P. 1
Oslobođenje [broj 22938, 4.11.2010]

Oslobođenje [broj 22938, 4.11.2010]

|Views: 313|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 4. 11. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.938

Dodik i Bosi} potpisali platformu o zajedni~kom djelovanju

Nema vi{e prenosa nadle`nosti na BiH
3. strana

Vedran Had`ovi}, ~lan CIK-a BiH

Jedan glas mo`e odlu~iti o pobjedniku
Od januara nove cijene

5. strana

Kraljevo i okolinu pogodio najja~i zemljotres u Srbiji od 1922.

Dvoje poginulih, 50 povrije|enih
15. strana 13. strana

Reuters

Cigarete skuplje i do 0,35 KM

20. strana

BOSANSKA GRADI[KA

Opel sletio u rijeku Jablanicu

Utopila se dva

autostopera

DANAS PRILOG

U @I@I
Valentin Inzko: OHR vi{e ne}e provjeravati kandidate

2
Odluka ambasadora EU

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

15. decembra!
Uvodi se posebna kontrola primjene bezviznog re`ima za sve dr`ave zapadnog Balkana
Ambasadori zemalja ~lanica Evropske unije ju~er su u Bruxel le su podr`ali tek st odluke o ukidanju viza za gra|ane BiH i Albanije, o kojoj }e Vije}e EU glasati u ponedjeljak. Prema saznanjima Oslobo|enja u diplomatskim izvorima u glavnom gradu Belgije, tekst odluke identi~an je onom {to ga je 6. oktobra usvojio Evropski parlament.

Bez viza od

Stranke }e
odgovarati za svoje ministre
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ju~er je donio odluku o prekidu procesa provjere kandidata za ministarske funkcije u entitetskim i kantonalnim vladama. - Odluku sam donio nakon konsultacija s ambasadorima zemalja ~lanica UO Vije}a za provedbu mira i u skladu sa konceptom ja~anja odgovornosti lokalnih vlasti za odvijanje demokratskih procesa, izjavio je Inzko.

Od entitetskih i kantonalnih vlasti zatra`eno da uvedu procedure provjere kandidata za ministre sli~ne onima na dr`avnom nivou

Balkan pod lupom
To pojednostavljuje posao ministrima Vije}a EU, koji }e u ponedjeljak ve}inom glasova donijeti kona~nu odluku. Me|utim, pred njima }e se zajedno s odlukom na}i i izjava Evropske komisije o uspostavi posebnog na~ina nadgle da nja pro vo|enja ove odluke i, prema istim izvorima na{eg lista, na ju~era{njem zasjedanju ambasadora EU jedino je o tome bilo diskusije. Ovaj monitoring uveden je na kon do da tnih uslo va Francuske, Holandije i jo{ nekih zemalja EU u fini{u procedure za ukidanje viza gra|anima BiH i Albanije, ali }e kontrolom biti obuhva}ene sve dr`ave za pa dnog Balkana. Na{ ambasador pri Evropskoj uniji Osman Top~agi} povodom ju~era{nje odluke za Oslobo|enje je izjavio da “BiH ima mnogo razloga za optimizam u pogledu ishoda glasanja ministara EU u ponedjeljak“ Na na{e pitanje o da.
Bruxelles: EU oprezna prema zapadnom Balkanu

Podstrek
“Za mene ovo ukidanje viza zna~i kraj jedne faze, valorizaciju napora koje smo godinama ~inili da do|emo do ove pozicije. Zna~i i motivaciju da se ide dalje, da napredujemo u procesu pribli`avanja Evropskoj uniji. Vjerujem da }e ovim povodom upravo takav signal iz Bruxellesa biti poslat svima u BiH, kao nova podr{ka, novi znak spremnosti EU da pomogne na{oj zemlji u reformskom procesu“, izjavio nam je Osman Top~agi}. tumu po~etka primjene bezviznog re`ima, koji precizira upravo ju~er usvojeni dokument, Top~agi} odgovara: “Nisam bio na toj sjednici i ne mogu govoriti o detaljima, tim prije {to jo{ nisam imao prilike da vidim kona~ni tekst. Prema va`e}oj proceduri i trenutnim informa ci ja ma ko ji ma ra spo la`em, nakon usvajanja, u ponedjeljak ovu odluku prvo treba da potpi{u Parlament i Vije}e EU, a potom se ona {alje na objavljivanje u Slu`beni list EU. Po tpi si va nje je krajem novembra, objavljivanje je ~etrnaestog, a stupanje na snagu dan kasnije - 15. decembra“.

Mehanizmi provjere
On je naglasiokakome|unarodna zajednica u BiH ovim {alje poruku doma}im politi~arima da preuzmu ve}u odgovornost za upravljanje zemljom, te da je odluka donesena na dan objave rezultata op}ih izbora kako bi politi~ke stranke bile svjesne o~ekivanja me|unarodne zajednice, a javnost to imala na umu “kada do|e do nominiranja kandidata za visoke funkcije“ . OHR navodi primjer Parlamentarne skup{tine BiH koja je uvela mehanizam provjere kandidata za Vije}e ministara BiH na osnovu informacija dostupnih agencijama za provo|enje zakona. - O~ekujem od vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou da uvedu vlastite mehanizme provjere kandidata, sli~ne mehanizmima koji postoje na dr`avnom nivou, poru~io je Inzko. Upozorio je da time ne prestaju ovla{tenja visokog predstavnika za smjenjivanje zvani~nika u skladu s ovlastima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma uklju~uju}i smjenjivanje zvani~nika povezanih s korupcijom, ratnim zlo~inima ili drugim aktivnostima koje ugro`avaju provedbu Sporazuma. Proces provjere kandidata OHR je uveo 2000. Taj posao na dr`avnom nivou od 2006. preuzela je parlamentarna Komisija za pripremu izbora Vije}a ministara BiH koja radi na osnovu podataka CIK-a, SIPA, intervjua, obrazaca i izjava koje popunjavaju i potpisuju kandidati za dr`avne ministre i zamjenike, uklju~uju}i mandatara za predsjedavaju}eg VM-a. Sve ovo regulirano je izmjenom Zakona o VM-u. OHR je nastavio provjere kandidata za ministre finansija, izbjeglica, pravde, obrazovanja i unutra{njih poslova na entitetskom nivou, a u kantonima kandidata za
Valentin Inzko: Neka doma}i politi~ari preuzmu odgovornost

mi nis tre unu tra{ njih po slo va, pravde i obrazovanja. Iz OHR-a poru~uju da se ju~era{njom odlukom nisu promijenili standardi koje moraju zadovoljiti demokratski izabrani du`nosnici, nego da je samo odgovornost za njihovo po{tivanje preba~ena na parlamentarne stranke. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Safet Softi} smatra da je ovom odlukom odgovornost preba~ena na stranke koje }e formirati vlast: - Mislim da je ovo kraj te vrste provjera i obaveza strankama da predlo`e kandidate koji nemaju mrlje u biografijama. Parlament FBiH u tehni~kom mandatu i ne mo`e donositi izmjenu Zakona o Vladi, tako da }e potpuna provedba odluke visokog predstavnika sa~ekati novi saziv.

Biometrijski uslov
[to se gra|ana BiH ti~e, sloboda kretanja, odnosno putovanja u zemlje {engenske zone vrijedi samo za one s biometrijskim paso{em, {to je bio jedan od klju~nih uslova za ukidanje viza. Za ostale, koji jo{ imaju samo staru putnu is pra vu, do sa da{ nji vi zni re`im ostaje na snazi.
D. STANOJLOVI]

Lekcija iz 2007.
Inzkova odluka zna~i ukidanje preventivne provjere, {to zna~i da }e OHR i dalje ostati prisutan u ovom procesu. No, to je prvi test za nove ~lanove entitetskih i kantonalnih zakonodavnih tijela. U suprotnom, mogao bi se ponoviti scenarij iz 2007, kad je OHR poni{tio odluku Predstavni~kog doma FBiH o imenovanju Vlade, jer nije bila okon~ana provjera ministarskih kandidata. Uslijedio je negativan odgovor OHR-a za kandidata za ministra unutra{njih po slo va Fa di la Ja ga njca. Umjesto njega, SBiH je predlo`ila Muhidina Ali}a, nakon ~ega je Vlada drugi put polagala zakletvu pred Parlamentom.
S. [e.

V I J E S T I

Vlada HNK-a o jablani~kom Granitu

Uskoro imenovanje menad`menta
^ini se kako se napokon bli`i kraj mukama radnika Granita d.d. Jablanica koji danima ve} prosvjeduju zbog odlaska ove tvrtke u ste~aj. Naime, iz Vlade Hercegova~ko-neretvanske kantona ju~er je objavljeno kako }e Vlada uskoro imenovati vr{itelje du`nosti direktora i ~lanova Upravnog odbora Granita. Predsjednik Vlade HNK-a Sre}ko Boras, ministar gospodarstva Esad Humo, direktor i zamjenik direktora Agencije za privatizaciju Alija Tipura i Mihajlo Butigan, razgovarali su s predstavnicima Sindikata poduze}a Granit. U razgovoru su ponovljene ve} poznate ~injenice vezane za povrat 67 posto ka pi ta la Gra ni ta u vla sni{ tvo Vla de HNK-a. Budu}i da je presuda suda, kojom je vlasni{tvo vra}eno Vladi, postala pravosna`na, Vlada }e u narednom razdoblju, na prijedlog resornog ministarstva, imenovati vr{itelje du`nosti direktora i ~lanova Upravnog odbora, koji }e u skladu sa zakonom nastaviti

aktivnosti vezane za Granit, navodi se u priop}enju Vlade HNK-a. Tako|er, u priop}enju se navodi kako su predstavnici Sindikata izrazili zadovoljstvo odnosom Vlade prema problematici poduze}a Granit. Radnici su uvjereni kako Granit i njegove zaposlenike, nakon svih pote{ko}a, o~ekuju bolji dani, navodi se. Podsje}amo, preko 200 radnika jablani~kog Granita danima je prosvjedovalo na ulicama Jablanice, a dolazili su prosvjedovati i u Sarajevo zbog odluke Op}inskoga suda Konjic o odlasku ove kompanije u ste~aj. Radnici su se bili usprotivili takvoj odluci te su poku{ali sprije~iti uvo|enje ste~ajnoga upravitelja, zbog ~ega su se suJ. GUDELJ kobili s policijom.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.

U @I@I

3

Dodik i Bosi} potpisali platformu o zajedni~kom djelovanju

Nema vi{e prenosa
nadle`nosti na BiH
U platformi se navodi da SDS i SNSD ne spore devet nadle`nosti koje BiH pripadaju u skladu s Daytonom, ali da su sve ostale nadle`nosti sporne
Predsjednici Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Srpske demokratske stranke Milorad Dodik i Mladen Bosi} parafirali su platformu o usagla{enom djelovanju u zajedni~kim organima BiH. Sporazum o koalicionom djelovanju ove dvije stranke na nivou BiH bi}e zvani~no verifikovan nakon {to organi SDS-a i SNSDa daju svoju saglasnost na sadr`aj platforme, saop{tili su Dodik i Bosi} ju~er u Banjoj Luci Ovim dokumentom precizirano je da }e ove dvije stranke “usagla{avati sve stavove o pitanju od vitalnog interesa za RS i na najbolji mogu}i na~in {tititi vitalnu poziciju RS-a, njen teritorijalni integritet i ustavnopravni suverenitet, zasnovan na Ustavu RS-a i aneksu IV Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

SDS (i) u opoziciji
[to se ti~e podjele vlasti u RS-u, predsjednik SDS-a Mladen Bosi} potvrdio je da ova stranka ostaje i dalje opozicija. “SNSD je ve} sa koalicionim partnerima DNS-om i Socijalisti~kom partijom dogovorio na~in raspodjele izvr{ne vlasti i mi }emo prihvatiti da i u zakonodavnoj vlasti u RS-u ostane takvo stanje“ izjavio je Bosi}. Pre, ma njegovim rije~ima, saradnja vlasti i opozicije u RS-u ve} je druga pri~a o kojoj }e se tek razgovarati. “Iako je na{ primarni cilj bio dogovor o saradnji u zajedni~kim organima BiH, nismo zatvorili pri~u o saradnji u RS-u”, dodao je Dodik. je~i dalji prenos nadle`nosti“, istakao je Dodik.

Po teritorijalnom principu
Dodik - Bosi}: O BiH misle jednako

^eka se SDP
“Ova platforma potvr|uje da smo sva otvorena pitanja uspjeli da razrije{imo i {to se ti~e SDS-a, ovaj dokument sadr`i sve politi~ke ciljeve koje imamo kada je u pitanju djelovanje prema BiH iz RS-a“, izja vio je pred sje dnik SDS-a Mladen Bosi}. Dodao je da ova platforma nije usmjerena ni protiv koga i nema za cilj da ote`ava formiranje vlasti na nivou BiH. “Mi ovim nudimo da se {to br`e do|e do formiranja institucija na nivou BiH u interesu svih gra|ana i u tom smislu smatramo da je neophodno da {to prije do|e do razgovora izme|u ostalih politi~kih faktora u BiH, prije svega SNSD-a i SDP-a BiH”, rekao je Bosi}. Prema Dodikovim rije~ima, platfor-

Referendum
U razradi ove platforme navodi se da }e SNSD i SDS, pojasnio je Dodik, u skladu sa zakonom, o pitanjima vezanim za izmjene Ustava BiH zatra`iti i podr`ati provo|enje referenduma. Referendum na teritoriji RS-a bi}e odr`an i o pristupanju BiH NATO-u. “Iako to ne obavezuje BiH, za nas u RS-u volja gra|ana }e biti obavezuju}a, pa }emo kao strana u BiH tako i glasati o tom pitanju“, istakao je Dodik. ma je bazi~ni dokument da se formira vlast u BiH tako da se uva`ava politi~ki realitet. “BiH je dr`avna zajednica izvedena iz suvereniteta koji su dali entiteti i konstitutivni narodi“, ponovio je Dodik. Lider SNSD-a naglasio je da je za SNSD i SDS pri formiranju zajedni~kih institucija od primarnog interesa polo`aj entiteta i srpskog naroda u njima“ “Ovo je prvi put . da RS pri formiranju vlasti ide kao jedna strana sa jasnim stavovima da dosljedno provodi Dejtonski sporazum“, dodao je Dodik. U platformi se stoga navodi da SDS i SNSD ne spore devet nadle`nosti koje BiH pripadaju u skladu s Daytonom, ali da su sve ostale nadle`nosti sporne. Stoga su se ove dvije stranke obavezale da }e tra`iti vra}anje nadle`nosti koje su otete RS-u i prenijete na nivo BiH. “Osnovno je da se spri-

Prema sadr`aju platforme SDS i SNSD, izme|u ostalog, tra`i}e da se, u cilju boljih rje{enja, otvore i pitanja vezana za funkcioniranje sistema pravosudnih institucija u BiH, zajedni~kih sistema, korporacija i agencija, kao {to je RTV sistem BiH, RAK i Elektroprenos, funkcioniranje i na~in vo|enja spoljne politike, sistema indirektnog oporezivanja. SDS i SNSD usaglasili su i princip raspodjele dr`avne imovine koja se treba knji`iti po teritorijalno-funkcionalnom principu bez naru{avanja prava RS-a. Kada je u pitanjupopisstanovni{tva u BiH, SNSD i SDS smatraju da se dr`avni zakon mo`e usvojiti samo uz brisanje ~lana 48. Kada je u pitanju Vije}e ministra BiH, ove stranke su saglasne da izmjene u odlu~ivanju u ovom tijelu koje su nametnute odlukom visokog predstavnika 2007. godine treba vratiti u prethodno stanje, te da treba preispitati i druge odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.
G. KATANA

@eljko Kom{i}

Neboj{a Radmanovi}

BiH - MMF

Mujezinovi} - Gashi

Zahvalnost Libiji i Kuvajtu
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} ju~er je u odvojenim susretima razgovarao s ambasadorom Velike Socijalisti~ke Narodne Libijske Arapske D`amahirije u BiH Salemom A. A. Finnirijem i ambasadorom dr`ave Kuvajt u BiH Mohammadom Fadelom Khalafom H. al-Telaiyem. Bilateralni odnosi BiH s Libijom i Kuvajtom ocijenjeni su izrazito dobrima, ali je nagla{ena potreba unapre|enja i nadogradnje ekonomske saradnje, saop}eno je iz Kom{i}evog ureda. Kom{i} je zahvalio Libiji i Kuvajtu za dosada{nju podr{ku koju su pru`ali, istaknuv{i da BiH to veoma cijeni.

Prioritet integracije O bud`etu ^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} ju~er se susreo s ambasadori- narednog utorka
ma Japana Futaoom Motaiem i ambasadorkom Kraljevine Danske u BiH Kirstenom Rozenvoldom Geelanom. Razgovarano je o unutra{njim prilikama u BiH i regionu, kao i proteklim izborima i konstituiranju vlasti na svim nivoima u BiH, saop}eno je Radmanovi}evog kabineta. Ambasadori su ocijenili da su izbori protekli u fer i demokratskoj atmosferi, te ovom prilikom ~estitali Radmanovi}u reizbor na mjesto ~lana Predsjedni{tva BiH. Radmanovi} je istakao da je glavni vanjskopoliti~ki prioritet BiH integracija u EU i bezvizni re`im.

Pove}ati robnu razmjenu
PremijerFBiHMustafaMujezinovi}primio je ju~erambasadoraRepublikeAlbanije u BiH Flamura Gashija. Razgovarano je o rezultatimanedavneposjetedelegacijeVladeFBiH Albaniji i na~inima za ja~anjesvihvidovabilateralnesaradnje. Ova posjeta ve}ima odjeka kod privrednika obje zemlje, koji iznose planove za bilateralnu robnu razmjenu, koja se, u odnosu na dosada{nju, mo`e vi{estruko pove}ati. Sastanku je prisustvovao i operni solist Ivica [ari}, koji }e u~estvovati u realizaciji ideje da se povodom liberalizacije viznog re`ima za BiH i Albaniju organizuje zajedni~ki koncert dviju filharmonija.

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} primio je ju~er {efa misije MMFa Costasa Christoua. Na sastanku je razgovarano o ispunjavanjupreuzetihobaveza po stand by aran`manu i nastavku provo|enja strukturalnih reformi u BiH. Na prijedlog predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, dogovoreno je da narednogutorka u BanjojLucibudeodr`anasjednicaFiskalnogvije}a sa misijom MMF-a, koja }e biti posve}ena bud`etskim okvirima za 2011. godinu. Sa Christuom je razgovarao i zamjenikpredsjedavaju}egVije}aministara BiH i ministarfinancija i trezora Dragan Vranki}

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Potencijalna opasnost od terorizma u Bosni i Hercegovini je ne{to izra`enija nego u drugim zemljama Evrope
CIKBiH: Odba~ene sve optu`be stranaka
Foto: A. KAJMOVI]

CIKBiH saop}io da je izlo`en napadima politi~kih partija

optu`eni
`albu. Krajnje sam zabrinuta kolika je ta koli~ina neznanja, ocijenila je Had`iabdi}. Na pitanje novinara Oslobo|enja od koga ta~no dolaze pritisci na CIKBiH i njegove ~lanove, te da li predsjednica te dr`avne institucije misli na medije ili nekoga drugog, navela je kako se radi o “politi~kim subjektima“. - SDP je do sada putem saop}enja u ~etiri-pet navrata to radio, a veliki pritisci bili su od PDP-a na isti na~in, ocijenila je Had`iabdi}.

SDP i PDP
za pritiske
- Analizom pristiglih glasova putem po{te (iz inozemstva) ustanovili smo kako je za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH bilo 975 glasova neozna~enih ili 9,10 posto, a kog bo{nja~kog i hrvatskog 42 ili 0,45 posto. Za glasanje putem po{te nije bilo bira~kih odbora. Dakle, radi se o neposredno izra`enoj, demokratskoj volji bira~a da ne glasaju za odre|enu razinu vlasti, istakla je Had`iabdi}. Ona je naglasila i kako nema nikakve smetnje u odluci CIK-a o potvr|ivanju i objavljivanju op}ih izbora s obzirom da se oni utvr|uju za svaku razinu vlasti zasebno. Kada su u pitanju zakonski rokovi, navela je da su op}i izbori ove godine, kao i oni lokalni 2008, objavljeni 30. dana (kako i predvi|a zakon), 2006. (op}i) je to bilo 27. dana, 2004. (lokalni) tek 36. dana, a 2002. (op}i) 40. dana nakon dana odr`avanja izbora.
A. TERZI]

Gojko Vasi}

direktor policije RS-a

DOBAR

LO[

ZAO

Proteklih dana bilo je “mu~no slu{ati notorne neistine“, istakla Had`iabdi}, uz iznena|enje i krajnju zabrinutost “koli~inom nepoznavanja zakonske materije politi~kih subjekata“
Pred sje dni ca Cen tral ne izborne komisije BiH Irena Had`iabdi} saop}ila je ju~er kako je ta “dr`avna institucija izlo`ena do sada najve}im pritiscima u odnosu na sve do sada odr`ane izbore“.

VIJE]E MINISTARA BiH
Tri miliona maraka bi}e izdvojeno iz dr`avnog bud`eta u NATO Trust Fond za zbrinjavanje otpu{tenog personala Ministarstva odbrane i Oru`anih snaga BiH u naredne dvije godine. Uku pna sred stva za ove na mje ne izno se 4.848.896 eura.

Neupu}ene stranke
- Mi smo donijeli odluku da se ~lanovi CIK-a ne pojavljuju u medijima i sjede kao gosti u emisijama sa predstavnicima politi~kih partija, koji su stranke u postupku, dok su u toku `albeni procesi na odluke te dr`avne institucije kod Apelacionog odjela Suda BiH, istakla je Had`iabdi}. Predsjednica CIK-a navela je kako je proteklih dana bilo “mu~no slu{ati notorne neistine“ Iznenadila ju je kako je is. takla, “koli~ina nepoznavanja zakonske materije i izbornog procesa politi~kih subjekata“ . - Politi~ke partije pokazale su nepoznavanje ~ak i na~ina podno{enja zahtjeva, pa ~ak i rokova u kojim mogu da ulo`e

STATE DEPARTMENT
Iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava upu}ena je sna`na podr{ka punoj integraciji Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju. Ova umiruju}a poruka sti`e nakon izjave biv{eg ameri~kog ambasadora Williama Montgomerya o neizbje`nom raspadu BiH.

Objava rezultata
Predsjednica CIK-a odbacila je i tvrdnje politi~kih partija da se putem neva`e}ih glasa~kih listi}a “poku{alo namjestiti izborni in`enjering“. Naglasila je kako je na op}im izborima 2006. za Predsjedni{tvo BiH bilo 8,73 posto neva`e}ih glasa~kih listi}a, te da se njih 2,13 posto odnosilo na nepropisno popunjene, a ~ak 6,60 posto na prazne.
Foto: Senad GUBELI]

VLADA RS-a
Izgradnja autoputa Banja Luka - Doboj, koja je gromoglasno najavljivana, sa~eka}e jo{ neko vrijeme. Poslije raskida posla sa austrijskim Strabagom, na pomolu je i prekid ugovora sa slovena~kom firmom CPM, koja }e te{ko dobiti bankovnu garanciju zbog netransparentnog postupka.

ZIJAD BLEKI]
Navija~i @eljezni~ara zatra`ili su od Disciplinske komisije N/FSBiH da kazni predsjednika FK Sarajevo, koji je podsticao na mr`nju izme|u navija~a dva kluba, nazivaju}i ~elnike kluba pogrdnim imenima, te navija~e @elje Ciganima. Bleki}evo udaljavanje iz sporta jedina je primjerena kazna.

VIJEST U OBJEKTIVU Eurou~enici
Predstavnici Direkcije za evropske integracije Vije}a mi nis ta ra BiH po sje ti li su Srednju ekonomsku {kolu u Sarajevu i odr`ali kratko predavanje o procesu evropskih integracija u~enicima ~etvrtih razreda koji u nastavnom planu imaju predmet EU i me|unarodna saradnja. Direkcija je u svojstvu izdava~a biblioteci [kole i svim u~enicima ~etvrtih razreda poklonila 320 primjeraka publikacije Pojmovnik evropskih integracija.

VIJEST U

BROJU

besplatnih vakcina protiv sezonske gripe dobio je Institut za za{titu zdravlja Republike Srpske.

35.000

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.

INTERVJU

5

Vedran Had`ovi}, ~lan Centralne izborne komisije BiH

Jedan glas mo`e odlu~iti

o pobjedniku
Ta~an podatak je da je SDP-u nedostajalo 0,04 posto glasova, odnosno 212, a ne oko 230 glasova, kako su navodili, za prelazak izbornog praga za Predstavni~ki dom PSBiH iz RS-a
Razgovarao: Almir TERZI]

• Nakon {to je CIK donio odluku o poni{tenju i ponavljanju izbora na pet bira~kih mjesta u op}ini ^apljina, ali samo za Skup{tinu HNK-a, uslijedile su brojne kritike na tu dr`avnu instituciju. Za{to niste poni{tili, odnosno ponovili izbore i za ostale razine vlasti, ako je ve} bilo nepravilnosti? - Jednostavno, nisu se stekli uvjeti koje zakon propisuje za poni{tavanje i ponavljanje izbora za preostale nivoe vlasti. Evidentirali smo sve nepravilnosti i nezakonitosti i utvrdili da one nisu mogle utjecati na rezultate izbora, osim na pet bira~kih mjesta u ^apljini.

Pau{alne kritike
• Odredbe Izbornog zakona BiH propisuju da se poni{tavanje, odnosno ponavljanje izbora vr{i ako je do{lo do nepravilnosti i ako rezultati mogu utjecati na dodjelu mandata. Kako }ete potkrijepiti ~injenicu da rezultati sa pet bira~kih mjesta iz op}ine ^apljina nisu mogli utjecati na redoslijed kandidata bar za Parlament FBiH i PSBiH iz tih izbornih jedinica? - Potvr|eni rezultati izbora su potpuno transparentni i sadr`e potpune i detaljne podatke o rezultatima izbora pristiglih putem po{te, u odsustvu, od skoro 300 mobilnih timova i sa svakog od ukupno 5.276 bira~kih mjesta, te rezultate u svakoj op}ini, vi{e~lanoj izbornoj jedinici i izbornoj jedinici u cjelini, kao i ukupan zbir svih glasova za svaki nivo vlasti i kona~no sve dodijeljene mandate po svim politi~kim subjektima i kandidatima. Svako mo`e ostvariti uvid i kontrolisati ih, te ustanoviti da rezultati sa pet bira~kih mjesta iz ^apljine nisu mogli uticati na izbor i mandate na vi{im razinama vlasti, osim na dodijeljenih 30 mandata u Skup{tini HNK-a. Detaljnom analizom utvrdili smo da je kod politi~kih subjekata koji su osvojili vi{e od tri posto od ukupnog broja va`e}ih glasa~kih listi}a u ovoj izbornoj jedinici razlika u broju dobivenih glasova takva da 1.015 glasova ne uti~e na izborne rezultate niti na raspodjelu mandata. • Zbog ovoga ste `estoko kritizirani i od HDZ-a BiH koji se `alio na odluku CIK-a Apelacionom odjelu Suda BiH. Kakav je Va{ stav o tomu?

- Brojne i `estoke, neargumentirane i pau{alne kritike i ocjene upu}ivane su ne samo od ove stranke. Suzdr`at }u se od komentara, uz konstataciju da je Sud BiH odbio sve navode HDZa BiH i drugih stranaka kao potpuno neosnovane, ni~im dokazane i pau{alne. • Nesporno je da je u Op}ini ^apljina do{lo do manipulacija bira~kim spiskovima. [ta ste poduzeli, odnosno {ta }ete poduzeti kako biste sankcionirali predsjednike i ~lanove bira~kih odbora koji su u~estvovali u poku{ajima malverzacija? - Pokrenuli smo postupak za utvr|ivanje odgovornosti za 50 ~lanova bira~kih odbora sa bira~kih mjesta u ^apljini na kojima }e se ponoviti izbori, a cjelokupna dokumentacija o tim slu~ajevima proslije|ena je na-

izmjena odluke o utvr|ivanju rezultata izbora koju smo donijeli 18. oktobra. Drugi rezultat su otkrivene nepravilnosti i nezakonitosti na 142 bira~ka mjesta, za ~ije ~lanove }emo pokrenuti postupke za utvr|ivanje dogovornosti. Naj~e{}e nepravilnosti bile su u glasanju jedne za drugu osobu, poku{aju dodavanja glasova kandidatima na otvorenim listama, pa i dodavanja glasova u korist politi~kih subjekata, kao i neovla{tene registracije osoba za glasanje izvan BiH. Prije izbora, poduzeli smo niz mjera kako bismo ovo preduprijedili i za{titili integritet izbornog procesa. Jedna od mjera bilo je posebno ozna~avanje glasa~kih listi}a za glasanje putem po{te, tako da nije prona|en nijedan takav listi} na birali{tima u BiH, ~ime je sprije~en ovaj vid zloupotrebe, takozvani bugarski voz.

UTVR\IVANJE ODGOVORNOSTI Pokrenuli smo postupak za utvr|ivanje odgovornosti za 50 ~lanova bira~kih odbora sa bira~kih mjesta u ^apljini na kojima }e se ponoviti izbori
ti ili su ~inili takve kra|e. Provjeravali smo te navode, i po njima, ali i po slu`benoj du`nosti nalagali ponovno brojanje i kontrolu glasa~kih listi}a i otkrili nepravilnosti o kojima sam govorio. I prije zahtjeva SDP-a za ponovno brojanje glasa~kih listi}a na ~etiri bira~ka mjesta, na jednom u Br~kom i na tri u Banjoj Luci, mi smo po slu`benoj du`nosti prebrojali i utvrdili rezultate na bira~kom mjestu u Br~kom, gdje je SDP osvojio 95 glasova. Na ostala tri bira~ka mjesta SDP nije osvojio nijedan glas. Ta~an podatak je da je SDP nedostajalo 0,04 posto glasova, odnosno 212, a ne oko 230 glasova, kako su navodili, za prelazak izbornog praga od tri posto za Predstavni~ki dom PSBiH iz RS-a. U izborima se de{ava da i jedan glas bude odlu~uju}i za prelazak izbornog praga, dobijanje mandata ili izbornu pobjedu. • U skladu sa Izbornim zakonom, u ovom slu~aju morali ste djelovati po slu`benoj du`nosti. Niste. Za{to? Kako to obja{njavate, s obzirom na to da ova razlika mo`e utjecati na dodjelu mandata? - Nije bilo osnove za postupanje po zahtjevu stranke, niti po slu`benoj du`nosti, {to je i Sud potvrdio prilikom razmatranja `albe SDP-a na odluku CIK-a. • Kako komentirate ~injenicu da prvi puta u PSBiH iz RS-a ne}e biti predstavnika dru ge na ci onal nos ti, osim srpske. Jesu li za to krivi Izborni zakon, izborne jedinice, prag, politi~ke partije ili ne{to drugo? - To i jeste najporazniji rezultat ovih izbora. Uzroci su vi{estruki. Primaran je da nije ostvaren povratak izbjeglih i raseljenih. Uz to, brojne su i administrativne prepreke za glasanje putem po{te, te izuzetno lo{ sistem evidencije osoba sa statusom raseljenih, {to uz faktor vri je me, uti~e na ogro mnu izbornu apstinenciju ovih kategorija bira~a. Sigurno i da Ustav i Izborni zakon generiraju ovu pojavu i stanje. Kada bismo imali jedni izbornu jedinicu za izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH i Predstavni~ki dom PSBiH, vjerovatno bi rezultati bili druga~iji. Ukoliko bi se Izbornim zakonom predvidjele minimalne kvote zastupljenosti konstitutivnih naroda iz oba entiteta u Predstavni~kom domu PSBiH, kao {to je to predvi|eno za entitetske parlamente u kojima se garantira najmanje po ~etiri zastupni~ka mjesta za pripadnike sva tri konstitutivna naroda, tada bismo imali potpuno druga~iju zastupljenost i nacionalni sastav izabranih zastupnika iz oba entiteta u Parlamentu BiH.

Konstituiranje mo`e po~eti - sutra

• Smatrate li sebe li~no ili CIK odgovornim ako vlast u BiH, na svim razinama, bude formirana tek u prvoj polovini naredne godine? Iz politi~kih stranaka, naime, tvrde kako zvani~ni razgovori o koalicijama ne mogu otpo~eti bez kona~nih rezultata izbora. Stoji li ova njihova konstatacija? - Koliko iz medija vidim i ~itam, svakodnevno se pregovara o konstituiranju vlasti, a zasad nema vidljivih rezultata. Imaju}i u vidu razli~ite interese i odnose politi~kih snaga, to }e i}i jako sporo i trajat }e jako dugo. Stoga je razumljivo {to se za neuspjeh i odugovla~enje krivi neko drugi. Uvjerenja o dodjeli mandata su pripremljena i {to se ti~e CIK-a, konstituiranje Predsjedni{tva, dr`avnog, entitetskih i devet kantonalnih zakonodavnih tijela mo`e po~eti sutra. Mi smo ispunili svoj zadatak - dato je pravo i prilika gra|anima da slobodno biraju i budu po{teno izabrani, uz za{titu i podr{ku instrumenata demokratske pravne dr`ave. • Za{to CIK nije poduzeo ni{ta kako bi provjerio navode SDP-a i SDA da je do{lo do kra |e gla so va u RS-u za PSBiH? Poznato Vam je da je SDP pre{ao izborni prag od tri posto za Narodnu skup{tinu RS-a, a da je za PSBiH iz istog entiteta dobio skoro 0,1 posto glasova manje?! - Vratio bih se malo unatrag. Kada smo insistirali na promjeni Izbornog zakona i predlagali druga~iju konstituciju bira~kih odbora i druga~iji na~in prebrojavanja glasova, {to i jesu najslabija mjesta u cjelokupnom izbornom procesu, nismo imali razumijevanje zakonodavca. Mnoge stranke, me|u njima i pomenute, ukazuju na kra|u glasova. Upravo su predstavnici politi~kih stranaka, rade}i kao predsjednici i ~lanovi bira~kih odbora, poku{avali ~ini-

8. novembar
• Ponovljeni izbori za pet bira~kih odbora u op}ini ^apljina utjecat }e da se kona~ni rezultati za Skup{tinu HNK-a prolongiraju. Ho}e li to utjecati na rokove za formiranje vlasti ne samo tog kantona ve} i FBiH, ali i BiH, s obzirom na to da se iz kantona biraju delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle u Dom naroda PSBiH? - Utvr|ene rezultate izbora za Skup{tinu HNK-a imat }emo u ponedjeljak ujutro, 8. novembra, nakon brojanja glasa~kih listi}a koje }e se vr{iti u Sarajevu, uz prisustvo posmatra~a. Ukoliko ne bude prigovora, mogli bismo potvrditi i objaviti rezultate izbora 11. novembra, tako da bi ka{njenje u odnosu na ostale rezultate bilo nekih osam dana. To nije prepreka da se izvr{e sve pripreme za konstituiraju}u sjednicu Skup{tine HNK-a, jer su rezultati izbora za to tijelo uglavnom poznati. Nakon pro{lih op}ih izbora, vlast u HNK-u je konstituirana sredinom naredne godine, mada tada nije bilo ponovljenih izbora.

dle`nom tu`ila{tvu na postupanje. Radi se o krivi~nim djelima za koja je predvi|ena nov~ana kazna i kazna zatvora do pet godina. Sve nepravilnosti i nezakonitosti koje smo uo~ili evidentirane su i sada slijedi postupak utvr|ivanja odgovornosti i sankcioniranja odgovornih osoba u izbornoj administraciji, ne samo ~lanova bira~kih odbora ve} i ~lanova op}inskih izbornih komisija.

Naj~e{}e nepravilnosti
• Osim ^apljine, odnosno tamo{njih bira~kih mjesta, u kojim je jo{ op}inama CIKBiH evidentirao mogu}e poku{aje la`iranja izbora i o kojim se uo~enim ne pra vil nos ti ma naj~e{}e radilo? - Izvr{eno je ponovno brojanje glasova na 2.282 bira~ka mjesta. Prvi rezultat te aktivnosti su {est

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Zvonko Juri{i}, predsjednik HSP-a BiH

Me|u hrvatskim strankama nema

Vojna saradnja BiH i Hrvatske
Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} i zamjenica ministra odbrane Marina Pende{ primili su ju~er 13. klasu polaznika Ratne {kole “Ban Josip Jela~i}“ Hrvatskog vojnog u~ili{ta Oru`anih snaga Republike Hrvatske s komandantom, brigadnim generalom Slavenom Zdilarom na ~elu. Razgovarano je o reformi odbrane, iskustvima u procesu tranzicije te saradnji oru`anih snaga dviju dr`ava. Cikoti} je upoznao goste o reformi odbrane u BiH, u~e{}upripadnikaOSBiH u misiji ISAF, procesu pribli`avanja BiH NATO-u te te`i{nim aktivnostima MO i OSBiH. Cikoti} i Pende{ su naglasili da je vojna suradnja BiH i Republike Hrvatske na visokom nivou te da }e se pobolj{ati sporazumom o vojnoj suradnji, koji je u procesu pripreme.

povjerenja
U Kre{evskoj smo deklaraciji naveli {to ne `elimo, ali moramo uraditi i jedan dokument u kojem }emo jasno kazati {to to Hrvati u BiH ustvari `ele, poru~uje lider bh. prava{a
Me|u liderima hrvatskih stranaka nedostaje povjerenja i zbog toga je te{ko formirati, uvjetno re~eno, svehrvatsku koaliciju, rekao je ju~er za Oslo bo|enje pred sje dnik HSP-a BiH Zvonko Juri{i}. Tako|er, izjavio je kako, ipak, me|u liderima hrvatskih stranaka postoji konsenzus o tome kako je potrebno mijenjati Izborni zakon BiH te kako bi se naposljetku mogli okupiti oko tog zahtjeva. ljanje takve koalicije bilo nu`no, ali samo kad je rije~ o ustavnoj reformi i izmjenama Izbornog zakona. - U Kre{evskoj smo deklaraciji naveli {to ne `elimo, ali moramo uraditi i jedan dokument u kojem }emo jasno kazati {to to Hrvati u BiH ustvari `ele. U tom smislu }emo i odr`ati sastanak na kojem }e biti prisutni Ljubi}, ^ovi} i ja. Tako|er, taj dokument treba potpisati i barem jedan svjedok koji bi kasnije mogao kazati {to je to to~no potpisano. Smatram kako je to potrebno jer me|u nama ne vlada povjerenje. Osobno sam to iskusio, jer smo do sada bivali u situaciji da se jedno dogovori, a da se kasnije to ne ispo{tuje, ka`e Juri{i}. Istaknuo je kako}e do sastanka trojice lidera hrvatskih stranaka najvjerojantije do}i tijekom sljede}ega tjedna, te kako je koalicijahrvatskihstranaka za HSPBiH, ipak, po`eljna.

Predstavljen Monitoring MRVBiH
Monitoring napada na vjerske objekte i druga mjesta od zna~aja za vjerske zajednice i crkve u BiH, novi projekt Me|ureligijskog vije}a u BiH (MRVBiH), predstavljen je ju~er u Sarajevu. O zna~aju projekta, ~iji je temeljni cilj ostvarivanje bolje za{tite vjerskih objekata/svetih mjesta {irom BiH, govorili su predsjednik MRVBiH muftija sarajevski Husejin Smaji} i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Katoli~ke crkve i Jevrejske zajednice BiH jerej Vanja Jovanovi}, vikar Nadbiskupije vrhbosanske Mato Zovki} i Boris Ko`emjakin, predsjednik Jevrejske op{tine Sarajevo. Istaknuli su neophodnost sistemati~nog pristupa rje{avanju pitanja za{tite vjerskih objekata.

Barem jedan svjedok
- U prvom krugu sastanaka predsjednika HDZ-a BiH, HSPa i HDZ-a 1990 razgovaralo se o promjenama Izbornoga zakona i ustavnoj reformi. Ustavna reforma }e se zasigurno desiti, ali ne znamo ho}e li to biti parcijalna i cjelovita reforma. Bilo je tada rije~i i o, uvjetno re~eno, svehrvatskoj koaliciji, kazao je Juri{i}. Naglasio je kako bi uspostav-

- U ovom se tjednu zasigurno ne}emo sastajati, no sljede}ega tjedna }emo nastaviti razgovore. Upravo je izmjena Izbornoga zakona ona stvar oko koje postoji konsenzus hrvatskih politi~kih stranaka u BiH, tvrdi Juri{i}. No, mi{ljenja je i kako pitanje izmjene Izbornoga zakona i ustavnih promjena ne mora biti uvjet za formiranje koalicija s ostalim strankama u BiH. - Izmjene Izbornoga zakona i pitanje ustavne reforme ne moraju biti uvjet da netko sutra sudjeluje u izvr{noj vlasti, jer je ona operativni dio vlasti. HDZBiH ima potpuni legitimitet za sudjelovanje vlasti, ali imamo ga i mi u Hrvat skoj ko ali ci ji HDZ-a 1990 i HSP-a BiH. No, kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona i postizanje jednakopravnosti Hrvata u BiH, mislim kako bi bilo nu`no da sve stranke s hrvatskim predzna-

Zvonko Juri{i}: Svehrvatska koalicija samo oko ustavnih reformi i izbornog zakona

kom postignu konsenzus, rekao je Juri{i}.

Sto`ernikovo soliranje
Naime, jedan od osnovnih problema pri uspostavi, u medijima nazvane svehrvatske koalicije, odnosno koalicije dva HDZ-a i HSP-a, le`i u ~injenici da ^ovi} uop}e ne `eli prihvatiti Ljubi}a i Juri{i}a kao ravnopravne partnere, nego nastoji lidersku, ili kako on ka`e sto`ernu, poziciju u hrvatskom nacionalnom korpusu ekskluzivno rezervirati za sebe.
Jurica GUDELJ

Povodom najavljene delo`acije dijela Pulji}eve rezidencije

Ako ne}e Me|ureligijsko vije}e,

Napredak podnosi tu`bu
Ovo je gore od plja~ke komunista, komentari{e prof. dr. Franjo Topi} odluku o tome da se dio rezidencije kardinala Pulji}a vrati porodici ~ovjeka “koji je, kao pripadnik Udbe, {pijunirao vrhovnog poglavara KC-a u Bosni i Hercegovini“
Najava delo`acije dijela rezidencije vrhbosanskog nadbiskupa mitropolita Vinka Pulji}a za 17. novembar predsjedniku HKD Napredak prof. dr. Franji Topi}u donosi vrlo ru`nu poruku. “Dakle, ne samo da gospodinu kardinalu nema mjesta u Sarajevu i u BiH nego je to poruka i svim katolicima u BiH” , smatra dr. Topi}, napominju}i da uvijek ima ono “ali...” “Ne bih komentarisao sudsku presudu, me|utim, ne mogu a da ne ka`em da osnovnu krivicu za ovo {to se sada de{ava gospodinu kardinalu, a {to se de{avalo i ranije drugim osobama, neovisno od njihove nacionalnosti, i {to }e se de{avati i ubudu}e, snose donosioci zakona, na osnovu kojeg se te nepravde i de{avaju“ isti~e Topi}, za kojeg, ina~e, , pomenuti zakon ima posljedice “gore nego {to su one od komunisti~ke plja~ke...” otkup. Bezobrazno je,pokvareno je davati prednost i pravo bilo kome prije nego vlasnicima. Nije li privatna imovina sveta? Izgleda, svugdje jeste samo ne i kod nas.” Predsjednik HKD Napredak nagla{ava da je takvo stanje interes malog broja ljudi, “mo`da ne vi{e od dvjesto“ . No, za{to Napredak, odnosno gospodin Topi} li~no, nisu vi{e bili anga`ovani, pa sprije~ili dono{enje takvog zakona? ni{ta ne u~ini, recimo, ne pokrene tu`bu protiv dr`ave zbog naru{avanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti, tu`bu }e pokrenuti Napredak“ tvrdi dr. , Topi}, koji je i li~no o ovome razgovarao s kardinalom i izrazio mu svoju podr{ku. “Ovo {to mu se desilo je pljuska pred me|unarodnom zajednicom, pred Vatikanom“ , isti~e prof. Topi}, podsje}aju}i na to kome se vra}a sporni prostor u Kaptolu 7. “To je porodica ~ovjeka koji je, kao pripadnik Udbe, {pijunirao nadbiskupa. A ovo je samo jo{ jedan primjer {ta je sve mogu}e kada se ne uradi ono {to su ve} u~inile druge dr`ave isto~ne Evrope, odnosno ne provede lustracija“ nagla{ava , prof. dr. Topi}.
E. KAMENICA

Kirsten Geelan u Ustavnom sudu
Ambasadorka Kraljevine Danske u Sarajevu Kirsten Geelan ju~er je posjetila Ustavni sud BiH, gdje je razgovarala sa predsjednikom Suda Miodragom Simovi}em. Simovi} je ambasadorki objasnio ustavnu ulogu, organizaciju i na~in rada Ustavnog suda BiH. Tako|er je upoznao sa aktuelnim problemima i izazovima sa kojima se susre}e Sud, prije svega, sa stalno rastu}im brojem predmeta u radu, izborom novog sudije iz RS-a, te sa problemima finansijske nezavisnosti. Ambasadorica Geelan je podr`ala rad Ustavnog suda BiH, istaknula zna~aj ove institucije za uspostavljanje demokratije i vladavine prava, te izrazila nadu u bolju budu}u saradnju.

(Ne)sveta imovina
No, ima jo{ jedna dimenzija tog zakona koju nova vlast, ukoliko ho}e da bude respektabilna, smatra Topi}, mora izmijeniti. “A to je, za po~etak, dosljedno provo|enje cjelokupnog zakona, i to istovremeno. Jer,onaj njegov dio koji govori o tome da }e vlasnici oduzete imovine dobiti zamjenske stanove, kao da se apsolutno nikoga ne ti~e. Svi peru ruke od njega. Jednostavno ka`u, stanova nema. Pa, zar ne bi bilo normalno da se onda ne provodi i prvi dio zakona, kojim nosioci stanarskog prava sti~u pravo na

Pljuska pred Vatikanom
“U~inili smo {to sve smo tada mogli, ali ja ne bih govorio o ne~em {to je pro{lo, nego o tome {ta se sada mo`e u~initi. A, mo`e se... Ukoliko Vlada ni{ta ne u~ini da se taj diskriminatorski zakon promijeni, i ukoliko Me|ureligijsko vije}e

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.

DOGA\AJI

7

Martin Fran~e{evi}, pomo}nik ministra za bora~ka pitanja

General Martin Fran~e{evi}, pomo}nik ministra Zahida Crnki}a za pitanjavojneevidencije, apsolutno je nezadovoljan na~inom na koji se provodi Zakon o kontroli zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite.

Revizija je propala stvar!
Koncepcijski proma{aj
neregularno. Na takvim obrascima, objasnit }e, ispisano je samo ime i prezime stradalnika rata, potom vrijeme provedeno u nekoj od jedinica. “Nigdje opisa na~ina i okolnosti stradanja. Rje{enja koja su ispisana na opisani na~in je oko 15.000. Sve u svemu, mislim da se namjerno ne `eli provesti prava revizija. I Zahid Crnki}, ministar za bora~ka pitanja Federacije BiH, ako ba{ ho}ete, jedan je od krivaca za ovakav na~in provo|enja kontrole bora~ke populacije. Izdao je jasne upute kojima nala`e da se na obrascu FMB2 (kojim se korisnik izvodi iz prava, op.a.) ne upisuje na~in i okolnosti stradavanja“ obja{njava Fran~e{evi}. , Napomenuli smo kako su dva inspektora inspektorata Ministarstva za bora~ka pitanja FBiH za samo {est mjeseci rada iz prava izveli 156 ratnih vojnih invalida. Pitali smo, ne bi li ve}em broju inspektora trebalo prepustiti kontrolu korisnika bora~ko - invalidske za{tite? - Ne sporim rezultate inspektorata Ministarstva za bora~ka pitanja, ali, ako mene pitate, ono radi nezakonito. Naime, Zakon o ministarstvima jasno je rekao da ministarstva mogu
Martin Fran~e{evi}: Namjerno se ne `eli provesti prava revizija

VIJESTI

Pripadnik oru`anih snaga koji je izvr{io samoubojstvo, ubijen je ili ranjen u kafanskoj tu~i... ne treba, kao {to je sada, da u`iva prava stradalnika rata, dr`i Fran~e{evi}

Kraj crvenih potjernica
Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetovi} najavio je da se bez saglasnosti BiH vi{e ne}e ponoviti slu~ajevi Ilije Juri{i}a i Ejupa Gani}a, ukoliko sljede}e sedmice na generalnoj skup{tini Interpola u Dohi bude usvojena rezolucija u vezi sa crvenim potjernicama. “Usvajanjem ove rezolucije bi}e sprije~ena hap{enja na{ih gra|ana po crvenim potjernicama koje se odnose na ratne zlo~ine, bez prethodne saglasnosti BiH”, rekao je Ahmetovi} za portal Sarajevo-x.com. Tako|er, izrazio je uvjerenje da }e u ponedjeljak, 8. novembra, Vije}e ministara EU donijeti pozitivnu odluku o liberalizaciji viznog re`ima za gra|ane BiH, navode}i da ne o~ekuje nikakve komplikacije.

“Definitivno, revizija je propala stvar ponajprije zbog koncepcije na kojoj se kontrola stradalnika rata i ostalih bora~kih populacija radi. Naime, koncipirana je na kontroli rje{enja o pripadnosti, na~inu i okolnostima stradavanja. Trebalo je, mislim, u odjelima za bora~ko-invalidskuza{titu (BIZ) kontrolisati da li su dokumenta na osnovukojih su izdanarje{enja validna ili su mo`da falsifikovana!” cijeni Fran~e{evi}. , Obja{njava kako je takvih slu~ajeva na stotine, pitaza{to bi pripadnik HVO-a BiH, optu`en za silovanje i rasturanje droge, koji je ubio jednog, a ranio dva policajca koji su ga do{li uhapsiti i pri tom ranjen, u`ivao prava ratnog vojnog invalida? Nemalo iskustvo koje general Fran~e{evi} ima govori mu i kako je 50 posto obrazaca o na~inu i okolnostima stradanja

raditi upravni i financijski nadzor, ali kada je u pitanju Ministarstvo za bora~ka pitanja, ne i inspekcijske poslove. I ja to stalno govorim, ali me `ele u{utkati. Stoga su mi i napakovali krivi~nu prijavu za krivotvorenje uvjerenja o vr{enju komandne du`nosti. A da sam upravu, kada je legalnost rada inspektorata u pitanju, pokazuje dopis koji je 2008. godine generalnom tajniku Vlade FBiH poslao ministar Crnki} tra`e}i izmjene i dopune Zakona o ministarstvima kako bi i njegovo ministarstvo moglo raditi inspekcijske poslove“ obra, zla`e Fran~e{evi}. Glede revizije bora~ke po-

pulacije, otvara Fran~e{evi}, kako sam ka`e, “bolno pitanje i tabu-temu“: stradanje civila u Srebrenici, Kozarcu... idiljemisto~ne Bosne koji se vode kao stradalnici rata, a u vojnim su evidencijama.

Usporedba
“Na{i podaci, koje smo uspore|ivali s podacima Istra`iva~ko -dokumentacionog centra (IDC) u Sarajevu, ka`u da mi u na{oj evidenciji imamo oko 7.000 osoba koje su u IDC registrirane kao civilne `rtve rata. I za{to takve `rtve ne smjestiti u Zakon o pravima civilnih `rtava rata?” pita Fran~e{evi}. ,
A. B.

Danas penzije
U FBiH danas po~inje isplata oktobarskih penzija. Takvu je odluku, donio Upravni odbor Zavoda penzijsko/invalidskog osiguranja FBiH, na sjednici odr`anoj pro{le sedmice. Oktobarske penzije ostat }e na razini pro{lomjese~nih, odnosno bi}e ispla}ene po koeficijentu 1,57 za redovne i 1,485 za penzije ostvarene pod povoljnijim uvjetima. Vlada FBiH isplatila je 13 miliona KM na ime obaveza za povla{tene penzije. J. F.

Skandal u Gimnaziji “Me{a Selimovi}“
Haoti~no stanje koje posljednjih sedmica vlada u Gimnaziji “Me{a Selimovi}“ u Tuzli, a sve zbog izbora novog direktora {kole, prekju~er je kulminiralo intervencijom policije. Naime, v.d. direktora Fahrudin Me|edovi} prekju~er je sa sudskim rje{enjem u kojem pi{e da je on ovla{ten za zastupanje Gimnazije, do{ao u {kolu, te od sekretara {kole Zijada Babaji}a tra`io pe~ate, kako bi mogao raditi svoj posao.

Policija dva puta

Vr{ilac du`nosti direktora Fahrudin Me|edovi} pozvao policiju nakon {to ga je sekretar Zijad Babaji} istjerao iz kancelarije

intervenisala
njima je i odr`avanje sjednice Nastavni~kog vije}a, kojom }e predsjedavati pomo}nik direktora {kole Midhat Pari}.

Haos, otpo~etka
Haoti~no stanje u {koli je nastalo nakon 6. septembra ove godine, kada je [kolski odbor izabrao Minelu Spahi} za v.d. direktora {kole. Drugi kandidati su smatrali da njeno imenovanje nije ura|eno u skladu sa Zakonom, te su ulo`ili `albe. Oni su tvrdili i da su na Amiru Turbi} - Had`agi}, predsjednicu [kolskog odbora, vr{eni pritisci, kako bi Minelu Spahi} (u rodbinskim vezama sa ministricom), prije nego se zavr{i `albeni rok, imenovala za direktoricu {kole. U me|uvremenu, Turbi} - Had`agi} podnosi ostavku, a za novog v.d. direktora, [kolski odbor imenuje Fahrudina Me|edovi}a.
S. K.

Korak ka pomirenju
OHR i Ured specijalnog predstavnika EU pozdravljaju korak ka pomirenju izra`en u nedavnim vizionarskim izjavama u vezi s nevinim `rtvama, koje je novoizabrani bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} dao za srbijansku televiziju B-92. Kako se navodi u saop}enju OHR-a, izjave koje ohrabruju dijalog radi pomirenja i rje{avanja problema predstavljaju dobrodo{lu i zna~ajnu promjenu u politi~kom `ivotu BiH. OHR i Ured specijalnog predstavnika EU o~ekuju da }e politi~ki lideri poslije ove izjave iskoristiti priliku da naprave korak naprijed kojim }e BiH u~initi druga~ijom zemljom.

Tuzlanska gimnazija: Sekretar priznaje samo svoj sud

Ne}e{ nikako raditi!
“Ja njemu pokazujem rje{enje Suda, kao vi{e instance, koji me priznaje, me|utim, za njega kao pravnika, taj sud nije vi{a instanca. I on poku{ava da pocijepa moje rje{enje. Nakon toga ja pozivam policiju, koja pravi zapisnik. Uzete su i izjave od svjedoka. Poslije podne, sekretar dolazi u kancelariju i mene izgura. Sve moje

stvari ostaju u kancelariji. On zaklju~ava i ka`e: eto, sad zovi policiju, sad ne}e{ nikako raditi“ ispri~ao nam je Me|edovi}, , navode}i da su slu`benici policije ponovo do{li i napravili zapisnik. On navodi da je i ju~er kancelarija bila zaklju~ana, te da je od policije tra`io da mu omogu}e rad. Me|utim, policija je negativno odgovorila na njegov zahtjev. Dodatnu konfuziju u cijelu pri~u unijeli su zaklju~ci Komi-

sije, koja je izvr{ila nadzor nad zakonito{}u rada Gimnazije, a koju je imenovala Mirzeta Had`i} - Suljki}, ministrica obrazovanja, nauke kulture i sporta TK-a. U zaklju~cima je napisano da odluka o izboru Fahrudina Me|edovi}a za v.d. direktora {kole nije u skladu sa Zakonom i Pravilima {kole, te da svi akti koje je on potpisao, ne mogu se smatrati legitimnim. Tako|er, Komisija je iznijela i prijedlog mjera koje treba hitno poduzeti, a me|u

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Miroslavu Ani}u Sud BiH odredio pritvor

Ne vjeruju Angelini Jolie
Glumica Angelina Jolie putem UNHCR-a uputila je Udru`enju @ena - `rtva rata pismo. “@elim da jo{ jednom istaknem duboko saosje}anje s pripadnicamaUdru`enjakoje su pretrpjelete{kepatnje, te da nikada ne bih banalizirala ono kroz {ta su pro{le“ istaknula je Jolie. , “@eljela bih vas uvjeriti da mi je uvijek bila namjera da ovu pri~u, koja je smje{tena u BiH, ispri~am s dostojanstvom i velikimpo{tovanjempremaljudimava{ezemlje“ naglasila je Jolie. Potvrdila je tako|er , `elju da se sastane sa ~lanicamaUdru`enja tokom posjete Sarajevu u novembru i da sazna i jo{ boljerazumijestradanja i zlostavljanja u BiH. “To da ‘saosje}a’, zna~i obi~nu kurtoaznu notu i ni{ta vi{e. Naro~ito su Amerikanci vje{ti u izra`avanju ‘saosje}anja’ i izvinjavanju u beskona~nost, nakon {to obave svoj posao“ is, ti~e se u saop}enjuUdru`enja, kojeje potpisala predsjednica Bakira Hase~i}.

Priznao krivnju za ratne zlo~ine u Stupnom Dolu
U ku}ama u Stupnom Dolu izgorjela su i tijela djece od tri, osam i 13 godina, te staraca
Sud Bosne i Hercegovine ju~er je odredio pritvaranje Miroslava Ani}a, osumnji~enog da je po~inio ratne zlo~ine, a koji se nekoliko dana ranije predao Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine. Podsje}amo, Tu`ila{tvo BiH vodi istragu protiv Miroslava Ani}a, nekada{njeg pripadnika postrojbe HVO-a za specijalne namjeneMaturice, zbogsumnje da je ~inioratne zlo~ine protiv civilnog stanovni{tva i ratnih zarobljenika na podru~ju Vare{a i Kiseljaka. vanrednih okolnosti koje, s obzirom na na~in izvr{enja i posljedicu izvr{enog krivi~nog djela, ukazuju da bi pu{tanje na slobodu osumnji~enog rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda, saop}eno je ju~er iz Suda BiH.

Stravi~ne slike
Ani} je godinama`ivio u Splitu, zbog~ega je bio nedostupan pravosudnim organima na{e zemlje. Ani} je ju~er priznao krivnju i izrazio kajanje zbog toga {to je u~inio. Kako je javio BIRN, dr`avna tu`iteljica Vesna Terzi} na ju~era{njem je ro~i{tu za odre|ivanje pritvora istakla da je Ani} ve} priznao neka od djela za koja je osumnji~en, a izme|u ostalog i zlo~in u selu Stupni Do. - Moramo pogledati stravi~ne slike Stupnog Dola, gdje su izgorjele ku}e, ali ku}e se moguponovonapraviti, izgorjela su i djeca od tri, osam i 13 godina, kao i starci. Od izgorjelih tijela - kostiju koje smo prona{li, samo je {est osoba bilo vojno sposobno. Te`ina ovih djela dokazuje da se pritvor treJ. F. ba odrediti, dodala je Terzi}.

Vanredne okolnosti
- Sud je, nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala, utvrdio da postoji osnovana sumnja da je osumnji~eni po~inio krivi~na djela koja mu se stavljaju na teret. Pritvor je odre|en, budu}i da je utvr|eno postojanje bojazni od bijega osumnji~enog. Zatim, Sud je odredio pritvor i zbog postojanja bojazni da bi osumnji~eni, ukoliko bi se na{ao na slobodi, mogao ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke i sau~esnike. Pritvor je u odnosu na osumnji~enog odre|en zbog postojanja

Apel sestre Monike ^a|i
Sestra M. Monika Marti}, poglavarica samostana Sestara milosrdnica u Banjoj Luci, uputila je dopisministruunutarnjih poslova RS-a Stanislavu ^a|i povodom kamenovanja samostana u no}i s 1. na 2. studenoga 2010. godine, javlja KTA. Nepoznate osobe (dvojica ili vi{e njih) najprije su poku{ale provaliti dvori{na vrata samostana (o tomepostojivideosnimak), a kad nisu uspjeli provaliti i u}i, zasuli su ulazsamostanavelikim i te{kimkamenicama. Jedan od napada~a poku{ao je prije}iogradusamostana, navodi se u dopisu. “Policija je na na{ poziv brzo reagirala i na tome smo im zahvalni. Koliko je nama poznato, dvojica po~initelja zate~eni su na djelu i uhi}eni. Nadam se da }etepoduzeti sve {to je u Va{ojmo}i da se ne{to ovako ne ponovi“ navodi se u do, pisu sestre M. Monike Marti}.

Stupni Do: Mjesto stravi~nog zlo~ina

Inspektor za krvne delikte svjedo~io na su|enju Karad`i}u

Civili su bili ciljane, a ne kolateralne `rtve
Vidjeli smo razbacane li~ne predmete `rtava, krv, krhotine stakla, dijelove zgrada. Tijela poginulih i ranjenih nismo vidjeli, opisao je svjedok {ta je vidio na mjestu masakra na Markalama
Iskazom za{ti}enog svjedoka, koji je tokom rata radio kao inspektor za krvne delikte u Centru slu`bi bezbjednosti u Sarajevu, ju~er je nastavljeno su|enje prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad`i}u. Isti je svjedok ve} davao iskaz pred Ha{kim tribunalom i to u procesima protiv generala Dragomira Milo{evi}a i Mom~ila Peri{i}a, govore}i o vatrenim djelovanjima na Sarajevo. pitala za incident u sarajevskom tramvaju, koji se dogodio 8. oktobra 1994. godine. U izvje{taju o tom incidentu zaklju~eno je da je na tramvaj pucano iz sija~a smrti. Stoga je tu`ilac svjedoka pitao je li mu poznato kakvo je to oru`je. - Nisam ekspert, ali znam da je to pu{komitraljez, koji ispaljuje metke velikom brzinom. ^uo sam da osoba, ako se na|e na meti tog oru`ja, zbog brzine kojom ono ispaljuje metke, nema nikakve {anse za bijeg. Otud i naziv sija~ smrti, rekao je svjedok. Karad`i} je svjedoka pitao da li je i Armija Bosne i Hercegovine imala sija~e smrti, no on je odgovorio da mu to nije poznato. - Vama kad se spomene sija~ smrti, na pamet padne srpska strana, rekao je Karad`i} svjedoku. On mu je odgovorio da to nije ta~no. - Ne, za{to bi? Ja sam samo rekao da ne znam je li Armija BiH imala to oru`je, rekao je svjedok. Optu`ba je svjedoka ispitivala i o masakru na sarajevskim Markalama od 18. augusta 1995. godine. - ^esto sam odlazio na Markale, prije, tokom i poslije rata. Tu se uvijek okupljao veliki broj ljudi. Moja ekipa je na uvi|aj tog doga|aja do{la oko 12.15 sati, sat nakon udara eksplozivne naprave. Na licu mjesta smo vidjeli razbacane li~ne predmete `rtava, krv, krhotine stakla, dijelove zgrada. Tijela poginulih i ranjenih nismo vidjeli, rekao je svjedok, objasniv{i da su prilikom takvih doga|aja oni koji bi se zatekli na licu mjesta odmah tijela vozili u bolnicu, ne provjeravaju}i jesu li mrtvi ili ne.

Biskupska konferencija BiH
Pod predsjedanjem banjalu~kog biskupa Franje Komarice ju~er je u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni{ta zapo~elo 50. jubilarno redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH, javlja KTA. Komarica je najavio i raspravu o nepredvi|enom aktualnom pitanju povodom objavljene presude Op}inskog suda u Sarajevu o oduzimanju jednog dijela upravne zgrade Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno zgrade Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, u kojoj se nalazi i rezidencija kardinala Pulji}a.

Ta~an broj?
Optu`ba je pro~itala izvje{taj koji ka`e da je u tom masakru ubijeno 35, a ranjeno 75 ljudi, no svjedok je ispri~ao da nije siguran je li broj mrtvih kona~an, odnosno da li je neko od ranjenih kasnije preminuo. Svjedok je rekao i to da je kroz u~e{}a na uvi|ajima snajperskih i artiljerijskih incidenata zaklju~io da civili nisu bili kolateralne, ve} ciljane `rtve. Su|enje Karad`i}u nastavit }e se danas.
J. F.

Sija~ smrti
Svjedok je u~estvovao u istragama artiljerijskih i snajperskih incidenata i to u toliko mnogo njih, da se ni sam, kako je rekao, ne mo`e sjetiti broja. Optu`ba je ju~er svjedoka

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.
Radionica “Vatreno oru`je - Ko je sljede}a `rtva?”

DOGA\AJI

9

Cijelo dru{tvo
je crna hronika
isti~u}i poguban uticaj nekih emisija i tekstova na maloljetnike, koji te`e opona{anju kriminalaca.

VIJESTI

Ve}ina medija u BiH razumije svoj dio odgovornosti za (ne)sigurnost, ali da je dru{tvo svojim zahtjevima natjeralo medije da prioritet bude crna hronika, a ne edukacija
Istra`ivanje koje je nedavno proveo UNICEF pokazalo je da bi tre}ina Bosanaca i Hercegovaca pristala da posjeduje vatreno oru`je, naj~e{}e s ciljem da za{titi svoju porodicu i imovinu, saop{teno je ju~er na radionici “Vatreno oru`je: Ko je sljede}a `rtva?” , odr`anoj u Tuzli, a koju su organizovali predstavnici UNICEF-a i UNDP-a, uz podr{ku Evrop ske uni je i [ved ske agencije za me|unarodni razvoj.

Poruka gra|anima
Predstavnici medija pojasnili su na~in na koji rade redakcije, isti~u}i da ve}ina medija u BiH razumije svoj dio odgovornosti za (ne)sigurnost, ali da je dru{tvo svojim zahtjevima natjeralo medije da prioritet bude crna hronika, a ne edukacija. Novinari su zaklju~ili i da policija obavlja dobar dio posla, s obzirom na postoje}e zakonske regulative i ~injenicu da jenjava akcija @etva, koja je doprinijela ve}oj demilitarizaciji civilnog stanovni{tva u godinama nakon rata. Na kraju je zajedni~ki ocijenjeno da intelektualci i dru{tveni autoriteti moraju vi{e uzeti u~e{}a u raspravama o sigurnosti. Oni moraju poru~iti gra|anima da su sa oru`jem samo nesigurniji.
A. [e.

Tihi} i Izetbegovi} danas s Merkelovom
Predsjednik SDA Sulejman Tihi} i no vo iza bra ni ~lan Pred sje dni{ tva BiH Bakir Izetbegovi} danas }e se u poslijepodnevnim satima sastati s kancelarkom Savezne Republike Njema~ke Angelom Merkel i njenim savjetnicima. Ovo je za Fenu potvrdio glasnogovornik SDA Salmir Kaplan i dodao da je pozitivna ~injenica da }e se Tihi} i Izetbegovi}, osim s Merkel, susresti i s njenim savjetnicima. Tema razgovora, kako je ranije najavljeno, bit }e aktuelna politi~ka pitanja i situacija u BiH.

S oru`jem smo nesigurniji

Neanga`ovan pristup?
Na ju~era{njoj radionici, pored predstavnika organizatora, s jedne strane bili su zastupljeni ~lanovi nevladinog sektora, policijskih agencija, te predstavnici bora~kih udru`enja, a s druge, novinari koji izvje{tavaju sa podru~ja Tuzlanskog kantona. Rasprava me|u njima trebala je pokazati koliko mediji mogu uticati na prevenciju upotrebe oru`ja, te pri tom pomo}i da se gra|ani Bosne i Hercegovine {to manje

osje}aju nesigurnim. “Mediji mogu biti klju~ni i mo`da najzna~ajniji faktor pri rje{avanju tog problema. Ovo govorim s pozicije komunikatora. Analiziraju}i tekstove u tri dnevne novine zaklju~ila sam da ima na stotine objavljenih tekstova u neanga`ovanom pristupu, zna~i preno{enje informacija, bez analiza za{to se ne{to desilo“ , kazala je Amra Odoba{i}, glasnogovornica Univerzitetskoklini~kog centra u Tuzli, isti~u}i da bi mediji trebali ima-

ti vi{e edukativnog sadr`aja, kojim bi se uticalo na svijest gra|ana i opasnosti od kori{tenja oru`ja. “Mnogo toga zavisi od porodice. Ona je izgubila osnovnu fun kci ju, pa ne tre ba ~uditi {to imamo sve ve}i broj maloljetnih po~inilaca krivi~nih djela. S druge strane, dr`ava je u goroj poziciji nego porodica. Ne postoji sistematsko rje{avanje problema“, kazao je Amir Ba{i}, koordinator Tuzlanskog tinejd`erskog centra Telex,

Ostavka Brane Dursuna
Predsjedavaju}i Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH Brano Dursun potvrdio je ju~er za Srnu da je podnio ostavku na tu funkciju iz li~nih razlo ga. Dursun nije `elio da komentari{e koji su to razlozi zbog kojih vi{e ne `eli da obavlja tu fun kci ju. Pot vrdio da su u Upra vnom odboru ostala jo{ ~etiri ~lana koji mogu nastaviti rad. “Nemamo informaciju da je Dursun podnio ostavku na tu funkciju, jer se ostavke ne podnose nama, ve} suosniva~ima Instituta za nestala lica BiH - Vije}u ministara BiH i Me|unarodnoj komisiji za nestala lica“, kazala je za Srnu por tpa rol ka In sti tu ta Lej la ^engi}.

Predstavljen po~etak istra`iva~kog projekta

I `ene se brinu o sigurnosti
Atlantska inicijativa u BiH, u partnerstvu sa organizacijom @ene `enama i pod pokroviteljstvom Centra za civilnu kontrolu nad oru`anim snagana iz Geneve, pokrenula istra`ivanje
Bosna i Hercegovina je prva zemlja u jugoisto~noj Evropi koja je donijela akcioni plan za provo|enje Rezolucije 1325 UN-a o `enama, miru i sigurnosti. Ona poziva na pove}anje zastupljenosti `ena na svim nivoima odlu~ivanja, na pove}anjeu~e{}a`ena u odlu~ivanju pri rje{avanjusukoba i u mirovnim procesima, isti~e va`nost uklju~ivanja `ena u mirovne operacije i mjere izgradnje mira. U Sarajevu je ju~er tim povodom odr`an okrugli sto na kojem su, osim sudionika projekta, govorili i predstavnici ministarstava sigurnosti i odbrane BiH, UNDP-a, Agencije za ravnopravnost spolova u BiH i drugih institucija. - Ako `ene mogu stvarati uvjete za svakodnevno normalno funkcionisanje porodice, nisu li onda u stanju i da izgrade stabilnost i bezbjednost jedne lokalne zajednice, ali i cijele zemlje, kazala je Memnuna Zvizdi} iz organizacije @ene `enama. Kao va`no dostignu}e koje je postigla na{a zemlja, Zvizdi} je naglasila akcioni plan za provedbu Rezolucije 1325. Majda ^ehaji} iz Agencije za ravnopravnost spolova u BiH rekla je da je za njenu implementaciju klju~no u~e{}e `ena u dono{enju odluka, a ono je danas u na{oj zemlji simboli~no. Koordinatorica DCAF-a Kathrin Quesada napomenula je da je {vicarska vlada jo{ 2000.

U~esnice okruglog stola u Sarajevu

Foto: A. KAJMOVI]

Izgradnja stabilnosti
Kako bi ispitalanivointegrisanostirodnihpitanja u sektorreformesigurnosti u BiH, Atlantska inicijativa u BiH }e, u partnerstvu s organizacijom @ene `enama i pod pokroviteljstvomCentra za civilnu kontrolu nad oru`anim snagama (DCAF) iz Geneve, u narednih ne{to vi{e od pola godine realizovati projekt “Pobrinimo se za na{u sigurnost! Procjena stanja i nepristrasne konsultacije o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH” .

osnovala Centar za civilnu kontrolu nad oru`anim snagama, koji okuplja 53 zemlje - me|u kojima je od 2001. i BiH. Njegova zada}a je da u~estvuje u istra`ivanjima, pomo}i pri dono{enju odluka, ja~anju kapaciteta i u programima podr{ke u pojedina~nim zemljama. - Misija DCAF-a je da pru`i podr{ku me|unarodnoj zajednici u upravljanju sektorom sigurnosti. Da bismo to postigli, sara|ujemo sa puno partnera, uklju~uju}iinstitucijesektorasigurnosti, vlade, ali i civilno dru{tvo, kazala je ona.

Rezultati dogodine
Projekt }e se odvijati u {est faza. Njegove glavne elemente predstavila je koordinatorica @eljka [ulc iz Atlantske inicija-

tive u BiH. Planirano je da finalni izvje{taj, koji }e biti sa~injen nakon {to timovi istra`iva~a u cijeloj Bosni i Hercegovini prikupe informacije, bude predstavljen u maju ili junu naredne godine. - ^ast nam je {to je na{ partner u projektu organizacija @ene `enama, koja je jedan od stubova aktivnosti koje se ti~u prava `ena i ravnopravnosti spolova u BiH. Po{tivanje ljudskih prava i ja~anje vladavine prava osnovni su preduslov za reformu sektora sigurnosti i svaku drugu, kazala je [ulc. Kao klju~ne partnere u istra`ivanju navela je Agenciju za ravnopravnost spolova BiH i Gender-centar FBiH i RS-a, te civilnisektor i me|unarodneorDl. OMERAGI] ganizacije.

Kamenjem na Katoli~ku gimnaziju
Banjalu~ka policija privela je lica sa inicijalima K. D. i \. D. iz Banje Luke koji su zate~eni u kamenovanju Katoli~ke gimnazije u gradu. Pripadnici Policijske stanice Banja Luka centar su u utorak oko jedan sat ujutro, nakon dojave o napadu na Katoli~ku gimnaziju, zatekli ova lica pod uticajem alkohola kako bacaju kamenje i poku{avaju u}i u unutra{ njost {ko le, na kon ~ega su ih priveli. Nakon obrade, privedeni su li{eni slobode, a protiv njih slijedi izvje{taj Sudu za prekr{aje, saop{teno je iz CJB-a Banja Luka.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Telefon gori, zabava traje

I
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

[ta }e Beograd uskoro re}i na Brammertzovo pitanje: „Pa, gospodo, kakve novosti imate za mene?“ Imaju}i u vidu sve {to se do sada doga|alo, sve blefove, la`ne potjere i sve mutne igre me|unarodnih faktora i srbijanskih tajnih slu`bi, upletenih u pri~u koja traje ve} petnaest godina, najpo{teniji odgovor bi glasio: „Gospodine Brammertz, general Mladi} jo{ nije umro, a kad }e – ne zna se“

ma li kraja blefovima koji ma slu`be ni Beo grad obja{njava frustriraju}u ~injenicu da je ha{ki optu`enik general Ratko Mladi} i dalje na slobodi? Po~etkom ove nedjelje propala je jo{ jedna „potjera“ za ovim ratnim zlo~incem. Umjesto Mladi}a, policija je, tek da se ne vrati praznih ruku, zgrabila sitnu ribu – izvjesnog Gorana Radivojevi}a, ugostitelja i vlasnika etno-sela u Aran|elovcu. Za sada je jedino sigurno da Mladi}evo vi{egodi{nje skrivanje dobija na cijeni, {to je neka vrsta generalovog unapre|enja. Naime, Vlada Srbije je nedavno odlu~ila da udesetorostru~i nagradu za informaciju koja bi dovela do hap{enje najtra`enijeg ha{kog bjegunca, koja sada iznosi deset miliona eura. Politika je na tu vijest reagovala karikaturom objavljenom na prvoj strani lista, na kojoj je na Mladi}evoj epoleti upisan znak eura i cifra deset miliona. Ka ko pi {e beo grad ska {tampa, nakon ovog poteza Vlade Srbije telefon 9191, koji je kao posebnu liniju Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) uvela jo{ u maju 2006. godine, zvoni bez prestanka. Telefon je, naravno, zvonio i dosad, ali se s druge strane `ice jo{ nije ~uo glas koji bi doveo do Mladi}evog hap{enja. Pozivaju}i se na izvor iz BIA, novine tako|e na vo de ka ko mno gi gra|ani koji se intenzivno javljaju posljednjih dana isti~u da to ~ine „iz patriotskih ra zlo ga“!? Ma, ka da su to

P

Srbinu bile va`ne pare? Elem, 9191 gori li, gori, a sve se zapravo pretvorilo u op{tenarodnu zabavu, da ne ka`em {prdnju. redsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Ha{kim tribunalom Rasim Ljaji} izjavio je kako ne o~ekuje da }e pove}anje nagrade za informacije o Ratku Mladi}u i Goranu Had`i}u doprinijeti njihovom pronala`enju. Svojevremeno je Carla del Ponte tajno anga`irala „lovce na glave“, koji su gluvarili Srbijom u potrazi za bjeguncima sa podu`eg spiska ha{kih optu`enika. Bili su to profesionalci koje je jedino pri vla~io no vac. Je dan od njih snimio je trenutak kad Goran Had`i} u`urbano napu{ta svoju ku}u u Novom Sadu, po{to mu je prethodno „krtica“ iz Ministarstva inostranih poslova, na ~ijem je ~elu bio Vuk Dra{kovi}, javila da je iz Haaga stigao nalog za njegovo hap{enje. Ove fotografije su poslu`ile kao dokaz da Srbi ja ob ma nju je me|unarodnu zajednicu i sabotira saradnju sa Tribuna lom. Me|utim, Car li ni „lovci na glave“ odavno su napustili Srbiju. Ipak, deset miliona eura privla~na je para, pa nije isklju~eno da se neki od tih avanturista ponovo, na svoju ruku, upute na Balkan. Ali ako Ljaji} ne vjeruje da }e te pare biti korisno potro{ene – a on je ~ovjek koji je jedan od na ju pu}eni jih u slu~aj Mladi} – kome je onda ovaj mamac ba~en? Kad se

N

bolje razmisli, ostaje samo jedno ime. To je Serge Brammertz, glavni tu`ilac Ha{kog tribunala, ~ovjek koji Srbiji poklanja prolazne ocjene na njenom tromom putu ka EU. Brammertz uskoro dolazi u Beograd, a mjesec dana kasnije sazna}emo je li njegov izvje{taj negativan ili pozitivan po Srbiju. Svima u regionu va`nija je Srbija koja se pribli`ava evropskoj porodici, nego Srbija koja tapka u mjestu, ali to nije razlog da joj se po svaku cijenu gleda kroz prste. [ta Beo grad even tu al no mo`e re}i na Brammertzovo pitanje: „Pa, gospodo, kakve no vos ti ima te za me ne?“ Imaju}i u vidu sve {to se do sada doga|alo, sve blefove, la`ne potjere i sve mutne igre me|unarodnih faktora i srbi jan skih taj nih slu`bi, upletenih u pri~u koja traje ima ve} petnaest godina, najpo{teniji odgovor bi glasio: „Gospodine Brammertz, general Mladi} jo{ nije umro, a kad }e – ne zna se“. a ovu ironi~nu dosjetku inspirisao me je poznati beogradski in te le ktu alac i advokat Sr|a Popovi}, `estoki pro ti vnik ve li ko srpskog nacionalizma, koji je tu skoro izjavio kako „Srbija samo ~eka da Mladi} umre“. To bi, po njemu, bio idealan ishod za sada{nju vlast koja nipo{to ne `eli „da se suo~i sa novim procesom za genocid, {to bi moglo dovesti u pitanje i op sta nak Re pu bli ke Srpske“. Uzimaju}i sve u obzir, Popovi} procjenjuje da je

N

to isuvi{e velika cijena „koju nijedna vlast u Srbiji ne}e biti u stanju, niti se usuditi da je plati“. a ra vno, Ta di} }e ignorisati ovakve i sli~ne teorije. Ali kud god da krene, makar se na{ao pred samim vratima EU, ~eka ga jedno te isto pitanje: „[ta je sa generalom Mladi}em?“ Tadi} ima neku pri~u, svedenu na to da „Srbija ~ini i ~ini}e sve {to je u njenoj mo}i da uhapsi Mladi}a“. Ali, to je odgovor koji nikoga ozbiljnog, a pogoto vo Mla di}eve `rtve, ne mo`e zadovoljiti. „Moja je du`nost da zatvorim stranicu istorije zvanu Ratko Mladi}“, rekao je uo~i posjete Vukovaru, gradu na Dunavu na kojem su zlo~ina~ke jedinice JNA, uklju~uju}i i Gardijsku brigadu, iskalile sav svoj bijes i sravnile ga sa zemljom, a 300 zarobljenih ranjenika odvele iz vukovarske bolnice i strijeljale na Ov~ari. Nema sumnje, Tadi} radi mnoge dobre stvari. Svjestan je da Evropa vidi u njemu svog favorita i da mu ugled raste. Me|utim, to {to je ra tnih 90-ih bio sa mo „obi~an profesor psihologije“, te da – kako je izjavio zagreba~kom Jutarnjem listu – nije njegovo da sudi ko je najve}i krivac i upore|uje uloge Milo{evi}a, Tu|mana i Izetbegovi}a, ne osloba|a ga obaveze da srpskom narodu ka`e da je u njegovo ime izvr{ena agresija na Hrvatsku i BiH i da su pritom po~injeni stra{ni zlo~ini. A to jo{ nismo ~uli.

Za{to je Kom{i} iznenadio kardinala?!
OSVRT

K

ardinal se Pulji}, prenose mediji, nemalo iznenadio kada mu se na vijest kako }e ga 17. studenoga delo`irati iz dijela rezidencije javio samo @eljko Kom{i}. A ne, primjerice, oni {to (tek) od ranih devedesetih uglavnom teatralno `ure k misi, poput Dragana ^ovi}a. Razloga za iznena|enje, me|utim, nema. U (zlo~inu) dono{enja spornoga zakona koji je, evo, omo gu}io skan da lo zan ras plet slu~aja {to, zapravo, traje otkako su komu nis ti, “u ime na ro da“, in sta li ra li udba{kog {piclova pod kardinalov krov, vrlo su aktivno sudjelovali i hrvatski du`nosnici. Kao {to je to, uostalom, u Oslo bo|enju ve} kon sta ti rao taj nik Vrhbosanske nadbiskupije Ivo Toma{evi}. A tu, dakako, Kom{i} ni luk jeo, ni UDBU (o)mirisao - kao neki njegovi pravovjerni prethodnici u hrvatskoj fotelji bh. Predsjedni{tva! Rije~ je, treba li uop}e, petnaest godina poslije Daytona napominjati, o senatorima iz uglavnom ju`noga dijela Bosne

i Hercegovine, gdje su ranih devedesetih - po napucima iz zagreba~kih Predsjedni~kih dvora - sarajevski Hrvati anatemirani za vjeke vjekova. Pa, zar nije u onoj najmra~nijoj fazi poglavnika iz Gruda Mate Bobana, i sam kardinal kr{ten Alijinim Hrvatom! Ta navada da se, dakle, u stolnom gradu, ili, pak, jo{ ju`nije (a tim i tu`nije) u [irokom Brijegu atestiraju Hrvati, aktualna je i danas. A tu, uz ve} apsolviranog - svugdje osim u Hercegovinu ljutoj slu~aja Kom{i}, ni vrhbosanski nadbiskup ne stoji ba{ najbolje. [tovi{e, hadezeovska je politika ignorirala Crkvu kada je predlagala regionalizaciju BiH, pri ~emu bi nacionalni kriterij bio (tek) jedan - OD. Danas kada, uz sufliranje Milorada Dodika, ^ovi} promovira tre}i entitet, jasno je za{to se, na spomen regionalizacije, sto`ernik pona{ao kao da ga je Bog u {umu okrenuo. Ba{ kao {to nikoga ne treba ~uditi ni to {to iz Mostara nema reakcije na kamenovanje samostana Sestara milosrdnica u Topoli kod

Gradi{ke, kojim su eresovski vandali obilje`ili Dan mrtvih. ^ovi} & sljedba otpisali su Srpsku, ba{ kao i Sarajevo, pa, ma {to (im) se dogodilo - njih se ne doti~e. [to, u biti, svjedo~i kako je krug opisan; sarajevski i bosanski Hrvati su vra}eni u rane devedesete. Mislim zato kako @eljko Kom{i} nije reagirao na ~injenicu da je UDBA na najboljem putu da 2010. usred Sarajeva orobi Crkvu kao najvi{i dr`avni du`nosnik, a ni kao Hrvat. Vjerujem, naime, da se oglasio kao gra|anin ovoga grada, koji, budu}i je ovdje ro|en, razumije koliko je ovaj slu~aj, zapravo, upozoravaju}i. ^ime je, u biti, podijelio razmi{ljanja sugra|ana koje su ovim povodom anketirale brojne televizije. Jasno, ne}e Kom{i} zvati sutkinju Alisu Numi} koja je svojom presudom potvrdila onu zlokobnu da je UDBA na{a sudba, niti to Pulji} od njega o~ekuje. Mada, nekako mislim kako nam je dosta {to `ivimo u zemlji ~uda, a da bi nam jo{ i ova Alisa `ivot komplicirala.

Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

@eljko Kom{i} nije reagirao na ~injenicu da je UDBA na najboljem putu da 2010. usred Sarajeva orobi Crkvu kao najvi{i dr`avni du`nosnik, a ni kao Hrvat ve} (samo) kao Sarajlija

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POLIGON
Reagiranje

11

UNIVERZITET U SARAJEVU Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije objavljuje

Podmetanje Evropi
(“[irom Evrope cvjeta POGRE[AN UTISAK nacionalizam”, Oslobo|enje, Mada ve}ina informacija u 2. novembar 2010) ~lanku jeste ~injenica, Po{tovana urednice, po{tovani, njihova analiza ostavlja u dana{njem izdanju Oslobo|enja pogre{an utisak na (utorak, 2. novembar op. ur.) na posljednjoj stranici je prenesen tekst novinske ~itaoce i dezinformi{e ih – agencije Srna pod naslovom „[irom Evropa („Stara Evropa“ – Evrope cvjeta nacionalizam“. Kao pa`ljitermin koji koriste vom i vjernom ~itaocu Oslobo|enja, izpripadnici gleda mi da urednik nije posvetio nimaantievropskih/euroskeptilo pa`nje tom tekstu, nego ga samo pre~nih grupacija) nastoji se nio onako kako je agencija napisala. Da je posve}eno malo pa`nje, sumnjam predstaviti haoti~nom i da bi Oslobo|enje imalo namjeru objapretkonfliktnom
viti takav tekst. Naime, tekst prenosi rezultate „istra`ivanja“ koje je obavila kanadska organizacija Global Research. Jednostavnom pretragom na internetu mo`ete do}i do internetske stranice ove organizacije i vidjeti na njihovoj stranici na srpskom jeziku da je ve}ina ~lanaka povezana sa negiranjem genocida u Srebrenici („Srebrenicu su izmislili Klinton i Izetbegovi}“), negiranju kosovske nezavisnosti te, najstra{nije, pozivanja, odnosno preciznije, navijanja za nove sukobe („Novi balkanski ratovi ve} su na pragu“). Autori ovih ~lanaka su apsolutni anonimusi u globalnom smislu, pripadnici raznih ekstremisti~kih grupa, militantni antiglobalisti itd. Vra}am se na ~lanak koji ste objavili – Srna je vjerovatno imala svoje razloge za{to plasirati takav ~lanak, a ja mogu samo da pretpostavljam i da se nadam da nisu zle namjere, ve} propust kao i u, nadam se, va{em slu~aju. Mada ve}ina informacija u ~lanku jeste ~injenica, njihova analiza ostavlja pogre{an utisak na ~itaoce i dezinformi{e ih – Evropa („Stara Evropa“ – termin koji ko ris te pri pa dni ci an tie vrop skih/euroskepti~nih grupacija) nastoji se predstaviti haoti~nom i pretkonfliktnom (dok, zanimljivo je, u ~lancima na stranici ove organizacije Ruska Federacija uvijek djeluje stabilno). Mislim da ovaj ~lanak (namjerno ili ne) ima poruku da je EU nemo}na i da je cijela Evropa pala pod nacionalizam. Pla{im se samo ako je neko htio to re}i da bi opravdao svoje nacionalisti~ke ideje i svoju `elju za konfliktima. Vjerujem da je ovaj ~lanak samo propust u redakciji Oslobo|enja i nadam se da se ovakvi propusti ne}e vi{e de{avati. Iskreno vjerujem u slobodu izra`avanja i obradovalo bi me da u Oslobo|enju ~itam vi{e razli~itih – i pro-EU i anti-EU stavova – ali ovaj ~lanak nije to – jasan i argumentiran stav i mi{ljenje, ve} ne~ija podvala. S po{tovanjem,
Elvis MUJANOVI], Sarajevo

za upis studenata/ica u prvu godinu drugog ciklusa interdisciplinarnog master studija

K O N K U R S
RODNE STUDIJE
u akademskoj 2010/2011. godini

Odlukom Senata broj 01-38-1224/10 od 28.4.2010. godine data je saglasnost za upis studenata/ica na Master studij Rodne studije. Master studij Rodne studije je dvogodi{nji, interdisciplinarni postdiplomski program s ciljem edukacije studenata/ica o metodama, teorijama i konceptima potrebnim za izu~avanje roda/gendera. Studij treba da doprinese uspostavljanju mre`e eksperata/ica spremnih za rad u doma}im, regionalnim, me|unarodnim vladinim i nevladinim, te akademskim institucijama itd., sa zajedni~kim motivom da promoviraju rodno istra`ivanje, rodno interdisciplinarno znanje i rodnu jednakopravnost unutar svojih zajednica. Struktura programa nagla{ava regionalni pristup izu~avanju rodne problematike. Program je predvi|en za maksimalno 30 polaznika/ica. Predava~i/ce i teme izu~avanja: Predava~ko osoblje sastoji se od univerzitetskih profesora/ica i stru~njaka/inja iz oblasti rodnih studija. Pored predava~kog osoblja sa Univerziteta u Sarajevu, u realizaciji programa u~estvuju i profesori/ce univerziteta iz Tuzle, Banje Luke, Mostara, univerziteta iz jugoisto~ne Evrope, EU i {ire. Obavezni predmeti koji se izu~avaju na studiju su: Metodologija rodnih istra`ivanja, Rodne teorije, Rod i ljudska prava, Rod i politika, Rod i Balkan, Rod i razvoj, Gender strategije i politike. Izborni predmeti obuhvataju teme kao {to su rod i nacionalizam, rod i svakodnevni `ivot u „tranziciji“, rod i izgradnja mira, te mnoge druge teme od zna~aja za region jugoisto~ne Evrope. Nastava se izvodi na bosanskom/hrvatskom/srpskom i na engleskom jeziku. Postupak prijave: Na master studij mogu se prijaviti kandidati/kinje koji/e ispunjavaju kriterij zavr{enog I ciklusa studija koji se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 (E)CTS studijskih bodova, kao i kandidati/kinje koji/e su zavr{ili/e studij po predbolonjskim nastavnim planovima i programima. Kandidatima/kinjama koji/e su zavr{ili studij po predbolonjskim nastavnim planovima i programima mo`e se priznati do max. 60 ECTS (predmet pojedina~nog razmatranja i odluke). Uz aktivno znanje jednog od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine (bosanski, srpski ili hrvatski) zahtijeva se aktivno znanje engleskog jezika, visok stepen motiviranosti za studij, te aktivno poznavanje rada na ra~unaru. Uz prijavu za studij, kandidati/kinje prila`u: - Originalnu diplomu i dodatak diplomi (za studente koji su zavr{ili bolonjski studij) o prethodno zavr{enom studiju, odnosno nostrificirana diploma za kandidate/kinje koji/e prethodni studij nisu zavr{ili/e u Bosni i Hercegovini (studenti/ce Univerziteta u Sarajevu koji su zavr{ili/e prvi ciklus studija mogu, do izdavanja diplome i dodatka diplomi, predati uvjerenje o zavr{enom studiju ukoliko se promocija i dodjela diploma vr{i nakon zavr{etka roka predvi|enog za dostavljanje prijava za upis po ovom konkursu) - Uvjerenje o polo`enim ispitima (original) - CV - Pismo motivacije (esejskog tipa u du`ini od 3 strane, na engleskom jeziku) - Dokument koji potvr|uje aktivno znanje engleskog jezika - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (original, ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje o dr`avljanstvu (original, ne stariji od 6 mjeseci) Mogu}nost intervjua je tako|e predvi|ena. Prijem i upis studenata provodi Nastavno nau~no vije}e Master studija, na osnovu Odluke o kriterijima i mjerilima za utvr|ivanje redoslijeda prijema kandidata za upis u prvu godinu drugog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu u {kolskoj 2010/2011. godini. (www.unsa.ba) Izvo|enje nastave: Mjesto izvo|enja nastave je Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (CIPS). Nastava se ve}inom izvodi vikendom. Diploma: Diplomu izdaje Univerzitet u Sarajevu. Akademska titula i stru~no zvanje nakon zavr{enog II ciklusa: stru~ni stepen - magistar rodnih studija. [kolarina: Cijena {kolarine za Master studij je 6.800,00 KM (Odluka Vlade Kantona Sarajevo broj 02-05-19288-9/09 od 11.6.2009. godine). (www.unsa.ba). Obezbije|ena je donacija za tro{kove {kolarine u visini od 50% ukupnog iznosa. Studenti/ce participiraju u tro{kovima realizacije studija sa 3.400,00 KM (tro{kovi odbrane magistarskog rada uklju~eni), sa mogu}no{}u pla}anja u max. ~etiri rate (850,00 KM na po~etku svakog semestra). Dodatne stipendije: Postoji ograni~eni fond donatorskih sredstava za putne tro{kove studenata/ica koji/e ne `ive u Sarajevu. Za ovu vrstu stipendije potrebno je posebno ulo`iti molbu. Dokumenti, tra`eni konkursom, trebaju biti dostavljeni i primljeni u Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 8 (Univerzitetski kampus) do 29. novembra 2010. g. Rok za prijavu: 29. novembar 2010. g. Zainteresovani/e kandidati/kinje mogu dobiti detaljnije informacije o studiju u: Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, kontakt osoba Nejra Nuna ^engi} - koordinatorica, Univerzitetski kampus, Zmaja od Bosne 8, 71 000 Sarajevo Tel/Fax: 033 668 683, 668 685, 668 687 E-mail: nejra@cps.edu.ba Web stranica: www.cps.edu.ba Realizaciju Master studija Rodne studije finansijski podr`ava [vedska vlada putem [vedske agencije za me|unarodni razvoj i saradnju (Sida), te Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

Hvala na dobrodo{lici!
Radi valjanog, istinitog i potpuno objektivnog informiranja javnosti o prelasku magazina Dani iz vlasni{tva izdava~ke ku}e Civitas u vlasni{tvo Oslobo|enja, du`ni smo, kao ure|iva~ki kolegij biv{eg magazina Dani, saop}iti sljede}e ~injenice: - Ve} dru gi put za re dom Oslo bo|enje, ovoga puta iz pera ne samo glavne urednice nego i ~itave “redakcije” neumjesno se slu`i imenom Ivana , Lovrenovi}a, poku{avaju}i mu imputirati kr{enje usmenog dogovora postignutog prilikom posjete glavne i odgovorne urednice Oslobo|enja redakciji Dana, s namjerom da se uposlenicima “po`eli dobrodo{lica u Oslobo|enje” Ova slikovita konstrukcija . zapravo prikriva da je prilikom iskazivanja “dobrodo{lice u Oslobo|enje” uposlenicima Dana otkriveno da je prodan/kupljen „samo brend“, a ne i ljudi koji su taj brend godinama gradili, te da Ivan Lovrenovi} jeste prihvatio ulogu v.d. glavnog i odgovornog urednika Dana, ali pod jednim striktnim uslovom - da za to ima podr{ku postoje}eg tima, s kojim }e nastaviti praviti list. To sve nije sprije~ilo glavnu urednicu Oslobo|enja da to ve} sutra, bez konsultacije s bilo kim, objavi kao gotovu vijest, kao {to joj ni nakon objavljivanja te informacije nije bio problem samovlasno naru~ivati priloge i anga`irati suradnike za priloge u Danima. Time je uredniku i kolegiju Dana jasno stavila do znanja koliko dr`i do autonomije budu}e ure|iva~ke politike Dana, kao i do njihovih urednika, a sve to u trenutku dok je kompletan kolektiv Dana tra`io pregovore s vlasnikom Oslobo|enja o osnovnim uslovima koje je bilo potrebno osigurati da bi se nastavio njihov anga`man u pripremi i izdavanju Dana u okviru izdava~ke ku}e Oslobo|enje. Zahvaljujemo na takvoj dobrodo{lici!
Ure|iva~ki kolegij biv{ih Dana

Na osnovu ~lana 91. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 26/2008) i ~lana 86. Pravila JU [esta osnovna {kola Ilid`a, [kolski odbor na osnovu odluke broj 01-14/2010 od 27. 9. 2010. godine, raspisuje

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora/direktorice JU [esta osnovna {kola Ilid`a za period od ~etiri godine Kandidati za direktora/direktoricu [kole treba da ispunjavaju: a) op{te uslove propisane Zakonom b) posebne uslove: - najmanje VII stepen stru~ne spreme odgovaraju}eg profila za nastavnika/nastavnicu {kole ili pedagoga - najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima (potrebno radno iskustvo podrazumijeva rad u nastavi sa VII ili VI stepenom stru~ne spreme ukoliko je nastava bila stru~no zastupljena) - da se naro~ito isti~u svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovne djelatnosti, pedago{koj teoriji i praksi. Rok za podno{enje prijave na konkurs je petnaest (15) dana od dana objavljivanja. Uz prijavu na konkurs sa biografijom i opisom dosada{njeg rada kandidati su du`ni dostaviti original ili ovjerenu kopiju: - diplomu o zavr{enom fakultetu - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca) - potvrdu o du`ini radnog iskustva u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova slati na adresu: JU [ESTA OSNOVNA [KOLA ILID@A Bare kod Stupa 63 71210 Ilid`a

U tek stu objav lje nom u Oslo bo|enju, 2. novembra 2010. godine, pod naslovom “Islamski centar u Mostaru: Nemamo lukave motive“, do{lo je do nenamjerne pogre{ke u

ISPRAVKA

imenovanju jednog od na{ih sugovornika. Naime, pogre{no smo objavili ime glavnog imama Med`lisa Islamske zajednice Mostar Salema ef. Dedovi}a, zbog ~ega se ovom prilikom ispri~avamo i gospodinu Dedovi}u i ~itateljima.

12

CRNA HRONIKA
Nad radnikom benzinske pumpe “Du{ani}“, koja se nalazi na magistralnom putu M-17, kod Modri~e, preksino} je izvr{eno razbojni{tvo. Uvi|ajem je utvr|eno da su dvije nepoznate maskirane osobe sa~ekaleradnika u blizinibenzinske pumpe i, uz prijetnju i upotrebu fizi~ke snage, otele dnevni pazar. Napada~i su se potom udaljili u nepoznatompravcu, a policija traga za njima.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Radniku pumpe otet novac

Na|eni ukradeni predmeti i oru`je

Slavi{a S. (23) i maloljetni O. ^. (17), oba iz Krtove, op}ina Lukavac, privedeni su na kriminalisti~ku obradu u Policijsku stanicu Lukavac, jer su u objektima koje koriste prona|eni predmeti koji poti~u iz kra|a po~injenih u toj op}ini. Pored ukradenih predmeta, u pretresu su na|enei dvijeru~nebombe, automatskapu{ka sa osam okvira za municiju, te lova~kapu{ka, saop}eno je iz MUP-a TK-a

Pretresi u Ljuba~ama kod Tuzle

Policija tragala

za novcem
porodice Hrusti}?
Pretpostavlja se da je porodica Ali} povezana sa romskom porodicom Hrusti} iz Vlasenice, ~iji su ~elnici uhap{eni nedavno u Italiji pod optu`bama da su se u Rimu i \enovi bavili organizovanim kriminalom
Pripadnici specijalne policije MUP-a Tu zlan skog kan to na ju~er su pretresli porodi~nu ku}u i poslovne objekte u vlasni{tvu Emina Ali}a iz Tuzle. Policija je u objekte Ali}a, koji se nalaze u Ljuba~ama kod Tuzle, upala rano ujutro, a kako saznajemo, u akciji je u~estvovalo vi{e od 30 policajaca. Prema nezvani~nim informacijama, niko nije uhap{en. Iako se na prvi mah sumnjalo da je rije~ o pretresu koji je nalo`io Op}inski sud @ivinice, s ciljem prikupljanja dokaza u predmetu protiv maloljetnog S. A. (14), unuka Emina Ali}a, koji je sredinom godine u @ivinicama izre{etao Sabahudina Mehi~i}a, poznatijeg kao Kadrija lihvar, ispostavilo se ne{to drugo. Naime, nezvani~no saznajemo da je ju~era{nji pretres nastavak pro{losedmi~ne akcije i istrage protiv porodice Hrusti}, me|unarodne kriminalne grupe osumnji~ene za {verc droge i pranje novca, a ~iji je vrh nedavno zatvoren u velikoj me|unaU akciji u~estvovalo vi{e od 30 policajaca

ZLATO I NOVAC Pod istragom je 55 ~lanova ove porodice, od kojih su trojica u pritvoru, a afera se pro{irila na BiH pro{losedmi~nom akcijom SIPA, ~iji su pripadnici izuzeli 2,8 kilograma zlata i oko 1,3 miliona maraka iz sefova ove porodice

rodnoj akciji izvedenoj na podru~ju Italije i [panije. Naime, pretpostavlja se da je porodica Ali}, koja se bavi prodajom plasti~ne stolarije, povezana sa romskom porodicom Hrusti} iz Vlasenice, ~iji su ~elnici uhap{eni nedavno u Italiji pod optu`bama da su se u Rimu i \enovi bavili organizovanim kriminalom. Nezvani~no saznajemo da se pod istragomnalazi55 ~lanova ove porodice, od kojih su trojica u pritvoru. Afera se pro{irila na BiH pro{losedmi~nom akcijom SIPA, ~iji su pripadnici izuzeli 2,8 kilograma

zlata i oko 1,3 milionamaraka iz sefova ove porodice, koji se nalaze u jednoj banci u Tuzli. Sumnja se da je taj novac zara|en {vercom droge i ucjenama, a Hrusti}i su ih izvodili na podru~ju Italije i [panije. Novac su potom prebacivali u BiH, te deponovali u bankama. Ju~era{ nji pre tres u po ro di~nim objektima Ali}a tek je, nezvani~no, nastavak te akcije, iako to iz MUP-a i Tu`ila{tva TK-a nisu `eljeli potvrditi, no ni demantovati. Najavljeno je da }e se narednih dana znati vi{e o ovoj akciji. A. [e.

Sud BiH

@albena sjednica po presudi za poku{aj ubistva Armina Alikadi}a

Turkovi}u dozvoljena posjeta
Sud BiH dozvolio je ju~er Zijadu Turkovi}u, Sa{i Stjepanovi}u, Milenku Laki}u, Samiru Alagi}u, Nijazu Zubanu i MuameruZahitovi}uposjete rodbine, kao i telefonske kontakte s roditeljima, suprugama i djecom, {to im je isprva bilo zabranjeno. Turkovi} je osumnji~en da je vo|a organizovane kriminalne grupe kojoj se na teret stavljaju ubistva Mithata Meki}a, dr`avljanke Bolivije Marije Salas - Kortez, Marija Toli}a, Vernera Ajdarija i Emira Had`i}a iz Mostara, a plja~ku novcu iz Kargo-centra Me|unarodnog aerodroma Sarajevo. I dok se navedeni, uz Hajrudina Memovi}a koji je u KPZ-u Sarajevo, nalaze u pritvorskoj jedinici Suda BiH, u okviru iste istrage na slobodu su ranije pu{teni Ermin Deli}, zvani Kekec, Mirza Drini}, Haris Dk. O. Ali} i Fikret Sekovi}.

Amar Zuli} se pokajao i zatra`io

bla`u kaznu
“Itekako se kajem i mislim da je ve} postignuta svrha ka`njavanja“ rekao je ju~er na `albe, noj sjednici u Vrhovnom sudu FBiH Amar Zuli} (25), kojeg je Kantonalni sud Sarajevo u aprilu nepravomo}no osudio na jedinstvenu kaznu od pet godina i ~etiri mjeseca zatvora zbog poku{aja ubistva Armina Alikadi}a 9. februara 2008. u kafi}u Sa klub u Sarajevu. Zuli}u je ova jedinstvenakazna izre~ena i zbog izazivanja op}e opasnosti, nedozvoljenogdr`anja oru`ja, te ugro`avanjasigurnosti, odnosno prijetnje radnicima Energopetrolove pumpe. Zuli}ev advokat Kemo Kapur je rekao kako je njegov branjenik tokom dvogodi{njeg

Zuli} je krajem aprila nepravomo}no osu|en na jedinstvenu kaznu od pet godina i ~etiri mjeseca • Tu`ila{tvo tra`ilo stro`iju kaznu
Vrhovni sud FBiH }e svoju odluku donijeti naknadno. Podsje}amo, Zuli} je zbogpoku{aja ubistva Alikadi}a u Sa klubu osu|en na ~etiri godine i dva mjeseca, zbogpucanja na za{titare ovog objekta 12 mjeseci, te na po tri mjeseca za nedozvoljeno dr`anje pi{tolja i prijetnje radnicima pumpe. Prema toj presudi, Zuli} je bez ikakvogpovoda iz neposredneblizineispaliohitac iz pi{toljakoji je Alikadi}a pogodio u glavu i nanio mu te{ke i po `ivot opasne povrede. Zuli} je nakon toga pobjegao iz Sa kluba te iz pi{toljaispalionekolikohitacapremaza{titarima Sa kluba, a nekoliko dana prije pucnjave prijetio je radnicima benzinske pumpe. Dk. O.

su|enja tra`io sklapanje sporazuma o priznanju krivnje s Kantonalnim tu`ila{tvom Sarajevo, te dodao da je i tokom tog su|enja izra`avao kajanje. “Tu no} je popio dvije boce viskija i konzumirao drogu. Ipak, vje{tak je rekao kako je moj bra nje nik sma nje no ura~unljiv, ali ne bitno. Smatramo da je kazna previsoka i tra`imo da se `alba Tu`ila{tva odbije“, kazao je Kapur. S druge strane, federalna tu`iteljica Hajrija Mufti} Had`iomerovi} je, zastupaju}i Kantonalnotu`ila{tvoSarajevo, zatra`ila za Zuli}astro`ijukaznu: “Kazna mora posti}i svrhu. Treba je pove}ati jer je u krivi~nim djelima bio ugro`en

Sa privo|enja Zuli}a

Foto: A. KAJMOVI]

`ivot ~ovjeka. Smatramo da je `alba odbrane neosnovana“, rekla je tu`iteljica Mufti} Had`iomerovi}.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.

CRNA HRONIKA
K. M. (76) iz naselja Husino kod Tuzle prijavila je policiji da je sin V. M. (52) svakodnevno uznemirava i fizi~ki napada. Policija je, postupaju}i po prijavi, operativnimradom saznala da V. M. ilegalnoposjedujepi{toljkalibra 9 milimetara, koji je dobrovoljno predao. Potom je V. M, s obzirom na to da ima odre|enepsihi~ke smetnje, u pratnji policije prevezenna Univerzitetski klini~kicentarTuzla, gdje je zadr`an na lije~enju.

13

Prijavila sina zbog maltretiranja

Poginuo traktorista

Dva de set se dmo go di{nji Dragan Mla|enovi} iz sela Skakavci kod Prnjavora poginuo je u sao bra}aj noj ne sre}i ka da je s ko m{i ji nim traktorom ju~er ujutro krenuo u berbu kukuruza. On je sletio sa lokalnog puta u selu Skakavci kod Prnjavora i prevrnuo se. Mla|enovi} je preminuo na mjes tu nesre}e pod tra kto rom ko ji ga je pri gnje~io. D. P.

B

ranimir Radi{a (35) iz Bosanske Gradi{ke i @eljko Slijep~evi} (37) iz Dubrava kod Bosanske Gradi{ke su poginuli, dok je Dragan Plisni} povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er desila u selu ^atrnja na magistralnom putu Bosanska Dubica - Bosanska Gradi{ka. Njih trojica su u opel korsi bez registarskih oznaka sletjeli sa puta i upali u rijeku Jablanicu. Poginuli Radi{a i Slijep~evi} su bili suvoza~i u opelu koji je vozio lak{e povrije|eni Plisni}, koji je tako|er iz Bosanske Gradi{ke. Uzrok nesre}e navodno je prebrza vo`nja uslijed koje je Plisni} u krivini, prije mosta preko rijeke Jablanice, izgubio kontrolu nad vozilom i sletio u rijeku, koja je na tom mjestu duboka ~etiri - pet metara. Uvi|ajem je utvr|eno da je Plisni} zbog brze vo`nje pre{ao u suprotnu traku, udario u stub, prevrnuo se i sletio u rijeku. Iz vozila se uspio izvu}i samo on, i isplivati na obalu. Mje{tani sela ^atrnja koji `ive nedaleko od mjesta nesre}e ~uli su {kripu ko~nica i pljusak vode nakon je voziloupalo u rijeku. Ka-

BOSANSKA GRADI[KA Opel sletio u rijeku Jablanicu

Utopila se dva autostopera
Branimira Radi{u i @eljka Slijep~evi}a, radnike iz obli`nje fabrike, koji su stopirali, povezao Dragan Plisni} • Voza~ isplivao na obalu
[KRIPA I PLJUSAK VODE Mje{tani sela ^atrnja ~uli su {kripu ko~nica i pljusak vode nakon {to je vozilo upalo u rijeku. Kada su dotr~ali da vide {ta se dogodilo, prona{li su Plisni}a, koji se krvave glave uspio domo}i kopna
Tijela stradalih i vozilo izvu~eni iz rijeke

da su dotr~ali da vide {ta se dogodilo, prona{li su Plisni}a, koji se krvaveglaveuspiodomo}ikopna. Nakon ukazane ljekarske pomo}i konstatovano da je Plisni} zadobio lak{i potres mozga i povrede ruku, pa je zadr`an na lije~enju u Op{toj bolnici u Gradi{ci. Slijep~evi} i Radi{a ostali u potopljenom vozilu. Njihova tijela ronioci su izvukli dva sata nakon nesre}e. Nakon toga, dizalica je iz rijeke izvukla vozilo. Nesretni Slijep~evi} i Radi{a su radnici u obli`njoj fabrici. Ju~er su ranije zavr{ili sa poslom, te su iza{li na put da stopiraju, kako bi se vratili ku}i u Bosansku Gradi{ku. Plisni} im je stao i povezao ih, nakon ~ega je do{lo do nesre}e.
D. PAVLOVI]

Nesre}e kod Kotor-Varo{i i Fojnice

Sarajevo

Kijom pregazio pijanog pje{aka
Jedan pje{ak je poginuo, a drugi te{ko povrije|en u saobra}ajnim nesre}ama koje su se u utorak nave~er desile na podru~ju Kotor-Varo{i i Fojnice, potvr|eno je u policiji MUP-a SBK-a i CJB-a Banja Luka. [ezdeset{estogodi{nji Marko Mari} poginuo je oko 19.20 sati u selu Zabr|e kod Kotor-Varo{i, kada ga je kijom pregazio \or|e Serdar. Mari} je, kako se nezvani~no moglo saznati, volio popiti. U utorak popodne bio je u Zabr|u kod kom{ije koji je pekao rakiju. Navodno se uputio do drugog kom{ije i tad je na njega naletio biciklista i oborio ga u kanal. Biciklista ga je nekako izvukao iz kanala i nastavio dalje. Me|utim, Mari} je vjerovatno bio toliko pijan i o{amu}en od pada da je legao na bijelu isprekidanu liniju na sredinu ceste... Ubrzo je cestom u vozilu nai{ao Serdar, koji je kasno uo~io pijanog ~ovjeka. Nakon {to je pregazio Mari}a, Serdar je sav izbezumljen iza{ao iz vozila i po~eo dozivati pomo}. Mari} je odmah prevezen u Klini~ki centar Banja Luka. Tokom transporta i u bolnici on je bio u polusvjesnom stanju. Ljekari su mu dijagnosticirali te{ke povrede i politraume, uslijed kojih je dva sata kasnije preminuo. Iste ve~eri 63-godi{nji Tomislav Krajina iz Fojnice je te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na regionalnom putu Fojnica - Gromiljak kod Fojnice. Povrije|enom je ljekarska pomo} ukazana u Domu zdravlja Fojnica, nakon ~ega je prevezen u bolnicu u Novoj Biloj, gdje je i zadr`an na Odjelu hirurgije. Krajinu je svojim pasatom udario Nisvet Smaji} (33) iz Kiseljaka.
D. P.

Vlasnik kafi}a Tenero ispitan zbog pucnjave
Protiv Admira [iljevi}a (28), vlasnika kafi}a Tenero u sarajevskoj Ulici Midhata Dedi}a, ju~er je u Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu otvorena istraga zbog izazivanja op{te opasnosti i nelegalnog posjedovanja oru`ja. [iljevi} je ispitan u vezi sa incidentom koji se desio pred njegovim kafi}em, a potom mu je odre|eno 24-satno zadr`avanje u pritvoru. Podsjetimo, [iljevi} je uhap{en nakon {to je iz pi{tolja ispalio nekoliko hitaca u pravcu Emila Demira, koji je, navodno, nekom od gostiju u kafi}u Tenero prijetio no`em. Potom je neko pozvao gazdu kafi}a, koji se ubrzo dovezao i nakon kra}e prepirke po~eo pucati u Demira. Kantonalno tu`ila{tvo }e danas odlu~iti da li }e za [iljevi}a zatra`iti odre|ivanje pritvora.
D. P.

ZENICA Nakon hap{enja i zapljene marihuane

Selvedin Zec predat Tu`ila{tvu
Zeni~ka policija ju~er je Tu`ila{tvu ZDK-a predala Selvedina Zeca (1983) iz Zenice koji se sumnji~i za neovla{tenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, te nedozvoljeno dr`anje pi{tolja, za koji nije imao dozvolu, a koji je dobrovoljno predao kao i {est metaka. Nakon {to je u utorak policija u Ulici Tra vni~ka ces ta za us ta vi la golf I (T38E610), kojim je upravljao Zec, koji se dovodio u vezu sa zloupotrebom i prevozom droga, izvr{en je pretres vozila. Ispod za{titne gume u vozilu na|ena su tri manja nesesera u kojima se nalazilo 30 paketi}a marihuane, ukupne te`ine 52,80 grama. Isti dan je pretresena i ku}a koju osumnji~eni koristi u Ulici Stranjani, Dolac 119 A, te je prona|eno jo{ 38 grama iste droge. U dvori{tu, zakopana u zemlji na|ena je kesa sa 60,60 grama marihuane, a Zec je predao jo{ jedan paketi} sa 77,20 grama iste droge i digitalnu vagu, koji su tako|e bili zakopani.
Mi. D.

14

REGION

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Okon~ano su|enje za ubistvo Pukani}a i Franji}a

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor poru~ila

Dolazak Tadi}a na Ov~aru je poklon `rtvama Vukovara
Udruge i ogranci politi~kih stranaka u Vukovaru najavili su razli~ite oblike protesta pa }e stepen osiguranja tokom cijelog boravka Tadi}a u Hrvatskoj biti na najvi{em mogu}em nivou
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor rekla je kako dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a u ~etvrtak na mjestomasovnegrobnice na Ov~ari do`ivljava kao poklon `rtvama Vukovara, javlja portal Dnevnik.hr. “Dolazak predsjednika Tadi}a na mjesto masovne grobnice na Ov~ari jest trenutak kad se zaista zastaje i odavanje njegove po~asti hrvatskim braniteljima i civilima, braniteljima, prije svega Vukovara, ja do`ivljavam i kao poklon `rtvama Vukovara“ rekla je Kosor za ja, vnu televiziju. Tadi} }e u ~etvrtak posjetiti isto~ni dio Hrvatske, gdje }e s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em polo`iti vijence na Ov~ari i u Paulin-Dvoru, a u Vukovaru se sastati s predstavnicima obitelji Hrvata nestalih tokom Domovinskog rata i s predstavnicima lokalne srpske zajednice, potvr|eno je iz ureda hrvatskog predsjednika. Neke udruge i ogranci politi~kih stranaka u Vukovaru najavili su razli~ite oblike protesta pa }e stepen osiguranja tokom cijelog boravka Tadi}a u Hrvatskoj biti na najvi{em mogu}em nivou. Gradona~elnik Vukovara @eljkoSaboporu~io je za beogradski Blic da je sre}an {to su Tadi} i Josipovi} prihvatili inicijativu da posjete Vukovar. Sabo ocjenjuje da je ta posjeta od izuzetne va`nosti za ovaj hrvatski grad, kao i da }e generalno doprinjeti pobolj{anju odnosa izme|u Hrvatske i Srbije. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vije}a, smatra da predstoje}a posjeta dvojice predsjednika strati{tima Hrvata i Srba, u Vukovaru i Paulin Dvoru, spada u rang velikih i zna~ajnihpotezakoji bi trebalo da pomognu gra|anima obje dr`ave da prevladaju pro{lost stradanja. “Posjeta predsjednika Tadi}a je, bez sumnje, dobrodo{la. To je jo{ jedan korak Tadi}a, ne samo na planu normalizacije i unapre|enja odnosa izme|u Hrvatske i Srbijenegocijelogregiona“ izjavio je Slobodan Uze, lac, potpredsjednik Vlade Hrvatske. Uzelac ocjenjuje da }e ve}ina gra|ana Vukovara, bez obzira na nacionalnu pripadnost, nesumnjivo pozdraviti posjetu Borisa Tadi}a, “te da }e biti i onih koji su protiv, ali su takvi u manjini“ .

Svi optu`eni progla{eni krivim

[estorici atentatora 150 godina zatvora
@eljko Milovanovi} osu|en je na 40 godina zatvora, Robert Matani} na 33, Luka Matani} na 16, Bojan Guduri} na 30, Amir Mafalani na 16, a Slobodan \urovi} na 15 godina zatvora
@upanijski sud u Zagrebu proglasio je ju~e krivima sve optu`ene za ubistvo vlasnika hrvatskog nedjeljnika Nacional Ive Pukani}a i njegovog saradnika Nike Franji}a, javlja Srna. @eljko Milovanovi} osu|en je na 40 godina zatvora, Robert Matani} na 33 godine, njegov brati} Luka Matani} na 16, Bojan Guduri} na 30, Amir Mafalani na 16, a Slobodan \urovi} na 15 godina zatvora, prenose hrvatski mediji. bra 2008. godine od eksplozije bombe postavljene pored njegovog automobila u dvori{tu zgrade Nacionala u centru Zagreba, a sa njim je stradao i direktor marketinga u tom zagreba~kom dnevniku Niko Franji}. Prema optu`nici, Pukani}evo ubistvo je organizovano da bi se onemogu}io da u medijima u Hrvatskoj i susjednim zemljama iznosi saznanja o djelovanju vi{e kriminalnih grupa na tim prostorima. Zlo~ina~ku organizaciju koja ga je likvidirala navodno je u Srbiji u prvoj polovini 2008. godine organizovao Sreten Joci}, koji je za ubistvo Pukani}a platio 1,5 miliona eura. Za vezu izme|u Joci}a i neposrednih izvr{ilaca optu`en je njegov kum Slobodan \urovi}.

Tadi} }e odati po~ast ubijenim Hrvatima na Ov~ari i Srbima u Paulin-Dvoru

Mitsko mjesto
Tadi}a }e u Vukovaru do~ekati Josipovi}, a dvojica predsjednika potom }e imati kra}i odvojeni sastanak u zgradigradskogpoglavarstva, nakon kojeg }e se uputiti na Ov~aru. Na mitskome mjestu hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu, na kojem su pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi 20. novembra 1991. tokom srpske okupacije Vukovara likvidirali 200 civila i vojnika, ve}inompacijenataodvedenih iz vukovarske bolnice, hrvatski i srbijanski predsjednici polo`it }e vijence u spomen `rtvama i dati izjave za novinare. Potom }e se vratiti u Vukovar i sastati se s predstavnicima obitelji nestalih Hrvata, a

Kriminalne grupe
Tu`ila{tvo je u zavr{nom govoru zatra`ilo kaznu od 40 godina zatvora za sve optu`ene, navode}i da je ubistvo Pukani}a bilo najnasilniji zlo~in protiv demokratije i novinske rije~i u Hrvatskoj. Ivo Pukani} ubijen je 23. okto-

Devet mjeseci
Osim u Zagrebu, su|enje za smrt Ive Pukani}a provodi se i pred sudom u Beogradu, gdje je u toku postupak protiv Sretena Joci}a, @eljka Milovanovi}a i Milenka Kuzmanovi}a. Su|enje na @upanijskom sudu u Zagrebu trajalo je devet mjeseci. Su|enje je zavr{eno 27. oktobra, a u zavr{nim rije~ima svi optu`eni su se izjasnili da nisu krivi i zatra`ili od suda osloba|aju}e presude.

BEOGRAD Osim u Zagrebu, su|enje za smrt Ive Pukani}a provodi se i pred sudom u Beogradu, gdje je u toku postupak protiv Sretena Joci}a, @eljka Milovanovi}a i Milenka Kuzmanovi}a

tom bi sastanku, kako je re~eno iz ureda predsjednika, trebala nazo~iti i premijerka Kosor. Josipovi} i Tadi} iz Vukovara }e oti}i u Paulin Dvor, mjesto nedaleko od Osijeka, gdje su 11. i 12. decembra 1991. pripadnici 130. brigade Hrvatske vojske ubili 19 civila, me|u kojima su svi, osim jednog Ma|ara, bili Srbi. Hrvatsko pravosu|e procesuiralo je taj ratni zlo~in, za koji je krivim progla{en Nikola Ivankovi} i osu|en na zatvorsku kaznu od 15 godina. Najava dolaska Tadi}a pruzrokovala je burne reakcije diljemHrvatske, a ponajvi{e u Vukovaru, gdje smatraju kako je njegov dolazak u neslu`benoj formi nepotreban jer se ne}e izviniti u ime cijele Srbije za zlo~ine po~injene po~etkom devedesetih.

Poruka branitelja
Po njegovom mi{ljenju, posjetapredsjednikaTadi}adoprinije}e rje{avanju mnogih me|udr`avnih pitanja, kao {to su pitanja nestalih u proteklom ratu, izbjeglice, kao i definisanje granica koje bi, kako ocjenjuje, moglebitirije{ene bez posredovanja me|unarodne zajednice. On ka`e da bi posjeta doprinijela ekonomskoj saradnji koja je “potpuno neiskori{}ena“ za, jedni~kom nastupu na tr`i{tima, prije svega tre}eg svijeta. Povodom dolaska predsjednika Tadi}a u Vukovar, Udru`enje zagreba~kih branitelja Vukovara je u otvorenom pismu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji zatra`ilo da se ne dozvoli “relativizovanje stradanja hrvatskog naroda“ i da se “ne zaboravi preko 1.000 nestalih koji vape za pravdom“, jer je “jedinanjihovakrivicabila da su bili Hrvati“ .

Stjepan Mesi}

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-10-000 203 U Gora`du, 3. 11. 2010. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-10-000 203, po zahtjevu d.d. "Klas" Sarajevo u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 1060/05 K.O. Gora`de II, ozna~ene kao k.~. 997/3 zv. meljena, ku}a i zgrada 308 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnine upisane u P.L. 1060/05 K.O. Gora`de II je d.d. "Klas" Sarajevo sa 1/5 dijela i Op}ina Gora`de sa 4/5 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

Pozdravljam Tadi}ev dolazak u Vukovar kao {to sam pozdravio i njegov odlazak u Srebrenicu, rekao ja biv{i hrvatski predsednik Stjepan Mesi}. Na pitanje {ta misli o Tadi}evom dolasku u Vukovar, Mesi} je rekao da slu`beni Beograd treba da napravi isto ono {to je i Hrvatska napravila prema Bosni i Hercegovini. “Mi smo rekli Hrvatima u BiH: va{a je domovina BiH, va{ glavni grad je Sarajevo i svoju politiku morate kreirati u BiH. O~ekujem od slu`benog Beograda da ka`e Srbima u BiH da je njihova domovina BiH, da im je glavni grad Sarajevo i da svoju politiku kreiraju u BiH“ rekao je Mesi}. ,

Beograd treba re}i Srbima u BiH da im je glavni grad Sarajevo

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

15

Kraljevo i okolinu pogodio najja~i zemljotres u Srbiji od 1922.

VIJESTI

Dijalog poslije kosovskih izbora
Dijalog sa Beogradom u politi~koj agendi Pri{tine nije prioritet i zato }e novonastala situacija sa padom vlade i raspisivanjem izbora za 12. decembar odgoditi razgovore Beograda i Pri{tine, ka`e za Blic Azem Vlasi, pri{tinski advokat i politi~ki analiti~ar. Vlasi nagla{ava da se na Kosovu smatra, kao i u Beogradu, da razgovori treba da po~nu od prakti~nih pitanja zna~ajnih za `ivot ljudi na Kosovu, a da se tokom vremena spisak tema pro{iruje i u hodu odredi koliko }e dugo razgovori trajati.

Mnogo o{te}enih objekata, dimnjaci i crepovi pali na zemlju

Reuters

Stare ku}e potpuno uni{tene

Srna

Dvoje poginulih, 50 povrije|enih
Gradona~elnik Kraljeva Ljubi{a Simovi} proglasio vanredno stanje • Bra~ni par Natalija i Sini{a Sta{i} stradao kada se u njihovoj ku}i uslijed potresa sru{io krov s betonskom plo~om
Dvije osobe su poginule u potresu koji je ju~e oko dva sata ujutro pogodio sredi{nju Srbiju, javljaju agencije. Epicentar potresa magnitude 5,4 stepeni po Richteru bio je u selu Vitanovac, deset kilometara sjeverno od Kraljeva, na dubini od dva kilometra. Poginuli bra~ni par Natalija i Sini{a Sta{i} (oboje 67) je nastradao kada se u njihovoj obiteljskoj ku}i uslijed ja~ine potresa sru{io krov s betonskom plo~om. Uz to dvoje poginulih, javljeno je kako je ozlije|eno 50-ak osoba. Osim ozlije|enih u Kraljevu, srbijanski mediji javljaju kako je jedan mladi} ozlije|en dok je u Beogradu u panici sko~io s prvog kata svoje zgrade. Potres se osjetio i u okolnim dr`avama. pukle su i telefonske linije, a signal mobilnih operatera nije stabilan. “Materijalna {teta na bolnici je velika, ali svih 500 bolesnika je dobro, zbrinuti su na vrijeme. Operacijski blok nam je van funkcije“, izjavio je direktor kraljeva~ke bolnice Zvonko Veselinovi} za Radio Beo grad. Usli jed po pla ve prouzrokovane potresom potopljen je i podrum rodili{ta u Kraljevcu.

Na|eno oru`je zemunskog klana
Pu{ka hekler i koh G-3, identi~na onoj kojom je ubijen premijer Srbije Zoran \in|i}, na|ena je na autoputu Beograd - Zagreb, a pored nje i automatska pu{ka kala{njikov, prenosi Srna. Iako zvani~nih informacija o tome nema, pretpostavlja se da je rije~ o oru`ju koje su svojevremeno koristili, a zatim sakrili pripadnici zemunskog kriminalnog klana, kao i da je neko od ~lanova klana koji su u pritvoru otkrio mjesto gdje se krije. Pu{ka hekler i koh, brisanog fabri~kog broja, iz koje je ubijen premijer \in|i}, na|ena je 25. marta 2003. godine u kamenjaru u novobeogradskom bloku 26. Utvr|eno je da je iz nje Zvezdan Jovanovi} ubio premijera i ranio tjelohranitelja Milana Veruovi}a, pucaju}i iz kancelarije u Ulici admirala Geprata 14, kod zgrade Vlade Srbije.

Stravi~na slika
Ovo je najja~i potres u Srbiji od 1922. godine. Zamjenik direktora Republi~kog seizmo lo {kog za vo da Srbi je Branko Dragi}evi} ka`e da se mo`e o~ekivati jo{ naknadnih potresa znatno slabijeg intenziteta, koji predstavljaju smirivanje tla na podru~ju centralne Srbije: Vitanov~anina Petra Tanaskovi}a je potres probudio iz sna: “Za svojih 55 godina `ivota ovo nisam do`ivio. Toliko je bilo stra{no da niko u Vitanovcu nije u tom momentu znao o ~emu se radi. U selu je dosta uru{enih ku}a, {kola u centru sela je uru{ena. Struje nema, telefoni ne rade. Jednom rije~ju, stravi~na slika.“ [teta bi mogla da iznosi oko milion eura, ocijenila je direktorica Republi~kog seizmolo{kog zavoda Srbije Slavica Radovanovi}.

Dijelovi Kraljeva ostali su bez struje i vode

Reuters

Naknadni potresi
Na kon gla vnog po tre sa osjetilo se 20-ak manjih, a u 9,25 se osje tio no vi ne {to sna`niji potres uslijed kojeg su mnogi stanovnici Kraljeva iza{li na ulice u strahu od novih ve}ih o{te}enja. Nakon novog potresa gradona~elnik Kraljeva Ljubi{a Simovi} proglasio je izvanre dno sta nje, a for mi ra ne su stru~ne komisije koje }e obilaziti teren. U pomo} stano vni ci ma Kra lje va do {le su i slu`be iz Kragujevca i drugih gradova. Srbijanski ministar zdravstva Tomica Miloslavljevi} je odmah po-

Podrhtavanje tla u BiH

Zemljotres se osjetio i u BiH, gdje je bio ja~ine od 2,5 do 3 stepena Richterove skale, izjavio je za Srnu Rusmir Goru{anin iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorolo{kog zavoda. Prema njegovim rije~ima, u BiH nije bilo povrije|enih niti materijalne {tete, a nije registrovana ni uznemirenost kod stanovni{tva. De`urnim seizmolozima u Republi~kom hidrometeorolo{kom zavodu u Banjoj Luci najvi{e poziva uputili su stanovnici Bijeljine koja grani~i sa Srbijom, ali i `itelji Tuzle i Sarajeva. objekata, dimnjaci i crepovi su pali na zemlju, a neke stare ku}e su potpuno uni{tene. Pukla su stakla na svim velikim zgradama, o{te}ene su i neke ustanove, me|u kojima i bolnica. Dijelovi Kraljeva ostali su bez struje i vode,

Pogre{na regionalizacija
Predsjednik Liberalno-demokratske partije ^edomir Jovanovi} smatra da je pogre{na regionalizacija Srbije za kakvu se zala`e lider Ujedinjenih regiona Srbije Mla|an Dinki}, jer se u Evropi odvija suprotan proces, prenosi Srna. “U ovom trenutku u Evropi je u toku potpuno suprotan proces, a umesto regionalizacije provodi se intenzivna centralizacija, jer regionalna dr`ava vi{e ko{ta od centralizovane“ rekao je Jo, vanovi}. On je dodao da u pravljenju “formata“ srpske dr`ave ne mogu da u~estvuju samo pojedini partijski lideri nego svi gra|ani Srbije.

sjetio ozlije|ene. Mnogi stanovnici Kraljeva, pogotovo oni koji imaju vikendice u obli`njim mjestima, po~eli su napu{tati grad ve} nakon prvog potresa. Prema izvje{tajima u samom Kraljevu, ima mnogo o{te}enih

16

OGLASI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lanova 23. i 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 49/05) i ~lana 8. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Slu`be za stru~ne i zajedni~ke poslove Vlade Unsko-sanskog kantona i kantonalnih organa uprave, sekretar Vlade USK-a raspisuje:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P P 040766 07 P SARAJEVO, 22. 10. 2010. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4 i 5. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Amela Mahi} u pravnoj stvari tu`itelja RAIFFEISEN BANK DD BiH, Glavna filijala Biha}, ul. Kulina bana bb, protiv tu`enih FETAHOVI] EDINA iz Sarajeva, ul. Husrefa Red`i}a br. 1, SMAILBEGOVI] - TATARAGI] ALME iz Sarajeva, ul. Skenderija br. 27, HUZBA[I] VILDANE iz Sarajeva, ul. Safeta Pa{ali}a br. 24 i HAD@IHASANOVI] EDINE iz Sarajeva, ul. Zelenih beretki br. 18, radi naplate nov~anog potra`ivanja, v.s.p. 13.612,29 KM van ro~i{ta 22. 10. 2009. godine /objava putem dnevnih novina i oglasne plo~e Suda, objavljuje slijede}i:

J AV N I O G L A S
za prijem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme

1. VOZA^ - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme
Opis poslova: • upravlja motornim vozilom i odgovara za vozilo kojim upravlja, • vr{i manje popravke i odr`avanje na istom, • po potrebi vr{i dostavu po{te, • stara se o ~isto}i vozila, • vr{i i druge poslove odre|ene Uputstvom Vlade o na~inu i uslovima kori{tenja slu`benih vozila i poslove koje mu odredi rukovodilac Odjeljenja i sekretar Vlade Op}i uslovi: • da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, • da je punoljetan • da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, • da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji organa dr`avne slu`be Posebni uslovi: • zavr{en III (tre}i) stepen stru~ne spreme - KV voza~, • 6 mjeseci radnog iskustva Uz prijavu na oglas kandidat mora podnijeti slijede}e dokumente originalna ili u ovjerenoj fotokopiji: • Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), • Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), • Svjedo~anstvo ili diplomu o vrsti i stepenu {kolske spreme • Akt nadle`nog organa kojim se potvr|uje da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, • Izjavu ovjerenu od nadle`nog organa da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Napomena: • Izabrani kandidat podlije`e obavezi probnog rada koji traje tri mjeseca. • Izabrani kandidat je obavezan dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije stupanja na rad. Prijavu sa kratkom biografijom i dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti na adresu: Slu`ba za stru~ne i zajedni~ke poslove Vlade USK-a i kantonalnih organa uprave 77000 Biha} ul. Alije \erzeleza br. 6, sa naznakom "Prijava na oglas" Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OGLAS
Dostavlja se tu`enom Fetahovi} Edinu iz Sarajeva, ul. Husrefa Red`i}a br. 1, slijede}a:

PRESUDA
Obavezuju se tu`eni Fetahovi} Edin, Smailbegovi} - Tataragi} Alma, Husba{i} Vildana i Had`ihasanovi} Edina da tu`itelju Raiffeisen banci solidarno izmire dospjeli a neispla}eni dug u visini od 10.226,69 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev sa danom 19.6.2007. g. pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka u iznosu od 1.203,00 KM, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. SUDIJA Amela Mahi} POUKA: Protiv ove odluke dozvoljena je `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda, u roku od 30 dana od dana prijema. @alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 113842 09 P Sarajevo, 27. 10. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, po sudiji Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja RAIFFEISEN BANK DD BiH Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne bb, protiv tu`enog D@AKMI] (REFIK) SUAD JMBG: 2606975173049 iz Sarajeva, ul. Avde Hod`i}a br. 47, radi duga, vsp. 10.226,91 KM, vanraspravno 27. 10. 2010. godine, donio je presudu zbog propu{tanja, a koju objavljuje u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i:

OGLAS
- Presudu zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju isplati iznos od 10.226,91 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom obra~unatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja za period od podno{enja sudu ove tu`be 6. 10. 2009. godine, do kona~ne isplate ukupnog dospjelog nov~anog potra`ivanja, i tro{kove postupka u iznosu od 600,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Dostava presude zbog propu{tanja tu`enom D@AKMI] SUADU smatra se izvr{nom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa ~l. 183. ZPP-a FBiH. SUDIJA Aida Bahtovi}

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Odr`ani kongresni i guvernerski izbori u SAD-u

Sna`an pomak udesno
Republikanci osvojili uvjerljivu ve}inu na izborima za Predstavni~ki dom ameri~kog Kongresa, dok su demokrate uspjele sa~uvati minimalnu ve}inu u Senatu
Opozicijski republikanci osvojili su uvjerljivu ve}inu na izborima za Predstavni~ki dom ameri~kog Kongresa, dok su demokrate uspjele sa~uvati minimalnu ve}inu u Senatu, prema nepotpunim rezultatima kongresnih i guvernerskih izbora odr`anih u utorak. ta te za bi lje`ili su li be ra li, umjereni i konzervativni demokrati. [irom SAD-a biralo se 37 od 50 guvernera, te zastupnici zakonodavnih tijela saveznih dr`ava. U tijesnoj utrci u Ohaju republikanac John Kasich pobijedio je demokratskog guvernera Teda Stricklanda. U Kaliforniji je politi~ki veteran demokrat Jerry Brown porazio republikansku kandidatkinju milijarderku Meg Whitman, koja je u kampanju ulo`ila vlastitih 160 miliona dolara. Republikanci su osvojili jo{ nekoliko guvernerskih mjesta u Te ne si ju, Kan za su, Mi~igenu i Oklahomi, gdje je kongresnica Marija Fallin postala prva `ena guverner. Susana Martinez, republikanska kan di dat ki nja la ti no ame ri~kog porijekla, pobijedila je u izboru za guvernera Novog Meksika. U Ju`noj Karolini, bira~i su za guvernera izabrali Nikki Haley, republikanku indijskog porijekla s potporom pokreta Tea Party. Demokrate su zadr`ali guvernerska mjes ta u Ko lo ra du, Ma sa~usetsu, Merilendu, Novom Hemp{ajru i Njujorku.

VIJESTI

Clinton: Bez promjene u vanjskoj politici
Ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton izjavila je da promjena vlasti u Kongresu ne}e u velikoj mjeri uticati na ameri~ku vanjsku politiku jer se “politika zaustavlja“ na granicama njene zemlje. Clinton, koja ve} osam godina zastupa dr`avu New York u Senatu, podsjetila je novinare da je ona manjina u Senatu {est od tih osam godina. Jutro nakon izbora u kojima su republikanci preuzeli ve}inu u Kongresu, Clinton je izjavila da republikanci i demokrati mogu graditi koalicije i nalaziti saveznike u pitanjima koja su od ameri~kog interesa. Clinton, koja je na polovini dvosedmi~ne turneje po zemljama Azije i Pacifika, izjavila je da }e raditi veoma naporno kako bi se upoznala s novim ~lanovima Kongresa i obe}ala je sara|ivati s njima, prenosi AP. nio je da presudnu odluku odigrao jaz u entuzijazmu bira~a, jer su prema izlaznim anketama konzervativci imali sna`an odziv, dok su mladi bira~i i Amerikanci afri~kog porijekla znatno podbacili u pore|enju sa 2008. kada je njihov izlazak na birali{ta bio klju~an za pobjedu Obame.

Smrtonosne oluje u Indiji
Najmanje 22 osobe su izgubile `ivot u olujama koje su pogodile ju`nu indijsku dr`avu Andhra Pradesh, a vojska je u stanju pripravnosti nakon {to se priobalnom podru~ju, ve} pogo|enom vi{ednevnim obilnim pljuskovima, sada pribli`ava i tropska oluja. Neke od `rtava su se utopile, a druge su stradale kada su im se uslijed nevremena sru{ile ku}e, izjavio je ministar za dr`avne prihode Darmana Prasad Rao. Oluje su primorale oko 30.000 ljudi da napuste domove i oni su privremeno smje{teni u vladinim zgradama i {kolama u sigurnijim podru~jima, prenio je Associated Press. Petodnevni obilni pljuskovi nanijeli su veliku {tetu usjevima i uni{tili puteve i mostove u {est priobalnih okruga.

Tijesne utrke
Dosada{nji rezultati pokazuju sna`an pomak udesno u cijeloj zemlji, ~emu je pridonio i uspjeh 20-ak republikanskih kandidata koje je podr`ao konzervativni pokret Tea Party. No, demokrate su uspjele dobiti neke vrlo tijesne utrke, te su uz pobjedu ~elnika senatske ve}ine Harrya Re ida u Ne va di, us pje li zadr`ati ve}inu u Senatu, a time i djelomi~nu kontrolu nad zakonodavnim procesom u Kongresu. Na glasanju za svih 435 mjesta u Predstavni~kom domu Kongresa republikanci su osvojili 234 mjesta, demokrati 180, a rezultat za 21 mjesto jo{ nije odlu~en. U glasanju za 37 od 100 mjesta u Se na tu de mo kra te su zadr`ali minimalnu ve}inu sa 51 mjestom, republikanci su osvojili 47, a dva mjesta jo{ nisu odlu~ena. Nakon {to su pobijedili u Predstavni~kom domu ameri~ki predsjednik Barack Obama najavio je republikanskim liderima da `eli “prona}i teren za sporazumijevanje s njima“, saop}ila je ju~er Bijela ku}a. Obama je nazvao Johna Boehnera, najvjerovatnije budu}eg predsjednika Predstavni~kog do ma i Mit cha McConnella, lidera republi-

Barack Obama: @eli dogovor sa republikancima

kanske manjine u Senatu, navodi se u saop}enju Bijele ku}e, dok pobjeda republikanaca u Predstavni~kom domu zna~i zastoj u reformama ame ri~kog pred sje dni ka. Obama im je kazao kako s nestrpljenjem ~eka da radi s njima i s republikancima kako bi prona{li teren za sporazumijevanje i zemlji omogu}ili napredak, prenosi AFP. Republikancima je bilo potrebno osvojiti 39 mjesta koja su do sada dr`ali demokrate da preuzmu kontrolu u Predstavni~kom domu, a dosada{nji rezultati govore da su osvojili vi{e od 50 mjesta. Mnogi dugogodi{nji demokratski zastupnici izgubili su mjesta u Predstavni~kom domu, a deseci demokrata izabranih u taj dom 2008. zajedno s izborom predsjednika Obame u Bijelu ku}u izba~eni su na valu nezadovoljstva bira~a. Podjednako lo{e rezul-

Gr~ka: Uni{tene sumnjive po{iljke
Gr~kapolicijaizvela jekontrolisanouni{tavanje dvije sumnjive po{iljke na atinskom me|unarodnom aerodromu Eleftherios Venizelos, javila je gr~ka novinska agencija ANA. Prema prvim izvje{tajima, sumnjiveomotnicebile su adresirane- jedna na kriminalisti~ku obavje{tajnu agenciju EU Europol sa sjedi{tem u Haagu i druga na Evropski sud sa sjedi{tem u Luxembourgu. Kontrolisano uni{tavanje je obavljeno u kargo-prostoru aerodroma i nije uticalo na redovni red letenja na aerodromu Eleftherios Venizelos, naveo je AP. U valuplaniranihnapada na ambasade u Atini upu}eno je ukupno 11 sumnjivih paketa, a dvije manje bombe eksplodirale su kod {vicarske i ruske ambasade u gr~koj prijestolnici.

Jaz u entuzijazmu
Republikanci su zadr`ali ve}inu u dr`avnim kongresima u Alabami, Arizoni, D`ord`iji, Ajdahu, Nebraski, Nevadi, Ju`noj Karolini, Ju`noj Dakoti, Teksasu i Juti. Demokrat Andrew Cuomo osvojio je polo`aj guvernera dr`ave Njujork, koje je nekada obavljao njegov otac Mario. Analiti~ar instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew Centar, Andrew Kohut, ocije-

Policija objavila identitet napada~a u Istanbulu

Bomba{ samoubica bio ~lan PKK-a
Napada~ Vedat Acar prije tri mjeseca u{ao u Tursku, a 2004. godine se pridru`io PKK-u, gdje je podu~avan • Kom{ijama rekao da je u Istanbulu zbog operacije oka
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Bomba{ samoubica koji je u nedjelju izvr{io napad na istanbulskom Taksimu, u kojem su ranjene 32 osobe, bio je pripadnik Radni~ke partije Kurdistana (PKK), objavljeno je u Turskoj. Napada~ Vedat Acar koji je prije tri mjeseca u{ao u Tursku, 2004. godine se pridru`io PKK-u, gdje je podu~avan. Prije 3 mjeseca poslan je u Istanbul za izvr{avanje velikog napada. Kako je objavljeno, prije mjesec iznajmio je stan na Sirinevleru u Istanbulu, gdje je po~eo spremanje za napad.

Glavna meta bomba{a bila specijalna policijska jedinica na Taksimu

Po izjavama kom{ija, bomba{ samoubica je govorio da je do{ao zbog operacije oka. Dva dana prije napada tra`io

je od vlasnika stana 15 kalupa za led, koji mu je trebao za pravljenje bombe. Na dan napada vratio je

klju~ stana i rekao da mora i}i jer lije~enje nije uspjelo. Policija je u stanu prona{la dijelove za pravljanje bombe, a provedena je i porodica napada~a. PKK je demantirao umije{anost u napad. Vjeruje se da je glavna meta bomba{a bila specijalna policijska jedinica koja se nalazi na trgu Taksim. U jutarnjim nedjeljnim satima Taksim i nije toliko prometan, pa je time nasre}a umanjena. Na Taksimu se `ivot nastavio, no prijetan je veliki broj policajaca koji jo{ pregledaju snimke sigurnosnih kamera obli`njih prodavnica.
Amina [E]EROVI]

Italija: Uhap{eno 97 mafija{a
Stotinjak mafija{a je uhap{eno u dvije odvojene operacije u Napulju i na Siciliji, a oko 500 miliona eura je oduzeto. U toku prve operacije koja se odvijala u Napulju i njegovom predgra|u 50 pripadnika mafija{kog klana La Russo je uhap{eno. ^etiri pripadnika lokalne policije su tako|er uhap{ena pod sumnjom da su primala mito od klana La Russo, dok je zaplijenjena imovina u vrijednosti 60 miliona eura. U drugoj operaciji u Kataniji, na isto~noj obali Sicilije, uhap{eno je 47 osoba, me|u kojim i politi~ki zvani~nici i lokalni preduzima~i, kao i ~lanovi mafija{kih klanova. U ovoj akciji zaplijenjena je imovina vrijedna oko 400 miliona eura, uglavnom preduze}a i nekretnine.

18

OGLASI

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba
OP]INSKI SUD U SANSKOM MOSTU ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 022-0-DN-z-10-001 939 Sanski Most, 3. novembra 2010. godine Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Slu`bene novine FBiH br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Sanskom Mostu

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA "D@EMAL BIJEDI]" U MOSTARU Upravni odbor Pravnog fakulteta raspisuje

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Husi} Rufada, sina Hakije, ul. Vedro polje bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 4266 katastarska op}ina Sanski Most ozna~ene kao: - k.~. broj 895/1 zv. "Oku}nica" - objekata ku}a i zgrada povr{ine................................140 m2 - dvori{te povr{ine .........................................................201 m2 prema slu`benoj evidenciji katastra nekretnina Op}ine Sanski Most kao suposjednici na navedenim nekretninama evidentirani su Husi} Rufad, sin Hakije, iz Sanskog Mosta sa dijelom 1/2 i Husi} Edina, k}i \ulejmana, iz Sanskog Mosta sa dijelom 1/2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u protivnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na pomenutim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza, a u skladu sa ~lanom 64. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Slu`bene novine FBiH broj 19/03 i 54/04). Zemlji{noknji`ni referent Edina Du~anovi}

KON KURS/NATJE^AJ
za izbor Dekana Pravnog fakulteta ......................................................................................1 izvr{ilac Uslovi: Redovni ili vanredni profesor u radnom odnosu na Fakultetu sa punim radnim vremenom. Kandidati moraju ispunjavati op}e uslove propisane Zakonom o radu i posebne uslove propisane Zakonom o univerzitetu i Pravilima Pravnog fakulteta Univerziteta "D`emal Bijedi}" u Mostaru. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave dostaviti na adresu: Pravni fakultet Univerziteta "D`emal Bijedi}" u Mostaru, Univerzitetsko sportsko-rekreacioni centar "Midhat Hujdur Hujka" bb sa naznakom, "za konkurs". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 20. Zakona o osnivanju Nezavisnog operatora sistema za prijenosni sistem u Bosni i Hercegovini (Slu`beni glasnik BiH broj: 35/04), kao i ~lana 27. Statuta Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu NOSBiH), Upravni odbor NOSBiH-a izdaje sljede}u:

O B AV I J E S T
Dana 2.12.2010. godine, s po~etkom u 12 sati, odr`at }e se 6. posebna javna sjednica Upravnog odbora NOSBiH-a. Obavje{tavaju se predstavnici medija i ostali zainteresirani gra|ani da mogu prisustvovati sjednici, bez prava u~e{}a u njenom radu. Zainteresirane molimo da, zbog organiziranja sjednice, najkasnije do srijede 24.11.2010. godine, svoje prisustvo potvrde telefonom 033 720400 ili faksom 033 720494, odnosno, po{tom na adresu Nezavisni operator sistema u BiH, Hamdije ^emerli}a 2, 71000 Sarajevo.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.
NLB-u prijeti krivi~na prijava

SVIJET FINANSIJA

19

Profin Invest potra`uje

BiH

EU

44,4 miliona eura
Sarajevska kompanija za nelikvidnost okrivljuje upravu Nove Ljubljanske banke i priprema krivi~nu prijavu protiv vode}ih ljudi u NLB-u zbog sumnje da je postojala obmana
Novoj Ljubljanskoj banci prijeti krivi~na prijava zbog navodne prevare u vezi s investicijama u poslovni centar u Sarajevu. Sarajevska kompanija Profin Invest za nelikvidnost okrivljuje upravu NLBa i priprema krivi~nu prijavu protiv vode}ih ljudi u NLB-u zbog sumnje da je postojala obmana. Tako|er tra`i od{tetu u visini 44,4 miliona eura, prenosi portal B92. NLB i Profin su u vrijeme predsjednika uprave NLB-a Marjana Kramara potpisali niz za slovenske bankare nepovoljnih ugovora, a tim sredstvima je finansirana i pretpla}ena izgradnja novog poslovnog centra na elitnoj lokaciji u Sarajevu. U me|uvremeBruxelles

Crna Gora ispunila kriterije?
nu je do{lo do niza kadrovskih promjena u upravi NLB-a, pa je NLB naru~ila vanrednu reviziju posla, zbog ~ega je do{lo do poslovne {tete, koja je rasla iz mjeseca u mjesec. Profin zbog toga optu`uje NLB za obmanu i namjerno izazivanje poslovnih te{ko}a, koje su navodno imale za cilj da se uru{e poslovni partneri banke, odnosno da se jeftino do|e do `eljenih nekretnina. NLB-u prijeti velika poslovna {teta, koja mo`e dosti}i od 14 do 17 miliona eura, pi{e mariborska Ve~er. List isti~e da NLB i Profin intenzivno pregovaraju o tome kako da rije{e situaciju, ali za sada nisu postigli nikakav dogovor. Evropska komisija }e idu}e sedmice objaviti da je Crna Gora ispunila sve politi~ke kriterije za status dr`ave-kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji, pi{e podgori~ka Pobjeda, pozivaju}i se na izvore u EK-a. - U mi{ljenju }e biti konkretni zadaci koje Crna Gora treba ispuniti kako bi se stekli uslovi za po~etak pristupnih pregovora, rekao je ovaj zvani~nik, koji je imao uvid u sadr`aj teksta. On je naveo da Bruxelles pri`eljkuje scenarij prema kome bi Crna Gora odmah primila k znanju {ta treba uraditi i po~ela s izvr{avanjem obaveza da bi EK ve} naredne godine zaklju~ila da je Crna Gora obavila svoj dio posla, ~ime bi bilo dato zeleno svjetlo za po~etak pristupnih pregovora. Prema izvorima Pobjede, EK }e konstatirati da Crna Gora treba oja~ati administrativne kapacitete i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. EK bi mi{ljenje da je Crna Gora spremna za status kandidata trebala objaviti 9. novembra. Crna Gora bi, prema navodima lista, trebalo biti jedina dr`ava u regionu koja }e dobiti pozitivnu preporuku. Albanija }e, prema istom izvoru, biti odbijena, odnosno bit }e ocijenjeno da jo{ nije spremna za status kandidata.

Kina: U inostranstvo 36,3 milijarde dolara
Kineska preduze}a investirala su u inostranstvo 36,3 milijarde dolara za devet mjeseci ove godine, {to je za 10 posto vi{e nego u istom periodu lani. Investirano je u ve}inu privrednih grana, uklju~uju}i rudarstvo, usluge i finansije, maloprodaju, saobra}aj i skladi{tenje. Do kraja 2009. godine kineska preduze}a su u inostranstvo investirala vi{e od 240 milijardi dolara i 15. su na listi svjetskih investitora.

Integracija Balkana do 2020.
Integracija cijelog Balkana u Evropsku uniju do 2020. godine bila bi uspjeh, ocijenio je {ef luksembur{ke diplomatije Jean Aselborn. - Sa da smo, po sli je pro slje|ivanja kandidature Srbije Evropskoj komisiji, u{li u novu dimenziju. Trebat }e, me|utim, vremena i mora se biti strpljiv. Ako do 2020. godine uspijemo integrirati sve zemlje Balkana u EU, mo`emo kazati da smo dobro radili. Treba i}i korak po korak, rekao je on za beogradske Ve~ernje novosti. Istakao je da priznavanje Kosova nije uslov za Srbiju da postane ~lanica EU, ali je dodao da je logi~no da se prona|e rje{enje. Naveo je da Srbija sada treba pokazati da je gospodar svoje sudbine, da je sposobna ispuniti postavljene uslove i provesti neophodne reforme, kao i da prona|e rje{enje zajedno s Kosovom.

Jackson tra`i Marshallov plan za Afriku
Ameri~ki aktivista za gra|anska prava vele~asni Jesse Jackson pozvao je, tokom posjete Nigeriji, na afri~ku verziju Marshallovog plana. On je poru~io na skupu pravnika da bi takav plan pomogao izvla~enju afri~kih zemalja iz nevolja njihove kolonijalne pro{losti i dodao da je “Afrika postala slobodna, ali mi nismo jednaki“. Jackson je kasnije priznao da bi takav plan zahtijevao transparentnost, posebno u Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, gdje eksperti procjenjuju da je ~ak i do 380 milijardi dolara pronevjereno od prihoda od nafte otkako je stekla nezavisnost od Velike Britanije 1960. godine. Marshallov plan bio je ameri~ki paket pomo}i vrijedan skoro 13 milijardi dolara za obnovu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Jean Aselborn

- Sada je najva`nije da se izme|u Beograda i Pri{tine stvore mogu}nosti da razgovaraju bez posrednika. A mi u Bruxellesu i Luxembourgu trebamo se uzdr`ati od komentara, kazao je {ef diplomatije Luksemburga, gdje je u ponedjeljak odr`an sastanak ministara vanjskih poslova EU. Aselborn je ocijenio da je Srbija velika zemlja i da bez nje nema stabilnosti na Balkanu.

Pfizer: Dobit ve}a od o~ekivanja
Najve}a svjetska farmaceutska kompanija Pfizer izvijestila je o kvartalnoj dobiti ve}oj od o~ekivanja, {to ponajvi{e zahvaljuje rastu}im cijenama, ni`im tro{kovima radne snage i novim proizvodima koje je stekao akvizicijom konkurentskog Wyetha. Neto dobit ameri~ke kompanije u tre}em je tromjese~ju pala na 866 miliona dolara, ili na 11 centi po dionici, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je profit iznosio 2,88 milijardi dolara, ili 43 centa po dionici. Ako se isklju~e tro{kovi preuzimanja, kvartalni profit Pfizera po dionici iznosio je 54 centa, {to je vi{e od o~ekivanja analiti~ara Bloom-

EK: Pomo} radnicima iz Poljske i [panije
Evropska komisija odobrila je zahtjeve Poljske i [panije za pomo} otpu{tenim radnicima iz Evropskog fonda za prilagodbu globalizaciji, saop}eno je u Bruxellesu. Poljska je zatra`ila 633.077 eura za pomo} za 590 radnika koje su otpustila dva proizvo|a~a kablova i elektri~nih sistema za autoindustriju. [panija je dobila 1.560.000 eura za 1.154 otpu{tenih trgovaca. Odobren je i {panski zahtjev za pomo} za 350 radnika u tekstilnom sektoru te 300 gra|evinskih radnika vrijedan 3.482.316 eura. Zahtjeve za pomo} moraju odobriti Evropski parlament i dr`ave ~lanice Evropske unije.

berga, koji su o~ekivali dobit po dionici u iznosu od 51 centa. Prihodi su sko~ili za 39 posto, na 16,2 milijarde dolara. Farmaceutski div pove}ao je svoje prognoze godi{nje dobiti na nivo izme|u 2,17 i 2,22 dolara po dionici, dok je u augustu o~ekivao godi{nji profit po dionici izme|u 2,10 i 2,20 dolara.

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Od januara nove cijene

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Zahtjev PPDIVUTBiH premijeru Mujezinovi}u

Za{titite kapital i dionice u FDS-u
O~igledno je da sve {to se de{ava u Fabrici duhana Sarajevo nije izvan Va{eg saznanja, pogotovo {to upravljate sa 40 posto dr`avnog kapitala preko dva ~lana Nadzornog odbora FDS-a
Po zaklju~ku organa Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH, u srijedu je upu}en zahtjev federanom premijeru Mustafi Mujezinovi}u za poduzimanje mjera na za{titi dr`avnog i dioni~kog kapitala u Fabrici duhana Sarajevo. U pismu se nagla{ava da sindikalno ~lanstvo i organi Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH du`i period pokre}u odre|ene inicijative, ali se nadle`ni dr`avni organi nisu o~itovali. O~igledno je da sve {to se de{ava u FDS-u nije izvan Va{eg saznanja, pogotovo {to upravljate sa 40 posto dr`avnog kapitala preko dva ~lana Nadzornog odbora FDS-a, koji bi trebali {tititi interese dr`avnog kapitala. S obzirom na sva de{avanja u FDS-u, koja za posljedicu imaju drasti~no smanjenje sveukupnog kapitala, posebno u periodu od kako ste Vi premijer, zabrinjava ~injenica da od Va{eg dolaska na mjesto premijera organi Federacije BiH ni{ta ne preduzimaju u vezi sa stanjem i negativnostima u FDS-u. Zna~i li to da ste i Vi dio paralelnog sistema koji upravlja FDS-om, jer se niste do sada zalagali za institucionalno rje{avanje problema, a mogli ste i bili ste obavezni preko svojih ministara i ~lanova Nadzornog odbora i Skup{tine dioni~ara

Cigarete skuplje

i do 0,35 KM
Posebna akciza }e porasti sa 0,30 na 0,45 KM po paklici, a samim tim raste i proporcionalna akciza
Ukoliko proizvo|a~i i distributeri cigareta primijene novu odluku o minimalnoj i posebnoj akcizi koja na snagu stupa 1. januara naredne godine, prema kalkulaciji Uprave za indirektno oporezivanje BiH, cijene }e porasti za 0,35 KM po kutiji cigareta. Glasnogovornik UIOBiH Ratko Kova~evi} je pojasnio da }e posebna akciza porasti sa 0,30 na 0,45 KM po paklici, a samim tim raste i proporcionalna akciza (ona se obra~unava 42 posto na maloprodajnu cijenu), a uz sve to akciza ulazi u osnovicu za obra~un poreza na dodanu vrijednost, {to zna~i da }e porasti i PDV. Zato je pove}anje ukupnog poreskog optere}enja 0,35 KM po kutiji ako se u potpunosti prevali na krajnjeg kupca. - Naravno, obveznici koji formiraju maloprodajne cijene ne moraju u potpunosti poresko optere}enje prevaliti na krajnjeg potro{a~a. To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kazao je on. Tako|er, odlukom o posebnoj i minimalnoj akcizi na duhanske proizvode definirano je da ukupna minimalna akciza po kutiji cigareta ne smije biti manja od 1,08 KM. Proizvo|a~i i distributeri nove kalkulacije cijena UIOBiH moraju dostaviti do 30. novembra. Prema rije~ima menad`erice korporativnih odnosa u Japan Tobacco Internationalu Sandre Kasalo - Fazli}, mnoMustafa Mujezinovi}

FDS-a? Smatramo da do konstituiranja nove vlasti trebate preduzeti sve mjere na za{titi sveukupnog kapitala u FDS-u te pokrenuti procesuiranje svih odgovornih unutar i izvan FDS-a. O Va{im namjerama u vezi s FDS-om tra`imo da nas, kao i {iru javnost, odmah informirate; u protivnom, smatrat }emo Vas jednim od odgovornih, ka`e se u pismu PPDIVUT BiH.

MINIMALNA AKCIZA Odlukom o posebnoj i minimalnoj akcizi na duhanske proizvode definirano je da ukupna minimalna akciza po kutiji cigareta ne smije biti manja od 1,08 KM
gi faktori, pored akcize, utje~u na kona~nu cijenu proizvoda. - [to se ti~e samog porasta akciza, to je jedan od preduvjeta iz polja fiskalnih politika, neizbje`an u procesu pridru`ivanja BiH Evropskoj uniji. U tom smislu duhanska industrija je svjesna ~injenice da }e svake godine indirektni porezi rasti. To je realnost koju naprosto moramo prihvatiti. U takvoj konstelaciji ono na {to apeliramo je razuman i predvidiv rast akciza i UIOBiH to do sada potpuno po{tuje, kazala je ona. Prema njenim rije~ima, sve zemlje koje su okon~ale proces pridru`ivanja ili su, kao BiH na tom putu, do`ivjele da se na tr`i{tu, usljed kontinuiranog porasta akciza, pojavi sve vi{e trgova~kih marki u istim cjenovnim segmentima. To je prilika za potro{a~e da za svoj novac, me|u vi{e ponu|enih, izaberu kvalitet, a za JTI prilika da se visokim standardom kvalitete proizvoda, kao {to su Winston, Camel i LD, pribli`i ve}em broju punoljetnih J. Sa. potro{a~a.

Ekonomsko-socijalno vije}e FBiH

Novu vlast do~ekuje alarm
Otpu{tanje radnika sa posla u BiH ne prestaje a svakodnevno sti`u prijetnje o novim otkazima i zatvaranju preduze}a. Iskazuju}i zabrinutost zbog toga predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramovi} kazao je da novu vlast do~ekuje upaljen alarm pred po~etak socijalnog bunta i pita se ko }e biti odgovoran ako do njega do|e. Ekonomsko-socijalno vije}e u Federaciji BiH na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu nekoliko sati analiziralo je aktuelnu financijsku, privrednu i socijalnu situaciju a povod su bili izvje{taj o radu Razvojne banke FBiH i informacija o aktivnostima na prevazila`enju te{ke situacije u privredi sa osvrtom na najugro`enija preduze}a. Predsjednik Udru`enja poslodavaca FBiH Nihad Imamovi} iskazao je spremnost vlasnika kompanija da se odreknu dijela prihoda i pomognu uvezivanje sta`a radnicima kojima to nije regulisano. “No, to isto mora u~initi i dr`ava“ kazao , je Imamovi}. Predastavnici Sindikata i poslodavaca u ovom tripartitnom tijelu jasno su poru~ili sada{njoj Vladi da ne priznaju nikakav tehni~ki mandat te je pozvali da izvr{ava ranije preuzete obaveze a strankama koje }e formirati budu}u vlast da taj posao {to prije okon~aju.
H. A.

Kina: Prezentacija

bh. potencijala
Ambasador BiH u Kini Amel Kova~evi} prezentirao je privredne potencijale BiH u~esnicima druge Konferencije o kineskim prekomorskim investicijama (China Overseas Investment Fair), koja je 2. i 3. novembra odr`ana u Pekingu, u organizaciji Kineske asocijacije za prekomorska planiranja i industrijski razvoj. On je tokom prezentacije poslovne klime, komparativnih prednosti BiH te poticaja za strane ulaga~e ohrabrio kineske korporacije na sna`niji ulazak na bh. tr`i{te, uz izraze dobrodo{lice. Pozvao je predstavnike kineskih korporacija i privrednih asocijacija da posjete BiH i u~estvuju na drugom Sarajevo Business Forumu, koji }e biti odr`an u aprilu 2011. godine, kao jedinstvenoj prilici za upoznavanje s konkretnim projektima i poslovnim prilikama u BiH i regionu.

Konferencija o kineskim prekomorskim investicijama predstavlja prozor u svijet za kineske korporacije kada su u pitanju prekomorske investicije te jedinstvenu priliku za zemlje da se kineskim ministarstvima, dr`avnim agencijama, renomiranim korporacijama i privrednim asocijacijama predstave s konkretnim investicijskim projektima.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.
Konkurentnost malih i srednjih preduze}a

BIZNIS I EKONOMIJA
Pri vre dna de le ga ci ja BiH ko ju ~ine pred sta vni ci {est kom pa ni ja (Bi mal Br~ko, Vi tin ka Ko zluk, Nor fish Bla gaj, Agri com Sarajevo, IBM Komerc Bugoj no i Pri ma In ter Tra vnik), po sje tit }e Me|una ro dni sa jam po ljo pri vre de ADA NA AGRI CUL TU RE 2010, ko ji se odr`ava od 4. do 7. novembra u gra du Ada na na ju gu Tur ske. Ovu po sje tu or ga ni zi ra Vanj sko trgo vin ska ko mo ra BiH, u sa ra dnji s Pri vre dnom/Go spo dar skom ko mo rom Fe de ra ci je BiH, naj ve}im or ga ni za to rom

21

Dr`ava na putu za ste~aj
BiH na posljednjem mjestu u Evropi po konkurentnosti privrede
BiH je predzadnja u Evropi iza Albanije, a ispred Makedonije - po izvozu visokotehnolo{kih proizvoda i posljednja je po razvijenosti ljudskog kapitala. Ove dvije ~injenice, u kombinaciji s jo{ mnogo nepovoljnih faktora, imaju za posljedicu to da BiH ima najni`i nivo konkurentnosti u Evropi, rezultat svega toga je vanjskotrgovinski deficit od oko 10 milijardi KM i oko pola miliona nezaposlenih, re~eno je tokom ju~era{njeg seminara u Sarajevu o konkurentnosti malih i srednjih preduze}a u BiH, koji je organiziran u okviru projekta EURSLMED. U BiH je registrirano oko 150.000 preduze}a, od toga je 97,7 posto malih i srednjih s manje od 250 zaposlenih osoba i ova preduze}a u na{oj zemlji trenutno kreiraju 70 posto radnih mjesta. Pomo}nik ministra energije, rudarstva i industrije Republike Srpske Milan Cviji} ka`e da se problemi ovih preduze}a uglavnom odnose na ote`an pristup resursima, novcu, zatim nedostatku vje{te radne snage, ideja i inovacija, a sve su to preduslovi za konkurentnost MSP-a. On isti~e da dr`avne institucije nastoje pomo}i MSP-u,

Bh. privrednici u Turskoj
saj mo va u Tur skoj fir mom TUYAP (Is tan bul) i nji ho vim predstavni{tvom za Balkan, firmom Adonis (Skoplje, Makedoni ja), te saj mom Cu ku ro va u Ada ni. Ciljevi posjete bh. privrednika su uspostavljanje novih poslovnih odnosa i u~e{}e na dogovorenim bilateralnim susretima s turskim privrednicima (B2B) i potpisivanje me|ukomorskog ugovora o zajedni~koj saradnji izme|u P/GK Federacije BiH i Trgovinske komore Adane, a koji }e potpisati predsjednici dviju komora.

Sa ju~era{njeg seminara u Sarajevu

Foto: S. GUBELI]

me|utim, ovo je novo podru~je i za dr`avne institucije, jer smo u socijalizmu imali “prazan prostor“ u strukturi preduze}a, gdje nije bilo MSP-a, nego samo velika preduze}a. RS poku{ava raditi na obrazovanju poduzetnika te je u sve srednje {kole uveden predmet o poduzetni{tvu, a nastoji se raditi i na stalnom usavr{avanju poduzetnika. Ante Mi{kovi} iz federalnog Ministarstva razvoja, poduzetni{tva i obrta je mi{ljenja da sveukupna ekonomska situacija u BiH nije na zavidnom nivou, stope rasta su veoma niske i ako ovako nastavimo nikada ne}emo dosti}i region, o razvijenim zemljama da i ne govorimo. Rje{enje je da dr`ava po~ne izdvajati vi{e za privredu, naravno, to bi smanjilo fi-

nansiranje dr`avnih institucija, ali to se mora. Izdvajanja za privredni razvoj, istra`ivanja i razvoj te inovacije procentualno trebalo dovesti na isti nivo kao u Evropskoj uniji. - Ako nastavimo ovako, s uvozom nekoliko puta ve}im od izvoza, dr`ava }e oti}i u ste~aj, ka`e Mi{kovi}. Prema rije~ima {efa operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Delegacije EU U BiH Johanna Hessea, cilj projekta EURLSMED je upravo da se MSP-u pomogne da postanu konkurentna, jer svaka zemlja koja `eli u}i u EU mora podi}i konkurentnost svoje privrede, jer }e se jednog dana, kada u|e u EU, suo~iti s konkurencijom u EU i za to mora biti spremna.
J. Sa.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 217 - 4. 11. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 ^e{ka R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Ma|arska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norve{ka 578 NOK 1 [vedska 752 SEK 1 [vicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 02. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 02. 11. 2010 =

1.955830 1.387780 1.380122 26.567987 0.079640 0.261685 0.717257 1.716319 0.565032 0.237687 0.209239 1.417732 0.986919 2.241688 1.392137 0.045173 1.815253

1.955830 1.955830 1.391258 1.394736 1.383581 1.387040 26.634573 26.701159 0.079840 0.080040 0.262341 0.262997 0.719055 0.720853 1.720621 1.724923 0.566448 0.567864 0.238283 0.238879 0.209763 0.210287 1.421285 1.424838 0.989392 0.991865 2.247306 2.252924 1.395626 1.399115 0.045286 0.045399 1.819803 1.824353 USD1.57715 BAM2.200485

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.498,64
BIFX

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
662,71
ERS10

921,46

SASX-10

913,80

SASX-30

883,17

BIRS

1.378,44

FIRS

Banjalu~ka berza

Trgovanje na SASE

U plusu dionice
Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene

Krajinaputeva
NAJTRA@ENIJE
Ukupan promet obveznicama iznosio je 84.827,54 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj ber zi os tva ren je pro met od 154.643,66 KM, kroz 75 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 48.543,86 KM, po prosje~noj cijeni od 1,36 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 0,74 posto. Ukupan promet sa obveznicama iznosio je 84.827,54 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 u vrijednosti od 28.101,45 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je pad od 0,91 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 5.914,04 KM, po prosje~noj cijeni od 3,68 KM, {to predstavlja rast cijene za 0,55 posto. Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka (0,55 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,68 KM. Akcije dva fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Aktiva invest fonda a.d. Banja Luka (-5,43 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,31 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Promtes a.d. Tesli}, trgovalo se u iznosu od 4.076,70 KM, po prosje~noj cijeni od 0,10 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije samo jednog emitenta, od ~ega su akcije preduze}a Rafinerija nafte a.d. Brod ostvarile pad od -20,00 posto i trgovalo se po cijeni od 0,064 KM po akciji, u vrijednosti od 101,12 KM.

akcije Promtesa

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 316.720,65 KM. U sklopu 39 transakcija ukupno je prometovano 655.985 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 242.812,55 KM, u sklopu 16 transakcija prometovano je 649.748 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 8.276,41 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovana je 561 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,75 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 3.309,14 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovane su 1.123 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Bonus d.d. Sarajevo u iznosu od 1.821,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,00 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 231.227,00 KM, u sklopu osam transakcija prometovane su 648.064 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 225.953,95 KM, dok je sa obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 5.273,05 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 69.729,50 KM, u sklopu 17 transakcija prometovane su 5.573 dionice. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabri-

Promet na kotaciji 242.812,55 KM

ka du ha na Sa ra je vo u izno su od 27.207,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 70,91 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 4.178,60 KM, u sklopu {est transakcija prometovane su 664 dionice. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Krajinaputevi d.d. Biha} u iznosu od 2.849,60 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 5,48 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Krajinaputevi d.d. Biha} od 9,60 posto i dostigle su cijenu od 5,48 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent FIMA banka d.d. Sarajevo od 26,17 posto i dostigao cijenu od 55,00 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 3. novembar/studeni 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Banjalu~ka berza Kursna lista za 3. novembar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 14,75 -1,45 14,97 14,71 561 8.276,41 4

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova Krajina GP a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka 2,97 1,36 2,77 0,74 2,97 1,38 2,97 1,34 300 36.029 891,00 48.543,86 0,31 0,374 0,4 -0,32 1,08 0 0,31 0,374 0,4 0,31 0,374 0,4 725 5.730 900 224,75 2.143,02 360,00

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA C PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO UNIS VALJ^I]I D.D. KONJIC SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC UNIONMONTA@A DD SARAJEVO FIMA BANKA D.D. SARAJEVO 3,00 0,00 3,00 5,48 9,60 5,48 120,00 0,00 120,00 55,00 -26,17 55,00 3,00 5,48 120,00 55,00 128 520 1 15 384,00 2.849,60 120,00 825,00 2 2 1 1 18,90 70,91 8,80 53,00 27,50 5,00 -1,25 0,58 5,39 0,00 0,07 0,00 18,90 71,00 8,80 53,00 27,50 5,00 18,90 70,50 8,80 53,00 27,50 5,00 100 384 3.000 70 19 2.000 1.890,00 27.207,00 26.400,00 3.710,00 522,50 10.000,00 1 11 1 1 2 1 41,00 39,02 35,15 33,65 32,05 96,70 0,02 2,68 -2,36 -0,75 0,09 0,10 41,00 39,02 35,15 34,00 32,05 96,70 41,00 125.364 39,02 74.907 35,15 53.830 33,60 118.169 32,05 270.341 96,70 5.453 51.399,24 29.228,71 18.921,24 39.760,47 86.644,29 5.273,05 2 1 1 2 1 1 3,17 3,00 2,70 -3,65 0,00 -1,82 3,17 3,00 2,70 3,17 3,00 2,70 202 607 314 640,34 1.821,00 847,80 1 2 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Tr`nica a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Krajinalijek a.d. Banja Luka Promtes a.d. Tesli} Rafinerija nafte a.d. Brod Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 MKD Sinergija plus d.o.o Banja Luka 1,53 3,31 0,038 5,57 3,14 3,06 3,68 0,25 0,1 0,064 91,5 81,1256 39 37,1593 37,358 35,5159 100(A) 1,32 -5,43 0 0,18 -1,88 0 0,55 0 0 -20 0 -0,02 -0,37 0,4 -0,28 -0,91 0 1,54 1,51 1.451 3,31 3,31 72 0,038 0,038 100.000 5,57 5,57 20 3,2 3 100 3,06 3,06 250 3,69 3,66 1.606 0,25 0,25 430 0,1 0,1 40.767 0,064 0,064 1.580 91,5 91,5 18.305 81,15 81,1 17.195 39 39 6.664 37,2 37,002 7.300 37,46 37,3 30.137 35,9 35,2002 79.168 100 100 214 2.227,01 238,32 3.800,00 111,40 312,40 765,00 5.914,04 107,50 4.076,70 101,12 8.374,54 13.949,53 2.598,96 2.712,63 11.257,10 28.101,45 17.833,33

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

85,88

$ 0,55 %

3,86

$ 0,21 %

1.354,60

$ 0,17 %

24,78

$ 0,23 %

2,413

$ 0,21 %

698,50

$ 0,61 %

578,00

$ 0,39 %

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 23

Pred formiranje saziva kantonalne Vlade

Novi dresovi

i povratnici
SDA bi zadr`ala Mihajla Krmpoti}a na mjestu ministra saobra}aja, a u SDP-u voljni da Kozadra ostane na ~elu finansija
Nakon {to smo objavili kandidate za pojedina mjesta u novom sazivu Vlade Kantona Sarajevo, ju~er smo dobili informaciju kako Stranka demokratske akcije pregovara sa ministrom saobra}aja Mihajlom Krmpoti}em (SBiH) o njegovom prelasku u ovu partiju i ostanku na toj poziciji.
Krmpoti}: Novi kadar SDA [ari}: Na staroj funkciji

[ta }e nam stambeno i privreda?
Biv{i premijer Samir Silajd`i} osvrnuo se i na ~injenicu kako je nu`no {to prije napraviti izmjene Ustava Kantona, zbog {to boljeg definisanja nadle`nosti na relaciji Kanton Grad - op}ine. - Tako|er, ne vidim svrhu postojanja Ministarstva stambene politike, dok bi recimo od Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a trebalo formirati dva. I privreda se treba transformisati jer se pokazalo da u ovoj formi ne slu`i svojoj svrsi, dodao je Silajd`i}. }e sve biti jasnije u danima nakon objave kona~nih rezultata izbora. Kako nezvani~no saznajemo, u SDP-u su voljni pristati na to da ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Abid Jusi} ostane na svom mjestu, kao i ministar finansija Muhamed Kozadra. Za ministra bora~kih pitanja mogli bi predlo`iti Ferida Buljuba{i}a, dosada{njeg {efa kluba ove stranke u Gradskom vije}u, ali nije isklju~ena ni mogu}nost da na toj poziciji ostane Hajrudin Ibrahimovi} (Stran-

Buljuba{i} ili Ibrahimovi}
- I do mene su do{le te informacije i osjeti se neka pozitivna atmosfera, ali sve se svodi na rekla-kazala. Vidim da se, uglavnom, svi snalaze po pitanju novog posla, pa i ja moram ozbiljno razmisliti gdje }u nastaviti s radom, kazao nam je ju~er Krmpoti}, te dodao kako

ka BiH), ali kao kadar SDP-a. - Ne ~udi to {to SDA `eli zadr`ati Krmpoti}a na toj poziciji, jer Ministarstvo prometa i komunikacija je vru} krompir, a i mora}e se ispo{tovati nacionalna struktura u Vladi. Drago mi je {to bi premijer trebao biti Fikret Musi}, koji je dugo na pozicijama u Kantonu. Rekao sam mu da ga o~ekuje te`ak period sa rje{avanjem problema u Grasu i komunalnoj privredi, kazao nam je biv{i premijer Samir Silajd`i}, te dodao kako bi za bolji rad kantonalne Vlade bilo dobro da se zadr`i bar manji broj sada{njih ministara. Silajd`i} smatra kako je Stranka demokratske akcije imala sre}e po pitanju kadrova u Ministarstvu finansija, jer su i Aida

Haveri} i Muhamed Kozadra veliki stru~njaci u toj oblasti.

[teta za MUP
Pored Branislava Crnogorca, za funkciju ministra kulture i sporta pojavljuje se i ime Ivice [ari}a, koji nije uspio dobiti mjesto u Skup{tini, a koji je ve} jednom i obna{ao ovu funkciju, pa u SDA nastoje na}i mjesto i za njega. - [teta je samo {to ministar unutra{njih poslova ne `eli ostati na toj funkciji, jer je @eljko Mijatovi} profesionalac i ~ovjek koji odli~no poznaje taj resor, dodao je Silajd`i}. Ina~e, Silajd`i} nam je kazao kako bi se volio vratiti u Kanton, ali kao ~lan jedne od skup{tinskih komisija, poput Zakonodavno-pravne. J. MILANOVI]

BU^A POTOK Zavr{ena izgradnja tre}e trake kod podvo`njaka

Bistrik

Uskoro priklju~enje trafostanice
Priklju~enje trafostanice na Bistriku, u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a, na 110 KV napon, trebalo bi uslijeditiveomabrzo. U toku su aktivnosti na priklju~enju trafostanice, a zavr{eni su elektromonta`niradovi izgradnje TS 110 KV Sarajevo 11 StariGrad, kao i polaganjekabla 110 KV za priklju~ak trafostanice. Rije~ je o jednoj od najve}ih investicija u Starom Gradu, vrijednoj vi{e od sedam miliona maraka, a koju je finansirao Elektroprenos BiH. U toku je procedura izdavanja upotrebne dozvole.
H. E.

Traka za skretanje lijevo

Izmje{tanje semafora ko{tat }e dodatnih 30.000 KM

Narud`ba novog projekta
Ne}emo ostati samo na zamisli po pitanju izgradnje trake za skretanje lijevo u Ulicu Fetaha Be}irbegovi}a, tako da }e projekat biti naru~en, istakla je Zili}
Iz gra dnja tre}e sao bra}aj ne tra ke kod po dvo`njaka u Bu~a Potoku je okon~ana, tako da se voza~i, pored trake za pravo i desno, sada mogu prestrojiti i lijevo. Radnici firme Ame iz Breze trenutno u blizini Imzit pumpe grade si me tri~nu ras krsni cu, a vri je dnost kom ple tne in ves ti ci je bez iz mje {ta nja semafora iznosi oko stotinu hiljada maraka. - U toku je postupak javne nabavke za izmje{tanje semafora i mislimo da bi kompletna investicija mogla ko{ta ti do da tnih 30 hi lja da KM, kazala nam je stru~na saradnica u Direkciji za ceste Alma Zili}. Sve bi trebalo rezultirati smanjenjem saobra}ajnih gu`vi na ovom lokalitetu, a kada je rije~ o novoj traci, treba ista}i kako se jedina nova saobra}ajnica koja je u Kantonu izgra|ena ove godine nalazi upravo u blizini podvo`njaka, u Ulici Fetaha Be}irbegovi}a. Kako nam je nedavno kazao Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste, u planu je narud`ba projekta, ~ime bi kod pijace Kvadrant bila izgra|ena traka za skretanje lijevo, upravo u pomenutu ulicu. Da to ne}e ostati samo na ideji, ju~er nam je potvrdila i Zili}. - Ba{ jutros (ju~er ujutro, op.a.) imali smo sastanak vezan za to i projekat }e biti na ru~en, {to zna~i da ne}emo ostati samo na zamisli. Bi}e naru~ena projektna dokumentacija i projekat }e dati prijedlog kako bi to trebalo izgledati. Mi mislimo da se to mo`e uraditi, naglasila je Zili}.
H. E. Najve}a investicija ikad u Starom Gradu

Konkurs u op}ini Centar

Stipendije za u~enike i studente
Op}ina Centar je raspisala konkurs za stipendiranje u~enika i studenata u {kolskoj 2010/2011, koji ostaje otvoren do 17. novembra. Op}ina je planirala da dodijeli stipendije “Prof. dr. Husein Kulenovi}“ za 66 srednjo{kolaca (u mjese~nom iznosu od 80 KM) i za 81 studenta (mjese~ni iznos 120 KM), koji imaju prebivali{te u Centru i ispunjavaju druge propisane uvjete. Tekst konkursa i obrazac prijave dostupni su na info-pultu Op}ine i nje noj web stra ni ci u ru bri ci “Konkursi i oglasi“.

24 SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

^elnici Agencije za privatizaciju obi{li hotel Bristol i gradili{te Sarajevo city centra

Gradili{te na Marindvoru i izgled budu}eg centra

Foto: A. KAJMOVI]

Helidrom na Marindvoru
Al-Shidi u Bristol ulo`io 25, a na Marindvoru planira utro{iti ~ak 180 miliona maraka • Pod zemljom pet eta`a sa 1.100 gara`nih mjesta
Direktor kantonalne Agencije za privatizaciju Nazmija Pipi} i ~lanovi Upravnog odbora ove institucije obi{li su u utorak hotel Bristol i gradili{te Sarajevo city centra na Marindvoru, zajedni~kog investitora, kompanije Al-Shidi. - Bristol otvara vrata za Novu godinu, skoro godinu prije ugovorenog roka. Na hotelu su zavr{eni zanatski radovi, preostalo je da se nabavi namje{taj, a vrijednost te investicije iznosi 25 miliona maraka, kazao je za Oslobo|enje direktor Pipi}. Prema Pipi}evim rije~ima, predstavnici Al-Shidija tokom obilaska radova na Marindvoru naveli su mogu}nost da gradnja Sarajevo city centra prema{i planiranu svotu od 117 miliona, te da u kona~nici ko{ta 180 miliona maraka. - Samo 25 metara ispod nivoa zemlje ve} je izgra|eno pet eta`a gara`nih prostora, za {ta je utro{eno 11 miliona maraka. Na pet spratova nalazi}e se 1.100 mjesNovih informacija po pitanju prodaje hotela Igman nema, kazao nam je Pipi}, te dodao da na to i dalje uti~e vrijeme krize i da treba biti uporan u pregovorima. - Dilema je isplati li se uop{te renovirati taj objekat, jer su prostorije veoma male, pa bi od tri sobe trebalo praviti jednu, da li statika odgovara. Pored toga, pretpostavljamo da i mezarje u neposrednoj blizini hotela Igman odbija strane investitore, kazao je Pipi}. tuaciji da policija mora blokirati grad dok delegacija obavi posjetu na{im institucijama, podsjetio je Pipi}, te dodao da, prema ugovoru, radovi na Marindvoru ulaze u drugu godinu od predvi|ene tri.
J. MILANOVI]

Igman ~eka kupca

Bristol: Otvaranje za Novu godinu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Pipi}: Bristol zavr{en prije roka

ta za automobile. Ponosan sam i kao gra|anin i kao direktor {to }emo dobiti prvi na Balkanu takvu megastrukturu sa najboljim hotelom, napomenuo je Pipi}. Kako je istakao direktor Agencije za privatizaciju, jedan od tornjeva, koji }e biti izgra|en u

sklopu Sarajevo city centra na Marindvoru, bi}e hotel, koji }e u}i u jedan od najpoznatijih lanaca objekata ove namjene u svijetu. - Najvjerovatnije }e to biti njema~ki lanac hotela, ali ugovor jo{ nije potpisan. Na videoprezentaciji projekta uvjerili smo se

da }e to biti mjesto sa predstavni{tvima brojnih stranih kompanija, modnim ku}ama... Investitor je ostavio mogu}nost da na krovu hotela izgradi helidrom i kupi helikopter za potrebe dolaska visokih delegacija u Sarajevo. Tako ne bismo bili u si-

Izmjene termina polazaka na linijama Grasa

Ranije do Barica i Trebevi}a
Zbog izgradnje mosta preko rijeke Zujevi ne u Osi ku, auto bus ka li ni ja Ilid`a Osjek skra}ena je do 25. novembra do stajali{ta Turkovi, saop{tili su iz Grasa. Pored toga, popodnevni termini polazaka za izleti{ta Barice i Trebevi} su pomjereni. Sa stajali{ta Park za Barice sada se polazi u 15, 16 i 17 sati, a sa izleti{ta vra}a u 15.30, 16.30 i 17.30 sati. Sa Latinske }uprije za Trebevi} se polazi u 16, a povratak u grad je u 17 sati. Izmjena je napravljena i na liniji Ilid`a - [abi}i - Sinanovi}i, pa se sa Ilid`e polazi u 14 sati, dok je povratak sa Bjela{nice u 16.30 sati.

Izgradnja mosta na Obho|i

Priprema za betoniranje temelja
Izgradnja armirano-betonskog mosta na putu Borije - Obho|a, preko rijeke Mo{}anice, odvija se prema planu. Prema rije~ima op}inskog nadzornog organa Harisa Srne, u pro{loj sedmici je ra|eno ra{~i{}avanje terena, a u toku su pripremni radovi za betoniranje temelja. Mje{tani naselja Obho|a, u `elji da olak{aju putnu komunikaciju, davno su po~eli gradnju mosta, o ~emu svjedo~e dva upornjaka i dva srednja stuba, koji stoje na spomenutoj lokaciji. Kako se radilo o projektu bez valjane dokumentacije, sa pogre{no po~etom dispozicijom mosta, Op}ina je odlu~ila pokrenuti novi projekt, koji je uradio in`injer gra|evine Isak Medi}. On se opredijelio za lu~ni most, s obzirom na to da je korito Mo{}anice idealno za tu konstrukciju. Izvo|a~ radova je firma IN, a realizaciju gradnje sa 194.000 KM finansiraju Turska vojna misija u BiH i Op}ina Stari Grad.

Isklju~enja struje i vode
Zbog odr`avanja postrojenja danas }e bez napajanja elektri~nom energijom ostati sljede}a trafopodru~ja: od 8 do 16 sati Bistrik potok i Brije{{e 1, od 9 do 15 Adema Bu~e 3, Podsokolina, Betanija, Bobovica, Dragoradi, Faleti}i 2, Gajine, Homar, Ilovice, Baruthana, Juki}eva, Vukasovi}i, Rami}i (Ilija{), Ravne, Spahin Han, Sudi}i 1 i 2, [i~i, Udrabi, Vladojevi}i, Vrutci, Vrutci 1 i Jezera, saop}eno je iz Elektrodistribucije. Zbog otklanjanja kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Novopazarska, Rogina, Ljubina, Stupsko brdo, Lati~ka, Aleja Bosne srebrene, Asima Behmena, Karla Miji}a, Ahatovi}ka, Vite{ka, Budakovi}i, Teo~a~ka, Splitska, Urijan-dedina, Bistrik brijeg, Kurta [orka, Hamida Dizdara, Hrvatin, Patriotske lige, Ivana Brki}a i Mihaljevska, saop}eno je iz Vodovoda.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010. Uprava ZOI ‘84 odlu~ila

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Torabi u Zetri do 27. novembra
Bez izmjena u datumima odr`avanja ugovorenih kulturnih i sportskih manifestacija
Dan nakon la`ne dojave o bombi u olimpijskoj dvorani Zetra, uprava kantonalnog preduze}a ZOI ‘84 ju~er je odlu~ila da marokanski iscjelitelj Mekki Torabi nastavi tretmane sa gra|anima do 27. novembra, umjesto do 7. kako je prvobitno bilo ugovoreno. Iz KJP ZOI ‘84 podsje}aju da je ova odluka donesena zbog inicijative mnogobrojnih posjetitelja Torabijevih tretmana, te da }e se danas odr`ati sastanak s relevantnim dr`avnim organima, me|u kojima su svakako predstavnici MUPa Kantona Sarajevo te nekoliko inspekcija, na kojem }e biti razgovarano o detaljima vezanim za rad Marokanca. ZOI’ 84 su tokom proteklih dana posjetile brojne inspekcije (tr`i{na, inspekcija rada, poreska te gra|evinska inspekcija), koje su nakon detaljnih analiza i uvida u poslovanje preduze}a konstatovale da se rad u ZOI ‘84 zasniva isklju~ivo u skladu sa zakonom, ~ime su odba~ene sve {pekulacije o neregularnostima u njegovom poslovanju. - Svi doga|aji kulturno-sportskog karaktera odvija}e se u Zetri prema ve} utvr|enom kalendaru, dakle DJ party, dodjela diploma, utakmice... kazala nam je portparolka preduze}a Muamera [ehi}.
Uva`ena inicijativa gra|ana
Foto: S. GUBELI]

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

J. M.

Ambasador Schmidt na sve~anosti u Doglodima

Udruga Kinderarche

dobila novo vozilo
Ambasador SR Njema~ke u BiH Joachim Schmidt ju~er je na sve~anosti koju su kratkim programom uljep{ala i djeca humanitarne udruge Kinderarche ovoj organizaciji predao novi VW kombi. Prisutne je pozdravio predstavnik udruge Mali princ Predrag Radovanovi}, koji je kazao da je ova donacija primjer duge saradnje BiH i Njema~ke te iskazao interes da se ona nastavi. “Jedan osmijeh ne ko{ta ni{ta, ali otvara put u mnoga srca i mi }emo i dalje biti otvoreni za svu djecu kojima je potrebna pomo}“, istakao je Radovanovi}. Sve~anosti je prisustvovalo i sedam gostiju iz Njema~ke, predstavnici humanitarne organizacije “Herz und Hand fuer Kinder in Not e.V.” iz Schwabacha, slu`be sa socijalnu skrb pri evangelisti~koj crkvi iz Marktredwitza

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
Djeca su pripremila zanimljiv program, a ambasador je uru~io kombi BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

i socijalni projekat - robna ku}a “Lu cas“, ko je su se udru`ile u nastojanju da prikupe sredstva za kombi. Prisutne su pozdravili voditeljica pedago{kog rada u Kinderarche Muamera Memi{evi} i predstavnica produ`enog boravka St. Bartholomäus iz Marktredwitza Freia Wagner. Finansijska osnova za nabavku vozila neophodnog za

rad Kinderarche ostvarena je u Njema~koj u ljeto 2009. kada su djeca iz Sarajeva sa vr{njacima iz Marktredwitza izradila umjetni~ke radove koje su zatim prodavali zajedno sa radovima `ena-polaznica kurseva za ru~ni rad u Kinderarche. Uz pomo} organizacija iz Njema~ke prikupljena su dodatna, ali nedovoljna sredstva te je zatra`ena

pomo} Ambasade Njema~ke, a ambasador Schmidt je naglasio da se nije dvoumio oko u~e{}a u projektu ~ija je ukupna vrijednost 20.000 eura. Kinderarche Sarajevo se nalazi u Doglodima, op}ina Ilid`a, Tre{nje 14 i ve} vi{e od deset godina pru`a uto~i{te djeci i `enama iz socijalno ugro`enih sredina.
A. S.

PORODILI[TA

4 9

DJEVOJ^ICE DJE^AKA
radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 1 12.30, 1.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

10.15, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Frankfurt via Banja Luka 14, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci:

Dolasci u Sarajevo iz:

Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Be~ 12.05, 14.10 i 21.40, Minhen 12.25, Ljubljana 13.45, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Frankfurt via Banja Luka 21.45 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund,

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, 11.30, 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 8.10 i 14.55, Amsterdam

Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Ban-

ja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te

26

KULTURA
Povodom dana Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

14. Jazz Fest Sarajevo

Nagrada

„Alija Ku~ukali}“ Maji Skenderovi}
Izlo`ba studentskih radova, ostvarenih u protekloj akademskoj godini, pokazala je vidan kvalitet u svim oblastima: slikarstvu, skulpturi, grafici, grafi~kom i industrijskom dizajnu
S jednog od Hamasyanovih koncerata

Nastupa Tigran Hamasyan
Tre}e ve~eri {estodnevnog praznika umjetni~ke muzike u Sarajevu, odnosno na programu 14. Jazz Festa Sarajevo, u sklopu programa Next Generation, u Domu Oru`anih snaga, s po~etkom u 19 sati, koncert }e imati Armejac Tigran Hamasyan (klavir). U Bosanskom kulturnom centru na Main Stageu, u 21 sat, po~inje koncert Dave Holland Quinteta.

Bal pod maskama NP-a Sarajevo

Teku probe
U Narodnom pozori{tu Sarajevo teku intenzivne probe za premijernu izvedbu opere u tri ~ina “Bal pod maskama“ Giuzepea Verdija, koja je planirana za 12. novembar (a prva repriza 13. novembra). Ovaj postav ~uvene Verdijeve opere autorski oblikuju dirigent Andrija Pavli~, re`iser Ognian Draganoff i scenografkinja Marijela Ha{imbegovi}, a u predstavi }e biti kori{teni kostimi koje je svojedobno, za ovu predstavu, kreirala rahmetli Amela Vili}. Bit }e to prilika da se uposlenici NP-a Sarajevo i na ovaj na~in sjete svoje vrijedne kostimografkinje, umjetnice scenske likovnosti Vili}. Ono {to karakterizira ovaj projekt, iznimno je sna`na pjeva~ka podjela sa Kisun Kimom, Raulom Gabrielom Iriarteom, Armandom Puklavecom, Markom Kalajanovi}em, Ademom Pljevljak - Krehi}, Vedranom [imi}, Aidom ^orbad`i} - Valka, Melisom Hajrulahovi}, Sanjom Anastasijevi}, Zanom Stani{kovskom, De ni som Isa ko vi}em, Iva nom [ari}em, Leonardom [ari}em, Draganom Pavlovi}em, Josipom Katavi}em, Jasminom Ba{i}em, Amirom Sara~evi}em, Danijelom

Povodom dana Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, (koja postoji od 1972. godine), ju~er je u galerijskom prostoru ove visoko obrazovne in sti tu ci je, otvo re na izlo`ba studentskih radova, odnosno ostvarenja izabranih na odsjecima. Dodijeljena je i nagrada „Alija Ku~ukali}“ za najuspje{niji rad i to Maji Skenderovi} sa Nastavni~kog odsjeka. Osim nje, u konkurenciji za nagradu bili su Damir Avdi} (Odsjek za slikarstvo), Snje`ana Idrizovi} (Odsjek za kiparstvo), Lea Jerlagi} (Odsjek za grafiku), Amila Hand`i} (Odsjek za grafi~ki dizajn) i Narda Nik{i} (Odsjek za industrijski dizajn).

Ujedna~en kvalitet
- Ovom izlo`bom studentskih radova, ostvarenih u protekloj akademskoj godini, koja je sa`etak izlo`bi prire|enih na kraju nastave po

klasama, vidan je kvalitet u svim oblastima: slikarstvu, skulpturi, grafici, grafi~kom i industrijskom dizajnu. Ovo mi{ljenje ili dojam potvr|uju i brojne nagrade, koje su studenti i njihovi radovi osvojili na va`nim me|unarodnim konkursima i izlo`bama, kazala je dr. Dubravka Lejli} Pozderac, koja je bila ~lanica `irija, uz dr. Sadudina Musabegovi}a i dr. Ibrahima Krzovi}a, koji je odlu~ivao o dodjeli nagrade. Kako studentica Skenderovi} nije bila prisutna, jer je otputovala u Tursku, njenu diplomu sa nagradnim tekstom napisanim bosan~icom, preuzeo je dekan Nusret Pa{i}, te dodao da je studentici pripala i nov~ana nagrada. Dr. Krzovi} je istakao da je bilo te{ko izabrati najuspje{niji rad, jer su svi bili ujedna~eni kvalitetom: - Cijela izlo`ba se u ovom na{em sku~enom galerijskom

17. jesenski salon u Mostaru
@ontarom i Dejanom Kajevi}em... Prema rije~ima Gradimira Gojera, direktora NP-a Sarajevo, spoj vrhunske umjetni~ke pjeva~ke me{trije i gluma~ke gestike, imat }e u ovoj predstavi svoju potporu u vrsnom Horu Opere NP-a, kao i orkestru Sarajevske filharmonije. - Ovom operom nastavlja se ciklus verdijanskog repertoara na sceni sredi{nje teatarske ku}e u BiH, kazao je Gojer. Ina~e, Verdijeva opera “Bal pod maskama“ prvi put je izvedena u Rimu 1859. godine, a ra|ena je prema libretu koji je prema Secribeu napisao Antonio Somma.

Oblaci ne zn
Ono {to je novost u odnosu na sve prethodne salone, jeste izlaga~ko gostovanje jedne neobi~ne, mlade likovne kolonije iz ljubu{koga sela Bija~a, koja nosi ime po Dragi Gali}u
Dragan Marijanovi}

Narodno pozori{te Sarajevo

Film i zbirka poezije
U petak }e, 5. studenog, u Narodnom pozori{tu Sarajevo s po~etkom u 20 sati biti odr`ana premijera dokumentarnog filma “Ko li ko vi so ko je ne bo“, odnosno ispovijest bh. snimatelja Sulejmana Mulaomerovi}a o njegovom izlasku iz pakla opkoljenog Sarajeva 1993. godine, putovanju preko Igmana i Grepka do opkoljenog Gora`da. Film je producirala D&H agencija u koprodukciji s BHT1 i Omanovi} Production. Snimci koje je Mulaomerovi} tada uradio svjedo~anstvo su o u`asu rata u BiH. U subotu, 6. studenog, s po~etkom u 13 sati u foajeu Narodnog pozori{ta bit }e odr`ana promocija knjige “La|ar s Aheronta“ Gradmira Gojera, koju je izdao Hrvatski leksikografski institut iz Mostara, a ilustrirao akademski slikar Ivica ^avar. Ovu pjesni~ku zbirku predstavit }e akademik Vladimir Premec i knji`evnik Atif Kujund`i}, dok }e njen autor ~itati stihove, javili su iz press slu`be Narodnog pozori{ta Sarajevo.

Mostarska galerija Kraljice Katarine sedamnaesti put ugostila je likovne sudionike, eto ve} tradicionalnoga Jesenskoga salona, najredovitijega likovnoga doga|aja u gradu, jedinoga koji okuplja ~lanove Dru{tva hrvatskih likovnih umjetnika Federacije BiH, koje je i stalnim organizatorom ove umjetni~ke svetkovine, a koju redovito posje}uju brojni Mostarci. Ova likovna revija zapravo je svih proteklih godina, tako i ove, bila manifestacija sa stanovitim okusom presti`a, uvijek je imala najvi{e sudionika, pa se i ovaj put u velikoj galerijskoj dvorani (a u maloj je bila jedna druga, fotografska izlo`ba) svojim radovima predstavilo 45 ~lanova ovog dru{tva - slikara,

Raja sa Carine
Neki umjetnici su izlo`ili svoja najnovija djela, tako je Marin Topi} privukao veliku pozornost novim hiperrealisti~nim djelom “Raja sa Carine na mostarskom pijesku“ To. pi}u }e ova slika uskoro i put Podgorice, gdje se na{ umjetnik predstavlja velikom izlo`bom jedanaestoga prosinca, u organizaciji mostarskoga ogranka Matice hrvatske i na poziv crnogorskoga Ministarstva kulture. A najstariju sliku izlo`io je Jusa Nik{i}, uradak je iz 1968. godine, u temperi - “Oblaci koji ne donose ki{u“. Ima ne{to proro~ansko u ovoj temi i imenu joj... kipara, grafi~ara i dizajnera, ra do vi ma nas ta lim u ra zli~itim tehnikama i u razli~itim stilovima. vne kolonije iz ljubu{koga sela Bija~a, koja nosi ime po Dragi Gali}u, a svake godine okuplja podobru skupinu slikara i kipara koje biologija neumitno prorje|ujue; kako i ne}e kada se radi o umjetnicima koji su bili polaznici prve ge ne ra ci je Sre dnje umjetni~ke {kole u Sarajevu, koju je poha|ao i tra-

Najmla|a s najstarijim umjetnicima
Ono {to je novost u odnosu na sve prethodne salone, jeste izlaga~ko gostovanje jedne neobi~ne, mlade liko-

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
U Be~u od 5. do 7. novembra

27

Jugoslavija revisited
Mile Stoji}, D`evad Karahasan, Asmir Kujovi}, Ivana Sajko, Edo Popovi}, Slavenka Drakuli}, David Albahari... u Be~u
Be~ko umjetni~ko dru{tvo Alte Schmiede predstoje}eg vikenda organizira knji`evne susrete “Jugoslavija revisited“ Knji`evnu . manifestaciju otvorit }e gradski vije}nik za kulturu Andreas Mailath - Pokorny i knji`evnik D`evad Karahasan. Tokom priprema za jesenje knji`evne susrete ~lanovi Alte Schmiede su se zapitali{ta je jo{ ostalo od Jugoslavije, {ta je nakon 40 godina njenog postojanja nastavilo da `ivi, i uop}e, da li je Jugoslavija bila dobra ili lo{a. Autori u~esnici im nisu mogli ponuditi odgovore na ova pitanja. Na kompleksnost ovih pitanja mo`da }e mo}i odgovoriti paralelno postojanje mno{tva mogu}ih odgovora i spremnost da se zauzme stav o Jugoslaviji bez dogmatskih i ideolo{kih utjecaja. Be~koj publici }e svoje prozne i poetske doprinose na “ponovnom putovanju u Jugoslaviju“ predstavitiDavidAlbahari, BeqeCufaj, Slavenka Drakuli}, Franjo Fran~i}, Drago Jan~ar, Darko Jurkovi}, D`evad Karahasan, Asmir Kujovi}, Todor Kulji}, Svjetlan Viduli}, Laura Marchig, Goran Petrovi}, Edo

Studenti i njihovi radovi osvojili su brojne nagrade na va`nim me|unarodnim konkursima i izlo`bama

prostoru mo`e obuhvatiti jednim pogledom, a zapravo se radi o djelima koja su nastala na {est odsjeka. Radilo ih je ~etrdesetak studenata iz svake generacije, kroz ~etiri godine. Oni stvaraju i naprave veliki broj djela, a to se ovdje, na`alost, ne vidi. Iza ovih izlo`enih radova stoje jo{ veliki broj kvalitetnih radova, koji se nisu mogli utisnuti u ovaj sku~eni prostor. Manji radovi, oni {to nisu upadljivi, sadr`e likovnu jezgrovitost, koja zaslu`uje priznanje za kvalitet i ukazuju na put

budu}eg umjetnika, rekao je dr. Krzovi}.

Jedinstven izraz
Da je Maja Skenderovi} koristila rje{enja do kojih je sama do{la, napu{taju}i stroge okvire klasi~ne slikarske tehnike, a primjenjuju}i i apliciraju}i neke druge materijale (tkaninu, metal, fotografiju) {to su razli~itog likovnog rje{enja ili nivoa, kazao je dr. Krzovi} i naglasio da svi ti materijali „daju dojam o jedinstvenom izrazu i upe~atljivom djelu, koje se pamti i

prepoznaje, koje se izdvaja u svom individualitetu“. S obzirom na suradnju sarajevske ALU i Raiffhsen banke govorio je direktor Miler, koji je istakao va`nost obrazovanja mladih ljudi, ali i kulture i umjetnosti za jednu zemlju: - Ovi mladi ljudi ostavit }e tra go ve svo je ze mlje kroz `ivot, ali i umjetni~ka djela. Zahvaljuju}i uspje{noj suradnji banke i Akademije, koja traje godinu dana, dvorana u na{oj zgradi se koristi kao galerija i puna je `ivota.
Mr. SEKULI]

Foto: D. ]UMUROVI]

Plakat za knji`evne susrete

Popovi}, Ivana Sajko, Olja Savi~evi} - Ivan~evi}, Ivana Simi} Bodro`i}, Mile Stoji}, Laszlo Vegel, Dragan Veliki} i biv{i visoki predstavnik u BiH, Wolfgang Petritsch. D`e- gitarista iz Rijeke, Darko Jurkovi} bit }e muzi~ka pratnja u~esnicima poetskih ve~eri. Fotoreporter Slobodne Dalmacije Fe|a Klari}prikazat}e na izlo`bifotografija `ivot na Jadranu u vrijeme socijalizma.
B. F. - K.

a~e i ki{u
gi~no stradali slikar Drago, pa je njegov brat Vinko odlu~io na zemljopisu prona}i sva pre`ivjela imena iz tog nara{taja i okupiti ih u toj Bija~i. Pustome selu kojega su o`ivjeli neobi~ni gosti, pa, kako sam redoviti sudionik te kolonije, jo{ mi nije jasno je li ovim prekrasnim ~inom vi{e `ivnulo selo, ili umjetnici! Najmla|a kolonija s najstarijim sudionicima u svijetu, premda Vinko svaki put pozove i ne{to mladih umjetnika, kojima bi svakako trebala biti korisna ta likovna kampiranja me|u suhozidinama, s tako poznatim imenima. Jednako zanimljivo bilo je i posjetiteljima upoznati se s njihovim radom, a tu se predstavi{e re~eni Vinko, a Seidu Hasanefendi}u Trabzonu ovo je prvi nastup u ovom prostoru, pa je lijepo od njega {to se pojavio me|u mos tar skim lju di ma. Predstavili su se i Ladislav Kostijal Kosta, Zdravko Novak i Katarina Poli}, najodanija bija~ka “kolona{ica“ koja je u tom selu vremenom zavrijedila status doma}ega ~eljadeta, pa je lijepo od organizatora Jesenskoga salona {to ih je pozvao, jer, ruku na srce, kolonija iz Bija~e jo{ nigdje izvan toga sela nije pokazala ni{ta iz svoga sve bogatijeg fundusa.

Grad bez sluha
Jesenski salon pripremljen je uz goleme pote{ko}e, vlast se zabavila postizbornom kombinatorikom, a ni prije je likovnja{tvo nije odu{evljavalo, pa se dosta improviziralo, ali sve je na koncu ispalo uredu, premda rije~ “entuzijazam“ zvu~i sve gadljivije, jer entuzijazam i “biti ili ne biti“ nisu povezani ba{ nikakvim smislom, ali barem valja zahvaliti Branimiru Martincu iz Galerije Martino, koja je tiskala kvalitetan katalog izlo`be, na kvalitetnom masnom papiru, i svaka njegova stranica “ugostila“ je po jednu izlo`enu reprodukciju i po jednog umjetnika. ‘’Ovaj grad nema sluha za te umjetnike. Umjetnici su u gradu nekada dobivali i atelje na kori{tenje, imali su i motiv da rade,

Manifestacija sa stanovitim okusom presti`a

a danas nemaju nikakvog motiva kad grad o njima ne vodi ra~una. Koji motiv mo`e imati mladi slikar ili kipar, kada zna da ono {to je napravio nitko ne `eli kupiti“ ka`e Martinac, meritor, na osoba, galerist i nakladnik

brojnih likovnih monografija. O djelima i autorima poneku je iz go vo rio je pred sje dnik DHLU-a u FBiH akademski kipar Florijan Mi}kovi}, a izlo`bu je sve~ano otvorio predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip

Muselimovi}, koji je istaknuo zna~aj ovakvih izlo`bi koje ve} imaju zavidnu tradiciju i na kojima je vidljivo bogatstvo umjetnosti i talenta umjetnika razli~itih generacija i razli~itih izri~aja.

28

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA NOVO SARAJEVO OP]INSKI NA^ELNIK Broj: I-1549/04. Sarajevo, 4. 10. 2010. godine.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

OSLOBO\ENJE

Broj:02-14-2829/10 Sarajevo, 2.11.2010. godine Na osnovu ~lana 3. i 5. Pravilnika o dodjeli stipendija (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 27/09 od 30.9.2009.godine),op}inski na~elnik raspisuje

Op}inski sud u Sarajevu, sudija [u{i} Mustafa, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{enja HYPO ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar, ul. Kralja Branimira br. 2 b, Mostar, protiv izvr{enika "SARABON" DD Tvornica ~okolada i kandita, Sarajevo zastupan po ste~ajnom upravniku, a njega zastupa punomo}nik Za}iragi} Fe|ad, advokat iz Sarajeva, radi izvr{enja, prodajom nekretnina izvr{enika, van ro~i{ta, 4. 10. 2010. godine donio je: I

KONKURS
za stipendiranje u~enika i studenata za {kolsku 2010/2011. godinu Pravo u~e{}a na konkurs imaju djeca demobilisanih boraca,ratnih vojnih invalida, {ehidskih odnosno porodica palih boraca, civilnih `rtava rata i djeca iz socijalno ugro`enih porodica koja se nalaze na redovnom {kolovanju u institucijama srednjeg i vosokog obrazovanja na podru~ju Kantona Sarajevo, uz ispunjavanje i slijede}ih uslova: - da imaju prebivali{te odnosno boravi{te na podru~ju op}ine Novo Sarajevo, - da su u prethodnoj {kolskoj godini imali najmanju prosje~nu ocjenu 4,00 (za u~enike i studente I godine fakulteta) i 7,50 (za studente), - da nisu korisnici stipendije iz drugih izvora Studenti-apsolventi nemaju prava u~e{}a na konkurs. Ukoliko iz odre|enog razreda ili godine nema dovoljan broj kandidata koji ispunjavaju kriterije Pravilnika, stipendija }e se dodjeljivati u~eniku ili studentu slijede}eg razreda ili godine. Stipendije se dodjeljuju za jednu {kolsku-nastavnu godinu i ispla}ivat }e se za deset mjeseci. Broj stipendija za {kolsku 2010/2011. utvrdit }e se u zavisnosti od visine obezbije|enih sredstava u Bud`etu op}ine za 2011. godinu. Visina mjese~ne stipendije iznosi: - za u~enike srednjih {kola 80,00KM i - za studente 120 KM KM. Kandidati za konkurs trebaju da u roku od 15 dana po~ev od 4.11. 2010.godine dana objavljivanja u dnevnim listovima: „DNEVNI AVAZ“, „Oslobo|enje“ i „San“ na propisanom obrascu, li~no na protokol Op}ine ili putem po{te, na adresu: Op}ina Novo Sarajevo, Slu`ba za oblast bora~ko- invalidsku za{titu, sa naznakom za konkurs za stipendiranje u~enika i studenata, ulica Zmaja od Bosne broj 55, dostave slijede}u dokumentaciju: - prijavu, - potvrdu o upisu u narednu godinu studija, - potvrdu o upisu u narednu {kolsku godinu, - ocjene iz prethodne {kolske godine (u~enici mogu svjedo~anstvo, a studenti moraju uvjerenje o ocjenama iz prethodne godine studija), - rodni list - za kandidata, - prijavnicu mjesta prebivali{ta za sve ~lanove doma}instva, - kopiju li~ne karte za sve ~lanove doma}instva, - dokaz o u~e{}u na takmi~enju (da je osvojiola jedno od prva tri mjesta na takmi~enju), - dokaz o materijalnom stanju (platnu listu ili ~ek od penzije za zadnja tri mjeseca i to za: juli, avgust i septembar 2010. godine ili uvjerenje o visini primanja za zadnja tri mjeseca i to: juli, avgust i septembar 2010. godine, za nezaposlene potvrda sa Zavoda za zapo{ljavanje, potvrda da nema penziju i dr.), - ku}nu listu, - dokaz o statusu (uvjerenje o pripadnosti u OSBiH (za djecu boraca), rje{enje o invalidnosti (za djecu RVI), rje{enje porodi~ne invalidnine (za djecu {ehida odnosno poginulih boraca),rje{enje o priznavanju svojstva civilne `rtve rata, socijalno ugro`ene porodice i dokaz da je civilna `rtva rata sa invaliditetom (za kandidata), - dokaz da je jedan od roditelja dobitnik ratnog priznanja (kopija rje{enja), - dokaz da je u~enik generacije, ponos generacije - dokaz da je socijalno ugro`ena kategorija, - ovjerenu izjavu da nije korisnik stipendije po drugom osnovu. Kada prijavljeni kandidati pri bodovanju imaju isti broj bodova, prednost }e imati: - u~enik-student iz vi{ih godina {kole ili studija - u~enik ili student ~ija su primanja po ~lanu doma}instva ni`a. Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati. Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u Slu`bi za oblast bora~ko- invalidske za{tite, li~no ili putem telefona: 033 492 107 i 033 492 213 Obavijest o rezultatima konkursa dostavi}e se kandidatima u roku od osam dana od dana dono{enja odluke o izboru. OP]INSKI NA^ELNIK Ned`ad Kold`o -

ZAKLJU^AK
ODRE\UJE SE TRE]A javna prodaja nekretnina vlasni{tvo izvr{enika i to: nekretnina z.k. ul. br. 6454 K.O. Gornji Butmir, k.~. 1414/10 ukupne povr{ine prizemlje od 1.352,38 m2 i sprat ukupne povr{ine 119,27 m2, vrijednosti 4.558.200,00 KM; nekretnina z.k. ul. br. 6028, K.O. Gornji Butmir, k.~. 1414/8, k.~. 1414/9, k.~. 1414/11, ukupne povr{ine prizemlje tvorni~ka hala 8.376,47 m2 i prizemlje prate}eg objekta povr{ine 189,88 m2, vrijednost 13.498.315,00 KM; nekretnina zk. ul. br. 6486, K.O. Gornji Butmir, k.~. br. 1414/12, ukupne povr{ine 1.776,72 m2, vrijednost 2.563.463,00 KM i nekretnina z.k. ul. br. 6472, K.O. Gornji Butmir, k.~. 1414/13, ukupne povr{ine 100,62 m2, vrijednost 185.482,00 KM,

-

na kojim nekretninama je uknji`ena dr`avna svojina, a upisan je nosilac prava raspolaganja izvr{enika, pretvorena u eta`nu svojinu u "A" popisnom listu,

za dan PONEDJELJAK, 15. 11. 2010. godine, u 10 sati i to:
Ro~i{te za prodaju nekretnina odr`a}e se u zgradi Op}inskog suda u Sarajevu, soba br. 445/IV. II Tr`i{na vrijednost nekretnina iz ta~ke I ovog zaklju~ka utvr|ena je po izvje{taju o procjeni tr`i{ne vrijednosti nekretnina od 20. 2. 2010. godine, stalnog sudskog vje{taka za gra|evinu Azre Kurtagi} - Haskovi}, dipl. ing. gra|. III Na tre}em ro~i{tu za javno nadmetanje nekretnina se mo`e prodati bez ograni~enja najni`e cijene u odnosu na utvr|enu vrijednost. IV Kupac je du`an polo`iti cijenu u roku od 8 (osam) dana ra~unaju}i od dana prodaje. V U javnom nadmetanju iz ta~ke I ovog zaklju~ka kao kupci mogu u~estvovati samo osobe koje su prethodno dale osiguranje. Osiguranje iznosi 1/10 utvr|ene vrijednosti nekretnine s tim {to ne mo`e iznositi vi{e od 10.000,00 KM. Osobe koje sudjeluju u javnom nadmetanju du`ne su prije po~etka ro~i{ta sudu predati dokaz o upla}enom osiguranju. Osiguranje se pola`e na depozitni ra~un Op}inskog suda u Sarajevu koji se vodi kod UNICREDIT BANK SARAJEVO, broj `irora~una 3389002208264956 sa naznakom broja predmeta. Ponu|a~ ~ija ponuda ne bude prihva}ena, osim za tri najbolja ponu|a~a, vratit }e se osiguranje odmah nakon zaklju~enja javnog nadmetanja. VI Ovaj zaklju~ak objavit }e se na oglasnoj tabli Suda. Stranke mogu o svom tro{ku objaviti zaklju~ak o prodaji u sredstvima javnog informisanja.

POUKA: Protiv ovog zaklju~ka nema mjesta pravnom lijeku.

Angelina [imi}
isi se ti samo rodio ovdje i ja sam se rodio ovdje, klju~na je re~enica koju izgovara Veljko, partizan i Bosanac (jedan od glavnih likova filma „Piran-Pirano“, prvijenac slovenskog redatelja Gorana Vojnovi}a, koji u njegovim poznim godinama igra Mustafa Nadarevi}, dok ga u godinama mladosti glumi Moamer Kasumovi}), koje }e u ~asu kad ih izgovara, kona~no, donijeti mu pomirenje sa samim sobom, sa svim onim {to su `ivotne naplavine, a najdublje o`iljke i pe~ate na du{i ostavili su rat i vi|eno ubijanje najbli`ih i vi|eno ubijanje ljudi. Gledao je kako u rijeci, u njegovu rodnom mjestu u Bosni, nasilno utapaju majku mu, sestru i gledat }e te slike iz Drugog svjetskog rata u godinama `ivota koje dolaze. I kad gleda more po oslobo|enju Pirana u kojem je sudjelovao kazat }e da ga ima toliko i da stalno raste kao da }e ih sve potopiti. I nikad u narednih pola stolje}a ne}e u}i u njega sve do jednog ~asa, trena.

N

Jednom u `ivotu
Ovo je samo djeli} pri~e iz filma „Piran-Pirano“, ~ija se radnja de{ava u malom primorskom slovenskom gradi}u, ~iji su glavni likovi sa iskustvom druga~ijim od na{eg ovdje, ali sa iskustvom rata kao i mi, a istovremeno sve govori da ono pro`ivljeno ostavlja neizbrisiv trag u ljudima. Taj trag neizbrisiv je i u Antoniu Bartolou (u godinama mladosti igra ga italijanski glumac Francesco Borchi, a u poznim Boris Cavazza), koji se nakon pola stolje}a vra}a u svoj rodni grad, u stan koji je morao napustiti i u kojemu sada i ve} pola stolje}a `ivi Veljko. Vratio se da tu umre, nigdje nikoga nema, tek tamo daleko u Americi `ivjela je `ena zahvaljuju}i kojoj je „samo jednom u `ivotu `ivio kao ~ovjek“. Fotografija Anice, Veljkine pokojne supruge, polazi{te je za porinu}e u pri~u, u radnju filma koju ~ini prepletenost sje}anja glavnih likova na godine mladosti i sve ono {to se u njima zbivalo i onoga {to je u dana{njici. Iza pri~a o `ivotima ljudi

Redatelj potpisuje i scenario, a glavne likove igraju Mustafa Nadarevi}, Boris Cavazza, Moamer Kasumovi}, Francesco Borchi i Nina Ivani{in

stolje}a
Foto: A. KAJMOVI]

Nakon pola

“Piran-Pirano“ Gorana Vojnovi}a

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 4. 11. 2010. godine
ruje da }e sarajevska publika shvatiti film. Vojnovi} je za na{ list kazao i jedno svoje zanimljivo sje}anje: - Moja prabaka, mislim da je oko 30 godina `ivjela u Puli, ina~e je iz Bosanske Otoke bila. Meni je ta poenta ljudi koji dolaze i nekako ne mogu da prihvate okolinu u koju su do{li, preko tog mora, bila zanimljiva. Film je premijerno prikazivanje imao na Danima slovenskog filma, 1. oktobra u Portoro`u, gdje je nagra|en za najbolji scenarij, a sarajevsku premijeru je imao 28. oktobra.

(konkretnije o nekoliko dana njihova `ivota i isku{enja u koje ih igra `ivota baca), koje sudbina ponovno spaja nakon pola stolje}a i koji otkrivaju da su se u mladosti njihovi `ivotni putovi ukrstili, u osnovi je pri~a o potrazi za samim sobom, o onome {to ~ovjek nosi u sebi i na koji na~in to nosi, traganje za identitetom, ali je to i kritika krutosti koju donosi svako rigidno mi{ljenje, svaki rigidni sustav. A Veljko }e ostaju}i ~ovjekom, nije htio nikoga ubiti, gledao je kako ubijaju, za to platiti visoku cijenu: pet godina zatvora i s „nagradom“ od ~etiri godine akcija i brigada, da bi 1954. godine mogao da ide u Bosnu iz koje je i do{ao, ali u koju ne}e da ide ( jer „svi su moji tamo gdje niko ne zna, mo`da opet budemo zajedno“, izgovara dok stoji ~vrst u uvjerenju da nigdje ne pripada).

I Anica
Tu je i Anica (igra je Nina Ivani{in, i ona je gledala kako zatvaraju i `ive spaljuju njene najbli`e) i jedna no}, i ... Film Gorana Vojnovi}a „Piran-Pirano“ premijerno prikazan u kinu Meeting Point u Sarajevu, pod pokroviteljstvom Ambasade R Slovenije u BiH, nastavlja svoj `ivot u bh. kinima. Svi koji ga budu odgledali, vidjet }e da je radnja vrlo kompaktna, da redatelj i scenarista Vojnovi} pri~aju}i pri~u, ostavlja mogu}nost i gledatelju da sam uroni u sebe, ali i da se zapita o mnogo ~emu. Film je ve} nagra|en za najbolji scenario na Danima slovenskog filma u Portoro`u po~etkom ovog mjeseca, a prvom redu odli~ne gluma~ke ekipe (Mustafa Nadarevi}, Boris Cavazza, Moamer Kasumovi}, Francesco Borchi, Nina Ivani{in) pridru`uju se i Peter Musevski, Gregor Zorc i mnogi drugi. Producent filma je Arsmedia iz Ljubljane, koproducent „Jadran film“ iz Hrvatske, u BiH gledatelji ga mogu pogledati zahvaljuju}i (kino-distributer) Obala Art Centru, dok je produkcijska ku}a Depo iz Sarajeva partner ovog filmskog projekta. Tako|er, potrebno je spomenuti da je Tamara Obrovac muzikom koju je komponirala doprinijela jo{ boljem nagla{avanju odre|enih filmskih sekvenci.

Poklon sarajevskoj publici

Sarajevo, MESS, SFF
Glumac Muamer Kasumovi} je prije projekcije istakao pozitivnu atmosferu koja je vladala tokom snimanja filma i izrazio nadu da }e sarajevska publika prihvatiti ovaj film. A i mladi italijanski glumac Francesco Borchi je podsjetio da je pro{le godine bio u Sarajevu tokom teatarskog festivala MESS i da je tad dobio i nagradu. Goran Vojnovi}, koji je bh. publici poznat po knjizi “^efuri napolje“, po kojoj je snimljen film, te po kratkom filmu “Sretan put, Nedime“, za koji je 2006. dobio “Srce Sarajeva“, rekao je da vje-

Mustafa Nadarevi}

30 KUN Sa pozornica 50. MESS-a

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

Pozori{na ~arolija
Njegov Krap preslika je nas samih, personifikacija svih na{ih zabluda i zaludnih poku{aja da prevarimo vrijeme, sebe u tom vremenu i ~itav svoj uludo potro{eni `ivot
Mladen Bi~ani}
osljednja sedmica slavljeni~kog, 50. MESS-a, kao da se na neki na~in naslonila na onaj izvorni koncept {to je ovom festivalu priro|en od samog nastanka. Gostovale su predstave nastale na malim, komornim scenama, u njihovoj inscenaciji bitan je bio taj toliko MESS-u blizak tragala~ki, istra`iva~ki duh, sklonost eksperimentu ali ne zbog eksperimenta samog po sebi, neke usiljene ekskluzivnosti, mode ili po svaku cijenu modernosti - naprotiv svi ti projekti nosili su u sebi atribut eksperimentalnosti ne da bi se razlikovali od „repertoarnog“, “mainstream“ pozori{ta, ili onoga {to nazivamo „uobi~ajena kazali{na praksa“ ve} da bi odabrana djela iznijeli na novi na~in. Bili su to, prije svega, ozbiljni, duboko prostudirani i vrlo pomno razra|eni kazali{ni postupci sa ciljem da se neko djelo postavi u nekom drugom svjetlu, iz nekog druga~ijeg ugla, mo`da i i{~a{enog i neuobi~ajenog, poput odraza sa nekog iskrivljenog zrcala, a sve to zato da bi se moglo pro~itati kompleksnije, promotriti i promisliti u nekom novom klju~u i tako otkriti njegova skrivena zna~enja, slojeve i smisao. A to jesu bile izvorne postavke MESS-a, na tom je temelju gra|en, njemu duguje svoju dugovje~nost, tim principima rukovodi se i danas.

Roberta Wilsona
P
Ona je poput grumena }ilibara, dragocjenog komadi}a stvrdnute, prozirne smole u kojem naziremo neke oblike, figure ili tijela, poput malih kukaca nekada davno uhva}enih na kori drveta, zarobljenih u teku}em jantaru u samrtnom ~asu - mi to mo`emo opaziti, vidjeti, ~ak naslutiti njihovu dramu u gr~u pokreta, polo`aju tijela u trenutku kada su okamenjeni - ali te{ko da mo`emo shvatiti, razumjeti {to se tu, ispod povr{ine, odista dogodilo, {to je ~emu prethodilo, za{to se zbilo to {to vidimo. Tako i junakinja, igra je maestralno engleska glumica Lucy Ellinsson, svojom igrom poku{ava doprijeti do nas da nam izlo`i svoju pri~u, svoju intimu, svoje snove i snatrenja, svoj do`ivljaj svijeta, da nas uvu~e u svoje strepnje. Mlada njema~ka redateljica Lydia Ziemke na teatar gleda i kao na mjesto mogu}e promjene nas samih: “Kada posjetite kazali{te, pogledate neku predsta-

“Zemlja bez rije~i“vodi nas u svijet ispod povr{ine

DVA U^ITELJA Jubilarni MESS nije mogao bolje zavr{iti: Robert Wilson i njegova „Krapova posljednja traka“ S. Becket ta sublimira sve ono ~emu ovaj festival, u pozori{nom smislu, te`i. Frank Castorf nau~io nas je da je svaka dobra umjetnost ekstremna i isklju~iva, Wilson nam poru~uje da mora biti i upitna, ma kako da je intimna i ispovjedna. Dva ve}a u~itelja, na jednom festivalu, te{ko da mo`ete sresti negdje drugdje nego na MESS-u

skoj, Dea Loher nedvojbeno spada u sam vrh njema~ke dramske literature, a karakterizira je istan~an, profinjen osje}aj za dramsko kazivanje o neizrecivom, o onome {to se tek naslu}uje, o stvarima koje se istina nalaze u svijetu oko nas i u nama samima, ali ispod te neke povr{ine po kojoj se kre}emo u svakodnevici i koju tek samo poneka, ovla{, zagrebemo a da toga, mo`da, nismo ni svjesni. „Zemlja bez rije~i“ vodi nas u taj svijet ispod povr{ine.

Zemlja bez rije~i
Primjer takvog poimanja teatra svakako je bio nastup umjetni~ke trupe Suite 42. Stigli su iz Velike Britanije, komad se zove „Zemlja bez rije~i“, autorica je u Europi i svijetu dobro znana njema~ka spisateljica Dea Loher, a redateljica Lydia Ziemke. Predstava se temelji na vrlo poetskom, zna~enjski slojevitom i rasko{nom, a ujedno i vrlo sna`nom i prodornom dramskom tekstu ove autorice. Ro|ena 1964. godine u Bavar-

“Soba“: Prava messovska predstava, komorna, ali zato ni{ta manje sna`na

ISKRIVLJENO ZRCALO Bili su to, prije svega, ozbiljni, duboko prostudirani i vrlo pomno razra|eni kazali{ni postupci sa ciljem da se neko djelo postavi u nekom drugom svjetlu, iz nekog druga~ijeg ugla, mo`da i i{~a{enog i neuobi~ajenog, poput odraza sa nekog iskrivljenog zrcala, a sve to zato da bi se moglo pro~itati kompleksnije, promotriti i promisliti u nekom novom klju~u i tako otkriti njegova skrivena zna~enja, slojeve i smisao

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

Bob W

ilson

bilo u Sarajevu!
Izvedbom predstave “Posljednja Krapova traka“, prema tekstu Samuela Becketta, a u re`iji jednog od najve}ih teatarskih reditelja dana{njice, Roberta Wilsona, 31. oktobra, spu{tena je zavjesa na 50. jubilarni Me|unarodni teatarski festival MESS. Po zavr{enoj predstavi Wilson je zahvalio Direkciji Festivala i osoblju Narodnog pozori{ta Sarajevo na odli~noj saradnji i lijepim trenucima koje je proveo u na{em gradu i u ovoj teatarskoj ku}i. ve, i potom ga napustite, ne{to se u vama trebalo promijeniti. Mi vam u teatru ne pokazujemo lijepe stvari, la`nu, {arenu zbilju, {ljokice i staklene perle - mi vas `elimo isprovocirati, duboko dota}i, potresti - kako bi postali svjesni da dobrota ipak jo{ negdje postoji u svijetu, da je postanete svjesni i da vam to da snagu da bar malo, bar ne{to, promijenite u svom svakida{njem `ivotu.“ „Dino, it was so very nice to meet you and to be here in Sarajevo. Thanks so much! Best wishes for your work! Lots of love, Bob“ - „Dino, bilo je divno upoznati te i biti ovdje u Sarajevu. Hvala puno! Sve najljep{e u daljem radu! S ljubavlju, Bob“, stoji u poruci Boba Wilsona direktoru Festivala. Nakon {to je proveo sa svojom produkcijom tri dana u Narodnom pozori{tu Sarajevo, pripremaju}i se za vrhunski teatarski performans, Willson je prigodnom porukom zahvalio i kompletnom osoblju ove teatarske ku}e. „To all at the National Theatre, thanks so very much for my wonderful time in your great theatre. I look forward to the next time! Much love, Bob.“ - „Svima u Narodnom pozori{tu, veliko hvala za prelijepe trenutke u va{em velikom teatru. Radujem se dolasku slijede}i put. S puno ljubavi, Bob“, napisao je u poruci za Narodno pozori{te Bob Wilson.

Divno je

KUN

31

I la`no i istinito
Teatrino Giullare, iz Italije, na MESS-u se prvi put pojavio prije tri godine s lutkama i Beckettom i odu{evio publiku - ove godine sti gli su sa „Sobom“ Harolda Pin te ra, glasovitog engleskog dramati~ara, koma dom {to je ve} tada - ne treba zaboraviti da je „Soba“ napisana jo{ davne 1957. go dine - naja vio njego ve gla vne pre okupa ci je i teme, dakle sve ono {to }e u svojim poznatim drama ma razraditi do savr{enstva i time se uvrstiti u klasike modernog europskog teatra. “Ne postoje tako ~vrste, krute razlike izme|u onoga {to je stvar no i onoga {to je nes tvarno. Ne{to, samo po sebi, ne mora biti nu`no ili istinito ili la`no. Ono mo`e biti istodobno i la`no i istinito.“ Na toj premisi Harolda Pintera Teatrino Giullare - ~ine ga Enrico Deotti i Giulia Dall Ongaro - postavlja dramu „Soba“, {to se sa`ima u studioznom promi{ljanju samog komada, kao uostalom i svih drugih autora i djela koja odabiru za svoj repertoar. Becketta su igrali s lutkama, ovaj put odlu~ili su se za maske, njihov specifi~ni kazali{ni jezik uvijek je otvoren eksperimentu i onom za~udnom u teatru, {to njihovim uprizorenjima uvijek daje onu notu uzbudljivosti,

„Krapova posljednja vrpca“savr{en je primjer virtuoznosti

nepredvidljivosti, neuhvatljivosti, poput tajanstvenih, nerazja{njivih zbivanja u „Sobi“ Harolda Pintera. Te maske {to promi~u pred nama poput su nekih bestjelesnih, bezvremenih bi}a {to nas vode kroz prostore na{ih vlastitih `ivota, sred na{ih sumnji i dvojbi. Teatrino Giullare kazali{te shva}a kao mjesto gdje se suo~avamo sa onostranim, sa sjenkama pro{losti koju u potpunosti ne razumijemo i koje se pomalo i pla{imo, to je mjesto doticaja sa nekom jezom i zebnjom duboko skrivenom u na{oj nutrini, od koje strepimo ali bez koje ne bismo mogli dalje `ivjeti, bez koje ne bismo bili potpuni. Prava messovska predstava, komorna, ali zato ni{ta manje sna`na i monolitna, intrigantna kao {to to MESS zna biti, poticajna u smislu istra`ivanja nekih novih tokova, tragova i staza kojima valja kro~iti u svijet teatra {to nas o~ekuje. Predstava „Soba“ u njihovom ~itanju vodi nas tamo gdje jo{ nismo bili, na neznana mjesta unutar nas samih, u irealan, nestvarni svijet, gdje se mo`da ne osje}amo dobro ali kroz koji moramo pro}i. Beckett bi rekao: “Evo me opsjednutog, neka me i posljednji napuste, ostave praznog, praznog i tihog.“

A Enrico Deotti, unato~ toj pusto{i i bezna|u, vjeruje: “Kazali{te jeste upravo takvo mjesto, gdje do izra`aja dolazi na{a imaginacija, na{a misao i na{e nade.“

Beckett je pun vremena
Nastup velikog maga, revolucionara i anticipatora modernog, suvremenog teatra, Roberta Wilsona na 50. MESS-u svakako spada u vrhunce festivala. U produkciji kompanije Change Performing Arts izvedena je predstava „Krapova posljednja vrpca“ Samuela Becketta, gdje se Wilson pojavljuje kao interpretator, redatelj, scenograf i naravno kao onaj tko osmi{ljava postavku svjetla na pozornici u ~emu je, kao i u svakom drugom segmentu pozori{ne igre, nenadma{an, nedosti`an i jedinstven. Wilson Becketta izuzetno po{tuje, za njega }e re}i: “Beckett je pun vremena. Ne bih rekao da je bezvremen. Ne, ba{ tako, pun vremena. On je jedan od najve}ih autora XX stolje}a i jedna od stvari koju je u~inio za nas u teatru, i {to jeste revolucionarno, je to da je on stvarao vizualno kazali{te. A to je pozori{te s kojim sam ja vrlo usko povezan.“

„Krapova posljednja vrpca“ savr{en je primjer virtuoznosti, perfekcije u svakom i najmanjem detalju i briljantnih scenskih rje{enja u teatralizaciji jednog dramskog teksta. U samo 60 minuta Wilson }e do~arati svu veli~inu, dubinu i slojevitost autora poput Becketta, koji je i sam za sebe legenda u teatru. Njegov antijunak, ~ovjek u poodmakloj dobi, gotovo ~angrizavi starac {to preslu{avaju}i magnetofonske vrpce poku{ava vratiti vrijeme prisje}aju}i se detalja svog ve} potro{enog `ivota, svjestan da to {to radi nema ba{ puno smisla i da se izgubljeno i protra}eno vrijeme ne mo`e izbrisati i ponovno pro`ivjeti, a ipak to ~ini, kao da o~ekuje neko ~udo koje bi to omogu}ilo, preslika je nas samih, personifikacija svih na{ih zabluda i zaludnih poku{aja da prevarimo vrijeme, sebe u tom vremenu i ~itav svoj uludo potro{eni `ivot. Njegov Krapp smo mi sami, samo to jo{ nismo shvatili, razumjeli, u`ivjeli se u tu ulogu, naivno vjeruju}i da iz tog zatvorenog kruga postoji izlaz. Robert Wilson svakako je jedan od najve}ih `ivu}ih umjetnika teatra, njegove re`ije obilje`ile su pozori{te druge polovine XX vijeka i prvo desetlje}e novoga milenija - sjetimo se samo briljantnog Buechnerovog „Woyzecka“ sa MESS-a iz 2002. godine - kazali{te kako ga on shva}a propituje na njemu svojstven na~in svijet u kojem jesmo:“Ja se ne bavim pozori{tem da bih drugima propovijedao kako i {to da misle, ili im diktirao neku emociju ili ideju. @ivot je ipak mnogo slo`eniji a da bih se tomu priklonio. Kazali{te koje ja radim vi{e sli~i nekom pona{anju koje opa`amo kod `ivotinja. Ono nije toliko povezano sa psihologijom. Teatar o kojem ja govorim

po~iva na tezi - um je mi{i} i treba ga trenirati i vje`bati kao mi{i}. A razlog za{to radimo kao umjetnici jeste u tome da postavljamo pitanja, da pitamo - {to je to?, a ne da ka`emo {to to ne{to jeste. Jer ako zna{ {to je to {to radi{, nemoj to ~initi. Nema vi{e razloga da to uradi{. Smisao ne~ega {to ~inite jeste u tome da se zapitate - {to je to? I u svakoj prigodi ja se upravo to pitam - {to to govorim i radim? I o tome mislim svake no}i i svaki put na drugi na~in.“

OPSJEDNUTOST Predstava „Soba“ u njihovom ~itanju vodi nas tamo gdje jo{ nismo bili, na neznana mjesta unutar nas samih, u irealan, nestvarni svijet, gdje se mo`da ne osje}amo dobro ali kroz koji moramo pro}i. Beckett bi rekao: “Evo me opsjednutog, neka me i posljednji napuste, ostave praznog, praznog i tihog“
Jubilarni MESS nije mogao bolje zavr{iti: Robert Wilson i njegova „Krapova posljednja traka“ S. Becketta sublimira sve ono ~emu ovaj festival, u pozori{nom smislu, te`i. Frank Castorf nau~io nas je da je svaka dobra umjetnost ekstremna i isklju~iva, Wilson nam poru~uje da mora biti i upitna, ma kako da je intimna i ispovjedna. Dva ve}a u~itelja, na jednom festivalu, te{ko da mo`ete sresti negdje drugdje nego na MESS-u.

32

Poziv u ljudsku blizinu i komunikaciju
tonomnih U mirnim svjetovima au suptilne likovne individualnih izbora i zanne Arbanas, osje}ajnosti djeluje i Su lja pr vi put i iza koje koja nam se ne predstav ka biografija stoji ovjerena umjetni~
Prof. dr. Sulejman Bosto
ok na nepreglednoj suvremenoj sceni likovnih umjetnosti - kojoj, po prirodi stvari, nedostaje zajedni~ki nazivnik, niti je mogu}e govoriti o koncepcijskom ili normativnom jedinstvu likovnih praksi, tehnika i poetika - imamo posla sa pluralizmom koji se raste`e u rasponu od plodne polifonije do sterilne kakofonije - paralelno sa takvom scenom postoje tihi, mirni svjetovi individualnih, intimnih likovnih poetika koje idu svojim putem i svojom predano{}u likovnoj interpretaciji svijeta. U tim mirnim svjetovima autonomnih individualnih izbora i suptilne likovne osje}ajnosti djeluje i Suzanne Arbanas, koja nam se ne predstavlja prvi put i iza koje stoji ovjerena umjetni~ka biografija.

Slike Suzanne Arbanas

KUN

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

Druga~ije propitivanje ~ovjekovih duhovnih mo}i

KUN

33

D

Izme|u lije~ni~kog mantila i kista
Sa {este samostalne izlo`be

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

Ljekar i slikar su se na{li na istom mjestu, u du{i i duhu @ane Pozderac i ona ih nosi u sebi i kao sopstvenu dragost i svoj usud
Vojislav Vujanovi}
ada odlo`i svoj lije~ni~ki mantil i napusti ordinaciju, @ana Pozderac preseli u novi svijet, svijet druga~ijih na~ela, druga~ijeg na~ina propitivanja ~ovjekovih duhovnih mo}i u dosezanju istine smisla ~ovjekovog obitavanja na ovome svijetu. Korijeni i jednog i drugog svijeta poti~u iz istog humusa, iste te`nje za ljudsko{}u. Ona `ivi, dakle, udvojeni svijet, svijet Eskulapovih principa i svijet demijur{kih mo}i stvaranja novih vrijednosti kojima se oboga}uju vrijednosni pejza`i u kojima ~ovjek tra`i svoje osmi{ljenje. To je umjetnost.

Sa otvaranja izlo`be

Dje~ak (ulje na drvetu)

Nepotro{ivo dostojanstvo klasi~ne slike
Ono {to - u vremenu razli~itih likovnih moda i trendova - izdvaja slikarstvo Suzanne Arbanas u njezinoj osobnoj i autorskoj osje}ajnosti jeste njezina odva`na i meni posve shvatljiva odluka da svoj likovni svijet oblikuje dobrim, tradicionalnim slikarskim sredstvima i tehnikama, koji (kako pokazuju njezini radovi) nisu izgubili niti svoj razlog niti svoju izra`ajnu snagu. Susanne Arbanas ima povjerenje u slikarsku plohu, u boju, u kist, u rad ruke i oka - u rad koji potvr|uje nepotro{ivo dostojanstvo klasi~ne slike. Svojim umjetni~kim senzorijem i umije}em vjerodostojne slikarske geste, uvjerljivim vladanjem slikarskom tehnikom, ona svoja slikarstvo fokusira na portret kao polje slikarskog rada i kao polje `ivotne ekspresije. Ve} ovaj izbor govori o delikatnosti njezinog izbora i o delikatnosti njezinih motiva i o visokim slikarskim zahtjevima koje portretno slikarstvo podrazumijeva. Pri tom se u seriji portreta Susanne Arbanas, naravno, ne radi o zada}ama koje historija likovnih umjetnosti poznaje, na primjer, u zada}ama “monumantalnog“ ili “memorijalnog“ portreta. Njezini motivi na dolaze izvana i nisu rukovo|eni tzv. velikim naracijama. Naprotiv, njezini su motivi sasvim unu-

Gianni na sofi (ulje na platnu)

Violinist (ulje i zlatni listi}i na drvetu)

tarnji, li~ni, ljudski, intimisti~ki. Portretirana lica spadaju u njen intimni, bliski svijet, u svijet ljudi koje poznaje, pa se njezina serija portreta mo`e razumjeti kao neka vrsta intimnog dnevnika o ljudima i licima koja ispunjavaju na{e `ivote.

Lice fungira kao “mapa du{e“
Okol nost da Su san ne ra di kla si~nim pos tup kom (ko ji ma konkurira onim likovnim praksama koje su op~injene moder-

Zlatni rat (ulje na platnu)

D`eno (ulje na platnu)

nim ta hni ka ma i te hno lo gi ja ma) - govori o intimisti~koj, toploj no ti nje zi nog sli kar stva (ko ja do la zi iz to pli ne sa mih sred sta va: bo je, ru ke, i ljudskog oka). Por tre ti ko ja ra di, pri to me ni su tek “re alis ti~ke replike“ prikazanih lica - nego svojevrsne interpretacije duha ili du{e osobe. U tom pogledu bi njezini portreti mogli razumje ti i kao ne ka vrsta psi ho gra ma - za pi sa o du {i, o osje}anjima koja ekspresivno zra~e iz prikazanih lica. Susanne u tom ogle du - na ime u pos tup ku pri ka za ek spre si je unutarnjeg lika prikazanog lica - pos ti`e fi ni ek spre si vni efekt. Lica tako nisu puke lju{ture i obrazine, nego osobe. U tom po gle du pri ka za no li ce fun gi ra kao “ma pa du {e“ ili kao sublimat `ivotne pri~e ili naravi prikazanog lika, kao likova bilje{ka o `ivotu koji stoji iza svakog lica. U tom zahtjevnom poslu Susanne Arbanas nam se predstavlja kao vjerodostojan autor uvjerljive tehni~ke disciplina i pouzdane ruke i oka - ujedno (poklanjaju}i povjerenje sredstvima klasi~nog slikarstva) neku vrstu u`itka i radosti u slikarskoj materiji. Zato se mo`emo dobro osje}ati u njezinom likovnom svijetu i u njezinoj sikarskoj senzibilnosti koja nas - ba{ kapacitetom portreta - poziva u ljudsku blizinu i komunikaciju.

K

Udvojeni `ivot
Ona nije te`ila kompromisu, podre|ivanju jednog svoga afiniteta drugome - afiniteta prema lije~ni~kom pozivu i afiniteta prema umjetnosti: ona se odva`ila na udvojeni `ivot jer je samo tako mogla sti}i do svoga punog duhovnog i `ivotnog ispunjenja. I uistinu: u svome lije~ni~kom pozivu ona se, u sada{njem trenutku, uspela do prvog znanstvenog praga - do magistrature u oblasti kardiologije i svega onoga {to je vezano za ovu lije~ni~ku disciplinu i priprema i drugi stepen - doktorat, a u likovnoj umjetnosti, kojoj se opredijelila jo{ u ranoj dobi, sada je ve} {esta izlo`ba, prire|ena nedavno u Galeriji “Roman Petrovi}“, galeriji Udru`enja likovnih umjetnika BiH ~iji je ~lan postala i izlagala na zajedni~kim izlo`bama.

Vrijeme dokolice je samo ono vrijeme dok stigne iz svoje ordinacije do prostora u kojem je ~eka raspeto platno, boje i slikarska ki~ica. Pa ni tada se njen duh ne prepu{ta sam sebi: on poku{ava da akumulira u sebi sva ona isku{enja koja su se akumulirala u njoj i da ih kondenzuje u ideje koje }e, kad se na|e u svojoj stvarala~koj laboratoriji, u svom improviziranom ateljeu, utkivati u sliku. Svoju inspiraciju @ana Pozderac nalazi u predmetnom svijetu, pogotovo u onom svijetu koji je ~ovjek oblikovao, u arhitekturi, u razigranosti njenih gabarita, ali i u ~vrstini njenih struktura. Posebno je inspirativno na ovu umjetnicu djelovala arhitektura Antonija Gaudija, {panskog arhitekte sa svojom samosvojnim djelom pa su povjesni~ari umjetnosti uvijek bili u nedoumici u koji povijesni pretinac da ga smjeste. Ipak, taj predmetni svijet ne ulazi u njenu sliku u svome prirodnom stanju i u svome narativnom slogu, svi ti vanjski poticaji su filtrirani kroz njenu intimnu membranu i, tako oduhovljeni njenim osobnim karakteristikama, predavani njenoj tvora~koj ma{ti da im obezbijedi formu u koju je, potom, smje{tano ono {to je od vanjskih utisaka ostalo kao motiv. U pro~i{}enom motivu preostatak predmetnog - arhitektonska ~vrstina i Gaudijev polet - postajali su simboli snage i ~vrstine njenog bi}a, a ma{tovna igra ih je prevodila u njenu `ivotnu tajnu i neki bajkoviti svijet ~ijim se putanjama trebalo sti}i do te tajne. Prostor je imaginaran: linija

horizonta je podignuta znatno iznad prirodnog o~i{ta i u toj podignutoj horizontali odvijala se ma{tovna igra njenih tajni. U prednjem planu je smje{tena imaginarna staza kojom je trebalo sti}i do tajnovitih zamkova, zamkova sa magi~nim prozorskim otvorima. Atmosfera, pak, koja se obmotavala oko izimaginiranih zamkova, data je u bjeli~astom tonalitetu, dok je prostor, u koji se smje{tao svijet @ane Pozderac, davan u realisti~kim predstavama morskog plavetnila. Uz to morsko plavetnilo, na platnima @ane Pozderac pojavljuju se i ~empresi svojom vitkim vertikalama i zgusnutim pigmentom zelene boje. To morsko plavetnilo, ~empresi i motivi arhitekture su ovu umjetnicu, gotovo neminovno, dovodili do dubrova~kih “mira“ i do njegovih kula koje je, sopstvenim doma{tavanjem, smje{tala u svoje slike.

U tra`enju onog orijentalnog
Me|utim, inspiracija kulama i gaudijev skom arhite ktu rom samo je dio opusa @ane Pozderac. Zna~ajan dio njenog opusa vezan je za orijentalnu arhite ktu ru otjelovljenu u sa kralnim objektima. Dva elementa su dominan tna: ku polaste forme gra|evina i brojna minareta. Ali objekti sakralne arhitekture samo su poticaji u tra`enju onog orijentalnog kojim je opsje duta ima gi na ci ja @ane Pozderac. A osnovna odrednica to ga orijen tal nog o~ituje se u zgusnutosti kupola i minareta i njihovom za~u-

dnom poletu u visinu, kao da se osloba|aju gra vita ci onih principa zemljine te`e, postaju gotovo bes te`inski, {to, na svoj na~in, odlikuje i predmetni sloj i na prethodnim njenim slika ma. I bojeni pigmet mijenja svoj ton: postaje modromagli~ast, ~ime se poja~ava dojam beste`inskog. Najzad, postoji jo{ jedan elemenat koji karakterizira slikarstvo @ane Pozderac: ona boju nanosi u impastu, debljim naslagama da bi svojoj inspiraciji dala unutarnju ~vrstinu koja, spletena sa smje{tanjem elemenata predmetnog iznad o~i{ta, poja~ava ono {to smo nazvali bajkovitim ili tajnovitim. Ali ona ~ini jo{ ne{to: pastuoznost bojenog sloga @ana Pozderac razigrava udarima vrhom kista iza koga na povr{ini ostaje grudvasti oblik boje koji, u krajnjoj vizualizaciji slike, ostavlja dojam tkanja na razboju u narodnoj umjetnosti ~ime je svoju sliku, na svoj na~in, vezivala i za tekovine na{eg duhovnog naslje|a, za narodnu ba{tinu. Godinama je @ana Pozderac gradila svoju likovnu poetiku, pro~i{}avala je i bogatila novim saznanjima, ali se i borila za odre|enu autohtonost. Tu autohtonost svoje poetike gradila je u sferi klasi~nog likovnog izraza koji se nije odricao predmetnog svijeta nalaze}i u njemu dovoljno onog poetskog kojem su njen kist, njena boja i kompoziciona rje{enja uspijevali da daju likovno uobli~enje. A brojnost posjete na otvorenju ove izlo`be posvjedo~uje da njeno slikarstvo pobu|uje pa`nju gra|anstva.

34
Prikaz

KUN

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

6.000 stepenica do UDBE
(Sreten Ugri~i}, Neznanom junaku, Laguna, Beograd, 2010)
Davor Beganovi}
knji`evnosti koje nastaju na tlu biv{e Jugoslavije sve stabilnije mjesto pripada jednome `anru na kojega se ranije nije osobito obaziralo – distopiji. Osobito se u Srbiji, a to valjda govori i o o~aju tamo{njih autora/autorica, taj na~in figurativno-alegorijskoga govora o stvarnosti etablirao kao ~vrsta ~injenica. Vladimir je Arseni} nedavno ukazao na gustinu distopi~kih pripovjednih tekstova u novijoj srpskoj prozi ([aht Andrije Mati}a, Neljudska komedija Bojana Babi}a, ili Kubernetes Milo{a @ivanovi}a), a svojevrstan je rodona~elnik (imenovatelj) `anra budvanski spisatelj Dragan Radulovi}.

U

no{}u, da njezino pra}enje, od prve, nije mogu}e ni profesionalnome ~itatelju. Taj snop asocijacija i aluzija na sebe preuzima ulogu fabule, to~nije samoga si`ejnog organiziranja teksta. O~ekivati linearni slijed u kojemu }e „neznani junak“ na kraju ili trijumfirati (kolikotoliko zadovaljavaju}e rje{enje distopijske tjeskobe) ili bijedno zavr{iti (gotovo ustaljena `anrovska konvencija) uzaludno je. Nikakvoga razrje{enja, ni pozitivnog ni negativnog, nema. Sve se nastavlja ustaljenim tokom, paralelno postojanje dvaju slojeva jednoga dru{tva kao da je zape~a}eno u samim njegovim temeljima, nepromjenjivo kao (itekako smjenjivi) diktatori.

Postapokalipti~ke distopije
I u Dolasku Andreja Nikolaidisa, pisao sam ranije, razaznaju se elementi postapokalipti~ke distopije. U ~emu je semanti~ki potencijal odrednice „lo{ega mjesta“? Jer, dys topos, slijedi li se etimologija, moment negativnosti sadr`an u svojoj pozitivnoj ina~ici, utopiji (ou je starogr~ko „ne“), podi`e na dodatnu potenciju pripisuju}i mu isklju~ivo negativne kvalitete. I utopija i distopija su neologizmi skovani u doba te{kih politi~kih kriza u Engleskoj, odnosno Velikoj Britaniji. Dok je Sir Thomas Moore prvim htio ukazati na mogu}nost korigiranja devijacija u sistemu vladavine Henrika VIII, drugim je John Stuart Mill obilje`io katastrofalnu kolonijalnu politiku prema Irskoj. Ingenioznost Millove kovanice pokazala se u njezinu daljnjem `ivotu na podru~ju kulture. Politi~ka se upotreba pojma distopija izgubila, ali je tehni~ki razvitak i u njemu projicirane realne i fiktivne opasnosti doprinio sublimaciji posebnoga `anra SF-a kojim se ukazuje na pogubne posljedice previ|anja razorne mo}i i potencijala apsolutne kontrole individue {to ih moderne tehnologije kriju u sebi. Jevgenij Zamjatin, Ray Bradbury, George Orwell ili Aldous Huxley spisatelji su koje se s pravom mo`e smatrati klasicima distopije. S druge strane, distopijski tekstovi uvijek klize ka opasnosti da ih se pro~ita kao „romane s tezom“ ili, popularnije, „s porukom“. U dobima nesklonim alegoriji, a na{e je bez obzira na poneki poku{aj prevre-

Ugri~i} sve radi suprotno
Vremenski je okvir romana jasno obilje`en: radnja se odvija u Srbiji (ime se zemlje konzekventnom ironijom tiska }irilicom, dok je ostatak romana – s izuzetkom Diktatora i jo{ nekolicine semanti~ki va`nih apstraktnih imenica, poput „pobjede“, „milosti“, kojima se tom tananom ironijom ukida pretpostavljena jednozna~nost i u njih unosi polivalencija – latini~an) 2014., to~no stotinu godina nakon Sarajevskog atentata. O atentatu govori prvo poglavlje Nas trojica kojim se anticipiraju doga|aji {to slijede. (Jo{ je o~itija anticipacija uvod, Unapred, u kojemu se pru`a kratki pregled svega {to }e se, sortirano po poglavljima, u romanu i zbiti. Taj je uvod, naravno, na samome po~etku potpuno neupotrebljiv i kognitivnu vrijednost stje~e tek ako ga se pro~ita jo{ jednom, po zavr{etku lektire, takoreku} post festum.) Naime, atentator Gavrilo Princip poslije sto godina samice biva preba~en u kaznionicu u Srbiji, no uspijeva mu bijeg od tamni~ara. Mu? Zapravo ne, njima. Njima? Da jer se Princip utrostru~uje, on zapravo postaje na~elo Svetoga Troj-

dnovanja, jo{ uvijek takvo, u prikrivanju se zna~enja iza snopova asocijacija i sekundarnih ozna~avanja prepoznaje opasnost smrtonosna po lijepu knji`evnost – dosada. Odre|eno je dru{tvo dovoljno jednom izlo`iti distopijskoj kritici da bi ju se ve} u prvim ponavljanjima po~elo promatrati kao inflatornu i redundantnu pojavu. Sr` ovoga problema nalazi se u tome {to je distopija vezana za fabulu, a njezine su modifikacije, u ograni~enim uvjetima, skromne. Roman Andrije Mati}a [aht takav je primjer distopije ~ije ispunjenje tone pred namjerama autora. Postoji li, pitanje je, na~in da se iz ove distopijske zamke izvu~e? Postoji, pod dva uvjeta od kojih drugi kauzalno proizlazi iz prvoga: nu`no je odbaciti fabulu te tako iznevjeriti o~ekivanja publike. Sljede}e pitanje: je li takav tekst, onda, distopija? Odgovor: ispune li se gore spomenuti uvjeti, to postaje nebitno. Je li se netko prihvatio takva zadatka? Jest, Sreten Ugri~i} u romanu Neznanom junaku. Neznanom junaku jedan je od naj~udnijih, i najboljih, romana koji je do{ao u ovoj godini na moj radni stol. Obi~na, ona fabularna, distopi-

ja postupa jednostavno: svima poznata pri~a o zloupotrebi vlasti u jednoj zemlji (ona mo`e biti realna ili fiktivna, ~ak i kada je fiktivna figurativni je jezik prisiljen na pretjerivanja, u realnome se taj postupak podrazumijeva) pripovjednim se sredstvima preoblikuje na takav na~in da isijava opasnost koju se mo`e smatrati op}om (primjer Orwelove 1984). Publika se zgra`a nad onim {to pro~ita i u katarkti~kome ~inu odbacuje opasnost koja se nadvija nad nju, bore}i se protiv nje (idealno rje{enje do kojega, na`alost, nikada ne dolazi). Ugri~i} sve radi suprotno. Njegov je roman premre`en tolikom gustinom asocijacija, toliko intenzivnom intertekstual-

GAVRILO PRINCIP Naime, atentator Gavrilo Princip poslije sto godina samice biva preba~en u kaznionicu u Srbiji, no uspijeva mu bijeg od tamni~ara. Mu? Zapravo ne, njima. Njima? Da jer se Princip utrostru~uje, on zapravo postaje na~elo Svetoga Trojstva, dolazi u Srbiju da je spase od Diktatora postaju}i Neznani Junak

stva, dolazi u Srbiju da je spase od Diktatora postaju}i Neznani Junak. Me|utim razaraju}a ironija ve} se na samome po~etku usijeca u tekst, podrivaju}i njegovu distopijsku narav. Pravednika, ~ini se, nema. Je li pravednik atentator koji ubija `enu u tre}em mjesecu trudno}e. Gdje je tu povijesna istina: na lijevome stopalu, uz koje se Princip slavi ili na desnome u kojemu se, bez emocija, opisuje njegov ~in? Ve} ta bifurkacija unosi nesigurnost u pripovjedni tekst koji se, dalje, razvija isklju~ivo pod njezinom egidom. Nema pozitivne, samo negativna strana. Ili mo`da ipak ima? Naravno da ima – pozitivna je snaga ljepota Ugri~i}evoga jezika, zavodni~ka vje{tina njegovog pripovijedanja, rasko{na upotreba kalambura, ismijavanje la`nih rituala. I ljubav. No redom i samo ukratko. Jezik je asketski, oslobo|en tereta pseudo-bizantinizma s jedne i slenga `estokih momaka s druge strane. U momentima u kojima opisuje ljubav izme|u Neznanog Junaka i njegove anonimne obo`avateljice-priziva~ice (a ta ljubav odvija se isklju~ivo telepatski, to je jedini na~in komuniciranja koji uspijeva izma}i svemo}i Diktatora i njegove policije, ovjekovje~ene u liku njezina zapovjednika, Dvorske Lude) pribli`ava se ekstazi Pjesme nad pjesmama, dok se u drugim momentima ogoljava do najelementarnijih zna~enjskih ~estica u koje se lakim modifikacijama, evo nas kod kalambura, eksplozivno unosi subverzivna novina. Pripovijedanje: Ugri~i} koristi razne tehnike kako bi razbio linearnost svoga narativa. Najva`nije su ponavljanje, asocijativna (a ne kauzalna) vezivanja, intertekstualnost. Sve su to tehnike usporavanja i odlaganja kojima se ~itateljska svijest (i podsvijest) mukotrpno ali djelotvorno uvla~i u roman. Ponavljanja se realiziraju na vi{e razina. Kao prvo, suo~eni smo s ustrajno-repetitivnim konstruktima skra}enica pojedinih institucija savr{eno funkcioniraju}ega sistema kojima uvijek slijedi i njihov dugi oblik. Kao da se time ironizira imenik kakva mobilnog telefona koji sprje~ava rad pam}enja, ali i pisanje kodiranih sms-ova. Moj je miljenik svakako “NjSP, Njegova Svetost Patrijarh, Sveti Otac Makarije, 505. SOS, pet stotina peti Sveti Otac Srba, poglavar NSPC, Nove srpske pravoslavne crkve“ ~ije se sva-

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

СРБИЈА JE SRBIJA
^itajte roman Sretena Ugri~i}a i nemojte likovati zbog mra~ne slike koja se u njemu nudi o Србији. Nemojte trijumfirati misle}i kako je susjedima grozno. Osvrnite se oko sebe, bacite pogled lijevo i desno, naprijed i nazad. Vidjet }ete da je Србија zapravo Srbija, da je svuda oko nas. Jer: „@ivot je inostranstvo. Umrla sam u Србији. Svi umiru u Србији. Србија je dezinformacija. Svi `ivimo u inostranstvu. Svi umiremo.“
ko pojavljivanje u tekstu obznanjuje na taj na~in. Svaka sli~nost sa stvarnim li~nostima je slu~ajna, kao da holivudska formula odjekuje Ugri~i}evim tekstom. Mimo takvih oblika ponavljanje se realizira i na razini sintakti~kih jedinica. Semanti~ki je najzna~ajnija, te stoga i naj~e{}a, ona u kojoj se ontolo{ko odre|enje Srbije po sebi pokazuje proturje~nim (~ak paradoksalnim). Formula toga odre|ivanja jest: „Србија je jeziva, dobro je {to ne postoji. Србија je divna, {teta {to ne postoji.“ Asocijacije, i sada moram definitivno pre}i u staccato, se realiziraju kako unutar tako i izvan samoga teksta. „UDBA, uzvi{eno div-brdo Avala“, mjesto s kojega se nad Srbijom razastire sekularna religija Diktatora i Luda. Na njegovu se vrhu nalazi spomenik Neznanome junaku, o ~ijoj je simbolici u procesu gra|enja nacionalne svijesti u Europi na kraju Prvog svjetskog rata dovoljno pisano, do kojega vodi 6 000 stepenica i kojemu aktualni Neznani junak stremi kao kakvom nedohvatljivom cilju. Pove`imo te faktore kako bismo do{li do samoga sredi{ta autorova pesimizma. Slava i kulturalno pam}enje nacije odbljeskavaju sa sa spomenika na kojeg se mo`e popeti preko stepenica u ~iji je broj upisano kreacionisti~ko izra~unavanje starosti svijeta koji nastanjujemo, on se nalazi na brdu u ~ijoj se kratici neugodno osje}a sumpor davno pro{loga vremena, a aktualno otjelotvorenje Neznanoga junaka ({to je jo{ jedna u nizu bezbrojnih ironija) predstavlja mu{karac koji, sam me|u `enama, spas Srbiji donosi ja{u}i na bijelome konju po imenu Obili}, pra}en crnim vukom po imenu Vuk. Perspektiva koja isijava s Avale ni nije ba{ neka obe}avaju}a i nova. Kao da je autoru na ramenu, za ispisivanja ovoga romana, sjedio duh kasnoga Jacquesa Derridaa, onog kriti~ara eshatologije i briljantnoga tuma~a svakojakih mesijanizama i {aputao mu rije~i o „mesijanskome otvaranju prema onome {to dolazi, prema doga|aju kojega se ne o~ekuje kao takvoga, te ga se prema tome ne mo`e ni prepoznati unaprijed, prema doga|aju kao prema samoj tu|osti, prema nekome za koga se u promi{ljanju nade uvijek mora dr`ati slobodno mjesto.“ (Spectres de Marx) ^itajte roman Sretena Ugri~i}a i nemojte likovati zbog mra~ne slike koja se u njemu nudi o Србији. Nemojte trijumfirati misle}i kako je susjedima grozno. Osvrnite se oko sebe, bacite pogled lijevo i desno, naprijed i nazad. Vidjet }ete da je Србија zapravo Srbija, da je svuda oko nas. Jer: „@ivot je inostranstvo. Umrla sam u Србији. Svi umiru u Србији. Србија je dezinformacija. Svi `ivimo u inostranstvu. Svi umiremo.“

„Duplo golo“ Esada Bajtala

KUN

35

@ivotne i eti~ke
vrijednosti ^ovjeka
Autor je napisao knjigu ogleda, ~ija posveta majci najzornije govori o njoj samoj
obar izbor i u pravo vrijeme, ~ulo se nedavno u Klubu Collegium Artisticum na predstavljanju knjige Esada Bajtala „Duplo golo“ (ogledi). Op}enito to se odnosilo i na druga izdanja objavljena u izdava~koj ku}i Rabic, u sklopu tzv. sme|e biblioteke, ure|uje je @eljko Ivankovi}, zbog toga {to su izazvala reakcije, tj. bila predmetom polemika koje su se vodile kako u dnevnom tisku, tako i u bh. sedmi~nim izdanjima. Goran Mikuli}, vlasnik IK „Rabic“, spomenut }e samo neke od naslova: „Povijest est magistra vitae“ Dubravka Lovrenovi}a, „Tetoviranje identiteta“ @eljka Ivankovi}a, „I ptice na grani“ Tarika Haveri}a, „Tunjo veliki i u Tunje mali“ Marka Ve{ovi}a i druga izdanja objavljena u istoj izdava~koj ku}i, ali ne i u istoj biblioteci, poput „Ste}ci - bosansko i humsko mramorje“ Dubravka Lovrenovi}a, „Lobotomija jednog uma“ Tarika Haveri}a etc. Tako|er, tu su i monografije i druga izdanja, kao i ona koja tek na tisak ~ekaju, jer su i unato~ te{kim vremenima po djelatnost zvanu izdava{tvo - planirana. Ali, razlog okupljanja u Klu-

D

Sa predstavljanja knjige koja govori o slabostima dru{tva

Poigravanje segmentom „nadgradnje“
Unutar teksta unakrsnim ukazivanjem na ono {to se zbilo ranije ili pak na ono {to }e se zbiti kasnije. Takvo is-pisivanje zahtijeva stalno vra}anje na pro~itano, u performativnoj imitaciji jedne cirkularne djelatnosti. Izvan teksta spomenutim intertekstualitetom koji se kre}e u rasponu od biblijskoga, preko bajkolikoga, pa sve do filmskoga (prekrasno putovanje prema ratom zahva}enom Kosovu u kojemu se zrcali legendarni [ijanov Ko to tamo peva). Elegantna funkcionalnost tog pripovjednog postupka spoznaje se tek kada se do|e do samoga kraja romana, mjesta na kojemu se izdaje Dozvola (srpski Ustav ne poznaje zabrane, u njemu se samo izdaju Dozvole a sve {to nije dozvoljeno zabranjeno je) da se roman Neznanom junaku Sretena Ugri~i}a povu~e iz javnoga opticaja. Nakraju, rituali. Ugri~i}evo poigravanje tim segmentom „nadgradnje“ odnosi se, prije svega na kr{}anstvo, to~nije pravoslavlje i njegove interpretacije kako samoga Svetog pisma tako i s njim povezane liturgijske i misti~ke radnje. Budu}i da je Neznanom junaku u tome smislu stanovito produljenje ranije Ugri~i}eve zbirke pripovjedaka Bog jezika i druge pri~e, osvrnut }u se na drugi dio ritualizacije, onaj koji se odnosi na svjetovnu a ne sakralnu dimenziju narativa. U njezinome se sredi{tu nalazi

bu Collegium Artisticum je bio, svakako, da se ~uje o ~emu je to Esad Bajtal pisao. Radi se o knjizi ogleda, o knjizi ~ija posveta najzornije govori o njoj samoj (Knjigu posve}ujem mojoj Majci u znak neizmjerne zahvalnosti {to je, umjesto prizemne religijske netrpeljivosti, u Vjeri tra`ila, na{la i vlastitim primjerom nam ukazala na neupitan smisao ljudskog zajedni{tva kao najvi{e `ivotne i eti~ke vrijednosti ^ovjeka). Posvetu }e spomenuti i Strajo Krsmanovi}, jedan od promotora i direktor Gradske galerije Collegium Artisticum, kazav{i da djela objavljena u ovoj biblioteci jesu sve samo ne i komercijalna izdanja, to su izdanja koja zadiru u na{u dru{tvenu stvarnost i izdava~, i ta biblioteka, istrajavaju na tom

konceptu. Za knjigu Esada Bajtala kazat }e, izme|u ostalog, da je ona posveta su{tini ljudskog i dru{tvenog morala, a moral je ono {to autora vodi i u ~emu istrajava, za {to se zala`e pi{u}i o slabostima dru{tva. Za Tarika Haveri}a rije~ je o knjizi koja je po izboru gra|e heterogena, a na{ao je i jedinu zamjerku, uredni~ku. Naime, ispod tekstova ne stoji gdje i kada su napisani. O knjizi je govorio i @arko Papi}, kazav{i da je ona kritika isklju~ivosti, ali kada se po~nu spominjati paralele onda to niko ne `eli da ~uje, kao i to da je polazi{te Aristotel, odnosno njegova misao: nemati hrabrosti da bude{ kukavica. Autor }e ukratko objasniti kako su i za{to neki od tekstova napisani.

An. [IMI]

Ameri~ki pisac koji je
Tijekom svojeg `ivota Mark Twain je postao najslavniji pisac u Americi, a kao biv{i novinar imao je jasno poimanje o mo}i medija te je od sebe stvorio svojevrsni knji`evni brend o kojem govori i prvi objavljeni tom njegove autobiografije. Ernest Hemingway je neko} ustvrdio da je cijela ameri~ka knji`evnost 20. stolje}a iza{la iz romana “Avanture Huckleberrya Finna“ Marka Twaina, a mnogi bi se slo`ili s tom tvrdnjom. Ba{ kao {to je Walt Whitman bio prvi iskonski ameri~ki pjesnik, u ~ijim se stihovima zrcalio duh Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, tako je i Twain prvi autenti~no ameri~ki prozaik. To se vidi i po njegovoj opsesiji suprotstavljanja ameri~kog i europskog mentaliteta, primjerice u romanu “Yankee na dvoru kralja Arthura“, ali i po interesu za specifi~nosti ameri~ke egzistencije, pa je zato pisao i o robovima i delikventima, kao i zaglu{uju}im dru{tvenim konvencijama koje su oduvijek bile dio dr`ave ponosne na slobodu. Twain je ujedno pisac kojeg bi se moglo preporu~iti vanzemaljcima u slu~aju njihove invazije, ako `ele doista spoznati Ameriku, otprilike na jednako pogo|en i proma{en na~in kada se tijekom devedesetih godina preporu~ivalo Ivu Andri}a kao klju~ za razumijevanje balkanskih previranja.

Mark Twain

od sebe napravio brend

Zato }e svakako biti zanimljivo zaviriti u autobiografiju Marka Twaina, ~iji je prvi tom nedavno iza{ao u Americi. Cijeli tekst se sastoji od pola milijuna rije~i, odnosno dvije tisu}e stranica, a iza}i }e u tri toma. Originalni tekst Twain je diktirao zadnje ~etiri godine svojeg `ivota, dakle do 1910, a ostavio ga je s uputom da ga se objavi tek sto godina nakon njegove smrti. Ipak, prethodno su se pojavila tri oklja{trena izdanja, 1924, 1940. i 1959. godine, iz kojih je bila izba~ena hrpa teksta, a naro~ito one pi{~eve opservacije koje bi mogle uznemiriti {iroku javnost. Tako da ove godine, to~no stolje}e nakon Twainove smrti, izlazi njegova autobiografija kako ju je osmislio. (tportal. hr)

36

Jubilej Orijentalnog instituta

KUN

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

Ove godine Orijentalni institut obilje`ava zna~ajan jubilej, 60 godina postojanja i rada. Tu godi{njicu odlu~ili su obilje`iti odr`avanjem me|unarodnog nau~nog skupa Kulturno-historijski tokovi u Bosni u XV i XVI stolje}u
Dr. Behija Zlatar
ada smo prije deset godina obilje`avali pola stolje}a rada Instituta, nisam ni sanjala da }e mi pripasti ~ast i obaveza da govorim i o {ezdesetogodi{njici ove zna~ajne nau~ne institucije. Te{ko je na}i prave rije~i da se u kratkom vremenu predstavi 60 godina rada jedne institucije koja je jedinstvena na ovim prostorima i uz to do`ivjela tragediju, nezamislivu u modernoj historiji da budu spaljeni i uni{teni svi njeni fondovi: preko 5.000 kodeksa manuskripata, oko 300.000 originalnih osmanskih dokumenata i izuzetno vrijedna specijalna biblioteka.

Neizbrisivih {est decenija
K
jevu, Fakultetom islamskih nauka, te Nau~noistra`iva~kim institutom Ibn Sina odr`an je me|unarodni simpozij Mjesto i uloga dervi{kih redova u Bosni i Hercegovini. U junu naredne godine Orijentalni institut je u saradnji sa Univerzitetom iz Ohaja (The Ohio State University s Department of Near Easten Languages and Cultures) organizovao konferenciju pod naslovom Konverzija u islam i islamizacija u ranom periodu osmanske vlasti na Balkanu, a u decembru 2009. godine okrugli sto pod naslovom Nau~no djelo akademika Branislava \ur|eva u saradnji sa ANUBiH, Filozofskim fakultetom i Institutom za istoriju. Pored toga, saradnici Instituta su kao i ranije, i u ovih posljednjih deset godina u~estvovali na brojnim doma}im i me|unarodnim skupovima, okruglim stolovima, konferencijama, kao {to su kongresi pod zajedni~kim nazivom Islamska civilizacija na Balkanu u organizaciji IRCICA, koji su odr`ani u aprilu 2000. godine u Sofiji, 2006. u Bukure{tu i 2010. u Skoplju, zatim nau~ni skup Istorijska nauka u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990.-2000. u organizaciji ANUBiH, me|unarodni simpozijum Turski arhivi (Uluslararasi Turk Arsivleri Sempozyumu) odr`an u Istanbulu 2005. godine i drugim skupovima u zemlji i inostranstvu. Institut je uvijek imao dobru saradnju sa drugim nau~nim i stru~nim institucijama u zemlji i inostranstvu. U prvom redu ta saradnja se ogleda u razmjeni publikacija i ~asopisa te se na taj na~in izdanja Instituta nalaze u velikom broju biblioteka i nau~nih institucija {irom svijeta, a biblioteka Instituta popunjava svoj fond knjiga i ~asopisa. Saradnja sa drugim nau~nim i stru~nim institucijama, kulturnim dru{tvima, redakcijama informativnih sredstava i ~asopisa, izdava~ima ogleda se i u u~e{}u na nau~nim skupovima, u izdava~kim projektima, promocijama knjiga, u vrednovanju nau~nih projekata i recenziranju knjiga i drugih publikacija, prevo|enju i dr. Isto tako, saradnici Instituta odlaze na kra}e ili du`e vrijeme na specijalizacije, studijske boravke, nau~na istra`ivanja na univerzitetima, nau~nim ustanovama, arhivima i bibliotekama, prije svega u Istanbulu, Ankari, Kairu, Be~u, Parizu, Dubrovniku, Zagrebu, Beogradu, ali i drugim nau~nim centrima. U cilju ostvarivanja {to bolje saradnje, te odlaska na{ih saradnika na istra`iva~ki rad potpisani su sporazumi o saradnji sa Arhivom Vlade Republike Turske i Agencijom za nau~nu, kulturnu i tehni~ku saradnju (TIKA).

Sa nau~nog skupa Kulturno-historijski tokovi u Bosni u XV i XVI stolje}u, odr`anog 1. i 2 . novembra

Foto: D. TORCHE

Najbolji orijentalisti sa ovih prostora
Orijentalni institut osnovan je 1950. godine Uredbom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine kao samostalna nau~noistra`iva~ka institucija sa zadatkom da prikuplja, ~uva, obra|uje i objavljuje arhivsku i rukopisnu gra|u na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Najve}i dio nau~nog opusa ove institucije vezan je za na{u historiju, knji`evnost i kulturnu ba{tinu osmanskog perioda. Programski zadaci koji su tada osmi{ljeni i zacrtani razvijali su se i pro{irivali u skladu sa potrebama nauke i kasnijim opredjeljenjima nau~noistra`iva~kog kadra u Institutu. Zahvaljuju}i ~injenici da su u Institutu radili gotovo svi najbolji orijentalisti sa ovih prostora, Orijentalni institut je izrastao u jednu od najuglednijih nau~nih institucija u Bosni i Hercegovini u oblasti humanisti~kih nauka. Dugo bi trebalo da se navedu svi oni koji su ostavili dubok trag ne samo u historijatu Orijentalnog instituta nego i u oblasti orijentalistike kako u Bosni i Hercegovini, tako i na Balkanu, a i {ire. Pa ipak, ne mogu a da ne spomenem bar one koji nisu vi{e me|u nama, po~ev od akademika Branislava \ur|eva, koji je zaslu`an za po~etak rada Orijentalnog instituta kao samostalne nau~noistra`iva~ke institucije, akademikâ Nedima Filipovi}a i Avde Su}eske, vrsnog poznavaoca {erijatskog prava Hamida Had`ibegi}a, priznatih osmanista Hazima [abanovi}a, Adema Hand`i}a, E{refa Kova~evi}a, Fehima Spahe, Med`ide Selmanovi}, Du{anke Bojani}, zatim arabista Teufika Mufti}a, Besima Korkuta, Omera Mu{i}a, Muhameda Muji}a, Sulejmana Grozdani}a i Ismeta Kasumovi}a, kao

Dva makroprojekta
Trenutno se u Institutu radi na dva makroprojekta: jedan iz oblasti op}e (dru{tvene, politi~ke i vojne) historije, a drugi u oblasti kulturne historije Bosne i Hercegovine u doba osmanske vlasti. A pojedini projekti, koji su ra|eni u Orijentalnom institutu, objavljeni su i u prijevodima na engleski i arapski jezik. Tako je na engleskom jeziku objavljena knjiga Amira Ljubovi}a Logi~ka djela Bo{njaka na arapskom jeziku, kao i knjiga Esada Durakovi}a Orijentologija - univerzum sakralnog teksta, dok je Prozna knji`evnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima autorâ Amira Ljubovi}a i Sulejmana Grozdani}a, kao i knjiga Besima Korkuta Arapski dokumenti u Dr`avnom arhivu u Dubrovniku iza{la na arapskom.

i poznatog za{titnika i ~uvara materijalne ba{tine Alije Bejti}a, te iraniste D`emala ^ehaji}a i posebno Saliha Trake, koji je pored svog nesumnjivog doprinosa u nau~nom i stru~nom radu, sve nas zadu`io pru`aju}i nam uvijek nesebi~nu pomo}. Rezultate svoga rada saradnici Orijentalnog instituta objavljuju u ~asopisu Prilozi za orijentalnu filologiju, koji je pokrenut odmah nakon osnivanja In-

stituta i u kojem se objavljuju samo originalni istra`iva~ki radovi. Od prvog broja (1950.) pa do danas Prilozi za orijentalnu filologiju sa~uvali su svoj nau~ni i stru~ni profil. Pored Priloga, rezultate svojih istra`ivanja saradnici Orijentalnog instituta objavljuju i u drugim izdanjima Instituta. U seriji Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia objavljuju se historijski izvori zna~ajni za izu~avanje

pro{losti Balkana - do sada je iza{lo 12 knjiga iz ove serije. U ediciji Posebna izdanja, u kojoj se objavljuju monografije o pojedinim temama ili autorima objavljene su 33 knjige, od toga od 2000. godine do danas 10 knjiga. Pored toga, svoje knjige, studije i druge nau~noistra`iva~ke radove saradnici Instituta publikuju i u drugim izdava~kim ku}ama, te drugim nau~nim i stru~nim ~asopisima u zemlji i inostranstvu. Neka od tih djela predstavljaju kapitalne radove iz pojedinih oblasti na{e orijentalistike i slu`e kao nezaobilazna literatura i studentima i nau~nim radnicima u izu~avanju jezika, knji`evnosti, historije i drugih srodnih oblasti.

Saradnja i nau~ni skupovi
Orijentalni institut u okviru svoga rada povremeno organizuje nau~ne skupove kao jedan od oblika razmjene nau~nih iskustava i upoznavanja sa radom drugih nau~noistra`iva~kih ustanova i pojedinaca koji se bave srodnim problemima. Krajem 2007. u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Sara-

Kadrovi i organizacija
Danas kadrovsku strukturu Orijentalnog instituta ~ini 20 zaposlenih: 6 doktora nauka, 6 magistara, jedan saradnik na doktorskom studiju u Americi, tri na postdiplomskom studiju, bibliotekar i tri administrativna radnika. Organizaciono, Institut ~ine tri odjeljenja: Historijsko odjeljenje - u kojem se obra|uju i publikuju historijski izvori za historiju naroda BiH i omogu}uje njihova upotreba u nau~ne svrhe; Filolo{ko odjeljenje - u kojem se obra|uje i publikuje orijentalna rukopisna gra|a i drugi izvori za kulturnu historiju BiH, prou~ava kulturna ba{tina BiH na orijentalnim jezicima, prou~avaju arapski, turski i perzijski jezik i njihove knji`evnosti i kulture, te ispituju njihovi elementi u bosanskom jeziku i kulturi i Odjeljenje za biblioteku i dokumentaciju-sastoji se od arhiva, rukopisne zbirke, stru~ne biblioteke

i fonda izdanja Instituta, kao i drugih dokumentaciono-informativnih materijala i sredstava. U Odjeljenju se prikuplja, sre|uje, ~uva i obra|uje arhivska i rukopisna gra|a, knjige i ~asopisi i obavljaju svi poslovi vezani za njih. Arhiv danas posjeduje tek nekoliko sa~uvanih sid`ila iz stare zbirke i brojne fotokopije iz arhiva Perdsjedni{tva vlade u Istanbulu, arhiva Tapu ve kadastro iz Ankare, Vakufskog arhiva iz Ankara, kao i Zbirku dokumenata i prijevoda koju smo dobili od ANUBiH. Rukopisna zbirka se sastoji od 108 rukopisnih kodeksa sa 203 djela od kojih je samo mali broj manuskripata iz nekada{nje rukopisne zbirke. Biblioteka Orijentalnog instituta danas broji oko 9.500 bibliografskih jedinica, me|u kojima i 1079 knjiga - poklon porodice na{eg nekada{njeg saradnika Hamida Had`ibegi}a, zatim 1362 primjerka periodike i 120 naslova ostalih ~asopisa.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38 [TAMPA•TISAK•PRES
Milan Je`ovica, slova~ki dr`avni tajnik

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U pribli`avanju EU gra|anima

POMOGLA NAM JE I CRKVA
Slova~ka je profitirala ulaskom u EU, ka`e dr`avni tajnik Je`ovica, jer su iskoristili novonastale uvjete, ali i zbog ~injenice da i oni kreiraju budu}nost Europe koja se ti~e i njih samih
Vjesnik, Zagreb Slova~ki dr`avni tajnik Milan Je`ovica bora vio je nedavno u Zagrebu, gdje je su djelovao na konferenciju Ministarstva vanjskih poslova pod na zi vom “Ko mu ni ci ra nje Europe“. Tom prigodom razgovarali smo s Je`ovicom o slova~kom is kus tvu na pu tu u Europsku uniju, prednostima ulaska u EU i slova~koj komunikacijskoj strategiji. Koje su klju~ne stvari koje je Slova~ka dobila, odnosno izgubila ulaskom u EU? - Te{ko mi je govoriti o negativnim posljedicama ulaska u Europsku uniji jer ih do sada nisam vidio. Prednosti su, s druge strane, velike. Ne samo {to smo postali dio koncepta slobode na kojem se temelji EU, nego sjedimo za istim stolom s ostalim zemljama ~lanica ma u Bruxel le su. Na taj na~in mo`emo kre ira ti bu du}nost Europe, utjecati na odluke koje se donose i profitirati od tih odluka. mirali poreznu politiku. To je djelomi~no bilo povezano s EU-om, jer smo bili u pregovorima, no odluka je bila na{a. Kada smo u{li u Uniju 2004., Slova~ka je iskoristila novostvorene uvjete. Potkraj devedesetih je bila poznata po proizvodnji tenkova. Danas vi{e ne proizvodimo ni jedan tenk. No zato smo postali europski Detroit. Volkswagen je bio prili~no aktivan, do{ao je Peugeot pa Kia, i to svi nakon na{eg ulaska u Europsku uniju. ^lanstvo je sigurno pomoglo ugledu zemlje, no to nema veze samo s Uni jom. Sa ma ze mlja mora biti proaktivna, a ~injenica da postajete dio golemog tr`i{ta od 500 milijuna ljudi mo`e samo pomo}i. Mo`ete li usporediti europski put Slova~ke i Hrvatske? - Slova~ka je postala slobodna 1989. kada smo rekli da se `elimo vratiti u Europu. Osam godina kasnije Slova~ka je bila isklju~ena iz procesa u kojem su bili na{i susjedi. Imali smo demokratski deficit tada{nje vlade, no to su promijenili izbori 1998. Ljudi su dali mandat vladi da ih vrati u Europu. Trebalo nam je nekoliko godina da zavr{imo pregovore, pristupni ugovor potpisali smo 2003., a 2004. smo u{li u EU. Hrvatska pri~a je posebna. Sje}am se prije pet godina razgovora o po~etku pristupnih pregovora kada su neki tvrdili da Hrvatska nije spremna pregovarati jer ne `eli sura|ivati s Ha{kim sudom. Mi smo ozbiljno shvatili hrvatsku la u ni{ta, premijerka potpuno proizvoljno i bijesno poru~uje da je zemlja na putu izlaska iz krize, a Rohatinski bi, ka`e, rezao pla}e, mirovine i rodiljne naknade, kojima je ona jedina ~uvarica. Jadranka Kosor zapravo je ~uvarica Potemkinovih kulisa. Ne ~uva ona standard stanovni{ tva, ne go od ga|aju}i nu`ne re for me sa mo po ve}ava njihovu kona~nu cijenu. Ne brani mirovine, nego radi u korist sloma mirovinskog sustava. Ne briga je za hrvatsku djecu, nego ih gura u du`ni~ko ropstvo. Rodiljne naknade koje danas dijeli neke }e budu}e generacije morati vra}ati. Ali nije sva nevolja u ustrajno poraznim ekonomskim pokazateljima. Nije ni u premijerkinoj demagogiji. Ni u nje nom pum pa nju izmi{ljenog optimizma. Izjaspremnost i dali uvjerljive argumente da je Hrvatska spremna za EU. Puno ste toga pro{li u pet godina. Sportskim rje~nikom re~eno, imali ste dobar po~etak i sada morate imati dobar fini{. Puno ste napravili, no postoje jo{ neke stvari koje morate zavr{iti. Ipak, vrlo ste blizu cilja.

Uspje{na kampanja
Je li Slova~ka imala problema s javnom potporom ulasku u EU? - Slova~ka je odr`ala referendum iako po zakonu to nismo trebali u~initi. @eljeli smo referendum da bismo imali ~isti mandat. Htjeli smo to ~uti od ljudi. Jedino {to nas je brinulo jest ho}emo li privu}i 50 posto bira~a, koliko je potrebno da referendum pro|e. Na kraju je vi{e od 90 posto onih koji su iza{li glasalo za ulazak. To je jedini referendum koji je pro{ao u modernoj povijesti Slova~ke. Vjerujem da ste imali dobru ko mu ni ka cij sku stra te gi ju. Imate li neki savjet za Hrvatsku? - Prvo morate zavr{iti put na koji ste krenuli prije pet godina. Drugo, komunikacijska kampanja je uspje{na kada dopire do svih ljudi u zemlji. Tre}e, kampanja je uspje{na kada uklju~uje razli~ite aktere. Nama su tako pomogli i mediji, i nevladine organizacije, i poslovni sektor pa i Crkva. Bilo je puno inovacija u kampanji, `eljeli smo objasniti mladima sve prednosti EU-a i na kraju je bilo uspje{no.
Relja DU[EK

Europski Detroit
Je li ~lanstvo u Uniji utjecalo na razvoj slova~kog gospodarstva? - Kada je nova vlada do{la na vlast 1998., na{e je gospodarstvo bilo u jako lo{em stanju. Bili smo u velikim dugovima i tada smo krenuli sa strukturnim reformama. Promijenili smo zakon o radu, motivirali lju de da ra de, stvo ri li bo lje uvjete za strana ulaganja, refor-

REFERENDUM @eljeli smo referendum da bismo imali ~isti mandat. Htjeli smo to ~uti od ljudi. Jedino {to nas je brinulo jeste ho}emo li privu}i 50 posto bira~a, koliko je potrebno da referendum pro|e. Na kraju je vi{e od 90 posto onih koji su iza{li glasalo za ulazak. To je jedini referendum koji je pro{ao u modernoj povijesti Slova~ke

Premijerka od ta{tine vi{e ne vidi
Linija `ivota
Kosor ne ~uva standard gra|ana. Odga|aju}i reforme, pove}ava im cijenu
Jutarnji list, Zagreb U Hrvatskoj }e se sada lak{e i bolje `ivjeti - sve~ano je u po vo du upo ko je nja ve li kog hara~a objavila Jadranka Kosor, im pli ci te po ku {a va ju}i da prestanak napla}ivanja kriznih po re za pred sta vi kao vlastitu veliku zaslugu. Ali njena izjava raskinkava tek mehanizam onoga {to premijerka smatra svojim uspjesi ma: kad vla da ju}i dr`avu neodgovornim i suludim tro{enjem dovedu na rub bankrota, onda narodu razre`u neka plati ceh; nakon {to mu dodatno iscijedi skoro tri milijarde kuna, Vlada pretendira da joj se na ukidanje hara~a i povratak na startnu poziciju uzvrati velikom zahvalno{}u, kao da je oplindranima ne{to poklonila. Premijerka po funkciji mora bi ti op ti mis ti~na, ali ne smi je bi ti ne re al na i autis ti~na. Njene najave o po~etku bo ljeg `ivo ta su da ra ju se s crnim pesimizmom kvalificiranih adresa, od Svjetske banke do guvernera Rohatinskog, koje tvrde da se ekonomska kriza dramatizira, a oporavak odga|a. U~inak krize u Hrvatskoj tri je puta te`i nego u Europi, revizija lo{ih o~ekivanja na one jo{ gore, nova eksplozija otpu{tanja s tridesetak tisu}a no vo ne za po sle nih do pro lje}a, armija onih koji su izvan svijeta rada (umirovljenici i ne za po sle ni) ve}a od bro ja onih koji jo{ rade… Na guvernerovo `aljenje {to se Hrvatska prije godinu i pol nije obratila MMF-u, s implicitnom optu`bom da je Vlada dragocjeno vrijeme profu}ka-

ve Jadranke Kosor pokazuju mnogo ozbiljniji defekt: vladaju}i se nisu spremni suo~iti s realno{}u. Nojevski zabijaju glavu u svoje fal{ konstrukcije. Produciraju la`i. Ne mogu istini pogledati u o~i. Na djelu je opasan poreme}aj ne gi ra nja stvar nos ti. Premijerka ne vidi ono {to je svima bjelodano: da Hrvatska dno krize jo{ nije dotakla. Njoj se pri~inja oporavak. Uvjerena je da samo jo{ malo mora izdr`ati. Kao {to je uvje re na da je na rod podr`ava, da su lo{i rezultati anketa izmi{ljeni i problem joj pravi samo {a~ica bezrazlo`no ne pri ja telj ski ra spo lo`enih novinara. Jer, tko bi mogao da nju ne voli, da joj ne prizna genijalnost. Ta{tina ju ~ini slijepom, ba{ kao i njenog prethodnika.
Jelena LOVRI]

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 39

Ekonomija

[ampioni s najslabijim
Na`alost – nismo lideri. Mo`da u tenisu i ko{arci, ali u ekonomiji nismo sigurno. Psihologija je jako va`na u biznisu i optimizam je ponekad dobar, ali osim {to se zavaravamo blagim podacima o rastu, mogli bismo malo vi{e da prionemo na posao – kritikovao je Spasojevi}. Sli~no mi{ljenje deli i Miodrag Kosti}, vlasnik „MK Komerca” Dovoljno je, ka`e, da . pogledamo svetsku listu konkurentnosti i jasno }e se videti gde smo u odnosu na region. Na pitanje da li je video neku konkretnu vajdu od rasta BDP-a, on priznaje je njegovo izvozno orijentisano preduze}e proizvodnju ove godine pove}alo za 35 odsto. Me|utim, ono {to sada vidi kao problem jeste mnogo nezaposlenih, a on i dalje ne mo`e da prona|e stru~an kadar. – Obrazovni sistem ne stvara zanimanja koja privreda tra`i. Ve} go di na ma ne mo gu da na|em tehnologa za preradu {e}era – po`alio se Kosti}. ]el-Morten Jonsen, predsednik Saveta stranih investitora, ne misli da je va`no da li }e neko Srbiju samo nazvati liderom u regionu. Bitnije je da se ekonomski rast oseti u realnom sektoru, dodaje. – Oporavak se vidi. I to je dobro, ali je jo{ nedovoljan da podstakne zaposlenost. To je problem ~ijem re{avanju vlada sada mora da posveti pa`nju. Guverner Dejan [o{ki} rekao je da }e slede}e godine privredni rast biti tri do 3,5 odsto i zato 2011. godinu vidim kao period u kome }e broj zaposlenih po~eti da raste. Me|utim, vrlo va`an preduslov za to jeste i da poraste poverenje u sistem. Jer, zaposlenost obi~no kaska za ekonomskim oporavkom. I to nije karakterisme|unarodne ekonomske studije, podse}a da su pro{le godine i Albanija i Kosovo imali pozitivne stope rasta, a i ove }e godine imati vi{e stope rasta od Srbije. Pad je lane bio manji u Makedoniji i jednak u Bosni i Hercegovini, a sli~no }e biti i sa rastom ove godine. Kriza je dublja i te`a u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumuniji. – To je kada je re~ o bruto doma}em proi zvo du, odno sno onome {to kao privreda stvaramo. Me|utim, kada je re~ o zaposlenosti, pad je u Srbiji bio daleko ve}i nego u svim pomenutim zemljama. Tako da nije jasno u odnosu na koje je zemlje i u ~emu je Srbija {ampion? Uop{te, o toj se temi obi~no toliko maglovito pi{e i raspravlja da je te{ko utvrditi o ~emu je uop{te re~. Recimo, Srbija je bila prinu|ena da tra`i podr{ku MMF-a, {to obi~no zna~i da su makroekonomski problemi ozbiljniji nego u zemljama koje nisu morale da se obrate ovoj me|unarodnoj finansijskoj organizaciji – smatra Gligorov. Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu, smatra da je svaki, bilo kakav rast – dobra vest. Druga stvar je da li }e gra|ani te efekte osetiti kroz pove}anje plata i pove}anje zaposlenosti. – Na`alost, u narednom periodu ekonomski rast }e morati da bude ve}i iznad prose~nog, dok }e plate i penzije stagnirati. Mora}e vi{e da se {tedi, a manje da se tro{i. To ne}e doprineti boljem rastu standarda odmah, ali bez te pre tpos tav ke bu du}nost }e nam biti mnogo te`a – pesimisti~an je Zec.
Anica NIKOLI]

EKONOMSKIM USPJEHOM
Nije va`no da li }e neko Srbiju nazvati regionalnim liderom, bitnije je da ekonomski rast osjete privreda i gra|ani – ka`e ]el-Morten Jonsen, predsjednik Savjeta stranih investitora
Politika, Beograd Tri de set dvo go di{ nji Ivan, in`enjer elektronike, nema nikakve vajde od toga {to je pro{le godine ekonomski pad srpske privrede bio najni`i u regionu, a {to je ove godine stopa rasta u Srbiji najvi{a. Ve}ina njegovih ro|aka i prijatelja, koji su tokom krize ostali bez posla, kao provokaciju shvataju izjave dr`avnih zvani~nika da je na{a zemlja po rastu bruto doma}eg proizvoda lider u regionu. Kako ka`e Ivan, niti razumeju tu apstraktnu formulaciju, niti vide kako se na njih taj „boljitak” prenosi. Naprotiv. – Brine me to {to je mnogo ljudi ostalo bez posla. Jer, u slu~aju da moja firma prestane s radom, te{ko }u i ja na}i drugi posao. Prose~na plata u Srbiji manja je nego pro{le godine, a cene su znatno ve}e, naro~ito kad ih prera~unam u evre. Ne znam samo po ~emu smo {ampioni. Mo`da po nezaposlenosti. Jeste da mi je plata pola na belo, pola na crno, ali imam sre}u {to platu primam u evrima tako da me stalne promene kursa mnogo ne zabrinjavaju. Ali ne mo`e ni meni da bude dobro ako je svima oko mene lo{e – ka`e Ivan.

Prosje~na plata u Srbiji manja je nego pro{le godine

DUBOKA KRIZA Vladimir Gligorov, profesor na Be~kom institutu za me|unarodne ekonomske studije, podsje}a da su pro{le godine i Albanija i Kosovo imali pozitivne stope rasta, a i ove }e godine imati vi{e stope rasta od Srbije. Pad je lani bio manji u Makedoniji i jednak u Bosni i Hercegovini, a sli~no }e biti i sa rastom ove godine. Kriza je dublja i te`a u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumuniji
ti~no samo za Srbiju, ve} je pravilo u svim zemljama sveta. Jednostavno, u periodu oporavka poslodavci su jo{ oprezni prilikom zapo{ljavanja novih ljudi. Sa porastom poverenja pora{}e i broj zaposlenih – smatra predsednik ovog Saveta. Inflacija je drugi problem sa kojim se ulaga~i sre}u, dodaje Morten Jonsen. Naro~ito, jer se sa prvim znacima ekonomskog oporavka pojavio i veliki broj zahteva za pove}anje javne potro{nje, isti~e. – I pre nego {to se ekonomija stabilizovala pri~a se o ve}em tro{enju novca, {to posao centralne banke, kada je o odbrani cena re~, ~ini skoro nemogu}im. Nije vreme za tro{enje. Sada treba biti prili~no oprezan kada je bud`etska politika u pitanju. Ako se fiskalna politika vodi u dobrom smeru, monetarna politika mo`e da bude dobar partner. Centralna banka ne mo`e da re{i sve probleme. Srbija na sebe ne sme da preuzme taj rizik da u zna~ajnijoj meri pove}a javni dug. To bi naru{ilo poverenje u sistem. Kako kod stranih kreditora, tako i kod investitora – dodaje na{ sagovornik.

Prionuti na posao
Ni Toplica Spasojevi}, generalni direktor ITM grupe, ne vidi po ~emu su to srpski privrednici {ampioni u odnosu na kolege iz regiona. – Njihovi bilansi su bolji od na{ih. Kamate na kredite u susedstvu su ni`e nego kod nas. Kurs je stabilniji. Imam utisak i da dr`ava ko le ge iz re gi ona mnogo vi{e podr`ava, poma`e njihovu izvoznu ekspanzi ju.

Smanjiti potro{nju
Vladimir Gligorov, profesor na Be~kom in sti tu tu za

Danas, Beograd Predsednik DPA i op{tine Pre{evo Ragmi Mustafa izjavio je da }e „albanski politi~ki predstavnici iz dr`ava Zapadnog Balkana“ tra`iti formiranje „prirodne Albanije“. Mustafa je u~estvovao na skupu albanskih politi~ara u Tirani na poziv politi~kog analiti~ara Ko~e Danaja. Nije to, ka`e Mustafa, ni slu~ajno pri~a o Velikoj Albaniji. Nije rekao od koga }e tra`iti „Prirodnu Albaniju“ niti kakav odgovor o~ekuje. , Kakva je sudbina velikodr`avnih projekata na Balkanu? Ideja Velike Srbije propala je sa „Bljeskom“ i „Olujom“ i odlukom Milo{evi}a da Srbe u Hrvatskoj 1995. pusti niz vodu, sa stavljanjem BiH pod kontrolu me|unarodne zajednice, sa odlaskom „drugog oka u glavi“ koje danas zbori crnogorski,

Redakcijski komentar

Velika Albanija
a Pobjeda se {tampa na latinici ,sa ~vrstom re{eno{}u Srbije da u|e u EU. @ivi jo{ samo u „ideologiji srpskog nacionalizma“ Vojislava [e{elja i u „institucijama“ poput Vlade Republike Srpske Krajine u egzilu i pesmama navija~a. Ideja Velike Hrvatske (da ne ka`emo NDH) propala je sa sunovratom plana o podeli Bosne, sa marginalizacijom Hrvata u BiH, sa pridru`ivanjem Hrvatske NATO i ~vrstom re{eno{}u da u|e u EU. @ivi samo u programima bizarno ekstremnih desni~arskih stranaka, u glavi pokojeg sve}enika, Tompsonovim i, dabome, navija~kim pesmama. Ideja Velike Bugarske u ropotarnici isto ri je zavr{i la je mno go pre: sa okon~anjem Drugog svetskog rata, poluvekovnim tavorenjem u Isto~nom lageru, sa propa{}u komunizma i na kraju ulaskom u EU i NATO. U nju, opet, veruju jedino bugarski desni ekstremisti koji pevaju o „svojoj“ Makedoniji, ili antiromska i antiturska, istina parlamentarna i ~ak evroparlamentarna (!) partija Ataka. Sli~no je i sa idejom Velike Ma|arske koja je smrtonosni udarac dobila sa propa{}u Austrougarske, da bi na krat-

ko `ivnula za vreme nacista. Danas je jednako ostvariva kao i kom{ijski velikodr`avni projekti, uprkos `eljama „Pokreta 64 `upanije“ i podozrenju koje je izazvao Zakon o dr`avljanstvu. Mogu}e je stvaranje dr`ave Velike Albanije, ali pod odre|enim uslovima: da se ostvari vizija Dragana Todorovi}a o propasti EU, da se raspadne NATO, da Mihalkov proglasi Putina za imperatora koji potom kre}e u ispravljanje istorijskih nepravdi, a Angela Merkel dovede do ekstrema pri~u o krahu multi-kulti projekta, postane firer(ka) i po~ne da stvara lebensraum. Naravno, ako se sve to ipak ne dogodi, ogromnu {tetu mogu u svako doba da naprave oni koji sanjaju velikodr`avni san. To i ~ine kada pominju „prirodne granice“ i sumanuto zahtevaju reviziju odluka od pre 100 i vi{e godina.

40

POMO] U KU]I

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Ljekovitost kestena

Ako je mala kuhinja
Male kuhinje mo`ete odli~no da slo`ite ako ih postavite u obliku slova L ili U. To su najbolja rje{enja za mali prostor iz vi{e razloga, prije svega zbog prakti~nosti, prilikom kuhanja sve je nadohvat ruke. Osim toga, na taj na~in se vizualno odvaja (pregra|uje) prostor kuhinje od ostatka stana. Naj~e{}i na~in pregra|ivanja prostora kuhinjskim elementima je visoki {ank ili radna plo~a. Ispod radne plo~e su obi~no kuhinjski elementi, pa se tako {tedi prostor, a ista radna plo~a mo`e da poslu`i umjesto kuhinjskog stola za dvije ili tri osobe. Drugo ~arobno rje{enje za malu kuhinju su ugradni elementi, koji vi{e nisu tako skupi. Ma{ine za pranje posu|a danas se prave u raznim dimenzijama, tako da je mo`ete ugraditi u donje elemente, a fri`idere i rerne mo`ete da stavite u vise}e elemente, {to je ogromna u{teda prostora, jer dobijate ve}i prostor za odlaganje ispod i iznad aparata.

Bogat kalijem,

siroma{an
Kod ku po vi ne kes te na obratite pa`nju da su plodovi ve}i, sjajni, bez rupica na ljusci i ~uvajte ih na hladnom mjestu do dvije sedmice. Iako je plod kestena vrlo hranjiv, te{ko se probavlja. U kestenu su od minerala najzastupljeniji natrij i kalij, a od vitamina vitamin C i B12. Sadr`i tako|er i vitamine B grupe, vitamin A i C. Bogat je kalijem i fosforom, a sadr`i i kalcij, magnezij, sumpor, hlor, `elje zo, ba kar, mangan. Budu}i da je bogat kalijem a siroma{an natrijem, preporu~uje se u dijeti bolesnika s bubre`nim i kardiovaskularnim oboljenjima. Kesten je namirnica visoke ener get ske vri je dnos ti; 100 grama pe~enog kestena sadr`i 245 kcal. Pe~eni ili kuhani kesteni vrlo su omiljeno i ukusno jelo, osobito oni od velikih i oplemenjenih vrsta (maruni). Pe~eni kesten ima ve}u energetsku

natrijem
Stoga se preporu~uje u dijeti bolesnika s bubre`nim i kardiovaskularnim oboljenjima
vrijednost, ve}u koli~inu bjelan~evina, masti, vitamina i dvos tru ko ve}u ko li~inu uglji ko hi dra ta. Is to ta ko, sadr`i vitamin E i fitohemikalije, koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu. Kuhani kesten sadr`i ve}u koli~inu mineralnih sastojaka. Sadr`i vitamine B1, C i K, te ne{to mineralnih soli. ^aj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod lije~enja hripavca, bronhitisa, astme i sli~nih tegoba s di{nim organima. Oguljeni kesteni mogu se kuhati, po{irati u crvenom vinu ili mlijeku ili pak pirjati na maslacu za ukra{avanje jela. Pire od kestena mo`e se dodati u juhu ili u umake, koji se poslu`uju uz divlja~. Ujedno, kesten pire s dodatkom {e}era i {laga pretvara se u omiljenu zimsku poslasticu.

Aspirator pravo rje{enje
Ako ste u mogu}nosti da za svoju kuhinju odvojite ~ak sa dva zida, uspjeli ste u `ivotu. Na jedan idu vise}i elementi, radna plo~a i sudopera, dok na zid preko puta smje{tate fri`ider, {poret i jedan mali radni dio. Idealni materijali za male kuhinje su drvo i staklo. Pjeskirano staklo daje malim prostorima prozra~nost, tako da slobodno i svoje klaustrofobi~ne prijatelje mo`ete da poslu`ite kafom u va{oj minijaturnoj kuhinji. U malim kuhinjama nema prozora. Aspirator je zato pravo rje{enje. Oni danas spadaju u jeftinije kuhinjske elemente, jednostavno se postavljaju, a odvodnu cijev mo`ete da smjestite u otvor za od`ak, koji se ne koristi.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Gumene ~izmice hit jeseni
Ne morate se probuditi najki{nijeg jutra u godini da biste po`eljeli gumene ~izme. Uz to {to su prakti~ne, toliko su “in“ i ove sezone da djevojke za njimapose`u i za sun~anih dana, kada ih nose uz kratke hla~ice ili mini suknjice. Tigrasto ili leopard-izdanje gumenjaka ove je sezone najmodernije. @ivotinjski uzorak po`eljan je na odje}i, ba{ kao i na modnim dodacima, {to sugeriraju i najve}i svjetski, kao i ve}ina najpoznatijih doma}ih dizajnera. Geometrijskioblicitako|er su vrlomoderni, a na gumenim~izmamaapsolutno su neizostavni. Jednobojne crne ili bijele, u jarkim bojama, svih mogu}ih uzoraka, koje mo`ete zamisliti, gumene ~izme su modni dodatak bez kojeg vam ova jesen ne smije pro}i.

Kesten-plo{ke
Potrebno:
12 dag {e}era 4 jaja 6 dag bra{na 8 dag propasiranog kestena 1/4 vre}ice pra{ka za pecivo
za kremu:

Priprema:
Polovicu {e}era i `umanjke pjenasto izmije{ajte, dodajte propasirani kesten, bra{no pomije{ano s pra{kom za pecivo i snijeg od bjelanjaka u koji ste umije{ali drugu polovicu {e}era. Dobivenu smjesu stavite u dobro nama{}enu tepsiju i pecite oko 30 minuta na tem pe ra tu ri od 185 ste pe ni. Ohla|en kola~ prere`ite napola, prema`ite kremom i prekrijte drugom polovicom. Ukrasite istom kremom i izre`ite kola~ na plo{ke. Za kremu {e}er, `umanjak i to plo mlijeko mije{ajte u vru}oj vodi da se ma lo zgu sne, za tim ohla di te. Do dajte pjenasto izmije{an maslac, propa si ra ni kes ten i rum, pa la ga no izmi je{ajte.

Produ`ite vijek parfemu
Umjesto od prirodnih tvari, parfemi se danas uglavnom izra|uju od sintetskih hemikalija. Kori{tenje umjetnih sastojaka, ukoliko ih ne ~uvate na ispravan na~in, rezultira kra}im rokom trajanja. Parfemi visoke kvalitete rade se tako da sastojci sli~nog mirisa djeluju tokom sve tri faze. Kod dobrog parfema zato nema velike promjene mirisa tokom vremena. Me|utim ako se dugo ~uva, pojedine note mogu izlapiti ili se promijeniti. Parfeme ~uvajte u hladnim, suhim i tamnim prostorima, poput ladica u spava}oj sobi ili u ormaru. Treba ih dr`ati u kutijama ili vre}icama iz kojih ste istisnuli zrak, {to tako|er produ`uje vijek trajanja. Parfeme najdu`e koristite tri do pet godina nakon kupnje. Oni koji sadr`e umjetne sastojke du`e se i ne mogu ~uvati.

8 dag {e}era 1 `umanjak, 1 ka{ika ruma 1/2 dl mlijeka 7 dag maslaca 12 dag propasiranog kestena

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Kingstong je predstavio svoju novu generaciju SSDNow V+ solid-state diskova (SSD), Kingston SSDNow V+100. Novi V+100 donosi kompanijama prihvatljivo rje{enje za produ`etak radnog vijeka ve} postoje}ih, instaliranih sistema, dok u isto vrijeme zadovoljava o~ekivanja korisnika. Nova serija posjeduje unaprije|enu funkciju za kolekciju nepotrebnih podataka koja nije zavisna od operativnog sistema, i time predstavlja dobru opciju za produ`etak `ivotnog vijeka starijih korisni~kih sistema. Performanse V+100 su tako|er pove}ane za 25 posto, omogu}avaju}i time jo{ efikasniji transfer podataka u pore|enju sa starijom generacijom.

41

Gigabyteovanajmo}nijakarticabazirana na GF100grafi~komprocesoru, GeForce GTX 480 SuperOverclockposjedujekarakteristike koje bi mo`da mogle ~ak da u sjenu bace i nastupaju}u GeForce GTX 580 karticu. Ova kartica se mo`e prednaru~iti na odre|enim tr`i{tima Evrope za 437.55 eura. Za ovu, ne ba{ malu cifru, kupci dobijaju 12+2 fazni dizajn, dual slot rashladnorje{enje sa tri ventilatora(Wind Force 3X), dual BIOS, 480 CUDA jezgara, radnitaktgrafi~kogprocesora od 820MHz (700MHz je referentni), radni takt shader procesora od 1620MHz, kao i 1.5GB GDDR5memorijekojaradi na 3800MHz. Od opcija povezivanja dostupni su dualDVI i HDMI izlazi.

Super Overclock

Kingston generacija SSD

SeaMonkey 2.0.10

Seamonkey je web pretra`iva~, napredni e-mail i newsgroup klijent, IRC chat klijent i alat koji HTML editovanje ~ini lahkim – jednom rje~ju sve {to vam je potrebno da biste iskoristili internet do krajnjih granica. Tabovano pretra`ivanje vam obezbje|uje bolji na~in za surfanje internetom, tako da vi{e niste prisiljeni da otvarate svaku stranicu u novom prozoru. Sa druge strane, pop up blocker vam poma`e da surfate bez prekidanja od dosadnih reklama. Menad`er slika omogu}ava blokiranje iritiraju}ih slika i ubrzavanje prikazivanja internet stranica. Nova verzija donosi sigurnosnu popravku koja zatvara jednu slabu ta~ku koja je ve} bila iskori{tavana.

Sa softverom pod nazivom ooVoo mo`ete da se pove`ete sa bilo kim u bilo kom trenutku ostvaruju}i video poziv, video poruku, telefonski poziv, tekstualnu poruku ili sli~no. Kori{tenjemovogsoftvera omogu}ava vam se da se na|ete licem u lice sa osobama sa kojima ne mo`ete da se sretnete li~no. ooVoo ~ini `ivot zabavnijim i lak{im. Karakteristikeovogsoftverauklju~ujudvosmjernevideopozive, snimanje i slanje video poruke du`ine jedne minute, kreiranje video chat sobe koja je ugra|ena na Web sajt, {estosmjerni tekstualni chat, te slanje fajlova veli~ine do 5MB odjednom. ^ak i va{i prijatelji koji nemaju ovaj softver mogu da se pridru`e razgovoru koriste}i pretra`iva~.

OoVoo 2.9.075

Blekko pokrenuo internet - tra`ilicu

LG

Sedam glavnih kategorija
Kreatori Blekkoa su svjesni da ne mogu konkurirati Googleu i Bingu, te isti~u da im je cilj postati tre}a po popularnosti internetska tra`ilica. Prema njihovom mi{ljenju za profitabilno poslovanje }e im biti dovoljno jedan do dva miliona upita na dan. Nova pretra`iva~ka ma{ina pu{tena je u probni rad u ponedjeljak i za sada mu je klju~ni sastojak ne{to {to Google nema - ljudski faktor. Cilj je da poka`e samo rezultate lokacija koje su korisne i kojima se mo`e vjerovati, a za to koristi su`avanje pretra`ivanja na grupe lokacija koje su ljudi, a ne ra~unari, ocijenili kao najbolje izvore informacija o datoj temi. Blekko pregleda oko tri miljarde veb strana koje smatra vrijednim, ali za svaku datu temu pokazuje samo nekoliko najboljih rezultata. Te svoje skra}ene spiskove veb strana naziva slashtags, jer se dobijaju navo|enjem kriterijuma za su`avanje izbora (tag) iza kose crte (slash). Istovremeno poku{ava da izbjegne strane koje su nastale u tzv. farmama za uzgoj sadr`aja kakva je na primjer Demand Media koja otkriva {ta su popularne teme pretra`ivanja, a zatim iznajmljuje ljude da za male pare pi{u odgovaraju}e ~lanke o tim temama za lokacije kao {to je eHow.com. Blekko se dakle najvi{e oslanja na unosnu kategoriju koja se zove vertikalno pretra`ivanje, jer nudi rezultate samo na odre|ene teme, po{to su mnogi prije njega ve} zaklju~ili da je Google pobijedio u takmi~enju za pretra`ivanje cijelog veba (Microsof-

LCD panel s najtanjim okvirom
KREIRANJE Health, automotive, lyrics, colleges, personal finance, recipes, hotels, a korisnici mogu kreirati i vlastite kategorije te, ako `ele, dozvoliti i drugima da pridonose tim listama
tov Bing npr. nudi specijalizovano pretra`ivanje u domenima putovanja i zabave, a Yelp je popularan izbor kad treba prona}i lokalne kompanije). Korisnici koji ne{to tra`e u jednoj od sedam kategorija za koje Blekko smatra da su preplavljene bezvrijednim rezultatima – zdravlje, recepti, tekstovi pjesama, hoteli, automobili, koled`i i li~ne finansije – automatski vide skra}ene spiskove rezultata bez suvi{nih i nepotrebnih sadr`aja. Pored toga, omogu}eno im je da naprave i sopstvene upite na bilo koju temu, tako da pretra`iva~ tra`i informacije samo iz izvora koje smatraju relevantnim i povjerljivim. Korisnici mogu da tra`e rezultate pretra`ivanja samo sa jedne lokacije („iPad/Amazon“ pretra`uje samo Amazon.com tra`e}i informacije o iPadu), su`avaju oblast pretra`ivanja po tipu („June/people“ pokazuje ljude koji se zovu June) ili po temi „Obama/humor“ humoristi~ke lokacije na kojima se pominje ameri~ki predsjednik). Blekko je napravo na stotine takvih primjera, a korisnici mogu da prave svoje i revidiraju tu|e. Analiti~ari smatraju da je Blekko razvio kreativan pristup pretra`ivanju i da bi mogao postati popularan kao sekundarni pretra`iva~ za izvjesnu vrstu upita. Analiti~ari ocjenjuju da fokusiraje na kvalitet veb lokacija umjesto na njihov kvantitet ima svojih dobrih strana, jer nije bitno da za dati upit postoji 30 ili 40 miliona rezultata ve} da se informacija koja je potrebna ponudi na efikasan na~in. Google je pozdravio pojavu novog konkurenta, uz ocjenu da nadmetanje poma`e da se korisnicima ponude korisne informacije i ve}i izbor. LG i Samsung ve} se neko vrijeme takmi~e u tome ko }e predstaviti televizor s najtanjim okvirom, a trenutno u toj trci vodi LG novim 37in~nim LCD panelom. Novi LG-ev LCD panel ima svega okvir od dva i po milimetra na dnu i s desne strane zaslona, a s gornje i lijeve strane jo{ je tanji: milimetar i po. Ako napravite videozid od nekoliko ovakvih televizora, razmak izme|u zaslona bi}e gotovo neprimjetan: ~etiri milimetra. LG }e predstaviti novi LCD panel na sajmu FPD International 2010 koji se ovog mjeseca odr`ava u Japanu.

Super jeftine USB 3 memorije
Super Talentova USB 3.0 Express Duo memorija nudi sve prednosti USB 3.0, po cijenama USB 2.0 ure|aja. Express Duo kapaciteta 8 gigabajta tako u SAD-u ko{ta 14 dolara, a 16-gigabajtna verzija svega 29 dolara. Za nadati se da }e cijene biti sli~ne kad se ure|aji pojave u Evropi.

Bezbjednosni propusti

Google opet nagra|uje
Poslije uspje{nog programa nagra|ivanja hakera koji su pronalazili bezbjednosne propuste u web ~ita~u Chrome, iz Googlea sada poru~uju da }e nov~ano nagraditi one ko ji pro na|u bez bje dno sne propuste na web lokacijama ove kompanije. Google ovaj program naziva „eksperimentalnim“ i tvrdi da }e on motivisati bezbjednosne istra`itelje da propuste na web stranicama prijavljuju direktno Googleovom timu zadu`enom za bezbjednost. Zamisao je da Google sazna za propuste prije nego {to ih oni sa lo{om namjerom iskoriste. Zato, da bi se kvalifikovali, istra`iva~i prvo moraju da u tajnosti otkriju propust Googleovom timu prije nego {to javno objave prona|enu gre{ku. Za uzvrat, hakeri se kvalifikuju za nagrade u iznosu od 500 do 3.133 USD, u zavisnosti od ozbiljnosti propusta. Kompanija je ve} isplatila 50 takvih nagrada za propuste u Chromeu od njegovog predstavljanja pro{log januara. Me|utim, Google ne pla}a za prona|ene propuste za sve svoje proizvode. Nagrade za prona|ene propuste u Androidu, Picasi, ili aplikaciji Google Desktop ne postoje. Iz Googlea poru~uju da u~esnici ne bi trebalo da koriste automatizovane alatke za tra`enje propusta.

Iskori{tavanje prednosti USB 3
Japanski Green House predstavio je jednostavno rje{enje koje omogu}ava iskori{tavanje prednosti koje donosi USB 3.0. Radi se o ku}i{tu za 3,5-in~ne SATA diskove, a zahvaljuju}i podr{ci za posljednju verziju su~elja postizat }e se brzine prijenosa podataka znatno ve}e nego kod sli~nih rje{enja. Dimenzije ku}i{ta iznose 187 x 113 x 30 milimetara, te`ina bez ugra|enog diska je 360 grama, a podr`ani su diskovi s maksimalnim kapacitetom od dva terabajta. U prodaju na japansko tr`i{te ovo ku}i{te kre}e do kraja mjeseca po prera~unatoj cijeni od 37 dolara.

42

FELJTON

srijeda, 5. maj ~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Duhovna biografija (6)

Neuta`iva `e|
za obrazovanjem
Pi{e: Esad DURAKOVI]

Nisam mogao zamisliti da ostanem na imamskoj diplomi: u srednjoj {koli otvorili su se preda mnom horizonti koje sam morao istra`ivati. Bio je to nesavladiv nagon

Drugiprofesorkoji je odigraoizuzetnu ulogu u mome `ivotu bio je Husein \ozo. Ne sje}am se njegovih lekcija pojedina~no, ne bih mogaokazati{ta sam nau~iokonkretno iz nastavnogprograma kod njega, ali nam je davaonaprostoveli~anstvene lekcije o slobodi mi{ljenja, o potrebi za ljudskom otvoreno{}u, o vrliniotvorenog uma, o tome kako treba nastupati protiv svihvrstazatucanosti. Nikadvi{enisam imao takvog profesora! Od njega sam nau~io kako je samo Bo`ijaRije~neupitna, ali je ~ak i ona otvorena ljudskoj reinterpretaciji; monoteizam je neupitan, a o svemu drugom mo`e se razgovarati. \ozoje bio izvanserijski, netipi~an alim: ~ovjek koji je bio maksimalno slobodouman, veoma obrazovan, otvoren, ~ovjeknesumnjivorenesansnog duha i zna~aja u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini, kao i u cijelom islamskom svijetu, carevao rigidni tradicionalizam, zapravo konzervativizam. Dragocjeno je to {to smo imali takvogprofesoraupravo u toj `ivo-

tnoj dobi. Naime, srednjo{kolska dob je dob romanti~arskepobune, uzleta, otporakli{eima i stereotipima; to je dob u kojoj se slobodaduha omili mladome ~ovjeku kao najve}a vrijednost, tako velika da se pobunjuje protiv tradicionalnih autoriteta, ~ak i protivroditelja. Nisu tu u pitanju konkretni povodi pobune, njeni konkretni objekti, ve} je rije~ o tome {to ~ovjek u toj `ivotnoj dobi spozna dragocjenost i nu`nost slobode kao takve, spozna kako je osvajanje slobode apsolutni uslov osvajanja identiteta i subjektiviteta.

Su{tina zbivanja
Stariji obi~no ne razumiju su{tinu tih zbivanja pa se rogu{e zbog navodne mladi}ke osionosti, ali ve} tu, zapravo, izbija u mladom ~ovjeku ona klica koja }e se formirati kao plod avangardnosti, progresa. To je bio \ozo, i zato smo ga neizmjerno voljeli i po{tovali. U na{em uzajamnom odnosu mi smo instinktivno prepoznali te nemjerljivo dragocjene vrijednosti koje uspijevam, ~ini mi se, tek danas po-

Posljednja knjiga profesora doktora Esada Durakovi}a „Duhovna biografija“ uskoro }e iza}i iz {tampe, a izdava~ je sarajevska „Dobra knjiga“ Izedina [ikala. ^itaoci Oslobo|enja imaju jedinstvenu priliku pro~itati dijelove knjige jednog od najplodonosnijih autora u BiH i regionu. Autor je ro|en 1948. godine u Glavicama kod Bugojna; osnovno i srednje obrazovanje zavr{io u Sarajevu; 1972. diplomirao arapski jezik i knji`evnost na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gdje je 1976. zavr{io postdiplomski studij; 1982. odbranio doktorsku disertaciju na Filolo{kom fakultetu u Beogradu; 1991. zasnovao stalni radni odnos u Orijentalnom institutu u Sarajevu kao vi{i nau~ni saradnik; 1994. izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet Arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; 1996. godine izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Arapski jezik na ovom fakultetu; 1996. izabran u zvanje nau~nog tpuno objasniti. Jer, ono jest bilo vrijeme zanosa, a tek u ovo doba mo`e se taj zanos potezima pera skicirati. U ovome `ivotnom dobu sve postaje preglednije. O~aravaju}i predve~ernji purpur zapravo je koncentrirano iskustvo vascijeloga dana.

savjetnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu; 1998. povjerena mu je nastava za predmet Arapska knji`evnost na Filozofskom fakultetu; 1999. prevod „Hiljadu i jedne no}i“ progla{en Kulturnim doga|ajem godine; 2000. izabran za ~lana PEN-centra BiH; 2002. izabran za dopisnog ~lana Arapske akademije nauka u Damasku, Sirija; 2002. godine izabran za predsjednika Nau~nog vije}a Orijentalnog instituta u Sarajevu; 2003. dobitnik UNESCO me|unarodne nagrade Sharjah Prize for Arab Culture; 2004. izabran u zvanje redovnog profesora za oblast arapska knji`evnost; 2007. izabran za ~lana Dru{tva pisaca BiH; 2007. Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH dodijelilo mu je priznanje Autor godine za nau~no djelo Orijentologija; 2008. izabran za dopisnog ~lana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je veliki broj radova, prevodio sa arapskog jezika, pisao za mnoge medije u BiH i svijetu, gostovao na brojnim medijima... vanje u Medresi, {to je bezmalo veliki dio mladosti? Esad Durakovi}: Vi ste jednim dijelom u pravu. Naime, istina je da sam u ranoj mladosti imao strastven odnos prema vjeri. Ulaskom u vrtlo`no pubertetskodoba, nametnule su se

Izedin [ikalo: O~ito je iz Va{e biografije da niste ostali u slu`bi u Islamskoj za je dni ci. Ni je li to, ipak, neo~ekivano, s obzirom na ovo {to sam ~uo do sada: Va{ sna`an, gotovo strastven kontakt s vjerom i Va{e osmogodi{nje {kolo-

Indija golim okom (16)

Tri azijska giganta
Indija ubrzano popravlja i svoje odnose s Kinom, {to se najbolje ogleda u pove}anju ekonomske saradnje. Debalans je jo{ na {tetu Indije i obje zemlje nastoje popraviti to stanje. Objektivno, Indija mora ulo`iti jo{ dosta vremena i napora da se ovaj odnos popravi u svoju korist
Pi{e: Kemal MUFTI]

Uporedo s ja~anjemekonomske mo}i, Indija ne prestaje {iriti svoj me|unarodni utjecaj. Sa zemljama s kojma grani~i je formirala Asocijaciju za regionalnu saradnju ju`ne Azije (The South Asian Association for Regional Cooperation - SAARC). Ovom se projektu, pored Banglade{a, Butana, Indije, Maldiva, Nepala, Pakistana i Sri Lanke, zemalja koje s Indijom imaju zajedni~ku granicu, pridru`io i Afganistan, prepoznaju}i u njemu interese svog strate{kog razvoja. SAARC na odre|eni na~in podsje}a na Evropsku uniju i faktor je stabilnosti i bolje komunikacije me|u susjedima u ovom dijelu svijeta. Uz striktnuprivr`enostprincipima UN-a i Pokretanesvrstanih, kao poseban politi~ki cilj ovoga projekta mo`e se prepoznati normaliziranje odnosa izme|u Indije i Pakistana, dvijenajmo}nijedr`averegije i dvije nuklearne sile. Ne treba posebno napominjati koliki je

zna~aj procesa normalizacije odnosa izme|u dviju zemalje za ~itav svijet, a posebno za regiju ju`ne Azije. Indija ubrzano popravlja i svoje odnose s Kinom, {to se najbolje ogleda u pove}anju ekonomske saradnje. Debalans je jo{ uvijek na {tetu Indije i obje zemlje nastoje popraviti to stanje. Objektivno, Indijamoraulo`iti jo{ dostavremena i napora da se ovaj odnos popravi u svoju korist.

Duh saradnje
Indja pa`ljivo unapre|uje svoje odnose i s drugim azijskim divom, Rusijom, koja ne `eli gubiti tempo i ostati izvan dogovora Kine i Indije. Tri azijska giganta tako razvijaju odnose uzajamne saradnje, za koju ih ve`e mnogo zajedni~kih interesa. Ministri vanjskih poslova Indije, Kine i Rusije su u redovnom kontaktu i svaki njihov susret u kome se pomene duh saradnje zemalja Azije, ma {ta ko pod tim podrazumijevao, pomalo mijenja politi~ku

Lideri velikih zemalja sastaju se sve ~e{}e

sliku svijeta u odnosu na onu na koju smo navikli. ^injenica da Azija, posebnosrednja Azija, raspola`e najve}im energetskim izvorima na Zemlji jeste veliki politi~ki i privredni izazov na{eg vremena. Mogu}e je pretpostaviti da }e razvoj novih tehnologija u bliskoj budu}nosti

ubla`iti ovaj problem, ali }e nafta i prirodni plin ostati itekako zanimljiva roba. Druga je ~injenica da ovaj prostor postaje najve}e tr`i{te na{e planete. Azija, generalno govore}i, pored svih problema koje ima, grabi naprijed krupnim koracima i azijske zemlje na tom putu ne}eobeshrabritinikakveprijetnje

- bilo izvana, ili unutar njih samih. Najve}esileovogadijelasvijetaIndija, Kina i Rusija - jednostavno su previ{evelikiigra~i na planetarnoj {ahovnici, kako bi to rekao Bzezinski, da bi ih se moglo zaustaviti politi~kim ili vojnim pritiscima. Nakon fenomenalnog japanskog ekonomskog buma, ekono-

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.
studij orijentalistike. To se ~ini unekoliko prirodnim nastavkom prethodnog {kolovanja... Esad Durakovi}: Moglo bi se re}i da je to nastavakzapo~etogputovanja, ukoliko se uzme u obzir da je arapski jezik zapravo jezik Kur’ana, odnosno da su u tome jeziku izvori islama. Me|utim, arapski jezik je i ne{to {to je zna~ajno druk~ije, odnosno - on uvodi i u neke druk~ije prostore duhovnosti. Ali, veoma je zanimljivo da studijarapskogjezika, zapravo, nije bio moj izbor, ve} neka vrsta prinude. Izedin [ikalo: Kako je to mogu}e?! Pa Vi ste cijelivijekposvetiliarapskomjeziku, odnosno arapskoj kulturi! U toj oblasti ste dostigli sva akademska zvanja, ~ak ste dobili i UNESCO-vu nagradu za doprinos arapskoj kulturi 2003. godine. Kako se to mo`edovesti u vezu s nekom vrstom prinude? Esad Durakovi}: U srednjoj {koli nisam bio odli~an iz arapskog jezika. U~io sam ga osam godina, a nau~io sam vrlo malo: nismo uspijevali kazati ni nekoliko suvislih re~enica iz svakodnevne konverzacije. Program i nastavnici koji su ga realizirali imali su potpunopogre{anpristuptome va`nom predmetu. Naime, arapski jezik je za njih bio - a to su nametali i u~enicima, naravno - isklju~ivo jezik vjere, vjerskihobreda i vjerskihdisciplina.
(Sutra: Maribor, pa Beograd)

FELJTON

43

1307. ki kralj Vilijam ji je tokom vladavine 1702. u~vrstio 1650.Ro|enbjeenglesnadod 1689. doIIIkraOranski, komsom kraljevsku vlast, a po dom katoli~kim ljem D`ej
[vajcarska Konfederacija proglasila nezavisnost od Austrije. nje pozitor i Mendelson, osniva~ konzer to juma Laj 1847.Umrovnikma~ki komromantivadiririgent Feuliks pcigu, istaknuti predsta muzi~kog zma. Kao pijanista

NA DANA[NJI DAN

II 1690. ponovo uspostavio vlast u Irskoj. Po njemu je kasnije nazvan protestantski pokret oran`ista koji sve~anim mar{evima u Irskoj obilje`avaju datum te pobjede izazivaju}i proteste irskih katolika. D. Ajzenhauer

1890. Jednu se pred Prvog svjet rata poginuo engleski sac Vil ~ija 1918.sna`nu osudmicuta. Znazapivr{etakfred Oven,sliskogpoezija sadr`i du ra tno je uticao na po jera
dolini ra Egiptu ar Hauard Karter ot ona 1922.U heologkraljeva kod Luksokriougrob faraenglesTukitankamona.

je debitovao u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a Ajzenhauer, prou 16. majstorsko djelo, scensku muziku za “San ljetnje no}i“. slavljeni ameri~ki general iz U Londonu otvorena prva linija podzemne elekDrugog svjettri~ne `eljeznice u svijetu.

1952. Dvajt Ajk

skog rata, izabran za predsjednika SAD-a.

i neke druge va`ne stvari, ili osje}anja koja nikada nisu istisnula taj temeljni osje}aj, ali su i ona tra`ila svoje zadovoljenje. U vrijeme kada sam zavr{avao Medresu, organiziranost Islamske zajednice nije bila ni pribli`no na nivou na kome je danas. No, glavni razlog za{to nisam ostao u slu`bi Islamske zajednice bila je mojazaistaneuta`iva`e|za daljim obrazovanjem. Nisam mogao zamisliti da ostanem na imamskoj diplomi: u srednjoj {koli otvorili su se preda mnom horizontikoje sam moraoistra`ivati. Bio je to nesavladiv nagon. Moj put iz sela kod Bugojna u Medresu u Sarajevu uistinu je bio veli~anstven i obratni~ki, sudbinski. Bio je to ulazak u svijet o kome sam sanjao i koji me je uznio u svijet du{evne uzbibalosti i duhovnoga uspi-

njanja. Ali - kada otkrijete dra`i toga gotovo vertikalnog uspona - ne mo`ete se vi{e zadovoljiti stagnacijom, niti bilo kakvom plo{no{}u. Na neki na~in, bio sam osu|en na stalno kretanje naprijed, navi{e. Kazivao sam na po~etku razgovora koliko sam `udio za dolaskom u Sarajevo, ali koliko god je bio va`an moj dolazak u Sarajevo, toliko mi je bio va`an i izlazak iz njega - kao potraga za novim iskustvima. Ni slutio nisam {ta me ~eka na tome novom obzorju, na jo{ jednoj iznimno va`noj dionici `ivotnoga puta. Kako bi kazala [eherzada - ono {to ste ~uli nije ni{ta prema onome {to }ete tek ~uti.

tnu generaciju engleskih pjesnika, a Bend`amin Britn komponovao je na njegove stihove muziku koju je uvrstio u svoj monumentalni “Ratni rekvijem“.

da optu`ilo zbog agre je Mand`uriju. osu svjet 1931.Dru{tvonanaroZbogmartudeJapanske javnosti,siJa-na pan napustio Dru{tvo roda u 1933. dni na zvel ameri~ki Kongres donio kon “Pla i 1939.NaoprijedlograpredsjematekazajaFrenUklimartiRunosi“ta, iz(Cash and Carry) prodaji tnog ri la. tu 1941. glasan Zakon o zajmu i najmu, sa jo{ ve}im povlasticama zemljama koje su se borile protiv fa{izma u Evropi. D`on Kenedi vr{ena El Alamej u Drugom svjetskom u kojoj Britanci pod ko 1942.Zameriratubitrakazilikodsuma~ko-itanajanskimandom generala Montgo ja po nje li Afri~ki korpus generala Ervina Romela. Time je otvoren put iskrcavanju saveznika u sjevernoj Africi. van UNES ga zova kultu 1946.Osnonje, nauku iCO (Orru).nizacija UN-a za obraSovjetske trupe {ile pobu skoj, a za novog jera Jano{ Kadar. 1956.mijer ImrepremisaugupostavliljennujeuraMa|arsklonio Dotada{nji pre Na| jo{ neko ko sa dnika se u jugoslovensku ambasadu u Budimpe{ti. Uprkos garancija novih vlasti da ne}e progoniti politi~ke zatvorenike, Na| je poslije napu{tanja ambasade 22. novembra uhap{en i nakon montiranog procesa pogubljen u junu 1958.

Neka vrsta prinude
Izedin [ikalo: Krenimo onda na taj novi put… U Beogradu ste upisali

Posljednjih godina Indija zaokuplja pa`nju medija kao jedan od najpropulzivnijih ekonomskih sistema na svijetu. Me|u dalekoisto~ne zmajeve, kojima ve} vi{e od dva desetlje}a dominira Kina, umije{ao se i indijski slon, snagom i uporno{}u koja obe}ava. Zapad polako, ne uvijek rado, prihvata ovu neminovnost. Rado se prihvataju robe koji dolazi iz ovog dijela svijeta, a vrlo sporo spoznaje da se njegova geopoliti~ka, posebno ekonomska pozicija, mijenja iz dana u dan. Stereotipi, ~esto potpuno proizvoljni, ustupaju mjesto impresivnim i provjerljivim podacima. To olak{ava razumijevanje interesa javnosti za ovim dijelom svijeta i potrebe njegovog studioznijeg prou~avanja. Cilj feljtona je da ~itaocu ponudi okvir za razumijevanje ovih fenomena i potakne njegovu znati`elju. Autor je po obrazovanju sinolog. Studij kineskog jezika i knji`evnosti je zavr{io na Univerzitetu u Pekingu, a postdiplomski studij na Univerzitetu u Parizu. U Indiji je boravio kao ambasador BiH od aprila 2006. do jula 2009. godine. Tokom diplomatskog boravka u Indiji, uz redovan posao, nastavio je bavljenje azijskim studijama, koje su, pored Indije i Kine, uklju~ivale odnose u regionu, njihove uzajamne, ali i globalne utjecaje na ekonomskom, kulturnom i politi~kom planu. misti su prepoznali i „~etiriazijskazmaja“ - HongKong, Singapur, Ju`nuKoreju i Tajvan. Potom je bio na redu po~etak uspona zemaljakoje su dobile skra}enicu BRIC. Tu se misli na Brazil, Rusiju, Indiju i Kina. Ovaj akronim, dakle, obuhvata tri azijske i jednog ju`noameri~ku silu. Ju`nomAfrikom i Brazilom. Tako, pomalozaboravljenipoliti~ki pokret, koji je dao nemjerljivdoprinos u procesu dekolonizacije zemalja Afrike, Azije, a na odre|en na~in i Ju`ne Amerike, dobija novu energiju i nove izazove. Malim i velikim zmajevima Azije se priklju~uju, ako je suditi po sve ve}im investicijama u njihovu privredu i zemlje ASEAN-a (Savez dr`ava jugoisto~neAzije, koji~ineBrunei, Indonezija, Kambod`a, Laos, Malezija, Mianmar, Filipini, Singa-

Iz krize izlaze ja~i
Indija, sa svoje strane, kao jedan od osniva~a i lidera nesvrstanog pokreta, pravi mo}nu ekonomsko-politi~ku spregu s

pur, Tajland i Vijetnam). Sjedi{te ove organizacije je u D`akarti, prijestonici Indonezije, najmnogoljudnije muslimanske zemlje na svijetu. Impresivan ekonomski razvoj zemalja poput Malezije nije mogao zaustaviti ni dramati~an udar famozne„Azijskeekonomskekrize“ iz 1997. godine. Ako su katastrofe neminovne na putu razvoja, a one su uvijek i ekonomske, onda se isto tako mo`e re}i da azijske ekonomije u zadnjih nekoliko decenija iz njihizlaze sve sna`nije. Indija u tome nije izuzetak. Ima se utisak da se u zapadnom javnom mnijenju ovaj fenomen ne percipira u njegovom punom kapacitetu. Po~etkom devedesetih godina Vlada Indije prihvatila je program ekonomskih reformi tada{njeg ministra finansija, a dana{njeg premijera ManmohanaSingha. Ovomzna~ajnom politi~kom odlukom je obilje`en po~etak ubrzanog ekonomskograzvojaIndije. Na svoj na~in, ovaj proces je ubrzao raspadSSSR-a, odnosnokolapsjednog modela od kojeg je Indija mnogo u~ila, na koji se oslanjala i od kojega je, u izvjesnoj mjeri, i ovisila.
(Sutra: Na te{kom putu razvoja)

na usvoji re slanju vnih sna na 1956.Generalmiroskup{tinagaUN-aBliski islatok.zoluciju o Umro ar olog Mi je Vasi}, koji iskopavanja is selja dan 1956.arheolosrpskiuprahetorijskoglonafesorVin~a.jeJevr{io je od osniva~a gije Srbiji, bio je pro Beogradskog univerziteta i ~lan Srpske akademije nauka i umetnosti. popla is Italije za ti tre}inu mlje. Firen o{te}eno 1966.Najte`ezemnoveUufrestoricijinajeziznatnohvapalelasu i kulturno blago, uklju~uju}i ge ke dovima ta crkava. li islam damenta pira ambasadu he nu i li ta 1979.MizatantniSAD-a uskiTefunraOni suuzelisti90okuoca,liod kojih su 52 dr`ali to~ene 444 dana. tra`ili izru~enje iranskog {aha Reze Pahlavija, koji je nakon zbacivanja sa vlasti u islamskoj revoluciji izbjegao iz zemlje. nac Ro predsje 1980.Repuiblikare 1984.nalddiRegan izabran zadva man-dnika SAD-a, koji je na polo`aju ostao data po{to je dobio izbo go ne. manda Prvog kor Armije RBiH nije odlu o nju povjedni{tva Sto`era HVO-a 1993.KomikunjuukidagadeZapusa„Kralj Tvrtko“ udohrvatlasku Sarajevo i transfor ra Bri HVO brigadu „Kralj Tvrtko“ u sastavu Prvog korpusa ARBiH. gra izabra da SR gosla je, prva u kojoj ne u~es 2000.UtiBeoSrbioddu1990.dana novalovlavi}a.tvujuJu~lanoviviSocijalisti~ke par je je Slobo na Mi {e na i set nica ASEAN-a potpisale ugo je osnova ve}a 2002.Kinavordekojimdr`avako~la1,7naminajjardi ljubescarinska trgovinska zona svijetu, sa pre li di. di Ameri~ke ke nje usta publi Make ni 2004.Sjenonjenevno ime ReDr`avekapriznaledoMaja.doniji Umrla znata ulo u filmu Al da Hi~koka “Psiho“, 2004.na zaziOsameri~kafreglumica D`enet Li, poza kojupoje bila nominova kara. {i ira~ki pred dnik Sadam Husein osu|en na 2006.Bivsmrtnu kaznusjevje{anjem zbog zlo~ina protiv ~ovje~nosti.

1960. Novi predsjednik SAD-a postao D`on Ficd`erald Kenedi, kandidat Demokratske stranke. Vrlo brzo stekao je veliku popularnost zbog plana o reformi u unutra{njoj politici. Kongresu je predlo`io program o potpunom provo|enju gra|anskih prava crnaca i njihovoj ravnopravnosti sa bijelcima. Poginuo u atentatu u Dalasu 22. novembra 1963.

Jicak Rabin

1995. U Tel Avivu ubijen izraelski premijer Jicak Rabin, koji je po dolasku na vlast 1992. po~eo proces pomirenja sa Arapima. Atentat je izvr{io izraelski ekstremista Jigal Amir, nakon mirovnog skupa na kojem je u~estvovao premijer.

44

SPORT

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Futsal selekcija BiH uspje{no startovala na Mediteran kupu

^ETVRTFINALE KUP-a BiH Sarajevo - [iroki Brijeg 2:2 (2:1)

Osam strijelaca u pobjedi 8:1
Pogotke za na{ tim u trijumfu protiv Malte postigli Be}arevi}, Crnali}, Bevanda, Lali}, Rami}, Kahved`i}, Mulahmetovi} i Harba
Malonogometna selekcija BiH rezultatom 8:1 savladala je selekciju Malte u 1. kolu Mediteranskog kupa u Libiji, koji se od 1. do 10. novembra odr`ava u Tripoliju. Na{a selekcija smje{tena je u grupu sa Kiprom, Maltom, te Tunisom, a ve} u 1. kolu pokazali su svoju snagu, s obzirom na to da je osam pogodaka postiglo osam razli~itih strijelaca. Malte`ani su tek u uvodnim minutama pru`ili dostojan otpor na{im najboljim malonogometa{ima, a na kraju ih je ubjedljivijeg poraza spasio sjajni golman Mifsud, koji je uspio odbraniti nekoliko odli~nih prilika bh. reprezentativaca.

Odluka ostavljena

ZA REVAN[
Strijelci za tim sa Ko{eva Arsenijevi} i Jahovi}, a za [irokobrije`ane [ili} i Wagner
Stadion „Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu. Gledalaca 3.000. Sudija: Radoslav Vukasovi} (Trebinje) - 6, pomo}nici: Senad Ibri{imbegovi} (Travnik) i Drago ^ule (Kru{evo). Delegat: Hi{am Islambegovi} (Zenica). Strijelci: 0:1 - [ili} (22), 1:1 - Arsenijevi} (37), 2:1 - Jahovi} (43), 2:2 - Wagner (61). @uti kartoni: [ili}, Ko`ul, D`idi} ([iroki Brijeg). SARAJEVO: Hod`i}5,5, Arsenijevi} 7, Jahovi} 7, Nuhi} 6, D`akmi} 6, Torlak 6, Hamzagi} 6 (od 68. H. Hand`i} -), Muharemovi}6, [}epanovi}6,5 (od 81. Sulji} -), Koja{evi} 7, Ihtijarevi} 6. Trener: Mirza Vare{anovi}. [IROKI BRIJEG: Mari} 5,5, Diogo 6,5, Bari{i} 6, D`idi} 5,5, ]utuk 5,5, [ili} 7 (od 46. Zakari} 7), Ko`ul 6, Ivankovi} 6,5, Wagner 7 (od 88. Weitzer -), Mi{i} 6 (od 65. Varea 6), Roskam 6. Trener: Ivo I{tuk. Fudbaleri Sarajeva i [irokog Brijega remizirali su 2:2 u prvoj ~etvrtfinalnoj utakmici Kupa BiH. Me~ je ponudio kvalitetnu igru sa ~etiri gola i puno tempa ma obje strane, a remi je mo`da i najrealniji ishod. Ko{evski premijerliga{ nije uspio do}i do `eljene pobjede na doma}em terenu, dok izabranici trenera Ive I{tuka mogu biti zadovoljniji nerije{enim rezultatom uo~i revan{a na Pecari. Gosti su zaprijetili u 11. minuti preko Ivankovi}a, ~iji je {ut sa 30 metara odbranio golman bordo sastava Hod`i}. [iroko-

Haris Harba: Progla{en za najboljeg igra~a utakmice

BiH - Malta 8:1

Dvorana u Tripoliju. Sudije: Stamoulis Epaminondas (Gr~ka), Pascal Fritz (Francuska) i Lamti Chemseddine (Tunis). @uti kartoni: Lali}, Kahved`i} (BiH), Scicluna (Malta). BiH: Omerbegovi}, Be}arevi}1, Gavri}, Crnali}1, Bevanda 1, Lali} 1, D. Novoselac, Harba 1, Rami} 1, Kahved`i} 1, Melher, Mulahmetovi} 1. Trener: Murat Jaha. MALTA: Mifsud, Cutajar, Sciculna 1, Magro, Saliba, Del re, Gatt, Smith, Ellul, Borg, Galea, Vassallo. Trener: Hermans Victor.

Pogotke u visokoj pobjedi nad Maltom postigli su Be}arevi}, Crnali}, Bevanda, Lali}, Harba, Rami}, Kahved`i} i Mulahmetovi}, dok je jedini gol za Malte`ane postigao Scicluna. Najbolji pojedinac me~a, prema izvje{tajima iz Libije, bio je Haris Harba, koji je postigao jedan gol, te imao nekoliko zapa`enih asistencija. Ina~e, Prvi Mediteranski futsal kup, koji je nedavno slu`beno priznala i FIFA, dobio je epitet “Najve}egfutsaldoga|aja u istorijiAfrike“, pa je takoorganizatordobiovrlo te`akzadatak da taj epitet i opravda. Na turniru je u~e{}e uzelo 16 dr`ava, a na{a selekcija se, nakon 1. kola ve} ubraja me|u favorite za osvajanje naslova. Najve}i konkurent }e nam biti susjedna zemlja - Hrvatska, koja je na otvaranju rezultatom 9:1 savladala svog protivnika. J. Li.

Sudjelovao u akcijama kod oba gola: Damir Koja{evi}

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Sloboda u ~etvrtfinalu Kupa protiv Olimpica

Mujki}: U prednosti smo
Sloboda }e danas u ~etvrtfinalu Kupa BiH na Ko{evu odmjeriti snage sa Olimpicom. Tim iz Tuzle je u prethodne tri sezone dva putaigrao u finalu na{egnajmasovnijeg takmi~enja, te zasigurno na svojoj strani ima iskustvo, koje i kapiten tima Denis Mujki} smatra najja~im oru`jem u borbi protiv sarajevskih vukova. S obzirom na to da se prvi susret igra na Ko{evu, Sloboda }e i u slu~aju da ne do|e do trijumfa, imati priliku revan{irati se na doma}em terenu, {to za njih predstavlja jo{ ve}u prednost. “Idemo po dobarrezultat. Imamo iskustvo na svojoj strani, igrali smo mnogo me~eva u Kupu, a od toga 2008. i 2009. u finalu{to je velikiuspjeh. Prednost je i {to nam na Ko{evuodgovara i remi, pa i minimalni poraz“ kazao je golman Tuzlaka , Denis Mujki}. Nedavno su Tuzlacidobili i novog {efastru~nog{tabaDenisaSadikovi}a, koji je na klupi Slobode debitovao u premijerliga{koj pobjedi protiv Vele`a. “Dobili smo novog trenera, koji je napravio i neke promjene. I Vlatko Glava{ je bio dobar trener , ali ove promjene su ~esto dobre za ekipu, tako da nam je i to prednost u susretuprotivOlimpica“ optimis, ti~an je kapiten tuzlanskog tima Al. BE[IREVI] Denis Mujki}.

brije`ani su poveli sredinom prvog poluvremena nakon brzog kontranapada u kojem je sudjelovao gotovo kompletan navalni red. Akciju je krunisao pogotkom Dalibor [ili}, koji je preciznim udarcem sa desetak metara iskosa sa lijeve strane savladao Hod`i}a, koji je zaka~io loptu, ali je ona zavr{ila u mre`i. Nakon primljenog gola tim sa Ko{eva je preuzeo inicijativu. U 30. minuti D`akmi} je pucao preko gola sa 20 metara. Dva minuta kasnije poku{aj [}epanovi}a sa osam metara bio je neprecizan. Malo kasnije golman tima sa Pecare Mari} odbranio je udarac D`akmi}a sa 10 metara. Pritisak i bolja igra pulena trenera Mirze Vare{anovi}a krunisana je u 37. minuti. Koja{evi} je centrirao iz kornera sa lijeve strane, a Arsenijevi} glavom sa 11 metara pogodio za izjedna~enje. Sarajevo je preo-

krenulo rezultat u svoju korist u 43. minuti kada je Koja{evi} prevario ]utuka na desnoj strani i idealno ubacio za Jahovi}a, koji je glavom neometan sa {est metara donio prednost doma}inu od 2:1. Inicijativa [irokog Brijega po~etkom nastavka me~a urodila je plodom u 61. minuti. Goran Zakari} je izveo korner sa lijeve strane, a Brazilac Wagner kaznio gre{ku i istr~avanje golmana Hod`i}a, pogodiv{i glavom sa {est metara za 2:2. U 75. minuti Koja{evi} je pucao iznad pre~ke sa preko 25 metara. Minut kasnije poslije uba~aja Koja{evi}a iz kornera sa desne strane, golman Mari} je ispustio loptu, a Torlakov udarac glavom ispred gol-linije zaustavio je jedan igra~ gostiju. Na drugoj strani u 88. minuti bilje`imo {ut Wagnera, koji je zavr{io pored stative.
Z. RA[IDOVI]

Zrinjski - ^elik 2:0 (2:0)

Zrinjski {enapreprvom poluvremenu kada su Landri} s ve} u dno{}u u Zenicu Utakmica je rije
i Sal~inovi} pogodili u sedmoj, odnosno 23. minuti susreta
Stadion pod Bijelim ljakovi} -), Sadikovi} brijegom u Mostaru. 5,5, ^ovi} 5,5, Jusi} Gledalaca: 2.000. Sudi5,5, Duro 5,5, Puri} ja: Dragan Skaki} (Bo5,5, Kapetan 5,5, Adisanska Gradi{ka). Strilovi} 6 (od 72. Obu}a jelci: 1:0 - Lendri}(7), 2:0 -), Jamak -(od 33. Za- Sal~inovi} (23). minuhirovi} 5,5), D`afi} tu. @utikartoni: Grabus, 5,5. Trener: Abdulah Stjepanovi}, Zadro, PeIbrakovi}. har, \uri} (Zrinjski), Fu dba le ri Zrinj ^ovi}, Zahirovi}, Puri}, skog su na svom tereKapetan, Adilovi} nu pobijedili ^elik Zrinjski nastavio uspje{nu seriju u Kupu BiH (^elik). re zul ta tom 2:0 u ZRINJSKI: Had`i} 6,5, Grabus 6,5, D`idi} 6,5, prvoj ~etvrtfinalnoj utakmici Kupa BiH i tako Sal~inovi} 7, Selimovi} 7 (od 70. \uri} -), stekli solidnu prednost pred revan{-susret Ivankovi} 7 (od 77. Zovko -), Stjepanovi} 6,5, koji }e se igrati u Zenici. Utakmica je rije{ena Zadro 6,5, Lendri} 7 (od 74. Dragi~evi} -), Pe- ve} u prvom poluvremenu kada su Landri} i har 6,5, M. Ani~i} 6,5. Trener: Marjan Bloudek. Sal~inovi} pogodili u sedmoj, odnosno 23. mi^ELIK: Bilobrk 6, Brkovi} 5,5 (od 57. Nema- nuti susreta. S. R.

Mujki}: Spremni na remi i minimalni poraz

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
@eljezni~ar do~ekuje Branitelja

45

@

eljezni~ar }e u dana{njoj uta kmi ci ~et vrtfi na la Ku pa BiH pro tiv Branitelja nastupiti bez Elvira ^oli}a i Lazara Popovi}a, koji pauziraju zbog crvenih kartona, te Muamera Svrake, koji je povrije|en. Za razliku od me~a protiv Zrinjskog, u konkurenciju za tim se vra}aju Me{i}, Radovanovi} i Kerla, a upitan je jedino nastup Be{lije, koji se i dalje `ali na povredu. “Be{lija }e probati igrati, jer `elimo izvesti najja~i sastav kojeg u ovom trenutku imamo na raspolaganju. Za nas je ovo veoma va`na utakmica, s obzirom na to da je ulog polufinale. Te`i}emo da pro|emo dalje, a to mo`emo samo uz maksimalnu ozbiljnost i `elju. Ukoliko to izostane, te{ko da se mo`emo ne}emu nadati, jer je Branitelj dosta dobra ekipa“ upozorava , menad`er @elje Amar Osim, koji tvrdi da nije velika razlika izme|u ekipa koje igraju u Premijer ligi, te u ni`im rangovima. Razlika je tek u pristupu... “Ako budemo igrali u njihovom ritmu, onda se razlika ne}e vidjeti. Na{a prednost je u brzini, ritmu, odnosno u fizi~koj spremi. Me|utim, ako budemo igrali 10 posto slabije, nego ina~e, onda smo tu s njima. Branitelj ima ambicioznog trenera (Slaven Musa, op.a), koji zna {ta radi, a ekipa mu ima glavu i rep. Siguran sam da su kvalitetniji od nekih prvoliga{a. Uostalom, pitajte ljude iz Leotara kako su se proveli u dvije utakmice. Branitelj je s njima bio ravnopravan i na kraju je zaslu`eno i pro{ao dalje“, ka`e Osim, koji je na slatkim muka-

Cilj je polufinale
Bez ^oli}a, Svrake i Popovi}a, vra}aju se Me{i}, Kerla i Radovanovi} • Amar Osim o~ekuje podr{ku sa tribina i prolazak u polufinale

Za utakmicu izme|u @eljezni~ara i Branitelja, napominju sa Grbavice, ne vrijede polugodi{nje i godi{nje ulaznice. Tako|er, plavi su najavili i otvaranje fan-shopa u sklopu sjeverne tribine, s tim {to su ve} u prodaji novi dresovi, koji su premijeru imali u Mostaru, koji se mogu naru~iti preko e-maila zeljo.marketing@bih.net.ba, zatim oficijelne veb-adrese www.fkzeljeznicar.com, kao i u prostorijama kluba. “Cijena kompleta dresa sa {orcem iznosi 90 KM i prodaju }emo vr{iti na ovakav na~in dok ne otvorimo fan-shop, {to je pitanje dana. Tako|er, planiramo i prodaju svih artikala sa amblemom na{eg kluba, {to je samo po~etak obilje`avanja 90. godi{njice kluba“ kazeo , je Bulend Bi{~evi}, koji je zadu`en za marketing u plavom timu. njiti bodovnu razliku za Borcem i pro}i u polufinale. Sa zaostatkom od tri ili ~etiri boda na kraju jeseni ne bismo bili nezadovoljni, s tim {to bih ja odmah potpisao tri boda“ kazao je Osim, , ~ija ekipa danas mora odigrati maksimalno ozbiljno, ukoliko ne `ele ponoviti gre{ku Leotara. Vjerovatan sastav: [ehi}, Markovi}, Me{i}, Vasili} (Kerla), Radovanovi}, ]ulum, Savi}, Zeba, M. Be{lija (Stani}), Rov~anin, Vi{}a.
J. LIGATA

Po~ela prodaja dresova

Igra~e @elje o~ekuje te`ak me~ protiv mostarskog sastava

ma kada je u pitanju posljednja linija, s obzirom na to da su Stani}, Gan~ev i Vasili} odigrali dosta dobro u Mostaru, a u tim se vra}aju ve} pomenuti Me{i}, Kerla i Radovanovi}. “U odbrani sad imam vi{ak igra~a, ali imam problem u napadu. U konkurenciji za {pic su Rov~anin i Balji} i jo{ nisam donio odluku ko }e nastupiti od prve minute“, priznaje Osim, koji o~ekuje i podr{ku navija~a. “Igramo ~etvrtfinale i o~ekujem da tribine budu popunjenje,

bez obzira na ime protivnika. Za nas je ovo izuzetno va`na utakmica i nadam se da }e navija~i to prepoznati i do}i na tribine.” Menad`er tima sa Grbavice tvrdi kako bi neozbiljno bilo re}i da }e @eljo u prvoj utakmici rje{iti pitanje pobjednika, s obzirom na to da se radi o ekipi koja je iz osmine-finala izbaci la je dnog pre mi jer li ga {a. Me|utim, siguran je da u dva susreta plavi mogu dalje. “Bilo bi lijepo u prvoj utakmici pobijediti sa visokom razli-

kom, ali ne znam koliko je to mogu}e. ^injenica je da smo mi favoriti i da bismo trebali i}i dalje, {to je i na{ krajnji cilj. Znamo da nas o~ekuju dvije te{ke utakmice, a kada bismo sve rije{ili na Grbavici to bi bio idealan scenarij“ tvrdi Osim, koji se , na kraju osvrnuo i na prvenstvo, gdje @eljezni~ar za vode}im Borcem zaostaje pet bodova. “Na{a ambicija u jesenjem dijelu je biti blizu vrha i u tome smo za sa da us pje li. Po ku {a}emo u preostala tri kola sma-

Olimpic uo~i trome~a sa Slobodom

Vukovi vjeruju u pobjedu
Kvalitetnija smo ekipa i siguran sam da }emo do}i do trijumfa u ovom susretu, te tako osigurati dobar rezultat pred revan{, kazao je stoper Olimpica Vedran Je{e
Olimpic }e u ~etvrtfinalu Kupa BiH protiv Slobode danas na Ko{evu poku{ati izboriti plasman u polufinale. Ovo je ujedno i najlak{i na~in da kroz najmasovnije takmi~enje najmla|i sarajevski premijerliga{ ispuni ambicije i zaigra u Evropi. No, do cilja ne}e do}i tako lako, pogotovo {to su u prvenstvu u prethodnih par utakmica zabilje`ili dosta lo{e rezultate. U ovom susretu pobjeda je imperativ. „Kvalitetnija smo ekipa i siguran sam da }emo do}i do trijumfa, te tako osigurati prednost uo~i revan{-susreta. Svjestan sam i na{ih kvaliteta kada je rije~ o gostuju}im nastupima, tako da imamo jako dobre {anse da izborimo polufinale“ kazao je ponajbo, lji igra~ Olimpica Vedran Je{e. Na teren u dresu vukova, zbog povrede ne}e iza}i veznjak Ju an Pa blo Kres ser. Iako ovaj igra~ mnogo zna~i sarajevskom timu, u redovi-

Branitelj gostuje kod @eljezni~ara

Pru`iti {to ja~i otpor favoritu

Vedran Je{e: Takmi~enje u Kupu je najlak{i put do Evrope

ma Olimpica ne smatraju da u predstoje}i susret ulaze oslabljeni. „Odsustvo Kressera nam ne}e predstavljati veliki problem na putu do trijumfa pro tiv Tu zla ka. U pret ho dnim kolima Premijer lige ovaj klub nije osvojio o~ekivan broj bodova, {to dovoljno govori o njihovoj formi“, ka-

zao je stoper Olimpica Je{e. Nema sumnje da }e ovo biti te`ak me~, pogotovo zato {to Olimpica i Slobodu o~ekuju tri uzastopne utakmice. Dvije u Kupu, i u 13. kolu Premijer lige. Zato je ovaj prvi susret jako bitan za oba kluba, a pobjeda }e i jednima i drugima mnogo zna~iti.
Al. BE[IREVI]

Nogometa{i Branitelja danas gostuju u 17 sati kod @eljezni~ara u prvom ~etvrtfinalnom susretu Kupa BiH. U dosada{njem toku na{eg najmasovnijeg takmi~enja mos tar ski drugoliga{ je eliminisao ^apljinu, Doboj Istok i Leotar. „Forma ekipe je stabilna. Na posljednjim treninzima vje`bali smo na otklanjanju gre{aka iz ranijih dvoboja koje se ne smiju ponoviti u Branitelj ne dolazi sa bijelom zastavom na utakmici na Grbavici. Grbavicu Posebnu pa`nju posveti}emo blokiranju Edina Vi{}e i Zajka Zebe, koji su najopasniji u protivni~kim redovima. Poku{a}emo iskoristiti na{e brze napada~e po{to mislim da @eljo ima sporije odbrambene igra~e. Mo`emo na~initi prilike, ali je pitanje da li }emo ih iskoristiti“ smatra , trener Branitelja Slaven Musa. U osmini finala Kupa ~lan Druge lige FBiH - grupa Jug je iznenadio Leotar, no sada }e imati puno te`i posao protiv plavih sa Grbavice. „@eljezni~ar je me|u dvije-tri najbolje ekipe u BiH i uvijek je favorit kada igra na doma}em terenu. Me|utim, vjerujem u kvalitete svog sastava i smatram da mo`e pru`iti `estok otpor narednom rivalu. Za nas je problem {to igra~i nisu navikli igrati pred ve}im brojem gledalaca koji dolaze na @eljine utakmice. Zbog toga }u razgovarati s njiL. D. ma kako ne bismo podlegli atmosferi“, izjavio je Musa.

46

SPORT

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavnici FIFA i UEFA ponovili ono {to ve} znamo

Suspenzija N/FSBiH - nagrada

ONIMA KOJI MRZE BiH
Odgovor predstavnika UEFA i FIFA na sva postavljena pitanja bio je: Statut se mora usvojiti do 31. marta, 2011. Imali ste dovoljno vremena i bili smo strpljivi, ali vrijeme je da se ka`e dosta
Predstavnici FIFA i UEFA koji su proteklih dana boravili u Sarajevu na sastancima sa ~elnicima N/FSBiH, sti~e se dojam, ne znaju stvarne probleme na{e dr`ave i na{eg nogometa. Njihov odgovor, naime, na sva pitanja koja su im novinari postavili nakon zavr{ene sjednice Izvr{nog odbora, bio je: “Statut se mora usvojiti do 31. marta, 2011. Imali ste dovoljno vremena i bili smo strpljivi, ali vrijeme je da se ka`e dosta. Sve ostale ~lanice UEFA i FIFA imaju jednog predsjednika, morate i Vi” . Gospoda iz FIFA i UEFA Sir Goeffrey Thompson i Alan Hansen nisu nam, dakle, otkrili ni{ta novo, osim toga da }e savez biti suspendovan, s tim da su na pitanje koliko oni shvataju ustroj na{e dr`ave, odnosno zbog ~ega se ne usvaja novi Statut istakli kako znaju da jedna strana ne `eli to. Epilog }e naravno biti suspenzija, koja odgovara samo jednom narodu u BiH i to onom kojem je svejedno da li }e se bh. selekcijatakmi~iti u kvalifikacijama ili ne. Predsjednik N/FSBiH Sulejman ^olakovi} istakao je kako je on li~no za usvajanje Statuta, ali i to da ljudi iz UEFA I FIFA ne shvataju stvarnost na{e dr`ave. Ipak, ^olakovi} je dodao da se nada kako }e Statut ipak biti usvojen, te da }e se prevazi}i problemi oko famoznog ~lana 18. koji ka`e da N/FSBiH mora imati jednog predsjednika. “Ne morate biti ~lanovi FIFA i UEFA. Niko vas na to ne tjera, ali kada ste ve} primljeni pod na{e okrilje, onda se morate pridr`avati na{ih pravila. 16 godina je pro{lo od Dejtona i imali ste priliku da u avgustu na Skup{tiniusvojiteStatut. Niste to u~inili i dat vam je posljednji rok, a on je 31. mart, 2011” sa`etak , je onoga o ~emu je govoriopotpredsjednik FIFA Sir Thompson, dok je ~lan Izvr{nog komiteta UEFA Alan Hanssen, na konstataciju da }e suspenzija biti nagrada onima koji ne navijaju za bh. selekciju, odgovorio: “@ivot nije uvijek fer.” Ina~e, pred po~etak pres-konferencije za novinare bili smo svjedoci polemike ~lanova IO. Dok su predstavnicima ljudi iz sva tri naroda, biti zadu`en za sa~injavanje mape puta za usvajanje Statuta u skladu sa odredbamaFIFA i UEFA. “Vjerujem da }emo usvojiti Statut . Slo`ili smo mapu puta i naredne korake koje moramo preduzeti, ali u ovom trenutku ne mogu govoriti o detaljima. Mapa puta zna~i - kako do}i do cilja, a u tome }e nam pomo}i i koordinator projekta Velid Imamovi}” objasnio je , ^olakovi} ulogu koordinatora. Ukoliko zaista do|e do suspenzije u tom slu~aju bi se moglo desiti da UEFA i FIFA uspostave prinudnu Upravu, koja bi imala za zadatak da izvr{i pripreme za usvajanje Statuta. Ono {to je izri~ito nagla{eno jeste to da se suspenzijom Saveza ne mogu osnovati dva nogometna saveza u jednojzemlji, odnosno da FIFA i UEFA ne}e priznati FSRS ili Federalni savez. Konkretne odgovore nismo dobili, a sude}i po raspolo`enju ~lanova IO, te{ko da se u skorijoj budu}nosti mo`e do}i do dogovora.
J. LIGATA

Nemogu}e je osnovati dva saveza u jednoj zemlji

Foto: D`. KRIJE[TORAC

jedni tvrdili da je sjednica zavr{ena, drugi su govorili da je ona prekinuta. Prava istina je da predstavnici FSRS-a Mile Kova~evi} i Rodoljub Petkovi} nisu dobili priliku za diskusiju i to zbog zabrane ljudi iz UEFA I FIFA?! “@alimo zbog ovog incidenta. On }e nas usporiti u poku{ajima da usvojimo Statut. Bilo mi je ~udno{to se Kova~evi} ne obra}aostalim ~lanovima IO, jer je on pravnik i imao bi mnogo toga za re}i. Me|utim, tek sam na kraju sjednice saznao da su dobili zabranu” ,

kazao je ^olakovi}, dok nam je Bogdan ^eko, ~lan Predsjedni{tva iz reda srpskog naroda rekao da se radi o nesporazumu. “Mislim da se radilo o nesmotrenoj izjavi gospodina Simona Patricka (savjetnik Michela Platinija, op.a). Me|utim, za mene je normalno da ~ovjek nekad i pogrije{i” kazao nam je ^eko. , Izabran i koordinatorprojekta za usvajanje Statuta, a ne prinudni upravnik kao {to su tvrdili pojedini mediji. Njegovo ime je Velid Imamovi} i on }e, zajedno sa

EVROPA LIGA Lech do~ekuje Manchester

[tili}: Protiv Citya na pobjedu!
Lech, na{ih [tili}a i Buri}a, u duelu protiv Manchestera vodi}e novi trener Jose Maria Bakero • Zlatan Muslimovi} sa PAOK-om doma}in Villarrealu
Za razliku od Lige prvaka, gdje na {a ze mlja ima tek je dnog igra~a (Admira Vladavi}a), u Evropa ligi BiH predstavljaju ~ak osmorica igra~a, te dva trenera. Najbrojnija kolonija bh. igra~a nalazi se u Lechu, ~iji dres nose JasminBuri} i Semir[tili}, koji}e danas odmjeriti snage protiv Manchester Citya. Te`ak posao, tako|er, o~ekuje i SenijadaIbri~i}a u dresuHajduka, koji u Splitu igra protiv Zenita. Rusi na svom kontu imaju devet bodova i jedina su ekipa sa maksimalnim u~inkom, dok sva tri ostala tima, uklju~uju}i i AEK, na{eg SanelaJahi}a, koji se i daljeoporavlja od povrede, imaju po tri boda. Ognjan Vranje{ }e sa svojim Sheriffom gostovati kod Bate Borisova, s tim {to treba pomenuti kakomladireprezentativac BiH nije u prvom planu u redovima moldavskog prvaka, ba{ kao ni Elvir Rahimi} u moskovskom CSKA, koji }e na doma}em terenu do~ekati italijanski Palermo.

Parovi
• GRUPA A: Lech - Man. City, Juventus - Salzburg Poredak: 1. Man. City 7, 2. Lech 4, 3. Juventus 3, 4. Salzburg 1. • GRUPA B: Rosenborg - Atletico M, Bayer L - Aris Poredak: 1. Bayer L. 5, 2. Atletico M. 4, 3. Aris 4, 4. Rosenborg 3. • GRUPA C: Gent - Spor ting, Levski Sofia - Lille Poredak: 1. Spor ting 9, 2. Lille 4, 3. Levski Sofia 3, 4. Gent 1. • GRUPA D: PAOK - Villarreal, Club Brugge - Dinamo Z. Poredak: 1. Villarreal 6, 2. Dinamo Z. 4, 3. PAOK 4, 4. Club Brugge 2. • GRUPA E: BATE - Sheriff, Dynamo K. - AZ Alkmar Poredak: 1. BATE 7, 2. Dynamo K. 4, 3. Sheriff 3, 4. AZ Alkmar 3. • GRUPA F: CSKA M. - Palermo, Lausanne - Spar ta P. Poredak: 1. CSKA M. 9, 2. Spar ta P. 4, 3. Palermo 3, 4. Lausanne 1. • GRUPA G: Hajduk - Zenit, AEK - Anderlecht Poredak: 1. Zenit 9, 2. Anderlecht 3, 3. AEK 3, 4. Hajduk 3. • GRUPA H: Odense - Y. Boys, Getafe - Stuttgart Poredak: 1. Stuttgart 9, 2. Y. Boys 6, 3. Getafe 3, 4. Odense 0. • GRUPA I: Sampdo ria - Me talist, PSV - Debrecen Poredak: 1. PSV 7, 2. FC Metalist 6, 3. Sampdoria 4, 4. Debrecen 0. • GRUPA J: Paris SG - Dor tmund, Sevilla - Karpaty Poredak: 1. Paris SG 7, 2. Sevilla 6, 3. Dor tmund 4, 4. FC Karpaty 0. • GRUPA K: Steaua - Utrecht, Liverpool - Napoli Poredak: 1. Liverpool 5, 2. Napoli 3, 3. Utrecht 3, 4. Steaua 2. • GRUPA L: Rapid Be~ - CSKA Sofia, Por to - Be{ikta{ Poredak: 1. Por to 9, 2. Be{ikta{ 6, 3. Rapid Be~ 3, 4. CSKA Sofia 0.

Gol za samopouzdanje
Lech }e u ovom susretu sa klupe voditi novi trener Jose Maria Bakero, nekada{nji igra~ Barcelone, koji ve} dugo radi u Poljskoj, a [tili} nam je u razgovoru za Oslobo|enje najavio kako }e on i suigra~i poku{ati osvojiti sva tri boda. Podsje}anja radi, u derbiju poljskog prvenstva Lech je sa ubjedljivih 4:1 savladao Wislu, a jedan pogodak postigao je i [tili}, {to mu je bio i premijerni gol ove sezone. “Iza nas su ~etiri poraza zaredom i me~ protiv Wisle nam je donio potrebnu dozu samopouzdanja, ba{ kao {to je i meni postignuti gol” ka`e nam [tili} i doda, je kako bi pobjeda protiv Wisle trebala ozna~iti prekretnicu za Lech. “Pokazali smo da nismo zaboravili igrati fudbal i protiv Citya }emo nastojati ostvariti novu po-

Semir [tili} vjeruje u pobjedu nad Englezima

bjedu. Naravno, jedno su `elje, drugo mogu}nosti, ali mi }emo dati sve od sebe da osvjimo tri boda“ ka`e nam [tili}, koji poznaje , trenerske kvalitete Bakera, koji je do sada vodio poljsku Poloniju. “Cijela se ekipa vra}a u formu i gol kojeg sam postigao jako je bitan za mene. Prije toga u ~etiri me~a nismo uspjeli zatresti proitivni~ku mre`u i osje}ali smo stra{an pritisak. Me|utim, nakon Wisle je mnogo lak{e i sa velikim optimizmom o~ekujemo Manchester, s obzirom na to da u evropskim utakmicama imamo veliki motiv za dokazivanje. “ ka`e [tili}. ,

Kada su u pitanjuostali bh. igra~i, te`ak zadatak ima}e i Zlatan Muslimovi}, koji bi trebao predvoditi napad PAOK-a u duelu protiv Villarreala. U istoj skupini nalazi se i zagreba~ki Dinamo, kojeg sa klupe vodi bh. stru~njak Vahid Halilhod`i}. Modri gostuju u Bruggeu, koji je uspio ostati nepora`en na Maksimiru. Eventualnom pobjedom Brugge bi se uklju~io u utrku za prolaz dalje, dok u Dinamu i ne pomi{ljaju na poraz, s tim {to Vaha poziva na oprez, s obzirom da Belgijance do`ivljava kao veoma opasnog protivnika.

Luli} i Petkovi}
Na kraju pomenimo i Young Boyse, za kojeg igra bh. reprezentativac Senad Luli}, a trenira ih Sarajlija Vladimir Petkovi}. [vicarci gostuju kod danskog Odensea, koji nije osvojio niti jedan bod u dosada{nja tri susreta, dok je Young Boys ve} sakupio {est. U slu~aju pobjede, Luli} i Petkovi} mogu po~eti razmi{ljati i o narednoj fazi takmi~enja, pogotovo ukoliko im se poklopi i rezultat me~a izme|u Stuttgarta i Getafea.
J. LIGATA

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 4. novembar 2010.
ta kmi ce ~et vrtog ko la Lige prvaka u grupama E, F, G, H ponudile su ~ak 30 golova i nekoliko iznena|enja, odnosno uzbu|enja. U derbi susretu sino}njeg programa Milan je u grupi G na svom San Siru igrao 2:2 protiv velikog rivala Reala iz Madrida. Sadr`ajnu utakmicu najavio je pritisak izabranika trenera Josea Mourinha u ranoj fazi utakmice, a upravo je takva igra prethodila pogotku Higuaina u 45. minuti susreta. Nakon vodstva tima iz Madrida, u drugom poluvremenu na scenu stupa Filippo Inzaghi i dva pu ta {a lje lop tu u mre`u kra ljev skog sas ta va, ~ime je jo{ jednom pokazao kako je jedan od za{titnih znako va na je li tni jeg evrop skog klupskog takmi~enja. Ujedno su to bili prvi primljeni golovi Reala u ovoj sezoni Lige prvaka, a napada~u Milana je za njih trebalo samo deset minuta (od 65. do 75. minute). Goste je, ipak, spasio Leon pogotkom u posljednjim trenucima me~a. U istoj grupi Auxerre je na svom terenu savladao Ajax rezultatom 2:1. U grupi E posao je lagano zavr{io Bayern, koji je ovaj put bio uvjerljiv protiv Cluja, a ponajvi{e zahvaljuju}i hat-tricku Gomeza, odnosno pogotku Mullera za kona~nih 4:0. Roma se osvetila Baselu za poraz u Rimu, te je slavila rezultatom 3:2 u uzvratno me~u.

SPORT
GRUPA

47
H

U

LIGA PRVAKA Filippo Inzaghi dvostruki strijelac u remiju Milana i Reala
E
GRUPA

F

GRUPA

G

GRUPA

1. Bayern 4 4 0 0 11:3 12 2. Roma 4 2 0 2 6:8 6 3. Basel 4 1 0 3 7:8 3 4. Cluj 4 1 0 3 5:10 3 Cluj - Bayern 0:4 (Gomez 12, 24, 71, Muller 90) Basel - Roma 2:3 (Frei 69, Shaqiri 83 - Menez 16, Totti 25pen, Greco 76)

1. Chelsea 4 4 0 0 12:2 12 2. Marseille 4 2 0 2 8:3 6 3. Spar tak 4 2 0 2 5:6 6 4. @ilina 4 0 0 4 1:15 0 Chelsea - Spar tak Moskva 4:1 (Anelka 49, Droga 62pen, Ivanovi} 66, 90 – Bazhenov 86) @ilina - Marseille 0:7 (Gignac 12, 21, 54, Heinze 24, Remy 36, Gonzalez 52, 63)

1. Real Madrid 4 3 1 0 7:2 10 2. Milan 4 1 2 1 5:5 5 3. Ajax 4 1 1 2 4:6 4 4. Auxerre 4 1 0 3 3:6 3 Milan - Real Madrid 2:2 (Inzaghi 68, 78 - Higuain 45, Leon 90) Auxerre - Ajax 2:1 (Sammaritano 9, Langil 84 – Alderweireld 80)

1. Arsenal 4 3 0 1 15:4 9 2. [ahtar 4 3 0 1 7:6 9 3. Braga 4 2 0 2 3:9 6 4. Par tizan 4 0 0 4 1:7 0 Par tizan - Braga 0:1 (Moises 35) [ahtar - Arsenal 2:1 (Eastmond 28og, Eduardo 45 – Walcott 10)

Sedam golova Marseillea
Arsenal pretrpio prvi ovosezonski poraz u Ligi prvaka • Admiru Vladavi}u 60 minuta u porazu @iline
Rekordnu pobjedu sino} je ostvario Marseille, koji je u grupi F deklasirao @ilinu na{eg internacionalca Admira Vladavi}a rezultatom 7:0. Vladavi} je travnjak napustio u 60. minuti. Chelsea je, tako|er, bez problema apsolvirao Spartak iz Moskve sa 4:1. Prvi poraz je pretrpio i Arsenal, a u Do njec ku je u ~et vrtom me~u grupe H bolja bila eki pa [a hta ra re zul ta tom 2:1. Najprije je Walcott doveo goste u vodstvo, da bi tim iz Donjecka slavio nakon autogola Eastmonda i pogotka biv{eg napada~a londonskog sastava, Eduarda. Drugi me~ ove grupe odigran je u Beogradu, gdje je Partizan pora`en od Brage sa 0:1.
Reuters

U deset minuta igre postigao dva gola: Filippo Inzaghi

O. Z.

Fudbalska ljepotica u Lisabonu

IFFHS

Bale izludio Maicona
Igrali smo izuzetno dobro u prvom poluvremenu. No, u dvije i po godine otkako sam na ~elu Barcelone nikad nismo nai{li na fizi~ki ja~u ekipu od ove, rekao je Josep Guardiola
rh tabele u grupi A preuzeo je Tottenham, koji je sasvim zaslu`eno na krilima sjajnog Garetha Balea slavio protiv Intera (3:1), dok je Twente pobijedio (0:2) Werder u gostima i tako se izdvojio kao favorit za tre}e mjesto.

Zrinjski najuspje{niji bh. klub
Na listi najboljih klubova koja se dobija prema bodovanju kelnskog Instituta za nogometnu istoriju i statistiku (IFFHS) osjetljivo se popeo madridski Real. Na listi 350 najboljih klubova svijeta nalazi se i mostarski Zrinjski, koji je nazadovao sa 267. na 286. mjesto sa 75,5 sakupljenih bodova. Tabelu i dalje predvode Inter (303), Barcelona (297), minhenski Bayern (262) i londonski Chelsea (238). Peti je Liverpool (237), koji je ostvario pomak za jedno mjesto prema naprijed. Me|u deset najboljih, i to skokom sa 19. na 8. mjesto, progurao se Real (222). Madridski tim zabilje`io je najve}i pozitivni pomak u konkurenciji klubova koji se nalaze u krugu 20 najboljih. IFFHS, Top 10 najboljih fudbalskih klubova na svijetu: 1. (1.) Inter (Italija) 303 boda, 2. (2.) Barcelona ([panija) 297, 3. (3.) Bayern (Njema~ka) 262, 4. (4.) Chelsea (Engleska) 238, 5. (6.) Liverpool (Engleska) 237, 6. (7.) Atletico Madrid ([panija) 234, 7. (5.) Estudiantes de La Plata (Argentina) 233, 8. (19.) Real ([panija) 222, 9. (8.) Anderlecht (Belgija) 221, 9. (8.) Internacional (Brazil) 221... 286. Zrinjski (Bosna i Hercegovina) 75,5.

V

bez primljenog gola, a pri`eljkivanu pobjedu je protiv Rangersa istim rezultatom 3:0 upisala je i Valencia.

Optimisti~ni Emery
Treneru Valencije Unaiju Emeryu pao je kamen sa srca jer je njegova ekipa kona~no upisala pobjedu nakon {to je u tri posljednja kola Primere uzela samo bod. “Moja je ekipa igrala kao organizirana cjelina i pokazala zrelost protiv ekipe koja se dobro branila. Igra~i su bili vrlo strpljivi i uvjereni u to kako bi trebali igrati’’, optimisti~an je trener {i{mi{a Emery. U grupi D ni{ta se nije promijenilo nakon ovog kola, budu}i da su obje utakmice zavr{ile nerije{enim rezultatima, pa su vrh tabele zadr`ali Barcelona i Kopenhagen. A. MEHANOVI] GRUPA

No} za pam}enje
‘’Bale je nevjerojatan, de~ko mo`e nadtr~ati Maicona, najboljeg desnog bo~nog na svijetu. Ono {to je napravio u dvije utakmice protiv Intera je nevjerojatno. Mo`e tr~ati cijeli dan, zna driblati, dodati, {utirati s obje noge, igrati glavom. Ovu no} na White Hart Laneu }e na{i navija~i pamtiti’’, rekao je strateg Tottenhama Harrz Redknap. U grupi B Benfica i Lyon su gotovo reprizirali susret Intera i Tottenhama iz Milana, pa su doGRUPA

Fudbaleri Tottenhama o~itali su lekciju aktuelnom evropskom prvaku

ma}i do 75. minute imali prednost od 4:0, da bi na kraju doveli u pitanje i pobjedu primiv{i do kraja utakmice tri gola. U istojgrupiHapoel i Schalkeodigrali su utakmicu bez golova. “Pri je po~et ka uta kmi ce najva`nija stvar je bila na{a pobjeda. Odigrali smo veoma GRUPA

kvalitetan susret s ~etiri postignuta pogotka, te iznenadili Lyon koji je odbrambeno vrlo dobra ekipa“, izjavio je novinarima poslije utakmice trener Benfice Jorge Jesus. Manchester United je rutinski do{ao do tri nova boda na gostovanju u Turskoj, i dalje GRUPA

A

B

C

Reuters

D

1. Tottenham 4 2 1 1 12:8 7 2. Inter 4 2 1 1 11:8 7 3. Twente 4 1 2 1 6:7 5 4. Werder 4 0 2 2 3:9 2 Rezultati: Tottenham - Inter 3:1 (Van der Vaart 18, Crouch 61, Pavlju~enko 89 - Eto’o 80), Werder - Twente 0:2 (Chadli 81, De Jong 84).

1. Lyon 4 3 0 1 9:5 9 2. Schalke 4 2 1 1 5:2 7 3. Benfica 4 2 0 2 6:7 6 4. Hapoel 4 0 1 3 2:8 1 Rezultati: Benfica - Lyon 4:3 (Kardec 20, Coentrao 32, 67, Garcia 43 - Gourcuff 75, Gomis 85, Lovren 90), Hapoel - Schalke 0:0.

1. Man. United 4 3 1 0 5:0 10 2. Valencia 4 2 1 1 8:2 7 3. Glazgow 4 1 2 1 2:4 5 4. Bursaspor 4 0 0 4 0:9 0 Rezultati: Bursaspor - Man. United 0:3 (Fletcher 48, Ober tan 73, Bebe 77), Valencia Glazgow 3:0 (Soldado 33, 71, Costa 90).

1. Barcelona 4 2 2 0 9:3 8 2. Copenhagen 4 2 1 1 4:3 7 3. Rubin 4 0 3 1 1:2 3 4. Panathinaikos 4 0 2 2 1:7 2 Rezultati: Rubin - Panathinaikos 0:0, Copenhagen - Barcelona 1:1 (Claudemir 32 - Messi 31).

48

SPORT

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Tuzlaci na kuli
Zmaja od Bosne
Kona~no napisan ud`benik za planinare, a promocija u ponedjeljak • ^lanovi sarajevske Treskavice na ^vrsnici • Nakon odgoda, fojni~ani na Orjenu • “Po{tari“ na Pepelarima, a atomci opisali boravak u Hercegovini i Dalmaciji
Ure|uje: Ramo KOLAR Tuzlanski planinari obilaze oklopni voz u Grada~cu

PROMOCIJA UD@BENIKA PLANINARSTVO autora dr. sci. Elvira Kazazovi}a i Alana ^aplara odr`at }e se u ponedjeljak, 8. novembra, u 15 sati u velikoj sali Fakulteta sporta i tjelesnog od go ja u Sa ra je vu. Iz da va~ ud`benika je Fakultet sporta i tjelenog odgoja u tira`u od 1.000 primjeraka, a promotori su prof. dr. Izet Ra|o, ambasador Republike Slovenije u BiH Andrej Grasselli i Zehrudin Isakovi}, javio je Braco Babi}... • DVO DNE VNI IZLET NA ^VRSNICU nastupaju}eg vikenda organizira sarajevski PD Treskavica. Polazak je iz Sarajeva u subotu u 6 sati, a povratak u nedjelju popodne. Potrebna planinarska oprema za zimske

Zavidovi}ki atomci u Dalmaciji

uvjete, vre}a za spavanje, presvlaka, voda, hrana za 2 dana. No}enje je u domu na Vilincu Cijena izleta: 15 KM. Vodi~i: Braco Babi} i Kemaludin Mu-

tap~i}. Prijave i informacije na 061 172 064 ( Kemo)... • KONA^NO ]E NA ORJEN krenuti ~lanovi fojni~kog PD Vranica. Nakon nekoliko od-

ga|anja, narednog vikenda }e na ovu planinu, a planirali su i uspon na Zuba~ki kabao (1.894 m). Prijave kod Eduarda Juki}a (063 369 089)... • IZLET U GRADA^AC protekle subote organizirao je vrijedni PD Konjuh iz Tuzle. Bili su gosti PD Gradina Grada~ac i zajedno sa njima posjetili kulu Grada{~evi}a, Zmaja od Bosne, u Grada~cu i obi{li oklopni voz na ulazu u grad, a zatim po sun~anom i lijepom vremenu, tri sata pje{a~ili do njihovog planinarskog doma u Jasenici, a koji je u izgradnji... • NA PEPELARIMA }e dva dana nastupaju}eg vikenda provesti ~lanovi PSD PTT Prijatelj prirode iz Sarajeva. Bit }e i na Ravan planini u gostima kod PD Tvrtkovac iz Zenice. Vo|a puta je

Mirsad Huseinovi}, a prijave kod Jovanjke Ljutaj (061 017 666)... • S PUTA PO HERCEGOVINI I DALMACIJI, s poprili~nim zaka{njenjem, na svom webu se javili ~lanovi SNIK Atoma iz Zavidovi}a. Ekipa atomaca Ne{o, Maja, Ado, Adnana, Dino, Amina, Ma~ak i Biljana bili na 5dnevnom putu sa ciljem obilaska speleokampa u TomislavGradu, u organizaciji SD Mijatovi Dvori iz Tomislav-Grada, i uspona na vrh Viter na dalmatinskoj obali. U kampu radne aktivnosti speleologa iz Tomislav-Grada, Sarajeva, Hrvatske i Australije. Nakon toga se prebacuju u Zaostrog i penju na Viter. U povratku sa obale, preko Biokova, obilazak jo{ jednog kra{kog fenomena, vodopada Kravice u Hercegovini. Prelijepo...

Svjetsko prvenstvo za odbojka{ice

Prvi memorijalni turnir “Enver Ja{arevi} Pele”

Adnan [ehi} pobjednik
U~estvovalo je 30-ak najboljih seniora BiH iz 12 klubova • U STK Vitez vjeruju da }e ovaj memorijalni turnir postati tradicionalna revija i turnir me|unarodnog karaktera
^lan Stonoteniskog kluba Vitez Adnan [ehi} je pobjednik Prvog memorijalnog turnira u stonom tenisu “Enver Ja{arevi} Pele“, koji je u znak sje}anja na ovog izuzetnog nekada{njeg sportskog radnika i sportistu odr`an u subotu u vrhunskoj tehni~koj organizaciji STK Vitez u Vitezu. [ehi} je u atraktivnom finalu pobijedio bh. olimpijca Sr|ana Mili}evi}a rezultatom 3:1 i tako postao osvaja~ naslova. “U vrlo kvalitetnom me~u savladao sam Mili}evi}a i tako osvojio naslov pobjednika koji mi je svakako najdra`i zbog toga {to mi upravo Enver Ja{arevi} Pele bio trener i jedan od najzaslu`nijih {to sam se posvetio stonom tenisu“, kazao je Adnan [ehi}. Na jakom seniorskom takmi~enju u~estvovalo je 30-ak najboljih seniora BiH iz 12 klubova. Organizatori su u~esnicima obezbijedili nov~ane nagrade, kao i diplome te pehare. U STK Vitez vjeruju da }e ovaj memorijalni turnir postati tradicionalna stonoteniska revija najboljih bh. stonotenisera, koja }e prerasti i u turnir me|unarodnog karaktera.
G. V.

Odbojka{ice Japana savladale Srbiju

Reuters

Prvi poraz Srbije, Hrvatska se oprostila
U Japanu je zavr{ena prva faza Svjetskog prvenstva za odbojka{ice, a doma}e igra~ice su savladale Srbiju rezultatom 3:1. Tako je reprezentacija Srbije pretrpjela prvi poraz na {ampionatu, {to je nije omelo da se plasira u narednu fazu takmi~enja, gdje }e u grupi E igrati protiv Rusije, Ju`ne Koreje, Kine, Poljske, Perua, Japana i Turske. Derbi posljednjeg kola su odigrale selekcije Kube i SAD-a, a Amerikanke su bile bolje rezultatom 3:1. Obije ekipe }e igrati u grupi F druge faze takmi~enja zajedno sa Brazilom, Njema~kom, Holandijom, ^e{kom, Italijom i Tajlandom. Uprkos pobjedi protiv Kazahstana u posljednjem kolu, odbojka{ice Hrvatske se nisu uspjele plasirati u ~etvrtfinale. Druga runda takmi~enja starta u subotu. Rezultati: grupa A: Peru - Kostarika 3:1, Al`ir - Poljska 0:3, Japan - Srbija 3:1; grupa B: Puertoriko - Holandija 0:3, Kenija - ^e{ka 0:3, Italija - Brazil 0:3; grupa C: Kazahstan - Hrvatska 0:3, Njema~ka - Tajland 3:0, Kuba - SAD 1:3; grupa D: Kanada - Domenikanska Republika 1:3, Koreja - Turska 3:2, Kina - Rusija 0:3.

Adnan [ehi} sa diplomom (u sredini)

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Liga 13

49
BOSNA I HERCEGOVINA
3. kolo

Ko{arka{ka liga 13 BiH Bosna slavila u Zenici

Pare`anin zadovoljan
izdanjem mladih igra~a
U prvom dijelu smo igrali dosta opu{teno i ekipa ^elika je imala mnogo prostora za lagane poene. Kasnije smo nastupili ja~e u odbrani, {to nam se isplatilo, rekao je Pare`anin
U utorak su odigrane utakmice tre}eg kola Lige 13, a derbi je igran u zeni~koj Areni, gdje je Bosna ASA BHT nanijela drugi ovosezonski poraz ekipi ^elika. Studenti su slavili rezultatom 76:64, a ponajvi{e zahvaljuju}i dobroj igri u drugom dijelu utakmice. Uvodni dio me~a je pripao doma}inima, a izabranici Dejana Pare`anina su tek u tre}oj dionici uspjeli sti}i propu{teno, te utakmicu u~initi dodatno neizvijesnom. Zavr{nica je odlu~ila pobjednika, ko{arka{i ^elika nisu imali snage da do kraja me~a igraju agresivnu odbranu, {to su iskoristili gosti i Sarajeva i slavili drugu ovosezonsku pobjedu. “Podijelio bih utakmicu u dva dijela. U prvom dijelu smo igrali dosta opu{teno i ekipa ^elika je imala mnogo prostora za lagane poene. Kasnije smo igrali ja~e u odbrani, {to nam se isplatilo. Kontrolirali smo skok i nakon nekoliko vezanih {uteva za tri poena, priveli smo utakmicu kraju“ rekao , je trener Bosne Dejan Pare`anin. Najbolji u redovima ^elika bili su Haris Jahi} sa 12 i Ramo Rizvi} sa 11 poena, dok su kod studenata najbolji bili Filip Kru{lin sa 23, odnosno Muhamed Pa{ali} sa osam poena. “Raduje me igra mladih igra~a, koji u svakoj utakmici pokazuju kako na njih mo`emo ra~unati u

1. ^apljina 2. Bosna 3. Sloboda 4. Borac 5. Zrinjski 6. Kakanj 7. Mladost 8. ^elik 9. Leotar 10. Brotnjo 11. Hercegovac 12. Varda 13. Slavija

3 3 3 3 3 2 2 3 3 3 2 3 3

3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0

0 1 1 1 1 0 0 2 2 2 1 3 3

210:190 232:212 212:200 235:225 218:216 175:158 164:133 201:212 196:210 246:265 137:154 219:243 205:231

6 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 67:72 66:67 57:51 72:83 64:76 87:78

REZULTATI Slavija - Mladost Zrinjski - Sloboda ^apljina - Leotar Brotnjo - Borac Nektar ^elik - Bosna Kakanj - Varda HE Slobodna je ekipa Hercegovac

budu}nosti. Njihov anga`man je za pohvalu i nadam se da }e nastaviti napredovati“ dodao je , Pare`anin. Sino} su u preostale dvije utakmice pobjede upisali Mladost protiv Slavije rezultatom 72:67, dok je Sloboda bila bolja od Zrinjskog sa 67:66.
O. Z.

Bosna upisala drugu ovosezonsku pobjedu

Foto: M. TUNOVI]

NBA liga Favoriti sigurni

Lakersi i dalje stopostotni
Kobe Bryanta samo minuta dijeli od klupskog rekorda u vremenu trajanja na parketu koji je u vlasni{tvu Kareema Abdul-Jabbara • Lamar Odom pre{ao granicu od 11.000 postignutih ko{eva • Utakmica izme|u New York Knicksa i Orlando Magica u Madison Square Gardenu odgo|ena
Aktuelni prvaci LA Lakersi u svom Staples Centeru savladali su Memphis 124:105, ~ime je upisana ~etvrta pobjeda u isto toliko susreta. Za Lakerse je Kobe Bryant svih svojih 23 poena ubacio u prvompoluvremenu, a odmorio je cijeluposljednju ~etvrtinu utakmice. Jo{ ga samo minuta dijeli od klupskog rekorda u vremenu trajanja na parketu koji je u vlasni{tvu Kareema AbdulJabbara. Lamar Odom ostvario je u~inak od 17 poena, osam skokova i {est asistencija. Jedan od uba~aja prebacio je granicu od 11.000 njegovih ko{eva postignutih u karijeri u kojoj je postao deseti igra~ svih vremena u brzini postizanja toliko ko{eva, uz 6.000 skokova i 3.000 asistencija. Dwyane Wade je ubacio 26 poena, a LeBron James dodao 20 ko{eva i, za krilnog igra~a Miami Heata, rekordnih 12 asistencija u pobjedi 129:97 protiv Minnesote. Zanimljiv je i podatak da je, nakon 519 utakmica, James prvi put u karijeri ostao bez ijednog skoka u utakmici u kojoj je ubacio 20 ili vi{e ko{eva. Boston Celticsi su, predvo|eni Kevinom Garnettom (22 poena, {est skokova) i Paulom Pierceom (21 ko{, pet skokova) savladali Pistonse. U Detroitu, u kojem niti nakon ~etiri utakmice ne znaju za pobjedu, bilo je 109:86. Jedina utakmica koja je svoj epilog dobila u produ`etku odigrana je u Washingtonu gdje su doma}i Wizardsi savladali Philadelphia 76erse 116:115. Utakmica izme|u New York Knicksa i Orlando Magica u Madison Square Gardenu odgo|ena je zbog nemogu}nosti radnika da led (na kojem su dan ranije Rangersi savladali Chicago 3:2) zamijene parketom. U ~i{}enju dvorane pao je dio stropa. NBA liga, utorak: Washington - Philadelphia 116:115, produ`etak (Wall 29p, 13a, Blatche 23p, 8s, - Brand 21p, 9s), Cleveland - Atlanta 88:100 (Hickson 31p, 5s, - Horford 16p, 12s, 4a, Johnson 15p, 6s, 9a), Miami- Minnesota129:97 (James 20p, 12a, Wade 26p - Love 20p, 6s), Detroit - Boston 86:109 (Villanueva 17p, 7s - Garnett 22p, 6s, Pierce 21p, 5s), Milwaukee - Portland 76:90 (Delfino 14p, 5s - Matthews 18p, 5s, 4a, Aldridge 14p, 8s, 5bl), LA Lakers - Memphis 124:105 (Gasol 21p, 13s, 5a, Barnes 16p, 14s - Gay 30p, 4s), New York - Orlando (odgo|eno).

Bh. teniseri u Charlottesvilleu i Nantesu

Nije uspio savladati Tima Smyczeka: Amer Deli}

Mervana Jugi}-Salki} slavila, Deli} pora`en
Bh. teniseri su na turnirima u Nantesu i Charlottesvilleu zabilje`ili polovi~an uspjeh. Nekada najbolja teniserka iz BiH Mervana Jugi}-Salki} plasirala se u drugo kolo ITF turnira u Nantesu, koji se igra za nagradni fond od 50.000 dolara. Jugi}-Salki} je u prvom kolu pobijedila ~etvrtu nositeljicu Magdalenu Rybarikovu iz Slova~ke (105. igra~icu na WTA listi) rezultatom 2:0 (7:6 (7:5), 7:6 (7:5). Protivnica u drugom kolu joj je Leticia Costas Moreira (240) iz [panije. Amer Deli} zaustavljen je na startu ATP Challenger turnira u ameri~kom gradu Charlottesville, vrijednog 50.000 dolara. Deli} je u prvom kolu pora`en od Amerikanca Tima Smyczeka (170. igra~a na ATP listi), rezultatom 0:2 (6:4, 6:7 (6:8), 1:6).
O. Z.

MOK posthumno odlikovao Kumarita{vilija
Me|unarodni olimpijski komitet (MOK) posthumno je odlikovao sanjka{a Nodara Kumarita{vilija, koji je poginuo na treningu neposredno prije po~etka ovogodi{njih Olimpijskih igara u Vancouveru. Kumarita{vili je smrtno stradao nakon {to je izgubio kontrolu i izletio sa staze pri brzini od oko 140 kilometara na sat. Ceremoniji u Kumarita{vilijevu rodnom gradu Bakurianiju prisustvovalo je nekoliko ~lanova MOK-a i Me|unarodne sanjka{ke federacije, kao i gruzijski ministar sporta Lado Vardzela{vili te predsjednik Gruzijskog olimpijskog odbora Gia Nacvli{vili. Otac preminulog sporta{a David Kumarita{vili, i sam biv{i sanjka{, najavio je kako }e se u Bakurianiju uskoro izgraditi sanjka{ka staza koja }e nositi ime njegova sina.

Pau Gasol je bio uspje{niji od brata Marca

Reuters

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374707. GRBAVICA — [oping, u dvosobnom namje{tenom stanu sa eta`nim grijanjem,djevojka tra`i sustenarku. Mob. 062/639-585. IZDAJEM u Ferhadiji 15 prizemno poslovni prostor 40m2. tel. 202-611, 061/219-464. IZDAJEM namje{tenu sobu sa centr. grijanjem, upotreba kuhinje, studentici, Soukbunar. Tel. 033/225-909. IZDAJEM prazan troiposoban stan 100m2 adaptiran, ^. Vila-Kvadrant. Tel. 061/074-131. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196. IZDAJEM ili prodajem poslovni prostor 20m2, mokri ~vor, ul. A. Hangija kod Robota. tel. 033/442-998, 061/139-085. IZDAJEM gara`u u privatnoj ku}i, Grbavica. tel. 063/639-213. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM kancelarijsko — poslovni prostor u Centru povr{ine od 200800m2. Tel. 061/206-728. IZDAJEM gara`u, u Ul. Asima Ferhatovi}a bb, preko puta Ortopedije. Mob. 061/132-088. IZDAJEM gara`u, u Ul. Azize [a~irbegovi} 80b. Mob. 061/132-088. IZDAJEM stan na Ilid`i 54m2, prizemlje, Ul. Bosanskih gazija br. 29. Tel. 062/324-647. IZDAJEM atraktivan poslovni prostor 27+8m2 na trgu Heroja, centralna pozicija. tel. 061/390-748. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru na du`i period. tel. 062/253-712, 667996. IZDAJEM u Hrasnom stan trosoban preko puta trolejbuske stanice, prednost strancima. Tel. 062/204-208. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u Ned`ari}ima. tel. 061/221-706. IZDAJEM namje{ten stan sa posebnim ulazom i kori{tenje interneta i drugi sadr`aji, 300KM. tel. 062/527254. IZDAJEM u strogom centru dvoiposoban komforan namje{ten stan na du`i period. tel. 062/139-490. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, grijanje, kablovska TV, kod Merkatora. Tel. 659-895. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 203-497. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336-644. GRBAVICA, dvosoban stan, adaptiran, izdajem na du`i period. Mob. 061/190-008, 061/150-080. IZDAJEM na Ilid`i-Peyton trosoban stan (ku}a u nizu) sa ba{tom i kaminom. Tel. 061/537-739. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM vi{enamjenski poslovniskladi{ni prostor 230m2 na magistralnom putu Sarajevo-Pale 10 km od Vije~nice sa infrastrukturom. Te. 065/005-373, 067/789-757. IZDAJEM na Vla{i}u za zimski odmor od novembra do februara ku}a za 10 osoba, 300KM ili apartman za 4 osobe 100KM. tel. 061/214868. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 003876227 9428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. IZDAJEM namje{tenu dvokrevetnu sobu sa upotrebom banje i kuhinje. Tel. 062/920-856. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, za dvije studentice, Centar. Tel. 534992. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednoiposoban, polunamje{ten stan, Trg heroja. Mob. 061/557-162. IZDAJEM dvoeta`ni stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/812-046. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan na novoj Breci, ddvoiposoban namje{ten, II kat. tel. 442175. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445306. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136-286. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. ZMAJA od Bosne kod Robota, dvosoban, zgrada [ipada, kompletno opremljen, cen. grij. Mob. 061/214-856. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u centru, od 1. novembra. Tel. 442331. IZDAJEM trosoban namje{ten stan u centru, ^ekalu{a 10, 600 KM+re`ije. Mob. 061/205-235. IZDAJEM pos. prostor 30m2, Marindvor, v. Peri}a, 600 KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM namje{tenu sobu samcu, u trosobnom stanu, zaseban ulaz, cen. grij. Pofali}i. Tel. 657-979. STROGI centar, izdajemo ve}i kan. prostor, I i II sprat, cen. grij. parking, ~ajna kuhinja. Tel. 225-281, od 9-14 sati. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM poslovni prostor 150m2 na B fazi, Ul. Trg zavnobiha 21, prilago|en za pru`anje bankarskih usluga, usluga osiguranja i sl. Tel. 061/365990. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu u centru grada - Mejta{, plin za jednu ili dvije osobe. Tel. 061/869-396. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM prostor 190m2 kod porodili{ta Jezero pogodan za sve namjene. Tel. 061/170-254. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine
PRODAJEM dvije ku}e na Grbavici, parcela 780m2, jedna ku}a stambenoposlovni objekat 260m2 kancelarijskog prostora+100m2 gara`nog prostora, druga 200m2 stambenog pos. oku}nice 140m2, vl. 1/1, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/374-707. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u 250m2, oku}nica 5000m2, kompletno renovirana, sa svim generalijama, uredna dokumentacija, vl. 1/1, u Reljevu, nedaleko od novog autoputa, mogu}a i zamjena za stan, uz doplatu. Mob. 063/374-707. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}e: Vratnik sa 400m2 zemlje (kod Hendek d`amije), Vasin han sa 500m2 zemlje, Bjelave sa 600m2 stambenog prostora, vikend ku}e Pale (Potoci, Kriva~e, gornji pribanj) i Lukavica: ku}a 7 x 7 sa 1.100m2 zemlje, 15.000 KM. Mob.061/375-787. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje, pogodan za poslovni prostor, ul. Tekija i Nova. Mob. 065/021-556 PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, VI sprat, 107.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, adaptiran u Hrasnom kod Lorisa. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici kod [umarskog fakulteta. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Mob. 065/021-556. PRODAJEM Zagreba~ka, jednosoban kod slasti~arne Jadranka, 75.000KM, Grbavica 52m2, II sprat, 105.000KM, Dobrinja 72m2. tel. 061/253-382. PRODAJEM stan kod vje~ne vatre 63m2 pogodan i za pos. prostor, 63m2. Tel. 061/902-827. PRODAJEM dvije stare ku}e, H. Kaimije-Ba{~ar{ija. tel. 061/211-840. PRODAJEM u centru dvoiposoban 55m2/III, super konforan, parking, bez posrednika. tel. 062/139-490. PRODAJEM jednoiposoban luksuzno opremljen stan u novoj zgradi na ^. Vili. tel. 061/357-961. PRODAJEM na Ko{evskom Brdu jednosoban 38m2, vp, 73.000KM / Ko{evssko brdo 44m2 adaptiran, jednoiposoban, eta`no grijanje. tel. 061/253-382. PRODAJEM vikendicu u ResnikuPazari}, 750m2 zemlji{ta, na glavnom putu prema Mostaru 75.000KM. Tel. 065/021-556 PRODAJEM stan u Hrasnom Trg Heroja, 45m2, 86.000 KM i 36m268.000KM. Tel. 065/021-556 PRODAJEM devastiranu ku}u u centru Mostara, Bra}e Kne`i}a 5, cijena po dogovoru. Tel. 062/600-318. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495660. PRODAJEM dvosoban stan III sprat, lift, N. Sarajevo i troiposoban na Otoci, Br~anska XV kat. Tel. 061/188-846. PRODAJEM jednosoban stan 38m2 vp, Kevrin potok i 89m2 troiposoban III kat. tel. 061/188-846. PRODAJEM kod Op~ine S. Grad 123m2 I kat, Z. Beretke, ~etverosoban 106m2, II kat, Petrakina i pos. prostor 19m2 kao samostoje}i objekat Logavina. Tel. 061/188-846. PRODAJEM trosoban stan I sprat, veliki balkon, dvori{te, ostava, klima, kamin, Ul. Hajduk Veljkova. tel. 061/349-177.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM stan u centru, ^obanija, 18 sprat, 96m2, 2500KM/m2 ili mijenjam za manji uz doplatu. tel. 444259. PRODAJEM stan 78m2 + 17m2 gara`a, Ljubljanska, predio ambasada. Tel. 033/212-479. PRODAJEM ku}u u centru Ba{~ar{ije 100m2 sa dvori{tem od 220m2. tel. 033/447-940. PRODAJEM troiposoban stan na Grbavici-[oping sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964-797. PRODAJEM ili izdajem ure|en poslovni prostor 100m2 na Otoci. Tel. 061/206-728. PRODAJEM na Ba{~ar{ji staru ru{evnu ku}u sa gra|evinskom dozvolom za gradnju objekta 600m2. Tel. 061/206-728. PRODAJEM dvosoban stan 55m2, II sprat na Mojmilu. Tel. 061/206-728. PRODAJEM trosoban stan u centru 75m2, centralno. grijanje, terasa 50m2 sa pogledom na grad, Ul. Dalmatinska. tel. 061/365-990. PRODAJEM lijepu manju ku}u sa ure|enom avlijom kod Vije~nice, cijena 105.000 eura. tel. 033/239-910. STANOVI: Dobrinja 49m2, 55m2, 68m2, Mojmilo 68m2, centar-36m2, Novo Sarajevo 41m2, Alipa{ino polje 59m2 i 64m2, grbavica 131m2 i 54m2, Marijin dvor 121m2 i 86m2. Mob. 066/488-818. GARSONJERA 34m2, strogi centar, izuzetna lokacija. Mob. 061/185-226. HRASNO, A. lipa 53m2, PVC stolarija, adaptiran, 110.000 KM. Mob. 061/205-235. STAN 86m, Dobrinja IV, P. Tije{i}a, troiposoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, 110.000 KM. Tel. 711-666. STAN 74m2, strogi centar, Titova, dvoiposoban, 2 kat, veliki balkon, veliki podrum, 189.000 KM. Tel. 711666. STAN 36m2, Hrasno, Trg heroja, jednosoban, renoviran, 14 kat, 2 lifta, balkon, 70.000 KM. Tel. 711-666. STAN na Skenderiji, 115m2 i pos. prostor s 1 dulumom zemlje na Stupu. Mob. 061/533-262. TAR^IN, ku}a 130m2+1,5 dunuma zemlje, nova fasada, 40.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVICA, [oping, 80m2+gara`a, 15 sprat, 80.000 eura. Mob. 061/205235. CENTAR, Ko{evo, dvosoban stan 54m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. MARIN DVOR, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, ^ekalu{a, 93m2, 1 sprat, adaptiran. Mob. 061/205-235. CENTAR, Petrakijina kod Lovca, 106m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, gara`a, 220.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 40m2, 1 sprat, dvosoban, luksuzno adaptiran, 60.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 45m2, dvosoban, luksuzno adaptiran, prizemlje, 90.000 Km. Mob. 061/205-235. TILAVA, Tomino brdo, vikendica 65m2+1500m2 oku}nice, vo}e, borovi, struja, voda, asvalt, 25.000 eura. Mob. 061/205-235. VIKENDICA, Kiseljak, 70m2+1400m2 oku}nice+bazen, eta`no grijanje, 35.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVICA, B. Muteveli}a, 53m2, 2 sprat, cen. grij. 45.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, kod Dr`avne bolnice, 27m2, 1 sprat, cen. grij. 63.000 KM. mob. 061/205-235. GRBAVICA I, trosoban 73m2, 9 sprat, odli~na lokacija, Olovska, 57m2, 2 sprat, funkcionalan, povoljno. Mob. 061/214-852. ISTO^NO Sarajevo-Krupac, plac 800m2 sa devastiranim objektom. Mob. 061/130-584. PRODAJEM jednosoban stan 40m2, Centar-Marindvor. Mob. 061/715543, 061/187-016. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. PRODAJEM sedam dunuma zemlje u ^elebi}ima. Mob. 061/875-291.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. DOBRINJA IV, mijenjam stan 89m2, I sprat za manji u Sarajevu ili ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci.tel. 065/589-171. MIJENJAM dvosoban stan 47m2, ustakljen balkon, centar, za jednosoban, po dogovoru. Mob. 062/256-203. MIJENJAM ddvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

PRODAJA
TROSOBAN stan, II sprat, ul. Muse ]azima ]ati}a, 150.000 KM. Mob. 063/064-220. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net FUNKCIONALAN stan 75m2, Odoba{ina-Centar, 3 sprat, stan 70m2+balkon 12m2, Ko{evsko Brdorenoviran. Mob. 062/649-370. STAN 78m2, 2 sprat, Dobrinja-Nurije Pozderca, cen. grijatenje, (veliki dnevni boravak+balkon, kuhinja, kupatilo, WC, dvije spava}e sobe, radna soba. Mob. 061/072-845. RENOVIRAN stan 36m2/39m2, Trg heroja-Hrasno, (dnevni boravak, kuhinja, kupatilo, manja spava}a soba), 75.000 KM. Mob. 061/072-845. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. PRODAJEM stan 46m2, Ko{evsko brdo, A. Hangija, dvosoban, 1 kat, za renoviranje, 1.950 KM/m2. Mob. 066/340-748. PRODAJEM internisti~ku ordinaciju, kompletno namje{tenu 135m2, strogi centar grada+dvije vanjske ba{te, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stan na Ba{~ar{iji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374707. PRODAJEM stan u Centru, ul. ^ekalu{a ~ikma, 100m2 sa gara`om, 250.000 KM. Mob. 061/892-315. PRODAJEM jednosoban stan u centru Sarajeva, zvati od 7-18h. tel. 033/201-875, 062/204-717.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente (agencija). Mob. 062/465-466. AGENCIJI potreban manji stan u zgradi za iznajmljivanje za strance na jednu godinu. Mob. 061/145-853. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. CENTAR, Ko{evsko brdo, troiposoban, lijepo namje{ten stan, izdajem. Mob. 061/146-298. M. DVOR, ~etverosoban stan, opremljen, izdajem. Mob. 061/146-298. IZDAJEM prazan stan 68m2, Te{anjska-Marindvor, blizu ambasade USA, (dnevni boravak, 2 spava}e sobe, lo|a, kupatilo, cijena po dogovoru. Mob. 062/649-370. IZDAJEM stan 45m2, kompletno namje{ten, kod Unitica (dnevni boravak, kuhinja, spava}a soba, kupatilo, adsl, kab. tv), 500 KM. Mob. 062/649370. IZDAJEM garsonjeru 30m2 na Vrbanju{i, privatna ku}a, samo zaposlenim osobama ili studenti, obavezno dvije kirije unaprijed, cijena 200 KM. Mob. 063/374-70. IZDAJEM trosoban stan, poseban ulaz, za dje~iju igraonu ili vrti}. Mob.061/367-412. IZDAJEM sobu studentici, Alipa{ino polje B faza. Tel. 546-774. IZDAJEM dvosoban renoviran stan u Dobrinji kod {kole, cjena 300KM + re`ije. tel. 033/651-912. IZDAJEM dvosoban opremljen stan, Stari Grad, trosoban ne opremljen+gara`a Breka, ~etverosoban 125m2 Obala, ku}e u nizu troeta`ne+gara`a. Mob. 061/177-711.

~etvrtak, 8. august 2010. godine nedjelja, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. STROGI centar kod vje~ne vatre, stan 150m2, prodajem, 2.000/m2. Mob. 063/603-010. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan 87m2, 3 kat, lift, u dobrom stanju, E. [ehovi}a, Malta, cijena po vi|enju. Tel. 654.096, 062/226975. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM poslovni prostor 84m2, Dobrinja, suteren. Tel. 061/605-851. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, povoljno. Tel. 061/215033. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM stan kod Vje~nice, A. [ahinagi}a nov, III sprat, 60m2, 120.000KM. Tel. 062/202-305. PRODAJEM dvoiposoban stan u Doboju, preko puta ElektroDoboja. tel. 061/736-750, 061/826-853. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM 3300m2 zemlje po 8KM/m2 Perivoj prema @u~i, livada, 1/1. Tel. 061/709-430. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama mo`e i zamjena za jednoiposoban uz doplatu po cijeni m2 za lokaciju. tel. 061/350-156. VIKEND ku}a, Rajski Do-Trnovo, priklju~ci, zemlje, 1/1, asvalt, prilaz, 43.000 KM. Mob. 061/709-430. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. TROSOBAN stan, adaptiran sa vrtom, parkingom i gara`om na Bjelavama. Mob. 061/688-975. PRODAJEM vi{e stanova u Neumu. Mob. 061/508-404. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana br. 23 — Kova~i. pogledati od 10 do 16 sati. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu, ~vrsti materijal sa priklju~cima, voda, struja, telefon i 1500m2 ba{te, ogra|eno, 1/1, Rajski do, 45.000KM. Tel. 061/709430. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701977. STAN 53m2, ^engi} Vila-Grada~a~ka, mogu}a zamjena za ve}i stan u blizini. Mob. 062/649-370. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. POLJINE, ve}i plac za ku}u, kompletna infrastruktura i projektnom dokumentacijom. Tel. 204-119. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222465. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382031 i 469-311. GRBAVICA, stan 53m2, potpuno adaptiran, IV sprat, ul. B. Muteveli} 41. Tel. 061/359-197. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781.

51

NEKRETNINE PRODAJA
STAN 55m2, Grbavica, 60M2/4 sprat, Ciglane, 58m2, novogradnja na Petlji, stan 83m2+gara`a, A. Hangija. Tel. 553-580, 061/177-711. STAN 80m2 kod Bosmala, 57m2/3, Marin Dvor, stan 138m2, Titova, stan 145m2m2/3 sprat, Marin Dvor, stan 103m2/1 sprat, 113m2/2 sprat, Ul. Had`iidrizova. Mob. 061/177-711, 553-580. KAFI] 40m2 sa razra|enim poslom u Pofali}ima, pos. prostor 60m2 u Pofali}ima, stan 125m2/2 sprat, Musala (reg. kao pos. prostor). Tel. 553-580, 061/177-711. STAN 103m2 de lux, Marin Dvor, 74m2/3 sprat Katedrala, 92m2/1 sprat, Skenderija, 125m2/2 sprat, Titova (pasa`), 81m2, Ciglane-donje. Mob. 061/177-711. KU]A sa 2 dun. zemlje u Barama, ku}a sa 2 dun. zemlje u centru Breze. Mob. 061/177-711. STAN 62m2/5 sprat, Isto~no Sarajevo, novogradnja, sa PDV-om 53.000 KM, 31m2/1 sp. Vi{njik, 46m2 Rah Bau u Vele{i}ima, 51m2/9 sp. Otoka, 55m2/1 sp. Grbavica. Mob. 061/177711. STAN 56m2/1 sp. Dolac Malta, stan 52m2/pr. D`id`ikovac, na BistrikuKamenica ku}a, nova veoma povoljno, P+S+potkrovlje. Mob. 061/177711. PRODAJEM na Dobrinji ddvoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, lift, c.g, plin. Tel. 033/453-357. PRODAJEM u Faleti}ima zbog selidbe ku}u 10x12 sa oku}nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM poslovni prostor u centru 157m2, prizemlje, parking pogodno za sve namjene. tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM ku}u 10x11, Nahorevska iza pijonirske, sa tri trosobna stana na tri eta`e. Tel. 061/304-599, 033/665-419.

PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad idealan za pos. prostor. Tel. 061/215-033. PRODAJEM manju ku}u, 150m2 oku~nice blizu centru. Tel. 061/358772. PRODAJEM stan, Ul. Grada~a}ka 66, I sprat, 62m2. Tel. 062/257-085, 061/554-543. PRODAJEM dvoiposoban stan 66m2, dva balkona, sun~an, gara`a kom Medicinskok fakulteta. Tel. 062/841-390. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgradi. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, cijena po dogovoru. tel. 033/649-602. PRODAJEM povoljno ku}u sa oku}nicom, vp, Radni~ka 122. Tel. 061/201-700. PRODAJEM dvije stare ku}e, Ul. H. Kaimje 10, Ba{~ar{ija. Tel. 061/211840. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, vp odignuto, blizu austrijskog trga, mogu~nost posl. prostora ili mijenjam, Ul. Bistrik 22. Tel. 033/533-624. PRODAJEM na Dobrinji II ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan 91m2, IV sprat, 1700KM/m2. tel. 062/606-831. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2wc, 3 balkona, Ul. I. Mujezinovi}a, nova Breka, odli~na lokacija. tel. 033/612-077. PRODAJEM stan 41m2, Lo`ioni~ka 5/16. Tel. 646-690. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji — prizemlje u strogom centru grada, Holidey inn 12m2, vl. 1/1. Tel. 061/869-396.

PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445371, iza 15 sati. ILID@A-Plandi{te, 1.000m2 zemlji{ta, kod d`amije, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. GARSONJERA 27m2, adaptirana, A. Jabu~ice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. ZEMLJA, Rakovica 3.000m2 kod d`amije, povoljno. Mob. 061/415-787. POSLOVNI pros. kod tunela ciglane, 300.000 KM. Mob. 061/415-787. ZEMLJA 2.000m2 uz glavnu cestu Sarajevo-Kiseljak, 1/1, 170.000 KM. Mob. 061/170-254. KUNOVSKA 42m2, 2 sprat, 68.000 KM, adaptiran. Mob. 061/415-787. KU]A u Semizovcu, uz rijeku Bosnu, ekstra posjed. Mob. 061/415-787. POFALI]I, ku}a sa ba{tom 300m2 oku}nice, 1/1, 120.000 KM. Mob. 061/415-787. KOVA^I]I-Ljubljanska, novogradnja, stan useljiv, uknji`en, zgrada nedovr{ena. Mob. 066/801-737.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR ASA
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
NED@ARI]I, novogradnja, garsonjera 32m2, 6 sprat, 52.000 KM. Mob. 061/702-881. NED@ARI]I, novogradnja, dvosoban stan, 8 sprat, 58m2, balkon, klima, 97.500 KM. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, troiposoban stan 67m2, 2 sprat, grijanje, klima, balkon, 1.650 KM/m2. Mob. 066/801-711. STAN na Vracama-a. Smajlovi}a, 2 sprat, 62m2/1.700 KM. Mob. 061/177556. STAN u Lu`anima, 3 sprat, 57m2/1.800 KM. Mob. 061/177-556. STAN u Centru-J. Vanca{a, VP+mogu}nost gara`e, 84m2/2.800 KM. Mob. 061/177-556. STAN u A. Smailovi}a, 1 sprat, plin, potrebna adaptacija, 95m2/1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Grbavi~ka, 5 sprat, nema lifta, 69m2+2 balkona, potrebna kompletna adaptacija, 1.850 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, K. Tvrtka, 3 sprat, eta`. grij. adaptiran, 94m2, parking mjesto, 2.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, E. [ehovi}a, VP, 67m2+2 balkona, cen. grij. useljiv, namje{ten, 125.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca-Samoborska, 4 eta`e+ba{ta, novija gradnja, 300.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i-B. Kr{o 12, 1 sprat, 77m2, useljiv, 1.600 KM/m2, nije fiksno. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i-B. Kr{o, 5 sprat, 55m2, adaptiran, 80.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Logavinoj-Toromanova, VP, 50m2, 135.000 KM. Mob. 061/177556. STAN na Mejta{u-M.P.Sokolovi}a, 1 sprat, 52m2/2.900 KM. Mob. 061/177556. STAN na Drveniji, zvijezdin neboder, 2 sprat, 96m2/2.500 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Marindvoru-K.Tvrtka, 2 sprat, 89m2/2.700 KM. Mob. 061/177556. KU]A u nizu u Sokolovi} Koloniji, na tri eta`e+ba{ta+gara`a, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. KU]A u Lu`anima 240m2 stamb. prostora+700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN, strogi centar kod hotela Evropa, adaptiran, dvoeta`ni 67m2, 230.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu-Trg ote{kog bataljona, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Bu~a potoku, novogradnja2006. god. 6 sprat, na 2 eta`e, 87m2/1.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji 5-S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819136. STAN na Grbavici-B. Muteveli}a, 1 sprat, 52m2/1.900 KM. Mob. 065/819136. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, potrebna adaptacija+2 balkona, 39m2/2.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2, potrebna adaptacija, 1.800 KM/m2. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Radni~ka, zgrada od fasadne cigle, jedan stan na jednom spratu, 3 sprat, useljiv, 86m2, 250.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, adaptiran, 1 sprat, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Hrasnom-A. B. [imi}a, 2 sprat, 28m2, 72.000 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor na Marindvoru, novogradnja, prizemlje, 29m2, 150.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Vojni~kom Polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Ko{evskom Brdu, adaptiran, 3 sprat+2 balkona, 69m2, 165.000 KM. Mob. 061/819-136. STAN na Malti-Alojza Benca, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom-A.B.[imi}a, teheranka, VP, adaptiran, 60.m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN na ^engi} Vili-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Aneksu, suteren, Prijedorska, 54m2/1.300 KM. Mob. 065/819136. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. \IP micubu{i pajero, dugi, 2,5 kw, 98. god. top stanje, prva ruka, 6.500 eura. Mob. 061/220-433. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. FORD eskort karavan 1,8 B, 1996. god. povoljno. Mob. 061/182-796. PRODAJEM d`ip mitcubishi pajero pinin 1,8, 4x4, 3 vrata, registrovan, god. 2000. cijena 10.000 KM. Mob. 061/102-888. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine
PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. NOV troredni ormari} za osigura~e Hager, cijena 20 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM pisa}u ma{inu Unis TBM de luhe u koferu, 50 KM. Tel. 062/320-034. PRODAJEM Cepter su|e, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 062/555-135. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 428, 596, 628, i druge za elektri~ne aparate Braun, Iskra i Ruske. Tel. 033/651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za brija~e elektri~ne aparate Panasonci. tel. 033/651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika nov kasete i knjige kupljene za 124KM a cijena prodajna 90KM. Tel. 033/651-556. PRODAJEM crni polu kratki zimski kaput nov br. 52. Tel. 444-259. NOVE atestirane elektroza{titne ~izme 3000V, cijena 40 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 8 komada neonskih sijalica, ja~ine 40 W, du`ina 120 cm, cijena 15 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 6 komada neonskih sijalica, ja~ine 58W, du`ine 150 cm, cijena 10 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 40 komada startera za neonke Iskra 18 W, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. NJE@NO plava nova kada 140 cm, 2100 zna~ki sa albumima 210 KM i {iva{a ma{ina Bagat-Slavica. Tel. 417219. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM garderobu iz Italije, mu{ku i `ensku, firmirano. Mob. 062/062-445. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

OSLOBO\ENJE

KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah. Tel. 061/836-657. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526918. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526918. KUPUJEM manji stan od Marijin dvora do Ba{~ar{ije. Dajem auto uz doplatu. Mob. 061/338-433. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

PRODAJA
TROSOBAN stan, A. [a~irbegovi} 24/2, 68m2+balkon, cijena 72.000 eura. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Alipa{ino-Trg me|. prij. 6 kat, 70m2, fiksno 105.000 KM. Mob. 066/801-737. TROIPOSOBAN stan, N. Smailagi}a, 6 kat, 77m2, 120.000 KM. Mob. 061/320-439. TROIPOSOBAN stan, Trg Zavnobiha 12/2, 77m2, cijena 125.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, Trg Zavnobiha, 1 kat, 59m2, cijena 100.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, Hrasno-A. [a~irbegovi}, 59m2, 13 kat, 2 balkona, 110.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, ^engi} VilaB.M.Selimovi}a, 54m2, 12 kat, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, ^engi} Vila-D`. bijedi}a, 1 kat, 52m2+balkon, 93.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, ^engi} VilaB.M.Selimovi}a, Vrani~in neboder, 16 kat, 56m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, ^engi} Vila-D`.Bijedi}a, 2 kat, 82m2, 82.000 eura. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan, Malta-Paromlinska, VP, 68m2+balkon, 75.000 eura. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, Hrasno-P.Ribar, VP, 58m2+2 balkona, nova stolarija i kupatilo. Mob. 066/801-737. NOVOIZGRA\EN stan, D. Ozme, potkrovni, sve ekstra, 136m2, 3.500 KM/m2. Mob. 061/320-439. JEDNOSOBAN stan, A. [anti}a, 3 kat, potkrovni, 39m2, 48.000 eura. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, ^emalu{a, 1 kat, 90m2, eta`no grijanje, 260.000 KM. Mob. 066/801-737. TROIPOSOBAN stan, M. Dvoru-H. Dizdara 6/I, 123m2, cijena 260.000 KM. Mob. 061/320-439. GARSONJERA u M. [najdera, 2 kat, 21m2, potpuno adaptirana, cen. grij. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, Vrazova, 2 kat, 59m2, ima gara`no mjesto, 150.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan, M.].]ati}a, 1 kat, 74m2, 210.000 KM. Mob. 061/320439. DVOIPOSOBAN stan, Vraca-A. Smailovi}a, 1 kat, 68m2, 68.000 KM. Mob. 066/801-737. JEDNOSOBAN stan, Had`iidrizova, potkrovlje, 32m2, sa mogu}no{}u pro{irenja, cijena 100.000 KM. Mob. 061/801-737. TROSOBAN stan, Vrazova, VP, pogodan za ured, ambulantu i sl. 240.000 KM. Mob. 061/320-439. POFALI]I blizu FDS i OBN-a, ku}a p+s, dva trosobna stana, posebni ulazi, sve komunalije, 2 gara`e, oku~nica 441m2. Tel. 033/645-156 i Mob. 062/439-329 i 061/437-719. CENTAR-Pru{~akova, 85m2, 1 sprat, pogodan za kancelarije, sre|en, grijanje, 2.750 KM/m2. Mob. 061/702-881. STARI Grad-Logavina, jednosoban stan, 29m2, 1 sprat, plin, 67.000 KM. Mob. 061/702-881. POSLOVNI prostor, Bjelave, stambena zgrada, prizemlje, 38m2, sre|en, 120.000 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, dvosoban 54m2, 11 sprat, cen. grij. balkon, lift, 113.500 KM. Mob. 066/801711. G. POLJE-Rakovica, ku}a pr.+sp. nedovr{ena, 2.000m2 placa, 1/1, gra|. dozvola, 50.000 KM. Mob. 066/801711. IVAN^I]I iza Srednjeg, plac, pogodan za vikendicu, 3500m2, cijena 17.000 KM. Mob. 061/702-881. OTES, dvosoban stan 49m2, 3 sprat, adaptiran, 69.000 KM. Mob. 061/702881. ILID@A-Pejton, stan u nizu, 80m2+ba{ta, hobi soba, sre|en, 145.000 KM. Mob. 061/801-711.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM ko`nu garnituru za sjedenje. Tel. 226-355. PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. PRODAJEM vrlo povoljno dva kau~a, bordo mebl {tof, ~isto i o~uvano. tel. 062/256-705. PRODAJEM vise}u kuhinju, regal, bra~ni krevet, televizor, usisiva},lustere. tel. 033/201-051, 065/097-899. PRODAJEM dva kau~a, vitrinu i ormar, jeftino. tel. 524-655. SARAJEVO, povoljno prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

ZAPOSLENJE
POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharice, kuhari, pomo}no osoblje sa iskustvom za rad u kuhinji. Mob. 061/555-709 i 061/191972. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

OSTALO
PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. HITNO prodajem lavirint 5,0mx3,0 mx2,8m i drugu opremu za igraonu. Mob. 061/192-293. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora standardnih dimenzija iz novogradnje sa {tokovima i staklom. Tel. 061/869-396. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529-878. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. BRU[ENE staklene police 5mm, dimen. 68,5x24 cm, 5 kom, 20 KM. Mob. 062/315-540. TELEFON stari ispravan Ei-Pupin, cijena 30 KM. Mob. 062/315-540. BRU[ENO staklo 33x33cm 5mm, zaobljeno na uglovima, 10 kom. 40 KM. Mob. 315-540. PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak i fasadnu,lego kockice nove, LCD monitor. tel. 033/227-077, 062/006-768. PRODAJEM donji dio kuhinjskog elementa. Tel. 061/504-408. PRODAJEM sadnice autohtone: dud, jabuka, kru{ka, dunja, vi{nja, tre{nja, {eftelija, orah, kesten, {ljive itd. Tel. 033/227-077, 062/006-768. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 516, 628, i druge uz garanciju za elektri~ni aparat Braun, Iskra, Ruske i Filips. Tel. 033/651-556. PRODAJEM klavir ^ajkovski. Mob. 061/802-650. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525-981.

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU i PVC roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/767-995, 033/ 211-484 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. SANITETSKI prevoz pacijenata www. partamedic.ba. Tel. 061/564-564 i 061/100-567. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200003. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLAN. Mob. 061/350-688. KOMBI prevoz. selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280.

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488-817. PRODAJEM Renault Thaila 2001. god. klima, tek registrovan+2 zimske gume, 5.000 KM. Mob. 061/846-687. FABIJA — Sedan, 1,2/47 KW, 2006. prvi vlasnik, 40.000 km, el. paket, daljinski, alarm, radio-MP-3, klima, kasko do 5. XI, 9.200 KM. Mob. 061/170-461. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM komplet ~eli~ni felgi ( 5 {arafa) sa zimskim gumama, za VWPolo, odli~no stanje. Tel. 061/390-748. PRODAJEM Vento 92. god crveni ekstra stanje. Tel. 061/217-064. PRODAJEM Lada Samara 1990. god, registrovan do maja 2011. god, 3900KM. Tel. 033/665-420. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639176. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna od{teta, obveznice, isplata odmah, dolazim na adresu. Tel. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Prvog novembra 2010. godine preminuo je na{ dragi POSLJEDNJI POZDRAV

USLUGE
VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure{aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374-458. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. TELEFON servis poprevlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada telefonskih instalacija. Mob. 061/141676 i 204-805. KONVERZACIJSKI engleski za sve uzraste, osnove mikrora~unara i primjena. Tel. 062/293-688. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke dolazim na adresu besplatno. tel. 033/240-895, 062/909-306. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779. INTERNISTA sa iskustvom, obavlja ku}ne posjete. Tel. 063/936-956. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windovsa, ~i{}enje od virusa. tel. 062/654-140. APSOLVENT elektrotehnike daje instrukcije iz matematike za osnovce i srednjo{kolce. Tel. 061/571-361. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. VODOINSTALATER opravlja ~esme, vodokotli~e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. tel. 061/205-803, 066/973-793. ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. DAJEM instrukcije iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. MOLERI nude usluge boje gletovanje, stolarije, radijatori i sve drugo po dogovoru. Tel. 456-979, 061/219-768. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534231.

k}erki na{eg predsjednika

ZLATKO (TOMO) MILETI]
30. 1. 1943 — 1. 11. 2010.

Sahrana }e se obaviti 5. novembra 2010. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Aida, k}erke Maja i Irina, sestra Zdenka, unuke Matilde i Bianca, ne}akinja @ana, ne}ak Predrag, rodica Gordana, te obitelji Mileti}, Medenica, Cioca, Brandazza, Balta, Mulaomerovi}, Trbonja, Tufo, Arapovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

ISABEL (ALEKSANDAR) HEMON
BHAAAS Bosanskohercegova~ko-ameri~ka akademija nauka i umjetnosti
6964

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

Tu`nim srcem i bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ mili i nikad zaboravljeni suprug, otac i djed

^etvrtog novembra 2010. godine navr{ava se 7 dana od preseljenja na ahiret na{e drage

ISABEL (ALEKSANDRA) HEMON
Nina, Vesna, Vildana sa porodicama
6975 VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buhe, muhe, komarce, mi{eve. Tel. 033/219761 i 061/928-535. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. SERVIS i odr`avanje ra~unara, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-179. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551-035. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. DAJEMO instrukcije iz matematike, fizike i kemije za u~enike osnovnih i srednjih {kola. tel. 061/323-153, 033/667-048. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. BRU[ENJE i lakiranje parketa i podova, kvalitetno, povoljno. Mob. 061/274-179. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. PROFESORICA hemije daje instrukcije iz hemije, studentima i u~enicima. Mob. 062/331-174. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513948. ^UVALA bih i opslu`ivala iznemogla lica. Mob. 062/569-444. INSTRUKCIJE iz matematike za |ake i studente, dolazak na adresu. Tel. 446-056, 061/536-973. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi sa radnom snagom ili bez. Mob. 062/226-665. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 214-346. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. KERAMI^AR, kvalitetno i ~isto uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. ODR@AVAM mezare i ba{te, kosim trimerom travu. Mob. 062/332-230. MATEMATIKA profesionalno. Tel. 061/800-259. ADAPTACIJA stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Mob. 061/510-373. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, indikatore, automatske osigura~e, grijalice i popravke ku~nih instalacija. Mob. 062/180-021. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom i bez. Mob. 062/226-665. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak beesplatan. Tel. 061/551-035.

LUKA (ANTON) PURI]
drugog novembra 2010. u 14.45 sati, nakon kra}e bolesti, preminuo u 90. godini.
Ispra}aj i sahrana }e se obaviti u petak, 5. novembra 2010. godine, u 15 sati, na gradskom groblju Sutina.

MAIDE (MUJE) KADRI], ro|. KURTAGI]

O`alo{}eni: supruga Valerija Seka, k}erka Zdenka, sin @eljko, unu~ad Maja, Dragan, Lidija i Dejana, praunuk Mak, zet Ned`ad ]i}o, snahe Slavica i Ines, obitelji Puri}, Popovac, Bala`i}, Guzina, Horvat, Kova~ i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
88104

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em drugu

Ovim putem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da }e se tevhid prou~iti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 13 sati u ku}i `alosti, Ul. Ugorsko II, br. 16. O`alo{}ena porodica

JOSIF JOSA RADI]
nosilac Spomenice 1941. godine

MU

Janji} Nikola i Na|a Biser
6974 UERE\UJEM ba{te, re`em drva i ostalo. Mob. 062/332-230. TELEFAKS servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570-350. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. TEPSER, dubinski ekstrakcijskim ma{inama ispiranjem i ~etkanjem ~isti namje{taj i unutra{njost auta. Mob. 061/524-461. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem i sa bolom u du{i javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je na{ dragi

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MILE (JANDRE) BUDIMIR
poslije kra}e bolesti preminuo 3. novembra 2010. u 83. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 4. novembra 2010. godine na groblju u Podgljivlju (Trebinje). Sprovod polazi ispred gradske kapele u 15 ~asova. Sau~e{}e primamo na dan sahrane u gradskoj kapeli od 14 ~asova. O`alo{}eni: sin Sini{a, snaha Nata{a, unu~ad Jovana i Marko, brat Strailo, brati}i Jandre, Jadranko, Boban, Sr|an i Lazar, bratanica An|elka, porodice Gogi}, Brati}, [u}ur, Vujovi}, Bugarin, Sikimi}, te ostala rodbina i prijatelji
26275

HASIJA [EHI], ro|. DELI] (udova Mumina)
iz Br~kog, nastanjena u Tuzli

preselila na ahiret 2. novembra 2010. u 14.30 sati u 85. godini. Ispra}aj i d`enaza }e se obaviti ispred [arene d`amije u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine (26. Zu-l-kade 1431. h.g.) u 13.45 sati, a ukop na mezarju Tu{anj. Rahmetullahi Alejha Rahmeten Vasiah Porodica Selimovi}
030

^etvrtog novembra 2010. navr{avaju se dvije godine otkako je na ahiret preselila na{a

POSLJEDNJI POZDRAV na{em kolegi

SAMIJA IKOVI]

D@EMAL []UK

Uvijek voljena, nikad zaboravljena. Bera, Arijana, Adnan, Semir, Narcisa, Sedad, Majda, Nedim
001

Uposlenici firme ALU-CO
26274

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV brati~ni na{e prijateljice

Danas se navr{ava 40 dana od smrti moje voljene mame

RA[ID (SEJFO) HAD@IAVDI]

ISABEL HEMON
preselio na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 61. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici
000

MILINKE MIRE HOD@I]
1934 - 2010.

S beskrajnom tugom i ljubavlju,

Raja iz IV7
6970

Lejla
6971

POSLJEDNJI POZDRAV na na{eg dragog

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

ADIJU
HALIDA ^OMI]
4. 11. 1987 - 4. 11. 2010.

SEAD SOFTI]
4. 11. 2005 - 4. 11. 2010.

sinu mog dragog prijatelja i dobrog ~ovjeka Nedima Nede Mahi}a. Alija Hubana
6972

Djeca sa porodicama
6960

Supruga Otilija, sin Mirza sa obitelji
6954

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
ZAHVALNICA Zahvaljujemo osoblju Hitne pomo}i, posebno dr. Azizu Kurtovi}u, osoblju ambulante Mejta{, dr. Ranki Kova~, osoblju klinike Podhrastovi, dr. Sabini Krsmanovi}, kom{ijama i prijateljima, posebno gospo|i Taniji Kru{~ica, koja je bila uz nas u najte`im trenucima. Obitelj Mulali}
6959

POMEN

na na{eg voljenog

EMINA MULALI]A
28. 10. 2010 - 4. 11. 2010.

Tvoja obitelj

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

EMINU MULALI]U
Dragi deda, tvoju ljubav i dobrotu nosi}emo u srcima dok `ivimo. Tvoja unu~ad Hana i Mak
6959

RASEMA (SULEJMAN) TALJI], ro|. AHMETAGI]
preselila na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 82. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. Sin Isnam Talji} sa familijom Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati, u stanu u Ul. Alipa{ina 49/IV, stan 25. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

MUSTAFA (SULEJMAN) HAJDAREVI]
preselio na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Nura, k}erka Edina, bra}a Meho, Emin i Omer, sestre D`emila, Had`ira i [evala, snahe, zetovi, {urjak Alija sa porodicom, tetke Rabija, Naza i Hanka, svastike, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, teti}i, teti~ne, daid`i}i, daid`i~na, te porodice Hajdarevi}, Haskovi}, Kapetanovi}, Kova~evi}, Kar~i}, Kre{talica, Suljagi}, Boji}, Curi}, Halepovi}, @iga, Hod`i}, Vatre{, Polimac, Pleho, ]esko, Barimac, Nalbanti}, Tvrtkovi}, Andelija, Osmanovi}, D`ananovi}, Kolar, Ajanovi}, Drapi}, Cocali}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Otes, Ilid`a.

SJE]ANJE

na dragu

[EFIKU TAHMI[^IJA

Povodom smrti

Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa tramvajske okretnice ^engi}-Vila sa polaskom u 11.45 sati, sa usputnim zaustavljanjem na stajali{tima Stup i Otesku}a `alosti (Ul. Ote{kog bataljona 16). RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Draga na{a Fiko, `alosne {to smo Te izgubile, a bogate za Tvoje prijateljstvo, osta}e{ u na{im sje}anjima dok mi `ivimo. Zahvalne za tvoje iskreno prijateljstvo, a naro~ito za vrijeme rata. Tvoje iskrene prijateljice: H. Bisera, Nid`ara, Razija i H. Sada
6940

ADIJA MAHI]A

000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

iskreno sau~e{}e izjavljuju Nedini drugari: M. Jamakovi}, M. Muteveli}, I. Lipa, P. ^ivi} i P. Bajevi}
6968

BEGIJA (HILMO) SALIHOVI], ro|. [E^I]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 1. novembra 2010, u 72. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, poslije ikindija-namaza (14.30 sati) u haremu d`amije Svrake - Semizovac, a ukop }e se obaviti na mezarju Boranje - Svrake. O`alo{}eni: sinovi Enes i Ned`ad, k}erke Zineta i Jasmina, zetovi Reuf i Galib, snahe Azema i Jasmina, unu~ad Amel, Enesa, Rijad, Rijalda, Junuz, D`enita, Fatima, Anel, Medina i Lejla, sestre Ramiza, Mevlida, Remza i Hajra, zaova Munira sa porodicom, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, brati}i i brati~ne sa porodicama, te porodice Salihovi}, [e~i}, Omerovi}, Tabakovi}, Salki}, Su`anj, Ibrahimovi}, Ibi{evi}, Ali}, Bekti}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30 sati, Mrakovo bb, Ilija{. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

^etvrtog novembra 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako sa nama vi{e nije na{a draga

MUAMERA KUDRA
Dani prolaze, ali tuga u na{im srcima ostaje. Porodica
6967

ADIJU MAHI]U

LIEL STANI[I]
28. 2. 2009 - 4. 5. 2010.

Draga na{a Lielice, zauvijek `ivi{ u na{im srcima. Tetke Nada, Mira, Nina, ujko Nino, Nina i burazeri Vanja, Dan, Yan i Marko
AX

Obitelji Kova~ i Had`agi}
26272

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Zaspao je zauvijek moj jedini voljeni brat
SJE]ANJE

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

na na{e drage

ing. HALIM (DERVI[) TANOVI]

D@EMILA PILETA (ATIFA) [EGALO
12. 10. 1995 - 12. 10. 2010.

BEGE [EGALO, ro|. ABDOVI]
4. 11. 1991 - 4. 11. 2010.

ATIFA (BAJRE) [EGALO
8. 11. 1996 - 8. 11. 2010.

Dr. Muharem
002

Sa ljubavlju i po{tovanjem uvijek ste u na{im mislima. Porodica
6810

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da }e u subotu, 6. novembra 2010. godine, u 15 sati na groblju u Klepcima kod ^apljine biti pohranjene urne

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

ANE i RASTKA ^AVALJUGE ^AVALJUGE

HALIM (DERVI[) TANOVI]
Jedina,

LIEL STANI[I]
28. 2. 2009 - 4. 5. 2010.

preselio na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Begzada, sin Ferisan, k}erka Adnana, brat Muharem, sestra Beba, zet Sead, unuk Nedim, nevjesta Azra, svastike i {ura sa porodicama, te porodice Tanovi}, Hasagi}, Zvizdi}, Tali}, Bili}, Hod`i}, Bi~ak~i}, Hajro, Pa{i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Antuna Branka [imi}a br. 6/VIII.
000

hvala ti za svaki prelijepi trenutak kojim si ispunila na{e `ivote. Nau~ila si nas mnogo, pokazala si nam smisao `ivota, pravi, jedini, istinski, ono {to nikad osjetili nismo. Mi tebe nismo izgubili, ti }e{ uvijek biti u na{im srcima, mislima. Zauvijek }emo pamtiti tvoj osmijeh, dodir, pogled pun ljubavi i dok smo `ivi, ti }e{ `ivjeti u nama. Ponosni na tebe i zauvijek tvoji, mama, tata i ostala porodica
AX

Porodica ^avaljuga
26267

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

AZRA (OSMAN) TRBI], ro|. GRUHONJI]
preselila na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 13.30 sati na gradskom mezarju Bare. O`alo{}eni: k}erke Amira i Jasminka, unuka Emina, zet Davor, brat Avdo, sestra Sabaheta, te porodice Trbi}, Gruhonji}, Ustamuji}, Pelegrini, Milojevi}, Vlassi, Pomeni}, Marjanovi}, Seleskovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u 14.30 sati u d`amiji Hrasno. Ku}a `alosti: Ul. Azize [a}irbegovi} 122, Hrasno. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

dragom prijatelju

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZLATANU MILETI]
Drugovi iz djetinjstva sa Bistri~ke stanice. Mustafa, Salih i Enver Ali}, Braco, Dragan i Mi{o Martinovi}, Fahrija Karkin, Zlatan Hrenovica i Sudo Jakubovi}
26271

SUNO (FEHIM) CARINA
preselio na ahiret u utorak, 2. novembra 2010, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 4. novembra 2010. godine, u 15 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga Alija, k}eri Besima i Nesiba, unuka Sabina, brat Besim, sestre [emsa, Nazifa i Zejna, tetka Ajka, snahe Hanka i Zineta, zetovi Hasan i Fehim, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, teti}i i teti~ne, punac Ibrahim, {ura Hazim sa porodicom, svastike Nezira, Esma i Hasna sa prodicama, te porodice Carina, ^elik, Topalovi}, Be{lija, Adilovi}, I{eri}, Ho`bo, Ple}an, Zuki}, Bulbul, Numan, Masle{a, [e~i}, Mu{inbegovi}, Durak, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici Baruthana do br. 44.

SJE]ANJE

^etvrtog novembra 2010. godine navr{ava se 40 dana od preseljenja na ahiret

IN MEMORIAM

FERID KEKO ^OSOVI]
profesor iz Breze

SLAVICE
Hvala ti. Dubravka
001A

Biti raja, profa, ~ovjek - sve to krasilo je tebe. Oti{ao si velikim ispra}ajem jer si to zaslu`io. Nek tvoj ponos ostane istorija u Brezi. Hvala {to sam te imao i poznavao takvog. Tvoj Jose (Marles) Dinarevi}, tvoj Slovenac
6905

000

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

ENVER RED@I]
1915 - 2009.

FADILA RED@I]
1923 - 2007.

Dragim roditeljima uz godi{njicu tatine smrti. Zahvalna djeca
6626

POSLJEDNJI POZDRAV U ~etvrtak, 28. oktobra, preminula je u ju`noj Engleskoj na{a draga prijateljica i po{tovana gospo|a

^etvrtog novembra 2010. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage na

TU@NO SJE]ANJE

ANKA UNKOVI]
Po`eljeli bismo joj miran po~inak nakon godina borbe sa bole{}u koja je kona~no iscrpila. Vi{e je od toga zaslu`ila svojim `ivotom i dobrotom, na`alost kraj je uvijek isti svakome. Pokoj joj du{i. Porodice Grgurinovi}
6916

SAMIJE IKOVI], ro|. MULAZIMOVI]
2008 - 2010.

dr. FAHRUDINA (MUAZIZA) CVIJETI]A
4. 11. 1997 - 4. 11. 2010.

S tugom i puno ljubavi ~uvamo uspomenu na tebe i na vrijeme koje smo proveli s tobom. Suprug Tarik, sin Kerim, k}erke Amra, Amila i Selma
6933

Pro|e jo{ jedna godina bez tebe. Samo oni koji te iskreno vole znaju kako je te{ko `ivjeti bez tebe. Vole te tvoji: sestra Faketa, zet Alija i sestri~na Naida Lindov
6891

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

SAMIJA IKOVI]
IN MEMORIAM
4. 11. 2008 - 4. 11. 2010.

EMILIJA HART
4. 11. 2008 - 4. 11. 2010.

Bojim se da }e nam se du{e, bez tvog sunca, naprosto zalediti. Volim te, tvoja k}erka Amra
001A

Danas se navr{avaju dvije godine otkako si nas napustila i na vje~ni po~inak oti{la. S tugom i bolom si nas ostavila, zato dragom Bogu zahvaljujemo {to smo Te takvu imali, kao dobru `enu, majku i najdra`u baku. S Bo`ijim blagoslovom po~ivaj u miru. Obitelj i prijatelji
6944

SLOBODAN @IGA @IGI]
4. 11. 2008 - 4. 11. 2010.

^etvrtog novembra 2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od kada nije sa nama na{ voljeni suprug, otac, djed i brat

S ljubavlju i po{tovanjem, Muftija, Nadir, Jasmina i Vi{nja
AX

EMIR (SALKO) MRGAN
Ne postoji utjeha niti zaborav, samo beskrajna praznina... Veoma je te{ko shvatiti da te vi{e nema... Tuga i bol nisu u rije~ima, ve} u srcima onih koji te vole, gdje }e{ zauvijek ostati. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji: supruga Amra, k}erka Amela, unuka Atea, brat Slobodan, sestre Mira i Slobodanka
6917

^etvrtog novembra 2010. navr{ava se dvadeset jedna godina od smrti na{eg dragog

BORIVOJA (SAVE) KOZOBARI]
4. 11. 1989 - 4. 11. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem sje}amo se njegovog plemenitog lika. Porodica Kozobari}: sin Darko, snaha Melika i unuk Danko
030

58

PREDAH

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete sumnji~avo i nemate dovoljno povjerenja u odre|ene saradnike. Nema potrebe da glasno pri~ate o svojim poslovno-finansijskim planovima. Zadr`ite mjeru opreza, pogre{an potez stvara uslov za gubitak. Izbjegavajte situacije za koje nemate dovoljno strpljenja i nemojte gubiti razum u susretu sa jednom atraktivnom osobom. Prija}e vam dijetalna ishrana. Ve}inu doga|aja tuma~ite na sebi svojstven na~in, ignori{ete situacije koje se ne uklapaju u va{u poslovnu procjenu. Nema razloga da odbijate upozorenje koje vam upu}uju bliski saradnici. Djelujete zabrinuto. Ako partner nema dovoljno razumijevanja za va{e potrebe, pitanje je kome treba da se obratite za emotivnu podr{ku. U ve~ernjim satima prija}e vam odmor ili psihofizi~ka relaksacija. Sa par dobrih poteza, mo`ete da u~inite vi{e nego va{i saradnici. Pridr`avajte se pravila: da o uspjehu ne treba previ{e pri~ati, ve} treba uspje{no djelovati. Mo`ete da ostvarite svoje namjere na razli~itim stranama. Neko vas intrigira ili privla~i va{u emotivnu pa`nju vi{e nego {to ste spremni da to priznate. Djelujete suvi{e tajanstveno. U sjajnoj ste psihofizi~koj formi. Djelujete snala`ljivo u razli~itim situacijama. Imate dobar predosje}aj, na pomolu su sjajni rezultati koji potvr|uju va{u pozitivnu ulogu pred saradnicima. Ukoliko pri`eljkujete emotivni uzlet, u~inite sve {to je potrebno da privu~ete ne~iju pa`nju. Inspiri{ite partnera na uzbudljivu zabavu. Uvijek vrijedi poku{ati sa nekom dobrom idejom. Va`no je da uljep{ate raspolo`enje. Nema potrebe da se upore|ujete sa okolinom ili da ulazite u ozbiljnu raspravu. Va`no je da ispo{tujete osnovna moralna na~ela, umjesto da se dokazujete pred saradnicima koji primjenjuju razli~ite poslovne kriterije. Pretjerujete sa zahtjevima pred voljenom osobom, treba znati osjetiti ~ari i u`ivati u malim stvarima. Sa~uvajte pravu mjeru vrijednosti. Ukoliko vam je stalo da opravdate svoju ulogu ili profesionalne sposobnosti, primijenite provjerenu taktiku. Nemojte dozvoliti da vas pokolebaju ne~ije rijeci i po~etne komplikacije. Potrebna vam je pozitivna orijentacija. Va{e `elje mogu da se ostvare, pod uslovom i da djelujete dovoljno inspirativno, zavodljivo i sugestivno na voljenu osobu. Potrudite se da uljep{ate svoje raspolo`enje. Nema razloga da optu`ujete okolinu za poslovno-finansijske propuste, previ{e izgovorenih rije~i ne donosi rje{enje. Stalo`eno razmislite o svemu, upotrijebite diplomatske manire i prakti~nu pamet. Partner za razliku od vas lak{e rje{ava li~ne ili zajedni~ke probleme. Ipak, vi ne `elite da se nalazite u ne~ijoj sjenci i da prihvatite pasivnu ulogu. Izbjegavajte depresivno raspolo`enje. Neko od saradnika taktizira i razra|uje poslovnu strategiju, a vama preostaje da se bavite prakti~nim aspektima i preuzmete inicijativu. Kad god vam se uka`e iznenadna prilika, prihvatite najbolju ponudu. Djelujete pomalo nostalgi~no i suvi{e razmi{ljate o ne~ijem odsustvu. Osje}ate emotivni `al za nekim prijatnim ili dalekim uspomenama. Izbjegavajte neumjerenost i budite pa`ljiviji u saobra}aju. Potrebno je da napravite dobar izbor, ali postoje situacije koje ote`avaju poslovnu procjenu. Obratite pa`nju na ne~iju reakciju. Uvijek postoji uspje{niji i ljep{i dio stvarnosti, ali do njega se ne dolazi slu~ajno i bez dobre pripreme. Imate velika o~ekivanja, me|utim partner ~esto prikriva svoje namjere. Zadovoljstvo je kada ne{to ~inite u ime zajedni~ke radosti i sre}e. Pobolj{ajte koncentraciju. Poruku koju dobijate mo`ete shvatiti na razli~ite na~ine, zato poku{ajte da sagledate pozitivnu stranu. Potreban vam je entuzijazam i podr{ka razli~itih saradnika, kako biste obaveze zavr{ili u zadatom roku. Morate unaprijed poznavati osnovna ljubavna pravila prije nego {to prihvatite ne~iju igru zavo|enja ili novi izazov. Pretjerana zabrinutost lo{e uti~e na va{u koncentraciju. Ne treba da se optere}ujete ne~ijom pri~om ili da brinete o poslovno-finansijskim interesima. Okolina poma`e zajedni~ki uspeh i neko poku{ava da vam obezbijedi odre|ene povlastice ili bolje materijalne uslove. Dobar predosje}aj koji imate nagovje{tava uzbudljivu zabavu ili novi emotivni susret. Opustite se u ne~ijem bliskom dru{tvu. Potrudite se da pobolj{ate svoje raspolo`enje. Naivno vjerujete u ne~iju pri~u i ne provjeravate informacije koje uti~u na zavr{ne rezultate u poslovnoj saradnji. Ipak, gubitak sa kojim se suo~avate nije od posebnog zna~aja. Te{ko vam je da se suo~ite sa emotivnim slabostima i potrebna vam je objektivnost u mi{ljenju. Ukoliko ste slobodni, pa`ljivije analizirajte osobu koja vam se dopada. U svemu postoji zdrava granica, izbjegavajte neumjerenost.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: meteor, ivanka, radist, n, aga, ak, mrs, moja, i, sarajevo, ub, ksi, odisati, lion, animal, am, alkapa, {, d, odio, ante, nik, dva, dep, orao, irfana, sc, vo}ka, dr, tiran, arpad.

Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri ra~un broj: 1872000000045887 (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio [tampa: Unioninvestplastika dd, Giornalistico Paolo Borsellino” Semizovac bb koju listovima koji se bore za istinu Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. Za sve eventualne primjedbe na pisanje U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u lista, obratite se VZ[ u BiH Velikoj Britaniji progla{eno za list godine e-mail: info@vzs.ba, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271 Nagradu slobode (u Skandinaviji),

Jutros po kotlinama i dolinama rijeka magla koja se mo`e zadr`ati i prije podne. Tokom dana sun~ano. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, maksimalna dnevna od 15 do 21°C. Do kraja sedmice poslije mjestimi~no maglovitog jutra, tokom dana prete`no sun~ano i toplo za ovaj period godine. U nedjelju poslije podne naobla~enje. U ponedjeljak umjereno obla~no, na jugu obla~no sa ki{om i vjetrovito. U Sarajevu prije podne magla, popodne sun~ano. Tiho i bez vjetra. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 17° C.

Danas }e sun~ano biti u ju`noj Evropi. U ostalim predjelima kontinenta obla~no i vjetrovito, mjestimi~no sa ki{om, a najve}a koli~ina padavina bi}e na sjeveru Njema~ke i Poljske. Maksimalna temperatura od 4 do 10 u sjevernoj, od 16 do 23°C u ju`noj Evropi. Na Balkanu ujutro po kotlinama i dolinama magla, koja }e se ponegdje zadr`ati i prije podne. Tokom dana sun~ano. Maksimalna temperatura od 15 do 23°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
SKAPINO
re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Mario Drma}, Aldin Omerovi}, Damir Kustura, Ajla Cabrera, Alma Merunka, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Mirza Der vi{i}, Suada Ahmeta{evi}, po~etak u 20 sati.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

UNDERGROUND
Izlo`ba umjetnice Nele Hasanbegovi}, sa fotografijama per formansa “Pod velom“.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 20.30 sati.

COCO CHANEL & IGOR STRAVINSKY
romanti~na pri~a, re`ija: Jan Kounen, uloge: Anna Mouglalis, Mads Mikkelsen, Elena Morozova... po~etak u 20 i 22.15 sati.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

AVATAR
3D, avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver, Michelle Rodriguez, Zoe Saldana, Giovanni Ribisi... po~etak u 16 i 20.45 sati.

MA^ETA

GALERIJE KINA
MEETING POINT
PIRAN - PIRANO
drama, re`ija: Goran Vojnovi}, uloge: Mustafa Nadarevi}, Moamer Kasumovi}, Boris Cavazza, Francesco Borchi... po~etak u 19 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

ALPHA I OMEGA
3D, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Hayden Panet tiere, Christina Ricci, Justin Long, Dennis Hopper... po~etak u 14 sati. akcija, avantura, triler, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Danny Trejo, Lindsay Lohan, Robert de Niro, Jessica Alba... po~etak u 16 i 18.15 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Samostalna izlo`ba arhitekte Adnana Pa{i}a, otvorena je do 8. novembra 2010. godine. Pa{i} projektantsku karijeru po~inje paralelno sa akademskom, u projektnoj grupi akademika Zlatka Ugljena. Njegov rad u podru~ju arhitektonskog projektovanja uklju~uje istra`ivanja i studije iz oblasti urbanizma, stambenih, administrativnih i zgrada za potrebe kulture. Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlagao je na vi{e od pedeset samostalnih izlo`bi i u~estvovao u velikom broju kolektivnih izlo`bi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj umjetni~ki rad. Izlo`ba lobi kulture - ARHIVA KULTURNE MEMORIJE, otvorena je do 11. novembra. Rije~ je o kolektivnom por tretu teritorije Zapadnog Balkana u njenom pribli`avanju Evropskoj Uniji. Kreiran je od vizuelnog i audio materijala nastalog u procesu dokumentovanja odgovora gra|ana i gra|anki na pitanje: “[ta mislite da }e se promijeniti ili nestati u Va{em svakodnevnom `ivotu kada Va{a zemlja u|e u Evropsku Uniju

ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

MARMADUKE
porodi~ni, komedija, re`ija: Tom Dey, glasovi: Hrvoje Klobu~ar, Hana Hegedu{i}, Robert Ugrina, Dra`en [ivak, Ivan Jon~i}, Ozren Grabari}, Pjer Meni~anin, Dra`en Bratuli}, Ivan Glowatzky, Filip [ovagovi}, po~etak u 15.30 sati.

@ENA SA SLOMLJENIM NOSEM
drama, re`ija: Sr|an Koljevi}, uloge: Branka Kati}, Anica Dobra, Neboj{a Glogovac, Nada [argin... po~etak u 20.15 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

CIRKUS COLUMBIA
drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin... po~etak u 21 sat.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba karikatura “Suo~avanje s klimom“, otvorena je za posjete do 23. novembra. Izlo`bu slika Sanjina Lugi}a “600 godina Branigrada“, posjetioci mogu pogledati do 9. novembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjete cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

REZERVNI IGRA^I
akciona komedija re`ija: Adam Mckay, uloge: Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Michael Keaton, Will Ferrell... po~etak u 18 i 22 sata.

KINOTEKA
DIVERZANTI
re`ija: Hajrudin [iba Krvavac, uloge: Rade Markovi}, Bata @ivojinovi}, Jovan Jani}ijevi} Burdu{... po~etak u 19 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

CINEMA CITY
AVATAR
3D, SF spektakl, po~etak u 17.15 sati.

BIHA]

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i}, Sini{a Popovi}, Robert Ugrina... po~etak u 17.25 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

TUZLA

\AVO
triler, horor, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chris Messina, Logan Marshall -Green, Jenny O’Hara... po~etak u 19.30 i 21.20 sati.

BORIS SMOJE
Izlo`ba akademske kiparice D`enite Mrkuli}. Slikanjem se bavi od 2000. godine, tehnika ulje na platnu. Publici }e se predstaviti {irokim izborom motiva, od kojih preovladavaju d`ungle i motivi Sarajeva

KINA
UNA
CIRKUS COLUMBIA

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16.10, 18.25 i 20.40 sati.

ZENICA

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo (Kemal Mehmedovi}, Amel Hod`i}, Mirza Ribi} odsjek Slikarstvo, Melisa Vreto, Alma Ga~anin, Igor Zergol, Ena Brekalovi}, Nerina Kadri}, Ines Muratovi} - odsjek Nastavni~ki odsjek). Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Milan [trlji}, Svetislav Gonci}... po~etak u 19 i 21 sat.

SLAGALICA STRAVE 3D
3D, horor, triler, re`ija: David Hackl, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Pat terson, Betsy Russell, Mark Rolston, Carlo Rota, Julie Benz, Greg Bryk, Laura Gordon, Meagan Good, po~etak u 20.30 i 22.35 sati.

KULTURNI CENTAR
SEDMICA SLOVENA^KOG FILMA
po~etak projekcija u 19 sati.

MOSTAR

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SLAGALICA STRAVE VII
3D, horor, misterija, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Betsy Russell... po~etak u 19 sati.

BANJA LUKA

AMERIKANAC
akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli, Thekla Reuten... po~etak u 16.30, 18.40 i 20.50 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba Mladena Miljanovi}a “Sarajevo ser vice“, otvorena za posjete do 13. novembra.

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET
akcioni horor, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Shawn Rober ts, Sergio PerisMencheta, Wentwor th Miller... po~etak u 15 i 21 sat.

LU\ACI
horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 17.30, 19.30 i 21.30 sati.

KINA
OKC ABRA[EVI]

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SLAGALICA STRAVE 3D
horor, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Tanedra Howard, Betsy Russell... po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Jelena Stupljanin... po~etak u 18 i 21 sat.

MACHETE
akcija, triler, re`ija: Robert Rodriguez, Ethan Maniquis, uloge: Danny Trejo, Michelle Rodriguez, Jessica Alba, Robert De Niro, Lindsay Lohan, Don Johnson, Steven Seagal, Cheech Marin, po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

JEDI, MOLI, VOLI
akcija, komedija, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup... po~etak u 15.45 i 18.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Krvavo prijestolje
AKCIJA/TRILER
Re`ija: Akira Kurosawa Uloge: Toshiro Mifune, Takashi Shimura, Isuzu Yamada, Akira Kubo, Hiroshi Tachikawa, Minoru Chiaki

HIT
01.45
NOVA

DANA

23.30
FTV

Adaptacija Shakespearevog „Macbetha“ prilago|ena atmosferi srednjovjekovnog Japana. Poslije velike vojne pobjede gospodari Washizu i Miki su se izgubili u gustoj {umi. Tamo sretnu tajanstvenu staricu koja prori~e velike podvige za Washizua i jo{ ve}e uspjehe za Mikijeve nasljednike. Kada iza|u iz {ume Car ih obojicu odmah unaprijedi. Ohrabren od svoje ambiciozne `ene, Washizu kuje zavjeru kojom bi se proro~anstvo do kraja ispunilo. Pa i po cijenu da ubije Cara. Film „Krvavo prijestolje“ je u Veneciji bio u konkurenciji za Zlatnog lava.

TRILER Re`ija: Manuel Pradal Uloge: Harvey Keitel, Emmanuelle Béart, Norman Reedus, Joe Grifasi, Lily Rabe
Nakon {to se vrati ku}i s posla Vincent prona|e u dnevnoj sobi svoju ubijenu suprugu. Vincent je stavio svoj `ivot na ~ekanje dok ne prona|e ubicu svoje `ene. On je uvjeren kako je krivac za smrt njegove `ene voza~ taksija. Tri godine nakon, Vincent koji `ivi u Brooklynu, i dalje je odlu~an u namjeri da prona|e i kazni ubicu. Alice Parker je Vincentova susjeda koja se zaljubi u njega i napravila bi sve samo da ga usre}i. No, prije toga mora se obra~unati s Vincentovom opsesijom da prona|e ubicu svoje `ene. Alice odlu~i izmisliti krivca te pravu `rtvu pronalazi u Rogeru Culkinu.

Propovjednik
AKCIJA
Re`ija: Fred Olen Ray Uloge: Don The Dragon Wilson, Barbara Steele, Alexander Keith

00.00
PINK

Federalni agent koji posjeduje mo} da predvidi budu}e doga|aje (a tu mo} ima zbog eksperimenata koji su vr{ili nad njim dok je jo{ bio dijete) dobija zadatak do prona|e sve koji su nekada bili uklju~eni u taj eksperiment. Ali svi oni bivaju ubijeni ba{ prije nego ih on prona|e... a sada je izgleda i on na redu.

SERIJE

O~uh 2
HOROR/TRILER
Re`ija: Jeff Burr Uloge: Terry O%Guinn, Meg Foster, Caroline Williams

Ples `ivota
Cesar i Lina pozivaju Renatu na ve~eru, kako bi je nagovorili da popravi svoj odnos sa Ricardom. Marcos je o~ajan i tra`i od Oscara drogu. Parmenio `eli sa ocem Canutom dogovoriti detalje oko vjen~anja sa Jessicom, a otac Canuto je potpuno zbunjen. Otac Canuto je sretan kada vidi Leonarda. Govori mu da je izgubio pam}enje i otkriva njegov pravi identitet...

Gospo|a Barbara
Barbara ispuni obe}anje koje je dala Santosu i podigne ogradu izme|u njihovih imanja. Ka`e mu da }e ispuniti i drugo obe}anje i prona}i mu{karca. Marisela poku{a osloboditi Juana Primita, no Balbino je zaustavi i poku{a je silovati. Pernalete vjeruje da }e njegova k}i Federica postati ~asna sestra i doznaje da }e se doktor Arias kandidirati za poziciju u Prvoj civilnoj vlasti.

1.001 no}
[eherzada povjeruje u optu`be upu}ene na Onurov ra~un. On je poku{ava razuvjeriti, ali scenarij joj je isuvi{e poznat da bi mu povjerovala. [eherzada je potpuno skrhana. Kerem se na|e pri ruci da je tje{i. Fusun je u bolnici, ali niko ne mo`e da na|e Ali Kemala. Otkriva se da `ena koja je optu`ila Onura za seksualno napastvovanje radi za jednog njegovog konkurenta.

16.10 BHT

12.15 FTV

20.00 MRE@A

22.20
MRE@A

O~uh bje`i iz institucije i sti`e u drugi grad, ovaj put opona{aju}i bra~nog savjetnika. Sada se ~ini da je prona{ao savr{enu budu}u suprugu, sa posinkom koji ga voli. Me|utim, ostali mu se nalaze na putu. Oni ga ometaju u poku{aju vjen~anja, a o~uh elimini{e svakoga ko mu se na|e na putu stvaranja savr{ene porodice.

SPORT

Najbolji od najboljih 2
AKCIJA
Re`ija: Robert Radler Uloge: Eric Roberts, Phillip Rhee, Chris Penn, Edan Gross, Ralf Moeller

23.00
NOVA

U jednom podzemnom borila~kom klubu, vlasnik crnog pojasa Travis Brickley, ubijen je nakon {to je izgubio borbu od zlog majstora borila~kih vje{tina, Brakusa. Walter Grady, sin njegova najboljeg prijatelja, Alexa Gradya, svjedok je Travisovog ubojstva. Alex i njegov partner, Tommy Lee, zakunu se da }e osvetiti prijateljevu smrt, pobijediti Brakusa i zatvoriti borila~ki klub.

Club Brugge - Dinamo
Europska liga Nogomet

Liverpool - Napoli
Europska liga

18.55 OBN Nogomet

21.05 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 45. epizoda (r) 10.00 To je prava Raven, program za mlade, 86. epizoda 10.30 Memoari porodice Mili}, serija za djecu, 11. epizoda 11.05 Oprah veliko darivanje, reality serijal, 5. emisija 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 46. epizoda 13.00 Talentirani gospodin Ripley, ameri~ki igrani film /RP/ 15.20 Vijesti 15.30 Crna hronika, doma}a igrana serija, 34. epizoda /RP/ 16.05 Dolina sunca, igrana serija, 170. epizoda 17.00 Federacija danas, informativni program

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Mala TV Nodi, crtana serija Medo Rupert, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Gora bisera, crtana serija 09.55 Moja {pijunska porodica, serija 10.20 Tnt, serija za mlade 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu, info-program 13.00 Zdravlje je lijek 13.30 Pakov svijet, serija 15.00 Vijesti 15.10 Dolina sunca, serija 15.55 [arene ka`e 16.00 Re'publika, potkozarje 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija 18.00 Mozaik Narodna skup{tina RS 18.45 Gora bisera, crtana serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Fifi i Cvjetno dru{tvo, crtani film, 43. ep. 09.20 Graditelj Bob, crtani film, 43. ep. 09.20 Timmy, crtani film, 43. ep. 09.30 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 43. ep. 10.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 56. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Moj dom 14.30 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 57. ep. 16.50 Indija, serija, 57. ep.

OBN
06.35 Jutarnji program, kola`ni program 08.30 V.I.P Survivor, Bez cenzure 09.00 Ludo srce, serija 09.55 Top Shop 10.15 A la Carte, kulinarski show 10.45 Stol za 4, kulinarski show 11.15 V.I.P Survivor, Bez cenzure 11.50 Vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.10 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija (r) 13.10 Top Shop 13.30 C.S.I: Las Vegas, serija 14.30 Top Shop 15.00 Gümüs, serija 16.20 Vremenska prognoza 16.25 OBN Info 16.30 V.I.P Survivor, bez cenzure 17.05 A la Carte, kulinarski show 17.40 Stol za 4, kulinarski show

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela, serija (r) 08.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 10.00 Farma, reality show u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 ^ini, serija 13.00 Farma, reality show u`ivo 14.00 Info top, informativni program 14.10 Slomljeno srce, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Valentina, serija

07.00 Dobro jutro 09.05 Robot Robi, animirana serija, 5/52 09.15 Bakine pri~e, 1/20 09.25 BHT vijesti 09.30 Den Haag: Su|enje Radovanu Karad`i}u, prijenos 12.00 BHT vijesti 12.15 Ljubavna oluja, igrana serija, 215/313 13.05 Moja mala kuhinja (r) 13.15 The Doha Debates (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Dani koji se pamte, dokumentarni film 14.45 ]uprije, dokumentarni film 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 25/66 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 101 nesta{luk, igrana serija, 1/13 16.10 Ples `ivota, igrana serija, 122/125 16.55 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Josip Pejakovi}: U ime naroda 20.30 Bosna i vrijeme, dokumentarno-igrana serija, 5/8 21.00 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 5/12 21.45 BHT vijesti 21.55 Tema dana 22.45 Figure: Re{id Hafizovi}, program iz kulture 23.45 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 5/12 (r) 00.30 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at

POLITI^KI MAGAZIN 20.10

Ispuni mi `elju
ZABAVNA EMISIJA

21.00

CSI: Las Vegas
KRIM. SERIJA

Zabranjeni forum
TALK SHOW

23.55

21.00

17.25 Ne daj se, Nina, igrana serija, 39. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Lud, zbunjen, normalan, 54. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima 21.15 CSI Miami, igrana serija, 5. epizoda 22.04 Dnevnik, najava 22.05 [etnja s dinosaurima: Duhovi ledene {ume, dokumentarni program BBC, 5. dio 22.45 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.30 No} klasika: Kurosawa: Krvavo prijestolje, japanski igrani film /Z/ 01.20 Ha{ki dnevnik 01.50 Federacija danas (r) 02.15 Dnevnik 3 (r)

19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni, dok. 21.40 [etnja sa dinosaurusima, dok. program 22.10 Dokumentarni program RTRS preporu~uje 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Za ljubav vode, dokumentarni film 00.25 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 00.50 Pe~at, politi~ki magazin 01.45 Dnevnik 2 02.15 Re'publika, Potkozarje 02.35 Mozaik 03.20 [etnja sa dinosaurusima, dokumentarni program

17.50 Doma}ica Ovako 18.00 Policajac s Petlovog Brda, serija, 1. ep. 18.43 Biometeorolo{ka prognoza 18.45 Otka~eni telefon Osmana D`ihe 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Top Meblo 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 58. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Zvijezda mo`e{ biti ti 22.20 O~uh 2, igrani film 00.00 Seks i grad, 40. ep. 01.00 Sport centar 01.05 Bistro BiH Reprizni program Hayat TV 01.35 ZMBT profili 01.50 Otka~eni telefon Osmana D`ihe 02.00 Vijesti 02.30 Ispuni mi `elju 03.30 Zvijezda mo`e{ biti ti

18.15 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.55 Euroliga: Dinamo - C. Brugge, prenos, 1. pol. 19.50 OBN Info 20.00 Euroliga: Dinamo - C. Brugge, prenos, 2. pol. 20.55 Vremenska prognoza 21.05 Euroliga: Liverpool - Napoli, prenos, 1. pol. 21.50 Vox Populi 21.55 Euroliga: Liverpool - Napoli, prenos, 2. pol. 22.55 Biseri, talk show 23.55 C.S.I: Las Vegas, serija 01.00 Euroliga, pregled kola 02.00 Playboy Girls, holivudska pri~a 02.25 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 03.15 Biseri, talk show 04.15 Euroliga: Liverpool - Napoli, snimak 05.45 Playboy Girls, Holivudska pri~a

16.55 Savr{eno skladna i orginalna BiH 17.00 Farma, reality show 17.45 Gusto TV kulinarstvo (r) 18.00 All about, zabavna emsija 18.30 Info top, informativni program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Savr{eno skladna i orginalna BiH 19.05 Udri mu{ki, talk show - u`ivo 20.00 Farma: VTR, reality show 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.00 Farma, reality show u`ivo 00.00 Propovjednik, film

RTS
08.15 09.00 09.55 10.00 10.30 10.55 11.00 12.00 12.15 12.26 12.35 13.35 15.00 15.10 16.00 16.03 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 21.08 22.00 22.05 23.35 23.50 00.55 00.58 Jutarnji program Sre}ni ljudi, serija Vijesti Sasvim prirodno Svijet ribolova (r) Vijesti Kapri, serija Dnevnik Sport plus Evronet Porodica Soprano, serija Pregled Lige {ampiona Vijesti SAT Vijesti Selo gori a baba se ~e{lja, serija Dnevnik [ta radite, bre? Beogradska hronika Oko magazin Slagalica, kviz Dnevnik Selo gori a baba se ~e{lja, serija Raspakivanje Vijesti Osveta za smrt, film Dnevnik Porodica Soprano, serija Evronet ^ista~, serija

RTCG
11.55 Kalendar 12.00Vijesti 12.05 Emisija iz kulture (r) 12.35 uzi~ki mix 13.00 Putevi `ivota (r) 13.30 Etno muzika 14.30 Emisija za djecu 15.00 Obrazovna emisija 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzi~ki mix 16.00 Obrazovna emisija 16.30 Muzi~ki mix 16.55 Albanska muzika u Crnoj Gori 17.15 Lajmet 17.30 Obrazovna emisija 18.00 Muzi~ki mix 18.30 Dok. emisija 19.00 Muzi~ki mix 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Natura viva 20.35 Koncert 21.30 @ivjeti sa muzikom 22.00 ABS, automobilizam 22.30 Muzi~ki mix 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Obrazovna emisija 00.00 Pono}ni koncert

FOX LIFE
07.05 Momci sa Madisona, serija 07.50 Allo! Allo!, serija 08.50 Da, draga, serija 09.15 Dr House, serija 10.00 Vill i Grejs, serija 10.50 Momci sa Madisona, serija 11.40 Allo! Allo!, serija 12.40 Pepper Dennis, serija 13.30 Dr House, serija 14.15 Vill i Grejs, serija 15.05 Kugar Taun, serija 15.55 Izgubljen slu~aj, serija 16.45 Izgubljen slu~aj, serija 17.35 Da, draga, serija 18.00 Allo! Allo!, serija 18.50 Vill i Grejs, serija 19.35 Ru`na Beti, serija 20.25 Pepper Dennis, serija 21.10 @ivot u autu, serija 22.00 Svita, serija 22.50 Da, draga, serija 23.15 Kugar Taun, serija 00.05 Dr House, serija 00.50 Vill i Grejs, serija 01.40 Momci sa Madisona, serija

UNIVERSAL
06.00 07.00 09.00 11.00 12.00 13.00 Sudija Ejmi, serija McLeudove k}eri, serija Panduri novajlije, serija Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`is, serija Doma}ice iz okruga Orind`, serija 14.00 Fojlov rat, serija 16.00 Zakon i red, serija 17.00 Ne{ Brid`is, serija

DISCOVERY
06.00 Trgovci automobilima 06.25 Glavni aduti 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Pre`ivljavanje 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Pametnjakovi} 10.30 Kako se to pravi 10.55 Kako to rade? 11.25 Oru`ja budu}nosti 12.20 Auta po mjeri 13.15 Generalka 14.10 Prljavi poslovi 15.05 X-ma{ine 15.00 Oru`ja budu}nosti 15.55 Pre`ivljavanje 17.50 Razotkrivanje mitova 18.45 Pograni~na policija 19.10 Kako se to pravi 19.40 Kako to rade? 20.05 Oru`je budu}nosti 21.00 Interventna jedinica 21.55 Iza re{etaka 22.50 Istraga zlo~ina 23.45 Auta po mjeri

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Uhva}eni na djelu 08.00 Naska linije 09.00 Apokalipsa 10.00 Opasni susreti 11.00 Opasna putovanja 12.00 Raj na zemlji 13.00 Naska linije 14.00 Privid ili stvarnost 15.00 Divlja Rusija 16.00 Napravljeni da ubiju 17.00 Iza re{etaka 18.00 [apta~ psima 19.00 Raj na zemlji 20.00 Predator CSI 21.00 Divlja Rusija 22.00 Najstro`i ameri~ki zatvori 23.00 Predator CSI 00.00 Divlja Rusija, 2 epizode

Ne{ Brid`is
SERIJA

17.00

18.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 21.00 Medijum, serija 22.00 Misterija Hejvena, serija 23.00 Panduri novajlije, serija 00.00 Medijum, serija 01.00 Zakon i red, serija 02.00 No} dama, film

~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.40 08.35 08.40 09.10 09.12 10.00 10.09 10.10 10.15

TV PROGRAM
NOVA
07.35 Graditelj Bob, crtana serija 07.50 Roary, crtana serija 08.05 Peppa, crtana serija 08.20 Mini kviz ep. 1 08.30 Mini kviz ep. 2 08.50 Zauvijek zaljubljeni, serija 10.50 Slomljeno srce, serija 12.40 IN magazin 13.30 Najbolje godine, serija 14.20 Zauvijek zaljubljeni, serija 16.00 Slomljeno srce, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Slomljeno srce, serija 18.20 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.40 Provjereno, magazin 22.45 Ve~ernje vijesti 23.00 Najbolji od najboljih 2, film 00.50 Seks i grad, serija 01.20 Vjerovali ili ne, serija 01.45 Zlo~in, film

63

HRT2
Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Lugarnica 18, serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture (r) Na vodenome putu 4: Schlei - fjord iz snova na Balti~kome moru, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show (1260.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) TV kalendar (r) More ljubavi, serija Hitna slu`ba 14, serija Vijesti uz HZJ Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku}a 3, humoristi~ka serija (r) Ru`a vukovarska, dokumentarni film Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo 8. kat: @ivot uz ples, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslu`io si 3 - Serija (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: P.S. mama, volim te, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 protiv 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Na rubu znanosti: Holotropsko disanje Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (r) Hitna slu`ba 14, serija Fringe - Na rubu 1, serija (r) Oprah show (1260.) (r) 06.30 More ljubavi, serija (r) 07.13 Johnny Bravo, crtana serija (r) 07.35 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija 07.55 Mala TV: TV vrti}: Intervju ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Afrika 08.25 Dvorac igra~aka, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Akrobatske vje{tine Kokice Abeceda EU: Slovo M-2 09.35 Mega Mindy, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.20 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija 14.05 [kolski program: Hip hop (r) Kokice (r) Abeceda EU: Slovo M-2 14.50 Kojak 1, serija 15.40 Kojak 1, serija 16.30 Tree Hill 6, serija za mlade

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki spot 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Lucky Luciano, film (r) 10.30 Toyotin svijet divljine, dok. program (r) 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dokumentarni program 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija (r) 12.45 Muzi~ki blok 13.10 Svejdo~anstva o genijima, obrazovni igrani serijal (r) 14.17 Muzi~ki blok 14.30 Toyotin svijet divljine 15.10 Mitraljezac, film 17.00 Dnevnik u 17 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 17.50 Edgemont, serija 18.25 Svjedo~anstva, obrazovni igrani serijal 19.30 Dnevnik tv1 20.30 Direktno, dijalo{ka emisija 22.00 Dnevnik u 22 22.30 Double take, film (r) 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 10.00 10.12 10.15 10.25 10.40 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.10 13.40 14.15 15.05 15.05 15.20 15.30 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.12 19.15 20.00 20.50 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.30 Sarajevsko jutro, u`ivo Noody (r) Vitaminix (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Vijesti TVSA Zelena, zelena trava, serija, (r) Frej`er, serija Robin Hood, serija (r) Vijesti TVSA Javni agent 033 (r) Sevdah (r) @ivot, BBC dok. program (r) Vijesti TVSA Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Jesenje dobre vibracije, u`ivo Vijesti TVSA Jesenje dobre vibracije, u`ivo Zelena, zelena trava, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Noody Vitaminix Barimba Kanabis: Otrovni korov, dok. program Tarih, dok. serijal (r) TVSA dokumenti Ve~ernje vijesti Pusti muziku Robin Hood, serija VOA Igrani film

MRE@A PLUS
09.00 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film 09.10 Graditelj Bob, crtani film 09.20 Timmy, crtani film 09.30 Jagodica Bobica 10.00 Ninja kornja~e FF 10.30 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, 49. ep. 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 57. ep. 16.50 Indija, 57. ep. 20.00 1001 no}, , 58. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 O~uh 2, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

11.02 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.18 12.34 13.20 14.05 14.14 14.20 15.05 15.40 16.15 17.00 17.15 17.33 18.20 18.32 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.10 22.00 22.30 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.10 00.55 01.35 02.20

TV SLON
16.02 Tuzla u`ivo 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.45 @ivotne pri~e, dok. program 17.20 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.35 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS muzi~ki salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 Super Zvijezda Slona 2010. 21.30 Sto~ar, 51/130 22.25 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za petak

Zovem se Earl
HUMORISTI^KA SERIJA

00.30

Provjereno
INFO-MAGAZIN

21.40

17.12 Moja `ena i djeca 5, humoristi~ka serija 17.38 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 Direkt: Viza za ljubav (r) 18.05 Znanstvene vijesti 18.15 Nogomet, EL - emisija 18.55 Nogomet, EL: Club Brugge - Dinamo, prenos 20.50 Nogomet, EL - emisija 21.00 Nogomet, EL: Hajduk Zenit, prenos 22.50 Nogomet, EL emisija 23.30 Dnevnik plavu{e: p.s. mama, volim te, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.42 Fringe - Na rubu 1, serija 00.30 Zovem se Earl 4, humoristi~ka serija 00.50 Obavje{tajci 6, serija 01.35 Tu|inci u Americi, humoristi~ka serija (r) 01.55 Ksena - princeza ratnica, serija (r)

TV MOSTAR
10.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, 56. ep. 13.00 Pali an|eo, 49. ep. 14.30 Toyotin svijet divljine, tv1 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 57. ep. 16.50 Indija, 57. ep. 18.00 Grad 19.00 RTM vijesti 19.30 Dnevnik TV1 20.00 1001 no}, 58. ep. 21.00 Vertikale duha22.20 O~uh 2, film 00.20 Seks i grad, 41. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Druga strana ljubavi, serija 13.00 Gostiona 14.00 Svjedok prirode 14.30 Vrata tajni, serija 15.00 Autoshop magazin 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Intervju 16.30 Svako mo`e kuhati 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Druga strana ljubavi, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.30 Vjera i `ivot 22.00 Ludo srce, serija 23.30 Glas Amerike00.00 Vijesti IC (r)

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Strogo povjerljivo, dok. program 13.00 Cirkus 14.00 Gradovi svijeta, 2/14 14.30 Vijesti 14.45 Muzi~ki predah 15.00 Detektivske pri~e 1.00 Kad priroda uzvrati udarac (r) 16.45 Sedam dana kroz sedam primorskih gradova, dok. program 17.10 Capri, serija (r) 18.10 TV Liberti (r) Crtani film 19.00 Dnevnik 1 TVUSK Sport Vremenska prognoza 19.30 Muzi~ki program 20.00 U fokusu Dnevnik 2 22.00 Capri2, 18/26 23.00 Igrani film VOGO[]A 09.30 Bajke iz cijelog svijeta10.00

RTV BN
10.00 Novosti 10.05 UMS 10.20 Kradljivac srca, serija 11.05 Otpisani, serija 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Neo~ekivana ljubav, film 14.00 Novosti 14.05 History: Podvodni univerzum 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Otpisani, serija 17.10 Kradljivac srca, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10Jelena, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Krvava nedelja, film 00.30 Spa{avajuci Grejs, film

TV ZENICA
14.00 Iz dana u dan 14.30 Sfera (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.05 Plima `ivota, serija (r) 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Kontakt srijedom (r) 17.00 Discovery, dok. program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.05 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Sati muzike 21.00 Me|u nama 21.30 TV izlog Ze sport plus 21.35 Zona kantona 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike (r)

TV TK
09.00 ^etiri `ene, serija (r) 09.55 Bestseller TV 11.10 Hit dana 11.55 Iz dana u dan 12.00 Vijesti 12.15 Vrata tajne, serija 13.55 Iz dana u dan 14.00 Bestseller TV 14.10 Hit dana 15.50 Hit dana 16.00 Vijesti u 16 16.30 Mozaik, magazin 17.30 Pop corn, skrivena kamera 18.00 ^etiri `ene, serija 18.45 Time out 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller TV 20.50 Vremenska prognoza 22.30 Vijesti 22.45 Prvi talas, serija 00.15 Dnevnik (r)

RTV VOGO[]A
I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Hazreti Merjem, serija 12.30 Magazin Plus (r) 13.10 Lokalno je primarno (r) 13.30 Istina (r) 14.00 Pred~as14.30 Bajke iz cijelog svijeta15.00 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 20.00 Peta dimenzija,serija 21.00 ^etiri `ene, serija 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Sedam dana u Maglaju TV Maglaj 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike

ATV
11.20 Aladin, crtani film 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Cinema Magica hronike 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski letopisi 18.00 Luda ku}a, serija 18.20 Poslovni kurs 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no} (58. ep.), serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 O~uh 2, film 00.20 Serija: Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT
08.30 FIA touring car 09.00 Watts 09.15 Fudbal, Champions Club 09.45 Veslanje 14.00 Snuker, Glasgow, UK, finale 15.30 Fudbal, Champions Club

EUROSPORT 2
08.45 Surf 09.00 Fudbal, Bundesliga: Schalke 04 - Bayer 10.00 Snowboard 11.00 Ko{arka, Euroleague, pregled 11.15 Ko{arka, EuroLeague (@) 12.45 Ko{arka, Euroleague, pregled 13.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Tulsa Talons 14.00 Snowboard 15.00 Ko{arka, EuroLeague (@) 16.30 Ko{arka, Euroleague, pregled 16.45 Fudbal, Nabisco kup, Japan, finale 18.15 Ko{arka, Euroleague, pregled 18.30 FIA touring car 19.00 Stand up paddle 20.00 Obaranje ruku 20.30 All sports 21.00 Speedstacking 22.00 Kuglanje 23.00 Surf 23.15 Speedstacking 00.15 Surf

SPORT KLUB
06.30 10.00 11.00 12.30 14.00 22.00 22.30 23.00 ATP Basel FullTilt Poker ATP Basel Euroelague: Zalgiris Prokom ATP Basel, osmina finala, direktno NBA Live NBA Action FullTilt Poker

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 Tajni gradovi Amazona Carstvo mora Ovo je civilizacija Eksperimenti na sopstvenoj ko`i Nelson Mendela: ^ovjek mira Tijenamen Heroji, kult i kuhinja Jedan dan u borbi Tajni gradovi Amazona Carstvo mora Impresionisti Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori Premijera: Hitlerovi istra`iva~i Dalaj Lama Biblijske zagonetke Tajni ratovi Doktor D`ekil i mister Hajd: Istinita pri~a Carstvo mora Impresionisti Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori Hitlerovi istra`iva~i Dalaj Lama Biblijske zagonetke Tajni ratovi

ANIMAL PLANET
08.35 09.00 09.55 10.20 10.50 11.45 12.10 12.40 13.35 14.00 14.30 15.25 16.20 17.15 18.10 19.10 20.05 @ivotinjska boji{ta Spa{avanje vrste [kola za gorile RSPCA Policija za `ivotinje Putuju}i veterinar Spa{avanje ljubimaca Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja RSPCA Sve o ma~kama Psi - jedna rasa, jedna pri~a - 2 epizode Najsmje{nije `ivotinje na planeti Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 epizode U potrazi za d`inovskom anakondom Sve o psima Borba za zmije sa Brusom D`ord`om - 2 epizode Zatvorski psi Policija za `ivotinje U potrazi za d`inovskom anakondom Divlje i bez cenzure

TV 1000
06.00 11. septembar, film 08.15 Svako na svoj plac, film 10.00 Ameri~ki leta~i, film 12.00 Nezavisni, film 14.00 Neznani junaci, film

Snuker 14.00
16.00 19.00 19.10 20.00 23.00 23.05 23.10 00.40 00.45 Veslanje Eurogoals Najja~i ~ovjek Fight Club All sports Watts Ke~eri All sports Veslanje

FullTilt Poker 23.00
00.00 Premier League Magazin 00.30 Euroelague: Barcelona Fenerbahce 02.15 NBA Live 02.30 Liga {ampiona: Kobenhavn Barcelona 04.15 Pregled NHL

19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00

Bilo jednom na srednjem zapadu FILM 16.00
16.00 Bilo jednom na srednjem zapadu, film 18.00 Premijera: Susret sa Venerom, film 20.00 Situacija, film 22.00 D`oni “Britva” Tejlor, film 00.00 @udnja 02.00 Prljava, film

21.00 21.55 22.50 23.45

Kup BiH u fudbalu: Sarajevo - [iroki Brijeg 2:2

Odluka ostavljena za revan{

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 4. novembar 2010. godine

44. strana

Vjetar s juga donio neobi~no visoke temperature

Protiv gradnje deponije
U naselju Glamo~ ju~er su se okupili povratnici srpske nacionalnosti koji se protive gradnji regionalne deponije u op}ini Gora`de na lokalitetu Tre{njice. Nekolicina njih tvrdi, konstantno nailaze na opstrukciju odr`ivog povratka. Oni se protive nedavnoj odluci Op}inskog vije}a da prihvati ponudu jednog broja stanovnika srpske nacionalnosti sa Tre{njice o otkupu zemlji{ta za izgradnju regionalne sanitarne deponije sme}a. Predstavnici op}ine Gora`de smatraju da je politika uplela svoje prste i da se bez potrebe tendenciozno prilazi gradnji deponije. Enver Ad`em, pomo}nik na~elnika op}ine Gora`de, pozvao je organizatore skupa da ne prave politi~ki problem te istakao da je uvrije|en optu`bama da grad, koji je prvi u BiH progla{en otvorenim i koji je prvi zapo~eo proces vra}anja imovine, A. H. opstruira povratak.

Toplo i narednih dana
J
ugovina je ve} danima nad Bosnom i Hercegovinom, ali i susjednim zemljama. Sedamnaest Celzija, koliko je ju~er oko 13 sati izmjereno u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (u Hercegovini je mjereno i 20), meteorolozi ne smatraju toliko neuobi~ajenim za novembarski dan. - Temperature su posljednjih dana iznad vi{egodi{njih prosjeka, ali nije bilo nikakvih temperaturnih rekorda u tom smislu. Zna~i, i prije se de{avalo da u novembru imamo ovako toplo vrijeme, ka`e D`enan Zulum, klimatolog iz Hidrometeorolo{kog zavoda FBiH. Usprkos ovom, visoke temperature donijele su nevolje

Meteorolozi ovako visoke temperature ne smatraju neuobi~ajenim, no one su mnogim gra|anima donijele glavobolje i nesanicu
mnogim gra|anima. Glavobolje, nervoza, nesanica, vrtoglavice...samo su neke od simptoma koje ovih dana osje}aju ljudi osjetljivi na vremenske prilike - meteoropati, ka`e Samira Selimovi}, ljekar iz sarajevske Hitne pomo}i. - Vremenske prilike ne uti~u samo na zdravlje, ve} i na emocije i pona{anje ljudi, obja{njava dr. Selimovi}. Ona dodaje da su meteoropate u najve}em broju osobe srednjih godina i to ~e{}e `ene, nego mu{karci. Osobe srednjih godina bili su naj~e{}i ju~era{nji pacijenti Hitne pomo}i u Sarajevu, a `alili su se upravo na gore spomenute simptome. U Hitnoj pomo}i ipak ka`u da, usprkos neobi~no toplom vremenu za ovo doba godine, nisu imali pove}an broj pacijenata. I dok se jedni `ale na glavobolje i nesanicu, drugi u`ivaju u toplom vremenu. Gradske ulice pune su {eta~a, a i ugostitelji zadovoljno trljaju ruke, jer su ljetne ba{te ovih dana prepune. Toplo i stabilno }e biti i u narednim danima, i to uz jo{ vi{e sunca, ka`e na{ sagovornik iz Hidrometeorolo{kog zavoda FBiH. - Tek po~etkom naredne sedmice do}i }e do naobla~enja i ki{e, ali }e se i dalje zadr`ati dosta toplo, najavljuje Zulum. Meteorolozi jo{ nemaju precizne prognoze kada bi mogao pasti snijeg, ali ne isklju~uju tu mogu}nost u drugoj polovini ovog mjeseca.
J. F.

Foto: D. ]UMUROVI]

Vuk Jeremi} u Banjoj Luci
“Ja sam danas ovdje da na dan kada su potvr|eni rezultati izbora prenesem pozdrave i ~estitke novoizabranom rukovodstvu Republike Srpske, koje }e Srbija kao i do sada sna`no podr`avati“ , pojasnio je razloge svog dolaska u srijedu u Banju Luku ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremi}. On je zahvalio rukovodstvu RS-a {to po{tuje teritorijalni integritet Srbije i {to ne}e dozvoliti da BiH prizna nezavisnost Kosova. Na pitanje {ta misli o izjavi novoizabranog ~lana Predsjedni{tva BIH Bakira Izetbegovi}a koji je uputio izvinjenje svim nevinim `rtvama proteklog rata, Jeremi} je samo rekao „sva~iju dobru namjeru pozdravljamo“ . G. K.

POSLJEDNJE VIJESTI
PRESUDA ZA BLUDNI^ENJE - @eljko Ad`ovi} (36) iz Trebinja osu|en je nepravosna`nom presudom Op}inskog suda u Dubrovniku na {est mjeseci zatvora zbog zadovoljavanja pohote pred maloljetnicima ljetos u Mlinima, javili su hrvatski mediji. Naime, on je progla{en krivim jer je maloljetnicama pokazivao spolni organ. U presudi se navodi da je Ad`ovi}, koji je profesor njema~kog i ruskog jezika, tokom su|enja, uz pla~, izrazio `aljenje zbog onoga {to je u~inio. U pritvoru u Dubrovniku je od 28. augusta, tako da mu je ostalo da odslu`i jo{ pola kazne. EKSPLOZIJA U GAZI - Od eksplozije automobila ispred sjedi{ta policije u gradu Gazi poginuo je Palestinac, izjavio je zvani~nik islamisti~ke organizacije Hamas, pod ~ijom je kontrolom pojas Gaze. U saop{tenju Hamasa navodi se da je eksplozija izazvana udarom izraelskih snaga iz vazduha. POVRIJE\EN PJE[AK - U Ulici Safeta Had`i}a do broja 8 u Sarajevu ju~er je oko 17.20 sati do{lo do saobra}ajne nesre}e u kojoj je te{ke tjelesne povrede zadobio pje{ak B.H. (1934. godi{te). B.H. je udarilo vozilo reno megan kojim je upravljao P. M. Povrije|eni je zadobio frakturu potkoljenice desne noge. S. Hu.

Predavanje Kemala Kurspahi}a na FPN-u

Od medijskog do stvarnog

rata: Ima li povratka?
Na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu sino} je odr`ana javna debata o patriotskom novinarstvu “Od medijskog do stvarnog rata: Ima li povratka?” Debata se sastojala od . predavanja Kemala Kurspahi}a uz projekciju dokumentarnog filma “Godine koje su pojeli lavovi“ Bore Konti}a. Kemal Kurspahi}, novinar i analiti~ar, predstavio je svoje vi|enje uloge medija u ratovima na prostoru biv{e Jugoslavije u knjizi “Zlo~in u 19.30” u izdanju SEEMO i Medi, acentra. Dobar dio svoje knjige Kurspahi} je odvojio i za Oslobo|enje, ~iji je bio glavni i odgovorni urednik od 1988. do 1994. Tako se na predavanju Kurspahi} sjetio Kja{ifa Smajlovi}a, ubijenog dopisnika Oslobo|enja iz Zvornika, ali i 50. godi{njice na{eg lista. “Zgrada je zapaljena 20. juna 1992. godine. Mi smo u to vrijeme radili u atomskom skloni{tu, a sljede}eg dana vidio sam ljude kako pla~u nose}i Oslobo|enje. Reporteri su,

Preminuo Viktor ^ernomirdin
Javna debata o patriotskom novinarstvu
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

sje}am se, radili u sedmodnevnim smjenama“, istakao je Kurspahi}. Oslobo|enje je 1992. godine ponijelo titulu najbolje novine u svijetu. Prema rije~ima Kurspahi}a, list kojem je bilo namijenjeno da umre na 50. godi{njicu dosegao je najviS. Hu. {e {to se mo`e u novinarstvu.

Biv{i ruski premijer i jedna od velikih politi~kih figura iz vremena predsjednika Borisa Jeljcina Viktor ^ernomirdin umro je ju~e u 72. godini, izvijestile su ruske agencije. ^ernomirdin je predvodio rusku vladu od 1992. do 1998, u crnom periodu za Rusiju koja se mu~ila da iza|e iz ekonomske propasti naslije|ene nakon raspada SSSR-a.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->