Poglavlje 1 – OKVIR RAČUNOVODSTVA 1.1 HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA U historiji je poznato da su 5000 godina p.n.e.

simbolima biljezene transakcije medju plemenima sumeranske civilizacije, u Mezopotamiji oko 3200 godina p.n.e vodile su se takve zabiljeske na glinenim plocama. Formalno racunovodstveno obrazovanje stjecali su pisari u Babilonu i Egiptu 3000 godina p.n.e. U Antickoj Grckoj 1400 godina p.n.e. bilo je uobicajeno da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo muciti, te se pretpostavljalo da su izvjestaji robova realniji od izvjestaja slobodnjaka. Rucunovodstvo je u Grckoj dobilo na znacaju. Na drzavnim zgradama bili su urezani zapisi o troskovima njihove gradnje. U ranom IV stoljecu u Bizantskom carstvu Konstantin je osnovao javnu upravnu skolu u kojoj se poducavalo racunovodstvo. Od posebnog znacaja za razvoj racunovodstva u srednjem stoljecu bilo je uvodjenje arapskih brojeva (Fibonacci, XII st.), kao i pronalazak stamparije o pokretnim slovima (Johannes Gutenberg). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni i privilegirani, bili su racunovodje srednjeg vijeka. Razvoj racunovodstva i racunovodstvene profesije temeljio se na prijenosu vjestine i tradicije u vodjenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za racunovodstvenu profesiju. U XV stoljecu ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godisnji bilans glavnom uredu u Firenci. U historiji racunovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Genovu i XIV stoljece talijanske racunovodje uzimaju kao mjesto i vrijeme nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.godine pronadjena najstarija glavna knjiga, gdje su trgovacke transakcije evidentirane po nacelu dvojnog knjigovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva objavio je Luca Pacioli 1494. godine. Najnovijim istrazivanjima utvrdjeno je da je prvo pisano naucno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao je Benko Kotrulic („O trgovini i savrsenom trgovcu“). Razvoj trzista zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za racunovodstvenu profesiju tek od kraja XIX stoljeca. Preduvjeti za razvoj racunovodstvene profesije bili su : - razvoj profesionalnih udruzenje/udruga i - uvodjenje racunovodstva na univerzitetu. Na New York University je 1900.godine otvorena skola za racunovodstvo, finansije i trgovinu i time je ucinjen najvazniji krak u univerzitetskoj edukaciji racunovodstvene profesije.Dvadeseto stoljece je stoljece punog razvoja racunovodstvene profesije, a krajem XX i pocetkom XXI stoljeca globalizacija svjetske ekonomije postavlja imperativ za ujednacenu osnovu financijskog izvjestavanja. Iako najveci dio zemalja ima razvijene nacionalne racunovodstvene standarde, za potrebe izvjestavanja sa medjunarodnim trzistima koriste se americkim racunovodstvenim standardima (US GAAP) ili medjunarodnim racunovodstvenim standardima. 2. DEFINISANJE I STRUKTURA RACUNOVODSTVA 2.1 Definisanje racunovodstva U racunovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najcesce se navode slijedeci aspekti: - racunovodstvo kao vjestin, tehnika ili umijece - racunovodstvo kao naucna disciplina - racunovodstvo kao usluzna funkcija pravne osobe/kompanije

- racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe/kompanije. Racnovodstvo kao vjestina, tehnika ili umijece je definicija koja pod racunovodstvom podrazumijeva vjestinu ili umijece evidentiranja poslovnih dogadjaja. Racunovodstvo kao naucna disciplina „Racunovodstvo kao teorija moze se definisati kao logicno zakljucivanje na temelju uspostavljanja nacela koja pruzaju okvir u kojem djeluje racunovodstvena praksa, ali i vodic za razvoj nove prakse i postupaka. Prema sistematizaciji disciplina dva su podrucja istrazivanja sa pripadjucim disciplinama u koje je ukljuceno racunovodstvo : 1) funkcionalno racunovodstvo (finansije, marketing, upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom) i 2) instrumentalno racunovodstvo (nauka o kompjuterima, menadzment, upravljacka ekonomika i kvantitativna analiza) Pozitivna obiljezja racunovodstva, odnosno racunovodstvene teorije obuhvataju sva postojeca znanja o racunovodstvenim pojmovima, kategorijama,nacelima, postupcima, metodama i instrumentima. Normativni dio racunovodstva znaci primjenu usvojenih racunovodstvenih nacela, postupaka, metoda i instrumenata radi postizanja odredjenih ciljeva., obuhvatajuci zakonske propise iz podrucja racunovodstva i usvojenih racunovodstvenih standarda. Racunovodstvena praksa nadopunjuje teoriju, a vrijedi i obratno. Racunovodstvo kao usluzna funkcija Racunovodstvo je jedna od usluznih funkcija koja „generira“ racunovodstvene informacije za njihove korisnike. Racunovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije, primarno financijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova koristenja u poslovnom odlucivanju. Informacije koje pruza racunovodstvo trebaju zadovoljiti slijedeca kvalitetna obiljezja: - vaznost - pouzdanost - uporedivost i - razumljivost. Racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe Racunovodstvo je informacioni sistem. Racunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljackog informacionog sistema. Takodjer predstavlja sistem sa svim elementima koji su medjusobno povezani (input, proces i output). Racunovodstvo kao informacioni sistem ima slijedece elemente : - vrednovanje, odnosno mjerenje u vrijednosnim pokazateljima te njihovo evidentiranje na racunima (input) - procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih izvjestaja - objavljivanje financijskih izvjestaja kojim racunovodstvo komunicira sa unutarnjim i vanjskim korisnicima financijskih izvjestaja i tako im pruza informacije potrebne za poslovno odlucivanje (output)

2.2 Struktura racunovodstva

2

Prema tradicionalnom konceptu racunovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i racunovodstvenim procedurama u smislu „sta je racunovodstvo“. Savremeni koncept racunovodstva sadrzaj racunovodstva podredjuje ciljevima korisnika racunovodstvenih informacija. Polazeci od ciljeva korisnika ustanovljena je i savremena funkcionalna struktura (sadrzaj) racunovodstva. Prema tom konceptu racunovodstvo obavlja nekoliko funkcija : 1) funkcija procesiranja podataka u buducnosti 2) funkcija procesiranja podataka u proslosti 3) funkcija nadziranja procesiranja podataka 4) funkcija analiziranja podataka. Racunovodstvena teorija kod nas je prihvatila strukturu racunovodstva ciji su sastavni dijelovi ovi : - Racunovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u buducnosti. Cilj racunovodstvenog planiranja je projiciranje i prezentovanje informacija koje se odnose na buduci financijski polozaj, uspjesnost i promjene financijskog polozaja pravne osobe. Rezultati racunovodstvenog planiranja su razliciti tipovi predracuna, planskih kalkulacija ili izvjestaja, planovi (proracuni) i sl. Racunovodstveno planiranje je karakteristicno po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom (dvanaest mjeseci), pa usaglasavamo fiskalnu godinu 01.01. – 31.12. tekuce godine. - Knjigovodstvo biljezi, po nacelu dvojnog knjigovodstva, sve nastale poslovne dogadjaje koji ispunjavaju uvjete da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Uvjeti su slijedeci : 1) poslovni dogadjaji trebaju nastati – historijski karakteri 2) trebaju biti dokumentovani na bazi vjerodostojnog dokumenta, odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijednosno iskazani, i 4) trebaju utjecati na promjenu racunovodstvenih kategorija. Poslovni dogadjaji koji ispunjavaju uvjete knjigovodstvenih dogadjaja knjizit ce se u poslovnim knjigama koje se dijele na osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomocne poslovne knjige (blagajna, knjiga inventara, te razne analiticke evidencije) Kao konacan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa je potpuni set financijskih izvjestaja (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjestaj o promjenama u kapitalu, izvjestaj o novcanim tokovima i biljeske uz financijske izvjestaje) Tehnika knjigovodstvene obrade podataka moze biti tradicionalna (zasnovana na jednostavnoj rucnoj obradi pomocu jednostavnih pomagala) i savremena (koristi se savremenom informatickom tehnologijom. - Racunovodstvena kontrola je onaj dio racunovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadrzanih u rezultatima racunovodstvenog planiranja i kjigovodstva. Racunovodstvena kontrola ima dva cilja : 1) zastita imovine od gubitka i kradja 2) osiguranje tacnosti racunovodstvenih podataka. - Racunovodstvena analiza povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obracunima,kalkulacijama,financijskim izvjestajima i sl). Cilj analize je utvrdjivanje odstupanja izmedju planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrdjivanje uzroka nastalih odstupanja. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva i ostalih rezultata menadzment moze poduzeti odgovarajuce mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.

3

Racunovodstvo informisanja je dio citavog sistema informisanja i predstavlja pruzanje racunovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima. zaposljavanje menadzera. Drzavne organe i agencije interesuju informacije o aktivnostima kompanije u cilju raspodjele resursa. Poslovne aktivnosti imaju tri elementa : 1) Financijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od kreditora radi otpocinjanja redovnog poslovanja. Oni su ti koji osiguravaju kapital uz rizik. Javnost. Dobavljaci i drugi povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omogucavaju provjeru da ce iznosi koji im se duguju biti na vrijeme placeni. Donosioci odluka – korisnici racunovodstvenih informacija Menadzment ima najvecu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta financijskih izvjestaja kompanije.. kontrole i analize. pouzdane. Informacije trebaju biti vazne. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj a to je likvidnost. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici dionica pravne osobe. prodaja usluga. Pravna osoba moze doprinjeti razvoju lokalne privrede na vise nacina kao sto je zaposljavanje veceg broja ljudi ili pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevacima. 2. osnivaju kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na ulozeni kapital angazujuci se na poslovnim aktivnostima. Relevantno je pripomenuti da kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju potpuni set financijskih izvjestaja za vanjske korisnike. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja. radnika i placanje poreza drzavi.2. ne samo radi vlastite upotrebe vec i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na financijske izvjestaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni financijskog polozaja. nivou placa i uvjeta rada. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganje. knjigovodstva. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja pravne osobe. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspolozivih financijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. 4 . Ovo takodjer ukljucuje i vracanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja.Racunovodstveno informisanje ima zadatak da korisnicima informacija prezentira relevantne racunovodstvene informacije koje su rezultat procesa planiranja. Pored toga. Kreditori su zainteresovani za potpuni set financijskih izvjestaja pomocu kojih ce utvrditi da li ce njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospijecu. odnosno uspjesnosti poslovanja i perspektivi kompanije. prodaja robe ili usluga kupcima po cijenama koje ce osigurati adekvatan povrat njegovim vlasnicima“ Vlasnici inicijalnog kapitala (ulagaci) ulazu kapital.1 Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost prane osobe ciji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. ekonomske politike. Vise su zainteresovani za kratkorocni opstanak kompanije. mogucnost naplate poreza. kupiti ili prodati dionice pravne osobe. Ulagacima su potrebne racunovodstvene informacije koje ce pomoci da donesu odluku – drzati. nabavka i prodaja roba. Uposlenike interesje pokazatelj o financijskom polozaju. 2) Investicione aktivnosti – za pribavljeni inicijalni kapital kompanija kupuje zemljiste. Ta potreba da se ostvari zadovoljavajuci profit jeste cilj koji se zove profitabilnost. zgrade i druge resurse kako bi otpocela redovno poslovanje. 3) Operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda kupcima. uporedive i razumljive. poreske politike.

te jednog ili vise ogranicenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplacenih udjela.Prednosti dionicki drustava Prednosti mogu biti slijedeće : .glavno ograniceno partnerstvo (master limited partnership) .2. 3. Dionicko drustvo ima pravni status na sudu. Zajednicki poduhvat su ugovorne organizacije koje ukljucuju dvije ili vise fizickih i pravnih osoba s ciljem sudjelovanja u zajednickoj dobiti na bazi ucinjenih troskova ili po nekom drugom kriteriju.3.o). Nijedan osnivac ne moze prilikom osnivanja drustva preuzeti vise osnovnih uloga.Inokosne pravne osobe Oblik organizacije koji je u vlasnistvu jedne osobe cesto se u literaturi naziva inokosna ili vlastita pravna osoba. Glavno ograniceno partnerstvo trguje sa udjelima na financijskom trzistu. Dionicko drustvo sklapa ugovore i placa porez na ostvarenu dobit.3. Vlasnik rasporedjuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvrsenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. U BiH su razvijena jos i drustva sa ogranicenom odgovornoscu (d. To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije pravne osobe. koja se definisu kao drustva u koje jedna ili vise pravnih ili fizickih osoba ulazu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu.nema lične odgovornosti dionicara 5 . Zarade partnera se oporezuju samo jednom. 3. Vlastita pravna osoba za obaveze odgovara cijelom svojom imovinom.1. Ograniceno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili vise opcih partnera. sto znaci da moze tuziti i biti tuzeno. 3.zajednicki poduhvati (joint ventures) Opci tip je onaj u kojem svaki od partnera odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze pravne osobe. Postoje slijedeci oblici partnerstva : .o.1. Korporacija ili kompanije (dionicko drustvo) Korporacija ili kompanija je pravna osoba koja odvojeno egzistira od svojih vlasnika – dionicara.OBLICI ORGANIZACIJE PRAVNE OSOBE 3.3. Partnersto (ortakluk) Partnerstvo je oblik organizacije koji nastaje udruzivanjem dvaju ili vise fizickih osoba koje posluju kao suvlasnici. Najcesce su vlastite pravne osobe koncentrisane u trgovini i usluznom sektoru.ograniceno partnerstvo (limited partnership) .opci tip (general partnership) . Vlasnik kao menadzer donosi odluke bez konsultacije sa drugima. Funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva.

3. Odvojenost vlasnicke funkcije od operativno-kontrolne funkcije znacajna je slabost dionickih drustava upravo zbog prirodnog konflikta izmedju dionicara i menadzmenta..potreba za vecom zakonskom regulativom i . Krajem XX stoljeca dogadjaju se dvije znacajne ciljne promjene koje utjecu na promjene racunovodstva preduzeca. Dionice mogu bez poteskoca na financijskom trzistu mjenjati vlasnika.KLASIFIKACIJA RACUNOVODSTVA U racunovodstvenoj teoriji vrsi se podjela racunovodstva sa stanovista obuhvatnosti na: a) mikroracunovodstvo b) makroracunovodstvo Mikroracunovodstvo je poslovno racunovodstvo. a ne prema licnoj (privatnoj) imovini dionicara. Poslovanje dionickih drustava zakonski je uredjenije nego drugi tipovi pravnih osoba. Menadzment dionickih drustava odvojen je od vlasnika i u upravljackoj teoriji preduzeca naglasava se kao druga vazna ciljna grupa. dobavljaci. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadzment koji biraju na godisnjim dionickim skupstinama.) imaju potrazivanja prema imovini dionickog drustva.odvojeno vlasnistvo od kontrole. troskovno i upravljacko racunovodstvo. 3. Cvrsca zakonska regulativa utjece na povecanje administracije.lakse se akumulira kapital . Dionicari su vlasnici dionickog drustva. Emisijom i prodajom dionica dionicko drustvo dopusta malim ili velikim dionicarima da stvaraju kapital.postoji profesionalni menadzment Kreditori dionickih drustava (banke. te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dionicara. U dionickim drustvima biraju se upravni odbori ili uprave koje vode poslovanje drustva.kontinuitet (trajnost) poslovanja .laksi je prijenos vlasnistva .2. Najprije se oporezuje dobit dionickog drustva a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele netodobiti koji pripada dionicarima. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeca dionicarima predstavljaju rizik investiranja.problem dvostrukog oporezivanja . S obzirom na ta dva osnovna cilja racunovodstvo preduzeca se moze podijeliti na tri specificna dijela : financijsko. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadzment koji ima drugacije ciljeve od vlasnika cija se kontrolna funkcija cesto svodi na glasanje u dionickoj skupstini. Lakoca akumuliranja kapitala ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva dionica.Nedostaci dionickog drustva Posebno istaknuti problemi su : . odnosno racunovodstvo preduzeca. 6 . Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije a druga je razvoj informaticke tehnologije. Ova praksa oporezivanja ponekad se zove i dvostruko oporezivanje. U kontinuitetu poslovanja dionicka drustva u odnosu prema ostalim tipovima pravnih osoba imaju relativno bolju stabilnost. Vlasnistvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnistva osigurava kontinuitet poslovanja dionickog drustva. vlasnici obveznica i sl. 4. medjutim. Promjena vlasnika dionice dogadja se na organiziranom financijskom trzistu – berzi. ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionickog drustva.

povjerioci i dr. Sasvim sigurno da menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspetka cost-benefit analize. Dok se inputi u svim podrucjima izrazavaju u troskovima. Financijski izvjestaji objavljuju se i salju vanjskim korisnicima. evidencijom i placanjem poreske obaveze. Od pocetka XX stoljeca spominje se u racunovodstvenoj teoriji i racunovodstvo u inflatornim uvjetima (tzv. pa je doslo do nepovoljnog odstupanja kolocinskog utroska direktnog materijala. prodaje. i to : pracenje troskova po prirodnim vrstama. Financijsko racunovodstvo je onaj dio racunovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima. odnosno u inputima i outputima u okviru funkcije proizvodnje. Svako podrucje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz cijeg odnosa se izvlace zakljucci o njegovoj uspjesnosti. Racunovodstvo troskova sadrzi sve dijelove upravljackog i jedan dio financijskog racunovodstva. kao i adekvatno provodjenje poslovne politike kompanije na svim poslovnim nivoima. U kontroli se sastavljaju posebni izvjestaji ( npr. Primjer (38 str). U financijskom racunovodstvu vode se poslovne knjige kao sto su dnevnik. Najvaznije podrucje ovog racunovodstva jesu troskovi. U planiranju se definisu ciljevi pravne osobe i dijelovi upravljackog racunovodstva. na svim nivoima odlucivanja i odgovornosti pravne osobe. analiticke evidencije i druge pomocne knjige. u kontroli jednodnevnog utroska direktnog materijala menadzment procjenjuje da je doslo do povecanog utroska direktnog materijala u proizvodnom odjelu. kao sto je menadzment. Inflatorno racunovodstvo) a predstavlja poseban informacioni racunovodstveni sistem pracenja promjena u preduzecu i prilagodjavanja zvanicnim stopama rasta cijena (inflaciji i nivelaciji) prema trzisnim 7 . 3. Kontrola je aktivnost utvrdjivanja odstupanja izmedju ciljeva i ostvarenih rezultata. neadekvatne upotrebe i otudjenja. Racunovodstvo troskova obuhvata aktivnosti planiranja i kontrole troskova. Veza izmedju inputa (direktni materijal) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uocljiva u proizvodnim odjelima. istinit i korektan u svrhu zastite resursa i kompanije od rasipanja. Upravljacko racunovodstvo pruza informacije primarno unutarnjim korisnicima. mjestima i nosiocima. dotle se outputi u nekim podrucjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti/prihoda. Sadrzi historijske informacije o troskovima ali i informacije o tome kakvi su troskovi trebali biti. Rezultat planiranja su planovi i proracuni.1. Izvjestaj o izvrsenju prihoda. troskova i sl. U njima se evidentisu. Najvaznije aktivnosti su planiranje i kontrola. metode i sistemi obracuna troskova itd. klasifikuju i sumiraju podaci na osnovu kojih se stavlja potpuni set financijskih izvjestaja. sto je bitno menadzmentu za donosenje poslovnih odluka. kao sto su vlasnici. 5.) Upravljacka kontrola pretpostavlja identifikovanje podrucja odgovornosti koja ce omoguciti njenu efikasnost. U praksi se pojavljuju jos dva ogranka racunovodstva i to : 4. Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da potpuni set financijskih izvjestaja bude realan. Fiskalno racunovodstvo je racunovodstvo koje treba da se bavi proucavanjem i primjenom poreskog sistema. planiranje troskova proizvodnje. U analizi uzroka odstupanja menadzment je dosao eventualno do zakljucka da je nabavljeni materijal lose kvalitete ili je moglo doci do razlike u utrosku direktnog materijala zbog kvara na masini ili zastarjelosti iste ili neadekvatne kontrole i slicno. uprave. 2. glavna knjiga. Financijsko racunovodstvo pruza historijske podatke koji su vazni i za vanjske i za unutarnje korisnike.

uvjetima nabavke i prodaje. Prilagodjavanje racunovodstvenih informacija uvjetima inflacije prvenstveno se vrsi u cilju realnog iskazivanja financijskog polozaja.

5.SISTEMI KNJIGOVODSTVA Razlikuju se slijedeci osnovni sistemi knjigovodstva : a) prosti knjigovodstveni sistem b) kameralni knjigovodstveni sistem c) konstantni knjigovodstveni sistem d) dvojni knjigovodstveni sistem

a.

PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Osnovna karakteristika je izolovano evidentiranje promjena pojedinih imovinskih dijelova. Promjene pojedinih dijelova stanja sredstava ili promjene stanja obaveza, prikazuju se u posebnim knjigama koje nisu medjusobno povezane. Evidentiraju se samo obaveze za pribavljeni imovinski dio a vlastiti kapital ulozen u trgovacku radnju ne evidentira. Ne prikazuje prihode i rashode koji su povecali ili smanjili vlastiti kapital. Naprimjer, naplata potrazivanja za najamninu poslovnih prostorija u gotovini knjizi se samo kao povecanje gotovine u knjizi blagajne, dok se ostvareni prihod ne evidentira. Knjige prostog knjigovodstva koje se redovno vode su : - knjiga blagajne, u koju se unose uplate i isplate gotovine - knjiga duznika i povjerilaca, u koju se unose potrazivanja i obaveze - knjiga inventara. 1. Knjiga blagajne prikazuje stanje i promjene stanja gotovine u blagajni. Pocetno stanje prikazuje se na lijevoj strani, sve uplate gotovine evidentiraju se na lijevoj strani a isplate gotovine na desnoj strani. Duznicko-povjerilacki odnosi s kupcima i dobavljacima evidentiraju se tako sto se za svakog kupca ili dobavljaca otvara posebna strana u knjizi duznika i povjerilaca. Svaka strana je podijeljena okomito na lijevu i desnu stranu. Primjer (38 str), stanje potrazivanja od kupca utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje koje je evidentirano na lijevoj strani dodaju sva povecanja dugovanja kupca koja se evidentiraju na lijevoj strani i oduzmu sve naplate potrazivanja koja se evidentiraju na desnoj. Stanje obaveza od dobavljaca se utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje obaveza koje se evidentira na desnoj strani i oduzmu se isplate obaveza koje se evidentiraju na lijevoj strani. 2. Oblik evidencije ovih knjiga bio je slijedeci ; Obracun rezultata poslovanja u sistemu prostog knjigovodstva ne moze se utvrditi direktno na osnovu knjizenja jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima, vec se financijski rezultat utvrdjuje uz pomoc inventarisanja, odnosno na osnovu knjige inventara koja se sastavlja nakon zavrsenog popisa imovine trgovacke radnje. Inventarisanjem se vrsi popis cjelokupne imovine jedne trgovacke radnje na odredjeni dan. To se u pravilu vrsi na kraju poslovne godine (31.12). Zatim se popisuju obaveze trgovacke radnje prema povjeriocima, a utvrdjivanje potrazivanja i obaveza se vrsi na osnovu evidencije knjige duznika i povjerilaca koja se vodi u trgovackoj radnji. Na osnovu inventarisanja sastavlja se knjiga inventara trgovacke radnje. U knjigu inventara unose se slijedeci podaci : naziv trgovacke radnje i datum pod kojim se sastavlja inventar, redni broj, opis i iznos.U koloni za opis iskazuje

8

se prvo aktiva, tj. sredstva radnje. Zatim se iskazuje pasiva, tj. obaveze radnje. Na kraju se sastavlja rekapitulacija u kojoj se iskazuje ukupna aktiva, ukupna pasiva, i vlastita sredstva radnje, koja predstavljaju pozitivnu razliku izmedju ukupnih sredstava kojima radnja raspolaze i ukupnih obaveza. Uporedjivanjem vrijednosti vlastitih sredstava na kraju razdoblja 31.12 sa vrijednosti vlastitih sredstava na pocetku razdoblja 1.1 izracunava se financijski rezultat tog razdoblja. Opca formula za izracunavanje financijskog rezultata u prostom knjigovodstvu : Fr = S2 – S1 Gdje je znacenje simbola : S1 – vlastita sredstva na pocetku razdoblja S2 – vlastita sredstva na kraju razdoblja Fr – financijski rezultat Ako je : Fr (+) tada je S2 > S1 , dobit Fr (-) tada je S2 < S1 , gubitak Fr (0) tada je S2 = S1 , neutralan U prostom knjigovodstvu neophodno je izdvojiti sve dodatne uplate Up od strane vlasnika radnje ili sve isplate Ip iz trgovacke radnje. Financijski rezultat u prostom knjigovodstvu u situaciji kada imamo dodatne uplate ili isplate racunamo po slijedecoj formuli : Fr = S2´ – S1´ pa ako je : Fr (+) tada je S2´ > S1´ , dobit Fr (-) tada je S2´ < S1´ , gubitak Fr (0) tada je S2´ = S1´ , neutralan

b.

KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Ovaj sistem se temeljio na osnovu prostog knjigovodstva. Primjenjivao se u javnopravnim ustanovama u kojima se poslovanje odvijalo prema budzetu pa je nazvan budzetskim knjigovodstvom. U kameralnom knjigovodstvu vodi se glavna knjiga evidencije : a) kontrolnik rashoda b) kontrolnik prihoda. Sastavlja se i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Uz ove, vode se i knjige blagajne, ziroracuna, duznika, povjerilaca, knjiga materijala. Danas se ovaj sistem ne upotrebljava.

c.

KONSTANTNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Zasniva se na nacelima dvojnog knjigovodstva. Predstavlja prijelaz iz sistema knjizenja po nacelima prostog knjigovodstva u sistem knjizenja po nacelima dvojnog knjigovodstva. Vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osiguralo poredjenje ostvarenih sa planiranim rashodima i prihodima, racuni u glavnoj knjizi svrstani su u tri grupe : - planirani ili upravni ili nadredjeni racuni - ostvareni racuni - racun blagajne.

d.

DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

9

Da bi se poslovni dogadjaji mogli sistematizovano evidentirati, potrebno je uvazavati odredjena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene evidencije su sadrzana u tzv.dvojnom knjigovodstvu. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je u tome sto predstavlja cjelovitu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Svakak poslovna promjenaima dvostrani utjecaj na racunovodstvenu evidenciju, iako to odmah nije vidljivo nekom ko upravo zapocinje uciti racunovodstvo. Osnovne karakteristike dvojnog knjigovodstvenog sistema : 1) svaka nastala poslovna promjena evidentira se dvostrano tj. na dva racuna : na lijevoj strani jednog racuna i na desnoj strani drugog racuna. 2) Kontrola evidentiranja koja proizilazi iz dvostranog evidentiranja u dvojnom knjigovodstvu tj. zbir lijeve strane sih racuna mora da se slaze sa zbirom desne strane svih racuna 3) Sveobuhvatna evidencija 4) Permanentna i sistematicna evidencija. Za potrebe edukacije uglavnom se koriste tzv. „T“ racuni. „T“ racun je dvostrani racun, odnosno to je izdvojeni racun prvog racuna. Sadrzi najautenticnije dijelove prvog racuna, tj. kolone „dugovanja“ i „potrazivanja“. Duguje, debit – konto se zaduzuje. Potrazuje, kredit – konto se odobrava. Primjer (44 str). Dolazak materijala u nase preduzece evidentiramo na lijevoj ili „dugovnoj“ strani, a odlazak materijala od nasih dobavljaca na desnoj ili „potraznoj“ strani. Pri tome treba napomenuti da odlazak materijala od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obaveze prema dobavljacu, sto evidentiramo na potraznoj strani racuna. Obaveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenja ce ici u suprotnom smjeru ( potrazuje racun – ziroracun, a duguje – racun dobavljaca) Osnovno pravilo dvojnog knjigovodstva : DUGUJE = POTRAZUJE odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA odnosno AKTIVA = PASIVA Pravilnim evidentiranjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane racuna, sto dalje upucuje na ispravnost evidentiranih podataka. Postoje pravila evidentiranja na racunima prihoda i rashoda, pri cemu je osnovno pravilo „prihodi uvijek potrazuju“, a „rashodi uvijek duguju“. Vode se slijedece poslovne knjige : a) knjiga dnevnika b) glavna knjiga c) pomocne knjige evidencije Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se hronoloskim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadjaji, tj. onim redom kako su i nastajali. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u kojoj se sistematski i hronoloski upisuju poslovni dogadjaji na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomocne knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnoj knjizi.

10

jer se njime mogu kupiti drugi resursi. Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se izmirenje ocekuje da ce dovesti do odliva resursa koji sadrzi ekonomske koristi. jer se njenom naplatom dobiva novac. Resurs je sredstvo ako pravnoj osobi pruza buducu korist. prema tome. obaveze i kapital. Suma koju kompaniji duguju kupci jeste sredstvo. osteceni proizvodi ili trgovacka roba koja se zbog ostecenja ili zastarjelosti ne moze prodati nisu sredstva. bilo stavke koje ce konacno za posljedicu imati priliv novca. iskazani u bilansu stanja. Posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uvjet da neka stavka postane sredstvo. Vode se po principu dvojnog knjigovodstva. Kontrola je racunovodstveni koncept koji je slican ali nije istovjetan pravom konceptu vlasnistva. Resursi su. Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obecanje da ce se novac platiti. Kratkorocna (tekuca) sredstva imaju vijek upotrebe kraci od jedne godine.Poslovne knjige se zakljucuju po isteku poslovne godine i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjestaji. Poglavlje 2 – PREDMET RACUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA 6. Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat proslih dogadjaja i od kojeg se ocekuje priliv buducih ekonomskih koristi u pravnu osobu. sredstva – bilo novac.ELEMENTI FINANCIJSKOG POLOZAJA Elementi koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe jesu : sredstva. Proizvodi koje je kompanija proizvela jesu sredstvo jer se ocekuje njihova prodaja. Medjutim. 11 . Primjer (49 str). Sredstva se obicno svrstavaju u kategorije : Stalna (netekuca) i Kratkorocna (tekuca). Obaveze se klasifikuju na netekuce (dugorocne) – dospijevaju za razdoblje duze od jedne godine i kratkorocne (tekuce) – dospijevaju za razdoblje krace od jedne godine. osim u slucaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trosku. zato sto nece stvoriti novac iako su u vlasnistvu kompanije. Tri kljucna odredjenja u ovoj definiciji : 1) sredstvo mora biti resurs 2) resurs mora biti pod kontrolom pravne osobe 3) trosak ili fer vrijednost u trenutku stjecanja moze se pouzdano i objektivno izmjeriti. Novac je sredstvo. a otvaraju se na osnovu pocetnog bilansa (bilans stanja). jer se ocekuje da se upotrijebiti za proizvodnju novih proizvoda. Stalna (netekuca) sredstva imaju vijek upotrebe duzi od jedne godine. on je sredstvo. Dragocjena reputacija nije sredstvo ako nastaje postepeno. Oprema i drugi proizvodni uredjaji koje kompanija posjeduje takodjer su sredstvo. Resursi pruzaju buduce koristi s obzirom na bilo koji od slijedeca tri uvjeta : 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koje se ocekuje da ce se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se ocekuje da ce se upotrebljavati u buducim aktivnostima koje ce pravnoj osobi stvarati novcani priliv. a ciji se trosak u momentu stjecanja moze pouzdano i objektivno izmjeriti.

Ako se prezentovanje ne vrsi prema vijeku upotrebe.1. neophodno je da preduzece kontrolise resurse iz kjih ce buduce ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u preduece.1. Stalna nematerijalna sredstva treba amortizovati uz najbolju procjenu njihovog korisnog vijeka upotrebe.2.Goodwill se inicijalno vrednuje kao pozitivna razlika troska stjecanja i stjecateljevog udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava.1.Koncesije i ostala prava .Stalna sredstva 6.Avansi za stalna nematerijalna sredstva . sredstva i obaveze treba prezentovati detaljnije u cilju ocjene likvidnosti. Da bi se neko sredstvo priznalo kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu. Osnivacki izdaci se ne mogu priznati kao imovinska stavka u bilansu. licence i zastitni znakovi . .ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva.Stalna materijalna sredstva zemljiste gradjevinske objekte 12 . obaveza i potencijalnih obaveza stecene pravne osobe. tada tekuca sredstva cine slijedece pozicije: . 6.Racunarski programi (softveri) .Ostala nematerijalna stalna sredstva Stalna nematerijalna sredstva su nefinancijska sredstva koja su bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati.ako se drzi prvenstveno u cilju trgovanja .Prezentiranje financijskih izvjestaja.odvojeno prezentovati netekuca i tekuca sredstva i obaveze – kriterij vijeka upotrebe i rocnosti .ako se ocekuje da se ce se realizovati ili se drzi radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe . stalna. Stalno nematerijalno sredstvo se treba identifikovati da bi se jasno razlikovalo od goodwilla.1. odnosno dospjelosti ili rocnosti na obaveze. osim ako je ogranicena njegova razmjena ili koristenje za podmirenje obaveza za najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.ako se ocekuje da ce se realizovati untar dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa .1.Stalna nematerijalna sredstva u pripremi . 6. tj.1.Izdaci za razvoj . pravne osobe prilikom prezentovanja bilansa imaju izbor izmedju alternativa : .1.ako se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu. Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekuca.Patenti.1.SREDSTVA 6.Stalna nematerijalna sredstva . Goodwill stecen u poslovnom spajanju se ne amortizuje.

dugorocna financijska ulaganja i zajmovi . U tacki MRS 1.dugorocna razgranicenja Kao posebna stavka u tackama 6 i 68A. MRS 1 izdvaja se : . . postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovina) ostala stalna materijalna sredstva ulaganje u nekretnine Stalna materijalna sredstva prema MSFI i MRS-u treba razvrstati : . dugorocna financijska sredstva su : a) ulaganja obracunata metodom udjela b) financijska sredstva Dugorocna financijska sredstva su : . . Korisni vijek upotrebe je : .- postrojenja i opremu (masine) alate.Iznos koji se amortizuje na trosak nabavke sredstava ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti.Ulaganje u nekretnine radi davanja u najam u skladu na odredbama .ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se drze radi prodaje i iznos sredstava koja su ukljucena u skupinu za otudjenje. Rok povrata ulaganja ocekuje se u roku duzem od godinu dana.dugorocna potrazivanja . postrojenja i oprema) .Stalna sredstva kao sredstva namijenjena za prodaju (MSRI) Pravna osoba ce klasifikovati stalna sredstva kao sredstvo namjenjeno prodaji ako se njihov knjigovodstveni iznos uglavnom nadoknadjuje putem transakcije prodaje.3.materijalna sredstva 13 . pogonski i kancelarijski namjestaj i transportna sredstva nekretnine.Amortizacija je sistemski raspored iznosa koji se amortizira tokom njegovog vijega upotrebe.Bioloska aktiva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima .1. a koja su klasifikovana.nematerijalna sredstva .4.Dugoročna finansijska sredstva (MRS) Predstavljaju ulaganja sa ciljem ostvarenja buduce ekonomske koristi koja se najcesce pojavljuje u obliku dobiti ili kamata.1.Nekretnine.1.1.razdoblje u koje se ocekuje da ce preduzece koristiti sredstvo .Zemljiste i sume su specificna vrsta stalnih materijalnih sredstava. a ne kontinuiranom upotrebom.broj proizvoda ili slicnih jedinica za koje se ocekuje da ce ih preduzece ostvariti od tog sredstva. U netekuca sredstva namjenjena prodaji pripadaju slijedece vrste stalnih sredstava : . 6.Stalna materijalna sredstva koja se drze za prodaju i prekinuto poslovanje . postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. postrojenja i oprema koju je preduzece nabavilo pomocu financijskog najma (lizing) .Stalna materijalna sredstva u potpunom vlasnistvu preduzeca (nekretnine. 6.

Proizvodi : stvari koje su sa aspekta pravne osobe namijenjeni prodaji Roba : stvari koje je ravna osoba nabavila i namjenila prodaji - Tekuca materijalna sredstva mogu biti : a) na zalihi (stvari iz tekcih sredstava na zalihi) b) u pripremi ( materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju) c) u upotrebi ( stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi) d) na putu ( stvari kupljene od dobavljaca koje jos nisu prispjele pravnoj osobi) 6.2.kratkorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otudjenje 6.Netekuce obaveze 14 .. Stalna sredstva koja su klasifikovana za prodaju treba odvojeno objaviti u bilansu stanja.pasivna vremenska razgranicenja . 6.2. a sredstva se naknadno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.Tekuce obaveze Tekuce obaveze su : .kratkorocna potrazivanja.1. Stalna sredstva klasifikovana za prodaju mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje.1. kratkorocni finansijski plasmani i aktivna vremenska raszgranicenja obukvacaju: novac i novcane ekvivalente potrazivanja od prodaje druga potrazivanja kratkorocne financijske plasmane aktivna vremenska razgranicenja potrazivanja za porez na dodatnu vrijednost – ulazni porez.Novac.2. obracun amortizacije se prekida. Glavne vrste sredstava i obaveza trebaju biti odvojeno objavljene.1. vlastiti poluproizvodi i dijelovi namjenjeni proizvodnji i otpadci koji su namjenjeni daljnjoj proizvodnji.obaveze prema dobavljacima i druge obaveze .2.2.financijska dugorocna sredstva.Tekuća sredstva 6.2.kratkorocne financijske obaveze . 6.1. a rezultate prestanka poslovanja treba odvojeno objaviti u bilansu uspjeha.OBAVEZE 6.Tekuca materijalna sredstva Sirovine i materijal Proizvodnja : nedovrsena proizvodnja na proizvodnim mjestima.1. Nakon sto se stalna sredstva klasifikuju za prodaju.2.2.obaveze za porez na dodatnu vrijednost – PDV .

3.Gubitak je negativna razlika izmedju zbira prihoda i zbiga rashoda pravne osobe u obracunskom periodu i pokriva se u skladu sa zakonom.Akumulirani gubitak . Pozitina razlika izmedju zbira prihoda i zbira rashoda pravne osobe u obracunskom periodu jeste dobit. Racunovodstvena dobit je dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda.Vlastite dionice koje drzi pravna osoba Elemente koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe mozemo zapisati u obliku jednacine : Sredstva = obaveze + osnovni kapital + zadrzana zarada 7.ELEMENTI USPJESNOG POSLOVANJA Elementi bilansa uspjeha : . 6. Prihodi obuhvataju prihode od redovne aktivnosti pravne osobe i dobitke.dugorocna razgranicenja i rezervisanja .Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza sto dovodi do smanjenja kapitala.dugorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima naijenjenim za prodaju ili otudjenje Temeljno je obiljezje obaveze njeno postojanje u sadasnjem razdoblju.Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.Akumuliranu dobit .Ostale rezerve .Revalorizacione i prenesene rezerve . sto dovodi do povecanja kapitala. . .KAPITAL Pod kapitalom podrazumijevamo : .Netekuce obaveze su : .Upisani osnovni kapital .Dobit ili gubitak tekuce godine . Obaveza nastaje kako je sredstvo isporuceno ili kada pravna osoba zakljuci neopoziv sporazum o pribavljanju sredstava.Dobit (profit) se koristi kao mjerilo uspjesnosti ili kao osnovica za druga mjerenja.dugorocne financijske obaveze . . Uobicajeno je da se isplacuju dionicarima u gotovini na temelju profitabilnog poslovanja. Elemnte mjerenja financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja pravne osobe mozemo prikazati preko jednacine : 15 . Dividende su prihodi od ulaganja u dionice.Dionicku premiju . Rashodi obuhvataju rashode koji proisticu iz redovne aktivnosti pravne osobe i gubitke.

koncept stabilne valute . U kontekstu tih informacija najznacajnije mjesto pripada financijskim izvjestajima. Najpoznatiji i najpriznatiji je sistem americkih racunovodstvenih nacela koja su stekla status opceprihvacenih racunovodstvenih nacela (generally accepted acounting principles – gaap) i sastoje se od : . biljezenju i izvjestavanju o poslovnim aktivnostima. kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet izlaznih informacija iz racunovodstvenog procesa.nacelo troska nabavke .OPCEPRIHVACENI KONCEPTI 16 . Informacije koje pruzaju financijski izvjestaji trebaju biti : vazne.1.koncept stalnosti . U opceprihvacene racunovodstvene koncepte ubrajaju se : . dok opceprihvacena nacela pomazu u vrednovanju.opceprihvacenih nacela .koncept obracunskog razdoblja Opceprihvacena racunovodstvena nacela obuhvataju slijedece : .RACUNOVODSTVENA NACELA FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG Racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima utvrdjuju se osnovne karakteristike i koncepcije racunovodstva koje trebaju biti ugradjene u racunovodstvene metode i postupke.nacelo suceljavanja prihoda i rashoda .nacelo realizacije . Najvise paznje se posvecuje racunovodstvenim pretpostavkama i racunovodstvenim nacelima. pouzdane.Sredstva = obaveze+ osnovni kapital + zadrzana zarada – dividende+ prihodi .nacelo materijalnosti ili znacajnosti .nacelo opreznosti Opceprihvaceni postupci su razlicite metode obrade podataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja. odnosno teorijske uvjete za interpretiranje financijskih izvjestaja. usporedive i razumljive.opceprihvacenih koncepata . 8.nacelo dosljednosti .koncept pravne osobe .opceprihvacenih postupaka Opceprihvaceni koncepti predstavljaju odredjene pretpostavke.nacelo objektivnosti .rashodi Poglavlje 3 – RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA 8. znacajnu paznju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja financijskog izvjestaja.nacelo potpunosti . U kontekstu osiguranja zadovoljavajuceg nivoa kvalitete financijskog izvjestavanja.

Nacelo realizacije. Za priznavanje prihoda vrijedi nacelo dogadjaja a ne nacelo blagajne. Financijski izvjestaji sastavljaju se za odredjeno razdoblje. Ako dodje do promjene vrijednosti novcane jedinice. Osnovica za utvrdjivanje nabavne vrijednosti je stvarni novcani izdatak koji je nastao ili ce nastati zbog obaveze placanja pri nabavi nekog sredstva.OPCEPRIHVACENA RACUNOVODSTVENA NACELA Nacelo nabave vrijednosti zhtijeva da se poslovni dogadjaji inicijalno vrednuju po trosku nabavke. troskovi i rashodi primjenjuju se na pravnu osobu. Kod prodaje za gotovinu prihod ce se knjiziti na temelju naplacene gotovine. Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna moc novcane jedinice tokom vremena ne mijenja. fer vrijednosti koja se temelji na stvarnim troskovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. Pravna osoba prilikom izvjestavanja o financijskom polozaju i uspjesnosti poslovanja u financijske izvjestaje ukljucuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo te pravne osobe. Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom pravne osobe.da se prodaja moze vrijednosno mjeriti . Nacelo konzistentnosti ili dosljednosti 17 . Prihod ce se proknjiziti na temelj ispostavljenog racuna kupcima. Nacelo objektivnosti. odnosno revalorizaciju izvjestajnih pozicija kojom se one svode na realne novcane vrijednosti. Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu. Uvazavajuci koncept stabilne valute neophodno je vrsiti prilagodjavanje. Dosta paznje posvecuje se tzv.2. da ce pravna osoba nastaviti poslovanje u predvidivoj buducnosti.da ne postoji neizvjesnost naplate Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su placeni. dekada) kako bi se osigurale relevantne. pozicije financijskih izvjestaja iskazane prema historijskim vrijednostima bit ce precijenjene ili podcijenjene. Pri priznavanju prihoda treba uvazavati slijedece.Koncept pravne osobe. tj. stjecanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog dogadjaja i priznavanje prihoda. i to : . te nezavisno od drugih pravnih osoba. prihodi. bez obzira sto ce naplata uslijediti naknadno. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja. Za eksterne korisnike financijskih izvjestaja obracunsko razdoblje je jedna godina. a ne na vlasnike. 8. zahtjeva se periodično izvjestavanje u odredjenom obracunskom razdoblju. Uz ovo nacelo usko je vezano nacelo potpunosti koje zahtijeva da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informacije neophodne za ocjenu preduzeca. Koncept stalnosti poslovanja tj. Prema tome.da su vlasnistvo i rizik presli na kupca . Nacelo materijalnosti ili znacajnosti Pod ovim nacelom podrazumijeva se relativna vaznost podataka. nezavisno od licnih transakcija vlasnika ili njihove licne imovine. Uz nacelo priznavanja prihoda uobicajeno je vezano i nacelo suceljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrdjivanje rezultata poslovanja. odnosno nabavnoj vrijednosti. Koncept obracunskog razdoblja. trajnosti poslovanja Racunovodja pretpostavlja tokom sastavljanja financijskih izvjestaja za bilo koju pravnu osobu. Za interne korisnike je potrebno izvjestavanje u kracim vremenskim intervalima (mjesec.da je dobro stvarno isporuceno kupcu .

racunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentovanje financijskih izvjestaja.Zahtijeva da se doslijedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju financijskih izvjestaja.nova grupa Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (od MSFI 1 do MSFI 5) . prateca uputstva.MEDJUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA (MSFI) KOJI UKLJUCUJU MEDJUNARODNE RACUNOVODSTVENE STANDARDE (MRS) U 2004.grupa Medjunarodni racunovodstveni standardi (od MRS 1 do MRS 41) Do sada su doneseni MSFI. objasnjenja i smjernice koje donosi Odbor za medjunarodne racunovodstvene standarde (ISAB) Ciljevi ISAB-a : a) razvijati u javnom interesu jedan skup visokokvalitetnih. Medjunarodne racunovodstvene standarde (MRS) i Medjunarodne standarde financijskog izvjestavanja (MSFI) 2. Standardi koje izdaje i usvaja ISAB navode se u slijedece dvije grupe : . godini pocinju se razvijati Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (MSFI). Nacelo opreznosti Tamo gdje su podaci nejasni i proturjecni. racunovodja treba odluciti prije za nizu vrijednost nego za visu vrijednost. postrojenja i oprema Lizing Prihodi Primanja zaposlenih Ulaganja u pridruzena drustva Zarada po dionici Umanjenje sredstava Nematerijalna sredstva Poljoprivreda Racunovodstvena nacela 18 . Zakonom o racunovodstvu i reviziji propisana je obaveza svih pravnih osoba da pri sastavljanju i prezentovanju financijskih izvjestaja primjenjuju racunovodstvene standarde koji obuhvataju : 1. razumljivih i globalno nametljivih racunovodstvenih standarda koji ce se koristiti u prezentovanju financijskih izvjestaja diljem svijeta b) objektivno raditi na poboljsavanju i ujednacavanju regulative. 9. i to : MSFI 1 Prva primjena Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja MSFI 2 Isplata s temelja dionica MSFI 3 Poslovne kombinacije MSFI 4 Ugovori o osiguranju MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja U MSFI su MRS 2 MRS 7 MRS 12 MRS 16 MRS 17 MRS 18 MRS 19 MRS 28 MRS 33 MRS 36 MRS 38 MRS 41 ukljuceni slijedeci revidirani Medjunarodni racunovodstveni standardi : Zalihe Izvjestaj o novcanim tokovima Porez na dobit Nekretnine. Dosljedna primjena racunovodstvenih politika je preduvjet istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja financijskih izvjestaja.

Ravnoteza izmedju koristi i troskova. Informacije su pouzdane kada ne sadrze znacajne pogreske i predrasude. osim pri izmjeni zakonskih propisa i standarda. te formiraju osnovicu za racunovodstvenu politiku. Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Ucinci transakcija i drugih dogadjaja priznaju se kada su nastali i iskazuju se u financijskim izvjestajima razdoblja na koja se odnose. sadasnje i buduce dogadjaje.rezervisanja. Koncept neogranicenog vremena poslovanja. Racunovodstvene politike moraju se objavljivati.fer prezentacije – moraju vjerno prikazati nastale poslovne promjene .neutralnost . Vazna informacija utjece na poslovne odluke korisnika pomazuci im procjenjivati prosle.pravovremenost. konvencije. itd. Temeljni financijski izvjestaji moraju se zasnivati na izabranim racunovodstvenim politikama. .obracun amortizacije . Racunovodstvene politike su : nacela. .potpunost – moraju biti potpune u granicama znacajnosti i troskova.POJAM FINANCIJSKIH IZVJESTAJA 19 . . racunovodstva i volje za proucavanjem informacija. Razumljivost.bit vaznija od forme – prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnoscu.Ravnoteza izmedju kvalitetnih obiljezja. pravila i postupci koje je usvojio menadzment prilikom sastavljanja i prezentovanja financijskih izvjestaja. Informacije moraju biti razumljive korisnicima koji imaju osnovna znanja iz podrucja ekonomije.opreznost . Poglavlje 4 – SADRZAJ OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) 10. Pretpostavlja se da ce preduzece nastaviti poslovanje u doglednoj buducnosti. Pouzdanost. a njene karakteristike su : .metode obracuna utroska zaliha . . Cinjenica da su financijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa MSFI-om i MRS-om mora se javno objelodaniti. a ne samo sa svojom zakonskom formom. Racunovodstvene politike Racunovodstvene politike se odnose na racunovodstveni sadrzaj ekonomskih kategorija i na njihovo interpretiranje i iskazivanje. Informacija je znacajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moze utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjestaja.usporedivost Ogranicenja vaznih i pouzdanih informacija su slijedeca : .Racunovodstvena nacela odredjuju koncepciju racunovodstva i razradjuju njegove osnovne karakteristike. Pravna osoba ce donijeti racunovodstvene politike za slijedece stavke : . Vaznost. osnove. Vazece znacajne pretpostavke financijskih izvjestaja : Nastanak dogadjaja. Znacajnost.

izmedju njih postoji cvrsta medjuzavisnost jer su medjusobno povezani. financijskoj uspjesnosti i novcanim tokovima pravne osobe. biljeske koje ukljucuju kratak pregled racunovodstvenih politika. Vaga koja oslikava jednakost ili ravnotezu izmedju lijeve i desne strane tj. Financijski izvjestaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog polozaja i financijske uspjesnosti pravne osobe. Obaveze i potrazivanja vanjskih strana. Ti financijski izvjestaji se koriste za internu ekonomiju. izvjestaj o promjenama u kapitalu d. To upucuje na saznanje za upotrebnim financijskim izvjestajima koji su proizvod upravljackog racunovodstva i racunovodstva troskova. korisnici su prvenstveno menadzeri. Osim osnovnih financijskih izvjestaja.Financijski izvjestaji su namjenjeni unutarnjim i vanjskim korisnicima.BILANS / BILANS STANJA Bilans dolazi od latinskih rijeci „bi“ – dvostruki i „lanx“ – tas na vagi. Nad cjelokupnim 20 . izvjestaj o novcanim tokovima e. ukljucujuci dobitke i gubitke e) Ostalim promjenama u kapitalu f) Novcanim tokovima Potpuni set financijskih izvjestaja ukljucuje : a. Financijski izvjestaji pravne osobe trebaju pruziti informacije o : a) Sredstvima b) Obavezama c) Vlastitom kapitalu d) Prihodima i rashodima. iznosi koje pravna osoba duguje bankama.1. pa nema potrebe da budu standardizovani. Svaki od navedenih osnovnih financijskih izvjestaja predstavlja odredjenu cjelinu. koji su pretezno usmjereni vanjskim korisnicima. dakle. tj. Ti izvjestaji nis namjenjeni vanjskim korisnicima. zaposlenici ostalim kreditorima. Osnovna racunovodstvena jednacina prilikom sastavljanja bilansa glasi : AKTIVA = PASIVA. Potrazivanja kreditora nazivaju se obavezama. Potrazivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA. podaci i informacije o nizim organizacionim jedinicima a znacajne funkcije menadzmenta su planiranje i kontrola. Menadzmentu pravne osobe potrebni su podaci o troskovima s razlicitog aspekta. Obaveze i kapital potrazivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilansa. izmedju sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu. sto bi trebalo oznacavati vagu s dva tasa ili od italijanske rijeci „bilansia“ sto znaci vaga. racunovodstvo daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE a) Stajaliste resursa i potrazivanja Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. a i medjusobno se nadopunjuju i pruzaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. odnosno izvora sredstava. bilans stanja b. dobavljacima. bilans uspjeha c. Stavke prikazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobne na datum bilansa. Cilj je financijskih izvjestaja opce namjene osigurati informacije o financijskom polozaju. Financijske izvjestaje treba prezentovati najmanje jedanput godisnje. 10.

ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva pa se ide prema manje likvidnom sredstvu. takodjer. a sredstva prema porijeklu izvora su PASIVA.Osnovna bilansne promjene 21 .1. bez obzira da li se sacinjava u pismenoj formi ili ne. odnosno stanje. zalihe pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. utvrdjivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. podrazumijeva AKTIVA. Bilans. januara iduce godine. obaveze i kapital. obaveza i kapitala su pozicije zakljucnog bilansa 31. iskazan u vrijednosnim pokazateljima. u obliku jednostranog racuna. odnosno bilans stanja moze se prikazati horizontalno tj. da on postoji u svakom trenutku. decembra tekuce godine.2. te se utvrdjuje saldo. i na kraju kapital. pojavnim oblikom sredstava.3. b) Princip funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteza : sredstva = vlastiti kapital + obaveze. kao i predvidjanje buduceg poslovanja. Bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu financijskog polozaja.1. Time bilans predstavlja bilans kontinuiteta koji povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekucom godinom. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1.1. potrebno je proizvesti inventuru.Problem vrednovanja bilansnih pozicija 10.Principi unosenja bilansnih pozicija Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unosenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa. a moze se postupiti i obratno. 10. Moramo voditi racuna da se radi o racunima stanja.Sastavljanje i sadrzaj bilansa stanja 10. Bilans stanja je sistematski pregled sredstava. u obliku dvostranog racuna i vertikalnim prikazom. tj. Prije neg sto se pristupi sastavljanju bilansa. tj. provjerava se inventurom i unosi se u bilans kao bilansna pozicija. i na kojima postoji saldo. Sva sredstva imaju svoje vlasnicko porijeklo. moze postupiti na dva nacina : najprije unijeti tekuce obaveze. koji moze biti dugovni kod racuna sredstava a potrazni kod racuna kapitala i obaveza.sredstvima postoje necija potrazivanja ali kako ukupna suma potrazivanja ne moze promasiti sredstva nad kojima postoji potrazivanje. ili obratno. Utvrdjeni saldo na racunima glavne knjige. Bilans se sastavlja na osnovu racuna glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva. i to racunima aktive (koji imaju dugovni saldo) i racunima pasive (koji imaju potrazni saldo). zatim dugorocne obaveze. Ovdje se. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteza i da se vrijednost sredstava izjednacava sa vrijednoscu obaveza. 10.1. obaveza i kapitala na odredjeni dan. b) Stajaliste sredstava i izvora sredstva U bilansu se pod sredstvima. Krajem poslovne godine zakljucuje se konto sredstava. obaveza i kapitala. a) Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovcivosti. U pasivi se pozicije unose prema dospjelosti obaveza. odnosno novac. Tako su poznati : a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti. Stepen likvidnosti moze biti dvojak : opadajuci i rastuci.4. Na taj nacin saldo na kontima sredstava.1. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugorocne i na kraju tekuce obaveze. Bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta dinamike koja se desava u vremenu poslovanja pravne osobe.

Doslo je i do kvantitativnih promjena u bilansu odnosno doslo je do povecanja sredstava.4. a druge naprimjer.4. Realno je da svaki poslovni dogadjaj utjece na promjenu stanja iovine i da se stalno odvija transformacija imovine. jer je doslo do odliva novca u aktivi. Primjer:(94 str) 1.4. Placene su ostale obaveze u gotovini 5 000 KM 2. Prodate su emitovane dionice za 100 000 KM 2.1. Primjer (94 str) : 1.4. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi. Vracen je dio dugorocnog kredita u iznosu od 10 000 KM I aktiva i pasiva su smanjene za 70 000 KM. 10. odnosno doslo je do smanjenja novca na ziroracunu i u blagajni. U nasem primjeru povecala se obaveza prema dobavljacima a povecao se i kapital. 10.1. zbir aktive se u tom slucaju ne mijenja.Povecanja aktive i povecanje pasive Primjer: (92 str) 1.2. Time je doslo i do povecanja potencijalne snage pravne osobe. Cetiri su osnovne bilansne promjene : a) povecanje aktive i povecanje pasive za isti iznos b) povecanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos (bez promjena u aktivi) 10. Poslijedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jacanje ili slabljenje financijske snage pravne osobe.1. Izdali smo materijala u proizvodnju 60 000 KM 2.Povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive 22 .3.4.Povecanje aktivne uz istovremeno smanjenje aktive Kada se jedna pozicija sredstava povecava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava. odnosno poslovne dogadjaje koji djeluju na sredstva obaveze i kapital. Tada ne dolazi do promjene vrijednosne strukture aktive. odnosno doslo je do smanjenja obaveza prema dobavljacima. Faktura dobavljaca za nabavljeni materijal 20 000 KM Doslo je do povecanja aktive i povecanja pasive za isti iznos.1.1.Smanjenje aktivne i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava. nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek sa isti iznos. Platili smo dio obaveza prema dobavljacima za 55 000 KM 3. Do promjene strukture u aktivi dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava. Kupci su doznacili na ziroracun 50 000 KM 10.Pravna osoba u objavljivanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene. obaveza i kapitala.

Medjutim. . naredne godine. kao ni to da su neke transakcije izostavljene. Probni bilans sastavlja se radi kontrole.konsolidovani bilans . Pravna osoba sastavlja konacni ili zakljucni bilans na dan 31. tj. Grupu cine matica i sve njene podruznice. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjizenja u glavnoj knjizi. 10. bez promjene u strukturi aktive.napravi se spisak svakog racuna glavne knjige koji ima saldo.Sabira se svaka kolona . U aktivi nije doslo do bilo kakvih promjena. Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotezi. Primjer (96 str. Ostale obaveze se potpuno „ugasila“ jer je banka podmirila te obaveze. umjesto ostale obaveze u sumi od 15 000 KM stvorena je obaveza za kratkorocni kredit u istoj sumi.konacni ili zakljucni bilans . Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedece korake : . a umjesto te pozicije doslo je do promjene vrste obaveze. vremena.Uporede se ukupni iznosi kolona Na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao dugovanja normalni saldo je dugovni saldo. Pocetni bilans je bilans koji sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja.bilans spajanja . Ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive.pocetni bilans . tekuce godine. uz istovremeno nestajanje postojecih pozicija pasive. To znaci da treba eliminisati sve medjsobne transakcije unutar grupe. potrazivanja. tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potrazivanju.1. odnosno jednom mjesecno. a na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao povecanja uobicajeni saldo je potrazni saldo. ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajuce racune. ulaganja te rashode i prihode.sanacijski bilans .5. Potrebno je eliminisati sve medjusobne obaveze.12. 23 .likvidacijski bilans 1. dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povecanje druge pozicije pasive za isti iznos. a potrazna u desnu kolonu probnog bilansa. Banka je iz odobrenog kratkorocnog kredita platila ostale obaveze 15 000 KM. 3. Cilj sastavljanja konsolidovanog bilansa jeste pruziti informacije o financijskom polozaju.probni bilans .1. pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo : . uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja na nivou grupe. Zbig pasive se nije promjenio.bilans razdvajanja . Do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive.) : 1. U pravilu se sastavlja na kraju obracunskog perioda. Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou slozenih pravnih osoba. koji predstavlja pocetni bilans 1. upisujuci dugovna salda u lijevu. 2.Vrste bilansa U ovisnosti od sadrzaja.Do promjena u strukturi pasive. Sve racune sa abnormalnim saldima treba obiljeziti radi njihovog preispitivanja i uskladjivanja. odnosno grupe.

Ili moze jednostavno pozajmiti novac onome kome je potreban.4. Dakle.rashode koji poticu iz redovnih aktivnosti pravne osobe . Sadrzinu bilansa uspjeha cine prihodi i rashodi pa tako i netorezultat ostvaren u toku razdoblja.POJAM I SADRZINA BILANSA USPJEHA U definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne sustine dobitka i gubitka. bilans stanja i bilans uspjeha cine jedinstvenu cjelinu. Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlacenja dijela kapitala od strane vlasnika pripadaju uspjehu pravne osobe.podmirenja i otpisa obaveza Rashodi obuhvataju : .1. Prihodi mogu nastati i od : . Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uvjetima kada se dvije ili vise 5. Ukoliko postupak sanacije ne uspije. Financijski rezultat se potom integrise u bilans stanja kao akumulirana dobit u pasivi u okviru pozicije kapitala ili kao akumulirani gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja.pruzanja usluga . Profitabilnost je cilj pravne osobe. Netodobit je netopovecanje vlasnickog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije koje se akumulira na racun kao akumulirana dobit. javlja se netogubitak. Gubitak je smanjenje vlasnickog kapitala koje je nastalo po istom osnovu. Takav bilans sluzi kao osnova utvrdjivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima. ako ide u likvidaciju. pravnih osoboa spajaju u jednu novu pravnu osobu.BILANS / BILANSA USPJEHA 11. 7.gubitke koji udovoljovaju definiciji rashoda. pokrece se stecajni postupak. Financijski prihodi rezultat su plasmana viska slobodno raspolozivog novca. Prihodi najcesce nastaju od : .prodaje proizvoda . obveznice i sl. cime se ostvaruju prinosi od kamate i dividendi. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda ukljucuju : 24 . 11.koristenjem sredstava prane osobe od strane drugih. Visak novca pravna osoba moze uloziti u dionice. 6.dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda . u najjednostavnijem obliku : netodobit = prihodi – rashodi. Stecajni bilans prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja. Dobitak je prirast kapitala u pravne osobe proistekao iz poslovnih i pratecih aktivnosti pravne osobne u toku razdoblja. Likvidacijski bilans u pravil sastavlja pravna osoba. Sanacijski bilans se sastavlja za uvjete kada se pravna osoba nalazi u slucaju postupka sanacije. U financijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku drugu valutu. Zadatak bilansa uspjeha je da obracuna sve rashode i prihode u posmatranom obracunskom periodu i da izkaze ostvareni financijski rezultat i njegovu raspodjelu. Dakle. Kada rashodi premase prihode. Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojece pravne osobe na dvije ili vise pojedinacno pravno samostalnih pravnih osoba. Sluzi u tom slucaju kao osnova utvrdjivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje u cilju saniranja pravne osobe od strane potencijalnih sanatora.povecanja sredstava .

odnosno rashode koristeci klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. Zbog toga se nazivaju vremenski troskovi.kao dvostrani racun . dakle po obracunskoj.ostali poslovni troskovi 25 .kao jednostrani racun Pravna osoba treba rasclaniti troskove. To znaci da ce se prihod formirati kada je poslovna transakcija nastala a ne kada je izvrsena naplata. od ucinaka porasta strane valute u vezi sa zaduzivanjem pravne osobe u stranoj valuti. Rashodi predstavljaju odbitnu stavku u bilansu uspjeha.1.gubitke koji su proistekli iz katastrofa kao sto su pozar. (Naprimjer.smanjenja sredstava .1. troskovi prodatih proizvoda priznaju se u rashode istovremeno sa prihodima od prodaje proizvoda. 11. Prva kategorija koja je povezana sa ostvarenim prihodima od prodaje dobara naziva se troskovi prodatih proizvoda.troskovi primanja zaposlenih . u smislu troskova koji nastaju osim troskova prodatih proizvoda. Neophodno je rashode pravilno klasifikovati na slijedeci nacin: 1. poplava i sl.) Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada izdatak ne donosi nikakve buduce ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduce ekonomske koristi ne ispunjavaju uvjete ili su prestale ispunjavati uvjete za priznavanje za priznavanje u bilans stanja.povecanja obaveza Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmedju nastalih troskova i odredjene stavke prihoda. a kod slozenih oblika organizacije pravnih osoba na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godisnje konsolidovani bilans uspjeha. naprimjer. dobit i gubitak formiraju po nacelu nastanka dogadjaja. prodaje i administracije nekog razdoblja koji se ne mogu ukljuciti u troskove zaliha gotovih proizvoda koji se drze na skladistu. To su opci troskovi uprave. Gubitke od prodaje dugotrajnih sredstava Nerealizovane gubitke koji su proizasli. Druga kategorija rashoda ne ovisi od priznavanja prihoda. tj. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje ekonomskih koristi proizlazi iz: . Uporedjivanjem prihoda i rashoda utvrdjuju se dobit ili gubitak ostvareni u odredjenom razdoblju. Bilans uspjeha mora zadovoljiti uvjete u skladu sa medjunarodnim standardima financijskog izvjestavanja. Za dionicka drustva kod nas obaveza je da sastavljaju bilans uspjeha polugodisnje i godisnje. rashodi. Ti troskovi prodatih proizvoda postaju rashodi u bilansu uspjeha kada se dobra prodaju. a ne po novcanoj osnovi.troskovi sirovina i materijala . Neophodno je istaci da se prihodi. Ti rashodi su troskovi proizvodnje gotovih proizvoda sadrzani u uskladistenim zalihama gotovih proizvoda. 2.troskovi amortizacije . Vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troskova : . od prodaje dobara nego se odnosi na troskove funkcionisanja privrednog drustva u nekom razdoblju.Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha moze biti prikazan u dva oblika i to : .

precjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog pozitivnog financijskog rezultata tj. skrivene dobiti.12. sto iznosi 44 000 KM.12. prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obiljezje rashoda i podmiruju se iz brutodobiti. To znaci da nerealno vrednovanje pozicija bilansa stanja automatski se odrazava na nerealnost pozicija bilansa uspjeha i obratno. odnosno financijskog rezultata . Primjer (105 str) : U vezi sa vertikalnim rasclanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobit' od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode financiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM. tj. zbog ovog obracuna troskova koji podvaja troskove po funkcijama. Ta sustinska korelacija ogleda se u vidu vrijednosne objektivnosti i istinitosti bilansnih pozicija i bilansa uspjeha. odnosno aktivnostima. odnosno 31.Drugi - oblik rasclanjivanja je po metodi „trokova prodatih proizvoda“ : troskovi prodatih proizvoda troskovi distribucije administrativni troskovi drugi rashodi Bilans uspjeha po metodi troskova prodatih proizvoda odgovara iskazivanju u obliku jednostranog racuna. (ovaj dio kopirati iz knjige) I Precjenjivanje aktive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak 26 . sto ce se na kraju poslovne godine odraziti na realnost tog bilansa. tekuce godine prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godisnji bilans stanja na dan 31. podcjenjivanjem dobiti b) precjenjivanjem negativnog financijskog rezultata. Ostale informacije o bilansu uspjeha sadrze analizu rashoda prema njihovim karakteristikama ili funkcijama. podcjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog negativnog financijskog rezultata. tj. U bilansu uspjeha prema metodi troskova prodatih proizvoda rasclanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha vec i troskovi prodatih proizvoda pa tako i operativni. skrivenog gubitka.vertikalno rasclanjivanje ukupnog poslovnog. odnosno financijski rezultat svih nivoa. Sastavlja se bilans stanja prilikom osnivanja kompanije. tj.horizontalno rasclanjivanje poslovnog odnosno financijskog rezultata. Postoji sustinska korelacija bilansa stanja i bilansa uspjeha. precjenjivanjem dobitka b) podcjenjivanjem negativnog financijskog rezultata tj. Na kraju poslovne godine. Dakle. To precjenjivanje moze da bude ostvareno na tri razlicita nacina i to : a) precjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata tj. neposredno je vidljivo i rasclanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brut operativni rezultat po pokricu proizvodne cijene prodatih prozivoda koji iznosi 134 000 KM i na troskove razdoblja (uprave. tekuce godine. Glavne prednosti metode troskova prodatih proizvoda jesu : . Podcjenjivanje aktive i precjenjivanje pasive se moze ostvariti na slijedece nacine : a) podcjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata.

Komponente bilansa uspjeha usluznih i trgovinskim kompanija Trosak prodate robe predstavlja troskove nabavke robe koja je prodata. Ako troskove prijevoza snosi prodavac. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubici II Ukoliko dodje do podcjenjivanja aktive.2. pravo vlasnistva prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladiste. s tim da aktiva ostaje ista.1. moze se desiti: a) podcjenjivanje dobiti b) precnjenjivanje gubitka c) skrivena dobit. Trosak nabavke robe ne ukljucuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troskove prijevoza nastale kod prijenosa robe do mjesta prodaje. Roba u tranzitu obicno postaje vlasnistvo cim je isporucena prijevozniku ( ako kupac snosi troskove prijevoza). s tim da pasiva ostaje ista. odnosno tzv. Knjizenje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca. 11. Trgovacka roba ukljucuje se u zalihe po svom trosku. 27 . Takodjer. odnosno kada roba bude u posjedu kupca. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Ukoliko dodje do precjenjivanja pasive. s tim da aktiva ostaje ista. Pri narucivanju robe ne obavlja se nikakvo knjizenje u racunovodstvenoj evidenciji. s tim da pasiva ostaje ista.II Podcjenjivanje aktive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Podcjenjivanje pasive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Precjenjivanje pasive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak Iz svega navedenog mozemo zakljuciti : I Ukoliko dodje do precjenjivanja aktive. moze se desiti: a)podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Ukoliko dodje do podcjenjivanja pasive. zavisne troskove nabave. U racunovodstvu rijec nakavka (kupovina) ne odnosi se na primitak narucene narudzbe nego na primitak narucene trgovacke robe. trosak nabave se uskladjuje (ispravlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljac trgovinske robe.

U opce i administrativne troskove spadaju troskovi koji se odnose na ukupno poslovanje ( troskovi placa. troskovi prodate robe postaju rashodi. Prihodi od prodaje ili brutoprodaja je ukupna fakturna cijena isporucene robe. Postotak brutodobiti se izracunava dijeljenjem iznosa brutodobiti sa netoprihodima od prodaje. Obicno se kao netoprihodi od prodaje uzima 100%. Pri analiziranju bilansa uspjeha cesto se analiziraju postoci. To je metoda periodicnog vodjenja zaliha. Operativni troskovi Operativni troskovi ukljucuju opce prodajne administrativne troskove. metoda prosjecnih troskova. naprimjer FIFO. Netodobit ili netoprofit u bilansu uspjeha je relevantno mjerilo uspjesnosti poslovanja kompanije. Dva su pristupa tom problemu : 1) Mozemo odrediti konacno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trosak prodate robe oduzimajuci konacno stanje zaliha od robe raspolozive za prodaju. Povrati robe i uskladjenja su vrijednost prodate robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili prodajni popusti. troskovi sadrzani u zalihama trgovacke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda. jer predstavlja iznos zadrzane zarade nakon isplate dividendi dionicarima. Troskovi prodate robe Troskovi prodate robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena.) Dobit prije placanja poreza Predstavlja razliku izmedju brutodobiti i operativnih troskova. tj. osiguranja.Problem vrednovanja jeste kako podijeliti robu raspolozivu za prodaju izmedju : a) konacnog stanja zaliha i b) troskova prodate robe. 2) Mozemo vrednovati kolicinu stvarno prodate i isporucene robe kupcima i iz toga izvesti konacno stanje zaliha. Preostaje jos relevantan problem vrednovanja. Prihodi od prodaje robe priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i suceljavaju se sa troskovima prodate robe (rashodima) koji su ga prouzrokovali. Dakle. a to je kako mjeriti zalihe i trosak prodate robe kada se jedinicni trosak jednog ili vise predmeta zaliha mjenja tokom racunovodstvenog razdoblja. A profitna marza se izracunava dijeljenjem netodobiti sa netoprihodima od prodaje. SADRZAJ I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 12. Najvazniji je postotak brutodobiti i profitna marza. cuvanja i pripreme robe za prodaju. Troskovi prodaje obuhvataju troskove skladistenja. Vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrzi 28 .OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCEZA Prva faza i najvazniji dio racunovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. Poglavlje 5 – OBILJEZJE. Prihodi od prodaje (brutoprodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnosi na prihode od prodaje ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki ciji netoiznos daje netoprihode od prodaje. Nekoliko je prihvatljivih metoda za rjesavanje ovog problema. Kada se roba proda. elektricne energije i sl. metoda specificne identifikacije. brutodobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troskovi i da se osigura profit. te cini vazno mjerilo uspjesnosti. dobit nakon sto se plati poret na dobit. To je metoda stalnog vodjenja zaliha. Atim se svakak stavka u bilansu uspjeha izrazava kao postotak od netoprihoda od prodaje. Da bi trgovci bili uspjesni. Brutodobit je razlika netoprihoda od prodaje i troskova prodate robe. oduzimajuci trosak prodate robe. zakupa.

obaveza. prihode i rezultat. rashode.KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI / ISPRAVE Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogadjaju. koja je vrijednost transakcije itd. sistematizovana i hronoloska evidencija poslovnih dogadjaja. Ocito je da je u ovoj fazi neophodno izvrsiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija. a sluzi kao podloga za unosenje podataka u poslovne knjige. a koja sadrzi tacno naznaceno sta se desilo. Poslovni dogadjaji mogu biti razliciti i mogu se odnositi na razlicite pozicije. Dakle. U tom smislu obaveza je svake pravne osobe da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. 12. Potrebno je proizvesti analizu. Knjigovodstvena isprava sluzi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. obaveze. U slijedecoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih dogadjaja poslovnim knjigama. Osnvne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. kapitala. Poslovna dokumentacija u sirem smislu obuhvaca sve pisane isprave o iniciranju.POSLOVNA TRANSAKCIJA KAO INPUT RACUNOVODSTVENOG PROCESA Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji svojim nastankom utjece na sredstva. Knjigovodstveni dokumenti su oni poslovni dokumenti uz pomoc kojih racunovodstvo pravne osobe prikuplja podatke. 12. poslovni dogadjaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni dogadjaj. putem cijene se pretvaraju u vrijednost kao zajednicki imenitelj uporedivosti. a utjece na imovinu pravne osobe i ujedno predstavlja i knjigovodstveni dogadjaj.osnov za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog dogadjaja 29 . a u pravilu neposredno prije sastavljanja financijskih.1. Rezultati popisa predstavljaju osnovu za poredjenje stanja u poslovnim knjigama. kapital. Probni bilans se sastavlja jedanput mjesecno. pripremi. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja pravne osobe.ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navedena obiljezja. Dogadjaj prezentuju i dokazuju knjigovodstveni dokumenti/isprave. a mogu nastati izmedju preduzeca i okruzenja ili u okruzenju preduzeca. jer se na taj nacin lakse uocavaju i ispravljaju greske. Knjigovodstveni dogadjaj ima slijedeca obiljezja.2. Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji je nastao.moze se izraziti u novcanim jedinicama . i to : .dokaz da je transakcija nastala. Utvrdjene eventualne razlike potrebno je preknjiziti u cilju cjelokupnog uskladjivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama. Poslovni dogadjaji se evidentiraju hronoloskim redom. rashode i prihode . Glavna knjiga je sveobuhvatna. Knjigovodstveni dokumenti imaju slijedece zadatke : . Krajem obracunskog razdoblja. Knjigovodstvene dokumente treba razlikovati od poslovnih dokumenata.mijenja pozicije sredstava. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatecenom imovinom i vodjenjem poslovne politike pravne osobe.kada se desilo.stvarno nastao . Upravi podaci uneseni u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata cine podlogu za izradu financijskih izvjestaja o financijskom polozaju. neophodno je provjeriti da li su tacno i korektno evidentirani poslovni dogadjaji u poslovnim knjigama. Da bi kolicinski podaci bili medjusobno uporedivi. odnosno pravilno klasifikovati poslovne transakcije koje ce biti predmet racunovodstvene evidencije i one koje se obradjuju u nekim drugim evidencijama. Nastale poslovne transakcije predstavljaju input racunovodstvenog procesa.

tintanom olovkom. pomagalima ili kompjuterom.obuhvatnost poslovnih dogadjaja.mjesto nastanka (interne.2. odnosno nalazu da se poslovni dogadjaj desi koji ce unutar preduzeca utjecati na promjenu stanja sredstava. Na osnovu naloga za izvrsenje sastavlja se pravdajuci dokument i on sadrzi dokaz za knjigovodstveno evidentiranje podataka. Prema namjeni sa stajalista knjigovodstva : . trgovackim posrednicima i dr. primarne.nalozi za izvrsenje poslovnog dogadjaja . neovisno o tome je li podatak proizasao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. Nalozi za izvrsenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeca. Nijedan od podataka se ne unosi bez urednog i vjerodostojnog dokumenta. Blagajnicki i drugi novcani 30 . naziv dokumenta. Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrze vise istovrsnih poslovnih dogadjaja i sastavljaju se na osnovu veceg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata.zbirne (izvedene) dokumente. izdatnica.namjena dokumenta . Pojedinacni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrze podatke o jednom poslovnom dogadjaju. berzama. Koriste se u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih dogadjaja. nastanak rashoda i prihoda. knjigovodstvene dokumente dijelimo na : .2.. broj izdatog dokumenta i sifra. Knjigovodstveni dokument se ispisuje hemijskom olovkom. Naprimjer. Nalozi za izvrsenje pojavljuju se. osnovne. odnosno sadrzaj. 12. datum.pravdajuci dokumenti Nalog za izvrsenje sluzi u operativne svrhe izvrsavanja poslovnog dogadjaja i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji.1.Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Sadrzaj knjigovodstvenog dokumenta mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni dogadjaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige.Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Kriteriji su slijedeci : . izvod ziroracuna. Ispravke se vrse na nacin da se eventualne greske precrtavaju preko prvobitnog teksta ili broja. originalne) dokumente i .jedan od osnova revizije financijskih izvjestaja Dokumenti su osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadzmenta. isplatna placa uposlenika. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih dogadjaja. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. mjesto. fakture kupcima (izlazne fakture). s tim da se iznad precrtanog upise ipravno tekst ili broj. Ako nisu dokumenti o poslovnim dogadjajima za konkretne pozicije imovine uredno i azurno knjizeni.pojedinacne (izvorne. Ako se dokumenti izdaju u vise primjeraka. izdatnice i dr. rekapitulacija utrosenih sirovina i materijala. Na taj nacin ispravke moze vrsiti samo osoba koja je izdala dokument. Relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta su : naziv i adresa pravne osobe koja je izdala dokument. Pojedinacni dokumenti mogu biti : fakture dobavljaca (ulazne fakture). nismo u mogucnosti utvrditi tacno stanje. skladisne primke. Izdaju se u pismenom obliku. Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama.2. 12. obaveza.osnov za unos podataka u poslovne knjige . kapitala. eksterne) . mora se oznaciti koji je primjerak osnova evidentiranja. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr.

1. 12.dokumenti ne smiju se ispravljati nego se moraju ponistiti i ispostaviti nova. novonastalo stanje. tj. sumu o kojoj se radi 4. saldo racuna. kolone „duguje“ i „potrazuje“ 3. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. obavezama. Utjecaj poslovnog dogadjaja se izrazava povecanjem ili smanjenjem postojeceg stanja pozicije na racunu.1.1. Na knjigovodstvenom racunu prvo se iskazuje odgovarajuce pocetno stanje ekonomske kategorije. kako bi se olaksalo njegovo prepoznavanje. kod unosa podataka na racune. U preduzecu koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenata.3. U uvjetima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. Ovisno o potrebnim podacima elementima racuna dodaje i broj (sifra) konta. datum poslovnog dogadjaja 6.Vrste racuna ili konta Uobicajeni kriteriji podjele racuna su : 1) Prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni racuni a) racuni aktive b) racuni pasive 2) Prema elementima uspjesnosti – privremeni racuni : a) racuni prihoda b) racuni rashoda 3) Prema samostalnosti : a) samostalni racuni 31 . potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. naziv racuna. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 13. 13. Svaki knjigovodstveni racun ima elemente : 1. a zatim nastali poslovni dogadjaji. kapitalu. opis poslovnog dogadjaja 5. sredstvima. Za racunovodstvo je presudno. sto se utvrdjuje internim aktom preduzeca na osnovu Zakona o racunovodstvu i reviziji.POJAM I DEFINICIJA RACUNA ILI KONTA Naziv konto potjece od talijanske rijeci „conto“ sto moemo prevesti kao „racun“. prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni dogadjaj i kakva je priroda utjecaja na te pozicije. Internim aktom preduzeca precizno se definisu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. tj.Cuvanje knjigovodstvenih dokumenata Mogu se cuvati na kraci ili duzi vremenski rok. prihodima i rashodima. 13. odnosno pozicije o kojoj se radi 2. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature.2. Racuni predstavljaju osnovni instrument za sistematsko pracenje poslovnih dogadjaja koji se desavaju na osnovnim ekonomskim kategorijama.

1. Prema elementima uspjesnosti racune dijelimo na racune prihoda i rashoda. Sinteticki racuni su ni racuni koji su sastavljeni od vise analitickih racuna. Analiticki racuni predstavljaju dio sintetickog racuna iz kojeg su proizasli. 3. Racuni pasive su oni koji imaju redovno potrazno stanje. vrijednost potrazivanja. troskovi prodatih usluga. naziv i broj dokumenta koji sluzi za knjizenje. Takve vrijednosti buducih poslovnih dogadjaja obicno se ne evidentiraju na bilansnim. Na takvim racunima evidentiraju se nastali poslovni dogadjaji koji utjecu na imovinu pravne osobe.b) nesamostalni racuni 4) Prema mogucnosti rasclanjivanja prometa i stanja : a) sinteticki racuni b) analiticki racuni 5) Prema polozaju u bilansu : a) bilansni racuni b) vanbilansni racuni.1. 4. Evidentiranje na sintetickom racunu trazi uporedo evidentiranje na analitickim racunima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potraznoj strani svih analitickih racuna bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajuceg sintetickog racuna. Ako je stanje na potraznoj strani. vec na vanbilansnim racunima. Vanbilansni racuni su definisani kao racuni koji se ne unose u bilans pravne osobe. podaci o naplati potrazivanja. emitovani a neprodati vrijednosni papiri i sl). 5. Primjer takvog racuna je racun ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene. to upucuje na postojanja greske u evidentiranju. ali postoji razumna procjena racunovodje da ce imati utjecaja na iskazano stanje u bilansu (primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. datum dospijeca potrazivanja. tudja materijalna imovina. datum dogadjaja. U samom bilansu navode se na kraju kao vanbilansna evidencija. za svakog kupca bit ce uspostavljen poseban analiticki racun na kojem ce biti evidentirani svi vazni podaci i poslovni dogadjaji vezani za tog kupca. troskovi prodatih proizvoda. pa iz toga proizlaze i pravila evidencije na racunima prihoda i rashoda.Oblici knjigovodstvenih racuna 32 . prava. 2. Naprimjer. a sluze za iskazivanje cjeline poslovanja. Racuni aktive su oni koji u pravilu imaju dugovni saldo. To su najcesce korektivni racuni koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom racun. kao sto je sifra konta. adresa. Postoje : prihodi od prodaje. Prihodi predstavljaju pozitivnu a rashodi negativnu komponentu financijskog rezultata. naziv. 13. za sastavljanje osnovnih financijskih izvjestaja. maticni broj. tj. Pored nastalih poslovnih dogadjaja koji su imali utjecaj na stanje u bilansu. Samostalni racuni predstavljaju racune koji mogu „stajati“ samostalno dok se nesamostalni racuni formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom racunu.2. troskovi prodate robe. stanje racuna itd) Bilansni racuni jesu racuni koji se unose u bilans pravne osobe. postoje i dogadjaji koji se jos nisu dogodili. a sluze za evidenciju sredstava. a sluze za evidenciju obaveze i kapitala.

Tabelarni oblik racuna ima kolonu za datum. Sva povecanja na racunima aktive (sredstva) se knjize dugovno i oznacavaju sa (+). Smanjenja se knjize potrazno i oznacavaju sa (-). stavke u zagradama mijenjaju predznake. „T“-racun. i oznake (+) i (-) se u razlicitim teorijama pridruzuju lijevoj i desnoj strani racuna na razlicite nacine. a potrazna sa (-). Kod smanjenja na racunima aktive je obratno. Pogodan je za sve nacine obrade podataka. a zati razradu po pozicijama od kojih svaka ima kolonu duguje i potrazuje.1. Folio – list) karakterise odvojeno knjizenje datuma knjizenja. „T“-racun. Buduci da ispred racuna rashoda stoji predznak (-). a na racunima pasive je obratno.Objasnjenje pojmova ''duguje'' i ''potrazuje'' Pojmovima duguje i potrazuje uobicajeno se pridruzuju matematicke oznake (+) i (-). Smanjenja se knjize dugovno i oznacavaju sa (-). a potrezna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak (-). opis knjizenja. „T“-racun ima tri dijela : naziv pozicije (naziv racuna). Tako se dobije preglednost dugovnih i potraznig knjizenja. te lijeva strana „duguje“ i desna „potrazuje“ na kojima se upisuju sume stanja i promjena. dugovna strana se oznacava sa (-) a potrazna sa (+). Kombinovani oblik racuna je najcesce kombinacija jednostranog i stepenastog oblika racuna a zadrzava sve prednosti jednostranog oblika racuna. opisa i iznosa dugovnog prometa. Medjutim.4. Predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Na racunima aktive dugovna strana se oznacava sa (+). 13. Dvostrani oblik racuna ili konto po foliju (lat.3.Otvaranje knjigovodstvenih racuna 33 . po matematickim pravilima za rjesavanje predznaka u izrazima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-). Stepenasti oblik racuna je nastariji oblik racuna. te datuma. Za potrebe edukacije pri rjesavanju prakticnih problema knjizenja uobicajeno se koristi tzv. Tabelarni oblik racuna omogucava istovremeno hronolosko i sistematsko knjizenje poslovnih dogadjaja. Zbog toga ce dugovna strana racuna rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). Kod smanjenja na racunima pasive je obratno. Pagina – strana) je racun 2) 3) 4) 5) 6) koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. Izraz „duguje“ oznacava knjizenja na lijevoj strani racuna a izraz „potrazuje“ oznacava knjizenje na desnoj strani. Sva povecanja na racunima pasive knjize se potrazno i oznacavaju sa (+).1) Jednostrani oblik racuna ili konto po pagini (lat.1. s tim sto omogucuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog dogadjaja. opisa i iznosa potraznog prometa. iznos koji se knjizi. Pravila knjizenja : 1) povecanje na svim racunima sredstava knjizi se kao „duguje“ (+) 2) povecanje na svim racunima pasive (obaveze i kapital) knjizi se kao „potrazuje“ (+) 3) prihodi se knjize kao „potrazuje“ (+) zato sto povecavaju vlastiti kapital 4) dobit se knjizi potrazno je uvecava kapital 5) troskovi se knjize dugovno jer su oni tekuci ili buduci rashodi koji smanjuju kapital 6) rashodi se knjize dugovno jer smanjuju kapital 7) gubitak se knjizi dugovno jer smanjuje kapital 13.

Nakon otvaranja knjigovodstvenih racuna slijedi evidentiranje nastalih dogadjaja prema pravilima za evidenciju poslovnih dogadjaja. jedna proknjizena pozicija moze imati dvije ili vise protupozicija. Sam postupak otvaranja racuna aktive i pasive nije nista drugo do rasclanjivanje bilansa na sastavne dijelove. Racuni se otvaraju na pocetku poslovne godine ili danom nastanka prvog poslovnog dogadjaja koji uzrokuje promjen na nekoj poziciji. i to iznimno u slucajevima statusnih promjena (izdvajanje. na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja kojim se zeli utvrditi stanje sredstava.5. Obaveze prema dobavljacima. u pravilu. Dakle. 13. pripajanje. Prema tome. Ponekad se racuni zakljucuj i u toku poslovne godine.Otvaranje racuna u pravilu se vrsi na temelju pocetnog bilansa stanja. Kod pravne osobe sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje racuna jeste bilans proteklog razdoblja koji ujedno predstavlja pocetni bilans za tekuce razdoblje. (146 str) 13.1. djelimicno na troskove proizvodnje a djelimicno na troskove administracije. kao i sva dugovna knjizenja bit ce na razlicitim racunima troskova. vec se moze govoriti o obracunu rezultata koji utjece na visinu kapitala. provodi se zakljucak knjigovodstvenih racuna.1. to ce se knjiziti istovremeno. 34 . kapitala kao i uspjesnost poslovanja. Svako knjizenje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije. Ostali modeli knjizenja : 1. Racuni prihoda i rashoda zakljucuju se medjusobnim suceljavanjem prilikom utvrdjivanja uspjesnosti poslovanja. knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju. knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2. odmah nakon osnivanja pravne osobe. To znaci da naziv racuna mora biti jasan i nedvosmislen. plus 17% PDV-a 850 KM. jer ovdje ne postoji zakljucni saldo.6. Otvaraju se toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom dogadjaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. likvidacija pravne osobe). nije rijec o klasicnom zakljucivanju racuna. prodaje i administracije knjizenje ce imati vise protupozicija za jednu poziciju. obaveza. 1) Knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi povecanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povecanje obaveza za isti iznos od 10 000 KM. Prvi poslovni dogadjaji javljaju se. razlika prihoda i rashoda koriguje vrijednost kapitala i unosi bilans. U sustini. (145 str) 2) Knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju Ako se knjizi racun dobavljaca za potrosenu elektricnu energiju. Svaki racun treba da sadrzi naziv koji mora biti adekvatan sadrzaju tog racuna. onda treba uvazavati cinjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. treba proknjiziti 80% na troskove proizvodnje i 20% na troskove uprave. pojavit ce se jedno potrazno knjizenje na racunu.Temeljna pravila evidentiranja poslovnih dogadaja na knjigovodstvenim racunima Svaki poslovni dogadjaj mora biti proknjizen pomocu najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjizi dugovno a druga potrazno. Ako se pretpostavi da primljeni racun dobavljaca za elektricnu energiju u iznosu od 5000 KM. Medjutim.Zakljucak knjigovodstvenih racuna Na kraju svake godine. Kada je rijec o otvaranju racuna na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda.

od 000 do 999 svaki sinteticki konto obuhvata 10 analitickih konta. upisuje se izjednaceni promet dugovne i potrazne strane i podvlaci dvostrukom linijom kao znak zakljucka racuna. konta za prikaz kapitala. a nakon toga se utvrdjuje salno izravnanja kao razlika dugovne i potrazne strane. od 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. ili tzv. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa konta. kriterije sistematizacije i rasclanjivanje konta.Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se sifrom i nazivom oznacavaju konta za prikaz sredstava. Nakon tih radnji.Konta aktive i pasive se zakljucuju na slijedeci nacin : prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet racuna. zahtjeve Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja i Medjunarodne racunovodstvene standarde. a svaka druga konta dalje na 10 osnovnih. Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana. Osnovno obiljezje dekadnog sistema vezano je uz rasclanjivanje na bazi broja 10. tzv. Prilikom izrade kontnog plana potrebno je uvazavati odredbe Zakona o racunovodstvu i revizi FBiH. Krace je to moguce zapisati : kontni plan ima 10 klasa.7.dekadni ili deseticni . Nekada je na nasim prostorima kontni plan bio propisan i sve su ga pravne osobe bile duzne primjenjivati. Oznaka klase ima jednu cifru. Cilj zakljucka je omoguciti sastavljanje obaveznih financijskih izvjestaja. 35 . S obzirom da je tih zahtjeva mnogo.ZAKLJUCNI SALDO na kraju godine istovremeno i POCETNI SALDO na istom racunu ali naredne godine. konta za prikaz obaveza. To znaci da za one koji ce odluciti za formiranje individualnog kontnog plana valja istaci da zbog brojcanog obiljezavanja konta prvo trabaju utvrditi njegov formalni okvir a potom materijalni sadrzaj. Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa. i to od 0 do 9. U savremenim uvjetima vecina pravnih osoba raspolaze dobrom kompjuterskom i programskom podrskom.abecedni . 3) Kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju prema i prema brojcanom i prema abecednom kriteriju. Od navedenih sistema najvise se koristi sistem broja 10. zakljucni saldo. Kriteriji sistematizacije su slijedeci : . tj. Vidljivo je da je saldo za izravnanje tj. bit ce potrebno organizovati mnostvo sifri konta. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema pocetnom slovu abecede (od A do Z). konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. od 0000 do 9999 svaki analiticki konto obuhvata 10 subanalitickih konta. od 00000 do 99999 - 2) Kriterij abecednog sistema. Baza je abeceda. Da bi sifra bila dobar instrument sistematizacije potrebno je brojeve pridruziti prema odredjenom nacelu. upisuje se iz formalnih razloga na stranu sa manjim prometom. svaki sinteticki konto na 10 analitickih konta itd. sintetickih konta. pa se taj posupak zakljucka i istovremenog otvaranja racuna u poslovnim knjigama obavlja programski. 13. dekadni sistem.kombinovani sistem 1) Dekadni kriterij. Saldo izravnanja. od 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetickih konta. Donosenjem Zakona o racunovodstvu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana.1.

Poslovne knjige ne trebaju biti nuzno u obliku knjige. prihodi. obaveze. i na kraju konto.analiticke evidencije . poslovni rezultat. Dnevnik i konta-kartice glavne knjige moraju sadrzavati minimalne elemente : .1. utvrdjuje se materijalni sadrzaj prvo klase. standardima i tehnikama. troskovi.1. kapitala.dnevnik . pri cemu u dnevniku dogadjaji ostaju evidentirani hronoloskim redoslijedom. obaveza. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom. vec su to uglavnom slobodni listovi koji su na kraju godine trebaju uvezati. a potom na racune glavne knjige ili u druge poslovne knjige.U daljnoj fazi formiranja kontnog plana. tj.glavna knjiga B) POMOCNE KNJIGE . prihoda i rashoda.1.datum knjizenja poslovnog dogadjaja . Kod kopirne metode se istovremeno provodi knjizenje i u dnevniku i glavnoj knjizi. U ovoj fazi treba. poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati. dakle. evidentiranju redoslijedom kako su nastali. Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu : a) prijenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka a) Prijenosna metoda karakterise evidentiranje podataka prvo u dnevnik b) hronoloskim redoslijedom. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 ce se iskazivati sredstva. Danas koristi u programu obrazovanja racunovodja pocetnika. 14. U tom smislu se u praksi primjenjuju funkcionalni. rashodi.POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogadjajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa odredjenim racunovodstvenim nacelima.Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni dogadjaji hronoloskim redoslijedom. kapital. bilansi i kombinovani principi. Upisom u sudski registar preduzece stjece status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po nacelima dvojnog knjigovodstva.dokument na osnovu kojeg se knjizi poslovni dogadjaj 36 .OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE 14. I u slucaju kompjuterske obrade podataka. Dnevnik se organizuje kao jedinstvena poslovna knjiga (sto je u praksi cesce) ali se moze organizovati kao vise knjiga specijalizovanih za poslovne dogadjaje na pojedinim grupama racuna bilansne ili vanbilansne evidencije.druge pomocne knjige 14. a u glavnoj knjizi dogadjaji sistematizovani prema vrsti sredstava. Kopirna metoda je metoda rucnog knjizenja. Poslovne knjige se dijele na : A) OSNOVNE KNJIGE . Primjena kopirne metode zahtijeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identicni. Ova metoda pojavljuje se kod rucnih knjizenja. potom grupe konta. Nedostatak prijenosne metode sastoji se u tome sto je spora a mogucnost gresaka je velika.

Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizlazi iz cinjenice da se isti poslovni dogadjaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu. nastavljamo biljezenje na narednoj strani.c) . s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu tj. Kolona opisa sluzi za provodjenje knjizenja poslovnog dogadjaja. odnosno potranih strana na racunima glavne knjige. pozicijama na kje se odnose. Glavnu knjigu cine dva medjusobno autonomna dijela i to : . Knjigovodstveni stav je zaokruzena cjelina knjizenja nastalog poslovnog dogadjaja.1. Dnevnik otvaramo na pocetku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. Kontrola rednog broja knjigovodstvenog stava. dnevnik ima i druge uloge : olaksava pronalazenje knjigovodstvenih gresaka. Prvo unosimo racune koje zaduzujemo a potom racune koje odobravamo. Kako u uvjetima rucne obrade podataka tako i u uvjetima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne. 1. Osim izrazito kontrolne uloge. Tako raspolazemo u svakom trenutku ukupnim prometom dnevnika. Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih racunovodstvenih programa. u slucaju unistenja glavne knjige omogucava njezinu rekonstrukciju itd. Taj podatak se unosi u trenutku prijenosa tj. Kolona datuma sluzi za upisivanje vremena.2. Potrezne sume pojavljuju se u desnoj koloni „potrazuje“ 4. Kada popunimo jednu stranu dnevnika.bilnasna evidencija . Kolona poziva se koristi za upisivanje broja racuna na kojima cemo knjiziti poslovne dogadjaje u glavnoj knjizi. Uneseni podaci se obradjuju pomocu kompjutera izdavanjem odgovarajucih naredbi. Progam automatski konstruise dnevnik i glavnu knjigu. 14. 3.opis poslovnog dogadjaja . Podaci koji se unose kontrolisu se na ekranu kompjutera. odnosno datuma kada se poslovni dogadjaj desio. odnosno racunovodstvenim kategorijama kaze se da je na sveobuhvatna evidencija. Prilikom biljezenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo biljezenje.vrijednost poslovnog dogadjaja na strani duguje i potrazuje. 2. Buduci da obuhvata promjene na svim ekonomskim.vanbilansna evidencija 37 . Osnovni podaci unose se pomocu tipkovnice u kompjuter. Za svaku poziciju bilansa otvara se poseban sinteticki racun na kojem se evidentiraju poslovni dogadjaji tokom obracunskog razdoblja. U uvjetima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na znacaju vec samo mijenjaju izgled. unosa podataka na odgovarajuca „T“-konta u glavnoj knjizi.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne dogadjaje koji su evidentirani u dnevniku. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u racunovodstvenoj praksi. odnosne potrazne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih. pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva nacina. Kompjuter podrazumijeva masinu i program (softver). Elektronski zapis provodi samo jednom. Logicno je da prvo upisujemo pocetna stanja na racunima na osnovu pocetnog bilansa i to najprije navedemo dugovno knjizenje. a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije. Glavna knjiga predstavlja skup sintetickih konta.

gotovih proizvoda. proizvodnje. 14. ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vazecim racunovodstvenim propisima ( knjiga blagajne. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otudjenju. materijala. 2) Otvaranje i zakljucak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na pocetku poslovanja pravne osobe. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava. 01. To znaci da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obracun poslovanja. 38 . Na osnovu konacnog obracuna amortizacije evidentirani iznos amortizacije se koriguje i tako se svodi na realnu vrijednost. kao i osnovni racun u glavnoj knjizi.Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaca sva stanja i kretanja na racunima sredstava. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaca odredjene poslovne dogadjaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu. rashoda i prihoda pravne osobe.01 – 31. knjiga izlaznih faktura.1. te cuva u skladu sa rokovima utvrdjenim internim aktom. tj. Tako se u praksi pojavljuju analiticke evidencije : materijalnih ulaganja. odnosno na pocetku poslovne godine. knjiga dionickog kapitala itd. Druge pomocne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi. te pozicijama potrazivanja i obaveza prema porezima. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje. knjiga inventara stalnih sredstava. tj. Obracun vremenskih razgranicenja troskova. knjiga ulaznih faktura. Na kraju godine treba obavezno izraditi konacan obracun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima.12 tekuce godine. Potrebno je napraviti konacne obracune svih troskova i izvrsiti odgovarajuca uskladjivanja na pozicijama sredstava i obaveza. knjiga deviza. dobiti ili gubitka. kapitala. dobavljaca itd. procjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja. Razlikujemo ove pomocne knjige : . roba. placa uposlenih. ili koje podacima dopunjuju pojedine racune sinteticke evidencije. kupaca. Tipican primjer takvog obracuna je obracun amortizacije.POMOCNE POSLOVNE KNJIGE Pomocne knjige jesu one koje se organizuju s ciljen rasclanjivanja nekog racuna glavne knjige. sto opet znaci da na kraju poslovne godine treba i zakljuciti poslovne knjige. Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je sastaviti i neke druge obracune npr. 15. troskova.2.PREDZAKLJUCNE RADNJE Temeljni periodicni ili konacni financijski izvjestaji moraju dati istinit. s tim da je zbir prometa i salda svi analitickih racuna u nekoj evidenciji jednak je prometu i saldu odgovarajuceg sintetickog racuna. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima poklapa se sa kalendarskom godinom.druge pomocne knjige 1) U analitickim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja.analiticke evidencije . ali osiguravaju dodatne informacije o koristenju tudje imovine.FINANCIJSKI IZVJESTAJI KAO OUTPUT RACUNOVODSTVENOG SISTEMA 15. obaveza. izvora sredstava. fer. knjiga dospijeca mjenica.

Komisija za popis moze uzeti vjestaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. Ove osobe u pravilu nisu clanovi komisije. Jedan od nacina provjere ispravnosti podataka jeste i inventura. Osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati istovrsne upotrebne vrijednosti. Inventura potrazivanja od kupca ili obaveza prema dobavljacima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih ili primljenih faktura.prilikom promjena cijena proizvoda ili robe . To 39 . njihovom odgovornoscu i drugo. nego strucno pomazu komisiji u obavljanju popisa. Prije sastavljanja osnovnih financijskih izvjestaja. Prema kriteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo : . popravak. koje onda sluzi za uskladjivanje salda izrazenih u poslovnim knjigama tim stvarnim stanjem. onda razlika veceg popisnog stanja znaci „popisni visak“ a manje stanje „popisni manjak“. da podatke o stvarno stanju upise u popisne liste. rastresite materijale koji se ne mogu vagati pripremiti za procjenu kolicine. duzna je ta sredstva posebno popisati za svaku osobu. Ta se zadaca ostvaruje u cinjenici da stanje po knjigovodstvu goori „koliko cega treba biti“ u pravnoj osobi.kada nastanu statusne promjene . npr. 15. U popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. pripremiti popisne liste.u slucaju otvaranja postupaka stecaja i likvidacije.2. izdvojiti neupotrebljive i ostecene upotrebne vrijednosti.potpuni popis . Pravna osoba kod koje se nalaze tudja sredstva. ako su ona jednaka. rijesiti reklamacije. Sredstva uzeta na cuvanje. decembra tekuce godine. odnosnu pravnu osobu kojoj ta sredstva pripadaju. Zadatak svake komisije za popis jeste da stvaramo stanje sredstava utvrdi fizickim popisom. Na kraju godine treba prenijeti podatke iz analitickih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tacnosti podataka u tim evidencijama.rashoda i prihoda. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne lise unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu te utvrdjuje i u listama iskazuje inventurne razlike. Popis se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza. pak. potvrdjujemo ispravnost. Svakak popisna komisija treba imati minimalno tri clana. potrazivanja i obaveza.na pocetku poslovanja . potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvjestaji.djelimicni popis Za provodjenje popisa sredstava i obaveza u pravnoj osobi osniva se potreban broj stalnih ili privremenih komisija. To uskladjivanje najcesce se provodi kroz izvod otvorenih stavki koji kupac potvrdjuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konacnog uskladjivanja. Uporedjivanjem potrebnog stanja i stvarno utvrdjenog stanja. viskove i manjkove. Priprema popisnih komisija ukljucuje upoznavanje svih clanova sa svrhom popisa. izdvojiti moguca tudja sredstva. uporedjivanjem stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja. odnosno uporedjivanjem sa evidencijom u knjigovodsvu poslovnog partnera.INVENTURA Inventura je popis sredstava i obaveza koji ima za cilj uskladjivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. Iz tih razloga se sastavlja probni bilans. Popis se provodi u ovim slucajevima : . sa sadrzajem njihovog zadatka. proizvodi i roba u komisiji i slicno.na kraju svake poslovne godine . Ako. a provedeni popis govori „koliko cega stvarno ima“. vec provjerom. tj.

Posljednja faza popisa jeste pisanje izvjestaja o zavrsenom popisu. vrstama raspolozivih sredstava. na jednom racunu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4680 KM.storniranja i . lomu i razlikama u odnosu na velicine dopusteng u skladu sa internim aktom i porezni aspekt . ili je dva puta knjizen) .Misljenje i podatke o stvarnom kalu. .) 2. U teoriji i praksi poznate su slijedece metode za ispravljanje knjigovodstvenih gresaka : .se zove i konfirmacija ili potvrdjivanje salda. ali su strane racuna. tj. Formalne greske nastaju povredom nacela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog dogadjaja i relativno lako se uocavaju i otklanjaju.precrtavanja .Prijedlog za nacin evidentiranja inventurnih razlika tj. Na taj nacin se utvrdjuje ukupni vrijednosni iznos potrazivanja od kupaca. rasturu. zajedno sa popisnim listama dostavljaju se 15.racuni su ispravni. kvaru. dugovna i potrazna strana zamijenjene Materijalne greske su puno slozenije i teze se otklanjaju. Materijalne greske se ne odnose na povredu nacela dvojnog knjigovodstva. odnosno nenamjerno ucinjena i sto se kao takva negativno odrazava na istinitost racunovodstvenih informacija.dopunsko knjizenje 1. Bit je svake knjigovodstvene greske u tome sto je slucajno. obimu prometa i sl.KNJIGOVODSTVENE GRESKE I METODE NJIHOVA ISPRAVLJANJA Greske narusavaju istinitost iskazanog stanja. Inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno predloziti otpis. onda se takve greske smatraju falcifikatima i zakonski se sankcionisu.evidentiranje je izvrseno na pogresnom racunu . Metodom precrtavanja se ispravlja 40 . Metoda precrtavanja u pravilu se koristi kada se treba ispraviti pogresno upisan iznos u dnevniku i glavnoj knjizi. dok je na drugom racunu u potraznoj strani evidentiran iznos 4580 KM.iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjige . U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara ( primjerice. Prema kriteriju mogucnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greske.misljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuju materijalnim i novcanim vrijednostima o utvrdjenim manjkovima i viskovima. te smo duzni pronaci nacina da ih odstranimo.Misljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplacenih potrazivanja . Ako se radi o namjerno ucinjenim greskama koje namjerno iskrivljuju podatke. 1. o uzrocima i primjerenosti tih razlika.Sve navedeno za potrazivanje potrebno je uciniti i za obaveze . viskova i manjkova Izvjestaji o obavljenom popisu menadzmentu na razmatranje. koji treba sadrzavati : . vec mogu nastati u nekom od slijedecih slucajeva: . Postoje razlicite metode za pronalazenje materijalnih gresaka.Prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis .poslovni dogadjaj nije uopce evidentiran (propusteno knjizenje ili je djelimicno knjizen.3.

2.

greska na nacin da se pogresno upisani iznos precrta, ali tako da bude vidljiv, a iznad njega se upise ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka moze se vrsiti na dva nacina : - metodom crnog storna ili - metodom crvenog storna neutralizaciju njena

Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka predstavlja djelovanja, dok sama greska ostaje i dalje vidljiva.

a) Metodom crnog storna greska se ispravlja tako da se pogresno evidentiran iznos jednom upise na suprotnu stranu racuna i na taj nacin neutralise njeno djelovanje, a nakon toga se evidentiranje provodi na ispravan nacin. Stvara se dojam povecanja prometa na racunu na kojem je napravljena greska. Iako je stanje racuna nakon primjene crnog storna tacno, neprirodno je povecan promet na racunu. Zbog toga se u pravilu koristi druga metoda pomocu koje se ispravlja greska, ali se ne povecava promet racuna. To je metoda crvenog storna. b) Sustina metode crvenog storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na suprotnoj strani racuna od strane nastale greske vec na istoj strani racuna. U tom slucaju storno evidentirane pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri, sto odmah upucuje da je rijec o ispravci greske. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo racuna ostaje ispravan.

3. Metodu dopunskog knjizenja koristimo najcesce kod materijalnih gresaka
kada se naoba korespondirajuca racuna upisani manji iznosi od stvarnih. Ispravku vrsimo na nacin da dopisujemo odredjenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Primjenom ove metode jedan poslovni dogadjaj se evidentira u dva navrata sto moze dovesti do krivnog zakljucka da je mzda rijec o dva poslovna dogadjaja, a ne o jednom. U praksi najvise se koristi metoda crvenog storna. Primjer (167 str) : Od nabavljaca kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Greskom je dogadjaj evidentiran na racunu zaliha materijala. Iznos je tacno evidentiran ali na pogresnom racunu. 15.4.BRUTOBILANS I ZAKLJUCNI LIST Prije sastavljanja financijskih izvjestaja potrebno je proizvesti i izradu zakljucnog lista, s ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Zakljucni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obracunskog razdoblja, odnosno na kraju poslovne godine. Potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti racune stanja od racuna uspjeha. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obracunskom razdoblju sluzi brutobilans. Cilj sastavljanja brutobilansa je provjera ispravnosti provedene evidencije. Brutobilans predstavlja prikaz stanja i prometa svih racuna glavne knjige. Iz dvostranog promatranja poslovnog dogadjaja proizlazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potraznoj strani. Zbog toga je provjera formalne ispravnosti glavne knjige (jednakosti dugovnih i potraznih strana) moguca izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih dogadjaja u obracunskom razdoblju u tzv. brutobilansu. Sastoji se od naziva racuna i slijedecih kolona : - stanje na pocetku razdoblja (pocetni saldo)

41

-

promet u toku razdoblja ukupan promet stanje racuna na kraju razdoblja (zakljucni saldo)

Prema tome, brutobilans iskazuje stanje racuna na pocetku razdoblja i na kraju razdoblja, te promjene izmedju dva razdoblja. U svakom paru kolona u brutobilansu dugovni zbir mora biti jednak potraznom zbiru. Ako nije tako, radi se o njigovodstvenoj gresci koju treba pronaci i otkloniti. U zakljucnom listu racuni brutobilansa se sistematizuju na racune stanja (racuni aktive i pasive) tj. pozicije bilansa stanja i na uspjesne racune (racuni rashoda i prihoda) tj. pozicije bilansa uspjeha. Nakon tako provedene sistematizacije racuna pojavit ce se razlika koja ce upucivati na dobit ili gubitak. Racuni stanja se unose u bilans stanja, a uspjesni racuni u bilans uspjeha. Razlika u zakljucnom listu ukazuje na uspjesnost poslovanja dobit ili gubitak. Iskazivanje uspjesnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zakljucnog lista. 15.5.SASTAVLJANJE OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA

SESTI DIO – RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TIPICNIH POSLOVNIH DOGADJAJA RACUNOVODSTVENOG PROCESA 16.RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA 16.1.STALNA NEMATERIJALNA SREDSTVA Stalna nematerijalna sredstva jesu sredstva bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. Standard navodi da sredstva ispunjavaju uvjet prepoznatljivosti iz definicije nematerijalnog sredstva kada je sredstvo : - odvojivo nematerijalno sredstvo i - neodvojivo nematerijalno sredstvo To znaci da se odvojivo nematerijalno sredstvo moze prepoznati kao stavka odvojena od pravne osobe te da se moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe kao cjeline. Temeljem tih odrednica u odvojiva nematerijalna sredstva, u pravilu, ukljucuju se sve vrste nematerijalnih sredstava osim goodwilla, jer se goodwill ne moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva su : 1. patenti, licence, koncesije, zastitni znakovi, izdaci za razvoj, racunarski programi – softver 2. avansi za stalna nematerijalna sredstva i ostala stalna nematerijalna sredstva 3. goodwill (dobar glas), ako je pribavljen placanjem. Nematerijalna stalna sredstva mozemo stjecati od drugih pravnih osoba ili interno razvijati tj. proizvoditi u preduzecu. Da bi se stalno nematerijalno sredstvo, koje se zasebno stjece, priznalo i iskazalo u bilansu, treba udovoljiti slijedecim uvjetima : - da se to odvojivo sredstvo od kojeg se ocekuje priliv buduce ekonomske koristi u pravnu osobu - da se trosak nabavke moze pouzdano izmjeriti Trosak nabavke ukljucuje : kupovnu cijenu, nepovratne poreze nakon oduzimanja trgovackih popusta i rabata i sve troskove. Stalna nematerijalna sredstva koja se

42

stjecu putem drzavne potpore najcesce se stjecu besplatno, ili za nominalnu naknadu, u pravilu putem koncesije (razlicita prava koristenja zemljista, zracne luke, licence za rad radio i tv stanica i sl) Za stalno nematerijalno sredstvo koje se stjece razmjenom za drugo sredstvo, trosak stjecanja po kojem ce se iskazati u bilansu mjeri se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti datog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva pravne osobe dijele se u dvije grupe : - stalna nematerijalna sredstva proizasla iz razvoja i koja se priznaju bilansna stavka pravne osobe koja ih je razvila - interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao bilansna stavka pravne osobe, nego se priznaju kao trosak razdoblja interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva priznaju se kao bilansna stavka ako su zadovoljeni slijedeci uvjeti : - tehnicka kvaliteta dovrsenja nematerijalnih sredstava je takva da ce se sredstva moci upotrebljavati ili prodavati - postoje prikladni tehnicki, financijski i ostali resursi za dovrsetak razvoja i koristenja ili prodaju nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost koristenja ili prodaje nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost mjerenja izdataka. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao stavka bilansa su : - interno dobiveni goodwill - interno dobiveni zastitni znakovi, oznake, naslovne strane novina, naslovi, publikacija, popisi kupaca i druge slicne stavke. Trosak interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva inicijalno se mjeri po trosku koji se sastoji od sume izdataka nastalih od datuma kada je nematerijalno sredstvo ispunilo uvjete za priznavanje. Primjeri direktnih troskova su : - troskovi materijala ili usluga koji su koristeni ili potroseni za stvaranje materijalnog sredstva - place i drugi troskovi zaposlenih koji su ukljuceni u stvaranje tog nematerijalnog sredstva. - Opci troskovi koji su nephodni za stvaranje nematerijalnog sredstva. 16.1.1.PATENTI, LICENCE, KONCESIJE, ZASTITNI ZNACI I OSTALA PRAVA Patent je ekskluzivno pravo izumitelja cija je registracija kod nadleznog drzavnog organa zasticena zakonom. Vlasnik patenta zadrzava iskljucivo ovlastenje koristenja proizvodnje, ponude i prodaje patentovanog izuma. Licenca je ekskluzivno pravo kupovine koristenja tudjeg prava – patenta. Dakle, kupovina licence je kupovina prava proizvodnje nekog proizvoda za odredjen vrijeme. Koncesija je akt kojim drzava daje odredjenoj pravnoj ili fizickoj osobi ovlastenja za obavljanje odredjenih poslovnih aktivnosti za odredjeno vrijeme. Koncesija se dodjeljuje ugovorom. Koncesije se obicno dijele na : - one koje se odnose na javne koristi (npr. Izgradnja cesta...) - one koje se odnose na iskoristavanje prirodnih bogatstava (rudnih bogatstava, nafte, plina, soli, sljunka, mora i sl) Primatelj koncesije obavezuje se ugovorno da ce drzavi platiti odredjen naknadu, bilo visekratno ili jednokratno. 16.1.2.OSNIVACKI IZDACI / TROSKOVI OSNIVANJA

43

troskovi registracije. Razlog zbog kojeg se izdaci za istrazivanje ne mogu priznati kao stalno nematerijalno sredstvo nego kao rashod je taj sto se u fazi istrazivanja projekta pravne osobe ne moze dokazati postojanje stalnog nematerijalnog sredstva koje ce davati buduce ekonomske koristi. Istrazivanjem se smatra originalno i planirano istrazivanje poduzeto u cilju postizanja novih znanstvenih ili tehnickih spoznaja i razumijevanja.ispitivanje. Ako su troskovi stjecanja veci od fer vrijednosti netoimovine. 16. proizvoda. razlika predstavlja goodwill. konstrukcija i testiranje prototipova i modela prije proizvodnje i prije upotrebe . u cilj izbjegavanja umanjenja osnovnog kapitala u trenutku pocetka rada drustva.GOODWILL Goodwill (dobar glas. Prema tome. 16. iz sredstava koja ce biti ostvarena na osnovu rezultata poslovanja. procese.IZDACI ZA RAZVOJ Izdaci za razvoj smatraju se izdaci nastali za istrazivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologije . pronalaske. uzoraka. proizvode.troskovi materijala i usluga koristenih ili potrosenih u stvaranje nematerijalnog sredstva . za cije se rezultate ocekuje da ce koristiti u razdoblju duzem od jedne godine. izrade znaka i slicni izdaci kada je preduzece u osnivanju. U trenutku kad preduzece postane poreski obveznik po osnovu ulaganja u osnivanje preduzeca treba ga prenijeti na racun Potrazivanje za ulazni porez.projektovanje.place i drugi troskovi zaposlenog osoblja koji su izravno ukljuceni u stvaranje nematerijalnog sredstva . kvaliteta zaposlenika i slicno. Primjeri aktivnosti istrazivanja su : . To su troskovi ili izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem.1.3.iznalazenje alternativnih rjesenja za materijale. procesa. Razvojem se smatra primjena istrazivackih pronalazaka ili drugog znanja na planiranju i projektovanju proizvodnje novog ili u biti poboljsanog materijala.aktivnosti koje imaju za cilj postizanje novih saznanja . usluge advokata. knjizi se na racunu Potrazivanja za ulazni porez koji jos nije priznat. ugled) oznacava vecu vrijednost pravne osobe koju ona ima zbog svog ugleda. reputacije konkretnog polozaja.4. odnosno kao posljedica poslovnih spajanja kada se pri tome koristi metoda kupnje i priznaje se kao stalno nematerijalno sredstvo. U slucaju da je stjecatelj spreman da plati veci iznos od 44 . Goodwill nastaje u postupku stjecanja druge pravne osobe. uredjaja. ulazni porez u tom trenutku ne moze odbiti. Troskovi osnivanja mogu se nadoknaditi ali ne iz sredstava koja su uplacena kao osnovni kapital nego kasnije.Osnivacka ulaganja nastaju pri osnivanju preduzeca.profesionalne naknade za registraciju zakonskog prava : amortizacija patenata i licenci. niti se moze traziti povrat. sustave ili usluge Primjeri aktivnosti faze razvoja su : .1. modela i kalupa u skladu sa novom tehnologijom Ukoliko pravna osoba udovolji uvjetima priznaju se slijedeci troskovi : . Bitna stvar je da prije registracije preduzece nije u registru poreskih obveznika. ocjena i konacni izbor primjene rezultata istrazivanja i drugih saznanja . sustava ili usluga prije pocetka komercijalne proizvodnje ili prodaje.projektovanje alata.

primjereno je posebno iskazati i amortizovati. 16.2. Goodwill se mora iskazati kao zasebna pozicija stalnih nematerijalnih sredstava. Porez na promet zemljista se placa po stopi 5%.2.1. Promet zemljista je regulisan posebnim poreskim propisima na promet nekretnina. Naknadna ulaganja u zemljiste. 16.2. postrojenja i oprema koje je pravna osoba nabavila putem financijskog najma 4) bioloska sredstva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima 5) stalna sredstva koja se drze za prodaju. pogonski i kancelarijski namjestaj transportna sredstva nekretnine.2.fer vrijednosti netoimovine javlja se goodwill.pravna osoba to sredstvo posjeduje i koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe . koja imaju ograniceni vijek trajanja.trosak sredstava moze se pouzdano izmjeriti Pozicije stalnih materijalnih sredstava koje su nabavljene radi daljnje prodaje. Da bi se neka pozicija klasifikovala i priznala kao stalno nematerijalno sredstvo moraju biti zadovoljeni slijedeci uvjeti : .STALNA MATERIJALNA SREDSTVA Stalna Prema 1) 2) 3) materijalna sredstva obuhvacaj : zemljiste gradjevinske objekte postrojenja i opremu alate. klasifikuju se i obracunavaju kao zalihe a ne kao nekretnin. NEKRETNINE. postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. na ime njihova poboljsanja. postrojenja i oprema. POSTROJENJA I OPREMA 45 . Kod poslovnih transakcija u vezi sa nabavkom nematerijalnih sredstava mogu se javiti i avansi za nematerijalna sredstva. Dakle. jer su zasebni oblici sredstava.ZEMLJISTE Zemljiste je prirodno bogatstvo i predstavlja specificn vrstu stalnih materijalnih sredstava. Zemljiste se racunovodstveno evidentira odvojeno od gradjevina na tom zemljistu bez obzira sto mogu biti zajedno nabavljeni. ako pravna osoba placa unaprijed dobavljacu za nabavku nematerijalnih sredstava prije njihovog preuzimanja. novim MSFI-ima. stalna materijalna sredstva treba razvrstati kako slijedi : nekretnine . Osnovica za porez na promet zemljista je trzisna vrijednost zemljista u trenutku pribavljanja koju je procjenom utvrdila ovlastena poreska uprava. Trzisna vrijednost moze se razlikovati od stvarno placene naknade za pribavljanje nekretnine. jer ima neogranicen vijek trajanja i prema tome ne podlijeze obracunu amortizacije. PDV se ne obracunava na prodaju zemljista. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovinu) ulaganja u nekretnine. 16. postrojenja i oprema ulaganje u nekretnine radi davanja u najam nekretnine.to je sredstvo za koje se ocekuje da ce se koristiti duze od godinu dana .

Priznavanje troskova u nabavn vrijednost nekretnina.Vijek upotrebe je : .direktne troskove rada pri izradi ili pribavljanju sredstava . voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakciji .Amortizirajci iznos je nabavna vrijednost sredstava. razmjenom za druga sredstva.a) vremensko razdoblje u koje se ocekuje da ce osoba koristiti sredstvo b) broj proizvoda ili slicnih jedinica koje pravna osoba ocekuje ostvariti tim sredstvom.Nabavna vrijednost je iznos isplacenog novca ili novcanih ekvivalenata.Nadoknadiva vrijednost je visi izns pri usporedbi neto prodajne cijene sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi . donacijom.troskove pripreme mjesta .Specificna vrijednost za pravnu osobu je sadasnja vrijednost novcanih tokova za koja pravna osoba ocekuje da ce nastati od kontinuiranog koristenja sredstava i od njegovog otudjenja na kraju vijeka upotrebe .Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstava premasuje njegovu nadoknadivu vrijednost . Nekretnine. izgradnjom. .ostale troskove koji se mogu izravno propisati Od navedenih iznosa odbiju se trgovacki popusti. te .Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja . Trosak ukljucuje : . Trosak nabavke ne ukljucuje opceupravne i administrativne troskove. Na sredstva koja se trose sistematski obracunava se amortizacija.Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti izmedju poznatih.2.troskove za strucne savjete arhitekata i inzinjera. odnosno izradom u vlastitoj reziji. te se dobije trosak nabavke. Stalna materijalna sredstva mogu se pribaviti : kupovinom. odnosno vrednuju po trosku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja ili po fer vrijednosti.troskove isporuke i rukovanja .troskove ugradnje.Amortizacija je sastavni raspored amortizirajuceg iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe.kupovnu cijenu . mogu nastati kao visak inventure i slicno. postrojenja i oprema se poslije pocetnog priznavanja i vrednovanja procjenjuju. ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjenu za njezin ostatak vrijednosti .Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otudjila sredstvo nakon procijenjenih troskova otudjenja .poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti . 16. postavljanja i pustanja u rad .2.1 PRIBAVLJANJE VLASTITIH SREDSTAVA GRADJEVINSKIH OBJEKATA NABAVKOM IZ - 46 . postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu. ili fer vrijednost druge naknade koja je dana za nabavu sredstava u vrijeme njegovog stjecanja ili izgradnje .

a promet zemljista u sistemu poreza na promet nekretnina. zgrade hotela. mostovi. za izgradjene objekte u vlastitoj izvedbi moraju biti priznati troskovi proizvodnje odredjenog objekta. silosi. rashladna postrojenja. tvornicke hale i radionice. Prema tome. svi troskovi koji se mogu povezati sa pribavljanjem i porezi koji se ne mogu povratiti od poreskih vlasti. kancelarijska oprama itd.2. skladista. Troskovi posudbe (kamate i drugi troskovi koji nastaju u preduzecu u vezi sa posudbom financijskih sredstava) koji se mogu direktno prepisati stjecanju jesu oni troskovi koji bi se mogli izbjeci da nije postojao izdatak za to kvalifikovano sredstvo. Postrojenja i oprema inicijalno se vrednuju po trosku nabavke (obuhvaca kupovnu cijenu.5 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ TUDJIH SREDSTAVA – KORISTENJE KREDITA BANAKA Banka ne doznacuje novcana sredstva na ziroracun investitora nego direktno placa dobavljaca.2. 16.Gradjevinski objekti jesu sredstva : poslovne zgrade. nadvoznjaci i betonske ili metalne konstrukcije. garaze. Umjesto nabavne cijene na trzistu. odnosno troskovi izgradnje. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA 16. staklenici i montazni objekti. oprema u pogonima i radionicama. odnosno izrada u vlastitoj izvedbi. TROSAK NABAVKE = KUPOVNA CIJENA + ZAVISNI TROSKOVI NABAVKE. U trosak nabavke ukljucuje se kupovna cijena.6. susionice. 16. poslovne zgrade trgovine. Trosak pribavljanja sredstava obicno je jednak trosku proizvodnje sredstava namijenjenih prodaji : iskljucuju se interni profiti i iznosi za neuobicajene utroske materijala. ukljucujuci uvozne pristojbe i nepovratne poreze. 16. hladnjace. staze. PRIBAVLJANJE STALNIH DONACIJA I DRZAVNE POMOCI SREDSTAVA U SKLOPU DRZAVNIH 47 . tvornicka dvorista. te sve direktne troskove u vezi sa dovodjenjem postrojenja i opreme u dadno stanje) Administrativni i opci troskovi nisu sastavni dio troska nabavke.2. putevi. u tom slucaju prestaje obaveza prema dobavljacu i nastaje obaveza prema banci koja je platila fakturu dobavljaca iz odobrenog kredita.2. rada ili drugih resursa nastalih u proizvodnji.3. Pocetni poslovni gubici nastali prije nego sto je sredstvo postiglo kapacitet priznaju se kao rashod. on se ne ukljucuje u nabavnu vrijednost.2.2. kanalizacijski objekti i slicno. Inicijalno se vrednuju po trosku nabavke nabavke.2. Troskvi pustanja sredstava u rad priznaju se u trosak nabavke. Porez na promet zemljista se ukljucuje u nabavnu vrijednost.2.4 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ VLASTITIH SREDSTAVA Postrojenja i oprema klasifikuju se u dugotrajna materijalna sredstva. parkiralista. 16. motela i restorana. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA U VLASTITOJ IZVEDBI Jedan od mogucih oblika pribavljanja objekata je gradjenje.2. Kada pravna osoba PDV moze odbiti kao potrazivanje za ulazni porez. Ako se kupuje novosagradjeni objekt onda se promet gradjevine odvija u sistemu PDV-a. To su sredstva kao sto su tehnicka postrojenja.2. PDV se ne ukljucuje u nabavni trosak. proizvodne linije. transportne linije.2.

Dakle. Drzavna pomoc ima za cilj pruzanje ekonomskih koristi specificno za pojedine pravne osobe. Drzavne donacije se trebaju priznati u bilansu stanja iskazivanje razgranicenog prihoda ili oduzimanjem donacije pri izracunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva. u cilju obavljanja svakodnevne funkcije sredstava .NAKNADNI TROSKOVI – INVESTICIONO ULAGANJE NA SREDSTVIMA ( STALNIM MATERIJALNIM SREDSTVIMA) Radi osiguranja kontinuiranog koristenja u procijenjenom vijeku upotrebe. objekte. bez obaveze davanja protunaknade u monetarnim sredstvima. Prema tome. „Drzavna donacija moze biti u obliku prijenosa nenovcanog sredstva. tj.produzava vijek upotrebe sredstva .povecava njegov kapacitet . zemljiste mozemo dobiti i kao donaciju.unapredjuje kvalitet njegovog outputa . postrojenja i opreme. Ako se naknadnim izdatkom ne povecava nego samo odrzava ili obnavlja postojeca funkcija stalnih sredstava.znatno smanjuju proizvodni troskovi 16.troskove „opravki“ i „odrzavanja“ koji nastaju neravnomjerno u duzim obracunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju znacajne iznose troskova. moze voditi kao zasebna sredstva i amortizovati ih zasebno. Sam raspored ukupnog amortizacijskog iznosa na pojedine godine u vijeku upotrebe treba 48 . 16. ukliko imaju drugaciji vijek upotrebe od vijeka upotrebe sredstava na koja su vezana. ovisno o visini troskova amortizacije. U takvim slucajevima obicno se vrsi procjena fer vrijednosti nenovcanpog sredstva. i dijele se na .3. Sredstva stecena tim nacinom stecena su bespovratno i besplatno. Pravna osoba znacajne dijelove nekretnina. Naknadni troskovi ce biti priznati u knjigovodstveni iznos ako se zadovolje kriteriji : a) vjerovatno je da ce buduce ekonomske koristi povezane s tim sredstvo pritjecati u pravnu osobu b) nabavna vrijednost sredstva se moze pouzdano izmjeriti. Naknadna ulaganja u ova sredstva na ime njihova poboljsanja koja imaju ogranicen vijek trajanja primjereno je posebno iskazivati i amortizovati. Naknadni troskovi se priznaju ako : .Drzavne donacije su pomoc drzave u obliku prijenosa sredstava pravnoj osobi u zamjenu za proslo ili buduce zadovoljenje odredjenih uvjeta koji se vezu za pravnu osobu. radi koristenja od strane pravne osobe. donacija je odgodjeni prihod koji se svake godine svodi na prihod.2.Kod stalnih sredstava donacija se ukljucuje u prihod ovisno o vremenu i visini amortizacije.2.troskove tekuceg odrzavanja koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tokom razdoblja koristenja sredstava. takvi izdaci imaju karakter troskova. a racunovodstveno se iskazuje po fer vrijednosti donacija i sredstva. Za te radove cesto je tesko odrediti treba li naknadne izdatke koji se odnose na postojeca sredstva iskazati kao povecanje sredstava iki kao trosak.TROSAK AMORTIZACIJE Amortizacija je trosak koji nastaje kao posljedica postepenog trosenja ekonomskih koristi sadrzanih u sredstvima koji imaju ogranicen vijek upotrebe. kao sto su zemlja ili drugi resursi. postrojenje i opremu je potrebno odrzavati. kao i poslove s drzavom koji se ne razlikuju od uobicajenih poslovnih transakcija pravne osobe. Ona iskljucuju oblike drzavne pomoci kojima se objektivno ne moze utvrditi vrijednost.

kada nema proizvodnje 16.omoguciti sto objektivnije suceljavanje amortizacije kao troska. To je iznos koji pravna osoba ocekuje ostvariti prodajom sredstava na kraju njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.3.osnovica za obracun amortizacije .2.zemljiste (odvojeno vode ulaganja u sistem navodnjavanja. Kod sredstava kod kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti. Korisni vijek upotrebe se moze izraziti brojem godina ili kolicinom proizvoda. Iznos koji se amortizuje ili amortizovani iznos je trosak nabavke sredstva umanjen za ostatak vrijednosti. spomenici kulture i druga umjetnicka djela Za nabrojana sredsta pretpostavlja se da ce povrat ulozenog novca u visini troska nabavke ostvariti iz prihoda od prodaje tih sredstava.funkcionalna . 16. U praksi za primjenu je najjednostavnije rjesenje da se za osnovicu za amortizaciju i bez provjere moguceg ostatka vrijednosti odredi trosak nabavke. a to se moze opravdati nepouzdanoscu procjene ostatka vrijednosti. Obracun amortizacije prestaje kada se knjigovodstveni iznos izjednaci sa procijenjenim ostatkom vrijednosti. odnosno ucinaka koji se izrazavaju odredjenim jedinicama mjere.1.kada se stalna sredstva daju drugom prema ugovoru o financijskom lizingu. Amortizacija se prekida : . Pocinje se obracunavati od prvog iduceg mjeseca nakon mjeseca u kojem je sredstvo predato u upotrebu.metoda obracuna amortizacije Amortizacija se najcesce obracunava za svako pojedinacno sredstvo.knjige u bibliotekama koje imaju trajnu vrijednost.Elementi koji utjecu na izracunavanje amortizacije Osnovni elementi koji utjecu na visinu troska amortizacije jesu : .obracun amortizacije po predmetu . Za sredstvo koje je privremeno van upotrebe zbog zastoja u prizvodnji u pravilu ne prestaje obracun amortizacije. odnosno rashoda sa ostvarenim prihodima.vremenska Kod vremenske metode amortizacije odlucujuci faktor je procijenjeni vijek upotrebe nematerlih i materijalnih sredstava. Amortizacija se pocinje obracuvati od predaje sredstava u upotrebu (pocetak trosenja ekonomske koristi). obracun amortizacije prestaje kada se ispravka vrijednosti izjednaci sa troskom nabavke.kada su sredstva klasifikovana da se drze za prodaju . Za sredstva koja su trajno van upotrebe u pravnoj osobi prestaje obracun amortizacije. Gradjevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje iskazuju se kao zalihe trgovacke robe. mostovi koji se amortizuju itd) .METODE AMORTIZACIJE Poznate su dvije metode amortizacije : . Amortizacija se prekida ranije u slucaju : . ceste. Upravo o tom vijeku upotrebe ovisi stopa 49 .sume i slicni obnovljeni prirodni resursi . Kao osnovica za obracun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najcesce se uzima trosak nabavke sredstva za koje se obracunava amortizacija.vijek upotrebe .3. Sredstva koja imaju neogranicen vijek upotrebe i zbog toga sto se ne trose ekonomske koristi u njima ne amortizuju se : .

3. Metode funkcionalne amortizacije su : .LINEARNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo da je upotreba sredstava jednaka svake godine tokom vijeka upotrebe sredstava. troskovi ce biti ravnomjerni pa ce i trosak amortizacije ravnomjerno teretiti prihod.3.PROGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Progresivna metoda obracuna amortizacije obratan je postupak od degresivne metode. Obracun amortizacije prema vremenu sprovodi se pomocu tri osnovne metode : .metoda jednake stope na opadajucu osnovu .3. a najmanja tokom posljednje godine. Formula : Amortizacija = nabavna vrijednost x stopa amortizacije Stopa amortizacije = 100 / korisni vijek upotrebe 16. a ocekivani vijek upotrebe 10 godina. Dovodi do linearne metode na temelju koje se svake godine kao trosak priznaje jednak dio troska sredstava.DEGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo istice korist koja se dobiva od opreme ne mora biti ranvomjerno rasporedjena.2.amortizacije.progresivna metoda amortizacije. 50 .2.medota dvostruke opadajuce osnovice ili metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajucu osnovicu . Buduci da se u jednakim iznosima terete pojedina obracunska razdoblja.2. Korist od opreme moze biti najveca tokom prve godine njezine upotrebe. Ovdje se polazi od pretpostavke da je ekonomsko i fizicko trosenje najvece krajem vijeka upotrebe nematerijalnih i materijalnih sredstava. Suma amortizacije za odredjeno razdoblje je broj jedinica upotrebe u tom razdoblju pomnozen sa troskom jedne jedinice. po kojem se u prvim godinama kao trosak priznaje vec dio troskova nego u kasnijim godinama.metoda opadajuce stope na istu osnovu . Za dio opreme ciji je trosak 10 000.degresivna metoda amortizacije . 16. razliciti nacini obracuna amortizacije su : . Stopa amortizacije opreme je 10% godisnje. 1000 je trosak amortizacije u prvoj godini i u drugoj godini. Dakle.4.1.metoda obracunavanja po jedinici funkcionalnog kapaciteta .3. Takav nacin razmisljanja dovodi do preferiranja modela degresivne odnosno ubrzane amortizacije. Takav se model moze pojaviti zbog toga sto mehanicka efikasnost sredstava obicno opada s godinama.metoda zbira broja godina ili sume broja godina (ili metoda dijelova) 16.FUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE Amortizacija za odredjeno razdoblje vezana je uz broj jedinice ucinka upotrebe sredstava tog razdoblja. Trosak svake jedinice upotrebe jednak je nabavnom trosku sredstava podijeljen sa ukupnim brojem jedinica.2.metoda obracunavanja u ovisnosti od efektivnog trajanja procesa izrazenog planiranim brojem sati njihova rada.3.2. jer se troskovi odrzavanja obicno povecavaju ili zbog sve vec mogucnosti procjene nabavke bolje opreme.linearna metoda amortizacije . 16.

5. 16.2. prestaje obracun amortizacije i treba ih prenijeti na posebnu bilansnu stavku. Kompanija „X“ je odlucila linearno amortizovati tu zgradu. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. Za takvo sredstvo treba obracunati amortizaciju za mjesec u kojem je bilo u funkciji. U slucaju da se zbog manjeg intenziteta koristanje opreme procijeni da prvobitno procijenjeni vijek upotrebe treba promijeniti treba ponvovo procijeniti vijek upotrebe.2 RASHODOVANJE NEKRETNINA.5. NEKRETNINA. bilo od prodaje bilo od dalje upotrebe.16. POVLACENJE IZ UPOTREBE. tada se ne iskljucuju iz bilansa nego se prenose na racun Gradjevinski objekti. postrojenja i oprema se mogu prodati po cijenama : 51 . Postrojenje. 16.3. Treba ih utvrditi kao razliku izmedju netoprihoda od otudjenja i knjigovodstvenog iznosa sredstava. zbog cega se troskovi amortizacije smanjuju ili povecaju.3 PRODAJA NEKRETNINA POSTROJENJA KLASIFIKOVANA DA SE DRZI ZA PRODAJU I OPREME KOJA NIJE Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnina. postrojenja i opreme treba isknjiziti : a) u trenutku otudjenja b) kada se od njihove upotrebe ili otudjenja ne ocekuje buduca ekonomska korist. POSTROJENJA I OPREME OTUDJENJE I ISKNJIZAVANJE 16. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnine. Amortizacija ne prestaje kada se sredstva privremeno ne koriste. a paralelno i racun Ispravka vrijednosti opreme.1 POVLACENJE IZ UPOTREBE SREDSTAVA Ako se sredstva privremeno povlace iz upotrebe. pa je potrebno rashodovati. Nekretnine.5.OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA AMORTIZACIJE Kompanija „X“ za 1 000 000 je kupila zgradu ciji je procijenjeni vijek upotrebe 40 godina. Rashodovanjem smo isknjizili opremu iz upotrebe. Ako je rashodovanje sprovedeno prije nego je oprema u cjelosti amortizovana razlike troskove nabavke i ispravke vrijednosti knjizimo na rashodi.5. 16. a ostatak vrijednosti nla.4 PROMJENA AMORTIZACIJSKIH STOPA Troskovi amortizacije ponekad nisu tacno procijenjeni. Klasifikuju se kao prihodi od prodaje stalnih sredstava. postrojenja i opreme. Na taj nacin opreme nema u knjigovodstvenoj vrijednosti pa time ni u bilansu. to moze biti iz razloga da se privremeno ne koriste ili se namjeravaju prodati. Kada se stalna materijalna sredstva privremeno ne koriste. po 25 000 godisnje. odnosno amortizovano.5. Ovakva situacija moze nastati zbog precijenjivanja ili podcijenjivanja korisnog vijeka upotrebe. sredstvo treba isknjiziti iz bilansa ako je sredstvo otpisano ili ako nije u potpunosti otpisano. 16. Dobici se ne klasifikuju kao prihod. oprema van upotrebe. Kada se stalna sredstva povlace iz upotrebe i drze za prodaju ili se prekine poslovanje. U slucaju kada se od sredstva ne ocekuju buduce ekonomske koristi. Nakon vijeka upotrebe oprema je u cijelosti amortizovana a istovremeno zbog dotrajalosti nesposobna za dalju upotrebu.

3. formira se odnos matice i zavisne kompanije. Obicno se kaze da kontrola postoji kada kompanija koja investira posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa kompanije u koju je investirano. takav financijski plasman ima obiljezje zajmova povezanim pravnim osobama. Obzirom da su obje kompanije pravno odvojene osobe.ulaganje u duznicke vrijednosne papire .dati zajmovi . Udjeli u zavisnim drugim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama Podrazumijeva se da kontrola postoji kada ulagac posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa. a kompanija u koju je ulaganje izvrseno smatra se zavisnom kompanijom.- prodajom se ostvaruje cijena koja je jednaka neotpisanoj vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je veca od neotpisane vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je manja od neotpisane vrijednosti 16. ali ne i kontrole ili zajednicke kontrole nad tim politikama. Medjutim. Suprotno ovome. Dakle. bilo bi ulaganje u visini od 20 do 50% dionica. svaka od njih sastavlja odvojene financijske izvjestaje. uobicajena je njihova podjela na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire kji su tekca sredstva. Pravna osoba u cilju dobiti vrsi ulaganja u financijska sredstva. 2.ostala dugorocna ulaganja 1. Sva dugorocna ulaganja u dionice bit ce inicijalno vrednovane po nabavnoj vrijednosti. Stjecanje financijskih sredstava pocetno se priznaje i 52 . Udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama Pridruzena pravna osoba javlja se kada jedna pravna osoba ima mogucnost kontrole druge pravne osobe. Ako pravna osoba daje kredite pravnim osobama koje imaju obiljezja pravnih osoba. Ulaganje koje osigurava utjecaj. Kompanija koja investira poznata je kao maticna kompanija. ako jedna pravna osoba ima vise od 20% udjela u drugoj pravnoj osobi ima obiljezje pridruzene pravne osobe.6 DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA Dugorocna financijska ulaganja su financijska sredstva ulozena na razdoblje duze od jedne godine. ili ima znacajan utjecaj nad njom.udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama . Znacajan utjecaj je moc sudjelovanja u donosenju financijskih i poslovnih odluka pravne osobe u koju je ulaganje izvrseno.dati depoziti. odnosno pridruznicom. s obzirom na njihov specifican medjusobni odnos one konsoliduju svoje financijske izvjestaje u jedan set financijskih izvjestaja koji se oznacava kao konsolidovani financijski izvjestaj. ulaganje koje ne osigurava utjecaj ni kontrolu bilo bi ulaganja u manje od 20% dionica sa pravom glasa. zadrzane i placene garancije . Kada postoji interes za kontrolu na osnovu sporazuma ili statuta. ali ne i kontrolu. Jedna kompanija moze investirati u drugu kompaniju kupovanjem obveznica ili dionica.udjeli u zavisnim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama . Udjeli u nepovezanim pravnim osobama Kako vrijednosni papiri mogu biti nabavljeni radi dugorocnog poslovanja drustva ali i prodaje.udjeli u nepovezanim pravnim osobama . U dugorocna financijska ulaganja se ukljucuju : .

odnosno tekuca cijena ponude koja kotira na aktivnom trzistu moze se redovno i brzo dobiti od berze. a odobrava se konto Ziroracun. kao i od odluke skupstine dionicara. brokera.7 DUGOROCNA POTRAZIVANJA U dugorocna sredstva ubrajaju se i dugorocna potrazivanja od povezanih drustava. Prema tome. dilera.Ulaganje u duznicke vrijednosne papire (obveznice.mjeri po fer vrijednosti. Za razlikovanje stalnih od tekucih sredstava znacajno je da tekuca sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci. Isplata odobrenog dugorocnog zajma izaziva smanjenje gotovine i povecanje dugorocnih financijskih plasmana u visini isplacenog iznosa i evidentira se zaduzivanjem konta Dati zajmovi i odobravanjem konta Ziroracun. Tekuca sredstva se mogu pojaviti u vise prirodnih pojavnih oblika. 4. mjere se po trosku stjecanja. kao kupovina udjela u osnovnom kapitalu (u drustvima sa ogranicenom odgovornoscu) odnosno kao kupovina udjela u pravnim osobama. Dati zajmovi (spadaju u dogorocne financijske plasmane) Na sredstva koja su pozajmljena davalac kredita naplacuje kamatu. Kod financijskih ulaganja u duznicke vrijednosne papire ugovaraju se kamate i ulagac nakon tog ulaganja ostvaruje prihode od kamata neovisno od rezultata poslovanja 16. Visina zarade je u ovisnosti od ostvarenog profita pravne osobe u koju su ulozena financijska sredstva.se ocekuje da ce se realizovati ili se drzati radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovanja pravne osobe .se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu Svaka druga sredstva treba pravilno klasifikovati kao stalna (netekuca) sredstva. cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. a posebno od drugih pravnih osoba. fer-vrijednost financijskih instrumenata.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUCIH SREDSTAVA 17. : . koja za njega predstavlja financijski prihod. 17. Pri ulaganju u poslovne udjele i dionice ulagac nije osigurana nikakva zarada.novac i novcani ekvivalenti 53 . Ako postoji aktivno trziste. Ovom kupovinom se dio novcanih sredstava pretvara u udjele. Ulaganja kapitala u druge pravne osobe ostvaruju se kao kupovina redovnih dionica (u dionickim drustvima).se ocekuje da ce se realizovati u okviru dvanaest mjeseci nakon datuma bilance . blagajnicki zapisi itd) Ulaganje u duznicke vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire u prinosu.1 POJAM TEKUCIH SREDSTAVA Neko se sredstvo treba klasifikovati kao tekuce ako : . ako nema profita. Pri kupovini dionica i udjela mogu se javiti troskovi stjecanja kao sto su provizija berzanskih posrednika. 5. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice. nema ni dividende. Zaduzujemo konto Udjeli u nepovezanim pravnim osobama.se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . berzanske takse i sl.

rezervnih dijelova.) Novcani ekvivalenti jesu kratkorocna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu bez veceg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za placanje (cekovi.) 17. Oni predstavljaju izvedene dokumente koji se sacinjavaju na temelju izvornih dokumenata. Pravna osoba moze otvoriti racun kod vise poslovnih banaka.. dati kratkorocni krediti) potrazivanje od kupaca i drugih duznika zaliha (materijala. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zakljucuje se na kraju svakog radnog dana.2 PRELAZNI ZIRORACUN Kod korespondiranja dvaju gotovinskih racuna (kao sto su ziroracun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni racun koji se zove prelazni ziroracun. plemeniti metali i sl.2. Novac na ziroracunu u racunovodstvenom smislu definise se kao depozit a vista. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine. blagajni. sitnoh inventara. Taj privremeni racun treba nam zbog toga sto u momentu kada se zakljucuje blagajna nije potvrdjeno je li podignuta ili polozena gotovina na ziroracunu.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE NOVCA I NOVCANIH EKVIVALENATA Novac obuhvaca novac u blagajni i depozite po vidjenju. tekuca ulaganja u vrijednosne papire. U knjigu blagajne upisuju se primici i izdaci novca iz blagajne. Za pracenje prometa i stanja novca na ziroracunu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. otvorenim akreditivima. pa u tom slucaju uspostavlja odgovarajucu analiticku evidenciju unutar sintetickog racuna – ziroracuna. Zbog toga se odnos blagajne sa ziroracunom prvo knjizi na prelazni ziroracun. Prelazni ziroracun na datum bilansa ne smije imati saldo. Temeljni cilj zakljucka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti.- kratkorocna ulaganja (dati avansi. gotovih proizvoda i robe) unaprijed placeni troskovi (kratkorocna razgranicenja) nedovrsene 17.2.. Novcana sredstva i poslovni dogadjaji u vezi sa njima se biljeze i prate na ziroracunu. placanje troskova tekuceg odrzavanja. 17. Ziroracun pravna osoba otvara za obavljanje platnog prometa. Na osnovu tih dokumenata blagajnik „pravda“ preostalo stanje u blagajni. Pravna osoba treba da raspolaze i odredjenom kolicinom novca koju ce drzati „pri ruci“ ili kako se to u racunovodstvenom smislu kaze.1 BLAGAJNA Trenutno ne postoje propisi u BiH koji uredjuju visinu blagajnickog maksimuma. Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata.3 OTVORENI DEVIZNI AKREDITIV 54 . Momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvrsenje konkretne naplate ili isplate predstavljaju pravdajuci dokument. mjenice. deviznom racunu. sve jednako kao da se radi o ziroracunu. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomocnu knjigu jesu blagajnicke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajnicke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite). proizvodnje. Novac u bankama i blagajnama dio je tekucih sredstava pravne osobe. samo blagajna. a stanje predstavlja raspoloziva sredstva na ziroracunu.2. 17. U blagajni bi trebala da se drzi manja kolicina papirnog i kovanog novca koji sluzi za placanje manjih gotovinskih ispalata (nabavka sredstava za ciscenje. placanje postanskih usluga.

2. Datum dospijeca je datum na koji mjenica mora biti placena.2. instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog placanja.Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojoj akreditovana banka na zahtjev duznika i na njegov teret ovlascuje drugu banku da u skladu sa uvjetima iz akreditiva isplati povjeriocu akreditovanu sumu. Pod trasiranom ili vucenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom izdavalac mjenice nalaze trecoj osobi da prihvati mjenicnu obavezu i da o dospijecu plati osobi oznacenoj u mjenici – mjenicnom povjeriocu (remitentu). CEKOVI Cek je vrijednosni papir kojim izadavalac ceka nalaze drugoj osobi da ona iz njegova pokrica na racunu isplati odredjenu sumu korisniku ceka. Najcesci navodi datuma dospijeca: 1. umjesto bezuvjetnog naloga „Platite“ u vlastitoj mjenici obaveza glasi „Platit cu“. trajanje mjenice. mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. Jedna od prednosti promisornih nota je ta sto nosi prihode od kamata. jer mjenicu placa osoba koja ju je izdala. Buduci da faktura dobavljaca (koja se evidentira po srednjem kursu) moze biti evidentirana po vise ili nizem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva. U slucaju vlastite mjenice imamo jednog mjenicnog obveznika koji je ujedno izdavalac mjenice i osoba koja ce platiti mjenicu. npr. Mjenicni povjerilac sve primljene promisorne klasifikuje u potrazivanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kracem od godinu dana. npr. 17. kamata i kamatna stopa na dan dospijeca. odredjeni broj dana od datuma mjenice. Prema toj obavijesti kompanija zatvara obavezu prema dobavljacu.4. Dakle. odnosno prihodi ili rashodi od financiranja. Kod racunovodstvenog evidentiranja znacajni podaci su : datum dospijeca. cek podnosi na naplatu (banka izdavalaca ceka) 17. Nepokriveni akreditiv se vodi u vanbilansnoj evidenciji. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. U vlastitoj mjenici nema bezuvjetnog naloga da se plati odredjena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. Cek se moze koristiti kao instrument osiguranja placanja i u tom slucaju kvalifikuje se u ekvivalent gotovine. na temelju izvjestaja banke domaca banka obavjestava kompaniju da je akreditiv iskoristen. „tri mjeseca od dana izdanja mjenice“ 2. Cek kao instrument osiguranja placanja druznik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza. npr. mjenica na odredjeni dan. MJENICE Mjenica je kratkorocni vrijednosni papir koji glasi na odredjenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenicni duznik. Nakon sto dobavljac naplati akreditiv. Povjerilac. Znacenje mjenice ogleda se u cinjenici da ona istovremeno moze biti instrument osiguranja placanja. u momentu dospijeca ceka. Cek koji je plativ u zemlji moze trasirati samo na banku u kojoj izdavalac ima otvoreni racun. „14 novembar tekuce godine“ 55 . „60 dana od dana platite“ 3. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansu stanja kao tekuce sredstvo. Akreditiv u trenutku otvaranja moze biti pokriven i nepokriven. Kompanije najcesce otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljaca koji na taj nacin osiguravaju naplatu.5. mjenica na odredjeno vrijeme od dana izdanja.

trosak . Vrijednost na dan dospijeca predstavlja ukupne novcane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospijeca. Najznacajnije vrste zaliha su : zalihe materijala. Kamata i kamatna stopa. jer se kamata racuna za tacno odredjeni broj dana. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate.1. Ako se sredstva uloze u dionice s ciljem preprodaje a ne stjecanja kontrole i upravljanja. racunovodstveno tretiraju kao tekuca ulaganja u vrijednosne papire. glavnica. takodjer.Trajanje mjenice. roba ili usluga na kredit. gotovih proizvoda i trgovacke robe. plus kamata. 17. Iznos kamate se racuna putem formule Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani) / 36 000 Vrijednost na dan dospijeca. 17. To je. RACUNOVODSTVENA KRATKOROCNIH KREDITA PROBLEMATIKA PRACENJA DATIH 17. Pri inicijalnom vrednovanju zaliha respektujemo pravilo nize vrijednosti : . Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika izmedju kupovine i prodajne cijene. odnosno nominalna vrijednost mjenice. zapravo. rezervnih dijelova. trezorske i komercijalne zapise. Materijal u svom toku prolazi kroz vise faza za koje je potrebno razlicito racunovodstveno pracenje. Indosiranje mjenice. uslugu ili troskove razdoblja.neto prodajna vrijednost Zalihe su najcesce „raspolozive“ na skladistu.3 KRATKOROCNI FINANCIJSKI PLASMAN Pravna osoba moze kratkorocno raspoloziva novcana sredstva uloziti u blagajnicke . Najznacajnije faze su: . Zalihe su sredstva : a) koja se drze u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje namijenjena prodaji c) u obliku osnovnog i pomocnog materijala koji se trose u proizvodnom procesu. pruzanju usluga.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE POTRAZIVANJA OD KUPACA Potrazivanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. ta se ulaganja. Kamata se kod povjerioca knjizi u korist prihoda. Znati duzinu trajanja mjenice je znacajno. prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom. ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprimcu. a ne postepeno tokom vise godina kao sto je to sa stalnim sredstvima.nabavka i sklastenje 56 . Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam.3. u pogonu i u prodavnici. 17.1. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansu. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA Zalihe su materijalni oblik tekucih sredstava.5. nedovrsene proizvodnje. 17. Kod duznika kamata predstavlja obavezu koju on knjizi na teret troskova.5. Potrazivanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna jer se naplacuju u roku koji je ugovoren ali ipak najduze do godinu dana. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA MATERIJALA Obiljezje tekucih sredstava zaliha materijala proizlazi iz cinjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod.

zavisni troskovi nabavke 1 000 3. naprimjer. 57 . Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladistar izdaje materijal iz skladista u prces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).5. KADA SE ZAVISNI TROSKOVI RASPOREDJUJU NA VISE VRSTA MATERIJALA Kada se od jednog dobavljaca kupuje istovremeno vise vrsta materijala. KNJIZENJE I OBRACUN TROSKOVA NABAVKE MATERIJALA.vlastiti zavisni troskovi koji se ukljucuju u trosak zaliha ne smiju biti veci od uobicajenih troskova za konkretnu vrstu troskova. troskove utovara prijevoza. Na sintetickim racunima promjene se evidentiraju vrijednosno.- utrosak otudjenje 1. vozarina i ostale troskove nuzne za dovodjenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. Racunovodstveno pracenje materijala u fazi nabavke i skladistenja U ovoj fazi formira se trosak nabavke ili nabavna vrijednost materijala.1. Zavsine troskove u tom slucaju. X = vrijednost materijala x 100% / ukupna fakturna vrijednost Pri priznavanju vlastitih zavisnih troskova u trosak zaliha treba se pridrzavati slijedecih pravila: . istovara.vrijednost materijala . a elementi kalkulacije su : 1.u vlastite zavisne troskove ne smiju se ukljuciti interni dobici .2. materijal se skladisti u skladistu. ako se pojave. Dokument na temelju kojeg se knjizi uskladistenje materijala u magacinu je magacinska primka. trosak nabavke (nabavna vrijednost)11 000 Zavisni troskovi ukljucuju.tezina materijala Izrada kalkulacije i rapored troskova – knjizenje stvarnih vrijednosti Postize se postavljanjem slijedeceg omjera : X : 100 = dio : cjelina Cjelina je ukupna vrijednost nabavljenog materijala. odnosno standardnim nabavnim cijenama. Kad se proces nabavke zavrsi. 17. U analitickom materijalnom knjigovodstvu promjene se evidentiraju kolicinski i cjenovno. Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne ukljucuje se u trosak nabavke materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potrazivanje od drzave za placeni ulazni porez. Najcesce osnovice za raspored zavisnih troskova su : . neto fakturna vrijednost dobavljaca 10 000 2. uobicajeno je da se ispostavi jedna faktura za sve vrste nabavljenog materijala. treba rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi. Evidentiranje materijala se moze vrsiti po stvarnim nabavnim troskovima. Ukoliko u racunovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troskove.izraditi interni obracun . odnosno standardne troskove. Trosak nabavke se utvrdjuje kalkulacijom nabavne cijene. materijal se u fazi nabavke vrednuje po planskim.

Ucinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulazi materijali. s jedne strane.5. To su proizvodi i usluge. koji moze biti kako dugovni tako i potrazni. tj. i planskog nabavnog troska obradjenog ili doradjeng materijala s druge stranje. tj. Pri izradi bilansa potrazni saldo racuna Odstupanje od cijena oduzima od planskog nabavnog troska zaliha (saldo racuna Zalihe materijala) 17. ponekad. Trosak je vrijednosni izraz utroska sa ciljem stvaranja ucinaka.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE UTROSKA MATERIJALA Utrosam je fizicko trosenje materijala sa ciljem stvaranja ucinaka. u evidenciju je potrebno ukljuciti i racun Odstupanje od cijena. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrosak materijala vrednuje po 58 . Nije nuzno da se pri slanju materijala na obradu ili doradu njegov planski nabavni trosak svodi na stvarni nabavni trosak. Pri tome se odobrava.3 MATERIJAL NA OBRADI I DORADI Materijal koji je kupljen od dobavljaca i primljen u skladiste upucuje se. u zavisnosti od toga da li se radi o prekoracenju ili snizenju. Racun Zaliha materijala se tada zaduzuje za vrijednost materijala vracenog sa obrade ili dorade kao i za troskove koje je ona izazvala. knjizi se na stranu duguje ili potrazuje racuna Odstupanja od cijena. Utrosak se izrazava u naturalnim jedinicama mjere (litrima. 1) Metoda FIFO – vrednovanje utrosenog materijala (engl. odnosno troskove izazvane obradom ili doradom. te da je vrijednost zaliha obracunata po planskom nabavnom trosku niza za inos ovog salda od njihovog stvarnog nabavnog troska. gramima. kilogramima itd). First in – first out. i racun Dobavljaci u zemlji za iznos fakture za usluge obrade ili dorade. Po zavrsenoj obradi i doradi materijal se vraca na zalihe. Evidentiranje se unekoliko razlikuje kada se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskom nabavnom trosku.1. Slanje materijala na obradu i doradu se tada knjizi tako sto se racun Materijal na obradi i doradi zaduzuje za planski nabavni trosak predatog materijala. Dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena pokazuje da je stvarni nabavni trosak bio u prosjeku visi od planskih nabavnih troskova. hektolitrima. Pri izradi bilansa dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena (materijala) dodaje planskom nabavnom trosku zaliha (saldo racuna Zaliha materijala). a odobrava se racun Zaliha materijala. Utrosak materijala moze se vrednovati primjenom : a) metode FIFO b) metode prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena (troska nabavke) c) metode specificne identifikacije. a racun Materijal na obradi i doradi potrazuje iznos planskog nabavnog troska datog materijala prije slanja na obradu ili doradu. 17. prije nego sto se izda u proizvodnju. Saldo ovog racuna. potrazuje racun Materijal na obradi i doradi.5.Ukoliko se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskim. Potrazni saldo na racunu Odstupanja od cijena pojavljuje se u slucaju kada se stvarni nabavni trosak u prosjeku nizi od planskog nabavnog troska. Za troskove obrade ili dorade potrazuje racun Dobavljaci u zemlji. drugim pravnim osobama na obradu i doradu. Razlika izmedju ranijeg planskog nabavnog troska materijala uvecanog za troskove obrade ili dorade. Trosak materijala dobije se ako se utrosak pomnozi sa nabavnom cijenom.1. za vrijednost materijala koji je bio predmet obrade ili dorade. pokazuje koliko se planski nabavni trosak zaliha materijala razlikuje od stvarnog nabavnog troska zaliha.Racun odstupanja od cijena je nesamostalni racun. Po zavrsenoj obradi ili doradi prijem materijala se knjizi tako da se planski nabavni trosak doradjenog materijala zaduzuje racun Zaliha materijala. odnosno standardnim cijenama.

6. nastaje obaveza za PDV. Utrosak materijala se vrednuje upravo po onom trosku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen.unistenje zbog elementarnih nepogoda . odnosno „likvidacije“ materijala podrazumijevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je nabavljen. Pri knjizenju prihoda ne obracunava se PDV. rastura. U tom slucaju procjenitelji osiguravajuceg 59 . 17. koja je sada prva i tako redom. Visak materijala knjizi se kao novo zaduzenje u skladistu a protustavka je prihod i to racun Viskovi – Prihodi. potres. Stanje materijala prije utroska 3) Metoda specificne identifikacije zahtijeva obracun utroska materijala po specificnom trosku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potjece utrosak materijala.inventurni manjak . Izbor jedinicnog stvarnog troska za vrednovanje utroska materijala zasniva se na stvarnom fizickom toku materijala. Pravne osobe u pravilu se osiguravaju kod osiguravajuceg drustva od tih rizika.Za materijale koji nisu obuhvaceni Normativom rashoda. U neoporezivi manjak materijala u skladistu pripadaju slijedece kategorije : . kolicina rashoda se utvrdjuje prema normativu obveznika . prelazi se na vrednovanje utroska po cijenama druge. Ukoliko manjak nije opravdan.visina dopustenog rashoda po osnovu kala.5. koja se izracunava : Prosjecna ponderisana nab.prodaja . odnosno manjak za koji se tereti odgovorna osoba.cijenama materijala i to po onoj koja je prva nabavljena. Inventurni manjak se utvrdjuje kada je stvarno stanje materijala manje od knjigovodstvenog.rashodovanje. rastura. kvara i loma utvrdjena je Normativom za utvrdjivanje rashoda na koji se ne placa PDV.izuzetno nastali rashod po osnovu kala. Za vrednovanje materijala kao visak moze se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procijenjena (trzisna) vrijednost. Vrednovanje utroska materijala po metodi planskih nabavnih cijena Prednost ove metode ogleda se u tome sto je jednostavna za primjenu.5.1. kvara i loma do propisanog iznosa . Kada se prva nabavka iscrpi. 17. Ukoliko je manjak opravdan knjizi se na teret rashoda. Unistenje materijala zbog elementarnih nepogoda moze se javiti uslijed djelovanja vise sile – poplava. RACUNOVODSTVENO PRACENJE OTUDJENJA MATERIJALA Pod pojmom otudjenja. 2) Metoda prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena pretpostavlja da se utrosak materijala mnozi s prosjecnom ponderisanom nabavkom cijenom.Manjak zbog neodgovarajuceg kvaliteta.1.cijena = vrijednosno stanje prije utroska / kol. . Najznacijniji nacini otudjenja su : .5 VISKOVI MATERIJALA U SKLADISTU Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) moze se dogoditi visak materijala. pozar.

drustva ce procijeniti visinu stete. Roba iskazuje se od trenutka nabavke po trosku nabave. Trosak zaliha jeste : . Rezervni dijelovi su gotovi elementi sto ih ugradjujemo u masine ili uredjaje radi popravke. Inicijalno se vrednuje po trosku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troskovi). Pri tome vrijednost sa racuna Zaliha rezervnih dijelova na racun Troskovi rezervnih dijelova. Rashodovanje materijala.porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti . Eventualna razlika od knjigovodstvenog iznosa se knjizi na teret ostalih rashoda – gubici. Sitan inventar jesu sredstva koja se trose jednokratno u procesu poslovanja. u materijalnom knjigovodstvu kolicinski i vrijednosno a u glavnoj knjizi samo vrijednosno. Otpis zaliha sitnog inventara nastaje u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu.7. odnosno rashoda djelatnosti i dobit.u skladisnoj evidenciji . odnosno narudzbom isporucuju dobavljacu. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Rezervni dijelovi su sastavni dio tekucih materijalnih sredstava. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi a ostvaruje se dobit ili gubitak.5. ipak u 60 .2 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE ROBE Pojam robe u racunovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine. Sredstva cija je pojedinacna nabavna vrijednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jedne godine pravilno se klasifikuju u tekuca sredstva. 17. Troskovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom. U predkalkulaciju troskova nabavke ukljucuju se iznosi svih ocekivanih troskova koji ulaze u troskove nabavke. Razlika u cijeni je ona velicina iz koje trgovac ostvaruje pokrice operativnih troskova. Buduci da se roba nabavlja radi daljnje prodaje s ciljem ostvarivanja profita / dobiti. a vijek trajanja moze biti duzi od jedne godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu. Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri nacina : .1. odnosno odrzavanja.troskovi prijevoza i drugi troskovi dopreme robe do mjesta skladistenja ili prodaje. odnosno isporuke kupcima. Rashodavanje materijala najcesce se obavlja kada materijal vise nije sposoban za koristenje. Racunovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu. 17.5.u analitickom knjigovodstvu . u pravilu su poznati primjer prijema robe. imamo u slucaju isteka roka upotrebe i neodgovarajuceg kvaliteta. roba prestaje biti dio sredstava u trenutku prodaje. odnosno sitan inventar. Metode otpisa sitnog inventara jesu : a) potpuni otpis b) 50%-tni otpis c) Kalkulativni otpis. kao sto se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje.nabavna cijena umanjena za rabate i slicne popuste . Iako su za svaku narudzbu prije prispijeca robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trosak nabavke i ocekivana razlika u cijeni i moguca prodajna cijena.u glavnoj knjizi U skladisnoj evidenciji promjene se evidentiraju kolicinski.

prijevoz. 61 . Broj obrtaja se smanjuje ili uslijed povecanja zaliha zbog ocekivane vece prodaje. Razlog tome je sto se unaprijed placaju troskovi koji se odnose na buduca razdoblja a ne nabavljena sredstva. 17. Konto obracun troskova nabavke robe ima funkciju prikupljanja svih troskova koji su u vezi sa nabavkom robe (kao fakturna cijena.u robnom knjigovodstvu po vrsti. uz troskove nabavke. istovar) 17.5. Ako se roba u prodavnicu prenosi iz skladista. utovar. U slucajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni.u skladisnoj evidenciji po vrsti i kolicini Nabavka trgovacke robe odvija se. ROBA U PRODAVNICI Roba u prodavnici moze se direktno nabavljati od dobavljaca. 17. Ako trgovacku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljaca.7 UNAPRIJED PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA ( AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA) Rijec je o prelaznom obliku tekucih sredstava.6. iskazuju podaci o iznosu razlike u cijen.2. a zalihe su 250 00 USD. skladistenja i prodaje robe moze biti organizovano na razlicite specificne nacine. ANALIZA ZALIHA Obrtanje zaliha Pokazatelj najcesce koristen pri analizi velicine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha.1 ZALIHE ROBE U TRGOVINI NA VELIKO Racunovodstveno obuhvacanje nabavke. tada se knjizenje provodi najcesce preko racuna prodavnice na temelju kalkulacije.Ako smo vec izracunali broj obrtaja zaliha. 17. gdje se evidentira struktura troskova nabavke.5. tada se zalihe obrnu 4 puta. osiguranje i slicno.2. kada visak robe ostaje na zalihama. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrijednost. Najcesce vrste prirodnih troskova jesu : zakupnina. Kaze se da se zalihe obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno). u dokumentu o stvarno nastalim troskovima nabavke se. ili zbog smanjnja prodaje. ali je uobicajeno da se promjene evidentiraju : . no isto tako roba se iz skladista moze prenositi u prodavnicu. kolicini i vrijednosti . preko konta obracuna troskova nabavke robe. tada se dani vezivanja zaliha izracunaju jednostavno kao 365 : broj obrtaja zaliha.3.2.5.racunovodstvu utvrdjuju i evidentiraju samo nastale troskove nabavke za stvarno primljene vrste i kolicine robe.2.na racunima glavne knjige . POVECANJE I SNIZENJE PRODAJNE CIJENE 17. Roba prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadrzan i porez na dodatnu vrijednost. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovacka roba krece kroz kompaniju. knjizenje ovisi o nacinu evidentiranja robe (trosak nabavke ili prodajne cijene). Koeficijent obrtaja zaliha = trosak prodate robe / zalihe Ako je trosak prodate robe u nekoj godini milion USD.

Dva su tipa iskazivanja zaradjenog kapitala : 1. Kapital se sastoji od slijedecih grupa konta : . godini pravna osoba ce u januaru i februaru knjiziti obracun troskova zakupnine zbog cega se taj dogadjaj knjizi na priklazani nacin. 18. odnosno vrijeme u kojem tudja sredstva treba vratiti.Naprimjer.vlastite dionice koje drzi pravna osoba. Rok povrata moze biti do jedne godine (kratkorocne obaveze) i preko jedne godine (dugorocne obaveze) Kapital predstavlja razliku sredstava i obaveza i uobicajeno se racuna iz racunovodstvene jednacine (sredstva = obaveze + kapital). Da se ukupno isplacena zakupnina knjizila na troskove u 2007 godini u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan za 8 000 KM. Osnivacki kapital za dionicko drustvo iznosi 50 000 KM. U 2008. Zaradjeni kapital predstavlja netoprofit. Na datum bilansa pravna osoba ce u okviru tekucih sredstava iskazati u poziciji unaprijed placeni troskovi ili aktivna vremenska razgranicenja iznos 8 000 KM.upisani uplaceni kapital . jer predstavlja placeni trosak. prema evropskom konceptu. pravna osoba unaprijed je platila zakupninu u iznosu 24000 KM.zaradjeni kapital Upisani uplaceni kapital predstavlja dio kapitala koji su vlasnici unijeli u pravnu osobu. prava. Zbog toga iznos u bilansu sredstva nazivamo „tranzitornim ili prelaznim sredstvima“. zaradjeni kapital se sastoji iz dva dijela : akumulirane dobiti i rezervi.ostale rezervne . 62 . s obzirom s obzirom da to u pojmovnom smislu nije „resurs“ od kojeg se u buducnosti ocekuju ekonomske koristi.dionicka premija .akumulirani gubitak . a za drustvo sa ogranicenom odgovornoscu 10 000 KM. To je onaj dio kapitala koji je uplacen u novcu ili unesen u obliku stvari. Sve obaveze imaju rok dospijeca. vec trosak poslovanja ili rashod. a kod dionickog drustva na dionic.upisani osnovni kapital . a ne da se na datum isplate zakupnine.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE KAPITALA 18. Kapital se sastoji iz dva dijela : . POJAM KAPITALA Imovinu pravne osobe cine sredstva prema pojavnim oblicima i sredstva prema porijeklu izvora.akumulirana dobit .1. Zaradjeni kapital je rezultat profitabilnog poslovanja. Nastao je iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na profit.dobit ili gubitak tekuce financijske godine . prema anglosaksonskom konceptu zaradjeni kapital iskazuje se na poziciju zadrzana zarada i to je jedina pozicija zaradjenog kapitala 2.revalorizacione i prenesene rezerve . Osnovni kapital drustva s ogranicenom odgovornoscu je podijeljen na udjele. Osnivanje drustva s ogranicenom odgovornoscu u vlasnistvu jednog lica zagtijeva uplatu u sumi od 2 000 KM osnivackog kapitala.

18. Trzisna vrijednost dionica je vrijednost po kojoj se dionica prodaje na trzistu kapitala. Redovne i povlastene dionice Dionice se dijele na dvije tipicne vrste i to : -redovne ili obicne dionice -povlastene ili prefencijalne dionice 1) Redovne ili obicne dionice One su financijski instrument formiranja dionickog kapitala. Te dionice mogu biti ili redovne ili prioritetne (preferencijalne) dionice. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdate dionice se na trzistu mogu razmjenjivati za nova ili za druge oblike sredstava i prava. tj. a koje se nisu povukle iz opticaja. rezerve i zadrzanu dobit podjeli sa brojem glavnih dionica). Vlasnici dionica ili dionicari drze dionice kao potvrdu o ulozenim sredstvima u dionicko drustvo. i obicno ne nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dionickim drustvom. Knjigovodstvena vrijednost dionice je vrijednost po kojoj se dionice vode u knjigama dionickog drustva ( cijeli iznos kapitala uvecan za dionicku premiju.2. Izdavanje novih dionica i prodaja uz premiju Cesto se izdaju i prodaju nove dionice po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. odnosno u cilju pribavljanja novih financijskih sredstava po posebno propisanom postupku.Kapital izrazava knjigovodstvenu vrijednost (vrijednost po kojoj je vrijednost kapitala iskazana u knjigama). Maksimalan broj dionica koje se mogu emitovati prema odobrenju nadleznog organa. tj. autorizovane (odobrene) dionice. Knjigovodstvena vrijednost kapitala uzima se kao osnovica za izracunavanje knjigovodstvene vrijednosti po dionici koja se uporedjuje sa nominalnom i trzisnom vrijednoscu dionice. To su dionice koje predstavljaju jednake dijelove u kapitalu dionickih drustava. Emitovane dionice su autorizovane dionice i prodate za novac ili razmijenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. Neemitovane dionicu su dio autorizovanih (odobrenih) dionica koji nisu prodate za novac ili razmjenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga.To su tzv. Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obicno se naziva premija. Njihovi vlasnici imaju pravo prioriteta naplate dividendi. Vlastite (trezorske) dionice su emitovane i placene dionice koje je dionicko drustvo steklo njihovom kupovinom na trzistu kapitala. dionicom kojom imaoci dionice dokazuju udjel u kapitalu dionickog drustva. 2) Povlastene ili prioritetne dionice To su dugorocni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljezjima nalaze izmedju dionica i obveznica. Dionicka premija je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. vrsi se u cilju povecanja vrijednosti kapitala. Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznacena na samoj dionici. Izdavanje dionica i prodaja na diskont 63 . nisu pustene u promet. Vlasnici imaju pravo glasa i kontrole dionickim drustvom. Izdavanje i prodaja novih dionica. Glavne dionice su sve emitovane dionice umanjene za vlastite (trezorske) dionice.DIONICE KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA DIONICKOG DRUSTVA Vlasnistvo nad dionickim drustvom dokazuje se vlasnickim vrijednosnim papirom.

2 PROGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDNIH DIONICA Dividendne dionice je izraz koji se koristi da bi se opisalo proglasavanje i distribucija dividendi u obliku dodatnih dionica dionicarima srazmjerno njihovom udjelu u vlasnistvu dionickog drustva. . isplacuju se iz netodobiti akumulirane na racunu zadrzane zarade ili akumulirane dobiti. ili bilo kakva druga dionicka prava. U ovisnosti od nacina isplate dividende se dijele na novcane i nenovcane. dopustaju i razmjenu za nenovcana sredstva i usluge. 18. . u obliku materijalnih sredstava ili usluga.datum proglasavanja je datum kada uprava dionickog drustva formalno proglasava da ce dividende biti isplacene. drustvo donosi odluku da njegovi dionicari prime neku vrstu dividende. U bilansu iskazuju kao umanjenje kapitala. Nenovcane dividende imamo u slucaju distribucije dividendnih dionica.smanjiti opasnost od konkurentskog preuzimanja . Razlozi za otkup vlastitih dionica mogu biti : .smanjiti obim poslovne aktivnosti dionickog drustva .Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nisu dopusteni u vecini zemalja. 64 . Na datum isplate isplacuju se dividende u novcu ili dividende u dionicama. dividendu. to su : . Ovdje se javljaju poteskoce oko realne procjene razmjenske vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za nenovcana sredstva.Datum isplate je datum kada se dividenda isplacuje dionicarima po evidenciji.3.Datum evidencije. Zbog toga vlastite dionice nisu imovina i nemaju pravo glasa.smanjiti broj vlastitih dionica u cilju povecanja dobiti po dionici i trzisne vrijednosti po dionici Dionicko drustvo ne moze posjedovati dio sebe. U pravilu se proglasavaju neposredno prije godisnjeg financijskog ovisi o uspjesnosti poslovanja.3. Dionicko drustvo u pravilu dolazi do vlastitih dionica otkupom na trzistu kapitala. 18. Dividende se isplacuju kao rezultat profitabilnog poslovanja. Takva drustva mogu objaviti dividendu u dionicama. VLASTITE DIONICE (TREZORSKE) Trezorske dionice su dionice dionickog drustva koje su izdate i naknadno otkupljene. Uprava tacno utvrdjuje koji ce se dio netodobiti ili zadrzane isplatiti dionicarima. Postoje tri znacajna datuma za proglasavanje i isplatu dividendi. Izdavanje dionica i razmjena za nenovcana sredstva i usluge Izdate dionice u pravilu se uplacuju u novcu. Ko ima pravo na dividende? Uprava odredi datum utvrdjivanja stanja u dionickoj knjizi.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROMJENA U ZARADJENOM KAPITALU 18. smo mu ne omogucava isplata novcanih dividendi. Ponekad drustvo zadrzava sredstva u poslovanju kako bi financiralo prosirenje djelatnosti. sto povecava broj dionica svakog dionicara za odredjeni postotak.1 DIVIDENDE Dividenda predstavlja povrat dionicarima dijela ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice). odnosno tacne liste dionicara kojima ce biti isplacene dividende. Ipak. Ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac.

Nuzno je napraviti razliku izmedju sadasnje i buduce obaveze. 19. ako je cijena prije dividende bila 10.gubitak iznad visine kapitala i obicno se iskazuje u aktivi bilansa stanja u poziciji Gubitak iznad visine kapitala. ZARADA PO DIONICI Zarada po dionici je zaradjena netodobit po redovnoj dionici. dionica se u prometu ne mjenja u toku godina.5. Zarada po dionici = netodobit / broj redovnih dionica u prometu Iako se ponderisani prosjecni broj dionica u prometu mora koristiti kod izracunavanja zarada po dionici. Takva dividenda treba sniziti trzisnu cijenu dionice (5% dividende u dionicama. Odluka pravne osobe da nabavi sredstvo u buducnosti ne znaci samo po sebi da je nastala sadasnja obaveza.proglasavanje dividendnih dionica dionicari izbjegavaju placanje poreza na dividende 18. najprije od netodobiti oduzmemo iznos dividendi na povlastene dionice za tekucu godinu. godisnja netodobit dijeljenjem broja dionica u prometu na kraju godine jednaka je zaradi po dionici.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE OBAVEZA Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se podmirenje ocekuje da ce dovesti do odljeva resursa koji za pravnu osobu sadrze ekonomske koristi. Gubitak smanjuje kapital.obaveza je sadasnja 65 . odnosno neogranicenosti vremena poslovanja. ona bi teorijski trebala pasti na 10 USD) Uprava moze imati vise razloga za proglasavanje dividendnih dionica : .Gubitak do visine kapitala iskazuje se u pasivi u okviru pozicija kapitala u pozicijama Akumulirani gubitak iz proteklih godina i Gubitak tekuce godine. U situaciji kada dionicko drustvo prodaje samo redovne dionice. prenosi se na konto gubitak tekuce financijske godine. U pravilu. . Obaveze se priznaju u poslovnim knjigama. obaveza nastaje kada je sredstvo isporuceno. Poslovni rezultat iskazan u bilansu uspjeha prenosi se u narednu godinu gdje ce se u pocetnom bilansu iskazati kao akumulirana dobit ili akumulirani gubitak.50 USD po dionici.GUBITAK Pravna osoba u bilansu iskazuje uspjesnost poslovanja kao pozitivan ili negativan poslovni rezultat. kao korekciona pozicija aktive. Ako pravna osoba nije pokrila gubitak tekuceg razdoblja do visine kapitala. Izracunavanje zarade po dionici odnosi se samo na redovne dionice. Preneseni gubitak moze biti : . ovaj se broj ne iskazuje u vlasnickom kapitalu u bilansu. a br. Da bismo odredili zarade koje su primjenljive na redovne dionice. Koncept zarade po dionici primjenjuje se samo na redovne dionice. 18.zadrzavanje novca u cilju ekspanzije dionickog drustva na trzistu . a time i u bilansu ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : .4. Osnovno obiljezje obaveza jeste da pravna osoba ima sadasnju obavezu.dodatnom emisijom dividendnih dionica utjece na smanjenje trzisne cijene dionice .Dividenda u dionicama povecava broj dionica u opticiji. te se pokriva u narednim obracunskim razdobljima prema nacelu kontinuiteta. Kod izracunavanja zarade po dionici godisnja netodobit primjenljiva na redovne dionicare dijeli se sa prosjecnim brojem redovnih dionica u prometu.

1 DUGOROCNE OBAVEZE Dugorocne obaveze su one obaveze (dug) ciji je rok vracanja duzi od jedne godine racunajuci od datuma bilansa. da ce doci do odliva novca ili drugih sredstava na tacno odredjeni datum .tekuci trosak obaveza (nediskontovani iznos novca ili novcanih ekvivalenata koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekucem razdoblju) .prodajna vrijednost (obaveze se iskazuju po vrijednostima u kojima ce biti podmirene) Podmirenje sadasnje obaveze moze se vrsiti na slijedece nacine : . kao i osiguranje vracanja duga. .prijenosom drugih sredstava .Terecenje financijskog rezultata kamatama na emitovane obveznice moze biti nize od raspodjele dividendi dionicarima Nedostatci za kompaniju su : . 2) dugorocne obaveze 66 .neophodno osiguranje gotovine od strane kompanije za isplacivanje godisnje. a dividende nisu . Dugorocni krediti su obaveze pravne osobe koji se kvalifikuju u pasivne financijske aktivnosti a najcesce se preduzimanju u cilju financiranja izgradnje ili nabavke stalnih i tekucih sredstava.fer vrijednost (utrzivi vrijednosni papiri se mogu iskazati po trzisnoj vrijednosti) . sto u pravilu znacajno utjece na novcani tok.sadasnja vrijednost obaveza (sadasnja diskontovana vrijednost buducih novcanih izdataka za koje se ocekuje da ce biti potrebni za podmirenje obaveze u normalnom toku poslovanja) . Naprimjer. Vrednovanje obaveza se provodi uz nacela : . odnosno polugodisnje dospjelih kamata na emitovane obveznice.imaoci obveznica neke kompanije i drugi povjerioci nemaju utjecaja na kompaniju kao dionicari.historijski trosak obaveza ( iznos novca ili novcanih ekvivalenata za koje se ocekuje da ce se platiti u cilju podmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja) .pruzanjem usluga . Znacajne prednosti emisije duznickih vrijednosnih papira : . To je zato sto se poslovni dogadjaj .placanjem novcem . Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima dospijevaju nakon isteka jedne godine (12 mjeseci). ne priznaje se i ne evidentira u poslovnim knjigama kao sadasnja obaveza.zamjenom te obaveze sa drugom obavezom Obaveze se klasifikuju na : 1) tekuce (kratkorocne) obaveze 19. pravna osoba moze sklopiti ugovor sa drugom pravnom osobom da ce u slijedece dvije godine kupovati robu i to godisnje 100 000.Kamate na emitovane obveznice su poreski priznati rashodi.postoji razumna procjena menadzera. Najcesca vrsta dugorocnog vrijednosnog papira koji se prodaje je obveznica. Izdavanjem ili emisijom dugorocnih vrijednosti papira pravna osoba preuzima obavezu kupcima uz odgovarajucu naknadu. Najcesce dugorocne obaveze su obaveze za primljene dugorocne kredite i obaveze za izdate dugorocne obveznice. Taj ugovor. isporuka robe na skladiste iz kojeg bi proizlazila sadasnja obaveza jos nije dogodio.obaveza je rezultat proslih dogadjaja Propusteno priznavanje i evidentiranje obaveza znaci i propusteno evidentiranje rashoda. odnosno kamatu. Posljedica je pogresno iskazivanje poslovnog rezultata.

2 TEKUCE (KRATKOROCNE) OBAVEZE Tekuce (kratkorocne) obaveze jesu one obaveze cije se podmirenje. Knjizenje rezervisanja se vrsi zaduzivanjem odgovarajucih racuna troskova ili rashoda. moze biti u opasnosti da ne uspije da podmiri svoje obaveze Vrijednost na koju glasi obveznica je nominalna vrijednost. Isporukom automobila nastaje rizik kvara. Dugorocna rezervisanja javljaju se u poslovanju pravne osobe u slucaju kada nastaju poslovni dogadjaji. fakturisati i placati naknadno u roku duzem od 12 mjeseci. tj. Troskovi popravaka gotovih proizvoda u garantnom roku nastaju nakon prodaje gotovih proizvoda. proizvodjac automobila. a odobrava racun Dobavljaci ili Ziroracun ili racun Sredstava.iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti Tipican primjer rezervisanja je kada pravna osoba. a to je iznos koji izdavalac mora platiti na kraju vijeka obveznice. U narednim obracunskim periodima odgovarajuci inosi sa racuna Unaprijed naplaceni i odlozeni prihodi se prenose na odgovarajuci uspjesni racun Prihoda. prodajom obveznice uz diskont. Rezervisanja jesu obaveze koje se priznaju ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . neplaceni rashodi. Trzisna vrijednost obveznice ovisi o trzisnoj kamatnoj stopi koja se formira na trzistu kapitala. povecavaju se rashodi od kamata izdavaoca obveznice. obracunati. te naknadnom amortizacijom diskonta.vjerovatno je da ce odliv resursa koji sadrzi ekonomske koristi biti potreban iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti . znaci da su prodate po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. a odobravanjem racuna rezervisanja. U trenutku kada do popravke gotovih proizvoda dodje. u ovisnosti o kakvoj se vrsti prihoda radi. Karakteristican primjer unaprijed naplacenih i odlozenih prihoda koji se odlazu na period duzi od 12 mjeseci je donacija stalnih sredstava. ako su obveznice izdate uz premiju. kratkorocna razgranicenja i rezervisanja 67 . Tako. ugovara popravke i rezervne dijelove u garantnom roku.pravna osoba ima sadasnju obavezu koja je nastala kao rezultat proslih dogadjaja . odnosno procjenjuje iznos i vrijeme nastale obaveze. ocekuje u roku kracem od jedne godine. obaveze za poreze. a odobrava racun Obracunata rezervisanja za rizike u garantnom roku. obaveze prema dobavljacima. obaveze za place zaposlenicima. pa ih treba teretiti na razdoblje kada su ti proizvodi prodati. koji utjecu na nastanak obaveza.Ako kompanija ostvaruje gubitke. a ne kada su pokvareni. te proizvodjac vrsi rezervisanje. Na kraju razdoblja se za iznos procijenjenih troskova zaduzuje racun troskova Rezervisanja za rizike u garantnom roku. racunajuci od datuma bilansa. Izdavanjem i prodajom obveznica uz premiju i naknadnom amortizacijom premije smanjuju se rashodi od kamata kod izdavaoca obveznice. Njihova visina se utvrdjuje procijenjivanje na osnovu iskustva. Smatra sse da su troskovi servisiranja prodatih proizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogadjaja prodaje tih proizvoda. obaveze za izdate kratkorocne vrijednosne papire. Najcesce i najvaznije tekuce obaveze su slijedece : obaveze za primljene kratkorocne kredite. za iznos nastalog troska zaduzuje se racun Rezervisanja. Izdate obveznice koje se prodaju uz premiju ili diskont amortizuju se tokom njihovog vijeka do datuma dospijeca. Medjutim. 19. a koji ce se konacno obracunavati. Izdavalac evidentira obveznice po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Obratno. Troskove treba ukalkulisati u proizvodnu cijenu. naprimjer. koje treba priznati kao sadasnju obavezu te ih treba objaviti. Grupa konta Dugorocna razgranicenja mogu se pojaviti i kod rashoda i kod prihoda.

Trosak mjeri upotrebu resursa. 20. odnosno stepena nezaposlenosti i iskoristenje kapaciteta. Pod nedospjelim troskovima podrazumijevamo troskove od kojih se ocekuju buduce ekonomske koristi (trosak nabavke sredstava. SEDMI DIO – RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20.Prema reagovanju na promjenu stepena aktivnosti razlikuju se varijabilni i fiksni troskovi. ali se ne mogu koristiti za razgranicavanje troskova. nepromijenjeni. uprave i administracije. npr. trosak opreme. Kratkorocna razgranicenja Racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja se obavezno koriste za razgranicavanje troskova. Obaveze za izdate cekove i mjenice podmiruju se kada povjerilac naplati te kratkorocne instrumente sa ziroracuna izdavaoca. Mjere troska izraze u novcanim jedinicama. Uz pojam troska cesto se vezuje i rijec rashod. donirano. Kazne.. Zahvaljujuci nepromjenjivosti njihovog ukupnog iznosa i promjenljivosti stepena zaposlenosti su promjenljivi. Za pravilno razumijevanje odnosa trosak – rashod vazna je klasifikacija troskova na nedospjele i dospjele. odnosno proizvodnih faktora u cilju proizvodnje i prodaje ucinka preduzeca i ostvarivanju dobiti po tom osnovu. Varijabilni (proporcionalni) troskovi su one vrste troskova ciji je ukupan iznos srazmjeran obimu aktivnosti.1. Mjerenje troskova uvijek je vezano za neki cilj.(pasivna razgranicenja). Nisu uvjetovani raspolozivim kapacitetom. Fiksni troskovi su vrste troskova za ciji ukupni iznos se ocekuje da u kratkom roku ostane nepromijenjen. POJAM TROSKOVA Trosak je mjera u novcanom iznosu. 2. Troskovi nastali tokom razdoblja koji se ne ukljucuju u troskove nabavke sredstava su troskovi prodaje. Pri manjoj kolicini 68 . U rashode se ukljucuju i iznosi izdataka koji imaju obiljezje troska. suma resursa koji su upotrijebljeni za neku svrhu.1. Pri svakom obimu aktivnosti prosjecni (varijabilni) troskovi po jedinici ucinaka su isti. Obaveze prema dobavljacima najcesce se podmiruju placanjem sa ziroracuna. Troskovi ukljuceni u sredstva postaju rashodi u razdoblju kada je sredstvo prodato. sto ima posebno znacenje za planiranje i donosenje odluka. odnosno rashoda i prihoda unutar jednog godisnjeg obracunskog razdoblja. odnosno rashoda i prihoda izmedju dva godisnja obracunska razdoblja. Najopcije definisani troskovi predstavljaju vrijednosni izraz trosenja resursa. Rijec je o troskovima ciji je ukupan iznos uglavnom uvjetovan raspolozivim kapacitetom. vec iskoristenjem kapaciteta.. Ti troskovi sredstava postali su rashodi jer se nadoknadjuju iz prihoda. trosak materijala ili trosak proizvoda).RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. naknade stete. otpis nenaplativih potrazivanja i slicno.1 PODJELA TROSKOVA Najznacajnica je podjela troskova prema reagovanju na promjene aktivnosti. naknadni popusti. Pri vecoj kolicini proizvodnje oni opadaju. 1. unisteno.

tj.proizvodnje oni rastu.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE TROSKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA Tako cemo u proizvodnim kompanijama troskove po prirodnim vrstama grupisati kao: . prodaje. odnosno proizvoda. U financijskim izvjestajima kompanije koje obavljaju proizvodnu djelatnost troskovi nastali u toku obracunskog razdoblja rasclanjuju se na proizvodne troskove i vremenske troskove. Direktni troskovi nosioca troskova su elementi troska koji se posebno odnose na nosioca ili su uzrokovani tim nosiocem troska.troskovi placa i naknada placa .troskovi financiranja proizvodnje 20. Iako vrsta djelatnosti utjece na relativni udio pojedine vrste troskova u ukupnim troskovima. Kod proizvodnih kompanija visok udio u ukupnim troskovima imat ce materijalni troskovi dok ce kod trgovinskih i usluznih kompanija relativno veci udio u ukupnim troskovima imati troskovi placa i troskovi usluga. Primjeri indirektnih troskova su opci troskovi proizvodnje i opci troskovi uprave. troskovi energije. rastura. kvar i lom 69 . 20. ENERGIJE. Indirektni troskovi su elementi troskova koji su povezani sa nosiocima ili su uzrokovani od strane dvaju ili vise nosioca troska zajedno. Nakon promjene stepena zaposlenosti. odnosno evidentiranja u knjigovodstvu na racunima troskova po prirodnim vrstama troskova nije razlicit zbog razlicite djelatnosti. a varijabilni troskovi po jedinici proizvoda variraju u istom smislu i istom jacinom kao obim aktivnosti.materijal za odrzavanje i ciscenje . kvara i loma. Obim aktivnosti determinisan je mogucnoscu plasmana proizvoda i mogucnoscu kapaciteta. odnosno promjene obima proizvodnje aktivnosti dolazi do promjene ukupnih fiksnih troskova. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA U racunovodstvu izraz materijalni troskovi koristi se naziv za vrstu troskova u koji su ukljuceni troskovi nabavke utrosenih materijala. i administracije.pomocni materijal .troskovi amortizacije . koji je poslijedica povecanja fiksnih troskova. Ti troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucuju se u mjerenje uspjesnosti poslovanja.troskovi proizvodnih i neproizvodnih usluga . troskove razdoblja. U materijalne troskove ukljucuju se i troskovi kala. Ukoliko su mogucnosti plasmana iznad mogucnosti proizvodnje. ali se direktno ne odnose na bilo koji od njih pojedinacno.1. troskovi rezervnih dijelova.drugi potrosni materijal . otpis sitnog inventara. rastur.troskovi materijala i drugih zaliha . Za povecanje proizvodnje potrebna su dodatna ulaganja u kapacitet. TROSKOVI MATERIJALA.kancelarijski materijal . kapacitet predstavlja granicnu tacku iznad koje se ne moze ici. sam postupak iskazivanja.kalo. To su troskovi direktnog materijala direktnog reda i opci troskovi proizvodnje.2. Proizvodni troskovi su oni troskovi koji se obracunavaju zalihama jedinice proizvodnje. Iskazivanja troskova materijala otvaraju se konta: .troskovi energije .osnovni materijal .

dizelskog goriva i materijala za proizvodnju energije. Zbog manjeg pojedinacnog troska nabavke i nacina trosenja za ambalazu moze se primjeniti metoda jednokratnog otpisa ili 50postotnog otpisa. a fakturu nismo primili. za slucaj obracunatih a neplacenih troskova i aktivni za slucaj unaprijed placenih troskova za obracunsko razdoblje).2.ukalkulisana odstupanja od cijena Prije izdavanja materijala u proces proizvodnje u cilju utroska materijali se vrednuju inicijalno i evidentiraju kao sredstva. Kod utrosene elektricne energije se mogu koristiti i racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja (pasivni. za utrosak elektricne energije : . (ako je vrijednost auto guma preko 250 KM.materijal za zastitu na radu . pare. bolovanja. Izdavanjem materijala u proces proizvodne potrosnje evidentira smanjenje zaliha i povecanje troskova poslovanja na kontu Troskovi materijala. Dana 3. a za koje nismo primili fakturu. godine procijenili smo troskove utrosene elektricne energije za decembar mjesec u iznosu od 3 000 KM. praznika .naknada placa ( za vrijeme godisnjeg odmora.place za rad. plina. U sitan inventar se mogu ukljuciti i stvari ciji je vijek upotrebe duzi od dvanaest mjeseci ako je pojedinacan trosak 250 KM.) 70 .1. motornog benzina.12.PDV 17% 595 Ukupno : 4095 Troskovi rezervnih dijelova Proizvodna kompanija kupuje rezervne dijelove i trosak nabavke iskazuje na racunu Zaliha rezervnih dijelova. Troskovi energije Troskovi energije ukljucuju troskove za potrosnju elektricne energije.. tj.cijena elektricne energije 3500 . Tada ih evidentiramo na racunu Investicije u toku.2008. Primjer (340 str) Dana 31.2.. pravilno se kvalifikuju u stalna sredstva. Troskovi sitnog inventara Stvari koje se ne trose jednokratno i kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci neovisn o pojedinacnom trosku nabavke iskazuju se kao sitan inventar. otpisuju se po metodama otpisa koje smo objasnili) 20..2007. Na racunima aktivnih vremenskih razgranicenja za unaprijed placane troskove treba vrsiti uskladjivanje troskova za tekuce razdoblje. Utrosak energije iskazan je samo u visini obaveze za energiju bez uracunatog poreza na dodatnu vrijednost. ako je vrijednost auto guma do 250. Iznos poreza na dodatnu vrijednost je iskazan kao povecanje sredstava. Ukoliko rezervne dijelove koristimo za rekonstrukciju vlastitih sredstava vrijednost utrosenih rezervnih dijelova se ne evidentira na racunu Utroseni rezervni dijelovi. kao potrazivanje za ulazni porez jer proizvodna kompanija kao obveznik poreza na dodatnu vrijednost ima pravo povrata tog poreza. odnosno zalihe. TROSKOVI ZAPOSLENIH Bitno je da se troskovi zaposlenih iskazuju rasclanjeni na : . Utrosak rezervnih dijelova se evidentira na dugovnoj strani racuna Utroseni rezervni dijelovi. Na racunima pasivnih vremenskih razgranicenja treba iskazati obracunate troskove za tekuce obracunsko razdoblje. godine primili smo fakturu. kao naknada za rad .

Proizvodne kompanije trebaju troskove brutoplace rasclaniti na : . Prijevozne usluge Pod prijevoznim uslugama podrazumijevamo usluge svih oblika transporta. To su situacije u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi u skladu sa propisima o radu ( godisnji. Ukupno iskazani troskovi po ovom osnovu na kraju razdoblja prenose se na racune proizvodnje u toku. Troskovi rezervnih dijelova. U pravilu. Na racunu Naknada placa iskazuju se troskovi u visini brutoiznosa.troskovi sajmova ..usluge na izradi i doradi ucinka .dio koji se ne obracunava po proizvodima vec ima tretman vremenskih troskova i direktno se prenosi na rashode i u pravilu se pokriva iz drutodobitka. troskovi prijevoza na sluzbenim putovanjima. a potrazivat ce racun Dobavljaci u zemlji.2. za rad nedjeljom i praznikom i sl).3 TROSKOVI USLUGA Troskovi usluga nastaju kao poslijedica povecanja obaveza za koristenje usluge koje pravna osoba pruza drugoj pranoj osobi u vezi s poslovanjem. 20. U grupaciju proizvodne kompanije ukljucuju se : . zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti).dio koji obracunavaju po proizvodima.Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Troskovi na izradi i doradi ucinka Ako su koristene usluge na obradi proizvoda tada cemo zaduziti racun Troskovi na izradi i obradi ucinka. odnosno namjenska struktura brutoplace i brutonaknade placa. Najcesci dokumenti za knjizenje troskova usluga su fakture dobavljaca. iznos koji se uracunava u troskove proizvoda tj. opreme i sl. kao i doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (za penzijsko-invalidsko. . Iz prijevoznih usluga obicno se izdvajaju transportni troskovi (trosak nabavke sredstava. poreze i doprinose uvijek obracunava i isplacuje poslodavac. troskovi prijevoza uposlenika na posao i sa posla) 71 . Trosak placa za rad i naknada za rad se iskazuju u brutoiznosu sa svim pripadajucim obavezama za porez na placu. a troskovi radne snage kao usluge u vlastitoj reziji se kao obaveze za place.troskovi reklame .ostali troskovi zaposlenih (topli obrok. Uz knjizenje u glavnoj knjizi. praznici itd). prijevoz. u ovisnosti o kojoj vrsti zaliha se radi.prijevozne usluge . koji se prenosi na racune proizvodnje i obracunava po mjestima troskova i po nosiocima troskova .troskovi zakupnine prostora. Nakon obracuna placa u brutoiznosu. Ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplacuje place za rad i naknade placa u tekucem razdoblju duzan je evidentirati te troskove i obaveze za svako obracunsko razdoblje.Troskovi osiguranja . regres na godisnji odmor i sl) Na racunu Placa za rad kao naknada za rad iskazuju se brutoplaca zaposlenih za redovni i prekovremeni rad i svi dodaci placa (za nocni rad. tj. za place za rad i naknade placa neophodno je voditi analiticku evidenciju. tada cemo takve troskove evidentirati na racunima Utrosci materijala.usluge odrzavanja . Ukoliko se obrada ucinka vrsi u vlastitim proizvodnim odjeljenjima i koriste se zalihe. iskazuje se struktura financijske obaveze. Troskovi sitnog inventara.

Stvarni radovi koji se planiraju za poslovnu godinu biti izvedeni kasnije ili u drugom polugodistu. Uslugama tekuceg odrzavanja mogu se smatrati oni radovi kojima se odrzava tekuca proizvodna funkcija postrojenja i opreme. U troskove investicijskog odrzavanja kod gradjevinskih objekata ukljucuje se : obnova fasade. zamjena instalacija i sl. Na racun Troskovi zakupnine u tekucoj poslovnoj godini iskazuju se troskovi. zamjena gradjevinske stolarije. a kod gradjevinskih objekata tekuce popravke. Radovima. na radiju i televiziji. montazu. a to je usluga u vezi sa nekretninom i takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.ne ukljucuju se u troskove sajmove. Troskovi zakupnine Naknada koja se placa za koristenje tudjih sredstava / poslovnog prostora. jer se na najmoprimca ne prenose rizik i korist povezani sa vlasnistvom. Troskovi sajmova koji su samo u vezi sa ucescem na sajmovima.Usluge odrzavanja U troskove usluga odrzavanja ukljucuju se troskovi tekuceg i investicijskog odrzavanja. u tom slucaju ce pravna osoba unaprijed placenu zakupninu iskazati kao sredstvo na racunu Unaprijed placeni troskovi zakupnine. Prema tome. Za knjizenja u toku poslovne godine se koriste racuni vremenskih razgranicenja . U praksi se cesto dogadja da se zakupnina placa unaprijed za odredjeno vrijeme. kataloga i drugih aktivnosti reklame. npr. reklame i sl. Troskovi osiguranja Vrijednost obracunatih ili placenih premija osiguranja imovine i lica i drugih troskova osiguranja u svrhu kontinuiranog poslovanja u racunovodstvenom smislu predstavlja 72 . Racun aktivnog vremenskog razgranicenja koristi se kada je stvarni trosak u znacajnom iznosu nastao u pocetku godine. a njegovo se ukljucivanje u troskove proizvodnje razgranicava na cijelu godinu. Troskovi sajmova Troskovi ucesca na sajmovima ukljucuju : troskove zakupa sajamskog prostora. Prijevoz. ali ne i troskovi za buduce razdoblje. uredjenje prostora za autorske izdatke dizajnerima. Financijski najam je u osnovi kupovina sredstava dugorocnih materijalnih sredstava na kredit (zajam) a placanje se knjizi kao otplata anuitetskog duga. zamjena podova. reprezentacija. iskazuje se kao trosak zakupnine (najamnine). Troskovi reklame Na ovom racunu knjize se troskovi usluga reklame u stampi. Financijski najam je ugovor kod kojeg se svi rizici i koristi povezani sa vlasnistvom nad sredstvom vecim dijelom prenose na najmoprimce. Za knjizenje troskova investicijskog odrzavanja upotrebljava se racun pasivnog vremenskog razgranicenja. bojenje i sl. Ova usluga je za domacu pravnu osobu neoporeziva. odnosno troskovi popravke gradjevinskih objekata postrojenja i poreme u visini obaveze dobavljacima za obavljene usluge. Operativni najam je ugovor izmedju najmodavca i najmoprimca kojim se prenosi pravo na koristenje nekog sredstva za odredjeno vrijeme uz najamninu koje nema obiljezje financijskog najma. ciscenje itd. putem letaka. U tekucoj poslovnoj godini troskove zakupnine treba ukljuciti u troskove prijenosom sa racuna Unaprijed placeni troskovi na racun troskova tekuce godine. jer se radi o zakupu poslovnog prostora u inozemstvu. dnevnice. odnosno uslugama koje imaju obiljezje troskova investicijskog odrzavanja moze se kod opreme smatrati zamjena vecih dijelova (remonti) kojima se uopceno odrzava funkcionalna sposobnost. uz korespondentno iskazivanje na racunu Dobavljaci u zemlji.

naprimjer. Pojavni oblik troskova reprezentacije moze biti. clanarine i druga davanja knjize se troskovi koje pravna osoba placa u toku godine na ime doprinosa. Putni troskovi ukljucuju : troskove prijevoza na sluzbenom putu. Porezi koji ne zavise od financijskog rezultata i takse (troskovi) Na ovaj racun knjizi se porez na kompaniju. naknade za poslove konverzije i drugi troskovi sto ih je banka naplatila za obavljanje usluga pravnoj osobi.naknade clanovima upravnog. nadzornog odbora .naknade po ugovoru o djelu . Ostali troskovi financiranja 73 . Koristenje vlastitih proizvoda i roba u svrhu reprezentacije cija pojedinacna cijena ne prelazi 20 KM u svrhu unapredjenja poslovanja oslobodjeno je placanja PDV-a. Naknade radnicima i stanovnistvu ( troskovi) Na racunu Naknade radnicima i stanovnistvu knjize se troskovi koje poslodavac ima u vezi sa zaposlenicima a koji proizlaze iz ugovora o radu. odnosno prijenosa troskova osiguranja na troskove proizvodnje tekuceg razdoblja. clanarina i drugih slicnih davanja po osnovu zakonskih naredbi.otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa . kupovina raznih proizvoda koji se daju na poklon i upotreba vlastitih proizvoda. posebne naknade. dnevnice. Uglavnom su to izdaci koji ukljucujuci : . reprezentaciju. clanarine i druga davanja (troskovi) Doprinosi. reklamu propagandu.naknade za odvojeni zivot .terenski dodatak .djecije doplatke . troskove smjestaja na sluzbenom putu. troskove cestarina. te je neophodno troskove osiguranja vremenski razgraniciti radi ravnomjernog rasporedjivanja.autorske honorare . porez na imovinu. roba i usluga u svrhu reprezentacije. odnosno naiv. Troskovi osiguranja se placaju periodicno. Postanske i telekomunikacijske usluge Najcesci troskovi u vezi sa postanskim i telekomunikacijskim uslugama koje koristi kompanija jesu telefonske usluge (sa ukljucenim internetom) i usluge postanskih otprema. Troskovi reprezentacije Nastaju kao posljedica zelje sa stvaranjem boljih poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom. Taksi za tunelske prolaze itd. takse.trosak osiguranja. troskovi platnog prometa sa inozemstvom. Bankarske usluge Na racunu Troskovi bankarskih usluga knjize se izdaci za placene bankarske usluge.prigodne i jubilarne nagrade zaposlenicima Doprinosi. kolektivnih ugovore ili internih akata pravne osobe. promet nekretnina. Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Na racunu Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi knjize se troskovi dnevnica i ostali troskovi koji su zaposlenici imali na sluzbenom putu u zemlji ili inostranstvu.

tj. varijabilni opci troskovi proizvodnje.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se troskovi za obracun proizvodnje .opce varijabilne troskove proizvodnje ( indirektni materijal i indirektni rad) U troskove proizvoda treba ukljuciti samo dio fiksnih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. odnosno proizvoda. Svi ukupni troskovi koji se ukljucuju u obracun financijskog rezultata formiraju se putem troskova prodatih proizvoda. opci fiksni troskovi za iskoristeni normalni kapacitet. trosak menadzmenta i administracije) . a koji se mogu ukljuciti u vrijednost proizvoda preko racuna. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvrdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. Trosak zaliha obuhvaca troskove nabavke. Dio opcih fiksnih troskova proizvodnje za neiskoristeni kapacitet ima tretman rashoda i nadoknadjuje se iz tekucih prihoda. evidentiraju i o kojima se izvjestava menadzment. pa prema tome kod utvrdjivanja financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje tekuceg obracunskog razdoblja (sistem obracuna varijabilnih troskova) 20.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROCESA PROIZVODNJE Proizvodi i drugi ucinci proizvodnje oznaceni kao nosioci troskova. provizije. prodajnih i administrativnih troskova koji imaju tretman vremenskih troskova. U izvjestajima racunovodstva proizvodnje nastali troskovi se povezuju s vrstama i kolicinama proizvoda i drugim ucincima i uporedjuju se sa planiranim. koje treba suceliti sa tekucim prihodima. a koje troskove treba direktno ukljuciti u utvrdjivanje financijskog rezultata.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se opci troskovi za pokrice upravnih. Od ukupnih opcih troskova proizvodnje u troskove zaliha nedovrsene proizvodnje. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. Ostali troskovi financiranja ( razne premije. Na kraju obracunskog razdoblja troskove tekuce godine treba rasporediti na prenosne racune Raspored troskova za obracun ucinka i Raspored troskova u obracunu poslovnog razultata : . troskove proizvodnje i druge nastale u procesu dovodjenja zaliha na njihovu sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje. Troskove proizvodnje (konverzije) cine troskovi nastali u procesu proizvodne potrosnje odnosno pretvorbe materijala u gotove proizvode. naknade) 20.2. proizvodne troskove proizvodnje. troskovi direktnog rada (place). Pri ukljucivanju opcih troskova proizvodnje u troskove proizvoda zahtijeva se podjela tih troskova na : . troskovi odrzavanja proizvodnih objekata.4 RASPORED TROSKOVA Racunovodstvo kompanije treba provesti raspored troskova koji treba definisati sta ukljucujemo u tzv. 74 . diskonti. dijelova vlastite proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda ukljucuje se ukupan iznos varijabilnih opcih troskova proizvodnje i dio opcih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. poluproizvoda. ukupni troskovi proizvoda.fiksne opce troskove proizvodnje (amortizacija. Kalkulacija troskova koji se ukljucuju u troskove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ima slijdece elemente : Troskovi direktnog materijala. odnosno standardnim troskovima.Na racunu Ostali troskovi financiranja vode se svi troskovi i izdaci koje je pravna osoba imala po osnovu pribavljanja financijskih sredstava za potrebe poslovanja.

3. zdravstva. ili srodnih proizvoda ili dio procesa u odredjenom razdoblju. 75 . stakla. procesnoj proizvodnji (proizvodnja bezalkoholnih proizvoda. ukupni troskovi proizvodnje koji uz troskove nastale u razdoblju ukljucuju i troskove nedovrsene proizvodnje na pocetku godine.. 20.financijsko planiranje (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva) . papira. U trecoj fazi obracuna troskova. pravnih i racunovodstvenih usluga. posljednjoj fazi obracuna troskova proizvodnje na kraju razdoblja. odnosno standardne troskove) . namjestaja. odnosno iskazivanje u bilansu stanja zaliha nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda (menadzment mora znati koji su troskovi ukljuceni u troskove zaliha. U toj metodi obracuna nosilac troska je proces proizvodnje odredjenog proizvoda.vrednovanje.3. Procesna metoda obracuna proizvodnje primjenjuje se u tzv. tj. svih vrsta gradjevinskih objekata. odnosno troskova koji se nadoknadjuju iz tekuceg prihoda obracunskog razdoblja (menadzment mora znati koji su troskovi iskazani kao rashod putem troskova prodatih proizvoda i troskovi koji se pokrivaju iz brutomarze) . tekstila. troskovi mjesta troskova osnovne djelatnosti – proizvodnje rasporedjuju se na nosioce troskova. secera. gume. odnosno troskove proizvoda) . to su : 1) metoda obracuna troskova u proizvodnji po narudzbi ili metoda obracuna po radnom nalogu 2) metoda obracuna u procesnoj proizvodnji ili procesni obracun Metoda obracuna troskova po radnom nalogu.1 METODE OBRACUNA TROSKOVA U obracunu troskova proizvoda razlikuju se dvije osnovne metode obracuna.1. 20. plina.kontrola poslovanja (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima za procjenu izvrsavanja u odnosu na planirane. postrojenja. na proizvodnju odredjenih proizvoda tokom razdoblja. troskovi s pomocnih mjesta troskova rasporedjuju se na mjesta troskova osnovne djelatnosti i na druga mjesta troskova. U usluznoj djelatnosti primjenjuje se kod svih vrsta popravaka i odrzavanja usluge montaze. METODE I SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Metode obracuna troskova su nacin usmjeravanja troskova prema nosiocu.Informacije o troskovima u proizvodnim kompanijama imaju slijedece ciljeve: . grafickih usluga.odlucivanje (menadzment koristi informacije o troskovima pri donosenju odredjenih poslovnih odluka) Evidentiranje troskova u prirodnim vrstama i utvrdjivanje ukupno nastalih troskova koji se odnose na obracunsko razdoblje na racunima troskova po prirodnim vrstama je prva faza u obracunu troskova proizvodnje. Ukupno nastali troskovi na nivou proizvodne kompanije utvrdjuju se kao zbir iskazani na svim mjestima troskova. benzina. projektovanja.utvrdjenje poslovnog rezultata. Nastali iznosi troskova evidentiraju se direktno na mjestima troskova prema prirodnim vrstama troskova koji su utvrdjeni u analitickoj razradi racuna troskova za proizvodnu kompaniju. U toj metodi obracuna troskova nosilac troskova je pojedinacan predmet ili usluga ili narucena kolicina proizvoda za poznatog kupca. opreme i slicno. U cetvrtoj fazi obracuna troskova. konfekcije. U petoj.1. aviona. boja. odnosno u proizvodnji po narudzbi primjeruje se za obracun troskova u proizvodnji brodova. rasporedjuju se na nedovrsenu proizvodnju i dovrsenu proizvodnju na kraju obracunskog razdoblja.).

U okviru divizionih kalkulacija. Kalkulisanje je racunski postupak izracunavanja cijena.prodajnih cijena srodnih proizvoda d) Kalkulacija vezanih (kupovnih) proizvoda koristi se u slucajevima kada se uz osnovni proizvod. Karakteristika je sumarne dodatne kalkulacije da se za raspored indirektnih troskova proizvodnje na ucinke koristi jedan kljuc. ali se zbog tehnoloskog procesa. Kod elektivne metode 76 .1. divizione (djelidbene) kalkulacije b. Radni nalog je instrument kojim se pokrecu svi poslovi vezani za pojedinacne ucinke i sredstvo za evidentiranje proizvodnih troskova.3.troskovi dovrsene proizvodnje. Kalkulaciji cijene osnovni cilj je utvrditi cijenu proizvoda ili usluga. proizvode po narudzbi i sl. Metode dodatne kalkulacije se dijele na sumarne i elektivne. Osnovna karakteristika dodatne kalkulacije sastoji se u neposrednom vezivanju direktnih troskova za radne naloge i posrednim dodavanjem razlicito segmentarnih opcih troskova proizvodnje radnim nalozima. Radi se o proizvodnji koja se odvija po radnim nalozima. pojedinacne proizvodnje. Dvije osnovne metode kalkulacije : a. Kod te kalkulacije potrebno je procijeniti vrijednost nusproizvoda. dijelove. u. Taj se odnos moze utvrditi pomocu : . zbog samog tehnoloskog postupka proizvodnje. dodatne (adicione) kalkulacije 1)Karakteristika divizionih metoda je u tome da se jedinicna cijena proizvoda izracunava dijeljenjem troskova dovrsne proizvodnje sa proizvedenim ucincim. moze se koristiti: a) cista / jednostavna / obicna diviziona kalkulacija b) visefazna diviziona kalkulacija c) kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojev d) kalkulacija vezanih proizvoda a) Cista. Od ukupnih troskova dovrsene proizvodnje oduzima se procijenjena vrijednost nus proizvoda i razlika predstavlja trosak dovrsene proizvodnje osnovnog proizvoda. jer su troskovi dovrsene proizvodnje isti za osnovni proizvod i za nusproizvod.kolicina ucinka. Za svaku fazu utvdjuje se cijena poluproizvoda.jedinicna cijena. t . [p=t/ug] p . odnosno nosiocima troskova. proizvodi nusproizvod ili nusproizvode( metalni otpadak metalnoj industriji). Tip pojedinacne proizvodnje zastupljen je u kompanijama koje izradjuju serije proizvoda. Kalkulacija je vjerovatno najvisi informacijski izlaz iz obracuna troskova i ucinka. 2)Metoda dodatne kalkulacije primjenjuje se u uvjetima tzv. jednostavna ili obicna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod najcesce u velikim serijama. METODE KALKULACIJE Rijec kalkulacija potjece od latinske rijeci „calculus“ koja oznacava kamencic koji je sluzio kao sredstvo za racunanje. kontrole troskova ili drugih cinilaca proizvodi u vise faza. b) Visefazna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod. U zavrsnoj fazi izracunava se stvarna cijena dovrsenog proizvoda dijeljenjem troskova dovrsene proizvodnje sa proizvedenim ucincima c) Kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojeva (odnosa) koristi se u slucajevima izrade srodnih proizvoda.standardnih troskova .naturalnih pokazatelja .20.

Sistem obracuna po standardnim troskovima moze primjeniti u sklopu sistema obracuna ukupnih troskova. prolaze kroz faze: -skladistenja . a metoda obracuna troskova bi predstavljala aplikativnu stranu sistema obracuna za koju se preduzece opredijeli. na tri mjesta i tri razlicita nacina.3. metoda i postupaka obracunavanja stvarnih troskova i ucinaka po stvarnim troskovima s ciljem zadovoljenje odgovarajucih informacionih potreba menadzera. Prema tome. Sistem obracuna ukupnih troskova u proizvodne troskove outputa ukljucuje sve vrste homogenih troskova aktivnosti proizvodnje i stvarne iznos svih vrsta.3. Sistemi obracuna troskova se baziraju na definisanju strukture i velicine oprecionih troskova koji ce. biti zaracunavani zalihama u smislu njihovog vrednovanja i koji ce u obracun operacionog financijskog rezultata biti ukljuceni putem troskova prodatih ucinaka. s jedne strane. i s druge strane. 20. 77 . i to : u skladistu samo kolicinski. proizvodnog koncepta proizvodnih kompanija. SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Sistem obracuna troskova predstavlja kreativan dio odracuna troskova i financijskog rezultata. 20. Stanje i kretanje zaliha gotovih proizvoda na skladistu evidentira se kao i kod materijala. odnosno standardnih troskova. To znaci da se operacioni troskovi koji se ukljucuju u obracun operacionog financijskog rezultata formiraju putem troskova prodatih gotovih proizvoda.2. zaracunava sve operacione troskove gotovom proizvodu kao definitivnom nosiocu troskova. te na sintetickom racunu zaliha gotovih proizvoda u glavnoj knjizi samo vrijednosno.1.za raspored indirektnih troskova. Sistem obracuna ukupnih troskova polazi od tzv.4. sistem obracuna ukupnih troskova b. u analitickom knjigovodstvu gotovih proizvoda kolicinski i vrijednosti. pri cemu se vrednovanje zaliha vrsi u standardnim troskovima.2. utvrdjivanje operacionih troskova koji imaju vremenski karakter i kao takvi ce biti u cijelosti ukljuceni u obracun operacionog financijskog rezultata. sistem obracuna varijabilnih troskova Sa stanovista nacina utvrdjivanja troskova : a) sistemi obracuna stvarnih troskova b) sistemi obracuna uz koristenje planskih.prodaje Gotovi proizvodi evidentiraju se po cijeni proizvodnje. pa kod utvrdjivanja operacionog financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje datom obracunskog razdoblja. SISTEM OBRACUNA PO STVARNIM TROSKOVIMA Sistem obracuna po stvarnim troskovima predstavlja skup nacela. apsorpcionog sistema obracuna troskova i sistema obracuna varijabilnih troskova i to u svim njihovim varijantama. odnosno opcih troskova proizvodnje koristi se vise razlicitih kljuceva.1.3. 20. RACUNOVODSTVENO PRACENJE GOTOVIH PROIZVODA Gotovi proizvodi su rezultat proizvodnje i namijenjeni su prodaji. apsorpcioni sistem obracuna troskova c. Izmedju vise sistema obracunavanja troskova koje teorija i praksa poznaje isticu se dva osnovna stanovista. i to : a.

pri cemu se samo varijabilni troskovi ukljucuju u vrednovanje proizvodnje odnosno proizvoda. jer se odredjuju za svaku operaciju 2) standardni troskovi predstavljaju ostvarenje optimalne efikasnosti 3) standardni troskovi sluze kao osnova za vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda 4) standardni troskovi omogucavaju uporedjivanje sa ostvarenim troskovima da se utvrde razlike ili odstupanja Standardni troskovi predstavljaju jednu varijantu planskih troskova. ne predstavljaju historijsku velicinu vec perspektivu za buducnost. Fiksne i varijabilne komponente troskova evidentiraju se na posebnim racunima. dok se svi fiksni troskovi u cijelosti tretiraju vremenskim troskovima i direktn ukljucuju u financijski rezultat.Po apsorpcionom sistemu obracuna troskova vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda se vrsi po operacionim proizvodnim troskovima. Standardni troskovi su naucno predodredjeni troskovi proizvodnje jedne jedinice tokom odredjenog perioda u neposrednoj buducnosti. dok se fiksni troskovi smatraju vremenskin troskovima i u cjelosti se ukljucuju u obracun financijskog rezultata za period u kojem su nastali. dobiti ili gubitka. Tocka pokrica troskova moze se definisati kao nivo aktivnosti kod koje je poslovna dobit jednaka nuli. standardni troskovi su uvijek planski.2.1. a zatim oduzimanjem fiksnih troskova od kontribucijskog prinosa dolazi se do cistog financijskog rezultata tj.P.2. Samo varijabilni troskovi bi bili osnova za zaracunavanje. Ukoliko nema zaliha ili ukoliko nema promjena zaliha.2. Analiza troska-volumena-profita (C. Sistem obracuna varijabilnih troskova. U okviru standardnih troskova se razlikuju slijedece posebne kategorije : 78 . odnosno vrednovanje zaliha. Standardni troskovi nisu troskovi proslog perioda. i to na proporcionalne varijabilne troskove i apsolutno fiksne troskove.3. SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA 20. Primjena sistema obracuna varijabilnih troskova pretpostavlja da ukupno nastale operacione troskove treba razluciti na dvije komponente. POJAM STANDARDNIH TROSKOVA Standardni troskovi unaprijed su odredjeni troskovi. 20.) cesto se naziva tacka pokrica troskova.prodaje i administracije imaju tretman vremenskih troskova i ukljucuju se u obracun financijskog rezultata. Drugim rijecima. To znaci da bi se varijabilni troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucili u obracun financijskog rezultata (bilans uspjeha) da bi se dobio marginalni rezultat odnosno marza. Sadrzaj sistema obracuna po standardnim troskovima : 1) standardni troskovi su operacioni troskovi. odnosno prihod je jednak zbroju varijabilnih i fiksnih troskova.3.2. Tacka pokrica troskova govori o postizanju odredjenog financijskog rezultata. nema utjecaja primjene pojedinih sistema obracuna troskova na visinu financijskog rezultata. dok planski troskovi ne moraju biti standardni troskovi. a operacioni opci troskovi uprave. vec pokazuju kakvi i koliki troskovi trebaju biti i oni predstavljaju objektivno mjerilo za kontrolu troskova.V. Sustina apsorpcionog sistema obracuna troskova uz koristenje stvarnih troskova je u tome da se nedovrsena proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda vrednuju i iskazuju po operacionim proizvodnim troskovima koji ce se putem troskova prodatih proizvoda ukljuciti u obracun i utvrdjivanje financijskog rezultata. Razlike visine i karaktera financijskog rezultata i vrijednosti zaliha primjerom razlicitih sistema obracuna troskova javlja se uslijed njihovih koncepcijskih razlika u tretiranju opcih troskova u pogledu (ne)ukljucivanja u postupku vrednovanja nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda.

s tim da ne analizira ona odstupanja sa aspekta racionalnosti gdje ce utrositi vise vremena i novca nego sto to vrijedi. odnosno predvidjanja troskova za krace vremensko razdoblje.2 SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA S obzirom na cinjenicu da se standardni troskovi odnose na buducnost. standardi potrebnih kolicina direktnog materijala i direktnog rada (kolicinska komponenta) ii. bilo da se utvrdjuje u fazi pribavljanja materijala. Menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja. b.tekuci standardni troskovi Bazne standardne troskove karakterise to sto se rijetko mijenjaju i sto se utvrdjuju za duzi vremenski period. Povoljno cjenovno odstupanje. Kolicinsko odstupanje direktnog materijala dobije se ako se utvrdjena razlika izmedju stvarno utrosene kolicine direktnog materijala i standardne kolicine direktnog materijala pomnozi sa standardnom cjelinom po jedinici direktnog materijala.2. Tekuci 1) 2) 3) standardni troskovi se klasifikuju na : idealne standardne troskove normalne standardne troskove realno predvidjene standardne troskove Kod odabiranja. Dobiveno kolicinsko odstupanje je nepovoljno ako je stvarno utrosena kolicina direktnog materijala veca od standardne kolicine direktnog materijala.bazni standardni troskovi . standardi cijena direktnog materijala i direktnog rada (cjenovna komponenta) iii. bilo da se utvrdjuje u fazi utroska direktnog materijala. Osnovna utvrdjivanja standardnih troskova cini standardizacija postupaka u poslovanju proizvodne kompanije. a kolicinsko nepovoljno odstupanje bi ce ukljuceno direktno u obracun financijskog rezultata. prednost imaju realno predvidjeni standardni troskovi. standardi opcih troskova koji se utvrdjuju na osnovu stopa opcih troskova proizvodnje. bic ce ukljuceno u valorizaciju zaliha. Tekuci standardni troskovi se postavljaju sa tri stepena preciznosti : i. dok tekuci standardni troskovi imaju zadatak usmjeravanja. b) Cjenovno odstupanje direktnog rada je nepovoljno ako je stvarna cijena direktnog rada veca od standardne cijene direktnog rada po utrosenom satu. zato sto se plan troskova sastavlja prema ocekivanom racionalnom utrosku i ucinku. 20.. Kolicinsko odstupanje direktnog rada : a) Kolicinsko odstupanje direktnog rada nepovoljno je ako je ukupan broj stvarno utrosenih sati direktnog rada veci od ukupnog broja standardnih direktnih sati rada. direktnog materijala i direktnog rada (kolicina i cijena) na osnovu ispitivanja i mjerenja. te se standardni troskovi utvrdjuju za normalni kapacitet. 79 . Kod cjenovnog odstupanja treba uporediti stvarnu cijenu placenu po jedinici direktnog materijala u odnosu na standardnu cijenu direktnog materijala.3. u prikazu sistema obracuna po standardnim troskovima je potrebno poci od plana troskova. odnosno koristenja kapaciteta. utvrdjivanje metodologije rada i cjelokupnog poslovanja i na toj osnovi utvrdjene utroske sredstava.2. Kolicinsko odstupanje direrektnog materijala : a. i povoljno ako je stvarno utrosena kolicina manja od standardne kolicine direktnog materijala.

to su objektivni. los kvalitet direktnog materijala i sl. 80 .imaju kontrolnu funkciju . Najznacajnicije karakteristike standardnih troskova su : . Povoljna odstupanja u sistemu obracuna po standardnim troskovim ukazuju na to da standardi nisu dovoljno „strogo“ postavljeni. Standardi su osnova izrade poslovnog plana kompanije. Povrsno ili neodgovorno postavljeni standardi imaju direktne poslijedice na izradu plana i kontrolu provodjenja plana kompanije. Postavljanje kolicinskih i cjenovnih standarda predstavlja inicijalni dio o kojem ovisi realna primjena sistema obracuna po standardnim troskovima. Odstupanja su ustvari izuzeci u ostvarivanju navedenog cilja. odnosno realni troskovi . Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vrednuju se u visini operacionih standardnih troskova direktnog materijala i direktnog rada. Analiza ukupnog odstupanja je razlika izmedju ukupno ostvarenih opcih troskovoa proizvodnje i ukupno standardnih opcih troskova proizvodnje.uporedjivanjem standardnih i ostvarenih troskova utvrdjuju se odstupanja.Kolicinsko odstupanje direktnog rada moze biti iz citavog niza razloga. Otkrivanje uzroka svih navedenih odstupanja dragocjen je podatak za menadzment i. promjena kvalifikacione strukture. Bitna je prednost obracuna po standardnim troskovima koji se temelje na planiranim troskovima. imajuci u vidu naucna dostignuca i uvjete poslovanja koji se mogu ocekivati u periodu za koji se standardi postavljaju. Zasto? Zato sto na datu grupu fiksnih troskova ne utjece stepen operativne efikasnosti u datom vremenskom periodu. a fiksni opci troskovi proizvodnje nemaju ostupanja u efikasnosti.sluze za obracun po operacijama i nosiocima troskova . Izracunavanje odstupanja za varijabilne opce troskove proizvodnje i fiksne opce troskove proizvodnje se razlikuje. Za ostvarivanje takvog cilja najpogodniji je sistem obracuna po standardnim troskovima. Pored direktnih troskova zalihe se vrednuju i po opcim troskovima proizvodnje ili opcim troskovima pogona (OTP) Obracun stope opcih troskova proizvodnje : Stopa opcih troskova proizvodnje = procijenjeni godisnji opci troskovi proizvodnje / procijenjeni godisnji standardni sati masinskog rada Odstupanje od standardnih opcih troskova proizvodnje. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nemaju odstupanja u obimu proizvodnje. za donosenje odgovarajucih odluka kojima bi se slabosti na kriticnim podrucjima otklonile. Cjenovna odstupanja direktnog rada mogu biti iz razlicitih razloga : isplata radnika po satnici koja je razlicita od utvrdjenih standarda. kvarovi na opremi. naprimjer. Oni ukazuju na negativne pojave i upucuju na otkrivanje uzroka tim pojavama. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju od obima proizvodnje. Objektivnost standardnih troskova moze se ostvariti preciznim ispitivanjem i naucnim mjerenjem. a koji se utvrdjuju preciznim ispitivanjem i odredjivanjem mjerila na osnovu naucnih dostignuca. Fiksni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju. predstavlja podbacaj ili prebacaj sto ovisi od toga da li su standardni opci troskovi proizvodnje veci ili manji od stvarnih opcih troskova proizvodnje. vezi s tim. ili se nisu uzele u obzir promjene u indeksu troskva rada i slicno. Zasto? Iznos alociranih varijabilnih opcih troskova je uvijek isti kao i fleksibilno planirani iznos.

Prihodi najcesce nastaju od slijedecih poslovnih dogadjaja : a. Tako prihodi koji proistjecu od redovnih aktivnosti pranih osoba su : .RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE PRIHODA. prodaja proizvoda je poslovni dogadjaj koji ma za poslijedicu smanjenje i povecanje sredstava.prihodi od prodaje proizvoda . koristenja sredstava pravne osobe od strane drugih. kada se dogodi prodaja u visini troskova prodatih proizvoda. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjesnosti poslovanja pravnih osoba.prihodi od pruzenih usluga Koristenje sredstava pravne osobe od drugih cime se zaradjuju : .kamate (naknade za koristenje novca i novcanih ekvivalenata koji se duguju pravnoj osobi) . odnosno ne mijenja stanje kapitala. Iz definicije prihoda proizlazi da svako povecanje sredstava ili smanjenje obaveza ne dovodi do nastanka prihoda. Smanjenje sredstava.nerealizovane dobitke. Povecanje sredstava. koji nastanu revalorizacijom utrzivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog povecanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava 81 . cime se ostvaruju prihodi od kamata. Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog perioda u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.OSMI DIO . pruzanja usluga c. prodaje proizvoda i roba b. ali i smanjenje obaveza u istom iznosu. Ali.1. RASHODA I UTVRDJIVANJE REZULTATA POSLOVANJA 21 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE PRIHODA 21.tantijeme (naknade za koristenje dugorocnih sredstava pravne osobe. Niti jedan od nastalih dogadjaja ne udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjece na kapital. definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju nastali poslovni dogadjaji u vezi sa prodajom dobara ili usluga. tantijema i dividendi. ali koji ima za posljedicu i povecanje ili smanjenje kapitala ili njegovog zadrzavanja na istom nivou. autorska prava i racunalni softver) .dividende (raspodjele dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala) Dobici predstavljaju povecanje ekonomske koristi i kao takvi po prirodi nisu razliciti od prihoda. Tako. kao sto su patenti. Prihodima se ne smatraju povecanje sredstava ili smanjenje obaveza direktno povezani sa uplatama kapitala. ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povecanja potrazivanja je mjera za prihod.prihodi od prodaje trgovacke robe . Dobici ukljucuju : . je mjera za rashod. sto dovodi do povecanja kapitala. Placanje obaveza dobavljacima na osnovu dokumenata platnog prometa ima za poslijedicu smanjenje sredstava.

Iznos prihoda moguce je pouzdano izmjeriti .Troskovi koji su nastali ili ce nastati u vezi s transakcijom mogu se pouzdano izmjeriti Ako pravna osoba zadrzi znacajne rizike vlasnistva. niti kontrolu nad prodatim proizvodima.kada je priliv prihoda od odredjene prodaje uvjetovan prihodom koji kupac tek treba da ostvari od prodaje proizvoda .kada se proizvodi isporuce radi instaliranja. Popusti koji su odobreni kupcu u momentu prodaje (sto se iskazuje na samoj fakturi) umanjuju prihode od prodaje i obaveze za PDV odmah prilikom knjizenja fakture i oni 82 . rezltat transakcije.1. tantijema i dividendi priznaju se na slijedecoj osnovi : kamate se priznaju koristenjem metode efektivne kamatne stope prinosa tantijeme se priznaju prema nacelu nastanka transakcije dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dionicara na naplatu dividendi 21. nakon umanjenja za odgovarajuce rashode.iznos prihoda se moze pouzdano izmjeriti . Primjeri takvih slucajeva jesu : . Fer vrijednost je iznos za koji bi sredstvo moglo razmijeniti ili obaveze podmiriti. netoosnovi. koja se sastoji od pruzanja usluga drugoj pravnoj osobi. transakcija nije prodaja i prihod se ne priznaje. moze se pouzdano procijeniti ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . odnosno robom. Prihodi od kamata.troskovi koji su nastali za dovrsavanje usluga mogu se pouzdano izmjeriti. MJERENJE I PRIZNAVANJE PRIHODA Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade i potrazivanja.- dobici koji udovoljavaju definicji prihda su i oni koji su proizasli iz prodaje stalnih sredstava i u pravilu se priznaju po tzv.3.2. 21. .pravna osoba je prenijela na kupca sve znacajne rizike i koristi od vlasnistva nad proizvodima odnosno robom . Prihod od prodaje proizvoda i roba priznaje se u racunovodstvenoj evidenciji i bilansu stanja onda kada su zadovoljeni svi slijedeci uvjeti : .3.stepen dovrsenosti usluge moze se pouzdano utvrditi na datum bilansa stanja .pravna osoba ne zadrzava utjecaj na upravljanje u mjeri koja se obicno povezuje s vlasnistvom.vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .kada kupac ima pravo odustati od kupnje a pravna osoba nije sigurna u mogucnost povrata proizvoda U skladu s tackom Prihodi .Vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu . OPRETIVNI PRIHODI 21. a instaliranje je znacajan dio ugovora koji pravna osoba nije zavrsila . PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se u toku poslovne godine uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda.

U vezi sa prodajom robe na veliko na kontima se knjizi: .3. Kod iskazivanja prihoda i rashoda financijskog rezultata trgovinske djelatnosti najznacajnije stavke se iskazuju putem uspjesnih konta Prihodi od prodaje roba i konta Trosak nabavke prodate robe. onda se i razduzuje po prodajnoj vrijednosti. Druga obaveza odnosi se na 17% PDVA-a koji se obracuna na ugovorenu kamatu po kreditu i nastaje po isteku svakog obracunskog razdoblja. potom se zalihe isporucuju 83 . a na kraju poslovne godine mora doci do korekcije u obracunu poreza.duguje konto Kupci u zemlji (prodajna vrijednost plus PDV za obveznike PDVa) uz istovremeno priznavanje prihoda po prodajnoj cijeni. a ba odobreni robni kredit u pravilu se obracunava i ugovorena kamata.3. Prihod od prodaje proizvoda priznaje se u cijelosti u trenutku isporuke proizvoda kupcu neovisno o nacinu placanja.2. Ako se zalihe robe u veleprodajnom skladistu vode po prodajnoj vrijednosti. odnosno poreza na dodatnu vrijednost zbog odobrenih i ostvarenih popusta.istovremeno se knjizi smanjenje zaliha trgovacke robe. tako da duguje konto Ukalkulisana razlika u cijeni.3.2.3. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe za trosak prodaje trgovacke robe. odnosno ispostavljena faktura. Ako je roba na veleprodajnom skladistu zaduzena po nabavnoj vrijednosti razduzit ce se za nabavnu vrijednost bez obzira kolika je prodajna vrijednost. Prva se obaveza odnosi na 17% PDV-a koji se obracunava na prodajnu vrijednost isporucenih proizvoda i nastaje istekom obracunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka.1 PRIHODI OD PRODAJE ROBE NA VELIKO Pod trgovackom robom podrazumijevamo materijalna sredstva nabavljena od pravne osobe.se posebno ne knjize jer se knjizi samo netovrijednost fakture. Odobreni kredit kupcu samo je jedan od nacina naplate potrazivanja. Za prodavca koji je u sistemu PDV-a nastaju dvije obaveze za obracun poreza na dodatnu vrijednost. U okviru osnovnog konta Prihodi od prodaje proizvoda moze se otvoriti i analiticki racun Prihodi od prodaje proizvoda na kredit. potrazuje konto Prihodi od prodaje robe na veliko i potrazuje konto Obaveze za PDV za iznos obracunatog PDV-a . PRIHODI OD PRUZENIH USLUGA 21. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 21. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRANZITU Za razliku od uobicajenog poslovanja pravne osobe trgovinske djelatnosti za koju je karakteristicno da se nabavke robe obavlja za zalihe. tako da potrazuje konto Roba u skladistu. Razduzujenje prodajne vrijednosti knjizi se tako da potrazuje konto Roba u skladistu. 21. Nadoknadni popusti se knjize kao smanjenje prihoda. Prema tome.3. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe. Za razliku od toga.3.3. Pri tome je znacajno da li se zalihe vode po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. prihod od kamate treba priznati u vremenskom razmjer tako da se uzme u obzir stvarni prinos na sredstva.a na uspjesnom kontu Troskovi distribucije iskazuju se operativni rashodi trgovinske djelatnosti. 21. Istovremeno se knjizi i pripadujuci dio ukalkulisane razlike u cijeni. Kod prodaje proizvoda na kredit treba razlikovati prihod od prodaje proizvoda od prihoda od kamata. a potrazuje konto Trosak nabavke prodate robe. stvarna nabavna vrijednost prodate robe je razlika izmedju prodajne vrijednosti i ukalkulisane razlike u cijeni i iskazana je kao saldo na kontu nabavke prodate robe. trgovinske djelatnosti radi dalje prodaje.

korekciona.kupcima.4. 21.koji kurs upotrijebiti za mjerenje i priznavanje deviznih transakcija . kod tranzitornog robnog prometa redoslijed poslovnih dogadjaja je drugaciji. Trgovina na veliko potom sastavlja novu fakturu.4. maloprodajna cijena.dovrsetak neizvrsenog ugovora u stranoj valuti . Okolnost da je robu isporucio ne u skladiste trgovine na veliko vec na nekom drugom oznacenom mjestu niukoliko ne utjece na karakter ove prodaje niti na njeno racunovodstveno obuhvatanje. Osnovna pitanja koja se postavljaju u vezi s tim jesu : . U te prihode spadaju : -kamate ostvarene na osnovu datih zajmova i kredita ukljucivo i kamate ostvarene na osnovu ulaganja u obveznice . u ovom ugovoru trgovina na veliko kao mjesto isporuke navodi navodi skladiste kupca za kojeg se roba nabavlja. Pri bilansiranju njihov potrazni saldo ispravlja se za zaduzenje prodavnice (dugovni saldo konta Roba u prodavnici) i tako svodi vrijednost trgovacke robe u prodavnici na trosak nabavke. odnosno cijeni sa uracunatim porezom na dodatnu vrijednost.dividende i udjeli u dobiti . U Bosni i Hercegovini sve transakcije se izrazavaju u konvertibilnim markama.dobici na osou promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava 21. uvijek vode i tzv. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRGOVINI NA MALO U trgovini na malo trgovac najcesce nabavlja robu ili od proizvodjaca ili od trgovca na veliko i prodaje krajnjem kupcu.3. Sa stanovista dobavljaca rijec je o uobicajenoj prodaji.pozitivne kursne razlike . odnosno nesamostalna konta Ukalkulisana razlika u cijeni u prodavnici i Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni. Roba koja je predmet nabavke od strane trgovine na veliko ne biva njoj isporucena niti utjece na visinu njenih zaliha.pozajmljivanje ili posudjivanje sredstava . roba ili usluga .kupovinu ili prodaju proizvoda. gdje je roba iskazana po prodajnoj cijeni sa PDV-om. Buduci da je rijec o robi za koju je kupac vec poznat.kako priznati financijski ucinak kursnih razlika u financijskim izvjestajima. on njoj upucuje fakturu za isporucenu robu. 21.1 PRIHODI OD KAMATA 21. te u tom smislu transakcije izrazene u stranoj valuti prevode se u domacu valutu. Na kontu Roba u prodavnici roba je iskazana po prodajnoj vrijednosti.stjecanje ili prodaja sredstava 84 .dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela . tzv. Kada dobavljac izvrsi isporuku robe. Uz konto Roba u prodavnici.2 POZITIVNE KURSNE RAZLIKE Da bi nastale pozitivne ili negativne kursne razlika pravna osoba mora imati potrazivanja ili obaveze u stranoj valuti i mora doci do promjene kursa domace valute u odnosu na stranu valutu. buduci da je za njega kupac robe trgovina na veliko.3.4 FINANCIJSKI PRIHODI Pod financijskim prihodima pravne osobe podrazumijevaju prihode od ustupanja predstava na koristenje drugim osobama.3. Sa stanovista kupca rijec je o uobicajenoj nabavci. Transakcije u tranim valutama odnose se na : .

U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. potrazivanja i obaveze. i obaveze) iskazane u stranoj valuti ispravljaju se po zakljucnom kursu na datum bilansa. tj. Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnine.. Spot kurs je kurs koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju.4. 21. dilera. Cesto se koristi kurs prosjecni sedmicni ili mjesecni kurs koji je priblizan stvarnom kursu na datum transakcije. 85 . postrojenja i opreme treba isknjiziti u trenutku otudjenja koje moze nastati iz razlicitih razloga. rezervisanja. postrojenja ili opreme. primjerice prodaje. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. Kupovni kurs se primjenjuje kada pravne osobe prodaju devizna sredstva banci. Prodajni kurs se primjenjuje kada pravne osobe od banke kupuju devize. kupovni i prodajni kurs. U pravilu. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnina. avansna placanja. pri izracunavanju kursnih razlika koriste se srednji. brokera. potrazivanje. Nemonetarne stavke su vlasnicke vrijednosnice. dugorocne obaveze.4. primjena prosjecnog kursa nije prikladna. Stecena financijska sredstva pocetno se priznaju i mjere po fer vrijednosti ako postoji aktivno trziste fer vrijednost financijskih instrumenata.Pozitivne kursne razlike kao efekte cemo ostvariti ako prana osoba posjeduje potrazivanje u stranoj valuti. Da bi pri postojanju ino-obaveza nastale pozitivne kursne razlike potrebno je da kurs domace valute u odnosu na stranu valutu poraste. koja kotira na aktivnom trzistu i koja se moze redovno i brzo dobiti od berze. postrojenja.Nemonetarne stavke koje se pocetno priznaju i mjere po trosku nabavke iskazani u stranoj valuti na datum transakcije .. Ako se kursevi stranih valuta mijenjaju. To znaci da je to trenutni kurs koji se primjenjuje u momentu nastanka transakcije.nastanak ili placanje obaveza Transakcije u stranim valutama kod pocetnog priznavanja treba mjeriti u domacoj valuti primjenom spot kursa na datum transakcije. nekretnine. Prihodi od prodaje dionica se utvrde na kontu Gubici od prodaje dionica (kada su rashodi veci od prihoda) ili kontu Prihodi u visine realizovanih dobitaka od prodaje dionica(ako su rashodi manji od prihoda nastalih datumom prodaje) 21. goodwill i nematerijalna sredstva. Dobici se klasifikuju kao prihod. uobicajena je podjela ovih vrijednosnih papira na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire koji su tekuca sredstva. te se primjenjuje spot kurs. tako da za imirenje ino-obaveze treba manje domace valute. ne ispravljaju se naknadno zbog promjene kursa.4 DOBICI OD PRODAJE NEKRETNINA. Srednji kurs se koristi na datum bilansa kod uskladjivanja monetarnih stavki iskazanih u stranim valutama u toku razdoblja. potrazivanje prema ino-kupcima. odnosno da dodje do revalvacije. tada ce se pozitivna kursna razlika javiti u slucaju devalvacije domace valute. Monetarne stavke su devizni racuni. jer ce za isti iznos strane valute biti naplacen visi iznos u domacoj valuti. mjere se po trosku stjecanja. Monetarne stavke (devizni racuni. dakle prilikom prodaje nekretnina. ali i prodaje.3 PRIHODI U VISINI REALIZOVANIH DOBITAKA PRI PRODAJI DIONICA I POSLOVNIH UDJELA Kod dionice mogu biti nabavljene radi dugorocnog poslovanja drustva.. Razlika izmedju knjigovodstvenog iznosa i primljene naknade priznaje se u bilansu uspjeha. a) Dionice klasifikovane kao dugorocna financijska ulaganja mogu se naknadno prodati. zalihe. oprema i s tim povezani racuni. donacije.

Prihodi od penala. naplacena otpisana potrazivanja itd. u vrijednosti tog materijala nalaze se imobilizirana sredstva pravne osobe. POTPORA. ukljucujuci nenovcane donacije po fer vrijednosti. Potreba za prodajom materijala javlja se kada uslijed promjene asortimana . 21.Prihodi od prodaje materijala. subvencije ili premije. 21. POTICAJA Drzavne donacije (potpore) ponekad se nazivaju drugacije.Troskovi od otpisanih obaveza . pa je zbog toga neuobicajena pojava u bilansu uspjeha. Prodajna vrijednost materijala. odsutnina i sl. ili radi pruzanja trenutne financijske potpore pravnoj osobi bez buducih troskova po toj osnovi. nagrada . neki ranije nabavljeni materijal za pravnu osobu izgubi upotrebnu vrijednost. KAZNI. Drzavne donacije povezane sa sredstvima. To znaci da ce racun rashoda Nabavna vrijednost prodatog materijala dugovati. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Prodaja materijala svakako ne spada u uobicajene aktivnosti pravne osobe.Ostali prihodi. a to znaci da ce se priznati kao dobici ili gubici koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda. DOTACIJA. S druge strane.5. s jedne strane. ODSUTNINA 21. Ova vrsta prihoda u praksi se pojavljuje rijetko. poticaja i sl. VISKOVI I NAPLACENA RANIJA OTPISANA POTRAZIVANJA U vandredne prihode se ne mogu uvrstiti inventurni viskovi.prihodi od subvencija. potpora. vladine agencije i slicnih tijela na lokalnom. 21. . priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je primljena.2 PRIHODI OD OTPISANIH OBAVEZA. povlaci troskove skladistenja. i sa tim prihodom povezani rashodi (nabavna vrijednost prodatog materijala) obuhvataju na posebnim racunima.3 PRIHDI OD PENALA.postrojenja i opreme nece se priznati prihodi ili rashodi redovne aktivnosti. PRIHODI OD SUBVENCIJA. osiguranja. trebaju se priznati u bilansu stanja iskazivanjem razgranicenog prihoda. kazni.5 OSTALI PRIHODI Kod pravne osobe ostali prihodi su : . a sam materijal vremenom gubi na vrijednosti.Naplacena otpisana potrazivanja . otpis obaveza.4 PRIHODI OD PRODAJE MATERIJALA. drzavnom ili medjunarodnom nivou. Drzavna donacija koja se prima kao naknada za rashode i gubitke koji su vec nastali.5.5.5. 21. novcane pomoci (dotacije). bespovratni zajmovi mogu se primiti u obliku novca i materijalnih vrijednosti. i potpora je primljena. koja bi se u novcanom obliku mogla plasirati i donijeti prihod u vidu kamate. . a 86 .1. naprimjer. NAGRADA. Pomoci. donacije.Prihodi i ranijih godina .pravna osoba ce udovoljiti uvjetima uz koje se daje potpora. Postoji mnogo oblika drzavne pomoci koji se razlikuju prema vrsti pomoci i prema uvjetima koji se vezuju za pomoc.Prihodi od naplate od osiguravajuceg drustva . rezervnih dijelova i sitnog inventara . donacija. Drzavne donacije mjere se po fer vrijednosti i priznaju se ako postoji razumno uvjerenje da : .Viskovi . kao prihod koji nastaje po osnovu prodaje materijala. a mogu biti od vlade. Drzanje takvog materijala.

U sistemu dvojnog knjigovodstva rashodi se iskazuju istovremeno sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza. RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE RASHODA 22. što ima za posljedicu odliv ekonomske koristi u obliku smanjenja kapitala. prihodi od poništavanja ispravke vrijedosti zaliha. požara. zalihe). tako da je nova knjigovodstvena vrijednost jednaka ili trošku zaliha iskazanom u prethodnom obračunskom razdoblju ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti što je od to dvoje niše u momentu ponovne procjene. ili kada postoje jasni dokazi o povećanju neto prodajne vrijednosti uslijed promijenjenih ekonomskih okolnosti. Svako smanjenje sredstava ili povećanje obaveza nema obilježje rashoda. 21.ako je na kraju poslovne tekuće godine neto prodajna vrijednost niža. otpisani iznos se poništava. Kada više ne postoje okolnosti koje su u ranijem obračunskom razdoblju uvjetovale otpis zaliha ispod troška do neto prodajne vrijednosti. postrojenje opreme. Nerealizovani gubici udovoljavaju definiciji rashoda jer dovode do smanjenja sredstava ili povećanja obaveza (gubici proizašli iz kursa strane valute).5. Ako su zalihe prije prodaje bile evidentirane po planskim cijenama. 22. Prihode od prodaje rezervnih dijelova i sitnog inventara treba suprotstaviti rashodima i evidentirat ćemo ih na računu Nabavna vrijednost prodatih rezervnih dijelova i sitnog inventara. 21.rabata i drugih popusta. troškovi plata i troškovi prodatih proizvoda) imaju oblik izdatka ili smanjenje sredstava (novac i novčani ekvivalenti. DEFINISANJE I STRUKTURA RASHODA Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi toom obračunskog perioda u obli odliva. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi su: prihodi od naknadno odobrenih klasa-skonta. nekretnine. racun Nabavna vrijednost prodatog materijala bi bio korigovan za odstupanje sa racuna Odstupanje od cijene.potrazivat ce racun Zaliha materijala. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda su i oni koji su proizašli iz prodaje dugoročnih sredstava. Gubici uključuju i gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa. što dovodi do smanjenja kapitala. Rashodi koji proističu iz redovne aktivnosti pravne osobe (troškovi amortizacije. Ovaj će račun dugovati. To obilježje imaju samo ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koja za posljedicu imaju smanjenje ekonomskih koristi. Vrste rashoda su: • Troškovi prodatih proizvoda • Troškovi distribucije • Administrativni troškovi • Ostali rashodi 87 . ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza.5.plaćanje kamata dovodi do smanjenja novca. prihodi od ukidanja revlorizacionih rezervi. Ovaj nastali poslovni događaj ima za posljedicu u istom iznosu smanjenje ekonomske koristi u rasploživim sredstvima i povećanje ekonomske koristi zbog smanjenja obaveza. prihodi od potraživanja odgovarajućih osoba za manjkove.1. Ali. Smanjenje novca na ŽR zbog plaćanja obaveza dobavljaču.5.1 PRIHODI OD PONIŠTAVANJA ISPRAVKE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba otpisati ispod troška od neto prodajne vrijednosti.a za posljedicu ima nastanak rashoda. ane proizlaze iz redovne aktivnosti pravne osobe koji u pravilu imaju oblik rashoda.5. poplava. a potraživat će račun Zalihe rezervnih dijelova ili sitnog inventara. za posljedicu nema nastanak rashoda već smanjenje obaveza..

Pri raščlanjivanju rashoda u svim djelatnostima uvažava se načelo da se struktura rashoda u pravilu prilagođava strukturi prihoda (npr. Pri obračunu poslovnog rezultata. TROŠKOVI UPRAVE. TROŠKOVI DISTRIBUCIJE Opći troškovi trgovinske djelatnosti ne uključuju se u trošak nabavke trgovačke robe zato što ne doprinose dovođenju zaliha u stanje za prodaju. troškovi utovara i istovara robe do kupca. tj. 22. prodaje i administracije u sumi od 15. U te troškovi spadaju opći troškovi prodaje i troškovi uprave i ostali administrativni troškovi.3.PRODAJE I ADMINISTRACIJE U proizvodne troškovezaliha ne uključuju se opći troškovi uprave. operativni rashodi i operativni prihodi). troškovi prijevoza robe do kupca.4.uprave i administracije i pokrivaju se iz ostvarenih prihoda od prodaje gotovih proizvoda. TROŠKOVI PRODATIH PROIZVODA Vrijednost zaliha gotovih proizvoda knjiži se na rashoda putem konta Troškovi prodatih proizvoda u trenutku kada se gotovi proizvoda prodaju.ali značajan uvjet za priznavanje je prelazak rizika i koristi od vlasništva nad proizvoda na kupca. Primjer: u toku obračunskog razdoblja na kontima troškova po prirodnih vrstama evidentirani su opći troškovi uprave. može se dogoditi da i za prodatu.000KM. a neisporučene gotove proizvode treba priznati rashod i prihod.Značajan uvjet za prijenos troška nabavke na rashode. na kraju poslovne godine ukupno nastali opći troškovi upravi. 22. Trošak nabavke prodate robe priznaje se u momentu prodaje i isporuke robe.Rashodi se priznaju momentom nastanka. a robu koja je postala tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji sve do fizičkog preuzimanja robe od strane kupca.2.2. 22. Može se desiti da i za prodate. OPERATIVNI RASHODI 22. To su troškovi distribucije: amortizacija objekta i opreme u trgovini.2.1.2.a gotove proizvode koji su postali tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji do fizičkog preuzimanja od strane kupca. Opći troškovi trgovine su putem konta Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata prenose se na konto Troškovi distribucije. 22.prodaje i administracije putem konta Raspored troškova za obračun poslovnog rezultata se prenose na konto rashodaTroškovi prodaje.2.jer neposredno ne pridonose proizvodnom procesu već se priznaju kao rashodi radzdoblja u razdoblju u kojem su nastali. U tim slučajevima skladište gotovih proizvoda treba razdužiti.5. Međutim. TROŠAK NABAVKE PRODATE ROBE KAO RASHODI U BILANSU USPJEHA Troškovi nabavke prodate robe kao rashodi knjiže se na kontu Trošak nabavke prodate robe. TROŠKOVI OBAVLJENIH (OBRAČUNATIH) USLUGA Pravne osobe koje obavljaju uslužnu djelatnost na kraju obračunskog razdoblja nastale troškove iskazane na kontima prirodnih vrsta troškova na kojima se iskazuju troškovi poslovanja putem konta Raspored troškova prenose na konto rashoda čiji je naziv Troškovi obavljenih usluga. Iskazuju se u trenutku nastanka.a neisporučenu robu treba priznati rashode i prihode te u tom slučaju zalihe trgovačke robe treba razdužiti.troškovi prodatih proizvoda i prihodi od prodaje proizvoda. plaće zaposlenih u trgovini.2. priznavanje rashoda je i to da je prešao značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad robom nakupca. 22. Troškovi obavljenih usluga priznaju se u rashode kada su stečeni uvjeti za priznavanje kada je usluga dovršena. 88 . odnosno postaju direktno rashodi u bilansu uspjeja razdoblja u kojem su nastali.2. prodaje i administracije. Nekretnine i umjetnička roba koja se drže za dalu prodaju knjiže se isto kao i trgovačka roba.

Troškovi posudbe. 22.djelimičnog ili potpunog zastarijevanja. koje pravna osoba plaća drugim osobama imaju obilježje naknade za posuđena finansijska sredstva.pravna osoba ne treba ispravljati više knjigovodstvene vrijednosti na niže tržišne vrijednosti.3.. negativne krusne razlike. ovisno od toga koji je iznos niži.a potraživat će konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata. diskonti pri prodaji vrijednosnih papira. FINANSIJSKI RASHODI Rashodi finansiranja.rezervne dijelove i sitan inventar tržišna cijena je cijena nove nabavke sa uključenim troškovima nabavke. a potraživat će konto Zaliha gotovih proizvoda ili Zaliha trgovačke robe.redovne i zatezne. u pravilu kamate. Neto prodajna vrijednost smatra se smatra se procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja. Pri upoređivanju knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne vrijednosti zaliha materijala. USKLAĐIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba iskazati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti.1.Postupak upoređivanja knjigovodstvenih iznosa sa procijenjenim tržišnim vrijednostima otežan je za zalihe nedovršene proizvodnje zbog toga jer je na tržištu u pravilu poznata cijena gotovih proizvoda.2.Prenijeti opće troškove na teret konta rashoda Troškovi uprave.7. mogu se uz određene uvjete uključiti u zalihe i u trošak stalnih sredstava. rashodi od prodaje dionica. prodaje i administracije u cilju obračuna poslovnog rezultata.6.osnovnom postupku troškovi posudbe se iskazuju kao rashodi razdoblja u kojem su nastali.3. rashodi kamata za korištenje zajmova i kredita uzetih od nepovezanih društava. 22. Za materijal.Priznaju se i od ulaganja u nepovezana društva. 22. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI Na kontu Ostali operativni rashodi evidentirat će se troškovi zamjene gotovih proizvoda i trgovačke robe u garantnom roku. Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju na osnovu revalorizacije (primjere valutne klauzule ugovorene obaveze). Pri utvrđivanju neto prodajne vrijednosti. Potreba za svođenjem zaliha na nižu prodajnu vrijednost može biti posljedica pada cijena.prodajnu cijenu po kojoj se prodaju određeni gotovi proizvodi treba umanjiti i za troškove koji će proizvođaču nastati a direktno su povezani sa prodajom (troškovi prijevoza do kupca.U 89 . pakovanje i slično). odnosno troškovi posudbe su iznosi naknada koje plaća pravna osoba kao kamate za korištenje zajmova i kredita iz odnosa sa povezanim društvima.Taj postupak se označava kao kapitalizacija troškova posudbe. odnosno na koje se odnose. Takvi troškovi će se na kraju obračunskog razdoblja prenijeti na teret konta Ostali operativni rashodi. 22. pa osim glavnice duguje i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom.KAMATE Kamate. Trošak nabavke iskazan u knjigovodstvu bit će nadoknađen iz prihoda od prodaje za čiju proizvodnju se upotrebljavaju materijali. Na konto Ostalo operativni rashodi prenijet će se i oni troškovi koji se isključuju iz troška zaliha. na primjer ulaganja u dionice i udjele nepovezanih društava. Na kraju godine treba uporediti u knjigovodstvu iskazane troškove zaliha i neto prodajnu vrijednost tih zaliha. a koji se priznaju kao rashod razdoblja.Prema tzv. oštećenja. To znači da se u ovom slučaju na stavci zaliha ne prenose gubici u bilans.2. Zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. Radi upoređivanja sa neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se slučaju stvarnim iznosima troškova nedovršenog proizvoda dodaju procijenjeni troškovi potrebni za dovršenje tog gotovog proizvoda.

Za stavke i objekte koji se koriste u pravnoj osobi kao stalna sredstva i za koje se pretpostavlja da će se koristiti u planiranom vijeku upotrebe u pravilu neće se pojaviti potreba za ispravljanjem naniže neto 90 .3.klizajućeg kursa). Negativne kursne razlike nastaku u slučaju kada su obaveze prema ino-kreditima ili ino-dobavljačima prethodno evidentirane po jednom kursu.NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE Obaveze ugovorene u stranim sredstvima plaćanja (devizama) mogu biti osnov za nastanak negativnih kursnih razlika. koja se mjere po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje g) stalih sredstava klasifikovanih kao ona koja se drže za prodaju Ovaj standard se ne imjenjuje na potraživanja od kupaca.3. Negativna kursna razlika koja se zbog toga javlja je finansijski rashod obračunskog razdoblja. Neto prodajna vrijednost (fer vrijednost umanjena za troškove prodaje) je iznos koji se može dobiti od prodaje nekog sredstva umanjen za troškove prodaje.3. Pravne osobe samo na kraju obračunskog perioda i na kraju godine su dužne devizne obaveze i devizna potraživanja iskazati po srednjem kursu strane valute. odnosno promjenljivog kursa valute (tzv. Razlika između iznosa po kojem je obaveza evidentirana i iznosa obaveze dobijenog primjenom novog višeg kursa po kojem obaveza mora biti plaćena predstavlja finansijski rashod razdoblja u kojem je do promjene kursa došlo.3.što znači da se u računovodstvenoj evidenciji upoređuje vrijednost sa nadoknadivim iznosom. Gubici od umanjenja nekretnina.3. 22.odnosno za sve obaveze po kojima je dužan platiti kamate.1. Promjena kursa nastaje ili zbog devalvacije nacionalne valute u kojoj se vode knjige ili zbog primjene tržišnog.postrojenja i opreme Ovdje se primjenjuje načelo niže vrijednosti.osim u slučaju: a) zaliha b) sredstva koja proizlaze iz ugovora o izgradnji c) odgođenih poreznih sredstava d) sredstava koja proizlaze iz naknada zaposlenim e) ulaganja u nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti f) bioloških sredstava povezanih sa poljoprivrednom aktivnošću. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI I OTUĐENJA STALNIH SREDSTAVA Računovodstvena načela o vrijednosnim usklađivanjima sredstava.1. Dođe li do revalvacije nacionalne valute ili do pada klizajućeg kursa.1. postrojenja i opreme 22. Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom. Za iznos negativne razlike treba povećati iznos obaveza i finansijske rashode. Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe sredstava.3.2.Međutim.3.Obračunate kamate.kurs po kojem će biti naplaćena ili bilansirana potraživanja će biti nići od kursa koji je korišten pri njihovom knjiženju.višem kursu. Nadoknadiva vrijednost sredstava jeste viši iznos između prodajne vrijednosti sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi.skladu sa načelom uključivanja kamata u rashode pravna osoba mora na kraju razdoblja obračunati kamate na tuđa korištena sredstva. 22.nužno je iznos kamata koji pripada svakom mjesecu obračunati i evidentirati na teret finansijskih rashoda.a plaćaju se ili bilansiraju po drugom. Gubici od umanjenja vrijednosti i otuđenja nekretnina. Obaveza za plaćanje ove kamate evidentira se na računu PVR. važećem na posljednji dan obračunskog perioda. 22.odnosno o rashodimana osnovu umanjenja sredstava primjenjuju se primjenjuju na sve oblike sredstava.

.postrojenja i opreme za otpisanu vrijednost. dokza nabavnu vrijednost odobravamo račun Nekretnine.4. Nabavna vrijednost (bruto) – ispravka vrijednosti = knjigovodstvena vrijednost (neto) Nadoknadivi iznos (vrijednost u upotrebi) = (godišnji iznos amortizacije x procijenjeni amortizacijski vijek) + procijenjeni prihodi od otuđenja na kraju vijeka upotrebe 22.rastura. Rashodi od donacija Ovaj račun se koristi u slučaju donacija. tehničko-tehnološkog zastarijevanja).postojenja i opreme sa gubitkom računovodstveno se obuhvata tako da zadužimo račun Kupci za prodajnu vrijednost. Za nastali manjak može da se tereti odgovorna osoba. Nakon što je proknjižen manjak.postrojenja i oprema.penali.PENALI I NAKNADE ŠTETE Kazne za privredne prestupe. Manjkovi Popisom koji obavljaju komisije za popis utvrđuje se stvarno stanje imovine pravne osobe.ležarine i naknada štete pravnim i fizičkim osobama koje učini pravna osoba svojim aktivnostima. za koje će potraživati konto Obaveza za PDV.2. a koje pravna osoba isplaćuje na svoj teret. Takve isplate pravna osoba će nadoknaditi iz prihoda iz razdoblja u kojem je takav izdatak nastao. kazne. KAZNE. 22.3.4. OSTALI RASHODI To su: nabavna vrijednost prodatih materijala.3. Potreba za vrijednosnim usklađivanjem može se javiti najčešće kod opreme ili objekata kod kojih je prethodni procijenjeni amortizacijski vijek smanjen (zbog oštećenja. Na donaciju se obračunava PDV. 22. a na kontu rashoda Manjkovi iskazuje se povećanje rashoda. 22. Manjkom se ne smatra vrijednost ukalkulisanog kala. te će u tom pretpostavljenom slučaju konto Potraživanje od zaposlenih za manjkove dugovati za iznos nedostajućeg novca sa propisanim obračunatimo obavezama za PDV. postrojenja i opreme. račun Ispravka vrijednosti nekretnina. postrojenja i opreme priznaju se gubici u visini razlike između više knjigovodstvene vrijednosti i niže prodajne vrijednosti nekretnina.knjigovodstvenog iznosa. odobreni naknadni popusti kupcima.4. Razlika između knjigovodstvenog stanja i stvarno utvrđenog stanja inventurom jeste manjak za koji se na kontima sredstava iskazuje smanjenje sredstava. postrojenja i opreme za razliku između knjigovodstvene vrijednosti i prodajne vrijednosti.kvara i loma do visine utvrđene ogovarajućim normativima.4.1. račun Gubici od prodaje nekretnina. odnosno konto 91 .1. knjigovodstveno stanje usklađeno je sa stvarnim stanjem utvđenim u popisu.4.3. manjkovi.postrojenja i opreme Pravna osoba ima interes da stalna sredstva koja joj više nisu potrebna proda. 22. rashodi od donacija.Prodaja nekretnina. iskazuju se kao ostali rashodi. Knjiženje se može vršiti tako da duguje grupa konta Ostali rashodi. rezervnih dijelova i inventara. Upoređivanjem knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvđenim popisom komisija utvrđuje inventurne razlike kao višak ili manjak imovine. Prodajom se izbjegavaju budući troškovi kao što su amortizacija. naknada štete svojim zaposlenicima i slični izdaci koji se mogu pojaviti u njenom poslovanju. održavanje i osiguranje. otpis nenaplativnih potraživanja. odnosno poklona. Ako se prodaja obavi po vrijednosti koja je nižaod knjigovodstvene vrijednosti nekretnina.Gubici od otuđenja (prodaje) nekretnina.penali i naknade štete.

razlika se evidentira na grupi konta Ostali prihodo.Nakon prijenosa.5. tada se razlika knjiži na grupi konta Ostali rashodi. Ostatak dobiti 92 . a da potražuje kontro Obaveza ili tako da odmah potražuje konto novčanih sredstava. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja. Na kraju godine. UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA Bruto finansijski rezultat (dobit ili gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se na kontu Razlika prihoda i rashoda. U vezi sa sumnjivim potraživanjima knjiće se slijedeće ekonomske promjene: a) nastanak sumnjivog i spornog potraživanja.Te pravne osobe su često toliko zadužene da su njihove obaveze veće od sredstava kojima raspolažu.treba priznati i iznos potraživanja svesti na iznos čija se naplata očekuje.12.konta prihoda i konta rashoda su međusobno zaključeni.penali i naknada štete. U prvoj fazi rspodjele dobiti iz dobiti tekuće godine prije oporezivanja izdvaja se iznos za pokriće obaveza za porez na dobit. Ukoliko se naplati niži iznos od očekivanog. odnosno prijenos sumnjivog i spornog potraživanja sa konta Kupci na poseban konto Sumnjiva i sporna potraživanja b) otpis dijela sumnjivog i spornog potraživanja čija se naplata ne očekuje c) naplata sumnjivog i spornog potraživanja Ako je naplaćen iznos viši.4.smatra se da je potraživanje dobrog boniteta ako se može očekivati njegova naplata u punom iznosu od roku dospijeća. 22.ako se otpis potraživanja i naplata događaju u istoj godini. Kada je za poslovnu godinu iskazana dobit prije oporezivanja. Stečajni postupak se pokreće nad pravnog osobom koja je izgubila sposobnost izmirenja svojih obaveza.Kazne. S konta Prihoda i s konta Rashoda na sumarni kontro Razlika prihoda i rashoda prenose se ukupni iznosi ostvarenih prihoda i ukupni iznosi ostvarenih rashoda. OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA Važna je procjena naplativosti potraživanja prema stanju na dan 31.radi iskazivanja realne imovine.Otpis ovih potraživanja se vrši direktnom metodom: konto Otpis nenaplativih potraživanja duguje. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja.a potražuje konto Kupci u zemlji. odnosno konto Naplaćena prethodno otpisana potraživanja. Potraživanja koja postaju zastarjela (pravna osoba ne može više zbog proteka roka za zastarijevanje zahtijevati naplatu putem suda)ne predstavljaju više potraživanje već gubitak u cjelini. Ugrožena potraživanja su ona potraživanja kod kojih ne postoji izvjesnost u pogledu iznosa koji će biti naplaćen ili u pogledu roka naplate ili ni u pogledu iznosa ni u pogledu roa naplate (potraživanja koja pravna osoba ima prema kupcima nad kojima je poreknut stečajni postupak (sumnjiva potraživanja) i potraživanja radi čije naplate se vodi spor kod nadležnog suda). ili kao smanjenje grupe konta Ostali rashodi. sa konta Razlika prihoda i rashoda razlika se prenosi na konto Dobit prije oporezivanja ili na konto Gubitak. Obilježje ostalih rashoda imaju i odobreni naknadni popusti kupcima. Zbog toga se na kraju godine vrši redovno procjena boniteta potraživanja koje pravna osoba ima.pravna osoba će u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu utvrditi poreznu osnovicu i iznos obaveza za porez na dobit za poslovnu godinu. Nakon toga. potraživanja se mogu klasifikovati: a) Potraživanja dobro boniteta b) Ugrožena potraživanja c) Nenaplativna potraživanja Potraživanja dobrog boniteta . čime se de facto vrši dodatno otpisivanje. Prema bonitetu.Na računu Kupci treba iskazati samo potraživanja dobrog boniteta. 23.

93 .za dividende. Ako je iznos gubitka veći od kapitala.zatim iz ostalih rezervi.odnosno udjele u dobiti i za ostatak za akumuliranu dobit.predstavlja netodobit pravne osobe koja se prenosi na konto Dobit tekuće finansijske godine. Gubitak finansijske godine prvo se pokriva iz akumulirane dobiti. Ako pravna osoba koja ima iskazan gubitak prije poreza utvrdi da ima poreznu obavezu.ostatak netobobiti se raspoređuje prvo za zakonske rezerve. za iznos poreza se povećava gubitak finansijske godine. statutarnih rezervi i nakon toga iz zakonskih rezervi.zatim za statutarne i ostale rezerve u skladu sa statutom. razlika gubitka iznad kapitala iskazuje se u aktivi na stavci Gubitak iznad visine kapitala. U bilansu iznos gubitka tekuće godine iskazuje se kao umanjujuća stavka kapitala. Ako je za poslovnu godinu iskazan gubitak prije poreza na dobit. To je iznos za koji je kapital uvećan iz finansijskog rezultata za poslovnu godinu. Nakon porkića gubitka iz protekle godine.iz dobiti se prvo pokriva akumulirani gubitak iz proteklih godina. iznos razlike rashoda nad prihodima prenosi se sa sumarnog konta Gubitak na konto Gubitak finansijske godine. Prema redoslijedu namjene pri raspodjeli netodobiti tekuće finansijske godine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful