostaje do 1894. godine. To je bio od Hamdije Kreševljakovića. Bio je “žr-
rajevu upoznaje Kostu Hermana koji mu prvi list na bosanskom jeziku koji je roman- tva svog velikog cilja”.
omogućava stipendiju Zemaljske vlade u tično propagirao ideju bošnjaštva i bosan- Na kraju se valja prisjetiti Selimoviće-
iznosu od 20 forinti. Te jeseni se upisuje skog jezika te odanosti Bosni i Hercegovi- vog promišljanja o Bošnjacima i njihovoj
u prvi razred Učiteljske škole, koja je bila ni, jedinoj domovini Bošnjaka. tragičnoj povjesnoj sudbini. “Mislim da
smještena na Bembaši. 1893. godine Mulabdić izdaje svoju pr- nikad nijedna grupa ljudi u istoriji nije
vu zbirku pripovijedaka Rukovijet šala, te ostala usamljenija nego što su bosanski
Prosvjetno-odgojni rad dvije godine uređuje muslimanske kalenda- Muslimani. (…) Nisu prišli tuđinu, a od-
re Bajraktar i Mearif. Počinje se javljati u vojili su se od svojih. Kuda je mogao da
Mada je hrvatska literature tog perio- listovima Školski vjesnik, Nada, Sarajevski vodi njihov istorijski put? Nikud. To je
da i sama bila relativno mlada i u fazi tra- list. Bosanska vila je objavila negativne kri- tragičan bezizlaz. (…) Išli su s okupato-
ženja i savladavanja jezičnog izražaja, tike na njegovu knjigu pripovijedaka te vo- rom, ali su ga mrzili jer im put nije bio isti.
ipak će na Mulabdića, još u đačkim dani- di vrlo uspješnu književnu polemiku s auto- S ostalima nisu mogli, jer su željeli kraj
ma, snažno utjecati Šenoino i Kumičiće- rom teksta, potpisanim pseudonimom Mar- Turske Carevine i doprinosili njenom ru-
vo književno stvaranje pa je, nakon išči-
tavanja djela ovih autora, znao konstatira-
ko. Najznačajnije Mulabdićevo djelo je ro-
man Zeleno busenje kojeg je Matica hrvat-
šenju. A kraj Turske Carevine je i kraj
svega što su oni bili. Razum tu nije mogao
J
ti kako će i sam jednog dana sjesti i poče- ska izdala 1898. godine. 1899. počinje pronaći rješenje. Ostala je samo pasivnost O
ti pisati. Nakon završene Učiteljske škole, službovati u Učiteljskoj školi u Sarajevu, a i predavanje sudbini, pri čemu je prikla-
službuje u Brčkom, gdje ostaje godinu od 1902. do 1910. radi kao ekonom, preda- njanje ili otpor Porti samo nesistematično, U
dana, do 1891. U to vrijeme počinje vrlo vač bosanskog jezika, geografije i historije afektivno reagovanje. Ako se tome dodaju
plodna suradnja s Mehmed-begom Kape- u Sudačkoj šerijatskoj školi. Matica hrvat- mržnja, osjećanje nesigurnosti, strah, bi- R
tanovićem s kojim pokreće list Bošnjak u
kojemu objavljuje svoje prve literarne
ska objavljuje mu 1900. pripovijetke pod
nazivom Na obali Bosne. Mulabdić je sku-
jes, ispadi Muslimana zbog nemanja prav-
ca, i ispadi drugih prema njima zbog mr-
N
priloge. 1892. u Sarajevu počinje službo- pa sa Sefet-begom Bašagićem, Osman Nuri žnje prema Turcima, evo Vam, ukratko, A
vati u tek osnovanom Daru-l-mualiminu, Hadžićem i Ademagom Mešićem pokre- skice jednog pandemonijuma koji se zove
škola za obrazovanje muallima, gdje nuo 1. svibnja 1900. godine list Behar. Prvo Bosna i njeni ljudi.” q L
PRIČE IZ BOSNE

Legenda o Aliji

Svjetski rekorder iz Breze


Avdo Huseinović

Kad pođete iz Sarajeva prema Zenici, omogući rad na tri radilišta i dao obavezu
negdje na dvadeset i nekom kilometru, u da će premašiti rekord čuvenog sovjetskog
mjestu Podlugovi (opjevanom u jednom rudara Stahanova. Prijedlog je prihvaćen,
davnom hitu Zdravka Čolića), dočekaće a Alijina brigada je već sutradan, 24. jula
vas raskrsnica na kojoj putokaz pokazuje 1949. godine, počela sa obaranjem rekor-
da desno možete skrenuti za Brezu, malu da. Predsjednik komisije koja je kontroli-
bosansku rudarsku kasabu, udaljenu pet- sala rad objavio je: “Alija Sirotanović je,
šest kilometara od te raskrsnice. Ta Breza sa svojih osam komorata, za osam sati rada
je poslije Drugog svjetskog rata bila cen- iskopao 152 tone ugljena (253 kolica), pre-
tar svijeta, centar bivše nam Titine drža- bacio normu za 215%, srušio dotadašnji
ve. U toj Brezi rudnik mrkog uglja, a u rekord Stahanova za 50 tona i postigao
rudniku blistao i Bosni slavu donio Alija. svoj svjetski rekord u iskopu ugljena.” Ko-
risteći Alijin metod rada, u jugosloven-
Živa legenda i heroj socijalističkog skim rudnicima razvijalo se takmičenje za
veću produktivnost rada.
rada
Za sve rudare na dunjaluku postojao Susreti s Titom
je samo jedan nedostižan uzor. Ime mu je
bilo Alija Sirotanović. Otkako je Bosne, Tito je nekoliko puta primao Aliju.
rudnika i rudara nikad u jednom danu sit- “‘Vako stoji on, ‘vako mi. On se smije-
62 niji čovjek od Alije u jamu nije ušao i Alija Sirotanović ši, pita svakog posebno. Dođe i do mene.
istog dana veće ime od Alijinog iz jame Meni se grlo steglo, ruke oznojile, lice
nije izašlo. U vrijeme kad se ugalj zvao pokrenute su akcije obaranja rekorda u k’o jabuka. Gorim! Pita me kako je u ko-
crnim zlatom, muška djeca srednje Bo- proizvodnji nečega... kopanju uglja, gra- lektivu, a ja, šta ću jadan, nego stisnem:
sne, na pitanje šta ce biti kad porastu, od- đenju kuća, košenju trave i sl. Prvi je to u ‘Druže Tito, prvo da ti rečem da te svi
govarala su: “Rudar k’o Alija.” SSSR-u radio izvjesni Aleksej Stahanov, brezanski rudari pozdravljaju. A kad me
Pobijedivši sa svojim komoratima pa su njegovi sljedbenici nazvani Staha- već pitaš za kolektiv i ugalj, onda da ti
Rusa Strahanova i postigavši tom prili- novci. Na savjetovanju sa stručnim oso- rečem da kopamo što više možemo!’, ja
kom svjetski rekord u iskopu uglja, Alija bljem Rudnika i kopačima, koje je održa- još ne završih, kad me Tito potapša po ra-
je Titi u vrijeme Rezolucije Informbiroa no 23. jula 1949. godine, kopač Alija Siro- menu i nasmiješi se: ‘Kad imamo ovakav
vratio samopouzdanje i dao veliki povod tanović je predložio da se njegovoj brigadi radni narod i Armiju, jači smo od svega!’
za foliranje pred ostatkom svijeta. Haber
iz Breze prohujao je cijelom Jugoslavi-
jom i bio protumačen na jedino “ispra-
van” način: Tito je pobijedio Staljina!
Alija Sirotanović je tada postao živa le-
genda, simbol pregalaštva radničke klase,
ideološke kičme režima – postao je heroj
socijalističkog rada.
Tito mu za to nije ostao dužan. Alija
J je tad mogao što nijedan rudar ni prije ni
poslije neće moći. Jeste, ali da Alija nije
O dobri Bošnjo. Požalio se samo da mu je
mala lopata, a da mu je sve drugo pota-
U man. Zato i danas postoji izraz “lopata
Alije Sirotanovića”. Jedva je Aljo pristao
R da mu naprave novu kuću i to u rodnom
N selu Trtorićima kod Breze jer njegova ha-
numa ni po živu glavu nije htjela na dru-
A go mjesto, a kamoli u grad.
Poslije Drugog svjetskog rata u ze-
L mljama socijalizma na inicijativu SSSR-a Alija Sirotanović malo prije smrti
PRIČE IZ BOSNE

Po odlasku u penziju, tadašnja vlast


Aliji je ponudila da mu daju jednu od vila
na moru, kakvih su drugovi komunisti
imali širom Jadrana. Međutim, Alija je
umjesto vile na nekom od jadranskih oto-
ka uzeo “Fiću”, u kojem ga je unuka iz
sela Trtorići vozila na liječenje u Brezu.
Alija – čovjek kome je rad bio način
življenja, legenda, a običan čovjek, goro-
stas pitoma pogleda i golubijeg, ali junač-
kog srca, koji je zauvijek obilježio jedno
vrijeme dajući herojski pečat sjetnoj ru-
darskoj duši, umro je u 76. godini, 13.
maja 1990. godine, kad se uveliko spre-
mala agresija na njegovu Bosnu i Herce-
govinu. Epilog priče o ovom heroju soci-
jalističkog rada je kao kontrast, ali u skla-
du s njegovim prezimenom. Sirotanović
Mezar Alije Sirotanovića je umro u bijedi, zaboravljen od svih.
Ipak, priča o heroju i njegovom poštenju
Dugo je razgovarao sa nama rudarima. vanja. Njegovo lice bilo je otisnuto na rada ostaje za sva vremena.
Sve ga je interesovalo. Pit’o me drug Tito novčanici od 20.000 jugoslovenskih dina- Alija od potomaka ima samo unuku,
šta me je ponukalo da postanem svjetski ra. Vrlo često, ali pogrešno, Aliju miješaju kćerku sina jedinca koji je umro krajem šes-
rekorder u kopanju ugljena, a ja mu velim sa Arifom Heralićem, livcem iz Zenice, desetih godina. U Alijinoj kući u Trtorićima
da sam rođen u sirotinjskoj kući, da ništa koji se nalazi na čuvenoj jugoslovenskoj posljednjih 17 godina žive izbjeglice. Jedna
drugo ne znam do kopati čumur. novčanici od 10 dinara. Andžej Vajda, ču- mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije
Oko druga Tita i nas okupili se Moša veni poljski režiser je snimio antologijski Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njego-
Pijade, Kidrič i mnogi drugi. Ispred nas film o njemu pod nazivom “Čovjek od va bista. Ta gipsana bista, pored Alijine lo-
mnogo jela i pića, ali nama se usta uzela, mermera”. Grupa Zabranjeno pušenje je pate je sve ono što podsjeća na Aliju i rudar-
nezgodno da čovjek popije, a drug Tito snimila pjesmu posvećenu Aliji Sirotano- ska slavna vremena. U Brezi se slažu da je
kaže: ‘Vidim ja da se moji rudari stide!’, viću pod nazivom “Srce, ruka i lopata”. sramota što se danas u Brezi po njemu ne 63
pa nam svojom rukom nasu... Poslije smo Oni koji su poznavali Sirotanovića zove rudnik, u kome se u dvije jame kopa
još pričali. Rek’o nam je Tito da smo mi kažu da je volio sa drugovima često popi- najbolji mrki ugalj u bivšoj Jugoslaviji.
rudari važni kao i vojska, da nam je svima ti. Nerijetko se to znalo dešavati i u pod Sve je isto. Samo njega nema. Nema
teško, ali da to neće dugo trajati”, ispričao strehama svoje kuće, žena mu se zbog to- Sirotanovića. Alije Sirotanovića. Rijetki
je Alija u jednom od svojih intervjua. ga ljutila a Alija, onako veseo, samo se su koji ga se sjete. Omladina, njen veći
Negdje krajem sedamdesetih godina smijao i pjevao “Ah, moj Aljo crne oči”. broj, uopće nije čula za njega. U udžbeni-
prošlog stoljeća, Alija je posljednji put Njegov veliki jaran je bio poznati glumac cima historije za Aliju mjesta nema. Sta-
razgovarao sa Titom. Kad ga je drug Stari pokojni Božo Bunjevac, uz Aliju najpo- riji još prepričavaju i proklinju devedese-
upitao: “Kako vidi rješenje problema u znatiji stanovnik Breze svih vremena. te. Mlađi i ne pitaju... q
zemlji”, Alija je odgovorio: “Treba radit’
druže Tito.”
“Mi rudari se pozdravljamo samo sa
‘sretno’, nema drugog pozdrava, a i nema
potrebe da objašnjavam zbog čega”, Ali-
jine su riječi.

Lice s novčanice
Kad danas pogledamo u retrovizor
vremena shvatimo da je Alija nadživio
cijelu plejadu jugoslovenskih političara
J
komunističkog doba, mada kao što je O
svojstveno Bošnjacima u Bosni, i u Aliji-
noj Brezi se danas može čuti od nekih lo- U
kalnih nehljebovića da su i Alija i njegovi
podvizi izmišljeni. Neki od njih će reći R
“da Alija nije ni postojao”.
Alija Sirotanović je, naravno, postojao.
N
Odlikovan je Ordenom junaka socijalistič- A
kog rada prvog reda, dobio je nagradu AV-
NOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odliko- Kuća Alije Sirotanovića u Trtorićima L
ŽIVJETI ISLAM

Islamske teme

Žena u islamu (I)


Mirza ef. Mešić

Uvodne napomene

Jedna od tema koja kod nemuslimana


pobuđuje nerazumijevanje, pa i agresivnost
prema islamu je i ona o položaju žene u mu-
slimanskom svijetu, odnosno o njenim pra-
vima i dužnostima definiranim temeljnim
islamskim vrelima. Neumorno se dokazuje
da je islam vjera u kojoj je žena potpuno za-
nemarena i do kraja obespravljena. Ako se
uzme u obzir današnji položaj žena u nekim
muslimanskim državama, onda su u pravu
oni koji ukazuju na nepostojanje elementar-
nih uvjeta za njen napredak, kakvi postoje u
naprednim zemljama, ali ako govore o polo-
žaju žena kakav im je namijenio Uzvišeni
Stvoritelj u Svojoj Objavi, Časnome
Kur’anu, onda su potpuno u krivu. Kako bi
navodno zaštitili dignitet žene muslimanke,
neke su europske zemlje donijele zakone o
64 zabrani nošenja burke i nikaba na javnim
mjestima pod izgovorom da takva odjeća
podjarmljuje ženu i da tako obučene musli- okvire zapadno-sekularno-liberalnog svje- žega bića, a danas je kult seksualne razuz-
manke indirektno ugrožavaju sigurnost gra- tonazora potpunog razgolićavanja i duha i danosti. Samo su prividno žene na Zapadu
đana. Za svako pojavljivanje u javnosti ta- tijela i apsolutizacije individualne slobode. uspjele u naumu da postanu jednake muš-
kvu će se ženu novčano kazniti s mogućno- Muslimanke, kojima je po islamu strogo za- karcima. Ta se jednakost u praksi očituje
šću krivičnog gonjenja. Kako je krenulo branjeno nedolično i izazovno oblačenje nažalost u negativnom kontekstu što dugo-
ubrzo bi, uslijed sve izraženije islamofobije, pred tuđim muškarcima, treba što prije ročno može imati jako pogubne posljedice.
u zapadnim demokratskim zemljama mogli osloboditi i ne pitajući da li takav oblik slo- Pod okriljem slobode i u pomami za profi-
zabraniti svaki oblik islamske nošnje.1 Iako bode one zapravo uopće žele.2 Problem s tom, korištenje ženina tijela u komercijalne
islam u svojim temeljnim vrelima ne nalaže odijevanjem muslimanki samo je dio puno svrhe danas je na Zapadu, ali i u drugim ci-
ženi da pokriva i lice (nikab i burka prihva- većeg problema o velikom nerazumijeva- vilizacijama, poprimila nevjerojatno domi-
ćeni su iz perzijskih i bizantskih obrazaca nju islamskoga učenja o ženi prisutnog na šljate oblike. Na ulici na jambo plakatima i
odijevanja), svima je jasno da zabrana nika- Zapadu duže vrijeme, ali i zanemarivanja ogromnim svjetlećim monitorima većina se
ba i burke ima svoju političku pozadinu i da ozbiljnih moralnih anomalija koje između proizvoda široke potrošnje, od prehrane do
malo ili nikako ima veze sa slobodom žene ostalog nastaju i jačaju kao posljedica pot- tehničke robe, reklamiraju nagim ženskim
na izbor. Ako ćemo realno prosuđivati, za- puno pogrešnog razumijevanja i primjene tijelom. Ženino se biće na taj obezvrjeđuje
branom o nošenju nikaba i burke krše se te- slobode, osobito slobode žene. Jer, sloboda do krajnjih granica. Svakim se danom na
meljna prava zagarantirana Europskom bez vjere, morala i odgovornosti za sebe i televiziji mogu vidjeti modne revije, takmi-
konvencijom o ljudskim pravima. Ovom se druge pogubnija je od bilo kakve počinje- čenja za miss i slični događaji u kojima u
J zabranom krše barem dva člana spomenute
konvencije: Član 8. O pravu na privatni ži-
nosti. Ne može ostati bez posljedica seksu-
alna razuzdanost mladih u svijetu u kojem
oči upadaju malodobne polugole djevojke i
starci u prvim redovima kako, kao vukovi
O vot i osobni identitet i Član 9. Sloboda ispo- je zadovoljavanje putenosti postala jedina žedni tuđe krvi, plaze i naslađuju se, odmje-
vijedanja vjere i uvjerenja obredom, propo- svrha življenja. Početak puta ka razuzdano- ravajući ih i odveć smatrajući pukim seksu-
U vijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti. I u sti i nemoralu je nedolično oblačenje žena, alnim objektima. Nije problem što im po
nekim su muslimanskim zemljama, poput bespotrebno miješanje/osamljivanje muš- godinama mogu biti unuke.
R Egipta i Sirije, na univerzitetima zabranili karaca i žena i propast institucije braka. No, problem je što je Muhammed a.s.
N djevojkama da se pojavljuju tako obučene.
U Turskoj je već odavno na snazi zabrana
zakonito i uz dozvolu njena oca Ebu Bekra
r.a. ugovorio brak sa malodobnom Aišom
Žena Zapada
A hidžaba u svim javnim ustanovama. r.a., iako ga s njom nije konzumirao dok ni-
Problem je izgleda što se muslimanke Do jučer je u zapadno-kršćanskoj civili- je postala punoljetna. Ugovoreni brak u to
L svojim načinom odijevanja ne uklapaju u zaciji žena predstavljala objekt prezira i ni- vrijeme bila je općeprihvaćena činjenica, s
ŽIVJETI ISLAM

tim da djevojka u islamu ima pravo na vla- karci i žene, visine plaće i napredovanja u ništiti, ni muškarcu ni ženi - vi ste jedni od
stiti odabir muža. A danas se malo tko više društvenoj hijerarhiji. Ali žena nikada ne- drugih…’” (Ali Imran, 195.).
osvrće na sveprisutnu organiziranu prosti- će postati muškarac, niti obratno. Temelj- Žena tek u islamu, ma što drugi mislili,
tuciju u kojoj su nemali broj davateljica na obveza i prirodni od Boga dati dar žene dobiva častan i dostojanstva vrijedan polo-
usluga maloljetne djevojke. Žena Zapada je da bude majka. Muškarci nikada neće žaj. Kur’an je više štiti nego muškarce, ako
sve više gubi svoju temeljnu od Boga odre- osjetiti čast kakvu majke zadobiju kada na već uvjetno razdvajamo prava i dužnosti
đenu funkciju, a to je da bude majka i odga- ovaj svijet donesu život. Ljubav i pažnja muškaraca i žena. Islam naglašava ženinu
jateljica budućem naraštaju. Žena je u isla- majke prema djetetu ne mogu se mjeriti, a dušu, a ne tijelo. Ona je voljena, poštovana i
mu temelj porodice, a porodica je temelj ni nadoknaditi, nikakvim pravima žene da njena se čast u islamu brani svim sredstvi-
svakog naprednog društva. Ako žena izgubi radi i privređuje poput muškarca, iako se ma, pa i vlastitim životom. Ona je prava
svoju prirodnu i prvotnu misiju da bude ženama ostavlja i ta mogućnost. gospodarica muslimanskog doma. “Dže-
majka i odgajateljica, cijelo je u društvo u nnet (Raj) je pod majčinskim nogama”, od
opasnosti. Ni u Europi i na Zapadu općenito Žena u temeljnim islamskim vrelima malena se uče djeca izreci Muhammeda
brojni feministički pokreti nisu uspjeli že- a.s., posebno dječaci, i u njihovim umovima
nama osigurati iste uvjete zapošljavanja i Islam je u svojim izvorima Kur’anu Ča- se razvija svijest o svetosti žene kroz majku
iste plaće kao kod muškaraca usprkos broj- snom i njegovom najvažnijem tumaču koja ih je Allahovom voljom donijela na
nim lobiranjima i poznatoj agresivnosti u Sunnetu, životnoj praksi plemenitog Posla- ovaj svijet, u mukama ih rađala i dojila i čije
kritiziranju svih onih koji krše ženska pra- nika islama Muhammeda a.s., još prije 14 je zdravlje trpjelo: “Mi smo naredili čovjeku
va. Još uvijek su velike razlike, pa i u onim stoljeća točno i precizno odredio prava i da bude poslušan roditeljima svojim. Majka
zemljama koje se hvale da su postigle jed- dužnosti različitih kategorija ljudi, pa tako i ga nosi, iz slabosti u slabost i doji ga u toku
nakost spolova. Prema novim (šejtanskim) posebna prava i dužnosti muškaraca i žene dvije godine. Budi zahvalan Meni i rodite-
životnim standardima, slobodne su i one odnosno muža i supruge na koje islam gle- ljima svojim, Meni će se svi vratiti.” (Luk-
koje, umjesto sa muževima, brak sklapaju da kao na dvije polutke jednoga tijela. “Vi man, 14.). Ako djeca zavole na pravi način
sa drugim ženama i čine sa svojim tijelom ste njihova odjeća, a one su odjeća vaša…” svoju majku, a to im je sveta dužnost, sutra
što im je volja; pa tako slobodno mogu po- (El-Bekara, 187), poručuje Kur’an o među- će kada odrastu i ojačaju isto tako poštivati i
baciti začeto dijete ili mijenjati spol bez sobnoj nadopunjivosti i međuovisnosti mu- štiti svoju sestru, ženu i kćer. “Najbolji su
opravdanih medicinskih razloga.3 Nažalost, ža i žene. Cijelo jedno kur’ansko poglavlje muslimani oni koji su najbolji prema svojim
sve ovo vodi u moralni sunovrat civilizacije nazvano je “Žene”. To poglavlje započinje suprugama”, poučava nas Poslanik islama
i društava koja to potiču i zakonima omogu- sljedećim ajetom (rečenicom): “O ljudi, Muhammed a.s. u jednoj od svojih izreka,
ćavaju. A već je i previše onih zemlja koje bojte se Gospodara svoga, koji vas od jed- kada govori o uzornim vjernicima. Takav
su zakonima omogućile ono što je neprirod- nog čovjeka stvara, a od njega je i drugu status žena je, ne zaboravimo, u islamu za- 65
no i ujedno nemoralno. njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muš- dobila u 7. stoljeću kada se u drugim kultu-
karce i žene rasijao. I Allaha se bojte - s rama, pa i religijama nije uopće smatrala
Različiti, ali ravnopravni imenom čijim jedni druge molite - i rodbin- ljudskim bićem. U svome oproštajnom go-
ske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno voru, na prvom i posljednjem hodočašću,
Islam ne nudi slobodu ženi kakva im nad vama bdi.” (En-Nisa, 1). Posebnim aje- izrečenom pred 100.000 novih muslimana,
se nudi na Zapadu. U islamu i žena i muš- tima o ženi Kur’an je u to vrijeme donio Muhammed a.s. je naglasio nekoliko stvari
karac su istinski slobodni i istinski ravno- revoluciju bez presedana kada je u pitanju važnih za opstojnost i napredak islamske
pravni ako su svoj život podredili svome zaštita žene. Žena u islamu konačno postaje zajednice, a jedno od presudnih je poštiva-
Stvoritelju, Allahu dž.š. A kada govorimo i ostaje ono što je uvijek i bila: ljudsko biće. nje prava žene muslimanke. Evo što je tom
o jednakosti spolova, žena i muškarac ni Osim što je ženi posvetio jedno duže po- prilikom Božji Poslanik a.s. kazao: “Braćo,
po/u prirodi, ni fizički ni psihički, nisu glavlje, Allah dž.š. o ženi na puno mjesta vi imate prava i dužnosti prema vašim žena-
isto i nikada neće biti. Oni su blago razli- govori s istim tonom kao o muškarcu: “I ma, a one imaju prava i dužnosti prema va-
čiti, kako kaže jedan islamski učenjak, Gospodar njihov im se odazva: ‘Nijednom ma. One ne smiju dopustiti nikome od vas
ali/i u potpunosti ovisni jedno o drugom. trudbeniku između vas trud njegov neću po- da stupi u vašu postelju, niti smiju dopustiti
Svaki je rod cjelovito ljudsko biće u koje da bez vašeg pristanka uđu u vašu kuću one
je Allah dž.š. udahnuo besmrtnu dušu. koji ne volite; one ne smiju počiniti sramot-
Mogu imati isti položaj, ali različite zada- no djelo. Ako to učine, Bog vam nalaže da ih
će, kao što imaju istu vrijednost kod Alla- ukorite, da ih udaljite iz svoje postelje i da
ha dž.š. i iste religijske odgovornosti, ali ih kaznite, ali ne suviše grubo. Ako se one
različite uloge u životu shodno njihovim
različitim psihofizičkim sposobnostima.
budu uzdržavale toga i vama se pokoravale,
na vama je da se brinete o njima u svemu
J
“I ne poželite ono čime je Allah neke od prema dobrom običaju. A ja vam nalažem O
vas odlikovao. Muškarcima pripada na- da dobro postupate sa ženama, jer one se
grada za ono što oni urade, a ženama na- nalaze kod vas kao amanet Božji. Dopušte- U
grada za ono što one urade. I Allaha iz no van je da uživate njihova tijela, po Božjoj
izoblja Njegova molite. - Allah, zaista, riječi. Bojte se Boga, u onome što se tiče R
sva dobro zna!” (Žene, 32).
Treba li uopće spominjati da muškarac
vaših supruga, ja vam nalažem da lijepo po-
stupate s njima. Pazite! Jeste li čuli moju
N
ne može roditi, niti žena oploditi samu se- poruku! O, Bože budi mi svjedok.” A
be. Jednaki mogu biti u pogledu jednakih Znamo dobro kakav je žena imala status
šansi za posao kojeg mogu obavljati i muš- u Srednjem vijeku u Europi, kada su tisuće L
ŽIVJETI ISLAM

žena stradale na lomači pod optužbom da su ljava da se itko poigrava sa čašću jedne žene
vještice, a pravo glasa i samostalnog odluči- i tako potiče nemoral i nered u društvu.
vanja u takozvanom civiliziranom dijelu
svijeta dobila je tek početkom 20. stoljeća. Odgovornost muških da skrbe o
U Francuskoj, zemlji rođenja demokratskih ženama
procesa, žena je tek početkom 20. stoljeća
mogla raspolagati slobodno svojom imovi- Određeni kur’anski ajeti, koji definiraju
nom, a u Italiji je tek krajem 20. stoljeća ženin položaj u porodici i društvu i izaziva-
dobila pravo na razvod braka. U Švicarskoj, ju kontroverze na Zapadu, moraju se razu-
“uzornoj” demokraciji, žena je dobila pravo mijevati i u kontekstu tadašnjeg arapskog
glasa na izborima tek 1971. godine. Islam društva i općenito muško-ženskih zaduže-
nikada nije imao problema sa davanjem pri- ma njima trebao odnositi. Bilo je slučajeva nja. Kada je u pitanju imetak i nasljeđivanje
rođenih prava ženama, pa i pravo na razvr- da otac ili brat svoju kćer, odnosno sestru Kur’an određuje da muškarc (sin) ima na-
gavanje braka, ako za to postoje opravdani proda kao suprugu ili robinju drugom muš- slijediti koliko dvije žene (kćeri) upravo iz
razlozi niti su muslimani u 14 stoljeća povi- karcu/mužu, a ovaj, ako ne bi zadovoljila razloga što je muškarac u islamu odgovoran
jesti islama imali problema s definiranjem njegove ukuse, dalje bi je prodavao drugom u potpunosti skrbiti o svojoj supruzi i djeci,
prirode ženina bića. Od kako je počela obja- muškarcu. Kod predislamskih Arapa žena a to podrazumijeva da žena uopće nije duž-
va posljednje Božje Poruke čovječanstvu, ni u kojem slučaju nije mogla potražiti na materijalno učestvovati u podizanju po-
Kur’ana Časnoga, plemenitom Poslaniku pravdu u sporu sa muškarcem, a kao udovi- rodice. Čak žena (uvjetno) nije dužna hrani-
Muhammedu a.s., počeo se i mijenjati od- ca nije imala pravo izbora da to i ostane ili ti ni vlastito dijete, nego je otac dužan da
nos prema ženi u arapskom društvu u ko- se (pre)uda za novog muža. Muški članovi nađe i plati dojilju za njihovo dijete. S druge
jem je njenim životom, kao najobičnijom muževe porodice određivali su njenu sudbi- strane, to je i odgovor na pitanje zašto
stvari, raspolagao muškarac. Kakvu je nu. Islam prekida s tom gnusnom praksom i Kur’an govori da muškarac ima jedan stu-
Kur’an izazvao revoluciju duha i ljudskoga ženi daje čast kakvu u to vrijeme ni u jed- panj prednosti nad ženom: “Muškarci vode
prije svega muškoga uma i kakve je pozitiv- nom društvu nije imala. Allah dž.š. objav- brigu o ženama zato što je Allah dao pred-
ne promjene donio, što je jasni argument o ljuje: “O vjernici, zabranjuje vam se da že- nost jednima nad drugima i zato što oni tro-
njegovom Božanskom porijeklu, najbolji je ne kao stvari nasljeđujete, preko volje nji- še imetke svoje. Zbog toga su čestite žene
dokaz usporedba položaja žene prije hove, i da im teškoće pričinjavate, s namje- poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva
kur’anske Objave i nakon objave islama. rom da nešto od onoga što ste im darovali vode brigu o onome o čemu trebaju brigu
prisvojite, osim ako budu očito zgriješile. S voditi, jer i Allah njih štiti...”
66 Žena prije početka Objave Kur’ana njima lijepo živite! A ako prema njima od- Uz sve navedeno ponovno naglašava-
vratnost osjetite, moguće je da je baš u ono- mo da je islam ženi osigurao prava da sa-
Arapski običaji su uvijek zahtijevali da me prema čemu odvratnost osjećate Allah mostalno a to znači neovisno od svoga
žene ne smiju imati javnu ulogu u religij- veliko dobro dao.” (Žene, 19). A Muham- muža, oca, brata ili sina, raspolaže svojim
skim ili političkim aktivnostima. Također med a.s. u jednoj od svojih izreka je kazao: imetkom. Jasno da je dogovor u braku
je bila široko rasprostranjena misao o nad- “Tko me se rode tri kćeri pa ih odgoji u oko sve ga pa i oko prihoda najpoželjnije
moći muškaraca nad ženama u svim po- islamu to mu je zaštita od džehennemske za sretan i stabilan život muža i žene.
dručjima. Muhammed a.s. je tu misao pro- vatre (pakla).” “Žensko dijete donosi bla- Islam nalaže muškarcu da se brine i skrbi
mijenio, tvrdeći da su muškarci i žene pred goslov u porodicu.” (Hadis). o ženi i uvijek bude njen zaštitnik. Od
Bogom jednaki u svakom pogledu. Rijetki Objavom Kur’ana vrijednost života muslimana muškarca se očekuje ljubav,
su bili slučajevi da su žene u arapskom muškaraca i žene su potpuno izjednačavaju. samilost prema ženi muslimanki, jer time
(džahilijjetskom) društvu mogle slobodno Žena dobiva pravo da izabere muža i s njom pokazuje/dokazuje svoju vjeru. (...) q
raspolagati svojim životom i imovinom se više ne može raspolagati kao sa kakvom Nastavlja se...
kao što je to Hadidža, r.a., Muhammedova robom. Sav imetak kojeg donese u brak od
a.s. supruga. Ubijanje, točnije zakopava- sada je njeno osobno vlasništvo i muž može Bilješke:
nje tek rođene ženske djece bila je česta s njim raspolagati samo uz dozvolu supruge.
To je bila prava revolucija ženskih prava na
1
U Francuskoj je već zabranjen hidžab musli-
pojava. Postalo je prihvatljivo da žensko
mankama u svim javnim ustanovama. I u
dijete donosi samo sramotu i bijedu. Očevi koja su žene u ostatku svijeta morale čekati
ovom slučaju nemuslimani “spašavaju” mu-
nisu mogli podnijeti da im kćeri dožive više od 1.300 godina. Ženu je od sada štitio slimane od islama.
poniženja koja su osobno svjedočili, pa su zakon, Božanski Zakon, bilo u okvirima bra- 2
Slobodne su, valjda, i sva prava uživaju one
J ih po rođenju odmah ubijali ili su ih proda-
vali kao roblje. Evo što o tome Kur’an ka-
ka, bilo izvan njega. Posebno se štiti čast i
dostojanstvo žene od muških optužbi za ne-
koje manje imaju odjeće na sebi, osobito za vri-
jeme ljetnih vrućina, i koje svoje čari, koje ih
O že: “I kad se nekome od njih javi da mu se moral. Ako bi muški optužio ženu za nemo-
ral, a to ne dokaže i to sa četiri svjedoka nje-
čine ženom, mogu drugim muškarcima javno
pokazivati, pa čak mogu, ako to požele, proda-
rodila kći, lice mu potamni i postaje poti-
U šten, krije se od ljudi zbog nesreće koja mu ga se po islamskim propisima strogo kažnja- vati i svoje tijelo. Svima je jasno da tako obuče-
ne muslimanke u najmanju ruku smetaju i iritira-
je dojavljena; da li ovako prezren da je za- va, javno sa 80 udaraca bičem. “One koji
R drži ili da je u zemlju zarovi? Kako ružno okrive poštene žene, a ne dokažu to s četiri ju nemuslimane, ali nažalost i neke muslimane
koji uopće ne razumijevaju vrijednost i važnost
N oni prosuđuju!” (En-Nahl, 58 -59.).
Muškarac se mogao razvesti bez razlo-
svjedoka, sa osamdeset udara biča izbičujte
i nikada više svjedočenje njihovo ne primaj-
hidžaba, pa i ne pokušavaju razgovarati sa svo-
jim suprugama i kćerima o nužnosti hidžaba.
A ga i ostaviti ženu bez ičega. Nije postojalo te; to su nečasni ljudi.” (En Nur, 4). Za neke 3
Po islamu jedino se hemofroditu, djetetu ro-
ograničenje u broju supruga koje je muška- strogo i nezamislivo u današnjem svijetu đenom sa dva spola, točnije splovila, može
L rac mogao imati, ni pravila kako bi se pre- seksualne raskalašenosti, no islam ne dozvo- operacijom ukloniti jedan spol.
POVRATAK U BUDUĆNOST

Islamska psihologija

Čovjek s kraja grada


Edin Tule

U Kur’anu - kao i u dobrom filmu - sve


ima svoje značenje. U kvalitetnom filmu
iz svakog detalja vrve poruke i smjernice
koje rasvjetljavaju različite aspekte odre-
đenog mjesta, vremena i radnje. Vrijeme
šišanja kose, način jedenja određene hra-
ne, trenutak silaska niz stepenice, vrsta lju-
bimca u kući – nisu samo dekorativni ele-
menti za popunjavanje određene minuta-
že, nego uvijek imaju svoj dublji smisao.
U scenariju čiji je autor Allah stvari su, na-
ravno, suptilnije i značajnije.
Pogledajmo sljedeću scenu: “I dođe
čovjek s najudaljenijeg kraja grada trčeći.
Reče: ‘O Musa! Uistinu, velikani o tebi
odlučuju da te ubiju, zato izlazi. Uistinu ja
sam ti od savjetnika.’” (El-Kasas: 20)
Prije nego što priđemo analizi prethod-
ne scene, potrebno je opisati ono što joj je
neposredno prethodilo. Musa, a.s., iako još
mladić u stasavanju, bio je prepoznat u 67
svom krugu kretanja kao reformator, tj.
netko tko vrši aktivnu ulogu u društvu, pri-
skačući drugim ljudima u pomoć. Kur’an
ilustruje nekoliko njegovih intervencija u
međuljudskim sporovima od kojih je u
jednoj primijenio malo više sile, te nesret-
nim slučajem usmrtio osobu.1
Sama činjenica da se Musa, a.s., kao
pojedinac koji nije predstavljao zvaničnu
vlast niti njene organe, često nalazio u si-
tuacijama da rješava različite ljudske spo-
rove govori da tadašnja vlast nije imala Svjedok u Knjizi ovjekovječio način torski um kao takav je proizveden ne-
(nije htjela da ima) sveobuhavatan niti funkcioniranja takvog uma, dovoljan je spremnošću vlasnika tog uma na kon-
dugoročan program brige za prava i po- razlog da se povuku određene paralele. struktivno neslaganje s ljudima drugači-
trebe, strahove i probleme, kako pojedin- jih uvjerenja i sladunjavom ličnom po-
ca tako i cijelog društva. Drugim riječi- Anatomija diktatorskog uma i trebom za laskanjem i podilaženjem
ma, vladajuća elita je crpila svoju moć i njegove varijacije odanih podanika koja je dostigla nivo
neprikosnovenost iz nesloge, podjela i za- ovisnosti;
vađenosti svojih podanika, a koje bi razli- “Faraon se u zemlji bio ponio i sta- b) ciljano kreiranje, tj. direktno ili in-
čitim mehanizmima poticala, kreirajući
vještačke probleme koji su se mogli rije-
novnike njezine na stranke bio izdijelio;
jedne je tlačio, mušku im djecu klao, a
direktno poticanje vještačkih podjela
među podanicima iz straha od njihove
J
šiti samo insititucionalno. Štoviše, faraon
je kao eklatantan primjer egocentričnog
žensku u životu ostavljao, doista je smut- snage koju bi podrazumijevala njihova O
ljivac bio.” (El-Kasas: 4) sloga i jedinstvenost. Nakon podjele lju-
dikatatora zabilježen po spremnosti da U prethodnom ajetu Allah, dž.š., slika di na stranke/grupe minimizirana je nji- U
hladnokrvno eliminira cijelu generaciju anatomiju diktatorskog uma ističući: hova moć u borbi protiv određenog ne-
muške djece i to samo na bazi straha od a) oholost2 na prvom mjestu, a koja pravednog društveno-političkog siste- R
detronizacije nagoviještene jednim snom.
Taj tip destruktivnog uma olahko stasava
je rezultat nerealnog viđenja sebe, dok je
ta nerealnost bazirana na podilaženju i
ma, dok je eliminacija pojedinaca ili
grupa koje svojim idejama mogu ugrozi-
N
u klaustrofobičnim duhovno-intelektual- laskanju bližih saradnika bez karaktera, ti neprikosnovenost oholih autoriteta, te A
nim sredinama, te je iskušenje i moder- ali i bez odgovornosti spram osobe koju argumentovano ukazati na njihove pro-
nom vremenu. Samim tim što je Uzvišeni nepravedno dižu u opasne visine.3 Dikta- puste olakšana; L
POVRATAK U BUDUĆNOST

c) i treći, neminovni element diktator- Sve vrste dikatatura, bez obzira na upozori poznanika o političkoj odluci
skog mentalnog sklopa je eliminacija mjesto, vrijeme ili količinu političke mo- (smrtnoj presudi) koju je donijela vlast.
konkurencije u stasavanju, kako Stvori- ći, ne libe se ugroziti svoje neistomišlje- Odlično poznajući vrstu političke tirani-
telj kaže: “...mušku im djecu klao, a žen- nike i zbrisati/skloniti ih s društvene sce- je svoga vremena, te imajući u vidu sve
sku u životu ostavljao...”. ne, služeći se insceniranim hajkama bazi- konsekvence koje bi neumoljivo pratile
Moderni diktatori različitih profila i ranim na iznuđenim povodima. pojedince ili grupe suprotstavljene odlu-
utjecaja potencionalne detronizatore/ kama vladajuće klase, ovaj hrabri čovjek
konkurente eliminiraju istim, ali i suptil- Organizirani sistem i pojedinci je mogao ostati kod kuće hraneći ribice,
nijim metodama. Kao što smo vidjeli, tepajući svome papagaju, dvolično opla-
fizička likvidacija proceduralno dolazi Jedan od takvih iznuđenih povoda ko- kujući netaktičnost mladog «buntovnika
na kraju, a prije toga slijede razne meto- ji je direktni rezultat nepostojanja institu- bez razloga», ili se jednostavno moleći
de institucionalnog šikaniranja i elimini- cionalizacije konflikata, za koju je odgo- za neka bolja vremena.
ranja. vorna niko drugi do vlast i razni autorite- Međutim, on je donio munjevitu odlu-
U kontekstu modernog vremena to ti, jeste i neoprezna intervencija jednog ku rizikujući sve: od društvenog statusa,
može biti sistematsko otežavanje inte- mladog revolucionara u stasavanju (Mu- porodice, pa do vlastitog života, a Uzvi-
gracije u matična društva svršenicima saa, a.s.), a koju je zlurada vlast dočekala šeni Svjedok nam to precizno prenosi: “I
različitih svjetski priznatih univerziteta i munjevitom presudom. Međutim, zlura- dođe čovjek s najudaljenijeg kraja grada
to kroz nametnute apsurdno skupe no- doj izvršnoj vlasti je jedan čovjek pomr- trčeći...”.
strifikacije marljivo stečenih svjetskih sio račune: “I dođe čovjek s najudaljeni- Pošto se radilo o vremenskoj oskudici
diploma. Najžalosniji dio je da te svjet- jeg kraja grada trčeći. Reče: “O Musa! prouzrokovanoj brzinom rekacije vlada-
ski priznate diplome (koje nailaze na Uistinu, velikani o tebi odlučuju da te juće klike, naš junak je donio brzu odluku
otvorena vrata u cijelom naprednom svi- ubiju, zato izlazi. Uistinu ja sam ti od sa- o napuštanju vlastite zone komfora, te tr-
jetu) moraju doći pod urokljive oči orga- vjetnika.” (El-Kasas: 20) čeći krenuo s informacijom koje je spasi-
na zaostalog lokalnog ministarstva obra- O ovom čovjeku sa najudaljenijeg la život jednom od pet najutjecajnijih
zovanja koje uživa apsurdno smiješan kraja grada klasični komentatori su izre- Allahovih poslanika u cijeloj ljudskoj hi-
kli različita mišljenja, razilazeći se oko storiji.7
rejting u svjetskom obrazovanju, što, na-
njegovog imena (npr. Šem’aan ili
ravno, dovodi do nepovratnog odljeva
Šem’uun), svjetonazora (da li je bio vjer- Ponavljanje historije
umova koji svojim znanjem i konkuren-
nik ili nevjernik), pripadnosti Musaovoj
tnošću mogu ugroziti krute i privatno-in-
ili faraonovoj porodici, itd. Međutim, ne- Izuzetno je zanimljivo da se u
68 teresne životne predstave inferiornih mi-
osporno je da je pomenuti čovjek pravo- Kur’anu spominje jedan drugi čovjek s
ni-diktatora.
vremeno došao s informacijom koja je najudaljenijeg kraja grada koji isto tako,
Drugi, ništa manje aktuelan način
Musau, a.s., spasila život. poput Musaovog, a.s., savjetnika, dolazi
“klanja” djece, momaka i djevojaka4 je
Zanimljiv detalj iz prethodne scene je trčeći u pomoć dvojici drugih poslanika
eliminacija velikog broja svršenika razli-
jasno isticanje da je taj čovjek došao iz čiji su životi bili ugroženi od strane rulje
čitih islamskih svjetskih univerziteta od “najudaljenijeg kraja grada”. Ta činjenica razbješnjele predloženim novim život-
strane klaustrofobične lokalne vjerske za- nam otvara pogled na nove dimenzije ci- nim zakonima. “I dođe sa najudaljenijeg
jednice i to kroz uvjetovanje da imaju je- jele scene, bacajući svjetlo na neke Musa- kraja grada čovjek trčeći. Reče: ‘O na-
dan dio obrazovanja završen kod kuće, a ove navike. Čovjek koji je spasio život rode moj! Slijedite izaslanike...’” (Ja-
ne u inostranstvu (lokalne medrese, npr.). Musau, a.s., kretao se u sasvim drugom Sin: 20)
Na taj način vjerske institucije i autoriteti dijelu grada, te imao pristup zakonodav- Indikativno je da se u Kur’anu ponovo,
bezočno anuliraju mukotrpan trud, rad, nim i izvršnim sjednicama gdje je odluči- iako se radi o sasvim novom kontekstu,
godine žrtve i samoodricanja djece pri- vano o pojedinačnim i kolektivnim sudbi- ističe udaljenost prebivališta ili polazne
padnika svoga “stada” o kojem bi trebali nama ljudi. tačke s koje kreće trčeći još jedan volonter
voditi cjelokupnu brigu. I to je samo je- Reče: “O Musa! Uistinu, velikani o zauzimajući stranu malobrojnijih (dvojice
dan od vještačkih načina stvaranja satani- tebi odlučuju da te ubiju...” poslanika) i žrtvuje svoj život.
zirane vjerske opozicije, dijeljenja ljudi u Njegovo oslovljavanje Musaa, a.s., Čovjek s kraja grada iz poglavlja El-
stranke/grupe na bazi dekorativnih deta- ličnim imenom i Musaovo, a.s., prihvata- Kasas i čovjek s kraja grada iz poglavlja
lja, te njihove zloupotrebe u dnevno-poli- nje savjeta da napusti grad govori nam da Ja-Sin su primjeri na kojima Stvoritelj
tičke svrhe (npr. skretanjem pažnje s vla- su se njih dvojica od ranije poznavala, ilustrira:
stite neučinkovitosti) i jeftinog ubiranja
J poena.5
uzimajući u obzir da čovjek ne uzima tek
tako savjete na ulicama od nepozantih
a) važnost munjevitog djelovanja;
b) bitnost zauzimanja jasnih, karak-
O Razlika između razvijenih zemalja
današnjeg vremena i država koje su na
ljudi. ternih i odlučnih stavova u odnosu na
Musa, a.s., je bio čovjek široke lepe- predstavnike dobra i zla svakog mjesta i
U rubu siromaštva leži u uspjehu prvih da ze kontakata s najrazličitijih ljudskim vremena;
ponude svojim građanima jednake šanse profilima, a na koje je uspijevao ostaviti c) nužnost širokog spektra kontakata s
R u kojima će svako moći zadovoljiti vlasti- jak i pozitivan utisak. Kako drugačije ljudima različitih profesija i prebivališnih
N ti osjećaj bitnosti i korisnosti. Dok jedni
uspješno recikliraju otpatke, praveći od
objasniti spremnost čovjeka kojeg se ni-
je direktno ticala sudbina ovog mladića
zona, pošto dugoročnu brigu o svim as-
pektima društva mogu povesti samo si-
A njih ekološka naselja, drugi od potpuno (Musaa, a.s.) da napusti sav svoj kom- hronizovani timovi različitih ljudi;
neupotrijebljenih i neiskorištenih mladih for, te dotrči bezglavo prije faraonovog d) potreba prevaljivanja dužeg puta u
L ljudi prave društveni otpad.6 odreda za likvidaciju, birajući prečicu, i ime viših ciljeva;
POVRATAK U BUDUĆNOST

e) korisnost poznavanja ljudi s pristu-


pom miljeu zakonodavno-izvršne vlasti;
f) obaveznost uzimanja savjeta od lju-
di s različitim tačkama posmatranja stvar-
nosti;
g) jedna hrabra životna odluka trajnija
je od cijelog vijeka ljigavog života.

Rizik i procjena momenta


Možda je najupečatljivija poruka u
priči o čovjeku s kraja grada sadržana u
istaknutom konceptu rizika koji po svojoj
prirodi zanemaruje pasivizirajuću prora-
čunatost8, a kojoj zdušno pribjegavaju
ljudi bez ideala, prebrzo kapitulirajući
pred izazovima života.
Naši junaci s kraja grada su mogli
predvidjeti da će im to jedno neproraču-
nato djelo ugroziti sve što su ostvarili do
tada, ali im je bilo važnije da osjete radost
zbog (pokušaja) spašavanja jednog živo-
ta. Bila im je milija slast hrabrog suprot-
stavljanja i prkosa nasilnicima od svega
što su ostvarili do tada.9 Uspomena na je- 2
Arogantno i nadmeno ponašanje nikad ne reflektu- tve glasi: živimo na prostoru koji je okružen s 400
dan hrabar potez ljepša je od svih poklona je neki vid “nadsamopouzdanja” nego je uvijek milijuna kršćana i kao muslimani možemo biti poje-
odraz skrivenog osjećaja inferiornosti, tj. potrebe deni za jedan doručak u Beču, Washingtonu ili Bri-
života koji su nam stigli bez rizika. pojedinca ili ustanove da kroz gordo i nadmeno po- selu, te nam kao instituciji koja deklarativno vodi
Mnogi uspješni poslovni ljudi svjedo- našanje drži druge ljudi na distanci pošto su vlastiti brigu o svim Bošnjacima ne preostaje ništa drugo do
če da svaka temeljitija analiza opravdano- autoritet izgradili na blefu ili lažnim vrijednostima. da koketiramo s različitim vlastima i centrima, pa i
sti ulaska u neki biznis jasno govori da se Istinski kvalitetni ljudi ili institucije su lahko dostu- da kršćane preplašene različitim oblicima islamskog
on ne isplati jer je rizik od neuspjeha veći
pni i jednostavni pošto nemaju rupa koje moraju
prikrivati. Lav je jednostavan u svojoj kretnji i ni-
buđenja uspokojimo serviranjem na pladnju određe-
nog broja probuđenih/zblahnutih muslimanskih gla-
69
od šansi za uspjeh. Osoba koja matematič- kad se ne pretvara jer ima dovoljnu snagu na koju se va, te udovoljimo porivima našeg zabrinutog okru-
ki izračuna sve moguće negativne poslje- može osloniti. Za razliku od nekih ribica ili ptičica ženja. Otud se može čuti vapaj određenih vjerskih
dice koje se mogu izroditi stupanjem u koje, usljed mnoštva slabosti, kad osjete ugroženost službenika/autoriteta koji pozivaju sekularnu polici-
koriste različite forme nadmenog paradiranja koje ju i državnu sigurnost da dođu pomesti ono što oni
brak neće nikad zasnovati porodicu. ima funkciju blefa. nisu znali (htjeli) upotrijebiti i usmjeriti.
Žrtvujući figuru na šahovskoj tabli mi 3
Naše bh-društvo obiluje ljudima opisanog mentali- 7
Musa, a.s., je, naravno, poslušao taj savjet i povu-
riskiramo da budemo nadvladani brojno- teta. Od političara kojima poltronski tepaju sa “dok- kao se van dometa faraonove vlasti, učeći tajne re-
šću protivničkih figura. Međutim, sama tore” do polupismenih biznismena s oskudnim sred- formatorskog djelovanja kao i podrobnije shvatanje
njoškolskim obrazovanjem koje njihovi uposlenici društveno-političkih procesa od različitih mudraca
naša spremnost na rizik nas čini bogatiji- ozbiljno oslovljavaju, bez trunke ironije ili podsmi- (npr. Šuajb, a.s., Hidr itd.), te kroz vlastito iskustvo
ma u odnosu na protivnike koji nisu spre- jeha, s “ekselencijo”, do minornih direktora kojima i to cijelu narednu deceniju. Jedna šahovska mu-
mni na to jer su paralizovani strahom od njihovi podređeni podilaze laskavim titulama “pro- drost kaže: “Nijedan velemajstor nije dobio partiju
gubitka, a samim tim plašljivi, tromi u fesore” ili “efendija”, te se usiljeno smijući i beska- šaha konstantno napadajući, nego se u određenom
rakterno cerekajući primitivnim dosjetkama i šala- momentu morao povući s ciljem sticanja prednosti.”
pokretima, bezlični i bezidejni. ma svojih nadređenih nesavjesno im stvarajući ilu- Dok prepoznavanje momenta povlačenja podrazu-
Rizik nas prvenstveno obogaćuje po- zoran osjećaj kvalitete zarad ličnih beneficija. mijeva poznavanje geostrateških činjenica, faza ra-
trebnim dozama adrenalina koji aktivira ci- 4
Stvoritelj ističe da je diktatorski sistem Musaovog, zličitih društvenih tokova, političkih procesa, a naj-
jelo naše biće.10 Ljudi koji prevaljuju velike a.s, vremena eliminirao samo muškarce, ostavljaju- više vlastitih slabosti.
ći u životu žene, a što je i razumljivo pošto su žene 8
Ta pasivizirajuća proračunatost se, uglavnom, ak-
prostorne daljine žureći, s ciljem pomoći, toga vremena bile daleko od samosvjesnosti i većih tivira poput zloćudnog implantata u našem organiz-
spasenja ili širenja vidika kod drugih, grade intelektualnih dometa, lahko su kontrolisane, te nisu mu onog momenta kad zasnujemo porodice, dobije-
sebi svijetlo mjesto u ljudskoj historiji. diktatorima tog vremena ni u snu predstavljale mo- mo potomstvo i razvijemo prve veće životne ljubavi
Ima li ljepšeg zadatka od priskakanja guću opasnost. Moderno vrijeme obiluje samosvje- koje neko ili nešto može ugroziti. Pokažite mi rodi-
snim ženama čiji misaoni dometi premašuju kahve, telja koji neće pristati na neki nekreativan, mizeran
u pomoć bespomoćnima koje ugrožavaju
neumoljivi životni valovi ljudskog nera-
keranje, odijevanje, flert i trač, te se kao takve siste-
matski “kolju”, poput pripadnika vlastite vrste muš-
ili prljav posao nakon što mu rođeno dijete tugaljivo
i bespomoćno ponovi kako je gladno ili kako mu
J
zumijevanja i nepravde? Naravno, ne ra- koga spola.
Jasno je da se u mladim umovima mogu naći neke
jesenje kiše kvase unutrašnjost dotrajalih cipela.
Stvoritelj nam slika dubinu razmišljanja i veličinu
O
čunajući tepanje papagaju. q 5 9

nerazrađene ili “mrtve” ideje, s tim da se njima treba


prići roditeljski, a ne isključivo maćehinski, kao što
srca čovjeka s kraja grada nakon što ga je njegov
narod ubio: “I reći će se: ‘Uđi u džennet!’ - a on će
U
Bilješke: je slučaj u domaćoj praksi.
6
Države s maćehinskim odnosom prema svojim
reći: ‘Kamo sreće da narod moj zna zašto mi je
Gospodar moj oprostio i lijep mi prijem priredio!’”
R
“I on uđe u grad neopažen od stanovnika njegovih građanima, tj. vjerske institucije s kalkulatorskim (Ja-Sin: 26-27).
N
1

i u njemu zateče dvojicu ljudi kako se tuku, jedan je odnosom prema svojim vjernicima u nemilosrdnim 10
Ovdje, naravno, nije riječ o nepotrebnom riziku
pripadao njegovu, a drugi neprijateljskom narodu,
pa ga zovnu u pomoć onaj iz njegova naroda protiv
uvjetima kakvi su bošnjački imaju dugu tradiciju
žrtvovanja određenog broja vlastitih sinova zarad
zaplovljavanja jahtom u uzburkano more, niti o rizi-
ku preticanja vozila na nepreglednoj krivini ili utr- A
nekoliko momenata blagonaklonosti različitih cen- kivanju jednosmjernom ulicom noću s ugašenim
L
onog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari ša-
kom i - usmrti...” (El-Kasas: 15). tara moći. Racionalizacija koja stoji iza te vrste žr- svjetlima i tome slično.
DIJALOG CIVILIZACIJA

Ramazanske poruke i pouke

Ramazan i post
Alem ef. Crnkić

Došao vam je ramazan. To je mjesec


Allahovog blagoslova. Allah vas u njemu
čuva, spušta vam Svoju milost, briše vam
grijehe i uslišava vam dove. Allah vas
gleda kako se natječete u ramazanu i po-
nosi se s vama pred melekima. Dajite sve
od sebe da kod vas Allah vidi samo do-
bro. Doista je nesretan onaj tko bude
uskraćen Allahove milosti u ovome mje-
secu! (hadis prenosi Taberani)
Ramazan – arapski ϥΎπϣέ ramadan;
deveti mjesec hidžretske godine ima bo-
gatu etimologiju i simbolična značenja. O
etimologiji riječi ramadan prisutna su tri
mišljenja. Prvo mišljenje je da je ramazan
dobio ime po tome što postač ožedni i
osjeća žestinu vrućine (jermudu saimu).
Drugo mišljenje je da je ramazan dobio
ime zato što se u tom mjesecu ponajviše
sagorijevaju ili prže grijesi zbog dobrih
70 djela (turemmedu fihi ez-zunub). Kao do-
kaz ovome stavu citira se i hadis Allaho-
vog poslanika, s.a., u kome se kaže: “Ra-
madan je nazvan tako jer on spaljuje gri- mo Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni ci dobro pazi šta slijedi, jer će nakon toga
jehe Allahovih robova.” (er-Razi, et- grijesi koje je prije učinio!” (Buharija); uslijediti neko dobro koje se naređuje ili
Tefsiru’l-kebir, V, 91) Treće mišljenje po ‫ض‬-da-Daman, ili jamac ulaska u Dže- zlo koje se zabranjuje.” Kao i većina
kojem se prilikom davanja imena ovom nnet. Ramazan je mjesec u kojem se otva- islamskih propisa post je propisan poslije
mjesecu desila jaka vrućina (ar. remda), raju džennetska vrata na osnovu hadisa: Hidžre, u Medini. Budući da je odvikava-
pa je tako ovaj mjesec i dobio naziv ra- “Kada dođe Ramazan, otvaraju se dže- nje od navika i prohtjeva jedna od najte-
madan, tj. mjesec vrućine. nnetska vrata, zatvaraju džehennemska i žih stvari, post je propisan tek poslije
Menavi prenosi od El-Talikanija da je šejtani se vežu u okove!” (Buharija). Sva- Hidžre onda kada se u dušama ljudi učvr-
u svom djelu Hazairu-l-Kuds naveo 60 ko dobro djelo u Ramazanu se višestruko stila vjera u Allaha Jednoga i Jedinoga i
imena ramazanu. Ševkani citira El-Ma- nagrađuje što je izuzetna prilika da se za- namaz i kada su ljudi svikli pokoravati se
verdija da je rekao kako se ramazan u pri- radi Džennet. kur’anskim odredbama. Tako se na post
jeislamskom periodu nazivao natik. Za ‫ا‬-Aa-Eman-sigurnost od vatre. Rama- prešlo postepeno. Post kao propis je pro-
vrijeme Poslanikovog života mjesec ra- zan je mjesec u kojem se i oni koji su za- šao kroz dvije etape: u prvoj etapi osoba
mazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji radili džehennem oslobađaju od džehe- koja je bila dužna postiti i koja je u mo-
donosi opskrbu. nnemskke vatre (ukoliko se iskreno i gućnosti imala je pravo izbora da posti,
Ramazan u izvornom jeziku ima pet skrušeno pokaju) na osnovu hadisa: “Post što je bolje, ili da ne posti, ali da plaća
slova-harfova, koja prema islamskom je štit-brana kojim se rob štiti od vatre.” fidju u vidu hranjenja jednog siromaha.
učenjaku Abdulhalimu el-Kišku, simboli- ‫ن‬-Nun-nurullah- Allahovo svjetlo. Tako su oni koji su htjeli postili, a drugi
J ziraju sljedećih pet značenja: Ramazan je mjesec u kojem Allahov nur nisu postili već su plaćali fidju. Ibn Dže-
O ‫ر‬-ra-Rahmet (milost), koja se posebno
izražava u mjesecu ramazanu. Ramazan
osvjetljava vjerničke kuće u kojima se
ustaje na sehur i u kojima sve miriše na
rir prenosi od Mu´aza b. Džebela, da je
rekao: “Kada je Allahov Poslanik došao u
U je posebno mjesec Božije Milosti (rahme- ramazanski ugođaj i ambijent. Medinu, postio je na Dan Ašure i tri dana
ta). Jedno od lijepih Božjih imena je Mi- od svakog mjeseca.” Zatim je Allah, dž.
R lost (rahmet); Sukcesivnost propisivanja posta š., naredio post mjeseca ramazana, objav-
‫م‬-ma-Magfiret (oprost grijeha). Ra-
N mazan predstavlja najbolju priliku u go- O vjernici, propisan vam je post...
ljujući Poslaniku: “O vjernici! Propisuje
vam se post…” pa do ajeta: “A oni koji s
A dini za traženje oprosta od Uzvišenog na
osnovu hadisa: “Tko isposti Ramazan, sa
(Kur’an)
Abdullah ibn Abbas, r.a. kaže: “Kada
mukom velikom poste, otkup je da siro-
maha nahrane!” Tako je onaj tko je htio
L čvrstim imanom (vjerom), nadajući se sa- čuješ Allahov poziv sa riječima O vjerni- postio, a onaj tko nije htio postiti nahra-
DIJALOG CIVILIZACIJA

nio bi siromaha. Potom je Allah, dž. š., nit od crne niti zore; od tada postite do no- da se pridobije Božja naklonost ili da se
post stavio u dužnost zdravoj osobi koja ći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok zadobije Božija uputa (prema Židovskoj
je kod kuće, a dopustio staroj osobi, koja ste u i’tikafu u džamijama. To su Allahove enciklopediji). U islamu post nije vezan
ne može podnijeti post, da ne posti, granice, i ne približujte im se! Eto tako za motiv tragičnosti, žalosti već post u
objavljujući: “Pa koji od vas bude u ra- Allah objašnjava ljudima propise Svoje da islamu ima svoju duhovnu, socijalnu i
mazanu kod kuće…” bi se onoga što im je zabranjeno klonili.” zdravstvenu dimenziju.
Od Seleme b. El-Ekwe’a se prenosi da (El-Bekare, 187.) U duhovnom smislu post jača volju i
je rekao: “Kada je objavljen ajet: ‘A oni Ovaj ajet mnogo je obradovao musli- izdržljivost, uči obuzdavanju i suzbijanju
koji s mukom velikom poste, otkup je da mane jer im je njime dopušteno da se sa- prohtjeva. U socijalnom smislu kroz post
siromaha nahrane!’, tko je htio od nas je staju sa svojim ženama, jedu i piju tokom na najbolji način suosjećamo sa milijuni-
postio, a tko je htio da ne posti, davao bi cijele noći, odnosno do pojave zore. ma gladnih u svijetu kojima je post sva-
fidju, sve dok poslije nije objavljen ajet Ovim ajetom ukazana im je milost, pru- kodevica jer je poznata izreka sit glad-
koji je derogirao prethodni: ‘Pa koji od žena olakšica i oproštena prethodno uči- nom ne vjeruje.
vas bude u ramazanu kod kuće…’” njena prekoračenja. U zdravstvenom smislu post pročišćava
Druga etapa je bila dokidanje izbora i crijeva, jača želudac, uklanja štetne naslage
obaveznost samog posta za one koji nisu Post kao drevni ibadet iz organizma, smanjuje gojaznost i preopte-
bolesni niti na putu. Ova etapa propisiva- rećenost stomaka. Poslanik Muhammed
nja islamskog posta je bila najrigoroznija ...kao što je propisan onima prije a.s. je rekao: “Postite, bit ćete zdravi.”
jer je zabrana jela, pića i spolnog odnosa vas... (Kur’an)
bila zabranjena nakon prvog sna. Naime, Ibn Kajjim el-Dževzije u svome tefsi- Cilj posta je bogobojaznost
ashabi su u prvi mah jeli, pili i osamljiva- ru prenosi od Ibn Abbasa da se ovaj dio (takvaluk)
li se sa ženama dok ne bi zaspali ili kla- ajeta odnosi na prethodne narode, među
njali jaciju-namaz. Kada bi zaspali odno- koje spadaju jevreji, kršćani i oni koji su ...da biste bili bogobojazni... (Kur’an)
sno klanjali jaciju-namaz ništa od toga im prije njih živjeli. Rešid Rida u svom ču- Izraz ΍ϮϘΗ (takva) je jedan od onih ko-
nije bilo dopušteno do sljedeće noći. venom tefsiru Tefsiru’l-menar komenti- ji se u Kur’anu često spominje, na oko
Buhari prenosi od Bera’a b. ‘Aziba da rajući ovaj ajet prenosi od Muhammeda 300 mjesta. Jedan od glavnih ciljeva svih
je rekao: “Kada bi neki ashab Allahovog Abduhua da je rekao: “Allah dž.š. nije na- islamskih propisa je postizanje takvaluka
poslanika, a. s., postio, pa se prikučio if- veo niti je imenovao tko su ti što su bili u srcima njegovih sljedbenika. Postoji
tar, a on zaspao prije nego što bi se iftario, prije nas, odnosno, kome je pored nas jedna predaja koja kaže da je jedne prilike
svu noć i sutrašnji dan ne bi ništa jeo sve post stavljen u obavezu. Općepoznato je vođen dijalog između Omera i Ubejj ibn
dok se ponovo ne smrkne.” Tako je Qajs da je čin posta poznat svim vjerama pa Ka’ba. Navodi se kako je Omer r.a. pitao 71
b. Sarme, ensarija, koji je danju radio s čak i idolopoklonstvu. Čak su i stari Egip- Ubejja ibn Ka’ba o bogobojaznosti, a
brašnom, postio i kada se prikučio iftar ćani, u doba idolopoklonstva poznavali ovaj ga je priupitao: “Zar ti nisi nekada
otišao je kući i zatražio od svoje žene da instituciju posta. Od njih je taj čin prene- išao putem punim trnja?” “Svakako”, od-
jede. Ona je odgovorila da nema ništa sen i u staru Grčku.” govori Omer. “Pa što si radio?”, upita ga
spremljeno, ali će mu zgotoviti. Njega je En-Nesefi tumačeći ovaj dio ajeta ka- Ubejj ibn Ka’b. “Uložio sam svu snagu i
u međuvremenu savladao umor i on je za- že: “Oni koji su nam prethodili od vjero- trud (da se ne nagrdim)”, odgovori Omer
spao. Kada ga je žena vidjela, reče: “Teš- vjesnika i naroda, do Adema pa do našeg ibn Hattab. “Eto, to ti je bogobojaznost”,
ko tebi!” Polovicom sutrašnjeg dana spo- vremena”. Prenosi se da je prvi koji je po- odgovori Ubejj ibn Ka’b.
menuti enarija se onesvijestio. Ovo je bi- stio ramazan bio Nuh, a.s. nakon što je Poznati mufessir i šehid Sejjid Qutb
lo spomenuto Božijem Poslaniku, pa je izišao iz lađe. Evidentno je kako je post kada tumači ovaj ajet u svome tefsiru ve-
objavljen ajet: “Vama je dozvoljeno da u drevni ibadet, odnosno dio univerzalne li: “Na taj način ukazuje se veliki cilj po-
noćima ramazana odnos sa svojim žena- institucije ljudskog roda. Musa a.s. je na sta. To je bogobojaznost. Bogobojaznost
ma imate.” Ashabi su se tome jako obra- Sinaju pred dobivanje Tevrata postio 40 koja se budi u srcima ljudi dok izvršavaju
dovali, pa je objavljen i ajet: “Pa jedite i dana i noći. I Isa a.s. je postio iščekujući ovu obavezu, predajući se Allahu u želji
pijte sve dotle dok vam ne bude razgovi- objavu Indžila. Kod određenih naroda da ostvare Njegovo zadovoljstvo. Bogo-
jetna bijela od crne niti svitanja!” post je bio neka vrsta pokajanja i pokore bojaznost čuva srca ljudi da ne pokvare
Također se prenosi kako su neki ashabi, pa je prakticiran u danima tuge i nevolje post čak ni smijehom u mislima. Oni ko-
među kojima Omer i Ka’ab bin Malik, uži- jima se Kur’an obraća znaju šta znači bo-
vali sa svojim ženama nakon što bi zaspali gobojaznost kod Allaha, znaju težinu bo-
oni ili njihove žene, što im je teško padalo te
su se požalili Vjerovjesniku, s.a.v.s.
gobojaznosti. Bogobojaznost je cilj kome
teže duše vjernika. Ovaj post je upravo i
J
Poslije je objavljen sljedeći ajet, kojim put koji vodi ka bogobojaznosti. Tekst
Kur’ana uzdiše smisao bogobojaznosti
O
su konačno zaokružene odredbe o postu:
“Dopušta vam se da se u noćima dok traje pred očima vjernika, ukazuje na cilj i U
post sastajete sa svojim ženama; one su svjetlo do čega čovjek doseže putem po-
odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah sta.” (U okrilju Kur’ana, I, 81-82). R
zna da vam je bilo leško, pa je prihvatio
pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sa-
Čuveni učenjak Rešid Rida (Tefsiru’l-
menar, II, 145) kada tumači riječi
N
da sastajle s njima u želji da dobijete ono le’allekum tetteqūn / da biste bogobojazni A
što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte bili kaže da upravo iz ovih riječi saznaje-
sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu mo razlog propisivanja posta i objašnjenje L
DIJALOG CIVILIZACIJA

njegove najveće koristi i najviše mudrosti.


Naime, post priprema postača za bogobo-
jaznost prema Allahu, dž.š., tako što po-
stač ostavlja svoje dozvoljene i prirodne
strasti potčinjavajući se naredbi Uzvišeno-
ga Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi.
Time on odgaja sebe da ostavi i zabranjene
stvari te da bude strpljiv u njihovu nečinje-
nju. Stoga je Allahov poslanik, s.a., rekao:
͉ ϟ΍ ˵ϒ ˸μ˶ϧ ϡ˵ Ύ˴ϴ ͋μϟ΍ – Post je pola strplji-
ή˸˶ Βμ
vosti (Ibn Madže, Sunen, I, 555).
Imam-i Gazali u svom velikom kitabu
tajnu posta objašnjava na slijedeći način:
“...Cilj posta je ukrašavanje jednom od
osobina Uzvišenoga Allaha, tj. osobinom
samedijjeta (Samodostatnosti), i slijeđe-
nje meleka u u obuzdavanju strasti, koli-
ko je to moguće, jer su meleci bezgriješ-
ni. Čovjek se nalazi na stupnju iznad ži-
votinje jer posjeduje svojstvo razuma koji
prosvjetljava put slamanja strasti, a na Cilj i svrha svih objava je jedinstvena, Propis posta zauzima posebno mjesto u
stupnju ispod meleka, jer ga strasti obuzi- kao što je jedinstveno i vrijeme u kojem bogatoj ramazanskoj panorami. Post je naj-
maju, i on se bori protiv njih. Kad god su objavljene. Naime, sve četiri velike specifičnije obilježje ramazanskog života i
osoba utone, preda se strastima, padne u objave (kitabi) i sve manje objave (suhu- najveći ibadet koji se može uraditi u ovom
svijet najnižih bića i približi se položaju fi) objavljene se u mjesecu ramazanu. To mjesecu. Kroz post vjernik iskazuje svoju
životinja. A kad god potčini strasti, izdi- je prva činjenica na koju Kur’an ukazuje ljubav prema Bogu jer je spreman u ime
gne se u viši svijet, svijet ‘ilijjūna, stupanj govoreći o ovom velikom mjesecu. Me- Boga i radi Njegovog zadovoljstva odricati
meleka. Meleci su bliski Allahu, dž.š., pa đutim, Allah ne objavljuje samo ovu op- se od svih hranjivih tvari i tjelesnih užitaka
ko ih slijedi i okiti se njihovim svojstvima ćenitu informaciju o tome da je Kur’an od zore do zalaska sunca, ali istovremeno
bit će blizak dragome Bogu, poput mele- objavljen u mjesecu ramazanu, već doga- suosjećati sa svim gladnima u svijetu i time
72 ka.” (Ihja’ ‘ulumi’d-din, II, 99-100). đanju Prve objave posvećuje cjelokupnu blagodat hrane više cijeniti. Posteći tijekom
Muhammed Abduhu o postu kaže: suru ukazujući nam na taj način na izvan- dana vjernik se trudi razvijati snažan osjećaj
“Post stvara kod postača osjećaj stalnog redni značaj koji taj događaj ima u životu samodiscipline ispoljavajući osobinu str-
Božjeg nadzora i tako povećava njegov muslimana. Allah kaže: “Mi smo ga po- pljivosti koja posebno treba biti doći do
stid. Ovaj osjećaj Božje prisutnosti najva- čeli objavljivati u Noći kadr, a šta ti mi- izražaja tijekom ramazana. Post u islamu
ća je garancija očuvanja duše od griješe- sliš šta je Noć kadr? Noć Kadr je bolja od nije samo suzdržavanje od hrane već suzdr-
nja, ustrajnosti na Božjem putu i sreće na hiljadu mjeseci.” Najvrijednija noć u go- žavanje od laži, ogovaranja, prenošenja tu-
Ahiretu. Pogledaj hoće li onog koji posti dini jeste Noć kadr koja se nalazi u mje- đih riječi, strastvenih pogleda i griješenja
iskreno vjerujući u Allaha dž.š. i znajući secu ramazanu. To je noć uspostavljanja uopće. Prema tome, post svim bićem u isla-
da On budno prati sve njegove postupke, prvog kontakta između Boga i Njegovog mu će biti nagrađen od Boga, a rezultat ta-
varati i zavaravati ljude...” poslanika Muhammeda, a.s. Noć prve kvog posta treba biti naučiti savladati sa-
objave. U pomen na taj veliki događaj mog sebe odnosno znati potčiniti strasti i
Ramazan je mjesec Božjih Objava Allah je blagoslovio Noć kadr određujući prohtjeve na način da one moraju biti potči-
da ona bude bolja od hiljadu mjeseci. njene čovjeku, a ne čovjek njima.
U mjesecu ramazanu počelo je objav- Ostale Božije objave došle su ovim U ramazanu intenzivnije učimo, prou-
ljivanje Kur’ana... (Kur’an) redom: “Suhufi su objavljeni prve noći čavamo Kur’an koji predstavlja središnju
Mustafa el-Meragi, govoreći o blago- ramazana, Tevrat je objavljen šeste noći istinu islamskog života u kojem musliman
datima ramazana, posebno ističe dvije: “U ramazana, a Indžil je objavljen trinaeste živi od rođenja pa sve do svoje smrti.
mjesecu ramazanu su dvije velike blago- noći ramazana.” Na osnovu ovog hadisa Kur’an je vjerni pratilac muslimana kroz
dati: blagodat Kur’ana i blagodat nauke, znamo da su, na primjer, deset zapovijedi čitav životni put; kao dijete uči određene
J svjetla i upute i blagodat zadobijanja svega
toga...”
objavljene Musa, a.s., za vrijeme ramaza-
na. Na osnovu navedenog možemo za-
odlomke Kur’ana napamet, u svakodnev-
nim namazima Kur’an se uči, i kada se že-
O Stav većine učenjaka (džumhuru-l-ule- ključiti da je mjesec ramazan poseban
mjesec radi toga što su u njemu objavlje-
ni i kada umire i kada biva ukopan, Kur’an
prati muslimana. Kur’an je tkivo od koga
ma) je da se dotični ajet odnosi na spuštanje
U Kur’ana sa Levhi mahfuza na Bejtu-l-izze ne sve Božije objave. je život muslimana satkan, kako kaže Sej-
(najbliže zemaljsko nebo) što se dogodilo u jid Husein Nasr. Svaki kur’anski ajet nosi
R mjesecu ramazanu. Trenutak dodira Neba i Zaključak u sebi dubok smisao i poruku, pa se sa si-
N čovjeka, trenutak spuštanja Objave, najvaž-
niji je čas u cjelokupnoj povijesti svijeta. Ramazan je mjesec koji povezuje dva
gurnošću može reći da nema nijednog ži-
votnog pitanja koje Kur’an nije dotakao.
A Objava koja je od Boga dolazila oblikovala veoma značajna momenta u životu musli- Kur’an, prema tome, treba stalno učiti,
je i još uvijek oblikuje način života većine mana: obavezu ramazanskog posta i sje- proučavati i napajati se njegovim sadržaji-
L stanovnika planete Zemlje. ćanje na objavljivanje Kur’ana. ma koji imaju trajnu vrijednost. q
MURSELOV ĐULISTAN

Kako od vehabije napraviti Mahatmu Ghandija?

Putovanje tamnim vilajetom


Husein ef. Hodžiću i mome dedi Arif agi
Filip Mursel Begović

Prvi put kada sam posjetio Trebinje, vam psuju majku, u sebi možete učiti
namjera mi je bila bolje istražiti svoje tekbir, i na kraju, nevjerojatno, pobijediti.
obiteljsko korijenje, upoznati grad svojih Ako neko izjavi vehabije su došli po našu
predaka, međutim, ispalo je da sam u tre- djecu, primijetit ćemo da su narkomani
binjskom kraju primio jednu sasvim dru- odveli puno više naše djece od vehabija.
gu uputu. Počesto, mi koji smo porije- Mogli bi pritom dodati: jok, bolan, kakve
klom bosansko-hercegovački muslimani, vehabije, u Trebinju sve fin čoek, par
a ne živimo u BiH, znamo jadikovati i sa- Ghandijevaca, par hiljada kokardi i par
njariti za našom matičnom domovinom, stotina narkomana. Uz to, svi koji ne žive
domovinom naših pradjedova, deda i na- u zemljama gdje su muslimani većina, i
na. Pa nije u dijaspori baš bajkovito, po- koji tvrde nije nam lahko, isto treba po-
sebno kada obnoć postaneš manjina, a slati u muslimansku karaulu – Medžlis
oko tebe oskudica muslimana, nema bo- Islamske zajednice Trebinje – da uz Hu-
sanskog duha, nema one autentične sein ef. i stotinu trebinjskih muslimana
atmosfere koja vam umije, oplahne dušu. heroja prođe rehabilitaciju. Znamo da tih
Nakon što sam upoznao Husein ef. Hod- karaula ima još, hodimo u Banja Luku,
žića, glavnog imama trebinjskog, svako Zvornik, Srebrenicu, Prijedor, Foču... i
moje takvo sanjarenje i jadikovanje palo nemojmo previše zanovijetati.
je u vodu. Nakon što sam vidio realne Kada sam se jednom vratio u Zagreb
probleme s kojim se muslimani tog kraja iz Bosne, u svoje malo mjesto pored slo- 73
suočavaju i bitke koje vode, upoznao sam Husein efendija i Ghandijev džihad venske granice, gdje nema džamije u ko-
jedan sasvim novi vid borbe na Allaho- joj bi klanjao, poželio sam da sve zagre-
vom putu: borbu saburom. Husein efendi- Za vrijeme prvog posjeta Trebinju bačke crkve postanu džamije. Što bi to
ja nije Trebinjac, a tamošnji muslimani svjedočio sam kako trebinjska mladež na bilo lijepo iako zvuči fantazmagorično. U
ga nazivaju narodnim herojem. Ma, ka- ulici, uz pjevni refren, efendiji dobacuje: mome Trebinju ima obnovljenih džamija,
kav narodni heroj – pomislio sam. Zar Balijeee, spalili smo vam džamije ili Hod- elhamdulillah, ali su prazne. Da bar jedna
nisu vremena Boška Buhe, Mirka i Slav- ža... majku ti tvoju... Hajde sada uz taj preseli u Zagreb, mislila je ova krivo na-
ka i ostalih partizanskih heroja bombaša očiti poziv na megdan ostanite pribrani, dahnuta budala. Ali, kada bi sve crkve
davno iza nas? Nismo li na kraju i prezre- pa nemojte poželjeti uzvratiti tu vrst uda- bile džamije, onda bi i ljudi koji se u nji-
li te lažne idole kojim su nam ispirali mo- raca, pa kud puklo da puklo. Husein ef. ma mole bili neki drugi ljudi, onda bi i
zak 50 godina? Danas više nemamo hero- nikada to nije učinio, samo je mirno od- kuće koje okružuju crkve bile neke druge
je, imamo raju koja se pita za šta smo se mahivao rukom i nastavio srkati kahvu. kuće, onda bi i kapidžici i pendžeri druga-
to mi borili i imamo jednu novu generaci- Tada sam shvatio da je on sasvim neobi- čije škripali, avlije bi drugačije sijale i
ju bombaša muslimana koja diže policij- čan narodni heroj, recimo poput Maha- mirisale. I sada, vidite, do čega insana
ske postaje u zrak? Ali, svako vrijeme tme Ghandija, koliko god to neobično može odvesti sanjarenje i maštanje – do
ima svoje negativce. U Trebinju i Repu- zvučalo. Čak mi je nedavno na um palo, etničkog čišćenja, molim lijepo, do ruše-
blici Srpskoj prepoznati su kao oni koji su kao reakcija na dizanje u zrak policijske nja džamija, do rušenja crkvi. I zaista,
rušili džamije, klali i protjerivali musli- postaje u Bugojnu, da bi te gnjevne i srdi- makar on to i ne shvaćao, onaj koji je sru-
mane. Zato, radi ravnoteže u svemiru, te muslimane označene kao vehabije tre- šio džamiju, kao da je srušio i crkvu. Da
svako vrijeme mora imati i svoje pozitiv-
ce, pa eto i narodne heroje. Ako je Husein
balo poslati na rehabilitaciju u Medžlis
Islamske zajednice Trebinje. Složit ćemo
smo tako razmišljali, da neki nisu bili
opijeni samo sobom i svojom veličinom i
J
ef. Hodžić mogao doći iz Teočaka i gor- se da je srdžba opasna ovisnost, elem, tre-
ba ju liječiti kao i druge ovisnosti poput
da se nisu povodili za svojom bolesnom O
ljivo braniti pravo trebinjskih Bošnjaka maštom, ne bi se sada zamarali. Osjećam
da povrate i nanovo sagrade svoje džami- narkomanije. Možda je previše smjelo jednu nevjerojatnu bliskost s muslimani- U
je, da vrate svoju zemlju, vakufe, ako je bosanske vehabije nazvati narkomanima, ma koji žive na većinski srpskim i hrvat-
on mogao žrtvovati na Allahovom putu zapravo, nije nimalo korektno, ali svaka- skim teritorijima u BiH. Vjerojatno, ta R
svoje zdravlje, i fizičko i mentalno, onda
mogu i ja, iz Zagreba, dati sve od sebe da
ko da neki od njih pate od opasnih i srdi-
tih ovisnosti. Zato bi ih poslali Husein
srodnost proizlazi iz načina na koji musli-
mani, kada su manjina, ispovijedaju svo-
N
pomognem trebinjske muslimane (zajed- efendiji da ih pouči Ghandijevskoj meto- ju vjeru. Uzmimo na primjer Bajrame u A
no s ostalim Trebinjcima iz Skandinavije, di džihada: borbe nenasilnim putem. Sje- Trebinju i Zagrebu. Izađete iz džamije,
Amerike, Australije… pa i iz Sarajeva). dite mirno, srčete kahvu, slušate kako krenete prema gradu i tamo nema nikoga L
MURSELOV ĐULISTAN

s kime bi podijelili praznični ugođaj, ne- nosti i prošlosti. Oni su otišli s čitavom dje. Krivo pitanje braćo muslimani. Ako
ma nikoga s kime bi se izljubili. Vama je delegacijom radnog naroda i komunistič- nećemo mi klanjati, klanjat će naša djeca,
Bajram, ostatku svijeta nije, nama su ke samouprave. Oni su kremirani, a s nji- klanjat će moj sin, inšallah, klanjat će moj
iznutra upaljeni kandilji i srca su nam za- ma je u pepeo otišla i nada u duhovno unuk, moj praunuk. Pa što se uopće pita-
livena šerbetom, a u izvanjskom svijetu, ozdravljenje. Za njima neće ostati mezari, mo, uđimo u džamije i klanjajmo, odmah,
na ulici, sve je kao i obično; ljudi idu na oni su bezimeni. Njih ćemo, ruka mi gori a vrijeme buduće prepustimo Allahu dž.š.
posao, u Zagrebu Kroate s kravatama če- što ovo pišem, morati zaboraviti. Oni su Zar ne treba tijelo održavati da bi hodalo,
kaju tramvaj, a u Trebinju Srbi s omčama otišli iz Trebinja uz zvuke limene glazbe kuće ličiti da bi u njima stanovali, zar ne
oko vrata čekaju, a da i sami više na znaju i otuđili se od mezarja naših djedova. Uz treba automobile popravljati da bi vozili?
koga. Ima neke posebne slasti u tome da njih, nažalost, stoje i oni koji se nikada Tako treba i u džamijama klanjati, da bi ih
Bajrame slaviš iznutra, barem imamo neće opametiti, neki raseljeni Trebinjci sačuvali od rušenja, da bi Allah dž.š. nama
osjećaje da je duhovna nagrada veća. koji preko ljeta, koristeći skandinavske i džamijama koje izgradismo zadovoljan
Znaš točno kada je pravoslavni i katolički godišnje odmore, svoje džamije gledati iz bio, a ne pred džamijama tupavo stajati i
Božić, ne možeš to ne primijetiti jer vašar srpskih kafana. Oni se pitaju tko će u tim postavljati pitanja na koje ne znamo odgo-
je posvuda, a uz sve to. Dedica Božičnjak obnovljenim džamijama klanjati, a umje- vora. Sve to da bi mogli jednog dana reći
umotan je u fini papir potrošačkog druš- sto da obave namaz, odlaze na dubrovač- – halal olsun, bilo je vrijedno dočekati kraj
tva. Dakle, ti si njihovih praznika itekako ku rivijeru, na kupanje. Na sve moguće puta. Prije odlaska duboko se nakloniti,
svjestan, a oni tvoje ne vide, jer ih gleda- načine oni se trude zaboraviti da će i oni halal olsun, i Srbi i Hrvati i Židovi i četnici
nje u tvoju unutarnjost ne zanima, a pone- jednog dana morati otići pod zemlju, i da i ustaše i balije i konkvistadori, narkoma-
kad i uznemiruje. Zato je naša vjera saču- će odgovarati zašto nisu popunili mjesto ni, pingvini, i Begovići i pobornici nadna-
vala, tajanstvenost, dostojanstvo i stidlji- u safu gdje je nekad od Allaha dž.š. dže- ravnog reda stvari i vjernici lažnih religija,
vost, i zato od našeg Pejgambera nikada nnet iskao njihov babo i dedo. Otići će, hvala vam dragi moji, halal olsun. Čuvajte
neće nastati superzvijezda u nekom od bi- bespogovorno, nepovratno, bez ostatka i mi džamijske ćilime, odoh ja sada, sjetite
zarnih mjuzikla. bez opoziva. U Trebinje će se vazda vra- me se dovom i dopustite da neprimjetno
ćati nekolicina nas, uz oštro zavijanje bu- uđem u džamiju prostom oku nevidljivu -
Za njima neće ostati mezari, oni re na moru, uz tiho jecanja vjetra, po žezi koja se zdravim i živim srcem zida.
su bezimeni i mraku, ne da uživamo u lijepom gradu
Trebinju s pogledom na lepe srpske de- Zažmiri sinko, zažmiri
Mojoj užoj obitelji u Trebinju je malo vojčice već da gledamo u naše lijepe dža-
ostalo, nemamo imovine, međutim, uz mije, da u njima nurli klanjamo, i na kraju Elem, Trebinje nije nestalo iz mene, iz
74 pomoć Husein efendije i svog dobrog ro- da legnemo u svoje kaburove, pod zvijez- mog najdubljeg genetskog koda, iz moga
đaka Fadila Begovića, koji se vratio iz dom i polumjesecom, pod fesom, da nas srca. Međutim, treba i srce oživjeti, treba ga
Švedske, posjetio sam s babom Seadom Allah sačuva kaburskog azaba. probuditi iz sna da bi se sjećalo. Tada nas
mezar moga rahmetli pradjeda Arifa Be- Pitaju me često zašto toliko odlaziš u ništa ne može razočarati, rasrditi, baciti na
govića. Otkrio sam zatim, na Jasenu Bosnu i Hercegovinu? Odgovaram uvijek koljena, možemo s Husein ef. srkati kahvu i
iznad Trebinja, mezarje svojih čukundje- isto – za mene je svaki odlazak u Bosnu mirno slušati uzvike Balije, zapalili smo
dova. To je najvrednija imovina koju čo- malo hodočašće, u Hrvatsku se vratim bo- vam džamije. Treba srce biti okupano vje-
vjek može poželjeti. Kada sam na mezari- lji, namaz mi je bolji. Drži me ta predanost rom da bi se znalo na pravi način braniti.
ma svojih predaka vidio turban i fes, kada vjeri neko vrijeme i potom iščezne, zatim Svjesni da se sve događa Njegovim određe-
sam vidio polumjesec i zvijezdu, to je bi- ponovo moram otići u Bosnu. Neprestano njem, s pouzdanjem da ćemo uživati u peri-
la potvrda i znak moga identiteta. In- moram obnavljati svoje hodočašće. Zašto vojima Njegove prisnosti, nama će na kraju
šallah, uskoro ću u Trebinje odvesti svo- je to tako? Pa nije zbog lijepe prirode, pa biti svejedno slavimo li Bajram među vuko-
ga sina Lukmana, čim prohoda, odvest ću nije zbog bosanskih rijeka i planina, pa ni- vima ili među muslimanima. Na odlasku iz
ga da mu pokažem naše porijeklo, odvest je zbog onih nesretnih piramida u Viso- Trebinja ispratio me rođak Fadil, suznih
ću ga u obnovljene džamije i mesdžide u kom: jer ima lijepe prirode i u Italiji, Au- očiju. Taj smireni dedo reče mi tad da krv
starom gradu Trebinju, u Pridvorcima, u striji, ima je i u Hrvatskoj, Sloveniji, ima nije voda. Istom su nas prenuli pucnji iz pi-
Kotezima, Skočigrmu, Gornjoj Lastvi i piramida u Egiptu, ma nije zbog toga. To štolja, neka neartikulirana glazba i neobični
Grančarevu, Zasadu, odvest ću ga u Žu- je zbog moje braće muslimana, to je zbog uznemiravajući uzvici: gotovo kao da konj
pu, odvest ću ga da vidi fesove na mezar- džamija, zbog munara na obzorju. Baš me jaše magarca, kao da horoz ženi jastreba,
jima svojih predaka. Učinit ću to jer ti su briga za Bosnu bez muslimana. Zato u nju kao da vam u želucu živi pijani srpski ratni
J mezari drvoredi identiteta moga sina.
Jednom ću i ja biti to drvo čiji je korijen
dolazim, da bi se napio vjere, da bih ju
očvrsnuo. Da u Trebinju nema Husein ef.
zločinac. Bila je to srpska svadba. U povor-
ci automobila vijorile su se četničke zastave
O tevhid, a grane bogobojaznost. U tihoj
povorci ću otići jer svi na koncu moraju
Hodžića, da nema preostalih muslimana, s mrtvačkim glavama, orio se neki turbo
meni ne bi bilo tako slatko dolaziti. Pa bra- folk, da skratimo – prizor od kojega ledi krv
U otići. I onaj koji je džamiju gradio i onaj ćo, da nema obnovljenih džamija, da nema u žilama. I dedo Fadil se malčice uzrujao,
koji ju je rušio, odlaze pod različitim naših mezarja, čemu bi se nadali, a musli- ustuknuo je nad ovom sablasnom svadbe-
R okolnostima, odlaze i u tome im ne mo- man nadu ne smije gubiti, nipošto ju ne nom povorkom, iako ju često viđa u Trebi-
N žeš pomoći. Bježi vrijeme prošlo u vrije-
me buduće, otišao je moj dedo Ahmet i
smije gubiti. Zar je uopće moguće da se
neki pitaju tko će jednoga dana klanjati u
nju. Bit će opet rata Fadile – rekoh na rubu
jada. Fadil me nježno i rodbinski prigrli i
A njegov sin dedo Arif, sve redom vrli mu- netom obnovljenim džamijama: izgradi- šapne: Zažmiri sinko, zažmiri! I zažmirio
slimani, došli su Sead, Mursel i Lukman, smo ih, lijepo da ljepše ne može biti, ma- sam jer jednostavno moraš tako u Trebinju,
L a između nas bilo je Begovića bez buduć- šallah, ali, zaboga, nema tko klanjati ov- moraš biti baš poput Mahatme Ghandija. q
SADRŽAJ OGLASI

SADRŽAJ

UVODNIK
POPIS STANOVNIŠTVA 2011.
(Ne)očekivane promjene . ................................................................... 3
ISSN 1334-5052 Poštovani sunarodnjaci, Bošnjače i Bošnjakinjo!
BOŠNJACI U HRVATSKOJ Podsjećamo Te da će se od 1. do 28. aprila/travnja
PREPORODOV JOURNAL Simpozij “Cazinska krajina u XX. stoljeću” ......................................... 4 2011. godine održati Popis stanovništva, kućanstava i sta-
mjesečnik KDBH “Preporod” Silovanja u proteklom ratu u BiH . ....................................................... 8 nova u Republici Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je tajnost
Izdavač: Bosansko-hercegovačka zbilja ........................................................... 10 prikupljenih podataka zagarantirana Zakonom o popisu sta-
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Promocije novih knjiga Seada Begovića ............................................. 13 novništva te da će oni biti korišteni isključivo u statističke svrhe.
“Preporod” Posljednja prozivka maturanata ......................................................... 15 BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE Ovaj Popis stanovništva za nas Bošnjake u Hrvatskoj
Glavni urednik: Izbor novog rukovodstva BNZH ....................................................... 17 ima višestruko značenje: kao homogeni nacionalni kolekti-
Ismet Isaković vitet u Republici Hrvatskoj zasigurno možemo poboljšati svoj
Srebrenica – simbol bošnjačkog otpora i tuge ................................... 20
Poštovani Bošnjaci, položaj u svim sferama društva. Popis stanovništva jedin-
Zamjenik glavnog urednika: Tradicionalni posjet Srebrenici ........................................................... 25
stvena je prilika da Bošnjaci potvrde i ojačaju poziciju druge
Filip Mursel Begović Krajiška ljepotica ................................................................................ 26 dragi sunarodnjaci! nacionalne manjine po brojnosti (prema Popisu iz 2001. go-
Redakcija: Epske tvorevine o identitetu . ............................................................ 28 dine) i isprave štetu kojoj su sami doprinijeli izjašnjavanjem
Amina Alijagić Čarobna ljepota riječi, glazbe i scenskog prikaza . ............................. 30 pripadnosti nepriznatoj i nepostojećoj nacionalnoj kategoriji
Mirza Mešić Potresne fotografije ........................................................................... 32 Historijski je trenutak ispraviti štetu koju smo na – Muslimani, kako se tada polovica našeg naroda izjasnila.
Sena Kulenović KDBH “Preporod” u Zvorniku, Trebinju i Mostaru ........................... 33 prethodnom Popisu stanovništva 2001. sami sebi Povijesni tokovi uvelike su određivali sudbinu našeg
Edis Felić nanijeli. naroda i njegova imena. Posljednji rat u Bosni i Hercegovi-
Osman – čovjek koji je zadužio muslimane u Hrvatskoj . .................. 35
Faris Nanić ni za nas je, između ostalog, značio konačnu i neupitnu de-
Suradnici: HRVATSKA finiciju našeg imena i identiteta. Dok nas je ime Musliman,
Mirsada Begović • Izjasni se jedinim svojim imenom – Bošnjak – jer time prvi puta primjenjeno u Popisu 1971., s jedne strane, oču-
Moj galebe ......................................................................................... 37
Ajka Tiro Srebreniković doprinosiš da se potvrdimo kao druga nacionalna manjina valo kao kolektivitet, s druge je ostavljalo isuviše prostora
Edina Smajlagić po brojnosti u Republici Hrvatskoj i uvećavaš svoja prava! za kojekakve manipulacije. Ime Bošnjak konačno nas po-
INTERVJU – TARIQ ALI
Avdo Huseinović (BiH) Muslimani nemaju monopol na glupost ............................................. 39 vezuje sa zemljom i prostorom koji su naši preci nastanjivali
Edin Tule (BiH) • Poštuješ li samoga sebe, bit ćeš poštovan! Ono si što jesi: stoljećima i koji nas određuju kulturno i povijesno.
Amel Suljović (BiH) državljanin Republike Hrvatske, Bošnjak/Bošnjakinja po Ideja o vraćanju našeg historijskog imena Bošnja-
2 BOSANSKI BAROMETAR 75
rodu, jezik ti je bosanski, a vjera islam. ci usvojena je 27./28. septembra/rujna 1993. godine na
Adresa: Nova britanska politika prema BiH . .................................................. 44
Preporodov Journal Drugom bošnjačkom saboru u Sarajevu, a ono je potvr-
Dostojanstven odgovor Sarajeva i Tuzle ............................................ 46 đeno i amandmanom na Ustav BiH iz 1994. godine te
Ilica 35, 10000 Zagreb Udar na državu BiH ........................................................................... 48 Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH iz 1995. godine.
Telefon/faks:
+385 (0)1 48 33 635
Pokopano 775 posmrtnih ostataka ....................................................
Politički motiviran zahtjev ..................................................................
50
51
Bošnjače/Bošnjakinjo! Time je iskorišteno pravo našeg naroda da konačno odlu-
čuje o svome imenu.
e-mail: Svoj položaj u Republici Hrvatskoj sami određujemo
kdbhpreporod@zg.t-com.hr IZ SVIJETA i gradimo. Oklijevanjem da se izjasnimo svojim jedinim
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr • Tajnost prikupljenih podataka zagarantirana je Zakonom o stvarnim nacionalnim imenom – Bošnjaci smanjujemo ka-
Ima li pilota u avionu? . ....................................................................... 52
ismet.isakovic@sk.t-com.hr popisu stanovništva. pacitet naših općih i političkih prava. Ustavnim zakonom
web: www.kdbhpreporod.hr
KULTURA RH propisano je da broj izjašnjenih pripadnika nacionalne
Žiro-račun: Braća Morići . ..................................................................................... 59 • Popis stanovništva jedinstvena je prilika da Bošnjaci manjine direktno određuje kapacitet tih prava u koje spada
ZABA 2360000-1101441490 Veliki prosvjetitelj i pisac .................................................................... 60 potvrde svoju brojnost ispravljajući grešku s posljednjeg i pravo na zapošljavanje njezinih pripadnika u državnim
Devizni račun: Popisa kada se polovica našeg naroda izjasnila kao institucijama.
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 PRIČE IZ BOSNE Muslimani. Iako nijedan kolektivni identitet nije u cijelosti homo-
Svjetski rekorder iz Breze ................................................................. 62 gen, bošnjaštvo svakako odražava naš kolektivni identitet.
Cijena: 20 kuna • Ime Bošnjak/Bošnjakinja konačno nas povezuje sa zemljom Ime Bošnjaci napokon nam je omogućilo da sve razlike
Pretplata: i prostorom koji su naši preci nastanjivali stoljećima i koji objedinimo i pomirimo. Danas mi Bošnjaci, koji živimo u
ŽIVJETI ISLAM
RH 100 HRK godišnje nas određuje kulturno i povijesno. Hrvatskoj, prihvaćamo Hrvatsku kao svoju domovinu (što
Žena u islamu (I) ................................................................................ 64
BiH 25 KM godišnje smo potvrdili i velikim brojem učesnika u Domovinskom
J Svijet 20 E godišnje
POVRATAK U BUDUĆNOST
• Po Ustavnom zakonu RH, broj izjašnjenih pripadnika
nacionalne manjine direktno određuje kapacitet njezinih
ratu), a Bosnu i Hercegovinu osjećamo zavičajem i izvorom J
Tisak: svoje historije, kulture, tradicije, identiteta i imena. Zato s
O mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Čovjek s kraja grada .......................................................................... 67
općih i političkih prava u koje spada i pravo njenih ponosom možemo reći da smo: državljani Republike O
pripadnika na zapošljavanje u državnim institucijama. Hrvatske, po nacionalnosti Bošnjaci, da nam je je-
U Tiskano uz financijsku potporu iz DIJALOG CIVILIZACIJA
zik bosanski, a vjeroispovijest islam. Ponosimo se U
Državnog proračuna Republike Ramazan i post . ................................................................................. 70
R Hrvatske putem Savjeta za nacionalne onim što jesmo jer samo tako zaslužujemo pošto-
vanje onih s kojima dijelimo životni prostor.
R
manjine Republike Hrvatske MURSELOV ĐULISTAN IZABERI SVOJE JEDINO IME
N N
Na naslovnoj stranici: Putovanje tamnim vilajetom .............................................................. 73 BOŠNJAK/BOŠNJAKINJA Glavni odbor BNZH
A Počitelj A
OGLASI
L Popis stanovništva 2011. godine ........................................................ 75
10000 Zagreb • Ilica 54 • tel: 48 19 377 • fax: 48 48 201 • e-mail: bnzh@zg.htnet.hr L
(NE)OČEKIVANE PROMJENE
MOJ GALEBE
INTERVJU: TARIQ ALI
UDAR NA DRŽAVU BiH
ŽENA U ISLAMU
ČOVJEK S KRAJA GRADA
RAMAZAN I POST
PUTOVANJE TAMNIM VILAJETOM

MEĐUNARODNA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA


“POKAŽIMO SVIJETU LJEPOTE UNE”

You might also like