NAJVAŽNIJE O KOMBINIRANOME PRIJEVOZU

Pod kombiniranim prijevozom podrazumijeva se prijevoz robe u posebnim teretnim jedinicama

na vozilima najmanje dviju prometnih grana, pri čemu se na mjestima gdje se sučeljavaju
vozila različitih prometnih grana ne manipulira robom.
Kombinirani prijevoz u optimalnu cjelinu spaja prednosti željezničkoga prometa i cestovnoga
teretnog prijevoza. Njegova zadaća jest ta da daljinski teretni prijevoz u cestovnom prometu
preusmjerava na prijevoz tereta željeznicom kako bi se rasteretile cestovne prometnice,
smanjile posljedice prometnih nezgoda, štedjeli energenti, racionalno iskorištavao prostor te
smanjili onečišćivanje okoliša i razina buke.

Na mjestu gdje se sučeljavaju različite prometne grane, teretne jedinice s jednoga prijevoznog
sredstva na drugo pretovaruju se uz pomoć suvremenih pretovarnih uređaja.

Kombinirani prijevoz temelji se na suradnji između različitih partnera u logističkomu lancu kao
što su željeznička prijevozna poduzeća, domaći i međunarodni operatori kombiniranoga
prometa, otpremnička (špediterska) poduzeća, cestovna prijevozna poduzeća, brodarska
poduzeća, vlasnici kontejnerskih terminala, industrijski proizvođači, pomorski agenti i lučka
poduzeća.

Svojim mogućnostima kombinirani prijevoz treba pridonijeti tomu:

1) da poduzeća ostvare dobit, što je temelji motiv gospodarske djelatnosti

2) da uspostavom brzoga, sigurnoga, pouzdanoga i isplativoga prijevoznog lanca

udovoljava potrebama korisnikâ prijevoza

3) da smanjivanjem onečišćivanja okoliša i razine buke, uštedom pogonske energije te

smanjivanjem eksternih troškova što ih prouzrokuje prometna djelatnost udovoljava
širim društvenim interesima.

U kombiniranom prometu postoje sljedeće teretne jedinice:

9931 kontejneri veliki, prazni

9941 kontejneri veliki, tovareni

9932 izmjenjivi kamionski sanduci, prazni

9942 izmjenjivi kamionski sanduci, tovareni

9933 kamionske poluprikolice

9944 cestovna teretna vozila u sustavu Ro-La – kamion, kamion s poluprikolicom, vučno
vozilo sa sedlastom poluprikolicom

9939 druge intermodalne prijevozne jedinice

Tehnike kombiniranoga prometa

Tehnika A - Prijevoz kamiona s prikolicama i poluprikolicama na posebno građenim

niskopodnim vagonima. Vučna vozila ne odvajaju se od svoga tovarnog dijela, a njihovi vozači
prevoze se u posebnim vagonima za prijevoz putnika, i to uglavnom u vagonima za spavanje.
Ta tehnika nema posebnu kodnu oznaku, a u komercijalnome smislu poznata je pod nazivom
sustav Ro-La (to je kratica od njemačkoga izraza Rollende Landstraße, koji doslovce znači
»kotrljajuća regionalna cesta«).

Tehnika B kodiranje P - Prijevoz kamionskih poluprikolica bez cestovnoga vučnog vozila na

posebno građenim vagonima s džepovima u koje se upuštaju i pričvršćuju kotači poluprikolice,
a prednji dio poluprikolice oslanja se na izdignutu teretnu površinu koja preuzima funkciju
sedlaste ploče cestovnoga vučnog vozila. Poluprikolice se utovaruju podizanjem posebnim
dizalicama ili pak manipulatorom.
Poluprikolice moraju biti građene tako da je omogućen prihvat i podizanje poluprikolica i stvari
utovarenih u njih bez oštećivanja (vagoni s džepovima imaju dvije tovarne površine i mogu
služiti za prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera).

Tehnika C kodiranje C - Prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera na vagonima

nosačima koji su opremljeni posebnim uređajima odnosno trnovima za pričvršćivanje.
Izmjenjivi kamionski sanduci utovaruju se podizanjem uz pomoć posebnih dizalica ili pak uz
pomoć manipulatora i viličara.
Takve teretne jedinice mogu se prevoziti i na vagonima s džepovima koji su opisani u tehnici B
kodiranju P, ali utovareni na višu tovarnu ravninu tih vagona.

Vagoni za prijevoz tovarnih jedinica u kombiniranom prometu

Za prijevoz tovarnih jedinica u kombiniranom prometu iskorištavaju se vagoni sljedećih

tipova:
 1. Plitki vagoni i plato-vagoni serija R, K i S za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih
sanduka s posebnim uređajima, klinovima za pričvršćivanje i osiguravanje od
pomicanja (podserija g) ili pak bez njih. Ti vagoni ne služe isključivo za prijevoz teretnih
jedinica u kombiniranom prometu (u svome vagonskom parku HŽ posjeduje samo
vagone tih tipova koji su prikladni za kombinirani promet).

2. Posebno građeni vagoni nosači za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka

(bez podnica, samo vagonski kostur) serije Sgs i Lgs s okretnim postoljima, uređajima
za pričvršćivanje teretnih jedinica odnosno klinovima te s uređajima za ublažavanje
uzdužnoga udara pri manevriranju.

3. Vagoni nosači s džepovima za prijevoz kamionskih poluprikolica serije Sdgs (ti vagoni
mogu poslužiti i za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka).

4. Zglobni vagoni s okretnim postoljima i niskim podom odnosno provoznom tovarnom

površinom serije Sadkms za prijevoz kamiona s prikolicom u sustavu Ro-La.

Tipovi vagona prikladnih

za kombinirani promet

Serija Brojč. Broj Korisna Korisna Visina Vrsta tov. Kodifikac Primjedba
oznaka ija
vagona serije osovi dužina širina poda od jedinice
na poda poda GRT
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Regs 392 4 18,50 2,74 1,26 a i b
19,20
Rgs 391 4 19,50 2,70 1,26 a i b
Sgss 454 4 19,32 2,69 1,16 a i b za kont. dulj.=18,32
šir.=2,50 m
Kgbps 335 2 12,60 2,80 1,24 a i b bez stranica s
dugač. stupcima
Kgs 332 2 12,50 2,75 1,24 a i b
Kgs 338 2 12,40 2,77 1,20 a i b
Sgmms 459 4 14,50 2,50 1,18 a i b
s C
Sggnss 457 4 20,52 2,50 1,11 a i b
C

Lgss 440 2 12,52 2,50 1,11 a i b

C
vagon s
džepovima, ima
dvije
Sdgkm 458 4 15,20 2,50 0,33 i 1,18 c razine tovarnih
ss C površina
P

vagon s
džepovima, ima
dvije
Sdgms - 4 17,10 2,50 0,33 i 1,18 c razine tovarnih
s C P površina
Saadk 498 8 18,80 2,52 0,41 - 0,60 d Ro-La
ms

Legenda: a) kontejneri c) kamionske poluprikolice bez vučnoga

cestovnog vozila
b) izmjenjivi kamionski sanduci d) kamioni i kamioni s prikolicom

Pregled kontejnerskih terminala sa značajkama odnosno manipulativnim

mogućnostima

Kontejnerski terminali u Hrvatskoj

Pretovarni
Skladišni kapacitet Mogućnost pretovara
kapacitet
kontejnera 50 400
OSIJEK 40'/40t
WAB 25 100
SLAVONSKI kontejnera 35 100
40'/40t
BROD WAB 15 50
kontejnera 120 3000
ZAGREB WAB 40 400 40'/40 t
SAL 30 35
kontejnera 65 5000
RIJEKA 40'/40 t
WAB 25 250
SPLIT- kontejnera 50 500
PREDGRAĐE 40'/40 t
WAB 25 100
kontejnera 40 300
ZADAR 40'/40 t
WAB 20 50

Operatori
- ICF
- društva UIRR – CROKOMBI
- otpremnici (špediteri)
- AGIT
Propisi koji uređuju organizaciju, prijevoz i prodaju u kombiniranom prometu jesu:
a) objave Međunarodne željezničke unije (UIC)

UIC-571-4 Značajke teretnih vagona za kombinirani promet

UIC-592-2 Tehnički uvjeti za uporabu velikih kontejnera za cestovni promet u

međunarodnom teretnom prijevozu

UIC-592-3 Jedinstveni ispitni protokol za preuzimanje velikih kontejnera,

izmjenjivih kamionskih sanduka i prijevoznih jedinica za vodoravni
utovar

UIC-596-5 Tehnička organizacija pri otpremi izmjenjivih kamionskih sanduka

(postupak br. 1 )
UIC-596-6 Uprtni prijevoz – uvjeti za kodifikaciju uprtnih teretnih jedinica i pruga
za kombinirani promet

b) Konvencija COTIF

Dodatak B CIM

Prilog 1 CIM RID

Prilog 2 CIM RIP

Prilog 3 CIM RICO

PIM Propisi o međunarodnome prijevozu robe

c) HRT 151 – Tarifa za prijevoz robe

d) 9145.00 – Europska tarifa za prijevoz intermodalnih teretnih jedinica
e) Posebni tarifni sporazumi
Posebni tarifni sporazumi izrađuju se i sklapaju između željeznica na pojedinoj
prijevoznoj ruti s jedne strane i operatora kombiniranoga prometa (ICF ili UIRR) s druge
strane. Oni određuju
- vrste teretnih jedinica
- prijevozne relacije
- pojam pošiljke (ITE – UTI)
- vrstu prijevoza (kombinirani promet)
- način otpreme (pojedinačne pošiljke, vagonske skupine, cjeloviti vlakovi i drugo)
- vlasništvo vagona i njihove vrste
- način računanja prevoznine
- sporedne pristojbe
- plaćanje prevoznine
- način popunjavanja teretnoga lista i
- postupak kod prekoračivanja teretnoga profila.

Značajke ugovaranja i prodaje usluga u kombiniranomu prijevozu

- Komitenti željezničkih prijevoznih poduzeća jesu operatori kombiniranog prometa, a
njihovi komitenti jesu otpremnici (špediteri), proizvođači robe, brodarska poduzeća i
agenti pomorskoga prometa.
- Za svaki prometni smjer odnosno rutu – binom određena je poslovodna željeznica
koja u ime željeznica što sudjeluju u prijevozu kontaktira s korisnikom prijevoza,
prikuplja i obrađuje upite, prikuplja cijene od željeznica koje sudjeluju u tome,
izrađuje ponudu i poseban tarifni sporazum te ga servisira tijekom njegova trajanja
(kalendarska godina).
- Prevoznina se formira na temelju obračunske intermodalne prijevozne jedinice UTI–
1. To je imaginarna teretna jedinica dugačka 40' i mase veće od 16,5 t.
- Za teretne jedinice konkretnih vrsta prevoznina se diferencira primjenom rastera
koeficijenata, koji ovise o tome prevozi li se ITE tovaren ili prazan, o njegovoj duljini u
stopama te o masi u tonama.
 Tablica koeficijenata U.T.I.

TOVARENE U.T.I.

Kod
duljine Duljina Kontejner
</= 8 t >8t > 16,5 t > 22 t > 34 t
U.T.I. U.T.I. </= 16,5 t </= 22 t </= 34 t

20 </= 6,15 m 10', 20' 0,37 0,45 0,55 0,75 0,85

izmjenjivi
25 6,16 m -7,82 m kamionski 0,37 0,50 0,55 0,75 0,85
sanduk

30 7,83 m - 9,15 m 30' 0,50 0,55 0,75 0,75 0,85

40 9,16 m - 13,75 m 40' 0,70 0,75 1,00 1,00 1,00

70 poluprikolica 0,70 0,75 1,00 1,00 1,00

- Vrsta robe u teretnoj jedinici nije važna za oblikovanje prevoznine, osim eventualno
pri prijevozu opasnih tvari gdje se može zaračunati dodatak na prevozninu.
- Prevoznina odnosno povlastica razlikuje se i prema vrstama relacija na kojima se
obavlja prijevoz. To su:
1. terminalske relacije
2. relacije dogovorene unaprijed
3. usitnjeni prijevoz.
- Prevoznina se može razlikovati prema vrsti otpreme, i to
1. kao cjeloviti (maršrutni) vlak
2. kao vagonske skupine
3. kao pojedinačne pošiljke.
Za otpremu pošiljaka intermodalnih teretnih jedinica primjenjuje se posebno prilagođen ICF-ov
odnosno UIRR-ov CIM-teretni list što ga je odobrio Međunarodni odbor za prijevoz (CIT).