Professional Documents
Culture Documents
1. MATERIJALNA KULTURA :
Arheologija nebioloških ostataka: artefakata ,proizvodnja i upotreba oruđa ,oružija i dr. predmeta...
( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLOGIJA ). Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomoću njih nastaju artefakti.
2.OSTEOLOGIJA:
Paleontologija – znanstvena disciplina koja istražuje prve pojavae oblika života na Zemlji. Zemlji. Paleontologija je
znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog
postojanja sačuvanim u stijenama. Uključuje proučavanje fosila tijela, tragova, brloga, odbačenih dijelova, koprolite, i
kemijske ostatke. Suvremena paleontologija postavlja drevni život u njegov kontekst, proučavajući kako su dugoročne
fizičke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju života, kako su
ekosustavi reagirali na te promjene, i zauzvrat promijenili planetarni okoliš, te kako su ti međusobni odzivi utjecali da
današnju bioraznolikost. Dakle, paleontologija se preklapa s geologijom, proučavanjem stijena i formacija stijena, te s
botanikom, biologijom, zoologijom, i ekologijom, disciplinama koje proučavaju živa bića i njihovu interakciju. Polenologija
je proučavanje peluda, suvremenog ili fosilnog.
paleozoologija (životinje),
paleobotanika (biljke),
mikropaleontologija (mikrofosili).
*u koštanoj srži nalazi se kalijev karbonat (mineral,tj.nematerijalna sustanca), zahvaljujući kojoj ljudski ostaci ostaju
sačuvani duže vrijeme.
Fosili- okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika života na Zemlji. Fosili su najčešće ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki
dijelovi vrlo brzo raspadnu. U iznimnim slučajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sačuvani i meki dijelovi, a takva nalazišta
nazivamo Lagerstatten. To su vrlo vrijedna nalazišta iz razloga što organizmi s mekim tijelom mogu činiti i do 60% individua u
moru. Meki dijelovi se također mogu sačuvati smrzavanjem i desikacijom (isušivanjem). Fosili (na latinskom, fossus, što znači
"iskopan") su mineralizovani ili drugačije sačuvani ostaci - ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) - životinja, biljaka
i drugih organizama. Budući da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama, također su poznati i pod nazivom fosilni zapisi.
Proučavanjem fosila bavi se paleontologija. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava, budući da prirodni materijali teže
raspadanju. Da bi organizam postao fosiliziran, njegovi ostaci treba da budu što prije pokriveni sedimentom. No, postoje iznimke
tome, kao u slučaju kad se organizam okameni, tj. petrificira, ili čak ostane u sredini bez kiseonika, poput dna jezera. Postoji
nekoliko različitih tipova fosila i procesa fosilizacije.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. Međutim, fosili također
mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je još uvijek bio živ, kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili
reptila. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi, za razliku od fosila tijela. Konačno, život iz prošlosti može za sobom ostaviti podatke
koji se ne mogu vidjeti, ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova. Živi fosili" je izraz koji se koristi za žive vrste, koje
blisko podsjećaju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka, pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "oživio."
Paleontografija- proučava prve pojave čovjeka na Zemlji. Paleontoloških istraživanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije
naslaga, kao i za razumijevanje uvjeta taloženja, te pomažu u rješavanju problema utjecaja današnjih promjena na klimu i okoliše.
Također su nazaobilazna u geološkom kartiranju, ali i istraživanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija.
Osteologija- (grč. osteon- kost; logos-nauka) je naučna disciplina koja se bavi naučnim istraživanjem ljudskih kostiju
*pomoćne discipline su joj arheologija i fizička antropologija
Osteologija detaljno istražuje:
*Patologija (patološka anatomija) je znanost koja se bavi proučavanjem bolesti, odnosno promjenama na stanicama,
tkivima i organima nastalim tijekom bolesti. Naziv je izveden od dviju starogrčkih riječi, πάθος - pathos što znači bol ili
patnja te λόγος - logos što znači riječ ili znanost.
Osteologija je veoma često upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem
određivanja :
- epifisealna fuzija(epifiza-spužvasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge ; fuzija- proces srastanja dvije ili više
kostiju ,npr: kod Rimljana zbog velike količine olova u organizmu )
TAFONIMIJA
TAFONIMIJA - je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem geoloških i bioloških procesa koji se odvijaju između
smrti nekog organizma i njegovog konačnog stanja u stijeni.
Tafonimija kostiju, izloženost kostiju utjecaju vremena , izjedanje (ugrizi) kostiju, tragovi ubistva (krvoločnost),
tragovi paljenja kao i dr. oblici djelovanja...
ZOO-OSTEOLOGIJA - predstavlja naučunu disciplinu koja istažuje životinjske ostatke pronađene u okviru arheološkog
nalazišta.
Takvi ostaci najčešće sadrže čvrste djelove životinjskog tijela. Za arheologiju takvi ostaci imaju važđnost zbog toga što
su mogli predstavljati dio čovjekove ishrane ili su životinje kojima isti ostaci pripadaju , korišteni za rad,transport,
odjevanje, dekoraciju ili kao dio određenog kulta... Istraživanje životinjskih ostataka pomaže arheolozima da razumiju
taktiku i strategiju ljudskog održavanja u prošlosti i cjelokupnu ekonomsku interakciju. Istovremeno ista istraživanja
upotpunjavaju našu današnju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoliša) u kojima je čovjek bio nastanjen.
-Normalni uvjeti/uslovi : Najčešće nalazi pronađeni u normalnom klimatskog i geografskom – geološkom okolišu i u
okviru uobičajni geografskih širina.
- Bakonybarkan
Geološki sedimenti tvore slojeve pomoću kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi). U pećinama mogu nastati geološki
sedimenti, taloženja koja se najčešće sastaju od niza slojeva (geoloških slojeva). U okviru geoloških sedimenata ,mogu
se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja čovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geoloških sedimenata.
- Ekstremni uvjeti:
a) očuvanje u vlažnom okolišu (OZETE-država Washingnton. Naselje kitolovaca. ; Holme Next the see,Nofolk,
Engleska(brončano doba)
c) očuvanje u hladnom (smrznutom) okolišu ( Barow, Aljaska.Datacija 1 500. Kultura Inuita ; Ledeni čovjek Ötztalen-a u
Alpama; Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru)
2. Geografski faktori - Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine
površine. Naziv potječe iz klasične starine, a upućuje na prvotno značenje geografije, pa je prema tome
nastala i riječ zemljopis.[1] Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem Geografija kao
znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih
najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih
prostornih dijelova (regija).
3. Klimatski faktori - Klima (sa grčkog nagib, klima) kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i
pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine
površine.
Ekologija je prirodna znanost. Ekologija proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u
kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim onih iz biologije,
koristi i saznanjima iz kemije, fizike, matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti.
1. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom), namjenjeni nekoj upotrbi npr: oruđe ,
oružije, odjeća, nakit, posuđe i sl....U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta, artefact) podrazumijevaju svi
objekti kioji su izrađeni ili preoblikovani ( modificirani).
-Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheoloških nalaza koji nastaju ( tj. Dolaze do izraza)tokom arheoloških
iskopavanja kao što su :
*putevi
Sva navedena artefakta predmeti su arheološkog interesa. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju
prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatnošću ( aktivizmom) , npr.:
- Morske školjke su djelovanjem čovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutrašnji dio ...
- Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u riječnim koritima a koji su djelovanjem čovjeka pomjereni
dublje od njihovog prirodnog nalazišta uz rijeku.Pri tome se mora paziti na značajnu razliku neki situacija.
Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani
fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane čovjeka (tj. Nisu
čovjekov proizvod a nije ih čovjek preoblikovao – modificirao)
- Navedene razlike su veoma česte i nejasne, npr.: kosti neki životinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti
predstaljaju artefakt iz tog razloga što je čovjek vršio intervenciju nad njima.
Položaj artefakta u arheološkom kontekstu iznimno je važan za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix
(Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheoloških konteksta i tako redoslijed taloženja na
"suhu" arheološki lokalitet. Matrica odražava relativni položaj i stratigrafski kontakte primjetan početak ) evidencije
slojeva.
2. Ekofakti- ne-artefakti; biološki organski ostaci. To su od ljudi ulovljene, uhvaćene ili sakupljane životinje ili
biljke , namjenjene kao izvor energije i ishrane. Ekofakti uključuju:
a) Životinjske kosti i ostatke biljaka
b) Tlo i sedimente koji mogu dati određene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u prošlosti .
3. Geofakti- akumulacija organskih ili neorganskih materija, nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr. polen od
žita)
ARHEOLOŠKI KONTEKST
- U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na određenom arheološkom lokalitetu veoma
je važno da se razumije kontekst arheoloških nalaza. Nalazi na terenu predstavljaju arheološki kontekst.
- Arheološki kontekst podrazumijeva (obuhvata)
1. Sve arheološke nalaze
2. Strukturu nalaza
3. Odnose (relacije) među arheološkim nalazima
4. Situacija na nalazištu.
Ako bi arheolozi sistemski istraživali razbacani materijal ,oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala.
Za iste je karakteristična upotreba neobrađenog, poluobrađenog, potpuno obrađenog kamena kojeg ustvari čini kamena
jezgra(core) koja se podvrgava obradi
PROBLEM TERMINOLOGIJE
U potpunosti obrađen kamen ustvari čini kamena jezgra prema kojoj se čovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na
više načina .
Prije svega slijedi pronalaženje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena.
Korištenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na način odbijanja njenih djelova , poslužili su određenoj
funkciji.
Retuširanje- dodatno oblikovanje kako bi se dobio konačni oblik radi neke funcije i najene.
Tokom obrade kamene jezgre nastaju određene količine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog odpada , koje se
određuje zajedničkim nazivom DEBITAGE.
Iako se odbijene oštrice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobičajnu oštricu
Posebno odmjerenim udarcem čekića od kamene jezgre odbijaju se oštrice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji
mogu poslužit različitim namjenama
Oštrice (aflint bladel) se uglanom izrađaju kako bi se oblikovali strugači ili rezači, odnosno rezaljke
Oružija odnosno oruđa koja nastaju od pojedinačnih oštrica nazivaju s ealati (bladel tools)
Primjerci oštrica manjih dimentija (ispod 12 mm dužine) nazivaju se općim imenom mikroalati ( microblades)
Mikroalati bili su veoma često izrađivane i upotrebljivane tokom mezolitika , djelovi složenih oruđa..
U analizi oštica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne oštrice na način odbijanja od istih
manjih listića...
Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav može imati funkcjonalni oblik ili
predstavljat kao višak, odnosno otpad.
Obrade litičkog materijala naziva se općim terminom litička produkcija (litic production)
Obrada kame jezgre na način odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno korištenje
nazivaju se litička redukcija koja može biti primarna i sekundarna.
Pri istoj nastaje funkcjonalno oruđe, oružije, koje nastaje redukcijom izvorne kamene jezgre. Prije početka obrade
kamena jezgra je cjlovita.
Drugim riječima ,litičkom redukcijom nastaju kamene iverije („trijeska“, odlomci, krhotine)koje može a i ne mora imati
funkcijufunkcjonalne namjene.
U analizi arheološkog konteksta potrebno je naglasiti da arheološki pojam assamblage (skup predmeta) može u sebe
uključiti oruđe, oružije ,otpad i retuširanje, ali nije ogranicena samo na njih:
Analiza predstavalja jedan poseban oblik litičke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a litičkih
odbitaka / kameno iverje Chipped stone- bez obzira kakvi su oni tj. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec
predstavljaju odpad u punom smislu te riječi.
Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istraživanja različitih oblika tih istih odbitaka i otpada.
Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat litičke redukcije i kojeg čine prvenstveno materijal koji nastaje kao
odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao višak – otpad) tokom operacije obrade litičkog materijala...
ARHEOLOŠKA INDUSTRIJA
Arheološka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheološkoj znanosti s ciljem da se označi jasno
određeni niz (lanac) assemblage-a povezanih s činom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedinačih
predmeta u arheološkom kontekstu
Termin arheološka industrija veže se za najraniju prahistoriju u slučajevima pojave nizova assemblage-a u
okviru kojih se pojavljuje jasno određena proizvodnja pojedinačnih predmeta koji po svojim općim odlikama
pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda.
Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i
ponašanju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se može govoriti o pojavi posebno određenih arheoloških
kultura koja se razlikuju jedna od druge. Kada se govori o litičkoj industriji kao primjerima mogu se navesti
litičko – idustrijski odnosi ...