ARHEOLO KI PRAKTIKUM

ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. tragova. pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio. Kona no. 1. osteon. Uklju uje prou avanje fosila tijela. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . 2.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). suvremenog ili fosilnog. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju.ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . fossus. mikropaleontologija (mikrofosili). Zemlji. ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova. i ekologijom. 3.oru ija i dr. i zauzvrat promijenili planetarni okoli . Polenologija je prou avanje peluda. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. kao u slu aju kad se organizam okameni. Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost. paleontologija se preklapa s geologijom." Paleontografija.tj. te s botanikom.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . i kemijske ostatke. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. Da bi organizam postao fosiliziran. Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu.ivotinja.. logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. poput dna jezera. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme. za razliku od fosila tijela. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. No. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral. Dakle. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ).kost. Osteologija. biljaka i drugih organizama. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti.(gr .Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. paleobotanika (biljke). Fosili (na latinskom.proizvodnja i upotreba oru a . predmeta. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga. zoologijom. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju.nematerijalna sustanca). tj. 4. kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. koprolite. prou avanjem stijena i formacija stijena.okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. kako su ekosustavi reagirali na te promjene.POLENOLOGIJA..ARHEOLOGIJA FLORE. Fosili. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. postoje iznimke tome. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e. brloga. a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. odba enih dijelova. petrificira... ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste.OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji. budu i da prirodni materijali te e raspadanju. 2. Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije. Me utim. biologijom.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava. razli ita podru ija.

                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura.... zubne naslage.) .) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd.

Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: ..proces srastanja dvije ili vi e kostiju . .) . Tafonimija kostiju.*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti.Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju.Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) . ..Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane .Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) .. tkivima i organima nastalim tijekom bolesti..zubnih naslaga(tooth wear). . tragovi ubistva (krvolo nost). daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.) .. oblici djelovanja. fuzija.Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA .logos to zna i rije ili znanost. Kost je itava ali ima poreme aje . krhke . izjedanje (ugrizi) kostiju.pathos to zna i bol ili patnja te .dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) . Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i. lahko lomljive. tragovi paljenja kao i dr.naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .) .Stanje skeleta osobe u trenutku smrti.vl ne . . Geografsko porjeklo osobe i sl. odnosno promjenama na stanicama. izlo enost kostiju utjecaju vremena .Deformacija kostiju ( npr. ..Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke .je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni.

. PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2..ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. Arheologija . Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3.predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe .. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . eti ka arheologija) 3. ZOO-ARHEOLOGIJA. Nomos = zakon . istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju. Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija.Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje . Socijalna nejednakost. gr .

g. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) . Neolit.p.Zmijska humka .      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija. odjevanje.Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi). Pojavljuju se u metalnom dobu. OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1.Ekstremni uvjeti: . Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta.Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela. kori teni za rad. Oko 5 000g. ABRI ± PRIPE AK .mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata. Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. . . talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva).Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) . U okviru geolo kih sedimenata . dekoraciju ili kao dio odre enog kulta.oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama). Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella ..e. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina.n.Bakonybarkan . Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju.transport. U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti.. Vin a na Dunavu. Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju . oko 1070.

oceane i druge dijelove Zemlje. klimatologiju. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. hidrologiju.Nofolk. rijeke. Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. 3. meteorologiju. Geolo ki faktori . koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). stijene. gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz. a upu uje na prvotno zna enje geografije. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. ). biologiju i ekologiju. Rije ledenjak. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow.Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju.Klima (sa gr kog nagib.je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. Naselje kitolovaca. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine.[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1. planine. tj. Holme Next the see. Naziv potje e iz klasi ne starine. Kultura Inuita .Geografija (gr . Geografski faktori . Aljaska. Egipat. .Datacija 1 500. Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. Klimatski faktori .Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2. znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. . Tako er. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije.

... Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima. Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta. oru ije. Iako se razvila kao grana biologije.. posu e i sl. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit. ekologija se. nakit. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom). Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika . bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1. kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju.gr . te brojnih drugih prirodnih znanosti.. koristi i saznanjima iz kemije. . artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani). matematike. fizike. Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. osim onih iz biologije. namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e ..a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus.. te utjecaj tog okoli a na njih. nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi.. odje a. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. odje a.. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr.

To su od ljudi ulovljene. Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke .. Ekofakti. npr.ne-artefakti.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno . Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet. 2.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima.:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. to s naziva spot dating. Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva.. npr. biolo ki organski ostaci.Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa. Ekofakti uklju uju: D. namjenjene kao izvor energije i ishrane. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava.

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

Njegove pridru enosti ( asocijacije. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit. Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2. Strukturu nalaza 3. Provenijencija 3. Situacija na nalazi tu. njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal . Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst... ljunak.associations). nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr. 3. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. Matrica 2. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. Geofakti. mezolita i neolita! . Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti .akumulacija organskih ili neorganskih materija. gline. 3. Sve arheolo ke nalaze 2.oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza.

potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada .. PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a. odnosno otpad. Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . poslu ili su odre enoj funkciji. Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena. odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . poluobra enog. OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak. koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE. djelovi slo enih oru a. Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje..Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene..

Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada. oru ije..otpad i retu iranje. krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. Drugim rije ima .bez obzira kakvi su oni tj. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu . Ona tako er.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala.. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e. oru ije . odlomci. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita. ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone.

. Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge. Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda.      ..