ARHEOLO KI PRAKTIKUM

zoologijom. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka .oru ija i dr. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e. Kona no. fossus. Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti. predmeta.. Me utim. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova.okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. Zemlji. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . razli ita podru ija.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata .ivotinja.proizvodnja i upotreba oru a .OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ). Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. suvremenog ili fosilnog. kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila. 2. Fosili (na latinskom.(gr . ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste. Osteologija.. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. No. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. petrificira. prou avanjem stijena i formacija stijena.. Uklju uje prou avanje fosila tijela.ARHEOLOGIJA FLORE. postoje iznimke tome. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. 2. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral. i kemijske ostatke. za razliku od fosila tijela. 1. U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. osteon. Polenologija je prou avanje peluda. poput dna jezera. tj. mikropaleontologija (mikrofosili). drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. koprolite. odba enih dijelova. kao u slu aju kad se organizam okameni. tragova. biologijom.tj. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. te s botanikom. kako su ekosustavi reagirali na te promjene. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti.kost. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. biljaka i drugih organizama. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. Fosili. 4. brloga." Paleontografija. Da bi organizam postao fosiliziran. i zauzvrat promijenili planetarni okoli .ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . paleontologija se preklapa s geologijom.nematerijalna sustanca). Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). budu i da prirodni materijali te e raspadanju. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. paleobotanika (biljke). a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. i ekologijom. 3.POLENOLOGIJA. Dakle. pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio.. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota.

zubne naslage.) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice..) .                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd...

izlo enost kostiju utjecaju vremena .pathos to zna i bol ili patnja te .Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) ..zubnih naslaga(tooth wear).proces srastanja dvije ili vi e kostiju .Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju. Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i.Stanje skeleta osobe u trenutku smrti.) . oblici djelovanja.Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane . tkivima i organima nastalim tijekom bolesti....npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) . .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge . . lahko lomljive.dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) .logos to zna i rije ili znanost. . daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA . izjedanje (ugrizi) kostiju. tragovi ubistva (krvolo nost).naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .Deformacija kostiju ( npr. odnosno promjenama na stanicama. tragovi paljenja kao i dr. krhke . Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: . Tafonimija kostiju.vl ne .Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke .je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni.*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti.) . Kost je itava ali ima poreme aje . Geografsko porjeklo osobe i sl.Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) . . .) ... fuzija.

istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju.predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2. Nomos = zakon . . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3. PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1.ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. gr . Socijalna nejednakost. Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . Arheologija .Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje . eti ka arheologija) 3. Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . ZOO-ARHEOLOGIJA...

g.p.e. Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2.Ekstremni uvjeti: . U okviru geolo kih sedimenata . Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta. .Bakonybarkan . . Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju. talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva). Vin a na Dunavu. dekoraciju ili kao dio odre enog kulta. oko 1070.oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama)..      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) . Neolit. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) .Zmijska humka . odjevanje. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju . Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen.Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi).transport. Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella .mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata.. Pojavljuju se u metalnom dobu. OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1.n. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina.Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela. U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti. ABRI ± PRIPE AK . kori teni za rad. Oko 5 000g.

Naziv potje e iz klasi ne starine. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. biologiju i ekologiju. a upu uje na prvotno zna enje geografije.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. oceane i druge dijelove Zemlje. tj. . . Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. hidrologiju. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. Egipat. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1. Geolo ki faktori .Datacija 1 500. Kultura Inuita . ). klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine. rijeke. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. Naselje kitolovaca. Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u.Nofolk.Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. 3. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. Aljaska.Klima (sa gr kog nagib. klimatologiju. Klimatski faktori . Tako er. Rije ledenjak. meteorologiju. Geografski faktori .je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. stijene. Holme Next the see. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine.Geografija (gr . gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz.Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija.[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2. planine. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije.

ekologija se. Iako se razvila kao grana biologije. nakit. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. matematike.. osim onih iz biologije. oru ije..gr . namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e . nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi.. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit. fizike. bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost... Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. odje a. Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika ... odje a. Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja. koristi i saznanjima iz kemije. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima. te utjecaj tog okoli a na njih. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr. te brojnih drugih prirodnih znanosti. .U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom). posu e i sl. kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju.. artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani).. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1.a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus.

2. Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj..Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa. namjenjene kao izvor energije i ishrane. to s naziva spot dating. To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava. KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . Ekofakti uklju uju: D. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). biolo ki organski ostaci. koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet.. Ekofakti. Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva. To su od ljudi ulovljene.:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke . npr.ne-artefakti.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno .: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija. npr.

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

Matrica 2. Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst.. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima .associations). 3. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit. mezolita i neolita! . Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti . njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Geofakti. MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2.oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice. Provenijencija 3. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal . Situacija na nalazi tu. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta.akumulacija organskih ili neorganskih materija. Njegove pridru enosti ( asocijacije. Strukturu nalaza 3. ljunak. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1.. Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. 3. nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. Sve arheolo ke nalaze 2. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza. gline.

Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a. Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada . Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje.Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog. poslu ili su odre enoj funkciji. djelovi slo enih oru a. koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE. OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak.. odnosno otpad. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena... odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . poluobra enog.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene. Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina .

krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. oru ije . Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone.. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu ..bez obzira kakvi su oni tj. Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada.otpad i retu iranje. Ona tako er. odlomci. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e. Drugim rije ima . oru ije. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e.

. Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge. Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .      ..Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful