Poglavlje 1 – OKVIR RAČUNOVODSTVA 1.1 HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA U historiji je poznato da su 5000 godina p.n.e.

simbolima biljezene transakcije medju plemenima sumeranske civilizacije, u Mezopotamiji oko 3200 godina p.n.e vodile su se takve zabiljeske na glinenim plocama. Formalno racunovodstveno obrazovanje stjecali su pisari u Babilonu i Egiptu 3000 godina p.n.e. U Antickoj Grckoj 1400 godina p.n.e. bilo je uobicajeno da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo muciti, te se pretpostavljalo da su izvjestaji robova realniji od izvjestaja slobodnjaka. Rucunovodstvo je u Grckoj dobilo na znacaju. Na drzavnim zgradama bili su urezani zapisi o troskovima njihove gradnje. U ranom IV stoljecu u Bizantskom carstvu Konstantin je osnovao javnu upravnu skolu u kojoj se poducavalo racunovodstvo. Od posebnog znacaja za razvoj racunovodstva u srednjem stoljecu bilo je uvodjenje arapskih brojeva (Fibonacci, XII st.), kao i pronalazak stamparije o pokretnim slovima (Johannes Gutenberg). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni i privilegirani, bili su racunovodje srednjeg vijeka. Razvoj racunovodstva i racunovodstvene profesije temeljio se na prijenosu vjestine i tradicije u vodjenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za racunovodstvenu profesiju. U XV stoljecu ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godisnji bilans glavnom uredu u Firenci. U historiji racunovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Genovu i XIV stoljece talijanske racunovodje uzimaju kao mjesto i vrijeme nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.godine pronadjena najstarija glavna knjiga, gdje su trgovacke transakcije evidentirane po nacelu dvojnog knjigovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva objavio je Luca Pacioli 1494. godine. Najnovijim istrazivanjima utvrdjeno je da je prvo pisano naucno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao je Benko Kotrulic („O trgovini i savrsenom trgovcu“). Razvoj trzista zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za racunovodstvenu profesiju tek od kraja XIX stoljeca. Preduvjeti za razvoj racunovodstvene profesije bili su : - razvoj profesionalnih udruzenje/udruga i - uvodjenje racunovodstva na univerzitetu. Na New York University je 1900.godine otvorena skola za racunovodstvo, finansije i trgovinu i time je ucinjen najvazniji krak u univerzitetskoj edukaciji racunovodstvene profesije.Dvadeseto stoljece je stoljece punog razvoja racunovodstvene profesije, a krajem XX i pocetkom XXI stoljeca globalizacija svjetske ekonomije postavlja imperativ za ujednacenu osnovu financijskog izvjestavanja. Iako najveci dio zemalja ima razvijene nacionalne racunovodstvene standarde, za potrebe izvjestavanja sa medjunarodnim trzistima koriste se americkim racunovodstvenim standardima (US GAAP) ili medjunarodnim racunovodstvenim standardima. 2. DEFINISANJE I STRUKTURA RACUNOVODSTVA 2.1 Definisanje racunovodstva U racunovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najcesce se navode slijedeci aspekti: - racunovodstvo kao vjestin, tehnika ili umijece - racunovodstvo kao naucna disciplina - racunovodstvo kao usluzna funkcija pravne osobe/kompanije

- racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe/kompanije. Racnovodstvo kao vjestina, tehnika ili umijece je definicija koja pod racunovodstvom podrazumijeva vjestinu ili umijece evidentiranja poslovnih dogadjaja. Racunovodstvo kao naucna disciplina „Racunovodstvo kao teorija moze se definisati kao logicno zakljucivanje na temelju uspostavljanja nacela koja pruzaju okvir u kojem djeluje racunovodstvena praksa, ali i vodic za razvoj nove prakse i postupaka. Prema sistematizaciji disciplina dva su podrucja istrazivanja sa pripadjucim disciplinama u koje je ukljuceno racunovodstvo : 1) funkcionalno racunovodstvo (finansije, marketing, upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom) i 2) instrumentalno racunovodstvo (nauka o kompjuterima, menadzment, upravljacka ekonomika i kvantitativna analiza) Pozitivna obiljezja racunovodstva, odnosno racunovodstvene teorije obuhvataju sva postojeca znanja o racunovodstvenim pojmovima, kategorijama,nacelima, postupcima, metodama i instrumentima. Normativni dio racunovodstva znaci primjenu usvojenih racunovodstvenih nacela, postupaka, metoda i instrumenata radi postizanja odredjenih ciljeva., obuhvatajuci zakonske propise iz podrucja racunovodstva i usvojenih racunovodstvenih standarda. Racunovodstvena praksa nadopunjuje teoriju, a vrijedi i obratno. Racunovodstvo kao usluzna funkcija Racunovodstvo je jedna od usluznih funkcija koja „generira“ racunovodstvene informacije za njihove korisnike. Racunovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije, primarno financijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova koristenja u poslovnom odlucivanju. Informacije koje pruza racunovodstvo trebaju zadovoljiti slijedeca kvalitetna obiljezja: - vaznost - pouzdanost - uporedivost i - razumljivost. Racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe Racunovodstvo je informacioni sistem. Racunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljackog informacionog sistema. Takodjer predstavlja sistem sa svim elementima koji su medjusobno povezani (input, proces i output). Racunovodstvo kao informacioni sistem ima slijedece elemente : - vrednovanje, odnosno mjerenje u vrijednosnim pokazateljima te njihovo evidentiranje na racunima (input) - procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih izvjestaja - objavljivanje financijskih izvjestaja kojim racunovodstvo komunicira sa unutarnjim i vanjskim korisnicima financijskih izvjestaja i tako im pruza informacije potrebne za poslovno odlucivanje (output)

2.2 Struktura racunovodstva

2

Prema tradicionalnom konceptu racunovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i racunovodstvenim procedurama u smislu „sta je racunovodstvo“. Savremeni koncept racunovodstva sadrzaj racunovodstva podredjuje ciljevima korisnika racunovodstvenih informacija. Polazeci od ciljeva korisnika ustanovljena je i savremena funkcionalna struktura (sadrzaj) racunovodstva. Prema tom konceptu racunovodstvo obavlja nekoliko funkcija : 1) funkcija procesiranja podataka u buducnosti 2) funkcija procesiranja podataka u proslosti 3) funkcija nadziranja procesiranja podataka 4) funkcija analiziranja podataka. Racunovodstvena teorija kod nas je prihvatila strukturu racunovodstva ciji su sastavni dijelovi ovi : - Racunovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u buducnosti. Cilj racunovodstvenog planiranja je projiciranje i prezentovanje informacija koje se odnose na buduci financijski polozaj, uspjesnost i promjene financijskog polozaja pravne osobe. Rezultati racunovodstvenog planiranja su razliciti tipovi predracuna, planskih kalkulacija ili izvjestaja, planovi (proracuni) i sl. Racunovodstveno planiranje je karakteristicno po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom (dvanaest mjeseci), pa usaglasavamo fiskalnu godinu 01.01. – 31.12. tekuce godine. - Knjigovodstvo biljezi, po nacelu dvojnog knjigovodstva, sve nastale poslovne dogadjaje koji ispunjavaju uvjete da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Uvjeti su slijedeci : 1) poslovni dogadjaji trebaju nastati – historijski karakteri 2) trebaju biti dokumentovani na bazi vjerodostojnog dokumenta, odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijednosno iskazani, i 4) trebaju utjecati na promjenu racunovodstvenih kategorija. Poslovni dogadjaji koji ispunjavaju uvjete knjigovodstvenih dogadjaja knjizit ce se u poslovnim knjigama koje se dijele na osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomocne poslovne knjige (blagajna, knjiga inventara, te razne analiticke evidencije) Kao konacan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa je potpuni set financijskih izvjestaja (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjestaj o promjenama u kapitalu, izvjestaj o novcanim tokovima i biljeske uz financijske izvjestaje) Tehnika knjigovodstvene obrade podataka moze biti tradicionalna (zasnovana na jednostavnoj rucnoj obradi pomocu jednostavnih pomagala) i savremena (koristi se savremenom informatickom tehnologijom. - Racunovodstvena kontrola je onaj dio racunovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadrzanih u rezultatima racunovodstvenog planiranja i kjigovodstva. Racunovodstvena kontrola ima dva cilja : 1) zastita imovine od gubitka i kradja 2) osiguranje tacnosti racunovodstvenih podataka. - Racunovodstvena analiza povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obracunima,kalkulacijama,financijskim izvjestajima i sl). Cilj analize je utvrdjivanje odstupanja izmedju planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrdjivanje uzroka nastalih odstupanja. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva i ostalih rezultata menadzment moze poduzeti odgovarajuce mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.

3

zaposljavanje menadzera. Ovo takodjer ukljucuje i vracanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja. 2) Investicione aktivnosti – za pribavljeni inicijalni kapital kompanija kupuje zemljiste. prodaja robe ili usluga kupcima po cijenama koje ce osigurati adekvatan povrat njegovim vlasnicima“ Vlasnici inicijalnog kapitala (ulagaci) ulazu kapital. Kreditori su zainteresovani za potpuni set financijskih izvjestaja pomocu kojih ce utvrditi da li ce njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospijecu. mogucnost naplate poreza. radnika i placanje poreza drzavi. Dobavljaci i drugi povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omogucavaju provjeru da ce iznosi koji im se duguju biti na vrijeme placeni. kontrole i analize. Informacije trebaju biti vazne.. 4 . Ta potreba da se ostvari zadovoljavajuci profit jeste cilj koji se zove profitabilnost. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja pravne osobe. 3) Operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda kupcima. Uposlenike interesje pokazatelj o financijskom polozaju. poreske politike.Racunovodstveno informisanje ima zadatak da korisnicima informacija prezentira relevantne racunovodstvene informacije koje su rezultat procesa planiranja. Poslovne aktivnosti imaju tri elementa : 1) Financijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od kreditora radi otpocinjanja redovnog poslovanja. Relevantno je pripomenuti da kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju potpuni set financijskih izvjestaja za vanjske korisnike. knjigovodstva. kupiti ili prodati dionice pravne osobe. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganje. pouzdane. osnivaju kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na ulozeni kapital angazujuci se na poslovnim aktivnostima. Racunovodstvo informisanja je dio citavog sistema informisanja i predstavlja pruzanje racunovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima. Drzavne organe i agencije interesuju informacije o aktivnostima kompanije u cilju raspodjele resursa. Pored toga. Javnost. Vise su zainteresovani za kratkorocni opstanak kompanije. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspolozivih financijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja.1 Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost prane osobe ciji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. Donosioci odluka – korisnici racunovodstvenih informacija Menadzment ima najvecu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta financijskih izvjestaja kompanije. ekonomske politike. Pravna osoba moze doprinjeti razvoju lokalne privrede na vise nacina kao sto je zaposljavanje veceg broja ljudi ili pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevacima. nabavka i prodaja roba. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici dionica pravne osobe. odnosno uspjesnosti poslovanja i perspektivi kompanije. Ulagacima su potrebne racunovodstvene informacije koje ce pomoci da donesu odluku – drzati. prodaja usluga.2. 2. Oni su ti koji osiguravaju kapital uz rizik. zgrade i druge resurse kako bi otpocela redovno poslovanje. ne samo radi vlastite upotrebe vec i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na financijske izvjestaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni financijskog polozaja. uporedive i razumljive. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj a to je likvidnost. nivou placa i uvjeta rada.

glavno ograniceno partnerstvo (master limited partnership) .ograniceno partnerstvo (limited partnership) . Dionicko drustvo sklapa ugovore i placa porez na ostvarenu dobit. Najcesce su vlastite pravne osobe koncentrisane u trgovini i usluznom sektoru. To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije pravne osobe. Partnersto (ortakluk) Partnerstvo je oblik organizacije koji nastaje udruzivanjem dvaju ili vise fizickih osoba koje posluju kao suvlasnici.OBLICI ORGANIZACIJE PRAVNE OSOBE 3. koja se definisu kao drustva u koje jedna ili vise pravnih ili fizickih osoba ulazu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu.zajednicki poduhvati (joint ventures) Opci tip je onaj u kojem svaki od partnera odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze pravne osobe.3.nema lične odgovornosti dionicara 5 .opci tip (general partnership) .3. Glavno ograniceno partnerstvo trguje sa udjelima na financijskom trzistu. Vlasnik rasporedjuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvrsenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. Zajednicki poduhvat su ugovorne organizacije koje ukljucuju dvije ili vise fizickih i pravnih osoba s ciljem sudjelovanja u zajednickoj dobiti na bazi ucinjenih troskova ili po nekom drugom kriteriju. Postoje slijedeci oblici partnerstva : .Inokosne pravne osobe Oblik organizacije koji je u vlasnistvu jedne osobe cesto se u literaturi naziva inokosna ili vlastita pravna osoba. Vlasnik kao menadzer donosi odluke bez konsultacije sa drugima.o). Nijedan osnivac ne moze prilikom osnivanja drustva preuzeti vise osnovnih uloga.o. U BiH su razvijena jos i drustva sa ogranicenom odgovornoscu (d. Korporacija ili kompanije (dionicko drustvo) Korporacija ili kompanija je pravna osoba koja odvojeno egzistira od svojih vlasnika – dionicara. te jednog ili vise ogranicenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplacenih udjela. Dionicko drustvo ima pravni status na sudu. 3.Prednosti dionicki drustava Prednosti mogu biti slijedeće : .2.1. Vlastita pravna osoba za obaveze odgovara cijelom svojom imovinom. 3. 3.3. Zarade partnera se oporezuju samo jednom. Ograniceno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili vise opcih partnera.1. sto znaci da moze tuziti i biti tuzeno. Funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva.

a ne prema licnoj (privatnoj) imovini dionicara.lakse se akumulira kapital . troskovno i upravljacko racunovodstvo. te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dionicara. Vlasnistvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnistva osigurava kontinuitet poslovanja dionickog drustva.. Poslovanje dionickih drustava zakonski je uredjenije nego drugi tipovi pravnih osoba. Cvrsca zakonska regulativa utjece na povecanje administracije.laksi je prijenos vlasnistva . vlasnici obveznica i sl. odnosno racunovodstvo preduzeca.potreba za vecom zakonskom regulativom i .2. Krajem XX stoljeca dogadjaju se dvije znacajne ciljne promjene koje utjecu na promjene racunovodstva preduzeca. Lakoca akumuliranja kapitala ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva dionica. medjutim. U dionickim drustvima biraju se upravni odbori ili uprave koje vode poslovanje drustva. ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionickog drustva.odvojeno vlasnistvo od kontrole.KLASIFIKACIJA RACUNOVODSTVA U racunovodstvenoj teoriji vrsi se podjela racunovodstva sa stanovista obuhvatnosti na: a) mikroracunovodstvo b) makroracunovodstvo Mikroracunovodstvo je poslovno racunovodstvo. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadzment koji biraju na godisnjim dionickim skupstinama. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadzment koji ima drugacije ciljeve od vlasnika cija se kontrolna funkcija cesto svodi na glasanje u dionickoj skupstini.3.kontinuitet (trajnost) poslovanja . Ova praksa oporezivanja ponekad se zove i dvostruko oporezivanje. 4. 6 . Menadzment dionickih drustava odvojen je od vlasnika i u upravljackoj teoriji preduzeca naglasava se kao druga vazna ciljna grupa. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeca dionicarima predstavljaju rizik investiranja. Najprije se oporezuje dobit dionickog drustva a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele netodobiti koji pripada dionicarima.Nedostaci dionickog drustva Posebno istaknuti problemi su : . Emisijom i prodajom dionica dionicko drustvo dopusta malim ili velikim dionicarima da stvaraju kapital. Dionicari su vlasnici dionickog drustva.) imaju potrazivanja prema imovini dionickog drustva. dobavljaci.postoji profesionalni menadzment Kreditori dionickih drustava (banke. S obzirom na ta dva osnovna cilja racunovodstvo preduzeca se moze podijeliti na tri specificna dijela : financijsko.problem dvostrukog oporezivanja . Odvojenost vlasnicke funkcije od operativno-kontrolne funkcije znacajna je slabost dionickih drustava upravo zbog prirodnog konflikta izmedju dionicara i menadzmenta. U kontinuitetu poslovanja dionicka drustva u odnosu prema ostalim tipovima pravnih osoba imaju relativno bolju stabilnost. Promjena vlasnika dionice dogadja se na organiziranom financijskom trzistu – berzi. Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije a druga je razvoj informaticke tehnologije. Dionice mogu bez poteskoca na financijskom trzistu mjenjati vlasnika. 3.

Veza izmedju inputa (direktni materijal) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uocljiva u proizvodnim odjelima. istinit i korektan u svrhu zastite resursa i kompanije od rasipanja. 2. Od pocetka XX stoljeca spominje se u racunovodstvenoj teoriji i racunovodstvo u inflatornim uvjetima (tzv. Financijsko racunovodstvo pruza historijske podatke koji su vazni i za vanjske i za unutarnje korisnike. Najvaznije podrucje ovog racunovodstva jesu troskovi. troskova i sl.) Upravljacka kontrola pretpostavlja identifikovanje podrucja odgovornosti koja ce omoguciti njenu efikasnost. kao sto je menadzment. Primjer (38 str). Sasvim sigurno da menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspetka cost-benefit analize. dotle se outputi u nekim podrucjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti/prihoda. klasifikuju i sumiraju podaci na osnovu kojih se stavlja potpuni set financijskih izvjestaja. Svako podrucje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz cijeg odnosa se izvlace zakljucci o njegovoj uspjesnosti. Najvaznije aktivnosti su planiranje i kontrola. U kontroli se sastavljaju posebni izvjestaji ( npr. metode i sistemi obracuna troskova itd. povjerioci i dr. Financijsko racunovodstvo je onaj dio racunovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima. mjestima i nosiocima. prodaje. evidencijom i placanjem poreske obaveze. na svim nivoima odlucivanja i odgovornosti pravne osobe. 3. U analizi uzroka odstupanja menadzment je dosao eventualno do zakljucka da je nabavljeni materijal lose kvalitete ili je moglo doci do razlike u utrosku direktnog materijala zbog kvara na masini ili zastarjelosti iste ili neadekvatne kontrole i slicno. planiranje troskova proizvodnje. odnosno u inputima i outputima u okviru funkcije proizvodnje. sto je bitno menadzmentu za donosenje poslovnih odluka. pa je doslo do nepovoljnog odstupanja kolocinskog utroska direktnog materijala. uprave. U planiranju se definisu ciljevi pravne osobe i dijelovi upravljackog racunovodstva. neadekvatne upotrebe i otudjenja. kao sto su vlasnici. U praksi se pojavljuju jos dva ogranka racunovodstva i to : 4. Fiskalno racunovodstvo je racunovodstvo koje treba da se bavi proucavanjem i primjenom poreskog sistema. Racunovodstvo troskova sadrzi sve dijelove upravljackog i jedan dio financijskog racunovodstva. Racunovodstvo troskova obuhvata aktivnosti planiranja i kontrole troskova.1. glavna knjiga. Rezultat planiranja su planovi i proracuni. Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da potpuni set financijskih izvjestaja bude realan. i to : pracenje troskova po prirodnim vrstama. Kontrola je aktivnost utvrdjivanja odstupanja izmedju ciljeva i ostvarenih rezultata. Sadrzi historijske informacije o troskovima ali i informacije o tome kakvi su troskovi trebali biti. Upravljacko racunovodstvo pruza informacije primarno unutarnjim korisnicima. u kontroli jednodnevnog utroska direktnog materijala menadzment procjenjuje da je doslo do povecanog utroska direktnog materijala u proizvodnom odjelu. U njima se evidentisu. 5. Dok se inputi u svim podrucjima izrazavaju u troskovima. Inflatorno racunovodstvo) a predstavlja poseban informacioni racunovodstveni sistem pracenja promjena u preduzecu i prilagodjavanja zvanicnim stopama rasta cijena (inflaciji i nivelaciji) prema trzisnim 7 . U financijskom racunovodstvu vode se poslovne knjige kao sto su dnevnik. Izvjestaj o izvrsenju prihoda. kao i adekvatno provodjenje poslovne politike kompanije na svim poslovnim nivoima. Financijski izvjestaji objavljuju se i salju vanjskim korisnicima. analiticke evidencije i druge pomocne knjige.

uvjetima nabavke i prodaje. Prilagodjavanje racunovodstvenih informacija uvjetima inflacije prvenstveno se vrsi u cilju realnog iskazivanja financijskog polozaja.

5.SISTEMI KNJIGOVODSTVA Razlikuju se slijedeci osnovni sistemi knjigovodstva : a) prosti knjigovodstveni sistem b) kameralni knjigovodstveni sistem c) konstantni knjigovodstveni sistem d) dvojni knjigovodstveni sistem

a.

PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Osnovna karakteristika je izolovano evidentiranje promjena pojedinih imovinskih dijelova. Promjene pojedinih dijelova stanja sredstava ili promjene stanja obaveza, prikazuju se u posebnim knjigama koje nisu medjusobno povezane. Evidentiraju se samo obaveze za pribavljeni imovinski dio a vlastiti kapital ulozen u trgovacku radnju ne evidentira. Ne prikazuje prihode i rashode koji su povecali ili smanjili vlastiti kapital. Naprimjer, naplata potrazivanja za najamninu poslovnih prostorija u gotovini knjizi se samo kao povecanje gotovine u knjizi blagajne, dok se ostvareni prihod ne evidentira. Knjige prostog knjigovodstva koje se redovno vode su : - knjiga blagajne, u koju se unose uplate i isplate gotovine - knjiga duznika i povjerilaca, u koju se unose potrazivanja i obaveze - knjiga inventara. 1. Knjiga blagajne prikazuje stanje i promjene stanja gotovine u blagajni. Pocetno stanje prikazuje se na lijevoj strani, sve uplate gotovine evidentiraju se na lijevoj strani a isplate gotovine na desnoj strani. Duznicko-povjerilacki odnosi s kupcima i dobavljacima evidentiraju se tako sto se za svakog kupca ili dobavljaca otvara posebna strana u knjizi duznika i povjerilaca. Svaka strana je podijeljena okomito na lijevu i desnu stranu. Primjer (38 str), stanje potrazivanja od kupca utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje koje je evidentirano na lijevoj strani dodaju sva povecanja dugovanja kupca koja se evidentiraju na lijevoj strani i oduzmu sve naplate potrazivanja koja se evidentiraju na desnoj. Stanje obaveza od dobavljaca se utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje obaveza koje se evidentira na desnoj strani i oduzmu se isplate obaveza koje se evidentiraju na lijevoj strani. 2. Oblik evidencije ovih knjiga bio je slijedeci ; Obracun rezultata poslovanja u sistemu prostog knjigovodstva ne moze se utvrditi direktno na osnovu knjizenja jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima, vec se financijski rezultat utvrdjuje uz pomoc inventarisanja, odnosno na osnovu knjige inventara koja se sastavlja nakon zavrsenog popisa imovine trgovacke radnje. Inventarisanjem se vrsi popis cjelokupne imovine jedne trgovacke radnje na odredjeni dan. To se u pravilu vrsi na kraju poslovne godine (31.12). Zatim se popisuju obaveze trgovacke radnje prema povjeriocima, a utvrdjivanje potrazivanja i obaveza se vrsi na osnovu evidencije knjige duznika i povjerilaca koja se vodi u trgovackoj radnji. Na osnovu inventarisanja sastavlja se knjiga inventara trgovacke radnje. U knjigu inventara unose se slijedeci podaci : naziv trgovacke radnje i datum pod kojim se sastavlja inventar, redni broj, opis i iznos.U koloni za opis iskazuje

8

se prvo aktiva, tj. sredstva radnje. Zatim se iskazuje pasiva, tj. obaveze radnje. Na kraju se sastavlja rekapitulacija u kojoj se iskazuje ukupna aktiva, ukupna pasiva, i vlastita sredstva radnje, koja predstavljaju pozitivnu razliku izmedju ukupnih sredstava kojima radnja raspolaze i ukupnih obaveza. Uporedjivanjem vrijednosti vlastitih sredstava na kraju razdoblja 31.12 sa vrijednosti vlastitih sredstava na pocetku razdoblja 1.1 izracunava se financijski rezultat tog razdoblja. Opca formula za izracunavanje financijskog rezultata u prostom knjigovodstvu : Fr = S2 – S1 Gdje je znacenje simbola : S1 – vlastita sredstva na pocetku razdoblja S2 – vlastita sredstva na kraju razdoblja Fr – financijski rezultat Ako je : Fr (+) tada je S2 > S1 , dobit Fr (-) tada je S2 < S1 , gubitak Fr (0) tada je S2 = S1 , neutralan U prostom knjigovodstvu neophodno je izdvojiti sve dodatne uplate Up od strane vlasnika radnje ili sve isplate Ip iz trgovacke radnje. Financijski rezultat u prostom knjigovodstvu u situaciji kada imamo dodatne uplate ili isplate racunamo po slijedecoj formuli : Fr = S2´ – S1´ pa ako je : Fr (+) tada je S2´ > S1´ , dobit Fr (-) tada je S2´ < S1´ , gubitak Fr (0) tada je S2´ = S1´ , neutralan

b.

KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Ovaj sistem se temeljio na osnovu prostog knjigovodstva. Primjenjivao se u javnopravnim ustanovama u kojima se poslovanje odvijalo prema budzetu pa je nazvan budzetskim knjigovodstvom. U kameralnom knjigovodstvu vodi se glavna knjiga evidencije : a) kontrolnik rashoda b) kontrolnik prihoda. Sastavlja se i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Uz ove, vode se i knjige blagajne, ziroracuna, duznika, povjerilaca, knjiga materijala. Danas se ovaj sistem ne upotrebljava.

c.

KONSTANTNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Zasniva se na nacelima dvojnog knjigovodstva. Predstavlja prijelaz iz sistema knjizenja po nacelima prostog knjigovodstva u sistem knjizenja po nacelima dvojnog knjigovodstva. Vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osiguralo poredjenje ostvarenih sa planiranim rashodima i prihodima, racuni u glavnoj knjizi svrstani su u tri grupe : - planirani ili upravni ili nadredjeni racuni - ostvareni racuni - racun blagajne.

d.

DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

9

Da bi se poslovni dogadjaji mogli sistematizovano evidentirati, potrebno je uvazavati odredjena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene evidencije su sadrzana u tzv.dvojnom knjigovodstvu. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je u tome sto predstavlja cjelovitu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Svakak poslovna promjenaima dvostrani utjecaj na racunovodstvenu evidenciju, iako to odmah nije vidljivo nekom ko upravo zapocinje uciti racunovodstvo. Osnovne karakteristike dvojnog knjigovodstvenog sistema : 1) svaka nastala poslovna promjena evidentira se dvostrano tj. na dva racuna : na lijevoj strani jednog racuna i na desnoj strani drugog racuna. 2) Kontrola evidentiranja koja proizilazi iz dvostranog evidentiranja u dvojnom knjigovodstvu tj. zbir lijeve strane sih racuna mora da se slaze sa zbirom desne strane svih racuna 3) Sveobuhvatna evidencija 4) Permanentna i sistematicna evidencija. Za potrebe edukacije uglavnom se koriste tzv. „T“ racuni. „T“ racun je dvostrani racun, odnosno to je izdvojeni racun prvog racuna. Sadrzi najautenticnije dijelove prvog racuna, tj. kolone „dugovanja“ i „potrazivanja“. Duguje, debit – konto se zaduzuje. Potrazuje, kredit – konto se odobrava. Primjer (44 str). Dolazak materijala u nase preduzece evidentiramo na lijevoj ili „dugovnoj“ strani, a odlazak materijala od nasih dobavljaca na desnoj ili „potraznoj“ strani. Pri tome treba napomenuti da odlazak materijala od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obaveze prema dobavljacu, sto evidentiramo na potraznoj strani racuna. Obaveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenja ce ici u suprotnom smjeru ( potrazuje racun – ziroracun, a duguje – racun dobavljaca) Osnovno pravilo dvojnog knjigovodstva : DUGUJE = POTRAZUJE odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA odnosno AKTIVA = PASIVA Pravilnim evidentiranjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane racuna, sto dalje upucuje na ispravnost evidentiranih podataka. Postoje pravila evidentiranja na racunima prihoda i rashoda, pri cemu je osnovno pravilo „prihodi uvijek potrazuju“, a „rashodi uvijek duguju“. Vode se slijedece poslovne knjige : a) knjiga dnevnika b) glavna knjiga c) pomocne knjige evidencije Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se hronoloskim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadjaji, tj. onim redom kako su i nastajali. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u kojoj se sistematski i hronoloski upisuju poslovni dogadjaji na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomocne knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnoj knjizi.

10

Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obecanje da ce se novac platiti. Resursi su. Suma koju kompaniji duguju kupci jeste sredstvo. osim u slucaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trosku. Novac je sredstvo. a otvaraju se na osnovu pocetnog bilansa (bilans stanja).Poslovne knjige se zakljucuju po isteku poslovne godine i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjestaji. a ciji se trosak u momentu stjecanja moze pouzdano i objektivno izmjeriti. Tri kljucna odredjenja u ovoj definiciji : 1) sredstvo mora biti resurs 2) resurs mora biti pod kontrolom pravne osobe 3) trosak ili fer vrijednost u trenutku stjecanja moze se pouzdano i objektivno izmjeriti. Resurs je sredstvo ako pravnoj osobi pruza buducu korist. Proizvodi koje je kompanija proizvela jesu sredstvo jer se ocekuje njihova prodaja. prema tome. bilo stavke koje ce konacno za posljedicu imati priliv novca. sredstva – bilo novac. zato sto nece stvoriti novac iako su u vlasnistvu kompanije. obaveze i kapital. Stalna (netekuca) sredstva imaju vijek upotrebe duzi od jedne godine. on je sredstvo. Kratkorocna (tekuca) sredstva imaju vijek upotrebe kraci od jedne godine. Medjutim. Vode se po principu dvojnog knjigovodstva.ELEMENTI FINANCIJSKOG POLOZAJA Elementi koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe jesu : sredstva. Dragocjena reputacija nije sredstvo ako nastaje postepeno. Oprema i drugi proizvodni uredjaji koje kompanija posjeduje takodjer su sredstvo. Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se izmirenje ocekuje da ce dovesti do odliva resursa koji sadrzi ekonomske koristi. Sredstva se obicno svrstavaju u kategorije : Stalna (netekuca) i Kratkorocna (tekuca). Posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uvjet da neka stavka postane sredstvo. Primjer (49 str). jer se njime mogu kupiti drugi resursi. Kontrola je racunovodstveni koncept koji je slican ali nije istovjetan pravom konceptu vlasnistva. jer se njenom naplatom dobiva novac. osteceni proizvodi ili trgovacka roba koja se zbog ostecenja ili zastarjelosti ne moze prodati nisu sredstva. Poglavlje 2 – PREDMET RACUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA 6. Obaveze se klasifikuju na netekuce (dugorocne) – dospijevaju za razdoblje duze od jedne godine i kratkorocne (tekuce) – dospijevaju za razdoblje krace od jedne godine. 11 . jer se ocekuje da se upotrijebiti za proizvodnju novih proizvoda. Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat proslih dogadjaja i od kojeg se ocekuje priliv buducih ekonomskih koristi u pravnu osobu. iskazani u bilansu stanja. Resursi pruzaju buduce koristi s obzirom na bilo koji od slijedeca tri uvjeta : 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koje se ocekuje da ce se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se ocekuje da ce se upotrebljavati u buducim aktivnostima koje ce pravnoj osobi stvarati novcani priliv.

Stalna nematerijalna sredstva . Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekuca.1. Ako se prezentovanje ne vrsi prema vijeku upotrebe. sredstva i obaveze treba prezentovati detaljnije u cilju ocjene likvidnosti.1. licence i zastitni znakovi .Prezentiranje financijskih izvjestaja.1. Stalno nematerijalno sredstvo se treba identifikovati da bi se jasno razlikovalo od goodwilla.Koncesije i ostala prava .Izdaci za razvoj .Patenti.ako se ocekuje da ce se realizovati untar dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa .ako se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu.Racunarski programi (softveri) . obaveza i potencijalnih obaveza stecene pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva treba amortizovati uz najbolju procjenu njihovog korisnog vijeka upotrebe.Stalna nematerijalna sredstva u pripremi . tada tekuca sredstva cine slijedece pozicije: .1.1.1. osim ako je ogranicena njegova razmjena ili koristenje za podmirenje obaveza za najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.1. tj. odnosno dospjelosti ili rocnosti na obaveze.odvojeno prezentovati netekuca i tekuca sredstva i obaveze – kriterij vijeka upotrebe i rocnosti .ako se ocekuje da se ce se realizovati ili se drzi radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe .2. stalna.Stalna materijalna sredstva zemljiste gradjevinske objekte 12 .ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva.ako se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . Goodwill stecen u poslovnom spajanju se ne amortizuje. .SREDSTVA 6. pravne osobe prilikom prezentovanja bilansa imaju izbor izmedju alternativa : . neophodno je da preduzece kontrolise resurse iz kjih ce buduce ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u preduece.Goodwill se inicijalno vrednuje kao pozitivna razlika troska stjecanja i stjecateljevog udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava. Osnivacki izdaci se ne mogu priznati kao imovinska stavka u bilansu.Stalna sredstva 6. Da bi se neko sredstvo priznalo kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu.Ostala nematerijalna stalna sredstva Stalna nematerijalna sredstva su nefinancijska sredstva koja su bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. 6.Avansi za stalna nematerijalna sredstva .1. 6.

Bioloska aktiva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima .1.Stalna sredstva kao sredstva namijenjena za prodaju (MSRI) Pravna osoba ce klasifikovati stalna sredstva kao sredstvo namjenjeno prodaji ako se njihov knjigovodstveni iznos uglavnom nadoknadjuje putem transakcije prodaje. a ne kontinuiranom upotrebom. Rok povrata ulaganja ocekuje se u roku duzem od godinu dana. .razdoblje u koje se ocekuje da ce preduzece koristiti sredstvo .1.1.materijalna sredstva 13 . 6. a koja su klasifikovana.dugorocna potrazivanja .1. .Nekretnine. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovina) ostala stalna materijalna sredstva ulaganje u nekretnine Stalna materijalna sredstva prema MSFI i MRS-u treba razvrstati : .Zemljiste i sume su specificna vrsta stalnih materijalnih sredstava. 6. pogonski i kancelarijski namjestaj i transportna sredstva nekretnine.Stalna materijalna sredstva koja se drze za prodaju i prekinuto poslovanje .Ulaganje u nekretnine radi davanja u najam u skladu na odredbama . Korisni vijek upotrebe je : .- postrojenja i opremu (masine) alate.4. postrojenja i oprema) .nematerijalna sredstva .Amortizacija je sistemski raspored iznosa koji se amortizira tokom njegovog vijega upotrebe. MRS 1 izdvaja se : . postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. postrojenja i oprema koju je preduzece nabavilo pomocu financijskog najma (lizing) . U tacki MRS 1.Dugoročna finansijska sredstva (MRS) Predstavljaju ulaganja sa ciljem ostvarenja buduce ekonomske koristi koja se najcesce pojavljuje u obliku dobiti ili kamata. dugorocna financijska sredstva su : a) ulaganja obracunata metodom udjela b) financijska sredstva Dugorocna financijska sredstva su : .dugorocna razgranicenja Kao posebna stavka u tackama 6 i 68A.Iznos koji se amortizuje na trosak nabavke sredstava ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti.Stalna materijalna sredstva u potpunom vlasnistvu preduzeca (nekretnine. U netekuca sredstva namjenjena prodaji pripadaju slijedece vrste stalnih sredstava : .3.dugorocna financijska ulaganja i zajmovi .ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se drze radi prodaje i iznos sredstava koja su ukljucena u skupinu za otudjenje.broj proizvoda ili slicnih jedinica za koje se ocekuje da ce ih preduzece ostvariti od tog sredstva.

Stalna sredstva koja su klasifikovana za prodaju treba odvojeno objaviti u bilansu stanja.2.2.Tekuća sredstva 6.kratkorocne financijske obaveze . 6.2. a sredstva se naknadno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje. kratkorocni finansijski plasmani i aktivna vremenska raszgranicenja obukvacaju: novac i novcane ekvivalente potrazivanja od prodaje druga potrazivanja kratkorocne financijske plasmane aktivna vremenska razgranicenja potrazivanja za porez na dodatnu vrijednost – ulazni porez. Stalna sredstva klasifikovana za prodaju mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.1.pasivna vremenska razgranicenja ..1.kratkorocna potrazivanja. vlastiti poluproizvodi i dijelovi namjenjeni proizvodnji i otpadci koji su namjenjeni daljnjoj proizvodnji.1.Tekuce obaveze Tekuce obaveze su : .obaveze za porez na dodatnu vrijednost – PDV .2. Nakon sto se stalna sredstva klasifikuju za prodaju.Novac. a rezultate prestanka poslovanja treba odvojeno objaviti u bilansu uspjeha.1.OBAVEZE 6.2.Netekuce obaveze 14 .2. 6.2. Glavne vrste sredstava i obaveza trebaju biti odvojeno objavljene. Proizvodi : stvari koje su sa aspekta pravne osobe namijenjeni prodaji Roba : stvari koje je ravna osoba nabavila i namjenila prodaji - Tekuca materijalna sredstva mogu biti : a) na zalihi (stvari iz tekcih sredstava na zalihi) b) u pripremi ( materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju) c) u upotrebi ( stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi) d) na putu ( stvari kupljene od dobavljaca koje jos nisu prispjele pravnoj osobi) 6.1.obaveze prema dobavljacima i druge obaveze .Tekuca materijalna sredstva Sirovine i materijal Proizvodnja : nedovrsena proizvodnja na proizvodnim mjestima.2.financijska dugorocna sredstva.kratkorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otudjenje 6. obracun amortizacije se prekida.

Upisani osnovni kapital . Prihodi obuhvataju prihode od redovne aktivnosti pravne osobe i dobitke.Dionicku premiju .Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza sto dovodi do smanjenja kapitala.dugorocne financijske obaveze . Elemnte mjerenja financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja pravne osobe mozemo prikazati preko jednacine : 15 .Ostale rezerve . .Gubitak je negativna razlika izmedju zbira prihoda i zbiga rashoda pravne osobe u obracunskom periodu i pokriva se u skladu sa zakonom. sto dovodi do povecanja kapitala.ELEMENTI USPJESNOG POSLOVANJA Elementi bilansa uspjeha : .Netekuce obaveze su : . 6. .dugorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima naijenjenim za prodaju ili otudjenje Temeljno je obiljezje obaveze njeno postojanje u sadasnjem razdoblju.dugorocna razgranicenja i rezervisanja . .Akumulirani gubitak . Racunovodstvena dobit je dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda. Dividende su prihodi od ulaganja u dionice. Pozitina razlika izmedju zbira prihoda i zbira rashoda pravne osobe u obracunskom periodu jeste dobit.Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza. Uobicajeno je da se isplacuju dionicarima u gotovini na temelju profitabilnog poslovanja.KAPITAL Pod kapitalom podrazumijevamo : .Dobit (profit) se koristi kao mjerilo uspjesnosti ili kao osnovica za druga mjerenja.Vlastite dionice koje drzi pravna osoba Elemente koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe mozemo zapisati u obliku jednacine : Sredstva = obaveze + osnovni kapital + zadrzana zarada 7.3.Dobit ili gubitak tekuce godine . Rashodi obuhvataju rashode koji proisticu iz redovne aktivnosti pravne osobe i gubitke.Revalorizacione i prenesene rezerve .Akumuliranu dobit . Obaveza nastaje kako je sredstvo isporuceno ili kada pravna osoba zakljuci neopoziv sporazum o pribavljanju sredstava.

U kontekstu tih informacija najznacajnije mjesto pripada financijskim izvjestajima. Najvise paznje se posvecuje racunovodstvenim pretpostavkama i racunovodstvenim nacelima.opceprihvacenih nacela . Najpoznatiji i najpriznatiji je sistem americkih racunovodstvenih nacela koja su stekla status opceprihvacenih racunovodstvenih nacela (generally accepted acounting principles – gaap) i sastoje se od : .Sredstva = obaveze+ osnovni kapital + zadrzana zarada – dividende+ prihodi .nacelo potpunosti . U kontekstu osiguranja zadovoljavajuceg nivoa kvalitete financijskog izvjestavanja. U opceprihvacene racunovodstvene koncepte ubrajaju se : .nacelo troska nabavke .nacelo materijalnosti ili znacajnosti . pouzdane.opceprihvacenih koncepata . odnosno teorijske uvjete za interpretiranje financijskih izvjestaja.nacelo opreznosti Opceprihvaceni postupci su razlicite metode obrade podataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja.koncept stalnosti .RACUNOVODSTVENA NACELA FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG Racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima utvrdjuju se osnovne karakteristike i koncepcije racunovodstva koje trebaju biti ugradjene u racunovodstvene metode i postupke.nacelo realizacije . Informacije koje pruzaju financijski izvjestaji trebaju biti : vazne.1.nacelo dosljednosti . kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet izlaznih informacija iz racunovodstvenog procesa. znacajnu paznju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja financijskog izvjestaja. 8. biljezenju i izvjestavanju o poslovnim aktivnostima.nacelo suceljavanja prihoda i rashoda . dok opceprihvacena nacela pomazu u vrednovanju.OPCEPRIHVACENI KONCEPTI 16 .koncept pravne osobe .koncept obracunskog razdoblja Opceprihvacena racunovodstvena nacela obuhvataju slijedece : .rashodi Poglavlje 3 – RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA 8.koncept stabilne valute . usporedive i razumljive.opceprihvacenih postupaka Opceprihvaceni koncepti predstavljaju odredjene pretpostavke.nacelo objektivnosti .

Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom pravne osobe.da je dobro stvarno isporuceno kupcu . Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna moc novcane jedinice tokom vremena ne mijenja.Koncept pravne osobe. Za interne korisnike je potrebno izvjestavanje u kracim vremenskim intervalima (mjesec. 8. prihodi. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja. odnosno revalorizaciju izvjestajnih pozicija kojom se one svode na realne novcane vrijednosti. bez obzira sto ce naplata uslijediti naknadno. Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu. Za eksterne korisnike financijskih izvjestaja obracunsko razdoblje je jedna godina. Prema tome. troskovi i rashodi primjenjuju se na pravnu osobu. Nacelo konzistentnosti ili dosljednosti 17 . fer vrijednosti koja se temelji na stvarnim troskovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. Nacelo objektivnosti. Ako dodje do promjene vrijednosti novcane jedinice. Uz nacelo priznavanja prihoda uobicajeno je vezano i nacelo suceljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrdjivanje rezultata poslovanja. te nezavisno od drugih pravnih osoba. Uz ovo nacelo usko je vezano nacelo potpunosti koje zahtijeva da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informacije neophodne za ocjenu preduzeca. Uvazavajuci koncept stabilne valute neophodno je vrsiti prilagodjavanje. stjecanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog dogadjaja i priznavanje prihoda. Koncept obracunskog razdoblja. Nacelo realizacije. dekada) kako bi se osigurale relevantne. trajnosti poslovanja Racunovodja pretpostavlja tokom sastavljanja financijskih izvjestaja za bilo koju pravnu osobu. Kod prodaje za gotovinu prihod ce se knjiziti na temelju naplacene gotovine. da ce pravna osoba nastaviti poslovanje u predvidivoj buducnosti. Nacelo materijalnosti ili znacajnosti Pod ovim nacelom podrazumijeva se relativna vaznost podataka. Pri priznavanju prihoda treba uvazavati slijedece.da ne postoji neizvjesnost naplate Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su placeni.OPCEPRIHVACENA RACUNOVODSTVENA NACELA Nacelo nabave vrijednosti zhtijeva da se poslovni dogadjaji inicijalno vrednuju po trosku nabavke. Pravna osoba prilikom izvjestavanja o financijskom polozaju i uspjesnosti poslovanja u financijske izvjestaje ukljucuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo te pravne osobe. Dosta paznje posvecuje se tzv. Prihod ce se proknjiziti na temelj ispostavljenog racuna kupcima. odnosno nabavnoj vrijednosti. Osnovica za utvrdjivanje nabavne vrijednosti je stvarni novcani izdatak koji je nastao ili ce nastati zbog obaveze placanja pri nabavi nekog sredstva. Financijski izvjestaji sastavljaju se za odredjeno razdoblje. pozicije financijskih izvjestaja iskazane prema historijskim vrijednostima bit ce precijenjene ili podcijenjene.da se prodaja moze vrijednosno mjeriti . i to : . Koncept stalnosti poslovanja tj.2.da su vlasnistvo i rizik presli na kupca . tj. zahtjeva se periodično izvjestavanje u odredjenom obracunskom razdoblju. Za priznavanje prihoda vrijedi nacelo dogadjaja a ne nacelo blagajne. a ne na vlasnike. nezavisno od licnih transakcija vlasnika ili njihove licne imovine.

Zahtijeva da se doslijedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju financijskih izvjestaja. racunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentovanje financijskih izvjestaja. Zakonom o racunovodstvu i reviziji propisana je obaveza svih pravnih osoba da pri sastavljanju i prezentovanju financijskih izvjestaja primjenjuju racunovodstvene standarde koji obuhvataju : 1. Dosljedna primjena racunovodstvenih politika je preduvjet istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja financijskih izvjestaja. postrojenja i oprema Lizing Prihodi Primanja zaposlenih Ulaganja u pridruzena drustva Zarada po dionici Umanjenje sredstava Nematerijalna sredstva Poljoprivreda Racunovodstvena nacela 18 . racunovodja treba odluciti prije za nizu vrijednost nego za visu vrijednost. prateca uputstva. objasnjenja i smjernice koje donosi Odbor za medjunarodne racunovodstvene standarde (ISAB) Ciljevi ISAB-a : a) razvijati u javnom interesu jedan skup visokokvalitetnih. Standardi koje izdaje i usvaja ISAB navode se u slijedece dvije grupe : . Nacelo opreznosti Tamo gdje su podaci nejasni i proturjecni.grupa Medjunarodni racunovodstveni standardi (od MRS 1 do MRS 41) Do sada su doneseni MSFI.nova grupa Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (od MSFI 1 do MSFI 5) .MEDJUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA (MSFI) KOJI UKLJUCUJU MEDJUNARODNE RACUNOVODSTVENE STANDARDE (MRS) U 2004. godini pocinju se razvijati Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (MSFI). i to : MSFI 1 Prva primjena Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja MSFI 2 Isplata s temelja dionica MSFI 3 Poslovne kombinacije MSFI 4 Ugovori o osiguranju MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja U MSFI su MRS 2 MRS 7 MRS 12 MRS 16 MRS 17 MRS 18 MRS 19 MRS 28 MRS 33 MRS 36 MRS 38 MRS 41 ukljuceni slijedeci revidirani Medjunarodni racunovodstveni standardi : Zalihe Izvjestaj o novcanim tokovima Porez na dobit Nekretnine. Medjunarodne racunovodstvene standarde (MRS) i Medjunarodne standarde financijskog izvjestavanja (MSFI) 2. razumljivih i globalno nametljivih racunovodstvenih standarda koji ce se koristiti u prezentovanju financijskih izvjestaja diljem svijeta b) objektivno raditi na poboljsavanju i ujednacavanju regulative. 9.

bit vaznija od forme – prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnoscu. Cinjenica da su financijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa MSFI-om i MRS-om mora se javno objelodaniti. sadasnje i buduce dogadjaje.neutralnost . a njene karakteristike su : . Koncept neogranicenog vremena poslovanja. Poglavlje 4 – SADRZAJ OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) 10. .opreznost .obracun amortizacije . pravila i postupci koje je usvojio menadzment prilikom sastavljanja i prezentovanja financijskih izvjestaja.Racunovodstvena nacela odredjuju koncepciju racunovodstva i razradjuju njegove osnovne karakteristike. Ucinci transakcija i drugih dogadjaja priznaju se kada su nastali i iskazuju se u financijskim izvjestajima razdoblja na koja se odnose.pravovremenost. Pravna osoba ce donijeti racunovodstvene politike za slijedece stavke : . racunovodstva i volje za proucavanjem informacija. Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Informacija je znacajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moze utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjestaja.rezervisanja.fer prezentacije – moraju vjerno prikazati nastale poslovne promjene . Vazece znacajne pretpostavke financijskih izvjestaja : Nastanak dogadjaja. Vazna informacija utjece na poslovne odluke korisnika pomazuci im procjenjivati prosle. itd. Racunovodstvene politike Racunovodstvene politike se odnose na racunovodstveni sadrzaj ekonomskih kategorija i na njihovo interpretiranje i iskazivanje. Razumljivost.Ravnoteza izmedju koristi i troskova. Informacije su pouzdane kada ne sadrze znacajne pogreske i predrasude. Racunovodstvene politike su : nacela. . Informacije moraju biti razumljive korisnicima koji imaju osnovna znanja iz podrucja ekonomije. Vaznost.Ravnoteza izmedju kvalitetnih obiljezja. osim pri izmjeni zakonskih propisa i standarda. konvencije.potpunost – moraju biti potpune u granicama znacajnosti i troskova. . a ne samo sa svojom zakonskom formom. osnove. Znacajnost.POJAM FINANCIJSKIH IZVJESTAJA 19 . Racunovodstvene politike moraju se objavljivati. Temeljni financijski izvjestaji moraju se zasnivati na izabranim racunovodstvenim politikama. Pretpostavlja se da ce preduzece nastaviti poslovanje u doglednoj buducnosti. Pouzdanost. .metode obracuna utroska zaliha .usporedivost Ogranicenja vaznih i pouzdanih informacija su slijedeca : . te formiraju osnovicu za racunovodstvenu politiku.

izmedju sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu. a i medjusobno se nadopunjuju i pruzaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. racunovodstvo daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. Financijski izvjestaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog polozaja i financijske uspjesnosti pravne osobe. izvjestaj o promjenama u kapitalu d. Potrazivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital. pa nema potrebe da budu standardizovani. odnosno izvora sredstava. sto bi trebalo oznacavati vagu s dva tasa ili od italijanske rijeci „bilansia“ sto znaci vaga. Nad cjelokupnim 20 . Osnovna racunovodstvena jednacina prilikom sastavljanja bilansa glasi : AKTIVA = PASIVA. iznosi koje pravna osoba duguje bankama. podaci i informacije o nizim organizacionim jedinicima a znacajne funkcije menadzmenta su planiranje i kontrola. Obaveze i kapital potrazivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilansa. dakle. bilans stanja b. Svaki od navedenih osnovnih financijskih izvjestaja predstavlja odredjenu cjelinu. tj. bilans uspjeha c. izvjestaj o novcanim tokovima e. Ti financijski izvjestaji se koriste za internu ekonomiju. Stavke prikazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobne na datum bilansa.Financijski izvjestaji su namjenjeni unutarnjim i vanjskim korisnicima. financijskoj uspjesnosti i novcanim tokovima pravne osobe. 10. To upucuje na saznanje za upotrebnim financijskim izvjestajima koji su proizvod upravljackog racunovodstva i racunovodstva troskova. Financijske izvjestaje treba prezentovati najmanje jedanput godisnje. Potrazivanja kreditora nazivaju se obavezama. Cilj je financijskih izvjestaja opce namjene osigurati informacije o financijskom polozaju.BILANS / BILANS STANJA Bilans dolazi od latinskih rijeci „bi“ – dvostruki i „lanx“ – tas na vagi. Menadzmentu pravne osobe potrebni su podaci o troskovima s razlicitog aspekta. zaposlenici ostalim kreditorima.1. Financijski izvjestaji pravne osobe trebaju pruziti informacije o : a) Sredstvima b) Obavezama c) Vlastitom kapitalu d) Prihodima i rashodima. Osim osnovnih financijskih izvjestaja. dobavljacima. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE a) Stajaliste resursa i potrazivanja Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. Obaveze i potrazivanja vanjskih strana. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA. korisnici su prvenstveno menadzeri. izmedju njih postoji cvrsta medjuzavisnost jer su medjusobno povezani. koji su pretezno usmjereni vanjskim korisnicima. Ti izvjestaji nis namjenjeni vanjskim korisnicima. Vaga koja oslikava jednakost ili ravnotezu izmedju lijeve i desne strane tj. ukljucujuci dobitke i gubitke e) Ostalim promjenama u kapitalu f) Novcanim tokovima Potpuni set financijskih izvjestaja ukljucuje : a. biljeske koje ukljucuju kratak pregled racunovodstvenih politika.

obaveze i kapital.Osnovna bilansne promjene 21 . decembra tekuce godine.2. i to racunima aktive (koji imaju dugovni saldo) i racunima pasive (koji imaju potrazni saldo). obaveza i kapitala su pozicije zakljucnog bilansa 31. b) Princip funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugorocne i na kraju tekuce obaveze.4. takodjer. Bilans se sastavlja na osnovu racuna glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva.Principi unosenja bilansnih pozicija Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unosenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa. Bilans. odnosno novac. Bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu financijskog polozaja. Utvrdjeni saldo na racunima glavne knjige. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteza : sredstva = vlastiti kapital + obaveze. u obliku dvostranog racuna i vertikalnim prikazom. a) Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovcivosti.1. podrazumijeva AKTIVA. da on postoji u svakom trenutku. ili obratno. odnosno bilans stanja moze se prikazati horizontalno tj. tj. bez obzira da li se sacinjava u pismenoj formi ili ne. Time bilans predstavlja bilans kontinuiteta koji povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekucom godinom.Problem vrednovanja bilansnih pozicija 10. Moramo voditi racuna da se radi o racunima stanja. i na kraju kapital. Prije neg sto se pristupi sastavljanju bilansa. Sva sredstva imaju svoje vlasnicko porijeklo. odnosno stanje.3. Bilans stanja je sistematski pregled sredstava. moze postupiti na dva nacina : najprije unijeti tekuce obaveze. te se utvrdjuje saldo. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteza i da se vrijednost sredstava izjednacava sa vrijednoscu obaveza.1. pojavnim oblikom sredstava. obaveza i kapitala na odredjeni dan. zalihe pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. utvrdjivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. zatim dugorocne obaveze. Tako su poznati : a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti. Stepen likvidnosti moze biti dvojak : opadajuci i rastuci. Na taj nacin saldo na kontima sredstava. provjerava se inventurom i unosi se u bilans kao bilansna pozicija.Sastavljanje i sadrzaj bilansa stanja 10. kao i predvidjanje buduceg poslovanja. a moze se postupiti i obratno. Bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta dinamike koja se desava u vremenu poslovanja pravne osobe. iskazan u vrijednosnim pokazateljima. Krajem poslovne godine zakljucuje se konto sredstava. 10. u obliku jednostranog racuna. U pasivi se pozicije unose prema dospjelosti obaveza. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. a sredstva prema porijeklu izvora su PASIVA. b) Stajaliste sredstava i izvora sredstva U bilansu se pod sredstvima. obaveza i kapitala. ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva pa se ide prema manje likvidnom sredstvu. 10. koji moze biti dugovni kod racuna sredstava a potrazni kod racuna kapitala i obaveza. potrebno je proizvesti inventuru.sredstvima postoje necija potrazivanja ali kako ukupna suma potrazivanja ne moze promasiti sredstva nad kojima postoji potrazivanje.1. Ovdje se. tj.1.1. januara iduce godine. i na kojima postoji saldo.

Vracen je dio dugorocnog kredita u iznosu od 10 000 KM I aktiva i pasiva su smanjene za 70 000 KM. obaveza i kapitala. Primjer (94 str) : 1.Smanjenje aktivne i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava. Tada ne dolazi do promjene vrijednosne strukture aktive. Do promjene strukture u aktivi dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava. Placene su ostale obaveze u gotovini 5 000 KM 2.2.Pravna osoba u objavljivanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene.3.1. a druge naprimjer. odnosno doslo je do smanjenja novca na ziroracunu i u blagajni.Povecanje aktivne uz istovremeno smanjenje aktive Kada se jedna pozicija sredstava povecava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava. Izdali smo materijala u proizvodnju 60 000 KM 2.4.4.4. Faktura dobavljaca za nabavljeni materijal 20 000 KM Doslo je do povecanja aktive i povecanja pasive za isti iznos. Kupci su doznacili na ziroracun 50 000 KM 10. Doslo je i do kvantitativnih promjena u bilansu odnosno doslo je do povecanja sredstava. zbir aktive se u tom slucaju ne mijenja. Time je doslo i do povecanja potencijalne snage pravne osobe. Poslijedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jacanje ili slabljenje financijske snage pravne osobe. odnosno poslovne dogadjaje koji djeluju na sredstva obaveze i kapital.4.4. U nasem primjeru povecala se obaveza prema dobavljacima a povecao se i kapital. Cetiri su osnovne bilansne promjene : a) povecanje aktive i povecanje pasive za isti iznos b) povecanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos (bez promjena u aktivi) 10. Platili smo dio obaveza prema dobavljacima za 55 000 KM 3. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi. nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek sa isti iznos.Povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive 22 . Realno je da svaki poslovni dogadjaj utjece na promjenu stanja iovine i da se stalno odvija transformacija imovine.1. odnosno doslo je do smanjenja obaveza prema dobavljacima. Primjer:(94 str) 1. 10.1.1. jer je doslo do odliva novca u aktivi. Prodate su emitovane dionice za 100 000 KM 2.1. 10.Povecanja aktive i povecanje pasive Primjer: (92 str) 1.

pocetni bilans . Probni bilans sastavlja se radi kontrole. Banka je iz odobrenog kratkorocnog kredita platila ostale obaveze 15 000 KM.Vrste bilansa U ovisnosti od sadrzaja.likvidacijski bilans 1. 23 .konacni ili zakljucni bilans . pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo : . potrazivanja. Primjer (96 str. kao ni to da su neke transakcije izostavljene.napravi se spisak svakog racuna glavne knjige koji ima saldo. Potrebno je eliminisati sve medjusobne obaveze. 10.) : 1. Medjutim. Grupu cine matica i sve njene podruznice. Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou slozenih pravnih osoba. Do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive.sanacijski bilans . a umjesto te pozicije doslo je do promjene vrste obaveze. odnosno jednom mjesecno. ulaganja te rashode i prihode. bez promjene u strukturi aktive.12. Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotezi.bilans razdvajanja . a potrazna u desnu kolonu probnog bilansa.5. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja na nivou grupe. Ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive. Cilj sastavljanja konsolidovanog bilansa jeste pruziti informacije o financijskom polozaju. odnosno grupe. Pravna osoba sastavlja konacni ili zakljucni bilans na dan 31. upisujuci dugovna salda u lijevu. tekuce godine. tj. tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potrazivanju. Zbig pasive se nije promjenio. 2.1. To znaci da treba eliminisati sve medjsobne transakcije unutar grupe. uz istovremeno nestajanje postojecih pozicija pasive. 3. koji predstavlja pocetni bilans 1.bilans spajanja . vremena. U pravilu se sastavlja na kraju obracunskog perioda. Ostale obaveze se potpuno „ugasila“ jer je banka podmirila te obaveze.Uporede se ukupni iznosi kolona Na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao dugovanja normalni saldo je dugovni saldo. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjizenja u glavnoj knjizi. a na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao povecanja uobicajeni saldo je potrazni saldo.1.konsolidovani bilans . Pocetni bilans je bilans koji sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja. naredne godine.Sabira se svaka kolona . umjesto ostale obaveze u sumi od 15 000 KM stvorena je obaveza za kratkorocni kredit u istoj sumi. ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajuce racune. Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedece korake : .Do promjena u strukturi pasive. dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povecanje druge pozicije pasive za isti iznos. .probni bilans . Sve racune sa abnormalnim saldima treba obiljeziti radi njihovog preispitivanja i uskladjivanja. U aktivi nije doslo do bilo kakvih promjena.

Dakle. obveznice i sl.BILANS / BILANSA USPJEHA 11.1.koristenjem sredstava prane osobe od strane drugih. Financijski prihodi rezultat su plasmana viska slobodno raspolozivog novca. javlja se netogubitak. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda ukljucuju : 24 . Takav bilans sluzi kao osnova utvrdjivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima.POJAM I SADRZINA BILANSA USPJEHA U definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne sustine dobitka i gubitka.prodaje proizvoda . Sadrzinu bilansa uspjeha cine prihodi i rashodi pa tako i netorezultat ostvaren u toku razdoblja.podmirenja i otpisa obaveza Rashodi obuhvataju : . Prihodi mogu nastati i od : . Sanacijski bilans se sastavlja za uvjete kada se pravna osoba nalazi u slucaju postupka sanacije. Ili moze jednostavno pozajmiti novac onome kome je potreban.gubitke koji udovoljovaju definiciji rashoda. Gubitak je smanjenje vlasnickog kapitala koje je nastalo po istom osnovu. cime se ostvaruju prinosi od kamate i dividendi.rashode koji poticu iz redovnih aktivnosti pravne osobe . ako ide u likvidaciju.pruzanja usluga . u najjednostavnijem obliku : netodobit = prihodi – rashodi. Profitabilnost je cilj pravne osobe. Dobitak je prirast kapitala u pravne osobe proistekao iz poslovnih i pratecih aktivnosti pravne osobne u toku razdoblja. Netodobit je netopovecanje vlasnickog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije koje se akumulira na racun kao akumulirana dobit. Dakle.dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda . U financijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku drugu valutu. Sluzi u tom slucaju kao osnova utvrdjivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje u cilju saniranja pravne osobe od strane potencijalnih sanatora. pravnih osoboa spajaju u jednu novu pravnu osobu. 6. Ukoliko postupak sanacije ne uspije. Likvidacijski bilans u pravil sastavlja pravna osoba. bilans stanja i bilans uspjeha cine jedinstvenu cjelinu. Prihodi najcesce nastaju od : . pokrece se stecajni postupak. Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojece pravne osobe na dvije ili vise pojedinacno pravno samostalnih pravnih osoba. Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlacenja dijela kapitala od strane vlasnika pripadaju uspjehu pravne osobe.povecanja sredstava .4. Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uvjetima kada se dvije ili vise 5. 11. Zadatak bilansa uspjeha je da obracuna sve rashode i prihode u posmatranom obracunskom periodu i da izkaze ostvareni financijski rezultat i njegovu raspodjelu. Stecajni bilans prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja. Financijski rezultat se potom integrise u bilans stanja kao akumulirana dobit u pasivi u okviru pozicije kapitala ili kao akumulirani gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja. Visak novca pravna osoba moze uloziti u dionice. 7. Kada rashodi premase prihode.

11. od prodaje dobara nego se odnosi na troskove funkcionisanja privrednog drustva u nekom razdoblju. Prva kategorija koja je povezana sa ostvarenim prihodima od prodaje dobara naziva se troskovi prodatih proizvoda. Zbog toga se nazivaju vremenski troskovi. u smislu troskova koji nastaju osim troskova prodatih proizvoda. naprimjer. 2. dobit i gubitak formiraju po nacelu nastanka dogadjaja. prodaje i administracije nekog razdoblja koji se ne mogu ukljuciti u troskove zaliha gotovih proizvoda koji se drze na skladistu.kao jednostrani racun Pravna osoba treba rasclaniti troskove.gubitke koji su proistekli iz katastrofa kao sto su pozar. Uporedjivanjem prihoda i rashoda utvrdjuju se dobit ili gubitak ostvareni u odredjenom razdoblju. Gubitke od prodaje dugotrajnih sredstava Nerealizovane gubitke koji su proizasli. Neophodno je rashode pravilno klasifikovati na slijedeci nacin: 1. rashodi. To su opci troskovi uprave.kao dvostrani racun .1. troskovi prodatih proizvoda priznaju se u rashode istovremeno sa prihodima od prodaje proizvoda.smanjenja sredstava .povecanja obaveza Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmedju nastalih troskova i odredjene stavke prihoda. To znaci da ce se prihod formirati kada je poslovna transakcija nastala a ne kada je izvrsena naplata.troskovi primanja zaposlenih . dakle po obracunskoj. odnosno rashode koristeci klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. poplava i sl. Rashodi predstavljaju odbitnu stavku u bilansu uspjeha. Ti rashodi su troskovi proizvodnje gotovih proizvoda sadrzani u uskladistenim zalihama gotovih proizvoda. od ucinaka porasta strane valute u vezi sa zaduzivanjem pravne osobe u stranoj valuti. (Naprimjer.troskovi amortizacije .ostali poslovni troskovi 25 .1. Vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troskova : . Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje ekonomskih koristi proizlazi iz: . Za dionicka drustva kod nas obaveza je da sastavljaju bilans uspjeha polugodisnje i godisnje.troskovi sirovina i materijala . Ti troskovi prodatih proizvoda postaju rashodi u bilansu uspjeha kada se dobra prodaju. a ne po novcanoj osnovi. Neophodno je istaci da se prihodi. Druga kategorija rashoda ne ovisi od priznavanja prihoda. tj. a kod slozenih oblika organizacije pravnih osoba na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godisnje konsolidovani bilans uspjeha.) Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada izdatak ne donosi nikakve buduce ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduce ekonomske koristi ne ispunjavaju uvjete ili su prestale ispunjavati uvjete za priznavanje za priznavanje u bilans stanja. Bilans uspjeha mora zadovoljiti uvjete u skladu sa medjunarodnim standardima financijskog izvjestavanja.Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha moze biti prikazan u dva oblika i to : .

zbog ovog obracuna troskova koji podvaja troskove po funkcijama.Drugi - oblik rasclanjivanja je po metodi „trokova prodatih proizvoda“ : troskovi prodatih proizvoda troskovi distribucije administrativni troskovi drugi rashodi Bilans uspjeha po metodi troskova prodatih proizvoda odgovara iskazivanju u obliku jednostranog racuna. skrivenog gubitka. odnosno aktivnostima.12. tj. podcjenjivanjem dobiti b) precjenjivanjem negativnog financijskog rezultata. tekuce godine prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godisnji bilans stanja na dan 31. Dakle. To precjenjivanje moze da bude ostvareno na tri razlicita nacina i to : a) precjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata tj.vertikalno rasclanjivanje ukupnog poslovnog. prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obiljezje rashoda i podmiruju se iz brutodobiti. odnosno financijskog rezultata . odnosno financijski rezultat svih nivoa. Postoji sustinska korelacija bilansa stanja i bilansa uspjeha. Ta sustinska korelacija ogleda se u vidu vrijednosne objektivnosti i istinitosti bilansnih pozicija i bilansa uspjeha. tekuce godine. Primjer (105 str) : U vezi sa vertikalnim rasclanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobit' od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode financiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM. neposredno je vidljivo i rasclanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brut operativni rezultat po pokricu proizvodne cijene prodatih prozivoda koji iznosi 134 000 KM i na troskove razdoblja (uprave. precjenjivanjem dobitka b) podcjenjivanjem negativnog financijskog rezultata tj. Podcjenjivanje aktive i precjenjivanje pasive se moze ostvariti na slijedece nacine : a) podcjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata. Ostale informacije o bilansu uspjeha sadrze analizu rashoda prema njihovim karakteristikama ili funkcijama. Glavne prednosti metode troskova prodatih proizvoda jesu : . tj. To znaci da nerealno vrednovanje pozicija bilansa stanja automatski se odrazava na nerealnost pozicija bilansa uspjeha i obratno. sto ce se na kraju poslovne godine odraziti na realnost tog bilansa. U bilansu uspjeha prema metodi troskova prodatih proizvoda rasclanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha vec i troskovi prodatih proizvoda pa tako i operativni. Na kraju poslovne godine. (ovaj dio kopirati iz knjige) I Precjenjivanje aktive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak 26 . odnosno 31. Sastavlja se bilans stanja prilikom osnivanja kompanije. tj. sto iznosi 44 000 KM.horizontalno rasclanjivanje poslovnog odnosno financijskog rezultata. podcjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog negativnog financijskog rezultata. precjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog pozitivnog financijskog rezultata tj. skrivene dobiti.12.

Takodjer. s tim da aktiva ostaje ista. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubici II Ukoliko dodje do podcjenjivanja aktive.2. Trosak nabavke robe ne ukljucuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troskove prijevoza nastale kod prijenosa robe do mjesta prodaje. moze se desiti: a)podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Ukoliko dodje do podcjenjivanja pasive. 11. trosak nabave se uskladjuje (ispravlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljac trgovinske robe. odnosno tzv.II Podcjenjivanje aktive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Podcjenjivanje pasive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Precjenjivanje pasive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak Iz svega navedenog mozemo zakljuciti : I Ukoliko dodje do precjenjivanja aktive. s tim da aktiva ostaje ista. Ako troskove prijevoza snosi prodavac. pravo vlasnistva prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladiste. U racunovodstvu rijec nakavka (kupovina) ne odnosi se na primitak narucene narudzbe nego na primitak narucene trgovacke robe. moze se desiti: a) podcjenjivanje dobiti b) precnjenjivanje gubitka c) skrivena dobit. Knjizenje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca. Roba u tranzitu obicno postaje vlasnistvo cim je isporucena prijevozniku ( ako kupac snosi troskove prijevoza).Komponente bilansa uspjeha usluznih i trgovinskim kompanija Trosak prodate robe predstavlja troskove nabavke robe koja je prodata. Pri narucivanju robe ne obavlja se nikakvo knjizenje u racunovodstvenoj evidenciji. Trgovacka roba ukljucuje se u zalihe po svom trosku.1. 27 . s tim da pasiva ostaje ista. odnosno kada roba bude u posjedu kupca. zavisne troskove nabave. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Ukoliko dodje do precjenjivanja pasive. s tim da pasiva ostaje ista.

Prihodi od prodaje ili brutoprodaja je ukupna fakturna cijena isporucene robe. te cini vazno mjerilo uspjesnosti. Dakle. Kada se roba proda. a to je kako mjeriti zalihe i trosak prodate robe kada se jedinicni trosak jednog ili vise predmeta zaliha mjenja tokom racunovodstvenog razdoblja. cuvanja i pripreme robe za prodaju. U opce i administrativne troskove spadaju troskovi koji se odnose na ukupno poslovanje ( troskovi placa. Nekoliko je prihvatljivih metoda za rjesavanje ovog problema. Brutodobit je razlika netoprihoda od prodaje i troskova prodate robe. oduzimajuci trosak prodate robe. Poglavlje 5 – OBILJEZJE.Problem vrednovanja jeste kako podijeliti robu raspolozivu za prodaju izmedju : a) konacnog stanja zaliha i b) troskova prodate robe. metoda prosjecnih troskova. Atim se svakak stavka u bilansu uspjeha izrazava kao postotak od netoprihoda od prodaje. Operativni troskovi Operativni troskovi ukljucuju opce prodajne administrativne troskove. Prihodi od prodaje robe priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i suceljavaju se sa troskovima prodate robe (rashodima) koji su ga prouzrokovali. Troskovi prodate robe Troskovi prodate robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena. SADRZAJ I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 12. Troskovi prodaje obuhvataju troskove skladistenja. Netodobit ili netoprofit u bilansu uspjeha je relevantno mjerilo uspjesnosti poslovanja kompanije. Prihodi od prodaje (brutoprodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnosi na prihode od prodaje ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki ciji netoiznos daje netoprihode od prodaje. troskovi prodate robe postaju rashodi. To je metoda periodicnog vodjenja zaliha. zakupa. elektricne energije i sl. Dva su pristupa tom problemu : 1) Mozemo odrediti konacno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trosak prodate robe oduzimajuci konacno stanje zaliha od robe raspolozive za prodaju. Preostaje jos relevantan problem vrednovanja. Obicno se kao netoprihodi od prodaje uzima 100%. To je metoda stalnog vodjenja zaliha. Pri analiziranju bilansa uspjeha cesto se analiziraju postoci.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCEZA Prva faza i najvazniji dio racunovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. tj. Najvazniji je postotak brutodobiti i profitna marza. jer predstavlja iznos zadrzane zarade nakon isplate dividendi dionicarima.) Dobit prije placanja poreza Predstavlja razliku izmedju brutodobiti i operativnih troskova. A profitna marza se izracunava dijeljenjem netodobiti sa netoprihodima od prodaje. Da bi trgovci bili uspjesni. naprimjer FIFO. metoda specificne identifikacije. Vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrzi 28 . Povrati robe i uskladjenja su vrijednost prodate robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili prodajni popusti. 2) Mozemo vrednovati kolicinu stvarno prodate i isporucene robe kupcima i iz toga izvesti konacno stanje zaliha. dobit nakon sto se plati poret na dobit. brutodobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troskovi i da se osigura profit. troskovi sadrzani u zalihama trgovacke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda. Postotak brutodobiti se izracunava dijeljenjem iznosa brutodobiti sa netoprihodima od prodaje. osiguranja.

a u pravilu neposredno prije sastavljanja financijskih. kapitala. Dogadjaj prezentuju i dokazuju knjigovodstveni dokumenti/isprave. Ocito je da je u ovoj fazi neophodno izvrsiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija.moze se izraziti u novcanim jedinicama . i to : . Poslovni dogadjaji se evidentiraju hronoloskim redom. Knjigovodstveni dogadjaj ima slijedeca obiljezja. Knjigovodstveni dokumenti su oni poslovni dokumenti uz pomoc kojih racunovodstvo pravne osobe prikuplja podatke. obaveze. jer se na taj nacin lakse uocavaju i ispravljaju greske. Rezultati popisa predstavljaju osnovu za poredjenje stanja u poslovnim knjigama.POSLOVNA TRANSAKCIJA KAO INPUT RACUNOVODSTVENOG PROCESA Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji svojim nastankom utjece na sredstva. pripremi. Osnvne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. kapital. U tom smislu obaveza je svake pravne osobe da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. Knjigovodstvena isprava sluzi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. Knjigovodstveni dokumenti imaju slijedece zadatke : . 12. rashode.mijenja pozicije sredstava. Da bi kolicinski podaci bili medjusobno uporedivi. a utjece na imovinu pravne osobe i ujedno predstavlja i knjigovodstveni dogadjaj. neophodno je provjeriti da li su tacno i korektno evidentirani poslovni dogadjaji u poslovnim knjigama. 12. sistematizovana i hronoloska evidencija poslovnih dogadjaja. Krajem obracunskog razdoblja. odnosno pravilno klasifikovati poslovne transakcije koje ce biti predmet racunovodstvene evidencije i one koje se obradjuju u nekim drugim evidencijama. rashode i prihode .osnov za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog dogadjaja 29 . Dakle.ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navedena obiljezja. Poslovni dogadjaji mogu biti razliciti i mogu se odnositi na razlicite pozicije. a sluzi kao podloga za unosenje podataka u poslovne knjige. Glavna knjiga je sveobuhvatna. obaveza.dokaz da je transakcija nastala. koja je vrijednost transakcije itd. Nastale poslovne transakcije predstavljaju input racunovodstvenog procesa.kada se desilo. Knjigovodstvene dokumente treba razlikovati od poslovnih dokumenata. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja pravne osobe.stvarno nastao . Potrebno je proizvesti analizu. Upravi podaci uneseni u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata cine podlogu za izradu financijskih izvjestaja o financijskom polozaju. poslovni dogadjaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni dogadjaj. Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji je nastao. Poslovna dokumentacija u sirem smislu obuhvaca sve pisane isprave o iniciranju.KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI / ISPRAVE Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogadjaju. a mogu nastati izmedju preduzeca i okruzenja ili u okruzenju preduzeca. a koja sadrzi tacno naznaceno sta se desilo. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatecenom imovinom i vodjenjem poslovne politike pravne osobe. Utvrdjene eventualne razlike potrebno je preknjiziti u cilju cjelokupnog uskladjivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama. prihode i rezultat.2. Probni bilans se sastavlja jedanput mjesecno. putem cijene se pretvaraju u vrijednost kao zajednicki imenitelj uporedivosti.1. U slijedecoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih dogadjaja poslovnim knjigama.

naziv dokumenta. 12. Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama.jedan od osnova revizije financijskih izvjestaja Dokumenti su osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadzmenta.pojedinacne (izvorne. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih dogadjaja. Nalozi za izvrsenje pojavljuju se. Koriste se u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih dogadjaja. pomagalima ili kompjuterom. originalne) dokumente i . mora se oznaciti koji je primjerak osnova evidentiranja. Knjigovodstveni dokument se ispisuje hemijskom olovkom.namjena dokumenta .1.obuhvatnost poslovnih dogadjaja.nalozi za izvrsenje poslovnog dogadjaja .mjesto nastanka (interne. Naprimjer. mjesto.osnov za unos podataka u poslovne knjige . berzama.2. nismo u mogucnosti utvrditi tacno stanje. osnovne. broj izdatog dokumenta i sifra.Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Kriteriji su slijedeci : . fakture kupcima (izlazne fakture). datum. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. Ispravke se vrse na nacin da se eventualne greske precrtavaju preko prvobitnog teksta ili broja.zbirne (izvedene) dokumente. Ako nisu dokumenti o poslovnim dogadjajima za konkretne pozicije imovine uredno i azurno knjizeni. Na osnovu naloga za izvrsenje sastavlja se pravdajuci dokument i on sadrzi dokaz za knjigovodstveno evidentiranje podataka.2.2. Nalozi za izvrsenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeca.. skladisne primke. odnosno nalazu da se poslovni dogadjaj desi koji ce unutar preduzeca utjecati na promjenu stanja sredstava. neovisno o tome je li podatak proizasao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. obaveza. s tim da se iznad precrtanog upise ipravno tekst ili broj. 12. odnosno sadrzaj. nastanak rashoda i prihoda. knjigovodstvene dokumente dijelimo na : . Pojedinacni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrze podatke o jednom poslovnom dogadjaju. Ako se dokumenti izdaju u vise primjeraka. tintanom olovkom. Blagajnicki i drugi novcani 30 . isplatna placa uposlenika. Izdaju se u pismenom obliku. Prema namjeni sa stajalista knjigovodstva : . izdatnica. izdatnice i dr. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr.pravdajuci dokumenti Nalog za izvrsenje sluzi u operativne svrhe izvrsavanja poslovnog dogadjaja i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. trgovackim posrednicima i dr. Relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta su : naziv i adresa pravne osobe koja je izdala dokument. Nijedan od podataka se ne unosi bez urednog i vjerodostojnog dokumenta. eksterne) .Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Sadrzaj knjigovodstvenog dokumenta mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni dogadjaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. izvod ziroracuna. kapitala. rekapitulacija utrosenih sirovina i materijala. Pojedinacni dokumenti mogu biti : fakture dobavljaca (ulazne fakture). Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrze vise istovrsnih poslovnih dogadjaja i sastavljaju se na osnovu veceg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata. primarne. Na taj nacin ispravke moze vrsiti samo osoba koja je izdala dokument.

odnosno pozicije o kojoj se radi 2. kod unosa podataka na racune. datum poslovnog dogadjaja 6. prihodima i rashodima.2.3.Vrste racuna ili konta Uobicajeni kriteriji podjele racuna su : 1) Prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni racuni a) racuni aktive b) racuni pasive 2) Prema elementima uspjesnosti – privremeni racuni : a) racuni prihoda b) racuni rashoda 3) Prema samostalnosti : a) samostalni racuni 31 . tj. kako bi se olaksalo njegovo prepoznavanje. 13. naziv racuna. 13. U uvjetima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. Racuni predstavljaju osnovni instrument za sistematsko pracenje poslovnih dogadjaja koji se desavaju na osnovnim ekonomskim kategorijama.1.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 13. opis poslovnog dogadjaja 5.dokumenti ne smiju se ispravljati nego se moraju ponistiti i ispostaviti nova.POJAM I DEFINICIJA RACUNA ILI KONTA Naziv konto potjece od talijanske rijeci „conto“ sto moemo prevesti kao „racun“. sumu o kojoj se radi 4. kapitalu. kolone „duguje“ i „potrazuje“ 3. obavezama. Na knjigovodstvenom racunu prvo se iskazuje odgovarajuce pocetno stanje ekonomske kategorije.1. prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni dogadjaj i kakva je priroda utjecaja na te pozicije. sredstvima.Cuvanje knjigovodstvenih dokumenata Mogu se cuvati na kraci ili duzi vremenski rok. sto se utvrdjuje internim aktom preduzeca na osnovu Zakona o racunovodstvu i reviziji. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature. novonastalo stanje. Za racunovodstvo je presudno. 12. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. Internim aktom preduzeca precizno se definisu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. Utjecaj poslovnog dogadjaja se izrazava povecanjem ili smanjenjem postojeceg stanja pozicije na racunu. a zatim nastali poslovni dogadjaji. U preduzecu koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenata. Svaki knjigovodstveni racun ima elemente : 1. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima. saldo racuna. Ovisno o potrebnim podacima elementima racuna dodaje i broj (sifra) konta. tj.1. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata.

Vanbilansni racuni su definisani kao racuni koji se ne unose u bilans pravne osobe. To su najcesce korektivni racuni koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom racun.b) nesamostalni racuni 4) Prema mogucnosti rasclanjivanja prometa i stanja : a) sinteticki racuni b) analiticki racuni 5) Prema polozaju u bilansu : a) bilansni racuni b) vanbilansni racuni. 5. Takve vrijednosti buducih poslovnih dogadjaja obicno se ne evidentiraju na bilansnim. pa iz toga proizlaze i pravila evidencije na racunima prihoda i rashoda. naziv i broj dokumenta koji sluzi za knjizenje. U samom bilansu navode se na kraju kao vanbilansna evidencija. Naprimjer. Postoje : prihodi od prodaje. tudja materijalna imovina. za svakog kupca bit ce uspostavljen poseban analiticki racun na kojem ce biti evidentirani svi vazni podaci i poslovni dogadjaji vezani za tog kupca. naziv. stanje racuna itd) Bilansni racuni jesu racuni koji se unose u bilans pravne osobe. troskovi prodatih usluga. a sluze za evidenciju sredstava. vrijednost potrazivanja. podaci o naplati potrazivanja. a sluze za iskazivanje cjeline poslovanja. 4. datum dogadjaja.Oblici knjigovodstvenih racuna 32 . ali postoji razumna procjena racunovodje da ce imati utjecaja na iskazano stanje u bilansu (primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. datum dospijeca potrazivanja. Pored nastalih poslovnih dogadjaja koji su imali utjecaj na stanje u bilansu. troskovi prodate robe. a sluze za evidenciju obaveze i kapitala. adresa.2. 3. to upucuje na postojanja greske u evidentiranju.1. Primjer takvog racuna je racun ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene. Prihodi predstavljaju pozitivnu a rashodi negativnu komponentu financijskog rezultata. tj. 1. vec na vanbilansnim racunima. troskovi prodatih proizvoda. Prema elementima uspjesnosti racune dijelimo na racune prihoda i rashoda. 2. Sinteticki racuni su ni racuni koji su sastavljeni od vise analitickih racuna. emitovani a neprodati vrijednosni papiri i sl). 13. prava. Evidentiranje na sintetickom racunu trazi uporedo evidentiranje na analitickim racunima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potraznoj strani svih analitickih racuna bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajuceg sintetickog racuna. za sastavljanje osnovnih financijskih izvjestaja. postoje i dogadjaji koji se jos nisu dogodili. Analiticki racuni predstavljaju dio sintetickog racuna iz kojeg su proizasli. kao sto je sifra konta. Ako je stanje na potraznoj strani. Na takvim racunima evidentiraju se nastali poslovni dogadjaji koji utjecu na imovinu pravne osobe. Racuni aktive su oni koji u pravilu imaju dugovni saldo. maticni broj. Samostalni racuni predstavljaju racune koji mogu „stajati“ samostalno dok se nesamostalni racuni formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom racunu. Racuni pasive su oni koji imaju redovno potrazno stanje.

Medjutim. Na racunima aktive dugovna strana se oznacava sa (+).1.1. Smanjenja se knjize dugovno i oznacavaju sa (-). a zati razradu po pozicijama od kojih svaka ima kolonu duguje i potrazuje. Tabelarni oblik racuna omogucava istovremeno hronolosko i sistematsko knjizenje poslovnih dogadjaja. Dvostrani oblik racuna ili konto po foliju (lat. opis knjizenja.Otvaranje knjigovodstvenih racuna 33 . Zbog toga ce dugovna strana racuna rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). dugovna strana se oznacava sa (-) a potrazna sa (+). a potrazna sa (-). Za potrebe edukacije pri rjesavanju prakticnih problema knjizenja uobicajeno se koristi tzv. Pagina – strana) je racun 2) 3) 4) 5) 6) koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. Predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Sva povecanja na racunima aktive (sredstva) se knjize dugovno i oznacavaju sa (+). iznos koji se knjizi. a potrezna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak (-). po matematickim pravilima za rjesavanje predznaka u izrazima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-). stavke u zagradama mijenjaju predznake. opisa i iznosa dugovnog prometa. a na racunima pasive je obratno. „T“-racun. te datuma. Kombinovani oblik racuna je najcesce kombinacija jednostranog i stepenastog oblika racuna a zadrzava sve prednosti jednostranog oblika racuna. Kod smanjenja na racunima pasive je obratno. Pravila knjizenja : 1) povecanje na svim racunima sredstava knjizi se kao „duguje“ (+) 2) povecanje na svim racunima pasive (obaveze i kapital) knjizi se kao „potrazuje“ (+) 3) prihodi se knjize kao „potrazuje“ (+) zato sto povecavaju vlastiti kapital 4) dobit se knjizi potrazno je uvecava kapital 5) troskovi se knjize dugovno jer su oni tekuci ili buduci rashodi koji smanjuju kapital 6) rashodi se knjize dugovno jer smanjuju kapital 7) gubitak se knjizi dugovno jer smanjuje kapital 13. Tabelarni oblik racuna ima kolonu za datum. i oznake (+) i (-) se u razlicitim teorijama pridruzuju lijevoj i desnoj strani racuna na razlicite nacine. Stepenasti oblik racuna je nastariji oblik racuna. opisa i iznosa potraznog prometa. Sva povecanja na racunima pasive knjize se potrazno i oznacavaju sa (+). Buduci da ispred racuna rashoda stoji predznak (-). „T“-racun ima tri dijela : naziv pozicije (naziv racuna). Izraz „duguje“ oznacava knjizenja na lijevoj strani racuna a izraz „potrazuje“ oznacava knjizenje na desnoj strani. Smanjenja se knjize potrazno i oznacavaju sa (-). Kod smanjenja na racunima aktive je obratno.3. 13.Objasnjenje pojmova ''duguje'' i ''potrazuje'' Pojmovima duguje i potrazuje uobicajeno se pridruzuju matematicke oznake (+) i (-). „T“-racun.1) Jednostrani oblik racuna ili konto po pagini (lat. Tako se dobije preglednost dugovnih i potraznig knjizenja.4. Folio – list) karakterise odvojeno knjizenje datuma knjizenja. Pogodan je za sve nacine obrade podataka. te lijeva strana „duguje“ i desna „potrazuje“ na kojima se upisuju sume stanja i promjena. s tim sto omogucuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog dogadjaja.

kapitala kao i uspjesnost poslovanja. Otvaraju se toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom dogadjaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2. Kada je rijec o otvaranju racuna na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda. Obaveze prema dobavljacima. Prvi poslovni dogadjaji javljaju se. Sam postupak otvaranja racuna aktive i pasive nije nista drugo do rasclanjivanje bilansa na sastavne dijelove. pojavit ce se jedno potrazno knjizenje na racunu. Svaki racun treba da sadrzi naziv koji mora biti adekvatan sadrzaju tog racuna. pripajanje.1.6. plus 17% PDV-a 850 KM.Temeljna pravila evidentiranja poslovnih dogadaja na knjigovodstvenim racunima Svaki poslovni dogadjaj mora biti proknjizen pomocu najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjizi dugovno a druga potrazno. jer ovdje ne postoji zakljucni saldo. jedna proknjizena pozicija moze imati dvije ili vise protupozicija. Dakle. Nakon otvaranja knjigovodstvenih racuna slijedi evidentiranje nastalih dogadjaja prema pravilima za evidenciju poslovnih dogadjaja. U sustini. i to iznimno u slucajevima statusnih promjena (izdvajanje. 1) Knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi povecanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povecanje obaveza za isti iznos od 10 000 KM. djelimicno na troskove proizvodnje a djelimicno na troskove administracije. kao i sva dugovna knjizenja bit ce na razlicitim racunima troskova. Ponekad se racuni zakljucuj i u toku poslovne godine. treba proknjiziti 80% na troskove proizvodnje i 20% na troskove uprave. prodaje i administracije knjizenje ce imati vise protupozicija za jednu poziciju. (146 str) 13. Ostali modeli knjizenja : 1. knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju. vec se moze govoriti o obracunu rezultata koji utjece na visinu kapitala. likvidacija pravne osobe). na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja kojim se zeli utvrditi stanje sredstava. odmah nakon osnivanja pravne osobe. u pravilu. to ce se knjiziti istovremeno. Racuni se otvaraju na pocetku poslovne godine ili danom nastanka prvog poslovnog dogadjaja koji uzrokuje promjen na nekoj poziciji. onda treba uvazavati cinjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. To znaci da naziv racuna mora biti jasan i nedvosmislen.1. razlika prihoda i rashoda koriguje vrijednost kapitala i unosi bilans.5. (145 str) 2) Knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju Ako se knjizi racun dobavljaca za potrosenu elektricnu energiju. Ako se pretpostavi da primljeni racun dobavljaca za elektricnu energiju u iznosu od 5000 KM. Racuni prihoda i rashoda zakljucuju se medjusobnim suceljavanjem prilikom utvrdjivanja uspjesnosti poslovanja. Kod pravne osobe sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje racuna jeste bilans proteklog razdoblja koji ujedno predstavlja pocetni bilans za tekuce razdoblje. Medjutim. 34 . nije rijec o klasicnom zakljucivanju racuna. 13. Svako knjizenje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije.Zakljucak knjigovodstvenih racuna Na kraju svake godine. Prema tome. provodi se zakljucak knjigovodstvenih racuna.Otvaranje racuna u pravilu se vrsi na temelju pocetnog bilansa stanja. obaveza.

upisuje se izjednaceni promet dugovne i potrazne strane i podvlaci dvostrukom linijom kao znak zakljucka racuna. Prilikom izrade kontnog plana potrebno je uvazavati odredbe Zakona o racunovodstvu i revizi FBiH. S obzirom da je tih zahtjeva mnogo. To znaci da za one koji ce odluciti za formiranje individualnog kontnog plana valja istaci da zbog brojcanog obiljezavanja konta prvo trabaju utvrditi njegov formalni okvir a potom materijalni sadrzaj. Krace je to moguce zapisati : kontni plan ima 10 klasa.7. od 0000 do 9999 svaki analiticki konto obuhvata 10 subanalitickih konta. od 000 do 999 svaki sinteticki konto obuhvata 10 analitickih konta. U savremenim uvjetima vecina pravnih osoba raspolaze dobrom kompjuterskom i programskom podrskom. Nekada je na nasim prostorima kontni plan bio propisan i sve su ga pravne osobe bile duzne primjenjivati. Donosenjem Zakona o racunovodstvu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana. Oznaka klase ima jednu cifru.Konta aktive i pasive se zakljucuju na slijedeci nacin : prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet racuna. i to od 0 do 9. Baza je abeceda. konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. konta za prikaz obaveza. svaki sinteticki konto na 10 analitickih konta itd. 13. upisuje se iz formalnih razloga na stranu sa manjim prometom. Nakon tih radnji.ZAKLJUCNI SALDO na kraju godine istovremeno i POCETNI SALDO na istom racunu ali naredne godine. dekadni sistem. pa se taj posupak zakljucka i istovremenog otvaranja racuna u poslovnim knjigama obavlja programski. Saldo izravnanja. Od navedenih sistema najvise se koristi sistem broja 10. od 00000 do 99999 - 2) Kriterij abecednog sistema. a svaka druga konta dalje na 10 osnovnih. kriterije sistematizacije i rasclanjivanje konta. Vidljivo je da je saldo za izravnanje tj. Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa.dekadni ili deseticni . Da bi sifra bila dobar instrument sistematizacije potrebno je brojeve pridruziti prema odredjenom nacelu. a nakon toga se utvrdjuje salno izravnanja kao razlika dugovne i potrazne strane. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa konta. Osnovno obiljezje dekadnog sistema vezano je uz rasclanjivanje na bazi broja 10.1. tzv. Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana.kombinovani sistem 1) Dekadni kriterij.Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se sifrom i nazivom oznacavaju konta za prikaz sredstava. Cilj zakljucka je omoguciti sastavljanje obaveznih financijskih izvjestaja. zahtjeve Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja i Medjunarodne racunovodstvene standarde. bit ce potrebno organizovati mnostvo sifri konta. konta za prikaz kapitala. 3) Kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju prema i prema brojcanom i prema abecednom kriteriju. ili tzv. od 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetickih konta. zakljucni saldo. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema pocetnom slovu abecede (od A do Z). od 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. tj.abecedni . Kriteriji sistematizacije su slijedeci : . sintetickih konta. 35 .

Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni dogadjaji hronoloskim redoslijedom. poslovni rezultat. tj. Ova metoda pojavljuje se kod rucnih knjizenja.OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE 14. Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu : a) prijenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka a) Prijenosna metoda karakterise evidentiranje podataka prvo u dnevnik b) hronoloskim redoslijedom. Primjena kopirne metode zahtijeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identicni. U ovoj fazi treba.1. bilansi i kombinovani principi. obaveze.POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogadjajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa odredjenim racunovodstvenim nacelima. potom grupe konta. 14. Upisom u sudski registar preduzece stjece status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po nacelima dvojnog knjigovodstva.dokument na osnovu kojeg se knjizi poslovni dogadjaj 36 . kapital.1. dakle. evidentiranju redoslijedom kako su nastali. I u slucaju kompjuterske obrade podataka. i na kraju konto.analiticke evidencije . troskovi. rashodi. kapitala.druge pomocne knjige 14. a potom na racune glavne knjige ili u druge poslovne knjige. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 ce se iskazivati sredstva. Poslovne knjige se dijele na : A) OSNOVNE KNJIGE .1. a u glavnoj knjizi dogadjaji sistematizovani prema vrsti sredstava. prihoda i rashoda. obaveza. standardima i tehnikama. Dnevnik i konta-kartice glavne knjige moraju sadrzavati minimalne elemente : . Nedostatak prijenosne metode sastoji se u tome sto je spora a mogucnost gresaka je velika.glavna knjiga B) POMOCNE KNJIGE . Danas koristi u programu obrazovanja racunovodja pocetnika. Poslovne knjige ne trebaju biti nuzno u obliku knjige. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom.U daljnoj fazi formiranja kontnog plana. Dnevnik se organizuje kao jedinstvena poslovna knjiga (sto je u praksi cesce) ali se moze organizovati kao vise knjiga specijalizovanih za poslovne dogadjaje na pojedinim grupama racuna bilansne ili vanbilansne evidencije. utvrdjuje se materijalni sadrzaj prvo klase. pri cemu u dnevniku dogadjaji ostaju evidentirani hronoloskim redoslijedom. Kopirna metoda je metoda rucnog knjizenja. Kod kopirne metode se istovremeno provodi knjizenje i u dnevniku i glavnoj knjizi. U tom smislu se u praksi primjenjuju funkcionalni.dnevnik . prihodi. poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati.datum knjizenja poslovnog dogadjaja . vec su to uglavnom slobodni listovi koji su na kraju godine trebaju uvezati.

Osnovni podaci unose se pomocu tipkovnice u kompjuter. Tako raspolazemo u svakom trenutku ukupnim prometom dnevnika.opis poslovnog dogadjaja . Kolona poziva se koristi za upisivanje broja racuna na kojima cemo knjiziti poslovne dogadjaje u glavnoj knjizi. Prvo unosimo racune koje zaduzujemo a potom racune koje odobravamo. 1. Kolona datuma sluzi za upisivanje vremena. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizlazi iz cinjenice da se isti poslovni dogadjaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu. Glavna knjiga predstavlja skup sintetickih konta. 3. 2.vrijednost poslovnog dogadjaja na strani duguje i potrazuje. Uneseni podaci se obradjuju pomocu kompjutera izdavanjem odgovarajucih naredbi. odnosne potrazne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih. Kako u uvjetima rucne obrade podataka tako i u uvjetima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne. Elektronski zapis provodi samo jednom. a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije. u slucaju unistenja glavne knjige omogucava njezinu rekonstrukciju itd.vanbilansna evidencija 37 . dnevnik ima i druge uloge : olaksava pronalazenje knjigovodstvenih gresaka. 14.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne dogadjaje koji su evidentirani u dnevniku. odnosno datuma kada se poslovni dogadjaj desio.2. Kolona opisa sluzi za provodjenje knjizenja poslovnog dogadjaja.1.bilnasna evidencija . Taj podatak se unosi u trenutku prijenosa tj. Osim izrazito kontrolne uloge.c) . unosa podataka na odgovarajuca „T“-konta u glavnoj knjizi. Dnevnik otvaramo na pocetku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. Prilikom biljezenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo biljezenje. pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva nacina. Kompjuter podrazumijeva masinu i program (softver). U uvjetima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na znacaju vec samo mijenjaju izgled. Knjigovodstveni stav je zaokruzena cjelina knjizenja nastalog poslovnog dogadjaja. Podaci koji se unose kontrolisu se na ekranu kompjutera. Glavnu knjigu cine dva medjusobno autonomna dijela i to : . Logicno je da prvo upisujemo pocetna stanja na racunima na osnovu pocetnog bilansa i to najprije navedemo dugovno knjizenje. Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih racunovodstvenih programa. Za svaku poziciju bilansa otvara se poseban sinteticki racun na kojem se evidentiraju poslovni dogadjaji tokom obracunskog razdoblja. pozicijama na kje se odnose. s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu tj. Progam automatski konstruise dnevnik i glavnu knjigu. odnosno racunovodstvenim kategorijama kaze se da je na sveobuhvatna evidencija. Potrezne sume pojavljuju se u desnoj koloni „potrazuje“ 4. Buduci da obuhvata promjene na svim ekonomskim. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u racunovodstvenoj praksi. nastavljamo biljezenje na narednoj strani. Kontrola rednog broja knjigovodstvenog stava. odnosno potranih strana na racunima glavne knjige. Kada popunimo jednu stranu dnevnika.

12 tekuce godine. materijala. To znaci da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obracun poslovanja. odnosno na pocetku poslovne godine. kao i osnovni racun u glavnoj knjizi. dobavljaca itd. Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je sastaviti i neke druge obracune npr. tj. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima poklapa se sa kalendarskom godinom. knjiga izlaznih faktura. ili koje podacima dopunjuju pojedine racune sinteticke evidencije.01 – 31.PREDZAKLJUCNE RADNJE Temeljni periodicni ili konacni financijski izvjestaji moraju dati istinit. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje. rashoda i prihoda pravne osobe. Na osnovu konacnog obracuna amortizacije evidentirani iznos amortizacije se koriguje i tako se svodi na realnu vrijednost. izvora sredstava. fer. 2) Otvaranje i zakljucak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na pocetku poslovanja pravne osobe. Obracun vremenskih razgranicenja troskova. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otudjenju.2. knjiga inventara stalnih sredstava. procjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja. kupaca.POMOCNE POSLOVNE KNJIGE Pomocne knjige jesu one koje se organizuju s ciljen rasclanjivanja nekog racuna glavne knjige. s tim da je zbir prometa i salda svi analitickih racuna u nekoj evidenciji jednak je prometu i saldu odgovarajuceg sintetickog racuna. ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vazecim racunovodstvenim propisima ( knjiga blagajne. Tako se u praksi pojavljuju analiticke evidencije : materijalnih ulaganja. Razlikujemo ove pomocne knjige : .druge pomocne knjige 1) U analitickim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja. 38 . 14. sto opet znaci da na kraju poslovne godine treba i zakljuciti poslovne knjige. knjiga dionickog kapitala itd. kapitala.analiticke evidencije . troskova. ali osiguravaju dodatne informacije o koristenju tudje imovine. Na kraju godine treba obavezno izraditi konacan obracun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima. tj. proizvodnje. 01. Druge pomocne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi. knjiga ulaznih faktura.1. knjiga dospijeca mjenica. te cuva u skladu sa rokovima utvrdjenim internim aktom. te pozicijama potrazivanja i obaveza prema porezima.FINANCIJSKI IZVJESTAJI KAO OUTPUT RACUNOVODSTVENOG SISTEMA 15. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava. dobiti ili gubitka. gotovih proizvoda. obaveza.Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaca sva stanja i kretanja na racunima sredstava. knjiga deviza. 15. Tipican primjer takvog obracuna je obracun amortizacije. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaca odredjene poslovne dogadjaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu. Potrebno je napraviti konacne obracune svih troskova i izvrsiti odgovarajuca uskladjivanja na pozicijama sredstava i obaveza. placa uposlenih. roba.

Prema kriteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo : . Ako. da podatke o stvarno stanju upise u popisne liste. Ove osobe u pravilu nisu clanovi komisije. tj. uporedjivanjem stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja.INVENTURA Inventura je popis sredstava i obaveza koji ima za cilj uskladjivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. popravak. Uporedjivanjem potrebnog stanja i stvarno utvrdjenog stanja. potrazivanja i obaveza. Popis se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza. pak.na kraju svake poslovne godine . odnosno uporedjivanjem sa evidencijom u knjigovodsvu poslovnog partnera. Komisija za popis moze uzeti vjestaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. proizvodi i roba u komisiji i slicno.djelimicni popis Za provodjenje popisa sredstava i obaveza u pravnoj osobi osniva se potreban broj stalnih ili privremenih komisija. Popis se provodi u ovim slucajevima : . duzna je ta sredstva posebno popisati za svaku osobu. Svakak popisna komisija treba imati minimalno tri clana. potvrdjujemo ispravnost.2. Sredstva uzeta na cuvanje. Jedan od nacina provjere ispravnosti podataka jeste i inventura. npr. Ta se zadaca ostvaruje u cinjenici da stanje po knjigovodstvu goori „koliko cega treba biti“ u pravnoj osobi. nego strucno pomazu komisiji u obavljanju popisa. U popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvjestaji. viskove i manjkove. izdvojiti moguca tudja sredstva. pripremiti popisne liste. koje onda sluzi za uskladjivanje salda izrazenih u poslovnim knjigama tim stvarnim stanjem. a provedeni popis govori „koliko cega stvarno ima“. decembra tekuce godine. izdvojiti neupotrebljive i ostecene upotrebne vrijednosti. Pravna osoba kod koje se nalaze tudja sredstva. To 39 .potpuni popis .u slucaju otvaranja postupaka stecaja i likvidacije. rastresite materijale koji se ne mogu vagati pripremiti za procjenu kolicine. njihovom odgovornoscu i drugo. Na kraju godine treba prenijeti podatke iz analitickih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tacnosti podataka u tim evidencijama. Osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati istovrsne upotrebne vrijednosti. Iz tih razloga se sastavlja probni bilans. ako su ona jednaka. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne lise unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu te utvrdjuje i u listama iskazuje inventurne razlike. Priprema popisnih komisija ukljucuje upoznavanje svih clanova sa svrhom popisa.prilikom promjena cijena proizvoda ili robe . odnosnu pravnu osobu kojoj ta sredstva pripadaju. Zadatak svake komisije za popis jeste da stvaramo stanje sredstava utvrdi fizickim popisom.rashoda i prihoda. rijesiti reklamacije. Inventura potrazivanja od kupca ili obaveza prema dobavljacima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih ili primljenih faktura. Prije sastavljanja osnovnih financijskih izvjestaja. onda razlika veceg popisnog stanja znaci „popisni visak“ a manje stanje „popisni manjak“. sa sadrzajem njihovog zadatka.kada nastanu statusne promjene .na pocetku poslovanja . To uskladjivanje najcesce se provodi kroz izvod otvorenih stavki koji kupac potvrdjuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konacnog uskladjivanja. 15. vec provjerom.

3.iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjige . rasturu. Metoda precrtavanja u pravilu se koristi kada se treba ispraviti pogresno upisan iznos u dnevniku i glavnoj knjizi. koji treba sadrzavati : .misljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuju materijalnim i novcanim vrijednostima o utvrdjenim manjkovima i viskovima.poslovni dogadjaj nije uopce evidentiran (propusteno knjizenje ili je djelimicno knjizen. Formalne greske nastaju povredom nacela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog dogadjaja i relativno lako se uocavaju i otklanjaju. . odnosno nenamjerno ucinjena i sto se kao takva negativno odrazava na istinitost racunovodstvenih informacija. Prema kriteriju mogucnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greske.Misljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplacenih potrazivanja . tj. o uzrocima i primjerenosti tih razlika. viskova i manjkova Izvjestaji o obavljenom popisu menadzmentu na razmatranje. ili je dva puta knjizen) .precrtavanja . ali su strane racuna.Prijedlog za nacin evidentiranja inventurnih razlika tj. Bit je svake knjigovodstvene greske u tome sto je slucajno. U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara ( primjerice. Na taj nacin se utvrdjuje ukupni vrijednosni iznos potrazivanja od kupaca. dugovna i potrazna strana zamijenjene Materijalne greske su puno slozenije i teze se otklanjaju.) 2.Misljenje i podatke o stvarnom kalu.se zove i konfirmacija ili potvrdjivanje salda. Inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno predloziti otpis.dopunsko knjizenje 1. onda se takve greske smatraju falcifikatima i zakonski se sankcionisu. zajedno sa popisnim listama dostavljaju se 15.Prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis . U teoriji i praksi poznate su slijedece metode za ispravljanje knjigovodstvenih gresaka : . Postoje razlicite metode za pronalazenje materijalnih gresaka. vrstama raspolozivih sredstava. kvaru. 1. te smo duzni pronaci nacina da ih odstranimo. Ako se radi o namjerno ucinjenim greskama koje namjerno iskrivljuju podatke. Metodom precrtavanja se ispravlja 40 . lomu i razlikama u odnosu na velicine dopusteng u skladu sa internim aktom i porezni aspekt . na jednom racunu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4680 KM.evidentiranje je izvrseno na pogresnom racunu .racuni su ispravni. Materijalne greske se ne odnose na povredu nacela dvojnog knjigovodstva. dok je na drugom racunu u potraznoj strani evidentiran iznos 4580 KM.KNJIGOVODSTVENE GRESKE I METODE NJIHOVA ISPRAVLJANJA Greske narusavaju istinitost iskazanog stanja.storniranja i . Posljednja faza popisa jeste pisanje izvjestaja o zavrsenom popisu.Sve navedeno za potrazivanje potrebno je uciniti i za obaveze . vec mogu nastati u nekom od slijedecih slucajeva: . obimu prometa i sl.

2.

greska na nacin da se pogresno upisani iznos precrta, ali tako da bude vidljiv, a iznad njega se upise ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka moze se vrsiti na dva nacina : - metodom crnog storna ili - metodom crvenog storna neutralizaciju njena

Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka predstavlja djelovanja, dok sama greska ostaje i dalje vidljiva.

a) Metodom crnog storna greska se ispravlja tako da se pogresno evidentiran iznos jednom upise na suprotnu stranu racuna i na taj nacin neutralise njeno djelovanje, a nakon toga se evidentiranje provodi na ispravan nacin. Stvara se dojam povecanja prometa na racunu na kojem je napravljena greska. Iako je stanje racuna nakon primjene crnog storna tacno, neprirodno je povecan promet na racunu. Zbog toga se u pravilu koristi druga metoda pomocu koje se ispravlja greska, ali se ne povecava promet racuna. To je metoda crvenog storna. b) Sustina metode crvenog storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na suprotnoj strani racuna od strane nastale greske vec na istoj strani racuna. U tom slucaju storno evidentirane pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri, sto odmah upucuje da je rijec o ispravci greske. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo racuna ostaje ispravan.

3. Metodu dopunskog knjizenja koristimo najcesce kod materijalnih gresaka
kada se naoba korespondirajuca racuna upisani manji iznosi od stvarnih. Ispravku vrsimo na nacin da dopisujemo odredjenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Primjenom ove metode jedan poslovni dogadjaj se evidentira u dva navrata sto moze dovesti do krivnog zakljucka da je mzda rijec o dva poslovna dogadjaja, a ne o jednom. U praksi najvise se koristi metoda crvenog storna. Primjer (167 str) : Od nabavljaca kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Greskom je dogadjaj evidentiran na racunu zaliha materijala. Iznos je tacno evidentiran ali na pogresnom racunu. 15.4.BRUTOBILANS I ZAKLJUCNI LIST Prije sastavljanja financijskih izvjestaja potrebno je proizvesti i izradu zakljucnog lista, s ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Zakljucni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obracunskog razdoblja, odnosno na kraju poslovne godine. Potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti racune stanja od racuna uspjeha. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obracunskom razdoblju sluzi brutobilans. Cilj sastavljanja brutobilansa je provjera ispravnosti provedene evidencije. Brutobilans predstavlja prikaz stanja i prometa svih racuna glavne knjige. Iz dvostranog promatranja poslovnog dogadjaja proizlazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potraznoj strani. Zbog toga je provjera formalne ispravnosti glavne knjige (jednakosti dugovnih i potraznih strana) moguca izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih dogadjaja u obracunskom razdoblju u tzv. brutobilansu. Sastoji se od naziva racuna i slijedecih kolona : - stanje na pocetku razdoblja (pocetni saldo)

41

-

promet u toku razdoblja ukupan promet stanje racuna na kraju razdoblja (zakljucni saldo)

Prema tome, brutobilans iskazuje stanje racuna na pocetku razdoblja i na kraju razdoblja, te promjene izmedju dva razdoblja. U svakom paru kolona u brutobilansu dugovni zbir mora biti jednak potraznom zbiru. Ako nije tako, radi se o njigovodstvenoj gresci koju treba pronaci i otkloniti. U zakljucnom listu racuni brutobilansa se sistematizuju na racune stanja (racuni aktive i pasive) tj. pozicije bilansa stanja i na uspjesne racune (racuni rashoda i prihoda) tj. pozicije bilansa uspjeha. Nakon tako provedene sistematizacije racuna pojavit ce se razlika koja ce upucivati na dobit ili gubitak. Racuni stanja se unose u bilans stanja, a uspjesni racuni u bilans uspjeha. Razlika u zakljucnom listu ukazuje na uspjesnost poslovanja dobit ili gubitak. Iskazivanje uspjesnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zakljucnog lista. 15.5.SASTAVLJANJE OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA

SESTI DIO – RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TIPICNIH POSLOVNIH DOGADJAJA RACUNOVODSTVENOG PROCESA 16.RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA 16.1.STALNA NEMATERIJALNA SREDSTVA Stalna nematerijalna sredstva jesu sredstva bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. Standard navodi da sredstva ispunjavaju uvjet prepoznatljivosti iz definicije nematerijalnog sredstva kada je sredstvo : - odvojivo nematerijalno sredstvo i - neodvojivo nematerijalno sredstvo To znaci da se odvojivo nematerijalno sredstvo moze prepoznati kao stavka odvojena od pravne osobe te da se moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe kao cjeline. Temeljem tih odrednica u odvojiva nematerijalna sredstva, u pravilu, ukljucuju se sve vrste nematerijalnih sredstava osim goodwilla, jer se goodwill ne moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva su : 1. patenti, licence, koncesije, zastitni znakovi, izdaci za razvoj, racunarski programi – softver 2. avansi za stalna nematerijalna sredstva i ostala stalna nematerijalna sredstva 3. goodwill (dobar glas), ako je pribavljen placanjem. Nematerijalna stalna sredstva mozemo stjecati od drugih pravnih osoba ili interno razvijati tj. proizvoditi u preduzecu. Da bi se stalno nematerijalno sredstvo, koje se zasebno stjece, priznalo i iskazalo u bilansu, treba udovoljiti slijedecim uvjetima : - da se to odvojivo sredstvo od kojeg se ocekuje priliv buduce ekonomske koristi u pravnu osobu - da se trosak nabavke moze pouzdano izmjeriti Trosak nabavke ukljucuje : kupovnu cijenu, nepovratne poreze nakon oduzimanja trgovackih popusta i rabata i sve troskove. Stalna nematerijalna sredstva koja se

42

stjecu putem drzavne potpore najcesce se stjecu besplatno, ili za nominalnu naknadu, u pravilu putem koncesije (razlicita prava koristenja zemljista, zracne luke, licence za rad radio i tv stanica i sl) Za stalno nematerijalno sredstvo koje se stjece razmjenom za drugo sredstvo, trosak stjecanja po kojem ce se iskazati u bilansu mjeri se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti datog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva pravne osobe dijele se u dvije grupe : - stalna nematerijalna sredstva proizasla iz razvoja i koja se priznaju bilansna stavka pravne osobe koja ih je razvila - interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao bilansna stavka pravne osobe, nego se priznaju kao trosak razdoblja interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva priznaju se kao bilansna stavka ako su zadovoljeni slijedeci uvjeti : - tehnicka kvaliteta dovrsenja nematerijalnih sredstava je takva da ce se sredstva moci upotrebljavati ili prodavati - postoje prikladni tehnicki, financijski i ostali resursi za dovrsetak razvoja i koristenja ili prodaju nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost koristenja ili prodaje nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost mjerenja izdataka. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao stavka bilansa su : - interno dobiveni goodwill - interno dobiveni zastitni znakovi, oznake, naslovne strane novina, naslovi, publikacija, popisi kupaca i druge slicne stavke. Trosak interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva inicijalno se mjeri po trosku koji se sastoji od sume izdataka nastalih od datuma kada je nematerijalno sredstvo ispunilo uvjete za priznavanje. Primjeri direktnih troskova su : - troskovi materijala ili usluga koji su koristeni ili potroseni za stvaranje materijalnog sredstva - place i drugi troskovi zaposlenih koji su ukljuceni u stvaranje tog nematerijalnog sredstva. - Opci troskovi koji su nephodni za stvaranje nematerijalnog sredstva. 16.1.1.PATENTI, LICENCE, KONCESIJE, ZASTITNI ZNACI I OSTALA PRAVA Patent je ekskluzivno pravo izumitelja cija je registracija kod nadleznog drzavnog organa zasticena zakonom. Vlasnik patenta zadrzava iskljucivo ovlastenje koristenja proizvodnje, ponude i prodaje patentovanog izuma. Licenca je ekskluzivno pravo kupovine koristenja tudjeg prava – patenta. Dakle, kupovina licence je kupovina prava proizvodnje nekog proizvoda za odredjen vrijeme. Koncesija je akt kojim drzava daje odredjenoj pravnoj ili fizickoj osobi ovlastenja za obavljanje odredjenih poslovnih aktivnosti za odredjeno vrijeme. Koncesija se dodjeljuje ugovorom. Koncesije se obicno dijele na : - one koje se odnose na javne koristi (npr. Izgradnja cesta...) - one koje se odnose na iskoristavanje prirodnih bogatstava (rudnih bogatstava, nafte, plina, soli, sljunka, mora i sl) Primatelj koncesije obavezuje se ugovorno da ce drzavi platiti odredjen naknadu, bilo visekratno ili jednokratno. 16.1.2.OSNIVACKI IZDACI / TROSKOVI OSNIVANJA

43

GOODWILL Goodwill (dobar glas. uredjaja. Razlog zbog kojeg se izdaci za istrazivanje ne mogu priznati kao stalno nematerijalno sredstvo nego kao rashod je taj sto se u fazi istrazivanja projekta pravne osobe ne moze dokazati postojanje stalnog nematerijalnog sredstva koje ce davati buduce ekonomske koristi.troskovi materijala i usluga koristenih ili potrosenih u stvaranje nematerijalnog sredstva . pronalaske. procese. Bitna stvar je da prije registracije preduzece nije u registru poreskih obveznika. usluge advokata. iz sredstava koja ce biti ostvarena na osnovu rezultata poslovanja. modela i kalupa u skladu sa novom tehnologijom Ukoliko pravna osoba udovolji uvjetima priznaju se slijedeci troskovi : . izrade znaka i slicni izdaci kada je preduzece u osnivanju. ocjena i konacni izbor primjene rezultata istrazivanja i drugih saznanja .IZDACI ZA RAZVOJ Izdaci za razvoj smatraju se izdaci nastali za istrazivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologije . ugled) oznacava vecu vrijednost pravne osobe koju ona ima zbog svog ugleda.3.1. uzoraka. 16.profesionalne naknade za registraciju zakonskog prava : amortizacija patenata i licenci. proizvoda. sustava ili usluga prije pocetka komercijalne proizvodnje ili prodaje. Troskovi osnivanja mogu se nadoknaditi ali ne iz sredstava koja su uplacena kao osnovni kapital nego kasnije. za cije se rezultate ocekuje da ce koristiti u razdoblju duzem od jedne godine.4. odnosno kao posljedica poslovnih spajanja kada se pri tome koristi metoda kupnje i priznaje se kao stalno nematerijalno sredstvo. knjizi se na racunu Potrazivanja za ulazni porez koji jos nije priznat. U slucaju da je stjecatelj spreman da plati veci iznos od 44 . 16. procesa. reputacije konkretnog polozaja. proizvode. u cilj izbjegavanja umanjenja osnovnog kapitala u trenutku pocetka rada drustva. Ako su troskovi stjecanja veci od fer vrijednosti netoimovine. Prema tome. sustave ili usluge Primjeri aktivnosti faze razvoja su : .place i drugi troskovi zaposlenog osoblja koji su izravno ukljuceni u stvaranje nematerijalnog sredstva .aktivnosti koje imaju za cilj postizanje novih saznanja .projektovanje alata. Istrazivanjem se smatra originalno i planirano istrazivanje poduzeto u cilju postizanja novih znanstvenih ili tehnickih spoznaja i razumijevanja. konstrukcija i testiranje prototipova i modela prije proizvodnje i prije upotrebe . ulazni porez u tom trenutku ne moze odbiti.iznalazenje alternativnih rjesenja za materijale. razlika predstavlja goodwill.Osnivacka ulaganja nastaju pri osnivanju preduzeca.ispitivanje. U trenutku kad preduzece postane poreski obveznik po osnovu ulaganja u osnivanje preduzeca treba ga prenijeti na racun Potrazivanje za ulazni porez.1. niti se moze traziti povrat. Goodwill nastaje u postupku stjecanja druge pravne osobe. troskovi registracije.projektovanje. Razvojem se smatra primjena istrazivackih pronalazaka ili drugog znanja na planiranju i projektovanju proizvodnje novog ili u biti poboljsanog materijala. To su troskovi ili izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem. Primjeri aktivnosti istrazivanja su : . kvaliteta zaposlenika i slicno.

postrojenja i oprema koje je pravna osoba nabavila putem financijskog najma 4) bioloska sredstva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima 5) stalna sredstva koja se drze za prodaju.to je sredstvo za koje se ocekuje da ce se koristiti duze od godinu dana .2. postrojenja i oprema.trosak sredstava moze se pouzdano izmjeriti Pozicije stalnih materijalnih sredstava koje su nabavljene radi daljnje prodaje. 16. PDV se ne obracunava na prodaju zemljista. Zemljiste se racunovodstveno evidentira odvojeno od gradjevina na tom zemljistu bez obzira sto mogu biti zajedno nabavljeni. ako pravna osoba placa unaprijed dobavljacu za nabavku nematerijalnih sredstava prije njihovog preuzimanja. 16.1. primjereno je posebno iskazati i amortizovati.2. stalna materijalna sredstva treba razvrstati kako slijedi : nekretnine . Dakle.ZEMLJISTE Zemljiste je prirodno bogatstvo i predstavlja specificn vrstu stalnih materijalnih sredstava. jer su zasebni oblici sredstava. Kod poslovnih transakcija u vezi sa nabavkom nematerijalnih sredstava mogu se javiti i avansi za nematerijalna sredstva. postrojenja i oprema ulaganje u nekretnine radi davanja u najam nekretnine.2. koja imaju ograniceni vijek trajanja. novim MSFI-ima. POSTROJENJA I OPREMA 45 . postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine.pravna osoba to sredstvo posjeduje i koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe . Naknadna ulaganja u zemljiste. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovinu) ulaganja u nekretnine. Porez na promet zemljista se placa po stopi 5%. Goodwill se mora iskazati kao zasebna pozicija stalnih nematerijalnih sredstava. jer ima neogranicen vijek trajanja i prema tome ne podlijeze obracunu amortizacije. klasifikuju se i obracunavaju kao zalihe a ne kao nekretnin. Trzisna vrijednost moze se razlikovati od stvarno placene naknade za pribavljanje nekretnine. Da bi se neka pozicija klasifikovala i priznala kao stalno nematerijalno sredstvo moraju biti zadovoljeni slijedeci uvjeti : . pogonski i kancelarijski namjestaj transportna sredstva nekretnine. 16.2. Osnovica za porez na promet zemljista je trzisna vrijednost zemljista u trenutku pribavljanja koju je procjenom utvrdila ovlastena poreska uprava.STALNA MATERIJALNA SREDSTVA Stalna Prema 1) 2) 3) materijalna sredstva obuhvacaj : zemljiste gradjevinske objekte postrojenja i opremu alate. NEKRETNINE. Promet zemljista je regulisan posebnim poreskim propisima na promet nekretnina. na ime njihova poboljsanja.fer vrijednosti netoimovine javlja se goodwill.

Nabavna vrijednost je iznos isplacenog novca ili novcanih ekvivalenata. postavljanja i pustanja u rad . voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakciji .Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otudjila sredstvo nakon procijenjenih troskova otudjenja .Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja .1 PRIBAVLJANJE VLASTITIH SREDSTAVA GRADJEVINSKIH OBJEKATA NABAVKOM IZ - 46 . odnosno izradom u vlastitoj reziji.Amortizirajci iznos je nabavna vrijednost sredstava. Trosak ukljucuje : .troskove za strucne savjete arhitekata i inzinjera. 16. postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu.Amortizacija je sastavni raspored amortizirajuceg iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe. postrojenja i oprema se poslije pocetnog priznavanja i vrednovanja procjenjuju. ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjenu za njezin ostatak vrijednosti . mogu nastati kao visak inventure i slicno. te . izgradnjom. Priznavanje troskova u nabavn vrijednost nekretnina. donacijom. Na sredstva koja se trose sistematski obracunava se amortizacija.Nadoknadiva vrijednost je visi izns pri usporedbi neto prodajne cijene sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi . Stalna materijalna sredstva mogu se pribaviti : kupovinom.poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti . Trosak nabavke ne ukljucuje opceupravne i administrativne troskove.a) vremensko razdoblje u koje se ocekuje da ce osoba koristiti sredstvo b) broj proizvoda ili slicnih jedinica koje pravna osoba ocekuje ostvariti tim sredstvom.2.Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstava premasuje njegovu nadoknadivu vrijednost .2.ostale troskove koji se mogu izravno propisati Od navedenih iznosa odbiju se trgovacki popusti.troskove ugradnje. razmjenom za druga sredstva.direktne troskove rada pri izradi ili pribavljanju sredstava . odnosno vrednuju po trosku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja ili po fer vrijednosti. ili fer vrijednost druge naknade koja je dana za nabavu sredstava u vrijeme njegovog stjecanja ili izgradnje .troskove pripreme mjesta .Vijek upotrebe je : .Specificna vrijednost za pravnu osobu je sadasnja vrijednost novcanih tokova za koja pravna osoba ocekuje da ce nastati od kontinuiranog koristenja sredstava i od njegovog otudjenja na kraju vijeka upotrebe .Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti izmedju poznatih.kupovnu cijenu .troskove isporuke i rukovanja . Nekretnine. te se dobije trosak nabavke. .

mostovi. Trosak pribavljanja sredstava obicno je jednak trosku proizvodnje sredstava namijenjenih prodaji : iskljucuju se interni profiti i iznosi za neuobicajene utroske materijala. Inicijalno se vrednuju po trosku nabavke nabavke. oprema u pogonima i radionicama. kanalizacijski objekti i slicno. 16. rada ili drugih resursa nastalih u proizvodnji. motela i restorana. tvornicka dvorista. Kada pravna osoba PDV moze odbiti kao potrazivanje za ulazni porez.2. Ako se kupuje novosagradjeni objekt onda se promet gradjevine odvija u sistemu PDV-a. 16. staze. putevi.3. skladista. staklenici i montazni objekti. Troskvi pustanja sredstava u rad priznaju se u trosak nabavke. susionice. rashladna postrojenja. a promet zemljista u sistemu poreza na promet nekretnina. Porez na promet zemljista se ukljucuje u nabavnu vrijednost.2. Troskovi posudbe (kamate i drugi troskovi koji nastaju u preduzecu u vezi sa posudbom financijskih sredstava) koji se mogu direktno prepisati stjecanju jesu oni troskovi koji bi se mogli izbjeci da nije postojao izdatak za to kvalifikovano sredstvo. TROSAK NABAVKE = KUPOVNA CIJENA + ZAVISNI TROSKOVI NABAVKE. nadvoznjaci i betonske ili metalne konstrukcije. svi troskovi koji se mogu povezati sa pribavljanjem i porezi koji se ne mogu povratiti od poreskih vlasti. on se ne ukljucuje u nabavnu vrijednost. transportne linije. 16. 16. zgrade hotela. silosi.2. ukljucujuci uvozne pristojbe i nepovratne poreze. tvornicke hale i radionice. To su sredstva kao sto su tehnicka postrojenja.2.2. poslovne zgrade trgovine.6.Gradjevinski objekti jesu sredstva : poslovne zgrade.2. PRIBAVLJANJE STALNIH DONACIJA I DRZAVNE POMOCI SREDSTAVA U SKLOPU DRZAVNIH 47 .2. odnosno troskovi izgradnje. parkiralista. Pocetni poslovni gubici nastali prije nego sto je sredstvo postiglo kapacitet priznaju se kao rashod.2. Postrojenja i oprema inicijalno se vrednuju po trosku nabavke (obuhvaca kupovnu cijenu.2. te sve direktne troskove u vezi sa dovodjenjem postrojenja i opreme u dadno stanje) Administrativni i opci troskovi nisu sastavni dio troska nabavke. kancelarijska oprama itd.4 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ VLASTITIH SREDSTAVA Postrojenja i oprema klasifikuju se u dugotrajna materijalna sredstva.2. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA U VLASTITOJ IZVEDBI Jedan od mogucih oblika pribavljanja objekata je gradjenje. PDV se ne ukljucuje u nabavni trosak.5 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ TUDJIH SREDSTAVA – KORISTENJE KREDITA BANAKA Banka ne doznacuje novcana sredstva na ziroracun investitora nego direktno placa dobavljaca. Umjesto nabavne cijene na trzistu. garaze. u tom slucaju prestaje obaveza prema dobavljacu i nastaje obaveza prema banci koja je platila fakturu dobavljaca iz odobrenog kredita. U trosak nabavke ukljucuje se kupovna cijena. odnosno izrada u vlastitoj izvedbi. Prema tome. hladnjace. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA 16. proizvodne linije.2. za izgradjene objekte u vlastitoj izvedbi moraju biti priznati troskovi proizvodnje odredjenog objekta.

troskove tekuceg odrzavanja koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tokom razdoblja koristenja sredstava.2. kao i poslove s drzavom koji se ne razlikuju od uobicajenih poslovnih transakcija pravne osobe. Ako se naknadnim izdatkom ne povecava nego samo odrzava ili obnavlja postojeca funkcija stalnih sredstava. Za te radove cesto je tesko odrediti treba li naknadne izdatke koji se odnose na postojeca sredstva iskazati kao povecanje sredstava iki kao trosak. Pravna osoba znacajne dijelove nekretnina. Sredstva stecena tim nacinom stecena su bespovratno i besplatno. bez obaveze davanja protunaknade u monetarnim sredstvima. Naknadni troskovi se priznaju ako : . Dakle. a racunovodstveno se iskazuje po fer vrijednosti donacija i sredstva.2.troskove „opravki“ i „odrzavanja“ koji nastaju neravnomjerno u duzim obracunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju znacajne iznose troskova. postrojenja i opreme. Prema tome. Sam raspored ukupnog amortizacijskog iznosa na pojedine godine u vijeku upotrebe treba 48 . ovisno o visini troskova amortizacije. takvi izdaci imaju karakter troskova. Drzavna pomoc ima za cilj pruzanje ekonomskih koristi specificno za pojedine pravne osobe. U takvim slucajevima obicno se vrsi procjena fer vrijednosti nenovcanpog sredstva. radi koristenja od strane pravne osobe. donacija je odgodjeni prihod koji se svake godine svodi na prihod. i dijele se na .produzava vijek upotrebe sredstva . Drzavne donacije se trebaju priznati u bilansu stanja iskazivanje razgranicenog prihoda ili oduzimanjem donacije pri izracunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva.unapredjuje kvalitet njegovog outputa . Naknadni troskovi ce biti priznati u knjigovodstveni iznos ako se zadovolje kriteriji : a) vjerovatno je da ce buduce ekonomske koristi povezane s tim sredstvo pritjecati u pravnu osobu b) nabavna vrijednost sredstva se moze pouzdano izmjeriti. tj. objekte.povecava njegov kapacitet . kao sto su zemlja ili drugi resursi.NAKNADNI TROSKOVI – INVESTICIONO ULAGANJE NA SREDSTVIMA ( STALNIM MATERIJALNIM SREDSTVIMA) Radi osiguranja kontinuiranog koristenja u procijenjenom vijeku upotrebe. „Drzavna donacija moze biti u obliku prijenosa nenovcanog sredstva. ukliko imaju drugaciji vijek upotrebe od vijeka upotrebe sredstava na koja su vezana.3.Kod stalnih sredstava donacija se ukljucuje u prihod ovisno o vremenu i visini amortizacije.TROSAK AMORTIZACIJE Amortizacija je trosak koji nastaje kao posljedica postepenog trosenja ekonomskih koristi sadrzanih u sredstvima koji imaju ogranicen vijek upotrebe.Drzavne donacije su pomoc drzave u obliku prijenosa sredstava pravnoj osobi u zamjenu za proslo ili buduce zadovoljenje odredjenih uvjeta koji se vezu za pravnu osobu. zemljiste mozemo dobiti i kao donaciju. 16. Naknadna ulaganja u ova sredstva na ime njihova poboljsanja koja imaju ogranicen vijek trajanja primjereno je posebno iskazivati i amortizovati.znatno smanjuju proizvodni troskovi 16. moze voditi kao zasebna sredstva i amortizovati ih zasebno. Ona iskljucuju oblike drzavne pomoci kojima se objektivno ne moze utvrditi vrijednost. postrojenje i opremu je potrebno odrzavati. u cilju obavljanja svakodnevne funkcije sredstava .

1.osnovica za obracun amortizacije .3. 16.kada su sredstva klasifikovana da se drze za prodaju .3. Obracun amortizacije prestaje kada se knjigovodstveni iznos izjednaci sa procijenjenim ostatkom vrijednosti. Amortizacija se pocinje obracuvati od predaje sredstava u upotrebu (pocetak trosenja ekonomske koristi).funkcionalna . a to se moze opravdati nepouzdanoscu procjene ostatka vrijednosti.metoda obracuna amortizacije Amortizacija se najcesce obracunava za svako pojedinacno sredstvo.obracun amortizacije po predmetu . Korisni vijek upotrebe se moze izraziti brojem godina ili kolicinom proizvoda. odnosno rashoda sa ostvarenim prihodima.vijek upotrebe .sume i slicni obnovljeni prirodni resursi . Sredstva koja imaju neogranicen vijek upotrebe i zbog toga sto se ne trose ekonomske koristi u njima ne amortizuju se : . U praksi za primjenu je najjednostavnije rjesenje da se za osnovicu za amortizaciju i bez provjere moguceg ostatka vrijednosti odredi trosak nabavke.omoguciti sto objektivnije suceljavanje amortizacije kao troska. Amortizacija se prekida ranije u slucaju : . ceste. mostovi koji se amortizuju itd) . Upravo o tom vijeku upotrebe ovisi stopa 49 .2.kada se stalna sredstva daju drugom prema ugovoru o financijskom lizingu. spomenici kulture i druga umjetnicka djela Za nabrojana sredsta pretpostavlja se da ce povrat ulozenog novca u visini troska nabavke ostvariti iz prihoda od prodaje tih sredstava. Pocinje se obracunavati od prvog iduceg mjeseca nakon mjeseca u kojem je sredstvo predato u upotrebu. Kod sredstava kod kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti. Kao osnovica za obracun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najcesce se uzima trosak nabavke sredstva za koje se obracunava amortizacija. Iznos koji se amortizuje ili amortizovani iznos je trosak nabavke sredstva umanjen za ostatak vrijednosti.kada nema proizvodnje 16. Za sredstva koja su trajno van upotrebe u pravnoj osobi prestaje obracun amortizacije.knjige u bibliotekama koje imaju trajnu vrijednost. Gradjevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje iskazuju se kao zalihe trgovacke robe. To je iznos koji pravna osoba ocekuje ostvariti prodajom sredstava na kraju njihovog procijenjenog vijeka upotrebe. obracun amortizacije prestaje kada se ispravka vrijednosti izjednaci sa troskom nabavke.vremenska Kod vremenske metode amortizacije odlucujuci faktor je procijenjeni vijek upotrebe nematerlih i materijalnih sredstava.Elementi koji utjecu na izracunavanje amortizacije Osnovni elementi koji utjecu na visinu troska amortizacije jesu : . Amortizacija se prekida : .METODE AMORTIZACIJE Poznate su dvije metode amortizacije : . Za sredstvo koje je privremeno van upotrebe zbog zastoja u prizvodnji u pravilu ne prestaje obracun amortizacije.zemljiste (odvojeno vode ulaganja u sistem navodnjavanja. odnosno ucinaka koji se izrazavaju odredjenim jedinicama mjere.

metoda obracunavanja po jedinici funkcionalnog kapaciteta . 16. Takav nacin razmisljanja dovodi do preferiranja modela degresivne odnosno ubrzane amortizacije. 16.2.metoda obracunavanja u ovisnosti od efektivnog trajanja procesa izrazenog planiranim brojem sati njihova rada.metoda zbira broja godina ili sume broja godina (ili metoda dijelova) 16. Ovdje se polazi od pretpostavke da je ekonomsko i fizicko trosenje najvece krajem vijeka upotrebe nematerijalnih i materijalnih sredstava. a najmanja tokom posljednje godine. Dakle.progresivna metoda amortizacije. Korist od opreme moze biti najveca tokom prve godine njezine upotrebe.LINEARNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo da je upotreba sredstava jednaka svake godine tokom vijeka upotrebe sredstava.1.FUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE Amortizacija za odredjeno razdoblje vezana je uz broj jedinice ucinka upotrebe sredstava tog razdoblja.4. Stopa amortizacije opreme je 10% godisnje. Suma amortizacije za odredjeno razdoblje je broj jedinica upotrebe u tom razdoblju pomnozen sa troskom jedne jedinice.linearna metoda amortizacije .metoda opadajuce stope na istu osnovu .3. jer se troskovi odrzavanja obicno povecavaju ili zbog sve vec mogucnosti procjene nabavke bolje opreme.PROGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Progresivna metoda obracuna amortizacije obratan je postupak od degresivne metode. razliciti nacini obracuna amortizacije su : . a ocekivani vijek upotrebe 10 godina. Obracun amortizacije prema vremenu sprovodi se pomocu tri osnovne metode : .medota dvostruke opadajuce osnovice ili metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajucu osnovicu .2. troskovi ce biti ravnomjerni pa ce i trosak amortizacije ravnomjerno teretiti prihod.2.3. Metode funkcionalne amortizacije su : .3.2.degresivna metoda amortizacije . 1000 je trosak amortizacije u prvoj godini i u drugoj godini. Formula : Amortizacija = nabavna vrijednost x stopa amortizacije Stopa amortizacije = 100 / korisni vijek upotrebe 16. Buduci da se u jednakim iznosima terete pojedina obracunska razdoblja. 50 . po kojem se u prvim godinama kao trosak priznaje vec dio troskova nego u kasnijim godinama.3.amortizacije. Takav se model moze pojaviti zbog toga sto mehanicka efikasnost sredstava obicno opada s godinama. Dovodi do linearne metode na temelju koje se svake godine kao trosak priznaje jednak dio troska sredstava.3. Trosak svake jedinice upotrebe jednak je nabavnom trosku sredstava podijeljen sa ukupnim brojem jedinica. Za dio opreme ciji je trosak 10 000.2.metoda jednake stope na opadajucu osnovu .DEGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo istice korist koja se dobiva od opreme ne mora biti ranvomjerno rasporedjena.

pa je potrebno rashodovati.4 PROMJENA AMORTIZACIJSKIH STOPA Troskovi amortizacije ponekad nisu tacno procijenjeni.1 POVLACENJE IZ UPOTREBE SREDSTAVA Ako se sredstva privremeno povlace iz upotrebe.2 RASHODOVANJE NEKRETNINA. Nekretnine. Treba ih utvrditi kao razliku izmedju netoprihoda od otudjenja i knjigovodstvenog iznosa sredstava. POSTROJENJA I OPREME OTUDJENJE I ISKNJIZAVANJE 16. Nakon vijeka upotrebe oprema je u cijelosti amortizovana a istovremeno zbog dotrajalosti nesposobna za dalju upotrebu. 16. postrojenja i oprema se mogu prodati po cijenama : 51 . a paralelno i racun Ispravka vrijednosti opreme. odnosno amortizovano. U slucaju da se zbog manjeg intenziteta koristanje opreme procijeni da prvobitno procijenjeni vijek upotrebe treba promijeniti treba ponvovo procijeniti vijek upotrebe. Na taj nacin opreme nema u knjigovodstvenoj vrijednosti pa time ni u bilansu. tada se ne iskljucuju iz bilansa nego se prenose na racun Gradjevinski objekti. Klasifikuju se kao prihodi od prodaje stalnih sredstava. U slucaju kada se od sredstva ne ocekuju buduce ekonomske koristi. prestaje obracun amortizacije i treba ih prenijeti na posebnu bilansnu stavku. POVLACENJE IZ UPOTREBE. Kada se stalna materijalna sredstva privremeno ne koriste.2.5. bilo od prodaje bilo od dalje upotrebe.5. 16. postrojenja i opreme.5.5. Za takvo sredstvo treba obracunati amortizaciju za mjesec u kojem je bilo u funkciji. Ako je rashodovanje sprovedeno prije nego je oprema u cjelosti amortizovana razlike troskove nabavke i ispravke vrijednosti knjizimo na rashodi.5.3 PRODAJA NEKRETNINA POSTROJENJA KLASIFIKOVANA DA SE DRZI ZA PRODAJU I OPREME KOJA NIJE Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnina. po 25 000 godisnje. a ostatak vrijednosti nla. Postrojenje. postrojenja i opreme treba isknjiziti : a) u trenutku otudjenja b) kada se od njihove upotrebe ili otudjenja ne ocekuje buduca ekonomska korist. 16. Ovakva situacija moze nastati zbog precijenjivanja ili podcijenjivanja korisnog vijeka upotrebe.OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA AMORTIZACIJE Kompanija „X“ za 1 000 000 je kupila zgradu ciji je procijenjeni vijek upotrebe 40 godina. to moze biti iz razloga da se privremeno ne koriste ili se namjeravaju prodati. 16.3. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnine. NEKRETNINA. Dobici se ne klasifikuju kao prihod.16. Kada se stalna sredstva povlace iz upotrebe i drze za prodaju ili se prekine poslovanje. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. Rashodovanjem smo isknjizili opremu iz upotrebe. zbog cega se troskovi amortizacije smanjuju ili povecaju. Amortizacija ne prestaje kada se sredstva privremeno ne koriste. Kompanija „X“ je odlucila linearno amortizovati tu zgradu. sredstvo treba isknjiziti iz bilansa ako je sredstvo otpisano ili ako nije u potpunosti otpisano. oprema van upotrebe.

- prodajom se ostvaruje cijena koja je jednaka neotpisanoj vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je veca od neotpisane vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je manja od neotpisane vrijednosti 16. Pravna osoba u cilju dobiti vrsi ulaganja u financijska sredstva.6 DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA Dugorocna financijska ulaganja su financijska sredstva ulozena na razdoblje duze od jedne godine. bilo bi ulaganje u visini od 20 do 50% dionica. Kada postoji interes za kontrolu na osnovu sporazuma ili statuta. odnosno pridruznicom. Udjeli u nepovezanim pravnim osobama Kako vrijednosni papiri mogu biti nabavljeni radi dugorocnog poslovanja drustva ali i prodaje. Jedna kompanija moze investirati u drugu kompaniju kupovanjem obveznica ili dionica. Ako pravna osoba daje kredite pravnim osobama koje imaju obiljezja pravnih osoba.udjeli u nepovezanim pravnim osobama . Medjutim.ostala dugorocna ulaganja 1. Ulaganje koje osigurava utjecaj.dati depoziti. ako jedna pravna osoba ima vise od 20% udjela u drugoj pravnoj osobi ima obiljezje pridruzene pravne osobe. Udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama Pridruzena pravna osoba javlja se kada jedna pravna osoba ima mogucnost kontrole druge pravne osobe. ili ima znacajan utjecaj nad njom.udjeli u zavisnim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama . Obzirom da su obje kompanije pravno odvojene osobe.ulaganje u duznicke vrijednosne papire . s obzirom na njihov specifican medjusobni odnos one konsoliduju svoje financijske izvjestaje u jedan set financijskih izvjestaja koji se oznacava kao konsolidovani financijski izvjestaj. 2. zadrzane i placene garancije .udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama . formira se odnos matice i zavisne kompanije. Udjeli u zavisnim drugim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama Podrazumijeva se da kontrola postoji kada ulagac posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa. svaka od njih sastavlja odvojene financijske izvjestaje. Suprotno ovome. Obicno se kaze da kontrola postoji kada kompanija koja investira posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa kompanije u koju je investirano.dati zajmovi . ali ne i kontrole ili zajednicke kontrole nad tim politikama. Kompanija koja investira poznata je kao maticna kompanija. takav financijski plasman ima obiljezje zajmova povezanim pravnim osobama. U dugorocna financijska ulaganja se ukljucuju : . Dakle. uobicajena je njihova podjela na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire kji su tekca sredstva. Stjecanje financijskih sredstava pocetno se priznaje i 52 . ali ne i kontrolu. 3. ulaganje koje ne osigurava utjecaj ni kontrolu bilo bi ulaganja u manje od 20% dionica sa pravom glasa. Znacajan utjecaj je moc sudjelovanja u donosenju financijskih i poslovnih odluka pravne osobe u koju je ulaganje izvrseno. a kompanija u koju je ulaganje izvrseno smatra se zavisnom kompanijom. Sva dugorocna ulaganja u dionice bit ce inicijalno vrednovane po nabavnoj vrijednosti.

dilera. kao kupovina udjela u osnovnom kapitalu (u drustvima sa ogranicenom odgovornoscu) odnosno kao kupovina udjela u pravnim osobama. 4. mjere se po trosku stjecanja.mjeri po fer vrijednosti. cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. Dati zajmovi (spadaju u dogorocne financijske plasmane) Na sredstva koja su pozajmljena davalac kredita naplacuje kamatu. Prema tome. Pri kupovini dionica i udjela mogu se javiti troskovi stjecanja kao sto su provizija berzanskih posrednika. a odobrava se konto Ziroracun. kao i od odluke skupstine dionicara. Zaduzujemo konto Udjeli u nepovezanim pravnim osobama. 17.se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu Svaka druga sredstva treba pravilno klasifikovati kao stalna (netekuca) sredstva. ako nema profita. Ovom kupovinom se dio novcanih sredstava pretvara u udjele. Ako postoji aktivno trziste. : . Kod financijskih ulaganja u duznicke vrijednosne papire ugovaraju se kamate i ulagac nakon tog ulaganja ostvaruje prihode od kamata neovisno od rezultata poslovanja 16. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice.novac i novcani ekvivalenti 53 .se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . odnosno tekuca cijena ponude koja kotira na aktivnom trzistu moze se redovno i brzo dobiti od berze. fer-vrijednost financijskih instrumenata. Tekuca sredstva se mogu pojaviti u vise prirodnih pojavnih oblika. koja za njega predstavlja financijski prihod. blagajnicki zapisi itd) Ulaganje u duznicke vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire u prinosu. Pri ulaganju u poslovne udjele i dionice ulagac nije osigurana nikakva zarada.Ulaganje u duznicke vrijednosne papire (obveznice.1 POJAM TEKUCIH SREDSTAVA Neko se sredstvo treba klasifikovati kao tekuce ako : . nema ni dividende.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUCIH SREDSTAVA 17. Isplata odobrenog dugorocnog zajma izaziva smanjenje gotovine i povecanje dugorocnih financijskih plasmana u visini isplacenog iznosa i evidentira se zaduzivanjem konta Dati zajmovi i odobravanjem konta Ziroracun.se ocekuje da ce se realizovati u okviru dvanaest mjeseci nakon datuma bilance . Ulaganja kapitala u druge pravne osobe ostvaruju se kao kupovina redovnih dionica (u dionickim drustvima).7 DUGOROCNA POTRAZIVANJA U dugorocna sredstva ubrajaju se i dugorocna potrazivanja od povezanih drustava. brokera. a posebno od drugih pravnih osoba. 5. berzanske takse i sl. Za razlikovanje stalnih od tekucih sredstava znacajno je da tekuca sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci. Visina zarade je u ovisnosti od ostvarenog profita pravne osobe u koju su ulozena financijska sredstva.se ocekuje da ce se realizovati ili se drzati radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovanja pravne osobe .

- kratkorocna ulaganja (dati avansi. mjenice. deviznom racunu. a stanje predstavlja raspoloziva sredstva na ziroracunu..2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE NOVCA I NOVCANIH EKVIVALENATA Novac obuhvaca novac u blagajni i depozite po vidjenju.2. Prelazni ziroracun na datum bilansa ne smije imati saldo. Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata. 17. plemeniti metali i sl. dati kratkorocni krediti) potrazivanje od kupaca i drugih duznika zaliha (materijala. pa u tom slucaju uspostavlja odgovarajucu analiticku evidenciju unutar sintetickog racuna – ziroracuna. placanje troskova tekuceg odrzavanja. Za pracenje prometa i stanja novca na ziroracunu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. Pravna osoba treba da raspolaze i odredjenom kolicinom novca koju ce drzati „pri ruci“ ili kako se to u racunovodstvenom smislu kaze.1 BLAGAJNA Trenutno ne postoje propisi u BiH koji uredjuju visinu blagajnickog maksimuma. U blagajni bi trebala da se drzi manja kolicina papirnog i kovanog novca koji sluzi za placanje manjih gotovinskih ispalata (nabavka sredstava za ciscenje. proizvodnje. tekuca ulaganja u vrijednosne papire. Novcana sredstva i poslovni dogadjaji u vezi sa njima se biljeze i prate na ziroracunu. otvorenim akreditivima. U knjigu blagajne upisuju se primici i izdaci novca iz blagajne.) Novcani ekvivalenti jesu kratkorocna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu bez veceg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za placanje (cekovi. blagajni. rezervnih dijelova. Oni predstavljaju izvedene dokumente koji se sacinjavaju na temelju izvornih dokumenata..) 17.2 PRELAZNI ZIRORACUN Kod korespondiranja dvaju gotovinskih racuna (kao sto su ziroracun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni racun koji se zove prelazni ziroracun. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine. Taj privremeni racun treba nam zbog toga sto u momentu kada se zakljucuje blagajna nije potvrdjeno je li podignuta ili polozena gotovina na ziroracunu. Momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvrsenje konkretne naplate ili isplate predstavljaju pravdajuci dokument. Pravna osoba moze otvoriti racun kod vise poslovnih banaka. Ziroracun pravna osoba otvara za obavljanje platnog prometa. sitnoh inventara. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomocnu knjigu jesu blagajnicke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajnicke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite).2. placanje postanskih usluga. 17. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zakljucuje se na kraju svakog radnog dana. sve jednako kao da se radi o ziroracunu. samo blagajna.2. Na osnovu tih dokumenata blagajnik „pravda“ preostalo stanje u blagajni.3 OTVORENI DEVIZNI AKREDITIV 54 . Temeljni cilj zakljucka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti. gotovih proizvoda i robe) unaprijed placeni troskovi (kratkorocna razgranicenja) nedovrsene 17. Novac u bankama i blagajnama dio je tekucih sredstava pravne osobe. Novac na ziroracunu u racunovodstvenom smislu definise se kao depozit a vista. Zbog toga se odnos blagajne sa ziroracunom prvo knjizi na prelazni ziroracun.

mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. jer mjenicu placa osoba koja ju je izdala. odnosno prihodi ili rashodi od financiranja.2. cek podnosi na naplatu (banka izdavalaca ceka) 17. U slucaju vlastite mjenice imamo jednog mjenicnog obveznika koji je ujedno izdavalac mjenice i osoba koja ce platiti mjenicu. 17.4. Cek se moze koristiti kao instrument osiguranja placanja i u tom slucaju kvalifikuje se u ekvivalent gotovine. Pod trasiranom ili vucenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom izdavalac mjenice nalaze trecoj osobi da prihvati mjenicnu obavezu i da o dospijecu plati osobi oznacenoj u mjenici – mjenicnom povjeriocu (remitentu). odredjeni broj dana od datuma mjenice. CEKOVI Cek je vrijednosni papir kojim izadavalac ceka nalaze drugoj osobi da ona iz njegova pokrica na racunu isplati odredjenu sumu korisniku ceka.5. kamata i kamatna stopa na dan dospijeca. Najcesci navodi datuma dospijeca: 1. Prema toj obavijesti kompanija zatvara obavezu prema dobavljacu. Jedna od prednosti promisornih nota je ta sto nosi prihode od kamata. umjesto bezuvjetnog naloga „Platite“ u vlastitoj mjenici obaveza glasi „Platit cu“. „14 novembar tekuce godine“ 55 . Buduci da faktura dobavljaca (koja se evidentira po srednjem kursu) moze biti evidentirana po vise ili nizem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva. Kompanije najcesce otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljaca koji na taj nacin osiguravaju naplatu. Cek koji je plativ u zemlji moze trasirati samo na banku u kojoj izdavalac ima otvoreni racun. Nakon sto dobavljac naplati akreditiv. mjenica na odredjeno vrijeme od dana izdanja. Znacenje mjenice ogleda se u cinjenici da ona istovremeno moze biti instrument osiguranja placanja. Akreditiv u trenutku otvaranja moze biti pokriven i nepokriven. „60 dana od dana platite“ 3. Mjenicni povjerilac sve primljene promisorne klasifikuje u potrazivanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kracem od godinu dana. MJENICE Mjenica je kratkorocni vrijednosni papir koji glasi na odredjenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenicni duznik. trajanje mjenice. Datum dospijeca je datum na koji mjenica mora biti placena.Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojoj akreditovana banka na zahtjev duznika i na njegov teret ovlascuje drugu banku da u skladu sa uvjetima iz akreditiva isplati povjeriocu akreditovanu sumu. u momentu dospijeca ceka. npr. instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog placanja. Dakle. Kod racunovodstvenog evidentiranja znacajni podaci su : datum dospijeca. npr. npr. mjenica na odredjeni dan.2. na temelju izvjestaja banke domaca banka obavjestava kompaniju da je akreditiv iskoristen. Nepokriveni akreditiv se vodi u vanbilansnoj evidenciji. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. U vlastitoj mjenici nema bezuvjetnog naloga da se plati odredjena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. Cek kao instrument osiguranja placanja druznik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza. „tri mjeseca od dana izdanja mjenice“ 2. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansu stanja kao tekuce sredstvo. Povjerilac.

Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate.trosak . RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA Zalihe su materijalni oblik tekucih sredstava. Zalihe su sredstva : a) koja se drze u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje namijenjena prodaji c) u obliku osnovnog i pomocnog materijala koji se trose u proizvodnom procesu. rezervnih dijelova.1. Kod duznika kamata predstavlja obavezu koju on knjizi na teret troskova. plus kamata. pruzanju usluga. racunovodstveno tretiraju kao tekuca ulaganja u vrijednosne papire. uslugu ili troskove razdoblja.5. Vrijednost na dan dospijeca predstavlja ukupne novcane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospijeca. gotovih proizvoda i trgovacke robe. 17. odnosno nominalna vrijednost mjenice.Trajanje mjenice.5. jer se kamata racuna za tacno odredjeni broj dana. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA MATERIJALA Obiljezje tekucih sredstava zaliha materijala proizlazi iz cinjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod.neto prodajna vrijednost Zalihe su najcesce „raspolozive“ na skladistu. takodjer. Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika izmedju kupovine i prodajne cijene. roba ili usluga na kredit.1.3.3 KRATKOROCNI FINANCIJSKI PLASMAN Pravna osoba moze kratkorocno raspoloziva novcana sredstva uloziti u blagajnicke . u pogonu i u prodavnici. Iznos kamate se racuna putem formule Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani) / 36 000 Vrijednost na dan dospijeca. prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE POTRAZIVANJA OD KUPACA Potrazivanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. a ne postepeno tokom vise godina kao sto je to sa stalnim sredstvima. glavnica.nabavka i sklastenje 56 . Pri inicijalnom vrednovanju zaliha respektujemo pravilo nize vrijednosti : . ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprimcu. trezorske i komercijalne zapise. ta se ulaganja. nedovrsene proizvodnje. Znati duzinu trajanja mjenice je znacajno. RACUNOVODSTVENA KRATKOROCNIH KREDITA PROBLEMATIKA PRACENJA DATIH 17. 17. Ako se sredstva uloze u dionice s ciljem preprodaje a ne stjecanja kontrole i upravljanja. Potrazivanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna jer se naplacuju u roku koji je ugovoren ali ipak najduze do godinu dana. To je. Najznacajnije vrste zaliha su : zalihe materijala. Indosiranje mjenice. Kamata i kamatna stopa. 17. 17. zapravo. Najznacajnije faze su: . Materijal u svom toku prolazi kroz vise faza za koje je potrebno razlicito racunovodstveno pracenje. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansu. Kamata se kod povjerioca knjizi u korist prihoda.

naprimjer. Zavsine troskove u tom slucaju. troskove utovara prijevoza. Trosak nabavke se utvrdjuje kalkulacijom nabavne cijene. ako se pojave. Na sintetickim racunima promjene se evidentiraju vrijednosno.vlastiti zavisni troskovi koji se ukljucuju u trosak zaliha ne smiju biti veci od uobicajenih troskova za konkretnu vrstu troskova. treba rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi.izraditi interni obracun . zavisni troskovi nabavke 1 000 3. Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne ukljucuje se u trosak nabavke materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potrazivanje od drzave za placeni ulazni porez. trosak nabavke (nabavna vrijednost)11 000 Zavisni troskovi ukljucuju. KADA SE ZAVISNI TROSKOVI RASPOREDJUJU NA VISE VRSTA MATERIJALA Kada se od jednog dobavljaca kupuje istovremeno vise vrsta materijala. Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladistar izdaje materijal iz skladista u prces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).5. U analitickom materijalnom knjigovodstvu promjene se evidentiraju kolicinski i cjenovno. Kad se proces nabavke zavrsi. a elementi kalkulacije su : 1. Ukoliko u racunovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troskove. neto fakturna vrijednost dobavljaca 10 000 2. odnosno standardne troskove. uobicajeno je da se ispostavi jedna faktura za sve vrste nabavljenog materijala. materijal se u fazi nabavke vrednuje po planskim.u vlastite zavisne troskove ne smiju se ukljuciti interni dobici . 57 . KNJIZENJE I OBRACUN TROSKOVA NABAVKE MATERIJALA. istovara. Racunovodstveno pracenje materijala u fazi nabavke i skladistenja U ovoj fazi formira se trosak nabavke ili nabavna vrijednost materijala.tezina materijala Izrada kalkulacije i rapored troskova – knjizenje stvarnih vrijednosti Postize se postavljanjem slijedeceg omjera : X : 100 = dio : cjelina Cjelina je ukupna vrijednost nabavljenog materijala.- utrosak otudjenje 1. Najcesce osnovice za raspored zavisnih troskova su : .vrijednost materijala . odnosno standardnim nabavnim cijenama.1. Evidentiranje materijala se moze vrsiti po stvarnim nabavnim troskovima.2. Dokument na temelju kojeg se knjizi uskladistenje materijala u magacinu je magacinska primka. vozarina i ostale troskove nuzne za dovodjenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. 17. materijal se skladisti u skladistu. X = vrijednost materijala x 100% / ukupna fakturna vrijednost Pri priznavanju vlastitih zavisnih troskova u trosak zaliha treba se pridrzavati slijedecih pravila: .

Racun odstupanja od cijena je nesamostalni racun.Ukoliko se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskim. 17. Potrazni saldo na racunu Odstupanja od cijena pojavljuje se u slucaju kada se stvarni nabavni trosak u prosjeku nizi od planskog nabavnog troska. hektolitrima. a odobrava se racun Zaliha materijala. Nije nuzno da se pri slanju materijala na obradu ili doradu njegov planski nabavni trosak svodi na stvarni nabavni trosak. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrosak materijala vrednuje po 58 . Ucinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulazi materijali. Po zavrsenoj obradi i doradi materijal se vraca na zalihe.5. Evidentiranje se unekoliko razlikuje kada se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskom nabavnom trosku. koji moze biti kako dugovni tako i potrazni. drugim pravnim osobama na obradu i doradu.3 MATERIJAL NA OBRADI I DORADI Materijal koji je kupljen od dobavljaca i primljen u skladiste upucuje se. knjizi se na stranu duguje ili potrazuje racuna Odstupanja od cijena. Utrosak materijala moze se vrednovati primjenom : a) metode FIFO b) metode prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena (troska nabavke) c) metode specificne identifikacije.5. odnosno standardnim cijenama. u zavisnosti od toga da li se radi o prekoracenju ili snizenju. Trosak je vrijednosni izraz utroska sa ciljem stvaranja ucinaka. To su proizvodi i usluge. tj. kilogramima itd). u evidenciju je potrebno ukljuciti i racun Odstupanje od cijena. Slanje materijala na obradu i doradu se tada knjizi tako sto se racun Materijal na obradi i doradi zaduzuje za planski nabavni trosak predatog materijala. odnosno troskove izazvane obradom ili doradom. First in – first out.1. ponekad. Pri izradi bilansa potrazni saldo racuna Odstupanje od cijena oduzima od planskog nabavnog troska zaliha (saldo racuna Zalihe materijala) 17. za vrijednost materijala koji je bio predmet obrade ili dorade. tj. gramima. prije nego sto se izda u proizvodnju. pokazuje koliko se planski nabavni trosak zaliha materijala razlikuje od stvarnog nabavnog troska zaliha. Pri tome se odobrava. Utrosak se izrazava u naturalnim jedinicama mjere (litrima. Saldo ovog racuna.1. i planskog nabavnog troska obradjenog ili doradjeng materijala s druge stranje. te da je vrijednost zaliha obracunata po planskom nabavnom trosku niza za inos ovog salda od njihovog stvarnog nabavnog troska. s jedne strane. Pri izradi bilansa dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena (materijala) dodaje planskom nabavnom trosku zaliha (saldo racuna Zaliha materijala). potrazuje racun Materijal na obradi i doradi. Po zavrsenoj obradi ili doradi prijem materijala se knjizi tako da se planski nabavni trosak doradjenog materijala zaduzuje racun Zaliha materijala. Za troskove obrade ili dorade potrazuje racun Dobavljaci u zemlji. 1) Metoda FIFO – vrednovanje utrosenog materijala (engl. a racun Materijal na obradi i doradi potrazuje iznos planskog nabavnog troska datog materijala prije slanja na obradu ili doradu.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE UTROSKA MATERIJALA Utrosam je fizicko trosenje materijala sa ciljem stvaranja ucinaka. i racun Dobavljaci u zemlji za iznos fakture za usluge obrade ili dorade. Razlika izmedju ranijeg planskog nabavnog troska materijala uvecanog za troskove obrade ili dorade. Racun Zaliha materijala se tada zaduzuje za vrijednost materijala vracenog sa obrade ili dorade kao i za troskove koje je ona izazvala. Trosak materijala dobije se ako se utrosak pomnozi sa nabavnom cijenom. Dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena pokazuje da je stvarni nabavni trosak bio u prosjeku visi od planskih nabavnih troskova.

visina dopustenog rashoda po osnovu kala. Utrosak materijala se vrednuje upravo po onom trosku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen.Za materijale koji nisu obuhvaceni Normativom rashoda. RACUNOVODSTVENO PRACENJE OTUDJENJA MATERIJALA Pod pojmom otudjenja. Unistenje materijala zbog elementarnih nepogoda moze se javiti uslijed djelovanja vise sile – poplava. Vrednovanje utroska materijala po metodi planskih nabavnih cijena Prednost ove metode ogleda se u tome sto je jednostavna za primjenu.1. odnosno „likvidacije“ materijala podrazumijevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je nabavljen.Manjak zbog neodgovarajuceg kvaliteta. Ukoliko manjak nije opravdan. kvara i loma do propisanog iznosa . Za vrednovanje materijala kao visak moze se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procijenjena (trzisna) vrijednost.rashodovanje. potres.inventurni manjak . . koja se izracunava : Prosjecna ponderisana nab. rastura. Pravne osobe u pravilu se osiguravaju kod osiguravajuceg drustva od tih rizika. Ukoliko je manjak opravdan knjizi se na teret rashoda.5 VISKOVI MATERIJALA U SKLADISTU Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) moze se dogoditi visak materijala. Stanje materijala prije utroska 3) Metoda specificne identifikacije zahtijeva obracun utroska materijala po specificnom trosku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potjece utrosak materijala. kolicina rashoda se utvrdjuje prema normativu obveznika . U neoporezivi manjak materijala u skladistu pripadaju slijedece kategorije : . prelazi se na vrednovanje utroska po cijenama druge. 17. nastaje obaveza za PDV.1. 2) Metoda prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena pretpostavlja da se utrosak materijala mnozi s prosjecnom ponderisanom nabavkom cijenom.6. Kada se prva nabavka iscrpi.prodaja . rastura. Najznacijniji nacini otudjenja su : .cijena = vrijednosno stanje prije utroska / kol.5. odnosno manjak za koji se tereti odgovorna osoba.cijenama materijala i to po onoj koja je prva nabavljena. kvara i loma utvrdjena je Normativom za utvrdjivanje rashoda na koji se ne placa PDV. Visak materijala knjizi se kao novo zaduzenje u skladistu a protustavka je prihod i to racun Viskovi – Prihodi. Izbor jedinicnog stvarnog troska za vrednovanje utroska materijala zasniva se na stvarnom fizickom toku materijala. 17.5. Inventurni manjak se utvrdjuje kada je stvarno stanje materijala manje od knjigovodstvenog.izuzetno nastali rashod po osnovu kala. koja je sada prva i tako redom. Pri knjizenju prihoda ne obracunava se PDV. U tom slucaju procjenitelji osiguravajuceg 59 .unistenje zbog elementarnih nepogoda . pozar.

Racunovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu. Troskovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom. a vijek trajanja moze biti duzi od jedne godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu. u pravilu su poznati primjer prijema robe.u glavnoj knjizi U skladisnoj evidenciji promjene se evidentiraju kolicinski. odnosno rashoda djelatnosti i dobit. Otpis zaliha sitnog inventara nastaje u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu. Sitan inventar jesu sredstva koja se trose jednokratno u procesu poslovanja.drustva ce procijeniti visinu stete. odnosno isporuke kupcima. odnosno odrzavanja.u skladisnoj evidenciji .u analitickom knjigovodstvu . kao sto se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje.2 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE ROBE Pojam robe u racunovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine.7. Pri tome vrijednost sa racuna Zaliha rezervnih dijelova na racun Troskovi rezervnih dijelova. Razlika u cijeni je ona velicina iz koje trgovac ostvaruje pokrice operativnih troskova.porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti . imamo u slucaju isteka roka upotrebe i neodgovarajuceg kvaliteta.troskovi prijevoza i drugi troskovi dopreme robe do mjesta skladistenja ili prodaje. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi a ostvaruje se dobit ili gubitak. Buduci da se roba nabavlja radi daljnje prodaje s ciljem ostvarivanja profita / dobiti.5. 17. Rashodovanje materijala. odnosno narudzbom isporucuju dobavljacu. Inicijalno se vrednuje po trosku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troskovi). u materijalnom knjigovodstvu kolicinski i vrijednosno a u glavnoj knjizi samo vrijednosno. Trosak zaliha jeste : . U predkalkulaciju troskova nabavke ukljucuju se iznosi svih ocekivanih troskova koji ulaze u troskove nabavke.1. odnosno sitan inventar. Iako su za svaku narudzbu prije prispijeca robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trosak nabavke i ocekivana razlika u cijeni i moguca prodajna cijena. Metode otpisa sitnog inventara jesu : a) potpuni otpis b) 50%-tni otpis c) Kalkulativni otpis.5. Roba iskazuje se od trenutka nabavke po trosku nabave. Rashodavanje materijala najcesce se obavlja kada materijal vise nije sposoban za koristenje. Rezervni dijelovi su gotovi elementi sto ih ugradjujemo u masine ili uredjaje radi popravke. Eventualna razlika od knjigovodstvenog iznosa se knjizi na teret ostalih rashoda – gubici.nabavna cijena umanjena za rabate i slicne popuste . Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri nacina : . Sredstva cija je pojedinacna nabavna vrijednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jedne godine pravilno se klasifikuju u tekuca sredstva. roba prestaje biti dio sredstava u trenutku prodaje. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Rezervni dijelovi su sastavni dio tekucih materijalnih sredstava. 17. ipak u 60 .

u dokumentu o stvarno nastalim troskovima nabavke se. ROBA U PRODAVNICI Roba u prodavnici moze se direktno nabavljati od dobavljaca. Razlog tome je sto se unaprijed placaju troskovi koji se odnose na buduca razdoblja a ne nabavljena sredstva. preko konta obracuna troskova nabavke robe. ali je uobicajeno da se promjene evidentiraju : .u skladisnoj evidenciji po vrsti i kolicini Nabavka trgovacke robe odvija se.2.2.5. Kaze se da se zalihe obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno).6. tada se knjizenje provodi najcesce preko racuna prodavnice na temelju kalkulacije. Konto obracun troskova nabavke robe ima funkciju prikupljanja svih troskova koji su u vezi sa nabavkom robe (kao fakturna cijena.5.na racunima glavne knjige . iskazuju podaci o iznosu razlike u cijen. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovacka roba krece kroz kompaniju. skladistenja i prodaje robe moze biti organizovano na razlicite specificne nacine. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrijednost. no isto tako roba se iz skladista moze prenositi u prodavnicu.1 ZALIHE ROBE U TRGOVINI NA VELIKO Racunovodstveno obuhvacanje nabavke. kada visak robe ostaje na zalihama. ili zbog smanjnja prodaje.3. Roba prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadrzan i porez na dodatnu vrijednost. utovar. 61 . osiguranje i slicno.5.2. Koeficijent obrtaja zaliha = trosak prodate robe / zalihe Ako je trosak prodate robe u nekoj godini milion USD.u robnom knjigovodstvu po vrsti.Ako smo vec izracunali broj obrtaja zaliha. 17. tada se dani vezivanja zaliha izracunaju jednostavno kao 365 : broj obrtaja zaliha. gdje se evidentira struktura troskova nabavke. Najcesce vrste prirodnih troskova jesu : zakupnina. a zalihe su 250 00 USD.racunovodstvu utvrdjuju i evidentiraju samo nastale troskove nabavke za stvarno primljene vrste i kolicine robe. ANALIZA ZALIHA Obrtanje zaliha Pokazatelj najcesce koristen pri analizi velicine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha. Ako se roba u prodavnicu prenosi iz skladista. 17.2. istovar) 17. POVECANJE I SNIZENJE PRODAJNE CIJENE 17.7 UNAPRIJED PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA ( AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA) Rijec je o prelaznom obliku tekucih sredstava. Ako trgovacku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljaca. knjizenje ovisi o nacinu evidentiranja robe (trosak nabavke ili prodajne cijene). 17. prijevoz. Broj obrtaja se smanjuje ili uslijed povecanja zaliha zbog ocekivane vece prodaje. tada se zalihe obrnu 4 puta. uz troskove nabavke. U slucajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni. kolicini i vrijednosti .

akumulirani gubitak .vlastite dionice koje drzi pravna osoba. a ne da se na datum isplate zakupnine. Osnivanje drustva s ogranicenom odgovornoscu u vlasnistvu jednog lica zagtijeva uplatu u sumi od 2 000 KM osnivackog kapitala. Rok povrata moze biti do jedne godine (kratkorocne obaveze) i preko jedne godine (dugorocne obaveze) Kapital predstavlja razliku sredstava i obaveza i uobicajeno se racuna iz racunovodstvene jednacine (sredstva = obaveze + kapital). Kapital se sastoji od slijedecih grupa konta : . godini pravna osoba ce u januaru i februaru knjiziti obracun troskova zakupnine zbog cega se taj dogadjaj knjizi na priklazani nacin. U 2008. odnosno vrijeme u kojem tudja sredstva treba vratiti. Sve obaveze imaju rok dospijeca. Dva su tipa iskazivanja zaradjenog kapitala : 1.dobit ili gubitak tekuce financijske godine .ostale rezervne . prema evropskom konceptu. pravna osoba unaprijed je platila zakupninu u iznosu 24000 KM. POJAM KAPITALA Imovinu pravne osobe cine sredstva prema pojavnim oblicima i sredstva prema porijeklu izvora. Osnivacki kapital za dionicko drustvo iznosi 50 000 KM. Zaradjeni kapital predstavlja netoprofit.akumulirana dobit . zaradjeni kapital se sastoji iz dva dijela : akumulirane dobiti i rezervi.Naprimjer. s obzirom s obzirom da to u pojmovnom smislu nije „resurs“ od kojeg se u buducnosti ocekuju ekonomske koristi. Na datum bilansa pravna osoba ce u okviru tekucih sredstava iskazati u poziciji unaprijed placeni troskovi ili aktivna vremenska razgranicenja iznos 8 000 KM. Zbog toga iznos u bilansu sredstva nazivamo „tranzitornim ili prelaznim sredstvima“. a kod dionickog drustva na dionic.dionicka premija . Kapital se sastoji iz dva dijela : . prema anglosaksonskom konceptu zaradjeni kapital iskazuje se na poziciju zadrzana zarada i to je jedina pozicija zaradjenog kapitala 2.1.zaradjeni kapital Upisani uplaceni kapital predstavlja dio kapitala koji su vlasnici unijeli u pravnu osobu. 62 . a za drustvo sa ogranicenom odgovornoscu 10 000 KM. vec trosak poslovanja ili rashod. 18. Osnovni kapital drustva s ogranicenom odgovornoscu je podijeljen na udjele. Nastao je iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na profit. Zaradjeni kapital je rezultat profitabilnog poslovanja. To je onaj dio kapitala koji je uplacen u novcu ili unesen u obliku stvari. prava. Da se ukupno isplacena zakupnina knjizila na troskove u 2007 godini u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan za 8 000 KM.upisani uplaceni kapital . jer predstavlja placeni trosak.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE KAPITALA 18.upisani osnovni kapital .revalorizacione i prenesene rezerve .

Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obicno se naziva premija. Maksimalan broj dionica koje se mogu emitovati prema odobrenju nadleznog organa. Izdavanje dionica i prodaja na diskont 63 . Glavne dionice su sve emitovane dionice umanjene za vlastite (trezorske) dionice. Knjigovodstvena vrijednost dionice je vrijednost po kojoj se dionice vode u knjigama dionickog drustva ( cijeli iznos kapitala uvecan za dionicku premiju. autorizovane (odobrene) dionice. Izdavanje novih dionica i prodaja uz premiju Cesto se izdaju i prodaju nove dionice po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. Redovne i povlastene dionice Dionice se dijele na dvije tipicne vrste i to : -redovne ili obicne dionice -povlastene ili prefencijalne dionice 1) Redovne ili obicne dionice One su financijski instrument formiranja dionickog kapitala. To su dionice koje predstavljaju jednake dijelove u kapitalu dionickih drustava. a koje se nisu povukle iz opticaja. Trzisna vrijednost dionica je vrijednost po kojoj se dionica prodaje na trzistu kapitala.DIONICE KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA DIONICKOG DRUSTVA Vlasnistvo nad dionickim drustvom dokazuje se vlasnickim vrijednosnim papirom. Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznacena na samoj dionici. nisu pustene u promet. Dionicka premija je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. Vlasnici imaju pravo glasa i kontrole dionickim drustvom. Vlasnici dionica ili dionicari drze dionice kao potvrdu o ulozenim sredstvima u dionicko drustvo. Vlastite (trezorske) dionice su emitovane i placene dionice koje je dionicko drustvo steklo njihovom kupovinom na trzistu kapitala. Njihovi vlasnici imaju pravo prioriteta naplate dividendi. dionicom kojom imaoci dionice dokazuju udjel u kapitalu dionickog drustva. 18. vrsi se u cilju povecanja vrijednosti kapitala. Te dionice mogu biti ili redovne ili prioritetne (preferencijalne) dionice. Knjigovodstvena vrijednost kapitala uzima se kao osnovica za izracunavanje knjigovodstvene vrijednosti po dionici koja se uporedjuje sa nominalnom i trzisnom vrijednoscu dionice.To su tzv. Neemitovane dionicu su dio autorizovanih (odobrenih) dionica koji nisu prodate za novac ili razmjenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. tj.Kapital izrazava knjigovodstvenu vrijednost (vrijednost po kojoj je vrijednost kapitala iskazana u knjigama). Emitovane dionice su autorizovane dionice i prodate za novac ili razmijenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. tj. i obicno ne nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dionickim drustvom.2. odnosno u cilju pribavljanja novih financijskih sredstava po posebno propisanom postupku. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdate dionice se na trzistu mogu razmjenjivati za nova ili za druge oblike sredstava i prava. 2) Povlastene ili prioritetne dionice To su dugorocni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljezjima nalaze izmedju dionica i obveznica. Izdavanje i prodaja novih dionica. rezerve i zadrzanu dobit podjeli sa brojem glavnih dionica).

Razlozi za otkup vlastitih dionica mogu biti : .2 PROGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDNIH DIONICA Dividendne dionice je izraz koji se koristi da bi se opisalo proglasavanje i distribucija dividendi u obliku dodatnih dionica dionicarima srazmjerno njihovom udjelu u vlasnistvu dionickog drustva. ili bilo kakva druga dionicka prava.Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nisu dopusteni u vecini zemalja. Nenovcane dividende imamo u slucaju distribucije dividendnih dionica. 18. Ovdje se javljaju poteskoce oko realne procjene razmjenske vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za nenovcana sredstva.smanjiti broj vlastitih dionica u cilju povecanja dobiti po dionici i trzisne vrijednosti po dionici Dionicko drustvo ne moze posjedovati dio sebe. U ovisnosti od nacina isplate dividende se dijele na novcane i nenovcane.smanjiti obim poslovne aktivnosti dionickog drustva . smo mu ne omogucava isplata novcanih dividendi. Postoje tri znacajna datuma za proglasavanje i isplatu dividendi. isplacuju se iz netodobiti akumulirane na racunu zadrzane zarade ili akumulirane dobiti. Uprava tacno utvrdjuje koji ce se dio netodobiti ili zadrzane isplatiti dionicarima.1 DIVIDENDE Dividenda predstavlja povrat dionicarima dijela ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice). VLASTITE DIONICE (TREZORSKE) Trezorske dionice su dionice dionickog drustva koje su izdate i naknadno otkupljene.smanjiti opasnost od konkurentskog preuzimanja . odnosno tacne liste dionicara kojima ce biti isplacene dividende. . Ipak. drustvo donosi odluku da njegovi dionicari prime neku vrstu dividende.3. 18. Izdavanje dionica i razmjena za nenovcana sredstva i usluge Izdate dionice u pravilu se uplacuju u novcu.Datum evidencije. Takva drustva mogu objaviti dividendu u dionicama. dividendu. U bilansu iskazuju kao umanjenje kapitala. U pravilu se proglasavaju neposredno prije godisnjeg financijskog ovisi o uspjesnosti poslovanja. Ponekad drustvo zadrzava sredstva u poslovanju kako bi financiralo prosirenje djelatnosti. sto povecava broj dionica svakog dionicara za odredjeni postotak. u obliku materijalnih sredstava ili usluga.Datum isplate je datum kada se dividenda isplacuje dionicarima po evidenciji. Dionicko drustvo u pravilu dolazi do vlastitih dionica otkupom na trzistu kapitala.datum proglasavanja je datum kada uprava dionickog drustva formalno proglasava da ce dividende biti isplacene. Ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac. to su : . Ko ima pravo na dividende? Uprava odredi datum utvrdjivanja stanja u dionickoj knjizi. dopustaju i razmjenu za nenovcana sredstva i usluge.3. 64 . Na datum isplate isplacuju se dividende u novcu ili dividende u dionicama. . Zbog toga vlastite dionice nisu imovina i nemaju pravo glasa. Dividende se isplacuju kao rezultat profitabilnog poslovanja.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROMJENA U ZARADJENOM KAPITALU 18.

Takva dividenda treba sniziti trzisnu cijenu dionice (5% dividende u dionicama. Izracunavanje zarade po dionici odnosi se samo na redovne dionice. 18. Koncept zarade po dionici primjenjuje se samo na redovne dionice.obaveza je sadasnja 65 . Preneseni gubitak moze biti : . Osnovno obiljezje obaveza jeste da pravna osoba ima sadasnju obavezu.Gubitak do visine kapitala iskazuje se u pasivi u okviru pozicija kapitala u pozicijama Akumulirani gubitak iz proteklih godina i Gubitak tekuce godine. Gubitak smanjuje kapital.5. godisnja netodobit dijeljenjem broja dionica u prometu na kraju godine jednaka je zaradi po dionici. ona bi teorijski trebala pasti na 10 USD) Uprava moze imati vise razloga za proglasavanje dividendnih dionica : . Da bismo odredili zarade koje su primjenljive na redovne dionice. prenosi se na konto gubitak tekuce financijske godine. ako je cijena prije dividende bila 10. Poslovni rezultat iskazan u bilansu uspjeha prenosi se u narednu godinu gdje ce se u pocetnom bilansu iskazati kao akumulirana dobit ili akumulirani gubitak.dodatnom emisijom dividendnih dionica utjece na smanjenje trzisne cijene dionice . U pravilu.4. Kod izracunavanja zarade po dionici godisnja netodobit primjenljiva na redovne dionicare dijeli se sa prosjecnim brojem redovnih dionica u prometu. kao korekciona pozicija aktive. te se pokriva u narednim obracunskim razdobljima prema nacelu kontinuiteta. Nuzno je napraviti razliku izmedju sadasnje i buduce obaveze.Dividenda u dionicama povecava broj dionica u opticiji. ZARADA PO DIONICI Zarada po dionici je zaradjena netodobit po redovnoj dionici. 19. U situaciji kada dionicko drustvo prodaje samo redovne dionice. odnosno neogranicenosti vremena poslovanja. a br. najprije od netodobiti oduzmemo iznos dividendi na povlastene dionice za tekucu godinu.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE OBAVEZA Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se podmirenje ocekuje da ce dovesti do odljeva resursa koji za pravnu osobu sadrze ekonomske koristi. obaveza nastaje kada je sredstvo isporuceno.GUBITAK Pravna osoba u bilansu iskazuje uspjesnost poslovanja kao pozitivan ili negativan poslovni rezultat. Odluka pravne osobe da nabavi sredstvo u buducnosti ne znaci samo po sebi da je nastala sadasnja obaveza. ovaj se broj ne iskazuje u vlasnickom kapitalu u bilansu.proglasavanje dividendnih dionica dionicari izbjegavaju placanje poreza na dividende 18. Zarada po dionici = netodobit / broj redovnih dionica u prometu Iako se ponderisani prosjecni broj dionica u prometu mora koristiti kod izracunavanja zarada po dionici. Obaveze se priznaju u poslovnim knjigama. dionica se u prometu ne mjenja u toku godina. a time i u bilansu ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : .50 USD po dionici.gubitak iznad visine kapitala i obicno se iskazuje u aktivi bilansa stanja u poziciji Gubitak iznad visine kapitala. Ako pravna osoba nije pokrila gubitak tekuceg razdoblja do visine kapitala.zadrzavanje novca u cilju ekspanzije dionickog drustva na trzistu . .

zamjenom te obaveze sa drugom obavezom Obaveze se klasifikuju na : 1) tekuce (kratkorocne) obaveze 19. Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima dospijevaju nakon isteka jedne godine (12 mjeseci).prodajna vrijednost (obaveze se iskazuju po vrijednostima u kojima ce biti podmirene) Podmirenje sadasnje obaveze moze se vrsiti na slijedece nacine : . 2) dugorocne obaveze 66 . Najcesce dugorocne obaveze su obaveze za primljene dugorocne kredite i obaveze za izdate dugorocne obveznice.tekuci trosak obaveza (nediskontovani iznos novca ili novcanih ekvivalenata koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekucem razdoblju) . Dugorocni krediti su obaveze pravne osobe koji se kvalifikuju u pasivne financijske aktivnosti a najcesce se preduzimanju u cilju financiranja izgradnje ili nabavke stalnih i tekucih sredstava. Taj ugovor.1 DUGOROCNE OBAVEZE Dugorocne obaveze su one obaveze (dug) ciji je rok vracanja duzi od jedne godine racunajuci od datuma bilansa.obaveza je rezultat proslih dogadjaja Propusteno priznavanje i evidentiranje obaveza znaci i propusteno evidentiranje rashoda. .placanjem novcem . To je zato sto se poslovni dogadjaj . da ce doci do odliva novca ili drugih sredstava na tacno odredjeni datum . isporuka robe na skladiste iz kojeg bi proizlazila sadasnja obaveza jos nije dogodio. sto u pravilu znacajno utjece na novcani tok.imaoci obveznica neke kompanije i drugi povjerioci nemaju utjecaja na kompaniju kao dionicari. Vrednovanje obaveza se provodi uz nacela : . Posljedica je pogresno iskazivanje poslovnog rezultata. a dividende nisu .historijski trosak obaveza ( iznos novca ili novcanih ekvivalenata za koje se ocekuje da ce se platiti u cilju podmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja) .prijenosom drugih sredstava .fer vrijednost (utrzivi vrijednosni papiri se mogu iskazati po trzisnoj vrijednosti) . Izdavanjem ili emisijom dugorocnih vrijednosti papira pravna osoba preuzima obavezu kupcima uz odgovarajucu naknadu.neophodno osiguranje gotovine od strane kompanije za isplacivanje godisnje. odnosno kamatu. odnosno polugodisnje dospjelih kamata na emitovane obveznice. ne priznaje se i ne evidentira u poslovnim knjigama kao sadasnja obaveza.postoji razumna procjena menadzera. kao i osiguranje vracanja duga. Znacajne prednosti emisije duznickih vrijednosnih papira : . Najcesca vrsta dugorocnog vrijednosnog papira koji se prodaje je obveznica.sadasnja vrijednost obaveza (sadasnja diskontovana vrijednost buducih novcanih izdataka za koje se ocekuje da ce biti potrebni za podmirenje obaveze u normalnom toku poslovanja) . Naprimjer.pruzanjem usluga .Terecenje financijskog rezultata kamatama na emitovane obveznice moze biti nize od raspodjele dividendi dionicarima Nedostatci za kompaniju su : . pravna osoba moze sklopiti ugovor sa drugom pravnom osobom da ce u slijedece dvije godine kupovati robu i to godisnje 100 000.Kamate na emitovane obveznice su poreski priznati rashodi.

Rezervisanja jesu obaveze koje se priznaju ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . proizvodjac automobila. te proizvodjac vrsi rezervisanje. Trzisna vrijednost obveznice ovisi o trzisnoj kamatnoj stopi koja se formira na trzistu kapitala. prodajom obveznice uz diskont. a odobravanjem racuna rezervisanja.pravna osoba ima sadasnju obavezu koja je nastala kao rezultat proslih dogadjaja . moze biti u opasnosti da ne uspije da podmiri svoje obaveze Vrijednost na koju glasi obveznica je nominalna vrijednost.2 TEKUCE (KRATKOROCNE) OBAVEZE Tekuce (kratkorocne) obaveze jesu one obaveze cije se podmirenje. te naknadnom amortizacijom diskonta. znaci da su prodate po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. kratkorocna razgranicenja i rezervisanja 67 . Njihova visina se utvrdjuje procijenjivanje na osnovu iskustva.vjerovatno je da ce odliv resursa koji sadrzi ekonomske koristi biti potreban iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti . ocekuje u roku kracem od jedne godine. ako su obveznice izdate uz premiju. obaveze za poreze. Na kraju razdoblja se za iznos procijenjenih troskova zaduzuje racun troskova Rezervisanja za rizike u garantnom roku. a odobrava racun Obracunata rezervisanja za rizike u garantnom roku. Smatra sse da su troskovi servisiranja prodatih proizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogadjaja prodaje tih proizvoda. za iznos nastalog troska zaduzuje se racun Rezervisanja. U trenutku kada do popravke gotovih proizvoda dodje. Medjutim. a ne kada su pokvareni. Karakteristican primjer unaprijed naplacenih i odlozenih prihoda koji se odlazu na period duzi od 12 mjeseci je donacija stalnih sredstava.Ako kompanija ostvaruje gubitke. 19. neplaceni rashodi. Izdavalac evidentira obveznice po njihovoj nominalnoj vrijednosti. koji utjecu na nastanak obaveza. Grupa konta Dugorocna razgranicenja mogu se pojaviti i kod rashoda i kod prihoda. ugovara popravke i rezervne dijelove u garantnom roku. a koji ce se konacno obracunavati. Knjizenje rezervisanja se vrsi zaduzivanjem odgovarajucih racuna troskova ili rashoda. a to je iznos koji izdavalac mora platiti na kraju vijeka obveznice. Najcesce i najvaznije tekuce obaveze su slijedece : obaveze za primljene kratkorocne kredite. Tako. Obratno. naprimjer. u ovisnosti o kakvoj se vrsti prihoda radi. obaveze prema dobavljacima. Dugorocna rezervisanja javljaju se u poslovanju pravne osobe u slucaju kada nastaju poslovni dogadjaji. obracunati. Izdate obveznice koje se prodaju uz premiju ili diskont amortizuju se tokom njihovog vijeka do datuma dospijeca. Troskovi popravaka gotovih proizvoda u garantnom roku nastaju nakon prodaje gotovih proizvoda. a odobrava racun Dobavljaci ili Ziroracun ili racun Sredstava. fakturisati i placati naknadno u roku duzem od 12 mjeseci. obaveze za place zaposlenicima. povecavaju se rashodi od kamata izdavaoca obveznice. tj. U narednim obracunskim periodima odgovarajuci inosi sa racuna Unaprijed naplaceni i odlozeni prihodi se prenose na odgovarajuci uspjesni racun Prihoda. racunajuci od datuma bilansa. obaveze za izdate kratkorocne vrijednosne papire. koje treba priznati kao sadasnju obavezu te ih treba objaviti. pa ih treba teretiti na razdoblje kada su ti proizvodi prodati. odnosno procjenjuje iznos i vrijeme nastale obaveze. Izdavanjem i prodajom obveznica uz premiju i naknadnom amortizacijom premije smanjuju se rashodi od kamata kod izdavaoca obveznice. Isporukom automobila nastaje rizik kvara.iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti Tipican primjer rezervisanja je kada pravna osoba. Troskove treba ukalkulisati u proizvodnu cijenu.

1. Kratkorocna razgranicenja Racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja se obavezno koriste za razgranicavanje troskova. trosak materijala ili trosak proizvoda).1. Zahvaljujuci nepromjenjivosti njihovog ukupnog iznosa i promjenljivosti stepena zaposlenosti su promjenljivi. Pri manjoj kolicini 68 . Trosak mjeri upotrebu resursa. odnosno stepena nezaposlenosti i iskoristenje kapaciteta. odnosno rashoda i prihoda unutar jednog godisnjeg obracunskog razdoblja. Ti troskovi sredstava postali su rashodi jer se nadoknadjuju iz prihoda. trosak opreme. Pod nedospjelim troskovima podrazumijevamo troskove od kojih se ocekuju buduce ekonomske koristi (trosak nabavke sredstava. Najopcije definisani troskovi predstavljaju vrijednosni izraz trosenja resursa.Prema reagovanju na promjenu stepena aktivnosti razlikuju se varijabilni i fiksni troskovi.(pasivna razgranicenja). Troskovi nastali tokom razdoblja koji se ne ukljucuju u troskove nabavke sredstava su troskovi prodaje.1. Pri svakom obimu aktivnosti prosjecni (varijabilni) troskovi po jedinici ucinaka su isti. unisteno. Varijabilni (proporcionalni) troskovi su one vrste troskova ciji je ukupan iznos srazmjeran obimu aktivnosti.1 PODJELA TROSKOVA Najznacajnica je podjela troskova prema reagovanju na promjene aktivnosti. donirano. suma resursa koji su upotrijebljeni za neku svrhu. Kazne. Troskovi ukljuceni u sredstva postaju rashodi u razdoblju kada je sredstvo prodato. POJAM TROSKOVA Trosak je mjera u novcanom iznosu. Obaveze prema dobavljacima najcesce se podmiruju placanjem sa ziroracuna. Pri vecoj kolicini proizvodnje oni opadaju... SEDMI DIO – RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. U rashode se ukljucuju i iznosi izdataka koji imaju obiljezje troska. 20. 2. Mjere troska izraze u novcanim jedinicama. sto ima posebno znacenje za planiranje i donosenje odluka. Mjerenje troskova uvijek je vezano za neki cilj. vec iskoristenjem kapaciteta. odnosno rashoda i prihoda izmedju dva godisnja obracunska razdoblja. uprave i administracije. naknade stete. Fiksni troskovi su vrste troskova za ciji ukupni iznos se ocekuje da u kratkom roku ostane nepromijenjen. Uz pojam troska cesto se vezuje i rijec rashod. ali se ne mogu koristiti za razgranicavanje troskova. naknadni popusti. Rijec je o troskovima ciji je ukupan iznos uglavnom uvjetovan raspolozivim kapacitetom.RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. odnosno proizvodnih faktora u cilju proizvodnje i prodaje ucinka preduzeca i ostvarivanju dobiti po tom osnovu. Za pravilno razumijevanje odnosa trosak – rashod vazna je klasifikacija troskova na nedospjele i dospjele. Nisu uvjetovani raspolozivim kapacitetom. Obaveze za izdate cekove i mjenice podmiruju se kada povjerilac naplati te kratkorocne instrumente sa ziroracuna izdavaoca. npr. nepromijenjeni. otpis nenaplativih potrazivanja i slicno.

Ti troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucuju se u mjerenje uspjesnosti poslovanja. Za povecanje proizvodnje potrebna su dodatna ulaganja u kapacitet.troskovi financiranja proizvodnje 20. otpis sitnog inventara.troskovi materijala i drugih zaliha . Direktni troskovi nosioca troskova su elementi troska koji se posebno odnose na nosioca ili su uzrokovani tim nosiocem troska. 20.troskovi energije . troskove razdoblja.troskovi proizvodnih i neproizvodnih usluga .troskovi placa i naknada placa .materijal za odrzavanje i ciscenje . Nakon promjene stepena zaposlenosti. ENERGIJE. prodaje. Indirektni troskovi su elementi troskova koji su povezani sa nosiocima ili su uzrokovani od strane dvaju ili vise nosioca troska zajedno. tj.osnovni materijal . Iako vrsta djelatnosti utjece na relativni udio pojedine vrste troskova u ukupnim troskovima. Primjeri indirektnih troskova su opci troskovi proizvodnje i opci troskovi uprave. rastura. ali se direktno ne odnose na bilo koji od njih pojedinacno. kvar i lom 69 . Iskazivanja troskova materijala otvaraju se konta: . odnosno evidentiranja u knjigovodstvu na racunima troskova po prirodnim vrstama troskova nije razlicit zbog razlicite djelatnosti.1.kancelarijski materijal . i administracije. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA U racunovodstvu izraz materijalni troskovi koristi se naziv za vrstu troskova u koji su ukljuceni troskovi nabavke utrosenih materijala. U financijskim izvjestajima kompanije koje obavljaju proizvodnu djelatnost troskovi nastali u toku obracunskog razdoblja rasclanjuju se na proizvodne troskove i vremenske troskove. To su troskovi direktnog materijala direktnog reda i opci troskovi proizvodnje.proizvodnje oni rastu. Ukoliko su mogucnosti plasmana iznad mogucnosti proizvodnje. TROSKOVI MATERIJALA.2.drugi potrosni materijal . odnosno proizvoda. Obim aktivnosti determinisan je mogucnoscu plasmana proizvoda i mogucnoscu kapaciteta. troskovi energije. U materijalne troskove ukljucuju se i troskovi kala. a varijabilni troskovi po jedinici proizvoda variraju u istom smislu i istom jacinom kao obim aktivnosti. Kod proizvodnih kompanija visok udio u ukupnim troskovima imat ce materijalni troskovi dok ce kod trgovinskih i usluznih kompanija relativno veci udio u ukupnim troskovima imati troskovi placa i troskovi usluga.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE TROSKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA Tako cemo u proizvodnim kompanijama troskove po prirodnim vrstama grupisati kao: . odnosno promjene obima proizvodnje aktivnosti dolazi do promjene ukupnih fiksnih troskova.pomocni materijal . kvara i loma. rastur. kapacitet predstavlja granicnu tacku iznad koje se ne moze ici.kalo.troskovi amortizacije . koji je poslijedica povecanja fiksnih troskova. troskovi rezervnih dijelova. Proizvodni troskovi su oni troskovi koji se obracunavaju zalihama jedinice proizvodnje. sam postupak iskazivanja.

TROSKOVI ZAPOSLENIH Bitno je da se troskovi zaposlenih iskazuju rasclanjeni na : .. Zbog manjeg pojedinacnog troska nabavke i nacina trosenja za ambalazu moze se primjeniti metoda jednokratnog otpisa ili 50postotnog otpisa. pravilno se kvalifikuju u stalna sredstva. Tada ih evidentiramo na racunu Investicije u toku. godine primili smo fakturu.) 70 . Utrosak energije iskazan je samo u visini obaveze za energiju bez uracunatog poreza na dodatnu vrijednost.2007. Troskovi sitnog inventara Stvari koje se ne trose jednokratno i kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci neovisn o pojedinacnom trosku nabavke iskazuju se kao sitan inventar.PDV 17% 595 Ukupno : 4095 Troskovi rezervnih dijelova Proizvodna kompanija kupuje rezervne dijelove i trosak nabavke iskazuje na racunu Zaliha rezervnih dijelova.1. dizelskog goriva i materijala za proizvodnju energije. tj. Primjer (340 str) Dana 31. motornog benzina. za slucaj obracunatih a neplacenih troskova i aktivni za slucaj unaprijed placenih troskova za obracunsko razdoblje). bolovanja. (ako je vrijednost auto guma preko 250 KM. ako je vrijednost auto guma do 250. kao potrazivanje za ulazni porez jer proizvodna kompanija kao obveznik poreza na dodatnu vrijednost ima pravo povrata tog poreza. Iznos poreza na dodatnu vrijednost je iskazan kao povecanje sredstava. Izdavanjem materijala u proces proizvodne potrosnje evidentira smanjenje zaliha i povecanje troskova poslovanja na kontu Troskovi materijala.cijena elektricne energije 3500 . Kod utrosene elektricne energije se mogu koristiti i racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja (pasivni.naknada placa ( za vrijeme godisnjeg odmora. godine procijenili smo troskove utrosene elektricne energije za decembar mjesec u iznosu od 3 000 KM. kao naknada za rad . U sitan inventar se mogu ukljuciti i stvari ciji je vijek upotrebe duzi od dvanaest mjeseci ako je pojedinacan trosak 250 KM. Ukoliko rezervne dijelove koristimo za rekonstrukciju vlastitih sredstava vrijednost utrosenih rezervnih dijelova se ne evidentira na racunu Utroseni rezervni dijelovi.12..2.materijal za zastitu na radu . Utrosak rezervnih dijelova se evidentira na dugovnoj strani racuna Utroseni rezervni dijelovi. Na racunima aktivnih vremenskih razgranicenja za unaprijed placane troskove treba vrsiti uskladjivanje troskova za tekuce razdoblje.2008. pare.. a za koje nismo primili fakturu.place za rad. Dana 3. otpisuju se po metodama otpisa koje smo objasnili) 20. a fakturu nismo primili.2.ukalkulisana odstupanja od cijena Prije izdavanja materijala u proces proizvodnje u cilju utroska materijali se vrednuju inicijalno i evidentiraju kao sredstva. plina. odnosno zalihe. za utrosak elektricne energije : . Na racunima pasivnih vremenskih razgranicenja treba iskazati obracunate troskove za tekuce obracunsko razdoblje. praznika . Troskovi energije Troskovi energije ukljucuju troskove za potrosnju elektricne energije.

Nakon obracuna placa u brutoiznosu.troskovi sajmova .prijevozne usluge .troskovi reklame . troskovi prijevoza na sluzbenim putovanjima. za rad nedjeljom i praznikom i sl). Ukupno iskazani troskovi po ovom osnovu na kraju razdoblja prenose se na racune proizvodnje u toku. poreze i doprinose uvijek obracunava i isplacuje poslodavac.2. praznici itd). To su situacije u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi u skladu sa propisima o radu ( godisnji. Na racunu Naknada placa iskazuju se troskovi u visini brutoiznosa. Najcesci dokumenti za knjizenje troskova usluga su fakture dobavljaca.usluge odrzavanja . kao i doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (za penzijsko-invalidsko. Uz knjizenje u glavnoj knjizi. koji se prenosi na racune proizvodnje i obracunava po mjestima troskova i po nosiocima troskova .ostali troskovi zaposlenih (topli obrok. U grupaciju proizvodne kompanije ukljucuju se : . troskovi prijevoza uposlenika na posao i sa posla) 71 . a potrazivat ce racun Dobavljaci u zemlji.Troskovi osiguranja .. regres na godisnji odmor i sl) Na racunu Placa za rad kao naknada za rad iskazuju se brutoplaca zaposlenih za redovni i prekovremeni rad i svi dodaci placa (za nocni rad. tada cemo takve troskove evidentirati na racunima Utrosci materijala. Proizvodne kompanije trebaju troskove brutoplace rasclaniti na : . odnosno namjenska struktura brutoplace i brutonaknade placa. tj. 20. Iz prijevoznih usluga obicno se izdvajaju transportni troskovi (trosak nabavke sredstava. . prijevoz. Troskovi sitnog inventara. Ukoliko se obrada ucinka vrsi u vlastitim proizvodnim odjeljenjima i koriste se zalihe. iznos koji se uracunava u troskove proizvoda tj. Trosak placa za rad i naknada za rad se iskazuju u brutoiznosu sa svim pripadajucim obavezama za porez na placu. zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti).dio koji obracunavaju po proizvodima. u ovisnosti o kojoj vrsti zaliha se radi.usluge na izradi i doradi ucinka . za place za rad i naknade placa neophodno je voditi analiticku evidenciju. a troskovi radne snage kao usluge u vlastitoj reziji se kao obaveze za place. Troskovi rezervnih dijelova.troskovi zakupnine prostora. opreme i sl.dio koji se ne obracunava po proizvodima vec ima tretman vremenskih troskova i direktno se prenosi na rashode i u pravilu se pokriva iz drutodobitka. iskazuje se struktura financijske obaveze.3 TROSKOVI USLUGA Troskovi usluga nastaju kao poslijedica povecanja obaveza za koristenje usluge koje pravna osoba pruza drugoj pranoj osobi u vezi s poslovanjem.Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Troskovi na izradi i doradi ucinka Ako su koristene usluge na obradi proizvoda tada cemo zaduziti racun Troskovi na izradi i obradi ucinka. U pravilu. Prijevozne usluge Pod prijevoznim uslugama podrazumijevamo usluge svih oblika transporta. Ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplacuje place za rad i naknade placa u tekucem razdoblju duzan je evidentirati te troskove i obaveze za svako obracunsko razdoblje.

Operativni najam je ugovor izmedju najmodavca i najmoprimca kojim se prenosi pravo na koristenje nekog sredstva za odredjeno vrijeme uz najamninu koje nema obiljezje financijskog najma. Prema tome. zamjena gradjevinske stolarije. Racun aktivnog vremenskog razgranicenja koristi se kada je stvarni trosak u znacajnom iznosu nastao u pocetku godine. iskazuje se kao trosak zakupnine (najamnine). u tom slucaju ce pravna osoba unaprijed placenu zakupninu iskazati kao sredstvo na racunu Unaprijed placeni troskovi zakupnine. ali ne i troskovi za buduce razdoblje. jer se radi o zakupu poslovnog prostora u inozemstvu.ne ukljucuju se u troskove sajmove. reklame i sl. U praksi se cesto dogadja da se zakupnina placa unaprijed za odredjeno vrijeme. jer se na najmoprimca ne prenose rizik i korist povezani sa vlasnistvom. kataloga i drugih aktivnosti reklame. bojenje i sl. U tekucoj poslovnoj godini troskove zakupnine treba ukljuciti u troskove prijenosom sa racuna Unaprijed placeni troskovi na racun troskova tekuce godine. montazu. uredjenje prostora za autorske izdatke dizajnerima. a njegovo se ukljucivanje u troskove proizvodnje razgranicava na cijelu godinu. zamjena instalacija i sl. Financijski najam je u osnovi kupovina sredstava dugorocnih materijalnih sredstava na kredit (zajam) a placanje se knjizi kao otplata anuitetskog duga. zamjena podova. Prijevoz. Ova usluga je za domacu pravnu osobu neoporeziva. a kod gradjevinskih objekata tekuce popravke. Troskovi zakupnine Naknada koja se placa za koristenje tudjih sredstava / poslovnog prostora. Troskovi sajmova Troskovi ucesca na sajmovima ukljucuju : troskove zakupa sajamskog prostora. Na racun Troskovi zakupnine u tekucoj poslovnoj godini iskazuju se troskovi. reprezentacija. Financijski najam je ugovor kod kojeg se svi rizici i koristi povezani sa vlasnistvom nad sredstvom vecim dijelom prenose na najmoprimce. npr. Troskovi sajmova koji su samo u vezi sa ucescem na sajmovima. na radiju i televiziji. putem letaka. a to je usluga u vezi sa nekretninom i takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Za knjizenje troskova investicijskog odrzavanja upotrebljava se racun pasivnog vremenskog razgranicenja. ciscenje itd. Stvarni radovi koji se planiraju za poslovnu godinu biti izvedeni kasnije ili u drugom polugodistu. dnevnice. Radovima. odnosno troskovi popravke gradjevinskih objekata postrojenja i poreme u visini obaveze dobavljacima za obavljene usluge. uz korespondentno iskazivanje na racunu Dobavljaci u zemlji. Troskovi reklame Na ovom racunu knjize se troskovi usluga reklame u stampi. Uslugama tekuceg odrzavanja mogu se smatrati oni radovi kojima se odrzava tekuca proizvodna funkcija postrojenja i opreme. U troskove investicijskog odrzavanja kod gradjevinskih objekata ukljucuje se : obnova fasade.Usluge odrzavanja U troskove usluga odrzavanja ukljucuju se troskovi tekuceg i investicijskog odrzavanja. Troskovi osiguranja Vrijednost obracunatih ili placenih premija osiguranja imovine i lica i drugih troskova osiguranja u svrhu kontinuiranog poslovanja u racunovodstvenom smislu predstavlja 72 . odnosno uslugama koje imaju obiljezje troskova investicijskog odrzavanja moze se kod opreme smatrati zamjena vecih dijelova (remonti) kojima se uopceno odrzava funkcionalna sposobnost. Za knjizenja u toku poslovne godine se koriste racuni vremenskih razgranicenja .

troskove smjestaja na sluzbenom putu. troskove cestarina.naknade clanovima upravnog. nadzornog odbora . promet nekretnina. reprezentaciju. Ostali troskovi financiranja 73 . Troskovi osiguranja se placaju periodicno. dnevnice. clanarina i drugih slicnih davanja po osnovu zakonskih naredbi.terenski dodatak .djecije doplatke . kolektivnih ugovore ili internih akata pravne osobe. Postanske i telekomunikacijske usluge Najcesci troskovi u vezi sa postanskim i telekomunikacijskim uslugama koje koristi kompanija jesu telefonske usluge (sa ukljucenim internetom) i usluge postanskih otprema. te je neophodno troskove osiguranja vremenski razgraniciti radi ravnomjernog rasporedjivanja. Bankarske usluge Na racunu Troskovi bankarskih usluga knjize se izdaci za placene bankarske usluge. Uglavnom su to izdaci koji ukljucujuci : .prigodne i jubilarne nagrade zaposlenicima Doprinosi.naknade po ugovoru o djelu . porez na imovinu. troskovi platnog prometa sa inozemstvom. posebne naknade. odnosno prijenosa troskova osiguranja na troskove proizvodnje tekuceg razdoblja. clanarine i druga davanja (troskovi) Doprinosi. Koristenje vlastitih proizvoda i roba u svrhu reprezentacije cija pojedinacna cijena ne prelazi 20 KM u svrhu unapredjenja poslovanja oslobodjeno je placanja PDV-a.otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa . Naknade radnicima i stanovnistvu ( troskovi) Na racunu Naknade radnicima i stanovnistvu knjize se troskovi koje poslodavac ima u vezi sa zaposlenicima a koji proizlaze iz ugovora o radu. Troskovi reprezentacije Nastaju kao posljedica zelje sa stvaranjem boljih poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom. Taksi za tunelske prolaze itd. kupovina raznih proizvoda koji se daju na poklon i upotreba vlastitih proizvoda. Pojavni oblik troskova reprezentacije moze biti. naknade za poslove konverzije i drugi troskovi sto ih je banka naplatila za obavljanje usluga pravnoj osobi.autorske honorare . reklamu propagandu. odnosno naiv. roba i usluga u svrhu reprezentacije.trosak osiguranja. Putni troskovi ukljucuju : troskove prijevoza na sluzbenom putu. naprimjer. Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Na racunu Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi knjize se troskovi dnevnica i ostali troskovi koji su zaposlenici imali na sluzbenom putu u zemlji ili inostranstvu. Porezi koji ne zavise od financijskog rezultata i takse (troskovi) Na ovaj racun knjizi se porez na kompaniju. takse.naknade za odvojeni zivot . clanarine i druga davanja knjize se troskovi koje pravna osoba placa u toku godine na ime doprinosa.

naknade) 20. U izvjestajima racunovodstva proizvodnje nastali troskovi se povezuju s vrstama i kolicinama proizvoda i drugim ucincima i uporedjuju se sa planiranim. Kalkulacija troskova koji se ukljucuju u troskove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ima slijdece elemente : Troskovi direktnog materijala. Od ukupnih opcih troskova proizvodnje u troskove zaliha nedovrsene proizvodnje. odnosno standardnim troskovima. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. troskovi odrzavanja proizvodnih objekata. evidentiraju i o kojima se izvjestava menadzment.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se opci troskovi za pokrice upravnih. ukupni troskovi proizvoda. a koji se mogu ukljuciti u vrijednost proizvoda preko racuna. provizije. prodajnih i administrativnih troskova koji imaju tretman vremenskih troskova.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se troskovi za obracun proizvodnje . Ostali troskovi financiranja ( razne premije. Troskove proizvodnje (konverzije) cine troskovi nastali u procesu proizvodne potrosnje odnosno pretvorbe materijala u gotove proizvode. a koje troskove treba direktno ukljuciti u utvrdjivanje financijskog rezultata.opce varijabilne troskove proizvodnje ( indirektni materijal i indirektni rad) U troskove proizvoda treba ukljuciti samo dio fiksnih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. 74 .2. trosak menadzmenta i administracije) . Na kraju obracunskog razdoblja troskove tekuce godine treba rasporediti na prenosne racune Raspored troskova za obracun ucinka i Raspored troskova u obracunu poslovnog razultata : . varijabilni opci troskovi proizvodnje. opci fiksni troskovi za iskoristeni normalni kapacitet. troskovi direktnog rada (place). diskonti. Trosak zaliha obuhvaca troskove nabavke. dijelova vlastite proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda ukljucuje se ukupan iznos varijabilnih opcih troskova proizvodnje i dio opcih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. Pri ukljucivanju opcih troskova proizvodnje u troskove proizvoda zahtijeva se podjela tih troskova na : . proizvodne troskove proizvodnje. Svi ukupni troskovi koji se ukljucuju u obracun financijskog rezultata formiraju se putem troskova prodatih proizvoda. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvrdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. odnosno proizvoda. Dio opcih fiksnih troskova proizvodnje za neiskoristeni kapacitet ima tretman rashoda i nadoknadjuje se iz tekucih prihoda. koje treba suceliti sa tekucim prihodima. tj.4 RASPORED TROSKOVA Racunovodstvo kompanije treba provesti raspored troskova koji treba definisati sta ukljucujemo u tzv. poluproizvoda. troskove proizvodnje i druge nastale u procesu dovodjenja zaliha na njihovu sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROCESA PROIZVODNJE Proizvodi i drugi ucinci proizvodnje oznaceni kao nosioci troskova. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju.Na racunu Ostali troskovi financiranja vode se svi troskovi i izdaci koje je pravna osoba imala po osnovu pribavljanja financijskih sredstava za potrebe poslovanja.fiksne opce troskove proizvodnje (amortizacija. pa prema tome kod utvrdjivanja financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje tekuceg obracunskog razdoblja (sistem obracuna varijabilnih troskova) 20.

pravnih i racunovodstvenih usluga. zdravstva. ukupni troskovi proizvodnje koji uz troskove nastale u razdoblju ukljucuju i troskove nedovrsene proizvodnje na pocetku godine. METODE I SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Metode obracuna troskova su nacin usmjeravanja troskova prema nosiocu. rasporedjuju se na nedovrsenu proizvodnju i dovrsenu proizvodnju na kraju obracunskog razdoblja. projektovanja. opreme i slicno. Ukupno nastali troskovi na nivou proizvodne kompanije utvrdjuju se kao zbir iskazani na svim mjestima troskova.). ili srodnih proizvoda ili dio procesa u odredjenom razdoblju. secera. tj..odlucivanje (menadzment koristi informacije o troskovima pri donosenju odredjenih poslovnih odluka) Evidentiranje troskova u prirodnim vrstama i utvrdjivanje ukupno nastalih troskova koji se odnose na obracunsko razdoblje na racunima troskova po prirodnim vrstama je prva faza u obracunu troskova proizvodnje. grafickih usluga. 20. odnosno troskova koji se nadoknadjuju iz tekuceg prihoda obracunskog razdoblja (menadzment mora znati koji su troskovi iskazani kao rashod putem troskova prodatih proizvoda i troskovi koji se pokrivaju iz brutomarze) .1. U trecoj fazi obracuna troskova. stakla.3. U toj metodi obracuna nosilac troska je proces proizvodnje odredjenog proizvoda. U cetvrtoj fazi obracuna troskova. to su : 1) metoda obracuna troskova u proizvodnji po narudzbi ili metoda obracuna po radnom nalogu 2) metoda obracuna u procesnoj proizvodnji ili procesni obracun Metoda obracuna troskova po radnom nalogu.1 METODE OBRACUNA TROSKOVA U obracunu troskova proizvoda razlikuju se dvije osnovne metode obracuna.utvrdjenje poslovnog rezultata.Informacije o troskovima u proizvodnim kompanijama imaju slijedece ciljeve: . troskovi s pomocnih mjesta troskova rasporedjuju se na mjesta troskova osnovne djelatnosti i na druga mjesta troskova.vrednovanje.financijsko planiranje (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva) . posljednjoj fazi obracuna troskova proizvodnje na kraju razdoblja. U toj metodi obracuna troskova nosilac troskova je pojedinacan predmet ili usluga ili narucena kolicina proizvoda za poznatog kupca. tekstila. gume. 20. namjestaja.1. aviona. U petoj.kontrola poslovanja (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima za procjenu izvrsavanja u odnosu na planirane. benzina. na proizvodnju odredjenih proizvoda tokom razdoblja. troskovi mjesta troskova osnovne djelatnosti – proizvodnje rasporedjuju se na nosioce troskova. boja. postrojenja. konfekcije. procesnoj proizvodnji (proizvodnja bezalkoholnih proizvoda. papira. plina. odnosno iskazivanje u bilansu stanja zaliha nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda (menadzment mora znati koji su troskovi ukljuceni u troskove zaliha. svih vrsta gradjevinskih objekata. Procesna metoda obracuna proizvodnje primjenjuje se u tzv. odnosno u proizvodnji po narudzbi primjeruje se za obracun troskova u proizvodnji brodova. odnosno standardne troskove) .3. odnosno troskove proizvoda) . Nastali iznosi troskova evidentiraju se direktno na mjestima troskova prema prirodnim vrstama troskova koji su utvrdjeni u analitickoj razradi racuna troskova za proizvodnu kompaniju. U usluznoj djelatnosti primjenjuje se kod svih vrsta popravaka i odrzavanja usluge montaze. 75 .

2)Metoda dodatne kalkulacije primjenjuje se u uvjetima tzv. kontrole troskova ili drugih cinilaca proizvodi u vise faza. dodatne (adicione) kalkulacije 1)Karakteristika divizionih metoda je u tome da se jedinicna cijena proizvoda izracunava dijeljenjem troskova dovrsne proizvodnje sa proizvedenim ucincim.3. Metode dodatne kalkulacije se dijele na sumarne i elektivne.naturalnih pokazatelja . METODE KALKULACIJE Rijec kalkulacija potjece od latinske rijeci „calculus“ koja oznacava kamencic koji je sluzio kao sredstvo za racunanje. Radi se o proizvodnji koja se odvija po radnim nalozima. Radni nalog je instrument kojim se pokrecu svi poslovi vezani za pojedinacne ucinke i sredstvo za evidentiranje proizvodnih troskova. [p=t/ug] p . jednostavna ili obicna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod najcesce u velikim serijama. pojedinacne proizvodnje. Kalkulisanje je racunski postupak izracunavanja cijena.standardnih troskova . odnosno nosiocima troskova. Za svaku fazu utvdjuje se cijena poluproizvoda. Kod elektivne metode 76 .20. t . divizione (djelidbene) kalkulacije b.jedinicna cijena. Taj se odnos moze utvrditi pomocu : . Dvije osnovne metode kalkulacije : a. U okviru divizionih kalkulacija. jer su troskovi dovrsene proizvodnje isti za osnovni proizvod i za nusproizvod. Kalkulaciji cijene osnovni cilj je utvrditi cijenu proizvoda ili usluga.troskovi dovrsene proizvodnje. moze se koristiti: a) cista / jednostavna / obicna diviziona kalkulacija b) visefazna diviziona kalkulacija c) kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojev d) kalkulacija vezanih proizvoda a) Cista. dijelove. U zavrsnoj fazi izracunava se stvarna cijena dovrsenog proizvoda dijeljenjem troskova dovrsene proizvodnje sa proizvedenim ucincima c) Kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojeva (odnosa) koristi se u slucajevima izrade srodnih proizvoda.1. b) Visefazna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod. Osnovna karakteristika dodatne kalkulacije sastoji se u neposrednom vezivanju direktnih troskova za radne naloge i posrednim dodavanjem razlicito segmentarnih opcih troskova proizvodnje radnim nalozima. proizvodi nusproizvod ili nusproizvode( metalni otpadak metalnoj industriji). proizvode po narudzbi i sl. Od ukupnih troskova dovrsene proizvodnje oduzima se procijenjena vrijednost nus proizvoda i razlika predstavlja trosak dovrsene proizvodnje osnovnog proizvoda.kolicina ucinka. Kod te kalkulacije potrebno je procijeniti vrijednost nusproizvoda. ali se zbog tehnoloskog procesa. Tip pojedinacne proizvodnje zastupljen je u kompanijama koje izradjuju serije proizvoda. zbog samog tehnoloskog postupka proizvodnje. Karakteristika je sumarne dodatne kalkulacije da se za raspored indirektnih troskova proizvodnje na ucinke koristi jedan kljuc. Kalkulacija je vjerovatno najvisi informacijski izlaz iz obracuna troskova i ucinka. u.prodajnih cijena srodnih proizvoda d) Kalkulacija vezanih (kupovnih) proizvoda koristi se u slucajevima kada se uz osnovni proizvod.

pa kod utvrdjivanja operacionog financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje datom obracunskog razdoblja. te na sintetickom racunu zaliha gotovih proizvoda u glavnoj knjizi samo vrijednosno. i to : a.prodaje Gotovi proizvodi evidentiraju se po cijeni proizvodnje. 20. Stanje i kretanje zaliha gotovih proizvoda na skladistu evidentira se kao i kod materijala. 20.3. apsorpcioni sistem obracuna troskova c. metoda i postupaka obracunavanja stvarnih troskova i ucinaka po stvarnim troskovima s ciljem zadovoljenje odgovarajucih informacionih potreba menadzera. na tri mjesta i tri razlicita nacina. RACUNOVODSTVENO PRACENJE GOTOVIH PROIZVODA Gotovi proizvodi su rezultat proizvodnje i namijenjeni su prodaji.2. SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Sistem obracuna troskova predstavlja kreativan dio odracuna troskova i financijskog rezultata. proizvodnog koncepta proizvodnih kompanija. odnosno standardnih troskova. Prema tome. sistem obracuna varijabilnih troskova Sa stanovista nacina utvrdjivanja troskova : a) sistemi obracuna stvarnih troskova b) sistemi obracuna uz koristenje planskih.za raspored indirektnih troskova. i s druge strane. Sistem obracuna po standardnim troskovima moze primjeniti u sklopu sistema obracuna ukupnih troskova. SISTEM OBRACUNA PO STVARNIM TROSKOVIMA Sistem obracuna po stvarnim troskovima predstavlja skup nacela. biti zaracunavani zalihama u smislu njihovog vrednovanja i koji ce u obracun operacionog financijskog rezultata biti ukljuceni putem troskova prodatih ucinaka. odnosno opcih troskova proizvodnje koristi se vise razlicitih kljuceva. sistem obracuna ukupnih troskova b.2. utvrdjivanje operacionih troskova koji imaju vremenski karakter i kao takvi ce biti u cijelosti ukljuceni u obracun operacionog financijskog rezultata. zaracunava sve operacione troskove gotovom proizvodu kao definitivnom nosiocu troskova. pri cemu se vrednovanje zaliha vrsi u standardnim troskovima. apsorpcionog sistema obracuna troskova i sistema obracuna varijabilnih troskova i to u svim njihovim varijantama. To znaci da se operacioni troskovi koji se ukljucuju u obracun operacionog financijskog rezultata formiraju putem troskova prodatih gotovih proizvoda.1. 77 . prolaze kroz faze: -skladistenja . i to : u skladistu samo kolicinski. 20. Sistemi obracuna troskova se baziraju na definisanju strukture i velicine oprecionih troskova koji ce.3. s jedne strane.4. a metoda obracuna troskova bi predstavljala aplikativnu stranu sistema obracuna za koju se preduzece opredijeli. Izmedju vise sistema obracunavanja troskova koje teorija i praksa poznaje isticu se dva osnovna stanovista.1. Sistem obracuna ukupnih troskova polazi od tzv. u analitickom knjigovodstvu gotovih proizvoda kolicinski i vrijednosti. Sistem obracuna ukupnih troskova u proizvodne troskove outputa ukljucuje sve vrste homogenih troskova aktivnosti proizvodnje i stvarne iznos svih vrsta.3.

P. standardni troskovi su uvijek planski. Samo varijabilni troskovi bi bili osnova za zaracunavanje. odnosno prihod je jednak zbroju varijabilnih i fiksnih troskova. Standardni troskovi su naucno predodredjeni troskovi proizvodnje jedne jedinice tokom odredjenog perioda u neposrednoj buducnosti. pri cemu se samo varijabilni troskovi ukljucuju u vrednovanje proizvodnje odnosno proizvoda. 20.1. SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA 20. Standardni troskovi nisu troskovi proslog perioda. odnosno vrednovanje zaliha.Po apsorpcionom sistemu obracuna troskova vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda se vrsi po operacionim proizvodnim troskovima.3. dok se fiksni troskovi smatraju vremenskin troskovima i u cjelosti se ukljucuju u obracun financijskog rezultata za period u kojem su nastali. Ukoliko nema zaliha ili ukoliko nema promjena zaliha. Tacka pokrica troskova govori o postizanju odredjenog financijskog rezultata. Sustina apsorpcionog sistema obracuna troskova uz koristenje stvarnih troskova je u tome da se nedovrsena proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda vrednuju i iskazuju po operacionim proizvodnim troskovima koji ce se putem troskova prodatih proizvoda ukljuciti u obracun i utvrdjivanje financijskog rezultata. dok planski troskovi ne moraju biti standardni troskovi.2. U okviru standardnih troskova se razlikuju slijedece posebne kategorije : 78 .2.2. jer se odredjuju za svaku operaciju 2) standardni troskovi predstavljaju ostvarenje optimalne efikasnosti 3) standardni troskovi sluze kao osnova za vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda 4) standardni troskovi omogucavaju uporedjivanje sa ostvarenim troskovima da se utvrde razlike ili odstupanja Standardni troskovi predstavljaju jednu varijantu planskih troskova. Sistem obracuna varijabilnih troskova. a zatim oduzimanjem fiksnih troskova od kontribucijskog prinosa dolazi se do cistog financijskog rezultata tj. dobiti ili gubitka. Fiksne i varijabilne komponente troskova evidentiraju se na posebnim racunima. To znaci da bi se varijabilni troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucili u obracun financijskog rezultata (bilans uspjeha) da bi se dobio marginalni rezultat odnosno marza.V. i to na proporcionalne varijabilne troskove i apsolutno fiksne troskove. a operacioni opci troskovi uprave.3. Razlike visine i karaktera financijskog rezultata i vrijednosti zaliha primjerom razlicitih sistema obracuna troskova javlja se uslijed njihovih koncepcijskih razlika u tretiranju opcih troskova u pogledu (ne)ukljucivanja u postupku vrednovanja nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda. vec pokazuju kakvi i koliki troskovi trebaju biti i oni predstavljaju objektivno mjerilo za kontrolu troskova.) cesto se naziva tacka pokrica troskova.prodaje i administracije imaju tretman vremenskih troskova i ukljucuju se u obracun financijskog rezultata. Primjena sistema obracuna varijabilnih troskova pretpostavlja da ukupno nastale operacione troskove treba razluciti na dvije komponente. Tocka pokrica troskova moze se definisati kao nivo aktivnosti kod koje je poslovna dobit jednaka nuli. Drugim rijecima. ne predstavljaju historijsku velicinu vec perspektivu za buducnost.2. POJAM STANDARDNIH TROSKOVA Standardni troskovi unaprijed su odredjeni troskovi. Sadrzaj sistema obracuna po standardnim troskovima : 1) standardni troskovi su operacioni troskovi. dok se svi fiksni troskovi u cijelosti tretiraju vremenskim troskovima i direktn ukljucuju u financijski rezultat. nema utjecaja primjene pojedinih sistema obracuna troskova na visinu financijskog rezultata. Analiza troska-volumena-profita (C.

2 SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA S obzirom na cinjenicu da se standardni troskovi odnose na buducnost. a kolicinsko nepovoljno odstupanje bi ce ukljuceno direktno u obracun financijskog rezultata. 20.. bilo da se utvrdjuje u fazi pribavljanja materijala. bic ce ukljuceno u valorizaciju zaliha. standardi opcih troskova koji se utvrdjuju na osnovu stopa opcih troskova proizvodnje. b.tekuci standardni troskovi Bazne standardne troskove karakterise to sto se rijetko mijenjaju i sto se utvrdjuju za duzi vremenski period.2. dok tekuci standardni troskovi imaju zadatak usmjeravanja. Tekuci 1) 2) 3) standardni troskovi se klasifikuju na : idealne standardne troskove normalne standardne troskove realno predvidjene standardne troskove Kod odabiranja. standardi cijena direktnog materijala i direktnog rada (cjenovna komponenta) iii. Kolicinsko odstupanje direktnog materijala dobije se ako se utvrdjena razlika izmedju stvarno utrosene kolicine direktnog materijala i standardne kolicine direktnog materijala pomnozi sa standardnom cjelinom po jedinici direktnog materijala. Dobiveno kolicinsko odstupanje je nepovoljno ako je stvarno utrosena kolicina direktnog materijala veca od standardne kolicine direktnog materijala.3. odnosno predvidjanja troskova za krace vremensko razdoblje.bazni standardni troskovi . Menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja. Tekuci standardni troskovi se postavljaju sa tri stepena preciznosti : i. Povoljno cjenovno odstupanje. Kolicinsko odstupanje direktnog rada : a) Kolicinsko odstupanje direktnog rada nepovoljno je ako je ukupan broj stvarno utrosenih sati direktnog rada veci od ukupnog broja standardnih direktnih sati rada.2. direktnog materijala i direktnog rada (kolicina i cijena) na osnovu ispitivanja i mjerenja. bilo da se utvrdjuje u fazi utroska direktnog materijala. 79 . standardi potrebnih kolicina direktnog materijala i direktnog rada (kolicinska komponenta) ii. i povoljno ako je stvarno utrosena kolicina manja od standardne kolicine direktnog materijala. s tim da ne analizira ona odstupanja sa aspekta racionalnosti gdje ce utrositi vise vremena i novca nego sto to vrijedi. utvrdjivanje metodologije rada i cjelokupnog poslovanja i na toj osnovi utvrdjene utroske sredstava. u prikazu sistema obracuna po standardnim troskovima je potrebno poci od plana troskova. zato sto se plan troskova sastavlja prema ocekivanom racionalnom utrosku i ucinku. Osnovna utvrdjivanja standardnih troskova cini standardizacija postupaka u poslovanju proizvodne kompanije. te se standardni troskovi utvrdjuju za normalni kapacitet. Kod cjenovnog odstupanja treba uporediti stvarnu cijenu placenu po jedinici direktnog materijala u odnosu na standardnu cijenu direktnog materijala. Kolicinsko odstupanje direrektnog materijala : a. b) Cjenovno odstupanje direktnog rada je nepovoljno ako je stvarna cijena direktnog rada veca od standardne cijene direktnog rada po utrosenom satu. odnosno koristenja kapaciteta. prednost imaju realno predvidjeni standardni troskovi.

kvarovi na opremi. Bitna je prednost obracuna po standardnim troskovima koji se temelje na planiranim troskovima. Zasto? Zato sto na datu grupu fiksnih troskova ne utjece stepen operativne efikasnosti u datom vremenskom periodu. Povoljna odstupanja u sistemu obracuna po standardnim troskovim ukazuju na to da standardi nisu dovoljno „strogo“ postavljeni. Oni ukazuju na negativne pojave i upucuju na otkrivanje uzroka tim pojavama.sluze za obracun po operacijama i nosiocima troskova . 80 .uporedjivanjem standardnih i ostvarenih troskova utvrdjuju se odstupanja. Odstupanja su ustvari izuzeci u ostvarivanju navedenog cilja. a koji se utvrdjuju preciznim ispitivanjem i odredjivanjem mjerila na osnovu naucnih dostignuca. Pored direktnih troskova zalihe se vrednuju i po opcim troskovima proizvodnje ili opcim troskovima pogona (OTP) Obracun stope opcih troskova proizvodnje : Stopa opcih troskova proizvodnje = procijenjeni godisnji opci troskovi proizvodnje / procijenjeni godisnji standardni sati masinskog rada Odstupanje od standardnih opcih troskova proizvodnje. Otkrivanje uzroka svih navedenih odstupanja dragocjen je podatak za menadzment i.imaju kontrolnu funkciju . promjena kvalifikacione strukture. imajuci u vidu naucna dostignuca i uvjete poslovanja koji se mogu ocekivati u periodu za koji se standardi postavljaju. Najznacajnicije karakteristike standardnih troskova su : . a fiksni opci troskovi proizvodnje nemaju ostupanja u efikasnosti. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nemaju odstupanja u obimu proizvodnje. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju od obima proizvodnje. naprimjer. Fiksni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju.Kolicinsko odstupanje direktnog rada moze biti iz citavog niza razloga. Standardi su osnova izrade poslovnog plana kompanije. Postavljanje kolicinskih i cjenovnih standarda predstavlja inicijalni dio o kojem ovisi realna primjena sistema obracuna po standardnim troskovima. predstavlja podbacaj ili prebacaj sto ovisi od toga da li su standardni opci troskovi proizvodnje veci ili manji od stvarnih opcih troskova proizvodnje. ili se nisu uzele u obzir promjene u indeksu troskva rada i slicno. za donosenje odgovarajucih odluka kojima bi se slabosti na kriticnim podrucjima otklonile. vezi s tim. Zasto? Iznos alociranih varijabilnih opcih troskova je uvijek isti kao i fleksibilno planirani iznos. Cjenovna odstupanja direktnog rada mogu biti iz razlicitih razloga : isplata radnika po satnici koja je razlicita od utvrdjenih standarda. los kvalitet direktnog materijala i sl. Izracunavanje odstupanja za varijabilne opce troskove proizvodnje i fiksne opce troskove proizvodnje se razlikuje. odnosno realni troskovi . Povrsno ili neodgovorno postavljeni standardi imaju direktne poslijedice na izradu plana i kontrolu provodjenja plana kompanije. Analiza ukupnog odstupanja je razlika izmedju ukupno ostvarenih opcih troskovoa proizvodnje i ukupno standardnih opcih troskova proizvodnje. Objektivnost standardnih troskova moze se ostvariti preciznim ispitivanjem i naucnim mjerenjem. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vrednuju se u visini operacionih standardnih troskova direktnog materijala i direktnog rada. Za ostvarivanje takvog cilja najpogodniji je sistem obracuna po standardnim troskovima.to su objektivni.

autorska prava i racunalni softver) . cime se ostvaruju prihodi od kamata. RASHODA I UTVRDJIVANJE REZULTATA POSLOVANJA 21 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE PRIHODA 21. Placanje obaveza dobavljacima na osnovu dokumenata platnog prometa ima za poslijedicu smanjenje sredstava. Niti jedan od nastalih dogadjaja ne udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjece na kapital. Prihodima se ne smatraju povecanje sredstava ili smanjenje obaveza direktno povezani sa uplatama kapitala. prodaje proizvoda i roba b. odnosno ne mijenja stanje kapitala.nerealizovane dobitke. ali koji ima za posljedicu i povecanje ili smanjenje kapitala ili njegovog zadrzavanja na istom nivou. Ali. Povecanje sredstava. Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog perioda u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.1. koristenja sredstava pravne osobe od strane drugih. Dobici ukljucuju : . tantijema i dividendi. Tako.prihodi od prodaje trgovacke robe . pruzanja usluga c. definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju nastali poslovni dogadjaji u vezi sa prodajom dobara ili usluga. Prihodi najcesce nastaju od slijedecih poslovnih dogadjaja : a. prodaja proizvoda je poslovni dogadjaj koji ma za poslijedicu smanjenje i povecanje sredstava. Iz definicije prihoda proizlazi da svako povecanje sredstava ili smanjenje obaveza ne dovodi do nastanka prihoda.dividende (raspodjele dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala) Dobici predstavljaju povecanje ekonomske koristi i kao takvi po prirodi nisu razliciti od prihoda. kao sto su patenti.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE PRIHODA. ali i smanjenje obaveza u istom iznosu. je mjera za rashod. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjesnosti poslovanja pravnih osoba.prihodi od pruzenih usluga Koristenje sredstava pravne osobe od drugih cime se zaradjuju : . koji nastanu revalorizacijom utrzivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog povecanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava 81 . sto dovodi do povecanja kapitala. ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povecanja potrazivanja je mjera za prihod. kada se dogodi prodaja u visini troskova prodatih proizvoda.OSMI DIO .prihodi od prodaje proizvoda . Tako prihodi koji proistjecu od redovnih aktivnosti pranih osoba su : .tantijeme (naknade za koristenje dugorocnih sredstava pravne osobe.kamate (naknade za koristenje novca i novcanih ekvivalenata koji se duguju pravnoj osobi) . Smanjenje sredstava.

Prihod od prodaje proizvoda i roba priznaje se u racunovodstvenoj evidenciji i bilansu stanja onda kada su zadovoljeni svi slijedeci uvjeti : .kada kupac ima pravo odustati od kupnje a pravna osoba nije sigurna u mogucnost povrata proizvoda U skladu s tackom Prihodi .troskovi koji su nastali za dovrsavanje usluga mogu se pouzdano izmjeriti.3. a instaliranje je znacajan dio ugovora koji pravna osoba nije zavrsila . . Primjeri takvih slucajeva jesu : . transakcija nije prodaja i prihod se ne priznaje. 21.3.Troskovi koji su nastali ili ce nastati u vezi s transakcijom mogu se pouzdano izmjeriti Ako pravna osoba zadrzi znacajne rizike vlasnistva.1. OPRETIVNI PRIHODI 21.kada se proizvodi isporuce radi instaliranja.iznos prihoda se moze pouzdano izmjeriti . Popusti koji su odobreni kupcu u momentu prodaje (sto se iskazuje na samoj fakturi) umanjuju prihode od prodaje i obaveze za PDV odmah prilikom knjizenja fakture i oni 82 . MJERENJE I PRIZNAVANJE PRIHODA Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade i potrazivanja.pravna osoba ne zadrzava utjecaj na upravljanje u mjeri koja se obicno povezuje s vlasnistvom. tantijema i dividendi priznaju se na slijedecoj osnovi : kamate se priznaju koristenjem metode efektivne kamatne stope prinosa tantijeme se priznaju prema nacelu nastanka transakcije dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dionicara na naplatu dividendi 21.- dobici koji udovoljavaju definicji prihda su i oni koji su proizasli iz prodaje stalnih sredstava i u pravilu se priznaju po tzv.stepen dovrsenosti usluge moze se pouzdano utvrditi na datum bilansa stanja .kada je priliv prihoda od odredjene prodaje uvjetovan prihodom koji kupac tek treba da ostvari od prodaje proizvoda .pravna osoba je prenijela na kupca sve znacajne rizike i koristi od vlasnistva nad proizvodima odnosno robom . PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se u toku poslovne godine uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda. nakon umanjenja za odgovarajuce rashode. netoosnovi.Vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu . Prihodi od kamata.Iznos prihoda moguce je pouzdano izmjeriti . Fer vrijednost je iznos za koji bi sredstvo moglo razmijeniti ili obaveze podmiriti. rezltat transakcije.2. odnosno robom. moze se pouzdano procijeniti ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . koja se sastoji od pruzanja usluga drugoj pravnoj osobi. niti kontrolu nad prodatim proizvodima.

Za prodavca koji je u sistemu PDV-a nastaju dvije obaveze za obracun poreza na dodatnu vrijednost.3. a na kraju poslovne godine mora doci do korekcije u obracunu poreza. 21. odnosno ispostavljena faktura. trgovinske djelatnosti radi dalje prodaje. U okviru osnovnog konta Prihodi od prodaje proizvoda moze se otvoriti i analiticki racun Prihodi od prodaje proizvoda na kredit.2.3. prihod od kamate treba priznati u vremenskom razmjer tako da se uzme u obzir stvarni prinos na sredstva. a ba odobreni robni kredit u pravilu se obracunava i ugovorena kamata.a na uspjesnom kontu Troskovi distribucije iskazuju se operativni rashodi trgovinske djelatnosti.3. Razduzujenje prodajne vrijednosti knjizi se tako da potrazuje konto Roba u skladistu. a potrazuje konto Trosak nabavke prodate robe.istovremeno se knjizi smanjenje zaliha trgovacke robe. Pri tome je znacajno da li se zalihe vode po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni.1 PRIHODI OD PRODAJE ROBE NA VELIKO Pod trgovackom robom podrazumijevamo materijalna sredstva nabavljena od pravne osobe. stvarna nabavna vrijednost prodate robe je razlika izmedju prodajne vrijednosti i ukalkulisane razlike u cijeni i iskazana je kao saldo na kontu nabavke prodate robe.duguje konto Kupci u zemlji (prodajna vrijednost plus PDV za obveznike PDVa) uz istovremeno priznavanje prihoda po prodajnoj cijeni.2. Odobreni kredit kupcu samo je jedan od nacina naplate potrazivanja. Prema tome. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe za trosak prodaje trgovacke robe.se posebno ne knjize jer se knjizi samo netovrijednost fakture. Ako je roba na veleprodajnom skladistu zaduzena po nabavnoj vrijednosti razduzit ce se za nabavnu vrijednost bez obzira kolika je prodajna vrijednost. tako da potrazuje konto Roba u skladistu.3. Istovremeno se knjizi i pripadujuci dio ukalkulisane razlike u cijeni. tako da duguje konto Ukalkulisana razlika u cijeni. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRANZITU Za razliku od uobicajenog poslovanja pravne osobe trgovinske djelatnosti za koju je karakteristicno da se nabavke robe obavlja za zalihe. Kod prodaje proizvoda na kredit treba razlikovati prihod od prodaje proizvoda od prihoda od kamata. Prva se obaveza odnosi na 17% PDV-a koji se obracunava na prodajnu vrijednost isporucenih proizvoda i nastaje istekom obracunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka. odnosno poreza na dodatnu vrijednost zbog odobrenih i ostvarenih popusta. potom se zalihe isporucuju 83 . Druga obaveza odnosi se na 17% PDVA-a koji se obracuna na ugovorenu kamatu po kreditu i nastaje po isteku svakog obracunskog razdoblja. PRIHODI OD PRUZENIH USLUGA 21. 21. Kod iskazivanja prihoda i rashoda financijskog rezultata trgovinske djelatnosti najznacajnije stavke se iskazuju putem uspjesnih konta Prihodi od prodaje roba i konta Trosak nabavke prodate robe.3.3. Ako se zalihe robe u veleprodajnom skladistu vode po prodajnoj vrijednosti. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe. Za razliku od toga. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 21. U vezi sa prodajom robe na veliko na kontima se knjizi: . onda se i razduzuje po prodajnoj vrijednosti. potrazuje konto Prihodi od prodaje robe na veliko i potrazuje konto Obaveze za PDV za iznos obracunatog PDV-a . Prihod od prodaje proizvoda priznaje se u cijelosti u trenutku isporuke proizvoda kupcu neovisno o nacinu placanja. Nadoknadni popusti se knjize kao smanjenje prihoda.3.

odnosno nesamostalna konta Ukalkulisana razlika u cijeni u prodavnici i Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni. Kada dobavljac izvrsi isporuku robe.dividende i udjeli u dobiti . U te prihode spadaju : -kamate ostvarene na osnovu datih zajmova i kredita ukljucivo i kamate ostvarene na osnovu ulaganja u obveznice . Sa stanovista kupca rijec je o uobicajenoj nabavci.dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela .2 POZITIVNE KURSNE RAZLIKE Da bi nastale pozitivne ili negativne kursne razlika pravna osoba mora imati potrazivanja ili obaveze u stranoj valuti i mora doci do promjene kursa domace valute u odnosu na stranu valutu. Buduci da je rijec o robi za koju je kupac vec poznat. tzv. U Bosni i Hercegovini sve transakcije se izrazavaju u konvertibilnim markama.kupcima.kako priznati financijski ucinak kursnih razlika u financijskim izvjestajima.pozitivne kursne razlike . Sa stanovista dobavljaca rijec je o uobicajenoj prodaji.kupovinu ili prodaju proizvoda. korekciona. on njoj upucuje fakturu za isporucenu robu. gdje je roba iskazana po prodajnoj cijeni sa PDV-om. Roba koja je predmet nabavke od strane trgovine na veliko ne biva njoj isporucena niti utjece na visinu njenih zaliha.stjecanje ili prodaja sredstava 84 .3. Pri bilansiranju njihov potrazni saldo ispravlja se za zaduzenje prodavnice (dugovni saldo konta Roba u prodavnici) i tako svodi vrijednost trgovacke robe u prodavnici na trosak nabavke.dovrsetak neizvrsenog ugovora u stranoj valuti . PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRGOVINI NA MALO U trgovini na malo trgovac najcesce nabavlja robu ili od proizvodjaca ili od trgovca na veliko i prodaje krajnjem kupcu. Uz konto Roba u prodavnici. Trgovina na veliko potom sastavlja novu fakturu. kod tranzitornog robnog prometa redoslijed poslovnih dogadjaja je drugaciji. Osnovna pitanja koja se postavljaju u vezi s tim jesu : . 21. Na kontu Roba u prodavnici roba je iskazana po prodajnoj vrijednosti.4. te u tom smislu transakcije izrazene u stranoj valuti prevode se u domacu valutu. odnosno cijeni sa uracunatim porezom na dodatnu vrijednost. buduci da je za njega kupac robe trgovina na veliko.4 FINANCIJSKI PRIHODI Pod financijskim prihodima pravne osobe podrazumijevaju prihode od ustupanja predstava na koristenje drugim osobama. Okolnost da je robu isporucio ne u skladiste trgovine na veliko vec na nekom drugom oznacenom mjestu niukoliko ne utjece na karakter ove prodaje niti na njeno racunovodstveno obuhvatanje.3.dobici na osou promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava 21. uvijek vode i tzv.1 PRIHODI OD KAMATA 21. maloprodajna cijena. 21. roba ili usluga . u ovom ugovoru trgovina na veliko kao mjesto isporuke navodi navodi skladiste kupca za kojeg se roba nabavlja.pozajmljivanje ili posudjivanje sredstava . Transakcije u tranim valutama odnose se na : .koji kurs upotrijebiti za mjerenje i priznavanje deviznih transakcija .4.3.

U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. goodwill i nematerijalna sredstva. Prodajni kurs se primjenjuje kada pravne osobe od banke kupuju devize..3 PRIHODI U VISINI REALIZOVANIH DOBITAKA PRI PRODAJI DIONICA I POSLOVNIH UDJELA Kod dionice mogu biti nabavljene radi dugorocnog poslovanja drustva.Nemonetarne stavke koje se pocetno priznaju i mjere po trosku nabavke iskazani u stranoj valuti na datum transakcije . Stecena financijska sredstva pocetno se priznaju i mjere po fer vrijednosti ako postoji aktivno trziste fer vrijednost financijskih instrumenata.Pozitivne kursne razlike kao efekte cemo ostvariti ako prana osoba posjeduje potrazivanje u stranoj valuti. rezervisanja. i obaveze) iskazane u stranoj valuti ispravljaju se po zakljucnom kursu na datum bilansa. ne ispravljaju se naknadno zbog promjene kursa. dugorocne obaveze. tada ce se pozitivna kursna razlika javiti u slucaju devalvacije domace valute. kupovni i prodajni kurs. potrazivanje prema ino-kupcima. oprema i s tim povezani racuni. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnina. primjena prosjecnog kursa nije prikladna. postrojenja ili opreme. brokera. jer ce za isti iznos strane valute biti naplacen visi iznos u domacoj valuti. To znaci da je to trenutni kurs koji se primjenjuje u momentu nastanka transakcije. Prihodi od prodaje dionica se utvrde na kontu Gubici od prodaje dionica (kada su rashodi veci od prihoda) ili kontu Prihodi u visine realizovanih dobitaka od prodaje dionica(ako su rashodi manji od prihoda nastalih datumom prodaje) 21.. Cesto se koristi kurs prosjecni sedmicni ili mjesecni kurs koji je priblizan stvarnom kursu na datum transakcije. Da bi pri postojanju ino-obaveza nastale pozitivne kursne razlike potrebno je da kurs domace valute u odnosu na stranu valutu poraste. avansna placanja. 85 . U pravilu. tako da za imirenje ino-obaveze treba manje domace valute. Kupovni kurs se primjenjuje kada pravne osobe prodaju devizna sredstva banci. Monetarne stavke (devizni racuni. uobicajena je podjela ovih vrijednosnih papira na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire koji su tekuca sredstva. koja kotira na aktivnom trzistu i koja se moze redovno i brzo dobiti od berze. a) Dionice klasifikovane kao dugorocna financijska ulaganja mogu se naknadno prodati. Srednji kurs se koristi na datum bilansa kod uskladjivanja monetarnih stavki iskazanih u stranim valutama u toku razdoblja. primjerice prodaje.4 DOBICI OD PRODAJE NEKRETNINA. potrazivanja i obaveze. mjere se po trosku stjecanja. zalihe. pri izracunavanju kursnih razlika koriste se srednji. odnosno da dodje do revalvacije. dakle prilikom prodaje nekretnina. Ako se kursevi stranih valuta mijenjaju.4. dilera. ali i prodaje. nekretnine. Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnine. tj. Monetarne stavke su devizni racuni. 21.nastanak ili placanje obaveza Transakcije u stranim valutama kod pocetnog priznavanja treba mjeriti u domacoj valuti primjenom spot kursa na datum transakcije.4. Nemonetarne stavke su vlasnicke vrijednosnice. postrojenja.. postrojenja i opreme treba isknjiziti u trenutku otudjenja koje moze nastati iz razlicitih razloga. Razlika izmedju knjigovodstvenog iznosa i primljene naknade priznaje se u bilansu uspjeha. Dobici se klasifikuju kao prihod. Spot kurs je kurs koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju. donacije. potrazivanje. te se primjenjuje spot kurs.

potpora. NAGRADA. poticaja i sl.Ostali prihodi. ukljucujuci nenovcane donacije po fer vrijednosti. osiguranja. naplacena otpisana potrazivanja itd.postrojenja i opreme nece se priznati prihodi ili rashodi redovne aktivnosti. novcane pomoci (dotacije). a sam materijal vremenom gubi na vrijednosti. ili radi pruzanja trenutne financijske potpore pravnoj osobi bez buducih troskova po toj osnovi. a mogu biti od vlade. Drzavne donacije mjere se po fer vrijednosti i priznaju se ako postoji razumno uvjerenje da : .2 PRIHODI OD OTPISANIH OBAVEZA. bespovratni zajmovi mogu se primiti u obliku novca i materijalnih vrijednosti. s jedne strane. i sa tim prihodom povezani rashodi (nabavna vrijednost prodatog materijala) obuhvataju na posebnim racunima.5. Drzavna donacija koja se prima kao naknada za rashode i gubitke koji su vec nastali.5. 21. neki ranije nabavljeni materijal za pravnu osobu izgubi upotrebnu vrijednost. subvencije ili premije. KAZNI. To znaci da ce racun rashoda Nabavna vrijednost prodatog materijala dugovati. VISKOVI I NAPLACENA RANIJA OTPISANA POTRAZIVANJA U vandredne prihode se ne mogu uvrstiti inventurni viskovi. Pomoci.Troskovi od otpisanih obaveza . . drzavnom ili medjunarodnom nivou.Viskovi . i potpora je primljena. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Prodaja materijala svakako ne spada u uobicajene aktivnosti pravne osobe. kao prihod koji nastaje po osnovu prodaje materijala.5.pravna osoba ce udovoljiti uvjetima uz koje se daje potpora. pa je zbog toga neuobicajena pojava u bilansu uspjeha.1. a to znaci da ce se priznati kao dobici ili gubici koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda. nagrada . koja bi se u novcanom obliku mogla plasirati i donijeti prihod u vidu kamate.Prihodi od prodaje materijala. kazni. rezervnih dijelova i sitnog inventara .Prihodi od naplate od osiguravajuceg drustva . 21. ODSUTNINA 21. POTICAJA Drzavne donacije (potpore) ponekad se nazivaju drugacije. odsutnina i sl. Ova vrsta prihoda u praksi se pojavljuje rijetko. Prodajna vrijednost materijala. POTPORA. Postoji mnogo oblika drzavne pomoci koji se razlikuju prema vrsti pomoci i prema uvjetima koji se vezuju za pomoc.4 PRIHODI OD PRODAJE MATERIJALA. S druge strane. Drzanje takvog materijala. PRIHODI OD SUBVENCIJA.prihodi od subvencija. trebaju se priznati u bilansu stanja iskazivanjem razgranicenog prihoda.5. donacija. povlaci troskove skladistenja. priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je primljena. vladine agencije i slicnih tijela na lokalnom. Potreba za prodajom materijala javlja se kada uslijed promjene asortimana . . a 86 .Prihodi od penala. Drzavne donacije povezane sa sredstvima. naprimjer. 21.5 OSTALI PRIHODI Kod pravne osobe ostali prihodi su : .Naplacena otpisana potrazivanja . u vrijednosti tog materijala nalaze se imobilizirana sredstva pravne osobe. donacije.Prihodi i ranijih godina . otpis obaveza. DOTACIJA. 21.3 PRIHDI OD PENALA.

poplava.ako je na kraju poslovne tekuće godine neto prodajna vrijednost niža. Ovaj nastali poslovni događaj ima za posljedicu u istom iznosu smanjenje ekonomske koristi u rasploživim sredstvima i povećanje ekonomske koristi zbog smanjenja obaveza.a za posljedicu ima nastanak rashoda. Kada više ne postoje okolnosti koje su u ranijem obračunskom razdoblju uvjetovale otpis zaliha ispod troška do neto prodajne vrijednosti. otpisani iznos se poništava.5. Vrste rashoda su: • Troškovi prodatih proizvoda • Troškovi distribucije • Administrativni troškovi • Ostali rashodi 87 .potrazivat ce racun Zaliha materijala. DEFINISANJE I STRUKTURA RASHODA Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi toom obračunskog perioda u obli odliva. tako da je nova knjigovodstvena vrijednost jednaka ili trošku zaliha iskazanom u prethodnom obračunskom razdoblju ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti što je od to dvoje niše u momentu ponovne procjene. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi su: prihodi od naknadno odobrenih klasa-skonta. Ali. ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza. prihodi od potraživanja odgovarajućih osoba za manjkove. U sistemu dvojnog knjigovodstva rashodi se iskazuju istovremeno sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza. racun Nabavna vrijednost prodatog materijala bi bio korigovan za odstupanje sa racuna Odstupanje od cijene. Gubici uključuju i gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa. Ako su zalihe prije prodaje bile evidentirane po planskim cijenama.5. Smanjenje novca na ŽR zbog plaćanja obaveza dobavljaču. za posljedicu nema nastanak rashoda već smanjenje obaveza.rabata i drugih popusta. 21. prihodi od poništavanja ispravke vrijedosti zaliha. a potraživat će račun Zalihe rezervnih dijelova ili sitnog inventara. što ima za posljedicu odliv ekonomske koristi u obliku smanjenja kapitala. ane proizlaze iz redovne aktivnosti pravne osobe koji u pravilu imaju oblik rashoda.5. Prihode od prodaje rezervnih dijelova i sitnog inventara treba suprotstaviti rashodima i evidentirat ćemo ih na računu Nabavna vrijednost prodatih rezervnih dijelova i sitnog inventara. troškovi plata i troškovi prodatih proizvoda) imaju oblik izdatka ili smanjenje sredstava (novac i novčani ekvivalenti. Nerealizovani gubici udovoljavaju definiciji rashoda jer dovode do smanjenja sredstava ili povećanja obaveza (gubici proizašli iz kursa strane valute).5. 21. Rashodi koji proističu iz redovne aktivnosti pravne osobe (troškovi amortizacije. Ovaj će račun dugovati. prihodi od ukidanja revlorizacionih rezervi.. RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE RASHODA 22. postrojenje opreme. Svako smanjenje sredstava ili povećanje obaveza nema obilježje rashoda.plaćanje kamata dovodi do smanjenja novca. požara.1 PRIHODI OD PONIŠTAVANJA ISPRAVKE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba otpisati ispod troška od neto prodajne vrijednosti. zalihe). nekretnine. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda su i oni koji su proizašli iz prodaje dugoročnih sredstava.1. što dovodi do smanjenja kapitala. 22. ili kada postoje jasni dokazi o povećanju neto prodajne vrijednosti uslijed promijenjenih ekonomskih okolnosti. To obilježje imaju samo ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koja za posljedicu imaju smanjenje ekonomskih koristi.

2. 22. priznavanje rashoda je i to da je prešao značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad robom nakupca.2.3. na kraju poslovne godine ukupno nastali opći troškovi upravi. može se dogoditi da i za prodatu. Međutim. To su troškovi distribucije: amortizacija objekta i opreme u trgovini. 22. operativni rashodi i operativni prihodi).uprave i administracije i pokrivaju se iz ostvarenih prihoda od prodaje gotovih proizvoda. 88 . U te troškovi spadaju opći troškovi prodaje i troškovi uprave i ostali administrativni troškovi.Rashodi se priznaju momentom nastanka. Nekretnine i umjetnička roba koja se drže za dalu prodaju knjiže se isto kao i trgovačka roba. 22. TROŠKOVI DISTRIBUCIJE Opći troškovi trgovinske djelatnosti ne uključuju se u trošak nabavke trgovačke robe zato što ne doprinose dovođenju zaliha u stanje za prodaju.prodaje i administracije putem konta Raspored troškova za obračun poslovnog rezultata se prenose na konto rashodaTroškovi prodaje. a neisporučene gotove proizvode treba priznati rashod i prihod. tj. Iskazuju se u trenutku nastanka.jer neposredno ne pridonose proizvodnom procesu već se priznaju kao rashodi radzdoblja u razdoblju u kojem su nastali. TROŠAK NABAVKE PRODATE ROBE KAO RASHODI U BILANSU USPJEHA Troškovi nabavke prodate robe kao rashodi knjiže se na kontu Trošak nabavke prodate robe. prodaje i administracije. Pri obračunu poslovnog rezultata.ali značajan uvjet za priznavanje je prelazak rizika i koristi od vlasništva nad proizvoda na kupca. TROŠKOVI PRODATIH PROIZVODA Vrijednost zaliha gotovih proizvoda knjiži se na rashoda putem konta Troškovi prodatih proizvoda u trenutku kada se gotovi proizvoda prodaju. plaće zaposlenih u trgovini.troškovi prodatih proizvoda i prihodi od prodaje proizvoda.1. prodaje i administracije u sumi od 15.2.Značajan uvjet za prijenos troška nabavke na rashode.2. Primjer: u toku obračunskog razdoblja na kontima troškova po prirodnih vrstama evidentirani su opći troškovi uprave. troškovi prijevoza robe do kupca.PRODAJE I ADMINISTRACIJE U proizvodne troškovezaliha ne uključuju se opći troškovi uprave.5. Troškovi obavljenih usluga priznaju se u rashode kada su stečeni uvjeti za priznavanje kada je usluga dovršena. U tim slučajevima skladište gotovih proizvoda treba razdužiti.a neisporučenu robu treba priznati rashode i prihode te u tom slučaju zalihe trgovačke robe treba razdužiti.2. 22.000KM.a gotove proizvode koji su postali tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji do fizičkog preuzimanja od strane kupca. a robu koja je postala tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji sve do fizičkog preuzimanja robe od strane kupca.2. OPERATIVNI RASHODI 22.4. TROŠKOVI UPRAVE. 22.2. Može se desiti da i za prodate. odnosno postaju direktno rashodi u bilansu uspjeja razdoblja u kojem su nastali.Pri raščlanjivanju rashoda u svim djelatnostima uvažava se načelo da se struktura rashoda u pravilu prilagođava strukturi prihoda (npr. TROŠKOVI OBAVLJENIH (OBRAČUNATIH) USLUGA Pravne osobe koje obavljaju uslužnu djelatnost na kraju obračunskog razdoblja nastale troškove iskazane na kontima prirodnih vrsta troškova na kojima se iskazuju troškovi poslovanja putem konta Raspored troškova prenose na konto rashoda čiji je naziv Troškovi obavljenih usluga. Trošak nabavke prodate robe priznaje se u momentu prodaje i isporuke robe. troškovi utovara i istovara robe do kupca. Opći troškovi trgovine su putem konta Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata prenose se na konto Troškovi distribucije.

ovisno od toga koji je iznos niži. 22. mogu se uz određene uvjete uključiti u zalihe i u trošak stalnih sredstava. 22.rezervne dijelove i sitan inventar tržišna cijena je cijena nove nabavke sa uključenim troškovima nabavke. Neto prodajna vrijednost smatra se smatra se procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja.6. Radi upoređivanja sa neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se slučaju stvarnim iznosima troškova nedovršenog proizvoda dodaju procijenjeni troškovi potrebni za dovršenje tog gotovog proizvoda.redovne i zatezne. 22.3. odnosno troškovi posudbe su iznosi naknada koje plaća pravna osoba kao kamate za korištenje zajmova i kredita iz odnosa sa povezanim društvima. Trošak nabavke iskazan u knjigovodstvu bit će nadoknađen iz prihoda od prodaje za čiju proizvodnju se upotrebljavaju materijali. FINANSIJSKI RASHODI Rashodi finansiranja. Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju na osnovu revalorizacije (primjere valutne klauzule ugovorene obaveze). prodaje i administracije u cilju obračuna poslovnog rezultata. Zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. Pri upoređivanju knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne vrijednosti zaliha materijala.2. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI Na kontu Ostali operativni rashodi evidentirat će se troškovi zamjene gotovih proizvoda i trgovačke robe u garantnom roku.U 89 . pakovanje i slično).prodajnu cijenu po kojoj se prodaju određeni gotovi proizvodi treba umanjiti i za troškove koji će proizvođaču nastati a direktno su povezani sa prodajom (troškovi prijevoza do kupca.1. To znači da se u ovom slučaju na stavci zaliha ne prenose gubici u bilans. oštećenja.Priznaju se i od ulaganja u nepovezana društva.. na primjer ulaganja u dionice i udjele nepovezanih društava.Prenijeti opće troškove na teret konta rashoda Troškovi uprave. Na kraju godine treba uporediti u knjigovodstvu iskazane troškove zaliha i neto prodajnu vrijednost tih zaliha. 22.Prema tzv.pravna osoba ne treba ispravljati više knjigovodstvene vrijednosti na niže tržišne vrijednosti. a potraživat će konto Zaliha gotovih proizvoda ili Zaliha trgovačke robe.KAMATE Kamate.3. rashodi kamata za korištenje zajmova i kredita uzetih od nepovezanih društava.a potraživat će konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata.djelimičnog ili potpunog zastarijevanja.Taj postupak se označava kao kapitalizacija troškova posudbe.7. koje pravna osoba plaća drugim osobama imaju obilježje naknade za posuđena finansijska sredstva.osnovnom postupku troškovi posudbe se iskazuju kao rashodi razdoblja u kojem su nastali.Postupak upoređivanja knjigovodstvenih iznosa sa procijenjenim tržišnim vrijednostima otežan je za zalihe nedovršene proizvodnje zbog toga jer je na tržištu u pravilu poznata cijena gotovih proizvoda. negativne krusne razlike.2. odnosno na koje se odnose. Takvi troškovi će se na kraju obračunskog razdoblja prenijeti na teret konta Ostali operativni rashodi. Za materijal. pa osim glavnice duguje i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom. USKLAĐIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba iskazati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti. Potreba za svođenjem zaliha na nižu prodajnu vrijednost može biti posljedica pada cijena. a koji se priznaju kao rashod razdoblja. rashodi od prodaje dionica. Pri utvrđivanju neto prodajne vrijednosti. Troškovi posudbe. Na konto Ostalo operativni rashodi prenijet će se i oni troškovi koji se isključuju iz troška zaliha. diskonti pri prodaji vrijednosnih papira. u pravilu kamate.

Međutim.osim u slučaju: a) zaliha b) sredstva koja proizlaze iz ugovora o izgradnji c) odgođenih poreznih sredstava d) sredstava koja proizlaze iz naknada zaposlenim e) ulaganja u nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti f) bioloških sredstava povezanih sa poljoprivrednom aktivnošću.odnosno o rashodimana osnovu umanjenja sredstava primjenjuju se primjenjuju na sve oblike sredstava. Nadoknadiva vrijednost sredstava jeste viši iznos između prodajne vrijednosti sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi.NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE Obaveze ugovorene u stranim sredstvima plaćanja (devizama) mogu biti osnov za nastanak negativnih kursnih razlika. Za stavke i objekte koji se koriste u pravnoj osobi kao stalna sredstva i za koje se pretpostavlja da će se koristiti u planiranom vijeku upotrebe u pravilu neće se pojaviti potreba za ispravljanjem naniže neto 90 . Gubici od umanjenja vrijednosti i otuđenja nekretnina. Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe sredstava. Obaveza za plaćanje ove kamate evidentira se na računu PVR. postrojenja i opreme 22. Negativna kursna razlika koja se zbog toga javlja je finansijski rashod obračunskog razdoblja.3.višem kursu. Promjena kursa nastaje ili zbog devalvacije nacionalne valute u kojoj se vode knjige ili zbog primjene tržišnog.odnosno za sve obaveze po kojima je dužan platiti kamate.a plaćaju se ili bilansiraju po drugom.3.Obračunate kamate.1. koja se mjere po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje g) stalih sredstava klasifikovanih kao ona koja se drže za prodaju Ovaj standard se ne imjenjuje na potraživanja od kupaca. Pravne osobe samo na kraju obračunskog perioda i na kraju godine su dužne devizne obaveze i devizna potraživanja iskazati po srednjem kursu strane valute. 22. Negativne kursne razlike nastaku u slučaju kada su obaveze prema ino-kreditima ili ino-dobavljačima prethodno evidentirane po jednom kursu. odnosno promjenljivog kursa valute (tzv.nužno je iznos kamata koji pripada svakom mjesecu obračunati i evidentirati na teret finansijskih rashoda.3. 22.1.skladu sa načelom uključivanja kamata u rashode pravna osoba mora na kraju razdoblja obračunati kamate na tuđa korištena sredstva. Razlika između iznosa po kojem je obaveza evidentirana i iznosa obaveze dobijenog primjenom novog višeg kursa po kojem obaveza mora biti plaćena predstavlja finansijski rashod razdoblja u kojem je do promjene kursa došlo.2.1. Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI I OTUĐENJA STALNIH SREDSTAVA Računovodstvena načela o vrijednosnim usklađivanjima sredstava.3.3. Neto prodajna vrijednost (fer vrijednost umanjena za troškove prodaje) je iznos koji se može dobiti od prodaje nekog sredstva umanjen za troškove prodaje. Za iznos negativne razlike treba povećati iznos obaveza i finansijske rashode.postrojenja i opreme Ovdje se primjenjuje načelo niže vrijednosti.što znači da se u računovodstvenoj evidenciji upoređuje vrijednost sa nadoknadivim iznosom.kurs po kojem će biti naplaćena ili bilansirana potraživanja će biti nići od kursa koji je korišten pri njihovom knjiženju.klizajućeg kursa). Dođe li do revalvacije nacionalne valute ili do pada klizajućeg kursa.3.3. važećem na posljednji dan obračunskog perioda. Gubici od umanjenja nekretnina. 22.

tehničko-tehnološkog zastarijevanja). iskazuju se kao ostali rashodi. rezervnih dijelova i inventara. rashodi od donacija. račun Ispravka vrijednosti nekretnina. te će u tom pretpostavljenom slučaju konto Potraživanje od zaposlenih za manjkove dugovati za iznos nedostajućeg novca sa propisanim obračunatimo obavezama za PDV. 22. postrojenja i opreme za razliku između knjigovodstvene vrijednosti i prodajne vrijednosti. 22. za koje će potraživati konto Obaveza za PDV.penali i naknade štete.1. odobreni naknadni popusti kupcima. a koje pravna osoba isplaćuje na svoj teret. Nabavna vrijednost (bruto) – ispravka vrijednosti = knjigovodstvena vrijednost (neto) Nadoknadivi iznos (vrijednost u upotrebi) = (godišnji iznos amortizacije x procijenjeni amortizacijski vijek) + procijenjeni prihodi od otuđenja na kraju vijeka upotrebe 22.4. Razlika između knjigovodstvenog stanja i stvarno utvrđenog stanja inventurom jeste manjak za koji se na kontima sredstava iskazuje smanjenje sredstava. OSTALI RASHODI To su: nabavna vrijednost prodatih materijala. postrojenja i opreme priznaju se gubici u visini razlike između više knjigovodstvene vrijednosti i niže prodajne vrijednosti nekretnina.postrojenja i opreme za otpisanu vrijednost. Za nastali manjak može da se tereti odgovorna osoba. račun Gubici od prodaje nekretnina. KAZNE.postrojenja i oprema.3. postrojenja i opreme. Upoređivanjem knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvđenim popisom komisija utvrđuje inventurne razlike kao višak ili manjak imovine.. Prodajom se izbjegavaju budući troškovi kao što su amortizacija. a na kontu rashoda Manjkovi iskazuje se povećanje rashoda. Takve isplate pravna osoba će nadoknaditi iz prihoda iz razdoblja u kojem je takav izdatak nastao. odnosno konto 91 .4.3. dokza nabavnu vrijednost odobravamo račun Nekretnine. 22. manjkovi. knjigovodstveno stanje usklađeno je sa stvarnim stanjem utvđenim u popisu.penali. Rashodi od donacija Ovaj račun se koristi u slučaju donacija. naknada štete svojim zaposlenicima i slični izdaci koji se mogu pojaviti u njenom poslovanju. Na donaciju se obračunava PDV.rastura.2. održavanje i osiguranje.Gubici od otuđenja (prodaje) nekretnina. kazne.4. Manjkom se ne smatra vrijednost ukalkulisanog kala.3. Ako se prodaja obavi po vrijednosti koja je nižaod knjigovodstvene vrijednosti nekretnina. otpis nenaplativnih potraživanja.ležarine i naknada štete pravnim i fizičkim osobama koje učini pravna osoba svojim aktivnostima. 22. Potreba za vrijednosnim usklađivanjem može se javiti najčešće kod opreme ili objekata kod kojih je prethodni procijenjeni amortizacijski vijek smanjen (zbog oštećenja. odnosno poklona. Nakon što je proknjižen manjak.4.kvara i loma do visine utvrđene ogovarajućim normativima.PENALI I NAKNADE ŠTETE Kazne za privredne prestupe. Knjiženje se može vršiti tako da duguje grupa konta Ostali rashodi.knjigovodstvenog iznosa. Manjkovi Popisom koji obavljaju komisije za popis utvrđuje se stvarno stanje imovine pravne osobe.1.4.Prodaja nekretnina.postrojenja i opreme Pravna osoba ima interes da stalna sredstva koja joj više nisu potrebna proda.postojenja i opreme sa gubitkom računovodstveno se obuhvata tako da zadužimo račun Kupci za prodajnu vrijednost.

UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA Bruto finansijski rezultat (dobit ili gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se na kontu Razlika prihoda i rashoda. Ostatak dobiti 92 . odnosno prijenos sumnjivog i spornog potraživanja sa konta Kupci na poseban konto Sumnjiva i sporna potraživanja b) otpis dijela sumnjivog i spornog potraživanja čija se naplata ne očekuje c) naplata sumnjivog i spornog potraživanja Ako je naplaćen iznos viši. Ugrožena potraživanja su ona potraživanja kod kojih ne postoji izvjesnost u pogledu iznosa koji će biti naplaćen ili u pogledu roka naplate ili ni u pogledu iznosa ni u pogledu roa naplate (potraživanja koja pravna osoba ima prema kupcima nad kojima je poreknut stečajni postupak (sumnjiva potraživanja) i potraživanja radi čije naplate se vodi spor kod nadležnog suda).treba priznati i iznos potraživanja svesti na iznos čija se naplata očekuje. sa konta Razlika prihoda i rashoda razlika se prenosi na konto Dobit prije oporezivanja ili na konto Gubitak.ako se otpis potraživanja i naplata događaju u istoj godini. čime se de facto vrši dodatno otpisivanje.12.Kazne.pravna osoba će u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu utvrditi poreznu osnovicu i iznos obaveza za porez na dobit za poslovnu godinu. Stečajni postupak se pokreće nad pravnog osobom koja je izgubila sposobnost izmirenja svojih obaveza. U vezi sa sumnjivim potraživanjima knjiće se slijedeće ekonomske promjene: a) nastanak sumnjivog i spornog potraživanja. tada se razlika knjiži na grupi konta Ostali rashodi. OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA Važna je procjena naplativosti potraživanja prema stanju na dan 31. Potraživanja koja postaju zastarjela (pravna osoba ne može više zbog proteka roka za zastarijevanje zahtijevati naplatu putem suda)ne predstavljaju više potraživanje već gubitak u cjelini.4. a da potražuje kontro Obaveza ili tako da odmah potražuje konto novčanih sredstava.razlika se evidentira na grupi konta Ostali prihodo. Zbog toga se na kraju godine vrši redovno procjena boniteta potraživanja koje pravna osoba ima.Nakon prijenosa.Otpis ovih potraživanja se vrši direktnom metodom: konto Otpis nenaplativih potraživanja duguje.radi iskazivanja realne imovine. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja. ili kao smanjenje grupe konta Ostali rashodi. odnosno konto Naplaćena prethodno otpisana potraživanja.penali i naknada štete. Nakon toga. Prema bonitetu. Na kraju godine.Na računu Kupci treba iskazati samo potraživanja dobrog boniteta. Obilježje ostalih rashoda imaju i odobreni naknadni popusti kupcima.a potražuje konto Kupci u zemlji. S konta Prihoda i s konta Rashoda na sumarni kontro Razlika prihoda i rashoda prenose se ukupni iznosi ostvarenih prihoda i ukupni iznosi ostvarenih rashoda. Kada je za poslovnu godinu iskazana dobit prije oporezivanja.Te pravne osobe su često toliko zadužene da su njihove obaveze veće od sredstava kojima raspolažu. Ukoliko se naplati niži iznos od očekivanog. U prvoj fazi rspodjele dobiti iz dobiti tekuće godine prije oporezivanja izdvaja se iznos za pokriće obaveza za porez na dobit.konta prihoda i konta rashoda su međusobno zaključeni.5. 22. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja.smatra se da je potraživanje dobrog boniteta ako se može očekivati njegova naplata u punom iznosu od roku dospijeća. 23. potraživanja se mogu klasifikovati: a) Potraživanja dobro boniteta b) Ugrožena potraživanja c) Nenaplativna potraživanja Potraživanja dobrog boniteta .

Ako pravna osoba koja ima iskazan gubitak prije poreza utvrdi da ima poreznu obavezu. Ako je iznos gubitka veći od kapitala. statutarnih rezervi i nakon toga iz zakonskih rezervi. U bilansu iznos gubitka tekuće godine iskazuje se kao umanjujuća stavka kapitala. za iznos poreza se povećava gubitak finansijske godine. Nakon porkića gubitka iz protekle godine.za dividende. To je iznos za koji je kapital uvećan iz finansijskog rezultata za poslovnu godinu.odnosno udjele u dobiti i za ostatak za akumuliranu dobit.predstavlja netodobit pravne osobe koja se prenosi na konto Dobit tekuće finansijske godine.zatim za statutarne i ostale rezerve u skladu sa statutom.zatim iz ostalih rezervi. 93 .ostatak netobobiti se raspoređuje prvo za zakonske rezerve. Gubitak finansijske godine prvo se pokriva iz akumulirane dobiti. razlika gubitka iznad kapitala iskazuje se u aktivi na stavci Gubitak iznad visine kapitala. Prema redoslijedu namjene pri raspodjeli netodobiti tekuće finansijske godine.iz dobiti se prvo pokriva akumulirani gubitak iz proteklih godina. iznos razlike rashoda nad prihodima prenosi se sa sumarnog konta Gubitak na konto Gubitak finansijske godine. Ako je za poslovnu godinu iskazan gubitak prije poreza na dobit.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful