P. 1
Teorija-racunovodstvo

Teorija-racunovodstvo

|Views: 4,560|Likes:
Published by AmarĆerimagić

More info:

Published by: AmarĆerimagić on Nov 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/24/2013

pdf

text

original

Poglavlje 1 – OKVIR RAČUNOVODSTVA 1.1 HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA U historiji je poznato da su 5000 godina p.n.e.

simbolima biljezene transakcije medju plemenima sumeranske civilizacije, u Mezopotamiji oko 3200 godina p.n.e vodile su se takve zabiljeske na glinenim plocama. Formalno racunovodstveno obrazovanje stjecali su pisari u Babilonu i Egiptu 3000 godina p.n.e. U Antickoj Grckoj 1400 godina p.n.e. bilo je uobicajeno da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo muciti, te se pretpostavljalo da su izvjestaji robova realniji od izvjestaja slobodnjaka. Rucunovodstvo je u Grckoj dobilo na znacaju. Na drzavnim zgradama bili su urezani zapisi o troskovima njihove gradnje. U ranom IV stoljecu u Bizantskom carstvu Konstantin je osnovao javnu upravnu skolu u kojoj se poducavalo racunovodstvo. Od posebnog znacaja za razvoj racunovodstva u srednjem stoljecu bilo je uvodjenje arapskih brojeva (Fibonacci, XII st.), kao i pronalazak stamparije o pokretnim slovima (Johannes Gutenberg). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni i privilegirani, bili su racunovodje srednjeg vijeka. Razvoj racunovodstva i racunovodstvene profesije temeljio se na prijenosu vjestine i tradicije u vodjenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za racunovodstvenu profesiju. U XV stoljecu ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godisnji bilans glavnom uredu u Firenci. U historiji racunovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Genovu i XIV stoljece talijanske racunovodje uzimaju kao mjesto i vrijeme nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.godine pronadjena najstarija glavna knjiga, gdje su trgovacke transakcije evidentirane po nacelu dvojnog knjigovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva objavio je Luca Pacioli 1494. godine. Najnovijim istrazivanjima utvrdjeno je da je prvo pisano naucno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao je Benko Kotrulic („O trgovini i savrsenom trgovcu“). Razvoj trzista zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za racunovodstvenu profesiju tek od kraja XIX stoljeca. Preduvjeti za razvoj racunovodstvene profesije bili su : - razvoj profesionalnih udruzenje/udruga i - uvodjenje racunovodstva na univerzitetu. Na New York University je 1900.godine otvorena skola za racunovodstvo, finansije i trgovinu i time je ucinjen najvazniji krak u univerzitetskoj edukaciji racunovodstvene profesije.Dvadeseto stoljece je stoljece punog razvoja racunovodstvene profesije, a krajem XX i pocetkom XXI stoljeca globalizacija svjetske ekonomije postavlja imperativ za ujednacenu osnovu financijskog izvjestavanja. Iako najveci dio zemalja ima razvijene nacionalne racunovodstvene standarde, za potrebe izvjestavanja sa medjunarodnim trzistima koriste se americkim racunovodstvenim standardima (US GAAP) ili medjunarodnim racunovodstvenim standardima. 2. DEFINISANJE I STRUKTURA RACUNOVODSTVA 2.1 Definisanje racunovodstva U racunovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najcesce se navode slijedeci aspekti: - racunovodstvo kao vjestin, tehnika ili umijece - racunovodstvo kao naucna disciplina - racunovodstvo kao usluzna funkcija pravne osobe/kompanije

- racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe/kompanije. Racnovodstvo kao vjestina, tehnika ili umijece je definicija koja pod racunovodstvom podrazumijeva vjestinu ili umijece evidentiranja poslovnih dogadjaja. Racunovodstvo kao naucna disciplina „Racunovodstvo kao teorija moze se definisati kao logicno zakljucivanje na temelju uspostavljanja nacela koja pruzaju okvir u kojem djeluje racunovodstvena praksa, ali i vodic za razvoj nove prakse i postupaka. Prema sistematizaciji disciplina dva su podrucja istrazivanja sa pripadjucim disciplinama u koje je ukljuceno racunovodstvo : 1) funkcionalno racunovodstvo (finansije, marketing, upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom) i 2) instrumentalno racunovodstvo (nauka o kompjuterima, menadzment, upravljacka ekonomika i kvantitativna analiza) Pozitivna obiljezja racunovodstva, odnosno racunovodstvene teorije obuhvataju sva postojeca znanja o racunovodstvenim pojmovima, kategorijama,nacelima, postupcima, metodama i instrumentima. Normativni dio racunovodstva znaci primjenu usvojenih racunovodstvenih nacela, postupaka, metoda i instrumenata radi postizanja odredjenih ciljeva., obuhvatajuci zakonske propise iz podrucja racunovodstva i usvojenih racunovodstvenih standarda. Racunovodstvena praksa nadopunjuje teoriju, a vrijedi i obratno. Racunovodstvo kao usluzna funkcija Racunovodstvo je jedna od usluznih funkcija koja „generira“ racunovodstvene informacije za njihove korisnike. Racunovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije, primarno financijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova koristenja u poslovnom odlucivanju. Informacije koje pruza racunovodstvo trebaju zadovoljiti slijedeca kvalitetna obiljezja: - vaznost - pouzdanost - uporedivost i - razumljivost. Racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe Racunovodstvo je informacioni sistem. Racunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljackog informacionog sistema. Takodjer predstavlja sistem sa svim elementima koji su medjusobno povezani (input, proces i output). Racunovodstvo kao informacioni sistem ima slijedece elemente : - vrednovanje, odnosno mjerenje u vrijednosnim pokazateljima te njihovo evidentiranje na racunima (input) - procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih izvjestaja - objavljivanje financijskih izvjestaja kojim racunovodstvo komunicira sa unutarnjim i vanjskim korisnicima financijskih izvjestaja i tako im pruza informacije potrebne za poslovno odlucivanje (output)

2.2 Struktura racunovodstva

2

Prema tradicionalnom konceptu racunovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i racunovodstvenim procedurama u smislu „sta je racunovodstvo“. Savremeni koncept racunovodstva sadrzaj racunovodstva podredjuje ciljevima korisnika racunovodstvenih informacija. Polazeci od ciljeva korisnika ustanovljena je i savremena funkcionalna struktura (sadrzaj) racunovodstva. Prema tom konceptu racunovodstvo obavlja nekoliko funkcija : 1) funkcija procesiranja podataka u buducnosti 2) funkcija procesiranja podataka u proslosti 3) funkcija nadziranja procesiranja podataka 4) funkcija analiziranja podataka. Racunovodstvena teorija kod nas je prihvatila strukturu racunovodstva ciji su sastavni dijelovi ovi : - Racunovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u buducnosti. Cilj racunovodstvenog planiranja je projiciranje i prezentovanje informacija koje se odnose na buduci financijski polozaj, uspjesnost i promjene financijskog polozaja pravne osobe. Rezultati racunovodstvenog planiranja su razliciti tipovi predracuna, planskih kalkulacija ili izvjestaja, planovi (proracuni) i sl. Racunovodstveno planiranje je karakteristicno po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom (dvanaest mjeseci), pa usaglasavamo fiskalnu godinu 01.01. – 31.12. tekuce godine. - Knjigovodstvo biljezi, po nacelu dvojnog knjigovodstva, sve nastale poslovne dogadjaje koji ispunjavaju uvjete da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Uvjeti su slijedeci : 1) poslovni dogadjaji trebaju nastati – historijski karakteri 2) trebaju biti dokumentovani na bazi vjerodostojnog dokumenta, odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijednosno iskazani, i 4) trebaju utjecati na promjenu racunovodstvenih kategorija. Poslovni dogadjaji koji ispunjavaju uvjete knjigovodstvenih dogadjaja knjizit ce se u poslovnim knjigama koje se dijele na osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomocne poslovne knjige (blagajna, knjiga inventara, te razne analiticke evidencije) Kao konacan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa je potpuni set financijskih izvjestaja (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjestaj o promjenama u kapitalu, izvjestaj o novcanim tokovima i biljeske uz financijske izvjestaje) Tehnika knjigovodstvene obrade podataka moze biti tradicionalna (zasnovana na jednostavnoj rucnoj obradi pomocu jednostavnih pomagala) i savremena (koristi se savremenom informatickom tehnologijom. - Racunovodstvena kontrola je onaj dio racunovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadrzanih u rezultatima racunovodstvenog planiranja i kjigovodstva. Racunovodstvena kontrola ima dva cilja : 1) zastita imovine od gubitka i kradja 2) osiguranje tacnosti racunovodstvenih podataka. - Racunovodstvena analiza povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obracunima,kalkulacijama,financijskim izvjestajima i sl). Cilj analize je utvrdjivanje odstupanja izmedju planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrdjivanje uzroka nastalih odstupanja. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva i ostalih rezultata menadzment moze poduzeti odgovarajuce mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.

3

2. osnivaju kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na ulozeni kapital angazujuci se na poslovnim aktivnostima. 2) Investicione aktivnosti – za pribavljeni inicijalni kapital kompanija kupuje zemljiste. kontrole i analize. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici dionica pravne osobe.. ne samo radi vlastite upotrebe vec i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na financijske izvjestaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni financijskog polozaja. prodaja robe ili usluga kupcima po cijenama koje ce osigurati adekvatan povrat njegovim vlasnicima“ Vlasnici inicijalnog kapitala (ulagaci) ulazu kapital. Ovo takodjer ukljucuje i vracanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja. Oni su ti koji osiguravaju kapital uz rizik. Pored toga. Ulagacima su potrebne racunovodstvene informacije koje ce pomoci da donesu odluku – drzati. Informacije trebaju biti vazne. Pravna osoba moze doprinjeti razvoju lokalne privrede na vise nacina kao sto je zaposljavanje veceg broja ljudi ili pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevacima. Uposlenike interesje pokazatelj o financijskom polozaju. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspolozivih financijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. Racunovodstvo informisanja je dio citavog sistema informisanja i predstavlja pruzanje racunovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima. Javnost. Ta potreba da se ostvari zadovoljavajuci profit jeste cilj koji se zove profitabilnost. radnika i placanje poreza drzavi. zgrade i druge resurse kako bi otpocela redovno poslovanje. ekonomske politike. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja pravne osobe. kupiti ili prodati dionice pravne osobe. Poslovne aktivnosti imaju tri elementa : 1) Financijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od kreditora radi otpocinjanja redovnog poslovanja.2. Donosioci odluka – korisnici racunovodstvenih informacija Menadzment ima najvecu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta financijskih izvjestaja kompanije. 4 . Relevantno je pripomenuti da kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju potpuni set financijskih izvjestaja za vanjske korisnike. odnosno uspjesnosti poslovanja i perspektivi kompanije. nabavka i prodaja roba. mogucnost naplate poreza. poreske politike. pouzdane. Vise su zainteresovani za kratkorocni opstanak kompanije.Racunovodstveno informisanje ima zadatak da korisnicima informacija prezentira relevantne racunovodstvene informacije koje su rezultat procesa planiranja. Drzavne organe i agencije interesuju informacije o aktivnostima kompanije u cilju raspodjele resursa. Kreditori su zainteresovani za potpuni set financijskih izvjestaja pomocu kojih ce utvrditi da li ce njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospijecu. Dobavljaci i drugi povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omogucavaju provjeru da ce iznosi koji im se duguju biti na vrijeme placeni. zaposljavanje menadzera. prodaja usluga. 3) Operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda kupcima. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj a to je likvidnost. knjigovodstva. uporedive i razumljive. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganje.1 Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost prane osobe ciji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. nivou placa i uvjeta rada. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja.

3. Funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva.1. Zarade partnera se oporezuju samo jednom.3. Vlastita pravna osoba za obaveze odgovara cijelom svojom imovinom.glavno ograniceno partnerstvo (master limited partnership) .1. sto znaci da moze tuziti i biti tuzeno. To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije pravne osobe.Prednosti dionicki drustava Prednosti mogu biti slijedeće : .zajednicki poduhvati (joint ventures) Opci tip je onaj u kojem svaki od partnera odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze pravne osobe. Korporacija ili kompanije (dionicko drustvo) Korporacija ili kompanija je pravna osoba koja odvojeno egzistira od svojih vlasnika – dionicara. Nijedan osnivac ne moze prilikom osnivanja drustva preuzeti vise osnovnih uloga. Vlasnik rasporedjuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvrsenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. Najcesce su vlastite pravne osobe koncentrisane u trgovini i usluznom sektoru.opci tip (general partnership) . Dionicko drustvo ima pravni status na sudu. koja se definisu kao drustva u koje jedna ili vise pravnih ili fizickih osoba ulazu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu. Partnersto (ortakluk) Partnerstvo je oblik organizacije koji nastaje udruzivanjem dvaju ili vise fizickih osoba koje posluju kao suvlasnici. 3.ograniceno partnerstvo (limited partnership) . Ograniceno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili vise opcih partnera. 3. Postoje slijedeci oblici partnerstva : . Zajednicki poduhvat su ugovorne organizacije koje ukljucuju dvije ili vise fizickih i pravnih osoba s ciljem sudjelovanja u zajednickoj dobiti na bazi ucinjenih troskova ili po nekom drugom kriteriju.Inokosne pravne osobe Oblik organizacije koji je u vlasnistvu jedne osobe cesto se u literaturi naziva inokosna ili vlastita pravna osoba. Vlasnik kao menadzer donosi odluke bez konsultacije sa drugima.nema lične odgovornosti dionicara 5 .o. 3. te jednog ili vise ogranicenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplacenih udjela.OBLICI ORGANIZACIJE PRAVNE OSOBE 3.3. Glavno ograniceno partnerstvo trguje sa udjelima na financijskom trzistu. U BiH su razvijena jos i drustva sa ogranicenom odgovornoscu (d. Dionicko drustvo sklapa ugovore i placa porez na ostvarenu dobit.o).2.

U dionickim drustvima biraju se upravni odbori ili uprave koje vode poslovanje drustva. Odvojenost vlasnicke funkcije od operativno-kontrolne funkcije znacajna je slabost dionickih drustava upravo zbog prirodnog konflikta izmedju dionicara i menadzmenta.. medjutim. S obzirom na ta dva osnovna cilja racunovodstvo preduzeca se moze podijeliti na tri specificna dijela : financijsko.laksi je prijenos vlasnistva . Cvrsca zakonska regulativa utjece na povecanje administracije. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeca dionicarima predstavljaju rizik investiranja. Krajem XX stoljeca dogadjaju se dvije znacajne ciljne promjene koje utjecu na promjene racunovodstva preduzeca. 6 . te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dionicara.postoji profesionalni menadzment Kreditori dionickih drustava (banke.potreba za vecom zakonskom regulativom i .odvojeno vlasnistvo od kontrole. Ova praksa oporezivanja ponekad se zove i dvostruko oporezivanje. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadzment koji ima drugacije ciljeve od vlasnika cija se kontrolna funkcija cesto svodi na glasanje u dionickoj skupstini.3.2. 4. Promjena vlasnika dionice dogadja se na organiziranom financijskom trzistu – berzi.lakse se akumulira kapital .KLASIFIKACIJA RACUNOVODSTVA U racunovodstvenoj teoriji vrsi se podjela racunovodstva sa stanovista obuhvatnosti na: a) mikroracunovodstvo b) makroracunovodstvo Mikroracunovodstvo je poslovno racunovodstvo. Vlasnistvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnistva osigurava kontinuitet poslovanja dionickog drustva. dobavljaci. Poslovanje dionickih drustava zakonski je uredjenije nego drugi tipovi pravnih osoba. vlasnici obveznica i sl. odnosno racunovodstvo preduzeca.Nedostaci dionickog drustva Posebno istaknuti problemi su : . Emisijom i prodajom dionica dionicko drustvo dopusta malim ili velikim dionicarima da stvaraju kapital. Dionice mogu bez poteskoca na financijskom trzistu mjenjati vlasnika. Menadzment dionickih drustava odvojen je od vlasnika i u upravljackoj teoriji preduzeca naglasava se kao druga vazna ciljna grupa. U kontinuitetu poslovanja dionicka drustva u odnosu prema ostalim tipovima pravnih osoba imaju relativno bolju stabilnost. Lakoca akumuliranja kapitala ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva dionica.) imaju potrazivanja prema imovini dionickog drustva.problem dvostrukog oporezivanja . troskovno i upravljacko racunovodstvo. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadzment koji biraju na godisnjim dionickim skupstinama. 3. Dionicari su vlasnici dionickog drustva.kontinuitet (trajnost) poslovanja . Najprije se oporezuje dobit dionickog drustva a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele netodobiti koji pripada dionicarima. Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije a druga je razvoj informaticke tehnologije. ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionickog drustva. a ne prema licnoj (privatnoj) imovini dionicara.

U planiranju se definisu ciljevi pravne osobe i dijelovi upravljackog racunovodstva. Inflatorno racunovodstvo) a predstavlja poseban informacioni racunovodstveni sistem pracenja promjena u preduzecu i prilagodjavanja zvanicnim stopama rasta cijena (inflaciji i nivelaciji) prema trzisnim 7 . Najvaznije aktivnosti su planiranje i kontrola. sto je bitno menadzmentu za donosenje poslovnih odluka. Veza izmedju inputa (direktni materijal) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uocljiva u proizvodnim odjelima. u kontroli jednodnevnog utroska direktnog materijala menadzment procjenjuje da je doslo do povecanog utroska direktnog materijala u proizvodnom odjelu. Sadrzi historijske informacije o troskovima ali i informacije o tome kakvi su troskovi trebali biti. Racunovodstvo troskova obuhvata aktivnosti planiranja i kontrole troskova. na svim nivoima odlucivanja i odgovornosti pravne osobe. Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da potpuni set financijskih izvjestaja bude realan. kao sto su vlasnici. Fiskalno racunovodstvo je racunovodstvo koje treba da se bavi proucavanjem i primjenom poreskog sistema. pa je doslo do nepovoljnog odstupanja kolocinskog utroska direktnog materijala. odnosno u inputima i outputima u okviru funkcije proizvodnje. neadekvatne upotrebe i otudjenja. U njima se evidentisu. Dok se inputi u svim podrucjima izrazavaju u troskovima. kao sto je menadzment. Rezultat planiranja su planovi i proracuni. Kontrola je aktivnost utvrdjivanja odstupanja izmedju ciljeva i ostvarenih rezultata. 2. U praksi se pojavljuju jos dva ogranka racunovodstva i to : 4. Od pocetka XX stoljeca spominje se u racunovodstvenoj teoriji i racunovodstvo u inflatornim uvjetima (tzv. Financijsko racunovodstvo pruza historijske podatke koji su vazni i za vanjske i za unutarnje korisnike. U analizi uzroka odstupanja menadzment je dosao eventualno do zakljucka da je nabavljeni materijal lose kvalitete ili je moglo doci do razlike u utrosku direktnog materijala zbog kvara na masini ili zastarjelosti iste ili neadekvatne kontrole i slicno. Najvaznije podrucje ovog racunovodstva jesu troskovi. Financijsko racunovodstvo je onaj dio racunovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima. evidencijom i placanjem poreske obaveze. Financijski izvjestaji objavljuju se i salju vanjskim korisnicima. Svako podrucje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz cijeg odnosa se izvlace zakljucci o njegovoj uspjesnosti. uprave. Izvjestaj o izvrsenju prihoda. Sasvim sigurno da menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspetka cost-benefit analize. 5.) Upravljacka kontrola pretpostavlja identifikovanje podrucja odgovornosti koja ce omoguciti njenu efikasnost. analiticke evidencije i druge pomocne knjige. mjestima i nosiocima. i to : pracenje troskova po prirodnim vrstama. U kontroli se sastavljaju posebni izvjestaji ( npr. metode i sistemi obracuna troskova itd. Upravljacko racunovodstvo pruza informacije primarno unutarnjim korisnicima. klasifikuju i sumiraju podaci na osnovu kojih se stavlja potpuni set financijskih izvjestaja. U financijskom racunovodstvu vode se poslovne knjige kao sto su dnevnik. povjerioci i dr. istinit i korektan u svrhu zastite resursa i kompanije od rasipanja. 3. dotle se outputi u nekim podrucjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti/prihoda. kao i adekvatno provodjenje poslovne politike kompanije na svim poslovnim nivoima. Primjer (38 str). troskova i sl. planiranje troskova proizvodnje.1. prodaje. Racunovodstvo troskova sadrzi sve dijelove upravljackog i jedan dio financijskog racunovodstva. glavna knjiga.

uvjetima nabavke i prodaje. Prilagodjavanje racunovodstvenih informacija uvjetima inflacije prvenstveno se vrsi u cilju realnog iskazivanja financijskog polozaja.

5.SISTEMI KNJIGOVODSTVA Razlikuju se slijedeci osnovni sistemi knjigovodstva : a) prosti knjigovodstveni sistem b) kameralni knjigovodstveni sistem c) konstantni knjigovodstveni sistem d) dvojni knjigovodstveni sistem

a.

PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Osnovna karakteristika je izolovano evidentiranje promjena pojedinih imovinskih dijelova. Promjene pojedinih dijelova stanja sredstava ili promjene stanja obaveza, prikazuju se u posebnim knjigama koje nisu medjusobno povezane. Evidentiraju se samo obaveze za pribavljeni imovinski dio a vlastiti kapital ulozen u trgovacku radnju ne evidentira. Ne prikazuje prihode i rashode koji su povecali ili smanjili vlastiti kapital. Naprimjer, naplata potrazivanja za najamninu poslovnih prostorija u gotovini knjizi se samo kao povecanje gotovine u knjizi blagajne, dok se ostvareni prihod ne evidentira. Knjige prostog knjigovodstva koje se redovno vode su : - knjiga blagajne, u koju se unose uplate i isplate gotovine - knjiga duznika i povjerilaca, u koju se unose potrazivanja i obaveze - knjiga inventara. 1. Knjiga blagajne prikazuje stanje i promjene stanja gotovine u blagajni. Pocetno stanje prikazuje se na lijevoj strani, sve uplate gotovine evidentiraju se na lijevoj strani a isplate gotovine na desnoj strani. Duznicko-povjerilacki odnosi s kupcima i dobavljacima evidentiraju se tako sto se za svakog kupca ili dobavljaca otvara posebna strana u knjizi duznika i povjerilaca. Svaka strana je podijeljena okomito na lijevu i desnu stranu. Primjer (38 str), stanje potrazivanja od kupca utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje koje je evidentirano na lijevoj strani dodaju sva povecanja dugovanja kupca koja se evidentiraju na lijevoj strani i oduzmu sve naplate potrazivanja koja se evidentiraju na desnoj. Stanje obaveza od dobavljaca se utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje obaveza koje se evidentira na desnoj strani i oduzmu se isplate obaveza koje se evidentiraju na lijevoj strani. 2. Oblik evidencije ovih knjiga bio je slijedeci ; Obracun rezultata poslovanja u sistemu prostog knjigovodstva ne moze se utvrditi direktno na osnovu knjizenja jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima, vec se financijski rezultat utvrdjuje uz pomoc inventarisanja, odnosno na osnovu knjige inventara koja se sastavlja nakon zavrsenog popisa imovine trgovacke radnje. Inventarisanjem se vrsi popis cjelokupne imovine jedne trgovacke radnje na odredjeni dan. To se u pravilu vrsi na kraju poslovne godine (31.12). Zatim se popisuju obaveze trgovacke radnje prema povjeriocima, a utvrdjivanje potrazivanja i obaveza se vrsi na osnovu evidencije knjige duznika i povjerilaca koja se vodi u trgovackoj radnji. Na osnovu inventarisanja sastavlja se knjiga inventara trgovacke radnje. U knjigu inventara unose se slijedeci podaci : naziv trgovacke radnje i datum pod kojim se sastavlja inventar, redni broj, opis i iznos.U koloni za opis iskazuje

8

se prvo aktiva, tj. sredstva radnje. Zatim se iskazuje pasiva, tj. obaveze radnje. Na kraju se sastavlja rekapitulacija u kojoj se iskazuje ukupna aktiva, ukupna pasiva, i vlastita sredstva radnje, koja predstavljaju pozitivnu razliku izmedju ukupnih sredstava kojima radnja raspolaze i ukupnih obaveza. Uporedjivanjem vrijednosti vlastitih sredstava na kraju razdoblja 31.12 sa vrijednosti vlastitih sredstava na pocetku razdoblja 1.1 izracunava se financijski rezultat tog razdoblja. Opca formula za izracunavanje financijskog rezultata u prostom knjigovodstvu : Fr = S2 – S1 Gdje je znacenje simbola : S1 – vlastita sredstva na pocetku razdoblja S2 – vlastita sredstva na kraju razdoblja Fr – financijski rezultat Ako je : Fr (+) tada je S2 > S1 , dobit Fr (-) tada je S2 < S1 , gubitak Fr (0) tada je S2 = S1 , neutralan U prostom knjigovodstvu neophodno je izdvojiti sve dodatne uplate Up od strane vlasnika radnje ili sve isplate Ip iz trgovacke radnje. Financijski rezultat u prostom knjigovodstvu u situaciji kada imamo dodatne uplate ili isplate racunamo po slijedecoj formuli : Fr = S2´ – S1´ pa ako je : Fr (+) tada je S2´ > S1´ , dobit Fr (-) tada je S2´ < S1´ , gubitak Fr (0) tada je S2´ = S1´ , neutralan

b.

KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Ovaj sistem se temeljio na osnovu prostog knjigovodstva. Primjenjivao se u javnopravnim ustanovama u kojima se poslovanje odvijalo prema budzetu pa je nazvan budzetskim knjigovodstvom. U kameralnom knjigovodstvu vodi se glavna knjiga evidencije : a) kontrolnik rashoda b) kontrolnik prihoda. Sastavlja se i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Uz ove, vode se i knjige blagajne, ziroracuna, duznika, povjerilaca, knjiga materijala. Danas se ovaj sistem ne upotrebljava.

c.

KONSTANTNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Zasniva se na nacelima dvojnog knjigovodstva. Predstavlja prijelaz iz sistema knjizenja po nacelima prostog knjigovodstva u sistem knjizenja po nacelima dvojnog knjigovodstva. Vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osiguralo poredjenje ostvarenih sa planiranim rashodima i prihodima, racuni u glavnoj knjizi svrstani su u tri grupe : - planirani ili upravni ili nadredjeni racuni - ostvareni racuni - racun blagajne.

d.

DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

9

Da bi se poslovni dogadjaji mogli sistematizovano evidentirati, potrebno je uvazavati odredjena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene evidencije su sadrzana u tzv.dvojnom knjigovodstvu. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je u tome sto predstavlja cjelovitu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Svakak poslovna promjenaima dvostrani utjecaj na racunovodstvenu evidenciju, iako to odmah nije vidljivo nekom ko upravo zapocinje uciti racunovodstvo. Osnovne karakteristike dvojnog knjigovodstvenog sistema : 1) svaka nastala poslovna promjena evidentira se dvostrano tj. na dva racuna : na lijevoj strani jednog racuna i na desnoj strani drugog racuna. 2) Kontrola evidentiranja koja proizilazi iz dvostranog evidentiranja u dvojnom knjigovodstvu tj. zbir lijeve strane sih racuna mora da se slaze sa zbirom desne strane svih racuna 3) Sveobuhvatna evidencija 4) Permanentna i sistematicna evidencija. Za potrebe edukacije uglavnom se koriste tzv. „T“ racuni. „T“ racun je dvostrani racun, odnosno to je izdvojeni racun prvog racuna. Sadrzi najautenticnije dijelove prvog racuna, tj. kolone „dugovanja“ i „potrazivanja“. Duguje, debit – konto se zaduzuje. Potrazuje, kredit – konto se odobrava. Primjer (44 str). Dolazak materijala u nase preduzece evidentiramo na lijevoj ili „dugovnoj“ strani, a odlazak materijala od nasih dobavljaca na desnoj ili „potraznoj“ strani. Pri tome treba napomenuti da odlazak materijala od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obaveze prema dobavljacu, sto evidentiramo na potraznoj strani racuna. Obaveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenja ce ici u suprotnom smjeru ( potrazuje racun – ziroracun, a duguje – racun dobavljaca) Osnovno pravilo dvojnog knjigovodstva : DUGUJE = POTRAZUJE odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA odnosno AKTIVA = PASIVA Pravilnim evidentiranjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane racuna, sto dalje upucuje na ispravnost evidentiranih podataka. Postoje pravila evidentiranja na racunima prihoda i rashoda, pri cemu je osnovno pravilo „prihodi uvijek potrazuju“, a „rashodi uvijek duguju“. Vode se slijedece poslovne knjige : a) knjiga dnevnika b) glavna knjiga c) pomocne knjige evidencije Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se hronoloskim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadjaji, tj. onim redom kako su i nastajali. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u kojoj se sistematski i hronoloski upisuju poslovni dogadjaji na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomocne knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnoj knjizi.

10

Novac je sredstvo. Medjutim. bilo stavke koje ce konacno za posljedicu imati priliv novca. prema tome. Tri kljucna odredjenja u ovoj definiciji : 1) sredstvo mora biti resurs 2) resurs mora biti pod kontrolom pravne osobe 3) trosak ili fer vrijednost u trenutku stjecanja moze se pouzdano i objektivno izmjeriti.ELEMENTI FINANCIJSKOG POLOZAJA Elementi koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe jesu : sredstva. Suma koju kompaniji duguju kupci jeste sredstvo. Kontrola je racunovodstveni koncept koji je slican ali nije istovjetan pravom konceptu vlasnistva.Poslovne knjige se zakljucuju po isteku poslovne godine i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjestaji. a ciji se trosak u momentu stjecanja moze pouzdano i objektivno izmjeriti. Primjer (49 str). a otvaraju se na osnovu pocetnog bilansa (bilans stanja). Vode se po principu dvojnog knjigovodstva. 11 . Poglavlje 2 – PREDMET RACUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA 6. Resursi su. Proizvodi koje je kompanija proizvela jesu sredstvo jer se ocekuje njihova prodaja. Kratkorocna (tekuca) sredstva imaju vijek upotrebe kraci od jedne godine. Resursi pruzaju buduce koristi s obzirom na bilo koji od slijedeca tri uvjeta : 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koje se ocekuje da ce se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se ocekuje da ce se upotrebljavati u buducim aktivnostima koje ce pravnoj osobi stvarati novcani priliv. zato sto nece stvoriti novac iako su u vlasnistvu kompanije. jer se njenom naplatom dobiva novac. Posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uvjet da neka stavka postane sredstvo. Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat proslih dogadjaja i od kojeg se ocekuje priliv buducih ekonomskih koristi u pravnu osobu. osteceni proizvodi ili trgovacka roba koja se zbog ostecenja ili zastarjelosti ne moze prodati nisu sredstva. Obaveze se klasifikuju na netekuce (dugorocne) – dospijevaju za razdoblje duze od jedne godine i kratkorocne (tekuce) – dospijevaju za razdoblje krace od jedne godine. osim u slucaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trosku. on je sredstvo. Dragocjena reputacija nije sredstvo ako nastaje postepeno. Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obecanje da ce se novac platiti. Resurs je sredstvo ako pravnoj osobi pruza buducu korist. obaveze i kapital. sredstva – bilo novac. jer se ocekuje da se upotrijebiti za proizvodnju novih proizvoda. jer se njime mogu kupiti drugi resursi. Oprema i drugi proizvodni uredjaji koje kompanija posjeduje takodjer su sredstvo. Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se izmirenje ocekuje da ce dovesti do odliva resursa koji sadrzi ekonomske koristi. iskazani u bilansu stanja. Stalna (netekuca) sredstva imaju vijek upotrebe duzi od jedne godine. Sredstva se obicno svrstavaju u kategorije : Stalna (netekuca) i Kratkorocna (tekuca).

sredstva i obaveze treba prezentovati detaljnije u cilju ocjene likvidnosti. Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekuca. Stalna nematerijalna sredstva treba amortizovati uz najbolju procjenu njihovog korisnog vijeka upotrebe. Goodwill stecen u poslovnom spajanju se ne amortizuje. osim ako je ogranicena njegova razmjena ili koristenje za podmirenje obaveza za najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.Koncesije i ostala prava .Izdaci za razvoj .Stalna nematerijalna sredstva .1.Patenti. pravne osobe prilikom prezentovanja bilansa imaju izbor izmedju alternativa : .2. odnosno dospjelosti ili rocnosti na obaveze. tada tekuca sredstva cine slijedece pozicije: . Ako se prezentovanje ne vrsi prema vijeku upotrebe. Osnivacki izdaci se ne mogu priznati kao imovinska stavka u bilansu.Stalna sredstva 6.1.Avansi za stalna nematerijalna sredstva .Stalna nematerijalna sredstva u pripremi . Da bi se neko sredstvo priznalo kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu.Goodwill se inicijalno vrednuje kao pozitivna razlika troska stjecanja i stjecateljevog udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava.Ostala nematerijalna stalna sredstva Stalna nematerijalna sredstva su nefinancijska sredstva koja su bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati.ako se drzi prvenstveno u cilju trgovanja .1. Stalno nematerijalno sredstvo se treba identifikovati da bi se jasno razlikovalo od goodwilla. obaveza i potencijalnih obaveza stecene pravne osobe. .1. 6.1.1. 6. stalna.SREDSTVA 6.Racunarski programi (softveri) .1.ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva.1. neophodno je da preduzece kontrolise resurse iz kjih ce buduce ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u preduece.odvojeno prezentovati netekuca i tekuca sredstva i obaveze – kriterij vijeka upotrebe i rocnosti .Stalna materijalna sredstva zemljiste gradjevinske objekte 12 .ako se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu. tj.ako se ocekuje da ce se realizovati untar dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa .ako se ocekuje da se ce se realizovati ili se drzi radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe .Prezentiranje financijskih izvjestaja. licence i zastitni znakovi .

.dugorocna financijska ulaganja i zajmovi . postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovina) ostala stalna materijalna sredstva ulaganje u nekretnine Stalna materijalna sredstva prema MSFI i MRS-u treba razvrstati : . Korisni vijek upotrebe je : .1.Dugoročna finansijska sredstva (MRS) Predstavljaju ulaganja sa ciljem ostvarenja buduce ekonomske koristi koja se najcesce pojavljuje u obliku dobiti ili kamata.Stalna materijalna sredstva u potpunom vlasnistvu preduzeca (nekretnine.Ulaganje u nekretnine radi davanja u najam u skladu na odredbama .razdoblje u koje se ocekuje da ce preduzece koristiti sredstvo .1.Bioloska aktiva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima . 6.Stalna materijalna sredstva koja se drze za prodaju i prekinuto poslovanje .4.materijalna sredstva 13 . postrojenja i oprema koju je preduzece nabavilo pomocu financijskog najma (lizing) .1. postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine.broj proizvoda ili slicnih jedinica za koje se ocekuje da ce ih preduzece ostvariti od tog sredstva. a ne kontinuiranom upotrebom.nematerijalna sredstva . a koja su klasifikovana.Zemljiste i sume su specificna vrsta stalnih materijalnih sredstava.ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se drze radi prodaje i iznos sredstava koja su ukljucena u skupinu za otudjenje. U netekuca sredstva namjenjena prodaji pripadaju slijedece vrste stalnih sredstava : . Rok povrata ulaganja ocekuje se u roku duzem od godinu dana.dugorocna razgranicenja Kao posebna stavka u tackama 6 i 68A. U tacki MRS 1. MRS 1 izdvaja se : .- postrojenja i opremu (masine) alate.Iznos koji se amortizuje na trosak nabavke sredstava ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti.Amortizacija je sistemski raspored iznosa koji se amortizira tokom njegovog vijega upotrebe.1. dugorocna financijska sredstva su : a) ulaganja obracunata metodom udjela b) financijska sredstva Dugorocna financijska sredstva su : . pogonski i kancelarijski namjestaj i transportna sredstva nekretnine. 6.dugorocna potrazivanja .Stalna sredstva kao sredstva namijenjena za prodaju (MSRI) Pravna osoba ce klasifikovati stalna sredstva kao sredstvo namjenjeno prodaji ako se njihov knjigovodstveni iznos uglavnom nadoknadjuje putem transakcije prodaje. .3.Nekretnine. postrojenja i oprema) .

2.1.Tekuca materijalna sredstva Sirovine i materijal Proizvodnja : nedovrsena proizvodnja na proizvodnim mjestima.Tekuća sredstva 6.1..kratkorocna potrazivanja. Stalna sredstva koja su klasifikovana za prodaju treba odvojeno objaviti u bilansu stanja. kratkorocni finansijski plasmani i aktivna vremenska raszgranicenja obukvacaju: novac i novcane ekvivalente potrazivanja od prodaje druga potrazivanja kratkorocne financijske plasmane aktivna vremenska razgranicenja potrazivanja za porez na dodatnu vrijednost – ulazni porez. a sredstva se naknadno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.1. a rezultate prestanka poslovanja treba odvojeno objaviti u bilansu uspjeha.Novac.financijska dugorocna sredstva.1.2. 6.2. obracun amortizacije se prekida.2.2.2.Netekuce obaveze 14 . 6.kratkorocne financijske obaveze .2. Glavne vrste sredstava i obaveza trebaju biti odvojeno objavljene.1.obaveze prema dobavljacima i druge obaveze .pasivna vremenska razgranicenja . vlastiti poluproizvodi i dijelovi namjenjeni proizvodnji i otpadci koji su namjenjeni daljnjoj proizvodnji.kratkorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otudjenje 6. Nakon sto se stalna sredstva klasifikuju za prodaju. Stalna sredstva klasifikovana za prodaju mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.obaveze za porez na dodatnu vrijednost – PDV .2.Tekuce obaveze Tekuce obaveze su : .OBAVEZE 6. Proizvodi : stvari koje su sa aspekta pravne osobe namijenjeni prodaji Roba : stvari koje je ravna osoba nabavila i namjenila prodaji - Tekuca materijalna sredstva mogu biti : a) na zalihi (stvari iz tekcih sredstava na zalihi) b) u pripremi ( materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju) c) u upotrebi ( stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi) d) na putu ( stvari kupljene od dobavljaca koje jos nisu prispjele pravnoj osobi) 6.

.dugorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima naijenjenim za prodaju ili otudjenje Temeljno je obiljezje obaveze njeno postojanje u sadasnjem razdoblju.ELEMENTI USPJESNOG POSLOVANJA Elementi bilansa uspjeha : .Gubitak je negativna razlika izmedju zbira prihoda i zbiga rashoda pravne osobe u obracunskom periodu i pokriva se u skladu sa zakonom.Netekuce obaveze su : .3.Akumuliranu dobit .Dobit (profit) se koristi kao mjerilo uspjesnosti ili kao osnovica za druga mjerenja.Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza. Racunovodstvena dobit je dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda. sto dovodi do povecanja kapitala.Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza sto dovodi do smanjenja kapitala.Dionicku premiju . Rashodi obuhvataju rashode koji proisticu iz redovne aktivnosti pravne osobe i gubitke. Dividende su prihodi od ulaganja u dionice.Ostale rezerve . .Upisani osnovni kapital .dugorocna razgranicenja i rezervisanja . Prihodi obuhvataju prihode od redovne aktivnosti pravne osobe i dobitke. Pozitina razlika izmedju zbira prihoda i zbira rashoda pravne osobe u obracunskom periodu jeste dobit.dugorocne financijske obaveze .Vlastite dionice koje drzi pravna osoba Elemente koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe mozemo zapisati u obliku jednacine : Sredstva = obaveze + osnovni kapital + zadrzana zarada 7. Uobicajeno je da se isplacuju dionicarima u gotovini na temelju profitabilnog poslovanja.Dobit ili gubitak tekuce godine .Akumulirani gubitak .Revalorizacione i prenesene rezerve . 6.KAPITAL Pod kapitalom podrazumijevamo : . . Obaveza nastaje kako je sredstvo isporuceno ili kada pravna osoba zakljuci neopoziv sporazum o pribavljanju sredstava. Elemnte mjerenja financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja pravne osobe mozemo prikazati preko jednacine : 15 .

OPCEPRIHVACENI KONCEPTI 16 .nacelo troska nabavke . Najpoznatiji i najpriznatiji je sistem americkih racunovodstvenih nacela koja su stekla status opceprihvacenih racunovodstvenih nacela (generally accepted acounting principles – gaap) i sastoje se od : .opceprihvacenih postupaka Opceprihvaceni koncepti predstavljaju odredjene pretpostavke. usporedive i razumljive.nacelo materijalnosti ili znacajnosti .koncept stalnosti . odnosno teorijske uvjete za interpretiranje financijskih izvjestaja. dok opceprihvacena nacela pomazu u vrednovanju.nacelo suceljavanja prihoda i rashoda .koncept pravne osobe . U opceprihvacene racunovodstvene koncepte ubrajaju se : . 8.nacelo objektivnosti .opceprihvacenih nacela .nacelo potpunosti .nacelo realizacije . biljezenju i izvjestavanju o poslovnim aktivnostima.koncept obracunskog razdoblja Opceprihvacena racunovodstvena nacela obuhvataju slijedece : .opceprihvacenih koncepata . U kontekstu tih informacija najznacajnije mjesto pripada financijskim izvjestajima. Najvise paznje se posvecuje racunovodstvenim pretpostavkama i racunovodstvenim nacelima.koncept stabilne valute . Informacije koje pruzaju financijski izvjestaji trebaju biti : vazne.RACUNOVODSTVENA NACELA FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG Racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima utvrdjuju se osnovne karakteristike i koncepcije racunovodstva koje trebaju biti ugradjene u racunovodstvene metode i postupke. U kontekstu osiguranja zadovoljavajuceg nivoa kvalitete financijskog izvjestavanja. znacajnu paznju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja financijskog izvjestaja.nacelo dosljednosti . kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet izlaznih informacija iz racunovodstvenog procesa.Sredstva = obaveze+ osnovni kapital + zadrzana zarada – dividende+ prihodi .rashodi Poglavlje 3 – RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA 8. pouzdane.nacelo opreznosti Opceprihvaceni postupci su razlicite metode obrade podataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja.1.

trajnosti poslovanja Racunovodja pretpostavlja tokom sastavljanja financijskih izvjestaja za bilo koju pravnu osobu. Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu. Uz ovo nacelo usko je vezano nacelo potpunosti koje zahtijeva da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informacije neophodne za ocjenu preduzeca. Za priznavanje prihoda vrijedi nacelo dogadjaja a ne nacelo blagajne.da se prodaja moze vrijednosno mjeriti . te nezavisno od drugih pravnih osoba. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja. 8. nezavisno od licnih transakcija vlasnika ili njihove licne imovine. Za eksterne korisnike financijskih izvjestaja obracunsko razdoblje je jedna godina. Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom pravne osobe.da je dobro stvarno isporuceno kupcu .2.da ne postoji neizvjesnost naplate Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su placeni. Osnovica za utvrdjivanje nabavne vrijednosti je stvarni novcani izdatak koji je nastao ili ce nastati zbog obaveze placanja pri nabavi nekog sredstva. Uz nacelo priznavanja prihoda uobicajeno je vezano i nacelo suceljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrdjivanje rezultata poslovanja. tj. Financijski izvjestaji sastavljaju se za odredjeno razdoblje. Nacelo konzistentnosti ili dosljednosti 17 . a ne na vlasnike. Pravna osoba prilikom izvjestavanja o financijskom polozaju i uspjesnosti poslovanja u financijske izvjestaje ukljucuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo te pravne osobe. Pri priznavanju prihoda treba uvazavati slijedece. da ce pravna osoba nastaviti poslovanje u predvidivoj buducnosti. Kod prodaje za gotovinu prihod ce se knjiziti na temelju naplacene gotovine. odnosno revalorizaciju izvjestajnih pozicija kojom se one svode na realne novcane vrijednosti. stjecanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog dogadjaja i priznavanje prihoda. Nacelo realizacije. pozicije financijskih izvjestaja iskazane prema historijskim vrijednostima bit ce precijenjene ili podcijenjene. Prema tome. Ako dodje do promjene vrijednosti novcane jedinice. odnosno nabavnoj vrijednosti. prihodi. Uvazavajuci koncept stabilne valute neophodno je vrsiti prilagodjavanje. Prihod ce se proknjiziti na temelj ispostavljenog racuna kupcima. fer vrijednosti koja se temelji na stvarnim troskovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. zahtjeva se periodično izvjestavanje u odredjenom obracunskom razdoblju. Nacelo objektivnosti. Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna moc novcane jedinice tokom vremena ne mijenja. Za interne korisnike je potrebno izvjestavanje u kracim vremenskim intervalima (mjesec. Nacelo materijalnosti ili znacajnosti Pod ovim nacelom podrazumijeva se relativna vaznost podataka. Dosta paznje posvecuje se tzv. dekada) kako bi se osigurale relevantne.da su vlasnistvo i rizik presli na kupca . bez obzira sto ce naplata uslijediti naknadno. Koncept obracunskog razdoblja.OPCEPRIHVACENA RACUNOVODSTVENA NACELA Nacelo nabave vrijednosti zhtijeva da se poslovni dogadjaji inicijalno vrednuju po trosku nabavke. Koncept stalnosti poslovanja tj. troskovi i rashodi primjenjuju se na pravnu osobu.Koncept pravne osobe. i to : .

i to : MSFI 1 Prva primjena Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja MSFI 2 Isplata s temelja dionica MSFI 3 Poslovne kombinacije MSFI 4 Ugovori o osiguranju MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja U MSFI su MRS 2 MRS 7 MRS 12 MRS 16 MRS 17 MRS 18 MRS 19 MRS 28 MRS 33 MRS 36 MRS 38 MRS 41 ukljuceni slijedeci revidirani Medjunarodni racunovodstveni standardi : Zalihe Izvjestaj o novcanim tokovima Porez na dobit Nekretnine.Zahtijeva da se doslijedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju financijskih izvjestaja. objasnjenja i smjernice koje donosi Odbor za medjunarodne racunovodstvene standarde (ISAB) Ciljevi ISAB-a : a) razvijati u javnom interesu jedan skup visokokvalitetnih. racunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentovanje financijskih izvjestaja. 9. Medjunarodne racunovodstvene standarde (MRS) i Medjunarodne standarde financijskog izvjestavanja (MSFI) 2. Dosljedna primjena racunovodstvenih politika je preduvjet istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja financijskih izvjestaja. razumljivih i globalno nametljivih racunovodstvenih standarda koji ce se koristiti u prezentovanju financijskih izvjestaja diljem svijeta b) objektivno raditi na poboljsavanju i ujednacavanju regulative. racunovodja treba odluciti prije za nizu vrijednost nego za visu vrijednost. postrojenja i oprema Lizing Prihodi Primanja zaposlenih Ulaganja u pridruzena drustva Zarada po dionici Umanjenje sredstava Nematerijalna sredstva Poljoprivreda Racunovodstvena nacela 18 . prateca uputstva. Standardi koje izdaje i usvaja ISAB navode se u slijedece dvije grupe : . godini pocinju se razvijati Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (MSFI).MEDJUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA (MSFI) KOJI UKLJUCUJU MEDJUNARODNE RACUNOVODSTVENE STANDARDE (MRS) U 2004. Nacelo opreznosti Tamo gdje su podaci nejasni i proturjecni. Zakonom o racunovodstvu i reviziji propisana je obaveza svih pravnih osoba da pri sastavljanju i prezentovanju financijskih izvjestaja primjenjuju racunovodstvene standarde koji obuhvataju : 1.grupa Medjunarodni racunovodstveni standardi (od MRS 1 do MRS 41) Do sada su doneseni MSFI.nova grupa Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (od MSFI 1 do MSFI 5) .

Racunovodstvene politike su : nacela. Temeljni financijski izvjestaji moraju se zasnivati na izabranim racunovodstvenim politikama.usporedivost Ogranicenja vaznih i pouzdanih informacija su slijedeca : . te formiraju osnovicu za racunovodstvenu politiku. Pretpostavlja se da ce preduzece nastaviti poslovanje u doglednoj buducnosti. Racunovodstvene politike Racunovodstvene politike se odnose na racunovodstveni sadrzaj ekonomskih kategorija i na njihovo interpretiranje i iskazivanje.metode obracuna utroska zaliha .rezervisanja.Ravnoteza izmedju koristi i troskova.POJAM FINANCIJSKIH IZVJESTAJA 19 . racunovodstva i volje za proucavanjem informacija.obracun amortizacije . Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. osim pri izmjeni zakonskih propisa i standarda. Vaznost.bit vaznija od forme – prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnoscu. Koncept neogranicenog vremena poslovanja. Znacajnost.fer prezentacije – moraju vjerno prikazati nastale poslovne promjene . . Ucinci transakcija i drugih dogadjaja priznaju se kada su nastali i iskazuju se u financijskim izvjestajima razdoblja na koja se odnose.Racunovodstvena nacela odredjuju koncepciju racunovodstva i razradjuju njegove osnovne karakteristike. Pouzdanost. Razumljivost. . Racunovodstvene politike moraju se objavljivati. a njene karakteristike su : .opreznost . Poglavlje 4 – SADRZAJ OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) 10. Cinjenica da su financijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa MSFI-om i MRS-om mora se javno objelodaniti. a ne samo sa svojom zakonskom formom.neutralnost . Pravna osoba ce donijeti racunovodstvene politike za slijedece stavke : .potpunost – moraju biti potpune u granicama znacajnosti i troskova. Vazece znacajne pretpostavke financijskih izvjestaja : Nastanak dogadjaja. . Vazna informacija utjece na poslovne odluke korisnika pomazuci im procjenjivati prosle. Informacija je znacajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moze utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjestaja. Informacije moraju biti razumljive korisnicima koji imaju osnovna znanja iz podrucja ekonomije. sadasnje i buduce dogadjaje. Informacije su pouzdane kada ne sadrze znacajne pogreske i predrasude. itd. osnove. .Ravnoteza izmedju kvalitetnih obiljezja. pravila i postupci koje je usvojio menadzment prilikom sastavljanja i prezentovanja financijskih izvjestaja. konvencije.pravovremenost.

bilans uspjeha c. Ti izvjestaji nis namjenjeni vanjskim korisnicima.BILANS / BILANS STANJA Bilans dolazi od latinskih rijeci „bi“ – dvostruki i „lanx“ – tas na vagi. Financijske izvjestaje treba prezentovati najmanje jedanput godisnje. Nad cjelokupnim 20 . koji su pretezno usmjereni vanjskim korisnicima. podaci i informacije o nizim organizacionim jedinicima a znacajne funkcije menadzmenta su planiranje i kontrola.1. izmedju njih postoji cvrsta medjuzavisnost jer su medjusobno povezani. ukljucujuci dobitke i gubitke e) Ostalim promjenama u kapitalu f) Novcanim tokovima Potpuni set financijskih izvjestaja ukljucuje : a. dobavljacima. a i medjusobno se nadopunjuju i pruzaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. zaposlenici ostalim kreditorima. bilans stanja b. Potrazivanja kreditora nazivaju se obavezama. izmedju sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu. korisnici su prvenstveno menadzeri. Financijski izvjestaji pravne osobe trebaju pruziti informacije o : a) Sredstvima b) Obavezama c) Vlastitom kapitalu d) Prihodima i rashodima. Ti financijski izvjestaji se koriste za internu ekonomiju. iznosi koje pravna osoba duguje bankama. Obaveze i kapital potrazivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilansa. odnosno izvora sredstava. dakle. Vaga koja oslikava jednakost ili ravnotezu izmedju lijeve i desne strane tj. izvjestaj o novcanim tokovima e. Osim osnovnih financijskih izvjestaja. pa nema potrebe da budu standardizovani. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE a) Stajaliste resursa i potrazivanja Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA.Financijski izvjestaji su namjenjeni unutarnjim i vanjskim korisnicima. financijskoj uspjesnosti i novcanim tokovima pravne osobe. To upucuje na saznanje za upotrebnim financijskim izvjestajima koji su proizvod upravljackog racunovodstva i racunovodstva troskova. tj. Obaveze i potrazivanja vanjskih strana. Svaki od navedenih osnovnih financijskih izvjestaja predstavlja odredjenu cjelinu. Osnovna racunovodstvena jednacina prilikom sastavljanja bilansa glasi : AKTIVA = PASIVA. izvjestaj o promjenama u kapitalu d. Stavke prikazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobne na datum bilansa. biljeske koje ukljucuju kratak pregled racunovodstvenih politika. Potrazivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital. racunovodstvo daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. 10. Menadzmentu pravne osobe potrebni su podaci o troskovima s razlicitog aspekta. Financijski izvjestaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog polozaja i financijske uspjesnosti pravne osobe. Cilj je financijskih izvjestaja opce namjene osigurati informacije o financijskom polozaju. sto bi trebalo oznacavati vagu s dva tasa ili od italijanske rijeci „bilansia“ sto znaci vaga.

zatim dugorocne obaveze. utvrdjivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. u obliku jednostranog racuna. odnosno bilans stanja moze se prikazati horizontalno tj. Time bilans predstavlja bilans kontinuiteta koji povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekucom godinom. u obliku dvostranog racuna i vertikalnim prikazom. Moramo voditi racuna da se radi o racunima stanja.Osnovna bilansne promjene 21 .2. obaveza i kapitala na odredjeni dan. iskazan u vrijednosnim pokazateljima. Utvrdjeni saldo na racunima glavne knjige. b) Princip funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva. Ovdje se. i to racunima aktive (koji imaju dugovni saldo) i racunima pasive (koji imaju potrazni saldo). takodjer.1. ili obratno. potrebno je proizvesti inventuru. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugorocne i na kraju tekuce obaveze. Bilans se sastavlja na osnovu racuna glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva.1. odnosno stanje.3. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteza i da se vrijednost sredstava izjednacava sa vrijednoscu obaveza. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. tj. U pasivi se pozicije unose prema dospjelosti obaveza. Tako su poznati : a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti.sredstvima postoje necija potrazivanja ali kako ukupna suma potrazivanja ne moze promasiti sredstva nad kojima postoji potrazivanje. i na kojima postoji saldo. Bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu financijskog polozaja. Na taj nacin saldo na kontima sredstava.1.Principi unosenja bilansnih pozicija Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unosenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa. Bilans stanja je sistematski pregled sredstava. provjerava se inventurom i unosi se u bilans kao bilansna pozicija. Stepen likvidnosti moze biti dvojak : opadajuci i rastuci. odnosno novac. a) Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovcivosti. bez obzira da li se sacinjava u pismenoj formi ili ne.Sastavljanje i sadrzaj bilansa stanja 10.Problem vrednovanja bilansnih pozicija 10. obaveze i kapital.4. koji moze biti dugovni kod racuna sredstava a potrazni kod racuna kapitala i obaveza. Sva sredstva imaju svoje vlasnicko porijeklo. Bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta dinamike koja se desava u vremenu poslovanja pravne osobe. kao i predvidjanje buduceg poslovanja. a moze se postupiti i obratno. Krajem poslovne godine zakljucuje se konto sredstava. ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva pa se ide prema manje likvidnom sredstvu.1. 10. obaveza i kapitala. a sredstva prema porijeklu izvora su PASIVA. zalihe pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. 10. te se utvrdjuje saldo. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteza : sredstva = vlastiti kapital + obaveze. i na kraju kapital. b) Stajaliste sredstava i izvora sredstva U bilansu se pod sredstvima. moze postupiti na dva nacina : najprije unijeti tekuce obaveze. decembra tekuce godine. da on postoji u svakom trenutku. januara iduce godine. podrazumijeva AKTIVA. tj. obaveza i kapitala su pozicije zakljucnog bilansa 31. Bilans.1. Prije neg sto se pristupi sastavljanju bilansa. pojavnim oblikom sredstava.

Faktura dobavljaca za nabavljeni materijal 20 000 KM Doslo je do povecanja aktive i povecanja pasive za isti iznos. Primjer:(94 str) 1.Povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive 22 . odnosno doslo je do smanjenja novca na ziroracunu i u blagajni. Primjer (94 str) : 1.4. Poslijedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jacanje ili slabljenje financijske snage pravne osobe.1. nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek sa isti iznos. odnosno poslovne dogadjaje koji djeluju na sredstva obaveze i kapital. Do promjene strukture u aktivi dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava.1.1.Smanjenje aktivne i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava. Platili smo dio obaveza prema dobavljacima za 55 000 KM 3. Placene su ostale obaveze u gotovini 5 000 KM 2.Povecanje aktivne uz istovremeno smanjenje aktive Kada se jedna pozicija sredstava povecava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava.Povecanja aktive i povecanje pasive Primjer: (92 str) 1.4.4.2. zbir aktive se u tom slucaju ne mijenja.Pravna osoba u objavljivanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene.1.1. Prodate su emitovane dionice za 100 000 KM 2.4. 10. Vracen je dio dugorocnog kredita u iznosu od 10 000 KM I aktiva i pasiva su smanjene za 70 000 KM. Kupci su doznacili na ziroracun 50 000 KM 10. Cetiri su osnovne bilansne promjene : a) povecanje aktive i povecanje pasive za isti iznos b) povecanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos (bez promjena u aktivi) 10. Realno je da svaki poslovni dogadjaj utjece na promjenu stanja iovine i da se stalno odvija transformacija imovine.4.3. Tada ne dolazi do promjene vrijednosne strukture aktive. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi. U nasem primjeru povecala se obaveza prema dobavljacima a povecao se i kapital. a druge naprimjer. 10. Izdali smo materijala u proizvodnju 60 000 KM 2. Time je doslo i do povecanja potencijalne snage pravne osobe. obaveza i kapitala. odnosno doslo je do smanjenja obaveza prema dobavljacima. jer je doslo do odliva novca u aktivi. Doslo je i do kvantitativnih promjena u bilansu odnosno doslo je do povecanja sredstava.

konacni ili zakljucni bilans .konsolidovani bilans . Ostale obaveze se potpuno „ugasila“ jer je banka podmirila te obaveze.probni bilans .bilans spajanja . Grupu cine matica i sve njene podruznice. Probni bilans sastavlja se radi kontrole. 3. dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povecanje druge pozicije pasive za isti iznos. tj.pocetni bilans . odnosno jednom mjesecno. Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedece korake : . bez promjene u strukturi aktive. odnosno grupe. . uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja na nivou grupe. Banka je iz odobrenog kratkorocnog kredita platila ostale obaveze 15 000 KM. koji predstavlja pocetni bilans 1. U aktivi nije doslo do bilo kakvih promjena. ulaganja te rashode i prihode.Uporede se ukupni iznosi kolona Na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao dugovanja normalni saldo je dugovni saldo.12. potrazivanja. 2.) : 1. Do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive. kao ni to da su neke transakcije izostavljene. Sve racune sa abnormalnim saldima treba obiljeziti radi njihovog preispitivanja i uskladjivanja. Pocetni bilans je bilans koji sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja. vremena.Do promjena u strukturi pasive. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjizenja u glavnoj knjizi. To znaci da treba eliminisati sve medjsobne transakcije unutar grupe. Primjer (96 str. ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajuce racune. 23 . umjesto ostale obaveze u sumi od 15 000 KM stvorena je obaveza za kratkorocni kredit u istoj sumi. U pravilu se sastavlja na kraju obracunskog perioda.likvidacijski bilans 1.bilans razdvajanja . a umjesto te pozicije doslo je do promjene vrste obaveze. Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotezi. naredne godine. Cilj sastavljanja konsolidovanog bilansa jeste pruziti informacije o financijskom polozaju. uz istovremeno nestajanje postojecih pozicija pasive. tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potrazivanju.napravi se spisak svakog racuna glavne knjige koji ima saldo.Sabira se svaka kolona . tekuce godine.Vrste bilansa U ovisnosti od sadrzaja.5.1. Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou slozenih pravnih osoba. Medjutim. Ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive. Pravna osoba sastavlja konacni ili zakljucni bilans na dan 31. upisujuci dugovna salda u lijevu. a potrazna u desnu kolonu probnog bilansa. Zbig pasive se nije promjenio. a na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao povecanja uobicajeni saldo je potrazni saldo. 10. pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo : .sanacijski bilans .1. Potrebno je eliminisati sve medjusobne obaveze.

obveznice i sl.gubitke koji udovoljovaju definiciji rashoda. Ili moze jednostavno pozajmiti novac onome kome je potreban.podmirenja i otpisa obaveza Rashodi obuhvataju : . Takav bilans sluzi kao osnova utvrdjivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima.BILANS / BILANSA USPJEHA 11. u najjednostavnijem obliku : netodobit = prihodi – rashodi. Ukoliko postupak sanacije ne uspije. bilans stanja i bilans uspjeha cine jedinstvenu cjelinu. 6. Stecajni bilans prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja. pokrece se stecajni postupak. Dobitak je prirast kapitala u pravne osobe proistekao iz poslovnih i pratecih aktivnosti pravne osobne u toku razdoblja. Prihodi mogu nastati i od : . Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlacenja dijela kapitala od strane vlasnika pripadaju uspjehu pravne osobe.4. Sanacijski bilans se sastavlja za uvjete kada se pravna osoba nalazi u slucaju postupka sanacije.rashode koji poticu iz redovnih aktivnosti pravne osobe . Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda ukljucuju : 24 . pravnih osoboa spajaju u jednu novu pravnu osobu.prodaje proizvoda . Financijski prihodi rezultat su plasmana viska slobodno raspolozivog novca. Prihodi najcesce nastaju od : . cime se ostvaruju prinosi od kamate i dividendi. Visak novca pravna osoba moze uloziti u dionice.koristenjem sredstava prane osobe od strane drugih. Dakle.povecanja sredstava .pruzanja usluga . Gubitak je smanjenje vlasnickog kapitala koje je nastalo po istom osnovu. Profitabilnost je cilj pravne osobe.POJAM I SADRZINA BILANSA USPJEHA U definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne sustine dobitka i gubitka. Likvidacijski bilans u pravil sastavlja pravna osoba.1. Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojece pravne osobe na dvije ili vise pojedinacno pravno samostalnih pravnih osoba. U financijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku drugu valutu. Netodobit je netopovecanje vlasnickog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije koje se akumulira na racun kao akumulirana dobit. 7. Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uvjetima kada se dvije ili vise 5. 11.dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda . Kada rashodi premase prihode. Financijski rezultat se potom integrise u bilans stanja kao akumulirana dobit u pasivi u okviru pozicije kapitala ili kao akumulirani gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja. Zadatak bilansa uspjeha je da obracuna sve rashode i prihode u posmatranom obracunskom periodu i da izkaze ostvareni financijski rezultat i njegovu raspodjelu. Sluzi u tom slucaju kao osnova utvrdjivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje u cilju saniranja pravne osobe od strane potencijalnih sanatora. Dakle. javlja se netogubitak. Sadrzinu bilansa uspjeha cine prihodi i rashodi pa tako i netorezultat ostvaren u toku razdoblja. ako ide u likvidaciju.

11.) Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada izdatak ne donosi nikakve buduce ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduce ekonomske koristi ne ispunjavaju uvjete ili su prestale ispunjavati uvjete za priznavanje za priznavanje u bilans stanja. poplava i sl. od prodaje dobara nego se odnosi na troskove funkcionisanja privrednog drustva u nekom razdoblju. Neophodno je istaci da se prihodi.ostali poslovni troskovi 25 .1.gubitke koji su proistekli iz katastrofa kao sto su pozar.troskovi primanja zaposlenih . Ti troskovi prodatih proizvoda postaju rashodi u bilansu uspjeha kada se dobra prodaju. troskovi prodatih proizvoda priznaju se u rashode istovremeno sa prihodima od prodaje proizvoda. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje ekonomskih koristi proizlazi iz: . Gubitke od prodaje dugotrajnih sredstava Nerealizovane gubitke koji su proizasli. Za dionicka drustva kod nas obaveza je da sastavljaju bilans uspjeha polugodisnje i godisnje.kao dvostrani racun . naprimjer.smanjenja sredstava . Prva kategorija koja je povezana sa ostvarenim prihodima od prodaje dobara naziva se troskovi prodatih proizvoda. Bilans uspjeha mora zadovoljiti uvjete u skladu sa medjunarodnim standardima financijskog izvjestavanja. To su opci troskovi uprave. a ne po novcanoj osnovi. odnosno rashode koristeci klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. 2.povecanja obaveza Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmedju nastalih troskova i odredjene stavke prihoda.Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha moze biti prikazan u dva oblika i to : . Zbog toga se nazivaju vremenski troskovi. (Naprimjer. prodaje i administracije nekog razdoblja koji se ne mogu ukljuciti u troskove zaliha gotovih proizvoda koji se drze na skladistu. tj. dobit i gubitak formiraju po nacelu nastanka dogadjaja. od ucinaka porasta strane valute u vezi sa zaduzivanjem pravne osobe u stranoj valuti. Vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troskova : . Uporedjivanjem prihoda i rashoda utvrdjuju se dobit ili gubitak ostvareni u odredjenom razdoblju. rashodi. To znaci da ce se prihod formirati kada je poslovna transakcija nastala a ne kada je izvrsena naplata. Druga kategorija rashoda ne ovisi od priznavanja prihoda.kao jednostrani racun Pravna osoba treba rasclaniti troskove. Ti rashodi su troskovi proizvodnje gotovih proizvoda sadrzani u uskladistenim zalihama gotovih proizvoda.1.troskovi sirovina i materijala . u smislu troskova koji nastaju osim troskova prodatih proizvoda. Rashodi predstavljaju odbitnu stavku u bilansu uspjeha.troskovi amortizacije . a kod slozenih oblika organizacije pravnih osoba na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godisnje konsolidovani bilans uspjeha. dakle po obracunskoj. Neophodno je rashode pravilno klasifikovati na slijedeci nacin: 1.

tekuce godine prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godisnji bilans stanja na dan 31.vertikalno rasclanjivanje ukupnog poslovnog. tj. Glavne prednosti metode troskova prodatih proizvoda jesu : . U bilansu uspjeha prema metodi troskova prodatih proizvoda rasclanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha vec i troskovi prodatih proizvoda pa tako i operativni. skrivene dobiti. Primjer (105 str) : U vezi sa vertikalnim rasclanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobit' od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode financiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM. skrivenog gubitka. precjenjivanjem dobitka b) podcjenjivanjem negativnog financijskog rezultata tj. sto iznosi 44 000 KM. tekuce godine. odnosno 31. (ovaj dio kopirati iz knjige) I Precjenjivanje aktive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak 26 .horizontalno rasclanjivanje poslovnog odnosno financijskog rezultata. tj. odnosno financijskog rezultata . Podcjenjivanje aktive i precjenjivanje pasive se moze ostvariti na slijedece nacine : a) podcjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata. Postoji sustinska korelacija bilansa stanja i bilansa uspjeha. precjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog pozitivnog financijskog rezultata tj. prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obiljezje rashoda i podmiruju se iz brutodobiti. To znaci da nerealno vrednovanje pozicija bilansa stanja automatski se odrazava na nerealnost pozicija bilansa uspjeha i obratno.Drugi - oblik rasclanjivanja je po metodi „trokova prodatih proizvoda“ : troskovi prodatih proizvoda troskovi distribucije administrativni troskovi drugi rashodi Bilans uspjeha po metodi troskova prodatih proizvoda odgovara iskazivanju u obliku jednostranog racuna. Sastavlja se bilans stanja prilikom osnivanja kompanije. podcjenjivanjem dobiti b) precjenjivanjem negativnog financijskog rezultata. Ostale informacije o bilansu uspjeha sadrze analizu rashoda prema njihovim karakteristikama ili funkcijama. Dakle. Ta sustinska korelacija ogleda se u vidu vrijednosne objektivnosti i istinitosti bilansnih pozicija i bilansa uspjeha. odnosno aktivnostima. odnosno financijski rezultat svih nivoa. podcjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog negativnog financijskog rezultata.12. sto ce se na kraju poslovne godine odraziti na realnost tog bilansa. To precjenjivanje moze da bude ostvareno na tri razlicita nacina i to : a) precjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata tj. neposredno je vidljivo i rasclanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brut operativni rezultat po pokricu proizvodne cijene prodatih prozivoda koji iznosi 134 000 KM i na troskove razdoblja (uprave. tj.12. Na kraju poslovne godine. zbog ovog obracuna troskova koji podvaja troskove po funkcijama.

s tim da pasiva ostaje ista. trosak nabave se uskladjuje (ispravlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljac trgovinske robe.Komponente bilansa uspjeha usluznih i trgovinskim kompanija Trosak prodate robe predstavlja troskove nabavke robe koja je prodata.1. Takodjer.II Podcjenjivanje aktive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Podcjenjivanje pasive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Precjenjivanje pasive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak Iz svega navedenog mozemo zakljuciti : I Ukoliko dodje do precjenjivanja aktive.2. Trgovacka roba ukljucuje se u zalihe po svom trosku. Knjizenje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca. s tim da aktiva ostaje ista. U racunovodstvu rijec nakavka (kupovina) ne odnosi se na primitak narucene narudzbe nego na primitak narucene trgovacke robe. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Ukoliko dodje do precjenjivanja pasive. 27 . s tim da aktiva ostaje ista. pravo vlasnistva prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladiste. odnosno tzv. s tim da pasiva ostaje ista. moze se desiti: a) podcjenjivanje dobiti b) precnjenjivanje gubitka c) skrivena dobit. moze se desiti: a)podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Ukoliko dodje do podcjenjivanja pasive. 11. odnosno kada roba bude u posjedu kupca. Ako troskove prijevoza snosi prodavac. Roba u tranzitu obicno postaje vlasnistvo cim je isporucena prijevozniku ( ako kupac snosi troskove prijevoza). zavisne troskove nabave. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubici II Ukoliko dodje do podcjenjivanja aktive. Trosak nabavke robe ne ukljucuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troskove prijevoza nastale kod prijenosa robe do mjesta prodaje. Pri narucivanju robe ne obavlja se nikakvo knjizenje u racunovodstvenoj evidenciji.

dobit nakon sto se plati poret na dobit.) Dobit prije placanja poreza Predstavlja razliku izmedju brutodobiti i operativnih troskova. Brutodobit je razlika netoprihoda od prodaje i troskova prodate robe. Pri analiziranju bilansa uspjeha cesto se analiziraju postoci. Preostaje jos relevantan problem vrednovanja. Troskovi prodate robe Troskovi prodate robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena. naprimjer FIFO. te cini vazno mjerilo uspjesnosti. Najvazniji je postotak brutodobiti i profitna marza. Troskovi prodaje obuhvataju troskove skladistenja. Povrati robe i uskladjenja su vrijednost prodate robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili prodajni popusti. Obicno se kao netoprihodi od prodaje uzima 100%. oduzimajuci trosak prodate robe. U opce i administrativne troskove spadaju troskovi koji se odnose na ukupno poslovanje ( troskovi placa. Netodobit ili netoprofit u bilansu uspjeha je relevantno mjerilo uspjesnosti poslovanja kompanije. 2) Mozemo vrednovati kolicinu stvarno prodate i isporucene robe kupcima i iz toga izvesti konacno stanje zaliha.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCEZA Prva faza i najvazniji dio racunovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. cuvanja i pripreme robe za prodaju. Poglavlje 5 – OBILJEZJE. Atim se svakak stavka u bilansu uspjeha izrazava kao postotak od netoprihoda od prodaje. troskovi prodate robe postaju rashodi. Dva su pristupa tom problemu : 1) Mozemo odrediti konacno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trosak prodate robe oduzimajuci konacno stanje zaliha od robe raspolozive za prodaju. Postotak brutodobiti se izracunava dijeljenjem iznosa brutodobiti sa netoprihodima od prodaje. Prihodi od prodaje ili brutoprodaja je ukupna fakturna cijena isporucene robe. Dakle. metoda specificne identifikacije. tj. Kada se roba proda. Prihodi od prodaje (brutoprodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnosi na prihode od prodaje ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki ciji netoiznos daje netoprihode od prodaje. Operativni troskovi Operativni troskovi ukljucuju opce prodajne administrativne troskove. troskovi sadrzani u zalihama trgovacke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda. jer predstavlja iznos zadrzane zarade nakon isplate dividendi dionicarima. osiguranja. metoda prosjecnih troskova. A profitna marza se izracunava dijeljenjem netodobiti sa netoprihodima od prodaje. To je metoda stalnog vodjenja zaliha. Nekoliko je prihvatljivih metoda za rjesavanje ovog problema. a to je kako mjeriti zalihe i trosak prodate robe kada se jedinicni trosak jednog ili vise predmeta zaliha mjenja tokom racunovodstvenog razdoblja. elektricne energije i sl. zakupa. Da bi trgovci bili uspjesni. Prihodi od prodaje robe priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i suceljavaju se sa troskovima prodate robe (rashodima) koji su ga prouzrokovali. brutodobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troskovi i da se osigura profit. SADRZAJ I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 12. Vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrzi 28 .Problem vrednovanja jeste kako podijeliti robu raspolozivu za prodaju izmedju : a) konacnog stanja zaliha i b) troskova prodate robe. To je metoda periodicnog vodjenja zaliha.

pripremi. Probni bilans se sastavlja jedanput mjesecno. Ocito je da je u ovoj fazi neophodno izvrsiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija. Knjigovodstvene dokumente treba razlikovati od poslovnih dokumenata. 12.moze se izraziti u novcanim jedinicama .ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navedena obiljezja.kada se desilo. Glavna knjiga je sveobuhvatna.2. 12. obaveza. a mogu nastati izmedju preduzeca i okruzenja ili u okruzenju preduzeca. Poslovna dokumentacija u sirem smislu obuhvaca sve pisane isprave o iniciranju.dokaz da je transakcija nastala.stvarno nastao .osnov za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog dogadjaja 29 . Dogadjaj prezentuju i dokazuju knjigovodstveni dokumenti/isprave. Upravi podaci uneseni u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata cine podlogu za izradu financijskih izvjestaja o financijskom polozaju. kapital. Knjigovodstveni dokumenti imaju slijedece zadatke : . neophodno je provjeriti da li su tacno i korektno evidentirani poslovni dogadjaji u poslovnim knjigama. Knjigovodstveni dokumenti su oni poslovni dokumenti uz pomoc kojih racunovodstvo pravne osobe prikuplja podatke. Knjigovodstvena isprava sluzi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama.POSLOVNA TRANSAKCIJA KAO INPUT RACUNOVODSTVENOG PROCESA Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji svojim nastankom utjece na sredstva. Dakle. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja pravne osobe. jer se na taj nacin lakse uocavaju i ispravljaju greske.KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI / ISPRAVE Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogadjaju.mijenja pozicije sredstava. Poslovni dogadjaji mogu biti razliciti i mogu se odnositi na razlicite pozicije. Da bi kolicinski podaci bili medjusobno uporedivi. obaveze. Osnvne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. Krajem obracunskog razdoblja. odnosno pravilno klasifikovati poslovne transakcije koje ce biti predmet racunovodstvene evidencije i one koje se obradjuju u nekim drugim evidencijama. kapitala. Potrebno je proizvesti analizu. i to : .1. Poslovni dogadjaji se evidentiraju hronoloskim redom. prihode i rezultat. Knjigovodstveni dogadjaj ima slijedeca obiljezja. rashode. Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji je nastao. Nastale poslovne transakcije predstavljaju input racunovodstvenog procesa. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatecenom imovinom i vodjenjem poslovne politike pravne osobe. U slijedecoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih dogadjaja poslovnim knjigama. a koja sadrzi tacno naznaceno sta se desilo. putem cijene se pretvaraju u vrijednost kao zajednicki imenitelj uporedivosti. sistematizovana i hronoloska evidencija poslovnih dogadjaja. a u pravilu neposredno prije sastavljanja financijskih. rashode i prihode . a sluzi kao podloga za unosenje podataka u poslovne knjige. a utjece na imovinu pravne osobe i ujedno predstavlja i knjigovodstveni dogadjaj. koja je vrijednost transakcije itd. poslovni dogadjaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni dogadjaj. U tom smislu obaveza je svake pravne osobe da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. Rezultati popisa predstavljaju osnovu za poredjenje stanja u poslovnim knjigama. Utvrdjene eventualne razlike potrebno je preknjiziti u cilju cjelokupnog uskladjivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama.

Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige.1.mjesto nastanka (interne. s tim da se iznad precrtanog upise ipravno tekst ili broj. Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrze vise istovrsnih poslovnih dogadjaja i sastavljaju se na osnovu veceg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata. fakture kupcima (izlazne fakture). Relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta su : naziv i adresa pravne osobe koja je izdala dokument. mjesto. datum. neovisno o tome je li podatak proizasao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. Izdaju se u pismenom obliku. odnosno nalazu da se poslovni dogadjaj desi koji ce unutar preduzeca utjecati na promjenu stanja sredstava. kapitala.. Ako nisu dokumenti o poslovnim dogadjajima za konkretne pozicije imovine uredno i azurno knjizeni. izdatnica. nastanak rashoda i prihoda. Naprimjer. pomagalima ili kompjuterom. eksterne) . izvod ziroracuna. Na taj nacin ispravke moze vrsiti samo osoba koja je izdala dokument. Pojedinacni dokumenti mogu biti : fakture dobavljaca (ulazne fakture). odnosno sadrzaj. originalne) dokumente i . Nalozi za izvrsenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeca.Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Kriteriji su slijedeci : .2. Koriste se u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih dogadjaja. mora se oznaciti koji je primjerak osnova evidentiranja. Nalozi za izvrsenje pojavljuju se. knjigovodstvene dokumente dijelimo na : . broj izdatog dokumenta i sifra.pojedinacne (izvorne.zbirne (izvedene) dokumente.2.jedan od osnova revizije financijskih izvjestaja Dokumenti su osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadzmenta. Pojedinacni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrze podatke o jednom poslovnom dogadjaju.2. Prema namjeni sa stajalista knjigovodstva : . nismo u mogucnosti utvrditi tacno stanje.pravdajuci dokumenti Nalog za izvrsenje sluzi u operativne svrhe izvrsavanja poslovnog dogadjaja i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. berzama. skladisne primke. 12. rekapitulacija utrosenih sirovina i materijala. izdatnice i dr. Ako se dokumenti izdaju u vise primjeraka. Knjigovodstveni dokument se ispisuje hemijskom olovkom. Ispravke se vrse na nacin da se eventualne greske precrtavaju preko prvobitnog teksta ili broja. osnovne. primarne. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih dogadjaja. Nijedan od podataka se ne unosi bez urednog i vjerodostojnog dokumenta.nalozi za izvrsenje poslovnog dogadjaja .osnov za unos podataka u poslovne knjige . obaveza.namjena dokumenta .Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Sadrzaj knjigovodstvenog dokumenta mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni dogadjaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige.obuhvatnost poslovnih dogadjaja. Na osnovu naloga za izvrsenje sastavlja se pravdajuci dokument i on sadrzi dokaz za knjigovodstveno evidentiranje podataka. Blagajnicki i drugi novcani 30 . Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr. 12. isplatna placa uposlenika. naziv dokumenta. tintanom olovkom. trgovackim posrednicima i dr.

sredstvima. 13. 13. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. Svaki knjigovodstveni racun ima elemente : 1.1. datum poslovnog dogadjaja 6. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature. Racuni predstavljaju osnovni instrument za sistematsko pracenje poslovnih dogadjaja koji se desavaju na osnovnim ekonomskim kategorijama.2. kako bi se olaksalo njegovo prepoznavanje. obavezama. Utjecaj poslovnog dogadjaja se izrazava povecanjem ili smanjenjem postojeceg stanja pozicije na racunu.POJAM I DEFINICIJA RACUNA ILI KONTA Naziv konto potjece od talijanske rijeci „conto“ sto moemo prevesti kao „racun“. Ovisno o potrebnim podacima elementima racuna dodaje i broj (sifra) konta.3. prihodima i rashodima.1. prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni dogadjaj i kakva je priroda utjecaja na te pozicije. sto se utvrdjuje internim aktom preduzeca na osnovu Zakona o racunovodstvu i reviziji.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 13. Internim aktom preduzeca precizno se definisu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. kod unosa podataka na racune.1. sumu o kojoj se radi 4. kolone „duguje“ i „potrazuje“ 3. U uvjetima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. tj. novonastalo stanje. U preduzecu koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenata.Vrste racuna ili konta Uobicajeni kriteriji podjele racuna su : 1) Prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni racuni a) racuni aktive b) racuni pasive 2) Prema elementima uspjesnosti – privremeni racuni : a) racuni prihoda b) racuni rashoda 3) Prema samostalnosti : a) samostalni racuni 31 . 12. a zatim nastali poslovni dogadjaji. saldo racuna. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. kapitalu. opis poslovnog dogadjaja 5. Za racunovodstvo je presudno. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima.Cuvanje knjigovodstvenih dokumenata Mogu se cuvati na kraci ili duzi vremenski rok. naziv racuna. Na knjigovodstvenom racunu prvo se iskazuje odgovarajuce pocetno stanje ekonomske kategorije. tj.dokumenti ne smiju se ispravljati nego se moraju ponistiti i ispostaviti nova. odnosno pozicije o kojoj se radi 2.

Prihodi predstavljaju pozitivnu a rashodi negativnu komponentu financijskog rezultata. Evidentiranje na sintetickom racunu trazi uporedo evidentiranje na analitickim racunima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potraznoj strani svih analitickih racuna bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajuceg sintetickog racuna. datum dogadjaja. a sluze za evidenciju sredstava. Ako je stanje na potraznoj strani. Sinteticki racuni su ni racuni koji su sastavljeni od vise analitickih racuna. Na takvim racunima evidentiraju se nastali poslovni dogadjaji koji utjecu na imovinu pravne osobe. 1. maticni broj. U samom bilansu navode se na kraju kao vanbilansna evidencija. 13. troskovi prodatih proizvoda. Vanbilansni racuni su definisani kao racuni koji se ne unose u bilans pravne osobe. ali postoji razumna procjena racunovodje da ce imati utjecaja na iskazano stanje u bilansu (primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. troskovi prodate robe. Racuni aktive su oni koji u pravilu imaju dugovni saldo. troskovi prodatih usluga. za sastavljanje osnovnih financijskih izvjestaja. tudja materijalna imovina. vrijednost potrazivanja.b) nesamostalni racuni 4) Prema mogucnosti rasclanjivanja prometa i stanja : a) sinteticki racuni b) analiticki racuni 5) Prema polozaju u bilansu : a) bilansni racuni b) vanbilansni racuni. 2.Oblici knjigovodstvenih racuna 32 . 5.1.2. Takve vrijednosti buducih poslovnih dogadjaja obicno se ne evidentiraju na bilansnim. to upucuje na postojanja greske u evidentiranju. za svakog kupca bit ce uspostavljen poseban analiticki racun na kojem ce biti evidentirani svi vazni podaci i poslovni dogadjaji vezani za tog kupca. 4. a sluze za evidenciju obaveze i kapitala. Racuni pasive su oni koji imaju redovno potrazno stanje. Samostalni racuni predstavljaju racune koji mogu „stajati“ samostalno dok se nesamostalni racuni formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom racunu. datum dospijeca potrazivanja. stanje racuna itd) Bilansni racuni jesu racuni koji se unose u bilans pravne osobe. Analiticki racuni predstavljaju dio sintetickog racuna iz kojeg su proizasli. Prema elementima uspjesnosti racune dijelimo na racune prihoda i rashoda. naziv i broj dokumenta koji sluzi za knjizenje. Postoje : prihodi od prodaje. 3. To su najcesce korektivni racuni koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom racun. podaci o naplati potrazivanja. pa iz toga proizlaze i pravila evidencije na racunima prihoda i rashoda. Primjer takvog racuna je racun ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene. emitovani a neprodati vrijednosni papiri i sl). naziv. kao sto je sifra konta. tj. Naprimjer. adresa. Pored nastalih poslovnih dogadjaja koji su imali utjecaj na stanje u bilansu. vec na vanbilansnim racunima. a sluze za iskazivanje cjeline poslovanja. prava. postoje i dogadjaji koji se jos nisu dogodili.

Buduci da ispred racuna rashoda stoji predznak (-). Tabelarni oblik racuna ima kolonu za datum. Smanjenja se knjize potrazno i oznacavaju sa (-). Tako se dobije preglednost dugovnih i potraznig knjizenja. te datuma. Stepenasti oblik racuna je nastariji oblik racuna. „T“-racun.3. opis knjizenja. po matematickim pravilima za rjesavanje predznaka u izrazima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-). a potrazna sa (-). Predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. 13. a potrezna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak (-). i oznake (+) i (-) se u razlicitim teorijama pridruzuju lijevoj i desnoj strani racuna na razlicite nacine. Pogodan je za sve nacine obrade podataka. Kombinovani oblik racuna je najcesce kombinacija jednostranog i stepenastog oblika racuna a zadrzava sve prednosti jednostranog oblika racuna. te lijeva strana „duguje“ i desna „potrazuje“ na kojima se upisuju sume stanja i promjena.Otvaranje knjigovodstvenih racuna 33 . stavke u zagradama mijenjaju predznake.4. s tim sto omogucuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog dogadjaja. Pravila knjizenja : 1) povecanje na svim racunima sredstava knjizi se kao „duguje“ (+) 2) povecanje na svim racunima pasive (obaveze i kapital) knjizi se kao „potrazuje“ (+) 3) prihodi se knjize kao „potrazuje“ (+) zato sto povecavaju vlastiti kapital 4) dobit se knjizi potrazno je uvecava kapital 5) troskovi se knjize dugovno jer su oni tekuci ili buduci rashodi koji smanjuju kapital 6) rashodi se knjize dugovno jer smanjuju kapital 7) gubitak se knjizi dugovno jer smanjuje kapital 13. opisa i iznosa dugovnog prometa. Sva povecanja na racunima pasive knjize se potrazno i oznacavaju sa (+). „T“-racun. a zati razradu po pozicijama od kojih svaka ima kolonu duguje i potrazuje. Kod smanjenja na racunima aktive je obratno. Sva povecanja na racunima aktive (sredstva) se knjize dugovno i oznacavaju sa (+). Dvostrani oblik racuna ili konto po foliju (lat. Za potrebe edukacije pri rjesavanju prakticnih problema knjizenja uobicajeno se koristi tzv.1) Jednostrani oblik racuna ili konto po pagini (lat. dugovna strana se oznacava sa (-) a potrazna sa (+). Na racunima aktive dugovna strana se oznacava sa (+). Folio – list) karakterise odvojeno knjizenje datuma knjizenja.1. Tabelarni oblik racuna omogucava istovremeno hronolosko i sistematsko knjizenje poslovnih dogadjaja. Pagina – strana) je racun 2) 3) 4) 5) 6) koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. Izraz „duguje“ oznacava knjizenja na lijevoj strani racuna a izraz „potrazuje“ oznacava knjizenje na desnoj strani. iznos koji se knjizi. a na racunima pasive je obratno.Objasnjenje pojmova ''duguje'' i ''potrazuje'' Pojmovima duguje i potrazuje uobicajeno se pridruzuju matematicke oznake (+) i (-).1. „T“-racun ima tri dijela : naziv pozicije (naziv racuna). Medjutim. Smanjenja se knjize dugovno i oznacavaju sa (-). opisa i iznosa potraznog prometa. Zbog toga ce dugovna strana racuna rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). Kod smanjenja na racunima pasive je obratno.

Sam postupak otvaranja racuna aktive i pasive nije nista drugo do rasclanjivanje bilansa na sastavne dijelove. provodi se zakljucak knjigovodstvenih racuna. Racuni prihoda i rashoda zakljucuju se medjusobnim suceljavanjem prilikom utvrdjivanja uspjesnosti poslovanja. Medjutim. knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju. djelimicno na troskove proizvodnje a djelimicno na troskove administracije. likvidacija pravne osobe). kapitala kao i uspjesnost poslovanja. treba proknjiziti 80% na troskove proizvodnje i 20% na troskove uprave. 1) Knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi povecanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povecanje obaveza za isti iznos od 10 000 KM. i to iznimno u slucajevima statusnih promjena (izdvajanje. 34 . Ako se pretpostavi da primljeni racun dobavljaca za elektricnu energiju u iznosu od 5000 KM. odmah nakon osnivanja pravne osobe. Ponekad se racuni zakljucuj i u toku poslovne godine. Dakle. To znaci da naziv racuna mora biti jasan i nedvosmislen. nije rijec o klasicnom zakljucivanju racuna. jer ovdje ne postoji zakljucni saldo. Obaveze prema dobavljacima. Svako knjizenje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije. Kada je rijec o otvaranju racuna na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda.Temeljna pravila evidentiranja poslovnih dogadaja na knjigovodstvenim racunima Svaki poslovni dogadjaj mora biti proknjizen pomocu najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjizi dugovno a druga potrazno.1.Otvaranje racuna u pravilu se vrsi na temelju pocetnog bilansa stanja. jedna proknjizena pozicija moze imati dvije ili vise protupozicija. (146 str) 13. 13. razlika prihoda i rashoda koriguje vrijednost kapitala i unosi bilans. u pravilu.5. onda treba uvazavati cinjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. pripajanje. Kod pravne osobe sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje racuna jeste bilans proteklog razdoblja koji ujedno predstavlja pocetni bilans za tekuce razdoblje. vec se moze govoriti o obracunu rezultata koji utjece na visinu kapitala. Ostali modeli knjizenja : 1.6. obaveza. Nakon otvaranja knjigovodstvenih racuna slijedi evidentiranje nastalih dogadjaja prema pravilima za evidenciju poslovnih dogadjaja.Zakljucak knjigovodstvenih racuna Na kraju svake godine. kao i sva dugovna knjizenja bit ce na razlicitim racunima troskova. Svaki racun treba da sadrzi naziv koji mora biti adekvatan sadrzaju tog racuna. Prema tome. Prvi poslovni dogadjaji javljaju se. knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2. U sustini. plus 17% PDV-a 850 KM.1. Otvaraju se toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom dogadjaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja kojim se zeli utvrditi stanje sredstava. Racuni se otvaraju na pocetku poslovne godine ili danom nastanka prvog poslovnog dogadjaja koji uzrokuje promjen na nekoj poziciji. (145 str) 2) Knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju Ako se knjizi racun dobavljaca za potrosenu elektricnu energiju. prodaje i administracije knjizenje ce imati vise protupozicija za jednu poziciju. pojavit ce se jedno potrazno knjizenje na racunu. to ce se knjiziti istovremeno.

Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa. 3) Kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju prema i prema brojcanom i prema abecednom kriteriju. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa konta. tzv. Nekada je na nasim prostorima kontni plan bio propisan i sve su ga pravne osobe bile duzne primjenjivati. zakljucni saldo. S obzirom da je tih zahtjeva mnogo. Donosenjem Zakona o racunovodstvu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana.7. Oznaka klase ima jednu cifru. Nakon tih radnji. To znaci da za one koji ce odluciti za formiranje individualnog kontnog plana valja istaci da zbog brojcanog obiljezavanja konta prvo trabaju utvrditi njegov formalni okvir a potom materijalni sadrzaj. Od navedenih sistema najvise se koristi sistem broja 10. Kriteriji sistematizacije su slijedeci : . bit ce potrebno organizovati mnostvo sifri konta. Osnovno obiljezje dekadnog sistema vezano je uz rasclanjivanje na bazi broja 10.1.kombinovani sistem 1) Dekadni kriterij. Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana.abecedni . Baza je abeceda. zahtjeve Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja i Medjunarodne racunovodstvene standarde. sintetickih konta. U savremenim uvjetima vecina pravnih osoba raspolaze dobrom kompjuterskom i programskom podrskom. a svaka druga konta dalje na 10 osnovnih. dekadni sistem. pa se taj posupak zakljucka i istovremenog otvaranja racuna u poslovnim knjigama obavlja programski. Saldo izravnanja. upisuje se izjednaceni promet dugovne i potrazne strane i podvlaci dvostrukom linijom kao znak zakljucka racuna. Vidljivo je da je saldo za izravnanje tj. 35 . od 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetickih konta. Cilj zakljucka je omoguciti sastavljanje obaveznih financijskih izvjestaja. tj. Da bi sifra bila dobar instrument sistematizacije potrebno je brojeve pridruziti prema odredjenom nacelu. Prilikom izrade kontnog plana potrebno je uvazavati odredbe Zakona o racunovodstvu i revizi FBiH. ili tzv. od 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. a nakon toga se utvrdjuje salno izravnanja kao razlika dugovne i potrazne strane. od 000 do 999 svaki sinteticki konto obuhvata 10 analitickih konta. konta za prikaz kapitala. konta za prikaz obaveza. kriterije sistematizacije i rasclanjivanje konta. i to od 0 do 9. od 00000 do 99999 - 2) Kriterij abecednog sistema. 13. od 0000 do 9999 svaki analiticki konto obuhvata 10 subanalitickih konta. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema pocetnom slovu abecede (od A do Z).dekadni ili deseticni . Krace je to moguce zapisati : kontni plan ima 10 klasa.Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se sifrom i nazivom oznacavaju konta za prikaz sredstava.ZAKLJUCNI SALDO na kraju godine istovremeno i POCETNI SALDO na istom racunu ali naredne godine. upisuje se iz formalnih razloga na stranu sa manjim prometom.Konta aktive i pasive se zakljucuju na slijedeci nacin : prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet racuna. konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. svaki sinteticki konto na 10 analitickih konta itd.

tj. standardima i tehnikama.datum knjizenja poslovnog dogadjaja .OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE 14. Kopirna metoda je metoda rucnog knjizenja.druge pomocne knjige 14. poslovni rezultat. obaveze. dakle. kapital. a potom na racune glavne knjige ili u druge poslovne knjige. U ovoj fazi treba. poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati. vec su to uglavnom slobodni listovi koji su na kraju godine trebaju uvezati. Upisom u sudski registar preduzece stjece status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po nacelima dvojnog knjigovodstva. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 ce se iskazivati sredstva. Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu : a) prijenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka a) Prijenosna metoda karakterise evidentiranje podataka prvo u dnevnik b) hronoloskim redoslijedom.dokument na osnovu kojeg se knjizi poslovni dogadjaj 36 .glavna knjiga B) POMOCNE KNJIGE . Poslovne knjige ne trebaju biti nuzno u obliku knjige. prihodi. kapitala. Dnevnik i konta-kartice glavne knjige moraju sadrzavati minimalne elemente : . potom grupe konta. U tom smislu se u praksi primjenjuju funkcionalni. evidentiranju redoslijedom kako su nastali.1.analiticke evidencije . utvrdjuje se materijalni sadrzaj prvo klase. Danas koristi u programu obrazovanja racunovodja pocetnika.U daljnoj fazi formiranja kontnog plana. a u glavnoj knjizi dogadjaji sistematizovani prema vrsti sredstava. obaveza.1. Poslovne knjige se dijele na : A) OSNOVNE KNJIGE . Kod kopirne metode se istovremeno provodi knjizenje i u dnevniku i glavnoj knjizi.POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogadjajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa odredjenim racunovodstvenim nacelima. I u slucaju kompjuterske obrade podataka. Primjena kopirne metode zahtijeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identicni. rashodi. Dnevnik se organizuje kao jedinstvena poslovna knjiga (sto je u praksi cesce) ali se moze organizovati kao vise knjiga specijalizovanih za poslovne dogadjaje na pojedinim grupama racuna bilansne ili vanbilansne evidencije. pri cemu u dnevniku dogadjaji ostaju evidentirani hronoloskim redoslijedom. bilansi i kombinovani principi.1. Nedostatak prijenosne metode sastoji se u tome sto je spora a mogucnost gresaka je velika.dnevnik . i na kraju konto.Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni dogadjaji hronoloskim redoslijedom. 14. Ova metoda pojavljuje se kod rucnih knjizenja. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom. troskovi. prihoda i rashoda.

Podaci koji se unose kontrolisu se na ekranu kompjutera.1.bilnasna evidencija . 2. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizlazi iz cinjenice da se isti poslovni dogadjaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu. odnosne potrazne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne dogadjaje koji su evidentirani u dnevniku. odnosno racunovodstvenim kategorijama kaze se da je na sveobuhvatna evidencija. Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih racunovodstvenih programa. Kolona opisa sluzi za provodjenje knjizenja poslovnog dogadjaja. U uvjetima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na znacaju vec samo mijenjaju izgled. dnevnik ima i druge uloge : olaksava pronalazenje knjigovodstvenih gresaka.2. Glavna knjiga predstavlja skup sintetickih konta. Kontrola rednog broja knjigovodstvenog stava. Uneseni podaci se obradjuju pomocu kompjutera izdavanjem odgovarajucih naredbi. nastavljamo biljezenje na narednoj strani. a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije. 14. Taj podatak se unosi u trenutku prijenosa tj. odnosno potranih strana na racunima glavne knjige. Kolona poziva se koristi za upisivanje broja racuna na kojima cemo knjiziti poslovne dogadjaje u glavnoj knjizi. Elektronski zapis provodi samo jednom. Prilikom biljezenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo biljezenje. u slucaju unistenja glavne knjige omogucava njezinu rekonstrukciju itd. 3. Osnovni podaci unose se pomocu tipkovnice u kompjuter. unosa podataka na odgovarajuca „T“-konta u glavnoj knjizi. Buduci da obuhvata promjene na svim ekonomskim.vanbilansna evidencija 37 .vrijednost poslovnog dogadjaja na strani duguje i potrazuje. Logicno je da prvo upisujemo pocetna stanja na racunima na osnovu pocetnog bilansa i to najprije navedemo dugovno knjizenje. odnosno datuma kada se poslovni dogadjaj desio. Potrezne sume pojavljuju se u desnoj koloni „potrazuje“ 4. Tako raspolazemo u svakom trenutku ukupnim prometom dnevnika. pozicijama na kje se odnose. Kolona datuma sluzi za upisivanje vremena. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u racunovodstvenoj praksi. Progam automatski konstruise dnevnik i glavnu knjigu. Kako u uvjetima rucne obrade podataka tako i u uvjetima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne. Prvo unosimo racune koje zaduzujemo a potom racune koje odobravamo. s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu tj.c) . Za svaku poziciju bilansa otvara se poseban sinteticki racun na kojem se evidentiraju poslovni dogadjaji tokom obracunskog razdoblja. Kada popunimo jednu stranu dnevnika.opis poslovnog dogadjaja . pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva nacina. Glavnu knjigu cine dva medjusobno autonomna dijela i to : . 1. Dnevnik otvaramo na pocetku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. Knjigovodstveni stav je zaokruzena cjelina knjizenja nastalog poslovnog dogadjaja. Kompjuter podrazumijeva masinu i program (softver). Osim izrazito kontrolne uloge.

procjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja. knjiga inventara stalnih sredstava. dobavljaca itd. Na kraju godine treba obavezno izraditi konacan obracun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima. Druge pomocne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi.12 tekuce godine. rashoda i prihoda pravne osobe. izvora sredstava. kao i osnovni racun u glavnoj knjizi. Razlikujemo ove pomocne knjige : . 2) Otvaranje i zakljucak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na pocetku poslovanja pravne osobe. tj. kupaca.1. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima poklapa se sa kalendarskom godinom. knjiga izlaznih faktura. placa uposlenih.FINANCIJSKI IZVJESTAJI KAO OUTPUT RACUNOVODSTVENOG SISTEMA 15. 38 .Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaca sva stanja i kretanja na racunima sredstava. 14.druge pomocne knjige 1) U analitickim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja. Na osnovu konacnog obracuna amortizacije evidentirani iznos amortizacije se koriguje i tako se svodi na realnu vrijednost. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaca odredjene poslovne dogadjaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu. ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vazecim racunovodstvenim propisima ( knjiga blagajne. troskova. te cuva u skladu sa rokovima utvrdjenim internim aktom. te pozicijama potrazivanja i obaveza prema porezima.POMOCNE POSLOVNE KNJIGE Pomocne knjige jesu one koje se organizuju s ciljen rasclanjivanja nekog racuna glavne knjige. tj. dobiti ili gubitka. Potrebno je napraviti konacne obracune svih troskova i izvrsiti odgovarajuca uskladjivanja na pozicijama sredstava i obaveza. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava. knjiga deviza. proizvodnje. obaveza. kapitala.2. 15. Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je sastaviti i neke druge obracune npr. odnosno na pocetku poslovne godine. ali osiguravaju dodatne informacije o koristenju tudje imovine.PREDZAKLJUCNE RADNJE Temeljni periodicni ili konacni financijski izvjestaji moraju dati istinit. sto opet znaci da na kraju poslovne godine treba i zakljuciti poslovne knjige. knjiga dospijeca mjenica. roba. To znaci da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obracun poslovanja. Tako se u praksi pojavljuju analiticke evidencije : materijalnih ulaganja. gotovih proizvoda. materijala.01 – 31. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otudjenju. 01. Tipican primjer takvog obracuna je obracun amortizacije. ili koje podacima dopunjuju pojedine racune sinteticke evidencije. fer.analiticke evidencije . knjiga ulaznih faktura. s tim da je zbir prometa i salda svi analitickih racuna u nekoj evidenciji jednak je prometu i saldu odgovarajuceg sintetickog racuna. knjiga dionickog kapitala itd. Obracun vremenskih razgranicenja troskova.

izdvojiti neupotrebljive i ostecene upotrebne vrijednosti. viskove i manjkove. Zadatak svake komisije za popis jeste da stvaramo stanje sredstava utvrdi fizickim popisom. potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvjestaji. odnosno uporedjivanjem sa evidencijom u knjigovodsvu poslovnog partnera.kada nastanu statusne promjene . duzna je ta sredstva posebno popisati za svaku osobu.djelimicni popis Za provodjenje popisa sredstava i obaveza u pravnoj osobi osniva se potreban broj stalnih ili privremenih komisija. a provedeni popis govori „koliko cega stvarno ima“. Popis se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza. 15. pak. Na kraju godine treba prenijeti podatke iz analitickih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tacnosti podataka u tim evidencijama. Prije sastavljanja osnovnih financijskih izvjestaja. Jedan od nacina provjere ispravnosti podataka jeste i inventura.u slucaju otvaranja postupaka stecaja i likvidacije. izdvojiti moguca tudja sredstva. ako su ona jednaka.na pocetku poslovanja . rastresite materijale koji se ne mogu vagati pripremiti za procjenu kolicine.na kraju svake poslovne godine . da podatke o stvarno stanju upise u popisne liste. sa sadrzajem njihovog zadatka. onda razlika veceg popisnog stanja znaci „popisni visak“ a manje stanje „popisni manjak“. Prema kriteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo : . uporedjivanjem stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja.INVENTURA Inventura je popis sredstava i obaveza koji ima za cilj uskladjivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem.2.rashoda i prihoda. Ta se zadaca ostvaruje u cinjenici da stanje po knjigovodstvu goori „koliko cega treba biti“ u pravnoj osobi. potvrdjujemo ispravnost. U popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. npr. Popis se provodi u ovim slucajevima : . odnosnu pravnu osobu kojoj ta sredstva pripadaju. decembra tekuce godine. Pravna osoba kod koje se nalaze tudja sredstva. potrazivanja i obaveza. Osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati istovrsne upotrebne vrijednosti. Priprema popisnih komisija ukljucuje upoznavanje svih clanova sa svrhom popisa. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne lise unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu te utvrdjuje i u listama iskazuje inventurne razlike. nego strucno pomazu komisiji u obavljanju popisa. Ako. rijesiti reklamacije. Ove osobe u pravilu nisu clanovi komisije. proizvodi i roba u komisiji i slicno.potpuni popis . popravak. njihovom odgovornoscu i drugo. Iz tih razloga se sastavlja probni bilans. tj. Uporedjivanjem potrebnog stanja i stvarno utvrdjenog stanja. Inventura potrazivanja od kupca ili obaveza prema dobavljacima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih ili primljenih faktura. Sredstva uzeta na cuvanje. To 39 .prilikom promjena cijena proizvoda ili robe . To uskladjivanje najcesce se provodi kroz izvod otvorenih stavki koji kupac potvrdjuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konacnog uskladjivanja. pripremiti popisne liste. koje onda sluzi za uskladjivanje salda izrazenih u poslovnim knjigama tim stvarnim stanjem. vec provjerom. Komisija za popis moze uzeti vjestaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. Svakak popisna komisija treba imati minimalno tri clana.

viskova i manjkova Izvjestaji o obavljenom popisu menadzmentu na razmatranje. Ako se radi o namjerno ucinjenim greskama koje namjerno iskrivljuju podatke. obimu prometa i sl. U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara ( primjerice.storniranja i . Formalne greske nastaju povredom nacela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog dogadjaja i relativno lako se uocavaju i otklanjaju. Posljednja faza popisa jeste pisanje izvjestaja o zavrsenom popisu. dugovna i potrazna strana zamijenjene Materijalne greske su puno slozenije i teze se otklanjaju. . Prema kriteriju mogucnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greske. ali su strane racuna.Prijedlog za nacin evidentiranja inventurnih razlika tj. 1. rasturu.se zove i konfirmacija ili potvrdjivanje salda.racuni su ispravni. odnosno nenamjerno ucinjena i sto se kao takva negativno odrazava na istinitost racunovodstvenih informacija. Na taj nacin se utvrdjuje ukupni vrijednosni iznos potrazivanja od kupaca. ili je dva puta knjizen) . o uzrocima i primjerenosti tih razlika. koji treba sadrzavati : .iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjige . dok je na drugom racunu u potraznoj strani evidentiran iznos 4580 KM.Misljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplacenih potrazivanja . vec mogu nastati u nekom od slijedecih slucajeva: .3.Misljenje i podatke o stvarnom kalu. Materijalne greske se ne odnose na povredu nacela dvojnog knjigovodstva. Bit je svake knjigovodstvene greske u tome sto je slucajno. tj. kvaru.KNJIGOVODSTVENE GRESKE I METODE NJIHOVA ISPRAVLJANJA Greske narusavaju istinitost iskazanog stanja.Sve navedeno za potrazivanje potrebno je uciniti i za obaveze .evidentiranje je izvrseno na pogresnom racunu . Metodom precrtavanja se ispravlja 40 . Inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno predloziti otpis.precrtavanja . U teoriji i praksi poznate su slijedece metode za ispravljanje knjigovodstvenih gresaka : .) 2.poslovni dogadjaj nije uopce evidentiran (propusteno knjizenje ili je djelimicno knjizen. Postoje razlicite metode za pronalazenje materijalnih gresaka. onda se takve greske smatraju falcifikatima i zakonski se sankcionisu.dopunsko knjizenje 1.misljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuju materijalnim i novcanim vrijednostima o utvrdjenim manjkovima i viskovima. Metoda precrtavanja u pravilu se koristi kada se treba ispraviti pogresno upisan iznos u dnevniku i glavnoj knjizi. te smo duzni pronaci nacina da ih odstranimo. zajedno sa popisnim listama dostavljaju se 15. lomu i razlikama u odnosu na velicine dopusteng u skladu sa internim aktom i porezni aspekt . vrstama raspolozivih sredstava.Prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis . na jednom racunu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4680 KM.

2.

greska na nacin da se pogresno upisani iznos precrta, ali tako da bude vidljiv, a iznad njega se upise ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka moze se vrsiti na dva nacina : - metodom crnog storna ili - metodom crvenog storna neutralizaciju njena

Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka predstavlja djelovanja, dok sama greska ostaje i dalje vidljiva.

a) Metodom crnog storna greska se ispravlja tako da se pogresno evidentiran iznos jednom upise na suprotnu stranu racuna i na taj nacin neutralise njeno djelovanje, a nakon toga se evidentiranje provodi na ispravan nacin. Stvara se dojam povecanja prometa na racunu na kojem je napravljena greska. Iako je stanje racuna nakon primjene crnog storna tacno, neprirodno je povecan promet na racunu. Zbog toga se u pravilu koristi druga metoda pomocu koje se ispravlja greska, ali se ne povecava promet racuna. To je metoda crvenog storna. b) Sustina metode crvenog storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na suprotnoj strani racuna od strane nastale greske vec na istoj strani racuna. U tom slucaju storno evidentirane pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri, sto odmah upucuje da je rijec o ispravci greske. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo racuna ostaje ispravan.

3. Metodu dopunskog knjizenja koristimo najcesce kod materijalnih gresaka
kada se naoba korespondirajuca racuna upisani manji iznosi od stvarnih. Ispravku vrsimo na nacin da dopisujemo odredjenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Primjenom ove metode jedan poslovni dogadjaj se evidentira u dva navrata sto moze dovesti do krivnog zakljucka da je mzda rijec o dva poslovna dogadjaja, a ne o jednom. U praksi najvise se koristi metoda crvenog storna. Primjer (167 str) : Od nabavljaca kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Greskom je dogadjaj evidentiran na racunu zaliha materijala. Iznos je tacno evidentiran ali na pogresnom racunu. 15.4.BRUTOBILANS I ZAKLJUCNI LIST Prije sastavljanja financijskih izvjestaja potrebno je proizvesti i izradu zakljucnog lista, s ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Zakljucni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obracunskog razdoblja, odnosno na kraju poslovne godine. Potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti racune stanja od racuna uspjeha. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obracunskom razdoblju sluzi brutobilans. Cilj sastavljanja brutobilansa je provjera ispravnosti provedene evidencije. Brutobilans predstavlja prikaz stanja i prometa svih racuna glavne knjige. Iz dvostranog promatranja poslovnog dogadjaja proizlazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potraznoj strani. Zbog toga je provjera formalne ispravnosti glavne knjige (jednakosti dugovnih i potraznih strana) moguca izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih dogadjaja u obracunskom razdoblju u tzv. brutobilansu. Sastoji se od naziva racuna i slijedecih kolona : - stanje na pocetku razdoblja (pocetni saldo)

41

-

promet u toku razdoblja ukupan promet stanje racuna na kraju razdoblja (zakljucni saldo)

Prema tome, brutobilans iskazuje stanje racuna na pocetku razdoblja i na kraju razdoblja, te promjene izmedju dva razdoblja. U svakom paru kolona u brutobilansu dugovni zbir mora biti jednak potraznom zbiru. Ako nije tako, radi se o njigovodstvenoj gresci koju treba pronaci i otkloniti. U zakljucnom listu racuni brutobilansa se sistematizuju na racune stanja (racuni aktive i pasive) tj. pozicije bilansa stanja i na uspjesne racune (racuni rashoda i prihoda) tj. pozicije bilansa uspjeha. Nakon tako provedene sistematizacije racuna pojavit ce se razlika koja ce upucivati na dobit ili gubitak. Racuni stanja se unose u bilans stanja, a uspjesni racuni u bilans uspjeha. Razlika u zakljucnom listu ukazuje na uspjesnost poslovanja dobit ili gubitak. Iskazivanje uspjesnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zakljucnog lista. 15.5.SASTAVLJANJE OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA

SESTI DIO – RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TIPICNIH POSLOVNIH DOGADJAJA RACUNOVODSTVENOG PROCESA 16.RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA 16.1.STALNA NEMATERIJALNA SREDSTVA Stalna nematerijalna sredstva jesu sredstva bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. Standard navodi da sredstva ispunjavaju uvjet prepoznatljivosti iz definicije nematerijalnog sredstva kada je sredstvo : - odvojivo nematerijalno sredstvo i - neodvojivo nematerijalno sredstvo To znaci da se odvojivo nematerijalno sredstvo moze prepoznati kao stavka odvojena od pravne osobe te da se moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe kao cjeline. Temeljem tih odrednica u odvojiva nematerijalna sredstva, u pravilu, ukljucuju se sve vrste nematerijalnih sredstava osim goodwilla, jer se goodwill ne moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva su : 1. patenti, licence, koncesije, zastitni znakovi, izdaci za razvoj, racunarski programi – softver 2. avansi za stalna nematerijalna sredstva i ostala stalna nematerijalna sredstva 3. goodwill (dobar glas), ako je pribavljen placanjem. Nematerijalna stalna sredstva mozemo stjecati od drugih pravnih osoba ili interno razvijati tj. proizvoditi u preduzecu. Da bi se stalno nematerijalno sredstvo, koje se zasebno stjece, priznalo i iskazalo u bilansu, treba udovoljiti slijedecim uvjetima : - da se to odvojivo sredstvo od kojeg se ocekuje priliv buduce ekonomske koristi u pravnu osobu - da se trosak nabavke moze pouzdano izmjeriti Trosak nabavke ukljucuje : kupovnu cijenu, nepovratne poreze nakon oduzimanja trgovackih popusta i rabata i sve troskove. Stalna nematerijalna sredstva koja se

42

stjecu putem drzavne potpore najcesce se stjecu besplatno, ili za nominalnu naknadu, u pravilu putem koncesije (razlicita prava koristenja zemljista, zracne luke, licence za rad radio i tv stanica i sl) Za stalno nematerijalno sredstvo koje se stjece razmjenom za drugo sredstvo, trosak stjecanja po kojem ce se iskazati u bilansu mjeri se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti datog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva pravne osobe dijele se u dvije grupe : - stalna nematerijalna sredstva proizasla iz razvoja i koja se priznaju bilansna stavka pravne osobe koja ih je razvila - interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao bilansna stavka pravne osobe, nego se priznaju kao trosak razdoblja interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva priznaju se kao bilansna stavka ako su zadovoljeni slijedeci uvjeti : - tehnicka kvaliteta dovrsenja nematerijalnih sredstava je takva da ce se sredstva moci upotrebljavati ili prodavati - postoje prikladni tehnicki, financijski i ostali resursi za dovrsetak razvoja i koristenja ili prodaju nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost koristenja ili prodaje nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost mjerenja izdataka. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao stavka bilansa su : - interno dobiveni goodwill - interno dobiveni zastitni znakovi, oznake, naslovne strane novina, naslovi, publikacija, popisi kupaca i druge slicne stavke. Trosak interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva inicijalno se mjeri po trosku koji se sastoji od sume izdataka nastalih od datuma kada je nematerijalno sredstvo ispunilo uvjete za priznavanje. Primjeri direktnih troskova su : - troskovi materijala ili usluga koji su koristeni ili potroseni za stvaranje materijalnog sredstva - place i drugi troskovi zaposlenih koji su ukljuceni u stvaranje tog nematerijalnog sredstva. - Opci troskovi koji su nephodni za stvaranje nematerijalnog sredstva. 16.1.1.PATENTI, LICENCE, KONCESIJE, ZASTITNI ZNACI I OSTALA PRAVA Patent je ekskluzivno pravo izumitelja cija je registracija kod nadleznog drzavnog organa zasticena zakonom. Vlasnik patenta zadrzava iskljucivo ovlastenje koristenja proizvodnje, ponude i prodaje patentovanog izuma. Licenca je ekskluzivno pravo kupovine koristenja tudjeg prava – patenta. Dakle, kupovina licence je kupovina prava proizvodnje nekog proizvoda za odredjen vrijeme. Koncesija je akt kojim drzava daje odredjenoj pravnoj ili fizickoj osobi ovlastenja za obavljanje odredjenih poslovnih aktivnosti za odredjeno vrijeme. Koncesija se dodjeljuje ugovorom. Koncesije se obicno dijele na : - one koje se odnose na javne koristi (npr. Izgradnja cesta...) - one koje se odnose na iskoristavanje prirodnih bogatstava (rudnih bogatstava, nafte, plina, soli, sljunka, mora i sl) Primatelj koncesije obavezuje se ugovorno da ce drzavi platiti odredjen naknadu, bilo visekratno ili jednokratno. 16.1.2.OSNIVACKI IZDACI / TROSKOVI OSNIVANJA

43

Razlog zbog kojeg se izdaci za istrazivanje ne mogu priznati kao stalno nematerijalno sredstvo nego kao rashod je taj sto se u fazi istrazivanja projekta pravne osobe ne moze dokazati postojanje stalnog nematerijalnog sredstva koje ce davati buduce ekonomske koristi.projektovanje. u cilj izbjegavanja umanjenja osnovnog kapitala u trenutku pocetka rada drustva.GOODWILL Goodwill (dobar glas. usluge advokata. procese. uzoraka. ocjena i konacni izbor primjene rezultata istrazivanja i drugih saznanja . reputacije konkretnog polozaja. U trenutku kad preduzece postane poreski obveznik po osnovu ulaganja u osnivanje preduzeca treba ga prenijeti na racun Potrazivanje za ulazni porez.4.troskovi materijala i usluga koristenih ili potrosenih u stvaranje nematerijalnog sredstva . modela i kalupa u skladu sa novom tehnologijom Ukoliko pravna osoba udovolji uvjetima priznaju se slijedeci troskovi : .ispitivanje. procesa.iznalazenje alternativnih rjesenja za materijale.Osnivacka ulaganja nastaju pri osnivanju preduzeca. 16. uredjaja.aktivnosti koje imaju za cilj postizanje novih saznanja . sustave ili usluge Primjeri aktivnosti faze razvoja su : . Razvojem se smatra primjena istrazivackih pronalazaka ili drugog znanja na planiranju i projektovanju proizvodnje novog ili u biti poboljsanog materijala. To su troskovi ili izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem. Goodwill nastaje u postupku stjecanja druge pravne osobe. sustava ili usluga prije pocetka komercijalne proizvodnje ili prodaje. knjizi se na racunu Potrazivanja za ulazni porez koji jos nije priznat. Istrazivanjem se smatra originalno i planirano istrazivanje poduzeto u cilju postizanja novih znanstvenih ili tehnickih spoznaja i razumijevanja. ulazni porez u tom trenutku ne moze odbiti.projektovanje alata. Bitna stvar je da prije registracije preduzece nije u registru poreskih obveznika.place i drugi troskovi zaposlenog osoblja koji su izravno ukljuceni u stvaranje nematerijalnog sredstva . Prema tome. niti se moze traziti povrat. Troskovi osnivanja mogu se nadoknaditi ali ne iz sredstava koja su uplacena kao osnovni kapital nego kasnije. U slucaju da je stjecatelj spreman da plati veci iznos od 44 .IZDACI ZA RAZVOJ Izdaci za razvoj smatraju se izdaci nastali za istrazivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologije . konstrukcija i testiranje prototipova i modela prije proizvodnje i prije upotrebe . Ako su troskovi stjecanja veci od fer vrijednosti netoimovine. odnosno kao posljedica poslovnih spajanja kada se pri tome koristi metoda kupnje i priznaje se kao stalno nematerijalno sredstvo. iz sredstava koja ce biti ostvarena na osnovu rezultata poslovanja. Primjeri aktivnosti istrazivanja su : . za cije se rezultate ocekuje da ce koristiti u razdoblju duzem od jedne godine. ugled) oznacava vecu vrijednost pravne osobe koju ona ima zbog svog ugleda.profesionalne naknade za registraciju zakonskog prava : amortizacija patenata i licenci. izrade znaka i slicni izdaci kada je preduzece u osnivanju. troskovi registracije. proizvode. kvaliteta zaposlenika i slicno.3. proizvoda. razlika predstavlja goodwill.1. 16. pronalaske.1.

16. jer su zasebni oblici sredstava. koja imaju ograniceni vijek trajanja.STALNA MATERIJALNA SREDSTVA Stalna Prema 1) 2) 3) materijalna sredstva obuhvacaj : zemljiste gradjevinske objekte postrojenja i opremu alate.trosak sredstava moze se pouzdano izmjeriti Pozicije stalnih materijalnih sredstava koje su nabavljene radi daljnje prodaje. stalna materijalna sredstva treba razvrstati kako slijedi : nekretnine . PDV se ne obracunava na prodaju zemljista.pravna osoba to sredstvo posjeduje i koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe . 16. pogonski i kancelarijski namjestaj transportna sredstva nekretnine. Trzisna vrijednost moze se razlikovati od stvarno placene naknade za pribavljanje nekretnine.1. POSTROJENJA I OPREMA 45 . postrojenja i oprema ulaganje u nekretnine radi davanja u najam nekretnine. postrojenja i oprema koje je pravna osoba nabavila putem financijskog najma 4) bioloska sredstva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima 5) stalna sredstva koja se drze za prodaju. postrojenja i oprema.to je sredstvo za koje se ocekuje da ce se koristiti duze od godinu dana . ako pravna osoba placa unaprijed dobavljacu za nabavku nematerijalnih sredstava prije njihovog preuzimanja. Kod poslovnih transakcija u vezi sa nabavkom nematerijalnih sredstava mogu se javiti i avansi za nematerijalna sredstva. Promet zemljista je regulisan posebnim poreskim propisima na promet nekretnina. Osnovica za porez na promet zemljista je trzisna vrijednost zemljista u trenutku pribavljanja koju je procjenom utvrdila ovlastena poreska uprava. Porez na promet zemljista se placa po stopi 5%. Goodwill se mora iskazati kao zasebna pozicija stalnih nematerijalnih sredstava.fer vrijednosti netoimovine javlja se goodwill.2.2. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovinu) ulaganja u nekretnine. NEKRETNINE.ZEMLJISTE Zemljiste je prirodno bogatstvo i predstavlja specificn vrstu stalnih materijalnih sredstava. Zemljiste se racunovodstveno evidentira odvojeno od gradjevina na tom zemljistu bez obzira sto mogu biti zajedno nabavljeni. postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. na ime njihova poboljsanja. jer ima neogranicen vijek trajanja i prema tome ne podlijeze obracunu amortizacije. Naknadna ulaganja u zemljiste. klasifikuju se i obracunavaju kao zalihe a ne kao nekretnin. 16. Da bi se neka pozicija klasifikovala i priznala kao stalno nematerijalno sredstvo moraju biti zadovoljeni slijedeci uvjeti : .2. primjereno je posebno iskazati i amortizovati. novim MSFI-ima.2. Dakle.

1 PRIBAVLJANJE VLASTITIH SREDSTAVA GRADJEVINSKIH OBJEKATA NABAVKOM IZ - 46 . te . odnosno vrednuju po trosku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja ili po fer vrijednosti. odnosno izradom u vlastitoj reziji.direktne troskove rada pri izradi ili pribavljanju sredstava .Amortizirajci iznos je nabavna vrijednost sredstava.Vijek upotrebe je : . Stalna materijalna sredstva mogu se pribaviti : kupovinom.ostale troskove koji se mogu izravno propisati Od navedenih iznosa odbiju se trgovacki popusti.troskove ugradnje.Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti izmedju poznatih.troskove isporuke i rukovanja . te se dobije trosak nabavke. voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakciji .2.Nabavna vrijednost je iznos isplacenog novca ili novcanih ekvivalenata. donacijom. postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu. 16.troskove pripreme mjesta . . ili fer vrijednost druge naknade koja je dana za nabavu sredstava u vrijeme njegovog stjecanja ili izgradnje . Trosak nabavke ne ukljucuje opceupravne i administrativne troskove. izgradnjom. ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjenu za njezin ostatak vrijednosti .Specificna vrijednost za pravnu osobu je sadasnja vrijednost novcanih tokova za koja pravna osoba ocekuje da ce nastati od kontinuiranog koristenja sredstava i od njegovog otudjenja na kraju vijeka upotrebe .Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otudjila sredstvo nakon procijenjenih troskova otudjenja .2. postavljanja i pustanja u rad . Trosak ukljucuje : . razmjenom za druga sredstva.a) vremensko razdoblje u koje se ocekuje da ce osoba koristiti sredstvo b) broj proizvoda ili slicnih jedinica koje pravna osoba ocekuje ostvariti tim sredstvom.kupovnu cijenu .poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti .troskove za strucne savjete arhitekata i inzinjera.Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstava premasuje njegovu nadoknadivu vrijednost .Amortizacija je sastavni raspored amortizirajuceg iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe. Priznavanje troskova u nabavn vrijednost nekretnina. Na sredstva koja se trose sistematski obracunava se amortizacija.Nadoknadiva vrijednost je visi izns pri usporedbi neto prodajne cijene sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi . mogu nastati kao visak inventure i slicno. Nekretnine. postrojenja i oprema se poslije pocetnog priznavanja i vrednovanja procjenjuju.Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja .

IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA 16. PDV se ne ukljucuje u nabavni trosak. tvornicka dvorista. Kada pravna osoba PDV moze odbiti kao potrazivanje za ulazni porez.2. Porez na promet zemljista se ukljucuje u nabavnu vrijednost. nadvoznjaci i betonske ili metalne konstrukcije.2. hladnjace. 16. TROSAK NABAVKE = KUPOVNA CIJENA + ZAVISNI TROSKOVI NABAVKE. silosi. rada ili drugih resursa nastalih u proizvodnji. Trosak pribavljanja sredstava obicno je jednak trosku proizvodnje sredstava namijenjenih prodaji : iskljucuju se interni profiti i iznosi za neuobicajene utroske materijala. kancelarijska oprama itd. susionice.2. motela i restorana. u tom slucaju prestaje obaveza prema dobavljacu i nastaje obaveza prema banci koja je platila fakturu dobavljaca iz odobrenog kredita. Prema tome. kanalizacijski objekti i slicno. Pocetni poslovni gubici nastali prije nego sto je sredstvo postiglo kapacitet priznaju se kao rashod.6. zgrade hotela. 16.2. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA U VLASTITOJ IZVEDBI Jedan od mogucih oblika pribavljanja objekata je gradjenje. Troskovi posudbe (kamate i drugi troskovi koji nastaju u preduzecu u vezi sa posudbom financijskih sredstava) koji se mogu direktno prepisati stjecanju jesu oni troskovi koji bi se mogli izbjeci da nije postojao izdatak za to kvalifikovano sredstvo. putevi. Inicijalno se vrednuju po trosku nabavke nabavke. garaze.Gradjevinski objekti jesu sredstva : poslovne zgrade. tvornicke hale i radionice.2. te sve direktne troskove u vezi sa dovodjenjem postrojenja i opreme u dadno stanje) Administrativni i opci troskovi nisu sastavni dio troska nabavke. odnosno izrada u vlastitoj izvedbi.2. staze. skladista. 16. staklenici i montazni objekti. a promet zemljista u sistemu poreza na promet nekretnina. poslovne zgrade trgovine.4 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ VLASTITIH SREDSTAVA Postrojenja i oprema klasifikuju se u dugotrajna materijalna sredstva. svi troskovi koji se mogu povezati sa pribavljanjem i porezi koji se ne mogu povratiti od poreskih vlasti. To su sredstva kao sto su tehnicka postrojenja.2. Umjesto nabavne cijene na trzistu. Ako se kupuje novosagradjeni objekt onda se promet gradjevine odvija u sistemu PDV-a. 16. Troskvi pustanja sredstava u rad priznaju se u trosak nabavke.2. U trosak nabavke ukljucuje se kupovna cijena.2. on se ne ukljucuje u nabavnu vrijednost.2. PRIBAVLJANJE STALNIH DONACIJA I DRZAVNE POMOCI SREDSTAVA U SKLOPU DRZAVNIH 47 .2. transportne linije. odnosno troskovi izgradnje. za izgradjene objekte u vlastitoj izvedbi moraju biti priznati troskovi proizvodnje odredjenog objekta. parkiralista. rashladna postrojenja. ukljucujuci uvozne pristojbe i nepovratne poreze. oprema u pogonima i radionicama. proizvodne linije.3. mostovi.5 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ TUDJIH SREDSTAVA – KORISTENJE KREDITA BANAKA Banka ne doznacuje novcana sredstva na ziroracun investitora nego direktno placa dobavljaca. Postrojenja i oprema inicijalno se vrednuju po trosku nabavke (obuhvaca kupovnu cijenu.

radi koristenja od strane pravne osobe. donacija je odgodjeni prihod koji se svake godine svodi na prihod.2. U takvim slucajevima obicno se vrsi procjena fer vrijednosti nenovcanpog sredstva. moze voditi kao zasebna sredstva i amortizovati ih zasebno. Naknadni troskovi se priznaju ako : .unapredjuje kvalitet njegovog outputa . „Drzavna donacija moze biti u obliku prijenosa nenovcanog sredstva. bez obaveze davanja protunaknade u monetarnim sredstvima. Sam raspored ukupnog amortizacijskog iznosa na pojedine godine u vijeku upotrebe treba 48 .znatno smanjuju proizvodni troskovi 16. Dakle.troskove tekuceg odrzavanja koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tokom razdoblja koristenja sredstava. postrojenja i opreme.NAKNADNI TROSKOVI – INVESTICIONO ULAGANJE NA SREDSTVIMA ( STALNIM MATERIJALNIM SREDSTVIMA) Radi osiguranja kontinuiranog koristenja u procijenjenom vijeku upotrebe.Kod stalnih sredstava donacija se ukljucuje u prihod ovisno o vremenu i visini amortizacije.produzava vijek upotrebe sredstva .Drzavne donacije su pomoc drzave u obliku prijenosa sredstava pravnoj osobi u zamjenu za proslo ili buduce zadovoljenje odredjenih uvjeta koji se vezu za pravnu osobu. kao i poslove s drzavom koji se ne razlikuju od uobicajenih poslovnih transakcija pravne osobe. Drzavne donacije se trebaju priznati u bilansu stanja iskazivanje razgranicenog prihoda ili oduzimanjem donacije pri izracunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva. i dijele se na . Ako se naknadnim izdatkom ne povecava nego samo odrzava ili obnavlja postojeca funkcija stalnih sredstava. Ona iskljucuju oblike drzavne pomoci kojima se objektivno ne moze utvrditi vrijednost. Pravna osoba znacajne dijelove nekretnina. u cilju obavljanja svakodnevne funkcije sredstava . Prema tome. postrojenje i opremu je potrebno odrzavati.povecava njegov kapacitet .2. zemljiste mozemo dobiti i kao donaciju.TROSAK AMORTIZACIJE Amortizacija je trosak koji nastaje kao posljedica postepenog trosenja ekonomskih koristi sadrzanih u sredstvima koji imaju ogranicen vijek upotrebe.3.troskove „opravki“ i „odrzavanja“ koji nastaju neravnomjerno u duzim obracunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju znacajne iznose troskova. objekte. 16. Sredstva stecena tim nacinom stecena su bespovratno i besplatno. ukliko imaju drugaciji vijek upotrebe od vijeka upotrebe sredstava na koja su vezana. Naknadna ulaganja u ova sredstva na ime njihova poboljsanja koja imaju ogranicen vijek trajanja primjereno je posebno iskazivati i amortizovati. kao sto su zemlja ili drugi resursi. Naknadni troskovi ce biti priznati u knjigovodstveni iznos ako se zadovolje kriteriji : a) vjerovatno je da ce buduce ekonomske koristi povezane s tim sredstvo pritjecati u pravnu osobu b) nabavna vrijednost sredstva se moze pouzdano izmjeriti. takvi izdaci imaju karakter troskova. a racunovodstveno se iskazuje po fer vrijednosti donacija i sredstva. Za te radove cesto je tesko odrediti treba li naknadne izdatke koji se odnose na postojeca sredstva iskazati kao povecanje sredstava iki kao trosak. tj. ovisno o visini troskova amortizacije. Drzavna pomoc ima za cilj pruzanje ekonomskih koristi specificno za pojedine pravne osobe.

Korisni vijek upotrebe se moze izraziti brojem godina ili kolicinom proizvoda.kada se stalna sredstva daju drugom prema ugovoru o financijskom lizingu. obracun amortizacije prestaje kada se ispravka vrijednosti izjednaci sa troskom nabavke. 16. a to se moze opravdati nepouzdanoscu procjene ostatka vrijednosti. Amortizacija se prekida : .2. Kod sredstava kod kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti. U praksi za primjenu je najjednostavnije rjesenje da se za osnovicu za amortizaciju i bez provjere moguceg ostatka vrijednosti odredi trosak nabavke.funkcionalna .3. Upravo o tom vijeku upotrebe ovisi stopa 49 . Obracun amortizacije prestaje kada se knjigovodstveni iznos izjednaci sa procijenjenim ostatkom vrijednosti.1. Iznos koji se amortizuje ili amortizovani iznos je trosak nabavke sredstva umanjen za ostatak vrijednosti.metoda obracuna amortizacije Amortizacija se najcesce obracunava za svako pojedinacno sredstvo.kada nema proizvodnje 16. odnosno ucinaka koji se izrazavaju odredjenim jedinicama mjere. Amortizacija se pocinje obracuvati od predaje sredstava u upotrebu (pocetak trosenja ekonomske koristi). To je iznos koji pravna osoba ocekuje ostvariti prodajom sredstava na kraju njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.knjige u bibliotekama koje imaju trajnu vrijednost. mostovi koji se amortizuju itd) . Gradjevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje iskazuju se kao zalihe trgovacke robe. spomenici kulture i druga umjetnicka djela Za nabrojana sredsta pretpostavlja se da ce povrat ulozenog novca u visini troska nabavke ostvariti iz prihoda od prodaje tih sredstava. Amortizacija se prekida ranije u slucaju : . odnosno rashoda sa ostvarenim prihodima. Kao osnovica za obracun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najcesce se uzima trosak nabavke sredstva za koje se obracunava amortizacija.osnovica za obracun amortizacije .3.vremenska Kod vremenske metode amortizacije odlucujuci faktor je procijenjeni vijek upotrebe nematerlih i materijalnih sredstava. ceste. Za sredstva koja su trajno van upotrebe u pravnoj osobi prestaje obracun amortizacije.sume i slicni obnovljeni prirodni resursi . Za sredstvo koje je privremeno van upotrebe zbog zastoja u prizvodnji u pravilu ne prestaje obracun amortizacije.kada su sredstva klasifikovana da se drze za prodaju .omoguciti sto objektivnije suceljavanje amortizacije kao troska.obracun amortizacije po predmetu .vijek upotrebe .zemljiste (odvojeno vode ulaganja u sistem navodnjavanja. Sredstva koja imaju neogranicen vijek upotrebe i zbog toga sto se ne trose ekonomske koristi u njima ne amortizuju se : .METODE AMORTIZACIJE Poznate su dvije metode amortizacije : .Elementi koji utjecu na izracunavanje amortizacije Osnovni elementi koji utjecu na visinu troska amortizacije jesu : . Pocinje se obracunavati od prvog iduceg mjeseca nakon mjeseca u kojem je sredstvo predato u upotrebu.

Ovdje se polazi od pretpostavke da je ekonomsko i fizicko trosenje najvece krajem vijeka upotrebe nematerijalnih i materijalnih sredstava.metoda zbira broja godina ili sume broja godina (ili metoda dijelova) 16. Formula : Amortizacija = nabavna vrijednost x stopa amortizacije Stopa amortizacije = 100 / korisni vijek upotrebe 16. Takav se model moze pojaviti zbog toga sto mehanicka efikasnost sredstava obicno opada s godinama.3. Dovodi do linearne metode na temelju koje se svake godine kao trosak priznaje jednak dio troska sredstava. Takav nacin razmisljanja dovodi do preferiranja modela degresivne odnosno ubrzane amortizacije. a ocekivani vijek upotrebe 10 godina. 1000 je trosak amortizacije u prvoj godini i u drugoj godini. Stopa amortizacije opreme je 10% godisnje. 50 .2. Korist od opreme moze biti najveca tokom prve godine njezine upotrebe.2.metoda obracunavanja po jedinici funkcionalnog kapaciteta . 16.2. troskovi ce biti ravnomjerni pa ce i trosak amortizacije ravnomjerno teretiti prihod.3.DEGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo istice korist koja se dobiva od opreme ne mora biti ranvomjerno rasporedjena.3.3.2. Buduci da se u jednakim iznosima terete pojedina obracunska razdoblja. jer se troskovi odrzavanja obicno povecavaju ili zbog sve vec mogucnosti procjene nabavke bolje opreme. Suma amortizacije za odredjeno razdoblje je broj jedinica upotrebe u tom razdoblju pomnozen sa troskom jedne jedinice.3.metoda opadajuce stope na istu osnovu .1.metoda obracunavanja u ovisnosti od efektivnog trajanja procesa izrazenog planiranim brojem sati njihova rada.2.degresivna metoda amortizacije . Metode funkcionalne amortizacije su : . 16.LINEARNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo da je upotreba sredstava jednaka svake godine tokom vijeka upotrebe sredstava. Za dio opreme ciji je trosak 10 000.PROGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Progresivna metoda obracuna amortizacije obratan je postupak od degresivne metode. Dakle.FUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE Amortizacija za odredjeno razdoblje vezana je uz broj jedinice ucinka upotrebe sredstava tog razdoblja. a najmanja tokom posljednje godine.amortizacije.linearna metoda amortizacije .progresivna metoda amortizacije.medota dvostruke opadajuce osnovice ili metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajucu osnovicu .4. Obracun amortizacije prema vremenu sprovodi se pomocu tri osnovne metode : . Trosak svake jedinice upotrebe jednak je nabavnom trosku sredstava podijeljen sa ukupnim brojem jedinica. po kojem se u prvim godinama kao trosak priznaje vec dio troskova nego u kasnijim godinama. razliciti nacini obracuna amortizacije su : .metoda jednake stope na opadajucu osnovu .

5. zbog cega se troskovi amortizacije smanjuju ili povecaju. postrojenja i opreme. Postrojenje. U slucaju kada se od sredstva ne ocekuju buduce ekonomske koristi. Nekretnine. Amortizacija ne prestaje kada se sredstva privremeno ne koriste. POVLACENJE IZ UPOTREBE. prestaje obracun amortizacije i treba ih prenijeti na posebnu bilansnu stavku.5. to moze biti iz razloga da se privremeno ne koriste ili se namjeravaju prodati. 16. Dobici se ne klasifikuju kao prihod.3 PRODAJA NEKRETNINA POSTROJENJA KLASIFIKOVANA DA SE DRZI ZA PRODAJU I OPREME KOJA NIJE Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnina. tada se ne iskljucuju iz bilansa nego se prenose na racun Gradjevinski objekti.5. Ovakva situacija moze nastati zbog precijenjivanja ili podcijenjivanja korisnog vijeka upotrebe. Kada se stalna materijalna sredstva privremeno ne koriste. Za takvo sredstvo treba obracunati amortizaciju za mjesec u kojem je bilo u funkciji. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. Nakon vijeka upotrebe oprema je u cijelosti amortizovana a istovremeno zbog dotrajalosti nesposobna za dalju upotrebu. 16. odnosno amortizovano.1 POVLACENJE IZ UPOTREBE SREDSTAVA Ako se sredstva privremeno povlace iz upotrebe. 16.3.16. Na taj nacin opreme nema u knjigovodstvenoj vrijednosti pa time ni u bilansu. postrojenja i opreme treba isknjiziti : a) u trenutku otudjenja b) kada se od njihove upotrebe ili otudjenja ne ocekuje buduca ekonomska korist. POSTROJENJA I OPREME OTUDJENJE I ISKNJIZAVANJE 16.5. Rashodovanjem smo isknjizili opremu iz upotrebe. 16. bilo od prodaje bilo od dalje upotrebe.5. Treba ih utvrditi kao razliku izmedju netoprihoda od otudjenja i knjigovodstvenog iznosa sredstava. Kompanija „X“ je odlucila linearno amortizovati tu zgradu. po 25 000 godisnje. U slucaju da se zbog manjeg intenziteta koristanje opreme procijeni da prvobitno procijenjeni vijek upotrebe treba promijeniti treba ponvovo procijeniti vijek upotrebe.2 RASHODOVANJE NEKRETNINA. a ostatak vrijednosti nla.4 PROMJENA AMORTIZACIJSKIH STOPA Troskovi amortizacije ponekad nisu tacno procijenjeni.2. Klasifikuju se kao prihodi od prodaje stalnih sredstava.OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA AMORTIZACIJE Kompanija „X“ za 1 000 000 je kupila zgradu ciji je procijenjeni vijek upotrebe 40 godina. Kada se stalna sredstva povlace iz upotrebe i drze za prodaju ili se prekine poslovanje. oprema van upotrebe. postrojenja i oprema se mogu prodati po cijenama : 51 . Ako je rashodovanje sprovedeno prije nego je oprema u cjelosti amortizovana razlike troskove nabavke i ispravke vrijednosti knjizimo na rashodi. pa je potrebno rashodovati. NEKRETNINA. a paralelno i racun Ispravka vrijednosti opreme. sredstvo treba isknjiziti iz bilansa ako je sredstvo otpisano ili ako nije u potpunosti otpisano. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnine.

odnosno pridruznicom. Ako pravna osoba daje kredite pravnim osobama koje imaju obiljezja pravnih osoba. Dakle. Obicno se kaze da kontrola postoji kada kompanija koja investira posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa kompanije u koju je investirano. ali ne i kontrolu.udjeli u zavisnim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama . svaka od njih sastavlja odvojene financijske izvjestaje. s obzirom na njihov specifican medjusobni odnos one konsoliduju svoje financijske izvjestaje u jedan set financijskih izvjestaja koji se oznacava kao konsolidovani financijski izvjestaj. ulaganje koje ne osigurava utjecaj ni kontrolu bilo bi ulaganja u manje od 20% dionica sa pravom glasa. formira se odnos matice i zavisne kompanije. U dugorocna financijska ulaganja se ukljucuju : . Suprotno ovome. Udjeli u nepovezanim pravnim osobama Kako vrijednosni papiri mogu biti nabavljeni radi dugorocnog poslovanja drustva ali i prodaje. Kompanija koja investira poznata je kao maticna kompanija. 2.udjeli u nepovezanim pravnim osobama . ali ne i kontrole ili zajednicke kontrole nad tim politikama.dati zajmovi . uobicajena je njihova podjela na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire kji su tekca sredstva. Obzirom da su obje kompanije pravno odvojene osobe. ili ima znacajan utjecaj nad njom.ostala dugorocna ulaganja 1. Stjecanje financijskih sredstava pocetno se priznaje i 52 .dati depoziti. Udjeli u zavisnim drugim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama Podrazumijeva se da kontrola postoji kada ulagac posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa. Kada postoji interes za kontrolu na osnovu sporazuma ili statuta.ulaganje u duznicke vrijednosne papire . Ulaganje koje osigurava utjecaj. takav financijski plasman ima obiljezje zajmova povezanim pravnim osobama. 3. Pravna osoba u cilju dobiti vrsi ulaganja u financijska sredstva. Sva dugorocna ulaganja u dionice bit ce inicijalno vrednovane po nabavnoj vrijednosti. Znacajan utjecaj je moc sudjelovanja u donosenju financijskih i poslovnih odluka pravne osobe u koju je ulaganje izvrseno.udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama .6 DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA Dugorocna financijska ulaganja su financijska sredstva ulozena na razdoblje duze od jedne godine. bilo bi ulaganje u visini od 20 do 50% dionica. a kompanija u koju je ulaganje izvrseno smatra se zavisnom kompanijom. Medjutim.- prodajom se ostvaruje cijena koja je jednaka neotpisanoj vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je veca od neotpisane vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je manja od neotpisane vrijednosti 16. Udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama Pridruzena pravna osoba javlja se kada jedna pravna osoba ima mogucnost kontrole druge pravne osobe. Jedna kompanija moze investirati u drugu kompaniju kupovanjem obveznica ili dionica. zadrzane i placene garancije . ako jedna pravna osoba ima vise od 20% udjela u drugoj pravnoj osobi ima obiljezje pridruzene pravne osobe.

Pri kupovini dionica i udjela mogu se javiti troskovi stjecanja kao sto su provizija berzanskih posrednika.mjeri po fer vrijednosti. a odobrava se konto Ziroracun. blagajnicki zapisi itd) Ulaganje u duznicke vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire u prinosu. 5. nema ni dividende. a posebno od drugih pravnih osoba. Kod financijskih ulaganja u duznicke vrijednosne papire ugovaraju se kamate i ulagac nakon tog ulaganja ostvaruje prihode od kamata neovisno od rezultata poslovanja 16. Ulaganja kapitala u druge pravne osobe ostvaruju se kao kupovina redovnih dionica (u dionickim drustvima). Za razlikovanje stalnih od tekucih sredstava znacajno je da tekuca sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci. dilera.1 POJAM TEKUCIH SREDSTAVA Neko se sredstvo treba klasifikovati kao tekuce ako : . Ako postoji aktivno trziste.se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu Svaka druga sredstva treba pravilno klasifikovati kao stalna (netekuca) sredstva. Dati zajmovi (spadaju u dogorocne financijske plasmane) Na sredstva koja su pozajmljena davalac kredita naplacuje kamatu.se ocekuje da ce se realizovati ili se drzati radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovanja pravne osobe . Tekuca sredstva se mogu pojaviti u vise prirodnih pojavnih oblika. fer-vrijednost financijskih instrumenata.se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . brokera. odnosno tekuca cijena ponude koja kotira na aktivnom trzistu moze se redovno i brzo dobiti od berze.7 DUGOROCNA POTRAZIVANJA U dugorocna sredstva ubrajaju se i dugorocna potrazivanja od povezanih drustava. : . mjere se po trosku stjecanja. berzanske takse i sl. Isplata odobrenog dugorocnog zajma izaziva smanjenje gotovine i povecanje dugorocnih financijskih plasmana u visini isplacenog iznosa i evidentira se zaduzivanjem konta Dati zajmovi i odobravanjem konta Ziroracun. koja za njega predstavlja financijski prihod. kao i od odluke skupstine dionicara. Ovom kupovinom se dio novcanih sredstava pretvara u udjele. Zaduzujemo konto Udjeli u nepovezanim pravnim osobama.novac i novcani ekvivalenti 53 . kao kupovina udjela u osnovnom kapitalu (u drustvima sa ogranicenom odgovornoscu) odnosno kao kupovina udjela u pravnim osobama. 17. ako nema profita.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUCIH SREDSTAVA 17. Pri ulaganju u poslovne udjele i dionice ulagac nije osigurana nikakva zarada. Prema tome.Ulaganje u duznicke vrijednosne papire (obveznice. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice. cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. Visina zarade je u ovisnosti od ostvarenog profita pravne osobe u koju su ulozena financijska sredstva.se ocekuje da ce se realizovati u okviru dvanaest mjeseci nakon datuma bilance . 4.

placanje troskova tekuceg odrzavanja. Oni predstavljaju izvedene dokumente koji se sacinjavaju na temelju izvornih dokumenata. Zbog toga se odnos blagajne sa ziroracunom prvo knjizi na prelazni ziroracun. 17. blagajni. pa u tom slucaju uspostavlja odgovarajucu analiticku evidenciju unutar sintetickog racuna – ziroracuna. Momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvrsenje konkretne naplate ili isplate predstavljaju pravdajuci dokument.2.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE NOVCA I NOVCANIH EKVIVALENATA Novac obuhvaca novac u blagajni i depozite po vidjenju. Na osnovu tih dokumenata blagajnik „pravda“ preostalo stanje u blagajni. sve jednako kao da se radi o ziroracunu.2. placanje postanskih usluga.. mjenice.- kratkorocna ulaganja (dati avansi. plemeniti metali i sl. sitnoh inventara. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomocnu knjigu jesu blagajnicke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajnicke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite). Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata. Taj privremeni racun treba nam zbog toga sto u momentu kada se zakljucuje blagajna nije potvrdjeno je li podignuta ili polozena gotovina na ziroracunu. samo blagajna. tekuca ulaganja u vrijednosne papire. a stanje predstavlja raspoloziva sredstva na ziroracunu. Za pracenje prometa i stanja novca na ziroracunu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. deviznom racunu. dati kratkorocni krediti) potrazivanje od kupaca i drugih duznika zaliha (materijala. 17. proizvodnje. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zakljucuje se na kraju svakog radnog dana.2. U blagajni bi trebala da se drzi manja kolicina papirnog i kovanog novca koji sluzi za placanje manjih gotovinskih ispalata (nabavka sredstava za ciscenje.) Novcani ekvivalenti jesu kratkorocna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu bez veceg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za placanje (cekovi.1 BLAGAJNA Trenutno ne postoje propisi u BiH koji uredjuju visinu blagajnickog maksimuma. otvorenim akreditivima. rezervnih dijelova. Novcana sredstva i poslovni dogadjaji u vezi sa njima se biljeze i prate na ziroracunu. Temeljni cilj zakljucka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti. Pravna osoba treba da raspolaze i odredjenom kolicinom novca koju ce drzati „pri ruci“ ili kako se to u racunovodstvenom smislu kaze. Novac u bankama i blagajnama dio je tekucih sredstava pravne osobe.. Novac na ziroracunu u racunovodstvenom smislu definise se kao depozit a vista.3 OTVORENI DEVIZNI AKREDITIV 54 . U knjigu blagajne upisuju se primici i izdaci novca iz blagajne. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine.2 PRELAZNI ZIRORACUN Kod korespondiranja dvaju gotovinskih racuna (kao sto su ziroracun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni racun koji se zove prelazni ziroracun. Pravna osoba moze otvoriti racun kod vise poslovnih banaka. Prelazni ziroracun na datum bilansa ne smije imati saldo.) 17. gotovih proizvoda i robe) unaprijed placeni troskovi (kratkorocna razgranicenja) nedovrsene 17. Ziroracun pravna osoba otvara za obavljanje platnog prometa.

U vlastitoj mjenici nema bezuvjetnog naloga da se plati odredjena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. Povjerilac. Prema toj obavijesti kompanija zatvara obavezu prema dobavljacu. MJENICE Mjenica je kratkorocni vrijednosni papir koji glasi na odredjenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenicni duznik.2. jer mjenicu placa osoba koja ju je izdala. Cek koji je plativ u zemlji moze trasirati samo na banku u kojoj izdavalac ima otvoreni racun. kamata i kamatna stopa na dan dospijeca.2.4. Kompanije najcesce otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljaca koji na taj nacin osiguravaju naplatu.5. „14 novembar tekuce godine“ 55 . Cek se moze koristiti kao instrument osiguranja placanja i u tom slucaju kvalifikuje se u ekvivalent gotovine. npr. Znacenje mjenice ogleda se u cinjenici da ona istovremeno moze biti instrument osiguranja placanja. npr.Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojoj akreditovana banka na zahtjev duznika i na njegov teret ovlascuje drugu banku da u skladu sa uvjetima iz akreditiva isplati povjeriocu akreditovanu sumu. cek podnosi na naplatu (banka izdavalaca ceka) 17. Kod racunovodstvenog evidentiranja znacajni podaci su : datum dospijeca. Pod trasiranom ili vucenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom izdavalac mjenice nalaze trecoj osobi da prihvati mjenicnu obavezu i da o dospijecu plati osobi oznacenoj u mjenici – mjenicnom povjeriocu (remitentu). Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. Dakle. mjenica na odredjeni dan. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansu stanja kao tekuce sredstvo. CEKOVI Cek je vrijednosni papir kojim izadavalac ceka nalaze drugoj osobi da ona iz njegova pokrica na racunu isplati odredjenu sumu korisniku ceka. Nakon sto dobavljac naplati akreditiv. Nepokriveni akreditiv se vodi u vanbilansnoj evidenciji. U slucaju vlastite mjenice imamo jednog mjenicnog obveznika koji je ujedno izdavalac mjenice i osoba koja ce platiti mjenicu. umjesto bezuvjetnog naloga „Platite“ u vlastitoj mjenici obaveza glasi „Platit cu“. odnosno prihodi ili rashodi od financiranja. Datum dospijeca je datum na koji mjenica mora biti placena. „tri mjeseca od dana izdanja mjenice“ 2. Najcesci navodi datuma dospijeca: 1. Akreditiv u trenutku otvaranja moze biti pokriven i nepokriven. Buduci da faktura dobavljaca (koja se evidentira po srednjem kursu) moze biti evidentirana po vise ili nizem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva. „60 dana od dana platite“ 3. trajanje mjenice. mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. 17. Mjenicni povjerilac sve primljene promisorne klasifikuje u potrazivanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kracem od godinu dana. Jedna od prednosti promisornih nota je ta sto nosi prihode od kamata. mjenica na odredjeno vrijeme od dana izdanja. na temelju izvjestaja banke domaca banka obavjestava kompaniju da je akreditiv iskoristen. npr. instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog placanja. u momentu dospijeca ceka. odredjeni broj dana od datuma mjenice. Cek kao instrument osiguranja placanja druznik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza.

plus kamata.5. 17. Vrijednost na dan dospijeca predstavlja ukupne novcane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospijeca. nedovrsene proizvodnje. a ne postepeno tokom vise godina kao sto je to sa stalnim sredstvima. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA MATERIJALA Obiljezje tekucih sredstava zaliha materijala proizlazi iz cinjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod. zapravo. Zalihe su sredstva : a) koja se drze u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje namijenjena prodaji c) u obliku osnovnog i pomocnog materijala koji se trose u proizvodnom procesu. 17. Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam.3. 17. racunovodstveno tretiraju kao tekuca ulaganja u vrijednosne papire. 17.5.neto prodajna vrijednost Zalihe su najcesce „raspolozive“ na skladistu. glavnica. odnosno nominalna vrijednost mjenice. uslugu ili troskove razdoblja. Najznacajnije vrste zaliha su : zalihe materijala. Kamata se kod povjerioca knjizi u korist prihoda. pruzanju usluga. To je. Najznacajnije faze su: . RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA Zalihe su materijalni oblik tekucih sredstava. Materijal u svom toku prolazi kroz vise faza za koje je potrebno razlicito racunovodstveno pracenje.trosak . gotovih proizvoda i trgovacke robe. takodjer. prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom. u pogonu i u prodavnici. Znati duzinu trajanja mjenice je znacajno.1. ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprimcu. RACUNOVODSTVENA KRATKOROCNIH KREDITA PROBLEMATIKA PRACENJA DATIH 17. Indosiranje mjenice. trezorske i komercijalne zapise. jer se kamata racuna za tacno odredjeni broj dana. Pri inicijalnom vrednovanju zaliha respektujemo pravilo nize vrijednosti : .3 KRATKOROCNI FINANCIJSKI PLASMAN Pravna osoba moze kratkorocno raspoloziva novcana sredstva uloziti u blagajnicke .1. roba ili usluga na kredit.nabavka i sklastenje 56 . Kamata i kamatna stopa. Iznos kamate se racuna putem formule Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani) / 36 000 Vrijednost na dan dospijeca. Kod duznika kamata predstavlja obavezu koju on knjizi na teret troskova. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansu.Trajanje mjenice. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate. Ako se sredstva uloze u dionice s ciljem preprodaje a ne stjecanja kontrole i upravljanja. ta se ulaganja. Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika izmedju kupovine i prodajne cijene. rezervnih dijelova.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE POTRAZIVANJA OD KUPACA Potrazivanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. Potrazivanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna jer se naplacuju u roku koji je ugovoren ali ipak najduze do godinu dana.

vrijednost materijala . Najcesce osnovice za raspored zavisnih troskova su : . zavisni troskovi nabavke 1 000 3. Zavsine troskove u tom slucaju. 57 . X = vrijednost materijala x 100% / ukupna fakturna vrijednost Pri priznavanju vlastitih zavisnih troskova u trosak zaliha treba se pridrzavati slijedecih pravila: . istovara. Evidentiranje materijala se moze vrsiti po stvarnim nabavnim troskovima. Dokument na temelju kojeg se knjizi uskladistenje materijala u magacinu je magacinska primka. neto fakturna vrijednost dobavljaca 10 000 2. materijal se skladisti u skladistu. naprimjer.5.2. odnosno standardne troskove. KNJIZENJE I OBRACUN TROSKOVA NABAVKE MATERIJALA. Racunovodstveno pracenje materijala u fazi nabavke i skladistenja U ovoj fazi formira se trosak nabavke ili nabavna vrijednost materijala. a elementi kalkulacije su : 1.vlastiti zavisni troskovi koji se ukljucuju u trosak zaliha ne smiju biti veci od uobicajenih troskova za konkretnu vrstu troskova. Kad se proces nabavke zavrsi. treba rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi. Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladistar izdaje materijal iz skladista u prces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).u vlastite zavisne troskove ne smiju se ukljuciti interni dobici .- utrosak otudjenje 1. KADA SE ZAVISNI TROSKOVI RASPOREDJUJU NA VISE VRSTA MATERIJALA Kada se od jednog dobavljaca kupuje istovremeno vise vrsta materijala. trosak nabavke (nabavna vrijednost)11 000 Zavisni troskovi ukljucuju. U analitickom materijalnom knjigovodstvu promjene se evidentiraju kolicinski i cjenovno. ako se pojave.1.izraditi interni obracun . odnosno standardnim nabavnim cijenama. 17. materijal se u fazi nabavke vrednuje po planskim. vozarina i ostale troskove nuzne za dovodjenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. uobicajeno je da se ispostavi jedna faktura za sve vrste nabavljenog materijala. Na sintetickim racunima promjene se evidentiraju vrijednosno. Ukoliko u racunovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troskove. Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne ukljucuje se u trosak nabavke materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potrazivanje od drzave za placeni ulazni porez. Trosak nabavke se utvrdjuje kalkulacijom nabavne cijene.tezina materijala Izrada kalkulacije i rapored troskova – knjizenje stvarnih vrijednosti Postize se postavljanjem slijedeceg omjera : X : 100 = dio : cjelina Cjelina je ukupna vrijednost nabavljenog materijala. troskove utovara prijevoza.

Slanje materijala na obradu i doradu se tada knjizi tako sto se racun Materijal na obradi i doradi zaduzuje za planski nabavni trosak predatog materijala. Za troskove obrade ili dorade potrazuje racun Dobavljaci u zemlji. Saldo ovog racuna. a racun Materijal na obradi i doradi potrazuje iznos planskog nabavnog troska datog materijala prije slanja na obradu ili doradu. tj. a odobrava se racun Zaliha materijala. i racun Dobavljaci u zemlji za iznos fakture za usluge obrade ili dorade. gramima. s jedne strane. tj. odnosno standardnim cijenama. kilogramima itd). potrazuje racun Materijal na obradi i doradi. i planskog nabavnog troska obradjenog ili doradjeng materijala s druge stranje. u zavisnosti od toga da li se radi o prekoracenju ili snizenju. koji moze biti kako dugovni tako i potrazni. First in – first out. ponekad. Evidentiranje se unekoliko razlikuje kada se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskom nabavnom trosku. Dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena pokazuje da je stvarni nabavni trosak bio u prosjeku visi od planskih nabavnih troskova. za vrijednost materijala koji je bio predmet obrade ili dorade. Racun Zaliha materijala se tada zaduzuje za vrijednost materijala vracenog sa obrade ili dorade kao i za troskove koje je ona izazvala.Racun odstupanja od cijena je nesamostalni racun. Pri tome se odobrava.5. drugim pravnim osobama na obradu i doradu. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrosak materijala vrednuje po 58 . 1) Metoda FIFO – vrednovanje utrosenog materijala (engl. Po zavrsenoj obradi ili doradi prijem materijala se knjizi tako da se planski nabavni trosak doradjenog materijala zaduzuje racun Zaliha materijala.3 MATERIJAL NA OBRADI I DORADI Materijal koji je kupljen od dobavljaca i primljen u skladiste upucuje se. Nije nuzno da se pri slanju materijala na obradu ili doradu njegov planski nabavni trosak svodi na stvarni nabavni trosak. Razlika izmedju ranijeg planskog nabavnog troska materijala uvecanog za troskove obrade ili dorade. Pri izradi bilansa dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena (materijala) dodaje planskom nabavnom trosku zaliha (saldo racuna Zaliha materijala). knjizi se na stranu duguje ili potrazuje racuna Odstupanja od cijena. Ucinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulazi materijali. Pri izradi bilansa potrazni saldo racuna Odstupanje od cijena oduzima od planskog nabavnog troska zaliha (saldo racuna Zalihe materijala) 17.Ukoliko se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskim.1. prije nego sto se izda u proizvodnju. Utrosak se izrazava u naturalnim jedinicama mjere (litrima. Po zavrsenoj obradi i doradi materijal se vraca na zalihe.5. te da je vrijednost zaliha obracunata po planskom nabavnom trosku niza za inos ovog salda od njihovog stvarnog nabavnog troska. u evidenciju je potrebno ukljuciti i racun Odstupanje od cijena. hektolitrima. Trosak je vrijednosni izraz utroska sa ciljem stvaranja ucinaka. 17. odnosno troskove izazvane obradom ili doradom. Trosak materijala dobije se ako se utrosak pomnozi sa nabavnom cijenom. To su proizvodi i usluge. Utrosak materijala moze se vrednovati primjenom : a) metode FIFO b) metode prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena (troska nabavke) c) metode specificne identifikacije.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE UTROSKA MATERIJALA Utrosam je fizicko trosenje materijala sa ciljem stvaranja ucinaka. Potrazni saldo na racunu Odstupanja od cijena pojavljuje se u slucaju kada se stvarni nabavni trosak u prosjeku nizi od planskog nabavnog troska. pokazuje koliko se planski nabavni trosak zaliha materijala razlikuje od stvarnog nabavnog troska zaliha.1.

kvara i loma do propisanog iznosa . Kada se prva nabavka iscrpi.visina dopustenog rashoda po osnovu kala.1.izuzetno nastali rashod po osnovu kala. Pri knjizenju prihoda ne obracunava se PDV. nastaje obaveza za PDV. 17. 2) Metoda prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena pretpostavlja da se utrosak materijala mnozi s prosjecnom ponderisanom nabavkom cijenom. rastura. koja je sada prva i tako redom.6. Visak materijala knjizi se kao novo zaduzenje u skladistu a protustavka je prihod i to racun Viskovi – Prihodi. odnosno manjak za koji se tereti odgovorna osoba. kolicina rashoda se utvrdjuje prema normativu obveznika . 17. Ukoliko manjak nije opravdan. potres. Vrednovanje utroska materijala po metodi planskih nabavnih cijena Prednost ove metode ogleda se u tome sto je jednostavna za primjenu. Inventurni manjak se utvrdjuje kada je stvarno stanje materijala manje od knjigovodstvenog. pozar.cijenama materijala i to po onoj koja je prva nabavljena. Ukoliko je manjak opravdan knjizi se na teret rashoda.5 VISKOVI MATERIJALA U SKLADISTU Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) moze se dogoditi visak materijala. U neoporezivi manjak materijala u skladistu pripadaju slijedece kategorije : . Pravne osobe u pravilu se osiguravaju kod osiguravajuceg drustva od tih rizika. prelazi se na vrednovanje utroska po cijenama druge. rastura. Stanje materijala prije utroska 3) Metoda specificne identifikacije zahtijeva obracun utroska materijala po specificnom trosku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potjece utrosak materijala. odnosno „likvidacije“ materijala podrazumijevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je nabavljen.Manjak zbog neodgovarajuceg kvaliteta. Unistenje materijala zbog elementarnih nepogoda moze se javiti uslijed djelovanja vise sile – poplava.unistenje zbog elementarnih nepogoda . U tom slucaju procjenitelji osiguravajuceg 59 .Za materijale koji nisu obuhvaceni Normativom rashoda.rashodovanje. Najznacijniji nacini otudjenja su : . koja se izracunava : Prosjecna ponderisana nab. .cijena = vrijednosno stanje prije utroska / kol. Za vrednovanje materijala kao visak moze se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procijenjena (trzisna) vrijednost.1. Izbor jedinicnog stvarnog troska za vrednovanje utroska materijala zasniva se na stvarnom fizickom toku materijala. kvara i loma utvrdjena je Normativom za utvrdjivanje rashoda na koji se ne placa PDV.prodaja . RACUNOVODSTVENO PRACENJE OTUDJENJA MATERIJALA Pod pojmom otudjenja. Utrosak materijala se vrednuje upravo po onom trosku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen.5.5.inventurni manjak .

Roba iskazuje se od trenutka nabavke po trosku nabave. Inicijalno se vrednuje po trosku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troskovi). Iako su za svaku narudzbu prije prispijeca robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trosak nabavke i ocekivana razlika u cijeni i moguca prodajna cijena. Razlika u cijeni je ona velicina iz koje trgovac ostvaruje pokrice operativnih troskova.5. u materijalnom knjigovodstvu kolicinski i vrijednosno a u glavnoj knjizi samo vrijednosno.drustva ce procijeniti visinu stete.u analitickom knjigovodstvu .nabavna cijena umanjena za rabate i slicne popuste . a vijek trajanja moze biti duzi od jedne godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu. Buduci da se roba nabavlja radi daljnje prodaje s ciljem ostvarivanja profita / dobiti.u glavnoj knjizi U skladisnoj evidenciji promjene se evidentiraju kolicinski. Sredstva cija je pojedinacna nabavna vrijednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jedne godine pravilno se klasifikuju u tekuca sredstva. 17. imamo u slucaju isteka roka upotrebe i neodgovarajuceg kvaliteta.7.porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti . Rashodovanje materijala. odnosno odrzavanja. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Rezervni dijelovi su sastavni dio tekucih materijalnih sredstava. odnosno sitan inventar. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi a ostvaruje se dobit ili gubitak. roba prestaje biti dio sredstava u trenutku prodaje.troskovi prijevoza i drugi troskovi dopreme robe do mjesta skladistenja ili prodaje. odnosno isporuke kupcima. U predkalkulaciju troskova nabavke ukljucuju se iznosi svih ocekivanih troskova koji ulaze u troskove nabavke. odnosno narudzbom isporucuju dobavljacu.u skladisnoj evidenciji . Eventualna razlika od knjigovodstvenog iznosa se knjizi na teret ostalih rashoda – gubici.2 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE ROBE Pojam robe u racunovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine. Sitan inventar jesu sredstva koja se trose jednokratno u procesu poslovanja. Rashodavanje materijala najcesce se obavlja kada materijal vise nije sposoban za koristenje. u pravilu su poznati primjer prijema robe. Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri nacina : . Metode otpisa sitnog inventara jesu : a) potpuni otpis b) 50%-tni otpis c) Kalkulativni otpis. ipak u 60 .1. Rezervni dijelovi su gotovi elementi sto ih ugradjujemo u masine ili uredjaje radi popravke.5. Troskovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom. odnosno rashoda djelatnosti i dobit. kao sto se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje. Racunovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu. 17. Pri tome vrijednost sa racuna Zaliha rezervnih dijelova na racun Troskovi rezervnih dijelova. Otpis zaliha sitnog inventara nastaje u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu. Trosak zaliha jeste : .

Kaze se da se zalihe obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno).5. Ako se roba u prodavnicu prenosi iz skladista. Ako trgovacku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljaca. ANALIZA ZALIHA Obrtanje zaliha Pokazatelj najcesce koristen pri analizi velicine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha. no isto tako roba se iz skladista moze prenositi u prodavnicu. 61 .5.2. a zalihe su 250 00 USD. ali je uobicajeno da se promjene evidentiraju : . prijevoz. ili zbog smanjnja prodaje. tada se knjizenje provodi najcesce preko racuna prodavnice na temelju kalkulacije. kada visak robe ostaje na zalihama. skladistenja i prodaje robe moze biti organizovano na razlicite specificne nacine. Razlog tome je sto se unaprijed placaju troskovi koji se odnose na buduca razdoblja a ne nabavljena sredstva. u dokumentu o stvarno nastalim troskovima nabavke se.3. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovacka roba krece kroz kompaniju. tada se dani vezivanja zaliha izracunaju jednostavno kao 365 : broj obrtaja zaliha. POVECANJE I SNIZENJE PRODAJNE CIJENE 17. osiguranje i slicno.7 UNAPRIJED PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA ( AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA) Rijec je o prelaznom obliku tekucih sredstava.racunovodstvu utvrdjuju i evidentiraju samo nastale troskove nabavke za stvarno primljene vrste i kolicine robe. preko konta obracuna troskova nabavke robe. utovar.2.2. kolicini i vrijednosti .6.u skladisnoj evidenciji po vrsti i kolicini Nabavka trgovacke robe odvija se. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrijednost.Ako smo vec izracunali broj obrtaja zaliha. 17. iskazuju podaci o iznosu razlike u cijen. gdje se evidentira struktura troskova nabavke. 17. istovar) 17.5.2. Najcesce vrste prirodnih troskova jesu : zakupnina.na racunima glavne knjige . 17.1 ZALIHE ROBE U TRGOVINI NA VELIKO Racunovodstveno obuhvacanje nabavke. Broj obrtaja se smanjuje ili uslijed povecanja zaliha zbog ocekivane vece prodaje. U slucajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni. Koeficijent obrtaja zaliha = trosak prodate robe / zalihe Ako je trosak prodate robe u nekoj godini milion USD. tada se zalihe obrnu 4 puta. uz troskove nabavke. knjizenje ovisi o nacinu evidentiranja robe (trosak nabavke ili prodajne cijene). Konto obracun troskova nabavke robe ima funkciju prikupljanja svih troskova koji su u vezi sa nabavkom robe (kao fakturna cijena. ROBA U PRODAVNICI Roba u prodavnici moze se direktno nabavljati od dobavljaca. Roba prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadrzan i porez na dodatnu vrijednost.u robnom knjigovodstvu po vrsti.

18.upisani uplaceni kapital . vec trosak poslovanja ili rashod.1. pravna osoba unaprijed je platila zakupninu u iznosu 24000 KM. Zaradjeni kapital predstavlja netoprofit. a za drustvo sa ogranicenom odgovornoscu 10 000 KM. Kapital se sastoji od slijedecih grupa konta : . Kapital se sastoji iz dva dijela : .zaradjeni kapital Upisani uplaceni kapital predstavlja dio kapitala koji su vlasnici unijeli u pravnu osobu. zaradjeni kapital se sastoji iz dva dijela : akumulirane dobiti i rezervi. Nastao je iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na profit.dionicka premija . a kod dionickog drustva na dionic. prema anglosaksonskom konceptu zaradjeni kapital iskazuje se na poziciju zadrzana zarada i to je jedina pozicija zaradjenog kapitala 2. jer predstavlja placeni trosak. s obzirom s obzirom da to u pojmovnom smislu nije „resurs“ od kojeg se u buducnosti ocekuju ekonomske koristi. Osnivacki kapital za dionicko drustvo iznosi 50 000 KM. godini pravna osoba ce u januaru i februaru knjiziti obracun troskova zakupnine zbog cega se taj dogadjaj knjizi na priklazani nacin. Sve obaveze imaju rok dospijeca.akumulirana dobit . Zaradjeni kapital je rezultat profitabilnog poslovanja.ostale rezervne . U 2008.revalorizacione i prenesene rezerve .dobit ili gubitak tekuce financijske godine . Zbog toga iznos u bilansu sredstva nazivamo „tranzitornim ili prelaznim sredstvima“. POJAM KAPITALA Imovinu pravne osobe cine sredstva prema pojavnim oblicima i sredstva prema porijeklu izvora. a ne da se na datum isplate zakupnine.akumulirani gubitak . To je onaj dio kapitala koji je uplacen u novcu ili unesen u obliku stvari. Da se ukupno isplacena zakupnina knjizila na troskove u 2007 godini u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan za 8 000 KM.Naprimjer. odnosno vrijeme u kojem tudja sredstva treba vratiti. Dva su tipa iskazivanja zaradjenog kapitala : 1. prava. prema evropskom konceptu. 62 . Osnivanje drustva s ogranicenom odgovornoscu u vlasnistvu jednog lica zagtijeva uplatu u sumi od 2 000 KM osnivackog kapitala.upisani osnovni kapital .vlastite dionice koje drzi pravna osoba. Rok povrata moze biti do jedne godine (kratkorocne obaveze) i preko jedne godine (dugorocne obaveze) Kapital predstavlja razliku sredstava i obaveza i uobicajeno se racuna iz racunovodstvene jednacine (sredstva = obaveze + kapital). Na datum bilansa pravna osoba ce u okviru tekucih sredstava iskazati u poziciji unaprijed placeni troskovi ili aktivna vremenska razgranicenja iznos 8 000 KM.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE KAPITALA 18. Osnovni kapital drustva s ogranicenom odgovornoscu je podijeljen na udjele.

Izdavanje i prodaja novih dionica. Glavne dionice su sve emitovane dionice umanjene za vlastite (trezorske) dionice. Redovne i povlastene dionice Dionice se dijele na dvije tipicne vrste i to : -redovne ili obicne dionice -povlastene ili prefencijalne dionice 1) Redovne ili obicne dionice One su financijski instrument formiranja dionickog kapitala. autorizovane (odobrene) dionice. Vlasnici imaju pravo glasa i kontrole dionickim drustvom.To su tzv. Emitovane dionice su autorizovane dionice i prodate za novac ili razmijenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. tj.Kapital izrazava knjigovodstvenu vrijednost (vrijednost po kojoj je vrijednost kapitala iskazana u knjigama). To su dionice koje predstavljaju jednake dijelove u kapitalu dionickih drustava. Maksimalan broj dionica koje se mogu emitovati prema odobrenju nadleznog organa.DIONICE KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA DIONICKOG DRUSTVA Vlasnistvo nad dionickim drustvom dokazuje se vlasnickim vrijednosnim papirom. Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznacena na samoj dionici. Knjigovodstvena vrijednost kapitala uzima se kao osnovica za izracunavanje knjigovodstvene vrijednosti po dionici koja se uporedjuje sa nominalnom i trzisnom vrijednoscu dionice. Dionicka premija je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. rezerve i zadrzanu dobit podjeli sa brojem glavnih dionica). Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdate dionice se na trzistu mogu razmjenjivati za nova ili za druge oblike sredstava i prava. nisu pustene u promet. Vlastite (trezorske) dionice su emitovane i placene dionice koje je dionicko drustvo steklo njihovom kupovinom na trzistu kapitala. odnosno u cilju pribavljanja novih financijskih sredstava po posebno propisanom postupku. Izdavanje dionica i prodaja na diskont 63 . a koje se nisu povukle iz opticaja. vrsi se u cilju povecanja vrijednosti kapitala. Vlasnici dionica ili dionicari drze dionice kao potvrdu o ulozenim sredstvima u dionicko drustvo. tj. Te dionice mogu biti ili redovne ili prioritetne (preferencijalne) dionice. i obicno ne nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dionickim drustvom. Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obicno se naziva premija. Knjigovodstvena vrijednost dionice je vrijednost po kojoj se dionice vode u knjigama dionickog drustva ( cijeli iznos kapitala uvecan za dionicku premiju.2. Izdavanje novih dionica i prodaja uz premiju Cesto se izdaju i prodaju nove dionice po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. Njihovi vlasnici imaju pravo prioriteta naplate dividendi. 2) Povlastene ili prioritetne dionice To su dugorocni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljezjima nalaze izmedju dionica i obveznica. Trzisna vrijednost dionica je vrijednost po kojoj se dionica prodaje na trzistu kapitala. 18. dionicom kojom imaoci dionice dokazuju udjel u kapitalu dionickog drustva. Neemitovane dionicu su dio autorizovanih (odobrenih) dionica koji nisu prodate za novac ili razmjenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga.

3. Ko ima pravo na dividende? Uprava odredi datum utvrdjivanja stanja u dionickoj knjizi. VLASTITE DIONICE (TREZORSKE) Trezorske dionice su dionice dionickog drustva koje su izdate i naknadno otkupljene.smanjiti obim poslovne aktivnosti dionickog drustva . U pravilu se proglasavaju neposredno prije godisnjeg financijskog ovisi o uspjesnosti poslovanja. Na datum isplate isplacuju se dividende u novcu ili dividende u dionicama. 64 . dividendu. to su : . sto povecava broj dionica svakog dionicara za odredjeni postotak. ili bilo kakva druga dionicka prava. Ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac. u obliku materijalnih sredstava ili usluga. odnosno tacne liste dionicara kojima ce biti isplacene dividende. Zbog toga vlastite dionice nisu imovina i nemaju pravo glasa.1 DIVIDENDE Dividenda predstavlja povrat dionicarima dijela ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice). dopustaju i razmjenu za nenovcana sredstva i usluge.2 PROGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDNIH DIONICA Dividendne dionice je izraz koji se koristi da bi se opisalo proglasavanje i distribucija dividendi u obliku dodatnih dionica dionicarima srazmjerno njihovom udjelu u vlasnistvu dionickog drustva. Izdavanje dionica i razmjena za nenovcana sredstva i usluge Izdate dionice u pravilu se uplacuju u novcu. Ovdje se javljaju poteskoce oko realne procjene razmjenske vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za nenovcana sredstva.Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nisu dopusteni u vecini zemalja. . 18.Datum isplate je datum kada se dividenda isplacuje dionicarima po evidenciji.smanjiti broj vlastitih dionica u cilju povecanja dobiti po dionici i trzisne vrijednosti po dionici Dionicko drustvo ne moze posjedovati dio sebe. Ipak. Razlozi za otkup vlastitih dionica mogu biti : . . Dividende se isplacuju kao rezultat profitabilnog poslovanja. 18. Takva drustva mogu objaviti dividendu u dionicama.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROMJENA U ZARADJENOM KAPITALU 18. U ovisnosti od nacina isplate dividende se dijele na novcane i nenovcane. Postoje tri znacajna datuma za proglasavanje i isplatu dividendi. Uprava tacno utvrdjuje koji ce se dio netodobiti ili zadrzane isplatiti dionicarima. Nenovcane dividende imamo u slucaju distribucije dividendnih dionica.3. isplacuju se iz netodobiti akumulirane na racunu zadrzane zarade ili akumulirane dobiti. smo mu ne omogucava isplata novcanih dividendi. U bilansu iskazuju kao umanjenje kapitala. Dionicko drustvo u pravilu dolazi do vlastitih dionica otkupom na trzistu kapitala. drustvo donosi odluku da njegovi dionicari prime neku vrstu dividende.Datum evidencije.smanjiti opasnost od konkurentskog preuzimanja .datum proglasavanja je datum kada uprava dionickog drustva formalno proglasava da ce dividende biti isplacene. Ponekad drustvo zadrzava sredstva u poslovanju kako bi financiralo prosirenje djelatnosti.

Odluka pravne osobe da nabavi sredstvo u buducnosti ne znaci samo po sebi da je nastala sadasnja obaveza. Ako pravna osoba nije pokrila gubitak tekuceg razdoblja do visine kapitala.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE OBAVEZA Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se podmirenje ocekuje da ce dovesti do odljeva resursa koji za pravnu osobu sadrze ekonomske koristi. obaveza nastaje kada je sredstvo isporuceno.proglasavanje dividendnih dionica dionicari izbjegavaju placanje poreza na dividende 18. ona bi teorijski trebala pasti na 10 USD) Uprava moze imati vise razloga za proglasavanje dividendnih dionica : . 19.Gubitak do visine kapitala iskazuje se u pasivi u okviru pozicija kapitala u pozicijama Akumulirani gubitak iz proteklih godina i Gubitak tekuce godine.gubitak iznad visine kapitala i obicno se iskazuje u aktivi bilansa stanja u poziciji Gubitak iznad visine kapitala. Izracunavanje zarade po dionici odnosi se samo na redovne dionice. a time i u bilansu ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . U pravilu. Preneseni gubitak moze biti : . Da bismo odredili zarade koje su primjenljive na redovne dionice.obaveza je sadasnja 65 . te se pokriva u narednim obracunskim razdobljima prema nacelu kontinuiteta. Koncept zarade po dionici primjenjuje se samo na redovne dionice. ako je cijena prije dividende bila 10.GUBITAK Pravna osoba u bilansu iskazuje uspjesnost poslovanja kao pozitivan ili negativan poslovni rezultat. . Gubitak smanjuje kapital.5. a br. prenosi se na konto gubitak tekuce financijske godine. U situaciji kada dionicko drustvo prodaje samo redovne dionice. Nuzno je napraviti razliku izmedju sadasnje i buduce obaveze. Poslovni rezultat iskazan u bilansu uspjeha prenosi se u narednu godinu gdje ce se u pocetnom bilansu iskazati kao akumulirana dobit ili akumulirani gubitak. 18. kao korekciona pozicija aktive. ZARADA PO DIONICI Zarada po dionici je zaradjena netodobit po redovnoj dionici. Takva dividenda treba sniziti trzisnu cijenu dionice (5% dividende u dionicama. godisnja netodobit dijeljenjem broja dionica u prometu na kraju godine jednaka je zaradi po dionici. Kod izracunavanja zarade po dionici godisnja netodobit primjenljiva na redovne dionicare dijeli se sa prosjecnim brojem redovnih dionica u prometu. najprije od netodobiti oduzmemo iznos dividendi na povlastene dionice za tekucu godinu.zadrzavanje novca u cilju ekspanzije dionickog drustva na trzistu . dionica se u prometu ne mjenja u toku godina. ovaj se broj ne iskazuje u vlasnickom kapitalu u bilansu.50 USD po dionici. odnosno neogranicenosti vremena poslovanja.dodatnom emisijom dividendnih dionica utjece na smanjenje trzisne cijene dionice . Zarada po dionici = netodobit / broj redovnih dionica u prometu Iako se ponderisani prosjecni broj dionica u prometu mora koristiti kod izracunavanja zarada po dionici. Obaveze se priznaju u poslovnim knjigama. Osnovno obiljezje obaveza jeste da pravna osoba ima sadasnju obavezu.Dividenda u dionicama povecava broj dionica u opticiji.4.

1 DUGOROCNE OBAVEZE Dugorocne obaveze su one obaveze (dug) ciji je rok vracanja duzi od jedne godine racunajuci od datuma bilansa.sadasnja vrijednost obaveza (sadasnja diskontovana vrijednost buducih novcanih izdataka za koje se ocekuje da ce biti potrebni za podmirenje obaveze u normalnom toku poslovanja) . odnosno polugodisnje dospjelih kamata na emitovane obveznice.obaveza je rezultat proslih dogadjaja Propusteno priznavanje i evidentiranje obaveza znaci i propusteno evidentiranje rashoda.Terecenje financijskog rezultata kamatama na emitovane obveznice moze biti nize od raspodjele dividendi dionicarima Nedostatci za kompaniju su : .historijski trosak obaveza ( iznos novca ili novcanih ekvivalenata za koje se ocekuje da ce se platiti u cilju podmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja) .fer vrijednost (utrzivi vrijednosni papiri se mogu iskazati po trzisnoj vrijednosti) . pravna osoba moze sklopiti ugovor sa drugom pravnom osobom da ce u slijedece dvije godine kupovati robu i to godisnje 100 000. odnosno kamatu. Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima dospijevaju nakon isteka jedne godine (12 mjeseci). sto u pravilu znacajno utjece na novcani tok. Dugorocni krediti su obaveze pravne osobe koji se kvalifikuju u pasivne financijske aktivnosti a najcesce se preduzimanju u cilju financiranja izgradnje ili nabavke stalnih i tekucih sredstava. Vrednovanje obaveza se provodi uz nacela : . da ce doci do odliva novca ili drugih sredstava na tacno odredjeni datum . ne priznaje se i ne evidentira u poslovnim knjigama kao sadasnja obaveza. Posljedica je pogresno iskazivanje poslovnog rezultata. isporuka robe na skladiste iz kojeg bi proizlazila sadasnja obaveza jos nije dogodio.prodajna vrijednost (obaveze se iskazuju po vrijednostima u kojima ce biti podmirene) Podmirenje sadasnje obaveze moze se vrsiti na slijedece nacine : . Najcesce dugorocne obaveze su obaveze za primljene dugorocne kredite i obaveze za izdate dugorocne obveznice. kao i osiguranje vracanja duga.tekuci trosak obaveza (nediskontovani iznos novca ili novcanih ekvivalenata koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekucem razdoblju) .prijenosom drugih sredstava . Naprimjer.zamjenom te obaveze sa drugom obavezom Obaveze se klasifikuju na : 1) tekuce (kratkorocne) obaveze 19. . a dividende nisu . Znacajne prednosti emisije duznickih vrijednosnih papira : .neophodno osiguranje gotovine od strane kompanije za isplacivanje godisnje.imaoci obveznica neke kompanije i drugi povjerioci nemaju utjecaja na kompaniju kao dionicari.pruzanjem usluga . To je zato sto se poslovni dogadjaj .postoji razumna procjena menadzera. Taj ugovor. Izdavanjem ili emisijom dugorocnih vrijednosti papira pravna osoba preuzima obavezu kupcima uz odgovarajucu naknadu. Najcesca vrsta dugorocnog vrijednosnog papira koji se prodaje je obveznica.placanjem novcem .Kamate na emitovane obveznice su poreski priznati rashodi. 2) dugorocne obaveze 66 .

Smatra sse da su troskovi servisiranja prodatih proizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogadjaja prodaje tih proizvoda. proizvodjac automobila. ako su obveznice izdate uz premiju.vjerovatno je da ce odliv resursa koji sadrzi ekonomske koristi biti potreban iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti . a odobrava racun Dobavljaci ili Ziroracun ili racun Sredstava. obaveze za poreze. Izdavalac evidentira obveznice po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Troskove treba ukalkulisati u proizvodnu cijenu. koje treba priznati kao sadasnju obavezu te ih treba objaviti. pa ih treba teretiti na razdoblje kada su ti proizvodi prodati. Knjizenje rezervisanja se vrsi zaduzivanjem odgovarajucih racuna troskova ili rashoda. te proizvodjac vrsi rezervisanje. znaci da su prodate po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. kratkorocna razgranicenja i rezervisanja 67 . neplaceni rashodi. obaveze prema dobavljacima. ugovara popravke i rezervne dijelove u garantnom roku. tj. U trenutku kada do popravke gotovih proizvoda dodje. a ne kada su pokvareni. Rezervisanja jesu obaveze koje se priznaju ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . Troskovi popravaka gotovih proizvoda u garantnom roku nastaju nakon prodaje gotovih proizvoda.iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti Tipican primjer rezervisanja je kada pravna osoba. Izdavanjem i prodajom obveznica uz premiju i naknadnom amortizacijom premije smanjuju se rashodi od kamata kod izdavaoca obveznice. naprimjer. a koji ce se konacno obracunavati. Grupa konta Dugorocna razgranicenja mogu se pojaviti i kod rashoda i kod prihoda. Obratno. a to je iznos koji izdavalac mora platiti na kraju vijeka obveznice. a odobrava racun Obracunata rezervisanja za rizike u garantnom roku. moze biti u opasnosti da ne uspije da podmiri svoje obaveze Vrijednost na koju glasi obveznica je nominalna vrijednost.pravna osoba ima sadasnju obavezu koja je nastala kao rezultat proslih dogadjaja . odnosno procjenjuje iznos i vrijeme nastale obaveze. a odobravanjem racuna rezervisanja. Njihova visina se utvrdjuje procijenjivanje na osnovu iskustva. u ovisnosti o kakvoj se vrsti prihoda radi. obaveze za place zaposlenicima. Tako. Dugorocna rezervisanja javljaju se u poslovanju pravne osobe u slucaju kada nastaju poslovni dogadjaji.Ako kompanija ostvaruje gubitke. obaveze za izdate kratkorocne vrijednosne papire. Najcesce i najvaznije tekuce obaveze su slijedece : obaveze za primljene kratkorocne kredite. te naknadnom amortizacijom diskonta. ocekuje u roku kracem od jedne godine. Trzisna vrijednost obveznice ovisi o trzisnoj kamatnoj stopi koja se formira na trzistu kapitala. racunajuci od datuma bilansa. povecavaju se rashodi od kamata izdavaoca obveznice. za iznos nastalog troska zaduzuje se racun Rezervisanja. U narednim obracunskim periodima odgovarajuci inosi sa racuna Unaprijed naplaceni i odlozeni prihodi se prenose na odgovarajuci uspjesni racun Prihoda. 19. Karakteristican primjer unaprijed naplacenih i odlozenih prihoda koji se odlazu na period duzi od 12 mjeseci je donacija stalnih sredstava. Medjutim. prodajom obveznice uz diskont. obracunati. Na kraju razdoblja se za iznos procijenjenih troskova zaduzuje racun troskova Rezervisanja za rizike u garantnom roku. Isporukom automobila nastaje rizik kvara. koji utjecu na nastanak obaveza.2 TEKUCE (KRATKOROCNE) OBAVEZE Tekuce (kratkorocne) obaveze jesu one obaveze cije se podmirenje. Izdate obveznice koje se prodaju uz premiju ili diskont amortizuju se tokom njihovog vijeka do datuma dospijeca. fakturisati i placati naknadno u roku duzem od 12 mjeseci.

odnosno proizvodnih faktora u cilju proizvodnje i prodaje ucinka preduzeca i ostvarivanju dobiti po tom osnovu. Pod nedospjelim troskovima podrazumijevamo troskove od kojih se ocekuju buduce ekonomske koristi (trosak nabavke sredstava. Za pravilno razumijevanje odnosa trosak – rashod vazna je klasifikacija troskova na nedospjele i dospjele. Nisu uvjetovani raspolozivim kapacitetom. Pri manjoj kolicini 68 .Prema reagovanju na promjenu stepena aktivnosti razlikuju se varijabilni i fiksni troskovi. trosak opreme. 20. npr. odnosno rashoda i prihoda unutar jednog godisnjeg obracunskog razdoblja. donirano. Troskovi ukljuceni u sredstva postaju rashodi u razdoblju kada je sredstvo prodato.(pasivna razgranicenja).. suma resursa koji su upotrijebljeni za neku svrhu. nepromijenjeni. unisteno. vec iskoristenjem kapaciteta.1. naknadni popusti. Mjerenje troskova uvijek je vezano za neki cilj. 1. Fiksni troskovi su vrste troskova za ciji ukupni iznos se ocekuje da u kratkom roku ostane nepromijenjen. Varijabilni (proporcionalni) troskovi su one vrste troskova ciji je ukupan iznos srazmjeran obimu aktivnosti. uprave i administracije. Trosak mjeri upotrebu resursa.RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. Uz pojam troska cesto se vezuje i rijec rashod.1 PODJELA TROSKOVA Najznacajnica je podjela troskova prema reagovanju na promjene aktivnosti. otpis nenaplativih potrazivanja i slicno. ali se ne mogu koristiti za razgranicavanje troskova. trosak materijala ili trosak proizvoda). 2. Mjere troska izraze u novcanim jedinicama. odnosno stepena nezaposlenosti i iskoristenje kapaciteta.. Obaveze prema dobavljacima najcesce se podmiruju placanjem sa ziroracuna. sto ima posebno znacenje za planiranje i donosenje odluka. Kratkorocna razgranicenja Racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja se obavezno koriste za razgranicavanje troskova. Pri vecoj kolicini proizvodnje oni opadaju. odnosno rashoda i prihoda izmedju dva godisnja obracunska razdoblja. Obaveze za izdate cekove i mjenice podmiruju se kada povjerilac naplati te kratkorocne instrumente sa ziroracuna izdavaoca. Zahvaljujuci nepromjenjivosti njihovog ukupnog iznosa i promjenljivosti stepena zaposlenosti su promjenljivi. Kazne. SEDMI DIO – RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. U rashode se ukljucuju i iznosi izdataka koji imaju obiljezje troska. POJAM TROSKOVA Trosak je mjera u novcanom iznosu. Troskovi nastali tokom razdoblja koji se ne ukljucuju u troskove nabavke sredstava su troskovi prodaje. Ti troskovi sredstava postali su rashodi jer se nadoknadjuju iz prihoda. naknade stete.1. Najopcije definisani troskovi predstavljaju vrijednosni izraz trosenja resursa. Rijec je o troskovima ciji je ukupan iznos uglavnom uvjetovan raspolozivim kapacitetom. Pri svakom obimu aktivnosti prosjecni (varijabilni) troskovi po jedinici ucinaka su isti.

Indirektni troskovi su elementi troskova koji su povezani sa nosiocima ili su uzrokovani od strane dvaju ili vise nosioca troska zajedno. i administracije.2. Proizvodni troskovi su oni troskovi koji se obracunavaju zalihama jedinice proizvodnje.troskovi materijala i drugih zaliha . Iskazivanja troskova materijala otvaraju se konta: . ENERGIJE. Za povecanje proizvodnje potrebna su dodatna ulaganja u kapacitet. troskove razdoblja. rastur. kapacitet predstavlja granicnu tacku iznad koje se ne moze ici. troskovi energije. odnosno proizvoda. ali se direktno ne odnose na bilo koji od njih pojedinacno.osnovni materijal .drugi potrosni materijal . odnosno evidentiranja u knjigovodstvu na racunima troskova po prirodnim vrstama troskova nije razlicit zbog razlicite djelatnosti. Ukoliko su mogucnosti plasmana iznad mogucnosti proizvodnje.kancelarijski materijal .materijal za odrzavanje i ciscenje .proizvodnje oni rastu. U financijskim izvjestajima kompanije koje obavljaju proizvodnu djelatnost troskovi nastali u toku obracunskog razdoblja rasclanjuju se na proizvodne troskove i vremenske troskove.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE TROSKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA Tako cemo u proizvodnim kompanijama troskove po prirodnim vrstama grupisati kao: . Kod proizvodnih kompanija visok udio u ukupnim troskovima imat ce materijalni troskovi dok ce kod trgovinskih i usluznih kompanija relativno veci udio u ukupnim troskovima imati troskovi placa i troskovi usluga. TROSKOVI MATERIJALA.1. otpis sitnog inventara.troskovi proizvodnih i neproizvodnih usluga . odnosno promjene obima proizvodnje aktivnosti dolazi do promjene ukupnih fiksnih troskova.kalo. Iako vrsta djelatnosti utjece na relativni udio pojedine vrste troskova u ukupnim troskovima. kvar i lom 69 . Obim aktivnosti determinisan je mogucnoscu plasmana proizvoda i mogucnoscu kapaciteta. prodaje. kvara i loma. tj. Primjeri indirektnih troskova su opci troskovi proizvodnje i opci troskovi uprave.pomocni materijal . rastura. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA U racunovodstvu izraz materijalni troskovi koristi se naziv za vrstu troskova u koji su ukljuceni troskovi nabavke utrosenih materijala.troskovi placa i naknada placa . 20.troskovi energije .troskovi financiranja proizvodnje 20. troskovi rezervnih dijelova. To su troskovi direktnog materijala direktnog reda i opci troskovi proizvodnje. Direktni troskovi nosioca troskova su elementi troska koji se posebno odnose na nosioca ili su uzrokovani tim nosiocem troska. koji je poslijedica povecanja fiksnih troskova. sam postupak iskazivanja. Ti troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucuju se u mjerenje uspjesnosti poslovanja.troskovi amortizacije . a varijabilni troskovi po jedinici proizvoda variraju u istom smislu i istom jacinom kao obim aktivnosti. Nakon promjene stepena zaposlenosti. U materijalne troskove ukljucuju se i troskovi kala.

Na racunima aktivnih vremenskih razgranicenja za unaprijed placane troskove treba vrsiti uskladjivanje troskova za tekuce razdoblje.materijal za zastitu na radu . bolovanja. pare. ako je vrijednost auto guma do 250. praznika .PDV 17% 595 Ukupno : 4095 Troskovi rezervnih dijelova Proizvodna kompanija kupuje rezervne dijelove i trosak nabavke iskazuje na racunu Zaliha rezervnih dijelova.ukalkulisana odstupanja od cijena Prije izdavanja materijala u proces proizvodnje u cilju utroska materijali se vrednuju inicijalno i evidentiraju kao sredstva. Troskovi energije Troskovi energije ukljucuju troskove za potrosnju elektricne energije. Primjer (340 str) Dana 31.2007. odnosno zalihe. Tada ih evidentiramo na racunu Investicije u toku. a za koje nismo primili fakturu. dizelskog goriva i materijala za proizvodnju energije. tj.12.cijena elektricne energije 3500 . TROSKOVI ZAPOSLENIH Bitno je da se troskovi zaposlenih iskazuju rasclanjeni na : .2008. Izdavanjem materijala u proces proizvodne potrosnje evidentira smanjenje zaliha i povecanje troskova poslovanja na kontu Troskovi materijala. Kod utrosene elektricne energije se mogu koristiti i racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja (pasivni.2. godine primili smo fakturu. U sitan inventar se mogu ukljuciti i stvari ciji je vijek upotrebe duzi od dvanaest mjeseci ako je pojedinacan trosak 250 KM.. kao potrazivanje za ulazni porez jer proizvodna kompanija kao obveznik poreza na dodatnu vrijednost ima pravo povrata tog poreza. za slucaj obracunatih a neplacenih troskova i aktivni za slucaj unaprijed placenih troskova za obracunsko razdoblje). Zbog manjeg pojedinacnog troska nabavke i nacina trosenja za ambalazu moze se primjeniti metoda jednokratnog otpisa ili 50postotnog otpisa. godine procijenili smo troskove utrosene elektricne energije za decembar mjesec u iznosu od 3 000 KM. motornog benzina. otpisuju se po metodama otpisa koje smo objasnili) 20. plina. Utrosak rezervnih dijelova se evidentira na dugovnoj strani racuna Utroseni rezervni dijelovi.. Troskovi sitnog inventara Stvari koje se ne trose jednokratno i kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci neovisn o pojedinacnom trosku nabavke iskazuju se kao sitan inventar. Na racunima pasivnih vremenskih razgranicenja treba iskazati obracunate troskove za tekuce obracunsko razdoblje.) 70 .place za rad. Utrosak energije iskazan je samo u visini obaveze za energiju bez uracunatog poreza na dodatnu vrijednost.1. kao naknada za rad . Dana 3. pravilno se kvalifikuju u stalna sredstva.. a fakturu nismo primili. Iznos poreza na dodatnu vrijednost je iskazan kao povecanje sredstava. (ako je vrijednost auto guma preko 250 KM.naknada placa ( za vrijeme godisnjeg odmora. Ukoliko rezervne dijelove koristimo za rekonstrukciju vlastitih sredstava vrijednost utrosenih rezervnih dijelova se ne evidentira na racunu Utroseni rezervni dijelovi. za utrosak elektricne energije : .2.

ostali troskovi zaposlenih (topli obrok. To su situacije u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi u skladu sa propisima o radu ( godisnji. Nakon obracuna placa u brutoiznosu. Ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplacuje place za rad i naknade placa u tekucem razdoblju duzan je evidentirati te troskove i obaveze za svako obracunsko razdoblje. za rad nedjeljom i praznikom i sl).usluge odrzavanja .prijevozne usluge . regres na godisnji odmor i sl) Na racunu Placa za rad kao naknada za rad iskazuju se brutoplaca zaposlenih za redovni i prekovremeni rad i svi dodaci placa (za nocni rad. a troskovi radne snage kao usluge u vlastitoj reziji se kao obaveze za place.troskovi zakupnine prostora. opreme i sl. Prijevozne usluge Pod prijevoznim uslugama podrazumijevamo usluge svih oblika transporta. tada cemo takve troskove evidentirati na racunima Utrosci materijala.2.Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Troskovi na izradi i doradi ucinka Ako su koristene usluge na obradi proizvoda tada cemo zaduziti racun Troskovi na izradi i obradi ucinka. prijevoz. iskazuje se struktura financijske obaveze.dio koji obracunavaju po proizvodima. za place za rad i naknade placa neophodno je voditi analiticku evidenciju. Ukoliko se obrada ucinka vrsi u vlastitim proizvodnim odjeljenjima i koriste se zalihe. U pravilu. Troskovi sitnog inventara.. praznici itd). zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti).usluge na izradi i doradi ucinka . Troskovi rezervnih dijelova. u ovisnosti o kojoj vrsti zaliha se radi. U grupaciju proizvodne kompanije ukljucuju se : . 20. Ukupno iskazani troskovi po ovom osnovu na kraju razdoblja prenose se na racune proizvodnje u toku. iznos koji se uracunava u troskove proizvoda tj. tj. Najcesci dokumenti za knjizenje troskova usluga su fakture dobavljaca.troskovi reklame . Na racunu Naknada placa iskazuju se troskovi u visini brutoiznosa. . Uz knjizenje u glavnoj knjizi. koji se prenosi na racune proizvodnje i obracunava po mjestima troskova i po nosiocima troskova . kao i doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (za penzijsko-invalidsko. a potrazivat ce racun Dobavljaci u zemlji. Iz prijevoznih usluga obicno se izdvajaju transportni troskovi (trosak nabavke sredstava. troskovi prijevoza na sluzbenim putovanjima. odnosno namjenska struktura brutoplace i brutonaknade placa.dio koji se ne obracunava po proizvodima vec ima tretman vremenskih troskova i direktno se prenosi na rashode i u pravilu se pokriva iz drutodobitka. troskovi prijevoza uposlenika na posao i sa posla) 71 . Trosak placa za rad i naknada za rad se iskazuju u brutoiznosu sa svim pripadajucim obavezama za porez na placu.troskovi sajmova . poreze i doprinose uvijek obracunava i isplacuje poslodavac.Troskovi osiguranja . Proizvodne kompanije trebaju troskove brutoplace rasclaniti na : .3 TROSKOVI USLUGA Troskovi usluga nastaju kao poslijedica povecanja obaveza za koristenje usluge koje pravna osoba pruza drugoj pranoj osobi u vezi s poslovanjem.

jer se radi o zakupu poslovnog prostora u inozemstvu. npr. Za knjizenje troskova investicijskog odrzavanja upotrebljava se racun pasivnog vremenskog razgranicenja. Troskovi sajmova Troskovi ucesca na sajmovima ukljucuju : troskove zakupa sajamskog prostora. Stvarni radovi koji se planiraju za poslovnu godinu biti izvedeni kasnije ili u drugom polugodistu. zamjena instalacija i sl. Racun aktivnog vremenskog razgranicenja koristi se kada je stvarni trosak u znacajnom iznosu nastao u pocetku godine. dnevnice. ciscenje itd. reprezentacija. kataloga i drugih aktivnosti reklame. a to je usluga u vezi sa nekretninom i takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. U troskove investicijskog odrzavanja kod gradjevinskih objekata ukljucuje se : obnova fasade. Ova usluga je za domacu pravnu osobu neoporeziva. reklame i sl. zamjena gradjevinske stolarije. Financijski najam je ugovor kod kojeg se svi rizici i koristi povezani sa vlasnistvom nad sredstvom vecim dijelom prenose na najmoprimce. Troskovi osiguranja Vrijednost obracunatih ili placenih premija osiguranja imovine i lica i drugih troskova osiguranja u svrhu kontinuiranog poslovanja u racunovodstvenom smislu predstavlja 72 . zamjena podova. jer se na najmoprimca ne prenose rizik i korist povezani sa vlasnistvom. Financijski najam je u osnovi kupovina sredstava dugorocnih materijalnih sredstava na kredit (zajam) a placanje se knjizi kao otplata anuitetskog duga. Troskovi sajmova koji su samo u vezi sa ucescem na sajmovima. uredjenje prostora za autorske izdatke dizajnerima. Radovima. Prijevoz. uz korespondentno iskazivanje na racunu Dobavljaci u zemlji.ne ukljucuju se u troskove sajmove. bojenje i sl. Prema tome. iskazuje se kao trosak zakupnine (najamnine). Troskovi reklame Na ovom racunu knjize se troskovi usluga reklame u stampi. montazu. Uslugama tekuceg odrzavanja mogu se smatrati oni radovi kojima se odrzava tekuca proizvodna funkcija postrojenja i opreme. U tekucoj poslovnoj godini troskove zakupnine treba ukljuciti u troskove prijenosom sa racuna Unaprijed placeni troskovi na racun troskova tekuce godine. odnosno troskovi popravke gradjevinskih objekata postrojenja i poreme u visini obaveze dobavljacima za obavljene usluge. putem letaka. Na racun Troskovi zakupnine u tekucoj poslovnoj godini iskazuju se troskovi. U praksi se cesto dogadja da se zakupnina placa unaprijed za odredjeno vrijeme. Za knjizenja u toku poslovne godine se koriste racuni vremenskih razgranicenja . na radiju i televiziji. u tom slucaju ce pravna osoba unaprijed placenu zakupninu iskazati kao sredstvo na racunu Unaprijed placeni troskovi zakupnine. Operativni najam je ugovor izmedju najmodavca i najmoprimca kojim se prenosi pravo na koristenje nekog sredstva za odredjeno vrijeme uz najamninu koje nema obiljezje financijskog najma. a njegovo se ukljucivanje u troskove proizvodnje razgranicava na cijelu godinu. ali ne i troskovi za buduce razdoblje. a kod gradjevinskih objekata tekuce popravke. odnosno uslugama koje imaju obiljezje troskova investicijskog odrzavanja moze se kod opreme smatrati zamjena vecih dijelova (remonti) kojima se uopceno odrzava funkcionalna sposobnost. Troskovi zakupnine Naknada koja se placa za koristenje tudjih sredstava / poslovnog prostora.Usluge odrzavanja U troskove usluga odrzavanja ukljucuju se troskovi tekuceg i investicijskog odrzavanja.

kolektivnih ugovore ili internih akata pravne osobe.naknade clanovima upravnog.trosak osiguranja. naprimjer. Bankarske usluge Na racunu Troskovi bankarskih usluga knjize se izdaci za placene bankarske usluge. Uglavnom su to izdaci koji ukljucujuci : . Porezi koji ne zavise od financijskog rezultata i takse (troskovi) Na ovaj racun knjizi se porez na kompaniju. Postanske i telekomunikacijske usluge Najcesci troskovi u vezi sa postanskim i telekomunikacijskim uslugama koje koristi kompanija jesu telefonske usluge (sa ukljucenim internetom) i usluge postanskih otprema. odnosno naiv. Ostali troskovi financiranja 73 .naknade za odvojeni zivot . te je neophodno troskove osiguranja vremenski razgraniciti radi ravnomjernog rasporedjivanja. Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Na racunu Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi knjize se troskovi dnevnica i ostali troskovi koji su zaposlenici imali na sluzbenom putu u zemlji ili inostranstvu. Putni troskovi ukljucuju : troskove prijevoza na sluzbenom putu. nadzornog odbora . troskovi platnog prometa sa inozemstvom. troskove smjestaja na sluzbenom putu. kupovina raznih proizvoda koji se daju na poklon i upotreba vlastitih proizvoda. Troskovi osiguranja se placaju periodicno. Taksi za tunelske prolaze itd. clanarine i druga davanja knjize se troskovi koje pravna osoba placa u toku godine na ime doprinosa. promet nekretnina. clanarine i druga davanja (troskovi) Doprinosi.otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa . naknade za poslove konverzije i drugi troskovi sto ih je banka naplatila za obavljanje usluga pravnoj osobi. porez na imovinu. odnosno prijenosa troskova osiguranja na troskove proizvodnje tekuceg razdoblja. Naknade radnicima i stanovnistvu ( troskovi) Na racunu Naknade radnicima i stanovnistvu knjize se troskovi koje poslodavac ima u vezi sa zaposlenicima a koji proizlaze iz ugovora o radu. Troskovi reprezentacije Nastaju kao posljedica zelje sa stvaranjem boljih poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom.naknade po ugovoru o djelu .autorske honorare . troskove cestarina. dnevnice. reprezentaciju. takse. roba i usluga u svrhu reprezentacije. Koristenje vlastitih proizvoda i roba u svrhu reprezentacije cija pojedinacna cijena ne prelazi 20 KM u svrhu unapredjenja poslovanja oslobodjeno je placanja PDV-a. Pojavni oblik troskova reprezentacije moze biti. reklamu propagandu. posebne naknade.prigodne i jubilarne nagrade zaposlenicima Doprinosi.terenski dodatak .djecije doplatke . clanarina i drugih slicnih davanja po osnovu zakonskih naredbi.

prodajnih i administrativnih troskova koji imaju tretman vremenskih troskova. dijelova vlastite proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda ukljucuje se ukupan iznos varijabilnih opcih troskova proizvodnje i dio opcih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROCESA PROIZVODNJE Proizvodi i drugi ucinci proizvodnje oznaceni kao nosioci troskova. Od ukupnih opcih troskova proizvodnje u troskove zaliha nedovrsene proizvodnje. odnosno proizvoda.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se troskovi za obracun proizvodnje . pa prema tome kod utvrdjivanja financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje tekuceg obracunskog razdoblja (sistem obracuna varijabilnih troskova) 20.2.fiksne opce troskove proizvodnje (amortizacija. Trosak zaliha obuhvaca troskove nabavke.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se opci troskovi za pokrice upravnih.opce varijabilne troskove proizvodnje ( indirektni materijal i indirektni rad) U troskove proizvoda treba ukljuciti samo dio fiksnih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. Kalkulacija troskova koji se ukljucuju u troskove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ima slijdece elemente : Troskovi direktnog materijala. troskove proizvodnje i druge nastale u procesu dovodjenja zaliha na njihovu sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje. koje treba suceliti sa tekucim prihodima. poluproizvoda. Svi ukupni troskovi koji se ukljucuju u obracun financijskog rezultata formiraju se putem troskova prodatih proizvoda. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. tj. evidentiraju i o kojima se izvjestava menadzment. opci fiksni troskovi za iskoristeni normalni kapacitet. ukupni troskovi proizvoda. varijabilni opci troskovi proizvodnje. diskonti. odnosno standardnim troskovima. Ostali troskovi financiranja ( razne premije. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. provizije. naknade) 20. a koji se mogu ukljuciti u vrijednost proizvoda preko racuna. a koje troskove treba direktno ukljuciti u utvrdjivanje financijskog rezultata. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvrdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. Pri ukljucivanju opcih troskova proizvodnje u troskove proizvoda zahtijeva se podjela tih troskova na : . Na kraju obracunskog razdoblja troskove tekuce godine treba rasporediti na prenosne racune Raspored troskova za obracun ucinka i Raspored troskova u obracunu poslovnog razultata : .Na racunu Ostali troskovi financiranja vode se svi troskovi i izdaci koje je pravna osoba imala po osnovu pribavljanja financijskih sredstava za potrebe poslovanja. proizvodne troskove proizvodnje. troskovi direktnog rada (place). trosak menadzmenta i administracije) . Dio opcih fiksnih troskova proizvodnje za neiskoristeni kapacitet ima tretman rashoda i nadoknadjuje se iz tekucih prihoda. U izvjestajima racunovodstva proizvodnje nastali troskovi se povezuju s vrstama i kolicinama proizvoda i drugim ucincima i uporedjuju se sa planiranim. Troskove proizvodnje (konverzije) cine troskovi nastali u procesu proizvodne potrosnje odnosno pretvorbe materijala u gotove proizvode. 74 .4 RASPORED TROSKOVA Racunovodstvo kompanije treba provesti raspored troskova koji treba definisati sta ukljucujemo u tzv. troskovi odrzavanja proizvodnih objekata.

). procesnoj proizvodnji (proizvodnja bezalkoholnih proizvoda. projektovanja. grafickih usluga. METODE I SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Metode obracuna troskova su nacin usmjeravanja troskova prema nosiocu. 75 .1. stakla. na proizvodnju odredjenih proizvoda tokom razdoblja. ukupni troskovi proizvodnje koji uz troskove nastale u razdoblju ukljucuju i troskove nedovrsene proizvodnje na pocetku godine. to su : 1) metoda obracuna troskova u proizvodnji po narudzbi ili metoda obracuna po radnom nalogu 2) metoda obracuna u procesnoj proizvodnji ili procesni obracun Metoda obracuna troskova po radnom nalogu. U cetvrtoj fazi obracuna troskova.utvrdjenje poslovnog rezultata. pravnih i racunovodstvenih usluga. konfekcije. aviona. ili srodnih proizvoda ili dio procesa u odredjenom razdoblju. zdravstva.. namjestaja.1. plina. troskovi s pomocnih mjesta troskova rasporedjuju se na mjesta troskova osnovne djelatnosti i na druga mjesta troskova. postrojenja. U trecoj fazi obracuna troskova. odnosno troskova koji se nadoknadjuju iz tekuceg prihoda obracunskog razdoblja (menadzment mora znati koji su troskovi iskazani kao rashod putem troskova prodatih proizvoda i troskovi koji se pokrivaju iz brutomarze) . odnosno u proizvodnji po narudzbi primjeruje se za obracun troskova u proizvodnji brodova. U toj metodi obracuna troskova nosilac troskova je pojedinacan predmet ili usluga ili narucena kolicina proizvoda za poznatog kupca. svih vrsta gradjevinskih objekata. odnosno iskazivanje u bilansu stanja zaliha nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda (menadzment mora znati koji su troskovi ukljuceni u troskove zaliha. opreme i slicno. papira. benzina. 20. 20. odnosno standardne troskove) . tekstila. odnosno troskove proizvoda) . Ukupno nastali troskovi na nivou proizvodne kompanije utvrdjuju se kao zbir iskazani na svim mjestima troskova.1 METODE OBRACUNA TROSKOVA U obracunu troskova proizvoda razlikuju se dvije osnovne metode obracuna.3.odlucivanje (menadzment koristi informacije o troskovima pri donosenju odredjenih poslovnih odluka) Evidentiranje troskova u prirodnim vrstama i utvrdjivanje ukupno nastalih troskova koji se odnose na obracunsko razdoblje na racunima troskova po prirodnim vrstama je prva faza u obracunu troskova proizvodnje. tj. Nastali iznosi troskova evidentiraju se direktno na mjestima troskova prema prirodnim vrstama troskova koji su utvrdjeni u analitickoj razradi racuna troskova za proizvodnu kompaniju. rasporedjuju se na nedovrsenu proizvodnju i dovrsenu proizvodnju na kraju obracunskog razdoblja. troskovi mjesta troskova osnovne djelatnosti – proizvodnje rasporedjuju se na nosioce troskova. posljednjoj fazi obracuna troskova proizvodnje na kraju razdoblja.kontrola poslovanja (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima za procjenu izvrsavanja u odnosu na planirane. gume. U petoj.financijsko planiranje (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva) .vrednovanje.3. Procesna metoda obracuna proizvodnje primjenjuje se u tzv. U usluznoj djelatnosti primjenjuje se kod svih vrsta popravaka i odrzavanja usluge montaze. secera. U toj metodi obracuna nosilac troska je proces proizvodnje odredjenog proizvoda. boja.Informacije o troskovima u proizvodnim kompanijama imaju slijedece ciljeve: .

prodajnih cijena srodnih proizvoda d) Kalkulacija vezanih (kupovnih) proizvoda koristi se u slucajevima kada se uz osnovni proizvod. [p=t/ug] p . kontrole troskova ili drugih cinilaca proizvodi u vise faza. u.jedinicna cijena. U zavrsnoj fazi izracunava se stvarna cijena dovrsenog proizvoda dijeljenjem troskova dovrsene proizvodnje sa proizvedenim ucincima c) Kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojeva (odnosa) koristi se u slucajevima izrade srodnih proizvoda. proizvode po narudzbi i sl. proizvodi nusproizvod ili nusproizvode( metalni otpadak metalnoj industriji).kolicina ucinka. Dvije osnovne metode kalkulacije : a. b) Visefazna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod. pojedinacne proizvodnje.standardnih troskova . Za svaku fazu utvdjuje se cijena poluproizvoda.20. dodatne (adicione) kalkulacije 1)Karakteristika divizionih metoda je u tome da se jedinicna cijena proizvoda izracunava dijeljenjem troskova dovrsne proizvodnje sa proizvedenim ucincim. METODE KALKULACIJE Rijec kalkulacija potjece od latinske rijeci „calculus“ koja oznacava kamencic koji je sluzio kao sredstvo za racunanje. 2)Metoda dodatne kalkulacije primjenjuje se u uvjetima tzv. Kalkulacija je vjerovatno najvisi informacijski izlaz iz obracuna troskova i ucinka. Tip pojedinacne proizvodnje zastupljen je u kompanijama koje izradjuju serije proizvoda. odnosno nosiocima troskova.3. jednostavna ili obicna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod najcesce u velikim serijama. Kalkulisanje je racunski postupak izracunavanja cijena. Radi se o proizvodnji koja se odvija po radnim nalozima. t . Osnovna karakteristika dodatne kalkulacije sastoji se u neposrednom vezivanju direktnih troskova za radne naloge i posrednim dodavanjem razlicito segmentarnih opcih troskova proizvodnje radnim nalozima. Taj se odnos moze utvrditi pomocu : . U okviru divizionih kalkulacija.troskovi dovrsene proizvodnje. zbog samog tehnoloskog postupka proizvodnje. Od ukupnih troskova dovrsene proizvodnje oduzima se procijenjena vrijednost nus proizvoda i razlika predstavlja trosak dovrsene proizvodnje osnovnog proizvoda. ali se zbog tehnoloskog procesa. Kod elektivne metode 76 . Kod te kalkulacije potrebno je procijeniti vrijednost nusproizvoda. Metode dodatne kalkulacije se dijele na sumarne i elektivne. Kalkulaciji cijene osnovni cilj je utvrditi cijenu proizvoda ili usluga.1.naturalnih pokazatelja . divizione (djelidbene) kalkulacije b. dijelove. moze se koristiti: a) cista / jednostavna / obicna diviziona kalkulacija b) visefazna diviziona kalkulacija c) kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojev d) kalkulacija vezanih proizvoda a) Cista. Karakteristika je sumarne dodatne kalkulacije da se za raspored indirektnih troskova proizvodnje na ucinke koristi jedan kljuc. Radni nalog je instrument kojim se pokrecu svi poslovi vezani za pojedinacne ucinke i sredstvo za evidentiranje proizvodnih troskova. jer su troskovi dovrsene proizvodnje isti za osnovni proizvod i za nusproizvod.

s jedne strane. biti zaracunavani zalihama u smislu njihovog vrednovanja i koji ce u obracun operacionog financijskog rezultata biti ukljuceni putem troskova prodatih ucinaka. pri cemu se vrednovanje zaliha vrsi u standardnim troskovima. SISTEM OBRACUNA PO STVARNIM TROSKOVIMA Sistem obracuna po stvarnim troskovima predstavlja skup nacela.3. i to : u skladistu samo kolicinski.2. Sistem obracuna ukupnih troskova polazi od tzv. apsorpcionog sistema obracuna troskova i sistema obracuna varijabilnih troskova i to u svim njihovim varijantama. 77 . u analitickom knjigovodstvu gotovih proizvoda kolicinski i vrijednosti. metoda i postupaka obracunavanja stvarnih troskova i ucinaka po stvarnim troskovima s ciljem zadovoljenje odgovarajucih informacionih potreba menadzera. Prema tome.1. te na sintetickom racunu zaliha gotovih proizvoda u glavnoj knjizi samo vrijednosno. sistem obracuna varijabilnih troskova Sa stanovista nacina utvrdjivanja troskova : a) sistemi obracuna stvarnih troskova b) sistemi obracuna uz koristenje planskih.prodaje Gotovi proizvodi evidentiraju se po cijeni proizvodnje. Stanje i kretanje zaliha gotovih proizvoda na skladistu evidentira se kao i kod materijala. To znaci da se operacioni troskovi koji se ukljucuju u obracun operacionog financijskog rezultata formiraju putem troskova prodatih gotovih proizvoda. na tri mjesta i tri razlicita nacina. Sistem obracuna po standardnim troskovima moze primjeniti u sklopu sistema obracuna ukupnih troskova.4. i s druge strane. RACUNOVODSTVENO PRACENJE GOTOVIH PROIZVODA Gotovi proizvodi su rezultat proizvodnje i namijenjeni su prodaji. pa kod utvrdjivanja operacionog financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje datom obracunskog razdoblja. Sistemi obracuna troskova se baziraju na definisanju strukture i velicine oprecionih troskova koji ce. zaracunava sve operacione troskove gotovom proizvodu kao definitivnom nosiocu troskova. i to : a.za raspored indirektnih troskova. Sistem obracuna ukupnih troskova u proizvodne troskove outputa ukljucuje sve vrste homogenih troskova aktivnosti proizvodnje i stvarne iznos svih vrsta.3.3.2. utvrdjivanje operacionih troskova koji imaju vremenski karakter i kao takvi ce biti u cijelosti ukljuceni u obracun operacionog financijskog rezultata. proizvodnog koncepta proizvodnih kompanija. prolaze kroz faze: -skladistenja . odnosno opcih troskova proizvodnje koristi se vise razlicitih kljuceva. odnosno standardnih troskova. 20.1. sistem obracuna ukupnih troskova b. 20. 20. Izmedju vise sistema obracunavanja troskova koje teorija i praksa poznaje isticu se dva osnovna stanovista. apsorpcioni sistem obracuna troskova c. a metoda obracuna troskova bi predstavljala aplikativnu stranu sistema obracuna za koju se preduzece opredijeli. SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Sistem obracuna troskova predstavlja kreativan dio odracuna troskova i financijskog rezultata.

To znaci da bi se varijabilni troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucili u obracun financijskog rezultata (bilans uspjeha) da bi se dobio marginalni rezultat odnosno marza. a operacioni opci troskovi uprave.) cesto se naziva tacka pokrica troskova. Standardni troskovi nisu troskovi proslog perioda. nema utjecaja primjene pojedinih sistema obracuna troskova na visinu financijskog rezultata. Fiksne i varijabilne komponente troskova evidentiraju se na posebnim racunima.2. Standardni troskovi su naucno predodredjeni troskovi proizvodnje jedne jedinice tokom odredjenog perioda u neposrednoj buducnosti. Samo varijabilni troskovi bi bili osnova za zaracunavanje. vec pokazuju kakvi i koliki troskovi trebaju biti i oni predstavljaju objektivno mjerilo za kontrolu troskova. Primjena sistema obracuna varijabilnih troskova pretpostavlja da ukupno nastale operacione troskove treba razluciti na dvije komponente. dok planski troskovi ne moraju biti standardni troskovi. Tacka pokrica troskova govori o postizanju odredjenog financijskog rezultata. odnosno prihod je jednak zbroju varijabilnih i fiksnih troskova. dobiti ili gubitka.2.prodaje i administracije imaju tretman vremenskih troskova i ukljucuju se u obracun financijskog rezultata. a zatim oduzimanjem fiksnih troskova od kontribucijskog prinosa dolazi se do cistog financijskog rezultata tj.2. Razlike visine i karaktera financijskog rezultata i vrijednosti zaliha primjerom razlicitih sistema obracuna troskova javlja se uslijed njihovih koncepcijskih razlika u tretiranju opcih troskova u pogledu (ne)ukljucivanja u postupku vrednovanja nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda. U okviru standardnih troskova se razlikuju slijedece posebne kategorije : 78 .3. 20.1.V. pri cemu se samo varijabilni troskovi ukljucuju u vrednovanje proizvodnje odnosno proizvoda. POJAM STANDARDNIH TROSKOVA Standardni troskovi unaprijed su odredjeni troskovi. standardni troskovi su uvijek planski. SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA 20. Analiza troska-volumena-profita (C. jer se odredjuju za svaku operaciju 2) standardni troskovi predstavljaju ostvarenje optimalne efikasnosti 3) standardni troskovi sluze kao osnova za vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda 4) standardni troskovi omogucavaju uporedjivanje sa ostvarenim troskovima da se utvrde razlike ili odstupanja Standardni troskovi predstavljaju jednu varijantu planskih troskova. Sadrzaj sistema obracuna po standardnim troskovima : 1) standardni troskovi su operacioni troskovi. Drugim rijecima. Sustina apsorpcionog sistema obracuna troskova uz koristenje stvarnih troskova je u tome da se nedovrsena proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda vrednuju i iskazuju po operacionim proizvodnim troskovima koji ce se putem troskova prodatih proizvoda ukljuciti u obracun i utvrdjivanje financijskog rezultata. Ukoliko nema zaliha ili ukoliko nema promjena zaliha. ne predstavljaju historijsku velicinu vec perspektivu za buducnost.2. dok se svi fiksni troskovi u cijelosti tretiraju vremenskim troskovima i direktn ukljucuju u financijski rezultat. dok se fiksni troskovi smatraju vremenskin troskovima i u cjelosti se ukljucuju u obracun financijskog rezultata za period u kojem su nastali. odnosno vrednovanje zaliha.P. Tocka pokrica troskova moze se definisati kao nivo aktivnosti kod koje je poslovna dobit jednaka nuli. i to na proporcionalne varijabilne troskove i apsolutno fiksne troskove.Po apsorpcionom sistemu obracuna troskova vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda se vrsi po operacionim proizvodnim troskovima. Sistem obracuna varijabilnih troskova.3.

2.2 SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA S obzirom na cinjenicu da se standardni troskovi odnose na buducnost. 79 . Kolicinsko odstupanje direktnog materijala dobije se ako se utvrdjena razlika izmedju stvarno utrosene kolicine direktnog materijala i standardne kolicine direktnog materijala pomnozi sa standardnom cjelinom po jedinici direktnog materijala. u prikazu sistema obracuna po standardnim troskovima je potrebno poci od plana troskova. prednost imaju realno predvidjeni standardni troskovi. odnosno predvidjanja troskova za krace vremensko razdoblje. Kod cjenovnog odstupanja treba uporediti stvarnu cijenu placenu po jedinici direktnog materijala u odnosu na standardnu cijenu direktnog materijala. Menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja. Dobiveno kolicinsko odstupanje je nepovoljno ako je stvarno utrosena kolicina direktnog materijala veca od standardne kolicine direktnog materijala. bilo da se utvrdjuje u fazi utroska direktnog materijala. Tekuci 1) 2) 3) standardni troskovi se klasifikuju na : idealne standardne troskove normalne standardne troskove realno predvidjene standardne troskove Kod odabiranja. s tim da ne analizira ona odstupanja sa aspekta racionalnosti gdje ce utrositi vise vremena i novca nego sto to vrijedi. Osnovna utvrdjivanja standardnih troskova cini standardizacija postupaka u poslovanju proizvodne kompanije. a kolicinsko nepovoljno odstupanje bi ce ukljuceno direktno u obracun financijskog rezultata. 20. Kolicinsko odstupanje direrektnog materijala : a. b) Cjenovno odstupanje direktnog rada je nepovoljno ako je stvarna cijena direktnog rada veca od standardne cijene direktnog rada po utrosenom satu. Tekuci standardni troskovi se postavljaju sa tri stepena preciznosti : i. b. i povoljno ako je stvarno utrosena kolicina manja od standardne kolicine direktnog materijala. Povoljno cjenovno odstupanje. bic ce ukljuceno u valorizaciju zaliha.2. te se standardni troskovi utvrdjuju za normalni kapacitet.. standardi cijena direktnog materijala i direktnog rada (cjenovna komponenta) iii. Kolicinsko odstupanje direktnog rada : a) Kolicinsko odstupanje direktnog rada nepovoljno je ako je ukupan broj stvarno utrosenih sati direktnog rada veci od ukupnog broja standardnih direktnih sati rada.bazni standardni troskovi .tekuci standardni troskovi Bazne standardne troskove karakterise to sto se rijetko mijenjaju i sto se utvrdjuju za duzi vremenski period. odnosno koristenja kapaciteta. direktnog materijala i direktnog rada (kolicina i cijena) na osnovu ispitivanja i mjerenja. bilo da se utvrdjuje u fazi pribavljanja materijala.3. utvrdjivanje metodologije rada i cjelokupnog poslovanja i na toj osnovi utvrdjene utroske sredstava. dok tekuci standardni troskovi imaju zadatak usmjeravanja. standardi opcih troskova koji se utvrdjuju na osnovu stopa opcih troskova proizvodnje. zato sto se plan troskova sastavlja prema ocekivanom racionalnom utrosku i ucinku. standardi potrebnih kolicina direktnog materijala i direktnog rada (kolicinska komponenta) ii.

Cjenovna odstupanja direktnog rada mogu biti iz razlicitih razloga : isplata radnika po satnici koja je razlicita od utvrdjenih standarda. Otkrivanje uzroka svih navedenih odstupanja dragocjen je podatak za menadzment i.imaju kontrolnu funkciju .to su objektivni. Za ostvarivanje takvog cilja najpogodniji je sistem obracuna po standardnim troskovima. Pored direktnih troskova zalihe se vrednuju i po opcim troskovima proizvodnje ili opcim troskovima pogona (OTP) Obracun stope opcih troskova proizvodnje : Stopa opcih troskova proizvodnje = procijenjeni godisnji opci troskovi proizvodnje / procijenjeni godisnji standardni sati masinskog rada Odstupanje od standardnih opcih troskova proizvodnje. Fiksni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nemaju odstupanja u obimu proizvodnje. ili se nisu uzele u obzir promjene u indeksu troskva rada i slicno. odnosno realni troskovi . Najznacajnicije karakteristike standardnih troskova su : . imajuci u vidu naucna dostignuca i uvjete poslovanja koji se mogu ocekivati u periodu za koji se standardi postavljaju. Analiza ukupnog odstupanja je razlika izmedju ukupno ostvarenih opcih troskovoa proizvodnje i ukupno standardnih opcih troskova proizvodnje. Bitna je prednost obracuna po standardnim troskovima koji se temelje na planiranim troskovima. Povoljna odstupanja u sistemu obracuna po standardnim troskovim ukazuju na to da standardi nisu dovoljno „strogo“ postavljeni. Povrsno ili neodgovorno postavljeni standardi imaju direktne poslijedice na izradu plana i kontrolu provodjenja plana kompanije. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vrednuju se u visini operacionih standardnih troskova direktnog materijala i direktnog rada.sluze za obracun po operacijama i nosiocima troskova . 80 . a fiksni opci troskovi proizvodnje nemaju ostupanja u efikasnosti.uporedjivanjem standardnih i ostvarenih troskova utvrdjuju se odstupanja. los kvalitet direktnog materijala i sl. predstavlja podbacaj ili prebacaj sto ovisi od toga da li su standardni opci troskovi proizvodnje veci ili manji od stvarnih opcih troskova proizvodnje. naprimjer. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju od obima proizvodnje. za donosenje odgovarajucih odluka kojima bi se slabosti na kriticnim podrucjima otklonile. Zasto? Iznos alociranih varijabilnih opcih troskova je uvijek isti kao i fleksibilno planirani iznos. Postavljanje kolicinskih i cjenovnih standarda predstavlja inicijalni dio o kojem ovisi realna primjena sistema obracuna po standardnim troskovima. Odstupanja su ustvari izuzeci u ostvarivanju navedenog cilja. Objektivnost standardnih troskova moze se ostvariti preciznim ispitivanjem i naucnim mjerenjem. promjena kvalifikacione strukture. Standardi su osnova izrade poslovnog plana kompanije. Oni ukazuju na negativne pojave i upucuju na otkrivanje uzroka tim pojavama.Kolicinsko odstupanje direktnog rada moze biti iz citavog niza razloga. Zasto? Zato sto na datu grupu fiksnih troskova ne utjece stepen operativne efikasnosti u datom vremenskom periodu. vezi s tim. Izracunavanje odstupanja za varijabilne opce troskove proizvodnje i fiksne opce troskove proizvodnje se razlikuje. kvarovi na opremi. a koji se utvrdjuju preciznim ispitivanjem i odredjivanjem mjerila na osnovu naucnih dostignuca.

Prihodima se ne smatraju povecanje sredstava ili smanjenje obaveza direktno povezani sa uplatama kapitala. Smanjenje sredstava. koji nastanu revalorizacijom utrzivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog povecanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava 81 . Ali.kamate (naknade za koristenje novca i novcanih ekvivalenata koji se duguju pravnoj osobi) .prihodi od prodaje proizvoda .prihodi od prodaje trgovacke robe . prodaja proizvoda je poslovni dogadjaj koji ma za poslijedicu smanjenje i povecanje sredstava.dividende (raspodjele dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala) Dobici predstavljaju povecanje ekonomske koristi i kao takvi po prirodi nisu razliciti od prihoda.OSMI DIO . Niti jedan od nastalih dogadjaja ne udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjece na kapital. ali koji ima za posljedicu i povecanje ili smanjenje kapitala ili njegovog zadrzavanja na istom nivou. sto dovodi do povecanja kapitala. ali i smanjenje obaveza u istom iznosu. autorska prava i racunalni softver) . RASHODA I UTVRDJIVANJE REZULTATA POSLOVANJA 21 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE PRIHODA 21. prodaje proizvoda i roba b. odnosno ne mijenja stanje kapitala. je mjera za rashod. tantijema i dividendi. Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog perioda u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza. ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povecanja potrazivanja je mjera za prihod. kada se dogodi prodaja u visini troskova prodatih proizvoda. Iz definicije prihoda proizlazi da svako povecanje sredstava ili smanjenje obaveza ne dovodi do nastanka prihoda. kao sto su patenti. Dobici ukljucuju : . pruzanja usluga c.tantijeme (naknade za koristenje dugorocnih sredstava pravne osobe. Tako.prihodi od pruzenih usluga Koristenje sredstava pravne osobe od drugih cime se zaradjuju : .1. Povecanje sredstava.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE PRIHODA. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjesnosti poslovanja pravnih osoba. koristenja sredstava pravne osobe od strane drugih. definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju nastali poslovni dogadjaji u vezi sa prodajom dobara ili usluga. Prihodi najcesce nastaju od slijedecih poslovnih dogadjaja : a.nerealizovane dobitke. Placanje obaveza dobavljacima na osnovu dokumenata platnog prometa ima za poslijedicu smanjenje sredstava. Tako prihodi koji proistjecu od redovnih aktivnosti pranih osoba su : . cime se ostvaruju prihodi od kamata.

niti kontrolu nad prodatim proizvodima. koja se sastoji od pruzanja usluga drugoj pravnoj osobi. tantijema i dividendi priznaju se na slijedecoj osnovi : kamate se priznaju koristenjem metode efektivne kamatne stope prinosa tantijeme se priznaju prema nacelu nastanka transakcije dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dionicara na naplatu dividendi 21. netoosnovi. moze se pouzdano procijeniti ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : .kada kupac ima pravo odustati od kupnje a pravna osoba nije sigurna u mogucnost povrata proizvoda U skladu s tackom Prihodi .Troskovi koji su nastali ili ce nastati u vezi s transakcijom mogu se pouzdano izmjeriti Ako pravna osoba zadrzi znacajne rizike vlasnistva. MJERENJE I PRIZNAVANJE PRIHODA Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade i potrazivanja. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se u toku poslovne godine uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda. 21.2. a instaliranje je znacajan dio ugovora koji pravna osoba nije zavrsila .- dobici koji udovoljavaju definicji prihda su i oni koji su proizasli iz prodaje stalnih sredstava i u pravilu se priznaju po tzv. Prihodi od kamata. Fer vrijednost je iznos za koji bi sredstvo moglo razmijeniti ili obaveze podmiriti.stepen dovrsenosti usluge moze se pouzdano utvrditi na datum bilansa stanja .iznos prihoda se moze pouzdano izmjeriti .troskovi koji su nastali za dovrsavanje usluga mogu se pouzdano izmjeriti.pravna osoba ne zadrzava utjecaj na upravljanje u mjeri koja se obicno povezuje s vlasnistvom. OPRETIVNI PRIHODI 21. . rezltat transakcije.kada je priliv prihoda od odredjene prodaje uvjetovan prihodom koji kupac tek treba da ostvari od prodaje proizvoda . nakon umanjenja za odgovarajuce rashode.kada se proizvodi isporuce radi instaliranja. Popusti koji su odobreni kupcu u momentu prodaje (sto se iskazuje na samoj fakturi) umanjuju prihode od prodaje i obaveze za PDV odmah prilikom knjizenja fakture i oni 82 .3.1. odnosno robom. transakcija nije prodaja i prihod se ne priznaje.pravna osoba je prenijela na kupca sve znacajne rizike i koristi od vlasnistva nad proizvodima odnosno robom .vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .Vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .Iznos prihoda moguce je pouzdano izmjeriti . Prihod od prodaje proizvoda i roba priznaje se u racunovodstvenoj evidenciji i bilansu stanja onda kada su zadovoljeni svi slijedeci uvjeti : .3. Primjeri takvih slucajeva jesu : .

Odobreni kredit kupcu samo je jedan od nacina naplate potrazivanja. onda se i razduzuje po prodajnoj vrijednosti. potom se zalihe isporucuju 83 . Za prodavca koji je u sistemu PDV-a nastaju dvije obaveze za obracun poreza na dodatnu vrijednost.3.3.2. Ako je roba na veleprodajnom skladistu zaduzena po nabavnoj vrijednosti razduzit ce se za nabavnu vrijednost bez obzira kolika je prodajna vrijednost.duguje konto Kupci u zemlji (prodajna vrijednost plus PDV za obveznike PDVa) uz istovremeno priznavanje prihoda po prodajnoj cijeni. Kod prodaje proizvoda na kredit treba razlikovati prihod od prodaje proizvoda od prihoda od kamata. tako da potrazuje konto Roba u skladistu. odnosno ispostavljena faktura. PRIHODI OD PRUZENIH USLUGA 21. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 21.3. 21. potrazuje konto Prihodi od prodaje robe na veliko i potrazuje konto Obaveze za PDV za iznos obracunatog PDV-a .istovremeno se knjizi smanjenje zaliha trgovacke robe. stvarna nabavna vrijednost prodate robe je razlika izmedju prodajne vrijednosti i ukalkulisane razlike u cijeni i iskazana je kao saldo na kontu nabavke prodate robe.2. Kod iskazivanja prihoda i rashoda financijskog rezultata trgovinske djelatnosti najznacajnije stavke se iskazuju putem uspjesnih konta Prihodi od prodaje roba i konta Trosak nabavke prodate robe. Istovremeno se knjizi i pripadujuci dio ukalkulisane razlike u cijeni.se posebno ne knjize jer se knjizi samo netovrijednost fakture. odnosno poreza na dodatnu vrijednost zbog odobrenih i ostvarenih popusta. a ba odobreni robni kredit u pravilu se obracunava i ugovorena kamata. Za razliku od toga. Prva se obaveza odnosi na 17% PDV-a koji se obracunava na prodajnu vrijednost isporucenih proizvoda i nastaje istekom obracunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka. Nadoknadni popusti se knjize kao smanjenje prihoda.a na uspjesnom kontu Troskovi distribucije iskazuju se operativni rashodi trgovinske djelatnosti. tako da duguje konto Ukalkulisana razlika u cijeni. Ako se zalihe robe u veleprodajnom skladistu vode po prodajnoj vrijednosti. Druga obaveza odnosi se na 17% PDVA-a koji se obracuna na ugovorenu kamatu po kreditu i nastaje po isteku svakog obracunskog razdoblja. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe. prihod od kamate treba priznati u vremenskom razmjer tako da se uzme u obzir stvarni prinos na sredstva.1 PRIHODI OD PRODAJE ROBE NA VELIKO Pod trgovackom robom podrazumijevamo materijalna sredstva nabavljena od pravne osobe.3. U vezi sa prodajom robe na veliko na kontima se knjizi: .3. a na kraju poslovne godine mora doci do korekcije u obracunu poreza. U okviru osnovnog konta Prihodi od prodaje proizvoda moze se otvoriti i analiticki racun Prihodi od prodaje proizvoda na kredit. 21. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe za trosak prodaje trgovacke robe.3. Pri tome je znacajno da li se zalihe vode po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. a potrazuje konto Trosak nabavke prodate robe. Razduzujenje prodajne vrijednosti knjizi se tako da potrazuje konto Roba u skladistu. Prihod od prodaje proizvoda priznaje se u cijelosti u trenutku isporuke proizvoda kupcu neovisno o nacinu placanja.3. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRANZITU Za razliku od uobicajenog poslovanja pravne osobe trgovinske djelatnosti za koju je karakteristicno da se nabavke robe obavlja za zalihe. trgovinske djelatnosti radi dalje prodaje. Prema tome.

kupovinu ili prodaju proizvoda. Roba koja je predmet nabavke od strane trgovine na veliko ne biva njoj isporucena niti utjece na visinu njenih zaliha. buduci da je za njega kupac robe trgovina na veliko.dovrsetak neizvrsenog ugovora u stranoj valuti . Sa stanovista kupca rijec je o uobicajenoj nabavci. 21.pozitivne kursne razlike . Transakcije u tranim valutama odnose se na : . Sa stanovista dobavljaca rijec je o uobicajenoj prodaji. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRGOVINI NA MALO U trgovini na malo trgovac najcesce nabavlja robu ili od proizvodjaca ili od trgovca na veliko i prodaje krajnjem kupcu. U Bosni i Hercegovini sve transakcije se izrazavaju u konvertibilnim markama. on njoj upucuje fakturu za isporucenu robu. Na kontu Roba u prodavnici roba je iskazana po prodajnoj vrijednosti. Kada dobavljac izvrsi isporuku robe. tzv.4.dobici na osou promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava 21. Buduci da je rijec o robi za koju je kupac vec poznat. maloprodajna cijena. Pri bilansiranju njihov potrazni saldo ispravlja se za zaduzenje prodavnice (dugovni saldo konta Roba u prodavnici) i tako svodi vrijednost trgovacke robe u prodavnici na trosak nabavke. kod tranzitornog robnog prometa redoslijed poslovnih dogadjaja je drugaciji. gdje je roba iskazana po prodajnoj cijeni sa PDV-om. korekciona.4.3. te u tom smislu transakcije izrazene u stranoj valuti prevode se u domacu valutu.3. Uz konto Roba u prodavnici.stjecanje ili prodaja sredstava 84 .4 FINANCIJSKI PRIHODI Pod financijskim prihodima pravne osobe podrazumijevaju prihode od ustupanja predstava na koristenje drugim osobama. odnosno nesamostalna konta Ukalkulisana razlika u cijeni u prodavnici i Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni.3. U te prihode spadaju : -kamate ostvarene na osnovu datih zajmova i kredita ukljucivo i kamate ostvarene na osnovu ulaganja u obveznice .1 PRIHODI OD KAMATA 21. Osnovna pitanja koja se postavljaju u vezi s tim jesu : . u ovom ugovoru trgovina na veliko kao mjesto isporuke navodi navodi skladiste kupca za kojeg se roba nabavlja.dividende i udjeli u dobiti . odnosno cijeni sa uracunatim porezom na dodatnu vrijednost.dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela . Okolnost da je robu isporucio ne u skladiste trgovine na veliko vec na nekom drugom oznacenom mjestu niukoliko ne utjece na karakter ove prodaje niti na njeno racunovodstveno obuhvatanje.kako priznati financijski ucinak kursnih razlika u financijskim izvjestajima.kupcima. uvijek vode i tzv.koji kurs upotrijebiti za mjerenje i priznavanje deviznih transakcija . roba ili usluga .pozajmljivanje ili posudjivanje sredstava . Trgovina na veliko potom sastavlja novu fakturu. 21.2 POZITIVNE KURSNE RAZLIKE Da bi nastale pozitivne ili negativne kursne razlika pravna osoba mora imati potrazivanja ili obaveze u stranoj valuti i mora doci do promjene kursa domace valute u odnosu na stranu valutu.

Stecena financijska sredstva pocetno se priznaju i mjere po fer vrijednosti ako postoji aktivno trziste fer vrijednost financijskih instrumenata. 85 . donacije. Cesto se koristi kurs prosjecni sedmicni ili mjesecni kurs koji je priblizan stvarnom kursu na datum transakcije. potrazivanja i obaveze. odnosno da dodje do revalvacije. te se primjenjuje spot kurs. goodwill i nematerijalna sredstva.4.Nemonetarne stavke koje se pocetno priznaju i mjere po trosku nabavke iskazani u stranoj valuti na datum transakcije . Srednji kurs se koristi na datum bilansa kod uskladjivanja monetarnih stavki iskazanih u stranim valutama u toku razdoblja. To znaci da je to trenutni kurs koji se primjenjuje u momentu nastanka transakcije. pri izracunavanju kursnih razlika koriste se srednji. Nemonetarne stavke su vlasnicke vrijednosnice. brokera. rezervisanja. primjena prosjecnog kursa nije prikladna.. i obaveze) iskazane u stranoj valuti ispravljaju se po zakljucnom kursu na datum bilansa. a) Dionice klasifikovane kao dugorocna financijska ulaganja mogu se naknadno prodati. tako da za imirenje ino-obaveze treba manje domace valute. primjerice prodaje. tada ce se pozitivna kursna razlika javiti u slucaju devalvacije domace valute. dilera. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. koja kotira na aktivnom trzistu i koja se moze redovno i brzo dobiti od berze.4 DOBICI OD PRODAJE NEKRETNINA. potrazivanje. jer ce za isti iznos strane valute biti naplacen visi iznos u domacoj valuti.. mjere se po trosku stjecanja. Monetarne stavke (devizni racuni.4. Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnine. kupovni i prodajni kurs. Prihodi od prodaje dionica se utvrde na kontu Gubici od prodaje dionica (kada su rashodi veci od prihoda) ili kontu Prihodi u visine realizovanih dobitaka od prodaje dionica(ako su rashodi manji od prihoda nastalih datumom prodaje) 21. Prodajni kurs se primjenjuje kada pravne osobe od banke kupuju devize. dakle prilikom prodaje nekretnina. Dobici se klasifikuju kao prihod. Razlika izmedju knjigovodstvenog iznosa i primljene naknade priznaje se u bilansu uspjeha. Ako se kursevi stranih valuta mijenjaju. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. ne ispravljaju se naknadno zbog promjene kursa.Pozitivne kursne razlike kao efekte cemo ostvariti ako prana osoba posjeduje potrazivanje u stranoj valuti. Da bi pri postojanju ino-obaveza nastale pozitivne kursne razlike potrebno je da kurs domace valute u odnosu na stranu valutu poraste. avansna placanja. dugorocne obaveze. potrazivanje prema ino-kupcima. Spot kurs je kurs koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju. postrojenja.3 PRIHODI U VISINI REALIZOVANIH DOBITAKA PRI PRODAJI DIONICA I POSLOVNIH UDJELA Kod dionice mogu biti nabavljene radi dugorocnog poslovanja drustva.nastanak ili placanje obaveza Transakcije u stranim valutama kod pocetnog priznavanja treba mjeriti u domacoj valuti primjenom spot kursa na datum transakcije. postrojenja i opreme treba isknjiziti u trenutku otudjenja koje moze nastati iz razlicitih razloga. uobicajena je podjela ovih vrijednosnih papira na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire koji su tekuca sredstva. zalihe. Monetarne stavke su devizni racuni.. oprema i s tim povezani racuni. postrojenja ili opreme. 21. nekretnine. Kupovni kurs se primjenjuje kada pravne osobe prodaju devizna sredstva banci. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnina. U pravilu. ali i prodaje. tj.

donacije. subvencije ili premije.postrojenja i opreme nece se priznati prihodi ili rashodi redovne aktivnosti. a mogu biti od vlade. koja bi se u novcanom obliku mogla plasirati i donijeti prihod u vidu kamate. rezervnih dijelova i sitnog inventara .1. u vrijednosti tog materijala nalaze se imobilizirana sredstva pravne osobe.Prihodi od penala. ukljucujuci nenovcane donacije po fer vrijednosti. odsutnina i sl. Postoji mnogo oblika drzavne pomoci koji se razlikuju prema vrsti pomoci i prema uvjetima koji se vezuju za pomoc.Ostali prihodi. Drzavne donacije mjere se po fer vrijednosti i priznaju se ako postoji razumno uvjerenje da : . . ili radi pruzanja trenutne financijske potpore pravnoj osobi bez buducih troskova po toj osnovi. Prodajna vrijednost materijala. Potreba za prodajom materijala javlja se kada uslijed promjene asortimana . 21. priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je primljena. kazni. a 86 .prihodi od subvencija. naprimjer. donacija.5. S druge strane. osiguranja. pa je zbog toga neuobicajena pojava u bilansu uspjeha.2 PRIHODI OD OTPISANIH OBAVEZA. bespovratni zajmovi mogu se primiti u obliku novca i materijalnih vrijednosti. nagrada . POTICAJA Drzavne donacije (potpore) ponekad se nazivaju drugacije.5. ODSUTNINA 21. kao prihod koji nastaje po osnovu prodaje materijala. POTPORA. poticaja i sl. 21. Drzavna donacija koja se prima kao naknada za rashode i gubitke koji su vec nastali. novcane pomoci (dotacije). Drzanje takvog materijala. s jedne strane.5.5 OSTALI PRIHODI Kod pravne osobe ostali prihodi su : . i sa tim prihodom povezani rashodi (nabavna vrijednost prodatog materijala) obuhvataju na posebnim racunima. Pomoci. 21. KAZNI.Troskovi od otpisanih obaveza .Prihodi i ranijih godina .Viskovi .Naplacena otpisana potrazivanja . . Drzavne donacije povezane sa sredstvima. 21. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Prodaja materijala svakako ne spada u uobicajene aktivnosti pravne osobe. naplacena otpisana potrazivanja itd.3 PRIHDI OD PENALA. trebaju se priznati u bilansu stanja iskazivanjem razgranicenog prihoda. Ova vrsta prihoda u praksi se pojavljuje rijetko.pravna osoba ce udovoljiti uvjetima uz koje se daje potpora.Prihodi od naplate od osiguravajuceg drustva .5. povlaci troskove skladistenja.4 PRIHODI OD PRODAJE MATERIJALA. a sam materijal vremenom gubi na vrijednosti. DOTACIJA. potpora. neki ranije nabavljeni materijal za pravnu osobu izgubi upotrebnu vrijednost. drzavnom ili medjunarodnom nivou. To znaci da ce racun rashoda Nabavna vrijednost prodatog materijala dugovati. vladine agencije i slicnih tijela na lokalnom. a to znaci da ce se priznati kao dobici ili gubici koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda. otpis obaveza.Prihodi od prodaje materijala. NAGRADA. i potpora je primljena. PRIHODI OD SUBVENCIJA. VISKOVI I NAPLACENA RANIJA OTPISANA POTRAZIVANJA U vandredne prihode se ne mogu uvrstiti inventurni viskovi.

a potraživat će račun Zalihe rezervnih dijelova ili sitnog inventara. prihodi od ukidanja revlorizacionih rezervi. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi su: prihodi od naknadno odobrenih klasa-skonta.1 PRIHODI OD PONIŠTAVANJA ISPRAVKE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba otpisati ispod troška od neto prodajne vrijednosti. Svako smanjenje sredstava ili povećanje obaveza nema obilježje rashoda. Ali. Nerealizovani gubici udovoljavaju definiciji rashoda jer dovode do smanjenja sredstava ili povećanja obaveza (gubici proizašli iz kursa strane valute). požara. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda su i oni koji su proizašli iz prodaje dugoročnih sredstava. zalihe). 22.plaćanje kamata dovodi do smanjenja novca. što dovodi do smanjenja kapitala. Smanjenje novca na ŽR zbog plaćanja obaveza dobavljaču.5. Ovaj nastali poslovni događaj ima za posljedicu u istom iznosu smanjenje ekonomske koristi u rasploživim sredstvima i povećanje ekonomske koristi zbog smanjenja obaveza.potrazivat ce racun Zaliha materijala. poplava. ane proizlaze iz redovne aktivnosti pravne osobe koji u pravilu imaju oblik rashoda.a za posljedicu ima nastanak rashoda. za posljedicu nema nastanak rashoda već smanjenje obaveza. troškovi plata i troškovi prodatih proizvoda) imaju oblik izdatka ili smanjenje sredstava (novac i novčani ekvivalenti. prihodi od poništavanja ispravke vrijedosti zaliha. prihodi od potraživanja odgovarajućih osoba za manjkove. Gubici uključuju i gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa. Rashodi koji proističu iz redovne aktivnosti pravne osobe (troškovi amortizacije. što ima za posljedicu odliv ekonomske koristi u obliku smanjenja kapitala. 21.5. nekretnine. U sistemu dvojnog knjigovodstva rashodi se iskazuju istovremeno sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza. ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza. ili kada postoje jasni dokazi o povećanju neto prodajne vrijednosti uslijed promijenjenih ekonomskih okolnosti. 21. To obilježje imaju samo ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koja za posljedicu imaju smanjenje ekonomskih koristi.ako je na kraju poslovne tekuće godine neto prodajna vrijednost niža. RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE RASHODA 22. Ako su zalihe prije prodaje bile evidentirane po planskim cijenama. DEFINISANJE I STRUKTURA RASHODA Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi toom obračunskog perioda u obli odliva. Prihode od prodaje rezervnih dijelova i sitnog inventara treba suprotstaviti rashodima i evidentirat ćemo ih na računu Nabavna vrijednost prodatih rezervnih dijelova i sitnog inventara.1. tako da je nova knjigovodstvena vrijednost jednaka ili trošku zaliha iskazanom u prethodnom obračunskom razdoblju ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti što je od to dvoje niše u momentu ponovne procjene.. racun Nabavna vrijednost prodatog materijala bi bio korigovan za odstupanje sa racuna Odstupanje od cijene.rabata i drugih popusta. Vrste rashoda su: • Troškovi prodatih proizvoda • Troškovi distribucije • Administrativni troškovi • Ostali rashodi 87 . Kada više ne postoje okolnosti koje su u ranijem obračunskom razdoblju uvjetovale otpis zaliha ispod troška do neto prodajne vrijednosti.5. otpisani iznos se poništava.5. postrojenje opreme. Ovaj će račun dugovati.

2. a neisporučene gotove proizvode treba priznati rashod i prihod. Opći troškovi trgovine su putem konta Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata prenose se na konto Troškovi distribucije. U te troškovi spadaju opći troškovi prodaje i troškovi uprave i ostali administrativni troškovi. odnosno postaju direktno rashodi u bilansu uspjeja razdoblja u kojem su nastali. tj.000KM. Iskazuju se u trenutku nastanka. OPERATIVNI RASHODI 22. plaće zaposlenih u trgovini. Međutim.2. TROŠKOVI UPRAVE.PRODAJE I ADMINISTRACIJE U proizvodne troškovezaliha ne uključuju se opći troškovi uprave.jer neposredno ne pridonose proizvodnom procesu već se priznaju kao rashodi radzdoblja u razdoblju u kojem su nastali.Značajan uvjet za prijenos troška nabavke na rashode. Može se desiti da i za prodate.a gotove proizvode koji su postali tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji do fizičkog preuzimanja od strane kupca. priznavanje rashoda je i to da je prešao značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad robom nakupca. 88 . TROŠAK NABAVKE PRODATE ROBE KAO RASHODI U BILANSU USPJEHA Troškovi nabavke prodate robe kao rashodi knjiže se na kontu Trošak nabavke prodate robe. operativni rashodi i operativni prihodi).prodaje i administracije putem konta Raspored troškova za obračun poslovnog rezultata se prenose na konto rashodaTroškovi prodaje. troškovi utovara i istovara robe do kupca. Pri obračunu poslovnog rezultata. prodaje i administracije.2. 22. To su troškovi distribucije: amortizacija objekta i opreme u trgovini. 22. 22.5.2. troškovi prijevoza robe do kupca. TROŠKOVI OBAVLJENIH (OBRAČUNATIH) USLUGA Pravne osobe koje obavljaju uslužnu djelatnost na kraju obračunskog razdoblja nastale troškove iskazane na kontima prirodnih vrsta troškova na kojima se iskazuju troškovi poslovanja putem konta Raspored troškova prenose na konto rashoda čiji je naziv Troškovi obavljenih usluga.ali značajan uvjet za priznavanje je prelazak rizika i koristi od vlasništva nad proizvoda na kupca.Rashodi se priznaju momentom nastanka. TROŠKOVI PRODATIH PROIZVODA Vrijednost zaliha gotovih proizvoda knjiži se na rashoda putem konta Troškovi prodatih proizvoda u trenutku kada se gotovi proizvoda prodaju.3. a robu koja je postala tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji sve do fizičkog preuzimanja robe od strane kupca. prodaje i administracije u sumi od 15. Primjer: u toku obračunskog razdoblja na kontima troškova po prirodnih vrstama evidentirani su opći troškovi uprave. Nekretnine i umjetnička roba koja se drže za dalu prodaju knjiže se isto kao i trgovačka roba. Trošak nabavke prodate robe priznaje se u momentu prodaje i isporuke robe. 22.1. može se dogoditi da i za prodatu.Pri raščlanjivanju rashoda u svim djelatnostima uvažava se načelo da se struktura rashoda u pravilu prilagođava strukturi prihoda (npr.2.a neisporučenu robu treba priznati rashode i prihode te u tom slučaju zalihe trgovačke robe treba razdužiti. U tim slučajevima skladište gotovih proizvoda treba razdužiti.2.4. na kraju poslovne godine ukupno nastali opći troškovi upravi. 22. Troškovi obavljenih usluga priznaju se u rashode kada su stečeni uvjeti za priznavanje kada je usluga dovršena. TROŠKOVI DISTRIBUCIJE Opći troškovi trgovinske djelatnosti ne uključuju se u trošak nabavke trgovačke robe zato što ne doprinose dovođenju zaliha u stanje za prodaju.2.troškovi prodatih proizvoda i prihodi od prodaje proizvoda.uprave i administracije i pokrivaju se iz ostvarenih prihoda od prodaje gotovih proizvoda.

prodajnu cijenu po kojoj se prodaju određeni gotovi proizvodi treba umanjiti i za troškove koji će proizvođaču nastati a direktno su povezani sa prodajom (troškovi prijevoza do kupca. pa osim glavnice duguje i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom.Taj postupak se označava kao kapitalizacija troškova posudbe. rashodi od prodaje dionica.1. 22. Zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze.6.pravna osoba ne treba ispravljati više knjigovodstvene vrijednosti na niže tržišne vrijednosti.osnovnom postupku troškovi posudbe se iskazuju kao rashodi razdoblja u kojem su nastali. u pravilu kamate. Pri upoređivanju knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne vrijednosti zaliha materijala. 22. 22.3..3. Pri utvrđivanju neto prodajne vrijednosti.KAMATE Kamate. To znači da se u ovom slučaju na stavci zaliha ne prenose gubici u bilans.Priznaju se i od ulaganja u nepovezana društva.Postupak upoređivanja knjigovodstvenih iznosa sa procijenjenim tržišnim vrijednostima otežan je za zalihe nedovršene proizvodnje zbog toga jer je na tržištu u pravilu poznata cijena gotovih proizvoda. Takvi troškovi će se na kraju obračunskog razdoblja prenijeti na teret konta Ostali operativni rashodi. pakovanje i slično). odnosno na koje se odnose. Potreba za svođenjem zaliha na nižu prodajnu vrijednost može biti posljedica pada cijena.2.redovne i zatezne.djelimičnog ili potpunog zastarijevanja. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI Na kontu Ostali operativni rashodi evidentirat će se troškovi zamjene gotovih proizvoda i trgovačke robe u garantnom roku. oštećenja. Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju na osnovu revalorizacije (primjere valutne klauzule ugovorene obaveze). Troškovi posudbe.Prema tzv.rezervne dijelove i sitan inventar tržišna cijena je cijena nove nabavke sa uključenim troškovima nabavke. ovisno od toga koji je iznos niži.U 89 . negativne krusne razlike. a koji se priznaju kao rashod razdoblja. FINANSIJSKI RASHODI Rashodi finansiranja. 22. Neto prodajna vrijednost smatra se smatra se procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja. a potraživat će konto Zaliha gotovih proizvoda ili Zaliha trgovačke robe. odnosno troškovi posudbe su iznosi naknada koje plaća pravna osoba kao kamate za korištenje zajmova i kredita iz odnosa sa povezanim društvima.7. Radi upoređivanja sa neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se slučaju stvarnim iznosima troškova nedovršenog proizvoda dodaju procijenjeni troškovi potrebni za dovršenje tog gotovog proizvoda. na primjer ulaganja u dionice i udjele nepovezanih društava. prodaje i administracije u cilju obračuna poslovnog rezultata. rashodi kamata za korištenje zajmova i kredita uzetih od nepovezanih društava. Na konto Ostalo operativni rashodi prenijet će se i oni troškovi koji se isključuju iz troška zaliha.a potraživat će konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata. diskonti pri prodaji vrijednosnih papira. USKLAĐIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba iskazati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti. koje pravna osoba plaća drugim osobama imaju obilježje naknade za posuđena finansijska sredstva.Prenijeti opće troškove na teret konta rashoda Troškovi uprave. mogu se uz određene uvjete uključiti u zalihe i u trošak stalnih sredstava. Za materijal. Na kraju godine treba uporediti u knjigovodstvu iskazane troškove zaliha i neto prodajnu vrijednost tih zaliha. Trošak nabavke iskazan u knjigovodstvu bit će nadoknađen iz prihoda od prodaje za čiju proizvodnju se upotrebljavaju materijali.2.

NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE Obaveze ugovorene u stranim sredstvima plaćanja (devizama) mogu biti osnov za nastanak negativnih kursnih razlika. Promjena kursa nastaje ili zbog devalvacije nacionalne valute u kojoj se vode knjige ili zbog primjene tržišnog. Gubici od umanjenja vrijednosti i otuđenja nekretnina.3.Međutim.Obračunate kamate. odnosno promjenljivog kursa valute (tzv. važećem na posljednji dan obračunskog perioda. Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe sredstava.odnosno za sve obaveze po kojima je dužan platiti kamate. postrojenja i opreme 22. Za iznos negativne razlike treba povećati iznos obaveza i finansijske rashode.kurs po kojem će biti naplaćena ili bilansirana potraživanja će biti nići od kursa koji je korišten pri njihovom knjiženju.3. Dođe li do revalvacije nacionalne valute ili do pada klizajućeg kursa.3. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI I OTUĐENJA STALNIH SREDSTAVA Računovodstvena načela o vrijednosnim usklađivanjima sredstava. Neto prodajna vrijednost (fer vrijednost umanjena za troškove prodaje) je iznos koji se može dobiti od prodaje nekog sredstva umanjen za troškove prodaje. koja se mjere po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje g) stalih sredstava klasifikovanih kao ona koja se drže za prodaju Ovaj standard se ne imjenjuje na potraživanja od kupaca. 22. Nadoknadiva vrijednost sredstava jeste viši iznos između prodajne vrijednosti sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi. Negativne kursne razlike nastaku u slučaju kada su obaveze prema ino-kreditima ili ino-dobavljačima prethodno evidentirane po jednom kursu.klizajućeg kursa).3.skladu sa načelom uključivanja kamata u rashode pravna osoba mora na kraju razdoblja obračunati kamate na tuđa korištena sredstva.2.3.postrojenja i opreme Ovdje se primjenjuje načelo niže vrijednosti. Obaveza za plaćanje ove kamate evidentira se na računu PVR.nužno je iznos kamata koji pripada svakom mjesecu obračunati i evidentirati na teret finansijskih rashoda.višem kursu.osim u slučaju: a) zaliha b) sredstva koja proizlaze iz ugovora o izgradnji c) odgođenih poreznih sredstava d) sredstava koja proizlaze iz naknada zaposlenim e) ulaganja u nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti f) bioloških sredstava povezanih sa poljoprivrednom aktivnošću. Pravne osobe samo na kraju obračunskog perioda i na kraju godine su dužne devizne obaveze i devizna potraživanja iskazati po srednjem kursu strane valute. Negativna kursna razlika koja se zbog toga javlja je finansijski rashod obračunskog razdoblja. Gubici od umanjenja nekretnina.1. Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom. 22. Za stavke i objekte koji se koriste u pravnoj osobi kao stalna sredstva i za koje se pretpostavlja da će se koristiti u planiranom vijeku upotrebe u pravilu neće se pojaviti potreba za ispravljanjem naniže neto 90 .1. 22.što znači da se u računovodstvenoj evidenciji upoređuje vrijednost sa nadoknadivim iznosom.1.3.a plaćaju se ili bilansiraju po drugom. Razlika između iznosa po kojem je obaveza evidentirana i iznosa obaveze dobijenog primjenom novog višeg kursa po kojem obaveza mora biti plaćena predstavlja finansijski rashod razdoblja u kojem je do promjene kursa došlo.3.odnosno o rashodimana osnovu umanjenja sredstava primjenjuju se primjenjuju na sve oblike sredstava.

rezervnih dijelova i inventara.postrojenja i opreme Pravna osoba ima interes da stalna sredstva koja joj više nisu potrebna proda.1. a na kontu rashoda Manjkovi iskazuje se povećanje rashoda. tehničko-tehnološkog zastarijevanja). otpis nenaplativnih potraživanja.kvara i loma do visine utvrđene ogovarajućim normativima.. Na donaciju se obračunava PDV.4. knjigovodstveno stanje usklađeno je sa stvarnim stanjem utvđenim u popisu. Nabavna vrijednost (bruto) – ispravka vrijednosti = knjigovodstvena vrijednost (neto) Nadoknadivi iznos (vrijednost u upotrebi) = (godišnji iznos amortizacije x procijenjeni amortizacijski vijek) + procijenjeni prihodi od otuđenja na kraju vijeka upotrebe 22. Potreba za vrijednosnim usklađivanjem može se javiti najčešće kod opreme ili objekata kod kojih je prethodni procijenjeni amortizacijski vijek smanjen (zbog oštećenja. postrojenja i opreme priznaju se gubici u visini razlike između više knjigovodstvene vrijednosti i niže prodajne vrijednosti nekretnina.2.4.postrojenja i oprema.3. odnosno poklona. postrojenja i opreme. iskazuju se kao ostali rashodi. kazne. Manjkovi Popisom koji obavljaju komisije za popis utvrđuje se stvarno stanje imovine pravne osobe. za koje će potraživati konto Obaveza za PDV. odnosno konto 91 . 22. a koje pravna osoba isplaćuje na svoj teret. Prodajom se izbjegavaju budući troškovi kao što su amortizacija.3.Prodaja nekretnina.penali.3. Ako se prodaja obavi po vrijednosti koja je nižaod knjigovodstvene vrijednosti nekretnina. naknada štete svojim zaposlenicima i slični izdaci koji se mogu pojaviti u njenom poslovanju.1. Rashodi od donacija Ovaj račun se koristi u slučaju donacija. račun Ispravka vrijednosti nekretnina. 22. Upoređivanjem knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvđenim popisom komisija utvrđuje inventurne razlike kao višak ili manjak imovine. 22.4.Gubici od otuđenja (prodaje) nekretnina. Takve isplate pravna osoba će nadoknaditi iz prihoda iz razdoblja u kojem je takav izdatak nastao. KAZNE. račun Gubici od prodaje nekretnina. OSTALI RASHODI To su: nabavna vrijednost prodatih materijala. te će u tom pretpostavljenom slučaju konto Potraživanje od zaposlenih za manjkove dugovati za iznos nedostajućeg novca sa propisanim obračunatimo obavezama za PDV.postrojenja i opreme za otpisanu vrijednost.postojenja i opreme sa gubitkom računovodstveno se obuhvata tako da zadužimo račun Kupci za prodajnu vrijednost. Manjkom se ne smatra vrijednost ukalkulisanog kala.penali i naknade štete.4.ležarine i naknada štete pravnim i fizičkim osobama koje učini pravna osoba svojim aktivnostima. postrojenja i opreme za razliku između knjigovodstvene vrijednosti i prodajne vrijednosti.rastura. dokza nabavnu vrijednost odobravamo račun Nekretnine. rashodi od donacija.knjigovodstvenog iznosa. Za nastali manjak može da se tereti odgovorna osoba.4. odobreni naknadni popusti kupcima. manjkovi. Razlika između knjigovodstvenog stanja i stvarno utvrđenog stanja inventurom jeste manjak za koji se na kontima sredstava iskazuje smanjenje sredstava. održavanje i osiguranje. Nakon što je proknjižen manjak.PENALI I NAKNADE ŠTETE Kazne za privredne prestupe. Knjiženje se može vršiti tako da duguje grupa konta Ostali rashodi. 22.

Zbog toga se na kraju godine vrši redovno procjena boniteta potraživanja koje pravna osoba ima. odnosno konto Naplaćena prethodno otpisana potraživanja.smatra se da je potraživanje dobrog boniteta ako se može očekivati njegova naplata u punom iznosu od roku dospijeća.radi iskazivanja realne imovine.a potražuje konto Kupci u zemlji. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja.Kazne. Potraživanja koja postaju zastarjela (pravna osoba ne može više zbog proteka roka za zastarijevanje zahtijevati naplatu putem suda)ne predstavljaju više potraživanje već gubitak u cjelini. sa konta Razlika prihoda i rashoda razlika se prenosi na konto Dobit prije oporezivanja ili na konto Gubitak. Stečajni postupak se pokreće nad pravnog osobom koja je izgubila sposobnost izmirenja svojih obaveza. tada se razlika knjiži na grupi konta Ostali rashodi.razlika se evidentira na grupi konta Ostali prihodo. a da potražuje kontro Obaveza ili tako da odmah potražuje konto novčanih sredstava. U prvoj fazi rspodjele dobiti iz dobiti tekuće godine prije oporezivanja izdvaja se iznos za pokriće obaveza za porez na dobit.treba priznati i iznos potraživanja svesti na iznos čija se naplata očekuje. Ostatak dobiti 92 .Na računu Kupci treba iskazati samo potraživanja dobrog boniteta. U vezi sa sumnjivim potraživanjima knjiće se slijedeće ekonomske promjene: a) nastanak sumnjivog i spornog potraživanja. Prema bonitetu. OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA Važna je procjena naplativosti potraživanja prema stanju na dan 31. Obilježje ostalih rashoda imaju i odobreni naknadni popusti kupcima.Te pravne osobe su često toliko zadužene da su njihove obaveze veće od sredstava kojima raspolažu.konta prihoda i konta rashoda su međusobno zaključeni. 23.pravna osoba će u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu utvrditi poreznu osnovicu i iznos obaveza za porez na dobit za poslovnu godinu.12.penali i naknada štete. Ugrožena potraživanja su ona potraživanja kod kojih ne postoji izvjesnost u pogledu iznosa koji će biti naplaćen ili u pogledu roka naplate ili ni u pogledu iznosa ni u pogledu roa naplate (potraživanja koja pravna osoba ima prema kupcima nad kojima je poreknut stečajni postupak (sumnjiva potraživanja) i potraživanja radi čije naplate se vodi spor kod nadležnog suda). ili kao smanjenje grupe konta Ostali rashodi.Otpis ovih potraživanja se vrši direktnom metodom: konto Otpis nenaplativih potraživanja duguje. Ukoliko se naplati niži iznos od očekivanog. UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA Bruto finansijski rezultat (dobit ili gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se na kontu Razlika prihoda i rashoda. odnosno prijenos sumnjivog i spornog potraživanja sa konta Kupci na poseban konto Sumnjiva i sporna potraživanja b) otpis dijela sumnjivog i spornog potraživanja čija se naplata ne očekuje c) naplata sumnjivog i spornog potraživanja Ako je naplaćen iznos viši.5. Nakon toga. S konta Prihoda i s konta Rashoda na sumarni kontro Razlika prihoda i rashoda prenose se ukupni iznosi ostvarenih prihoda i ukupni iznosi ostvarenih rashoda. Kada je za poslovnu godinu iskazana dobit prije oporezivanja.4. čime se de facto vrši dodatno otpisivanje. 22.Nakon prijenosa. Na kraju godine.ako se otpis potraživanja i naplata događaju u istoj godini. potraživanja se mogu klasifikovati: a) Potraživanja dobro boniteta b) Ugrožena potraživanja c) Nenaplativna potraživanja Potraživanja dobrog boniteta .

Prema redoslijedu namjene pri raspodjeli netodobiti tekuće finansijske godine. 93 .odnosno udjele u dobiti i za ostatak za akumuliranu dobit. iznos razlike rashoda nad prihodima prenosi se sa sumarnog konta Gubitak na konto Gubitak finansijske godine. razlika gubitka iznad kapitala iskazuje se u aktivi na stavci Gubitak iznad visine kapitala. Gubitak finansijske godine prvo se pokriva iz akumulirane dobiti. Ako pravna osoba koja ima iskazan gubitak prije poreza utvrdi da ima poreznu obavezu.zatim iz ostalih rezervi.ostatak netobobiti se raspoređuje prvo za zakonske rezerve.predstavlja netodobit pravne osobe koja se prenosi na konto Dobit tekuće finansijske godine.zatim za statutarne i ostale rezerve u skladu sa statutom. statutarnih rezervi i nakon toga iz zakonskih rezervi. Nakon porkića gubitka iz protekle godine. To je iznos za koji je kapital uvećan iz finansijskog rezultata za poslovnu godinu. za iznos poreza se povećava gubitak finansijske godine. U bilansu iznos gubitka tekuće godine iskazuje se kao umanjujuća stavka kapitala. Ako je iznos gubitka veći od kapitala.za dividende. Ako je za poslovnu godinu iskazan gubitak prije poreza na dobit.iz dobiti se prvo pokriva akumulirani gubitak iz proteklih godina.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->