P. 1
arheoloski praktikum I

arheoloski praktikum I

|Views: 155|Likes:
Published by serhioramos

More info:

Published by: serhioramos on Nov 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/13/2015

pdf

text

original

ARHEOLO KI PRAKTIKUM

biljaka i drugih organizama. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA )..nematerijalna sustanca). koprolite. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. Fosili. 3. Uklju uje prou avanje fosila tijela. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova.ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. 1.OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji.. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije. osteon. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija .ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi.POLENOLOGIJA." Paleontografija.tj. Polenologija je prou avanje peluda. kao u slu aju kad se organizam okameni. paleobotanika (biljke). Me utim. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. suvremenog ili fosilnog. Kona no. predmeta. razli ita podru ija. Osteologija. budu i da prirodni materijali te e raspadanju. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. poput dna jezera. biologijom. i zauzvrat promijenili planetarni okoli .ARHEOLOGIJA FLORE. ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste.oru ija i dr. a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e. Dakle.. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral. prou avanjem stijena i formacija stijena. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. te s botanikom.proizvodnja i upotreba oru a . Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga. Zemlji. paleontologija se preklapa s geologijom. petrificira.(gr .ivotinja. 2. kako su ekosustavi reagirali na te promjene. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. 4. i kemijske ostatke.okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. tragova. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti. i ekologijom. Da bi organizam postao fosiliziran. tj.. Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. odba enih dijelova. mikropaleontologija (mikrofosili). 2. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. zoologijom.kost. postoje iznimke tome. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. Fosili (na latinskom. brloga. Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu. No. za razliku od fosila tijela. fossus.

) .                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura..) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice. zubne naslage.. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd..

tkivima i organima nastalim tijekom bolesti. lahko lomljive. krhke .. . .Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) . oblici djelovanja.) . .dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) . tragovi ubistva (krvolo nost).proces srastanja dvije ili vi e kostiju .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .) .npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) ..Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) . fuzija. daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr. Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i. Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: . tragovi paljenja kao i dr..logos to zna i rije ili znanost..) .naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni. Geografsko porjeklo osobe i sl.Stanje skeleta osobe u trenutku smrti. .*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti.Deformacija kostiju ( npr. Tafonimija kostiju. . odnosno promjenama na stanicama... izjedanje (ugrizi) kostiju.zubnih naslaga(tooth wear).vl ne .Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke . Kost je itava ali ima poreme aje .Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju. izlo enost kostiju utjecaju vremena .Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane .Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA .pathos to zna i bol ili patnja te .

istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju.ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . Nomos = zakon . gr . Arheologija . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2. Socijalna nejednakost. . PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1..Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje . ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA .. Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija.predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. ZOO-ARHEOLOGIJA. eti ka arheologija) 3.

U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti.Zmijska humka . oko 1070.. Oko 5 000g.Ekstremni uvjeti: . .. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) .Bakonybarkan .oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama). U okviru geolo kih sedimenata .n. ABRI ± PRIPE AK .Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi).mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata. OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1.p. Pojavljuju se u metalnom dobu. dekoraciju ili kao dio odre enog kulta. Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) . talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva).      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija.g. odjevanje. Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. .transport. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina. Neolit. Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju. kori teni za rad.Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju . Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta. Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella .e. Vin a na Dunavu.

Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1. Naselje kitolovaca.Klima (sa gr kog nagib. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije. Rije ledenjak. meteorologiju. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta.Nofolk. ). oceane i druge dijelove Zemlje. Geografski faktori . Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. Geolo ki faktori . gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz. Naziv potje e iz klasi ne starine. Aljaska. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. a upu uje na prvotno zna enje geografije. Holme Next the see. planine. rijeke. biologiju i ekologiju. 3. hidrologiju. stijene. . Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. klimatologiju.je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. . Tako er.Datacija 1 500. Klimatski faktori .[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija).Geografija (gr .Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. Egipat. Kultura Inuita .Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine. tj. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2.

koristi i saznanjima iz kemije. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1. Iako se razvila kao grana biologije. odje a. osim onih iz biologije.. fizike.. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom). Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj.. matematike. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima.. bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost.. oru ije. posu e i sl... Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika . . Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja. kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju. nakit.. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr. namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e . Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit. te utjecaj tog okoli a na njih.gr . U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. te brojnih drugih prirodnih znanosti.. nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi. odje a. artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani).a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus. ekologija se.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta.

ne-artefakti.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija. To su od ljudi ulovljene. Ekofakti uklju uju: D. biolo ki organski ostaci.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima. To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava. Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating)..:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva. npr.Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno . koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku.. npr. Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. to s naziva spot dating. 2. KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. Ekofakti. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke . namjenjene kao izvor energije i ishrane.

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2. Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. Njegove pridru enosti ( asocijacije..associations). Sve arheolo ke nalaze 2. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1. Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal . s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . Matrica 2.. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza. Strukturu nalaza 3. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice. 3. Situacija na nalazi tu. Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti .akumulacija organskih ili neorganskih materija. ljunak. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. 3. njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. mezolita i neolita! . Geofakti. gline. Provenijencija 3.

dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene.. U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a.. odnosno otpad. odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. djelovi slo enih oru a.Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog. Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena. poluobra enog. PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE. poslu ili su odre enoj funkciji. Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje. Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada . Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) .. OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak.

ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. oru ije . Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e. odlomci.bez obzira kakvi su oni tj. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu . y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³. Ona tako er.. oru ije. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala.otpad i retu iranje. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita.. Drugim rije ima .

..      . Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge. Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->