Poglavlje 1 – OKVIR RAČUNOVODSTVA 1.1 HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA U historiji je poznato da su 5000 godina p.n.e.

simbolima biljezene transakcije medju plemenima sumeranske civilizacije, u Mezopotamiji oko 3200 godina p.n.e vodile su se takve zabiljeske na glinenim plocama. Formalno racunovodstveno obrazovanje stjecali su pisari u Babilonu i Egiptu 3000 godina p.n.e. U Antickoj Grckoj 1400 godina p.n.e. bilo je uobicajeno da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo muciti, te se pretpostavljalo da su izvjestaji robova realniji od izvjestaja slobodnjaka. Rucunovodstvo je u Grckoj dobilo na znacaju. Na drzavnim zgradama bili su urezani zapisi o troskovima njihove gradnje. U ranom IV stoljecu u Bizantskom carstvu Konstantin je osnovao javnu upravnu skolu u kojoj se poducavalo racunovodstvo. Od posebnog znacaja za razvoj racunovodstva u srednjem stoljecu bilo je uvodjenje arapskih brojeva (Fibonacci, XII st.), kao i pronalazak stamparije o pokretnim slovima (Johannes Gutenberg). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni i privilegirani, bili su racunovodje srednjeg vijeka. Razvoj racunovodstva i racunovodstvene profesije temeljio se na prijenosu vjestine i tradicije u vodjenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za racunovodstvenu profesiju. U XV stoljecu ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godisnji bilans glavnom uredu u Firenci. U historiji racunovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Genovu i XIV stoljece talijanske racunovodje uzimaju kao mjesto i vrijeme nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.godine pronadjena najstarija glavna knjiga, gdje su trgovacke transakcije evidentirane po nacelu dvojnog knjigovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva objavio je Luca Pacioli 1494. godine. Najnovijim istrazivanjima utvrdjeno je da je prvo pisano naucno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao je Benko Kotrulic („O trgovini i savrsenom trgovcu“). Razvoj trzista zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za racunovodstvenu profesiju tek od kraja XIX stoljeca. Preduvjeti za razvoj racunovodstvene profesije bili su : - razvoj profesionalnih udruzenje/udruga i - uvodjenje racunovodstva na univerzitetu. Na New York University je 1900.godine otvorena skola za racunovodstvo, finansije i trgovinu i time je ucinjen najvazniji krak u univerzitetskoj edukaciji racunovodstvene profesije.Dvadeseto stoljece je stoljece punog razvoja racunovodstvene profesije, a krajem XX i pocetkom XXI stoljeca globalizacija svjetske ekonomije postavlja imperativ za ujednacenu osnovu financijskog izvjestavanja. Iako najveci dio zemalja ima razvijene nacionalne racunovodstvene standarde, za potrebe izvjestavanja sa medjunarodnim trzistima koriste se americkim racunovodstvenim standardima (US GAAP) ili medjunarodnim racunovodstvenim standardima. 2. DEFINISANJE I STRUKTURA RACUNOVODSTVA 2.1 Definisanje racunovodstva U racunovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najcesce se navode slijedeci aspekti: - racunovodstvo kao vjestin, tehnika ili umijece - racunovodstvo kao naucna disciplina - racunovodstvo kao usluzna funkcija pravne osobe/kompanije

- racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe/kompanije. Racnovodstvo kao vjestina, tehnika ili umijece je definicija koja pod racunovodstvom podrazumijeva vjestinu ili umijece evidentiranja poslovnih dogadjaja. Racunovodstvo kao naucna disciplina „Racunovodstvo kao teorija moze se definisati kao logicno zakljucivanje na temelju uspostavljanja nacela koja pruzaju okvir u kojem djeluje racunovodstvena praksa, ali i vodic za razvoj nove prakse i postupaka. Prema sistematizaciji disciplina dva su podrucja istrazivanja sa pripadjucim disciplinama u koje je ukljuceno racunovodstvo : 1) funkcionalno racunovodstvo (finansije, marketing, upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom) i 2) instrumentalno racunovodstvo (nauka o kompjuterima, menadzment, upravljacka ekonomika i kvantitativna analiza) Pozitivna obiljezja racunovodstva, odnosno racunovodstvene teorije obuhvataju sva postojeca znanja o racunovodstvenim pojmovima, kategorijama,nacelima, postupcima, metodama i instrumentima. Normativni dio racunovodstva znaci primjenu usvojenih racunovodstvenih nacela, postupaka, metoda i instrumenata radi postizanja odredjenih ciljeva., obuhvatajuci zakonske propise iz podrucja racunovodstva i usvojenih racunovodstvenih standarda. Racunovodstvena praksa nadopunjuje teoriju, a vrijedi i obratno. Racunovodstvo kao usluzna funkcija Racunovodstvo je jedna od usluznih funkcija koja „generira“ racunovodstvene informacije za njihove korisnike. Racunovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije, primarno financijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova koristenja u poslovnom odlucivanju. Informacije koje pruza racunovodstvo trebaju zadovoljiti slijedeca kvalitetna obiljezja: - vaznost - pouzdanost - uporedivost i - razumljivost. Racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe Racunovodstvo je informacioni sistem. Racunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljackog informacionog sistema. Takodjer predstavlja sistem sa svim elementima koji su medjusobno povezani (input, proces i output). Racunovodstvo kao informacioni sistem ima slijedece elemente : - vrednovanje, odnosno mjerenje u vrijednosnim pokazateljima te njihovo evidentiranje na racunima (input) - procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih izvjestaja - objavljivanje financijskih izvjestaja kojim racunovodstvo komunicira sa unutarnjim i vanjskim korisnicima financijskih izvjestaja i tako im pruza informacije potrebne za poslovno odlucivanje (output)

2.2 Struktura racunovodstva

2

Prema tradicionalnom konceptu racunovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i racunovodstvenim procedurama u smislu „sta je racunovodstvo“. Savremeni koncept racunovodstva sadrzaj racunovodstva podredjuje ciljevima korisnika racunovodstvenih informacija. Polazeci od ciljeva korisnika ustanovljena je i savremena funkcionalna struktura (sadrzaj) racunovodstva. Prema tom konceptu racunovodstvo obavlja nekoliko funkcija : 1) funkcija procesiranja podataka u buducnosti 2) funkcija procesiranja podataka u proslosti 3) funkcija nadziranja procesiranja podataka 4) funkcija analiziranja podataka. Racunovodstvena teorija kod nas je prihvatila strukturu racunovodstva ciji su sastavni dijelovi ovi : - Racunovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u buducnosti. Cilj racunovodstvenog planiranja je projiciranje i prezentovanje informacija koje se odnose na buduci financijski polozaj, uspjesnost i promjene financijskog polozaja pravne osobe. Rezultati racunovodstvenog planiranja su razliciti tipovi predracuna, planskih kalkulacija ili izvjestaja, planovi (proracuni) i sl. Racunovodstveno planiranje je karakteristicno po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom (dvanaest mjeseci), pa usaglasavamo fiskalnu godinu 01.01. – 31.12. tekuce godine. - Knjigovodstvo biljezi, po nacelu dvojnog knjigovodstva, sve nastale poslovne dogadjaje koji ispunjavaju uvjete da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Uvjeti su slijedeci : 1) poslovni dogadjaji trebaju nastati – historijski karakteri 2) trebaju biti dokumentovani na bazi vjerodostojnog dokumenta, odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijednosno iskazani, i 4) trebaju utjecati na promjenu racunovodstvenih kategorija. Poslovni dogadjaji koji ispunjavaju uvjete knjigovodstvenih dogadjaja knjizit ce se u poslovnim knjigama koje se dijele na osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomocne poslovne knjige (blagajna, knjiga inventara, te razne analiticke evidencije) Kao konacan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa je potpuni set financijskih izvjestaja (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjestaj o promjenama u kapitalu, izvjestaj o novcanim tokovima i biljeske uz financijske izvjestaje) Tehnika knjigovodstvene obrade podataka moze biti tradicionalna (zasnovana na jednostavnoj rucnoj obradi pomocu jednostavnih pomagala) i savremena (koristi se savremenom informatickom tehnologijom. - Racunovodstvena kontrola je onaj dio racunovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadrzanih u rezultatima racunovodstvenog planiranja i kjigovodstva. Racunovodstvena kontrola ima dva cilja : 1) zastita imovine od gubitka i kradja 2) osiguranje tacnosti racunovodstvenih podataka. - Racunovodstvena analiza povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obracunima,kalkulacijama,financijskim izvjestajima i sl). Cilj analize je utvrdjivanje odstupanja izmedju planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrdjivanje uzroka nastalih odstupanja. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva i ostalih rezultata menadzment moze poduzeti odgovarajuce mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.

3

ekonomske politike. Drzavne organe i agencije interesuju informacije o aktivnostima kompanije u cilju raspodjele resursa. Javnost. 3) Operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda kupcima. Ta potreba da se ostvari zadovoljavajuci profit jeste cilj koji se zove profitabilnost. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspolozivih financijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. Informacije trebaju biti vazne. zaposljavanje menadzera. uporedive i razumljive. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj a to je likvidnost. radnika i placanje poreza drzavi. Vise su zainteresovani za kratkorocni opstanak kompanije. Poslovne aktivnosti imaju tri elementa : 1) Financijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od kreditora radi otpocinjanja redovnog poslovanja. prodaja usluga. nabavka i prodaja roba. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja. Pored toga. Oni su ti koji osiguravaju kapital uz rizik. prodaja robe ili usluga kupcima po cijenama koje ce osigurati adekvatan povrat njegovim vlasnicima“ Vlasnici inicijalnog kapitala (ulagaci) ulazu kapital. Pravna osoba moze doprinjeti razvoju lokalne privrede na vise nacina kao sto je zaposljavanje veceg broja ljudi ili pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevacima. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja pravne osobe.1 Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost prane osobe ciji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. osnivaju kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na ulozeni kapital angazujuci se na poslovnim aktivnostima. Kreditori su zainteresovani za potpuni set financijskih izvjestaja pomocu kojih ce utvrditi da li ce njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospijecu. Ulagacima su potrebne racunovodstvene informacije koje ce pomoci da donesu odluku – drzati. kupiti ili prodati dionice pravne osobe. Ovo takodjer ukljucuje i vracanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja. Relevantno je pripomenuti da kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju potpuni set financijskih izvjestaja za vanjske korisnike. knjigovodstva. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganje. Donosioci odluka – korisnici racunovodstvenih informacija Menadzment ima najvecu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta financijskih izvjestaja kompanije. 4 .Racunovodstveno informisanje ima zadatak da korisnicima informacija prezentira relevantne racunovodstvene informacije koje su rezultat procesa planiranja. mogucnost naplate poreza. nivou placa i uvjeta rada. kontrole i analize. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici dionica pravne osobe. pouzdane. odnosno uspjesnosti poslovanja i perspektivi kompanije. ne samo radi vlastite upotrebe vec i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na financijske izvjestaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni financijskog polozaja. Dobavljaci i drugi povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omogucavaju provjeru da ce iznosi koji im se duguju biti na vrijeme placeni. 2) Investicione aktivnosti – za pribavljeni inicijalni kapital kompanija kupuje zemljiste. Uposlenike interesje pokazatelj o financijskom polozaju. zgrade i druge resurse kako bi otpocela redovno poslovanje.2. poreske politike. 2.. Racunovodstvo informisanja je dio citavog sistema informisanja i predstavlja pruzanje racunovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima.

3. Partnersto (ortakluk) Partnerstvo je oblik organizacije koji nastaje udruzivanjem dvaju ili vise fizickih osoba koje posluju kao suvlasnici. te jednog ili vise ogranicenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplacenih udjela.o. koja se definisu kao drustva u koje jedna ili vise pravnih ili fizickih osoba ulazu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu.3.1. Korporacija ili kompanije (dionicko drustvo) Korporacija ili kompanija je pravna osoba koja odvojeno egzistira od svojih vlasnika – dionicara. 3.Prednosti dionicki drustava Prednosti mogu biti slijedeće : . Postoje slijedeci oblici partnerstva : .o).1.ograniceno partnerstvo (limited partnership) .OBLICI ORGANIZACIJE PRAVNE OSOBE 3. Ograniceno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili vise opcih partnera.2.zajednicki poduhvati (joint ventures) Opci tip je onaj u kojem svaki od partnera odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze pravne osobe. Vlastita pravna osoba za obaveze odgovara cijelom svojom imovinom. To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije pravne osobe. Najcesce su vlastite pravne osobe koncentrisane u trgovini i usluznom sektoru.3. U BiH su razvijena jos i drustva sa ogranicenom odgovornoscu (d.nema lične odgovornosti dionicara 5 . Vlasnik rasporedjuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvrsenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. Zarade partnera se oporezuju samo jednom. Nijedan osnivac ne moze prilikom osnivanja drustva preuzeti vise osnovnih uloga. sto znaci da moze tuziti i biti tuzeno. Zajednicki poduhvat su ugovorne organizacije koje ukljucuju dvije ili vise fizickih i pravnih osoba s ciljem sudjelovanja u zajednickoj dobiti na bazi ucinjenih troskova ili po nekom drugom kriteriju.glavno ograniceno partnerstvo (master limited partnership) . Funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva.3.Inokosne pravne osobe Oblik organizacije koji je u vlasnistvu jedne osobe cesto se u literaturi naziva inokosna ili vlastita pravna osoba. Dionicko drustvo sklapa ugovore i placa porez na ostvarenu dobit. Vlasnik kao menadzer donosi odluke bez konsultacije sa drugima. Dionicko drustvo ima pravni status na sudu. Glavno ograniceno partnerstvo trguje sa udjelima na financijskom trzistu.opci tip (general partnership) . 3.

3. te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dionicara.. Krajem XX stoljeca dogadjaju se dvije znacajne ciljne promjene koje utjecu na promjene racunovodstva preduzeca.kontinuitet (trajnost) poslovanja . 6 . Poslovanje dionickih drustava zakonski je uredjenije nego drugi tipovi pravnih osoba. Odvojenost vlasnicke funkcije od operativno-kontrolne funkcije znacajna je slabost dionickih drustava upravo zbog prirodnog konflikta izmedju dionicara i menadzmenta. Dionicari su vlasnici dionickog drustva. U kontinuitetu poslovanja dionicka drustva u odnosu prema ostalim tipovima pravnih osoba imaju relativno bolju stabilnost. Ova praksa oporezivanja ponekad se zove i dvostruko oporezivanje.Nedostaci dionickog drustva Posebno istaknuti problemi su : . U dionickim drustvima biraju se upravni odbori ili uprave koje vode poslovanje drustva.) imaju potrazivanja prema imovini dionickog drustva. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeca dionicarima predstavljaju rizik investiranja. Emisijom i prodajom dionica dionicko drustvo dopusta malim ili velikim dionicarima da stvaraju kapital. S obzirom na ta dva osnovna cilja racunovodstvo preduzeca se moze podijeliti na tri specificna dijela : financijsko. 3. Najprije se oporezuje dobit dionickog drustva a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele netodobiti koji pripada dionicarima. a ne prema licnoj (privatnoj) imovini dionicara. 4. Promjena vlasnika dionice dogadja se na organiziranom financijskom trzistu – berzi. Vlasnistvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnistva osigurava kontinuitet poslovanja dionickog drustva. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadzment koji ima drugacije ciljeve od vlasnika cija se kontrolna funkcija cesto svodi na glasanje u dionickoj skupstini. medjutim. Dionice mogu bez poteskoca na financijskom trzistu mjenjati vlasnika.KLASIFIKACIJA RACUNOVODSTVA U racunovodstvenoj teoriji vrsi se podjela racunovodstva sa stanovista obuhvatnosti na: a) mikroracunovodstvo b) makroracunovodstvo Mikroracunovodstvo je poslovno racunovodstvo. Menadzment dionickih drustava odvojen je od vlasnika i u upravljackoj teoriji preduzeca naglasava se kao druga vazna ciljna grupa. Lakoca akumuliranja kapitala ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva dionica.laksi je prijenos vlasnistva . Cvrsca zakonska regulativa utjece na povecanje administracije. odnosno racunovodstvo preduzeca.postoji profesionalni menadzment Kreditori dionickih drustava (banke.odvojeno vlasnistvo od kontrole.lakse se akumulira kapital .potreba za vecom zakonskom regulativom i . Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije a druga je razvoj informaticke tehnologije.2. vlasnici obveznica i sl. dobavljaci.problem dvostrukog oporezivanja . ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionickog drustva. troskovno i upravljacko racunovodstvo. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadzment koji biraju na godisnjim dionickim skupstinama.

Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da potpuni set financijskih izvjestaja bude realan. Upravljacko racunovodstvo pruza informacije primarno unutarnjim korisnicima. planiranje troskova proizvodnje. Sasvim sigurno da menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspetka cost-benefit analize. dotle se outputi u nekim podrucjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti/prihoda. evidencijom i placanjem poreske obaveze. i to : pracenje troskova po prirodnim vrstama. 3.1. troskova i sl. istinit i korektan u svrhu zastite resursa i kompanije od rasipanja. Najvaznije podrucje ovog racunovodstva jesu troskovi. Rezultat planiranja su planovi i proracuni. mjestima i nosiocima. U praksi se pojavljuju jos dva ogranka racunovodstva i to : 4. Dok se inputi u svim podrucjima izrazavaju u troskovima. kao sto je menadzment. U analizi uzroka odstupanja menadzment je dosao eventualno do zakljucka da je nabavljeni materijal lose kvalitete ili je moglo doci do razlike u utrosku direktnog materijala zbog kvara na masini ili zastarjelosti iste ili neadekvatne kontrole i slicno. u kontroli jednodnevnog utroska direktnog materijala menadzment procjenjuje da je doslo do povecanog utroska direktnog materijala u proizvodnom odjelu. klasifikuju i sumiraju podaci na osnovu kojih se stavlja potpuni set financijskih izvjestaja. odnosno u inputima i outputima u okviru funkcije proizvodnje. sto je bitno menadzmentu za donosenje poslovnih odluka. Financijski izvjestaji objavljuju se i salju vanjskim korisnicima. kao i adekvatno provodjenje poslovne politike kompanije na svim poslovnim nivoima. Veza izmedju inputa (direktni materijal) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uocljiva u proizvodnim odjelima. na svim nivoima odlucivanja i odgovornosti pravne osobe. Fiskalno racunovodstvo je racunovodstvo koje treba da se bavi proucavanjem i primjenom poreskog sistema. U financijskom racunovodstvu vode se poslovne knjige kao sto su dnevnik. analiticke evidencije i druge pomocne knjige. glavna knjiga. Financijsko racunovodstvo je onaj dio racunovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima. Primjer (38 str). 2. kao sto su vlasnici. Od pocetka XX stoljeca spominje se u racunovodstvenoj teoriji i racunovodstvo u inflatornim uvjetima (tzv. U njima se evidentisu. Najvaznije aktivnosti su planiranje i kontrola. uprave. Sadrzi historijske informacije o troskovima ali i informacije o tome kakvi su troskovi trebali biti. pa je doslo do nepovoljnog odstupanja kolocinskog utroska direktnog materijala. neadekvatne upotrebe i otudjenja. Racunovodstvo troskova sadrzi sve dijelove upravljackog i jedan dio financijskog racunovodstva. Inflatorno racunovodstvo) a predstavlja poseban informacioni racunovodstveni sistem pracenja promjena u preduzecu i prilagodjavanja zvanicnim stopama rasta cijena (inflaciji i nivelaciji) prema trzisnim 7 . Kontrola je aktivnost utvrdjivanja odstupanja izmedju ciljeva i ostvarenih rezultata. U planiranju se definisu ciljevi pravne osobe i dijelovi upravljackog racunovodstva. metode i sistemi obracuna troskova itd. prodaje. 5. Svako podrucje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz cijeg odnosa se izvlace zakljucci o njegovoj uspjesnosti. Financijsko racunovodstvo pruza historijske podatke koji su vazni i za vanjske i za unutarnje korisnike.) Upravljacka kontrola pretpostavlja identifikovanje podrucja odgovornosti koja ce omoguciti njenu efikasnost. povjerioci i dr. Izvjestaj o izvrsenju prihoda. U kontroli se sastavljaju posebni izvjestaji ( npr. Racunovodstvo troskova obuhvata aktivnosti planiranja i kontrole troskova.

uvjetima nabavke i prodaje. Prilagodjavanje racunovodstvenih informacija uvjetima inflacije prvenstveno se vrsi u cilju realnog iskazivanja financijskog polozaja.

5.SISTEMI KNJIGOVODSTVA Razlikuju se slijedeci osnovni sistemi knjigovodstva : a) prosti knjigovodstveni sistem b) kameralni knjigovodstveni sistem c) konstantni knjigovodstveni sistem d) dvojni knjigovodstveni sistem

a.

PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Osnovna karakteristika je izolovano evidentiranje promjena pojedinih imovinskih dijelova. Promjene pojedinih dijelova stanja sredstava ili promjene stanja obaveza, prikazuju se u posebnim knjigama koje nisu medjusobno povezane. Evidentiraju se samo obaveze za pribavljeni imovinski dio a vlastiti kapital ulozen u trgovacku radnju ne evidentira. Ne prikazuje prihode i rashode koji su povecali ili smanjili vlastiti kapital. Naprimjer, naplata potrazivanja za najamninu poslovnih prostorija u gotovini knjizi se samo kao povecanje gotovine u knjizi blagajne, dok se ostvareni prihod ne evidentira. Knjige prostog knjigovodstva koje se redovno vode su : - knjiga blagajne, u koju se unose uplate i isplate gotovine - knjiga duznika i povjerilaca, u koju se unose potrazivanja i obaveze - knjiga inventara. 1. Knjiga blagajne prikazuje stanje i promjene stanja gotovine u blagajni. Pocetno stanje prikazuje se na lijevoj strani, sve uplate gotovine evidentiraju se na lijevoj strani a isplate gotovine na desnoj strani. Duznicko-povjerilacki odnosi s kupcima i dobavljacima evidentiraju se tako sto se za svakog kupca ili dobavljaca otvara posebna strana u knjizi duznika i povjerilaca. Svaka strana je podijeljena okomito na lijevu i desnu stranu. Primjer (38 str), stanje potrazivanja od kupca utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje koje je evidentirano na lijevoj strani dodaju sva povecanja dugovanja kupca koja se evidentiraju na lijevoj strani i oduzmu sve naplate potrazivanja koja se evidentiraju na desnoj. Stanje obaveza od dobavljaca se utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje obaveza koje se evidentira na desnoj strani i oduzmu se isplate obaveza koje se evidentiraju na lijevoj strani. 2. Oblik evidencije ovih knjiga bio je slijedeci ; Obracun rezultata poslovanja u sistemu prostog knjigovodstva ne moze se utvrditi direktno na osnovu knjizenja jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima, vec se financijski rezultat utvrdjuje uz pomoc inventarisanja, odnosno na osnovu knjige inventara koja se sastavlja nakon zavrsenog popisa imovine trgovacke radnje. Inventarisanjem se vrsi popis cjelokupne imovine jedne trgovacke radnje na odredjeni dan. To se u pravilu vrsi na kraju poslovne godine (31.12). Zatim se popisuju obaveze trgovacke radnje prema povjeriocima, a utvrdjivanje potrazivanja i obaveza se vrsi na osnovu evidencije knjige duznika i povjerilaca koja se vodi u trgovackoj radnji. Na osnovu inventarisanja sastavlja se knjiga inventara trgovacke radnje. U knjigu inventara unose se slijedeci podaci : naziv trgovacke radnje i datum pod kojim se sastavlja inventar, redni broj, opis i iznos.U koloni za opis iskazuje

8

se prvo aktiva, tj. sredstva radnje. Zatim se iskazuje pasiva, tj. obaveze radnje. Na kraju se sastavlja rekapitulacija u kojoj se iskazuje ukupna aktiva, ukupna pasiva, i vlastita sredstva radnje, koja predstavljaju pozitivnu razliku izmedju ukupnih sredstava kojima radnja raspolaze i ukupnih obaveza. Uporedjivanjem vrijednosti vlastitih sredstava na kraju razdoblja 31.12 sa vrijednosti vlastitih sredstava na pocetku razdoblja 1.1 izracunava se financijski rezultat tog razdoblja. Opca formula za izracunavanje financijskog rezultata u prostom knjigovodstvu : Fr = S2 – S1 Gdje je znacenje simbola : S1 – vlastita sredstva na pocetku razdoblja S2 – vlastita sredstva na kraju razdoblja Fr – financijski rezultat Ako je : Fr (+) tada je S2 > S1 , dobit Fr (-) tada je S2 < S1 , gubitak Fr (0) tada je S2 = S1 , neutralan U prostom knjigovodstvu neophodno je izdvojiti sve dodatne uplate Up od strane vlasnika radnje ili sve isplate Ip iz trgovacke radnje. Financijski rezultat u prostom knjigovodstvu u situaciji kada imamo dodatne uplate ili isplate racunamo po slijedecoj formuli : Fr = S2´ – S1´ pa ako je : Fr (+) tada je S2´ > S1´ , dobit Fr (-) tada je S2´ < S1´ , gubitak Fr (0) tada je S2´ = S1´ , neutralan

b.

KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Ovaj sistem se temeljio na osnovu prostog knjigovodstva. Primjenjivao se u javnopravnim ustanovama u kojima se poslovanje odvijalo prema budzetu pa je nazvan budzetskim knjigovodstvom. U kameralnom knjigovodstvu vodi se glavna knjiga evidencije : a) kontrolnik rashoda b) kontrolnik prihoda. Sastavlja se i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Uz ove, vode se i knjige blagajne, ziroracuna, duznika, povjerilaca, knjiga materijala. Danas se ovaj sistem ne upotrebljava.

c.

KONSTANTNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Zasniva se na nacelima dvojnog knjigovodstva. Predstavlja prijelaz iz sistema knjizenja po nacelima prostog knjigovodstva u sistem knjizenja po nacelima dvojnog knjigovodstva. Vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osiguralo poredjenje ostvarenih sa planiranim rashodima i prihodima, racuni u glavnoj knjizi svrstani su u tri grupe : - planirani ili upravni ili nadredjeni racuni - ostvareni racuni - racun blagajne.

d.

DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

9

Da bi se poslovni dogadjaji mogli sistematizovano evidentirati, potrebno je uvazavati odredjena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene evidencije su sadrzana u tzv.dvojnom knjigovodstvu. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je u tome sto predstavlja cjelovitu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Svakak poslovna promjenaima dvostrani utjecaj na racunovodstvenu evidenciju, iako to odmah nije vidljivo nekom ko upravo zapocinje uciti racunovodstvo. Osnovne karakteristike dvojnog knjigovodstvenog sistema : 1) svaka nastala poslovna promjena evidentira se dvostrano tj. na dva racuna : na lijevoj strani jednog racuna i na desnoj strani drugog racuna. 2) Kontrola evidentiranja koja proizilazi iz dvostranog evidentiranja u dvojnom knjigovodstvu tj. zbir lijeve strane sih racuna mora da se slaze sa zbirom desne strane svih racuna 3) Sveobuhvatna evidencija 4) Permanentna i sistematicna evidencija. Za potrebe edukacije uglavnom se koriste tzv. „T“ racuni. „T“ racun je dvostrani racun, odnosno to je izdvojeni racun prvog racuna. Sadrzi najautenticnije dijelove prvog racuna, tj. kolone „dugovanja“ i „potrazivanja“. Duguje, debit – konto se zaduzuje. Potrazuje, kredit – konto se odobrava. Primjer (44 str). Dolazak materijala u nase preduzece evidentiramo na lijevoj ili „dugovnoj“ strani, a odlazak materijala od nasih dobavljaca na desnoj ili „potraznoj“ strani. Pri tome treba napomenuti da odlazak materijala od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obaveze prema dobavljacu, sto evidentiramo na potraznoj strani racuna. Obaveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenja ce ici u suprotnom smjeru ( potrazuje racun – ziroracun, a duguje – racun dobavljaca) Osnovno pravilo dvojnog knjigovodstva : DUGUJE = POTRAZUJE odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA odnosno AKTIVA = PASIVA Pravilnim evidentiranjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane racuna, sto dalje upucuje na ispravnost evidentiranih podataka. Postoje pravila evidentiranja na racunima prihoda i rashoda, pri cemu je osnovno pravilo „prihodi uvijek potrazuju“, a „rashodi uvijek duguju“. Vode se slijedece poslovne knjige : a) knjiga dnevnika b) glavna knjiga c) pomocne knjige evidencije Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se hronoloskim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadjaji, tj. onim redom kako su i nastajali. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u kojoj se sistematski i hronoloski upisuju poslovni dogadjaji na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomocne knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnoj knjizi.

10

Vode se po principu dvojnog knjigovodstva. Poglavlje 2 – PREDMET RACUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA 6. prema tome. 11 . Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obecanje da ce se novac platiti. Medjutim. zato sto nece stvoriti novac iako su u vlasnistvu kompanije. Resursi su. Kontrola je racunovodstveni koncept koji je slican ali nije istovjetan pravom konceptu vlasnistva. jer se njime mogu kupiti drugi resursi. iskazani u bilansu stanja. Stalna (netekuca) sredstva imaju vijek upotrebe duzi od jedne godine. sredstva – bilo novac. Oprema i drugi proizvodni uredjaji koje kompanija posjeduje takodjer su sredstvo. osteceni proizvodi ili trgovacka roba koja se zbog ostecenja ili zastarjelosti ne moze prodati nisu sredstva. Tri kljucna odredjenja u ovoj definiciji : 1) sredstvo mora biti resurs 2) resurs mora biti pod kontrolom pravne osobe 3) trosak ili fer vrijednost u trenutku stjecanja moze se pouzdano i objektivno izmjeriti. Dragocjena reputacija nije sredstvo ako nastaje postepeno. osim u slucaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trosku. Resursi pruzaju buduce koristi s obzirom na bilo koji od slijedeca tri uvjeta : 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koje se ocekuje da ce se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se ocekuje da ce se upotrebljavati u buducim aktivnostima koje ce pravnoj osobi stvarati novcani priliv.ELEMENTI FINANCIJSKOG POLOZAJA Elementi koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe jesu : sredstva.Poslovne knjige se zakljucuju po isteku poslovne godine i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjestaji. Posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uvjet da neka stavka postane sredstvo. Primjer (49 str). jer se ocekuje da se upotrijebiti za proizvodnju novih proizvoda. a otvaraju se na osnovu pocetnog bilansa (bilans stanja). Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se izmirenje ocekuje da ce dovesti do odliva resursa koji sadrzi ekonomske koristi. a ciji se trosak u momentu stjecanja moze pouzdano i objektivno izmjeriti. Novac je sredstvo. Resurs je sredstvo ako pravnoj osobi pruza buducu korist. Kratkorocna (tekuca) sredstva imaju vijek upotrebe kraci od jedne godine. obaveze i kapital. bilo stavke koje ce konacno za posljedicu imati priliv novca. Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat proslih dogadjaja i od kojeg se ocekuje priliv buducih ekonomskih koristi u pravnu osobu. jer se njenom naplatom dobiva novac. Proizvodi koje je kompanija proizvela jesu sredstvo jer se ocekuje njihova prodaja. on je sredstvo. Obaveze se klasifikuju na netekuce (dugorocne) – dospijevaju za razdoblje duze od jedne godine i kratkorocne (tekuce) – dospijevaju za razdoblje krace od jedne godine. Sredstva se obicno svrstavaju u kategorije : Stalna (netekuca) i Kratkorocna (tekuca). Suma koju kompaniji duguju kupci jeste sredstvo.

1. Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekuca. 6.1.1.Izdaci za razvoj .odvojeno prezentovati netekuca i tekuca sredstva i obaveze – kriterij vijeka upotrebe i rocnosti .Avansi za stalna nematerijalna sredstva .SREDSTVA 6.Racunarski programi (softveri) . tada tekuca sredstva cine slijedece pozicije: . 6.1.ako se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu.ako se ocekuje da se ce se realizovati ili se drzi radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe .Stalna materijalna sredstva zemljiste gradjevinske objekte 12 .1.Stalna sredstva 6. odnosno dospjelosti ili rocnosti na obaveze. Ako se prezentovanje ne vrsi prema vijeku upotrebe.Ostala nematerijalna stalna sredstva Stalna nematerijalna sredstva su nefinancijska sredstva koja su bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. pravne osobe prilikom prezentovanja bilansa imaju izbor izmedju alternativa : .Prezentiranje financijskih izvjestaja. Stalno nematerijalno sredstvo se treba identifikovati da bi se jasno razlikovalo od goodwilla. Osnivacki izdaci se ne mogu priznati kao imovinska stavka u bilansu.Stalna nematerijalna sredstva .1. sredstva i obaveze treba prezentovati detaljnije u cilju ocjene likvidnosti.Goodwill se inicijalno vrednuje kao pozitivna razlika troska stjecanja i stjecateljevog udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava. Stalna nematerijalna sredstva treba amortizovati uz najbolju procjenu njihovog korisnog vijeka upotrebe.2. obaveza i potencijalnih obaveza stecene pravne osobe. Goodwill stecen u poslovnom spajanju se ne amortizuje. stalna.ako se drzi prvenstveno u cilju trgovanja .ako se ocekuje da ce se realizovati untar dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa .Koncesije i ostala prava . neophodno je da preduzece kontrolise resurse iz kjih ce buduce ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u preduece. .1.1. licence i zastitni znakovi . osim ako je ogranicena njegova razmjena ili koristenje za podmirenje obaveza za najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.Stalna nematerijalna sredstva u pripremi .ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva.Patenti. Da bi se neko sredstvo priznalo kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu. tj.

4.dugorocna financijska ulaganja i zajmovi .ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se drze radi prodaje i iznos sredstava koja su ukljucena u skupinu za otudjenje. pogonski i kancelarijski namjestaj i transportna sredstva nekretnine.3. 6. postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine.Zemljiste i sume su specificna vrsta stalnih materijalnih sredstava.nematerijalna sredstva .1.1. U tacki MRS 1. a koja su klasifikovana.Stalna materijalna sredstva u potpunom vlasnistvu preduzeca (nekretnine.Iznos koji se amortizuje na trosak nabavke sredstava ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti. . Rok povrata ulaganja ocekuje se u roku duzem od godinu dana.Stalna sredstva kao sredstva namijenjena za prodaju (MSRI) Pravna osoba ce klasifikovati stalna sredstva kao sredstvo namjenjeno prodaji ako se njihov knjigovodstveni iznos uglavnom nadoknadjuje putem transakcije prodaje.Bioloska aktiva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima .dugorocna razgranicenja Kao posebna stavka u tackama 6 i 68A. U netekuca sredstva namjenjena prodaji pripadaju slijedece vrste stalnih sredstava : . . Korisni vijek upotrebe je : . postrojenja i oprema) . dugorocna financijska sredstva su : a) ulaganja obracunata metodom udjela b) financijska sredstva Dugorocna financijska sredstva su : . a ne kontinuiranom upotrebom.Ulaganje u nekretnine radi davanja u najam u skladu na odredbama . MRS 1 izdvaja se : .materijalna sredstva 13 .Nekretnine. 6. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovina) ostala stalna materijalna sredstva ulaganje u nekretnine Stalna materijalna sredstva prema MSFI i MRS-u treba razvrstati : .- postrojenja i opremu (masine) alate.razdoblje u koje se ocekuje da ce preduzece koristiti sredstvo .1.Stalna materijalna sredstva koja se drze za prodaju i prekinuto poslovanje .broj proizvoda ili slicnih jedinica za koje se ocekuje da ce ih preduzece ostvariti od tog sredstva.Amortizacija je sistemski raspored iznosa koji se amortizira tokom njegovog vijega upotrebe.Dugoročna finansijska sredstva (MRS) Predstavljaju ulaganja sa ciljem ostvarenja buduce ekonomske koristi koja se najcesce pojavljuje u obliku dobiti ili kamata.1. postrojenja i oprema koju je preduzece nabavilo pomocu financijskog najma (lizing) .dugorocna potrazivanja .

a sredstva se naknadno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.kratkorocne financijske obaveze .obaveze za porez na dodatnu vrijednost – PDV .1.2.2. 6.2.obaveze prema dobavljacima i druge obaveze .1.1.1.2. a rezultate prestanka poslovanja treba odvojeno objaviti u bilansu uspjeha.OBAVEZE 6.2. vlastiti poluproizvodi i dijelovi namjenjeni proizvodnji i otpadci koji su namjenjeni daljnjoj proizvodnji.Tekuce obaveze Tekuce obaveze su : . 6. Glavne vrste sredstava i obaveza trebaju biti odvojeno objavljene.2. obracun amortizacije se prekida. Proizvodi : stvari koje su sa aspekta pravne osobe namijenjeni prodaji Roba : stvari koje je ravna osoba nabavila i namjenila prodaji - Tekuca materijalna sredstva mogu biti : a) na zalihi (stvari iz tekcih sredstava na zalihi) b) u pripremi ( materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju) c) u upotrebi ( stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi) d) na putu ( stvari kupljene od dobavljaca koje jos nisu prispjele pravnoj osobi) 6.2. kratkorocni finansijski plasmani i aktivna vremenska raszgranicenja obukvacaju: novac i novcane ekvivalente potrazivanja od prodaje druga potrazivanja kratkorocne financijske plasmane aktivna vremenska razgranicenja potrazivanja za porez na dodatnu vrijednost – ulazni porez..Novac.financijska dugorocna sredstva.pasivna vremenska razgranicenja . Nakon sto se stalna sredstva klasifikuju za prodaju. Stalna sredstva klasifikovana za prodaju mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.Netekuce obaveze 14 .Tekuca materijalna sredstva Sirovine i materijal Proizvodnja : nedovrsena proizvodnja na proizvodnim mjestima.kratkorocna potrazivanja.kratkorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otudjenje 6. Stalna sredstva koja su klasifikovana za prodaju treba odvojeno objaviti u bilansu stanja.2.Tekuća sredstva 6.1.

Ostale rezerve . Prihodi obuhvataju prihode od redovne aktivnosti pravne osobe i dobitke.dugorocne financijske obaveze .ELEMENTI USPJESNOG POSLOVANJA Elementi bilansa uspjeha : . Racunovodstvena dobit je dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda. Elemnte mjerenja financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja pravne osobe mozemo prikazati preko jednacine : 15 .Revalorizacione i prenesene rezerve .Dionicku premiju . 6.Netekuce obaveze su : .Vlastite dionice koje drzi pravna osoba Elemente koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe mozemo zapisati u obliku jednacine : Sredstva = obaveze + osnovni kapital + zadrzana zarada 7.Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.dugorocna razgranicenja i rezervisanja . Pozitina razlika izmedju zbira prihoda i zbira rashoda pravne osobe u obracunskom periodu jeste dobit. . sto dovodi do povecanja kapitala.KAPITAL Pod kapitalom podrazumijevamo : .dugorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima naijenjenim za prodaju ili otudjenje Temeljno je obiljezje obaveze njeno postojanje u sadasnjem razdoblju.Akumuliranu dobit .3.Dobit (profit) se koristi kao mjerilo uspjesnosti ili kao osnovica za druga mjerenja.Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza sto dovodi do smanjenja kapitala. .Upisani osnovni kapital . Rashodi obuhvataju rashode koji proisticu iz redovne aktivnosti pravne osobe i gubitke. Dividende su prihodi od ulaganja u dionice.Akumulirani gubitak .Dobit ili gubitak tekuce godine .Gubitak je negativna razlika izmedju zbira prihoda i zbiga rashoda pravne osobe u obracunskom periodu i pokriva se u skladu sa zakonom. . Obaveza nastaje kako je sredstvo isporuceno ili kada pravna osoba zakljuci neopoziv sporazum o pribavljanju sredstava. Uobicajeno je da se isplacuju dionicarima u gotovini na temelju profitabilnog poslovanja.

kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet izlaznih informacija iz racunovodstvenog procesa.opceprihvacenih nacela .1. biljezenju i izvjestavanju o poslovnim aktivnostima. U kontekstu tih informacija najznacajnije mjesto pripada financijskim izvjestajima.nacelo materijalnosti ili znacajnosti .RACUNOVODSTVENA NACELA FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG Racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima utvrdjuju se osnovne karakteristike i koncepcije racunovodstva koje trebaju biti ugradjene u racunovodstvene metode i postupke. znacajnu paznju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja financijskog izvjestaja. usporedive i razumljive.nacelo realizacije . pouzdane.nacelo opreznosti Opceprihvaceni postupci su razlicite metode obrade podataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja. Informacije koje pruzaju financijski izvjestaji trebaju biti : vazne.koncept pravne osobe .Sredstva = obaveze+ osnovni kapital + zadrzana zarada – dividende+ prihodi . Najvise paznje se posvecuje racunovodstvenim pretpostavkama i racunovodstvenim nacelima.rashodi Poglavlje 3 – RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA 8.opceprihvacenih koncepata .opceprihvacenih postupaka Opceprihvaceni koncepti predstavljaju odredjene pretpostavke.nacelo dosljednosti . Najpoznatiji i najpriznatiji je sistem americkih racunovodstvenih nacela koja su stekla status opceprihvacenih racunovodstvenih nacela (generally accepted acounting principles – gaap) i sastoje se od : .koncept obracunskog razdoblja Opceprihvacena racunovodstvena nacela obuhvataju slijedece : .nacelo troska nabavke .OPCEPRIHVACENI KONCEPTI 16 . dok opceprihvacena nacela pomazu u vrednovanju. U opceprihvacene racunovodstvene koncepte ubrajaju se : .nacelo objektivnosti .koncept stalnosti . U kontekstu osiguranja zadovoljavajuceg nivoa kvalitete financijskog izvjestavanja.nacelo suceljavanja prihoda i rashoda . odnosno teorijske uvjete za interpretiranje financijskih izvjestaja.koncept stabilne valute . 8.nacelo potpunosti .

fer vrijednosti koja se temelji na stvarnim troskovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji.da ne postoji neizvjesnost naplate Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su placeni. Za priznavanje prihoda vrijedi nacelo dogadjaja a ne nacelo blagajne. Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna moc novcane jedinice tokom vremena ne mijenja. Ako dodje do promjene vrijednosti novcane jedinice. Za eksterne korisnike financijskih izvjestaja obracunsko razdoblje je jedna godina. Koncept stalnosti poslovanja tj. Nacelo objektivnosti. Osnovica za utvrdjivanje nabavne vrijednosti je stvarni novcani izdatak koji je nastao ili ce nastati zbog obaveze placanja pri nabavi nekog sredstva. Uvazavajuci koncept stabilne valute neophodno je vrsiti prilagodjavanje. Kod prodaje za gotovinu prihod ce se knjiziti na temelju naplacene gotovine. odnosno revalorizaciju izvjestajnih pozicija kojom se one svode na realne novcane vrijednosti. Uz nacelo priznavanja prihoda uobicajeno je vezano i nacelo suceljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrdjivanje rezultata poslovanja.da je dobro stvarno isporuceno kupcu . Pri priznavanju prihoda treba uvazavati slijedece.da se prodaja moze vrijednosno mjeriti .da su vlasnistvo i rizik presli na kupca . Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom pravne osobe. dekada) kako bi se osigurale relevantne. Koncept obracunskog razdoblja. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja. pozicije financijskih izvjestaja iskazane prema historijskim vrijednostima bit ce precijenjene ili podcijenjene. Nacelo konzistentnosti ili dosljednosti 17 . Uz ovo nacelo usko je vezano nacelo potpunosti koje zahtijeva da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informacije neophodne za ocjenu preduzeca. Pravna osoba prilikom izvjestavanja o financijskom polozaju i uspjesnosti poslovanja u financijske izvjestaje ukljucuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo te pravne osobe. 8. tj. prihodi. stjecanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog dogadjaja i priznavanje prihoda. te nezavisno od drugih pravnih osoba. Nacelo materijalnosti ili znacajnosti Pod ovim nacelom podrazumijeva se relativna vaznost podataka. odnosno nabavnoj vrijednosti.2.OPCEPRIHVACENA RACUNOVODSTVENA NACELA Nacelo nabave vrijednosti zhtijeva da se poslovni dogadjaji inicijalno vrednuju po trosku nabavke. troskovi i rashodi primjenjuju se na pravnu osobu. trajnosti poslovanja Racunovodja pretpostavlja tokom sastavljanja financijskih izvjestaja za bilo koju pravnu osobu. a ne na vlasnike. zahtjeva se periodično izvjestavanje u odredjenom obracunskom razdoblju. i to : . Prema tome. Za interne korisnike je potrebno izvjestavanje u kracim vremenskim intervalima (mjesec. nezavisno od licnih transakcija vlasnika ili njihove licne imovine. Financijski izvjestaji sastavljaju se za odredjeno razdoblje.Koncept pravne osobe. bez obzira sto ce naplata uslijediti naknadno. Dosta paznje posvecuje se tzv. da ce pravna osoba nastaviti poslovanje u predvidivoj buducnosti. Nacelo realizacije. Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu. Prihod ce se proknjiziti na temelj ispostavljenog racuna kupcima.

nova grupa Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (od MSFI 1 do MSFI 5) .grupa Medjunarodni racunovodstveni standardi (od MRS 1 do MRS 41) Do sada su doneseni MSFI. godini pocinju se razvijati Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (MSFI). Standardi koje izdaje i usvaja ISAB navode se u slijedece dvije grupe : . racunovodja treba odluciti prije za nizu vrijednost nego za visu vrijednost.MEDJUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA (MSFI) KOJI UKLJUCUJU MEDJUNARODNE RACUNOVODSTVENE STANDARDE (MRS) U 2004. racunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentovanje financijskih izvjestaja. Medjunarodne racunovodstvene standarde (MRS) i Medjunarodne standarde financijskog izvjestavanja (MSFI) 2. 9. Nacelo opreznosti Tamo gdje su podaci nejasni i proturjecni. objasnjenja i smjernice koje donosi Odbor za medjunarodne racunovodstvene standarde (ISAB) Ciljevi ISAB-a : a) razvijati u javnom interesu jedan skup visokokvalitetnih. i to : MSFI 1 Prva primjena Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja MSFI 2 Isplata s temelja dionica MSFI 3 Poslovne kombinacije MSFI 4 Ugovori o osiguranju MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja U MSFI su MRS 2 MRS 7 MRS 12 MRS 16 MRS 17 MRS 18 MRS 19 MRS 28 MRS 33 MRS 36 MRS 38 MRS 41 ukljuceni slijedeci revidirani Medjunarodni racunovodstveni standardi : Zalihe Izvjestaj o novcanim tokovima Porez na dobit Nekretnine. Zakonom o racunovodstvu i reviziji propisana je obaveza svih pravnih osoba da pri sastavljanju i prezentovanju financijskih izvjestaja primjenjuju racunovodstvene standarde koji obuhvataju : 1. Dosljedna primjena racunovodstvenih politika je preduvjet istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja financijskih izvjestaja. razumljivih i globalno nametljivih racunovodstvenih standarda koji ce se koristiti u prezentovanju financijskih izvjestaja diljem svijeta b) objektivno raditi na poboljsavanju i ujednacavanju regulative. prateca uputstva.Zahtijeva da se doslijedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju financijskih izvjestaja. postrojenja i oprema Lizing Prihodi Primanja zaposlenih Ulaganja u pridruzena drustva Zarada po dionici Umanjenje sredstava Nematerijalna sredstva Poljoprivreda Racunovodstvena nacela 18 .

pravovremenost. Temeljni financijski izvjestaji moraju se zasnivati na izabranim racunovodstvenim politikama.Racunovodstvena nacela odredjuju koncepciju racunovodstva i razradjuju njegove osnovne karakteristike. Vazece znacajne pretpostavke financijskih izvjestaja : Nastanak dogadjaja. Vazna informacija utjece na poslovne odluke korisnika pomazuci im procjenjivati prosle. Racunovodstvene politike Racunovodstvene politike se odnose na racunovodstveni sadrzaj ekonomskih kategorija i na njihovo interpretiranje i iskazivanje. Racunovodstvene politike moraju se objavljivati. Pouzdanost.neutralnost . Poglavlje 4 – SADRZAJ OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) 10.bit vaznija od forme – prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnoscu. osnove. Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Vaznost.fer prezentacije – moraju vjerno prikazati nastale poslovne promjene .metode obracuna utroska zaliha . . Informacije moraju biti razumljive korisnicima koji imaju osnovna znanja iz podrucja ekonomije.rezervisanja. Pravna osoba ce donijeti racunovodstvene politike za slijedece stavke : . racunovodstva i volje za proucavanjem informacija. Znacajnost. Razumljivost. osim pri izmjeni zakonskih propisa i standarda. Informacije su pouzdane kada ne sadrze znacajne pogreske i predrasude. Ucinci transakcija i drugih dogadjaja priznaju se kada su nastali i iskazuju se u financijskim izvjestajima razdoblja na koja se odnose. Koncept neogranicenog vremena poslovanja. Racunovodstvene politike su : nacela.opreznost .Ravnoteza izmedju kvalitetnih obiljezja. Cinjenica da su financijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa MSFI-om i MRS-om mora se javno objelodaniti. konvencije. pravila i postupci koje je usvojio menadzment prilikom sastavljanja i prezentovanja financijskih izvjestaja. Informacija je znacajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moze utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjestaja.usporedivost Ogranicenja vaznih i pouzdanih informacija su slijedeca : . Pretpostavlja se da ce preduzece nastaviti poslovanje u doglednoj buducnosti. a ne samo sa svojom zakonskom formom. . a njene karakteristike su : . sadasnje i buduce dogadjaje. . te formiraju osnovicu za racunovodstvenu politiku.Ravnoteza izmedju koristi i troskova.potpunost – moraju biti potpune u granicama znacajnosti i troskova.POJAM FINANCIJSKIH IZVJESTAJA 19 .obracun amortizacije . . itd.

izvjestaj o promjenama u kapitalu d. Obaveze i kapital potrazivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilansa. a i medjusobno se nadopunjuju i pruzaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. biljeske koje ukljucuju kratak pregled racunovodstvenih politika. Svaki od navedenih osnovnih financijskih izvjestaja predstavlja odredjenu cjelinu. Nad cjelokupnim 20 . financijskoj uspjesnosti i novcanim tokovima pravne osobe.Financijski izvjestaji su namjenjeni unutarnjim i vanjskim korisnicima. dobavljacima. Financijski izvjestaji pravne osobe trebaju pruziti informacije o : a) Sredstvima b) Obavezama c) Vlastitom kapitalu d) Prihodima i rashodima. Ti izvjestaji nis namjenjeni vanjskim korisnicima. izmedju njih postoji cvrsta medjuzavisnost jer su medjusobno povezani. Ti financijski izvjestaji se koriste za internu ekonomiju. tj. Vaga koja oslikava jednakost ili ravnotezu izmedju lijeve i desne strane tj. izmedju sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu. Potrazivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital. 10. odnosno izvora sredstava. Obaveze i potrazivanja vanjskih strana.BILANS / BILANS STANJA Bilans dolazi od latinskih rijeci „bi“ – dvostruki i „lanx“ – tas na vagi. izvjestaj o novcanim tokovima e. podaci i informacije o nizim organizacionim jedinicima a znacajne funkcije menadzmenta su planiranje i kontrola. Osim osnovnih financijskih izvjestaja. Financijske izvjestaje treba prezentovati najmanje jedanput godisnje. bilans uspjeha c. Stavke prikazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobne na datum bilansa. iznosi koje pravna osoba duguje bankama. dakle. Financijski izvjestaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog polozaja i financijske uspjesnosti pravne osobe. sto bi trebalo oznacavati vagu s dva tasa ili od italijanske rijeci „bilansia“ sto znaci vaga. Cilj je financijskih izvjestaja opce namjene osigurati informacije o financijskom polozaju. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA. To upucuje na saznanje za upotrebnim financijskim izvjestajima koji su proizvod upravljackog racunovodstva i racunovodstva troskova. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE a) Stajaliste resursa i potrazivanja Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. pa nema potrebe da budu standardizovani. ukljucujuci dobitke i gubitke e) Ostalim promjenama u kapitalu f) Novcanim tokovima Potpuni set financijskih izvjestaja ukljucuje : a. koji su pretezno usmjereni vanjskim korisnicima. korisnici su prvenstveno menadzeri. Potrazivanja kreditora nazivaju se obavezama. Menadzmentu pravne osobe potrebni su podaci o troskovima s razlicitog aspekta.1. racunovodstvo daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. Osnovna racunovodstvena jednacina prilikom sastavljanja bilansa glasi : AKTIVA = PASIVA. zaposlenici ostalim kreditorima. bilans stanja b.

1. Bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta dinamike koja se desava u vremenu poslovanja pravne osobe. Ovdje se. u obliku dvostranog racuna i vertikalnim prikazom.2. tj. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteza : sredstva = vlastiti kapital + obaveze.sredstvima postoje necija potrazivanja ali kako ukupna suma potrazivanja ne moze promasiti sredstva nad kojima postoji potrazivanje. a) Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovcivosti. Utvrdjeni saldo na racunima glavne knjige. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugorocne i na kraju tekuce obaveze. Na taj nacin saldo na kontima sredstava. podrazumijeva AKTIVA.Principi unosenja bilansnih pozicija Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unosenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa. kao i predvidjanje buduceg poslovanja. Tako su poznati : a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti. a moze se postupiti i obratno. obaveze i kapital. odnosno stanje. i to racunima aktive (koji imaju dugovni saldo) i racunima pasive (koji imaju potrazni saldo).Osnovna bilansne promjene 21 . zatim dugorocne obaveze. ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva pa se ide prema manje likvidnom sredstvu.1.1.Sastavljanje i sadrzaj bilansa stanja 10. i na kraju kapital. koji moze biti dugovni kod racuna sredstava a potrazni kod racuna kapitala i obaveza. Bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu financijskog polozaja. Bilans. b) Stajaliste sredstava i izvora sredstva U bilansu se pod sredstvima. bez obzira da li se sacinjava u pismenoj formi ili ne. 10. b) Princip funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva. obaveza i kapitala. tj. Krajem poslovne godine zakljucuje se konto sredstava. u obliku jednostranog racuna. 10. ili obratno.4. iskazan u vrijednosnim pokazateljima. decembra tekuce godine. obaveza i kapitala na odredjeni dan.1. da on postoji u svakom trenutku. provjerava se inventurom i unosi se u bilans kao bilansna pozicija. potrebno je proizvesti inventuru. takodjer. pojavnim oblikom sredstava. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. Bilans se sastavlja na osnovu racuna glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva.3.1. Moramo voditi racuna da se radi o racunima stanja.Problem vrednovanja bilansnih pozicija 10. utvrdjivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. Sva sredstva imaju svoje vlasnicko porijeklo. Bilans stanja je sistematski pregled sredstava. U pasivi se pozicije unose prema dospjelosti obaveza. te se utvrdjuje saldo. obaveza i kapitala su pozicije zakljucnog bilansa 31. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteza i da se vrijednost sredstava izjednacava sa vrijednoscu obaveza. moze postupiti na dva nacina : najprije unijeti tekuce obaveze. Time bilans predstavlja bilans kontinuiteta koji povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekucom godinom. i na kojima postoji saldo. a sredstva prema porijeklu izvora su PASIVA. zalihe pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. Stepen likvidnosti moze biti dvojak : opadajuci i rastuci. odnosno novac. odnosno bilans stanja moze se prikazati horizontalno tj. januara iduce godine. Prije neg sto se pristupi sastavljanju bilansa.

4.4. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi.4.1. obaveza i kapitala.2. Doslo je i do kvantitativnih promjena u bilansu odnosno doslo je do povecanja sredstava. zbir aktive se u tom slucaju ne mijenja. Prodate su emitovane dionice za 100 000 KM 2.1. jer je doslo do odliva novca u aktivi.Smanjenje aktivne i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava. Poslijedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jacanje ili slabljenje financijske snage pravne osobe.Povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive 22 . Primjer:(94 str) 1. 10. Realno je da svaki poslovni dogadjaj utjece na promjenu stanja iovine i da se stalno odvija transformacija imovine. Platili smo dio obaveza prema dobavljacima za 55 000 KM 3. odnosno poslovne dogadjaje koji djeluju na sredstva obaveze i kapital.1. Time je doslo i do povecanja potencijalne snage pravne osobe. 10.1.1. Cetiri su osnovne bilansne promjene : a) povecanje aktive i povecanje pasive za isti iznos b) povecanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos (bez promjena u aktivi) 10. a druge naprimjer. Vracen je dio dugorocnog kredita u iznosu od 10 000 KM I aktiva i pasiva su smanjene za 70 000 KM.Pravna osoba u objavljivanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene. nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek sa isti iznos.4. Izdali smo materijala u proizvodnju 60 000 KM 2. Primjer (94 str) : 1.3. Do promjene strukture u aktivi dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava. Kupci su doznacili na ziroracun 50 000 KM 10. odnosno doslo je do smanjenja obaveza prema dobavljacima.4.Povecanje aktivne uz istovremeno smanjenje aktive Kada se jedna pozicija sredstava povecava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava. odnosno doslo je do smanjenja novca na ziroracunu i u blagajni.Povecanja aktive i povecanje pasive Primjer: (92 str) 1. Tada ne dolazi do promjene vrijednosne strukture aktive. U nasem primjeru povecala se obaveza prema dobavljacima a povecao se i kapital. Faktura dobavljaca za nabavljeni materijal 20 000 KM Doslo je do povecanja aktive i povecanja pasive za isti iznos. Placene su ostale obaveze u gotovini 5 000 KM 2.

) : 1. U pravilu se sastavlja na kraju obracunskog perioda. upisujuci dugovna salda u lijevu. umjesto ostale obaveze u sumi od 15 000 KM stvorena je obaveza za kratkorocni kredit u istoj sumi. Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou slozenih pravnih osoba.Vrste bilansa U ovisnosti od sadrzaja.Do promjena u strukturi pasive. Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotezi. 23 . Potrebno je eliminisati sve medjusobne obaveze. . Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedece korake : .bilans razdvajanja . Probni bilans sastavlja se radi kontrole. ulaganja te rashode i prihode.konacni ili zakljucni bilans . 3. 2. vremena. a potrazna u desnu kolonu probnog bilansa. Pocetni bilans je bilans koji sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja. a umjesto te pozicije doslo je do promjene vrste obaveze. Banka je iz odobrenog kratkorocnog kredita platila ostale obaveze 15 000 KM.1.Sabira se svaka kolona . Do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive. odnosno jednom mjesecno. Zbig pasive se nije promjenio. Pravna osoba sastavlja konacni ili zakljucni bilans na dan 31. Ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive.1.konsolidovani bilans . Ostale obaveze se potpuno „ugasila“ jer je banka podmirila te obaveze.sanacijski bilans . odnosno grupe. pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo : . dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povecanje druge pozicije pasive za isti iznos. tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potrazivanju. Primjer (96 str.12.5. potrazivanja. Medjutim.probni bilans . 10. To znaci da treba eliminisati sve medjsobne transakcije unutar grupe.Uporede se ukupni iznosi kolona Na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao dugovanja normalni saldo je dugovni saldo. koji predstavlja pocetni bilans 1. ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajuce racune. Sve racune sa abnormalnim saldima treba obiljeziti radi njihovog preispitivanja i uskladjivanja. U aktivi nije doslo do bilo kakvih promjena. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja na nivou grupe.likvidacijski bilans 1. a na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao povecanja uobicajeni saldo je potrazni saldo. naredne godine.bilans spajanja . tekuce godine. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjizenja u glavnoj knjizi. kao ni to da su neke transakcije izostavljene. Grupu cine matica i sve njene podruznice. tj.pocetni bilans . uz istovremeno nestajanje postojecih pozicija pasive.napravi se spisak svakog racuna glavne knjige koji ima saldo. Cilj sastavljanja konsolidovanog bilansa jeste pruziti informacije o financijskom polozaju. bez promjene u strukturi aktive.

obveznice i sl. Prihodi najcesce nastaju od : . Financijski prihodi rezultat su plasmana viska slobodno raspolozivog novca. Dakle. bilans stanja i bilans uspjeha cine jedinstvenu cjelinu. Visak novca pravna osoba moze uloziti u dionice. 11.gubitke koji udovoljovaju definiciji rashoda. Dakle. javlja se netogubitak. cime se ostvaruju prinosi od kamate i dividendi. Gubitak je smanjenje vlasnickog kapitala koje je nastalo po istom osnovu.koristenjem sredstava prane osobe od strane drugih.rashode koji poticu iz redovnih aktivnosti pravne osobe .povecanja sredstava . U financijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku drugu valutu. Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojece pravne osobe na dvije ili vise pojedinacno pravno samostalnih pravnih osoba.BILANS / BILANSA USPJEHA 11. Sluzi u tom slucaju kao osnova utvrdjivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje u cilju saniranja pravne osobe od strane potencijalnih sanatora. 7. Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlacenja dijela kapitala od strane vlasnika pripadaju uspjehu pravne osobe. Ukoliko postupak sanacije ne uspije. Profitabilnost je cilj pravne osobe. Sanacijski bilans se sastavlja za uvjete kada se pravna osoba nalazi u slucaju postupka sanacije. Sadrzinu bilansa uspjeha cine prihodi i rashodi pa tako i netorezultat ostvaren u toku razdoblja.1. Financijski rezultat se potom integrise u bilans stanja kao akumulirana dobit u pasivi u okviru pozicije kapitala ili kao akumulirani gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja. Kada rashodi premase prihode. ako ide u likvidaciju.dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda . 6. pravnih osoboa spajaju u jednu novu pravnu osobu. Stecajni bilans prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja.podmirenja i otpisa obaveza Rashodi obuhvataju : . Netodobit je netopovecanje vlasnickog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije koje se akumulira na racun kao akumulirana dobit. pokrece se stecajni postupak. Zadatak bilansa uspjeha je da obracuna sve rashode i prihode u posmatranom obracunskom periodu i da izkaze ostvareni financijski rezultat i njegovu raspodjelu. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda ukljucuju : 24 . Ili moze jednostavno pozajmiti novac onome kome je potreban. Likvidacijski bilans u pravil sastavlja pravna osoba.prodaje proizvoda . Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uvjetima kada se dvije ili vise 5. Prihodi mogu nastati i od : . Dobitak je prirast kapitala u pravne osobe proistekao iz poslovnih i pratecih aktivnosti pravne osobne u toku razdoblja. u najjednostavnijem obliku : netodobit = prihodi – rashodi.pruzanja usluga .POJAM I SADRZINA BILANSA USPJEHA U definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne sustine dobitka i gubitka.4. Takav bilans sluzi kao osnova utvrdjivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima.

) Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada izdatak ne donosi nikakve buduce ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduce ekonomske koristi ne ispunjavaju uvjete ili su prestale ispunjavati uvjete za priznavanje za priznavanje u bilans stanja. a ne po novcanoj osnovi. poplava i sl.Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha moze biti prikazan u dva oblika i to : . To znaci da ce se prihod formirati kada je poslovna transakcija nastala a ne kada je izvrsena naplata. u smislu troskova koji nastaju osim troskova prodatih proizvoda. Ti troskovi prodatih proizvoda postaju rashodi u bilansu uspjeha kada se dobra prodaju.kao jednostrani racun Pravna osoba treba rasclaniti troskove. tj. Druga kategorija rashoda ne ovisi od priznavanja prihoda. Za dionicka drustva kod nas obaveza je da sastavljaju bilans uspjeha polugodisnje i godisnje. Rashodi predstavljaju odbitnu stavku u bilansu uspjeha.troskovi primanja zaposlenih .povecanja obaveza Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmedju nastalih troskova i odredjene stavke prihoda. To su opci troskovi uprave. Gubitke od prodaje dugotrajnih sredstava Nerealizovane gubitke koji su proizasli. 2. Prva kategorija koja je povezana sa ostvarenim prihodima od prodaje dobara naziva se troskovi prodatih proizvoda.1.ostali poslovni troskovi 25 . Vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troskova : . od prodaje dobara nego se odnosi na troskove funkcionisanja privrednog drustva u nekom razdoblju. Ti rashodi su troskovi proizvodnje gotovih proizvoda sadrzani u uskladistenim zalihama gotovih proizvoda. prodaje i administracije nekog razdoblja koji se ne mogu ukljuciti u troskove zaliha gotovih proizvoda koji se drze na skladistu.1. troskovi prodatih proizvoda priznaju se u rashode istovremeno sa prihodima od prodaje proizvoda.troskovi amortizacije . rashodi. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje ekonomskih koristi proizlazi iz: . 11.smanjenja sredstava . dakle po obracunskoj. dobit i gubitak formiraju po nacelu nastanka dogadjaja. odnosno rashode koristeci klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. Zbog toga se nazivaju vremenski troskovi. Neophodno je rashode pravilno klasifikovati na slijedeci nacin: 1. Neophodno je istaci da se prihodi. naprimjer. Uporedjivanjem prihoda i rashoda utvrdjuju se dobit ili gubitak ostvareni u odredjenom razdoblju.gubitke koji su proistekli iz katastrofa kao sto su pozar. Bilans uspjeha mora zadovoljiti uvjete u skladu sa medjunarodnim standardima financijskog izvjestavanja.kao dvostrani racun . (Naprimjer.troskovi sirovina i materijala . a kod slozenih oblika organizacije pravnih osoba na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godisnje konsolidovani bilans uspjeha. od ucinaka porasta strane valute u vezi sa zaduzivanjem pravne osobe u stranoj valuti.

skrivenog gubitka. Dakle. odnosno 31. tekuce godine prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godisnji bilans stanja na dan 31. odnosno financijskog rezultata . Primjer (105 str) : U vezi sa vertikalnim rasclanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobit' od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode financiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM.vertikalno rasclanjivanje ukupnog poslovnog. podcjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog negativnog financijskog rezultata. tj. To znaci da nerealno vrednovanje pozicija bilansa stanja automatski se odrazava na nerealnost pozicija bilansa uspjeha i obratno. precjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog pozitivnog financijskog rezultata tj. zbog ovog obracuna troskova koji podvaja troskove po funkcijama. tj. (ovaj dio kopirati iz knjige) I Precjenjivanje aktive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak 26 . Postoji sustinska korelacija bilansa stanja i bilansa uspjeha. precjenjivanjem dobitka b) podcjenjivanjem negativnog financijskog rezultata tj. skrivene dobiti. Glavne prednosti metode troskova prodatih proizvoda jesu : .horizontalno rasclanjivanje poslovnog odnosno financijskog rezultata.12. To precjenjivanje moze da bude ostvareno na tri razlicita nacina i to : a) precjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata tj. Podcjenjivanje aktive i precjenjivanje pasive se moze ostvariti na slijedece nacine : a) podcjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata.12. Ostale informacije o bilansu uspjeha sadrze analizu rashoda prema njihovim karakteristikama ili funkcijama. tj. neposredno je vidljivo i rasclanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brut operativni rezultat po pokricu proizvodne cijene prodatih prozivoda koji iznosi 134 000 KM i na troskove razdoblja (uprave. odnosno financijski rezultat svih nivoa. sto iznosi 44 000 KM. Ta sustinska korelacija ogleda se u vidu vrijednosne objektivnosti i istinitosti bilansnih pozicija i bilansa uspjeha. podcjenjivanjem dobiti b) precjenjivanjem negativnog financijskog rezultata. tekuce godine. sto ce se na kraju poslovne godine odraziti na realnost tog bilansa. Sastavlja se bilans stanja prilikom osnivanja kompanije.Drugi - oblik rasclanjivanja je po metodi „trokova prodatih proizvoda“ : troskovi prodatih proizvoda troskovi distribucije administrativni troskovi drugi rashodi Bilans uspjeha po metodi troskova prodatih proizvoda odgovara iskazivanju u obliku jednostranog racuna. odnosno aktivnostima. Na kraju poslovne godine. prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obiljezje rashoda i podmiruju se iz brutodobiti. U bilansu uspjeha prema metodi troskova prodatih proizvoda rasclanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha vec i troskovi prodatih proizvoda pa tako i operativni.

moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Ukoliko dodje do precjenjivanja pasive. U racunovodstvu rijec nakavka (kupovina) ne odnosi se na primitak narucene narudzbe nego na primitak narucene trgovacke robe. moze se desiti: a)podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Ukoliko dodje do podcjenjivanja pasive. Knjizenje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca. odnosno tzv.1. Ako troskove prijevoza snosi prodavac. Trgovacka roba ukljucuje se u zalihe po svom trosku. Trosak nabavke robe ne ukljucuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troskove prijevoza nastale kod prijenosa robe do mjesta prodaje. s tim da aktiva ostaje ista. 11. Takodjer. trosak nabave se uskladjuje (ispravlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljac trgovinske robe. s tim da aktiva ostaje ista. odnosno kada roba bude u posjedu kupca.Komponente bilansa uspjeha usluznih i trgovinskim kompanija Trosak prodate robe predstavlja troskove nabavke robe koja je prodata. Roba u tranzitu obicno postaje vlasnistvo cim je isporucena prijevozniku ( ako kupac snosi troskove prijevoza). s tim da pasiva ostaje ista. pravo vlasnistva prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladiste.II Podcjenjivanje aktive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Podcjenjivanje pasive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Precjenjivanje pasive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak Iz svega navedenog mozemo zakljuciti : I Ukoliko dodje do precjenjivanja aktive. 27 . moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubici II Ukoliko dodje do podcjenjivanja aktive. moze se desiti: a) podcjenjivanje dobiti b) precnjenjivanje gubitka c) skrivena dobit. s tim da pasiva ostaje ista.2. Pri narucivanju robe ne obavlja se nikakvo knjizenje u racunovodstvenoj evidenciji. zavisne troskove nabave.

te cini vazno mjerilo uspjesnosti. troskovi prodate robe postaju rashodi. Netodobit ili netoprofit u bilansu uspjeha je relevantno mjerilo uspjesnosti poslovanja kompanije. Nekoliko je prihvatljivih metoda za rjesavanje ovog problema. Najvazniji je postotak brutodobiti i profitna marza. oduzimajuci trosak prodate robe. Dakle. Atim se svakak stavka u bilansu uspjeha izrazava kao postotak od netoprihoda od prodaje. Postotak brutodobiti se izracunava dijeljenjem iznosa brutodobiti sa netoprihodima od prodaje. Prihodi od prodaje robe priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i suceljavaju se sa troskovima prodate robe (rashodima) koji su ga prouzrokovali. Povrati robe i uskladjenja su vrijednost prodate robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili prodajni popusti. brutodobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troskovi i da se osigura profit. Prihodi od prodaje (brutoprodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnosi na prihode od prodaje ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki ciji netoiznos daje netoprihode od prodaje. Obicno se kao netoprihodi od prodaje uzima 100%. Operativni troskovi Operativni troskovi ukljucuju opce prodajne administrativne troskove. Vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrzi 28 . Poglavlje 5 – OBILJEZJE. Dva su pristupa tom problemu : 1) Mozemo odrediti konacno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trosak prodate robe oduzimajuci konacno stanje zaliha od robe raspolozive za prodaju. To je metoda periodicnog vodjenja zaliha. elektricne energije i sl. jer predstavlja iznos zadrzane zarade nakon isplate dividendi dionicarima.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCEZA Prva faza i najvazniji dio racunovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. A profitna marza se izracunava dijeljenjem netodobiti sa netoprihodima od prodaje. a to je kako mjeriti zalihe i trosak prodate robe kada se jedinicni trosak jednog ili vise predmeta zaliha mjenja tokom racunovodstvenog razdoblja. osiguranja. cuvanja i pripreme robe za prodaju. Troskovi prodaje obuhvataju troskove skladistenja. Pri analiziranju bilansa uspjeha cesto se analiziraju postoci.Problem vrednovanja jeste kako podijeliti robu raspolozivu za prodaju izmedju : a) konacnog stanja zaliha i b) troskova prodate robe. Brutodobit je razlika netoprihoda od prodaje i troskova prodate robe. U opce i administrativne troskove spadaju troskovi koji se odnose na ukupno poslovanje ( troskovi placa. Kada se roba proda. Da bi trgovci bili uspjesni. Prihodi od prodaje ili brutoprodaja je ukupna fakturna cijena isporucene robe. dobit nakon sto se plati poret na dobit. Troskovi prodate robe Troskovi prodate robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena.) Dobit prije placanja poreza Predstavlja razliku izmedju brutodobiti i operativnih troskova. zakupa. Preostaje jos relevantan problem vrednovanja. metoda specificne identifikacije. SADRZAJ I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 12. 2) Mozemo vrednovati kolicinu stvarno prodate i isporucene robe kupcima i iz toga izvesti konacno stanje zaliha. To je metoda stalnog vodjenja zaliha. metoda prosjecnih troskova. tj. naprimjer FIFO. troskovi sadrzani u zalihama trgovacke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda.

a mogu nastati izmedju preduzeca i okruzenja ili u okruzenju preduzeca. Dakle. odnosno pravilno klasifikovati poslovne transakcije koje ce biti predmet racunovodstvene evidencije i one koje se obradjuju u nekim drugim evidencijama. 12. U slijedecoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih dogadjaja poslovnim knjigama. kapitala. Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji je nastao.dokaz da je transakcija nastala. putem cijene se pretvaraju u vrijednost kao zajednicki imenitelj uporedivosti.POSLOVNA TRANSAKCIJA KAO INPUT RACUNOVODSTVENOG PROCESA Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji svojim nastankom utjece na sredstva. Osnvne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga.osnov za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog dogadjaja 29 . Knjigovodstvene dokumente treba razlikovati od poslovnih dokumenata. a utjece na imovinu pravne osobe i ujedno predstavlja i knjigovodstveni dogadjaj. neophodno je provjeriti da li su tacno i korektno evidentirani poslovni dogadjaji u poslovnim knjigama. Ocito je da je u ovoj fazi neophodno izvrsiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija. obaveze. Da bi kolicinski podaci bili medjusobno uporedivi.kada se desilo. Poslovna dokumentacija u sirem smislu obuhvaca sve pisane isprave o iniciranju. Knjigovodstvena isprava sluzi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. rashode. koja je vrijednost transakcije itd. prihode i rezultat.ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navedena obiljezja.mijenja pozicije sredstava. obaveza. Poslovni dogadjaji mogu biti razliciti i mogu se odnositi na razlicite pozicije.KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI / ISPRAVE Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogadjaju. 12. Poslovni dogadjaji se evidentiraju hronoloskim redom. Glavna knjiga je sveobuhvatna.1. a sluzi kao podloga za unosenje podataka u poslovne knjige. Probni bilans se sastavlja jedanput mjesecno. pripremi.2. a u pravilu neposredno prije sastavljanja financijskih. kapital. Knjigovodstveni dokumenti imaju slijedece zadatke : . Potrebno je proizvesti analizu. Dogadjaj prezentuju i dokazuju knjigovodstveni dokumenti/isprave. jer se na taj nacin lakse uocavaju i ispravljaju greske. sistematizovana i hronoloska evidencija poslovnih dogadjaja.moze se izraziti u novcanim jedinicama . i to : . Utvrdjene eventualne razlike potrebno je preknjiziti u cilju cjelokupnog uskladjivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama. U tom smislu obaveza je svake pravne osobe da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. Knjigovodstveni dokumenti su oni poslovni dokumenti uz pomoc kojih racunovodstvo pravne osobe prikuplja podatke. Rezultati popisa predstavljaju osnovu za poredjenje stanja u poslovnim knjigama. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja pravne osobe. Upravi podaci uneseni u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata cine podlogu za izradu financijskih izvjestaja o financijskom polozaju. a koja sadrzi tacno naznaceno sta se desilo. rashode i prihode . Nastale poslovne transakcije predstavljaju input racunovodstvenog procesa. Krajem obracunskog razdoblja. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatecenom imovinom i vodjenjem poslovne politike pravne osobe.stvarno nastao . poslovni dogadjaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni dogadjaj. Knjigovodstveni dogadjaj ima slijedeca obiljezja.

12.1. isplatna placa uposlenika. s tim da se iznad precrtanog upise ipravno tekst ili broj. datum. Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrze vise istovrsnih poslovnih dogadjaja i sastavljaju se na osnovu veceg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata. primarne. odnosno sadrzaj. nastanak rashoda i prihoda. Nalozi za izvrsenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeca. Nalozi za izvrsenje pojavljuju se. originalne) dokumente i .2. Ako nisu dokumenti o poslovnim dogadjajima za konkretne pozicije imovine uredno i azurno knjizeni. skladisne primke. neovisno o tome je li podatak proizasao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih dogadjaja. Blagajnicki i drugi novcani 30 .mjesto nastanka (interne.obuhvatnost poslovnih dogadjaja.jedan od osnova revizije financijskih izvjestaja Dokumenti su osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadzmenta. broj izdatog dokumenta i sifra.nalozi za izvrsenje poslovnog dogadjaja . Koriste se u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih dogadjaja. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. izdatnice i dr.osnov za unos podataka u poslovne knjige . Naprimjer. mora se oznaciti koji je primjerak osnova evidentiranja. pomagalima ili kompjuterom. Ispravke se vrse na nacin da se eventualne greske precrtavaju preko prvobitnog teksta ili broja. berzama. Na taj nacin ispravke moze vrsiti samo osoba koja je izdala dokument. rekapitulacija utrosenih sirovina i materijala. knjigovodstvene dokumente dijelimo na : . Nijedan od podataka se ne unosi bez urednog i vjerodostojnog dokumenta. osnovne. mjesto. Prema namjeni sa stajalista knjigovodstva : .. Relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta su : naziv i adresa pravne osobe koja je izdala dokument. fakture kupcima (izlazne fakture). Knjigovodstveni dokument se ispisuje hemijskom olovkom.Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Sadrzaj knjigovodstvenog dokumenta mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni dogadjaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. Na osnovu naloga za izvrsenje sastavlja se pravdajuci dokument i on sadrzi dokaz za knjigovodstveno evidentiranje podataka.Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Kriteriji su slijedeci : . trgovackim posrednicima i dr. kapitala. odnosno nalazu da se poslovni dogadjaj desi koji ce unutar preduzeca utjecati na promjenu stanja sredstava.zbirne (izvedene) dokumente.2. obaveza. Ako se dokumenti izdaju u vise primjeraka. naziv dokumenta. 12. izdatnica. Izdaju se u pismenom obliku. izvod ziroracuna. tintanom olovkom.pravdajuci dokumenti Nalog za izvrsenje sluzi u operativne svrhe izvrsavanja poslovnog dogadjaja i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. Pojedinacni dokumenti mogu biti : fakture dobavljaca (ulazne fakture).2. eksterne) . Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama. nismo u mogucnosti utvrditi tacno stanje.namjena dokumenta . rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr.pojedinacne (izvorne. Pojedinacni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrze podatke o jednom poslovnom dogadjaju.

2.1. U preduzecu koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenata. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. 12. a zatim nastali poslovni dogadjaji. naziv racuna. Ovisno o potrebnim podacima elementima racuna dodaje i broj (sifra) konta. Svaki knjigovodstveni racun ima elemente : 1. saldo racuna. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature. novonastalo stanje. tj. 13. kod unosa podataka na racune. sto se utvrdjuje internim aktom preduzeca na osnovu Zakona o racunovodstvu i reviziji. sredstvima. datum poslovnog dogadjaja 6. obavezama.1. 13. kako bi se olaksalo njegovo prepoznavanje. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima.Cuvanje knjigovodstvenih dokumenata Mogu se cuvati na kraci ili duzi vremenski rok.dokumenti ne smiju se ispravljati nego se moraju ponistiti i ispostaviti nova. Na knjigovodstvenom racunu prvo se iskazuje odgovarajuce pocetno stanje ekonomske kategorije. odnosno pozicije o kojoj se radi 2. Utjecaj poslovnog dogadjaja se izrazava povecanjem ili smanjenjem postojeceg stanja pozicije na racunu.1. tj.Vrste racuna ili konta Uobicajeni kriteriji podjele racuna su : 1) Prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni racuni a) racuni aktive b) racuni pasive 2) Prema elementima uspjesnosti – privremeni racuni : a) racuni prihoda b) racuni rashoda 3) Prema samostalnosti : a) samostalni racuni 31 . opis poslovnog dogadjaja 5.POJAM I DEFINICIJA RACUNA ILI KONTA Naziv konto potjece od talijanske rijeci „conto“ sto moemo prevesti kao „racun“.3. sumu o kojoj se radi 4. Internim aktom preduzeca precizno se definisu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 13. Za racunovodstvo je presudno. prihodima i rashodima. kapitalu. prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni dogadjaj i kakva je priroda utjecaja na te pozicije. U uvjetima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. kolone „duguje“ i „potrazuje“ 3. Racuni predstavljaju osnovni instrument za sistematsko pracenje poslovnih dogadjaja koji se desavaju na osnovnim ekonomskim kategorijama.

Postoje : prihodi od prodaje. Prema elementima uspjesnosti racune dijelimo na racune prihoda i rashoda. Prihodi predstavljaju pozitivnu a rashodi negativnu komponentu financijskog rezultata. troskovi prodatih proizvoda. naziv. za sastavljanje osnovnih financijskih izvjestaja. ali postoji razumna procjena racunovodje da ce imati utjecaja na iskazano stanje u bilansu (primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. pa iz toga proizlaze i pravila evidencije na racunima prihoda i rashoda. maticni broj. 1. a sluze za iskazivanje cjeline poslovanja. Vanbilansni racuni su definisani kao racuni koji se ne unose u bilans pravne osobe. a sluze za evidenciju sredstava. vrijednost potrazivanja. To su najcesce korektivni racuni koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom racun. stanje racuna itd) Bilansni racuni jesu racuni koji se unose u bilans pravne osobe. 2. to upucuje na postojanja greske u evidentiranju. Naprimjer. prava. Samostalni racuni predstavljaju racune koji mogu „stajati“ samostalno dok se nesamostalni racuni formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom racunu. tj. datum dogadjaja. Sinteticki racuni su ni racuni koji su sastavljeni od vise analitickih racuna. 4. Ako je stanje na potraznoj strani. Takve vrijednosti buducih poslovnih dogadjaja obicno se ne evidentiraju na bilansnim. vec na vanbilansnim racunima. Racuni pasive su oni koji imaju redovno potrazno stanje. naziv i broj dokumenta koji sluzi za knjizenje. Na takvim racunima evidentiraju se nastali poslovni dogadjaji koji utjecu na imovinu pravne osobe. adresa. za svakog kupca bit ce uspostavljen poseban analiticki racun na kojem ce biti evidentirani svi vazni podaci i poslovni dogadjaji vezani za tog kupca. Racuni aktive su oni koji u pravilu imaju dugovni saldo. postoje i dogadjaji koji se jos nisu dogodili.Oblici knjigovodstvenih racuna 32 . emitovani a neprodati vrijednosni papiri i sl). 3. Evidentiranje na sintetickom racunu trazi uporedo evidentiranje na analitickim racunima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potraznoj strani svih analitickih racuna bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajuceg sintetickog racuna. podaci o naplati potrazivanja. a sluze za evidenciju obaveze i kapitala. troskovi prodate robe. Primjer takvog racuna je racun ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene. datum dospijeca potrazivanja. 5.1.2. Analiticki racuni predstavljaju dio sintetickog racuna iz kojeg su proizasli. U samom bilansu navode se na kraju kao vanbilansna evidencija. kao sto je sifra konta. troskovi prodatih usluga. tudja materijalna imovina.b) nesamostalni racuni 4) Prema mogucnosti rasclanjivanja prometa i stanja : a) sinteticki racuni b) analiticki racuni 5) Prema polozaju u bilansu : a) bilansni racuni b) vanbilansni racuni. Pored nastalih poslovnih dogadjaja koji su imali utjecaj na stanje u bilansu. 13.

4. Predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Kombinovani oblik racuna je najcesce kombinacija jednostranog i stepenastog oblika racuna a zadrzava sve prednosti jednostranog oblika racuna.3. Pravila knjizenja : 1) povecanje na svim racunima sredstava knjizi se kao „duguje“ (+) 2) povecanje na svim racunima pasive (obaveze i kapital) knjizi se kao „potrazuje“ (+) 3) prihodi se knjize kao „potrazuje“ (+) zato sto povecavaju vlastiti kapital 4) dobit se knjizi potrazno je uvecava kapital 5) troskovi se knjize dugovno jer su oni tekuci ili buduci rashodi koji smanjuju kapital 6) rashodi se knjize dugovno jer smanjuju kapital 7) gubitak se knjizi dugovno jer smanjuje kapital 13. Sva povecanja na racunima pasive knjize se potrazno i oznacavaju sa (+). po matematickim pravilima za rjesavanje predznaka u izrazima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-).1. Pogodan je za sve nacine obrade podataka. s tim sto omogucuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog dogadjaja.1) Jednostrani oblik racuna ili konto po pagini (lat. opisa i iznosa dugovnog prometa. Kod smanjenja na racunima pasive je obratno. stavke u zagradama mijenjaju predznake. Kod smanjenja na racunima aktive je obratno. Folio – list) karakterise odvojeno knjizenje datuma knjizenja. a potrazna sa (-). Medjutim. a zati razradu po pozicijama od kojih svaka ima kolonu duguje i potrazuje. te datuma.Objasnjenje pojmova ''duguje'' i ''potrazuje'' Pojmovima duguje i potrazuje uobicajeno se pridruzuju matematicke oznake (+) i (-).Otvaranje knjigovodstvenih racuna 33 . Smanjenja se knjize dugovno i oznacavaju sa (-). a potrezna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak (-). Tabelarni oblik racuna ima kolonu za datum. Stepenasti oblik racuna je nastariji oblik racuna. Dvostrani oblik racuna ili konto po foliju (lat. 13. Tako se dobije preglednost dugovnih i potraznig knjizenja. Za potrebe edukacije pri rjesavanju prakticnih problema knjizenja uobicajeno se koristi tzv. opis knjizenja. „T“-racun. „T“-racun ima tri dijela : naziv pozicije (naziv racuna). te lijeva strana „duguje“ i desna „potrazuje“ na kojima se upisuju sume stanja i promjena. Pagina – strana) je racun 2) 3) 4) 5) 6) koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. Izraz „duguje“ oznacava knjizenja na lijevoj strani racuna a izraz „potrazuje“ oznacava knjizenje na desnoj strani. iznos koji se knjizi. Smanjenja se knjize potrazno i oznacavaju sa (-).1. „T“-racun. dugovna strana se oznacava sa (-) a potrazna sa (+). Tabelarni oblik racuna omogucava istovremeno hronolosko i sistematsko knjizenje poslovnih dogadjaja. Buduci da ispred racuna rashoda stoji predznak (-). Zbog toga ce dugovna strana racuna rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). Na racunima aktive dugovna strana se oznacava sa (+). opisa i iznosa potraznog prometa. i oznake (+) i (-) se u razlicitim teorijama pridruzuju lijevoj i desnoj strani racuna na razlicite nacine. Sva povecanja na racunima aktive (sredstva) se knjize dugovno i oznacavaju sa (+). a na racunima pasive je obratno.

Svaki racun treba da sadrzi naziv koji mora biti adekvatan sadrzaju tog racuna. Kod pravne osobe sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje racuna jeste bilans proteklog razdoblja koji ujedno predstavlja pocetni bilans za tekuce razdoblje. likvidacija pravne osobe). djelimicno na troskove proizvodnje a djelimicno na troskove administracije. plus 17% PDV-a 850 KM. Obaveze prema dobavljacima. knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju. 34 .1. nije rijec o klasicnom zakljucivanju racuna.6. prodaje i administracije knjizenje ce imati vise protupozicija za jednu poziciju. jer ovdje ne postoji zakljucni saldo. Ako se pretpostavi da primljeni racun dobavljaca za elektricnu energiju u iznosu od 5000 KM. Prema tome.5. 1) Knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi povecanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povecanje obaveza za isti iznos od 10 000 KM. Medjutim. kao i sva dugovna knjizenja bit ce na razlicitim racunima troskova. provodi se zakljucak knjigovodstvenih racuna. vec se moze govoriti o obracunu rezultata koji utjece na visinu kapitala. odmah nakon osnivanja pravne osobe.Temeljna pravila evidentiranja poslovnih dogadaja na knjigovodstvenim racunima Svaki poslovni dogadjaj mora biti proknjizen pomocu najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjizi dugovno a druga potrazno. na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja kojim se zeli utvrditi stanje sredstava. (145 str) 2) Knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju Ako se knjizi racun dobavljaca za potrosenu elektricnu energiju. Sam postupak otvaranja racuna aktive i pasive nije nista drugo do rasclanjivanje bilansa na sastavne dijelove. pripajanje.1.Otvaranje racuna u pravilu se vrsi na temelju pocetnog bilansa stanja. 13. jedna proknjizena pozicija moze imati dvije ili vise protupozicija. Prvi poslovni dogadjaji javljaju se. Ostali modeli knjizenja : 1. (146 str) 13. U sustini. u pravilu. onda treba uvazavati cinjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. kapitala kao i uspjesnost poslovanja. Racuni se otvaraju na pocetku poslovne godine ili danom nastanka prvog poslovnog dogadjaja koji uzrokuje promjen na nekoj poziciji.Zakljucak knjigovodstvenih racuna Na kraju svake godine. knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2. Dakle. razlika prihoda i rashoda koriguje vrijednost kapitala i unosi bilans. Kada je rijec o otvaranju racuna na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda. Racuni prihoda i rashoda zakljucuju se medjusobnim suceljavanjem prilikom utvrdjivanja uspjesnosti poslovanja. Nakon otvaranja knjigovodstvenih racuna slijedi evidentiranje nastalih dogadjaja prema pravilima za evidenciju poslovnih dogadjaja. pojavit ce se jedno potrazno knjizenje na racunu. treba proknjiziti 80% na troskove proizvodnje i 20% na troskove uprave. i to iznimno u slucajevima statusnih promjena (izdvajanje. Svako knjizenje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije. Ponekad se racuni zakljucuj i u toku poslovne godine. Otvaraju se toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom dogadjaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. obaveza. To znaci da naziv racuna mora biti jasan i nedvosmislen. to ce se knjiziti istovremeno.

svaki sinteticki konto na 10 analitickih konta itd. i to od 0 do 9. Prilikom izrade kontnog plana potrebno je uvazavati odredbe Zakona o racunovodstvu i revizi FBiH. 13.dekadni ili deseticni .Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se sifrom i nazivom oznacavaju konta za prikaz sredstava. Cilj zakljucka je omoguciti sastavljanje obaveznih financijskih izvjestaja. od 0000 do 9999 svaki analiticki konto obuhvata 10 subanalitickih konta.kombinovani sistem 1) Dekadni kriterij. ili tzv. zahtjeve Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja i Medjunarodne racunovodstvene standarde.1. od 00000 do 99999 - 2) Kriterij abecednog sistema. Nakon tih radnji. konta za prikaz kapitala. 3) Kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju prema i prema brojcanom i prema abecednom kriteriju. Da bi sifra bila dobar instrument sistematizacije potrebno je brojeve pridruziti prema odredjenom nacelu. Krace je to moguce zapisati : kontni plan ima 10 klasa. Oznaka klase ima jednu cifru. S obzirom da je tih zahtjeva mnogo. pa se taj posupak zakljucka i istovremenog otvaranja racuna u poslovnim knjigama obavlja programski.Konta aktive i pasive se zakljucuju na slijedeci nacin : prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet racuna. kriterije sistematizacije i rasclanjivanje konta. Baza je abeceda. Od navedenih sistema najvise se koristi sistem broja 10. od 000 do 999 svaki sinteticki konto obuhvata 10 analitickih konta. 35 . Saldo izravnanja. od 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. zakljucni saldo. Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa. U savremenim uvjetima vecina pravnih osoba raspolaze dobrom kompjuterskom i programskom podrskom. Osnovno obiljezje dekadnog sistema vezano je uz rasclanjivanje na bazi broja 10. dekadni sistem. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema pocetnom slovu abecede (od A do Z). upisuje se iz formalnih razloga na stranu sa manjim prometom. Vidljivo je da je saldo za izravnanje tj. sintetickih konta. To znaci da za one koji ce odluciti za formiranje individualnog kontnog plana valja istaci da zbog brojcanog obiljezavanja konta prvo trabaju utvrditi njegov formalni okvir a potom materijalni sadrzaj. tzv. tj. od 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetickih konta. konta za prikaz obaveza. Donosenjem Zakona o racunovodstvu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana. a svaka druga konta dalje na 10 osnovnih. Nekada je na nasim prostorima kontni plan bio propisan i sve su ga pravne osobe bile duzne primjenjivati.ZAKLJUCNI SALDO na kraju godine istovremeno i POCETNI SALDO na istom racunu ali naredne godine. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa konta. upisuje se izjednaceni promet dugovne i potrazne strane i podvlaci dvostrukom linijom kao znak zakljucka racuna.abecedni .7. Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana. bit ce potrebno organizovati mnostvo sifri konta. Kriteriji sistematizacije su slijedeci : . a nakon toga se utvrdjuje salno izravnanja kao razlika dugovne i potrazne strane.

potom grupe konta. a u glavnoj knjizi dogadjaji sistematizovani prema vrsti sredstava.OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE 14.dokument na osnovu kojeg se knjizi poslovni dogadjaj 36 . i na kraju konto.Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni dogadjaji hronoloskim redoslijedom. Poslovne knjige ne trebaju biti nuzno u obliku knjige. Upisom u sudski registar preduzece stjece status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po nacelima dvojnog knjigovodstva. Nedostatak prijenosne metode sastoji se u tome sto je spora a mogucnost gresaka je velika.U daljnoj fazi formiranja kontnog plana. utvrdjuje se materijalni sadrzaj prvo klase. dakle. prihodi. kapitala. kapital.1. tj. Poslovne knjige se dijele na : A) OSNOVNE KNJIGE . Kopirna metoda je metoda rucnog knjizenja.druge pomocne knjige 14. obaveze. rashodi. a potom na racune glavne knjige ili u druge poslovne knjige. pri cemu u dnevniku dogadjaji ostaju evidentirani hronoloskim redoslijedom.glavna knjiga B) POMOCNE KNJIGE . I u slucaju kompjuterske obrade podataka. U tom smislu se u praksi primjenjuju funkcionalni. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 ce se iskazivati sredstva.analiticke evidencije . standardima i tehnikama. Dnevnik se organizuje kao jedinstvena poslovna knjiga (sto je u praksi cesce) ali se moze organizovati kao vise knjiga specijalizovanih za poslovne dogadjaje na pojedinim grupama racuna bilansne ili vanbilansne evidencije. Dnevnik i konta-kartice glavne knjige moraju sadrzavati minimalne elemente : .1. Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu : a) prijenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka a) Prijenosna metoda karakterise evidentiranje podataka prvo u dnevnik b) hronoloskim redoslijedom.1. Ova metoda pojavljuje se kod rucnih knjizenja. poslovni rezultat. U ovoj fazi treba. prihoda i rashoda. Danas koristi u programu obrazovanja racunovodja pocetnika. vec su to uglavnom slobodni listovi koji su na kraju godine trebaju uvezati. obaveza. evidentiranju redoslijedom kako su nastali.dnevnik . Primjena kopirne metode zahtijeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identicni. troskovi.POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogadjajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa odredjenim racunovodstvenim nacelima. bilansi i kombinovani principi.datum knjizenja poslovnog dogadjaja . poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati. 14. Kod kopirne metode se istovremeno provodi knjizenje i u dnevniku i glavnoj knjizi.

a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije.opis poslovnog dogadjaja .1. Buduci da obuhvata promjene na svim ekonomskim. Kada popunimo jednu stranu dnevnika. Podaci koji se unose kontrolisu se na ekranu kompjutera. Za svaku poziciju bilansa otvara se poseban sinteticki racun na kojem se evidentiraju poslovni dogadjaji tokom obracunskog razdoblja. Glavna knjiga predstavlja skup sintetickih konta. odnosno datuma kada se poslovni dogadjaj desio. odnosne potrazne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih. Kolona opisa sluzi za provodjenje knjizenja poslovnog dogadjaja. U uvjetima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na znacaju vec samo mijenjaju izgled. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u racunovodstvenoj praksi. u slucaju unistenja glavne knjige omogucava njezinu rekonstrukciju itd. Elektronski zapis provodi samo jednom. Uneseni podaci se obradjuju pomocu kompjutera izdavanjem odgovarajucih naredbi. pozicijama na kje se odnose. pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva nacina.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne dogadjaje koji su evidentirani u dnevniku. Potrezne sume pojavljuju se u desnoj koloni „potrazuje“ 4. 14. Progam automatski konstruise dnevnik i glavnu knjigu. Knjigovodstveni stav je zaokruzena cjelina knjizenja nastalog poslovnog dogadjaja. nastavljamo biljezenje na narednoj strani. Osnovni podaci unose se pomocu tipkovnice u kompjuter.vanbilansna evidencija 37 .vrijednost poslovnog dogadjaja na strani duguje i potrazuje. 2. odnosno racunovodstvenim kategorijama kaze se da je na sveobuhvatna evidencija. Kolona poziva se koristi za upisivanje broja racuna na kojima cemo knjiziti poslovne dogadjaje u glavnoj knjizi. 1. dnevnik ima i druge uloge : olaksava pronalazenje knjigovodstvenih gresaka. Kako u uvjetima rucne obrade podataka tako i u uvjetima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne. unosa podataka na odgovarajuca „T“-konta u glavnoj knjizi. Prilikom biljezenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo biljezenje. Osim izrazito kontrolne uloge. Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih racunovodstvenih programa. Glavnu knjigu cine dva medjusobno autonomna dijela i to : . Taj podatak se unosi u trenutku prijenosa tj. Kompjuter podrazumijeva masinu i program (softver).c) . Dnevnik otvaramo na pocetku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. odnosno potranih strana na racunima glavne knjige. Prvo unosimo racune koje zaduzujemo a potom racune koje odobravamo.2. s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu tj. 3.bilnasna evidencija . Logicno je da prvo upisujemo pocetna stanja na racunima na osnovu pocetnog bilansa i to najprije navedemo dugovno knjizenje. Kontrola rednog broja knjigovodstvenog stava. Kolona datuma sluzi za upisivanje vremena. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizlazi iz cinjenice da se isti poslovni dogadjaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu. Tako raspolazemo u svakom trenutku ukupnim prometom dnevnika.

obaveza. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava. s tim da je zbir prometa i salda svi analitickih racuna u nekoj evidenciji jednak je prometu i saldu odgovarajuceg sintetickog racuna.01 – 31. izvora sredstava. 01. proizvodnje. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otudjenju. tj. troskova. ili koje podacima dopunjuju pojedine racune sinteticke evidencije.FINANCIJSKI IZVJESTAJI KAO OUTPUT RACUNOVODSTVENOG SISTEMA 15. fer. knjiga deviza. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje.analiticke evidencije . rashoda i prihoda pravne osobe. Druge pomocne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi. 2) Otvaranje i zakljucak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na pocetku poslovanja pravne osobe. roba. Tipican primjer takvog obracuna je obracun amortizacije.druge pomocne knjige 1) U analitickim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja. kupaca. knjiga dionickog kapitala itd. 15. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaca odredjene poslovne dogadjaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu. knjiga inventara stalnih sredstava. knjiga dospijeca mjenica. dobiti ili gubitka.2. tj. procjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja.POMOCNE POSLOVNE KNJIGE Pomocne knjige jesu one koje se organizuju s ciljen rasclanjivanja nekog racuna glavne knjige. kapitala. ali osiguravaju dodatne informacije o koristenju tudje imovine. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima poklapa se sa kalendarskom godinom. Tako se u praksi pojavljuju analiticke evidencije : materijalnih ulaganja. odnosno na pocetku poslovne godine. 14. materijala. 38 .12 tekuce godine. Na osnovu konacnog obracuna amortizacije evidentirani iznos amortizacije se koriguje i tako se svodi na realnu vrijednost. sto opet znaci da na kraju poslovne godine treba i zakljuciti poslovne knjige. dobavljaca itd. Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je sastaviti i neke druge obracune npr. To znaci da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obracun poslovanja. Razlikujemo ove pomocne knjige : . gotovih proizvoda. Na kraju godine treba obavezno izraditi konacan obracun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima. knjiga izlaznih faktura. knjiga ulaznih faktura. kao i osnovni racun u glavnoj knjizi. te pozicijama potrazivanja i obaveza prema porezima. placa uposlenih. te cuva u skladu sa rokovima utvrdjenim internim aktom.1. Potrebno je napraviti konacne obracune svih troskova i izvrsiti odgovarajuca uskladjivanja na pozicijama sredstava i obaveza. Obracun vremenskih razgranicenja troskova.PREDZAKLJUCNE RADNJE Temeljni periodicni ili konacni financijski izvjestaji moraju dati istinit.Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaca sva stanja i kretanja na racunima sredstava. ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vazecim racunovodstvenim propisima ( knjiga blagajne.

Ta se zadaca ostvaruje u cinjenici da stanje po knjigovodstvu goori „koliko cega treba biti“ u pravnoj osobi. izdvojiti moguca tudja sredstva. a provedeni popis govori „koliko cega stvarno ima“. koje onda sluzi za uskladjivanje salda izrazenih u poslovnim knjigama tim stvarnim stanjem.rashoda i prihoda. Jedan od nacina provjere ispravnosti podataka jeste i inventura. To uskladjivanje najcesce se provodi kroz izvod otvorenih stavki koji kupac potvrdjuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konacnog uskladjivanja. potvrdjujemo ispravnost.kada nastanu statusne promjene . njihovom odgovornoscu i drugo.na kraju svake poslovne godine . pripremiti popisne liste. Prije sastavljanja osnovnih financijskih izvjestaja. potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvjestaji. Priprema popisnih komisija ukljucuje upoznavanje svih clanova sa svrhom popisa.2. sa sadrzajem njihovog zadatka. rijesiti reklamacije. onda razlika veceg popisnog stanja znaci „popisni visak“ a manje stanje „popisni manjak“. tj. Popis se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza.na pocetku poslovanja . duzna je ta sredstva posebno popisati za svaku osobu. izdvojiti neupotrebljive i ostecene upotrebne vrijednosti. odnosnu pravnu osobu kojoj ta sredstva pripadaju.prilikom promjena cijena proizvoda ili robe . Uporedjivanjem potrebnog stanja i stvarno utvrdjenog stanja. Na kraju godine treba prenijeti podatke iz analitickih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tacnosti podataka u tim evidencijama. Pravna osoba kod koje se nalaze tudja sredstva. 15. Sredstva uzeta na cuvanje. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne lise unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu te utvrdjuje i u listama iskazuje inventurne razlike. rastresite materijale koji se ne mogu vagati pripremiti za procjenu kolicine. Prema kriteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo : .potpuni popis . Popis se provodi u ovim slucajevima : . odnosno uporedjivanjem sa evidencijom u knjigovodsvu poslovnog partnera. Svakak popisna komisija treba imati minimalno tri clana. popravak. proizvodi i roba u komisiji i slicno. U popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. decembra tekuce godine. Inventura potrazivanja od kupca ili obaveza prema dobavljacima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih ili primljenih faktura. Komisija za popis moze uzeti vjestaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. Iz tih razloga se sastavlja probni bilans. Osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati istovrsne upotrebne vrijednosti. vec provjerom. npr. viskove i manjkove. ako su ona jednaka. Ako. potrazivanja i obaveza. To 39 .djelimicni popis Za provodjenje popisa sredstava i obaveza u pravnoj osobi osniva se potreban broj stalnih ili privremenih komisija.u slucaju otvaranja postupaka stecaja i likvidacije. uporedjivanjem stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja.INVENTURA Inventura je popis sredstava i obaveza koji ima za cilj uskladjivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. Ove osobe u pravilu nisu clanovi komisije. Zadatak svake komisije za popis jeste da stvaramo stanje sredstava utvrdi fizickim popisom. da podatke o stvarno stanju upise u popisne liste. nego strucno pomazu komisiji u obavljanju popisa. pak.

dok je na drugom racunu u potraznoj strani evidentiran iznos 4580 KM. Formalne greske nastaju povredom nacela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog dogadjaja i relativno lako se uocavaju i otklanjaju. zajedno sa popisnim listama dostavljaju se 15. vec mogu nastati u nekom od slijedecih slucajeva: . rasturu.3.se zove i konfirmacija ili potvrdjivanje salda. U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara ( primjerice.iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjige . Metodom precrtavanja se ispravlja 40 .Prijedlog za nacin evidentiranja inventurnih razlika tj.Misljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplacenih potrazivanja . Materijalne greske se ne odnose na povredu nacela dvojnog knjigovodstva. Postoje razlicite metode za pronalazenje materijalnih gresaka. te smo duzni pronaci nacina da ih odstranimo. 1.racuni su ispravni.Prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis . kvaru. Bit je svake knjigovodstvene greske u tome sto je slucajno. dugovna i potrazna strana zamijenjene Materijalne greske su puno slozenije i teze se otklanjaju. odnosno nenamjerno ucinjena i sto se kao takva negativno odrazava na istinitost racunovodstvenih informacija. Posljednja faza popisa jeste pisanje izvjestaja o zavrsenom popisu. ili je dva puta knjizen) . o uzrocima i primjerenosti tih razlika. ali su strane racuna. U teoriji i praksi poznate su slijedece metode za ispravljanje knjigovodstvenih gresaka : . vrstama raspolozivih sredstava.Sve navedeno za potrazivanje potrebno je uciniti i za obaveze . . lomu i razlikama u odnosu na velicine dopusteng u skladu sa internim aktom i porezni aspekt . na jednom racunu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4680 KM. Prema kriteriju mogucnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greske.precrtavanja . Metoda precrtavanja u pravilu se koristi kada se treba ispraviti pogresno upisan iznos u dnevniku i glavnoj knjizi.evidentiranje je izvrseno na pogresnom racunu .KNJIGOVODSTVENE GRESKE I METODE NJIHOVA ISPRAVLJANJA Greske narusavaju istinitost iskazanog stanja.misljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuju materijalnim i novcanim vrijednostima o utvrdjenim manjkovima i viskovima. Ako se radi o namjerno ucinjenim greskama koje namjerno iskrivljuju podatke.poslovni dogadjaj nije uopce evidentiran (propusteno knjizenje ili je djelimicno knjizen.Misljenje i podatke o stvarnom kalu. viskova i manjkova Izvjestaji o obavljenom popisu menadzmentu na razmatranje.storniranja i . Inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno predloziti otpis.dopunsko knjizenje 1. Na taj nacin se utvrdjuje ukupni vrijednosni iznos potrazivanja od kupaca. onda se takve greske smatraju falcifikatima i zakonski se sankcionisu. obimu prometa i sl. koji treba sadrzavati : .) 2. tj.

2.

greska na nacin da se pogresno upisani iznos precrta, ali tako da bude vidljiv, a iznad njega se upise ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka moze se vrsiti na dva nacina : - metodom crnog storna ili - metodom crvenog storna neutralizaciju njena

Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka predstavlja djelovanja, dok sama greska ostaje i dalje vidljiva.

a) Metodom crnog storna greska se ispravlja tako da se pogresno evidentiran iznos jednom upise na suprotnu stranu racuna i na taj nacin neutralise njeno djelovanje, a nakon toga se evidentiranje provodi na ispravan nacin. Stvara se dojam povecanja prometa na racunu na kojem je napravljena greska. Iako je stanje racuna nakon primjene crnog storna tacno, neprirodno je povecan promet na racunu. Zbog toga se u pravilu koristi druga metoda pomocu koje se ispravlja greska, ali se ne povecava promet racuna. To je metoda crvenog storna. b) Sustina metode crvenog storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na suprotnoj strani racuna od strane nastale greske vec na istoj strani racuna. U tom slucaju storno evidentirane pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri, sto odmah upucuje da je rijec o ispravci greske. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo racuna ostaje ispravan.

3. Metodu dopunskog knjizenja koristimo najcesce kod materijalnih gresaka
kada se naoba korespondirajuca racuna upisani manji iznosi od stvarnih. Ispravku vrsimo na nacin da dopisujemo odredjenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Primjenom ove metode jedan poslovni dogadjaj se evidentira u dva navrata sto moze dovesti do krivnog zakljucka da je mzda rijec o dva poslovna dogadjaja, a ne o jednom. U praksi najvise se koristi metoda crvenog storna. Primjer (167 str) : Od nabavljaca kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Greskom je dogadjaj evidentiran na racunu zaliha materijala. Iznos je tacno evidentiran ali na pogresnom racunu. 15.4.BRUTOBILANS I ZAKLJUCNI LIST Prije sastavljanja financijskih izvjestaja potrebno je proizvesti i izradu zakljucnog lista, s ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Zakljucni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obracunskog razdoblja, odnosno na kraju poslovne godine. Potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti racune stanja od racuna uspjeha. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obracunskom razdoblju sluzi brutobilans. Cilj sastavljanja brutobilansa je provjera ispravnosti provedene evidencije. Brutobilans predstavlja prikaz stanja i prometa svih racuna glavne knjige. Iz dvostranog promatranja poslovnog dogadjaja proizlazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potraznoj strani. Zbog toga je provjera formalne ispravnosti glavne knjige (jednakosti dugovnih i potraznih strana) moguca izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih dogadjaja u obracunskom razdoblju u tzv. brutobilansu. Sastoji se od naziva racuna i slijedecih kolona : - stanje na pocetku razdoblja (pocetni saldo)

41

-

promet u toku razdoblja ukupan promet stanje racuna na kraju razdoblja (zakljucni saldo)

Prema tome, brutobilans iskazuje stanje racuna na pocetku razdoblja i na kraju razdoblja, te promjene izmedju dva razdoblja. U svakom paru kolona u brutobilansu dugovni zbir mora biti jednak potraznom zbiru. Ako nije tako, radi se o njigovodstvenoj gresci koju treba pronaci i otkloniti. U zakljucnom listu racuni brutobilansa se sistematizuju na racune stanja (racuni aktive i pasive) tj. pozicije bilansa stanja i na uspjesne racune (racuni rashoda i prihoda) tj. pozicije bilansa uspjeha. Nakon tako provedene sistematizacije racuna pojavit ce se razlika koja ce upucivati na dobit ili gubitak. Racuni stanja se unose u bilans stanja, a uspjesni racuni u bilans uspjeha. Razlika u zakljucnom listu ukazuje na uspjesnost poslovanja dobit ili gubitak. Iskazivanje uspjesnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zakljucnog lista. 15.5.SASTAVLJANJE OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA

SESTI DIO – RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TIPICNIH POSLOVNIH DOGADJAJA RACUNOVODSTVENOG PROCESA 16.RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA 16.1.STALNA NEMATERIJALNA SREDSTVA Stalna nematerijalna sredstva jesu sredstva bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. Standard navodi da sredstva ispunjavaju uvjet prepoznatljivosti iz definicije nematerijalnog sredstva kada je sredstvo : - odvojivo nematerijalno sredstvo i - neodvojivo nematerijalno sredstvo To znaci da se odvojivo nematerijalno sredstvo moze prepoznati kao stavka odvojena od pravne osobe te da se moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe kao cjeline. Temeljem tih odrednica u odvojiva nematerijalna sredstva, u pravilu, ukljucuju se sve vrste nematerijalnih sredstava osim goodwilla, jer se goodwill ne moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva su : 1. patenti, licence, koncesije, zastitni znakovi, izdaci za razvoj, racunarski programi – softver 2. avansi za stalna nematerijalna sredstva i ostala stalna nematerijalna sredstva 3. goodwill (dobar glas), ako je pribavljen placanjem. Nematerijalna stalna sredstva mozemo stjecati od drugih pravnih osoba ili interno razvijati tj. proizvoditi u preduzecu. Da bi se stalno nematerijalno sredstvo, koje se zasebno stjece, priznalo i iskazalo u bilansu, treba udovoljiti slijedecim uvjetima : - da se to odvojivo sredstvo od kojeg se ocekuje priliv buduce ekonomske koristi u pravnu osobu - da se trosak nabavke moze pouzdano izmjeriti Trosak nabavke ukljucuje : kupovnu cijenu, nepovratne poreze nakon oduzimanja trgovackih popusta i rabata i sve troskove. Stalna nematerijalna sredstva koja se

42

stjecu putem drzavne potpore najcesce se stjecu besplatno, ili za nominalnu naknadu, u pravilu putem koncesije (razlicita prava koristenja zemljista, zracne luke, licence za rad radio i tv stanica i sl) Za stalno nematerijalno sredstvo koje se stjece razmjenom za drugo sredstvo, trosak stjecanja po kojem ce se iskazati u bilansu mjeri se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti datog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva pravne osobe dijele se u dvije grupe : - stalna nematerijalna sredstva proizasla iz razvoja i koja se priznaju bilansna stavka pravne osobe koja ih je razvila - interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao bilansna stavka pravne osobe, nego se priznaju kao trosak razdoblja interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva priznaju se kao bilansna stavka ako su zadovoljeni slijedeci uvjeti : - tehnicka kvaliteta dovrsenja nematerijalnih sredstava je takva da ce se sredstva moci upotrebljavati ili prodavati - postoje prikladni tehnicki, financijski i ostali resursi za dovrsetak razvoja i koristenja ili prodaju nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost koristenja ili prodaje nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost mjerenja izdataka. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao stavka bilansa su : - interno dobiveni goodwill - interno dobiveni zastitni znakovi, oznake, naslovne strane novina, naslovi, publikacija, popisi kupaca i druge slicne stavke. Trosak interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva inicijalno se mjeri po trosku koji se sastoji od sume izdataka nastalih od datuma kada je nematerijalno sredstvo ispunilo uvjete za priznavanje. Primjeri direktnih troskova su : - troskovi materijala ili usluga koji su koristeni ili potroseni za stvaranje materijalnog sredstva - place i drugi troskovi zaposlenih koji su ukljuceni u stvaranje tog nematerijalnog sredstva. - Opci troskovi koji su nephodni za stvaranje nematerijalnog sredstva. 16.1.1.PATENTI, LICENCE, KONCESIJE, ZASTITNI ZNACI I OSTALA PRAVA Patent je ekskluzivno pravo izumitelja cija je registracija kod nadleznog drzavnog organa zasticena zakonom. Vlasnik patenta zadrzava iskljucivo ovlastenje koristenja proizvodnje, ponude i prodaje patentovanog izuma. Licenca je ekskluzivno pravo kupovine koristenja tudjeg prava – patenta. Dakle, kupovina licence je kupovina prava proizvodnje nekog proizvoda za odredjen vrijeme. Koncesija je akt kojim drzava daje odredjenoj pravnoj ili fizickoj osobi ovlastenja za obavljanje odredjenih poslovnih aktivnosti za odredjeno vrijeme. Koncesija se dodjeljuje ugovorom. Koncesije se obicno dijele na : - one koje se odnose na javne koristi (npr. Izgradnja cesta...) - one koje se odnose na iskoristavanje prirodnih bogatstava (rudnih bogatstava, nafte, plina, soli, sljunka, mora i sl) Primatelj koncesije obavezuje se ugovorno da ce drzavi platiti odredjen naknadu, bilo visekratno ili jednokratno. 16.1.2.OSNIVACKI IZDACI / TROSKOVI OSNIVANJA

43

troskovi materijala i usluga koristenih ili potrosenih u stvaranje nematerijalnog sredstva . niti se moze traziti povrat. uredjaja.place i drugi troskovi zaposlenog osoblja koji su izravno ukljuceni u stvaranje nematerijalnog sredstva . uzoraka. troskovi registracije.profesionalne naknade za registraciju zakonskog prava : amortizacija patenata i licenci. To su troskovi ili izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem.IZDACI ZA RAZVOJ Izdaci za razvoj smatraju se izdaci nastali za istrazivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologije .Osnivacka ulaganja nastaju pri osnivanju preduzeca. 16. sustava ili usluga prije pocetka komercijalne proizvodnje ili prodaje. izrade znaka i slicni izdaci kada je preduzece u osnivanju. procesa. kvaliteta zaposlenika i slicno. ulazni porez u tom trenutku ne moze odbiti. razlika predstavlja goodwill. knjizi se na racunu Potrazivanja za ulazni porez koji jos nije priznat.projektovanje alata. Razlog zbog kojeg se izdaci za istrazivanje ne mogu priznati kao stalno nematerijalno sredstvo nego kao rashod je taj sto se u fazi istrazivanja projekta pravne osobe ne moze dokazati postojanje stalnog nematerijalnog sredstva koje ce davati buduce ekonomske koristi. konstrukcija i testiranje prototipova i modela prije proizvodnje i prije upotrebe . reputacije konkretnog polozaja. Troskovi osnivanja mogu se nadoknaditi ali ne iz sredstava koja su uplacena kao osnovni kapital nego kasnije. Goodwill nastaje u postupku stjecanja druge pravne osobe. Prema tome. proizvode.GOODWILL Goodwill (dobar glas. usluge advokata. sustave ili usluge Primjeri aktivnosti faze razvoja su : . Bitna stvar je da prije registracije preduzece nije u registru poreskih obveznika. Primjeri aktivnosti istrazivanja su : .1. Ako su troskovi stjecanja veci od fer vrijednosti netoimovine. procese. U trenutku kad preduzece postane poreski obveznik po osnovu ulaganja u osnivanje preduzeca treba ga prenijeti na racun Potrazivanje za ulazni porez.ispitivanje.aktivnosti koje imaju za cilj postizanje novih saznanja . odnosno kao posljedica poslovnih spajanja kada se pri tome koristi metoda kupnje i priznaje se kao stalno nematerijalno sredstvo. Istrazivanjem se smatra originalno i planirano istrazivanje poduzeto u cilju postizanja novih znanstvenih ili tehnickih spoznaja i razumijevanja.3. ocjena i konacni izbor primjene rezultata istrazivanja i drugih saznanja . 16.projektovanje.4. za cije se rezultate ocekuje da ce koristiti u razdoblju duzem od jedne godine. iz sredstava koja ce biti ostvarena na osnovu rezultata poslovanja. U slucaju da je stjecatelj spreman da plati veci iznos od 44 . proizvoda. pronalaske.iznalazenje alternativnih rjesenja za materijale. Razvojem se smatra primjena istrazivackih pronalazaka ili drugog znanja na planiranju i projektovanju proizvodnje novog ili u biti poboljsanog materijala.1. modela i kalupa u skladu sa novom tehnologijom Ukoliko pravna osoba udovolji uvjetima priznaju se slijedeci troskovi : . ugled) oznacava vecu vrijednost pravne osobe koju ona ima zbog svog ugleda. u cilj izbjegavanja umanjenja osnovnog kapitala u trenutku pocetka rada drustva.

klasifikuju se i obracunavaju kao zalihe a ne kao nekretnin. postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. Promet zemljista je regulisan posebnim poreskim propisima na promet nekretnina.STALNA MATERIJALNA SREDSTVA Stalna Prema 1) 2) 3) materijalna sredstva obuhvacaj : zemljiste gradjevinske objekte postrojenja i opremu alate. Porez na promet zemljista se placa po stopi 5%. postrojenja i oprema ulaganje u nekretnine radi davanja u najam nekretnine. ako pravna osoba placa unaprijed dobavljacu za nabavku nematerijalnih sredstava prije njihovog preuzimanja.ZEMLJISTE Zemljiste je prirodno bogatstvo i predstavlja specificn vrstu stalnih materijalnih sredstava. jer su zasebni oblici sredstava.2. Kod poslovnih transakcija u vezi sa nabavkom nematerijalnih sredstava mogu se javiti i avansi za nematerijalna sredstva. stalna materijalna sredstva treba razvrstati kako slijedi : nekretnine . NEKRETNINE.fer vrijednosti netoimovine javlja se goodwill.to je sredstvo za koje se ocekuje da ce se koristiti duze od godinu dana . postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovinu) ulaganja u nekretnine. koja imaju ograniceni vijek trajanja. Zemljiste se racunovodstveno evidentira odvojeno od gradjevina na tom zemljistu bez obzira sto mogu biti zajedno nabavljeni. Naknadna ulaganja u zemljiste. jer ima neogranicen vijek trajanja i prema tome ne podlijeze obracunu amortizacije.2.pravna osoba to sredstvo posjeduje i koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe . novim MSFI-ima. POSTROJENJA I OPREMA 45 . 16. 16. PDV se ne obracunava na prodaju zemljista. 16. Osnovica za porez na promet zemljista je trzisna vrijednost zemljista u trenutku pribavljanja koju je procjenom utvrdila ovlastena poreska uprava. na ime njihova poboljsanja. Da bi se neka pozicija klasifikovala i priznala kao stalno nematerijalno sredstvo moraju biti zadovoljeni slijedeci uvjeti : .2. Trzisna vrijednost moze se razlikovati od stvarno placene naknade za pribavljanje nekretnine. primjereno je posebno iskazati i amortizovati. Dakle. pogonski i kancelarijski namjestaj transportna sredstva nekretnine.2. postrojenja i oprema koje je pravna osoba nabavila putem financijskog najma 4) bioloska sredstva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima 5) stalna sredstva koja se drze za prodaju.1. postrojenja i oprema. Goodwill se mora iskazati kao zasebna pozicija stalnih nematerijalnih sredstava.trosak sredstava moze se pouzdano izmjeriti Pozicije stalnih materijalnih sredstava koje su nabavljene radi daljnje prodaje.

postavljanja i pustanja u rad . ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjenu za njezin ostatak vrijednosti .Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti izmedju poznatih. voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakciji .2. Na sredstva koja se trose sistematski obracunava se amortizacija.poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti .Nadoknadiva vrijednost je visi izns pri usporedbi neto prodajne cijene sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi . mogu nastati kao visak inventure i slicno.Amortizirajci iznos je nabavna vrijednost sredstava.Amortizacija je sastavni raspored amortizirajuceg iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe.troskove pripreme mjesta .Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja . Priznavanje troskova u nabavn vrijednost nekretnina.1 PRIBAVLJANJE VLASTITIH SREDSTAVA GRADJEVINSKIH OBJEKATA NABAVKOM IZ - 46 .direktne troskove rada pri izradi ili pribavljanju sredstava . razmjenom za druga sredstva.Specificna vrijednost za pravnu osobu je sadasnja vrijednost novcanih tokova za koja pravna osoba ocekuje da ce nastati od kontinuiranog koristenja sredstava i od njegovog otudjenja na kraju vijeka upotrebe .Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otudjila sredstvo nakon procijenjenih troskova otudjenja .troskove za strucne savjete arhitekata i inzinjera.a) vremensko razdoblje u koje se ocekuje da ce osoba koristiti sredstvo b) broj proizvoda ili slicnih jedinica koje pravna osoba ocekuje ostvariti tim sredstvom. postrojenja i oprema se poslije pocetnog priznavanja i vrednovanja procjenjuju. odnosno izradom u vlastitoj reziji. donacijom.2.ostale troskove koji se mogu izravno propisati Od navedenih iznosa odbiju se trgovacki popusti. . te . ili fer vrijednost druge naknade koja je dana za nabavu sredstava u vrijeme njegovog stjecanja ili izgradnje . 16. Stalna materijalna sredstva mogu se pribaviti : kupovinom. Trosak nabavke ne ukljucuje opceupravne i administrativne troskove.troskove isporuke i rukovanja .troskove ugradnje.Vijek upotrebe je : .Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstava premasuje njegovu nadoknadivu vrijednost . postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu. izgradnjom. Nekretnine. Trosak ukljucuje : .Nabavna vrijednost je iznos isplacenog novca ili novcanih ekvivalenata. odnosno vrednuju po trosku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja ili po fer vrijednosti.kupovnu cijenu . te se dobije trosak nabavke.

16. odnosno izrada u vlastitoj izvedbi. 16.2. 16. hladnjace. te sve direktne troskove u vezi sa dovodjenjem postrojenja i opreme u dadno stanje) Administrativni i opci troskovi nisu sastavni dio troska nabavke. Troskovi posudbe (kamate i drugi troskovi koji nastaju u preduzecu u vezi sa posudbom financijskih sredstava) koji se mogu direktno prepisati stjecanju jesu oni troskovi koji bi se mogli izbjeci da nije postojao izdatak za to kvalifikovano sredstvo. parkiralista. rashladna postrojenja. odnosno troskovi izgradnje. susionice. PRIBAVLJANJE STALNIH DONACIJA I DRZAVNE POMOCI SREDSTAVA U SKLOPU DRZAVNIH 47 . on se ne ukljucuje u nabavnu vrijednost. mostovi. tvornicka dvorista.Gradjevinski objekti jesu sredstva : poslovne zgrade.2.2.2. Postrojenja i oprema inicijalno se vrednuju po trosku nabavke (obuhvaca kupovnu cijenu. TROSAK NABAVKE = KUPOVNA CIJENA + ZAVISNI TROSKOVI NABAVKE. skladista. svi troskovi koji se mogu povezati sa pribavljanjem i porezi koji se ne mogu povratiti od poreskih vlasti. Ako se kupuje novosagradjeni objekt onda se promet gradjevine odvija u sistemu PDV-a. a promet zemljista u sistemu poreza na promet nekretnina. Porez na promet zemljista se ukljucuje u nabavnu vrijednost.2. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA 16. tvornicke hale i radionice. 16.5 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ TUDJIH SREDSTAVA – KORISTENJE KREDITA BANAKA Banka ne doznacuje novcana sredstva na ziroracun investitora nego direktno placa dobavljaca. rada ili drugih resursa nastalih u proizvodnji. zgrade hotela.2. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA U VLASTITOJ IZVEDBI Jedan od mogucih oblika pribavljanja objekata je gradjenje. kancelarijska oprama itd.6. garaze. Prema tome. Inicijalno se vrednuju po trosku nabavke nabavke. Umjesto nabavne cijene na trzistu.3. Troskvi pustanja sredstava u rad priznaju se u trosak nabavke. transportne linije. staklenici i montazni objekti. ukljucujuci uvozne pristojbe i nepovratne poreze. silosi. motela i restorana.2. putevi. kanalizacijski objekti i slicno. poslovne zgrade trgovine. nadvoznjaci i betonske ili metalne konstrukcije. Trosak pribavljanja sredstava obicno je jednak trosku proizvodnje sredstava namijenjenih prodaji : iskljucuju se interni profiti i iznosi za neuobicajene utroske materijala. za izgradjene objekte u vlastitoj izvedbi moraju biti priznati troskovi proizvodnje odredjenog objekta. proizvodne linije.4 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ VLASTITIH SREDSTAVA Postrojenja i oprema klasifikuju se u dugotrajna materijalna sredstva.2. Kada pravna osoba PDV moze odbiti kao potrazivanje za ulazni porez. oprema u pogonima i radionicama. staze. Pocetni poslovni gubici nastali prije nego sto je sredstvo postiglo kapacitet priznaju se kao rashod. u tom slucaju prestaje obaveza prema dobavljacu i nastaje obaveza prema banci koja je platila fakturu dobavljaca iz odobrenog kredita.2.2.2. To su sredstva kao sto su tehnicka postrojenja. U trosak nabavke ukljucuje se kupovna cijena. PDV se ne ukljucuje u nabavni trosak.

„Drzavna donacija moze biti u obliku prijenosa nenovcanog sredstva.2.NAKNADNI TROSKOVI – INVESTICIONO ULAGANJE NA SREDSTVIMA ( STALNIM MATERIJALNIM SREDSTVIMA) Radi osiguranja kontinuiranog koristenja u procijenjenom vijeku upotrebe. postrojenje i opremu je potrebno odrzavati. Dakle. Pravna osoba znacajne dijelove nekretnina.znatno smanjuju proizvodni troskovi 16. Sam raspored ukupnog amortizacijskog iznosa na pojedine godine u vijeku upotrebe treba 48 .produzava vijek upotrebe sredstva .unapredjuje kvalitet njegovog outputa .Kod stalnih sredstava donacija se ukljucuje u prihod ovisno o vremenu i visini amortizacije.TROSAK AMORTIZACIJE Amortizacija je trosak koji nastaje kao posljedica postepenog trosenja ekonomskih koristi sadrzanih u sredstvima koji imaju ogranicen vijek upotrebe. i dijele se na . Naknadni troskovi se priznaju ako : . Drzavne donacije se trebaju priznati u bilansu stanja iskazivanje razgranicenog prihoda ili oduzimanjem donacije pri izracunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva.povecava njegov kapacitet . Drzavna pomoc ima za cilj pruzanje ekonomskih koristi specificno za pojedine pravne osobe. U takvim slucajevima obicno se vrsi procjena fer vrijednosti nenovcanpog sredstva. tj. a racunovodstveno se iskazuje po fer vrijednosti donacija i sredstva. Za te radove cesto je tesko odrediti treba li naknadne izdatke koji se odnose na postojeca sredstva iskazati kao povecanje sredstava iki kao trosak. u cilju obavljanja svakodnevne funkcije sredstava . postrojenja i opreme. radi koristenja od strane pravne osobe. kao i poslove s drzavom koji se ne razlikuju od uobicajenih poslovnih transakcija pravne osobe.2. takvi izdaci imaju karakter troskova. Naknadni troskovi ce biti priznati u knjigovodstveni iznos ako se zadovolje kriteriji : a) vjerovatno je da ce buduce ekonomske koristi povezane s tim sredstvo pritjecati u pravnu osobu b) nabavna vrijednost sredstva se moze pouzdano izmjeriti. ukliko imaju drugaciji vijek upotrebe od vijeka upotrebe sredstava na koja su vezana. bez obaveze davanja protunaknade u monetarnim sredstvima.troskove „opravki“ i „odrzavanja“ koji nastaju neravnomjerno u duzim obracunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju znacajne iznose troskova. Ona iskljucuju oblike drzavne pomoci kojima se objektivno ne moze utvrditi vrijednost. Sredstva stecena tim nacinom stecena su bespovratno i besplatno.troskove tekuceg odrzavanja koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tokom razdoblja koristenja sredstava. zemljiste mozemo dobiti i kao donaciju. objekte.Drzavne donacije su pomoc drzave u obliku prijenosa sredstava pravnoj osobi u zamjenu za proslo ili buduce zadovoljenje odredjenih uvjeta koji se vezu za pravnu osobu. Ako se naknadnim izdatkom ne povecava nego samo odrzava ili obnavlja postojeca funkcija stalnih sredstava. kao sto su zemlja ili drugi resursi. Prema tome. 16. donacija je odgodjeni prihod koji se svake godine svodi na prihod.3. Naknadna ulaganja u ova sredstva na ime njihova poboljsanja koja imaju ogranicen vijek trajanja primjereno je posebno iskazivati i amortizovati. moze voditi kao zasebna sredstva i amortizovati ih zasebno. ovisno o visini troskova amortizacije.

Kod sredstava kod kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti. a to se moze opravdati nepouzdanoscu procjene ostatka vrijednosti. Iznos koji se amortizuje ili amortizovani iznos je trosak nabavke sredstva umanjen za ostatak vrijednosti.knjige u bibliotekama koje imaju trajnu vrijednost.2. odnosno rashoda sa ostvarenim prihodima.obracun amortizacije po predmetu . 16. ceste. U praksi za primjenu je najjednostavnije rjesenje da se za osnovicu za amortizaciju i bez provjere moguceg ostatka vrijednosti odredi trosak nabavke.vremenska Kod vremenske metode amortizacije odlucujuci faktor je procijenjeni vijek upotrebe nematerlih i materijalnih sredstava.omoguciti sto objektivnije suceljavanje amortizacije kao troska. obracun amortizacije prestaje kada se ispravka vrijednosti izjednaci sa troskom nabavke.3.vijek upotrebe .metoda obracuna amortizacije Amortizacija se najcesce obracunava za svako pojedinacno sredstvo.zemljiste (odvojeno vode ulaganja u sistem navodnjavanja.kada nema proizvodnje 16. Gradjevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje iskazuju se kao zalihe trgovacke robe. To je iznos koji pravna osoba ocekuje ostvariti prodajom sredstava na kraju njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.osnovica za obracun amortizacije . odnosno ucinaka koji se izrazavaju odredjenim jedinicama mjere.kada su sredstva klasifikovana da se drze za prodaju .funkcionalna . Amortizacija se pocinje obracuvati od predaje sredstava u upotrebu (pocetak trosenja ekonomske koristi). Sredstva koja imaju neogranicen vijek upotrebe i zbog toga sto se ne trose ekonomske koristi u njima ne amortizuju se : . Obracun amortizacije prestaje kada se knjigovodstveni iznos izjednaci sa procijenjenim ostatkom vrijednosti. Za sredstva koja su trajno van upotrebe u pravnoj osobi prestaje obracun amortizacije.METODE AMORTIZACIJE Poznate su dvije metode amortizacije : . Korisni vijek upotrebe se moze izraziti brojem godina ili kolicinom proizvoda. Za sredstvo koje je privremeno van upotrebe zbog zastoja u prizvodnji u pravilu ne prestaje obracun amortizacije.sume i slicni obnovljeni prirodni resursi . Pocinje se obracunavati od prvog iduceg mjeseca nakon mjeseca u kojem je sredstvo predato u upotrebu. Amortizacija se prekida ranije u slucaju : . Amortizacija se prekida : .kada se stalna sredstva daju drugom prema ugovoru o financijskom lizingu. mostovi koji se amortizuju itd) .3. Kao osnovica za obracun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najcesce se uzima trosak nabavke sredstva za koje se obracunava amortizacija. Upravo o tom vijeku upotrebe ovisi stopa 49 .Elementi koji utjecu na izracunavanje amortizacije Osnovni elementi koji utjecu na visinu troska amortizacije jesu : . spomenici kulture i druga umjetnicka djela Za nabrojana sredsta pretpostavlja se da ce povrat ulozenog novca u visini troska nabavke ostvariti iz prihoda od prodaje tih sredstava.1.

razliciti nacini obracuna amortizacije su : . Metode funkcionalne amortizacije su : . 1000 je trosak amortizacije u prvoj godini i u drugoj godini.2. Trosak svake jedinice upotrebe jednak je nabavnom trosku sredstava podijeljen sa ukupnim brojem jedinica.degresivna metoda amortizacije . troskovi ce biti ravnomjerni pa ce i trosak amortizacije ravnomjerno teretiti prihod. a najmanja tokom posljednje godine. Dakle.4.medota dvostruke opadajuce osnovice ili metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajucu osnovicu .FUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE Amortizacija za odredjeno razdoblje vezana je uz broj jedinice ucinka upotrebe sredstava tog razdoblja.3.amortizacije.3.linearna metoda amortizacije .progresivna metoda amortizacije.metoda jednake stope na opadajucu osnovu .LINEARNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo da je upotreba sredstava jednaka svake godine tokom vijeka upotrebe sredstava.3. Ovdje se polazi od pretpostavke da je ekonomsko i fizicko trosenje najvece krajem vijeka upotrebe nematerijalnih i materijalnih sredstava. Za dio opreme ciji je trosak 10 000. Takav nacin razmisljanja dovodi do preferiranja modela degresivne odnosno ubrzane amortizacije.metoda obracunavanja u ovisnosti od efektivnog trajanja procesa izrazenog planiranim brojem sati njihova rada. jer se troskovi odrzavanja obicno povecavaju ili zbog sve vec mogucnosti procjene nabavke bolje opreme.metoda opadajuce stope na istu osnovu . Takav se model moze pojaviti zbog toga sto mehanicka efikasnost sredstava obicno opada s godinama. Korist od opreme moze biti najveca tokom prve godine njezine upotrebe.2.1. Buduci da se u jednakim iznosima terete pojedina obracunska razdoblja.metoda obracunavanja po jedinici funkcionalnog kapaciteta . Suma amortizacije za odredjeno razdoblje je broj jedinica upotrebe u tom razdoblju pomnozen sa troskom jedne jedinice.3. 50 . a ocekivani vijek upotrebe 10 godina.DEGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo istice korist koja se dobiva od opreme ne mora biti ranvomjerno rasporedjena.2. Stopa amortizacije opreme je 10% godisnje. Obracun amortizacije prema vremenu sprovodi se pomocu tri osnovne metode : . 16. po kojem se u prvim godinama kao trosak priznaje vec dio troskova nego u kasnijim godinama.2.metoda zbira broja godina ili sume broja godina (ili metoda dijelova) 16.3. Formula : Amortizacija = nabavna vrijednost x stopa amortizacije Stopa amortizacije = 100 / korisni vijek upotrebe 16.PROGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Progresivna metoda obracuna amortizacije obratan je postupak od degresivne metode. 16.2. Dovodi do linearne metode na temelju koje se svake godine kao trosak priznaje jednak dio troska sredstava.

3. Kompanija „X“ je odlucila linearno amortizovati tu zgradu. pa je potrebno rashodovati. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi.1 POVLACENJE IZ UPOTREBE SREDSTAVA Ako se sredstva privremeno povlace iz upotrebe. zbog cega se troskovi amortizacije smanjuju ili povecaju.5. Za takvo sredstvo treba obracunati amortizaciju za mjesec u kojem je bilo u funkciji. POSTROJENJA I OPREME OTUDJENJE I ISKNJIZAVANJE 16. Na taj nacin opreme nema u knjigovodstvenoj vrijednosti pa time ni u bilansu. prestaje obracun amortizacije i treba ih prenijeti na posebnu bilansnu stavku. bilo od prodaje bilo od dalje upotrebe. oprema van upotrebe. 16. Nakon vijeka upotrebe oprema je u cijelosti amortizovana a istovremeno zbog dotrajalosti nesposobna za dalju upotrebu. tada se ne iskljucuju iz bilansa nego se prenose na racun Gradjevinski objekti. U slucaju kada se od sredstva ne ocekuju buduce ekonomske koristi. sredstvo treba isknjiziti iz bilansa ako je sredstvo otpisano ili ako nije u potpunosti otpisano. NEKRETNINA.16.2. Kada se stalna sredstva povlace iz upotrebe i drze za prodaju ili se prekine poslovanje. odnosno amortizovano. 16. postrojenja i opreme treba isknjiziti : a) u trenutku otudjenja b) kada se od njihove upotrebe ili otudjenja ne ocekuje buduca ekonomska korist. a ostatak vrijednosti nla.4 PROMJENA AMORTIZACIJSKIH STOPA Troskovi amortizacije ponekad nisu tacno procijenjeni. postrojenja i oprema se mogu prodati po cijenama : 51 . U slucaju da se zbog manjeg intenziteta koristanje opreme procijeni da prvobitno procijenjeni vijek upotrebe treba promijeniti treba ponvovo procijeniti vijek upotrebe. POVLACENJE IZ UPOTREBE.OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA AMORTIZACIJE Kompanija „X“ za 1 000 000 je kupila zgradu ciji je procijenjeni vijek upotrebe 40 godina. Rashodovanjem smo isknjizili opremu iz upotrebe.5. Ako je rashodovanje sprovedeno prije nego je oprema u cjelosti amortizovana razlike troskove nabavke i ispravke vrijednosti knjizimo na rashodi. po 25 000 godisnje.5. a paralelno i racun Ispravka vrijednosti opreme. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnine. Ovakva situacija moze nastati zbog precijenjivanja ili podcijenjivanja korisnog vijeka upotrebe.2 RASHODOVANJE NEKRETNINA.5. Nekretnine. to moze biti iz razloga da se privremeno ne koriste ili se namjeravaju prodati. Kada se stalna materijalna sredstva privremeno ne koriste. Postrojenje.5. Amortizacija ne prestaje kada se sredstva privremeno ne koriste. 16. 16. postrojenja i opreme. Dobici se ne klasifikuju kao prihod.3 PRODAJA NEKRETNINA POSTROJENJA KLASIFIKOVANA DA SE DRZI ZA PRODAJU I OPREME KOJA NIJE Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnina. Klasifikuju se kao prihodi od prodaje stalnih sredstava. Treba ih utvrditi kao razliku izmedju netoprihoda od otudjenja i knjigovodstvenog iznosa sredstava.

Ulaganje koje osigurava utjecaj. svaka od njih sastavlja odvojene financijske izvjestaje. Kada postoji interes za kontrolu na osnovu sporazuma ili statuta. ili ima znacajan utjecaj nad njom. 2. ali ne i kontrole ili zajednicke kontrole nad tim politikama. ali ne i kontrolu. Udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama Pridruzena pravna osoba javlja se kada jedna pravna osoba ima mogucnost kontrole druge pravne osobe. U dugorocna financijska ulaganja se ukljucuju : . ako jedna pravna osoba ima vise od 20% udjela u drugoj pravnoj osobi ima obiljezje pridruzene pravne osobe.ulaganje u duznicke vrijednosne papire . Jedna kompanija moze investirati u drugu kompaniju kupovanjem obveznica ili dionica.dati zajmovi . Obzirom da su obje kompanije pravno odvojene osobe.udjeli u nepovezanim pravnim osobama . Dakle.dati depoziti. Ako pravna osoba daje kredite pravnim osobama koje imaju obiljezja pravnih osoba. Sva dugorocna ulaganja u dionice bit ce inicijalno vrednovane po nabavnoj vrijednosti.udjeli u zavisnim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama . Znacajan utjecaj je moc sudjelovanja u donosenju financijskih i poslovnih odluka pravne osobe u koju je ulaganje izvrseno. Stjecanje financijskih sredstava pocetno se priznaje i 52 . Kompanija koja investira poznata je kao maticna kompanija. Pravna osoba u cilju dobiti vrsi ulaganja u financijska sredstva. s obzirom na njihov specifican medjusobni odnos one konsoliduju svoje financijske izvjestaje u jedan set financijskih izvjestaja koji se oznacava kao konsolidovani financijski izvjestaj.6 DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA Dugorocna financijska ulaganja su financijska sredstva ulozena na razdoblje duze od jedne godine. bilo bi ulaganje u visini od 20 do 50% dionica. Udjeli u zavisnim drugim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama Podrazumijeva se da kontrola postoji kada ulagac posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa.- prodajom se ostvaruje cijena koja je jednaka neotpisanoj vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je veca od neotpisane vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je manja od neotpisane vrijednosti 16. 3. formira se odnos matice i zavisne kompanije. ulaganje koje ne osigurava utjecaj ni kontrolu bilo bi ulaganja u manje od 20% dionica sa pravom glasa. uobicajena je njihova podjela na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire kji su tekca sredstva. Udjeli u nepovezanim pravnim osobama Kako vrijednosni papiri mogu biti nabavljeni radi dugorocnog poslovanja drustva ali i prodaje. Medjutim. Suprotno ovome.ostala dugorocna ulaganja 1. odnosno pridruznicom. takav financijski plasman ima obiljezje zajmova povezanim pravnim osobama.udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama . Obicno se kaze da kontrola postoji kada kompanija koja investira posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa kompanije u koju je investirano. a kompanija u koju je ulaganje izvrseno smatra se zavisnom kompanijom. zadrzane i placene garancije .

Dati zajmovi (spadaju u dogorocne financijske plasmane) Na sredstva koja su pozajmljena davalac kredita naplacuje kamatu. cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja.1 POJAM TEKUCIH SREDSTAVA Neko se sredstvo treba klasifikovati kao tekuce ako : . Ovom kupovinom se dio novcanih sredstava pretvara u udjele. Prema tome. Pri ulaganju u poslovne udjele i dionice ulagac nije osigurana nikakva zarada. Za razlikovanje stalnih od tekucih sredstava znacajno je da tekuca sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci. Kod financijskih ulaganja u duznicke vrijednosne papire ugovaraju se kamate i ulagac nakon tog ulaganja ostvaruje prihode od kamata neovisno od rezultata poslovanja 16. blagajnicki zapisi itd) Ulaganje u duznicke vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire u prinosu. : . a odobrava se konto Ziroracun. ako nema profita. odnosno tekuca cijena ponude koja kotira na aktivnom trzistu moze se redovno i brzo dobiti od berze. kao kupovina udjela u osnovnom kapitalu (u drustvima sa ogranicenom odgovornoscu) odnosno kao kupovina udjela u pravnim osobama.7 DUGOROCNA POTRAZIVANJA U dugorocna sredstva ubrajaju se i dugorocna potrazivanja od povezanih drustava. dilera. Ulaganja kapitala u druge pravne osobe ostvaruju se kao kupovina redovnih dionica (u dionickim drustvima). Isplata odobrenog dugorocnog zajma izaziva smanjenje gotovine i povecanje dugorocnih financijskih plasmana u visini isplacenog iznosa i evidentira se zaduzivanjem konta Dati zajmovi i odobravanjem konta Ziroracun. berzanske takse i sl. a posebno od drugih pravnih osoba. 5. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice. brokera. Zaduzujemo konto Udjeli u nepovezanim pravnim osobama.se ocekuje da ce se realizovati u okviru dvanaest mjeseci nakon datuma bilance . Visina zarade je u ovisnosti od ostvarenog profita pravne osobe u koju su ulozena financijska sredstva.mjeri po fer vrijednosti.Ulaganje u duznicke vrijednosne papire (obveznice. 4. 17.se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu Svaka druga sredstva treba pravilno klasifikovati kao stalna (netekuca) sredstva. koja za njega predstavlja financijski prihod.se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . fer-vrijednost financijskih instrumenata. Tekuca sredstva se mogu pojaviti u vise prirodnih pojavnih oblika. nema ni dividende. Pri kupovini dionica i udjela mogu se javiti troskovi stjecanja kao sto su provizija berzanskih posrednika.novac i novcani ekvivalenti 53 . Ako postoji aktivno trziste.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUCIH SREDSTAVA 17. mjere se po trosku stjecanja. kao i od odluke skupstine dionicara.se ocekuje da ce se realizovati ili se drzati radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovanja pravne osobe .

Ziroracun pravna osoba otvara za obavljanje platnog prometa. tekuca ulaganja u vrijednosne papire. a stanje predstavlja raspoloziva sredstva na ziroracunu. otvorenim akreditivima. 17. Taj privremeni racun treba nam zbog toga sto u momentu kada se zakljucuje blagajna nije potvrdjeno je li podignuta ili polozena gotovina na ziroracunu. pa u tom slucaju uspostavlja odgovarajucu analiticku evidenciju unutar sintetickog racuna – ziroracuna. placanje troskova tekuceg odrzavanja. gotovih proizvoda i robe) unaprijed placeni troskovi (kratkorocna razgranicenja) nedovrsene 17. U knjigu blagajne upisuju se primici i izdaci novca iz blagajne. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zakljucuje se na kraju svakog radnog dana.) Novcani ekvivalenti jesu kratkorocna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu bez veceg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za placanje (cekovi. Pravna osoba moze otvoriti racun kod vise poslovnih banaka.2. Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata. Novac na ziroracunu u racunovodstvenom smislu definise se kao depozit a vista. Prelazni ziroracun na datum bilansa ne smije imati saldo. deviznom racunu.. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomocnu knjigu jesu blagajnicke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajnicke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite).. 17. Zbog toga se odnos blagajne sa ziroracunom prvo knjizi na prelazni ziroracun. Novcana sredstva i poslovni dogadjaji u vezi sa njima se biljeze i prate na ziroracunu. Za pracenje prometa i stanja novca na ziroracunu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. Oni predstavljaju izvedene dokumente koji se sacinjavaju na temelju izvornih dokumenata. placanje postanskih usluga. sitnoh inventara. blagajni.2.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE NOVCA I NOVCANIH EKVIVALENATA Novac obuhvaca novac u blagajni i depozite po vidjenju.3 OTVORENI DEVIZNI AKREDITIV 54 . Na osnovu tih dokumenata blagajnik „pravda“ preostalo stanje u blagajni.- kratkorocna ulaganja (dati avansi. mjenice. Momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvrsenje konkretne naplate ili isplate predstavljaju pravdajuci dokument. samo blagajna. proizvodnje. U blagajni bi trebala da se drzi manja kolicina papirnog i kovanog novca koji sluzi za placanje manjih gotovinskih ispalata (nabavka sredstava za ciscenje.1 BLAGAJNA Trenutno ne postoje propisi u BiH koji uredjuju visinu blagajnickog maksimuma. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine. dati kratkorocni krediti) potrazivanje od kupaca i drugih duznika zaliha (materijala. sve jednako kao da se radi o ziroracunu.) 17. Temeljni cilj zakljucka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti. Pravna osoba treba da raspolaze i odredjenom kolicinom novca koju ce drzati „pri ruci“ ili kako se to u racunovodstvenom smislu kaze.2 PRELAZNI ZIRORACUN Kod korespondiranja dvaju gotovinskih racuna (kao sto su ziroracun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni racun koji se zove prelazni ziroracun.2. plemeniti metali i sl. rezervnih dijelova. Novac u bankama i blagajnama dio je tekucih sredstava pravne osobe.

Nepokriveni akreditiv se vodi u vanbilansnoj evidenciji. u momentu dospijeca ceka. cek podnosi na naplatu (banka izdavalaca ceka) 17. npr. U slucaju vlastite mjenice imamo jednog mjenicnog obveznika koji je ujedno izdavalac mjenice i osoba koja ce platiti mjenicu. Cek koji je plativ u zemlji moze trasirati samo na banku u kojoj izdavalac ima otvoreni racun. Prema toj obavijesti kompanija zatvara obavezu prema dobavljacu. Cek kao instrument osiguranja placanja druznik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza. Povjerilac. odnosno prihodi ili rashodi od financiranja. Pod trasiranom ili vucenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom izdavalac mjenice nalaze trecoj osobi da prihvati mjenicnu obavezu i da o dospijecu plati osobi oznacenoj u mjenici – mjenicnom povjeriocu (remitentu). mjenica na odredjeno vrijeme od dana izdanja. U vlastitoj mjenici nema bezuvjetnog naloga da se plati odredjena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. Jedna od prednosti promisornih nota je ta sto nosi prihode od kamata. mjenica na odredjeni dan. Buduci da faktura dobavljaca (koja se evidentira po srednjem kursu) moze biti evidentirana po vise ili nizem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva. „14 novembar tekuce godine“ 55 . Datum dospijeca je datum na koji mjenica mora biti placena. Kompanije najcesce otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljaca koji na taj nacin osiguravaju naplatu. jer mjenicu placa osoba koja ju je izdala. Mjenicni povjerilac sve primljene promisorne klasifikuje u potrazivanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kracem od godinu dana. kamata i kamatna stopa na dan dospijeca. Znacenje mjenice ogleda se u cinjenici da ona istovremeno moze biti instrument osiguranja placanja. CEKOVI Cek je vrijednosni papir kojim izadavalac ceka nalaze drugoj osobi da ona iz njegova pokrica na racunu isplati odredjenu sumu korisniku ceka. npr. na temelju izvjestaja banke domaca banka obavjestava kompaniju da je akreditiv iskoristen. „tri mjeseca od dana izdanja mjenice“ 2.4.2. npr. Nakon sto dobavljac naplati akreditiv.Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojoj akreditovana banka na zahtjev duznika i na njegov teret ovlascuje drugu banku da u skladu sa uvjetima iz akreditiva isplati povjeriocu akreditovanu sumu. mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. Akreditiv u trenutku otvaranja moze biti pokriven i nepokriven.2. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. Cek se moze koristiti kao instrument osiguranja placanja i u tom slucaju kvalifikuje se u ekvivalent gotovine. Najcesci navodi datuma dospijeca: 1. instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog placanja. Kod racunovodstvenog evidentiranja znacajni podaci su : datum dospijeca. umjesto bezuvjetnog naloga „Platite“ u vlastitoj mjenici obaveza glasi „Platit cu“. Dakle. „60 dana od dana platite“ 3. MJENICE Mjenica je kratkorocni vrijednosni papir koji glasi na odredjenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenicni duznik. odredjeni broj dana od datuma mjenice.5. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansu stanja kao tekuce sredstvo. 17. trajanje mjenice.

Ako se sredstva uloze u dionice s ciljem preprodaje a ne stjecanja kontrole i upravljanja. zapravo. takodjer. glavnica. 17.1.3. Vrijednost na dan dospijeca predstavlja ukupne novcane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospijeca. Kamata i kamatna stopa. a ne postepeno tokom vise godina kao sto je to sa stalnim sredstvima. ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprimcu. u pogonu i u prodavnici. 17. RACUNOVODSTVENA KRATKOROCNIH KREDITA PROBLEMATIKA PRACENJA DATIH 17. trezorske i komercijalne zapise.5. Najznacajnije faze su: . Potrazivanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna jer se naplacuju u roku koji je ugovoren ali ipak najduze do godinu dana. Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam. Znati duzinu trajanja mjenice je znacajno. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA MATERIJALA Obiljezje tekucih sredstava zaliha materijala proizlazi iz cinjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod. Kod duznika kamata predstavlja obavezu koju on knjizi na teret troskova.5. 17. To je. Zalihe su sredstva : a) koja se drze u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje namijenjena prodaji c) u obliku osnovnog i pomocnog materijala koji se trose u proizvodnom procesu. plus kamata.1. Najznacajnije vrste zaliha su : zalihe materijala. odnosno nominalna vrijednost mjenice. Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika izmedju kupovine i prodajne cijene.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE POTRAZIVANJA OD KUPACA Potrazivanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate.neto prodajna vrijednost Zalihe su najcesce „raspolozive“ na skladistu.nabavka i sklastenje 56 . Iznos kamate se racuna putem formule Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani) / 36 000 Vrijednost na dan dospijeca.trosak . gotovih proizvoda i trgovacke robe.3 KRATKOROCNI FINANCIJSKI PLASMAN Pravna osoba moze kratkorocno raspoloziva novcana sredstva uloziti u blagajnicke . Kamata se kod povjerioca knjizi u korist prihoda. rezervnih dijelova. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansu. Indosiranje mjenice. 17. prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom.Trajanje mjenice. ta se ulaganja. uslugu ili troskove razdoblja. pruzanju usluga. racunovodstveno tretiraju kao tekuca ulaganja u vrijednosne papire. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA Zalihe su materijalni oblik tekucih sredstava. Materijal u svom toku prolazi kroz vise faza za koje je potrebno razlicito racunovodstveno pracenje. nedovrsene proizvodnje. Pri inicijalnom vrednovanju zaliha respektujemo pravilo nize vrijednosti : . jer se kamata racuna za tacno odredjeni broj dana. roba ili usluga na kredit.

17. neto fakturna vrijednost dobavljaca 10 000 2. Na sintetickim racunima promjene se evidentiraju vrijednosno.5. Zavsine troskove u tom slucaju. KNJIZENJE I OBRACUN TROSKOVA NABAVKE MATERIJALA.2.1. Evidentiranje materijala se moze vrsiti po stvarnim nabavnim troskovima. Ukoliko u racunovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troskove. troskove utovara prijevoza. odnosno standardnim nabavnim cijenama. KADA SE ZAVISNI TROSKOVI RASPOREDJUJU NA VISE VRSTA MATERIJALA Kada se od jednog dobavljaca kupuje istovremeno vise vrsta materijala. trosak nabavke (nabavna vrijednost)11 000 Zavisni troskovi ukljucuju. treba rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi. 57 . uobicajeno je da se ispostavi jedna faktura za sve vrste nabavljenog materijala. Trosak nabavke se utvrdjuje kalkulacijom nabavne cijene.tezina materijala Izrada kalkulacije i rapored troskova – knjizenje stvarnih vrijednosti Postize se postavljanjem slijedeceg omjera : X : 100 = dio : cjelina Cjelina je ukupna vrijednost nabavljenog materijala.izraditi interni obracun . materijal se skladisti u skladistu. X = vrijednost materijala x 100% / ukupna fakturna vrijednost Pri priznavanju vlastitih zavisnih troskova u trosak zaliha treba se pridrzavati slijedecih pravila: .vlastiti zavisni troskovi koji se ukljucuju u trosak zaliha ne smiju biti veci od uobicajenih troskova za konkretnu vrstu troskova. U analitickom materijalnom knjigovodstvu promjene se evidentiraju kolicinski i cjenovno. Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne ukljucuje se u trosak nabavke materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potrazivanje od drzave za placeni ulazni porez. vozarina i ostale troskove nuzne za dovodjenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. odnosno standardne troskove. a elementi kalkulacije su : 1. Kad se proces nabavke zavrsi.- utrosak otudjenje 1. istovara.vrijednost materijala . Dokument na temelju kojeg se knjizi uskladistenje materijala u magacinu je magacinska primka. ako se pojave. Racunovodstveno pracenje materijala u fazi nabavke i skladistenja U ovoj fazi formira se trosak nabavke ili nabavna vrijednost materijala. naprimjer. zavisni troskovi nabavke 1 000 3. Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladistar izdaje materijal iz skladista u prces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).u vlastite zavisne troskove ne smiju se ukljuciti interni dobici . Najcesce osnovice za raspored zavisnih troskova su : . materijal se u fazi nabavke vrednuje po planskim.

Racun odstupanja od cijena je nesamostalni racun. Utrosak se izrazava u naturalnim jedinicama mjere (litrima. Razlika izmedju ranijeg planskog nabavnog troska materijala uvecanog za troskove obrade ili dorade. gramima. Za troskove obrade ili dorade potrazuje racun Dobavljaci u zemlji. Racun Zaliha materijala se tada zaduzuje za vrijednost materijala vracenog sa obrade ili dorade kao i za troskove koje je ona izazvala. Evidentiranje se unekoliko razlikuje kada se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskom nabavnom trosku. u zavisnosti od toga da li se radi o prekoracenju ili snizenju. Potrazni saldo na racunu Odstupanja od cijena pojavljuje se u slucaju kada se stvarni nabavni trosak u prosjeku nizi od planskog nabavnog troska. Trosak je vrijednosni izraz utroska sa ciljem stvaranja ucinaka. i racun Dobavljaci u zemlji za iznos fakture za usluge obrade ili dorade. s jedne strane. Pri tome se odobrava. knjizi se na stranu duguje ili potrazuje racuna Odstupanja od cijena. drugim pravnim osobama na obradu i doradu. a odobrava se racun Zaliha materijala. 17. Ucinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulazi materijali. First in – first out. Po zavrsenoj obradi i doradi materijal se vraca na zalihe. potrazuje racun Materijal na obradi i doradi. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrosak materijala vrednuje po 58 . Dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena pokazuje da je stvarni nabavni trosak bio u prosjeku visi od planskih nabavnih troskova. tj. kilogramima itd). Slanje materijala na obradu i doradu se tada knjizi tako sto se racun Materijal na obradi i doradi zaduzuje za planski nabavni trosak predatog materijala. Pri izradi bilansa dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena (materijala) dodaje planskom nabavnom trosku zaliha (saldo racuna Zaliha materijala). koji moze biti kako dugovni tako i potrazni. To su proizvodi i usluge. i planskog nabavnog troska obradjenog ili doradjeng materijala s druge stranje.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE UTROSKA MATERIJALA Utrosam je fizicko trosenje materijala sa ciljem stvaranja ucinaka. Nije nuzno da se pri slanju materijala na obradu ili doradu njegov planski nabavni trosak svodi na stvarni nabavni trosak. 1) Metoda FIFO – vrednovanje utrosenog materijala (engl. pokazuje koliko se planski nabavni trosak zaliha materijala razlikuje od stvarnog nabavnog troska zaliha. u evidenciju je potrebno ukljuciti i racun Odstupanje od cijena.1. Pri izradi bilansa potrazni saldo racuna Odstupanje od cijena oduzima od planskog nabavnog troska zaliha (saldo racuna Zalihe materijala) 17. hektolitrima. odnosno standardnim cijenama.3 MATERIJAL NA OBRADI I DORADI Materijal koji je kupljen od dobavljaca i primljen u skladiste upucuje se. te da je vrijednost zaliha obracunata po planskom nabavnom trosku niza za inos ovog salda od njihovog stvarnog nabavnog troska.5. odnosno troskove izazvane obradom ili doradom. Trosak materijala dobije se ako se utrosak pomnozi sa nabavnom cijenom. prije nego sto se izda u proizvodnju. ponekad.1. Utrosak materijala moze se vrednovati primjenom : a) metode FIFO b) metode prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena (troska nabavke) c) metode specificne identifikacije.5. Po zavrsenoj obradi ili doradi prijem materijala se knjizi tako da se planski nabavni trosak doradjenog materijala zaduzuje racun Zaliha materijala.Ukoliko se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskim. za vrijednost materijala koji je bio predmet obrade ili dorade. a racun Materijal na obradi i doradi potrazuje iznos planskog nabavnog troska datog materijala prije slanja na obradu ili doradu. Saldo ovog racuna. tj.

Pri knjizenju prihoda ne obracunava se PDV. . Utrosak materijala se vrednuje upravo po onom trosku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen.rashodovanje. pozar. nastaje obaveza za PDV. kvara i loma utvrdjena je Normativom za utvrdjivanje rashoda na koji se ne placa PDV. koja je sada prva i tako redom. Ukoliko je manjak opravdan knjizi se na teret rashoda. 17. Visak materijala knjizi se kao novo zaduzenje u skladistu a protustavka je prihod i to racun Viskovi – Prihodi.cijenama materijala i to po onoj koja je prva nabavljena.1. potres.Za materijale koji nisu obuhvaceni Normativom rashoda. Pravne osobe u pravilu se osiguravaju kod osiguravajuceg drustva od tih rizika.unistenje zbog elementarnih nepogoda . rastura.visina dopustenog rashoda po osnovu kala. Unistenje materijala zbog elementarnih nepogoda moze se javiti uslijed djelovanja vise sile – poplava. odnosno „likvidacije“ materijala podrazumijevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je nabavljen. odnosno manjak za koji se tereti odgovorna osoba. kvara i loma do propisanog iznosa .5 VISKOVI MATERIJALA U SKLADISTU Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) moze se dogoditi visak materijala.1. Za vrednovanje materijala kao visak moze se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procijenjena (trzisna) vrijednost. U tom slucaju procjenitelji osiguravajuceg 59 . RACUNOVODSTVENO PRACENJE OTUDJENJA MATERIJALA Pod pojmom otudjenja. Vrednovanje utroska materijala po metodi planskih nabavnih cijena Prednost ove metode ogleda se u tome sto je jednostavna za primjenu.6. Izbor jedinicnog stvarnog troska za vrednovanje utroska materijala zasniva se na stvarnom fizickom toku materijala. 2) Metoda prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena pretpostavlja da se utrosak materijala mnozi s prosjecnom ponderisanom nabavkom cijenom. Ukoliko manjak nije opravdan.Manjak zbog neodgovarajuceg kvaliteta.5. Stanje materijala prije utroska 3) Metoda specificne identifikacije zahtijeva obracun utroska materijala po specificnom trosku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potjece utrosak materijala. koja se izracunava : Prosjecna ponderisana nab.5.inventurni manjak . kolicina rashoda se utvrdjuje prema normativu obveznika . U neoporezivi manjak materijala u skladistu pripadaju slijedece kategorije : . 17. rastura.cijena = vrijednosno stanje prije utroska / kol. Najznacijniji nacini otudjenja su : . Inventurni manjak se utvrdjuje kada je stvarno stanje materijala manje od knjigovodstvenog.prodaja . prelazi se na vrednovanje utroska po cijenama druge.izuzetno nastali rashod po osnovu kala. Kada se prva nabavka iscrpi.

Sredstva cija je pojedinacna nabavna vrijednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jedne godine pravilno se klasifikuju u tekuca sredstva. Rezervni dijelovi su gotovi elementi sto ih ugradjujemo u masine ili uredjaje radi popravke. imamo u slucaju isteka roka upotrebe i neodgovarajuceg kvaliteta.u glavnoj knjizi U skladisnoj evidenciji promjene se evidentiraju kolicinski.7. Razlika u cijeni je ona velicina iz koje trgovac ostvaruje pokrice operativnih troskova. 17.1.2 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE ROBE Pojam robe u racunovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine. Rashodovanje materijala. Eventualna razlika od knjigovodstvenog iznosa se knjizi na teret ostalih rashoda – gubici. odnosno sitan inventar. odnosno isporuke kupcima. Buduci da se roba nabavlja radi daljnje prodaje s ciljem ostvarivanja profita / dobiti. 17. kao sto se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje. Rashodavanje materijala najcesce se obavlja kada materijal vise nije sposoban za koristenje.troskovi prijevoza i drugi troskovi dopreme robe do mjesta skladistenja ili prodaje. odnosno odrzavanja. odnosno rashoda djelatnosti i dobit. U predkalkulaciju troskova nabavke ukljucuju se iznosi svih ocekivanih troskova koji ulaze u troskove nabavke.u skladisnoj evidenciji . u materijalnom knjigovodstvu kolicinski i vrijednosno a u glavnoj knjizi samo vrijednosno.5. roba prestaje biti dio sredstava u trenutku prodaje.nabavna cijena umanjena za rabate i slicne popuste . Iako su za svaku narudzbu prije prispijeca robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trosak nabavke i ocekivana razlika u cijeni i moguca prodajna cijena. Metode otpisa sitnog inventara jesu : a) potpuni otpis b) 50%-tni otpis c) Kalkulativni otpis. u pravilu su poznati primjer prijema robe. Otpis zaliha sitnog inventara nastaje u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu. Sitan inventar jesu sredstva koja se trose jednokratno u procesu poslovanja. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi a ostvaruje se dobit ili gubitak.u analitickom knjigovodstvu . Roba iskazuje se od trenutka nabavke po trosku nabave. odnosno narudzbom isporucuju dobavljacu. Racunovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu. ipak u 60 .drustva ce procijeniti visinu stete. Inicijalno se vrednuje po trosku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troskovi). a vijek trajanja moze biti duzi od jedne godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu.5. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Rezervni dijelovi su sastavni dio tekucih materijalnih sredstava. Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri nacina : . Pri tome vrijednost sa racuna Zaliha rezervnih dijelova na racun Troskovi rezervnih dijelova. Trosak zaliha jeste : . Troskovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom.porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti .

u dokumentu o stvarno nastalim troskovima nabavke se. Roba prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadrzan i porez na dodatnu vrijednost. uz troskove nabavke. tada se dani vezivanja zaliha izracunaju jednostavno kao 365 : broj obrtaja zaliha. Konto obracun troskova nabavke robe ima funkciju prikupljanja svih troskova koji su u vezi sa nabavkom robe (kao fakturna cijena.5. 61 . ROBA U PRODAVNICI Roba u prodavnici moze se direktno nabavljati od dobavljaca.racunovodstvu utvrdjuju i evidentiraju samo nastale troskove nabavke za stvarno primljene vrste i kolicine robe.2. utovar. 17. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovacka roba krece kroz kompaniju. kolicini i vrijednosti .2. Razlog tome je sto se unaprijed placaju troskovi koji se odnose na buduca razdoblja a ne nabavljena sredstva.6.2. kada visak robe ostaje na zalihama.5. Ako trgovacku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljaca.7 UNAPRIJED PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA ( AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA) Rijec je o prelaznom obliku tekucih sredstava. Kaze se da se zalihe obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno). 17. POVECANJE I SNIZENJE PRODAJNE CIJENE 17. knjizenje ovisi o nacinu evidentiranja robe (trosak nabavke ili prodajne cijene).5. ili zbog smanjnja prodaje. gdje se evidentira struktura troskova nabavke.u skladisnoj evidenciji po vrsti i kolicini Nabavka trgovacke robe odvija se. prijevoz.1 ZALIHE ROBE U TRGOVINI NA VELIKO Racunovodstveno obuhvacanje nabavke. tada se zalihe obrnu 4 puta. Koeficijent obrtaja zaliha = trosak prodate robe / zalihe Ako je trosak prodate robe u nekoj godini milion USD. no isto tako roba se iz skladista moze prenositi u prodavnicu.3. tada se knjizenje provodi najcesce preko racuna prodavnice na temelju kalkulacije. istovar) 17. ANALIZA ZALIHA Obrtanje zaliha Pokazatelj najcesce koristen pri analizi velicine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha. ali je uobicajeno da se promjene evidentiraju : .2. osiguranje i slicno. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrijednost. skladistenja i prodaje robe moze biti organizovano na razlicite specificne nacine. Najcesce vrste prirodnih troskova jesu : zakupnina. preko konta obracuna troskova nabavke robe.Ako smo vec izracunali broj obrtaja zaliha. U slucajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni. Broj obrtaja se smanjuje ili uslijed povecanja zaliha zbog ocekivane vece prodaje.u robnom knjigovodstvu po vrsti. a zalihe su 250 00 USD.na racunima glavne knjige . 17. iskazuju podaci o iznosu razlike u cijen. Ako se roba u prodavnicu prenosi iz skladista.

prema anglosaksonskom konceptu zaradjeni kapital iskazuje se na poziciju zadrzana zarada i to je jedina pozicija zaradjenog kapitala 2. Da se ukupno isplacena zakupnina knjizila na troskove u 2007 godini u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan za 8 000 KM. prema evropskom konceptu. U 2008. zaradjeni kapital se sastoji iz dva dijela : akumulirane dobiti i rezervi. Kapital se sastoji od slijedecih grupa konta : . Sve obaveze imaju rok dospijeca. Nastao je iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na profit. pravna osoba unaprijed je platila zakupninu u iznosu 24000 KM. godini pravna osoba ce u januaru i februaru knjiziti obracun troskova zakupnine zbog cega se taj dogadjaj knjizi na priklazani nacin.dobit ili gubitak tekuce financijske godine .RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE KAPITALA 18. a kod dionickog drustva na dionic. a za drustvo sa ogranicenom odgovornoscu 10 000 KM. Osnivanje drustva s ogranicenom odgovornoscu u vlasnistvu jednog lica zagtijeva uplatu u sumi od 2 000 KM osnivackog kapitala.1.akumulirana dobit . To je onaj dio kapitala koji je uplacen u novcu ili unesen u obliku stvari. Dva su tipa iskazivanja zaradjenog kapitala : 1.dionicka premija . odnosno vrijeme u kojem tudja sredstva treba vratiti. prava. Kapital se sastoji iz dva dijela : . 62 . Rok povrata moze biti do jedne godine (kratkorocne obaveze) i preko jedne godine (dugorocne obaveze) Kapital predstavlja razliku sredstava i obaveza i uobicajeno se racuna iz racunovodstvene jednacine (sredstva = obaveze + kapital). Na datum bilansa pravna osoba ce u okviru tekucih sredstava iskazati u poziciji unaprijed placeni troskovi ili aktivna vremenska razgranicenja iznos 8 000 KM.vlastite dionice koje drzi pravna osoba. vec trosak poslovanja ili rashod.Naprimjer. Zaradjeni kapital je rezultat profitabilnog poslovanja. Zbog toga iznos u bilansu sredstva nazivamo „tranzitornim ili prelaznim sredstvima“.revalorizacione i prenesene rezerve . a ne da se na datum isplate zakupnine. jer predstavlja placeni trosak.upisani osnovni kapital . Osnivacki kapital za dionicko drustvo iznosi 50 000 KM. Osnovni kapital drustva s ogranicenom odgovornoscu je podijeljen na udjele. POJAM KAPITALA Imovinu pravne osobe cine sredstva prema pojavnim oblicima i sredstva prema porijeklu izvora. s obzirom s obzirom da to u pojmovnom smislu nije „resurs“ od kojeg se u buducnosti ocekuju ekonomske koristi.ostale rezervne . 18.zaradjeni kapital Upisani uplaceni kapital predstavlja dio kapitala koji su vlasnici unijeli u pravnu osobu.upisani uplaceni kapital .akumulirani gubitak . Zaradjeni kapital predstavlja netoprofit.

a koje se nisu povukle iz opticaja. rezerve i zadrzanu dobit podjeli sa brojem glavnih dionica). Izdavanje novih dionica i prodaja uz premiju Cesto se izdaju i prodaju nove dionice po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. Emitovane dionice su autorizovane dionice i prodate za novac ili razmijenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. To su dionice koje predstavljaju jednake dijelove u kapitalu dionickih drustava. Glavne dionice su sve emitovane dionice umanjene za vlastite (trezorske) dionice. Neemitovane dionicu su dio autorizovanih (odobrenih) dionica koji nisu prodate za novac ili razmjenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. Trzisna vrijednost dionica je vrijednost po kojoj se dionica prodaje na trzistu kapitala. i obicno ne nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dionickim drustvom. tj. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdate dionice se na trzistu mogu razmjenjivati za nova ili za druge oblike sredstava i prava.2. Redovne i povlastene dionice Dionice se dijele na dvije tipicne vrste i to : -redovne ili obicne dionice -povlastene ili prefencijalne dionice 1) Redovne ili obicne dionice One su financijski instrument formiranja dionickog kapitala. autorizovane (odobrene) dionice. Izdavanje dionica i prodaja na diskont 63 . Te dionice mogu biti ili redovne ili prioritetne (preferencijalne) dionice. tj. odnosno u cilju pribavljanja novih financijskih sredstava po posebno propisanom postupku. Vlasnici dionica ili dionicari drze dionice kao potvrdu o ulozenim sredstvima u dionicko drustvo.Kapital izrazava knjigovodstvenu vrijednost (vrijednost po kojoj je vrijednost kapitala iskazana u knjigama). dionicom kojom imaoci dionice dokazuju udjel u kapitalu dionickog drustva. vrsi se u cilju povecanja vrijednosti kapitala. Dionicka premija je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. nisu pustene u promet. Knjigovodstvena vrijednost kapitala uzima se kao osnovica za izracunavanje knjigovodstvene vrijednosti po dionici koja se uporedjuje sa nominalnom i trzisnom vrijednoscu dionice. 18.To su tzv. Vlastite (trezorske) dionice su emitovane i placene dionice koje je dionicko drustvo steklo njihovom kupovinom na trzistu kapitala.DIONICE KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA DIONICKOG DRUSTVA Vlasnistvo nad dionickim drustvom dokazuje se vlasnickim vrijednosnim papirom. Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznacena na samoj dionici. Vlasnici imaju pravo glasa i kontrole dionickim drustvom. Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obicno se naziva premija. Maksimalan broj dionica koje se mogu emitovati prema odobrenju nadleznog organa. Knjigovodstvena vrijednost dionice je vrijednost po kojoj se dionice vode u knjigama dionickog drustva ( cijeli iznos kapitala uvecan za dionicku premiju. Izdavanje i prodaja novih dionica. Njihovi vlasnici imaju pravo prioriteta naplate dividendi. 2) Povlastene ili prioritetne dionice To su dugorocni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljezjima nalaze izmedju dionica i obveznica.

sto povecava broj dionica svakog dionicara za odredjeni postotak. Ipak. Razlozi za otkup vlastitih dionica mogu biti : .smanjiti broj vlastitih dionica u cilju povecanja dobiti po dionici i trzisne vrijednosti po dionici Dionicko drustvo ne moze posjedovati dio sebe.Datum isplate je datum kada se dividenda isplacuje dionicarima po evidenciji. Ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac. isplacuju se iz netodobiti akumulirane na racunu zadrzane zarade ili akumulirane dobiti. Na datum isplate isplacuju se dividende u novcu ili dividende u dionicama. Nenovcane dividende imamo u slucaju distribucije dividendnih dionica. drustvo donosi odluku da njegovi dionicari prime neku vrstu dividende.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROMJENA U ZARADJENOM KAPITALU 18. Ko ima pravo na dividende? Uprava odredi datum utvrdjivanja stanja u dionickoj knjizi. to su : . VLASTITE DIONICE (TREZORSKE) Trezorske dionice su dionice dionickog drustva koje su izdate i naknadno otkupljene. U ovisnosti od nacina isplate dividende se dijele na novcane i nenovcane.Datum evidencije. u obliku materijalnih sredstava ili usluga.3. smo mu ne omogucava isplata novcanih dividendi. odnosno tacne liste dionicara kojima ce biti isplacene dividende.smanjiti opasnost od konkurentskog preuzimanja . Postoje tri znacajna datuma za proglasavanje i isplatu dividendi. Takva drustva mogu objaviti dividendu u dionicama.datum proglasavanja je datum kada uprava dionickog drustva formalno proglasava da ce dividende biti isplacene. . dividendu. 64 . ili bilo kakva druga dionicka prava. 18. U bilansu iskazuju kao umanjenje kapitala. Dividende se isplacuju kao rezultat profitabilnog poslovanja. U pravilu se proglasavaju neposredno prije godisnjeg financijskog ovisi o uspjesnosti poslovanja.smanjiti obim poslovne aktivnosti dionickog drustva . Uprava tacno utvrdjuje koji ce se dio netodobiti ili zadrzane isplatiti dionicarima. Dionicko drustvo u pravilu dolazi do vlastitih dionica otkupom na trzistu kapitala. . Ovdje se javljaju poteskoce oko realne procjene razmjenske vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za nenovcana sredstva. Zbog toga vlastite dionice nisu imovina i nemaju pravo glasa.Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nisu dopusteni u vecini zemalja. Izdavanje dionica i razmjena za nenovcana sredstva i usluge Izdate dionice u pravilu se uplacuju u novcu. dopustaju i razmjenu za nenovcana sredstva i usluge. 18.2 PROGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDNIH DIONICA Dividendne dionice je izraz koji se koristi da bi se opisalo proglasavanje i distribucija dividendi u obliku dodatnih dionica dionicarima srazmjerno njihovom udjelu u vlasnistvu dionickog drustva. Ponekad drustvo zadrzava sredstva u poslovanju kako bi financiralo prosirenje djelatnosti.3.1 DIVIDENDE Dividenda predstavlja povrat dionicarima dijela ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice).

Da bismo odredili zarade koje su primjenljive na redovne dionice.Dividenda u dionicama povecava broj dionica u opticiji. ako je cijena prije dividende bila 10. ona bi teorijski trebala pasti na 10 USD) Uprava moze imati vise razloga za proglasavanje dividendnih dionica : . ovaj se broj ne iskazuje u vlasnickom kapitalu u bilansu. Odluka pravne osobe da nabavi sredstvo u buducnosti ne znaci samo po sebi da je nastala sadasnja obaveza. Zarada po dionici = netodobit / broj redovnih dionica u prometu Iako se ponderisani prosjecni broj dionica u prometu mora koristiti kod izracunavanja zarada po dionici.gubitak iznad visine kapitala i obicno se iskazuje u aktivi bilansa stanja u poziciji Gubitak iznad visine kapitala.Gubitak do visine kapitala iskazuje se u pasivi u okviru pozicija kapitala u pozicijama Akumulirani gubitak iz proteklih godina i Gubitak tekuce godine. U situaciji kada dionicko drustvo prodaje samo redovne dionice. Obaveze se priznaju u poslovnim knjigama.GUBITAK Pravna osoba u bilansu iskazuje uspjesnost poslovanja kao pozitivan ili negativan poslovni rezultat. U pravilu. godisnja netodobit dijeljenjem broja dionica u prometu na kraju godine jednaka je zaradi po dionici. kao korekciona pozicija aktive. Izracunavanje zarade po dionici odnosi se samo na redovne dionice. obaveza nastaje kada je sredstvo isporuceno. a time i u bilansu ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : .4. Gubitak smanjuje kapital.obaveza je sadasnja 65 . Koncept zarade po dionici primjenjuje se samo na redovne dionice. prenosi se na konto gubitak tekuce financijske godine. odnosno neogranicenosti vremena poslovanja. najprije od netodobiti oduzmemo iznos dividendi na povlastene dionice za tekucu godinu.zadrzavanje novca u cilju ekspanzije dionickog drustva na trzistu . ZARADA PO DIONICI Zarada po dionici je zaradjena netodobit po redovnoj dionici.5.proglasavanje dividendnih dionica dionicari izbjegavaju placanje poreza na dividende 18. a br. Poslovni rezultat iskazan u bilansu uspjeha prenosi se u narednu godinu gdje ce se u pocetnom bilansu iskazati kao akumulirana dobit ili akumulirani gubitak. Takva dividenda treba sniziti trzisnu cijenu dionice (5% dividende u dionicama.50 USD po dionici. 19. Kod izracunavanja zarade po dionici godisnja netodobit primjenljiva na redovne dionicare dijeli se sa prosjecnim brojem redovnih dionica u prometu. dionica se u prometu ne mjenja u toku godina. Ako pravna osoba nije pokrila gubitak tekuceg razdoblja do visine kapitala. 18.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE OBAVEZA Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se podmirenje ocekuje da ce dovesti do odljeva resursa koji za pravnu osobu sadrze ekonomske koristi. te se pokriva u narednim obracunskim razdobljima prema nacelu kontinuiteta. Nuzno je napraviti razliku izmedju sadasnje i buduce obaveze. Preneseni gubitak moze biti : . Osnovno obiljezje obaveza jeste da pravna osoba ima sadasnju obavezu.dodatnom emisijom dividendnih dionica utjece na smanjenje trzisne cijene dionice . .

pruzanjem usluga . odnosno polugodisnje dospjelih kamata na emitovane obveznice. Znacajne prednosti emisije duznickih vrijednosnih papira : . a dividende nisu . Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima dospijevaju nakon isteka jedne godine (12 mjeseci). Vrednovanje obaveza se provodi uz nacela : . kao i osiguranje vracanja duga.imaoci obveznica neke kompanije i drugi povjerioci nemaju utjecaja na kompaniju kao dionicari. Izdavanjem ili emisijom dugorocnih vrijednosti papira pravna osoba preuzima obavezu kupcima uz odgovarajucu naknadu. To je zato sto se poslovni dogadjaj .sadasnja vrijednost obaveza (sadasnja diskontovana vrijednost buducih novcanih izdataka za koje se ocekuje da ce biti potrebni za podmirenje obaveze u normalnom toku poslovanja) . pravna osoba moze sklopiti ugovor sa drugom pravnom osobom da ce u slijedece dvije godine kupovati robu i to godisnje 100 000. Naprimjer.tekuci trosak obaveza (nediskontovani iznos novca ili novcanih ekvivalenata koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekucem razdoblju) .prodajna vrijednost (obaveze se iskazuju po vrijednostima u kojima ce biti podmirene) Podmirenje sadasnje obaveze moze se vrsiti na slijedece nacine : . da ce doci do odliva novca ili drugih sredstava na tacno odredjeni datum .neophodno osiguranje gotovine od strane kompanije za isplacivanje godisnje.historijski trosak obaveza ( iznos novca ili novcanih ekvivalenata za koje se ocekuje da ce se platiti u cilju podmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja) . ne priznaje se i ne evidentira u poslovnim knjigama kao sadasnja obaveza.fer vrijednost (utrzivi vrijednosni papiri se mogu iskazati po trzisnoj vrijednosti) . . 2) dugorocne obaveze 66 . isporuka robe na skladiste iz kojeg bi proizlazila sadasnja obaveza jos nije dogodio. Taj ugovor.postoji razumna procjena menadzera.obaveza je rezultat proslih dogadjaja Propusteno priznavanje i evidentiranje obaveza znaci i propusteno evidentiranje rashoda.zamjenom te obaveze sa drugom obavezom Obaveze se klasifikuju na : 1) tekuce (kratkorocne) obaveze 19. Najcesca vrsta dugorocnog vrijednosnog papira koji se prodaje je obveznica.placanjem novcem . Dugorocni krediti su obaveze pravne osobe koji se kvalifikuju u pasivne financijske aktivnosti a najcesce se preduzimanju u cilju financiranja izgradnje ili nabavke stalnih i tekucih sredstava. Najcesce dugorocne obaveze su obaveze za primljene dugorocne kredite i obaveze za izdate dugorocne obveznice.prijenosom drugih sredstava .Kamate na emitovane obveznice su poreski priznati rashodi.1 DUGOROCNE OBAVEZE Dugorocne obaveze su one obaveze (dug) ciji je rok vracanja duzi od jedne godine racunajuci od datuma bilansa. Posljedica je pogresno iskazivanje poslovnog rezultata.Terecenje financijskog rezultata kamatama na emitovane obveznice moze biti nize od raspodjele dividendi dionicarima Nedostatci za kompaniju su : . sto u pravilu znacajno utjece na novcani tok. odnosno kamatu.

kratkorocna razgranicenja i rezervisanja 67 . u ovisnosti o kakvoj se vrsti prihoda radi. koje treba priznati kao sadasnju obavezu te ih treba objaviti. ocekuje u roku kracem od jedne godine. obaveze za place zaposlenicima. Smatra sse da su troskovi servisiranja prodatih proizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogadjaja prodaje tih proizvoda. Izdate obveznice koje se prodaju uz premiju ili diskont amortizuju se tokom njihovog vijeka do datuma dospijeca. a to je iznos koji izdavalac mora platiti na kraju vijeka obveznice. Medjutim.iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti Tipican primjer rezervisanja je kada pravna osoba. U trenutku kada do popravke gotovih proizvoda dodje. znaci da su prodate po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. Obratno.pravna osoba ima sadasnju obavezu koja je nastala kao rezultat proslih dogadjaja . Karakteristican primjer unaprijed naplacenih i odlozenih prihoda koji se odlazu na period duzi od 12 mjeseci je donacija stalnih sredstava. pa ih treba teretiti na razdoblje kada su ti proizvodi prodati. obracunati. a ne kada su pokvareni. Najcesce i najvaznije tekuce obaveze su slijedece : obaveze za primljene kratkorocne kredite. prodajom obveznice uz diskont.vjerovatno je da ce odliv resursa koji sadrzi ekonomske koristi biti potreban iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti . Izdavalac evidentira obveznice po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Tako. koji utjecu na nastanak obaveza. Grupa konta Dugorocna razgranicenja mogu se pojaviti i kod rashoda i kod prihoda. obaveze za izdate kratkorocne vrijednosne papire. a koji ce se konacno obracunavati. te proizvodjac vrsi rezervisanje. ugovara popravke i rezervne dijelove u garantnom roku. proizvodjac automobila.Ako kompanija ostvaruje gubitke. obaveze za poreze. moze biti u opasnosti da ne uspije da podmiri svoje obaveze Vrijednost na koju glasi obveznica je nominalna vrijednost. odnosno procjenjuje iznos i vrijeme nastale obaveze. Izdavanjem i prodajom obveznica uz premiju i naknadnom amortizacijom premije smanjuju se rashodi od kamata kod izdavaoca obveznice. Rezervisanja jesu obaveze koje se priznaju ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . povecavaju se rashodi od kamata izdavaoca obveznice. te naknadnom amortizacijom diskonta. Troskove treba ukalkulisati u proizvodnu cijenu. U narednim obracunskim periodima odgovarajuci inosi sa racuna Unaprijed naplaceni i odlozeni prihodi se prenose na odgovarajuci uspjesni racun Prihoda. a odobrava racun Obracunata rezervisanja za rizike u garantnom roku. Na kraju razdoblja se za iznos procijenjenih troskova zaduzuje racun troskova Rezervisanja za rizike u garantnom roku. 19. Njihova visina se utvrdjuje procijenjivanje na osnovu iskustva. Knjizenje rezervisanja se vrsi zaduzivanjem odgovarajucih racuna troskova ili rashoda. naprimjer. neplaceni rashodi. fakturisati i placati naknadno u roku duzem od 12 mjeseci. Troskovi popravaka gotovih proizvoda u garantnom roku nastaju nakon prodaje gotovih proizvoda. Dugorocna rezervisanja javljaju se u poslovanju pravne osobe u slucaju kada nastaju poslovni dogadjaji. za iznos nastalog troska zaduzuje se racun Rezervisanja. Isporukom automobila nastaje rizik kvara. Trzisna vrijednost obveznice ovisi o trzisnoj kamatnoj stopi koja se formira na trzistu kapitala. tj.2 TEKUCE (KRATKOROCNE) OBAVEZE Tekuce (kratkorocne) obaveze jesu one obaveze cije se podmirenje. a odobravanjem racuna rezervisanja. racunajuci od datuma bilansa. a odobrava racun Dobavljaci ili Ziroracun ili racun Sredstava. ako su obveznice izdate uz premiju. obaveze prema dobavljacima.

naknadni popusti. Kazne. npr. 2. Pri vecoj kolicini proizvodnje oni opadaju. Pod nedospjelim troskovima podrazumijevamo troskove od kojih se ocekuju buduce ekonomske koristi (trosak nabavke sredstava. Varijabilni (proporcionalni) troskovi su one vrste troskova ciji je ukupan iznos srazmjeran obimu aktivnosti. sto ima posebno znacenje za planiranje i donosenje odluka. Obaveze prema dobavljacima najcesce se podmiruju placanjem sa ziroracuna. ali se ne mogu koristiti za razgranicavanje troskova.1 PODJELA TROSKOVA Najznacajnica je podjela troskova prema reagovanju na promjene aktivnosti. Najopcije definisani troskovi predstavljaju vrijednosni izraz trosenja resursa. Nisu uvjetovani raspolozivim kapacitetom. donirano.. odnosno proizvodnih faktora u cilju proizvodnje i prodaje ucinka preduzeca i ostvarivanju dobiti po tom osnovu. vec iskoristenjem kapaciteta. Troskovi ukljuceni u sredstva postaju rashodi u razdoblju kada je sredstvo prodato. Zahvaljujuci nepromjenjivosti njihovog ukupnog iznosa i promjenljivosti stepena zaposlenosti su promjenljivi. trosak materijala ili trosak proizvoda). Za pravilno razumijevanje odnosa trosak – rashod vazna je klasifikacija troskova na nedospjele i dospjele. 1. naknade stete. odnosno rashoda i prihoda izmedju dva godisnja obracunska razdoblja. odnosno stepena nezaposlenosti i iskoristenje kapaciteta. Obaveze za izdate cekove i mjenice podmiruju se kada povjerilac naplati te kratkorocne instrumente sa ziroracuna izdavaoca. nepromijenjeni. suma resursa koji su upotrijebljeni za neku svrhu. SEDMI DIO – RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. Trosak mjeri upotrebu resursa. 20.1.(pasivna razgranicenja). otpis nenaplativih potrazivanja i slicno. Pri manjoj kolicini 68 . Troskovi nastali tokom razdoblja koji se ne ukljucuju u troskove nabavke sredstava su troskovi prodaje. POJAM TROSKOVA Trosak je mjera u novcanom iznosu. Ti troskovi sredstava postali su rashodi jer se nadoknadjuju iz prihoda. unisteno. trosak opreme. Mjere troska izraze u novcanim jedinicama.Prema reagovanju na promjenu stepena aktivnosti razlikuju se varijabilni i fiksni troskovi.1. Uz pojam troska cesto se vezuje i rijec rashod. Mjerenje troskova uvijek je vezano za neki cilj. odnosno rashoda i prihoda unutar jednog godisnjeg obracunskog razdoblja.. Pri svakom obimu aktivnosti prosjecni (varijabilni) troskovi po jedinici ucinaka su isti. Fiksni troskovi su vrste troskova za ciji ukupni iznos se ocekuje da u kratkom roku ostane nepromijenjen. Rijec je o troskovima ciji je ukupan iznos uglavnom uvjetovan raspolozivim kapacitetom.RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. U rashode se ukljucuju i iznosi izdataka koji imaju obiljezje troska. Kratkorocna razgranicenja Racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja se obavezno koriste za razgranicavanje troskova. uprave i administracije.

U financijskim izvjestajima kompanije koje obavljaju proizvodnu djelatnost troskovi nastali u toku obracunskog razdoblja rasclanjuju se na proizvodne troskove i vremenske troskove.osnovni materijal .pomocni materijal .2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE TROSKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA Tako cemo u proizvodnim kompanijama troskove po prirodnim vrstama grupisati kao: . odnosno evidentiranja u knjigovodstvu na racunima troskova po prirodnim vrstama troskova nije razlicit zbog razlicite djelatnosti.1.proizvodnje oni rastu. tj. Ti troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucuju se u mjerenje uspjesnosti poslovanja. Primjeri indirektnih troskova su opci troskovi proizvodnje i opci troskovi uprave.troskovi materijala i drugih zaliha . TROSKOVI MATERIJALA. ali se direktno ne odnose na bilo koji od njih pojedinacno. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA U racunovodstvu izraz materijalni troskovi koristi se naziv za vrstu troskova u koji su ukljuceni troskovi nabavke utrosenih materijala. rastura. sam postupak iskazivanja. Kod proizvodnih kompanija visok udio u ukupnim troskovima imat ce materijalni troskovi dok ce kod trgovinskih i usluznih kompanija relativno veci udio u ukupnim troskovima imati troskovi placa i troskovi usluga.kalo. Obim aktivnosti determinisan je mogucnoscu plasmana proizvoda i mogucnoscu kapaciteta. 20. odnosno promjene obima proizvodnje aktivnosti dolazi do promjene ukupnih fiksnih troskova. ENERGIJE. Ukoliko su mogucnosti plasmana iznad mogucnosti proizvodnje.kancelarijski materijal .troskovi energije . prodaje. Nakon promjene stepena zaposlenosti. troskovi rezervnih dijelova. a varijabilni troskovi po jedinici proizvoda variraju u istom smislu i istom jacinom kao obim aktivnosti. otpis sitnog inventara. kvara i loma.materijal za odrzavanje i ciscenje . kvar i lom 69 . Iako vrsta djelatnosti utjece na relativni udio pojedine vrste troskova u ukupnim troskovima. To su troskovi direktnog materijala direktnog reda i opci troskovi proizvodnje.drugi potrosni materijal .troskovi amortizacije .troskovi placa i naknada placa . Iskazivanja troskova materijala otvaraju se konta: . Indirektni troskovi su elementi troskova koji su povezani sa nosiocima ili su uzrokovani od strane dvaju ili vise nosioca troska zajedno. Za povecanje proizvodnje potrebna su dodatna ulaganja u kapacitet. kapacitet predstavlja granicnu tacku iznad koje se ne moze ici.2. rastur. troskovi energije. i administracije.troskovi proizvodnih i neproizvodnih usluga . koji je poslijedica povecanja fiksnih troskova.troskovi financiranja proizvodnje 20. Proizvodni troskovi su oni troskovi koji se obracunavaju zalihama jedinice proizvodnje. Direktni troskovi nosioca troskova su elementi troska koji se posebno odnose na nosioca ili su uzrokovani tim nosiocem troska. U materijalne troskove ukljucuju se i troskovi kala. troskove razdoblja. odnosno proizvoda.

kao naknada za rad . Ukoliko rezervne dijelove koristimo za rekonstrukciju vlastitih sredstava vrijednost utrosenih rezervnih dijelova se ne evidentira na racunu Utroseni rezervni dijelovi..) 70 .PDV 17% 595 Ukupno : 4095 Troskovi rezervnih dijelova Proizvodna kompanija kupuje rezervne dijelove i trosak nabavke iskazuje na racunu Zaliha rezervnih dijelova.naknada placa ( za vrijeme godisnjeg odmora. Troskovi sitnog inventara Stvari koje se ne trose jednokratno i kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci neovisn o pojedinacnom trosku nabavke iskazuju se kao sitan inventar. odnosno zalihe. pare.2007. pravilno se kvalifikuju u stalna sredstva. Tada ih evidentiramo na racunu Investicije u toku. Utrosak rezervnih dijelova se evidentira na dugovnoj strani racuna Utroseni rezervni dijelovi.1. za slucaj obracunatih a neplacenih troskova i aktivni za slucaj unaprijed placenih troskova za obracunsko razdoblje). Zbog manjeg pojedinacnog troska nabavke i nacina trosenja za ambalazu moze se primjeniti metoda jednokratnog otpisa ili 50postotnog otpisa.2. Dana 3. za utrosak elektricne energije : . a fakturu nismo primili. otpisuju se po metodama otpisa koje smo objasnili) 20. Na racunima aktivnih vremenskih razgranicenja za unaprijed placane troskove treba vrsiti uskladjivanje troskova za tekuce razdoblje. godine procijenili smo troskove utrosene elektricne energije za decembar mjesec u iznosu od 3 000 KM. Iznos poreza na dodatnu vrijednost je iskazan kao povecanje sredstava.cijena elektricne energije 3500 .ukalkulisana odstupanja od cijena Prije izdavanja materijala u proces proizvodnje u cilju utroska materijali se vrednuju inicijalno i evidentiraju kao sredstva.2.2008. Primjer (340 str) Dana 31. a za koje nismo primili fakturu. U sitan inventar se mogu ukljuciti i stvari ciji je vijek upotrebe duzi od dvanaest mjeseci ako je pojedinacan trosak 250 KM. dizelskog goriva i materijala za proizvodnju energije. godine primili smo fakturu. praznika .. TROSKOVI ZAPOSLENIH Bitno je da se troskovi zaposlenih iskazuju rasclanjeni na : . Utrosak energije iskazan je samo u visini obaveze za energiju bez uracunatog poreza na dodatnu vrijednost. plina. ako je vrijednost auto guma do 250. Na racunima pasivnih vremenskih razgranicenja treba iskazati obracunate troskove za tekuce obracunsko razdoblje. motornog benzina. kao potrazivanje za ulazni porez jer proizvodna kompanija kao obveznik poreza na dodatnu vrijednost ima pravo povrata tog poreza. Troskovi energije Troskovi energije ukljucuju troskove za potrosnju elektricne energije.12.place za rad.materijal za zastitu na radu . bolovanja. (ako je vrijednost auto guma preko 250 KM. Izdavanjem materijala u proces proizvodne potrosnje evidentira smanjenje zaliha i povecanje troskova poslovanja na kontu Troskovi materijala. Kod utrosene elektricne energije se mogu koristiti i racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja (pasivni. tj..

odnosno namjenska struktura brutoplace i brutonaknade placa.2. za rad nedjeljom i praznikom i sl).Troskovi osiguranja . Troskovi rezervnih dijelova. tj. Ukoliko se obrada ucinka vrsi u vlastitim proizvodnim odjeljenjima i koriste se zalihe.usluge na izradi i doradi ucinka . poreze i doprinose uvijek obracunava i isplacuje poslodavac. Nakon obracuna placa u brutoiznosu. praznici itd). regres na godisnji odmor i sl) Na racunu Placa za rad kao naknada za rad iskazuju se brutoplaca zaposlenih za redovni i prekovremeni rad i svi dodaci placa (za nocni rad. zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti). tada cemo takve troskove evidentirati na racunima Utrosci materijala. kao i doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (za penzijsko-invalidsko. To su situacije u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi u skladu sa propisima o radu ( godisnji. prijevoz. Iz prijevoznih usluga obicno se izdvajaju transportni troskovi (trosak nabavke sredstava. U grupaciju proizvodne kompanije ukljucuju se : . opreme i sl.3 TROSKOVI USLUGA Troskovi usluga nastaju kao poslijedica povecanja obaveza za koristenje usluge koje pravna osoba pruza drugoj pranoj osobi u vezi s poslovanjem.troskovi sajmova . koji se prenosi na racune proizvodnje i obracunava po mjestima troskova i po nosiocima troskova . Trosak placa za rad i naknada za rad se iskazuju u brutoiznosu sa svim pripadajucim obavezama za porez na placu. iznos koji se uracunava u troskove proizvoda tj. U pravilu. 20. iskazuje se struktura financijske obaveze. a potrazivat ce racun Dobavljaci u zemlji.ostali troskovi zaposlenih (topli obrok. Ukupno iskazani troskovi po ovom osnovu na kraju razdoblja prenose se na racune proizvodnje u toku. . Prijevozne usluge Pod prijevoznim uslugama podrazumijevamo usluge svih oblika transporta. Troskovi sitnog inventara. troskovi prijevoza na sluzbenim putovanjima. Proizvodne kompanije trebaju troskove brutoplace rasclaniti na : . Ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplacuje place za rad i naknade placa u tekucem razdoblju duzan je evidentirati te troskove i obaveze za svako obracunsko razdoblje.dio koji obracunavaju po proizvodima. Uz knjizenje u glavnoj knjizi. Na racunu Naknada placa iskazuju se troskovi u visini brutoiznosa.dio koji se ne obracunava po proizvodima vec ima tretman vremenskih troskova i direktno se prenosi na rashode i u pravilu se pokriva iz drutodobitka. u ovisnosti o kojoj vrsti zaliha se radi. troskovi prijevoza uposlenika na posao i sa posla) 71 .troskovi reklame .Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Troskovi na izradi i doradi ucinka Ako su koristene usluge na obradi proizvoda tada cemo zaduziti racun Troskovi na izradi i obradi ucinka.troskovi zakupnine prostora.prijevozne usluge .usluge odrzavanja . za place za rad i naknade placa neophodno je voditi analiticku evidenciju.. Najcesci dokumenti za knjizenje troskova usluga su fakture dobavljaca. a troskovi radne snage kao usluge u vlastitoj reziji se kao obaveze za place.

Prema tome. ali ne i troskovi za buduce razdoblje. Za knjizenje troskova investicijskog odrzavanja upotrebljava se racun pasivnog vremenskog razgranicenja. reklame i sl. odnosno troskovi popravke gradjevinskih objekata postrojenja i poreme u visini obaveze dobavljacima za obavljene usluge. Za knjizenja u toku poslovne godine se koriste racuni vremenskih razgranicenja . kataloga i drugih aktivnosti reklame. na radiju i televiziji. jer se na najmoprimca ne prenose rizik i korist povezani sa vlasnistvom. Operativni najam je ugovor izmedju najmodavca i najmoprimca kojim se prenosi pravo na koristenje nekog sredstva za odredjeno vrijeme uz najamninu koje nema obiljezje financijskog najma. a kod gradjevinskih objekata tekuce popravke. Troskovi sajmova koji su samo u vezi sa ucescem na sajmovima. U praksi se cesto dogadja da se zakupnina placa unaprijed za odredjeno vrijeme. Prijevoz. zamjena gradjevinske stolarije. montazu. a njegovo se ukljucivanje u troskove proizvodnje razgranicava na cijelu godinu. npr. zamjena instalacija i sl. Troskovi sajmova Troskovi ucesca na sajmovima ukljucuju : troskove zakupa sajamskog prostora. Radovima. odnosno uslugama koje imaju obiljezje troskova investicijskog odrzavanja moze se kod opreme smatrati zamjena vecih dijelova (remonti) kojima se uopceno odrzava funkcionalna sposobnost. jer se radi o zakupu poslovnog prostora u inozemstvu. u tom slucaju ce pravna osoba unaprijed placenu zakupninu iskazati kao sredstvo na racunu Unaprijed placeni troskovi zakupnine. Troskovi osiguranja Vrijednost obracunatih ili placenih premija osiguranja imovine i lica i drugih troskova osiguranja u svrhu kontinuiranog poslovanja u racunovodstvenom smislu predstavlja 72 . Uslugama tekuceg odrzavanja mogu se smatrati oni radovi kojima se odrzava tekuca proizvodna funkcija postrojenja i opreme. U troskove investicijskog odrzavanja kod gradjevinskih objekata ukljucuje se : obnova fasade. uz korespondentno iskazivanje na racunu Dobavljaci u zemlji. a to je usluga u vezi sa nekretninom i takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.ne ukljucuju se u troskove sajmove. putem letaka. uredjenje prostora za autorske izdatke dizajnerima. Financijski najam je ugovor kod kojeg se svi rizici i koristi povezani sa vlasnistvom nad sredstvom vecim dijelom prenose na najmoprimce. Financijski najam je u osnovi kupovina sredstava dugorocnih materijalnih sredstava na kredit (zajam) a placanje se knjizi kao otplata anuitetskog duga. Ova usluga je za domacu pravnu osobu neoporeziva. Racun aktivnog vremenskog razgranicenja koristi se kada je stvarni trosak u znacajnom iznosu nastao u pocetku godine. iskazuje se kao trosak zakupnine (najamnine).Usluge odrzavanja U troskove usluga odrzavanja ukljucuju se troskovi tekuceg i investicijskog odrzavanja. U tekucoj poslovnoj godini troskove zakupnine treba ukljuciti u troskove prijenosom sa racuna Unaprijed placeni troskovi na racun troskova tekuce godine. Troskovi zakupnine Naknada koja se placa za koristenje tudjih sredstava / poslovnog prostora. ciscenje itd. dnevnice. Na racun Troskovi zakupnine u tekucoj poslovnoj godini iskazuju se troskovi. reprezentacija. Troskovi reklame Na ovom racunu knjize se troskovi usluga reklame u stampi. zamjena podova. Stvarni radovi koji se planiraju za poslovnu godinu biti izvedeni kasnije ili u drugom polugodistu. bojenje i sl.

te je neophodno troskove osiguranja vremenski razgraniciti radi ravnomjernog rasporedjivanja. kupovina raznih proizvoda koji se daju na poklon i upotreba vlastitih proizvoda. Uglavnom su to izdaci koji ukljucujuci : . clanarine i druga davanja knjize se troskovi koje pravna osoba placa u toku godine na ime doprinosa. nadzornog odbora . porez na imovinu. Bankarske usluge Na racunu Troskovi bankarskih usluga knjize se izdaci za placene bankarske usluge. Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Na racunu Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi knjize se troskovi dnevnica i ostali troskovi koji su zaposlenici imali na sluzbenom putu u zemlji ili inostranstvu.autorske honorare . reprezentaciju. odnosno naiv.naknade za odvojeni zivot .naknade clanovima upravnog. kolektivnih ugovore ili internih akata pravne osobe. Troskovi osiguranja se placaju periodicno. Taksi za tunelske prolaze itd. naprimjer. reklamu propagandu.otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa .djecije doplatke .prigodne i jubilarne nagrade zaposlenicima Doprinosi. odnosno prijenosa troskova osiguranja na troskove proizvodnje tekuceg razdoblja. clanarine i druga davanja (troskovi) Doprinosi. promet nekretnina. naknade za poslove konverzije i drugi troskovi sto ih je banka naplatila za obavljanje usluga pravnoj osobi.naknade po ugovoru o djelu . Koristenje vlastitih proizvoda i roba u svrhu reprezentacije cija pojedinacna cijena ne prelazi 20 KM u svrhu unapredjenja poslovanja oslobodjeno je placanja PDV-a. Putni troskovi ukljucuju : troskove prijevoza na sluzbenom putu. troskove smjestaja na sluzbenom putu. Troskovi reprezentacije Nastaju kao posljedica zelje sa stvaranjem boljih poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom.trosak osiguranja. takse. Ostali troskovi financiranja 73 . Naknade radnicima i stanovnistvu ( troskovi) Na racunu Naknade radnicima i stanovnistvu knjize se troskovi koje poslodavac ima u vezi sa zaposlenicima a koji proizlaze iz ugovora o radu. posebne naknade. dnevnice.terenski dodatak . troskove cestarina. Pojavni oblik troskova reprezentacije moze biti. troskovi platnog prometa sa inozemstvom. Porezi koji ne zavise od financijskog rezultata i takse (troskovi) Na ovaj racun knjizi se porez na kompaniju. roba i usluga u svrhu reprezentacije. Postanske i telekomunikacijske usluge Najcesci troskovi u vezi sa postanskim i telekomunikacijskim uslugama koje koristi kompanija jesu telefonske usluge (sa ukljucenim internetom) i usluge postanskih otprema. clanarina i drugih slicnih davanja po osnovu zakonskih naredbi.

tj. 74 . U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvrdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. pa prema tome kod utvrdjivanja financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje tekuceg obracunskog razdoblja (sistem obracuna varijabilnih troskova) 20.Na racunu Ostali troskovi financiranja vode se svi troskovi i izdaci koje je pravna osoba imala po osnovu pribavljanja financijskih sredstava za potrebe poslovanja. Od ukupnih opcih troskova proizvodnje u troskove zaliha nedovrsene proizvodnje. Na kraju obracunskog razdoblja troskove tekuce godine treba rasporediti na prenosne racune Raspored troskova za obracun ucinka i Raspored troskova u obracunu poslovnog razultata : . koje treba suceliti sa tekucim prihodima. poluproizvoda. odnosno proizvoda. proizvodne troskove proizvodnje. ukupni troskovi proizvoda. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. trosak menadzmenta i administracije) . diskonti.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se opci troskovi za pokrice upravnih. odnosno standardnim troskovima. varijabilni opci troskovi proizvodnje. U izvjestajima racunovodstva proizvodnje nastali troskovi se povezuju s vrstama i kolicinama proizvoda i drugim ucincima i uporedjuju se sa planiranim.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se troskovi za obracun proizvodnje .fiksne opce troskove proizvodnje (amortizacija. a koji se mogu ukljuciti u vrijednost proizvoda preko racuna. Pri ukljucivanju opcih troskova proizvodnje u troskove proizvoda zahtijeva se podjela tih troskova na : . troskovi direktnog rada (place). Troskove proizvodnje (konverzije) cine troskovi nastali u procesu proizvodne potrosnje odnosno pretvorbe materijala u gotove proizvode. Svi ukupni troskovi koji se ukljucuju u obracun financijskog rezultata formiraju se putem troskova prodatih proizvoda. Dio opcih fiksnih troskova proizvodnje za neiskoristeni kapacitet ima tretman rashoda i nadoknadjuje se iz tekucih prihoda.2.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROCESA PROIZVODNJE Proizvodi i drugi ucinci proizvodnje oznaceni kao nosioci troskova. troskovi odrzavanja proizvodnih objekata. Kalkulacija troskova koji se ukljucuju u troskove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ima slijdece elemente : Troskovi direktnog materijala. prodajnih i administrativnih troskova koji imaju tretman vremenskih troskova. provizije. opci fiksni troskovi za iskoristeni normalni kapacitet. dijelova vlastite proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda ukljucuje se ukupan iznos varijabilnih opcih troskova proizvodnje i dio opcih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. troskove proizvodnje i druge nastale u procesu dovodjenja zaliha na njihovu sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje. Ostali troskovi financiranja ( razne premije. Trosak zaliha obuhvaca troskove nabavke.opce varijabilne troskove proizvodnje ( indirektni materijal i indirektni rad) U troskove proizvoda treba ukljuciti samo dio fiksnih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. a koje troskove treba direktno ukljuciti u utvrdjivanje financijskog rezultata. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju.4 RASPORED TROSKOVA Racunovodstvo kompanije treba provesti raspored troskova koji treba definisati sta ukljucujemo u tzv. naknade) 20. evidentiraju i o kojima se izvjestava menadzment.

to su : 1) metoda obracuna troskova u proizvodnji po narudzbi ili metoda obracuna po radnom nalogu 2) metoda obracuna u procesnoj proizvodnji ili procesni obracun Metoda obracuna troskova po radnom nalogu. 75 . boja. zdravstva.3. odnosno troskova koji se nadoknadjuju iz tekuceg prihoda obracunskog razdoblja (menadzment mora znati koji su troskovi iskazani kao rashod putem troskova prodatih proizvoda i troskovi koji se pokrivaju iz brutomarze) . ukupni troskovi proizvodnje koji uz troskove nastale u razdoblju ukljucuju i troskove nedovrsene proizvodnje na pocetku godine.1 METODE OBRACUNA TROSKOVA U obracunu troskova proizvoda razlikuju se dvije osnovne metode obracuna. plina. odnosno troskove proizvoda) ..vrednovanje. gume. pravnih i racunovodstvenih usluga. grafickih usluga. odnosno standardne troskove) . Nastali iznosi troskova evidentiraju se direktno na mjestima troskova prema prirodnim vrstama troskova koji su utvrdjeni u analitickoj razradi racuna troskova za proizvodnu kompaniju. U petoj. tekstila. troskovi s pomocnih mjesta troskova rasporedjuju se na mjesta troskova osnovne djelatnosti i na druga mjesta troskova. U toj metodi obracuna nosilac troska je proces proizvodnje odredjenog proizvoda. konfekcije. namjestaja. 20.1. U usluznoj djelatnosti primjenjuje se kod svih vrsta popravaka i odrzavanja usluge montaze. na proizvodnju odredjenih proizvoda tokom razdoblja. Ukupno nastali troskovi na nivou proizvodne kompanije utvrdjuju se kao zbir iskazani na svim mjestima troskova. rasporedjuju se na nedovrsenu proizvodnju i dovrsenu proizvodnju na kraju obracunskog razdoblja. benzina.kontrola poslovanja (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima za procjenu izvrsavanja u odnosu na planirane. papira.1.3.utvrdjenje poslovnog rezultata.). 20. U cetvrtoj fazi obracuna troskova.odlucivanje (menadzment koristi informacije o troskovima pri donosenju odredjenih poslovnih odluka) Evidentiranje troskova u prirodnim vrstama i utvrdjivanje ukupno nastalih troskova koji se odnose na obracunsko razdoblje na racunima troskova po prirodnim vrstama je prva faza u obracunu troskova proizvodnje. odnosno u proizvodnji po narudzbi primjeruje se za obracun troskova u proizvodnji brodova. U trecoj fazi obracuna troskova. posljednjoj fazi obracuna troskova proizvodnje na kraju razdoblja. projektovanja. Procesna metoda obracuna proizvodnje primjenjuje se u tzv. troskovi mjesta troskova osnovne djelatnosti – proizvodnje rasporedjuju se na nosioce troskova. secera. U toj metodi obracuna troskova nosilac troskova je pojedinacan predmet ili usluga ili narucena kolicina proizvoda za poznatog kupca. stakla.financijsko planiranje (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva) . odnosno iskazivanje u bilansu stanja zaliha nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda (menadzment mora znati koji su troskovi ukljuceni u troskove zaliha. postrojenja. opreme i slicno. svih vrsta gradjevinskih objekata. METODE I SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Metode obracuna troskova su nacin usmjeravanja troskova prema nosiocu.Informacije o troskovima u proizvodnim kompanijama imaju slijedece ciljeve: . procesnoj proizvodnji (proizvodnja bezalkoholnih proizvoda. tj. aviona. ili srodnih proizvoda ili dio procesa u odredjenom razdoblju.

Kod te kalkulacije potrebno je procijeniti vrijednost nusproizvoda. 2)Metoda dodatne kalkulacije primjenjuje se u uvjetima tzv.prodajnih cijena srodnih proizvoda d) Kalkulacija vezanih (kupovnih) proizvoda koristi se u slucajevima kada se uz osnovni proizvod. b) Visefazna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod. ali se zbog tehnoloskog procesa. Radni nalog je instrument kojim se pokrecu svi poslovi vezani za pojedinacne ucinke i sredstvo za evidentiranje proizvodnih troskova.kolicina ucinka. Metode dodatne kalkulacije se dijele na sumarne i elektivne. proizvode po narudzbi i sl. divizione (djelidbene) kalkulacije b. proizvodi nusproizvod ili nusproizvode( metalni otpadak metalnoj industriji). Tip pojedinacne proizvodnje zastupljen je u kompanijama koje izradjuju serije proizvoda.troskovi dovrsene proizvodnje. dodatne (adicione) kalkulacije 1)Karakteristika divizionih metoda je u tome da se jedinicna cijena proizvoda izracunava dijeljenjem troskova dovrsne proizvodnje sa proizvedenim ucincim. METODE KALKULACIJE Rijec kalkulacija potjece od latinske rijeci „calculus“ koja oznacava kamencic koji je sluzio kao sredstvo za racunanje.1. Kalkulaciji cijene osnovni cilj je utvrditi cijenu proizvoda ili usluga. dijelove. pojedinacne proizvodnje. Kalkulacija je vjerovatno najvisi informacijski izlaz iz obracuna troskova i ucinka. [p=t/ug] p . Karakteristika je sumarne dodatne kalkulacije da se za raspored indirektnih troskova proizvodnje na ucinke koristi jedan kljuc. Kod elektivne metode 76 .3. moze se koristiti: a) cista / jednostavna / obicna diviziona kalkulacija b) visefazna diviziona kalkulacija c) kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojev d) kalkulacija vezanih proizvoda a) Cista. u. kontrole troskova ili drugih cinilaca proizvodi u vise faza.naturalnih pokazatelja .20. Osnovna karakteristika dodatne kalkulacije sastoji se u neposrednom vezivanju direktnih troskova za radne naloge i posrednim dodavanjem razlicito segmentarnih opcih troskova proizvodnje radnim nalozima. Dvije osnovne metode kalkulacije : a. t . Kalkulisanje je racunski postupak izracunavanja cijena. jednostavna ili obicna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod najcesce u velikim serijama. U okviru divizionih kalkulacija. Za svaku fazu utvdjuje se cijena poluproizvoda. jer su troskovi dovrsene proizvodnje isti za osnovni proizvod i za nusproizvod. zbog samog tehnoloskog postupka proizvodnje. Od ukupnih troskova dovrsene proizvodnje oduzima se procijenjena vrijednost nus proizvoda i razlika predstavlja trosak dovrsene proizvodnje osnovnog proizvoda. odnosno nosiocima troskova.standardnih troskova . U zavrsnoj fazi izracunava se stvarna cijena dovrsenog proizvoda dijeljenjem troskova dovrsene proizvodnje sa proizvedenim ucincima c) Kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojeva (odnosa) koristi se u slucajevima izrade srodnih proizvoda. Taj se odnos moze utvrditi pomocu : . Radi se o proizvodnji koja se odvija po radnim nalozima.jedinicna cijena.

Sistem obracuna po standardnim troskovima moze primjeniti u sklopu sistema obracuna ukupnih troskova. apsorpcioni sistem obracuna troskova c. 20. i to : u skladistu samo kolicinski. a metoda obracuna troskova bi predstavljala aplikativnu stranu sistema obracuna za koju se preduzece opredijeli. pri cemu se vrednovanje zaliha vrsi u standardnim troskovima. 20. 77 . SISTEM OBRACUNA PO STVARNIM TROSKOVIMA Sistem obracuna po stvarnim troskovima predstavlja skup nacela. i to : a. odnosno standardnih troskova. To znaci da se operacioni troskovi koji se ukljucuju u obracun operacionog financijskog rezultata formiraju putem troskova prodatih gotovih proizvoda. metoda i postupaka obracunavanja stvarnih troskova i ucinaka po stvarnim troskovima s ciljem zadovoljenje odgovarajucih informacionih potreba menadzera.3. apsorpcionog sistema obracuna troskova i sistema obracuna varijabilnih troskova i to u svim njihovim varijantama.prodaje Gotovi proizvodi evidentiraju se po cijeni proizvodnje. prolaze kroz faze: -skladistenja . RACUNOVODSTVENO PRACENJE GOTOVIH PROIZVODA Gotovi proizvodi su rezultat proizvodnje i namijenjeni su prodaji. 20.4.2. Sistemi obracuna troskova se baziraju na definisanju strukture i velicine oprecionih troskova koji ce. zaracunava sve operacione troskove gotovom proizvodu kao definitivnom nosiocu troskova. sistem obracuna ukupnih troskova b. i s druge strane.2. Stanje i kretanje zaliha gotovih proizvoda na skladistu evidentira se kao i kod materijala. Sistem obracuna ukupnih troskova polazi od tzv. te na sintetickom racunu zaliha gotovih proizvoda u glavnoj knjizi samo vrijednosno. proizvodnog koncepta proizvodnih kompanija.3. pa kod utvrdjivanja operacionog financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje datom obracunskog razdoblja. sistem obracuna varijabilnih troskova Sa stanovista nacina utvrdjivanja troskova : a) sistemi obracuna stvarnih troskova b) sistemi obracuna uz koristenje planskih.3. Sistem obracuna ukupnih troskova u proizvodne troskove outputa ukljucuje sve vrste homogenih troskova aktivnosti proizvodnje i stvarne iznos svih vrsta. SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Sistem obracuna troskova predstavlja kreativan dio odracuna troskova i financijskog rezultata. biti zaracunavani zalihama u smislu njihovog vrednovanja i koji ce u obracun operacionog financijskog rezultata biti ukljuceni putem troskova prodatih ucinaka. u analitickom knjigovodstvu gotovih proizvoda kolicinski i vrijednosti. s jedne strane.1. Prema tome. Izmedju vise sistema obracunavanja troskova koje teorija i praksa poznaje isticu se dva osnovna stanovista. odnosno opcih troskova proizvodnje koristi se vise razlicitih kljuceva.za raspored indirektnih troskova. utvrdjivanje operacionih troskova koji imaju vremenski karakter i kao takvi ce biti u cijelosti ukljuceni u obracun operacionog financijskog rezultata.1. na tri mjesta i tri razlicita nacina.

Tacka pokrica troskova govori o postizanju odredjenog financijskog rezultata.P. a operacioni opci troskovi uprave. i to na proporcionalne varijabilne troskove i apsolutno fiksne troskove. vec pokazuju kakvi i koliki troskovi trebaju biti i oni predstavljaju objektivno mjerilo za kontrolu troskova. Sustina apsorpcionog sistema obracuna troskova uz koristenje stvarnih troskova je u tome da se nedovrsena proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda vrednuju i iskazuju po operacionim proizvodnim troskovima koji ce se putem troskova prodatih proizvoda ukljuciti u obracun i utvrdjivanje financijskog rezultata. odnosno prihod je jednak zbroju varijabilnih i fiksnih troskova.3. Sistem obracuna varijabilnih troskova. Tocka pokrica troskova moze se definisati kao nivo aktivnosti kod koje je poslovna dobit jednaka nuli.1. a zatim oduzimanjem fiksnih troskova od kontribucijskog prinosa dolazi se do cistog financijskog rezultata tj. Fiksne i varijabilne komponente troskova evidentiraju se na posebnim racunima. dok se fiksni troskovi smatraju vremenskin troskovima i u cjelosti se ukljucuju u obracun financijskog rezultata za period u kojem su nastali. Samo varijabilni troskovi bi bili osnova za zaracunavanje. 20. SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA 20. jer se odredjuju za svaku operaciju 2) standardni troskovi predstavljaju ostvarenje optimalne efikasnosti 3) standardni troskovi sluze kao osnova za vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda 4) standardni troskovi omogucavaju uporedjivanje sa ostvarenim troskovima da se utvrde razlike ili odstupanja Standardni troskovi predstavljaju jednu varijantu planskih troskova.prodaje i administracije imaju tretman vremenskih troskova i ukljucuju se u obracun financijskog rezultata. ne predstavljaju historijsku velicinu vec perspektivu za buducnost.Po apsorpcionom sistemu obracuna troskova vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda se vrsi po operacionim proizvodnim troskovima. Razlike visine i karaktera financijskog rezultata i vrijednosti zaliha primjerom razlicitih sistema obracuna troskova javlja se uslijed njihovih koncepcijskih razlika u tretiranju opcih troskova u pogledu (ne)ukljucivanja u postupku vrednovanja nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda. Ukoliko nema zaliha ili ukoliko nema promjena zaliha. Standardni troskovi su naucno predodredjeni troskovi proizvodnje jedne jedinice tokom odredjenog perioda u neposrednoj buducnosti. Primjena sistema obracuna varijabilnih troskova pretpostavlja da ukupno nastale operacione troskove treba razluciti na dvije komponente. dok planski troskovi ne moraju biti standardni troskovi.2.2. Standardni troskovi nisu troskovi proslog perioda. POJAM STANDARDNIH TROSKOVA Standardni troskovi unaprijed su odredjeni troskovi. nema utjecaja primjene pojedinih sistema obracuna troskova na visinu financijskog rezultata. dok se svi fiksni troskovi u cijelosti tretiraju vremenskim troskovima i direktn ukljucuju u financijski rezultat.3. pri cemu se samo varijabilni troskovi ukljucuju u vrednovanje proizvodnje odnosno proizvoda. To znaci da bi se varijabilni troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucili u obracun financijskog rezultata (bilans uspjeha) da bi se dobio marginalni rezultat odnosno marza. dobiti ili gubitka. Drugim rijecima. Analiza troska-volumena-profita (C.) cesto se naziva tacka pokrica troskova. U okviru standardnih troskova se razlikuju slijedece posebne kategorije : 78 . odnosno vrednovanje zaliha.2.2.V. Sadrzaj sistema obracuna po standardnim troskovima : 1) standardni troskovi su operacioni troskovi. standardni troskovi su uvijek planski.

Tekuci standardni troskovi se postavljaju sa tri stepena preciznosti : i. i povoljno ako je stvarno utrosena kolicina manja od standardne kolicine direktnog materijala. standardi cijena direktnog materijala i direktnog rada (cjenovna komponenta) iii.. Povoljno cjenovno odstupanje. Dobiveno kolicinsko odstupanje je nepovoljno ako je stvarno utrosena kolicina direktnog materijala veca od standardne kolicine direktnog materijala.tekuci standardni troskovi Bazne standardne troskove karakterise to sto se rijetko mijenjaju i sto se utvrdjuju za duzi vremenski period. Kolicinsko odstupanje direrektnog materijala : a. Osnovna utvrdjivanja standardnih troskova cini standardizacija postupaka u poslovanju proizvodne kompanije. u prikazu sistema obracuna po standardnim troskovima je potrebno poci od plana troskova. Kolicinsko odstupanje direktnog materijala dobije se ako se utvrdjena razlika izmedju stvarno utrosene kolicine direktnog materijala i standardne kolicine direktnog materijala pomnozi sa standardnom cjelinom po jedinici direktnog materijala. standardi potrebnih kolicina direktnog materijala i direktnog rada (kolicinska komponenta) ii. zato sto se plan troskova sastavlja prema ocekivanom racionalnom utrosku i ucinku. s tim da ne analizira ona odstupanja sa aspekta racionalnosti gdje ce utrositi vise vremena i novca nego sto to vrijedi.3.2. bilo da se utvrdjuje u fazi utroska direktnog materijala. dok tekuci standardni troskovi imaju zadatak usmjeravanja. standardi opcih troskova koji se utvrdjuju na osnovu stopa opcih troskova proizvodnje. utvrdjivanje metodologije rada i cjelokupnog poslovanja i na toj osnovi utvrdjene utroske sredstava.2 SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA S obzirom na cinjenicu da se standardni troskovi odnose na buducnost. Kod cjenovnog odstupanja treba uporediti stvarnu cijenu placenu po jedinici direktnog materijala u odnosu na standardnu cijenu direktnog materijala. 79 . 20. te se standardni troskovi utvrdjuju za normalni kapacitet. a kolicinsko nepovoljno odstupanje bi ce ukljuceno direktno u obracun financijskog rezultata. Menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja. odnosno predvidjanja troskova za krace vremensko razdoblje. direktnog materijala i direktnog rada (kolicina i cijena) na osnovu ispitivanja i mjerenja.2. odnosno koristenja kapaciteta. bilo da se utvrdjuje u fazi pribavljanja materijala. Kolicinsko odstupanje direktnog rada : a) Kolicinsko odstupanje direktnog rada nepovoljno je ako je ukupan broj stvarno utrosenih sati direktnog rada veci od ukupnog broja standardnih direktnih sati rada. bic ce ukljuceno u valorizaciju zaliha. b) Cjenovno odstupanje direktnog rada je nepovoljno ako je stvarna cijena direktnog rada veca od standardne cijene direktnog rada po utrosenom satu. prednost imaju realno predvidjeni standardni troskovi. b.bazni standardni troskovi . Tekuci 1) 2) 3) standardni troskovi se klasifikuju na : idealne standardne troskove normalne standardne troskove realno predvidjene standardne troskove Kod odabiranja.

imajuci u vidu naucna dostignuca i uvjete poslovanja koji se mogu ocekivati u periodu za koji se standardi postavljaju. Standardi su osnova izrade poslovnog plana kompanije. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vrednuju se u visini operacionih standardnih troskova direktnog materijala i direktnog rada.imaju kontrolnu funkciju . naprimjer. Analiza ukupnog odstupanja je razlika izmedju ukupno ostvarenih opcih troskovoa proizvodnje i ukupno standardnih opcih troskova proizvodnje. za donosenje odgovarajucih odluka kojima bi se slabosti na kriticnim podrucjima otklonile. Zasto? Zato sto na datu grupu fiksnih troskova ne utjece stepen operativne efikasnosti u datom vremenskom periodu.Kolicinsko odstupanje direktnog rada moze biti iz citavog niza razloga. a fiksni opci troskovi proizvodnje nemaju ostupanja u efikasnosti. Postavljanje kolicinskih i cjenovnih standarda predstavlja inicijalni dio o kojem ovisi realna primjena sistema obracuna po standardnim troskovima. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nemaju odstupanja u obimu proizvodnje. Povoljna odstupanja u sistemu obracuna po standardnim troskovim ukazuju na to da standardi nisu dovoljno „strogo“ postavljeni. Najznacajnicije karakteristike standardnih troskova su : . Objektivnost standardnih troskova moze se ostvariti preciznim ispitivanjem i naucnim mjerenjem. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju od obima proizvodnje. Fiksni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju. promjena kvalifikacione strukture. Bitna je prednost obracuna po standardnim troskovima koji se temelje na planiranim troskovima. los kvalitet direktnog materijala i sl. Pored direktnih troskova zalihe se vrednuju i po opcim troskovima proizvodnje ili opcim troskovima pogona (OTP) Obracun stope opcih troskova proizvodnje : Stopa opcih troskova proizvodnje = procijenjeni godisnji opci troskovi proizvodnje / procijenjeni godisnji standardni sati masinskog rada Odstupanje od standardnih opcih troskova proizvodnje. Cjenovna odstupanja direktnog rada mogu biti iz razlicitih razloga : isplata radnika po satnici koja je razlicita od utvrdjenih standarda. predstavlja podbacaj ili prebacaj sto ovisi od toga da li su standardni opci troskovi proizvodnje veci ili manji od stvarnih opcih troskova proizvodnje. ili se nisu uzele u obzir promjene u indeksu troskva rada i slicno. Izracunavanje odstupanja za varijabilne opce troskove proizvodnje i fiksne opce troskove proizvodnje se razlikuje. vezi s tim. Zasto? Iznos alociranih varijabilnih opcih troskova je uvijek isti kao i fleksibilno planirani iznos.to su objektivni. Povrsno ili neodgovorno postavljeni standardi imaju direktne poslijedice na izradu plana i kontrolu provodjenja plana kompanije.sluze za obracun po operacijama i nosiocima troskova . Odstupanja su ustvari izuzeci u ostvarivanju navedenog cilja. Oni ukazuju na negativne pojave i upucuju na otkrivanje uzroka tim pojavama. kvarovi na opremi. 80 . Za ostvarivanje takvog cilja najpogodniji je sistem obracuna po standardnim troskovima.uporedjivanjem standardnih i ostvarenih troskova utvrdjuju se odstupanja. odnosno realni troskovi . Otkrivanje uzroka svih navedenih odstupanja dragocjen je podatak za menadzment i. a koji se utvrdjuju preciznim ispitivanjem i odredjivanjem mjerila na osnovu naucnih dostignuca.

Prihodi najcesce nastaju od slijedecih poslovnih dogadjaja : a. Smanjenje sredstava. pruzanja usluga c.1. Dobici ukljucuju : .dividende (raspodjele dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala) Dobici predstavljaju povecanje ekonomske koristi i kao takvi po prirodi nisu razliciti od prihoda.OSMI DIO .kamate (naknade za koristenje novca i novcanih ekvivalenata koji se duguju pravnoj osobi) . ali i smanjenje obaveza u istom iznosu. sto dovodi do povecanja kapitala. kao sto su patenti. definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju nastali poslovni dogadjaji u vezi sa prodajom dobara ili usluga. Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog perioda u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza. ali koji ima za posljedicu i povecanje ili smanjenje kapitala ili njegovog zadrzavanja na istom nivou. odnosno ne mijenja stanje kapitala. Povecanje sredstava. ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povecanja potrazivanja je mjera za prihod.prihodi od pruzenih usluga Koristenje sredstava pravne osobe od drugih cime se zaradjuju : . prodaja proizvoda je poslovni dogadjaj koji ma za poslijedicu smanjenje i povecanje sredstava. cime se ostvaruju prihodi od kamata. je mjera za rashod. Prihodima se ne smatraju povecanje sredstava ili smanjenje obaveza direktno povezani sa uplatama kapitala.prihodi od prodaje trgovacke robe .nerealizovane dobitke. autorska prava i racunalni softver) . prodaje proizvoda i roba b. Tako. Ali. Niti jedan od nastalih dogadjaja ne udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjece na kapital. Tako prihodi koji proistjecu od redovnih aktivnosti pranih osoba su : . kada se dogodi prodaja u visini troskova prodatih proizvoda.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE PRIHODA.prihodi od prodaje proizvoda . Iz definicije prihoda proizlazi da svako povecanje sredstava ili smanjenje obaveza ne dovodi do nastanka prihoda. koji nastanu revalorizacijom utrzivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog povecanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava 81 . Placanje obaveza dobavljacima na osnovu dokumenata platnog prometa ima za poslijedicu smanjenje sredstava.tantijeme (naknade za koristenje dugorocnih sredstava pravne osobe. koristenja sredstava pravne osobe od strane drugih. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjesnosti poslovanja pravnih osoba. RASHODA I UTVRDJIVANJE REZULTATA POSLOVANJA 21 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE PRIHODA 21. tantijema i dividendi.

kada se proizvodi isporuce radi instaliranja. moze se pouzdano procijeniti ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . .troskovi koji su nastali za dovrsavanje usluga mogu se pouzdano izmjeriti.vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu . a instaliranje je znacajan dio ugovora koji pravna osoba nije zavrsila .3.Iznos prihoda moguce je pouzdano izmjeriti .pravna osoba ne zadrzava utjecaj na upravljanje u mjeri koja se obicno povezuje s vlasnistvom.kada kupac ima pravo odustati od kupnje a pravna osoba nije sigurna u mogucnost povrata proizvoda U skladu s tackom Prihodi . Prihodi od kamata.3.kada je priliv prihoda od odredjene prodaje uvjetovan prihodom koji kupac tek treba da ostvari od prodaje proizvoda . niti kontrolu nad prodatim proizvodima. Popusti koji su odobreni kupcu u momentu prodaje (sto se iskazuje na samoj fakturi) umanjuju prihode od prodaje i obaveze za PDV odmah prilikom knjizenja fakture i oni 82 .Troskovi koji su nastali ili ce nastati u vezi s transakcijom mogu se pouzdano izmjeriti Ako pravna osoba zadrzi znacajne rizike vlasnistva. Fer vrijednost je iznos za koji bi sredstvo moglo razmijeniti ili obaveze podmiriti. Prihod od prodaje proizvoda i roba priznaje se u racunovodstvenoj evidenciji i bilansu stanja onda kada su zadovoljeni svi slijedeci uvjeti : . nakon umanjenja za odgovarajuce rashode. rezltat transakcije. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se u toku poslovne godine uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda. 21.1.stepen dovrsenosti usluge moze se pouzdano utvrditi na datum bilansa stanja . koja se sastoji od pruzanja usluga drugoj pravnoj osobi.iznos prihoda se moze pouzdano izmjeriti . Primjeri takvih slucajeva jesu : . MJERENJE I PRIZNAVANJE PRIHODA Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade i potrazivanja. tantijema i dividendi priznaju se na slijedecoj osnovi : kamate se priznaju koristenjem metode efektivne kamatne stope prinosa tantijeme se priznaju prema nacelu nastanka transakcije dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dionicara na naplatu dividendi 21. netoosnovi. odnosno robom. transakcija nije prodaja i prihod se ne priznaje.pravna osoba je prenijela na kupca sve znacajne rizike i koristi od vlasnistva nad proizvodima odnosno robom . OPRETIVNI PRIHODI 21.- dobici koji udovoljavaju definicji prihda su i oni koji su proizasli iz prodaje stalnih sredstava i u pravilu se priznaju po tzv.Vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .2.

a duguje konto Trosak nabavke prodate robe. U okviru osnovnog konta Prihodi od prodaje proizvoda moze se otvoriti i analiticki racun Prihodi od prodaje proizvoda na kredit.2.duguje konto Kupci u zemlji (prodajna vrijednost plus PDV za obveznike PDVa) uz istovremeno priznavanje prihoda po prodajnoj cijeni. Prihod od prodaje proizvoda priznaje se u cijelosti u trenutku isporuke proizvoda kupcu neovisno o nacinu placanja. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe za trosak prodaje trgovacke robe. tako da potrazuje konto Roba u skladistu. Istovremeno se knjizi i pripadujuci dio ukalkulisane razlike u cijeni. U vezi sa prodajom robe na veliko na kontima se knjizi: .3. Razduzujenje prodajne vrijednosti knjizi se tako da potrazuje konto Roba u skladistu. a na kraju poslovne godine mora doci do korekcije u obracunu poreza. onda se i razduzuje po prodajnoj vrijednosti.3. trgovinske djelatnosti radi dalje prodaje. PRIHODI OD PRUZENIH USLUGA 21. Za prodavca koji je u sistemu PDV-a nastaju dvije obaveze za obracun poreza na dodatnu vrijednost. Ako se zalihe robe u veleprodajnom skladistu vode po prodajnoj vrijednosti. Ako je roba na veleprodajnom skladistu zaduzena po nabavnoj vrijednosti razduzit ce se za nabavnu vrijednost bez obzira kolika je prodajna vrijednost. tako da duguje konto Ukalkulisana razlika u cijeni.se posebno ne knjize jer se knjizi samo netovrijednost fakture. stvarna nabavna vrijednost prodate robe je razlika izmedju prodajne vrijednosti i ukalkulisane razlike u cijeni i iskazana je kao saldo na kontu nabavke prodate robe. Nadoknadni popusti se knjize kao smanjenje prihoda.3.3.istovremeno se knjizi smanjenje zaliha trgovacke robe.3. odnosno ispostavljena faktura. potom se zalihe isporucuju 83 .2. Odobreni kredit kupcu samo je jedan od nacina naplate potrazivanja. 21. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 21.3. Kod prodaje proizvoda na kredit treba razlikovati prihod od prodaje proizvoda od prihoda od kamata.1 PRIHODI OD PRODAJE ROBE NA VELIKO Pod trgovackom robom podrazumijevamo materijalna sredstva nabavljena od pravne osobe. a potrazuje konto Trosak nabavke prodate robe. Pri tome je znacajno da li se zalihe vode po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. Za razliku od toga. odnosno poreza na dodatnu vrijednost zbog odobrenih i ostvarenih popusta. Prva se obaveza odnosi na 17% PDV-a koji se obracunava na prodajnu vrijednost isporucenih proizvoda i nastaje istekom obracunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka. potrazuje konto Prihodi od prodaje robe na veliko i potrazuje konto Obaveze za PDV za iznos obracunatog PDV-a .a na uspjesnom kontu Troskovi distribucije iskazuju se operativni rashodi trgovinske djelatnosti. a ba odobreni robni kredit u pravilu se obracunava i ugovorena kamata. Druga obaveza odnosi se na 17% PDVA-a koji se obracuna na ugovorenu kamatu po kreditu i nastaje po isteku svakog obracunskog razdoblja. 21. Kod iskazivanja prihoda i rashoda financijskog rezultata trgovinske djelatnosti najznacajnije stavke se iskazuju putem uspjesnih konta Prihodi od prodaje roba i konta Trosak nabavke prodate robe.3. prihod od kamate treba priznati u vremenskom razmjer tako da se uzme u obzir stvarni prinos na sredstva. Prema tome. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRANZITU Za razliku od uobicajenog poslovanja pravne osobe trgovinske djelatnosti za koju je karakteristicno da se nabavke robe obavlja za zalihe.

Osnovna pitanja koja se postavljaju u vezi s tim jesu : . Sa stanovista dobavljaca rijec je o uobicajenoj prodaji. uvijek vode i tzv. u ovom ugovoru trgovina na veliko kao mjesto isporuke navodi navodi skladiste kupca za kojeg se roba nabavlja. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRGOVINI NA MALO U trgovini na malo trgovac najcesce nabavlja robu ili od proizvodjaca ili od trgovca na veliko i prodaje krajnjem kupcu. odnosno cijeni sa uracunatim porezom na dodatnu vrijednost.kupovinu ili prodaju proizvoda.kupcima. roba ili usluga .3. 21.dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela .3. kod tranzitornog robnog prometa redoslijed poslovnih dogadjaja je drugaciji.3.stjecanje ili prodaja sredstava 84 . korekciona.1 PRIHODI OD KAMATA 21.pozitivne kursne razlike . Transakcije u tranim valutama odnose se na : . tzv.kako priznati financijski ucinak kursnih razlika u financijskim izvjestajima.4. Sa stanovista kupca rijec je o uobicajenoj nabavci. gdje je roba iskazana po prodajnoj cijeni sa PDV-om.dobici na osou promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava 21. Okolnost da je robu isporucio ne u skladiste trgovine na veliko vec na nekom drugom oznacenom mjestu niukoliko ne utjece na karakter ove prodaje niti na njeno racunovodstveno obuhvatanje.koji kurs upotrijebiti za mjerenje i priznavanje deviznih transakcija . Trgovina na veliko potom sastavlja novu fakturu.4.2 POZITIVNE KURSNE RAZLIKE Da bi nastale pozitivne ili negativne kursne razlika pravna osoba mora imati potrazivanja ili obaveze u stranoj valuti i mora doci do promjene kursa domace valute u odnosu na stranu valutu. on njoj upucuje fakturu za isporucenu robu. 21.dividende i udjeli u dobiti . Uz konto Roba u prodavnici.dovrsetak neizvrsenog ugovora u stranoj valuti . Pri bilansiranju njihov potrazni saldo ispravlja se za zaduzenje prodavnice (dugovni saldo konta Roba u prodavnici) i tako svodi vrijednost trgovacke robe u prodavnici na trosak nabavke.pozajmljivanje ili posudjivanje sredstava . te u tom smislu transakcije izrazene u stranoj valuti prevode se u domacu valutu. Na kontu Roba u prodavnici roba je iskazana po prodajnoj vrijednosti. U Bosni i Hercegovini sve transakcije se izrazavaju u konvertibilnim markama. Kada dobavljac izvrsi isporuku robe. buduci da je za njega kupac robe trgovina na veliko. odnosno nesamostalna konta Ukalkulisana razlika u cijeni u prodavnici i Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni. U te prihode spadaju : -kamate ostvarene na osnovu datih zajmova i kredita ukljucivo i kamate ostvarene na osnovu ulaganja u obveznice . Roba koja je predmet nabavke od strane trgovine na veliko ne biva njoj isporucena niti utjece na visinu njenih zaliha. Buduci da je rijec o robi za koju je kupac vec poznat.4 FINANCIJSKI PRIHODI Pod financijskim prihodima pravne osobe podrazumijevaju prihode od ustupanja predstava na koristenje drugim osobama. maloprodajna cijena.

Kupovni kurs se primjenjuje kada pravne osobe prodaju devizna sredstva banci.4.nastanak ili placanje obaveza Transakcije u stranim valutama kod pocetnog priznavanja treba mjeriti u domacoj valuti primjenom spot kursa na datum transakcije. Dobici se klasifikuju kao prihod. brokera. odnosno da dodje do revalvacije.. postrojenja. potrazivanja i obaveze. potrazivanje. Monetarne stavke su devizni racuni.4. Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnine.4 DOBICI OD PRODAJE NEKRETNINA. tj. Spot kurs je kurs koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju. uobicajena je podjela ovih vrijednosnih papira na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire koji su tekuca sredstva. Da bi pri postojanju ino-obaveza nastale pozitivne kursne razlike potrebno je da kurs domace valute u odnosu na stranu valutu poraste. kupovni i prodajni kurs. dugorocne obaveze. avansna placanja. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. rezervisanja. dakle prilikom prodaje nekretnina. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. Stecena financijska sredstva pocetno se priznaju i mjere po fer vrijednosti ako postoji aktivno trziste fer vrijednost financijskih instrumenata. 85 . primjerice prodaje. goodwill i nematerijalna sredstva.. postrojenja i opreme treba isknjiziti u trenutku otudjenja koje moze nastati iz razlicitih razloga. U pravilu. nekretnine. Srednji kurs se koristi na datum bilansa kod uskladjivanja monetarnih stavki iskazanih u stranim valutama u toku razdoblja. pri izracunavanju kursnih razlika koriste se srednji. jer ce za isti iznos strane valute biti naplacen visi iznos u domacoj valuti. primjena prosjecnog kursa nije prikladna. a) Dionice klasifikovane kao dugorocna financijska ulaganja mogu se naknadno prodati. Prihodi od prodaje dionica se utvrde na kontu Gubici od prodaje dionica (kada su rashodi veci od prihoda) ili kontu Prihodi u visine realizovanih dobitaka od prodaje dionica(ako su rashodi manji od prihoda nastalih datumom prodaje) 21.. mjere se po trosku stjecanja. koja kotira na aktivnom trzistu i koja se moze redovno i brzo dobiti od berze. 21.3 PRIHODI U VISINI REALIZOVANIH DOBITAKA PRI PRODAJI DIONICA I POSLOVNIH UDJELA Kod dionice mogu biti nabavljene radi dugorocnog poslovanja drustva. i obaveze) iskazane u stranoj valuti ispravljaju se po zakljucnom kursu na datum bilansa. Ako se kursevi stranih valuta mijenjaju. Nemonetarne stavke su vlasnicke vrijednosnice. donacije.Pozitivne kursne razlike kao efekte cemo ostvariti ako prana osoba posjeduje potrazivanje u stranoj valuti. Prodajni kurs se primjenjuje kada pravne osobe od banke kupuju devize. oprema i s tim povezani racuni. postrojenja ili opreme. Monetarne stavke (devizni racuni. tako da za imirenje ino-obaveze treba manje domace valute. Razlika izmedju knjigovodstvenog iznosa i primljene naknade priznaje se u bilansu uspjeha. potrazivanje prema ino-kupcima. To znaci da je to trenutni kurs koji se primjenjuje u momentu nastanka transakcije.Nemonetarne stavke koje se pocetno priznaju i mjere po trosku nabavke iskazani u stranoj valuti na datum transakcije . te se primjenjuje spot kurs. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnina. dilera. Cesto se koristi kurs prosjecni sedmicni ili mjesecni kurs koji je priblizan stvarnom kursu na datum transakcije. ne ispravljaju se naknadno zbog promjene kursa. zalihe. tada ce se pozitivna kursna razlika javiti u slucaju devalvacije domace valute. ali i prodaje.

drzavnom ili medjunarodnom nivou.prihodi od subvencija. Drzanje takvog materijala. i potpora je primljena.Ostali prihodi. trebaju se priznati u bilansu stanja iskazivanjem razgranicenog prihoda.Prihodi i ranijih godina . Potreba za prodajom materijala javlja se kada uslijed promjene asortimana . 21. . ili radi pruzanja trenutne financijske potpore pravnoj osobi bez buducih troskova po toj osnovi. naplacena otpisana potrazivanja itd. i sa tim prihodom povezani rashodi (nabavna vrijednost prodatog materijala) obuhvataju na posebnim racunima.Prihodi od naplate od osiguravajuceg drustva . REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Prodaja materijala svakako ne spada u uobicajene aktivnosti pravne osobe. naprimjer.3 PRIHDI OD PENALA. odsutnina i sl. neki ranije nabavljeni materijal za pravnu osobu izgubi upotrebnu vrijednost. u vrijednosti tog materijala nalaze se imobilizirana sredstva pravne osobe. kao prihod koji nastaje po osnovu prodaje materijala. To znaci da ce racun rashoda Nabavna vrijednost prodatog materijala dugovati. PRIHODI OD SUBVENCIJA. ODSUTNINA 21. vladine agencije i slicnih tijela na lokalnom. Postoji mnogo oblika drzavne pomoci koji se razlikuju prema vrsti pomoci i prema uvjetima koji se vezuju za pomoc. 21. Pomoci. s jedne strane. a mogu biti od vlade.5.Troskovi od otpisanih obaveza . osiguranja.postrojenja i opreme nece se priznati prihodi ili rashodi redovne aktivnosti. donacije. koja bi se u novcanom obliku mogla plasirati i donijeti prihod u vidu kamate. Drzavne donacije mjere se po fer vrijednosti i priznaju se ako postoji razumno uvjerenje da : . KAZNI. a to znaci da ce se priznati kao dobici ili gubici koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda.pravna osoba ce udovoljiti uvjetima uz koje se daje potpora.5.2 PRIHODI OD OTPISANIH OBAVEZA. priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je primljena. 21. pa je zbog toga neuobicajena pojava u bilansu uspjeha.5. potpora. povlaci troskove skladistenja. otpis obaveza. Drzavna donacija koja se prima kao naknada za rashode i gubitke koji su vec nastali. poticaja i sl. NAGRADA.5. Prodajna vrijednost materijala. . rezervnih dijelova i sitnog inventara .Prihodi od penala. POTICAJA Drzavne donacije (potpore) ponekad se nazivaju drugacije.Viskovi .5 OSTALI PRIHODI Kod pravne osobe ostali prihodi su : . S druge strane. donacija.Prihodi od prodaje materijala. ukljucujuci nenovcane donacije po fer vrijednosti. nagrada . bespovratni zajmovi mogu se primiti u obliku novca i materijalnih vrijednosti. kazni. DOTACIJA. VISKOVI I NAPLACENA RANIJA OTPISANA POTRAZIVANJA U vandredne prihode se ne mogu uvrstiti inventurni viskovi.4 PRIHODI OD PRODAJE MATERIJALA. Drzavne donacije povezane sa sredstvima. novcane pomoci (dotacije). subvencije ili premije. 21.1.Naplacena otpisana potrazivanja . a sam materijal vremenom gubi na vrijednosti. Ova vrsta prihoda u praksi se pojavljuje rijetko. a 86 . POTPORA.

Kada više ne postoje okolnosti koje su u ranijem obračunskom razdoblju uvjetovale otpis zaliha ispod troška do neto prodajne vrijednosti.plaćanje kamata dovodi do smanjenja novca. 21. postrojenje opreme. ili kada postoje jasni dokazi o povećanju neto prodajne vrijednosti uslijed promijenjenih ekonomskih okolnosti. ane proizlaze iz redovne aktivnosti pravne osobe koji u pravilu imaju oblik rashoda. požara.5. što ima za posljedicu odliv ekonomske koristi u obliku smanjenja kapitala. tako da je nova knjigovodstvena vrijednost jednaka ili trošku zaliha iskazanom u prethodnom obračunskom razdoblju ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti što je od to dvoje niše u momentu ponovne procjene.ako je na kraju poslovne tekuće godine neto prodajna vrijednost niža.potrazivat ce racun Zaliha materijala.1. Svako smanjenje sredstava ili povećanje obaveza nema obilježje rashoda. Smanjenje novca na ŽR zbog plaćanja obaveza dobavljaču. RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE RASHODA 22. DEFINISANJE I STRUKTURA RASHODA Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi toom obračunskog perioda u obli odliva.1 PRIHODI OD PONIŠTAVANJA ISPRAVKE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba otpisati ispod troška od neto prodajne vrijednosti. Vrste rashoda su: • Troškovi prodatih proizvoda • Troškovi distribucije • Administrativni troškovi • Ostali rashodi 87 . zalihe).5. Nerealizovani gubici udovoljavaju definiciji rashoda jer dovode do smanjenja sredstava ili povećanja obaveza (gubici proizašli iz kursa strane valute). Gubici uključuju i gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa.rabata i drugih popusta. poplava. prihodi od poništavanja ispravke vrijedosti zaliha. U sistemu dvojnog knjigovodstva rashodi se iskazuju istovremeno sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza. racun Nabavna vrijednost prodatog materijala bi bio korigovan za odstupanje sa racuna Odstupanje od cijene. za posljedicu nema nastanak rashoda već smanjenje obaveza. a potraživat će račun Zalihe rezervnih dijelova ili sitnog inventara. što dovodi do smanjenja kapitala. troškovi plata i troškovi prodatih proizvoda) imaju oblik izdatka ili smanjenje sredstava (novac i novčani ekvivalenti.5. 21. prihodi od potraživanja odgovarajućih osoba za manjkove. otpisani iznos se poništava.a za posljedicu ima nastanak rashoda.5. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi su: prihodi od naknadno odobrenih klasa-skonta. To obilježje imaju samo ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koja za posljedicu imaju smanjenje ekonomskih koristi. prihodi od ukidanja revlorizacionih rezervi. Ako su zalihe prije prodaje bile evidentirane po planskim cijenama. Ovaj će račun dugovati.. Rashodi koji proističu iz redovne aktivnosti pravne osobe (troškovi amortizacije. Ovaj nastali poslovni događaj ima za posljedicu u istom iznosu smanjenje ekonomske koristi u rasploživim sredstvima i povećanje ekonomske koristi zbog smanjenja obaveza. Ali. nekretnine. ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda su i oni koji su proizašli iz prodaje dugoročnih sredstava. Prihode od prodaje rezervnih dijelova i sitnog inventara treba suprotstaviti rashodima i evidentirat ćemo ih na računu Nabavna vrijednost prodatih rezervnih dijelova i sitnog inventara. 22.

000KM. a robu koja je postala tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji sve do fizičkog preuzimanja robe od strane kupca. tj. priznavanje rashoda je i to da je prešao značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad robom nakupca. Pri obračunu poslovnog rezultata. prodaje i administracije u sumi od 15.uprave i administracije i pokrivaju se iz ostvarenih prihoda od prodaje gotovih proizvoda. Nekretnine i umjetnička roba koja se drže za dalu prodaju knjiže se isto kao i trgovačka roba. 22. plaće zaposlenih u trgovini.troškovi prodatih proizvoda i prihodi od prodaje proizvoda. Troškovi obavljenih usluga priznaju se u rashode kada su stečeni uvjeti za priznavanje kada je usluga dovršena. TROŠKOVI OBAVLJENIH (OBRAČUNATIH) USLUGA Pravne osobe koje obavljaju uslužnu djelatnost na kraju obračunskog razdoblja nastale troškove iskazane na kontima prirodnih vrsta troškova na kojima se iskazuju troškovi poslovanja putem konta Raspored troškova prenose na konto rashoda čiji je naziv Troškovi obavljenih usluga. na kraju poslovne godine ukupno nastali opći troškovi upravi.ali značajan uvjet za priznavanje je prelazak rizika i koristi od vlasništva nad proizvoda na kupca.a gotove proizvode koji su postali tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji do fizičkog preuzimanja od strane kupca. TROŠKOVI PRODATIH PROIZVODA Vrijednost zaliha gotovih proizvoda knjiži se na rashoda putem konta Troškovi prodatih proizvoda u trenutku kada se gotovi proizvoda prodaju. Opći troškovi trgovine su putem konta Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata prenose se na konto Troškovi distribucije. troškovi utovara i istovara robe do kupca.2. 22. TROŠAK NABAVKE PRODATE ROBE KAO RASHODI U BILANSU USPJEHA Troškovi nabavke prodate robe kao rashodi knjiže se na kontu Trošak nabavke prodate robe.Pri raščlanjivanju rashoda u svim djelatnostima uvažava se načelo da se struktura rashoda u pravilu prilagođava strukturi prihoda (npr. U te troškovi spadaju opći troškovi prodaje i troškovi uprave i ostali administrativni troškovi. 22. prodaje i administracije. Trošak nabavke prodate robe priznaje se u momentu prodaje i isporuke robe.prodaje i administracije putem konta Raspored troškova za obračun poslovnog rezultata se prenose na konto rashodaTroškovi prodaje.1. 88 .2. 22. Međutim. odnosno postaju direktno rashodi u bilansu uspjeja razdoblja u kojem su nastali. Može se desiti da i za prodate.Značajan uvjet za prijenos troška nabavke na rashode.2.5.a neisporučenu robu treba priznati rashode i prihode te u tom slučaju zalihe trgovačke robe treba razdužiti. može se dogoditi da i za prodatu.PRODAJE I ADMINISTRACIJE U proizvodne troškovezaliha ne uključuju se opći troškovi uprave.2.2.2. TROŠKOVI DISTRIBUCIJE Opći troškovi trgovinske djelatnosti ne uključuju se u trošak nabavke trgovačke robe zato što ne doprinose dovođenju zaliha u stanje za prodaju. 22. To su troškovi distribucije: amortizacija objekta i opreme u trgovini.Rashodi se priznaju momentom nastanka.2.jer neposredno ne pridonose proizvodnom procesu već se priznaju kao rashodi radzdoblja u razdoblju u kojem su nastali.3. TROŠKOVI UPRAVE.4. OPERATIVNI RASHODI 22. a neisporučene gotove proizvode treba priznati rashod i prihod. Iskazuju se u trenutku nastanka. operativni rashodi i operativni prihodi). Primjer: u toku obračunskog razdoblja na kontima troškova po prirodnih vrstama evidentirani su opći troškovi uprave. troškovi prijevoza robe do kupca. U tim slučajevima skladište gotovih proizvoda treba razdužiti.

Radi upoređivanja sa neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se slučaju stvarnim iznosima troškova nedovršenog proizvoda dodaju procijenjeni troškovi potrebni za dovršenje tog gotovog proizvoda.3.redovne i zatezne. koje pravna osoba plaća drugim osobama imaju obilježje naknade za posuđena finansijska sredstva. prodaje i administracije u cilju obračuna poslovnog rezultata.Prema tzv.2. 22. rashodi od prodaje dionica.KAMATE Kamate. 22.6. u pravilu kamate. Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju na osnovu revalorizacije (primjere valutne klauzule ugovorene obaveze). oštećenja.2. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI Na kontu Ostali operativni rashodi evidentirat će se troškovi zamjene gotovih proizvoda i trgovačke robe u garantnom roku.Postupak upoređivanja knjigovodstvenih iznosa sa procijenjenim tržišnim vrijednostima otežan je za zalihe nedovršene proizvodnje zbog toga jer je na tržištu u pravilu poznata cijena gotovih proizvoda. odnosno troškovi posudbe su iznosi naknada koje plaća pravna osoba kao kamate za korištenje zajmova i kredita iz odnosa sa povezanim društvima. Na konto Ostalo operativni rashodi prenijet će se i oni troškovi koji se isključuju iz troška zaliha. a koji se priznaju kao rashod razdoblja. pakovanje i slično).Prenijeti opće troškove na teret konta rashoda Troškovi uprave. negativne krusne razlike. ovisno od toga koji je iznos niži.rezervne dijelove i sitan inventar tržišna cijena je cijena nove nabavke sa uključenim troškovima nabavke. a potraživat će konto Zaliha gotovih proizvoda ili Zaliha trgovačke robe. pa osim glavnice duguje i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom. Zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze.osnovnom postupku troškovi posudbe se iskazuju kao rashodi razdoblja u kojem su nastali. Potreba za svođenjem zaliha na nižu prodajnu vrijednost može biti posljedica pada cijena.U 89 . Na kraju godine treba uporediti u knjigovodstvu iskazane troškove zaliha i neto prodajnu vrijednost tih zaliha.Priznaju se i od ulaganja u nepovezana društva.7. Takvi troškovi će se na kraju obračunskog razdoblja prenijeti na teret konta Ostali operativni rashodi. Neto prodajna vrijednost smatra se smatra se procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja.pravna osoba ne treba ispravljati više knjigovodstvene vrijednosti na niže tržišne vrijednosti. FINANSIJSKI RASHODI Rashodi finansiranja. na primjer ulaganja u dionice i udjele nepovezanih društava. odnosno na koje se odnose. rashodi kamata za korištenje zajmova i kredita uzetih od nepovezanih društava.3. USKLAĐIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba iskazati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti..prodajnu cijenu po kojoj se prodaju određeni gotovi proizvodi treba umanjiti i za troškove koji će proizvođaču nastati a direktno su povezani sa prodajom (troškovi prijevoza do kupca. 22. Za materijal. Pri utvrđivanju neto prodajne vrijednosti.djelimičnog ili potpunog zastarijevanja.Taj postupak se označava kao kapitalizacija troškova posudbe.1. mogu se uz određene uvjete uključiti u zalihe i u trošak stalnih sredstava. Trošak nabavke iskazan u knjigovodstvu bit će nadoknađen iz prihoda od prodaje za čiju proizvodnju se upotrebljavaju materijali. diskonti pri prodaji vrijednosnih papira. Pri upoređivanju knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne vrijednosti zaliha materijala. To znači da se u ovom slučaju na stavci zaliha ne prenose gubici u bilans.a potraživat će konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata. Troškovi posudbe. 22.

Nadoknadiva vrijednost sredstava jeste viši iznos između prodajne vrijednosti sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi.1.odnosno o rashodimana osnovu umanjenja sredstava primjenjuju se primjenjuju na sve oblike sredstava.3.3. 22.skladu sa načelom uključivanja kamata u rashode pravna osoba mora na kraju razdoblja obračunati kamate na tuđa korištena sredstva. postrojenja i opreme 22. Neto prodajna vrijednost (fer vrijednost umanjena za troškove prodaje) je iznos koji se može dobiti od prodaje nekog sredstva umanjen za troškove prodaje.3. Gubici od umanjenja nekretnina.klizajućeg kursa).3.1.a plaćaju se ili bilansiraju po drugom.3. Za stavke i objekte koji se koriste u pravnoj osobi kao stalna sredstva i za koje se pretpostavlja da će se koristiti u planiranom vijeku upotrebe u pravilu neće se pojaviti potreba za ispravljanjem naniže neto 90 .3. važećem na posljednji dan obračunskog perioda. Negativne kursne razlike nastaku u slučaju kada su obaveze prema ino-kreditima ili ino-dobavljačima prethodno evidentirane po jednom kursu.osim u slučaju: a) zaliha b) sredstva koja proizlaze iz ugovora o izgradnji c) odgođenih poreznih sredstava d) sredstava koja proizlaze iz naknada zaposlenim e) ulaganja u nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti f) bioloških sredstava povezanih sa poljoprivrednom aktivnošću. Obaveza za plaćanje ove kamate evidentira se na računu PVR. Dođe li do revalvacije nacionalne valute ili do pada klizajućeg kursa. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI I OTUĐENJA STALNIH SREDSTAVA Računovodstvena načela o vrijednosnim usklađivanjima sredstava.kurs po kojem će biti naplaćena ili bilansirana potraživanja će biti nići od kursa koji je korišten pri njihovom knjiženju.odnosno za sve obaveze po kojima je dužan platiti kamate.3. Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom. odnosno promjenljivog kursa valute (tzv.NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE Obaveze ugovorene u stranim sredstvima plaćanja (devizama) mogu biti osnov za nastanak negativnih kursnih razlika. koja se mjere po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje g) stalih sredstava klasifikovanih kao ona koja se drže za prodaju Ovaj standard se ne imjenjuje na potraživanja od kupaca. Negativna kursna razlika koja se zbog toga javlja je finansijski rashod obračunskog razdoblja.što znači da se u računovodstvenoj evidenciji upoređuje vrijednost sa nadoknadivim iznosom. 22.nužno je iznos kamata koji pripada svakom mjesecu obračunati i evidentirati na teret finansijskih rashoda. Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe sredstava. Gubici od umanjenja vrijednosti i otuđenja nekretnina.višem kursu. Razlika između iznosa po kojem je obaveza evidentirana i iznosa obaveze dobijenog primjenom novog višeg kursa po kojem obaveza mora biti plaćena predstavlja finansijski rashod razdoblja u kojem je do promjene kursa došlo. Za iznos negativne razlike treba povećati iznos obaveza i finansijske rashode.Međutim. Pravne osobe samo na kraju obračunskog perioda i na kraju godine su dužne devizne obaveze i devizna potraživanja iskazati po srednjem kursu strane valute. Promjena kursa nastaje ili zbog devalvacije nacionalne valute u kojoj se vode knjige ili zbog primjene tržišnog.1.2. 22.postrojenja i opreme Ovdje se primjenjuje načelo niže vrijednosti.Obračunate kamate.

iskazuju se kao ostali rashodi. održavanje i osiguranje.knjigovodstvenog iznosa. otpis nenaplativnih potraživanja.3. račun Ispravka vrijednosti nekretnina. KAZNE. manjkovi. Rashodi od donacija Ovaj račun se koristi u slučaju donacija. Ako se prodaja obavi po vrijednosti koja je nižaod knjigovodstvene vrijednosti nekretnina.4. Nabavna vrijednost (bruto) – ispravka vrijednosti = knjigovodstvena vrijednost (neto) Nadoknadivi iznos (vrijednost u upotrebi) = (godišnji iznos amortizacije x procijenjeni amortizacijski vijek) + procijenjeni prihodi od otuđenja na kraju vijeka upotrebe 22. Manjkom se ne smatra vrijednost ukalkulisanog kala. postrojenja i opreme. za koje će potraživati konto Obaveza za PDV. 22. Takve isplate pravna osoba će nadoknaditi iz prihoda iz razdoblja u kojem je takav izdatak nastao.Gubici od otuđenja (prodaje) nekretnina.postrojenja i opreme za otpisanu vrijednost. Knjiženje se može vršiti tako da duguje grupa konta Ostali rashodi. a koje pravna osoba isplaćuje na svoj teret.postrojenja i oprema. Manjkovi Popisom koji obavljaju komisije za popis utvrđuje se stvarno stanje imovine pravne osobe.4. postrojenja i opreme priznaju se gubici u visini razlike između više knjigovodstvene vrijednosti i niže prodajne vrijednosti nekretnina.postojenja i opreme sa gubitkom računovodstveno se obuhvata tako da zadužimo račun Kupci za prodajnu vrijednost. račun Gubici od prodaje nekretnina. OSTALI RASHODI To su: nabavna vrijednost prodatih materijala.Prodaja nekretnina. te će u tom pretpostavljenom slučaju konto Potraživanje od zaposlenih za manjkove dugovati za iznos nedostajućeg novca sa propisanim obračunatimo obavezama za PDV.penali i naknade štete.. 22. Na donaciju se obračunava PDV.4. Potreba za vrijednosnim usklađivanjem može se javiti najčešće kod opreme ili objekata kod kojih je prethodni procijenjeni amortizacijski vijek smanjen (zbog oštećenja.postrojenja i opreme Pravna osoba ima interes da stalna sredstva koja joj više nisu potrebna proda. kazne. naknada štete svojim zaposlenicima i slični izdaci koji se mogu pojaviti u njenom poslovanju.kvara i loma do visine utvrđene ogovarajućim normativima.2.penali.ležarine i naknada štete pravnim i fizičkim osobama koje učini pravna osoba svojim aktivnostima. rezervnih dijelova i inventara. 22. knjigovodstveno stanje usklađeno je sa stvarnim stanjem utvđenim u popisu. Upoređivanjem knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvđenim popisom komisija utvrđuje inventurne razlike kao višak ili manjak imovine. Za nastali manjak može da se tereti odgovorna osoba.PENALI I NAKNADE ŠTETE Kazne za privredne prestupe. tehničko-tehnološkog zastarijevanja). Prodajom se izbjegavaju budući troškovi kao što su amortizacija. 22. postrojenja i opreme za razliku između knjigovodstvene vrijednosti i prodajne vrijednosti. odnosno poklona.1. Nakon što je proknjižen manjak. odnosno konto 91 . odobreni naknadni popusti kupcima.rastura. rashodi od donacija.4.3.3.4. a na kontu rashoda Manjkovi iskazuje se povećanje rashoda. dokza nabavnu vrijednost odobravamo račun Nekretnine.1. Razlika između knjigovodstvenog stanja i stvarno utvrđenog stanja inventurom jeste manjak za koji se na kontima sredstava iskazuje smanjenje sredstava.

odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja.Nakon prijenosa. Na kraju godine.pravna osoba će u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu utvrditi poreznu osnovicu i iznos obaveza za porez na dobit za poslovnu godinu. a da potražuje kontro Obaveza ili tako da odmah potražuje konto novčanih sredstava. UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA Bruto finansijski rezultat (dobit ili gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se na kontu Razlika prihoda i rashoda. Potraživanja koja postaju zastarjela (pravna osoba ne može više zbog proteka roka za zastarijevanje zahtijevati naplatu putem suda)ne predstavljaju više potraživanje već gubitak u cjelini. Obilježje ostalih rashoda imaju i odobreni naknadni popusti kupcima. Prema bonitetu. S konta Prihoda i s konta Rashoda na sumarni kontro Razlika prihoda i rashoda prenose se ukupni iznosi ostvarenih prihoda i ukupni iznosi ostvarenih rashoda. Ukoliko se naplati niži iznos od očekivanog. U vezi sa sumnjivim potraživanjima knjiće se slijedeće ekonomske promjene: a) nastanak sumnjivog i spornog potraživanja.Na računu Kupci treba iskazati samo potraživanja dobrog boniteta. 22. U prvoj fazi rspodjele dobiti iz dobiti tekuće godine prije oporezivanja izdvaja se iznos za pokriće obaveza za porez na dobit.razlika se evidentira na grupi konta Ostali prihodo. Ostatak dobiti 92 . ili kao smanjenje grupe konta Ostali rashodi. Zbog toga se na kraju godine vrši redovno procjena boniteta potraživanja koje pravna osoba ima.smatra se da je potraživanje dobrog boniteta ako se može očekivati njegova naplata u punom iznosu od roku dospijeća.a potražuje konto Kupci u zemlji. Stečajni postupak se pokreće nad pravnog osobom koja je izgubila sposobnost izmirenja svojih obaveza. odnosno konto Naplaćena prethodno otpisana potraživanja.treba priznati i iznos potraživanja svesti na iznos čija se naplata očekuje.Kazne. odnosno prijenos sumnjivog i spornog potraživanja sa konta Kupci na poseban konto Sumnjiva i sporna potraživanja b) otpis dijela sumnjivog i spornog potraživanja čija se naplata ne očekuje c) naplata sumnjivog i spornog potraživanja Ako je naplaćen iznos viši. čime se de facto vrši dodatno otpisivanje.Otpis ovih potraživanja se vrši direktnom metodom: konto Otpis nenaplativih potraživanja duguje. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja. 23.ako se otpis potraživanja i naplata događaju u istoj godini.5.Te pravne osobe su često toliko zadužene da su njihove obaveze veće od sredstava kojima raspolažu.penali i naknada štete. potraživanja se mogu klasifikovati: a) Potraživanja dobro boniteta b) Ugrožena potraživanja c) Nenaplativna potraživanja Potraživanja dobrog boniteta .4.12. tada se razlika knjiži na grupi konta Ostali rashodi. OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA Važna je procjena naplativosti potraživanja prema stanju na dan 31.radi iskazivanja realne imovine.konta prihoda i konta rashoda su međusobno zaključeni. Nakon toga. Kada je za poslovnu godinu iskazana dobit prije oporezivanja. sa konta Razlika prihoda i rashoda razlika se prenosi na konto Dobit prije oporezivanja ili na konto Gubitak. Ugrožena potraživanja su ona potraživanja kod kojih ne postoji izvjesnost u pogledu iznosa koji će biti naplaćen ili u pogledu roka naplate ili ni u pogledu iznosa ni u pogledu roa naplate (potraživanja koja pravna osoba ima prema kupcima nad kojima je poreknut stečajni postupak (sumnjiva potraživanja) i potraživanja radi čije naplate se vodi spor kod nadležnog suda).

zatim za statutarne i ostale rezerve u skladu sa statutom.ostatak netobobiti se raspoređuje prvo za zakonske rezerve.predstavlja netodobit pravne osobe koja se prenosi na konto Dobit tekuće finansijske godine.iz dobiti se prvo pokriva akumulirani gubitak iz proteklih godina. Prema redoslijedu namjene pri raspodjeli netodobiti tekuće finansijske godine.odnosno udjele u dobiti i za ostatak za akumuliranu dobit. za iznos poreza se povećava gubitak finansijske godine. 93 .za dividende. Ako je za poslovnu godinu iskazan gubitak prije poreza na dobit. Nakon porkića gubitka iz protekle godine. iznos razlike rashoda nad prihodima prenosi se sa sumarnog konta Gubitak na konto Gubitak finansijske godine.zatim iz ostalih rezervi. statutarnih rezervi i nakon toga iz zakonskih rezervi. U bilansu iznos gubitka tekuće godine iskazuje se kao umanjujuća stavka kapitala. razlika gubitka iznad kapitala iskazuje se u aktivi na stavci Gubitak iznad visine kapitala. To je iznos za koji je kapital uvećan iz finansijskog rezultata za poslovnu godinu. Ako pravna osoba koja ima iskazan gubitak prije poreza utvrdi da ima poreznu obavezu. Gubitak finansijske godine prvo se pokriva iz akumulirane dobiti. Ako je iznos gubitka veći od kapitala.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful