ARHEOLO KI PRAKTIKUM

No. fossus. kao u slu aju kad se organizam okameni. 4. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila.nematerijalna sustanca).POLENOLOGIJA. U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi. mikropaleontologija (mikrofosili). Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). i ekologijom. koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka. i kemijske ostatke. razli ita podru ija. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. paleobotanika (biljke).ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio.proizvodnja i upotreba oru a ..OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. poput dna jezera.oru ija i dr. Dakle. disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . kako su ekosustavi reagirali na te promjene. a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. 2.(gr . To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. Osteologija. 2. biljaka i drugih organizama. 1.ivotinja. ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste. Fosili. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava." Paleontografija. ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). predmeta.tj. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost. postoje iznimke tome. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ).kost. Da bi organizam postao fosiliziran. za razliku od fosila tijela. zoologijom. te s botanikom. 3. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme. Polenologija je prou avanje peluda. budu i da prirodni materijali te e raspadanju.. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e.okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji. tragova. tj. koprolite. logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . Uklju uje prou avanje fosila tijela. i zauzvrat promijenili planetarni okoli . biologijom. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral.ARHEOLOGIJA FLORE. Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. petrificira. osteon.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga.. Fosili (na latinskom. brloga. Kona no. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. Zemlji. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. odba enih dijelova. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. prou avanjem stijena i formacija stijena. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . suvremenog ili fosilnog.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. Me utim.. paleontologija se preklapa s geologijom.

                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura..) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice.) .. zubne naslage.. oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd.

daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke . tragovi ubistva (krvolo nost). . ..dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) . Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i. krhke . izlo enost kostiju utjecaju vremena .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .vl ne .*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti.pathos to zna i bol ili patnja te . .Deformacija kostiju ( npr. Kost je itava ali ima poreme aje .Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) .naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .zubnih naslaga(tooth wear).Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju..logos to zna i rije ili znanost.Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane .. Tafonimija kostiju.npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) .Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) .) . . lahko lomljive. odnosno promjenama na stanicama. Geografsko porjeklo osobe i sl. fuzija.) . oblici djelovanja. .) ..Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA . tragovi paljenja kao i dr. izjedanje (ugrizi) kostiju.Stanje skeleta osobe u trenutku smrti. Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: ..proces srastanja dvije ili vi e kostiju . tkivima i organima nastalim tijekom bolesti.je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni..

.. Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Nomos = zakon . Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3. Arheologija . gr . eti ka arheologija) 3. ZOO-ARHEOLOGIJA. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2. Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija. PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1. istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju. Socijalna nejednakost.ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA..Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje .predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila.

Bakonybarkan . U okviru geolo kih sedimenata . ABRI ± PRIPE AK . Pojavljuju se u metalnom dobu. odjevanje. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina.oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama).Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi).Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela.Zmijska humka .. talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva).e.g. Oko 5 000g. OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1. Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. oko 1070. Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella .transport. Vin a na Dunavu.. Neolit.      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija.mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata.p.n. dekoraciju ili kao dio odre enog kulta.Ekstremni uvjeti: . Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju. Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta. Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) . . kori teni za rad. U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju . NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) . .

Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. tj. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba.Geografija (gr . pa je prema tome nastala i rije zemljopis.[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. hidrologiju. . Egipat. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije. planine.Datacija 1 500.Nofolk. Naselje kitolovaca. meteorologiju. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija. Tako er.Klima (sa gr kog nagib.je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. Aljaska.Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. Holme Next the see. ). Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. Rije ledenjak. . Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. Naziv potje e iz klasi ne starine. 3. stijene. a upu uje na prvotno zna enje geografije. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2. biologiju i ekologiju. Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. Klimatski faktori . Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije. klimatologiju. gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz. oceane i druge dijelove Zemlje. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. Kultura Inuita .Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1. Geolo ki faktori . rijeke. Geografski faktori .

namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e . odje a. fizike. odje a.. . kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju. Iako se razvila kao grana biologije.gr . ekologija se.a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus. nakit.. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima.. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit. Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika . Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta. osim onih iz biologije... te utjecaj tog okoli a na njih. oru ije. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1. bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost. Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. posu e i sl.... koristi i saznanjima iz kemije. artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani). matematike. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr. te brojnih drugih prirodnih znanosti.. nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom).

Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva. koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima.. npr. To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava.     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno . Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj. To su od ljudi ulovljene. Ekofakti uklju uju: D. Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. biolo ki organski ostaci. 2. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke .Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija. to s naziva spot dating. KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. Ekofakti. npr. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . namjenjene kao izvor energije i ishrane. Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne.ne-artefakti..:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio .

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza. mezolita i neolita! . nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr.akumulacija organskih ili neorganskih materija.associations). gline.. ljunak. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal .. Situacija na nalazi tu. Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst.oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. 3. Njegove pridru enosti ( asocijacije. njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Provenijencija 3. Matrica 2. Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. Geofakti. Sve arheolo ke nalaze 2. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1. MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1. Strukturu nalaza 3. Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti . 3. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit. Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice.

odnosno otpad. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika . Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje. Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE. OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak. poslu ili su odre enoj funkciji.... potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . djelovi slo enih oru a. PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . poluobra enog. Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena. U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a.Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene. Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada .

krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. odlomci. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³... Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. Drugim rije ima . ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu .bez obzira kakvi su oni tj. oru ije .otpad i retu iranje. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita. Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. oru ije. Ona tako er.

     ..Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda. Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .. Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful