ARHEOLO KI PRAKTIKUM

zoologijom. te s botanikom..okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. petrificira. No. mikropaleontologija (mikrofosili). To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. kao u slu aju kad se organizam okameni. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti..ARHEOLOGIJA FLORE. Kona no. biljaka i drugih organizama.ivotinja. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. 2.kost.tj. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. 3.proizvodnja i upotreba oru a . Fosili (na latinskom.oru ija i dr. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. 2." Paleontografija. Zemlji. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). tj. Polenologija je prou avanje peluda. Da bi organizam postao fosiliziran. kako su ekosustavi reagirali na te promjene. Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral.POLENOLOGIJA. koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi. fossus. Dakle. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. prou avanjem stijena i formacija stijena.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. biologijom. ili ak ostane u sredini bez kiseonika.nematerijalna sustanca). Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu. tragova. a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. postoje iznimke tome. osteon. Fosili. paleontologija se preklapa s geologijom. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. paleobotanika (biljke).Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. suvremenog ili fosilnog. Uklju uje prou avanje fosila tijela. poput dna jezera.ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . budu i da prirodni materijali te e raspadanju. i zauzvrat promijenili planetarni okoli . Osteologija. odba enih dijelova. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ). te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost. za razliku od fosila tijela. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme. koprolite. 1. razli ita podru ija. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst.OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji. i kemijske ostatke. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava. ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji.. Me utim. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . predmeta. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. brloga. i ekologijom. 4.(gr .. ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste. pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio.

) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice.. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd.) . zubne naslage...                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura.

. .zubnih naslaga(tooth wear)..proces srastanja dvije ili vi e kostiju .) . tragovi ubistva (krvolo nost). fuzija.. tkivima i organima nastalim tijekom bolesti. Tafonimija kostiju.Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) . Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i.Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA .Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) ..npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) . daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni. Geografsko porjeklo osobe i sl. izlo enost kostiju utjecaju vremena . lahko lomljive. . .*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti.Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke . oblici djelovanja.Stanje skeleta osobe u trenutku smrti.pathos to zna i bol ili patnja te . krhke .Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju.) . tragovi paljenja kao i dr.Deformacija kostiju ( npr.logos to zna i rije ili znanost.) ..naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota . odnosno promjenama na stanicama.dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) ..vl ne . Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: ..epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane . Kost je itava ali ima poreme aje . . izjedanje (ugrizi) kostiju.

Arheologija . Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2. Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . Nomos = zakon . Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3.ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Socijalna nejednakost. ZOO-ARHEOLOGIJA. gr . istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju.predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija... eti ka arheologija) 3. . PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1.Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje .

mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata.Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi). odjevanje. Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) .      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija. Oko 5 000g. ABRI ± PRIPE AK .Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela. Pojavljuju se u metalnom dobu. Neolit.p. Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta.. Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju.e. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju .transport.n. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina..oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama). OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1.Bakonybarkan . . kori teni za rad. talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva). Vin a na Dunavu.g. U okviru geolo kih sedimenata .Zmijska humka . U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti. oko 1070. dekoraciju ili kao dio odre enog kulta. . Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella . Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) .Ekstremni uvjeti: .

). Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. 3. gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. planine. Geografski faktori . Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine. meteorologiju. Naselje kitolovaca.Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. rijeke. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1.Geografija (gr . Tako er. Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. . Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine. Rije ledenjak. biologiju i ekologiju. Aljaska.Klima (sa gr kog nagib. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2.[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. a upu uje na prvotno zna enje geografije. Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. stijene. Geolo ki faktori . oceane i druge dijelove Zemlje. Naziv potje e iz klasi ne starine.Datacija 1 500. tj. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija. Holme Next the see. Egipat. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Kultura Inuita .je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. klimatologiju. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika.Nofolk. . Klimatski faktori . hidrologiju.Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje.

. koristi i saznanjima iz kemije. Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. nakit.. odje a.. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit.. matematike. Iako se razvila kao grana biologije.... namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e . odje a.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta. fizike. te utjecaj tog okoli a na njih. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. . te brojnih drugih prirodnih znanosti. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani). oru ije.. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima. ekologija se.. osim onih iz biologije.a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus. posu e i sl. kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju.gr . bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1. Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika . nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi. Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom).

KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet. npr.:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva. npr... To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) .Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa. Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. Ekofakti. namjenjene kao izvor energije i ishrane.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima. Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). biolo ki organski ostaci. 2.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno . to s naziva spot dating. Ekofakti uklju uju: D.ne-artefakti. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. To su od ljudi ulovljene. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke . Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj.

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst. Provenijencija 3. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza..akumulacija organskih ili neorganskih materija. Sve arheolo ke nalaze 2. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr. Geofakti. njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. mezolita i neolita! . 3. Strukturu nalaza 3. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal . 3. Matrica 2. Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti . Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2.oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. Njegove pridru enosti ( asocijacije. Situacija na nalazi tu. ljunak. gline.associations). Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1..

Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene.Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog. potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana.. odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . poslu ili su odre enoj funkciji. OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak.. koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE.. U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. poluobra enog. PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . djelovi slo enih oru a. odnosno otpad. Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada . Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena.

Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada. oru ije.bez obzira kakvi su oni tj. Ona tako er.. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala. Drugim rije ima .otpad i retu iranje.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. oru ije . moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu . Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. odlomci. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e..liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita.

Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge.Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda.      ... Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful