ARHEOLO KI PRAKTIKUM

i kemijske ostatke. tragova. koprolite. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. poput dna jezera.okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. 4. predmeta.tj. 2. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. kao u slu aju kad se organizam okameni. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. paleobotanika (biljke). logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. budu i da prirodni materijali te e raspadanju. 1. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. osteon. mikropaleontologija (mikrofosili). a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten." Paleontografija. ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. paleontologija se preklapa s geologijom. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. i zauzvrat promijenili planetarni okoli . za razliku od fosila tijela. biljaka i drugih organizama. Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji.nematerijalna sustanca). fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. petrificira. Fosili.oru ija i dr. brloga. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru.. suvremenog ili fosilnog. 3. odba enih dijelova. Da bi organizam postao fosiliziran..ARHEOLOGIJA FLORE. koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. 2. postoje iznimke tome. Me utim. biologijom.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu.(gr . Kona no. te s botanikom.ivotinja. prou avanjem stijena i formacija stijena. i ekologijom.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1.POLENOLOGIJA.OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral. pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio. Fosili (na latinskom. zoologijom. kako su ekosustavi reagirali na te promjene. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija.ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . Osteologija. Zemlji. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama.proizvodnja i upotreba oru a . Polenologija je prou avanje peluda. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije.. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. Uklju uje prou avanje fosila tijela.kost. razli ita podru ija. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ). Dakle. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima.. tj. No. fossus. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila.

..) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice.) . zubne naslage.                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura.. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd.

tkivima i organima nastalim tijekom bolesti. Kost je itava ali ima poreme aje . oblici djelovanja. Geografsko porjeklo osobe i sl.) . lahko lomljive.Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) . .pathos to zna i bol ili patnja te .Stanje skeleta osobe u trenutku smrti..Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane .. Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: . .vl ne . izlo enost kostiju utjecaju vremena .naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .. odnosno promjenama na stanicama.Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA . fuzija. . izjedanje (ugrizi) kostiju..npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) ..*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti. tragovi paljenja kao i dr.) .. tragovi ubistva (krvolo nost). krhke .logos to zna i rije ili znanost. Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i.) . daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) .Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju.Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) .Deformacija kostiju ( npr.proces srastanja dvije ili vi e kostiju . .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke .zubnih naslaga(tooth wear). .je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni. Tafonimija kostiju.

predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. ZOO-ARHEOLOGIJA. Socijalna nejednakost. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija. Nomos = zakon . gr . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3. eti ka arheologija) 3. Arheologija . PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1... Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . .Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje .ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2. Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju.

Pojavljuju se u metalnom dobu.Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi).Ekstremni uvjeti: . U okviru geolo kih sedimenata . U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti. OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1. Oko 5 000g.e. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) . Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju .mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata.p.g.Zmijska humka . odjevanje. . kori teni za rad. . Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta.transport.Bakonybarkan . Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2. ABRI ± PRIPE AK . Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju. Neolit.n. dekoraciju ili kao dio odre enog kulta. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina. oko 1070..Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela. Vin a na Dunavu.      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) .. talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva).oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama). Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella .

Naziv potje e iz klasi ne starine. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. rijeke. ).[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine. Egipat. Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1.je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. Holme Next the see.Klima (sa gr kog nagib. 3. Klimatski faktori . meteorologiju. . Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. Aljaska. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine.Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. planine. stijene. klimatologiju. Geolo ki faktori . hidrologiju. .Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. Tako er. oceane i druge dijelove Zemlje. Kultura Inuita . Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2.Geografija (gr .Datacija 1 500. Rije ledenjak. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. biologiju i ekologiju. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija. Geografski faktori . a upu uje na prvotno zna enje geografije. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz.Nofolk. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. tj. Naselje kitolovaca.

. odje a.. kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju. nakit. posu e i sl.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta.. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani). Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr. Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. te utjecaj tog okoli a na njih. bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost. fizike.. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1.. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom). . Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja. Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika .. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima. koristi i saznanjima iz kemije. nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi..a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus. Iako se razvila kao grana biologije.. oru ije. matematike. ekologija se. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit.gr . te brojnih drugih prirodnih znanosti. namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e .. osim onih iz biologije. odje a.

biolo ki organski ostaci. koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet.. Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. namjenjene kao izvor energije i ishrane. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima.:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . to s naziva spot dating.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno .. To su od ljudi ulovljene. Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava. Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima. Ekofakti.Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa. 2. Ekofakti uklju uju: D. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . npr. Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva. npr.ne-artefakti. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke .

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1. Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst. 3. Sve arheolo ke nalaze 2. Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1. Njegove pridru enosti ( asocijacije. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti . Strukturu nalaza 3. gline.associations). nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. ljunak. Matrica 2. 3. Geofakti. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit..akumulacija organskih ili neorganskih materija. mezolita i neolita! . njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Provenijencija 3. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal ..oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza. Situacija na nalazi tu.

OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak. Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje.. potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. poluobra enog. PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada . Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena.Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog.. poslu ili su odre enoj funkciji. Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE.. odnosno otpad.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene. djelovi slo enih oru a.

Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e. ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³. Ona tako er. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada. odlomci. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. oru ije.. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu .. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita. Drugim rije ima .bez obzira kakvi su oni tj.otpad i retu iranje. oru ije .

Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge.      . Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi ..Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful