ARHEOLO KI PRAKTIKUM

tj. y *u ko tanoj sr i nalazi se kalijev karbonat (mineral. tako er su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. koprolite. pa prema tome izgledaju kao fosil koji je "o ivio. fosili tako er mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je jo uvijek bio iv. ( TEHNIKA + TEHNOLOGIJA= ARHEOLO GIJA ).okamenjeni ostaci najranijih pojava oblika ivota na Zemlji.. a takva nalazi ta nazivamo Lagerstatten. petrificira. to zna i "iskopan") su mineralizovani ili druga ije sa uvani ostaci . kao ostaci stopala ili ekskrimenti dinosaurusa ili reptila. razli ita podru ija.Fosili se uglavnom tragovi ostataka samog organizma. biologijom. osteon. svjedo anstvima njihovog postojanja sa uvanim u stijenama. mikropaleontologija (mikrofosili). za razliku od fosila tijela.OSTEOLOGIJA: Paleontologija ± znanstvena disciplina koja istra uje prve pojavae oblika ivota na Zemlji.ARHEOLOGIJA FLORE. Osteologija. paleobotanika (biljke). budu i da prirodni materijali te e raspadanju. 2. te s botanikom. koje blisko podsje aju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka.proizvodnja i upotreba oru a . Fosili (na latinskom. Postoji nekoliko razli itih tipova fosila i procesa fosilizacije.ZOO-OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka biljaka . ivi fosili" je izraz koji se koristi za ive vrste. To su vrlo vrijedna nalazi ta iz razloga to organizmi s mekim tijelom mogu initi i do 60% individua u moru. Meki dijelovi se tako er mogu sa uvati smrzavanjem i desikacijom (isu ivanjem). ali se pak mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova. poput dna jezera. njegovi ostaci treba da budu to prije pokriveni sedimentom. 1. predmeta. Da bi organizam postao fosiliziran. tj. MATERIJALNA KULTURA : Arheologija nebiolo kih ostataka: artefakata . U iznimnim slu ajevima (brzo zakopavanje) mogu biti sa uvani i meki dijelovi.oru ija i dr. 3. Dakle. i kemijske ostatke. i ekologijom. brloga. prou avaju i kako su dugoro ne fizi ke promjene globalne geografije ("paleogeografija") i klime ("paleoklima") utjecale na evoluciju ivota. tragova. kao u slu aju kad se organizam okameni. Tehnika i tehnologija rada idu zajedno i pomo u njih nastaju artefakti. biljaka i drugih organizama.POLENOLOGIJA. Budu i da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama. postoje iznimke tome. zoologijom.." Paleontografija. Fosili.. odba enih dijelova. Me utim.(gr . disciplinama koje prou avaju iva bi a i njihovu interakciju. te poma u u rje avanju problema utjecaja dana njih promjena na klimu i okoli e.. suvremenog ili fosilnog. Uklju uje prou avanje fosila tijela. Kona no. Fosili su naj e e ostatci skeleta uginulog organizma jer se meki dijelovi vrlo brzo raspadnu. ali i istra ivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. kako su ekosustavi reagirali na te promjene. ivot iz pro losti mo e za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti.prou ava prve pojave ovjeka na Zemlji. kao i za razumijevanje uvjeta talo enja. No. 4. logos-nauka) je nau na disciplina koja se bavi nau nim istra ivanjem ljudskih kostiju *pomo ne discipline su joj arheologija i fizi ka antropologija . Suvremena paleontologija postavlja drevni ivot u njegov kontekst. Ovi tipovi fosila se zovu fosilni tragovi. Paleontolo kih istra ivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga.nematerijalna sustanca).kost. drevnih biljaka i ivotinja zasnovana na fosilima. Polenologija je prou avanje peluda. Prou avanjem fosila bavi se paleontologija. Tako er su nazaobilazna u geolo kom kartiranju. Glavne grane paleontologije su: y y paleozoologija ( ivotinje). Paleontologija je znanost o razvoju ivota na Zemlji. i zauzvrat promijenili planetarni okoli . 2.ivotinja. te kako su ti me usobni odzivi utjecali da dana nju bioraznolikost.Podru ija istra ivanja u arheologiji 1. prou avanjem stijena i formacija stijena. fossus.ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) . paleontologija se preklapa s geologijom. zahvaljuju i kojoj ljudski ostaci ostaju sa uvani du e vrijeme. Arheologija nebiolo kih ostataka ± MATERIJALNA KULTURA Arheologija biolo kih ostataka ovjeka ±OSTEOLOGIJA Arheologija biolo kih ostataka ivotinja. ili ak ostane u sredini bez kiseonika. Zemlji. Fosilizacija je u stvari veoma rijetka pojava.

                      Osteologija detaljno istra uje:      Straukturu kostiju Elementi skeleta Zubi ( struktura. zubne naslage..) Morfologija kostiju (kosti po obliku) Funkcija kostiju    Bolesti Patologija ( deformiteti tokom rasta )procesi osifikacije ( nastajanje kosti iz hrskavice... oblik hrskavice i sl ) Otpor i vrstinu kostiju (biofizika itd.) .

Mehani ka analiza ( kosti imaju svoje dimenzije koje se mjere i unose u formular osteolo kih podataka ) .logos to zna i rije ili znanost.naslage na ocaklini zuba koji nastaju tokom ivota .Odre ivanje starosti osobe u trenutku smrti ( numeri ke odlike ± ako su kosti mehke . Kost je itava ali ima poreme aje .dentalnoj erupciji( stepen izbijanja odnosno rasta zuba iz eljusti ) . .. lahko lomljive. izjedanje (ugrizi) kostiju.Odre ivanje debljine kostiju radi odre ivanja na ina ishrane . tragovi paljenja kao i dr.. tragovi ubistva (krvolo nost). izlo enost kostiju utjecaju vremena .Odre ivanje polnih odlika na temelju morfologije kostiju.Patolo ka ili kulturna modifikacija ( promjene na kostima ) TAFONIMIJA TAFONIMIJA . fuzija.. daju elemente za dataciju kao i za druge zaklju ke npr.. Geografsko porjeklo osobe i sl.*Patologija (patolo ka anatomija) je znanost koja se bavi prou avanjem bolesti..je znanstvena disciplina koja se bavi istra ivanjem geolo kih i biolo kih procesa koji se odvijaju izme u smrti nekog organizma i njegovog kona nog stanja u stijeni.. Osteologija je veoma esto upotrebljivana od strane znanstvenika za identifikaciju ljudskih ostataka s ciljem odre ivanja :    ivotne dobi Uzroka smrti Vrste pola   Na in rasta Tok razvoja umrle osobe u biokulturnom kontekstu METODE RADA U OSTEOLOGIJI    Evidencija sa uvanih skeletnih elemenata Evidencija stanja i broj sa uvanih zuba Evidencija ivotne dobi ostataka umrle osobe temelji se na: .epifisealna fuzija(epifiza-spu vasti kraj kosti koji odvaja jednu kost od druge .Deformacija kostiju ( npr.Odre ivanje uzroka smrti (forenzi ka arheologija ) . Tafonimija kostiju.vl ne . . .Stanje skeleta osobe u trenutku smrti.zubnih naslaga(tooth wear). oblici djelovanja. .) . krhke .) . Naziv je izveden od dviju starogr kih rije i. tkivima i organima nastalim tijekom bolesti.npr: kod Rimljana zbog velike koli ine olova u organizmu ) .pathos to zna i bol ili patnja te .proces srastanja dvije ili vi e kostiju .) . . odnosno promjenama na stanicama.

ARHEOLOGIJA BIOLO KIH OSTAT AKA (ZOO-OSTEOLOGIJA. ARHEOZOLOGIJA) ZOO-OSTEOLOGIJA . Nomos = zakon . Znanost o promjenama na ostatku organizma od uginu a do pronalaska fosila. . Fizika ljudskog tijela Genetika (genetics) ranih ljudskih populacija             Migracije ljudskih populacija. PRIMJENA OSTEOLO KIH ISTRA IVANJA Osteolo ka istra ivanja su naj e e primjenjiva u drugim znanostima i istra ivanjima ka to su : 1. eti ka arheologija) 3. ZOO-ARHEOLOGIJA.. Forenzi ke znanosti ( forensics ) 2.predstavlja nau unu disciplinu koja ista uje ivotinjske ostatke prona ene u okviru arheolo kog nalazi ta.. gr . istra ivanje procesa i uvjeta fosilizacije kostiju. Fizi ka antropologija ( phisical antropology) 3.Tafonimija (tiphonomy) ±Tapho ± smrt/ukopavanje . Identifikacija nepoznatih ostataka ljudskih kostiju Kriminalna istra ivanja Stare ozlijede ± ratni sukobi Ratni zlo in ( eti ki odnos umrle osobe . Arheologija . Ciljevi osteolo kog istra ivanja su : Demografija (demography) Ishrana Bolest (bole tine) Odlike koje ukazuju na aktivnost. Socijalna nejednakost.

.e.Zmijska humka .transport. NALAZI POD VODOM ( Podvodna arheologija) .Bakonybarkan .Ekstremni uvjeti: . Neolit. Istra ivanje ivotinjskih ostataka poma e arheolozima da razumiju taktiku i strategiju ljudskog odr avanja u pro losti i cjelokupnu ekonomsku interakciju.mogu se pojaviti tragovi boravka ili djelovanja ovjeka i ti tragovi predstavljaju slojeve unutar geolo kih sedimenata. Ekstremni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta. Pojavljuju se u metalnom dobu. ABRI ± PRIPE AK . talo enja koja se naj e e sastaju od niza slojeva (geolo kih slojeva). kori teni za rad. odjevanje. . oko 1070. Istovremeno ista istra ivanja upotpunjavaju na u dana nju sliku o vrstama ljudske okoline i okolice (okoli a) u kojima je ovjek bio nastanjen. -Normalni uvjeti/uslovi : Naj e e nalazi prona eni u normalnom klimatskog i geografskom ± geolo kom okoli u i u okviru uobi ajni geografskih irina. Za arheologiju takvi ostaci imaju va nost zbog toga to su mogli predstavljati dio ovjekove ishrane ili su ivotinje kojima isti ostaci pripadaju . Normalni uslovi/uvjeti arheolo kog o uvanja nalazi ta 2. Srbija Grobne humke kao tumuli ( tumulus) Sutan tepe u Siriji Naselja na uzvisinama ± utvrde ( castella . OSNOVNE KATEGORIJE ARHEOLO KIH ISKOPAVANJA 1.. . U okviru geolo kih sedimenata .p.Pe ina Betulov Spodno ( Slovenija) . U pe inama mogu nastati geolo ki sedimenti. Vin a na Dunavu.n.Poto ka Zjalka ( Slovenija) Geolo ki sedimenti tvore slojeve pomo u kojih se mogu analizirati stratumi (slojevi).      Obale rijeke : Lepenski vir ( D erdap) Srbija.Takvi ostaci naj e e sadr e vrste djelove ivotinjskog tijela.g.oppida-gradovi koji su o uvani na uzvisinama). dekoraciju ili kao dio odre enog kulta. Oko 5 000g.

Geolo ki faktori . Naselje kitolovaca.je znanost o ledenjacima ili op enitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. hidrologiju. geologija mo e obuhvatiti izu avanje gra e drugih (terestri kih) planeta. Aljaska. 3. biologiju i ekologiju. Grobovi humark iz Pazynyk-a u Sibiru) d) nalazi o uvani pod vodom ± PODVODNA ARHEOLOGIJA e) urbani ambijent ± urbana arheologija koja se bavi nedavnom pro lo u. Tutankamonova grobnica) c) o uvanje u hladnom (smrznutom) okoli u ( Barow. gle er dolazi iz latinskog glacies to ozna ava led ili mraz. Ledeni ovjek Ötztalen-a u Alpama. oceane i druge dijelove Zemlje. Disciplina tako er oblikuje dio fizi ke geografije. pa se naziv mo e pro iriti na pojam planetarne geologije.Geologija je znanost koja se bavi prou avanjem Zemlje. klimatologiju. Naziv potje e iz klasi ne starine. pa je prema tome nastala i rije zemljopis. Egipat.Nofolk. Kultura Inuita . ). rijeke.a) o uvanje u vla nom okoli u (OZETE-dr ava Washingnton. tj. UTJECAJ KLIMATSKIH USLOVA NA ARHEOLO KO NALAZI TE U IVOTNOM OKOLI U  Utjecaj glacijalnih doba na oscilaciju morske razine Glaciologija.Datacija 1 500. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i prou avaju tlo. utjecaje i me uzavisnost svih najva nijih prirodnih i dru tvenih imbenika. Holme Next the see. Geografski faktori . meteorologiju. . znanost koja prou ava prostornu stvarnost Zemljine povr ine. planine. .Klima (sa gr kog nagib. a upu uje na prvotno zna enje geografije. koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). stijene.Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju. Rije geologija je nastal od a gr kih rije i (Gea = Zemlja) i (logos = znanost) 2. Glacijalni pejza ( vicarska)  Erozija sedimenata na obalama rijeka UVJETOVANOST ARHEOLO KIHNALAZI TA : 1.Geografija (gr . Poku ava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja. Engleska(bron ano doba) b) o uvanje u suhom okoli u( Teba. Rije ledenjak. Tako er. klima) kao meteorolo ki pojam je skup meteorolo kih imbenika i pojava koje u odre enom vremenskom periodu ine prosje no stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povr ine.[1] Geografija tada nije bila znanost s odre enim objektom i ciljem Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povr ini) obja njava ra irenost. Klimatski faktori .

koristi i saznanjima iz kemije. Arheolo ki izvori su materijalni ostaci koji se mogu svrstati u 3 grupe: 1. Iako se razvila kao grana biologije. U slu aju arheolo kog iskopavanja artefakti dolaze iz bilo kojeg ARHEOLO KOG KONTEKSTA. fizike. Ekologija prou ava odnose me u ivim organizmima..a) Utjecaj gle era ± diluvijalni faktori b) Utjecaj rje nih plavljenja ± aluvijalni faktori c) Utjecaj vjetra ± eolski ( aeolian ± Aeolus... artefact) podrazumijevaju svi objekti kioji su izra eni ili preoblikovani ( modificirani). te brojnih drugih prirodnih znanosti. -Atrefakte treba jasno razlikovati od cjeline arheolo kih nalaza koji nastaju ( tj. Grobni prikazi ± artefakti ukopani s tijelom pokojnika .. Artefakti su po svojoj prirod:    y y y y y y y Kameno oru e i oru ije Keramika Metalni predmeti    Drveni predmeti Staklo Nakit. nakit. oru ije. Artefakti su predmeti napravljeni ljudskim djelovanjem (ljudskom rukom). bog vjetra) faktori Ekologija je prirodna znanost.. matematike.U arheologiji pod pojmom artefakti ( artefakta. Kosti s tragovima ljuske intervencije Tragovi deformacije na kostima Artefakti se nalaze na povr ini zemlje kao izolirani ili ra trkani tokom rekognosciranja ili arheolo kog iskopavanja. odje a.gr . . nalaze se uz tijelo mrtve osobe kao prilozi.. odje a. posu e i sl. namjenjeni nekoj upotrbi npr: oru e . Artefakti se mogu prona i iz bilo kojih arheolo kih situacija (feature) kao to su smetlji te (midden) ili nekih drugih doma ih okolnosti Kao votivne figure i votivni predmeti s odre enih lokacija u okviru naselja (okoli a/okolice) ili stambenih objekata. te utjecaj tog okoli a na njih... kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju. ekologija se. Dolaze do izraza)tokom arheolo kih iskopavanja kao to su : *putevi * ostaci ili depoziti biofakata i ekofakata * stratigrafsje karakteristike * ognjista * ivotinjske kosti * sjemena i dr.. osim onih iz biologije.

to s naziva spot dating. Najstariji kameni objekti (eoliti) koji se po svojim odlikama mogu biti najprimitivniji artefakti ili prirodno oblikovani fenomeni koji zbog svojih odlika pokazuju pogodnim da isti budu upotrebljeni od strane ovjeka (tj. Zaobljeni oblutci koji su nastali djelovanjem rijeka u rije nim koritima a koji su djelovanjem ovjeka pomjereni dublje od njihovog prirodnog nalazi ta uz rijeku. npr. 2.. biolo ki organski ostaci.:    Morske koljke su djelovanjem ovjeka pomjerene iz obalnog djela u unutra nji dio . Nisu ovjekov proizvod a nije ih ovjek preoblikovao ± modificirao) Navedene razlike su veoma este i nejasne. uhva ene ili sakupljane ivotinje ili biljke .     Datiranje nalaza i situacija na lokalitetu obi no se odvija nakon zavr etka i iskopavanja Me utim u cilju prakti nog odvijanja iskopavanja se mogu odvijati i predhodno . namjenjene kao izvor energije i ishrane.. KORI TENJE ARTEFAKATA U ARHEOLO KOJ ANA LIZI     Svi artefakti u uobi ajnom govoru nazivaju se terminom Änalazi³ Do njih se dolazi slu ajno ili planiranim rekognosciranjem terena U razmatranju va nosti nalaza odnosno artefakata potrebno je naglasiti da se artefakti koje nalazimo tokom arheolo kog iskopavanja nalaze u odre enom odnosu prema arheolo kim podacima. npr.ne-artefakti.Pri tome se mora paziti na zna ajnu razliku neki situacija. Nasuprot artefaktima stoje manuporti koji predstavljaju prirodne objekte koji su pomjereni ljudskom djelatno u ( aktivizmom) . koji su jasno odre eni arheolo kim kontekstom Polo aj artefakta (nalaza) u arheolo kom kontekstu iznimno je va no za serijaciju i proces relativnog datiranja Polo aj artefakta u arheolo kom kontekstu iznimno je va an za rad nakon iskopavanja tokom upotrebe Haris matrix (Harris matrica je alat koji se koristi da prikazuju vremenski slijed arheolo kih konteksta i tako redoslijed talo enja na "suhu" arheolo ki lokalitet. Ekofakti uklju uju: D. Spot dating se odvija uporedno s iskopavanjem Stoga se analiza nalaza esto obavlja tokom iskopavanja u vilju predhodnog (ad hoc) datiranja ( spot dating). To su od ljudi ulovljene. To predhodno datiranje predstavlja proces nu nog odre enja datacije konteksta koji se iskopava. Matrica odra ava relativni polo aj i stratigrafski kontakte primjetan po etak ) evidencije slojeva.Sva navedena artefakta predmeti su arheolo kog interesa. Ekofakti.: kosti neki ivotinja predstavljaju biofakt dok rezbarene kosti predstaljaju artefakt iz tog razloga to je ovjek vr io intervenciju nad njima.

ivotinjske kosti i ostatke biljaka .

E.

Nalazi na terenu predstavljaju arheolo ki kontekst. Sve arheolo ke nalaze 2. ljunak.oni bi mogli prepoznati sekundarni kontekst tog materijala. njegove direktne (su tinske) matrice (matrix) koju ini sam arheolo ki materijal i neke vrste sedimenata kao to su pjesak. Arheolo ki kontekst podrazumijeva (obuhvata) 1. Provenijencija 3. Njegove pridru enosti ( asocijacije. Na osnovu stanja koje arheolozi zateknu mogu izvr iti rekonstrukciju objekta. Situacija na nalazi tu.associations). Odnose (relacije) me u arheolo kim nalazima 4. nenamjerno uzrokovani ljudskom rukom (npr.akumulacija organskih ili neorganskih materija.. Arheolo ki kontekst sastoji se od : 1. s ostalim nalazima (u estralost njegove pojave s ostalim arheolo kim ostacima . Njegove provenijencije (provenijence) koja predstavlja horizontalne i vertikalne pozicije (polo aje) arheolo kih predmeta unutar te vrste matrice. Asocijacija    Ako bi arheolozi sistemski istra ivali razbacani materijal . MATERIJAL +ZEMLJA = MATRICA 2. Tlo i sedimente koji mogu dati odre ene popdatke i baciti svjetlo na ljudsku aktivnost u pro losti . gline. mezolita i neolita! . 3. Povredu arheolo kog nalazi ta u najte em obliku predstavlja iskopavanje bogatih nalaza koji imaju ili mogu imati komerijalnu ili kolekcjonarsku vrijednost pri emu se tokom kopanja ne evidentiraju : 1.. 3. OP E ODLIKE KAMENIH KULTURA (lithos -kamen) Liti ke kulture su kulture : paleolit.promatrani obi no u okviru iste te matrice) Za arheologiju je veoma va no da spoznaju va nost identifikacije i preciznog bilje enja pridru enosti ( asocijacije) me u arheolo kim nalazi tima. polen od ita)   ARHEOLO KI KONTEKST U cilju rekonstrukcije ljudske aktivnosti u prapovjesti ili u povjesti na odre enom arheolo kom lokalitetu veoma je va no da se razumije kontekst arheolo kih nalaza. Strukturu nalaza 3. Matrica 2. Geofakti.

Bulb of percusson-ta ka udarca Retu iranje.dodatno oblikovanje kako bi se dobio kona ni oblik radi neke funcije i najene. djelovi slo enih oru a. odnosno rezaljke Kamena jezgra od koje se odbijaju o trice obi no se nazivaju Äjezgra o trice³ Oru ija odnosno oru a koja nastaju od pojedina nih o trica nazivaju s ealati (bladel tools) Primjerci o trica manjih dimentija (ispod 12 mm du ine) nazivaju se op im imenom mikroalati ( microblades) Mikroalati bili su veoma esto izra ivane i upotrebljivane tokom mezolitika .Za iste je karakteristi na upotreba neobra enog... PROBLEM TERMINOLOGIJE U potpunosti obra en kamen ustvari ini kamena jezgra prema kojoj se ovjek odnosi ili koja se podvrgava obradi na vi e na ina . poslu ili su odre enoj funkciji. potpuno obra enog kamena kojeg ustvari ini kamena jezgra(core) koja se podvrgava obradi Kvarcni kamen je nastao erupcijom vulkana. odnosno otpad. Tokom obrade kamene jezgre nastaju odre en koli ine funkcjonalnih odbitaka i nefunkcjonalnog e odpada . Obrade liti kog materijala naziva se op im terminom liti ka produkcija (litic production) . Prije svega slijedi pronala enje pogodne kamene jezgre (core) kvarcnog kamena. Kori tenje pogodne kamene jezgre s njenim dotjerivanjem na na in odbijanja njenih djelova . OBLICI ODPADA (DEBITAGE) Terminom debitage naziva se sav materijal koji nastaju kao odbitak i kao takav mo e imati funkcjonalni oblik ili predstavljat kao vi ak. poluobra enog.. Iako se odbijene o trice(flakes) nalaze i u ranijim razdobljima one ipak predstavljaju jednu uobi ajnu o tricu Posebno odmjerenim udarcem eki a od kamene jezgre odbijaju se o trice koje se odlikuju dugim ostrim ivicama koji mogu poslu it razli itim namjenama O trice (aflint bladel) se uglanom izra aju kako bi se oblikovali struga i ili reza i. U analizi o tica potrebno je izdvoiti one koje nastaju svojevrsnom obradom osnovne o trice na na in odbijanja od istih manjih listi a. koje se odre uje zajedni kim nazivom DEBITAGE.

bez obzira kakvi su oni tj. Analiza odbitaka podrazumijeva se u cilju istra ivanja razli itih oblika tih istih odbitaka i otpada.. Ona tako er. y y Na in obrade kamene jezgre Mjesto udara u jezgru y y Frekvencija udarca u jezgru Perkasione tehnike (debitage) Analiza otpada pru a informacje o nekada njim liti kim predmetima koje je ovjek koristio u davnoj pro losti. odlomci.otpad i retu iranje.Obrada kame jezgre na na in odbijanja od iste djelove koji su ili pak nisu planirani za bilo kakvo naknadno kori tenje nazivaju se liti ka redukcija koja mo e biti primarna i sekundarna. Pri istoj nastaje funkcjonalno oru e. Bez obzira da li imaju funkcjonalnu namjenu vec predstavljaju odpad u punom smislu te rije i. Drugim rije ima . oru ije .. Prije po etka obrade kamena jezgra je cjlovita. U analizi arheolo kog konteksta potrebno je naglasiti da arheolo ki pojam assamblage (skup predmeta) mo e u sebe uklju iti oru e.liti kom redukcijom nastaju kamene iverije (Ätrijeska³. koje nastaje redukcijom izvorne kamene je zgre. krhotine)koje mo e a i ne mora imati funkcijufunkcjonalne namjene. moze dat informacije o : y y y Organizaciji proizvodnje liti kog materijala O razmjeni dobara i trgovini (liti kog materijala) O socio-ekonomskom i kulturnom organiziranju dru tvenihgrupa pro losti ARHEOLO KA INDUSTRIJA Arheolo ka industrija predstvalja termin koji se pojavljuje u arheolo koj znanosti s ciljem da se ozna i jasno odre eni niz (lanac) assemblage-a povezanih s inom proizvodnje a time ujedno i s pojavom pojedina ih predmeta u arheolo kom kontekstu . ali nije ogranicena samo na njih: y y y Razli iti oblivi liti kih odbitaka Odba ene i pogre no izvedene primjerke oru a Te komadi e smrvljenog materijala nastali tokom redukcije Analiza predstavalja jedan poseban oblik liti ke analize i ista podrazumijeva u potpunosti assemblage-a liti kih odbitaka / kameno iverje Chipped stone. Karakteristika assemblag-a koji nastaje kao rezultat liti ke redukcije i kojeg ine prvenstveno materijal koji nastaje kao odbitak(unutar kojeg je onaj materijal koji se pojavljuje kao vi ak ± otpad) tokom operacije obrade liti kog materijala. oru ije.

     .Termin arheolo ka industrija ve e se za najraniju prahistoriju u slu ajevima pojave nizova assemblage u -a okviru kojih se pojavljuje jasno odre ena proizvodnja pojedina nih predmeta koji po svojim op im odlikama pripadaju jednoj jedinstvenoj manri rada tih proizvoda. Ukoliko se u okviru assemblage-a pojavljuju potrebe o postojanju varajacije u izvedbi pojedinih predmeta i pona anju ljudi u procesu proizvodnje istih tada se mo e govoriti o pojavi posebno odre enih arheolo kih kultura koja se razlikuju jedna od druge... Kada se govori o liti koj industriji kao primjerima mogu se navesti liti ko ± idustrijski odnosi .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful