Poglavlje 1 – OKVIR RAČUNOVODSTVA 1.1 HISTORIJSKI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA U historiji je poznato da su 5000 godina p.n.e.

simbolima biljezene transakcije medju plemenima sumeranske civilizacije, u Mezopotamiji oko 3200 godina p.n.e vodile su se takve zabiljeske na glinenim plocama. Formalno racunovodstveno obrazovanje stjecali su pisari u Babilonu i Egiptu 3000 godina p.n.e. U Antickoj Grckoj 1400 godina p.n.e. bilo je uobicajeno da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo muciti, te se pretpostavljalo da su izvjestaji robova realniji od izvjestaja slobodnjaka. Rucunovodstvo je u Grckoj dobilo na znacaju. Na drzavnim zgradama bili su urezani zapisi o troskovima njihove gradnje. U ranom IV stoljecu u Bizantskom carstvu Konstantin je osnovao javnu upravnu skolu u kojoj se poducavalo racunovodstvo. Od posebnog znacaja za razvoj racunovodstva u srednjem stoljecu bilo je uvodjenje arapskih brojeva (Fibonacci, XII st.), kao i pronalazak stamparije o pokretnim slovima (Johannes Gutenberg). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni i privilegirani, bili su racunovodje srednjeg vijeka. Razvoj racunovodstva i racunovodstvene profesije temeljio se na prijenosu vjestine i tradicije u vodjenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za racunovodstvenu profesiju. U XV stoljecu ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godisnji bilans glavnom uredu u Firenci. U historiji racunovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Genovu i XIV stoljece talijanske racunovodje uzimaju kao mjesto i vrijeme nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.godine pronadjena najstarija glavna knjiga, gdje su trgovacke transakcije evidentirane po nacelu dvojnog knjigovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva objavio je Luca Pacioli 1494. godine. Najnovijim istrazivanjima utvrdjeno je da je prvo pisano naucno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao je Benko Kotrulic („O trgovini i savrsenom trgovcu“). Razvoj trzista zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za racunovodstvenu profesiju tek od kraja XIX stoljeca. Preduvjeti za razvoj racunovodstvene profesije bili su : - razvoj profesionalnih udruzenje/udruga i - uvodjenje racunovodstva na univerzitetu. Na New York University je 1900.godine otvorena skola za racunovodstvo, finansije i trgovinu i time je ucinjen najvazniji krak u univerzitetskoj edukaciji racunovodstvene profesije.Dvadeseto stoljece je stoljece punog razvoja racunovodstvene profesije, a krajem XX i pocetkom XXI stoljeca globalizacija svjetske ekonomije postavlja imperativ za ujednacenu osnovu financijskog izvjestavanja. Iako najveci dio zemalja ima razvijene nacionalne racunovodstvene standarde, za potrebe izvjestavanja sa medjunarodnim trzistima koriste se americkim racunovodstvenim standardima (US GAAP) ili medjunarodnim racunovodstvenim standardima. 2. DEFINISANJE I STRUKTURA RACUNOVODSTVA 2.1 Definisanje racunovodstva U racunovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najcesce se navode slijedeci aspekti: - racunovodstvo kao vjestin, tehnika ili umijece - racunovodstvo kao naucna disciplina - racunovodstvo kao usluzna funkcija pravne osobe/kompanije

- racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe/kompanije. Racnovodstvo kao vjestina, tehnika ili umijece je definicija koja pod racunovodstvom podrazumijeva vjestinu ili umijece evidentiranja poslovnih dogadjaja. Racunovodstvo kao naucna disciplina „Racunovodstvo kao teorija moze se definisati kao logicno zakljucivanje na temelju uspostavljanja nacela koja pruzaju okvir u kojem djeluje racunovodstvena praksa, ali i vodic za razvoj nove prakse i postupaka. Prema sistematizaciji disciplina dva su podrucja istrazivanja sa pripadjucim disciplinama u koje je ukljuceno racunovodstvo : 1) funkcionalno racunovodstvo (finansije, marketing, upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom) i 2) instrumentalno racunovodstvo (nauka o kompjuterima, menadzment, upravljacka ekonomika i kvantitativna analiza) Pozitivna obiljezja racunovodstva, odnosno racunovodstvene teorije obuhvataju sva postojeca znanja o racunovodstvenim pojmovima, kategorijama,nacelima, postupcima, metodama i instrumentima. Normativni dio racunovodstva znaci primjenu usvojenih racunovodstvenih nacela, postupaka, metoda i instrumenata radi postizanja odredjenih ciljeva., obuhvatajuci zakonske propise iz podrucja racunovodstva i usvojenih racunovodstvenih standarda. Racunovodstvena praksa nadopunjuje teoriju, a vrijedi i obratno. Racunovodstvo kao usluzna funkcija Racunovodstvo je jedna od usluznih funkcija koja „generira“ racunovodstvene informacije za njihove korisnike. Racunovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije, primarno financijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova koristenja u poslovnom odlucivanju. Informacije koje pruza racunovodstvo trebaju zadovoljiti slijedeca kvalitetna obiljezja: - vaznost - pouzdanost - uporedivost i - razumljivost. Racunovodstvo kao dio upravljackog racunovodstvenog sistema pravne osobe Racunovodstvo je informacioni sistem. Racunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljackog informacionog sistema. Takodjer predstavlja sistem sa svim elementima koji su medjusobno povezani (input, proces i output). Racunovodstvo kao informacioni sistem ima slijedece elemente : - vrednovanje, odnosno mjerenje u vrijednosnim pokazateljima te njihovo evidentiranje na racunima (input) - procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih izvjestaja - objavljivanje financijskih izvjestaja kojim racunovodstvo komunicira sa unutarnjim i vanjskim korisnicima financijskih izvjestaja i tako im pruza informacije potrebne za poslovno odlucivanje (output)

2.2 Struktura racunovodstva

2

Prema tradicionalnom konceptu racunovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i racunovodstvenim procedurama u smislu „sta je racunovodstvo“. Savremeni koncept racunovodstva sadrzaj racunovodstva podredjuje ciljevima korisnika racunovodstvenih informacija. Polazeci od ciljeva korisnika ustanovljena je i savremena funkcionalna struktura (sadrzaj) racunovodstva. Prema tom konceptu racunovodstvo obavlja nekoliko funkcija : 1) funkcija procesiranja podataka u buducnosti 2) funkcija procesiranja podataka u proslosti 3) funkcija nadziranja procesiranja podataka 4) funkcija analiziranja podataka. Racunovodstvena teorija kod nas je prihvatila strukturu racunovodstva ciji su sastavni dijelovi ovi : - Racunovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u buducnosti. Cilj racunovodstvenog planiranja je projiciranje i prezentovanje informacija koje se odnose na buduci financijski polozaj, uspjesnost i promjene financijskog polozaja pravne osobe. Rezultati racunovodstvenog planiranja su razliciti tipovi predracuna, planskih kalkulacija ili izvjestaja, planovi (proracuni) i sl. Racunovodstveno planiranje je karakteristicno po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom (dvanaest mjeseci), pa usaglasavamo fiskalnu godinu 01.01. – 31.12. tekuce godine. - Knjigovodstvo biljezi, po nacelu dvojnog knjigovodstva, sve nastale poslovne dogadjaje koji ispunjavaju uvjete da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Uvjeti su slijedeci : 1) poslovni dogadjaji trebaju nastati – historijski karakteri 2) trebaju biti dokumentovani na bazi vjerodostojnog dokumenta, odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijednosno iskazani, i 4) trebaju utjecati na promjenu racunovodstvenih kategorija. Poslovni dogadjaji koji ispunjavaju uvjete knjigovodstvenih dogadjaja knjizit ce se u poslovnim knjigama koje se dijele na osnovne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomocne poslovne knjige (blagajna, knjiga inventara, te razne analiticke evidencije) Kao konacan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa je potpuni set financijskih izvjestaja (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjestaj o promjenama u kapitalu, izvjestaj o novcanim tokovima i biljeske uz financijske izvjestaje) Tehnika knjigovodstvene obrade podataka moze biti tradicionalna (zasnovana na jednostavnoj rucnoj obradi pomocu jednostavnih pomagala) i savremena (koristi se savremenom informatickom tehnologijom. - Racunovodstvena kontrola je onaj dio racunovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadrzanih u rezultatima racunovodstvenog planiranja i kjigovodstva. Racunovodstvena kontrola ima dva cilja : 1) zastita imovine od gubitka i kradja 2) osiguranje tacnosti racunovodstvenih podataka. - Racunovodstvena analiza povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obracunima,kalkulacijama,financijskim izvjestajima i sl). Cilj analize je utvrdjivanje odstupanja izmedju planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrdjivanje uzroka nastalih odstupanja. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva i ostalih rezultata menadzment moze poduzeti odgovarajuce mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.

3

Poslovne aktivnosti imaju tri elementa : 1) Financijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od kreditora radi otpocinjanja redovnog poslovanja.Racunovodstveno informisanje ima zadatak da korisnicima informacija prezentira relevantne racunovodstvene informacije koje su rezultat procesa planiranja. osnivaju kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na ulozeni kapital angazujuci se na poslovnim aktivnostima. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspolozivih financijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj a to je likvidnost. Informacije trebaju biti vazne. knjigovodstva. Ta potreba da se ostvari zadovoljavajuci profit jeste cilj koji se zove profitabilnost. Relevantno je pripomenuti da kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju potpuni set financijskih izvjestaja za vanjske korisnike. Pravna osoba moze doprinjeti razvoju lokalne privrede na vise nacina kao sto je zaposljavanje veceg broja ljudi ili pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevacima. Racunovodstvo informisanja je dio citavog sistema informisanja i predstavlja pruzanje racunovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima. zgrade i druge resurse kako bi otpocela redovno poslovanje.. 2. 2) Investicione aktivnosti – za pribavljeni inicijalni kapital kompanija kupuje zemljiste. Ulagacima su potrebne racunovodstvene informacije koje ce pomoci da donesu odluku – drzati. 3) Operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda kupcima. prodaja usluga. Vise su zainteresovani za kratkorocni opstanak kompanije. prodaja robe ili usluga kupcima po cijenama koje ce osigurati adekvatan povrat njegovim vlasnicima“ Vlasnici inicijalnog kapitala (ulagaci) ulazu kapital. ekonomske politike. Uposlenike interesje pokazatelj o financijskom polozaju. uporedive i razumljive. Donosioci odluka – korisnici racunovodstvenih informacija Menadzment ima najvecu odgovornost za pripremu i prezentaciju seta financijskih izvjestaja kompanije. kontrole i analize.2. Pored toga. Kreditori su zainteresovani za potpuni set financijskih izvjestaja pomocu kojih ce utvrditi da li ce njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospijecu. nivou placa i uvjeta rada. Ovo takodjer ukljucuje i vracanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja. nabavka i prodaja roba. mogucnost naplate poreza. Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici dionica pravne osobe. odnosno uspjesnosti poslovanja i perspektivi kompanije. pouzdane.1 Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost prane osobe ciji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. zaposljavanje menadzera. poreske politike. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja. radnika i placanje poreza drzavi. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganje. Javnost. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja pravne osobe. 4 . kupiti ili prodati dionice pravne osobe. Oni su ti koji osiguravaju kapital uz rizik. Dobavljaci i drugi povjerioci zainteresovani su za informacije koje im omogucavaju provjeru da ce iznosi koji im se duguju biti na vrijeme placeni. Drzavne organe i agencije interesuju informacije o aktivnostima kompanije u cilju raspodjele resursa. ne samo radi vlastite upotrebe vec i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na financijske izvjestaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni financijskog polozaja.

Najcesce su vlastite pravne osobe koncentrisane u trgovini i usluznom sektoru.opci tip (general partnership) . Nijedan osnivac ne moze prilikom osnivanja drustva preuzeti vise osnovnih uloga. Korporacija ili kompanije (dionicko drustvo) Korporacija ili kompanija je pravna osoba koja odvojeno egzistira od svojih vlasnika – dionicara.Prednosti dionicki drustava Prednosti mogu biti slijedeće : .Inokosne pravne osobe Oblik organizacije koji je u vlasnistvu jedne osobe cesto se u literaturi naziva inokosna ili vlastita pravna osoba. koja se definisu kao drustva u koje jedna ili vise pravnih ili fizickih osoba ulazu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu.3.zajednicki poduhvati (joint ventures) Opci tip je onaj u kojem svaki od partnera odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze pravne osobe.3. Dionicko drustvo sklapa ugovore i placa porez na ostvarenu dobit. Glavno ograniceno partnerstvo trguje sa udjelima na financijskom trzistu. te jednog ili vise ogranicenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplacenih udjela. U BiH su razvijena jos i drustva sa ogranicenom odgovornoscu (d.1. Partnersto (ortakluk) Partnerstvo je oblik organizacije koji nastaje udruzivanjem dvaju ili vise fizickih osoba koje posluju kao suvlasnici. 3.3.OBLICI ORGANIZACIJE PRAVNE OSOBE 3. Dionicko drustvo ima pravni status na sudu.ograniceno partnerstvo (limited partnership) . 3. Vlastita pravna osoba za obaveze odgovara cijelom svojom imovinom. 3.glavno ograniceno partnerstvo (master limited partnership) .nema lične odgovornosti dionicara 5 . Zarade partnera se oporezuju samo jednom.2. Funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva. Zajednicki poduhvat su ugovorne organizacije koje ukljucuju dvije ili vise fizickih i pravnih osoba s ciljem sudjelovanja u zajednickoj dobiti na bazi ucinjenih troskova ili po nekom drugom kriteriju.o. Ograniceno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili vise opcih partnera. Vlasnik rasporedjuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvrsenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja.1. sto znaci da moze tuziti i biti tuzeno. Vlasnik kao menadzer donosi odluke bez konsultacije sa drugima.o). To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije pravne osobe. Postoje slijedeci oblici partnerstva : .

Nedostaci dionickog drustva Posebno istaknuti problemi su : . Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadzment koji ima drugacije ciljeve od vlasnika cija se kontrolna funkcija cesto svodi na glasanje u dionickoj skupstini. Dionice mogu bez poteskoca na financijskom trzistu mjenjati vlasnika. Poslovanje dionickih drustava zakonski je uredjenije nego drugi tipovi pravnih osoba. vlasnici obveznica i sl. Najprije se oporezuje dobit dionickog drustva a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele netodobiti koji pripada dionicarima. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadzment koji biraju na godisnjim dionickim skupstinama. ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionickog drustva. dobavljaci. Lakoca akumuliranja kapitala ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva dionica. Ova praksa oporezivanja ponekad se zove i dvostruko oporezivanje. troskovno i upravljacko racunovodstvo.lakse se akumulira kapital . Emisijom i prodajom dionica dionicko drustvo dopusta malim ili velikim dionicarima da stvaraju kapital.potreba za vecom zakonskom regulativom i . Krajem XX stoljeca dogadjaju se dvije znacajne ciljne promjene koje utjecu na promjene racunovodstva preduzeca.3. 4.2. U kontinuitetu poslovanja dionicka drustva u odnosu prema ostalim tipovima pravnih osoba imaju relativno bolju stabilnost.postoji profesionalni menadzment Kreditori dionickih drustava (banke.problem dvostrukog oporezivanja .kontinuitet (trajnost) poslovanja .laksi je prijenos vlasnistva . 6 . te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dionicara. U dionickim drustvima biraju se upravni odbori ili uprave koje vode poslovanje drustva. Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije a druga je razvoj informaticke tehnologije. Promjena vlasnika dionice dogadja se na organiziranom financijskom trzistu – berzi.KLASIFIKACIJA RACUNOVODSTVA U racunovodstvenoj teoriji vrsi se podjela racunovodstva sa stanovista obuhvatnosti na: a) mikroracunovodstvo b) makroracunovodstvo Mikroracunovodstvo je poslovno racunovodstvo. 3. Vlasnistvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnistva osigurava kontinuitet poslovanja dionickog drustva. a ne prema licnoj (privatnoj) imovini dionicara. Odvojenost vlasnicke funkcije od operativno-kontrolne funkcije znacajna je slabost dionickih drustava upravo zbog prirodnog konflikta izmedju dionicara i menadzmenta. Cvrsca zakonska regulativa utjece na povecanje administracije. Dionicari su vlasnici dionickog drustva. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeca dionicarima predstavljaju rizik investiranja. odnosno racunovodstvo preduzeca.) imaju potrazivanja prema imovini dionickog drustva.odvojeno vlasnistvo od kontrole. medjutim. S obzirom na ta dva osnovna cilja racunovodstvo preduzeca se moze podijeliti na tri specificna dijela : financijsko. Menadzment dionickih drustava odvojen je od vlasnika i u upravljackoj teoriji preduzeca naglasava se kao druga vazna ciljna grupa..

2. prodaje. povjerioci i dr. Rezultat planiranja su planovi i proracuni. Racunovodstvo troskova sadrzi sve dijelove upravljackog i jedan dio financijskog racunovodstva. Financijsko racunovodstvo je onaj dio racunovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima. metode i sistemi obracuna troskova itd. Svako podrucje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz cijeg odnosa se izvlace zakljucci o njegovoj uspjesnosti. uprave. Kontrola je aktivnost utvrdjivanja odstupanja izmedju ciljeva i ostvarenih rezultata. Od pocetka XX stoljeca spominje se u racunovodstvenoj teoriji i racunovodstvo u inflatornim uvjetima (tzv. na svim nivoima odlucivanja i odgovornosti pravne osobe.1.) Upravljacka kontrola pretpostavlja identifikovanje podrucja odgovornosti koja ce omoguciti njenu efikasnost. U njima se evidentisu. Inflatorno racunovodstvo) a predstavlja poseban informacioni racunovodstveni sistem pracenja promjena u preduzecu i prilagodjavanja zvanicnim stopama rasta cijena (inflaciji i nivelaciji) prema trzisnim 7 . mjestima i nosiocima. U analizi uzroka odstupanja menadzment je dosao eventualno do zakljucka da je nabavljeni materijal lose kvalitete ili je moglo doci do razlike u utrosku direktnog materijala zbog kvara na masini ili zastarjelosti iste ili neadekvatne kontrole i slicno. U planiranju se definisu ciljevi pravne osobe i dijelovi upravljackog racunovodstva. Upravljacko racunovodstvo pruza informacije primarno unutarnjim korisnicima. Dok se inputi u svim podrucjima izrazavaju u troskovima. neadekvatne upotrebe i otudjenja. Fiskalno racunovodstvo je racunovodstvo koje treba da se bavi proucavanjem i primjenom poreskog sistema. glavna knjiga. U kontroli se sastavljaju posebni izvjestaji ( npr. Racunovodstvo troskova obuhvata aktivnosti planiranja i kontrole troskova. Primjer (38 str). troskova i sl. Najvaznije podrucje ovog racunovodstva jesu troskovi. Sadrzi historijske informacije o troskovima ali i informacije o tome kakvi su troskovi trebali biti. kao sto su vlasnici. i to : pracenje troskova po prirodnim vrstama. sto je bitno menadzmentu za donosenje poslovnih odluka. analiticke evidencije i druge pomocne knjige. kao sto je menadzment. Najvaznije aktivnosti su planiranje i kontrola. Veza izmedju inputa (direktni materijal) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uocljiva u proizvodnim odjelima. klasifikuju i sumiraju podaci na osnovu kojih se stavlja potpuni set financijskih izvjestaja. Financijski izvjestaji objavljuju se i salju vanjskim korisnicima. u kontroli jednodnevnog utroska direktnog materijala menadzment procjenjuje da je doslo do povecanog utroska direktnog materijala u proizvodnom odjelu. Financijsko racunovodstvo pruza historijske podatke koji su vazni i za vanjske i za unutarnje korisnike. Izvjestaj o izvrsenju prihoda. istinit i korektan u svrhu zastite resursa i kompanije od rasipanja. kao i adekvatno provodjenje poslovne politike kompanije na svim poslovnim nivoima. evidencijom i placanjem poreske obaveze. U praksi se pojavljuju jos dva ogranka racunovodstva i to : 4. planiranje troskova proizvodnje. 3. dotle se outputi u nekim podrucjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti/prihoda. pa je doslo do nepovoljnog odstupanja kolocinskog utroska direktnog materijala. U financijskom racunovodstvu vode se poslovne knjige kao sto su dnevnik. 5. odnosno u inputima i outputima u okviru funkcije proizvodnje. Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da potpuni set financijskih izvjestaja bude realan. Sasvim sigurno da menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspetka cost-benefit analize.

uvjetima nabavke i prodaje. Prilagodjavanje racunovodstvenih informacija uvjetima inflacije prvenstveno se vrsi u cilju realnog iskazivanja financijskog polozaja.

5.SISTEMI KNJIGOVODSTVA Razlikuju se slijedeci osnovni sistemi knjigovodstva : a) prosti knjigovodstveni sistem b) kameralni knjigovodstveni sistem c) konstantni knjigovodstveni sistem d) dvojni knjigovodstveni sistem

a.

PROSTI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Osnovna karakteristika je izolovano evidentiranje promjena pojedinih imovinskih dijelova. Promjene pojedinih dijelova stanja sredstava ili promjene stanja obaveza, prikazuju se u posebnim knjigama koje nisu medjusobno povezane. Evidentiraju se samo obaveze za pribavljeni imovinski dio a vlastiti kapital ulozen u trgovacku radnju ne evidentira. Ne prikazuje prihode i rashode koji su povecali ili smanjili vlastiti kapital. Naprimjer, naplata potrazivanja za najamninu poslovnih prostorija u gotovini knjizi se samo kao povecanje gotovine u knjizi blagajne, dok se ostvareni prihod ne evidentira. Knjige prostog knjigovodstva koje se redovno vode su : - knjiga blagajne, u koju se unose uplate i isplate gotovine - knjiga duznika i povjerilaca, u koju se unose potrazivanja i obaveze - knjiga inventara. 1. Knjiga blagajne prikazuje stanje i promjene stanja gotovine u blagajni. Pocetno stanje prikazuje se na lijevoj strani, sve uplate gotovine evidentiraju se na lijevoj strani a isplate gotovine na desnoj strani. Duznicko-povjerilacki odnosi s kupcima i dobavljacima evidentiraju se tako sto se za svakog kupca ili dobavljaca otvara posebna strana u knjizi duznika i povjerilaca. Svaka strana je podijeljena okomito na lijevu i desnu stranu. Primjer (38 str), stanje potrazivanja od kupca utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje koje je evidentirano na lijevoj strani dodaju sva povecanja dugovanja kupca koja se evidentiraju na lijevoj strani i oduzmu sve naplate potrazivanja koja se evidentiraju na desnoj. Stanje obaveza od dobavljaca se utvrdjuje se tako sto se na pocetno stanje obaveza koje se evidentira na desnoj strani i oduzmu se isplate obaveza koje se evidentiraju na lijevoj strani. 2. Oblik evidencije ovih knjiga bio je slijedeci ; Obracun rezultata poslovanja u sistemu prostog knjigovodstva ne moze se utvrditi direktno na osnovu knjizenja jer se ne vodi evidencija o nastalim rashodima i prihodima, vec se financijski rezultat utvrdjuje uz pomoc inventarisanja, odnosno na osnovu knjige inventara koja se sastavlja nakon zavrsenog popisa imovine trgovacke radnje. Inventarisanjem se vrsi popis cjelokupne imovine jedne trgovacke radnje na odredjeni dan. To se u pravilu vrsi na kraju poslovne godine (31.12). Zatim se popisuju obaveze trgovacke radnje prema povjeriocima, a utvrdjivanje potrazivanja i obaveza se vrsi na osnovu evidencije knjige duznika i povjerilaca koja se vodi u trgovackoj radnji. Na osnovu inventarisanja sastavlja se knjiga inventara trgovacke radnje. U knjigu inventara unose se slijedeci podaci : naziv trgovacke radnje i datum pod kojim se sastavlja inventar, redni broj, opis i iznos.U koloni za opis iskazuje

8

se prvo aktiva, tj. sredstva radnje. Zatim se iskazuje pasiva, tj. obaveze radnje. Na kraju se sastavlja rekapitulacija u kojoj se iskazuje ukupna aktiva, ukupna pasiva, i vlastita sredstva radnje, koja predstavljaju pozitivnu razliku izmedju ukupnih sredstava kojima radnja raspolaze i ukupnih obaveza. Uporedjivanjem vrijednosti vlastitih sredstava na kraju razdoblja 31.12 sa vrijednosti vlastitih sredstava na pocetku razdoblja 1.1 izracunava se financijski rezultat tog razdoblja. Opca formula za izracunavanje financijskog rezultata u prostom knjigovodstvu : Fr = S2 – S1 Gdje je znacenje simbola : S1 – vlastita sredstva na pocetku razdoblja S2 – vlastita sredstva na kraju razdoblja Fr – financijski rezultat Ako je : Fr (+) tada je S2 > S1 , dobit Fr (-) tada je S2 < S1 , gubitak Fr (0) tada je S2 = S1 , neutralan U prostom knjigovodstvu neophodno je izdvojiti sve dodatne uplate Up od strane vlasnika radnje ili sve isplate Ip iz trgovacke radnje. Financijski rezultat u prostom knjigovodstvu u situaciji kada imamo dodatne uplate ili isplate racunamo po slijedecoj formuli : Fr = S2´ – S1´ pa ako je : Fr (+) tada je S2´ > S1´ , dobit Fr (-) tada je S2´ < S1´ , gubitak Fr (0) tada je S2´ = S1´ , neutralan

b.

KAMERALNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Ovaj sistem se temeljio na osnovu prostog knjigovodstva. Primjenjivao se u javnopravnim ustanovama u kojima se poslovanje odvijalo prema budzetu pa je nazvan budzetskim knjigovodstvom. U kameralnom knjigovodstvu vodi se glavna knjiga evidencije : a) kontrolnik rashoda b) kontrolnik prihoda. Sastavlja se i knjiga inventara u koju se unosi imovina ustanove. Uz ove, vode se i knjige blagajne, ziroracuna, duznika, povjerilaca, knjiga materijala. Danas se ovaj sistem ne upotrebljava.

c.

KONSTANTNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

Zasniva se na nacelima dvojnog knjigovodstva. Predstavlja prijelaz iz sistema knjizenja po nacelima prostog knjigovodstva u sistem knjizenja po nacelima dvojnog knjigovodstva. Vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i o rashodima i prihodima. Da bi se osiguralo poredjenje ostvarenih sa planiranim rashodima i prihodima, racuni u glavnoj knjizi svrstani su u tri grupe : - planirani ili upravni ili nadredjeni racuni - ostvareni racuni - racun blagajne.

d.

DVOJNI KNJIGOVODSTVENI SISTEM

9

Da bi se poslovni dogadjaji mogli sistematizovano evidentirati, potrebno je uvazavati odredjena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene evidencije su sadrzana u tzv.dvojnom knjigovodstvu. Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je u tome sto predstavlja cjelovitu knjigovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Svakak poslovna promjenaima dvostrani utjecaj na racunovodstvenu evidenciju, iako to odmah nije vidljivo nekom ko upravo zapocinje uciti racunovodstvo. Osnovne karakteristike dvojnog knjigovodstvenog sistema : 1) svaka nastala poslovna promjena evidentira se dvostrano tj. na dva racuna : na lijevoj strani jednog racuna i na desnoj strani drugog racuna. 2) Kontrola evidentiranja koja proizilazi iz dvostranog evidentiranja u dvojnom knjigovodstvu tj. zbir lijeve strane sih racuna mora da se slaze sa zbirom desne strane svih racuna 3) Sveobuhvatna evidencija 4) Permanentna i sistematicna evidencija. Za potrebe edukacije uglavnom se koriste tzv. „T“ racuni. „T“ racun je dvostrani racun, odnosno to je izdvojeni racun prvog racuna. Sadrzi najautenticnije dijelove prvog racuna, tj. kolone „dugovanja“ i „potrazivanja“. Duguje, debit – konto se zaduzuje. Potrazuje, kredit – konto se odobrava. Primjer (44 str). Dolazak materijala u nase preduzece evidentiramo na lijevoj ili „dugovnoj“ strani, a odlazak materijala od nasih dobavljaca na desnoj ili „potraznoj“ strani. Pri tome treba napomenuti da odlazak materijala od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obaveze prema dobavljacu, sto evidentiramo na potraznoj strani racuna. Obaveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenja ce ici u suprotnom smjeru ( potrazuje racun – ziroracun, a duguje – racun dobavljaca) Osnovno pravilo dvojnog knjigovodstva : DUGUJE = POTRAZUJE odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA odnosno AKTIVA = PASIVA Pravilnim evidentiranjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane racuna, sto dalje upucuje na ispravnost evidentiranih podataka. Postoje pravila evidentiranja na racunima prihoda i rashoda, pri cemu je osnovno pravilo „prihodi uvijek potrazuju“, a „rashodi uvijek duguju“. Vode se slijedece poslovne knjige : a) knjiga dnevnika b) glavna knjiga c) pomocne knjige evidencije Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se hronoloskim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadjaji, tj. onim redom kako su i nastajali. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u kojoj se sistematski i hronoloski upisuju poslovni dogadjaji na sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Pomocne knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnoj knjizi.

10

Resursi pruzaju buduce koristi s obzirom na bilo koji od slijedeca tri uvjeta : 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koje se ocekuje da ce se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se ocekuje da ce se upotrebljavati u buducim aktivnostima koje ce pravnoj osobi stvarati novcani priliv. jer se njenom naplatom dobiva novac. Sredstvo je resurs koji kontrolira pravna osoba kao rezultat proslih dogadjaja i od kojeg se ocekuje priliv buducih ekonomskih koristi u pravnu osobu. Sredstva se obicno svrstavaju u kategorije : Stalna (netekuca) i Kratkorocna (tekuca). a otvaraju se na osnovu pocetnog bilansa (bilans stanja). Resurs je sredstvo ako pravnoj osobi pruza buducu korist. Poglavlje 2 – PREDMET RACUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA 6. on je sredstvo. Posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uvjet da neka stavka postane sredstvo. osim u slucaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trosku. Kratkorocna (tekuca) sredstva imaju vijek upotrebe kraci od jedne godine. prema tome. jer se njime mogu kupiti drugi resursi. Dragocjena reputacija nije sredstvo ako nastaje postepeno. Resursi su. Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obecanje da ce se novac platiti. obaveze i kapital. jer se ocekuje da se upotrijebiti za proizvodnju novih proizvoda. Obaveze se klasifikuju na netekuce (dugorocne) – dospijevaju za razdoblje duze od jedne godine i kratkorocne (tekuce) – dospijevaju za razdoblje krace od jedne godine. Vode se po principu dvojnog knjigovodstva. zato sto nece stvoriti novac iako su u vlasnistvu kompanije.ELEMENTI FINANCIJSKOG POLOZAJA Elementi koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe jesu : sredstva. a ciji se trosak u momentu stjecanja moze pouzdano i objektivno izmjeriti. Primjer (49 str). Tri kljucna odredjenja u ovoj definiciji : 1) sredstvo mora biti resurs 2) resurs mora biti pod kontrolom pravne osobe 3) trosak ili fer vrijednost u trenutku stjecanja moze se pouzdano i objektivno izmjeriti. Oprema i drugi proizvodni uredjaji koje kompanija posjeduje takodjer su sredstvo. Stalna (netekuca) sredstva imaju vijek upotrebe duzi od jedne godine. Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se izmirenje ocekuje da ce dovesti do odliva resursa koji sadrzi ekonomske koristi. iskazani u bilansu stanja. osteceni proizvodi ili trgovacka roba koja se zbog ostecenja ili zastarjelosti ne moze prodati nisu sredstva. 11 . Novac je sredstvo. Suma koju kompaniji duguju kupci jeste sredstvo. Kontrola je racunovodstveni koncept koji je slican ali nije istovjetan pravom konceptu vlasnistva. bilo stavke koje ce konacno za posljedicu imati priliv novca. Medjutim. Proizvodi koje je kompanija proizvela jesu sredstvo jer se ocekuje njihova prodaja.Poslovne knjige se zakljucuju po isteku poslovne godine i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjestaji. sredstva – bilo novac.

Stalna nematerijalna sredstva treba amortizovati uz najbolju procjenu njihovog korisnog vijeka upotrebe.Stalna sredstva 6. Osnivacki izdaci se ne mogu priznati kao imovinska stavka u bilansu.1.SREDSTVA 6.Ostala nematerijalna stalna sredstva Stalna nematerijalna sredstva su nefinancijska sredstva koja su bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati.Stalna materijalna sredstva zemljiste gradjevinske objekte 12 . tj.Stalna nematerijalna sredstva .2.Avansi za stalna nematerijalna sredstva .ako se ocekuje da ce se realizovati untar dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa .Racunarski programi (softveri) . Goodwill stecen u poslovnom spajanju se ne amortizuje.ako se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . Da bi se neko sredstvo priznalo kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu.1. odnosno dospjelosti ili rocnosti na obaveze.Prezentiranje financijskih izvjestaja. 6.1. Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekuca.1. tada tekuca sredstva cine slijedece pozicije: . 6.1. licence i zastitni znakovi .1. obaveza i potencijalnih obaveza stecene pravne osobe. neophodno je da preduzece kontrolise resurse iz kjih ce buduce ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u preduece. osim ako je ogranicena njegova razmjena ili koristenje za podmirenje obaveza za najmanje dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.1.Koncesije i ostala prava .ako se ocekuje da se ce se realizovati ili se drzi radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe .odvojeno prezentovati netekuca i tekuca sredstva i obaveze – kriterij vijeka upotrebe i rocnosti .ako se ne usvoji kriterij vijeka upotrebe za sredstva.Patenti. Stalno nematerijalno sredstvo se treba identifikovati da bi se jasno razlikovalo od goodwilla.Izdaci za razvoj .1.Stalna nematerijalna sredstva u pripremi .Goodwill se inicijalno vrednuje kao pozitivna razlika troska stjecanja i stjecateljevog udjela u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava. sredstva i obaveze treba prezentovati detaljnije u cilju ocjene likvidnosti. pravne osobe prilikom prezentovanja bilansa imaju izbor izmedju alternativa : .ako se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu. Ako se prezentovanje ne vrsi prema vijeku upotrebe. . stalna.

postrojenja i oprema koju je preduzece nabavilo pomocu financijskog najma (lizing) .3. U tacki MRS 1.Stalna sredstva kao sredstva namijenjena za prodaju (MSRI) Pravna osoba ce klasifikovati stalna sredstva kao sredstvo namjenjeno prodaji ako se njihov knjigovodstveni iznos uglavnom nadoknadjuje putem transakcije prodaje. dugorocna financijska sredstva su : a) ulaganja obracunata metodom udjela b) financijska sredstva Dugorocna financijska sredstva su : .Bioloska aktiva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima .4.Dugoročna finansijska sredstva (MRS) Predstavljaju ulaganja sa ciljem ostvarenja buduce ekonomske koristi koja se najcesce pojavljuje u obliku dobiti ili kamata. 6.Nekretnine.nematerijalna sredstva .1. a ne kontinuiranom upotrebom.1.Ulaganje u nekretnine radi davanja u najam u skladu na odredbama . Korisni vijek upotrebe je : .1.dugorocna financijska ulaganja i zajmovi . .Stalna materijalna sredstva koja se drze za prodaju i prekinuto poslovanje .broj proizvoda ili slicnih jedinica za koje se ocekuje da ce ih preduzece ostvariti od tog sredstva. a koja su klasifikovana. U netekuca sredstva namjenjena prodaji pripadaju slijedece vrste stalnih sredstava : . .ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se drze radi prodaje i iznos sredstava koja su ukljucena u skupinu za otudjenje. postrojenja i oprema) . postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine.dugorocna potrazivanja .razdoblje u koje se ocekuje da ce preduzece koristiti sredstvo .Iznos koji se amortizuje na trosak nabavke sredstava ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti.1.Amortizacija je sistemski raspored iznosa koji se amortizira tokom njegovog vijega upotrebe.Zemljiste i sume su specificna vrsta stalnih materijalnih sredstava.Stalna materijalna sredstva u potpunom vlasnistvu preduzeca (nekretnine. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovina) ostala stalna materijalna sredstva ulaganje u nekretnine Stalna materijalna sredstva prema MSFI i MRS-u treba razvrstati : . 6. MRS 1 izdvaja se : . pogonski i kancelarijski namjestaj i transportna sredstva nekretnine.- postrojenja i opremu (masine) alate.materijalna sredstva 13 . Rok povrata ulaganja ocekuje se u roku duzem od godinu dana.dugorocna razgranicenja Kao posebna stavka u tackama 6 i 68A.

obaveze za porez na dodatnu vrijednost – PDV . a rezultate prestanka poslovanja treba odvojeno objaviti u bilansu uspjeha.OBAVEZE 6.1.2.pasivna vremenska razgranicenja . Nakon sto se stalna sredstva klasifikuju za prodaju.1. a sredstva se naknadno mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje. 6. Glavne vrste sredstava i obaveza trebaju biti odvojeno objavljene. Proizvodi : stvari koje su sa aspekta pravne osobe namijenjeni prodaji Roba : stvari koje je ravna osoba nabavila i namjenila prodaji - Tekuca materijalna sredstva mogu biti : a) na zalihi (stvari iz tekcih sredstava na zalihi) b) u pripremi ( materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju) c) u upotrebi ( stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi) d) na putu ( stvari kupljene od dobavljaca koje jos nisu prispjele pravnoj osobi) 6. Stalna sredstva koja su klasifikovana za prodaju treba odvojeno objaviti u bilansu stanja. Stalna sredstva klasifikovana za prodaju mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili po fer vrijednosti umanjenoj za troskove prodaje..2.1.kratkorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima namijenjenim za prodaju ili otudjenje 6.2. 6.1.2.Tekuca materijalna sredstva Sirovine i materijal Proizvodnja : nedovrsena proizvodnja na proizvodnim mjestima. obracun amortizacije se prekida.2.kratkorocna potrazivanja. vlastiti poluproizvodi i dijelovi namjenjeni proizvodnji i otpadci koji su namjenjeni daljnjoj proizvodnji.financijska dugorocna sredstva.2.2. kratkorocni finansijski plasmani i aktivna vremenska raszgranicenja obukvacaju: novac i novcane ekvivalente potrazivanja od prodaje druga potrazivanja kratkorocne financijske plasmane aktivna vremenska razgranicenja potrazivanja za porez na dodatnu vrijednost – ulazni porez.Netekuce obaveze 14 .Tekuća sredstva 6.kratkorocne financijske obaveze .obaveze prema dobavljacima i druge obaveze .2.Novac.Tekuce obaveze Tekuce obaveze su : .1.

Elemnte mjerenja financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja pravne osobe mozemo prikazati preko jednacine : 15 . . Dividende su prihodi od ulaganja u dionice. Uobicajeno je da se isplacuju dionicarima u gotovini na temelju profitabilnog poslovanja.Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza sto dovodi do smanjenja kapitala.Vlastite dionice koje drzi pravna osoba Elemente koji se direktno odnose na mjerenje financijskog polozaja pravne osobe mozemo zapisati u obliku jednacine : Sredstva = obaveze + osnovni kapital + zadrzana zarada 7. Obaveza nastaje kako je sredstvo isporuceno ili kada pravna osoba zakljuci neopoziv sporazum o pribavljanju sredstava. Prihodi obuhvataju prihode od redovne aktivnosti pravne osobe i dobitke.KAPITAL Pod kapitalom podrazumijevamo : . Pozitina razlika izmedju zbira prihoda i zbira rashoda pravne osobe u obracunskom periodu jeste dobit.Dionicku premiju .dugorocna razgranicenja i rezervisanja .Dobit ili gubitak tekuce godine .Akumulirani gubitak .ELEMENTI USPJESNOG POSLOVANJA Elementi bilansa uspjeha : . Racunovodstvena dobit je dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda.3.dugorocne obaveze klasifikovane u grupu sa sredstvima naijenjenim za prodaju ili otudjenje Temeljno je obiljezje obaveze njeno postojanje u sadasnjem razdoblju.Revalorizacione i prenesene rezerve . sto dovodi do povecanja kapitala.dugorocne financijske obaveze .Dobit (profit) se koristi kao mjerilo uspjesnosti ili kao osnovica za druga mjerenja.Gubitak je negativna razlika izmedju zbira prihoda i zbiga rashoda pravne osobe u obracunskom periodu i pokriva se u skladu sa zakonom. . 6.Ostale rezerve .Netekuce obaveze su : . Rashodi obuhvataju rashode koji proisticu iz redovne aktivnosti pravne osobe i gubitke.Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog razdoblja u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.Akumuliranu dobit . .Upisani osnovni kapital .

rashodi Poglavlje 3 – RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA 8. biljezenju i izvjestavanju o poslovnim aktivnostima.opceprihvacenih koncepata . usporedive i razumljive.koncept obracunskog razdoblja Opceprihvacena racunovodstvena nacela obuhvataju slijedece : . U kontekstu tih informacija najznacajnije mjesto pripada financijskim izvjestajima.nacelo potpunosti .koncept stabilne valute .nacelo suceljavanja prihoda i rashoda .RACUNOVODSTVENA NACELA FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG Racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima utvrdjuju se osnovne karakteristike i koncepcije racunovodstva koje trebaju biti ugradjene u racunovodstvene metode i postupke.opceprihvacenih postupaka Opceprihvaceni koncepti predstavljaju odredjene pretpostavke. dok opceprihvacena nacela pomazu u vrednovanju.nacelo materijalnosti ili znacajnosti .nacelo dosljednosti . pouzdane.nacelo troska nabavke .koncept stalnosti .OPCEPRIHVACENI KONCEPTI 16 . Najpoznatiji i najpriznatiji je sistem americkih racunovodstvenih nacela koja su stekla status opceprihvacenih racunovodstvenih nacela (generally accepted acounting principles – gaap) i sastoje se od : .koncept pravne osobe .Sredstva = obaveze+ osnovni kapital + zadrzana zarada – dividende+ prihodi .1. U kontekstu osiguranja zadovoljavajuceg nivoa kvalitete financijskog izvjestavanja. Informacije koje pruzaju financijski izvjestaji trebaju biti : vazne. kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet izlaznih informacija iz racunovodstvenog procesa. znacajnu paznju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja financijskog izvjestaja. Najvise paznje se posvecuje racunovodstvenim pretpostavkama i racunovodstvenim nacelima. U opceprihvacene racunovodstvene koncepte ubrajaju se : .nacelo objektivnosti .nacelo opreznosti Opceprihvaceni postupci su razlicite metode obrade podataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja.opceprihvacenih nacela . 8. odnosno teorijske uvjete za interpretiranje financijskih izvjestaja.nacelo realizacije .

Financijski izvjestaji sastavljaju se za odredjeno razdoblje. Za priznavanje prihoda vrijedi nacelo dogadjaja a ne nacelo blagajne.da se prodaja moze vrijednosno mjeriti . Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu.da je dobro stvarno isporuceno kupcu .2. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja. bez obzira sto ce naplata uslijediti naknadno.da ne postoji neizvjesnost naplate Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su placeni. 8. Za interne korisnike je potrebno izvjestavanje u kracim vremenskim intervalima (mjesec. Uvazavajuci koncept stabilne valute neophodno je vrsiti prilagodjavanje. Koncept stalnosti poslovanja tj. a ne na vlasnike.da su vlasnistvo i rizik presli na kupca . troskovi i rashodi primjenjuju se na pravnu osobu. Uz nacelo priznavanja prihoda uobicajeno je vezano i nacelo suceljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrdjivanje rezultata poslovanja. Pri priznavanju prihoda treba uvazavati slijedece. Nacelo konzistentnosti ili dosljednosti 17 . prihodi. stjecanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog dogadjaja i priznavanje prihoda. Osnovica za utvrdjivanje nabavne vrijednosti je stvarni novcani izdatak koji je nastao ili ce nastati zbog obaveze placanja pri nabavi nekog sredstva. pozicije financijskih izvjestaja iskazane prema historijskim vrijednostima bit ce precijenjene ili podcijenjene. te nezavisno od drugih pravnih osoba. nezavisno od licnih transakcija vlasnika ili njihove licne imovine. Pravna osoba prilikom izvjestavanja o financijskom polozaju i uspjesnosti poslovanja u financijske izvjestaje ukljucuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo te pravne osobe. Prema tome.OPCEPRIHVACENA RACUNOVODSTVENA NACELA Nacelo nabave vrijednosti zhtijeva da se poslovni dogadjaji inicijalno vrednuju po trosku nabavke. Prihod ce se proknjiziti na temelj ispostavljenog racuna kupcima. Dosta paznje posvecuje se tzv. odnosno revalorizaciju izvjestajnih pozicija kojom se one svode na realne novcane vrijednosti. Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom pravne osobe. Nacelo materijalnosti ili znacajnosti Pod ovim nacelom podrazumijeva se relativna vaznost podataka. da ce pravna osoba nastaviti poslovanje u predvidivoj buducnosti. Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna moc novcane jedinice tokom vremena ne mijenja. Uz ovo nacelo usko je vezano nacelo potpunosti koje zahtijeva da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informacije neophodne za ocjenu preduzeca. trajnosti poslovanja Racunovodja pretpostavlja tokom sastavljanja financijskih izvjestaja za bilo koju pravnu osobu. fer vrijednosti koja se temelji na stvarnim troskovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. odnosno nabavnoj vrijednosti. Koncept obracunskog razdoblja. Kod prodaje za gotovinu prihod ce se knjiziti na temelju naplacene gotovine. Ako dodje do promjene vrijednosti novcane jedinice. dekada) kako bi se osigurale relevantne. i to : . Nacelo realizacije. tj. Za eksterne korisnike financijskih izvjestaja obracunsko razdoblje je jedna godina.Koncept pravne osobe. zahtjeva se periodično izvjestavanje u odredjenom obracunskom razdoblju. Nacelo objektivnosti.

racunovodja treba odluciti prije za nizu vrijednost nego za visu vrijednost. Nacelo opreznosti Tamo gdje su podaci nejasni i proturjecni.MEDJUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJESTAVANJA (MSFI) KOJI UKLJUCUJU MEDJUNARODNE RACUNOVODSTVENE STANDARDE (MRS) U 2004. i to : MSFI 1 Prva primjena Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja MSFI 2 Isplata s temelja dionica MSFI 3 Poslovne kombinacije MSFI 4 Ugovori o osiguranju MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja U MSFI su MRS 2 MRS 7 MRS 12 MRS 16 MRS 17 MRS 18 MRS 19 MRS 28 MRS 33 MRS 36 MRS 38 MRS 41 ukljuceni slijedeci revidirani Medjunarodni racunovodstveni standardi : Zalihe Izvjestaj o novcanim tokovima Porez na dobit Nekretnine. Dosljedna primjena racunovodstvenih politika je preduvjet istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja financijskih izvjestaja. godini pocinju se razvijati Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (MSFI).nova grupa Medjunarodni standardi financijskog izvjestavanja (od MSFI 1 do MSFI 5) . 9.Zahtijeva da se doslijedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju financijskih izvjestaja. prateca uputstva. razumljivih i globalno nametljivih racunovodstvenih standarda koji ce se koristiti u prezentovanju financijskih izvjestaja diljem svijeta b) objektivno raditi na poboljsavanju i ujednacavanju regulative. Standardi koje izdaje i usvaja ISAB navode se u slijedece dvije grupe : . racunovodstvenih standarda i postupaka koji se odnose na prezentovanje financijskih izvjestaja. postrojenja i oprema Lizing Prihodi Primanja zaposlenih Ulaganja u pridruzena drustva Zarada po dionici Umanjenje sredstava Nematerijalna sredstva Poljoprivreda Racunovodstvena nacela 18 .grupa Medjunarodni racunovodstveni standardi (od MRS 1 do MRS 41) Do sada su doneseni MSFI. Medjunarodne racunovodstvene standarde (MRS) i Medjunarodne standarde financijskog izvjestavanja (MSFI) 2. Zakonom o racunovodstvu i reviziji propisana je obaveza svih pravnih osoba da pri sastavljanju i prezentovanju financijskih izvjestaja primjenjuju racunovodstvene standarde koji obuhvataju : 1. objasnjenja i smjernice koje donosi Odbor za medjunarodne racunovodstvene standarde (ISAB) Ciljevi ISAB-a : a) razvijati u javnom interesu jedan skup visokokvalitetnih.

Ucinci transakcija i drugih dogadjaja priznaju se kada su nastali i iskazuju se u financijskim izvjestajima razdoblja na koja se odnose.bit vaznija od forme – prikazani u skladu sa svojom biti i ekonomskom stvarnoscu.usporedivost Ogranicenja vaznih i pouzdanih informacija su slijedeca : . Koncept neogranicenog vremena poslovanja. Racunovodstvene politike su : nacela. Poglavlje 4 – SADRZAJ OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) 10. .POJAM FINANCIJSKIH IZVJESTAJA 19 . Razumljivost. a ne samo sa svojom zakonskom formom. Informacije su pouzdane kada ne sadrze znacajne pogreske i predrasude. racunovodstva i volje za proucavanjem informacija. Informacije moraju biti razumljive korisnicima koji imaju osnovna znanja iz podrucja ekonomije. pravila i postupci koje je usvojio menadzment prilikom sastavljanja i prezentovanja financijskih izvjestaja. Znacajnost. Informacija je znacajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moze utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjestaja. Vazece znacajne pretpostavke financijskih izvjestaja : Nastanak dogadjaja.fer prezentacije – moraju vjerno prikazati nastale poslovne promjene .opreznost . osim pri izmjeni zakonskih propisa i standarda. Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. a njene karakteristike su : .rezervisanja. Pouzdanost. Vazna informacija utjece na poslovne odluke korisnika pomazuci im procjenjivati prosle.Racunovodstvena nacela odredjuju koncepciju racunovodstva i razradjuju njegove osnovne karakteristike.obracun amortizacije . Vaznost. Temeljni financijski izvjestaji moraju se zasnivati na izabranim racunovodstvenim politikama. itd. Cinjenica da su financijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa MSFI-om i MRS-om mora se javno objelodaniti. .Ravnoteza izmedju kvalitetnih obiljezja.neutralnost .Ravnoteza izmedju koristi i troskova. .metode obracuna utroska zaliha . Pravna osoba ce donijeti racunovodstvene politike za slijedece stavke : . . osnove.pravovremenost.potpunost – moraju biti potpune u granicama znacajnosti i troskova. Racunovodstvene politike moraju se objavljivati. sadasnje i buduce dogadjaje. Racunovodstvene politike Racunovodstvene politike se odnose na racunovodstveni sadrzaj ekonomskih kategorija i na njihovo interpretiranje i iskazivanje. konvencije. Pretpostavlja se da ce preduzece nastaviti poslovanje u doglednoj buducnosti. te formiraju osnovicu za racunovodstvenu politiku.

izmedju sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu. korisnici su prvenstveno menadzeri. Svaki od navedenih osnovnih financijskih izvjestaja predstavlja odredjenu cjelinu. Osnovna racunovodstvena jednacina prilikom sastavljanja bilansa glasi : AKTIVA = PASIVA.1. Vaga koja oslikava jednakost ili ravnotezu izmedju lijeve i desne strane tj. odnosno izvora sredstava. bilans uspjeha c. Potrazivanja vlasnika pravne osobe prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital. Financijski izvjestaji predstavljaju strukturni prikaz financijskog polozaja i financijske uspjesnosti pravne osobe. ukljucujuci dobitke i gubitke e) Ostalim promjenama u kapitalu f) Novcanim tokovima Potpuni set financijskih izvjestaja ukljucuje : a. 10. dobavljacima. koji su pretezno usmjereni vanjskim korisnicima. izvjestaj o novcanim tokovima e. sto bi trebalo oznacavati vagu s dva tasa ili od italijanske rijeci „bilansia“ sto znaci vaga. Menadzmentu pravne osobe potrebni su podaci o troskovima s razlicitog aspekta. Nad cjelokupnim 20 . To upucuje na saznanje za upotrebnim financijskim izvjestajima koji su proizvod upravljackog racunovodstva i racunovodstva troskova. izvjestaj o promjenama u kapitalu d. racunovodstvo daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. bilans stanja b. Osim osnovnih financijskih izvjestaja. Obaveze i potrazivanja vanjskih strana. iznosi koje pravna osoba duguje bankama. Financijske izvjestaje treba prezentovati najmanje jedanput godisnje. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA. financijskoj uspjesnosti i novcanim tokovima pravne osobe. a i medjusobno se nadopunjuju i pruzaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. podaci i informacije o nizim organizacionim jedinicima a znacajne funkcije menadzmenta su planiranje i kontrola. dakle. Ti financijski izvjestaji se koriste za internu ekonomiju. pa nema potrebe da budu standardizovani. Ti izvjestaji nis namjenjeni vanjskim korisnicima. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE a) Stajaliste resursa i potrazivanja Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva. tj. zaposlenici ostalim kreditorima.Financijski izvjestaji su namjenjeni unutarnjim i vanjskim korisnicima. Stavke prikazane na strani sredstava su ekonomski resursi pravne osobne na datum bilansa. Obaveze i kapital potrazivanja su prema sredstvima pravne osobe na datum bilansa. Potrazivanja kreditora nazivaju se obavezama. Cilj je financijskih izvjestaja opce namjene osigurati informacije o financijskom polozaju. Financijski izvjestaji pravne osobe trebaju pruziti informacije o : a) Sredstvima b) Obavezama c) Vlastitom kapitalu d) Prihodima i rashodima. biljeske koje ukljucuju kratak pregled racunovodstvenih politika. izmedju njih postoji cvrsta medjuzavisnost jer su medjusobno povezani.BILANS / BILANS STANJA Bilans dolazi od latinskih rijeci „bi“ – dvostruki i „lanx“ – tas na vagi.

Na taj nacin saldo na kontima sredstava. kao i predvidjanje buduceg poslovanja.1. a sredstva prema porijeklu izvora su PASIVA. tj. u obliku jednostranog racuna. obaveza i kapitala su pozicije zakljucnog bilansa 31. koji moze biti dugovni kod racuna sredstava a potrazni kod racuna kapitala i obaveza. te se utvrdjuje saldo. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteza : sredstva = vlastiti kapital + obaveze. zatim dugorocne obaveze.Problem vrednovanja bilansnih pozicija 10. zalihe pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. decembra tekuce godine. a moze se postupiti i obratno.3. odnosno novac.Sastavljanje i sadrzaj bilansa stanja 10. takodjer. odnosno bilans stanja moze se prikazati horizontalno tj. tj. Prije neg sto se pristupi sastavljanju bilansa. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugorocne i na kraju tekuce obaveze.1. ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva pa se ide prema manje likvidnom sredstvu. i na kraju kapital. 10. Bilans. bez obzira da li se sacinjava u pismenoj formi ili ne. u obliku dvostranog racuna i vertikalnim prikazom. utvrdjivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. da on postoji u svakom trenutku.Principi unosenja bilansnih pozicija Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unosenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa.2. Moramo voditi racuna da se radi o racunima stanja. odnosno stanje. Stepen likvidnosti moze biti dvojak : opadajuci i rastuci. Bilans stanja je sistematski pregled sredstava. b) Stajaliste sredstava i izvora sredstva U bilansu se pod sredstvima. Tako su poznati : a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti. b) Princip funkcionalnosti suprotan je principu likvidnosti jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva. Bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu financijskog polozaja. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteza i da se vrijednost sredstava izjednacava sa vrijednoscu obaveza. provjerava se inventurom i unosi se u bilans kao bilansna pozicija.1. obaveza i kapitala. januara iduce godine. Bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta dinamike koja se desava u vremenu poslovanja pravne osobe. obaveza i kapitala na odredjeni dan. obaveze i kapital.4. i to racunima aktive (koji imaju dugovni saldo) i racunima pasive (koji imaju potrazni saldo). Utvrdjeni saldo na racunima glavne knjige.1. ili obratno. potrebno je proizvesti inventuru. Bilans se sastavlja na osnovu racuna glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva. moze postupiti na dva nacina : najprije unijeti tekuce obaveze.1. podrazumijeva AKTIVA. a) Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovcivosti.sredstvima postoje necija potrazivanja ali kako ukupna suma potrazivanja ne moze promasiti sredstva nad kojima postoji potrazivanje. U pasivi se pozicije unose prema dospjelosti obaveza.Osnovna bilansne promjene 21 . Ovdje se. pojavnim oblikom sredstava. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. iskazan u vrijednosnim pokazateljima. i na kojima postoji saldo. Sva sredstva imaju svoje vlasnicko porijeklo. 10. Time bilans predstavlja bilans kontinuiteta koji povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekucom godinom. Krajem poslovne godine zakljucuje se konto sredstava.

Time je doslo i do povecanja potencijalne snage pravne osobe.1. U nasem primjeru povecala se obaveza prema dobavljacima a povecao se i kapital.1. Do promjene strukture u aktivi dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava. Vracen je dio dugorocnog kredita u iznosu od 10 000 KM I aktiva i pasiva su smanjene za 70 000 KM. Kupci su doznacili na ziroracun 50 000 KM 10. Faktura dobavljaca za nabavljeni materijal 20 000 KM Doslo je do povecanja aktive i povecanja pasive za isti iznos. Doslo je i do kvantitativnih promjena u bilansu odnosno doslo je do povecanja sredstava. Cetiri su osnovne bilansne promjene : a) povecanje aktive i povecanje pasive za isti iznos b) povecanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos (bez promjena u aktivi) 10.Povecanja aktive i povecanje pasive Primjer: (92 str) 1. Primjer (94 str) : 1.Smanjenje aktivne i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava. zbir aktive se u tom slucaju ne mijenja. jer je doslo do odliva novca u aktivi. Izdali smo materijala u proizvodnju 60 000 KM 2.1. odnosno poslovne dogadjaje koji djeluju na sredstva obaveze i kapital.4. Tada ne dolazi do promjene vrijednosne strukture aktive.2. obaveza i kapitala. nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek sa isti iznos. odnosno doslo je do smanjenja novca na ziroracunu i u blagajni. 10.4. 10.3.4. a druge naprimjer.Povecanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive 22 . Realno je da svaki poslovni dogadjaj utjece na promjenu stanja iovine i da se stalno odvija transformacija imovine. Platili smo dio obaveza prema dobavljacima za 55 000 KM 3.Pravna osoba u objavljivanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene.1. Placene su ostale obaveze u gotovini 5 000 KM 2. Poslijedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jacanje ili slabljenje financijske snage pravne osobe. Primjer:(94 str) 1. odnosno doslo je do smanjenja obaveza prema dobavljacima.4. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi.Povecanje aktivne uz istovremeno smanjenje aktive Kada se jedna pozicija sredstava povecava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava.4. Prodate su emitovane dionice za 100 000 KM 2.1.

Pravna osoba sastavlja konacni ili zakljucni bilans na dan 31. uz istovremeno nestajanje postojecih pozicija pasive. U aktivi nije doslo do bilo kakvih promjena.konacni ili zakljucni bilans . a potrazna u desnu kolonu probnog bilansa. ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektno na odgovarajuce racune. Cilj sastavljanja konsolidovanog bilansa jeste pruziti informacije o financijskom polozaju. upisujuci dugovna salda u lijevu. Probni bilans prikazuje da je glavna knjiga u ravnotezi. U pravilu se sastavlja na kraju obracunskog perioda.bilans spajanja . 23 . Primjer (96 str.konsolidovani bilans . Pravljenje probnog bilansa podrazumijeva slijedece korake : . Ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive. tako da je ukupno dugovanje jednako ukupnom potrazivanju. Potrebno je eliminisati sve medjusobne obaveze. Do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive. potrazivanja.pocetni bilans . Ostale obaveze se potpuno „ugasila“ jer je banka podmirila te obaveze.napravi se spisak svakog racuna glavne knjige koji ima saldo. To znaci da treba eliminisati sve medjsobne transakcije unutar grupe. a na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao povecanja uobicajeni saldo je potrazni saldo. Probni bilans sastavlja se radi kontrole.) : 1.sanacijski bilans .Vrste bilansa U ovisnosti od sadrzaja. tj.1. pravne osobe ili razloga sastavljanja razlikujemo : . . Zbig pasive se nije promjenio.bilans razdvajanja . bez promjene u strukturi aktive. Medjutim. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjizenja u glavnoj knjizi.likvidacijski bilans 1. Pocetni bilans je bilans koji sastavlja pravna osoba prilikom osnivanja. kao ni to da su neke transakcije izostavljene.Do promjena u strukturi pasive. Sve racune sa abnormalnim saldima treba obiljeziti radi njihovog preispitivanja i uskladjivanja.probni bilans . Grupu cine matica i sve njene podruznice. ulaganja te rashode i prihode. tekuce godine. a umjesto te pozicije doslo je do promjene vrste obaveze. 10.Sabira se svaka kolona . koji predstavlja pocetni bilans 1. 3. odnosno jednom mjesecno.Uporede se ukupni iznosi kolona Na racunima na kojima se povecanja evidentiraju kao dugovanja normalni saldo je dugovni saldo. odnosno grupe. dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povecanje druge pozicije pasive za isti iznos.12.5. Konsolidovani bilans se sastavlja na nivou slozenih pravnih osoba. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja na nivou grupe. umjesto ostale obaveze u sumi od 15 000 KM stvorena je obaveza za kratkorocni kredit u istoj sumi. naredne godine. 2. Banka je iz odobrenog kratkorocnog kredita platila ostale obaveze 15 000 KM. vremena.1.

u najjednostavnijem obliku : netodobit = prihodi – rashodi. Sanacijski bilans se sastavlja za uvjete kada se pravna osoba nalazi u slucaju postupka sanacije.pruzanja usluga . Sadrzinu bilansa uspjeha cine prihodi i rashodi pa tako i netorezultat ostvaren u toku razdoblja. bilans stanja i bilans uspjeha cine jedinstvenu cjelinu.4. Kada rashodi premase prihode.povecanja sredstava .dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda . Sluzi u tom slucaju kao osnova utvrdjivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje u cilju saniranja pravne osobe od strane potencijalnih sanatora.1.podmirenja i otpisa obaveza Rashodi obuhvataju : . cime se ostvaruju prinosi od kamate i dividendi. Prihodi najcesce nastaju od : . Zadatak bilansa uspjeha je da obracuna sve rashode i prihode u posmatranom obracunskom periodu i da izkaze ostvareni financijski rezultat i njegovu raspodjelu. Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlacenja dijela kapitala od strane vlasnika pripadaju uspjehu pravne osobe. Gubitak je smanjenje vlasnickog kapitala koje je nastalo po istom osnovu. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda ukljucuju : 24 .POJAM I SADRZINA BILANSA USPJEHA U definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne sustine dobitka i gubitka.rashode koji poticu iz redovnih aktivnosti pravne osobe . pravnih osoboa spajaju u jednu novu pravnu osobu. 6. Likvidacijski bilans u pravil sastavlja pravna osoba. Dakle. Takav bilans sluzi kao osnova utvrdjivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima. Prihodi mogu nastati i od : . Ili moze jednostavno pozajmiti novac onome kome je potreban. U financijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku drugu valutu. ako ide u likvidaciju.koristenjem sredstava prane osobe od strane drugih. Visak novca pravna osoba moze uloziti u dionice.prodaje proizvoda . Ukoliko postupak sanacije ne uspije. Netodobit je netopovecanje vlasnickog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije koje se akumulira na racun kao akumulirana dobit. Diobeni bilans se sastavlja prilikom razdvajanja postojece pravne osobe na dvije ili vise pojedinacno pravno samostalnih pravnih osoba. obveznice i sl. Financijski prihodi rezultat su plasmana viska slobodno raspolozivog novca.gubitke koji udovoljovaju definiciji rashoda. Bilans spajanja sastavlja se u posebnim uvjetima kada se dvije ili vise 5. Profitabilnost je cilj pravne osobe. 11.BILANS / BILANSA USPJEHA 11. Dobitak je prirast kapitala u pravne osobe proistekao iz poslovnih i pratecih aktivnosti pravne osobne u toku razdoblja. Dakle. pokrece se stecajni postupak. Stecajni bilans prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja. 7. javlja se netogubitak. Financijski rezultat se potom integrise u bilans stanja kao akumulirana dobit u pasivi u okviru pozicije kapitala ili kao akumulirani gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja.

To znaci da ce se prihod formirati kada je poslovna transakcija nastala a ne kada je izvrsena naplata.kao dvostrani racun . (Naprimjer. od ucinaka porasta strane valute u vezi sa zaduzivanjem pravne osobe u stranoj valuti. u smislu troskova koji nastaju osim troskova prodatih proizvoda.troskovi sirovina i materijala .) Rashod se odmah priznaje u bilansu uspjeha kada izdatak ne donosi nikakve buduce ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg buduce ekonomske koristi ne ispunjavaju uvjete ili su prestale ispunjavati uvjete za priznavanje za priznavanje u bilans stanja. rashodi.kao jednostrani racun Pravna osoba treba rasclaniti troskove. naprimjer. To su opci troskovi uprave. Bilans uspjeha mora zadovoljiti uvjete u skladu sa medjunarodnim standardima financijskog izvjestavanja. troskovi prodatih proizvoda priznaju se u rashode istovremeno sa prihodima od prodaje proizvoda. Neophodno je rashode pravilno klasifikovati na slijedeci nacin: 1. Druga kategorija rashoda ne ovisi od priznavanja prihoda. Za dionicka drustva kod nas obaveza je da sastavljaju bilans uspjeha polugodisnje i godisnje.Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha moze biti prikazan u dva oblika i to : . tj. 11. dobit i gubitak formiraju po nacelu nastanka dogadjaja. Zbog toga se nazivaju vremenski troskovi. prodaje i administracije nekog razdoblja koji se ne mogu ukljuciti u troskove zaliha gotovih proizvoda koji se drze na skladistu. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha kada smanjenje ekonomskih koristi proizlazi iz: . Prva kategorija koja je povezana sa ostvarenim prihodima od prodaje dobara naziva se troskovi prodatih proizvoda. 2. Ti troskovi prodatih proizvoda postaju rashodi u bilansu uspjeha kada se dobra prodaju.1. Vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troskova : .gubitke koji su proistekli iz katastrofa kao sto su pozar. a ne po novcanoj osnovi.troskovi primanja zaposlenih .troskovi amortizacije . Uporedjivanjem prihoda i rashoda utvrdjuju se dobit ili gubitak ostvareni u odredjenom razdoblju. Neophodno je istaci da se prihodi. a kod slozenih oblika organizacije pravnih osoba na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godisnje konsolidovani bilans uspjeha. Gubitke od prodaje dugotrajnih sredstava Nerealizovane gubitke koji su proizasli. od prodaje dobara nego se odnosi na troskove funkcionisanja privrednog drustva u nekom razdoblju.povecanja obaveza Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti izmedju nastalih troskova i odredjene stavke prihoda. poplava i sl. odnosno rashode koristeci klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. dakle po obracunskoj.ostali poslovni troskovi 25 . Rashodi predstavljaju odbitnu stavku u bilansu uspjeha.smanjenja sredstava . Ti rashodi su troskovi proizvodnje gotovih proizvoda sadrzani u uskladistenim zalihama gotovih proizvoda.1.

sto iznosi 44 000 KM. Podcjenjivanje aktive i precjenjivanje pasive se moze ostvariti na slijedece nacine : a) podcjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata. prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obiljezje rashoda i podmiruju se iz brutodobiti. skrivene dobiti. (ovaj dio kopirati iz knjige) I Precjenjivanje aktive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak 26 . podcjenjivanjem dobiti b) precjenjivanjem negativnog financijskog rezultata. Ostale informacije o bilansu uspjeha sadrze analizu rashoda prema njihovim karakteristikama ili funkcijama. precjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog pozitivnog financijskog rezultata tj. Postoji sustinska korelacija bilansa stanja i bilansa uspjeha. odnosno 31. odnosno aktivnostima.12. odnosno financijski rezultat svih nivoa. tj. To znaci da nerealno vrednovanje pozicija bilansa stanja automatski se odrazava na nerealnost pozicija bilansa uspjeha i obratno. To precjenjivanje moze da bude ostvareno na tri razlicita nacina i to : a) precjenjivanjem pozitivnog financijskog rezultata tj. tj. podcjenjivanjem gubitka c) neiskazivanjem skrivenog negativnog financijskog rezultata. tekuce godine. sto ce se na kraju poslovne godine odraziti na realnost tog bilansa. tekuce godine prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godisnji bilans stanja na dan 31.horizontalno rasclanjivanje poslovnog odnosno financijskog rezultata. Dakle.12. zbog ovog obracuna troskova koji podvaja troskove po funkcijama.Drugi - oblik rasclanjivanja je po metodi „trokova prodatih proizvoda“ : troskovi prodatih proizvoda troskovi distribucije administrativni troskovi drugi rashodi Bilans uspjeha po metodi troskova prodatih proizvoda odgovara iskazivanju u obliku jednostranog racuna. Glavne prednosti metode troskova prodatih proizvoda jesu : . Primjer (105 str) : U vezi sa vertikalnim rasclanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobit' od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode financiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM. precjenjivanjem dobitka b) podcjenjivanjem negativnog financijskog rezultata tj. U bilansu uspjeha prema metodi troskova prodatih proizvoda rasclanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha vec i troskovi prodatih proizvoda pa tako i operativni. neposredno je vidljivo i rasclanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brut operativni rezultat po pokricu proizvodne cijene prodatih prozivoda koji iznosi 134 000 KM i na troskove razdoblja (uprave. Ta sustinska korelacija ogleda se u vidu vrijednosne objektivnosti i istinitosti bilansnih pozicija i bilansa uspjeha.vertikalno rasclanjivanje ukupnog poslovnog. skrivenog gubitka. odnosno financijskog rezultata . Sastavlja se bilans stanja prilikom osnivanja kompanije. Na kraju poslovne godine. tj.

pravo vlasnistva prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladiste. Takodjer. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubici II Ukoliko dodje do podcjenjivanja aktive. moze se desiti : a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Ukoliko dodje do precjenjivanja pasive. U racunovodstvu rijec nakavka (kupovina) ne odnosi se na primitak narucene narudzbe nego na primitak narucene trgovacke robe. zavisne troskove nabave. Pri narucivanju robe ne obavlja se nikakvo knjizenje u racunovodstvenoj evidenciji. 11.II Podcjenjivanje aktive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Podcjenjivanje pasive a) precjenjivanje dobiti b) podcjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak IV Precjenjivanje pasive a) podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skriveni gubitak Iz svega navedenog mozemo zakljuciti : I Ukoliko dodje do precjenjivanja aktive. moze se desiti: a)podcjenjivanje dobiti b) precjenjivanje gubitka c) skrivena dobit III Ukoliko dodje do podcjenjivanja pasive. Ako troskove prijevoza snosi prodavac. Trgovacka roba ukljucuje se u zalihe po svom trosku. trosak nabave se uskladjuje (ispravlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljac trgovinske robe. 27 . odnosno tzv. moze se desiti: a) podcjenjivanje dobiti b) precnjenjivanje gubitka c) skrivena dobit. s tim da pasiva ostaje ista. s tim da aktiva ostaje ista. s tim da aktiva ostaje ista. s tim da pasiva ostaje ista. Knjizenje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca.Komponente bilansa uspjeha usluznih i trgovinskim kompanija Trosak prodate robe predstavlja troskove nabavke robe koja je prodata.2. odnosno kada roba bude u posjedu kupca. Roba u tranzitu obicno postaje vlasnistvo cim je isporucena prijevozniku ( ako kupac snosi troskove prijevoza). Trosak nabavke robe ne ukljucuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troskove prijevoza nastale kod prijenosa robe do mjesta prodaje.1.

Poglavlje 5 – OBILJEZJE. Dva su pristupa tom problemu : 1) Mozemo odrediti konacno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trosak prodate robe oduzimajuci konacno stanje zaliha od robe raspolozive za prodaju. osiguranja. Netodobit ili netoprofit u bilansu uspjeha je relevantno mjerilo uspjesnosti poslovanja kompanije. Kada se roba proda. elektricne energije i sl. Najvazniji je postotak brutodobiti i profitna marza. 2) Mozemo vrednovati kolicinu stvarno prodate i isporucene robe kupcima i iz toga izvesti konacno stanje zaliha. naprimjer FIFO. Pri analiziranju bilansa uspjeha cesto se analiziraju postoci. Operativni troskovi Operativni troskovi ukljucuju opce prodajne administrativne troskove. a to je kako mjeriti zalihe i trosak prodate robe kada se jedinicni trosak jednog ili vise predmeta zaliha mjenja tokom racunovodstvenog razdoblja.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCEZA Prva faza i najvazniji dio racunovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. Brutodobit je razlika netoprihoda od prodaje i troskova prodate robe. Atim se svakak stavka u bilansu uspjeha izrazava kao postotak od netoprihoda od prodaje. Vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrzi 28 . U opce i administrativne troskove spadaju troskovi koji se odnose na ukupno poslovanje ( troskovi placa. Prihodi od prodaje ili brutoprodaja je ukupna fakturna cijena isporucene robe. Obicno se kao netoprihodi od prodaje uzima 100%. Postotak brutodobiti se izracunava dijeljenjem iznosa brutodobiti sa netoprihodima od prodaje. oduzimajuci trosak prodate robe. cuvanja i pripreme robe za prodaju. brutodobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troskovi i da se osigura profit. troskovi sadrzani u zalihama trgovacke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda. To je metoda stalnog vodjenja zaliha. metoda specificne identifikacije. jer predstavlja iznos zadrzane zarade nakon isplate dividendi dionicarima.) Dobit prije placanja poreza Predstavlja razliku izmedju brutodobiti i operativnih troskova. te cini vazno mjerilo uspjesnosti. metoda prosjecnih troskova. SADRZAJ I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 12. Troskovi prodate robe Troskovi prodate robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena. zakupa.Problem vrednovanja jeste kako podijeliti robu raspolozivu za prodaju izmedju : a) konacnog stanja zaliha i b) troskova prodate robe. dobit nakon sto se plati poret na dobit. Prihodi od prodaje (brutoprodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnosi na prihode od prodaje ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki ciji netoiznos daje netoprihode od prodaje. Da bi trgovci bili uspjesni. Preostaje jos relevantan problem vrednovanja. Povrati robe i uskladjenja su vrijednost prodate robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili prodajni popusti. Prihodi od prodaje robe priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i suceljavaju se sa troskovima prodate robe (rashodima) koji su ga prouzrokovali. To je metoda periodicnog vodjenja zaliha. Nekoliko je prihvatljivih metoda za rjesavanje ovog problema. Dakle. troskovi prodate robe postaju rashodi. A profitna marza se izracunava dijeljenjem netodobiti sa netoprihodima od prodaje. tj. Troskovi prodaje obuhvataju troskove skladistenja.

prihode i rezultat. U tom smislu obaveza je svake pravne osobe da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. koja je vrijednost transakcije itd. Poslovna dokumentacija u sirem smislu obuhvaca sve pisane isprave o iniciranju. Utvrdjene eventualne razlike potrebno je preknjiziti u cilju cjelokupnog uskladjivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama.osnov za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog dogadjaja 29 . i to : . Knjigovodstveni dokumenti su oni poslovni dokumenti uz pomoc kojih racunovodstvo pravne osobe prikuplja podatke. jer se na taj nacin lakse uocavaju i ispravljaju greske. Potrebno je proizvesti analizu. uspjesnosti i promjenama financijskog polozaja pravne osobe. Dogadjaj prezentuju i dokazuju knjigovodstveni dokumenti/isprave. Osnvne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. Upravi podaci uneseni u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata cine podlogu za izradu financijskih izvjestaja o financijskom polozaju. odnosno pravilno klasifikovati poslovne transakcije koje ce biti predmet racunovodstvene evidencije i one koje se obradjuju u nekim drugim evidencijama. a mogu nastati izmedju preduzeca i okruzenja ili u okruzenju preduzeca.dokaz da je transakcija nastala. Knjigovodstveni dogadjaj ima slijedeca obiljezja. Nastale poslovne transakcije predstavljaju input racunovodstvenog procesa. Krajem obracunskog razdoblja. a sluzi kao podloga za unosenje podataka u poslovne knjige. Knjigovodstvene dokumente treba razlikovati od poslovnih dokumenata.kada se desilo.KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI / ISPRAVE Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom dogadjaju. poslovni dogadjaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni dogadjaj.moze se izraziti u novcanim jedinicama . rashode. U slijedecoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih dogadjaja poslovnim knjigama. Knjigovodstveni dokumenti imaju slijedece zadatke : .2. Dakle.POSLOVNA TRANSAKCIJA KAO INPUT RACUNOVODSTVENOG PROCESA Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji svojim nastankom utjece na sredstva. Probni bilans se sastavlja jedanput mjesecno. obaveze. Ocito je da je u ovoj fazi neophodno izvrsiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija. kapital.mijenja pozicije sredstava. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatecenom imovinom i vodjenjem poslovne politike pravne osobe. 12. pripremi. neophodno je provjeriti da li su tacno i korektno evidentirani poslovni dogadjaji u poslovnim knjigama.1. sistematizovana i hronoloska evidencija poslovnih dogadjaja. Glavna knjiga je sveobuhvatna. Poslovna transakcija je poslovni dogadjaj koji je nastao. rashode i prihode . 12. Da bi kolicinski podaci bili medjusobno uporedivi. putem cijene se pretvaraju u vrijednost kao zajednicki imenitelj uporedivosti. obaveza. a utjece na imovinu pravne osobe i ujedno predstavlja i knjigovodstveni dogadjaj.ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navedena obiljezja. Poslovni dogadjaji se evidentiraju hronoloskim redom. Knjigovodstvena isprava sluzi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. Poslovni dogadjaji mogu biti razliciti i mogu se odnositi na razlicite pozicije. kapitala.stvarno nastao . a u pravilu neposredno prije sastavljanja financijskih. Rezultati popisa predstavljaju osnovu za poredjenje stanja u poslovnim knjigama. a koja sadrzi tacno naznaceno sta se desilo.

nalozi za izvrsenje poslovnog dogadjaja . datum.osnov za unos podataka u poslovne knjige . Prema namjeni sa stajalista knjigovodstva : . odnosno nalazu da se poslovni dogadjaj desi koji ce unutar preduzeca utjecati na promjenu stanja sredstava. eksterne) .Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Sadrzaj knjigovodstvenog dokumenta mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni dogadjaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige.1.2. berzama. 12. originalne) dokumente i . trgovackim posrednicima i dr. 12.Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Kriteriji su slijedeci : . Osnovna karakteristika dvojnog knjigovodstva je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. knjigovodstvene dokumente dijelimo na : . Pojedinacni dokumenti mogu biti : fakture dobavljaca (ulazne fakture). obaveza. izdatnice i dr. Izdaju se u pismenom obliku. izdatnica.pravdajuci dokumenti Nalog za izvrsenje sluzi u operativne svrhe izvrsavanja poslovnog dogadjaja i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. Blagajnicki i drugi novcani 30 .mjesto nastanka (interne. Nalozi za izvrsenje pojavljuju se. pomagalima ili kompjuterom. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr.pojedinacne (izvorne. fakture kupcima (izlazne fakture). Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama. mora se oznaciti koji je primjerak osnova evidentiranja. izvod ziroracuna.jedan od osnova revizije financijskih izvjestaja Dokumenti su osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadzmenta. broj izdatog dokumenta i sifra. isplatna placa uposlenika. osnovne.zbirne (izvedene) dokumente. nastanak rashoda i prihoda. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih dogadjaja. Naprimjer. Na osnovu naloga za izvrsenje sastavlja se pravdajuci dokument i on sadrzi dokaz za knjigovodstveno evidentiranje podataka. Knjigovodstveni dokument se ispisuje hemijskom olovkom. s tim da se iznad precrtanog upise ipravno tekst ili broj. Relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta su : naziv i adresa pravne osobe koja je izdala dokument. rekapitulacija utrosenih sirovina i materijala. Koriste se u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih dogadjaja.. Pojedinacni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrze podatke o jednom poslovnom dogadjaju. tintanom olovkom.obuhvatnost poslovnih dogadjaja. mjesto. skladisne primke.2. Ako nisu dokumenti o poslovnim dogadjajima za konkretne pozicije imovine uredno i azurno knjizeni.namjena dokumenta . Na taj nacin ispravke moze vrsiti samo osoba koja je izdala dokument. kapitala.2. neovisno o tome je li podatak proizasao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. Nalozi za izvrsenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeca. odnosno sadrzaj. Ispravke se vrse na nacin da se eventualne greske precrtavaju preko prvobitnog teksta ili broja. naziv dokumenta. Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrze vise istovrsnih poslovnih dogadjaja i sastavljaju se na osnovu veceg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata. primarne. Nijedan od podataka se ne unosi bez urednog i vjerodostojnog dokumenta. nismo u mogucnosti utvrditi tacno stanje. Ako se dokumenti izdaju u vise primjeraka.

Utjecaj poslovnog dogadjaja se izrazava povecanjem ili smanjenjem postojeceg stanja pozicije na racunu. sredstvima.dokumenti ne smiju se ispravljati nego se moraju ponistiti i ispostaviti nova.Vrste racuna ili konta Uobicajeni kriteriji podjele racuna su : 1) Prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni racuni a) racuni aktive b) racuni pasive 2) Prema elementima uspjesnosti – privremeni racuni : a) racuni prihoda b) racuni rashoda 3) Prema samostalnosti : a) samostalni racuni 31 . a zatim nastali poslovni dogadjaji.Cuvanje knjigovodstvenih dokumenata Mogu se cuvati na kraci ili duzi vremenski rok.1.3. Ovisno o potrebnim podacima elementima racuna dodaje i broj (sifra) konta. opis poslovnog dogadjaja 5. odnosno pozicije o kojoj se radi 2. sto se utvrdjuje internim aktom preduzeca na osnovu Zakona o racunovodstvu i reviziji. Internim aktom preduzeca precizno se definisu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima. datum poslovnog dogadjaja 6. Svaki knjigovodstveni racun ima elemente : 1. naziv racuna. Na knjigovodstvenom racunu prvo se iskazuje odgovarajuce pocetno stanje ekonomske kategorije.1. Za racunovodstvo je presudno. obavezama.OBILJEZJE I FAZE RACUNOVODSTVENOG PROCESA 13.2. U preduzecu koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenata.POJAM I DEFINICIJA RACUNA ILI KONTA Naziv konto potjece od talijanske rijeci „conto“ sto moemo prevesti kao „racun“.1. kolone „duguje“ i „potrazuje“ 3. 12. Racuni predstavljaju osnovni instrument za sistematsko pracenje poslovnih dogadjaja koji se desavaju na osnovnim ekonomskim kategorijama. 13. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature. saldo racuna. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. U uvjetima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. tj. novonastalo stanje. kako bi se olaksalo njegovo prepoznavanje. tj. 13. sumu o kojoj se radi 4. prihodima i rashodima. prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni dogadjaj i kakva je priroda utjecaja na te pozicije. kapitalu. kod unosa podataka na racune. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa.

troskovi prodatih usluga. vec na vanbilansnim racunima. datum dospijeca potrazivanja. tudja materijalna imovina. Prema elementima uspjesnosti racune dijelimo na racune prihoda i rashoda. 13. 4. tj. Pored nastalih poslovnih dogadjaja koji su imali utjecaj na stanje u bilansu. Analiticki racuni predstavljaju dio sintetickog racuna iz kojeg su proizasli. naziv i broj dokumenta koji sluzi za knjizenje. Racuni aktive su oni koji u pravilu imaju dugovni saldo. a sluze za evidenciju sredstava. 5. maticni broj. Racuni pasive su oni koji imaju redovno potrazno stanje. Naprimjer. Prihodi predstavljaju pozitivnu a rashodi negativnu komponentu financijskog rezultata. Sinteticki racuni su ni racuni koji su sastavljeni od vise analitickih racuna.1. troskovi prodatih proizvoda. troskovi prodate robe. Takve vrijednosti buducih poslovnih dogadjaja obicno se ne evidentiraju na bilansnim. Na takvim racunima evidentiraju se nastali poslovni dogadjaji koji utjecu na imovinu pravne osobe. prava. stanje racuna itd) Bilansni racuni jesu racuni koji se unose u bilans pravne osobe. pa iz toga proizlaze i pravila evidencije na racunima prihoda i rashoda. za svakog kupca bit ce uspostavljen poseban analiticki racun na kojem ce biti evidentirani svi vazni podaci i poslovni dogadjaji vezani za tog kupca. emitovani a neprodati vrijednosni papiri i sl).2. datum dogadjaja. U samom bilansu navode se na kraju kao vanbilansna evidencija. to upucuje na postojanja greske u evidentiranju. To su najcesce korektivni racuni koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom racun.Oblici knjigovodstvenih racuna 32 . a sluze za evidenciju obaveze i kapitala. 3. 1. a sluze za iskazivanje cjeline poslovanja. podaci o naplati potrazivanja. za sastavljanje osnovnih financijskih izvjestaja. postoje i dogadjaji koji se jos nisu dogodili. adresa. naziv. kao sto je sifra konta. vrijednost potrazivanja. Postoje : prihodi od prodaje. Samostalni racuni predstavljaju racune koji mogu „stajati“ samostalno dok se nesamostalni racuni formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom racunu. Evidentiranje na sintetickom racunu trazi uporedo evidentiranje na analitickim racunima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potraznoj strani svih analitickih racuna bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajuceg sintetickog racuna. ali postoji razumna procjena racunovodje da ce imati utjecaja na iskazano stanje u bilansu (primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. Ako je stanje na potraznoj strani. 2. Primjer takvog racuna je racun ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene.b) nesamostalni racuni 4) Prema mogucnosti rasclanjivanja prometa i stanja : a) sinteticki racuni b) analiticki racuni 5) Prema polozaju u bilansu : a) bilansni racuni b) vanbilansni racuni. Vanbilansni racuni su definisani kao racuni koji se ne unose u bilans pravne osobe.

Tako se dobije preglednost dugovnih i potraznig knjizenja. a zati razradu po pozicijama od kojih svaka ima kolonu duguje i potrazuje. te datuma. Predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Smanjenja se knjize potrazno i oznacavaju sa (-). Tabelarni oblik racuna omogucava istovremeno hronolosko i sistematsko knjizenje poslovnih dogadjaja. Dvostrani oblik racuna ili konto po foliju (lat. Zbog toga ce dugovna strana racuna rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). Za potrebe edukacije pri rjesavanju prakticnih problema knjizenja uobicajeno se koristi tzv. Buduci da ispred racuna rashoda stoji predznak (-).1. opisa i iznosa dugovnog prometa. po matematickim pravilima za rjesavanje predznaka u izrazima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-). a potrazna sa (-). a potrezna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak (-). Kod smanjenja na racunima aktive je obratno. Tabelarni oblik racuna ima kolonu za datum. Kombinovani oblik racuna je najcesce kombinacija jednostranog i stepenastog oblika racuna a zadrzava sve prednosti jednostranog oblika racuna. 13. dugovna strana se oznacava sa (-) a potrazna sa (+). i oznake (+) i (-) se u razlicitim teorijama pridruzuju lijevoj i desnoj strani racuna na razlicite nacine.1. Pogodan je za sve nacine obrade podataka. „T“-racun ima tri dijela : naziv pozicije (naziv racuna). iznos koji se knjizi.Otvaranje knjigovodstvenih racuna 33 . Pagina – strana) je racun 2) 3) 4) 5) 6) koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. opisa i iznosa potraznog prometa. stavke u zagradama mijenjaju predznake. Sva povecanja na racunima aktive (sredstva) se knjize dugovno i oznacavaju sa (+). Kod smanjenja na racunima pasive je obratno. opis knjizenja. Pravila knjizenja : 1) povecanje na svim racunima sredstava knjizi se kao „duguje“ (+) 2) povecanje na svim racunima pasive (obaveze i kapital) knjizi se kao „potrazuje“ (+) 3) prihodi se knjize kao „potrazuje“ (+) zato sto povecavaju vlastiti kapital 4) dobit se knjizi potrazno je uvecava kapital 5) troskovi se knjize dugovno jer su oni tekuci ili buduci rashodi koji smanjuju kapital 6) rashodi se knjize dugovno jer smanjuju kapital 7) gubitak se knjizi dugovno jer smanjuje kapital 13. a na racunima pasive je obratno. Sva povecanja na racunima pasive knjize se potrazno i oznacavaju sa (+). „T“-racun. Stepenasti oblik racuna je nastariji oblik racuna.Objasnjenje pojmova ''duguje'' i ''potrazuje'' Pojmovima duguje i potrazuje uobicajeno se pridruzuju matematicke oznake (+) i (-). te lijeva strana „duguje“ i desna „potrazuje“ na kojima se upisuju sume stanja i promjena. Medjutim. s tim sto omogucuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog dogadjaja.1) Jednostrani oblik racuna ili konto po pagini (lat.4. Smanjenja se knjize dugovno i oznacavaju sa (-). Folio – list) karakterise odvojeno knjizenje datuma knjizenja. „T“-racun. Na racunima aktive dugovna strana se oznacava sa (+). Izraz „duguje“ oznacava knjizenja na lijevoj strani racuna a izraz „potrazuje“ oznacava knjizenje na desnoj strani.3.

pojavit ce se jedno potrazno knjizenje na racunu. (146 str) 13. odmah nakon osnivanja pravne osobe. to ce se knjiziti istovremeno. Kod pravne osobe sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje racuna jeste bilans proteklog razdoblja koji ujedno predstavlja pocetni bilans za tekuce razdoblje. Ako se pretpostavi da primljeni racun dobavljaca za elektricnu energiju u iznosu od 5000 KM.1. Ponekad se racuni zakljucuj i u toku poslovne godine. plus 17% PDV-a 850 KM.5. nije rijec o klasicnom zakljucivanju racuna. kapitala kao i uspjesnost poslovanja. Racuni prihoda i rashoda zakljucuju se medjusobnim suceljavanjem prilikom utvrdjivanja uspjesnosti poslovanja. Nakon otvaranja knjigovodstvenih racuna slijedi evidentiranje nastalih dogadjaja prema pravilima za evidenciju poslovnih dogadjaja. 1) Knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi povecanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povecanje obaveza za isti iznos od 10 000 KM. Svaki racun treba da sadrzi naziv koji mora biti adekvatan sadrzaju tog racuna. Kada je rijec o otvaranju racuna na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda. Sam postupak otvaranja racuna aktive i pasive nije nista drugo do rasclanjivanje bilansa na sastavne dijelove. na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja kojim se zeli utvrditi stanje sredstava. Racuni se otvaraju na pocetku poslovne godine ili danom nastanka prvog poslovnog dogadjaja koji uzrokuje promjen na nekoj poziciji. Otvaraju se toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom dogadjaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. jedna proknjizena pozicija moze imati dvije ili vise protupozicija. knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju.1. knjizenje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2. Svako knjizenje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije. onda treba uvazavati cinjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. (145 str) 2) Knjizenje vise protupozicija za jednu poziciju Ako se knjizi racun dobavljaca za potrosenu elektricnu energiju.Otvaranje racuna u pravilu se vrsi na temelju pocetnog bilansa stanja. likvidacija pravne osobe). Obaveze prema dobavljacima. prodaje i administracije knjizenje ce imati vise protupozicija za jednu poziciju. razlika prihoda i rashoda koriguje vrijednost kapitala i unosi bilans. 34 . 13. pripajanje. djelimicno na troskove proizvodnje a djelimicno na troskove administracije.Zakljucak knjigovodstvenih racuna Na kraju svake godine. u pravilu. kao i sva dugovna knjizenja bit ce na razlicitim racunima troskova. Prvi poslovni dogadjaji javljaju se. Dakle. vec se moze govoriti o obracunu rezultata koji utjece na visinu kapitala. obaveza.Temeljna pravila evidentiranja poslovnih dogadaja na knjigovodstvenim racunima Svaki poslovni dogadjaj mora biti proknjizen pomocu najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjizi dugovno a druga potrazno. treba proknjiziti 80% na troskove proizvodnje i 20% na troskove uprave. i to iznimno u slucajevima statusnih promjena (izdvajanje. Prema tome.6. To znaci da naziv racuna mora biti jasan i nedvosmislen. U sustini. jer ovdje ne postoji zakljucni saldo. provodi se zakljucak knjigovodstvenih racuna. Ostali modeli knjizenja : 1. Medjutim.

1. zakljucni saldo. konta za prikaz obaveza. Prilikom izrade kontnog plana potrebno je uvazavati odredbe Zakona o racunovodstvu i revizi FBiH.7.kombinovani sistem 1) Dekadni kriterij.Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se sifrom i nazivom oznacavaju konta za prikaz sredstava.ZAKLJUCNI SALDO na kraju godine istovremeno i POCETNI SALDO na istom racunu ali naredne godine. od 0000 do 9999 svaki analiticki konto obuhvata 10 subanalitickih konta. U savremenim uvjetima vecina pravnih osoba raspolaze dobrom kompjuterskom i programskom podrskom. od 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetickih konta. Vidljivo je da je saldo za izravnanje tj. konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. 13. Nakon tih radnji. Cilj zakljucka je omoguciti sastavljanje obaveznih financijskih izvjestaja. od 000 do 999 svaki sinteticki konto obuhvata 10 analitickih konta. Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana. Donosenjem Zakona o racunovodstvu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana. dekadni sistem. tj. konta za prikaz kapitala. a svaka druga konta dalje na 10 osnovnih. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa konta. S obzirom da je tih zahtjeva mnogo. ili tzv. od 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. od 00000 do 99999 - 2) Kriterij abecednog sistema. To znaci da za one koji ce odluciti za formiranje individualnog kontnog plana valja istaci da zbog brojcanog obiljezavanja konta prvo trabaju utvrditi njegov formalni okvir a potom materijalni sadrzaj. svaki sinteticki konto na 10 analitickih konta itd. 35 . kriterije sistematizacije i rasclanjivanje konta. Saldo izravnanja. Oznaka klase ima jednu cifru. bit ce potrebno organizovati mnostvo sifri konta. Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa. Baza je abeceda. Da bi sifra bila dobar instrument sistematizacije potrebno je brojeve pridruziti prema odredjenom nacelu. a nakon toga se utvrdjuje salno izravnanja kao razlika dugovne i potrazne strane. upisuje se iz formalnih razloga na stranu sa manjim prometom. sintetickih konta. i to od 0 do 9.dekadni ili deseticni . Krace je to moguce zapisati : kontni plan ima 10 klasa. pa se taj posupak zakljucka i istovremenog otvaranja racuna u poslovnim knjigama obavlja programski. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema pocetnom slovu abecede (od A do Z).abecedni .Konta aktive i pasive se zakljucuju na slijedeci nacin : prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet racuna. Kriteriji sistematizacije su slijedeci : . tzv. Osnovno obiljezje dekadnog sistema vezano je uz rasclanjivanje na bazi broja 10. upisuje se izjednaceni promet dugovne i potrazne strane i podvlaci dvostrukom linijom kao znak zakljucka racuna. 3) Kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju prema i prema brojcanom i prema abecednom kriteriju. Od navedenih sistema najvise se koristi sistem broja 10. zahtjeve Medjunarodnih standarda financijskog izvjestavanja i Medjunarodne racunovodstvene standarde. Nekada je na nasim prostorima kontni plan bio propisan i sve su ga pravne osobe bile duzne primjenjivati.

kapital. U ovoj fazi treba.analiticke evidencije . troskovi. evidentiranju redoslijedom kako su nastali.glavna knjiga B) POMOCNE KNJIGE .OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE 14. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 ce se iskazivati sredstva. 14. I u slucaju kompjuterske obrade podataka.Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni dogadjaji hronoloskim redoslijedom. Primjena kopirne metode zahtijeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identicni. utvrdjuje se materijalni sadrzaj prvo klase.1.1. a u glavnoj knjizi dogadjaji sistematizovani prema vrsti sredstava. bilansi i kombinovani principi. Ova metoda pojavljuje se kod rucnih knjizenja.druge pomocne knjige 14.dnevnik . potom grupe konta. tj. U tom smislu se u praksi primjenjuju funkcionalni. obaveza. kapitala. Poslovne knjige se dijele na : A) OSNOVNE KNJIGE . rashodi. poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati. Nedostatak prijenosne metode sastoji se u tome sto je spora a mogucnost gresaka je velika.datum knjizenja poslovnog dogadjaja . a potom na racune glavne knjige ili u druge poslovne knjige. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom.1.dokument na osnovu kojeg se knjizi poslovni dogadjaj 36 . Dnevnik i konta-kartice glavne knjige moraju sadrzavati minimalne elemente : . Poslovne knjige ne trebaju biti nuzno u obliku knjige. prihodi. pri cemu u dnevniku dogadjaji ostaju evidentirani hronoloskim redoslijedom. poslovni rezultat. i na kraju konto. dakle. Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prijenosa u glavnu knjigu jesu : a) prijenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka a) Prijenosna metoda karakterise evidentiranje podataka prvo u dnevnik b) hronoloskim redoslijedom. vec su to uglavnom slobodni listovi koji su na kraju godine trebaju uvezati.U daljnoj fazi formiranja kontnog plana. Upisom u sudski registar preduzece stjece status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po nacelima dvojnog knjigovodstva. obaveze. Kopirna metoda je metoda rucnog knjizenja.POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim dogadjajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa odredjenim racunovodstvenim nacelima. Kod kopirne metode se istovremeno provodi knjizenje i u dnevniku i glavnoj knjizi. Dnevnik se organizuje kao jedinstvena poslovna knjiga (sto je u praksi cesce) ali se moze organizovati kao vise knjiga specijalizovanih za poslovne dogadjaje na pojedinim grupama racuna bilansne ili vanbilansne evidencije. Danas koristi u programu obrazovanja racunovodja pocetnika. standardima i tehnikama. prihoda i rashoda.

Kako u uvjetima rucne obrade podataka tako i u uvjetima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne. Tako raspolazemo u svakom trenutku ukupnim prometom dnevnika.1. a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije. Progam automatski konstruise dnevnik i glavnu knjigu. dnevnik ima i druge uloge : olaksava pronalazenje knjigovodstvenih gresaka. Uneseni podaci se obradjuju pomocu kompjutera izdavanjem odgovarajucih naredbi. odnosno racunovodstvenim kategorijama kaze se da je na sveobuhvatna evidencija.Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne dogadjaje koji su evidentirani u dnevniku. Taj podatak se unosi u trenutku prijenosa tj. Dnevnik otvaramo na pocetku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u racunovodstvenoj praksi. Kada popunimo jednu stranu dnevnika. Osnovni podaci unose se pomocu tipkovnice u kompjuter. s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu tj. Buduci da obuhvata promjene na svim ekonomskim.vanbilansna evidencija 37 . 14. odnosno datuma kada se poslovni dogadjaj desio. Za svaku poziciju bilansa otvara se poseban sinteticki racun na kojem se evidentiraju poslovni dogadjaji tokom obracunskog razdoblja. Elektronski zapis provodi samo jednom.2. pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva nacina. Kolona datuma sluzi za upisivanje vremena. Glavnu knjigu cine dva medjusobno autonomna dijela i to : . Prilikom biljezenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo biljezenje. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizlazi iz cinjenice da se isti poslovni dogadjaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu. Potrezne sume pojavljuju se u desnoj koloni „potrazuje“ 4.vrijednost poslovnog dogadjaja na strani duguje i potrazuje. odnosne potrazne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih. Logicno je da prvo upisujemo pocetna stanja na racunima na osnovu pocetnog bilansa i to najprije navedemo dugovno knjizenje. 1. nastavljamo biljezenje na narednoj strani. Prvo unosimo racune koje zaduzujemo a potom racune koje odobravamo. Kontrola rednog broja knjigovodstvenog stava. u slucaju unistenja glavne knjige omogucava njezinu rekonstrukciju itd. odnosno potranih strana na racunima glavne knjige. unosa podataka na odgovarajuca „T“-konta u glavnoj knjizi. Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i specijalnih racunovodstvenih programa. U uvjetima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na znacaju vec samo mijenjaju izgled. Kolona poziva se koristi za upisivanje broja racuna na kojima cemo knjiziti poslovne dogadjaje u glavnoj knjizi. Kolona opisa sluzi za provodjenje knjizenja poslovnog dogadjaja. pozicijama na kje se odnose.bilnasna evidencija . Kompjuter podrazumijeva masinu i program (softver).opis poslovnog dogadjaja . Podaci koji se unose kontrolisu se na ekranu kompjutera. 3. Glavna knjiga predstavlja skup sintetickih konta. 2. Osim izrazito kontrolne uloge.c) . Knjigovodstveni stav je zaokruzena cjelina knjizenja nastalog poslovnog dogadjaja.

kapitala. tj. odnosno na pocetku poslovne godine.01 – 31. gotovih proizvoda. 38 . 14. Razlikujemo ove pomocne knjige : . Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je sastaviti i neke druge obracune npr. te cuva u skladu sa rokovima utvrdjenim internim aktom. troskova. knjiga deviza. Tako se u praksi pojavljuju analiticke evidencije : materijalnih ulaganja. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava.1.POMOCNE POSLOVNE KNJIGE Pomocne knjige jesu one koje se organizuju s ciljen rasclanjivanja nekog racuna glavne knjige. 2) Otvaranje i zakljucak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na pocetku poslovanja pravne osobe. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima poklapa se sa kalendarskom godinom. knjiga inventara stalnih sredstava. 01. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaca odredjene poslovne dogadjaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansu. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otudjenju. Potrebno je napraviti konacne obracune svih troskova i izvrsiti odgovarajuca uskladjivanja na pozicijama sredstava i obaveza. To znaci da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obracun poslovanja. izvora sredstava. s tim da je zbir prometa i salda svi analitickih racuna u nekoj evidenciji jednak je prometu i saldu odgovarajuceg sintetickog racuna. ili koje podacima dopunjuju pojedine racune sinteticke evidencije. proizvodnje.12 tekuce godine. procjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja. materijala. ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema vazecim racunovodstvenim propisima ( knjiga blagajne. rashoda i prihoda pravne osobe. fer.analiticke evidencije . Druge pomocne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi. Na osnovu konacnog obracuna amortizacije evidentirani iznos amortizacije se koriguje i tako se svodi na realnu vrijednost. 15. kao i osnovni racun u glavnoj knjizi.FINANCIJSKI IZVJESTAJI KAO OUTPUT RACUNOVODSTVENOG SISTEMA 15. Tipican primjer takvog obracuna je obracun amortizacije.PREDZAKLJUCNE RADNJE Temeljni periodicni ili konacni financijski izvjestaji moraju dati istinit.2.Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaca sva stanja i kretanja na racunima sredstava.druge pomocne knjige 1) U analitickim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja. ali osiguravaju dodatne informacije o koristenju tudje imovine. dobiti ili gubitka. te pozicijama potrazivanja i obaveza prema porezima. sto opet znaci da na kraju poslovne godine treba i zakljuciti poslovne knjige. dobavljaca itd. Na kraju godine treba obavezno izraditi konacan obracun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje. Obracun vremenskih razgranicenja troskova. kupaca. tj. roba. knjiga izlaznih faktura. knjiga dospijeca mjenica. obaveza. knjiga dionickog kapitala itd. placa uposlenih. knjiga ulaznih faktura.

ako su ona jednaka.2.rashoda i prihoda. proizvodi i roba u komisiji i slicno. Zadatak svake komisije za popis jeste da stvaramo stanje sredstava utvrdi fizickim popisom. onda razlika veceg popisnog stanja znaci „popisni visak“ a manje stanje „popisni manjak“. 15. Sredstva uzeta na cuvanje. potvrdjujemo ispravnost. Prema kriteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo : . Ta se zadaca ostvaruje u cinjenici da stanje po knjigovodstvu goori „koliko cega treba biti“ u pravnoj osobi. uporedjivanjem stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja.na pocetku poslovanja .INVENTURA Inventura je popis sredstava i obaveza koji ima za cilj uskladjivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. pak. tj. Priprema popisnih komisija ukljucuje upoznavanje svih clanova sa svrhom popisa. U popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. rastresite materijale koji se ne mogu vagati pripremiti za procjenu kolicine. rijesiti reklamacije. To uskladjivanje najcesce se provodi kroz izvod otvorenih stavki koji kupac potvrdjuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konacnog uskladjivanja.na kraju svake poslovne godine .prilikom promjena cijena proizvoda ili robe .djelimicni popis Za provodjenje popisa sredstava i obaveza u pravnoj osobi osniva se potreban broj stalnih ili privremenih komisija. Pravna osoba kod koje se nalaze tudja sredstva. Komisija za popis moze uzeti vjestaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. nego strucno pomazu komisiji u obavljanju popisa. Uporedjivanjem potrebnog stanja i stvarno utvrdjenog stanja.potpuni popis . duzna je ta sredstva posebno popisati za svaku osobu. decembra tekuce godine. Ako. Popis se provodi u ovim slucajevima : . To 39 . Jedan od nacina provjere ispravnosti podataka jeste i inventura.u slucaju otvaranja postupaka stecaja i likvidacije. Popis se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza. potrazivanja i obaveza. a provedeni popis govori „koliko cega stvarno ima“. Ove osobe u pravilu nisu clanovi komisije. potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvjestaji. Osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati istovrsne upotrebne vrijednosti. da podatke o stvarno stanju upise u popisne liste. popravak. izdvojiti neupotrebljive i ostecene upotrebne vrijednosti. sa sadrzajem njihovog zadatka. koje onda sluzi za uskladjivanje salda izrazenih u poslovnim knjigama tim stvarnim stanjem. viskove i manjkove. izdvojiti moguca tudja sredstva. Inventura potrazivanja od kupca ili obaveza prema dobavljacima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih ili primljenih faktura. Na kraju godine treba prenijeti podatke iz analitickih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tacnosti podataka u tim evidencijama. Svakak popisna komisija treba imati minimalno tri clana. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne lise unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu te utvrdjuje i u listama iskazuje inventurne razlike. Prije sastavljanja osnovnih financijskih izvjestaja. Iz tih razloga se sastavlja probni bilans. npr. njihovom odgovornoscu i drugo. odnosnu pravnu osobu kojoj ta sredstva pripadaju. pripremiti popisne liste. vec provjerom. odnosno uporedjivanjem sa evidencijom u knjigovodsvu poslovnog partnera.kada nastanu statusne promjene .

Prema kriteriju mogucnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greske. Materijalne greske se ne odnose na povredu nacela dvojnog knjigovodstva. obimu prometa i sl. koji treba sadrzavati : .poslovni dogadjaj nije uopce evidentiran (propusteno knjizenje ili je djelimicno knjizen. ali su strane racuna.misljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuju materijalnim i novcanim vrijednostima o utvrdjenim manjkovima i viskovima. . Formalne greske nastaju povredom nacela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog dogadjaja i relativno lako se uocavaju i otklanjaju.Prijedlog za nacin evidentiranja inventurnih razlika tj. vrstama raspolozivih sredstava. tj.se zove i konfirmacija ili potvrdjivanje salda.storniranja i .Misljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplacenih potrazivanja . lomu i razlikama u odnosu na velicine dopusteng u skladu sa internim aktom i porezni aspekt . Inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno predloziti otpis.precrtavanja . Ako se radi o namjerno ucinjenim greskama koje namjerno iskrivljuju podatke. Bit je svake knjigovodstvene greske u tome sto je slucajno.Misljenje i podatke o stvarnom kalu. U teoriji i praksi poznate su slijedece metode za ispravljanje knjigovodstvenih gresaka : . te smo duzni pronaci nacina da ih odstranimo.evidentiranje je izvrseno na pogresnom racunu . vec mogu nastati u nekom od slijedecih slucajeva: . kvaru.3. Postoje razlicite metode za pronalazenje materijalnih gresaka.dopunsko knjizenje 1. ili je dva puta knjizen) .Prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis . Posljednja faza popisa jeste pisanje izvjestaja o zavrsenom popisu.racuni su ispravni. 1. rasturu.iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjige . Metoda precrtavanja u pravilu se koristi kada se treba ispraviti pogresno upisan iznos u dnevniku i glavnoj knjizi.) 2. onda se takve greske smatraju falcifikatima i zakonski se sankcionisu. odnosno nenamjerno ucinjena i sto se kao takva negativno odrazava na istinitost racunovodstvenih informacija. na jednom racunu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4680 KM. viskova i manjkova Izvjestaji o obavljenom popisu menadzmentu na razmatranje. zajedno sa popisnim listama dostavljaju se 15. Metodom precrtavanja se ispravlja 40 . dugovna i potrazna strana zamijenjene Materijalne greske su puno slozenije i teze se otklanjaju.KNJIGOVODSTVENE GRESKE I METODE NJIHOVA ISPRAVLJANJA Greske narusavaju istinitost iskazanog stanja. U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara ( primjerice. Na taj nacin se utvrdjuje ukupni vrijednosni iznos potrazivanja od kupaca.Sve navedeno za potrazivanje potrebno je uciniti i za obaveze . o uzrocima i primjerenosti tih razlika. dok je na drugom racunu u potraznoj strani evidentiran iznos 4580 KM.

2.

greska na nacin da se pogresno upisani iznos precrta, ali tako da bude vidljiv, a iznad njega se upise ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka moze se vrsiti na dva nacina : - metodom crnog storna ili - metodom crvenog storna neutralizaciju njena

Metoda storniranja knjigovodstvenih gresaka predstavlja djelovanja, dok sama greska ostaje i dalje vidljiva.

a) Metodom crnog storna greska se ispravlja tako da se pogresno evidentiran iznos jednom upise na suprotnu stranu racuna i na taj nacin neutralise njeno djelovanje, a nakon toga se evidentiranje provodi na ispravan nacin. Stvara se dojam povecanja prometa na racunu na kojem je napravljena greska. Iako je stanje racuna nakon primjene crnog storna tacno, neprirodno je povecan promet na racunu. Zbog toga se u pravilu koristi druga metoda pomocu koje se ispravlja greska, ali se ne povecava promet racuna. To je metoda crvenog storna. b) Sustina metode crvenog storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na suprotnoj strani racuna od strane nastale greske vec na istoj strani racuna. U tom slucaju storno evidentirane pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri, sto odmah upucuje da je rijec o ispravci greske. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo racuna ostaje ispravan.

3. Metodu dopunskog knjizenja koristimo najcesce kod materijalnih gresaka
kada se naoba korespondirajuca racuna upisani manji iznosi od stvarnih. Ispravku vrsimo na nacin da dopisujemo odredjenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Primjenom ove metode jedan poslovni dogadjaj se evidentira u dva navrata sto moze dovesti do krivnog zakljucka da je mzda rijec o dva poslovna dogadjaja, a ne o jednom. U praksi najvise se koristi metoda crvenog storna. Primjer (167 str) : Od nabavljaca kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Greskom je dogadjaj evidentiran na racunu zaliha materijala. Iznos je tacno evidentiran ali na pogresnom racunu. 15.4.BRUTOBILANS I ZAKLJUCNI LIST Prije sastavljanja financijskih izvjestaja potrebno je proizvesti i izradu zakljucnog lista, s ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Zakljucni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obracunskog razdoblja, odnosno na kraju poslovne godine. Potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti racune stanja od racuna uspjeha. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obracunskom razdoblju sluzi brutobilans. Cilj sastavljanja brutobilansa je provjera ispravnosti provedene evidencije. Brutobilans predstavlja prikaz stanja i prometa svih racuna glavne knjige. Iz dvostranog promatranja poslovnog dogadjaja proizlazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potraznoj strani. Zbog toga je provjera formalne ispravnosti glavne knjige (jednakosti dugovnih i potraznih strana) moguca izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih dogadjaja u obracunskom razdoblju u tzv. brutobilansu. Sastoji se od naziva racuna i slijedecih kolona : - stanje na pocetku razdoblja (pocetni saldo)

41

-

promet u toku razdoblja ukupan promet stanje racuna na kraju razdoblja (zakljucni saldo)

Prema tome, brutobilans iskazuje stanje racuna na pocetku razdoblja i na kraju razdoblja, te promjene izmedju dva razdoblja. U svakom paru kolona u brutobilansu dugovni zbir mora biti jednak potraznom zbiru. Ako nije tako, radi se o njigovodstvenoj gresci koju treba pronaci i otkloniti. U zakljucnom listu racuni brutobilansa se sistematizuju na racune stanja (racuni aktive i pasive) tj. pozicije bilansa stanja i na uspjesne racune (racuni rashoda i prihoda) tj. pozicije bilansa uspjeha. Nakon tako provedene sistematizacije racuna pojavit ce se razlika koja ce upucivati na dobit ili gubitak. Racuni stanja se unose u bilans stanja, a uspjesni racuni u bilans uspjeha. Razlika u zakljucnom listu ukazuje na uspjesnost poslovanja dobit ili gubitak. Iskazivanje uspjesnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zakljucnog lista. 15.5.SASTAVLJANJE OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJESTAJA

SESTI DIO – RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TIPICNIH POSLOVNIH DOGADJAJA RACUNOVODSTVENOG PROCESA 16.RACUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA 16.1.STALNA NEMATERIJALNA SREDSTVA Stalna nematerijalna sredstva jesu sredstva bez fizickog obiljezja i koja se mogu identifikovati. Standard navodi da sredstva ispunjavaju uvjet prepoznatljivosti iz definicije nematerijalnog sredstva kada je sredstvo : - odvojivo nematerijalno sredstvo i - neodvojivo nematerijalno sredstvo To znaci da se odvojivo nematerijalno sredstvo moze prepoznati kao stavka odvojena od pravne osobe te da se moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe kao cjeline. Temeljem tih odrednica u odvojiva nematerijalna sredstva, u pravilu, ukljucuju se sve vrste nematerijalnih sredstava osim goodwilla, jer se goodwill ne moze stjecati ili prodavati odvojeno od pravne osobe. Stalna nematerijalna sredstva su : 1. patenti, licence, koncesije, zastitni znakovi, izdaci za razvoj, racunarski programi – softver 2. avansi za stalna nematerijalna sredstva i ostala stalna nematerijalna sredstva 3. goodwill (dobar glas), ako je pribavljen placanjem. Nematerijalna stalna sredstva mozemo stjecati od drugih pravnih osoba ili interno razvijati tj. proizvoditi u preduzecu. Da bi se stalno nematerijalno sredstvo, koje se zasebno stjece, priznalo i iskazalo u bilansu, treba udovoljiti slijedecim uvjetima : - da se to odvojivo sredstvo od kojeg se ocekuje priliv buduce ekonomske koristi u pravnu osobu - da se trosak nabavke moze pouzdano izmjeriti Trosak nabavke ukljucuje : kupovnu cijenu, nepovratne poreze nakon oduzimanja trgovackih popusta i rabata i sve troskove. Stalna nematerijalna sredstva koja se

42

stjecu putem drzavne potpore najcesce se stjecu besplatno, ili za nominalnu naknadu, u pravilu putem koncesije (razlicita prava koristenja zemljista, zracne luke, licence za rad radio i tv stanica i sl) Za stalno nematerijalno sredstvo koje se stjece razmjenom za drugo sredstvo, trosak stjecanja po kojem ce se iskazati u bilansu mjeri se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti datog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva pravne osobe dijele se u dvije grupe : - stalna nematerijalna sredstva proizasla iz razvoja i koja se priznaju bilansna stavka pravne osobe koja ih je razvila - interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao bilansna stavka pravne osobe, nego se priznaju kao trosak razdoblja interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva priznaju se kao bilansna stavka ako su zadovoljeni slijedeci uvjeti : - tehnicka kvaliteta dovrsenja nematerijalnih sredstava je takva da ce se sredstva moci upotrebljavati ili prodavati - postoje prikladni tehnicki, financijski i ostali resursi za dovrsetak razvoja i koristenja ili prodaju nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost koristenja ili prodaje nematerijalnih sredstava - postoji mogucnost mjerenja izdataka. Interno razvijena stalna nematerijalna sredstva koja se ne priznaju kao stavka bilansa su : - interno dobiveni goodwill - interno dobiveni zastitni znakovi, oznake, naslovne strane novina, naslovi, publikacija, popisi kupaca i druge slicne stavke. Trosak interno razvijenog stalnog nematerijalnog sredstva inicijalno se mjeri po trosku koji se sastoji od sume izdataka nastalih od datuma kada je nematerijalno sredstvo ispunilo uvjete za priznavanje. Primjeri direktnih troskova su : - troskovi materijala ili usluga koji su koristeni ili potroseni za stvaranje materijalnog sredstva - place i drugi troskovi zaposlenih koji su ukljuceni u stvaranje tog nematerijalnog sredstva. - Opci troskovi koji su nephodni za stvaranje nematerijalnog sredstva. 16.1.1.PATENTI, LICENCE, KONCESIJE, ZASTITNI ZNACI I OSTALA PRAVA Patent je ekskluzivno pravo izumitelja cija je registracija kod nadleznog drzavnog organa zasticena zakonom. Vlasnik patenta zadrzava iskljucivo ovlastenje koristenja proizvodnje, ponude i prodaje patentovanog izuma. Licenca je ekskluzivno pravo kupovine koristenja tudjeg prava – patenta. Dakle, kupovina licence je kupovina prava proizvodnje nekog proizvoda za odredjen vrijeme. Koncesija je akt kojim drzava daje odredjenoj pravnoj ili fizickoj osobi ovlastenja za obavljanje odredjenih poslovnih aktivnosti za odredjeno vrijeme. Koncesija se dodjeljuje ugovorom. Koncesije se obicno dijele na : - one koje se odnose na javne koristi (npr. Izgradnja cesta...) - one koje se odnose na iskoristavanje prirodnih bogatstava (rudnih bogatstava, nafte, plina, soli, sljunka, mora i sl) Primatelj koncesije obavezuje se ugovorno da ce drzavi platiti odredjen naknadu, bilo visekratno ili jednokratno. 16.1.2.OSNIVACKI IZDACI / TROSKOVI OSNIVANJA

43

troskovi materijala i usluga koristenih ili potrosenih u stvaranje nematerijalnog sredstva . iz sredstava koja ce biti ostvarena na osnovu rezultata poslovanja.4. ulazni porez u tom trenutku ne moze odbiti.GOODWILL Goodwill (dobar glas. Razvojem se smatra primjena istrazivackih pronalazaka ili drugog znanja na planiranju i projektovanju proizvodnje novog ili u biti poboljsanog materijala. procese. Prema tome. sustave ili usluge Primjeri aktivnosti faze razvoja su : . troskovi registracije.ispitivanje. za cije se rezultate ocekuje da ce koristiti u razdoblju duzem od jedne godine. uredjaja. Primjeri aktivnosti istrazivanja su : .profesionalne naknade za registraciju zakonskog prava : amortizacija patenata i licenci.IZDACI ZA RAZVOJ Izdaci za razvoj smatraju se izdaci nastali za istrazivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologije . uzoraka. modela i kalupa u skladu sa novom tehnologijom Ukoliko pravna osoba udovolji uvjetima priznaju se slijedeci troskovi : . sustava ili usluga prije pocetka komercijalne proizvodnje ili prodaje.projektovanje. pronalaske. U slucaju da je stjecatelj spreman da plati veci iznos od 44 . Troskovi osnivanja mogu se nadoknaditi ali ne iz sredstava koja su uplacena kao osnovni kapital nego kasnije. Goodwill nastaje u postupku stjecanja druge pravne osobe. proizvode.1. izrade znaka i slicni izdaci kada je preduzece u osnivanju.place i drugi troskovi zaposlenog osoblja koji su izravno ukljuceni u stvaranje nematerijalnog sredstva . 16. proizvoda. knjizi se na racunu Potrazivanja za ulazni porez koji jos nije priznat. ugled) oznacava vecu vrijednost pravne osobe koju ona ima zbog svog ugleda. To su troskovi ili izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem.projektovanje alata. Bitna stvar je da prije registracije preduzece nije u registru poreskih obveznika. 16. usluge advokata. U trenutku kad preduzece postane poreski obveznik po osnovu ulaganja u osnivanje preduzeca treba ga prenijeti na racun Potrazivanje za ulazni porez. odnosno kao posljedica poslovnih spajanja kada se pri tome koristi metoda kupnje i priznaje se kao stalno nematerijalno sredstvo. konstrukcija i testiranje prototipova i modela prije proizvodnje i prije upotrebe . procesa. niti se moze traziti povrat.3. ocjena i konacni izbor primjene rezultata istrazivanja i drugih saznanja .Osnivacka ulaganja nastaju pri osnivanju preduzeca.1.iznalazenje alternativnih rjesenja za materijale. Ako su troskovi stjecanja veci od fer vrijednosti netoimovine. reputacije konkretnog polozaja. Istrazivanjem se smatra originalno i planirano istrazivanje poduzeto u cilju postizanja novih znanstvenih ili tehnickih spoznaja i razumijevanja. Razlog zbog kojeg se izdaci za istrazivanje ne mogu priznati kao stalno nematerijalno sredstvo nego kao rashod je taj sto se u fazi istrazivanja projekta pravne osobe ne moze dokazati postojanje stalnog nematerijalnog sredstva koje ce davati buduce ekonomske koristi. razlika predstavlja goodwill. u cilj izbjegavanja umanjenja osnovnog kapitala u trenutku pocetka rada drustva.aktivnosti koje imaju za cilj postizanje novih saznanja . kvaliteta zaposlenika i slicno.

Naknadna ulaganja u zemljiste. postrojenja i opremu bioloska sredstva (imovinu) ulaganja u nekretnine. ako pravna osoba placa unaprijed dobavljacu za nabavku nematerijalnih sredstava prije njihovog preuzimanja. Kod poslovnih transakcija u vezi sa nabavkom nematerijalnih sredstava mogu se javiti i avansi za nematerijalna sredstva.ZEMLJISTE Zemljiste je prirodno bogatstvo i predstavlja specificn vrstu stalnih materijalnih sredstava. Dakle.fer vrijednosti netoimovine javlja se goodwill.2.1. PDV se ne obracunava na prodaju zemljista. POSTROJENJA I OPREMA 45 . Trzisna vrijednost moze se razlikovati od stvarno placene naknade za pribavljanje nekretnine. novim MSFI-ima. postrojenja i oprema koje je pravna osoba nabavila putem financijskog najma 4) bioloska sredstva u vezi sa poljoprivrednim aktivnostima 5) stalna sredstva koja se drze za prodaju. jer su zasebni oblici sredstava. postrojenja i oprema ulaganje u nekretnine radi davanja u najam nekretnine. koja imaju ograniceni vijek trajanja. 16. postrojenja i oprema. stalna materijalna sredstva treba razvrstati kako slijedi : nekretnine . Porez na promet zemljista se placa po stopi 5%. na ime njihova poboljsanja.2. Da bi se neka pozicija klasifikovala i priznala kao stalno nematerijalno sredstvo moraju biti zadovoljeni slijedeci uvjeti : . postrojenja i opremu u pripremi stambene zgrade i stanove avanse za nekretnine. pogonski i kancelarijski namjestaj transportna sredstva nekretnine.trosak sredstava moze se pouzdano izmjeriti Pozicije stalnih materijalnih sredstava koje su nabavljene radi daljnje prodaje. Osnovica za porez na promet zemljista je trzisna vrijednost zemljista u trenutku pribavljanja koju je procjenom utvrdila ovlastena poreska uprava. Promet zemljista je regulisan posebnim poreskim propisima na promet nekretnina. primjereno je posebno iskazati i amortizovati. Goodwill se mora iskazati kao zasebna pozicija stalnih nematerijalnih sredstava. Zemljiste se racunovodstveno evidentira odvojeno od gradjevina na tom zemljistu bez obzira sto mogu biti zajedno nabavljeni. 16.to je sredstvo za koje se ocekuje da ce se koristiti duze od godinu dana . NEKRETNINE.2. klasifikuju se i obracunavaju kao zalihe a ne kao nekretnin.2.STALNA MATERIJALNA SREDSTVA Stalna Prema 1) 2) 3) materijalna sredstva obuhvacaj : zemljiste gradjevinske objekte postrojenja i opremu alate. 16.pravna osoba to sredstvo posjeduje i koristi u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe . jer ima neogranicen vijek trajanja i prema tome ne podlijeze obracunu amortizacije.

Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja .ostale troskove koji se mogu izravno propisati Od navedenih iznosa odbiju se trgovacki popusti.kupovnu cijenu . Priznavanje troskova u nabavn vrijednost nekretnina. Na sredstva koja se trose sistematski obracunava se amortizacija.a) vremensko razdoblje u koje se ocekuje da ce osoba koristiti sredstvo b) broj proizvoda ili slicnih jedinica koje pravna osoba ocekuje ostvariti tim sredstvom.Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstava premasuje njegovu nadoknadivu vrijednost . izgradnjom.troskove pripreme mjesta . Trosak ukljucuje : . ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjenu za njezin ostatak vrijednosti .Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmijeniti izmedju poznatih.poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti . te se dobije trosak nabavke. Trosak nabavke ne ukljucuje opceupravne i administrativne troskove.Vijek upotrebe je : .troskove isporuke i rukovanja .troskove za strucne savjete arhitekata i inzinjera. voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakciji . odnosno vrednuju po trosku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja ili po fer vrijednosti. postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu.Nadoknadiva vrijednost je visi izns pri usporedbi neto prodajne cijene sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi . postrojenja i oprema se poslije pocetnog priznavanja i vrednovanja procjenjuju. mogu nastati kao visak inventure i slicno. postavljanja i pustanja u rad .Nabavna vrijednost je iznos isplacenog novca ili novcanih ekvivalenata. ili fer vrijednost druge naknade koja je dana za nabavu sredstava u vrijeme njegovog stjecanja ili izgradnje .troskove ugradnje. Nekretnine.Specificna vrijednost za pravnu osobu je sadasnja vrijednost novcanih tokova za koja pravna osoba ocekuje da ce nastati od kontinuiranog koristenja sredstava i od njegovog otudjenja na kraju vijeka upotrebe .Amortizirajci iznos je nabavna vrijednost sredstava. te . Stalna materijalna sredstva mogu se pribaviti : kupovinom.Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otudjila sredstvo nakon procijenjenih troskova otudjenja .Amortizacija je sastavni raspored amortizirajuceg iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe. odnosno izradom u vlastitoj reziji.2. . razmjenom za druga sredstva. donacijom.1 PRIBAVLJANJE VLASTITIH SREDSTAVA GRADJEVINSKIH OBJEKATA NABAVKOM IZ - 46 .2. 16.direktne troskove rada pri izradi ili pribavljanju sredstava .

proizvodne linije. skladista. hladnjace. transportne linije. tvornicke hale i radionice.Gradjevinski objekti jesu sredstva : poslovne zgrade.4 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ VLASTITIH SREDSTAVA Postrojenja i oprema klasifikuju se u dugotrajna materijalna sredstva. poslovne zgrade trgovine. kanalizacijski objekti i slicno.6. ukljucujuci uvozne pristojbe i nepovratne poreze. Porez na promet zemljista se ukljucuje u nabavnu vrijednost. mostovi.5 NABAVKA POSTROJENJA I OPREME IZ TUDJIH SREDSTAVA – KORISTENJE KREDITA BANAKA Banka ne doznacuje novcana sredstva na ziroracun investitora nego direktno placa dobavljaca. motela i restorana.2. Kada pravna osoba PDV moze odbiti kao potrazivanje za ulazni porez. zgrade hotela. Umjesto nabavne cijene na trzistu. odnosno izrada u vlastitoj izvedbi. Inicijalno se vrednuju po trosku nabavke nabavke. silosi. To su sredstva kao sto su tehnicka postrojenja. tvornicka dvorista. Trosak pribavljanja sredstava obicno je jednak trosku proizvodnje sredstava namijenjenih prodaji : iskljucuju se interni profiti i iznosi za neuobicajene utroske materijala.2. u tom slucaju prestaje obaveza prema dobavljacu i nastaje obaveza prema banci koja je platila fakturu dobavljaca iz odobrenog kredita. parkiralista. rashladna postrojenja. TROSAK NABAVKE = KUPOVNA CIJENA + ZAVISNI TROSKOVI NABAVKE. putevi.3. Prema tome. za izgradjene objekte u vlastitoj izvedbi moraju biti priznati troskovi proizvodnje odredjenog objekta.2. staklenici i montazni objekti. Troskvi pustanja sredstava u rad priznaju se u trosak nabavke.2. susionice. PRIBAVLJANJE STALNIH DONACIJA I DRZAVNE POMOCI SREDSTAVA U SKLOPU DRZAVNIH 47 . Ako se kupuje novosagradjeni objekt onda se promet gradjevine odvija u sistemu PDV-a. oprema u pogonima i radionicama. staze. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA U VLASTITOJ IZVEDBI Jedan od mogucih oblika pribavljanja objekata je gradjenje. Postrojenja i oprema inicijalno se vrednuju po trosku nabavke (obuhvaca kupovnu cijenu. IZGRADNJA GRADJEVINSKIH OBJEKATA 16. rada ili drugih resursa nastalih u proizvodnji.2.2. U trosak nabavke ukljucuje se kupovna cijena.2. 16. odnosno troskovi izgradnje. a promet zemljista u sistemu poreza na promet nekretnina. garaze. te sve direktne troskove u vezi sa dovodjenjem postrojenja i opreme u dadno stanje) Administrativni i opci troskovi nisu sastavni dio troska nabavke.2. 16.2. kancelarijska oprama itd. PDV se ne ukljucuje u nabavni trosak. 16. Pocetni poslovni gubici nastali prije nego sto je sredstvo postiglo kapacitet priznaju se kao rashod. on se ne ukljucuje u nabavnu vrijednost.2. Troskovi posudbe (kamate i drugi troskovi koji nastaju u preduzecu u vezi sa posudbom financijskih sredstava) koji se mogu direktno prepisati stjecanju jesu oni troskovi koji bi se mogli izbjeci da nije postojao izdatak za to kvalifikovano sredstvo. svi troskovi koji se mogu povezati sa pribavljanjem i porezi koji se ne mogu povratiti od poreskih vlasti. nadvoznjaci i betonske ili metalne konstrukcije.2. 16.

3.troskove tekuceg odrzavanja koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tokom razdoblja koristenja sredstava. Ona iskljucuju oblike drzavne pomoci kojima se objektivno ne moze utvrditi vrijednost. a racunovodstveno se iskazuje po fer vrijednosti donacija i sredstva. tj. Sredstva stecena tim nacinom stecena su bespovratno i besplatno.Kod stalnih sredstava donacija se ukljucuje u prihod ovisno o vremenu i visini amortizacije. Drzavne donacije se trebaju priznati u bilansu stanja iskazivanje razgranicenog prihoda ili oduzimanjem donacije pri izracunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva.znatno smanjuju proizvodni troskovi 16. bez obaveze davanja protunaknade u monetarnim sredstvima. 16.produzava vijek upotrebe sredstva . „Drzavna donacija moze biti u obliku prijenosa nenovcanog sredstva. zemljiste mozemo dobiti i kao donaciju. takvi izdaci imaju karakter troskova. Za te radove cesto je tesko odrediti treba li naknadne izdatke koji se odnose na postojeca sredstva iskazati kao povecanje sredstava iki kao trosak. Sam raspored ukupnog amortizacijskog iznosa na pojedine godine u vijeku upotrebe treba 48 . Naknadni troskovi ce biti priznati u knjigovodstveni iznos ako se zadovolje kriteriji : a) vjerovatno je da ce buduce ekonomske koristi povezane s tim sredstvo pritjecati u pravnu osobu b) nabavna vrijednost sredstva se moze pouzdano izmjeriti. ovisno o visini troskova amortizacije.TROSAK AMORTIZACIJE Amortizacija je trosak koji nastaje kao posljedica postepenog trosenja ekonomskih koristi sadrzanih u sredstvima koji imaju ogranicen vijek upotrebe. Naknadni troskovi se priznaju ako : . kao i poslove s drzavom koji se ne razlikuju od uobicajenih poslovnih transakcija pravne osobe. U takvim slucajevima obicno se vrsi procjena fer vrijednosti nenovcanpog sredstva.2.2. postrojenje i opremu je potrebno odrzavati.Drzavne donacije su pomoc drzave u obliku prijenosa sredstava pravnoj osobi u zamjenu za proslo ili buduce zadovoljenje odredjenih uvjeta koji se vezu za pravnu osobu. Drzavna pomoc ima za cilj pruzanje ekonomskih koristi specificno za pojedine pravne osobe. objekte.NAKNADNI TROSKOVI – INVESTICIONO ULAGANJE NA SREDSTVIMA ( STALNIM MATERIJALNIM SREDSTVIMA) Radi osiguranja kontinuiranog koristenja u procijenjenom vijeku upotrebe. u cilju obavljanja svakodnevne funkcije sredstava . Prema tome. ukliko imaju drugaciji vijek upotrebe od vijeka upotrebe sredstava na koja su vezana.unapredjuje kvalitet njegovog outputa . moze voditi kao zasebna sredstva i amortizovati ih zasebno. Dakle. Naknadna ulaganja u ova sredstva na ime njihova poboljsanja koja imaju ogranicen vijek trajanja primjereno je posebno iskazivati i amortizovati. i dijele se na . Pravna osoba znacajne dijelove nekretnina. postrojenja i opreme. radi koristenja od strane pravne osobe.povecava njegov kapacitet . Ako se naknadnim izdatkom ne povecava nego samo odrzava ili obnavlja postojeca funkcija stalnih sredstava. kao sto su zemlja ili drugi resursi.troskove „opravki“ i „odrzavanja“ koji nastaju neravnomjerno u duzim obracunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju znacajne iznose troskova. donacija je odgodjeni prihod koji se svake godine svodi na prihod.

Kod sredstava kod kojih nije procijenjen ostatak vrijednosti. Iznos koji se amortizuje ili amortizovani iznos je trosak nabavke sredstva umanjen za ostatak vrijednosti.obracun amortizacije po predmetu . obracun amortizacije prestaje kada se ispravka vrijednosti izjednaci sa troskom nabavke.kada su sredstva klasifikovana da se drze za prodaju . ceste. spomenici kulture i druga umjetnicka djela Za nabrojana sredsta pretpostavlja se da ce povrat ulozenog novca u visini troska nabavke ostvariti iz prihoda od prodaje tih sredstava. Korisni vijek upotrebe se moze izraziti brojem godina ili kolicinom proizvoda.sume i slicni obnovljeni prirodni resursi .3.funkcionalna . a to se moze opravdati nepouzdanoscu procjene ostatka vrijednosti.3. Amortizacija se prekida : . odnosno rashoda sa ostvarenim prihodima. 16. Za sredstvo koje je privremeno van upotrebe zbog zastoja u prizvodnji u pravilu ne prestaje obracun amortizacije.vijek upotrebe . To je iznos koji pravna osoba ocekuje ostvariti prodajom sredstava na kraju njihovog procijenjenog vijeka upotrebe. mostovi koji se amortizuju itd) . Pocinje se obracunavati od prvog iduceg mjeseca nakon mjeseca u kojem je sredstvo predato u upotrebu. odnosno ucinaka koji se izrazavaju odredjenim jedinicama mjere.METODE AMORTIZACIJE Poznate su dvije metode amortizacije : . Amortizacija se pocinje obracuvati od predaje sredstava u upotrebu (pocetak trosenja ekonomske koristi). Kao osnovica za obracun amortizacije za pojedinu poslovnu godinu najcesce se uzima trosak nabavke sredstva za koje se obracunava amortizacija.kada se stalna sredstva daju drugom prema ugovoru o financijskom lizingu. Upravo o tom vijeku upotrebe ovisi stopa 49 .Elementi koji utjecu na izracunavanje amortizacije Osnovni elementi koji utjecu na visinu troska amortizacije jesu : .metoda obracuna amortizacije Amortizacija se najcesce obracunava za svako pojedinacno sredstvo.knjige u bibliotekama koje imaju trajnu vrijednost.2. U praksi za primjenu je najjednostavnije rjesenje da se za osnovicu za amortizaciju i bez provjere moguceg ostatka vrijednosti odredi trosak nabavke.osnovica za obracun amortizacije . Za sredstva koja su trajno van upotrebe u pravnoj osobi prestaje obracun amortizacije.kada nema proizvodnje 16. Amortizacija se prekida ranije u slucaju : .vremenska Kod vremenske metode amortizacije odlucujuci faktor je procijenjeni vijek upotrebe nematerlih i materijalnih sredstava.zemljiste (odvojeno vode ulaganja u sistem navodnjavanja. Sredstva koja imaju neogranicen vijek upotrebe i zbog toga sto se ne trose ekonomske koristi u njima ne amortizuju se : . Gradjevinski objekti i oprema nabavljeni radi prodaje iskazuju se kao zalihe trgovacke robe. Obracun amortizacije prestaje kada se knjigovodstveni iznos izjednaci sa procijenjenim ostatkom vrijednosti.1.omoguciti sto objektivnije suceljavanje amortizacije kao troska.

metoda jednake stope na opadajucu osnovu . 50 .PROGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Progresivna metoda obracuna amortizacije obratan je postupak od degresivne metode.amortizacije. Stopa amortizacije opreme je 10% godisnje. Suma amortizacije za odredjeno razdoblje je broj jedinica upotrebe u tom razdoblju pomnozen sa troskom jedne jedinice. Buduci da se u jednakim iznosima terete pojedina obracunska razdoblja. Korist od opreme moze biti najveca tokom prve godine njezine upotrebe.metoda zbira broja godina ili sume broja godina (ili metoda dijelova) 16.2. Metode funkcionalne amortizacije su : . Za dio opreme ciji je trosak 10 000.medota dvostruke opadajuce osnovice ili metoda dvostruke stope linearne amortizacije na opadajucu osnovicu .3. Formula : Amortizacija = nabavna vrijednost x stopa amortizacije Stopa amortizacije = 100 / korisni vijek upotrebe 16. 1000 je trosak amortizacije u prvoj godini i u drugoj godini.3.linearna metoda amortizacije .1. po kojem se u prvim godinama kao trosak priznaje vec dio troskova nego u kasnijim godinama.4.degresivna metoda amortizacije . Ovdje se polazi od pretpostavke da je ekonomsko i fizicko trosenje najvece krajem vijeka upotrebe nematerijalnih i materijalnih sredstava. Takav nacin razmisljanja dovodi do preferiranja modela degresivne odnosno ubrzane amortizacije. a najmanja tokom posljednje godine. 16.DEGRESIVNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo istice korist koja se dobiva od opreme ne mora biti ranvomjerno rasporedjena.3.3. 16.progresivna metoda amortizacije.LINEARNA METODA AMORTIZACIJE Nacelo da je upotreba sredstava jednaka svake godine tokom vijeka upotrebe sredstava.3. troskovi ce biti ravnomjerni pa ce i trosak amortizacije ravnomjerno teretiti prihod.2.metoda obracunavanja u ovisnosti od efektivnog trajanja procesa izrazenog planiranim brojem sati njihova rada. a ocekivani vijek upotrebe 10 godina. Takav se model moze pojaviti zbog toga sto mehanicka efikasnost sredstava obicno opada s godinama. Obracun amortizacije prema vremenu sprovodi se pomocu tri osnovne metode : . Trosak svake jedinice upotrebe jednak je nabavnom trosku sredstava podijeljen sa ukupnim brojem jedinica.2. Dakle. razliciti nacini obracuna amortizacije su : .2.2.metoda obracunavanja po jedinici funkcionalnog kapaciteta . jer se troskovi odrzavanja obicno povecavaju ili zbog sve vec mogucnosti procjene nabavke bolje opreme.FUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE Amortizacija za odredjeno razdoblje vezana je uz broj jedinice ucinka upotrebe sredstava tog razdoblja. Dovodi do linearne metode na temelju koje se svake godine kao trosak priznaje jednak dio troska sredstava.metoda opadajuce stope na istu osnovu .

postrojenja i opreme treba isknjiziti : a) u trenutku otudjenja b) kada se od njihove upotrebe ili otudjenja ne ocekuje buduca ekonomska korist.3. Ako je rashodovanje sprovedeno prije nego je oprema u cjelosti amortizovana razlike troskove nabavke i ispravke vrijednosti knjizimo na rashodi.1 POVLACENJE IZ UPOTREBE SREDSTAVA Ako se sredstva privremeno povlace iz upotrebe.5. Klasifikuju se kao prihodi od prodaje stalnih sredstava. po 25 000 godisnje. a paralelno i racun Ispravka vrijednosti opreme.5. tada se ne iskljucuju iz bilansa nego se prenose na racun Gradjevinski objekti.3 PRODAJA NEKRETNINA POSTROJENJA KLASIFIKOVANA DA SE DRZI ZA PRODAJU I OPREME KOJA NIJE Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnina. Rashodovanjem smo isknjizili opremu iz upotrebe. to moze biti iz razloga da se privremeno ne koriste ili se namjeravaju prodati. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnine.4 PROMJENA AMORTIZACIJSKIH STOPA Troskovi amortizacije ponekad nisu tacno procijenjeni. POSTROJENJA I OPREME OTUDJENJE I ISKNJIZAVANJE 16. Za takvo sredstvo treba obracunati amortizaciju za mjesec u kojem je bilo u funkciji. odnosno amortizovano. Na taj nacin opreme nema u knjigovodstvenoj vrijednosti pa time ni u bilansu.2 RASHODOVANJE NEKRETNINA. oprema van upotrebe. Nekretnine. prestaje obracun amortizacije i treba ih prenijeti na posebnu bilansnu stavku. Kada se stalna materijalna sredstva privremeno ne koriste. U slucaju kada se od sredstva ne ocekuju buduce ekonomske koristi.5. Dobici se ne klasifikuju kao prihod. U slucaju da se zbog manjeg intenziteta koristanje opreme procijeni da prvobitno procijenjeni vijek upotrebe treba promijeniti treba ponvovo procijeniti vijek upotrebe. postrojenja i oprema se mogu prodati po cijenama : 51 . sredstvo treba isknjiziti iz bilansa ako je sredstvo otpisano ili ako nije u potpunosti otpisano. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi. Treba ih utvrditi kao razliku izmedju netoprihoda od otudjenja i knjigovodstvenog iznosa sredstava. zbog cega se troskovi amortizacije smanjuju ili povecaju. 16. pa je potrebno rashodovati. a ostatak vrijednosti nla.2. 16. 16. 16. postrojenja i opreme. Nakon vijeka upotrebe oprema je u cijelosti amortizovana a istovremeno zbog dotrajalosti nesposobna za dalju upotrebu. Kompanija „X“ je odlucila linearno amortizovati tu zgradu.OBRACUN I KNJIZENJE TROSKOVA AMORTIZACIJE Kompanija „X“ za 1 000 000 je kupila zgradu ciji je procijenjeni vijek upotrebe 40 godina.5.5. Amortizacija ne prestaje kada se sredstva privremeno ne koriste. Postrojenje. NEKRETNINA. Ovakva situacija moze nastati zbog precijenjivanja ili podcijenjivanja korisnog vijeka upotrebe. bilo od prodaje bilo od dalje upotrebe. POVLACENJE IZ UPOTREBE. Kada se stalna sredstva povlace iz upotrebe i drze za prodaju ili se prekine poslovanje.16.

Pravna osoba u cilju dobiti vrsi ulaganja u financijska sredstva. 2. Dakle.udjeli u nepovezanim pravnim osobama .6 DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA Dugorocna financijska ulaganja su financijska sredstva ulozena na razdoblje duze od jedne godine.udjeli u zavisnim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama . Stjecanje financijskih sredstava pocetno se priznaje i 52 .ulaganje u duznicke vrijednosne papire . Ulaganje koje osigurava utjecaj. Suprotno ovome. ili ima znacajan utjecaj nad njom. Ako pravna osoba daje kredite pravnim osobama koje imaju obiljezja pravnih osoba. Udjeli u zavisnim drugim drustvima i drugim povezanim pravnim osobama Podrazumijeva se da kontrola postoji kada ulagac posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa. ako jedna pravna osoba ima vise od 20% udjela u drugoj pravnoj osobi ima obiljezje pridruzene pravne osobe. Znacajan utjecaj je moc sudjelovanja u donosenju financijskih i poslovnih odluka pravne osobe u koju je ulaganje izvrseno. Jedna kompanija moze investirati u drugu kompaniju kupovanjem obveznica ili dionica.dati zajmovi . Udjeli u nepovezanim pravnim osobama Kako vrijednosni papiri mogu biti nabavljeni radi dugorocnog poslovanja drustva ali i prodaje. Sva dugorocna ulaganja u dionice bit ce inicijalno vrednovane po nabavnoj vrijednosti. a kompanija u koju je ulaganje izvrseno smatra se zavisnom kompanijom. 3. Obzirom da su obje kompanije pravno odvojene osobe. zadrzane i placene garancije . ulaganje koje ne osigurava utjecaj ni kontrolu bilo bi ulaganja u manje od 20% dionica sa pravom glasa. takav financijski plasman ima obiljezje zajmova povezanim pravnim osobama.udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama . ali ne i kontrolu. odnosno pridruznicom.dati depoziti. Medjutim. Obicno se kaze da kontrola postoji kada kompanija koja investira posjeduje vise od 50% dionica sa pravom glasa kompanije u koju je investirano. Kada postoji interes za kontrolu na osnovu sporazuma ili statuta. uobicajena je njihova podjela na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire kji su tekca sredstva. bilo bi ulaganje u visini od 20 do 50% dionica. svaka od njih sastavlja odvojene financijske izvjestaje. Udjeli (dionice) u pridruzenim pravnim osobama Pridruzena pravna osoba javlja se kada jedna pravna osoba ima mogucnost kontrole druge pravne osobe. s obzirom na njihov specifican medjusobni odnos one konsoliduju svoje financijske izvjestaje u jedan set financijskih izvjestaja koji se oznacava kao konsolidovani financijski izvjestaj. formira se odnos matice i zavisne kompanije.ostala dugorocna ulaganja 1. ali ne i kontrole ili zajednicke kontrole nad tim politikama. U dugorocna financijska ulaganja se ukljucuju : . Kompanija koja investira poznata je kao maticna kompanija.- prodajom se ostvaruje cijena koja je jednaka neotpisanoj vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je veca od neotpisane vrijednosti prodajom se ostvaruje cijena koja je manja od neotpisane vrijednosti 16.

ako nema profita. 5.mjeri po fer vrijednosti. dilera. Dati zajmovi (spadaju u dogorocne financijske plasmane) Na sredstva koja su pozajmljena davalac kredita naplacuje kamatu. Za razlikovanje stalnih od tekucih sredstava znacajno je da tekuca sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci. koja za njega predstavlja financijski prihod.1 POJAM TEKUCIH SREDSTAVA Neko se sredstvo treba klasifikovati kao tekuce ako : . kao i od odluke skupstine dionicara. Tekuca sredstva se mogu pojaviti u vise prirodnih pojavnih oblika. a odobrava se konto Ziroracun. 17. blagajnicki zapisi itd) Ulaganje u duznicke vrijednosne papire razlikuje se od ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire u prinosu.se ocekuje da ce se realizovati u okviru dvanaest mjeseci nakon datuma bilance . U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice. kao kupovina udjela u osnovnom kapitalu (u drustvima sa ogranicenom odgovornoscu) odnosno kao kupovina udjela u pravnim osobama. Ako postoji aktivno trziste. Pri ulaganju u poslovne udjele i dionice ulagac nije osigurana nikakva zarada. Isplata odobrenog dugorocnog zajma izaziva smanjenje gotovine i povecanje dugorocnih financijskih plasmana u visini isplacenog iznosa i evidentira se zaduzivanjem konta Dati zajmovi i odobravanjem konta Ziroracun. Prema tome.se ocekuje da ce se realizovati ili se drzati radi prodaje ili potrosnje tokom normalnog poslovanja pravne osobe . nema ni dividende. Ovom kupovinom se dio novcanih sredstava pretvara u udjele. mjere se po trosku stjecanja. Ulaganja kapitala u druge pravne osobe ostvaruju se kao kupovina redovnih dionica (u dionickim drustvima).se radi o novcu ili novcanom ekvivalentu Svaka druga sredstva treba pravilno klasifikovati kao stalna (netekuca) sredstva.7 DUGOROCNA POTRAZIVANJA U dugorocna sredstva ubrajaju se i dugorocna potrazivanja od povezanih drustava. : .se drzi prvenstveno u cilju trgovanja . a posebno od drugih pravnih osoba.novac i novcani ekvivalenti 53 . fer-vrijednost financijskih instrumenata. cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja. brokera. Zaduzujemo konto Udjeli u nepovezanim pravnim osobama. Kod financijskih ulaganja u duznicke vrijednosne papire ugovaraju se kamate i ulagac nakon tog ulaganja ostvaruje prihode od kamata neovisno od rezultata poslovanja 16. 4. Pri kupovini dionica i udjela mogu se javiti troskovi stjecanja kao sto su provizija berzanskih posrednika. odnosno tekuca cijena ponude koja kotira na aktivnom trzistu moze se redovno i brzo dobiti od berze.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUCIH SREDSTAVA 17.Ulaganje u duznicke vrijednosne papire (obveznice. Visina zarade je u ovisnosti od ostvarenog profita pravne osobe u koju su ulozena financijska sredstva. berzanske takse i sl.

Oni predstavljaju izvedene dokumente koji se sacinjavaju na temelju izvornih dokumenata. Za pracenje prometa i stanja novca na ziroracunu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. Taj privremeni racun treba nam zbog toga sto u momentu kada se zakljucuje blagajna nije potvrdjeno je li podignuta ili polozena gotovina na ziroracunu. sve jednako kao da se radi o ziroracunu. Na osnovu tih dokumenata blagajnik „pravda“ preostalo stanje u blagajni. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zakljucuje se na kraju svakog radnog dana. tekuca ulaganja u vrijednosne papire. pa u tom slucaju uspostavlja odgovarajucu analiticku evidenciju unutar sintetickog racuna – ziroracuna. blagajni.2. plemeniti metali i sl. 17. Prelazni ziroracun na datum bilansa ne smije imati saldo. Ziroracun pravna osoba otvara za obavljanje platnog prometa. Novac u bankama i blagajnama dio je tekucih sredstava pravne osobe. rezervnih dijelova. Temeljni cilj zakljucka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti. Pravna osoba treba da raspolaze i odredjenom kolicinom novca koju ce drzati „pri ruci“ ili kako se to u racunovodstvenom smislu kaze. Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata. Zbog toga se odnos blagajne sa ziroracunom prvo knjizi na prelazni ziroracun. Momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvrsenje konkretne naplate ili isplate predstavljaju pravdajuci dokument. placanje postanskih usluga.2. Novcana sredstva i poslovni dogadjaji u vezi sa njima se biljeze i prate na ziroracunu. sitnoh inventara. otvorenim akreditivima. proizvodnje.1 BLAGAJNA Trenutno ne postoje propisi u BiH koji uredjuju visinu blagajnickog maksimuma.2 PRELAZNI ZIRORACUN Kod korespondiranja dvaju gotovinskih racuna (kao sto su ziroracun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni racun koji se zove prelazni ziroracun.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE NOVCA I NOVCANIH EKVIVALENATA Novac obuhvaca novac u blagajni i depozite po vidjenju. samo blagajna.) 17.) Novcani ekvivalenti jesu kratkorocna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu bez veceg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za placanje (cekovi. gotovih proizvoda i robe) unaprijed placeni troskovi (kratkorocna razgranicenja) nedovrsene 17. mjenice.3 OTVORENI DEVIZNI AKREDITIV 54 . a stanje predstavlja raspoloziva sredstva na ziroracunu..- kratkorocna ulaganja (dati avansi. dati kratkorocni krediti) potrazivanje od kupaca i drugih duznika zaliha (materijala. deviznom racunu. U blagajni bi trebala da se drzi manja kolicina papirnog i kovanog novca koji sluzi za placanje manjih gotovinskih ispalata (nabavka sredstava za ciscenje. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine. 17. U knjigu blagajne upisuju se primici i izdaci novca iz blagajne.. placanje troskova tekuceg odrzavanja. Pravna osoba moze otvoriti racun kod vise poslovnih banaka. Novac na ziroracunu u racunovodstvenom smislu definise se kao depozit a vista. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomocnu knjigu jesu blagajnicke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajnicke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite).2.

Buduci da faktura dobavljaca (koja se evidentira po srednjem kursu) moze biti evidentirana po vise ili nizem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva. Kompanije najcesce otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inozemnih dobavljaca koji na taj nacin osiguravaju naplatu. U vlastitoj mjenici nema bezuvjetnog naloga da se plati odredjena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inozemnoj banci. Nakon sto dobavljac naplati akreditiv. Cek se moze koristiti kao instrument osiguranja placanja i u tom slucaju kvalifikuje se u ekvivalent gotovine. Jedna od prednosti promisornih nota je ta sto nosi prihode od kamata. „60 dana od dana platite“ 3. Pod trasiranom ili vucenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom izdavalac mjenice nalaze trecoj osobi da prihvati mjenicnu obavezu i da o dospijecu plati osobi oznacenoj u mjenici – mjenicnom povjeriocu (remitentu).Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojoj akreditovana banka na zahtjev duznika i na njegov teret ovlascuje drugu banku da u skladu sa uvjetima iz akreditiva isplati povjeriocu akreditovanu sumu. u momentu dospijeca ceka. npr. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansu stanja kao tekuce sredstvo. Kod racunovodstvenog evidentiranja znacajni podaci su : datum dospijeca. MJENICE Mjenica je kratkorocni vrijednosni papir koji glasi na odredjenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenicni duznik. Nepokriveni akreditiv se vodi u vanbilansnoj evidenciji. Akreditiv u trenutku otvaranja moze biti pokriven i nepokriven. npr. Povjerilac. Najcesci navodi datuma dospijeca: 1. mjenica na odredjeno vrijeme od dana izdanja. „tri mjeseca od dana izdanja mjenice“ 2. 17.2. kamata i kamatna stopa na dan dospijeca. Cek kao instrument osiguranja placanja druznik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza. odnosno prihodi ili rashodi od financiranja.4. Datum dospijeca je datum na koji mjenica mora biti placena. instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog placanja. trajanje mjenice. npr. umjesto bezuvjetnog naloga „Platite“ u vlastitoj mjenici obaveza glasi „Platit cu“. Znacenje mjenice ogleda se u cinjenici da ona istovremeno moze biti instrument osiguranja placanja. jer mjenicu placa osoba koja ju je izdala. Dakle. mjenica na odredjeni dan. Cek koji je plativ u zemlji moze trasirati samo na banku u kojoj izdavalac ima otvoreni racun. Prema toj obavijesti kompanija zatvara obavezu prema dobavljacu.2. „14 novembar tekuce godine“ 55 . mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. cek podnosi na naplatu (banka izdavalaca ceka) 17. odredjeni broj dana od datuma mjenice. na temelju izvjestaja banke domaca banka obavjestava kompaniju da je akreditiv iskoristen.5. Mjenicni povjerilac sve primljene promisorne klasifikuje u potrazivanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kracem od godinu dana. CEKOVI Cek je vrijednosni papir kojim izadavalac ceka nalaze drugoj osobi da ona iz njegova pokrica na racunu isplati odredjenu sumu korisniku ceka. U slucaju vlastite mjenice imamo jednog mjenicnog obveznika koji je ujedno izdavalac mjenice i osoba koja ce platiti mjenicu.

odnosno nominalna vrijednost mjenice. ta se ulaganja.5. Pri inicijalnom vrednovanju zaliha respektujemo pravilo nize vrijednosti : .3 KRATKOROCNI FINANCIJSKI PLASMAN Pravna osoba moze kratkorocno raspoloziva novcana sredstva uloziti u blagajnicke . Kamata se kod povjerioca knjizi u korist prihoda. Znati duzinu trajanja mjenice je znacajno.Trajanje mjenice. pruzanju usluga. 17. Ako se sredstva uloze u dionice s ciljem preprodaje a ne stjecanja kontrole i upravljanja.1. roba ili usluga na kredit. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansu. Iznos kamate se racuna putem formule Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani) / 36 000 Vrijednost na dan dospijeca. racunovodstveno tretiraju kao tekuca ulaganja u vrijednosne papire.neto prodajna vrijednost Zalihe su najcesce „raspolozive“ na skladistu. Kamata i kamatna stopa. zapravo.nabavka i sklastenje 56 . Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika izmedju kupovine i prodajne cijene. Vrijednost na dan dospijeca predstavlja ukupne novcane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospijeca. plus kamata. 17. glavnica. a ne postepeno tokom vise godina kao sto je to sa stalnim sredstvima. trezorske i komercijalne zapise. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate.trosak . uslugu ili troskove razdoblja. gotovih proizvoda i trgovacke robe. Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam. Potrazivanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna jer se naplacuju u roku koji je ugovoren ali ipak najduze do godinu dana. 17. jer se kamata racuna za tacno odredjeni broj dana. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA Zalihe su materijalni oblik tekucih sredstava. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA MATERIJALA Obiljezje tekucih sredstava zaliha materijala proizlazi iz cinjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod. 17. Kod duznika kamata predstavlja obavezu koju on knjizi na teret troskova. ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprimcu. Materijal u svom toku prolazi kroz vise faza za koje je potrebno razlicito racunovodstveno pracenje. u pogonu i u prodavnici.3. Zalihe su sredstva : a) koja se drze u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje namijenjena prodaji c) u obliku osnovnog i pomocnog materijala koji se trose u proizvodnom procesu. Najznacajnije faze su: . nedovrsene proizvodnje. Indosiranje mjenice. rezervnih dijelova.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE POTRAZIVANJA OD KUPACA Potrazivanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. Najznacajnije vrste zaliha su : zalihe materijala.5.1. To je. takodjer. RACUNOVODSTVENA KRATKOROCNIH KREDITA PROBLEMATIKA PRACENJA DATIH 17. prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom.

KADA SE ZAVISNI TROSKOVI RASPOREDJUJU NA VISE VRSTA MATERIJALA Kada se od jednog dobavljaca kupuje istovremeno vise vrsta materijala. uobicajeno je da se ispostavi jedna faktura za sve vrste nabavljenog materijala. Na sintetickim racunima promjene se evidentiraju vrijednosno.vlastiti zavisni troskovi koji se ukljucuju u trosak zaliha ne smiju biti veci od uobicajenih troskova za konkretnu vrstu troskova. Evidentiranje materijala se moze vrsiti po stvarnim nabavnim troskovima.u vlastite zavisne troskove ne smiju se ukljuciti interni dobici . treba rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi. materijal se skladisti u skladistu.1. U analitickom materijalnom knjigovodstvu promjene se evidentiraju kolicinski i cjenovno. ako se pojave. Racunovodstveno pracenje materijala u fazi nabavke i skladistenja U ovoj fazi formira se trosak nabavke ili nabavna vrijednost materijala.- utrosak otudjenje 1.tezina materijala Izrada kalkulacije i rapored troskova – knjizenje stvarnih vrijednosti Postize se postavljanjem slijedeceg omjera : X : 100 = dio : cjelina Cjelina je ukupna vrijednost nabavljenog materijala. vozarina i ostale troskove nuzne za dovodjenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. 57 . Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladistar izdaje materijal iz skladista u prces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).vrijednost materijala . zavisni troskovi nabavke 1 000 3. Trosak nabavke se utvrdjuje kalkulacijom nabavne cijene. materijal se u fazi nabavke vrednuje po planskim.5. X = vrijednost materijala x 100% / ukupna fakturna vrijednost Pri priznavanju vlastitih zavisnih troskova u trosak zaliha treba se pridrzavati slijedecih pravila: . KNJIZENJE I OBRACUN TROSKOVA NABAVKE MATERIJALA. a elementi kalkulacije su : 1. Dokument na temelju kojeg se knjizi uskladistenje materijala u magacinu je magacinska primka. Zavsine troskove u tom slucaju. troskove utovara prijevoza. neto fakturna vrijednost dobavljaca 10 000 2. 17. trosak nabavke (nabavna vrijednost)11 000 Zavisni troskovi ukljucuju.izraditi interni obracun . naprimjer. istovara.2. Najcesce osnovice za raspored zavisnih troskova su : . Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne ukljucuje se u trosak nabavke materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potrazivanje od drzave za placeni ulazni porez. odnosno standardne troskove. odnosno standardnim nabavnim cijenama. Kad se proces nabavke zavrsi. Ukoliko u racunovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troskove.

Racun Zaliha materijala se tada zaduzuje za vrijednost materijala vracenog sa obrade ili dorade kao i za troskove koje je ona izazvala. Trosak je vrijednosni izraz utroska sa ciljem stvaranja ucinaka.3 MATERIJAL NA OBRADI I DORADI Materijal koji je kupljen od dobavljaca i primljen u skladiste upucuje se. Ucinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulazi materijali. Potrazni saldo na racunu Odstupanja od cijena pojavljuje se u slucaju kada se stvarni nabavni trosak u prosjeku nizi od planskog nabavnog troska. Saldo ovog racuna. te da je vrijednost zaliha obracunata po planskom nabavnom trosku niza za inos ovog salda od njihovog stvarnog nabavnog troska.Ukoliko se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskim. Po zavrsenoj obradi i doradi materijal se vraca na zalihe. tj.4 RACUNOVODSTVENO PRACENJE UTROSKA MATERIJALA Utrosam je fizicko trosenje materijala sa ciljem stvaranja ucinaka. i planskog nabavnog troska obradjenog ili doradjeng materijala s druge stranje. Nije nuzno da se pri slanju materijala na obradu ili doradu njegov planski nabavni trosak svodi na stvarni nabavni trosak. knjizi se na stranu duguje ili potrazuje racuna Odstupanja od cijena.5. 1) Metoda FIFO – vrednovanje utrosenog materijala (engl. a racun Materijal na obradi i doradi potrazuje iznos planskog nabavnog troska datog materijala prije slanja na obradu ili doradu. potrazuje racun Materijal na obradi i doradi. Utrosak se izrazava u naturalnim jedinicama mjere (litrima. Pri izradi bilansa potrazni saldo racuna Odstupanje od cijena oduzima od planskog nabavnog troska zaliha (saldo racuna Zalihe materijala) 17. Po zavrsenoj obradi ili doradi prijem materijala se knjizi tako da se planski nabavni trosak doradjenog materijala zaduzuje racun Zaliha materijala. Utrosak materijala moze se vrednovati primjenom : a) metode FIFO b) metode prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena (troska nabavke) c) metode specificne identifikacije. drugim pravnim osobama na obradu i doradu. Dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena pokazuje da je stvarni nabavni trosak bio u prosjeku visi od planskih nabavnih troskova. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrosak materijala vrednuje po 58 . a odobrava se racun Zaliha materijala. koji moze biti kako dugovni tako i potrazni. ponekad. prije nego sto se izda u proizvodnju.5. odnosno troskove izazvane obradom ili doradom. gramima. u zavisnosti od toga da li se radi o prekoracenju ili snizenju. kilogramima itd). To su proizvodi i usluge.1. Evidentiranje se unekoliko razlikuje kada se zalihe materijala vrednuju i evidentiraju po planskom nabavnom trosku. 17. s jedne strane.Racun odstupanja od cijena je nesamostalni racun. Slanje materijala na obradu i doradu se tada knjizi tako sto se racun Materijal na obradi i doradi zaduzuje za planski nabavni trosak predatog materijala. Pri tome se odobrava. i racun Dobavljaci u zemlji za iznos fakture za usluge obrade ili dorade. pokazuje koliko se planski nabavni trosak zaliha materijala razlikuje od stvarnog nabavnog troska zaliha. Pri izradi bilansa dugovni saldo racuna Odstupanja od cijena (materijala) dodaje planskom nabavnom trosku zaliha (saldo racuna Zaliha materijala). Trosak materijala dobije se ako se utrosak pomnozi sa nabavnom cijenom.1. u evidenciju je potrebno ukljuciti i racun Odstupanje od cijena. First in – first out. za vrijednost materijala koji je bio predmet obrade ili dorade. tj. Razlika izmedju ranijeg planskog nabavnog troska materijala uvecanog za troskove obrade ili dorade. hektolitrima. Za troskove obrade ili dorade potrazuje racun Dobavljaci u zemlji. odnosno standardnim cijenama.

unistenje zbog elementarnih nepogoda . Za vrednovanje materijala kao visak moze se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procijenjena (trzisna) vrijednost. odnosno „likvidacije“ materijala podrazumijevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je nabavljen. U neoporezivi manjak materijala u skladistu pripadaju slijedece kategorije : . U tom slucaju procjenitelji osiguravajuceg 59 . Stanje materijala prije utroska 3) Metoda specificne identifikacije zahtijeva obracun utroska materijala po specificnom trosku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potjece utrosak materijala.Za materijale koji nisu obuhvaceni Normativom rashoda. .1.5.rashodovanje. prelazi se na vrednovanje utroska po cijenama druge. kolicina rashoda se utvrdjuje prema normativu obveznika . rastura. Utrosak materijala se vrednuje upravo po onom trosku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen.cijena = vrijednosno stanje prije utroska / kol. koja se izracunava : Prosjecna ponderisana nab. odnosno manjak za koji se tereti odgovorna osoba. potres. kvara i loma do propisanog iznosa .prodaja . Vrednovanje utroska materijala po metodi planskih nabavnih cijena Prednost ove metode ogleda se u tome sto je jednostavna za primjenu.6. Ukoliko manjak nije opravdan. kvara i loma utvrdjena je Normativom za utvrdjivanje rashoda na koji se ne placa PDV.cijenama materijala i to po onoj koja je prva nabavljena. koja je sada prva i tako redom.inventurni manjak . Izbor jedinicnog stvarnog troska za vrednovanje utroska materijala zasniva se na stvarnom fizickom toku materijala. pozar. 17. 2) Metoda prosjecnih ponderisanih nabavnih cijena pretpostavlja da se utrosak materijala mnozi s prosjecnom ponderisanom nabavkom cijenom. Unistenje materijala zbog elementarnih nepogoda moze se javiti uslijed djelovanja vise sile – poplava.Manjak zbog neodgovarajuceg kvaliteta. rastura.izuzetno nastali rashod po osnovu kala. nastaje obaveza za PDV.5 VISKOVI MATERIJALA U SKLADISTU Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) moze se dogoditi visak materijala. Pri knjizenju prihoda ne obracunava se PDV.visina dopustenog rashoda po osnovu kala. Inventurni manjak se utvrdjuje kada je stvarno stanje materijala manje od knjigovodstvenog. Najznacijniji nacini otudjenja su : . 17. RACUNOVODSTVENO PRACENJE OTUDJENJA MATERIJALA Pod pojmom otudjenja. Ukoliko je manjak opravdan knjizi se na teret rashoda. Visak materijala knjizi se kao novo zaduzenje u skladistu a protustavka je prihod i to racun Viskovi – Prihodi. Kada se prva nabavka iscrpi.1. Pravne osobe u pravilu se osiguravaju kod osiguravajuceg drustva od tih rizika.5.

Trosak zaliha jeste : . odnosno odrzavanja. Buduci da se roba nabavlja radi daljnje prodaje s ciljem ostvarivanja profita / dobiti.5.drustva ce procijeniti visinu stete.nabavna cijena umanjena za rabate i slicne popuste . odnosno rashoda djelatnosti i dobit.5. Metode otpisa sitnog inventara jesu : a) potpuni otpis b) 50%-tni otpis c) Kalkulativni otpis. odnosno isporuke kupcima. U predkalkulaciju troskova nabavke ukljucuju se iznosi svih ocekivanih troskova koji ulaze u troskove nabavke. a vijek trajanja moze biti duzi od jedne godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu.troskovi prijevoza i drugi troskovi dopreme robe do mjesta skladistenja ili prodaje. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi a ostvaruje se dobit ili gubitak. u pravilu su poznati primjer prijema robe. Sitan inventar jesu sredstva koja se trose jednokratno u procesu poslovanja.u glavnoj knjizi U skladisnoj evidenciji promjene se evidentiraju kolicinski. Rashodavanje materijala najcesce se obavlja kada materijal vise nije sposoban za koristenje. Inicijalno se vrednuje po trosku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troskovi). Racunovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu.7. Rezervni dijelovi su gotovi elementi sto ih ugradjujemo u masine ili uredjaje radi popravke. Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri nacina : .u analitickom knjigovodstvu . Iako su za svaku narudzbu prije prispijeca robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trosak nabavke i ocekivana razlika u cijeni i moguca prodajna cijena. Otpis zaliha sitnog inventara nastaje u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu.u skladisnoj evidenciji . Pri tome vrijednost sa racuna Zaliha rezervnih dijelova na racun Troskovi rezervnih dijelova.2 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE ROBE Pojam robe u racunovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine. kao sto se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje. RACUNOVODSTVENO PRACENJE ZALIHA REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Rezervni dijelovi su sastavni dio tekucih materijalnih sredstava. Sredstva cija je pojedinacna nabavna vrijednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jedne godine pravilno se klasifikuju u tekuca sredstva. Roba iskazuje se od trenutka nabavke po trosku nabave. Eventualna razlika od knjigovodstvenog iznosa se knjizi na teret ostalih rashoda – gubici. odnosno narudzbom isporucuju dobavljacu.1. Razlika u cijeni je ona velicina iz koje trgovac ostvaruje pokrice operativnih troskova. imamo u slucaju isteka roka upotrebe i neodgovarajuceg kvaliteta. odnosno sitan inventar. u materijalnom knjigovodstvu kolicinski i vrijednosno a u glavnoj knjizi samo vrijednosno. ipak u 60 . Rashodovanje materijala. 17. 17.porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti . roba prestaje biti dio sredstava u trenutku prodaje. Troskovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom.

utovar. osiguranje i slicno. prijevoz. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrijednost. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovacka roba krece kroz kompaniju. ROBA U PRODAVNICI Roba u prodavnici moze se direktno nabavljati od dobavljaca. tada se zalihe obrnu 4 puta. preko konta obracuna troskova nabavke robe. Roba prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadrzan i porez na dodatnu vrijednost. Najcesce vrste prirodnih troskova jesu : zakupnina.5. tada se knjizenje provodi najcesce preko racuna prodavnice na temelju kalkulacije.7 UNAPRIJED PLACENI TROSKOVI BUDUCEG RAZDOBLJA ( AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANICENJA) Rijec je o prelaznom obliku tekucih sredstava. tada se dani vezivanja zaliha izracunaju jednostavno kao 365 : broj obrtaja zaliha. Razlog tome je sto se unaprijed placaju troskovi koji se odnose na buduca razdoblja a ne nabavljena sredstva.6.3. Ako se roba u prodavnicu prenosi iz skladista. knjizenje ovisi o nacinu evidentiranja robe (trosak nabavke ili prodajne cijene). uz troskove nabavke. Broj obrtaja se smanjuje ili uslijed povecanja zaliha zbog ocekivane vece prodaje. ali je uobicajeno da se promjene evidentiraju : . 17.u skladisnoj evidenciji po vrsti i kolicini Nabavka trgovacke robe odvija se. 17. no isto tako roba se iz skladista moze prenositi u prodavnicu. 61 . a zalihe su 250 00 USD. Konto obracun troskova nabavke robe ima funkciju prikupljanja svih troskova koji su u vezi sa nabavkom robe (kao fakturna cijena.u robnom knjigovodstvu po vrsti. Kaze se da se zalihe obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno). kolicini i vrijednosti .5. u dokumentu o stvarno nastalim troskovima nabavke se. Ako trgovacku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljaca. Koeficijent obrtaja zaliha = trosak prodate robe / zalihe Ako je trosak prodate robe u nekoj godini milion USD.2. iskazuju podaci o iznosu razlike u cijen.2. 17.1 ZALIHE ROBE U TRGOVINI NA VELIKO Racunovodstveno obuhvacanje nabavke. kada visak robe ostaje na zalihama. gdje se evidentira struktura troskova nabavke.racunovodstvu utvrdjuju i evidentiraju samo nastale troskove nabavke za stvarno primljene vrste i kolicine robe. ili zbog smanjnja prodaje.2. U slucajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni.2.na racunima glavne knjige . istovar) 17. ANALIZA ZALIHA Obrtanje zaliha Pokazatelj najcesce koristen pri analizi velicine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha.Ako smo vec izracunali broj obrtaja zaliha.5. skladistenja i prodaje robe moze biti organizovano na razlicite specificne nacine. POVECANJE I SNIZENJE PRODAJNE CIJENE 17.

upisani osnovni kapital . godini pravna osoba ce u januaru i februaru knjiziti obracun troskova zakupnine zbog cega se taj dogadjaj knjizi na priklazani nacin. Rok povrata moze biti do jedne godine (kratkorocne obaveze) i preko jedne godine (dugorocne obaveze) Kapital predstavlja razliku sredstava i obaveza i uobicajeno se racuna iz racunovodstvene jednacine (sredstva = obaveze + kapital).ostale rezervne .revalorizacione i prenesene rezerve .RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE KAPITALA 18. Na datum bilansa pravna osoba ce u okviru tekucih sredstava iskazati u poziciji unaprijed placeni troskovi ili aktivna vremenska razgranicenja iznos 8 000 KM. a za drustvo sa ogranicenom odgovornoscu 10 000 KM.Naprimjer. s obzirom s obzirom da to u pojmovnom smislu nije „resurs“ od kojeg se u buducnosti ocekuju ekonomske koristi. Osnivanje drustva s ogranicenom odgovornoscu u vlasnistvu jednog lica zagtijeva uplatu u sumi od 2 000 KM osnivackog kapitala. Dva su tipa iskazivanja zaradjenog kapitala : 1. 18. pravna osoba unaprijed je platila zakupninu u iznosu 24000 KM.zaradjeni kapital Upisani uplaceni kapital predstavlja dio kapitala koji su vlasnici unijeli u pravnu osobu. odnosno vrijeme u kojem tudja sredstva treba vratiti.upisani uplaceni kapital . vec trosak poslovanja ili rashod.1. a kod dionickog drustva na dionic. Osnovni kapital drustva s ogranicenom odgovornoscu je podijeljen na udjele. Zbog toga iznos u bilansu sredstva nazivamo „tranzitornim ili prelaznim sredstvima“. prema evropskom konceptu. U 2008. Kapital se sastoji iz dva dijela : .akumulirani gubitak .dionicka premija . Zaradjeni kapital predstavlja netoprofit. zaradjeni kapital se sastoji iz dva dijela : akumulirane dobiti i rezervi. To je onaj dio kapitala koji je uplacen u novcu ili unesen u obliku stvari.akumulirana dobit . Sve obaveze imaju rok dospijeca. Kapital se sastoji od slijedecih grupa konta : .dobit ili gubitak tekuce financijske godine . Nastao je iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na profit. 62 . a ne da se na datum isplate zakupnine. Zaradjeni kapital je rezultat profitabilnog poslovanja.vlastite dionice koje drzi pravna osoba. Da se ukupno isplacena zakupnina knjizila na troskove u 2007 godini u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan za 8 000 KM. jer predstavlja placeni trosak. Osnivacki kapital za dionicko drustvo iznosi 50 000 KM. POJAM KAPITALA Imovinu pravne osobe cine sredstva prema pojavnim oblicima i sredstva prema porijeklu izvora. prava. prema anglosaksonskom konceptu zaradjeni kapital iskazuje se na poziciju zadrzana zarada i to je jedina pozicija zaradjenog kapitala 2.

Dionicka premija je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. 2) Povlastene ili prioritetne dionice To su dugorocni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljezjima nalaze izmedju dionica i obveznica. tj. Te dionice mogu biti ili redovne ili prioritetne (preferencijalne) dionice. odnosno u cilju pribavljanja novih financijskih sredstava po posebno propisanom postupku.DIONICE KAO INSTRUMENT FINANCIRANJA DIONICKOG DRUSTVA Vlasnistvo nad dionickim drustvom dokazuje se vlasnickim vrijednosnim papirom. Izdavanje i prodaja novih dionica. Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obicno se naziva premija. Emitovane dionice su autorizovane dionice i prodate za novac ili razmijenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. Vlasnici imaju pravo glasa i kontrole dionickim drustvom. Glavne dionice su sve emitovane dionice umanjene za vlastite (trezorske) dionice. Knjigovodstvena vrijednost kapitala uzima se kao osnovica za izracunavanje knjigovodstvene vrijednosti po dionici koja se uporedjuje sa nominalnom i trzisnom vrijednoscu dionice. Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznacena na samoj dionici. 18. Redovne i povlastene dionice Dionice se dijele na dvije tipicne vrste i to : -redovne ili obicne dionice -povlastene ili prefencijalne dionice 1) Redovne ili obicne dionice One su financijski instrument formiranja dionickog kapitala. Vlasnici dionica ili dionicari drze dionice kao potvrdu o ulozenim sredstvima u dionicko drustvo. dionicom kojom imaoci dionice dokazuju udjel u kapitalu dionickog drustva. nisu pustene u promet. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdate dionice se na trzistu mogu razmjenjivati za nova ili za druge oblike sredstava i prava.Kapital izrazava knjigovodstvenu vrijednost (vrijednost po kojoj je vrijednost kapitala iskazana u knjigama). Njihovi vlasnici imaju pravo prioriteta naplate dividendi. Vlastite (trezorske) dionice su emitovane i placene dionice koje je dionicko drustvo steklo njihovom kupovinom na trzistu kapitala. Izdavanje novih dionica i prodaja uz premiju Cesto se izdaju i prodaju nove dionice po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti.2.To su tzv. To su dionice koje predstavljaju jednake dijelove u kapitalu dionickih drustava. tj. vrsi se u cilju povecanja vrijednosti kapitala. Maksimalan broj dionica koje se mogu emitovati prema odobrenju nadleznog organa. autorizovane (odobrene) dionice. Izdavanje dionica i prodaja na diskont 63 . a koje se nisu povukle iz opticaja. Neemitovane dionicu su dio autorizovanih (odobrenih) dionica koji nisu prodate za novac ili razmjenjene za nenovcane oblike sredstava ili usluga. i obicno ne nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dionickim drustvom. Trzisna vrijednost dionica je vrijednost po kojoj se dionica prodaje na trzistu kapitala. Knjigovodstvena vrijednost dionice je vrijednost po kojoj se dionice vode u knjigama dionickog drustva ( cijeli iznos kapitala uvecan za dionicku premiju. rezerve i zadrzanu dobit podjeli sa brojem glavnih dionica).

smo mu ne omogucava isplata novcanih dividendi. Ponekad drustvo zadrzava sredstva u poslovanju kako bi financiralo prosirenje djelatnosti. Dividende se isplacuju kao rezultat profitabilnog poslovanja. Zbog toga vlastite dionice nisu imovina i nemaju pravo glasa. dopustaju i razmjenu za nenovcana sredstva i usluge.Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nisu dopusteni u vecini zemalja. Ipak. u obliku materijalnih sredstava ili usluga.smanjiti broj vlastitih dionica u cilju povecanja dobiti po dionici i trzisne vrijednosti po dionici Dionicko drustvo ne moze posjedovati dio sebe. ili bilo kakva druga dionicka prava. Postoje tri znacajna datuma za proglasavanje i isplatu dividendi. U ovisnosti od nacina isplate dividende se dijele na novcane i nenovcane. .smanjiti obim poslovne aktivnosti dionickog drustva .Datum evidencije. odnosno tacne liste dionicara kojima ce biti isplacene dividende. isplacuju se iz netodobiti akumulirane na racunu zadrzane zarade ili akumulirane dobiti. . 18. U pravilu se proglasavaju neposredno prije godisnjeg financijskog ovisi o uspjesnosti poslovanja.Datum isplate je datum kada se dividenda isplacuje dionicarima po evidenciji.3.2 PROGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDNIH DIONICA Dividendne dionice je izraz koji se koristi da bi se opisalo proglasavanje i distribucija dividendi u obliku dodatnih dionica dionicarima srazmjerno njihovom udjelu u vlasnistvu dionickog drustva. Ovdje se javljaju poteskoce oko realne procjene razmjenske vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za nenovcana sredstva. sto povecava broj dionica svakog dionicara za odredjeni postotak. Uprava tacno utvrdjuje koji ce se dio netodobiti ili zadrzane isplatiti dionicarima.3. Dionicko drustvo u pravilu dolazi do vlastitih dionica otkupom na trzistu kapitala. Na datum isplate isplacuju se dividende u novcu ili dividende u dionicama. Razlozi za otkup vlastitih dionica mogu biti : . U bilansu iskazuju kao umanjenje kapitala. Nenovcane dividende imamo u slucaju distribucije dividendnih dionica.datum proglasavanja je datum kada uprava dionickog drustva formalno proglasava da ce dividende biti isplacene.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROMJENA U ZARADJENOM KAPITALU 18. dividendu. Ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac. 64 . Takva drustva mogu objaviti dividendu u dionicama.smanjiti opasnost od konkurentskog preuzimanja . drustvo donosi odluku da njegovi dionicari prime neku vrstu dividende. 18. Izdavanje dionica i razmjena za nenovcana sredstva i usluge Izdate dionice u pravilu se uplacuju u novcu. VLASTITE DIONICE (TREZORSKE) Trezorske dionice su dionice dionickog drustva koje su izdate i naknadno otkupljene. to su : . Ko ima pravo na dividende? Uprava odredi datum utvrdjivanja stanja u dionickoj knjizi.1 DIVIDENDE Dividenda predstavlja povrat dionicarima dijela ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice).

ako je cijena prije dividende bila 10. Kod izracunavanja zarade po dionici godisnja netodobit primjenljiva na redovne dionicare dijeli se sa prosjecnim brojem redovnih dionica u prometu. U pravilu.proglasavanje dividendnih dionica dionicari izbjegavaju placanje poreza na dividende 18. kao korekciona pozicija aktive. Zarada po dionici = netodobit / broj redovnih dionica u prometu Iako se ponderisani prosjecni broj dionica u prometu mora koristiti kod izracunavanja zarada po dionici. ovaj se broj ne iskazuje u vlasnickom kapitalu u bilansu. te se pokriva u narednim obracunskim razdobljima prema nacelu kontinuiteta.obaveza je sadasnja 65 .dodatnom emisijom dividendnih dionica utjece na smanjenje trzisne cijene dionice .5. odnosno neogranicenosti vremena poslovanja. 19.RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE OBAVEZA Obaveza je sadasnja obaveza pravne osobe proizasla iz proslih dogadjaja za cije se podmirenje ocekuje da ce dovesti do odljeva resursa koji za pravnu osobu sadrze ekonomske koristi. . obaveza nastaje kada je sredstvo isporuceno. Poslovni rezultat iskazan u bilansu uspjeha prenosi se u narednu godinu gdje ce se u pocetnom bilansu iskazati kao akumulirana dobit ili akumulirani gubitak.GUBITAK Pravna osoba u bilansu iskazuje uspjesnost poslovanja kao pozitivan ili negativan poslovni rezultat. Obaveze se priznaju u poslovnim knjigama. 18. Odluka pravne osobe da nabavi sredstvo u buducnosti ne znaci samo po sebi da je nastala sadasnja obaveza. godisnja netodobit dijeljenjem broja dionica u prometu na kraju godine jednaka je zaradi po dionici. Takva dividenda treba sniziti trzisnu cijenu dionice (5% dividende u dionicama. prenosi se na konto gubitak tekuce financijske godine.gubitak iznad visine kapitala i obicno se iskazuje u aktivi bilansa stanja u poziciji Gubitak iznad visine kapitala. Izracunavanje zarade po dionici odnosi se samo na redovne dionice. Osnovno obiljezje obaveza jeste da pravna osoba ima sadasnju obavezu. Preneseni gubitak moze biti : .4.Dividenda u dionicama povecava broj dionica u opticiji.50 USD po dionici. U situaciji kada dionicko drustvo prodaje samo redovne dionice. najprije od netodobiti oduzmemo iznos dividendi na povlastene dionice za tekucu godinu. Da bismo odredili zarade koje su primjenljive na redovne dionice. ZARADA PO DIONICI Zarada po dionici je zaradjena netodobit po redovnoj dionici. a br. Koncept zarade po dionici primjenjuje se samo na redovne dionice. dionica se u prometu ne mjenja u toku godina.zadrzavanje novca u cilju ekspanzije dionickog drustva na trzistu .Gubitak do visine kapitala iskazuje se u pasivi u okviru pozicija kapitala u pozicijama Akumulirani gubitak iz proteklih godina i Gubitak tekuce godine. Ako pravna osoba nije pokrila gubitak tekuceg razdoblja do visine kapitala. Nuzno je napraviti razliku izmedju sadasnje i buduce obaveze. Gubitak smanjuje kapital. ona bi teorijski trebala pasti na 10 USD) Uprava moze imati vise razloga za proglasavanje dividendnih dionica : . a time i u bilansu ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : .

Najcesce dugorocne obaveze su obaveze za primljene dugorocne kredite i obaveze za izdate dugorocne obveznice.prodajna vrijednost (obaveze se iskazuju po vrijednostima u kojima ce biti podmirene) Podmirenje sadasnje obaveze moze se vrsiti na slijedece nacine : .postoji razumna procjena menadzera. . Najcesca vrsta dugorocnog vrijednosnog papira koji se prodaje je obveznica. Taj ugovor.Kamate na emitovane obveznice su poreski priznati rashodi.obaveza je rezultat proslih dogadjaja Propusteno priznavanje i evidentiranje obaveza znaci i propusteno evidentiranje rashoda. Naprimjer. 2) dugorocne obaveze 66 .Terecenje financijskog rezultata kamatama na emitovane obveznice moze biti nize od raspodjele dividendi dionicarima Nedostatci za kompaniju su : . To je zato sto se poslovni dogadjaj . Izdavanjem ili emisijom dugorocnih vrijednosti papira pravna osoba preuzima obavezu kupcima uz odgovarajucu naknadu.placanjem novcem .1 DUGOROCNE OBAVEZE Dugorocne obaveze su one obaveze (dug) ciji je rok vracanja duzi od jedne godine racunajuci od datuma bilansa.fer vrijednost (utrzivi vrijednosni papiri se mogu iskazati po trzisnoj vrijednosti) .imaoci obveznica neke kompanije i drugi povjerioci nemaju utjecaja na kompaniju kao dionicari. kao i osiguranje vracanja duga. Vrednovanje obaveza se provodi uz nacela : . da ce doci do odliva novca ili drugih sredstava na tacno odredjeni datum .sadasnja vrijednost obaveza (sadasnja diskontovana vrijednost buducih novcanih izdataka za koje se ocekuje da ce biti potrebni za podmirenje obaveze u normalnom toku poslovanja) . pravna osoba moze sklopiti ugovor sa drugom pravnom osobom da ce u slijedece dvije godine kupovati robu i to godisnje 100 000.tekuci trosak obaveza (nediskontovani iznos novca ili novcanih ekvivalenata koji bi bio potreban da se takve obaveze podmire u tekucem razdoblju) . Obaveze po izdatim vrijednosnim papirima dospijevaju nakon isteka jedne godine (12 mjeseci). a dividende nisu . Posljedica je pogresno iskazivanje poslovnog rezultata. Dugorocni krediti su obaveze pravne osobe koji se kvalifikuju u pasivne financijske aktivnosti a najcesce se preduzimanju u cilju financiranja izgradnje ili nabavke stalnih i tekucih sredstava.historijski trosak obaveza ( iznos novca ili novcanih ekvivalenata za koje se ocekuje da ce se platiti u cilju podmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja) .zamjenom te obaveze sa drugom obavezom Obaveze se klasifikuju na : 1) tekuce (kratkorocne) obaveze 19.prijenosom drugih sredstava . ne priznaje se i ne evidentira u poslovnim knjigama kao sadasnja obaveza.neophodno osiguranje gotovine od strane kompanije za isplacivanje godisnje. sto u pravilu znacajno utjece na novcani tok. odnosno polugodisnje dospjelih kamata na emitovane obveznice.pruzanjem usluga . odnosno kamatu. isporuka robe na skladiste iz kojeg bi proizlazila sadasnja obaveza jos nije dogodio. Znacajne prednosti emisije duznickih vrijednosnih papira : .

U narednim obracunskim periodima odgovarajuci inosi sa racuna Unaprijed naplaceni i odlozeni prihodi se prenose na odgovarajuci uspjesni racun Prihoda. a odobravanjem racuna rezervisanja. a odobrava racun Dobavljaci ili Ziroracun ili racun Sredstava. znaci da su prodate po cijeni koja je veca od nominalne vrijednosti. racunajuci od datuma bilansa. Rezervisanja jesu obaveze koje se priznaju ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . prodajom obveznice uz diskont. povecavaju se rashodi od kamata izdavaoca obveznice. Trzisna vrijednost obveznice ovisi o trzisnoj kamatnoj stopi koja se formira na trzistu kapitala. neplaceni rashodi.iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti Tipican primjer rezervisanja je kada pravna osoba. Na kraju razdoblja se za iznos procijenjenih troskova zaduzuje racun troskova Rezervisanja za rizike u garantnom roku. Isporukom automobila nastaje rizik kvara. Troskovi popravaka gotovih proizvoda u garantnom roku nastaju nakon prodaje gotovih proizvoda. kratkorocna razgranicenja i rezervisanja 67 . a ne kada su pokvareni. a odobrava racun Obracunata rezervisanja za rizike u garantnom roku. Smatra sse da su troskovi servisiranja prodatih proizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogadjaja prodaje tih proizvoda. koji utjecu na nastanak obaveza. obaveze za poreze. u ovisnosti o kakvoj se vrsti prihoda radi. fakturisati i placati naknadno u roku duzem od 12 mjeseci. obracunati. 19. moze biti u opasnosti da ne uspije da podmiri svoje obaveze Vrijednost na koju glasi obveznica je nominalna vrijednost. koje treba priznati kao sadasnju obavezu te ih treba objaviti. Troskove treba ukalkulisati u proizvodnu cijenu. Najcesce i najvaznije tekuce obaveze su slijedece : obaveze za primljene kratkorocne kredite. odnosno procjenjuje iznos i vrijeme nastale obaveze. U trenutku kada do popravke gotovih proizvoda dodje. a to je iznos koji izdavalac mora platiti na kraju vijeka obveznice. a koji ce se konacno obracunavati. proizvodjac automobila. Izdate obveznice koje se prodaju uz premiju ili diskont amortizuju se tokom njihovog vijeka do datuma dospijeca. obaveze za place zaposlenicima. Knjizenje rezervisanja se vrsi zaduzivanjem odgovarajucih racuna troskova ili rashoda.pravna osoba ima sadasnju obavezu koja je nastala kao rezultat proslih dogadjaja .vjerovatno je da ce odliv resursa koji sadrzi ekonomske koristi biti potreban iznos obaveze se moze pouzdano procijeniti .2 TEKUCE (KRATKOROCNE) OBAVEZE Tekuce (kratkorocne) obaveze jesu one obaveze cije se podmirenje. Medjutim. Izdavanjem i prodajom obveznica uz premiju i naknadnom amortizacijom premije smanjuju se rashodi od kamata kod izdavaoca obveznice. za iznos nastalog troska zaduzuje se racun Rezervisanja. te naknadnom amortizacijom diskonta. Karakteristican primjer unaprijed naplacenih i odlozenih prihoda koji se odlazu na period duzi od 12 mjeseci je donacija stalnih sredstava. tj. Izdavalac evidentira obveznice po njihovoj nominalnoj vrijednosti. pa ih treba teretiti na razdoblje kada su ti proizvodi prodati. Tako. ugovara popravke i rezervne dijelove u garantnom roku.Ako kompanija ostvaruje gubitke. Grupa konta Dugorocna razgranicenja mogu se pojaviti i kod rashoda i kod prihoda. naprimjer. te proizvodjac vrsi rezervisanje. Dugorocna rezervisanja javljaju se u poslovanju pravne osobe u slucaju kada nastaju poslovni dogadjaji. Njihova visina se utvrdjuje procijenjivanje na osnovu iskustva. Obratno. ako su obveznice izdate uz premiju. obaveze za izdate kratkorocne vrijednosne papire. obaveze prema dobavljacima. ocekuje u roku kracem od jedne godine.

naknade stete. ali se ne mogu koristiti za razgranicavanje troskova. SEDMI DIO – RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. Pri svakom obimu aktivnosti prosjecni (varijabilni) troskovi po jedinici ucinaka su isti. Pri vecoj kolicini proizvodnje oni opadaju. unisteno.Prema reagovanju na promjenu stepena aktivnosti razlikuju se varijabilni i fiksni troskovi. Rijec je o troskovima ciji je ukupan iznos uglavnom uvjetovan raspolozivim kapacitetom. POJAM TROSKOVA Trosak je mjera u novcanom iznosu. naknadni popusti. Trosak mjeri upotrebu resursa. Troskovi nastali tokom razdoblja koji se ne ukljucuju u troskove nabavke sredstava su troskovi prodaje. odnosno proizvodnih faktora u cilju proizvodnje i prodaje ucinka preduzeca i ostvarivanju dobiti po tom osnovu. odnosno stepena nezaposlenosti i iskoristenje kapaciteta. 2. npr. suma resursa koji su upotrijebljeni za neku svrhu. sto ima posebno znacenje za planiranje i donosenje odluka. Varijabilni (proporcionalni) troskovi su one vrste troskova ciji je ukupan iznos srazmjeran obimu aktivnosti. Troskovi ukljuceni u sredstva postaju rashodi u razdoblju kada je sredstvo prodato. trosak materijala ili trosak proizvoda). donirano. 20. Najopcije definisani troskovi predstavljaju vrijednosni izraz trosenja resursa.. Nisu uvjetovani raspolozivim kapacitetom. Obaveze prema dobavljacima najcesce se podmiruju placanjem sa ziroracuna. Zahvaljujuci nepromjenjivosti njihovog ukupnog iznosa i promjenljivosti stepena zaposlenosti su promjenljivi. Ti troskovi sredstava postali su rashodi jer se nadoknadjuju iz prihoda. 1.1.1 PODJELA TROSKOVA Najznacajnica je podjela troskova prema reagovanju na promjene aktivnosti. otpis nenaplativih potrazivanja i slicno. U rashode se ukljucuju i iznosi izdataka koji imaju obiljezje troska. nepromijenjeni. trosak opreme.(pasivna razgranicenja). Fiksni troskovi su vrste troskova za ciji ukupni iznos se ocekuje da u kratkom roku ostane nepromijenjen. odnosno rashoda i prihoda unutar jednog godisnjeg obracunskog razdoblja. Kratkorocna razgranicenja Racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja se obavezno koriste za razgranicavanje troskova. Obaveze za izdate cekove i mjenice podmiruju se kada povjerilac naplati te kratkorocne instrumente sa ziroracuna izdavaoca. Pri manjoj kolicini 68 . Za pravilno razumijevanje odnosa trosak – rashod vazna je klasifikacija troskova na nedospjele i dospjele.1. Pod nedospjelim troskovima podrazumijevamo troskove od kojih se ocekuju buduce ekonomske koristi (trosak nabavke sredstava.RACUNOVODSTVO TROSKOVA 20. vec iskoristenjem kapaciteta. odnosno rashoda i prihoda izmedju dva godisnja obracunska razdoblja. Kazne. Mjere troska izraze u novcanim jedinicama. Mjerenje troskova uvijek je vezano za neki cilj.. Uz pojam troska cesto se vezuje i rijec rashod. uprave i administracije.

rastura.pomocni materijal . a varijabilni troskovi po jedinici proizvoda variraju u istom smislu i istom jacinom kao obim aktivnosti. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA U racunovodstvu izraz materijalni troskovi koristi se naziv za vrstu troskova u koji su ukljuceni troskovi nabavke utrosenih materijala.materijal za odrzavanje i ciscenje . tj. odnosno promjene obima proizvodnje aktivnosti dolazi do promjene ukupnih fiksnih troskova. 20. Kod proizvodnih kompanija visok udio u ukupnim troskovima imat ce materijalni troskovi dok ce kod trgovinskih i usluznih kompanija relativno veci udio u ukupnim troskovima imati troskovi placa i troskovi usluga. kapacitet predstavlja granicnu tacku iznad koje se ne moze ici. U financijskim izvjestajima kompanije koje obavljaju proizvodnu djelatnost troskovi nastali u toku obracunskog razdoblja rasclanjuju se na proizvodne troskove i vremenske troskove. koji je poslijedica povecanja fiksnih troskova.2 RACUNOVODSTVENO PRACENJE TROSKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA Tako cemo u proizvodnim kompanijama troskove po prirodnim vrstama grupisati kao: . ENERGIJE.troskovi placa i naknada placa .troskovi energije . Ukoliko su mogucnosti plasmana iznad mogucnosti proizvodnje. troskovi energije. Primjeri indirektnih troskova su opci troskovi proizvodnje i opci troskovi uprave. troskovi rezervnih dijelova. sam postupak iskazivanja.troskovi proizvodnih i neproizvodnih usluga . Indirektni troskovi su elementi troskova koji su povezani sa nosiocima ili su uzrokovani od strane dvaju ili vise nosioca troska zajedno. U materijalne troskove ukljucuju se i troskovi kala. Iako vrsta djelatnosti utjece na relativni udio pojedine vrste troskova u ukupnim troskovima. kvar i lom 69 .drugi potrosni materijal .kancelarijski materijal . troskove razdoblja. odnosno proizvoda. To su troskovi direktnog materijala direktnog reda i opci troskovi proizvodnje. kvara i loma. Nakon promjene stepena zaposlenosti. ali se direktno ne odnose na bilo koji od njih pojedinacno.2. Obim aktivnosti determinisan je mogucnoscu plasmana proizvoda i mogucnoscu kapaciteta. Proizvodni troskovi su oni troskovi koji se obracunavaju zalihama jedinice proizvodnje.troskovi materijala i drugih zaliha . prodaje.troskovi amortizacije .1. rastur.osnovni materijal . odnosno evidentiranja u knjigovodstvu na racunima troskova po prirodnim vrstama troskova nije razlicit zbog razlicite djelatnosti.kalo. Za povecanje proizvodnje potrebna su dodatna ulaganja u kapacitet. Ti troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucuju se u mjerenje uspjesnosti poslovanja.proizvodnje oni rastu. Direktni troskovi nosioca troskova su elementi troska koji se posebno odnose na nosioca ili su uzrokovani tim nosiocem troska. i administracije. TROSKOVI MATERIJALA. otpis sitnog inventara.troskovi financiranja proizvodnje 20. Iskazivanja troskova materijala otvaraju se konta: .

Troskovi energije Troskovi energije ukljucuju troskove za potrosnju elektricne energije. Primjer (340 str) Dana 31. (ako je vrijednost auto guma preko 250 KM. godine procijenili smo troskove utrosene elektricne energije za decembar mjesec u iznosu od 3 000 KM.2.. Tada ih evidentiramo na racunu Investicije u toku. tj.PDV 17% 595 Ukupno : 4095 Troskovi rezervnih dijelova Proizvodna kompanija kupuje rezervne dijelove i trosak nabavke iskazuje na racunu Zaliha rezervnih dijelova.cijena elektricne energije 3500 .1. plina. ako je vrijednost auto guma do 250. kao potrazivanje za ulazni porez jer proizvodna kompanija kao obveznik poreza na dodatnu vrijednost ima pravo povrata tog poreza. otpisuju se po metodama otpisa koje smo objasnili) 20. praznika .materijal za zastitu na radu . Dana 3. kao naknada za rad .place za rad. a fakturu nismo primili. U sitan inventar se mogu ukljuciti i stvari ciji je vijek upotrebe duzi od dvanaest mjeseci ako je pojedinacan trosak 250 KM. za slucaj obracunatih a neplacenih troskova i aktivni za slucaj unaprijed placenih troskova za obracunsko razdoblje). Iznos poreza na dodatnu vrijednost je iskazan kao povecanje sredstava.2008. Kod utrosene elektricne energije se mogu koristiti i racuni kratkorocnih vremenskih razgranicenja (pasivni. pravilno se kvalifikuju u stalna sredstva..2007.) 70 . za utrosak elektricne energije : .2. dizelskog goriva i materijala za proizvodnju energije. godine primili smo fakturu. Izdavanjem materijala u proces proizvodne potrosnje evidentira smanjenje zaliha i povecanje troskova poslovanja na kontu Troskovi materijala. motornog benzina. pare.naknada placa ( za vrijeme godisnjeg odmora. TROSKOVI ZAPOSLENIH Bitno je da se troskovi zaposlenih iskazuju rasclanjeni na : .. Zbog manjeg pojedinacnog troska nabavke i nacina trosenja za ambalazu moze se primjeniti metoda jednokratnog otpisa ili 50postotnog otpisa. odnosno zalihe.ukalkulisana odstupanja od cijena Prije izdavanja materijala u proces proizvodnje u cilju utroska materijali se vrednuju inicijalno i evidentiraju kao sredstva. Na racunima pasivnih vremenskih razgranicenja treba iskazati obracunate troskove za tekuce obracunsko razdoblje. Troskovi sitnog inventara Stvari koje se ne trose jednokratno i kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci neovisn o pojedinacnom trosku nabavke iskazuju se kao sitan inventar.12. a za koje nismo primili fakturu. Utrosak energije iskazan je samo u visini obaveze za energiju bez uracunatog poreza na dodatnu vrijednost. Na racunima aktivnih vremenskih razgranicenja za unaprijed placane troskove treba vrsiti uskladjivanje troskova za tekuce razdoblje. Ukoliko rezervne dijelove koristimo za rekonstrukciju vlastitih sredstava vrijednost utrosenih rezervnih dijelova se ne evidentira na racunu Utroseni rezervni dijelovi. Utrosak rezervnih dijelova se evidentira na dugovnoj strani racuna Utroseni rezervni dijelovi. bolovanja.

za place za rad i naknade placa neophodno je voditi analiticku evidenciju. Ukoliko se obrada ucinka vrsi u vlastitim proizvodnim odjeljenjima i koriste se zalihe. zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti). a troskovi radne snage kao usluge u vlastitoj reziji se kao obaveze za place. koji se prenosi na racune proizvodnje i obracunava po mjestima troskova i po nosiocima troskova . Troskovi sitnog inventara.ostali troskovi zaposlenih (topli obrok. Trosak placa za rad i naknada za rad se iskazuju u brutoiznosu sa svim pripadajucim obavezama za porez na placu.2. prijevoz. tj. 20. opreme i sl. iskazuje se struktura financijske obaveze.dio koji se ne obracunava po proizvodima vec ima tretman vremenskih troskova i direktno se prenosi na rashode i u pravilu se pokriva iz drutodobitka. Ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplacuje place za rad i naknade placa u tekucem razdoblju duzan je evidentirati te troskove i obaveze za svako obracunsko razdoblje.. Najcesci dokumenti za knjizenje troskova usluga su fakture dobavljaca.dio koji obracunavaju po proizvodima.troskovi sajmova .troskovi reklame . praznici itd). regres na godisnji odmor i sl) Na racunu Placa za rad kao naknada za rad iskazuju se brutoplaca zaposlenih za redovni i prekovremeni rad i svi dodaci placa (za nocni rad. Prijevozne usluge Pod prijevoznim uslugama podrazumijevamo usluge svih oblika transporta. tada cemo takve troskove evidentirati na racunima Utrosci materijala. u ovisnosti o kojoj vrsti zaliha se radi.usluge odrzavanja .troskovi zakupnine prostora. U pravilu. za rad nedjeljom i praznikom i sl). Ukupno iskazani troskovi po ovom osnovu na kraju razdoblja prenose se na racune proizvodnje u toku. To su situacije u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi u skladu sa propisima o radu ( godisnji. Na racunu Naknada placa iskazuju se troskovi u visini brutoiznosa. Uz knjizenje u glavnoj knjizi.Troskovi osiguranja . U grupaciju proizvodne kompanije ukljucuju se : .3 TROSKOVI USLUGA Troskovi usluga nastaju kao poslijedica povecanja obaveza za koristenje usluge koje pravna osoba pruza drugoj pranoj osobi u vezi s poslovanjem.prijevozne usluge . kao i doprinosima za socijalno osiguranje zaposlenika (za penzijsko-invalidsko.usluge na izradi i doradi ucinka . . Proizvodne kompanije trebaju troskove brutoplace rasclaniti na : . Iz prijevoznih usluga obicno se izdvajaju transportni troskovi (trosak nabavke sredstava. Nakon obracuna placa u brutoiznosu. Troskovi rezervnih dijelova. poreze i doprinose uvijek obracunava i isplacuje poslodavac. troskovi prijevoza uposlenika na posao i sa posla) 71 . a potrazivat ce racun Dobavljaci u zemlji. iznos koji se uracunava u troskove proizvoda tj. troskovi prijevoza na sluzbenim putovanjima.Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Troskovi na izradi i doradi ucinka Ako su koristene usluge na obradi proizvoda tada cemo zaduziti racun Troskovi na izradi i obradi ucinka. odnosno namjenska struktura brutoplace i brutonaknade placa.

Prema tome. Za knjizenje troskova investicijskog odrzavanja upotrebljava se racun pasivnog vremenskog razgranicenja. Ova usluga je za domacu pravnu osobu neoporeziva. reklame i sl. Troskovi osiguranja Vrijednost obracunatih ili placenih premija osiguranja imovine i lica i drugih troskova osiguranja u svrhu kontinuiranog poslovanja u racunovodstvenom smislu predstavlja 72 . U praksi se cesto dogadja da se zakupnina placa unaprijed za odredjeno vrijeme. Troskovi sajmova koji su samo u vezi sa ucescem na sajmovima. Financijski najam je ugovor kod kojeg se svi rizici i koristi povezani sa vlasnistvom nad sredstvom vecim dijelom prenose na najmoprimce. ali ne i troskovi za buduce razdoblje. a to je usluga u vezi sa nekretninom i takva se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Radovima. U troskove investicijskog odrzavanja kod gradjevinskih objekata ukljucuje se : obnova fasade. Prijevoz. a njegovo se ukljucivanje u troskove proizvodnje razgranicava na cijelu godinu. Uslugama tekuceg odrzavanja mogu se smatrati oni radovi kojima se odrzava tekuca proizvodna funkcija postrojenja i opreme. Troskovi zakupnine Naknada koja se placa za koristenje tudjih sredstava / poslovnog prostora. kataloga i drugih aktivnosti reklame. jer se na najmoprimca ne prenose rizik i korist povezani sa vlasnistvom. montazu. Za knjizenja u toku poslovne godine se koriste racuni vremenskih razgranicenja . bojenje i sl. Operativni najam je ugovor izmedju najmodavca i najmoprimca kojim se prenosi pravo na koristenje nekog sredstva za odredjeno vrijeme uz najamninu koje nema obiljezje financijskog najma. Troskovi reklame Na ovom racunu knjize se troskovi usluga reklame u stampi. u tom slucaju ce pravna osoba unaprijed placenu zakupninu iskazati kao sredstvo na racunu Unaprijed placeni troskovi zakupnine. odnosno troskovi popravke gradjevinskih objekata postrojenja i poreme u visini obaveze dobavljacima za obavljene usluge. odnosno uslugama koje imaju obiljezje troskova investicijskog odrzavanja moze se kod opreme smatrati zamjena vecih dijelova (remonti) kojima se uopceno odrzava funkcionalna sposobnost. reprezentacija. dnevnice. putem letaka. U tekucoj poslovnoj godini troskove zakupnine treba ukljuciti u troskove prijenosom sa racuna Unaprijed placeni troskovi na racun troskova tekuce godine. iskazuje se kao trosak zakupnine (najamnine). a kod gradjevinskih objekata tekuce popravke. Racun aktivnog vremenskog razgranicenja koristi se kada je stvarni trosak u znacajnom iznosu nastao u pocetku godine. Na racun Troskovi zakupnine u tekucoj poslovnoj godini iskazuju se troskovi. Stvarni radovi koji se planiraju za poslovnu godinu biti izvedeni kasnije ili u drugom polugodistu. zamjena instalacija i sl.ne ukljucuju se u troskove sajmove. Financijski najam je u osnovi kupovina sredstava dugorocnih materijalnih sredstava na kredit (zajam) a placanje se knjizi kao otplata anuitetskog duga. Troskovi sajmova Troskovi ucesca na sajmovima ukljucuju : troskove zakupa sajamskog prostora. zamjena podova. uz korespondentno iskazivanje na racunu Dobavljaci u zemlji. uredjenje prostora za autorske izdatke dizajnerima.Usluge odrzavanja U troskove usluga odrzavanja ukljucuju se troskovi tekuceg i investicijskog odrzavanja. zamjena gradjevinske stolarije. na radiju i televiziji. npr. ciscenje itd. jer se radi o zakupu poslovnog prostora u inozemstvu.

Troskovi reprezentacije Nastaju kao posljedica zelje sa stvaranjem boljih poslovnih odnosa sa poslovnim partnerom. clanarina i drugih slicnih davanja po osnovu zakonskih naredbi.naknade za odvojeni zivot . clanarine i druga davanja knjize se troskovi koje pravna osoba placa u toku godine na ime doprinosa. reprezentaciju. Putni troskovi ukljucuju : troskove prijevoza na sluzbenom putu. Taksi za tunelske prolaze itd. odnosno naiv.prigodne i jubilarne nagrade zaposlenicima Doprinosi. te je neophodno troskove osiguranja vremenski razgraniciti radi ravnomjernog rasporedjivanja. Troskovi osiguranja se placaju periodicno. kolektivnih ugovore ili internih akata pravne osobe.autorske honorare . porez na imovinu. clanarine i druga davanja (troskovi) Doprinosi. posebne naknade. Bankarske usluge Na racunu Troskovi bankarskih usluga knjize se izdaci za placene bankarske usluge. naknade za poslove konverzije i drugi troskovi sto ih je banka naplatila za obavljanje usluga pravnoj osobi.naknade clanovima upravnog.otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa . takse. promet nekretnina. troskove cestarina. dnevnice. Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi Na racunu Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi knjize se troskovi dnevnica i ostali troskovi koji su zaposlenici imali na sluzbenom putu u zemlji ili inostranstvu.djecije doplatke . kupovina raznih proizvoda koji se daju na poklon i upotreba vlastitih proizvoda. Koristenje vlastitih proizvoda i roba u svrhu reprezentacije cija pojedinacna cijena ne prelazi 20 KM u svrhu unapredjenja poslovanja oslobodjeno je placanja PDV-a. Ostali troskovi financiranja 73 . Uglavnom su to izdaci koji ukljucujuci : . odnosno prijenosa troskova osiguranja na troskove proizvodnje tekuceg razdoblja.trosak osiguranja. Porezi koji ne zavise od financijskog rezultata i takse (troskovi) Na ovaj racun knjizi se porez na kompaniju. troskove smjestaja na sluzbenom putu. naprimjer.terenski dodatak . Postanske i telekomunikacijske usluge Najcesci troskovi u vezi sa postanskim i telekomunikacijskim uslugama koje koristi kompanija jesu telefonske usluge (sa ukljucenim internetom) i usluge postanskih otprema. reklamu propagandu. troskovi platnog prometa sa inozemstvom. Naknade radnicima i stanovnistvu ( troskovi) Na racunu Naknade radnicima i stanovnistvu knjize se troskovi koje poslodavac ima u vezi sa zaposlenicima a koji proizlaze iz ugovora o radu. roba i usluga u svrhu reprezentacije.naknade po ugovoru o djelu . Pojavni oblik troskova reprezentacije moze biti. nadzornog odbora .

opce varijabilne troskove proizvodnje ( indirektni materijal i indirektni rad) U troskove proizvoda treba ukljuciti samo dio fiksnih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet. Trosak zaliha obuhvaca troskove nabavke. koje treba suceliti sa tekucim prihodima. Ostali troskovi financiranja ( razne premije.3 RACUNOVODSTVENO PRACENJE PROCESA PROIZVODNJE Proizvodi i drugi ucinci proizvodnje oznaceni kao nosioci troskova. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno. a koji se mogu ukljuciti u vrijednost proizvoda preko racuna. pa prema tome kod utvrdjivanja financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje tekuceg obracunskog razdoblja (sistem obracuna varijabilnih troskova) 20. odnosno standardnim troskovima. a koje troskove treba direktno ukljuciti u utvrdjivanje financijskog rezultata.fiksne opce troskove proizvodnje (amortizacija. Dio opcih fiksnih troskova proizvodnje za neiskoristeni kapacitet ima tretman rashoda i nadoknadjuje se iz tekucih prihoda. proizvodne troskove proizvodnje. Svi ukupni troskovi koji se ukljucuju u obracun financijskog rezultata formiraju se putem troskova prodatih proizvoda. dijelova vlastite proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda ukljucuje se ukupan iznos varijabilnih opcih troskova proizvodnje i dio opcih troskova proizvodnje za iskoristeni normalni kapacitet.Na racunu Ostali troskovi financiranja vode se svi troskovi i izdaci koje je pravna osoba imala po osnovu pribavljanja financijskih sredstava za potrebe poslovanja. 74 . troskovi odrzavanja proizvodnih objekata. varijabilni opci troskovi proizvodnje. trosak menadzmenta i administracije) . diskonti. provizije.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se troskovi za obracun proizvodnje . poluproizvoda. prodajnih i administrativnih troskova koji imaju tretman vremenskih troskova. Troskove proizvodnje (konverzije) cine troskovi nastali u procesu proizvodne potrosnje odnosno pretvorbe materijala u gotove proizvode. evidentiraju i o kojima se izvjestava menadzment.4 RASPORED TROSKOVA Racunovodstvo kompanije treba provesti raspored troskova koji treba definisati sta ukljucujemo u tzv. naknade) 20.na racunu Raspored troskova u obracunu poslovnog rezultata rasporedjuju se opci troskovi za pokrice upravnih. Na kraju obracunskog razdoblja troskove tekuce godine treba rasporediti na prenosne racune Raspored troskova za obracun ucinka i Raspored troskova u obracunu poslovnog razultata : . U izvjestajima racunovodstva proizvodnje nastali troskovi se povezuju s vrstama i kolicinama proizvoda i drugim ucincima i uporedjuju se sa planiranim.2. opci fiksni troskovi za iskoristeni normalni kapacitet. Pri ukljucivanju opcih troskova proizvodnje u troskove proizvoda zahtijeva se podjela tih troskova na : . funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. odnosno proizvoda. funkcionalno i podrucjem odgovornosti za koje se troskovi planiraju. Od ukupnih opcih troskova proizvodnje u troskove zaliha nedovrsene proizvodnje. ukupni troskovi proizvoda. troskove proizvodnje i druge nastale u procesu dovodjenja zaliha na njihovu sadasnju lokaciju i u sadasnje stanje. troskovi direktnog rada (place). tj. Kalkulacija troskova koji se ukljucuju u troskove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ima slijdece elemente : Troskovi direktnog materijala. U svakoj proizvodnoj kompaniji u ovisnosti od vrste i organizacije proizvodnje utvrdjuje se broj mjesta troskova odredjen prostorno.

U usluznoj djelatnosti primjenjuje se kod svih vrsta popravaka i odrzavanja usluge montaze. svih vrsta gradjevinskih objekata. papira.odlucivanje (menadzment koristi informacije o troskovima pri donosenju odredjenih poslovnih odluka) Evidentiranje troskova u prirodnim vrstama i utvrdjivanje ukupno nastalih troskova koji se odnose na obracunsko razdoblje na racunima troskova po prirodnim vrstama je prva faza u obracunu troskova proizvodnje. postrojenja. Procesna metoda obracuna proizvodnje primjenjuje se u tzv. projektovanja. konfekcije.financijsko planiranje (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva) . U toj metodi obracuna troskova nosilac troskova je pojedinacan predmet ili usluga ili narucena kolicina proizvoda za poznatog kupca. gume.. procesnoj proizvodnji (proizvodnja bezalkoholnih proizvoda. namjestaja. opreme i slicno. troskovi mjesta troskova osnovne djelatnosti – proizvodnje rasporedjuju se na nosioce troskova.3. odnosno u proizvodnji po narudzbi primjeruje se za obracun troskova u proizvodnji brodova.vrednovanje. U petoj. ili srodnih proizvoda ili dio procesa u odredjenom razdoblju. U cetvrtoj fazi obracuna troskova. Ukupno nastali troskovi na nivou proizvodne kompanije utvrdjuju se kao zbir iskazani na svim mjestima troskova. plina. grafickih usluga.). U toj metodi obracuna nosilac troska je proces proizvodnje odredjenog proizvoda. 20. secera.kontrola poslovanja (menadzmentu su potrebne informacije o stvarnim troskovima za procjenu izvrsavanja u odnosu na planirane. pravnih i racunovodstvenih usluga. 75 . to su : 1) metoda obracuna troskova u proizvodnji po narudzbi ili metoda obracuna po radnom nalogu 2) metoda obracuna u procesnoj proizvodnji ili procesni obracun Metoda obracuna troskova po radnom nalogu. zdravstva. odnosno iskazivanje u bilansu stanja zaliha nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda (menadzment mora znati koji su troskovi ukljuceni u troskove zaliha. benzina. rasporedjuju se na nedovrsenu proizvodnju i dovrsenu proizvodnju na kraju obracunskog razdoblja. tekstila.Informacije o troskovima u proizvodnim kompanijama imaju slijedece ciljeve: .3. U trecoj fazi obracuna troskova. 20. tj. odnosno standardne troskove) .1 METODE OBRACUNA TROSKOVA U obracunu troskova proizvoda razlikuju se dvije osnovne metode obracuna.1. odnosno troskove proizvoda) . Nastali iznosi troskova evidentiraju se direktno na mjestima troskova prema prirodnim vrstama troskova koji su utvrdjeni u analitickoj razradi racuna troskova za proizvodnu kompaniju. stakla. troskovi s pomocnih mjesta troskova rasporedjuju se na mjesta troskova osnovne djelatnosti i na druga mjesta troskova. posljednjoj fazi obracuna troskova proizvodnje na kraju razdoblja. boja. aviona. na proizvodnju odredjenih proizvoda tokom razdoblja. ukupni troskovi proizvodnje koji uz troskove nastale u razdoblju ukljucuju i troskove nedovrsene proizvodnje na pocetku godine.1. METODE I SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Metode obracuna troskova su nacin usmjeravanja troskova prema nosiocu. odnosno troskova koji se nadoknadjuju iz tekuceg prihoda obracunskog razdoblja (menadzment mora znati koji su troskovi iskazani kao rashod putem troskova prodatih proizvoda i troskovi koji se pokrivaju iz brutomarze) .utvrdjenje poslovnog rezultata.

pojedinacne proizvodnje. Od ukupnih troskova dovrsene proizvodnje oduzima se procijenjena vrijednost nus proizvoda i razlika predstavlja trosak dovrsene proizvodnje osnovnog proizvoda. divizione (djelidbene) kalkulacije b. proizvode po narudzbi i sl. ali se zbog tehnoloskog procesa. U okviru divizionih kalkulacija.prodajnih cijena srodnih proizvoda d) Kalkulacija vezanih (kupovnih) proizvoda koristi se u slucajevima kada se uz osnovni proizvod. dijelove. moze se koristiti: a) cista / jednostavna / obicna diviziona kalkulacija b) visefazna diviziona kalkulacija c) kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojev d) kalkulacija vezanih proizvoda a) Cista. jer su troskovi dovrsene proizvodnje isti za osnovni proizvod i za nusproizvod. METODE KALKULACIJE Rijec kalkulacija potjece od latinske rijeci „calculus“ koja oznacava kamencic koji je sluzio kao sredstvo za racunanje. Kalkulisanje je racunski postupak izracunavanja cijena. u. U zavrsnoj fazi izracunava se stvarna cijena dovrsenog proizvoda dijeljenjem troskova dovrsene proizvodnje sa proizvedenim ucincima c) Kalkulacija na osnovu ekvivalentnih brojeva (odnosa) koristi se u slucajevima izrade srodnih proizvoda. odnosno nosiocima troskova. Osnovna karakteristika dodatne kalkulacije sastoji se u neposrednom vezivanju direktnih troskova za radne naloge i posrednim dodavanjem razlicito segmentarnih opcih troskova proizvodnje radnim nalozima. Radni nalog je instrument kojim se pokrecu svi poslovi vezani za pojedinacne ucinke i sredstvo za evidentiranje proizvodnih troskova. Kod elektivne metode 76 . Taj se odnos moze utvrditi pomocu : . Kod te kalkulacije potrebno je procijeniti vrijednost nusproizvoda.3. Tip pojedinacne proizvodnje zastupljen je u kompanijama koje izradjuju serije proizvoda. Radi se o proizvodnji koja se odvija po radnim nalozima. [p=t/ug] p . Za svaku fazu utvdjuje se cijena poluproizvoda. Karakteristika je sumarne dodatne kalkulacije da se za raspored indirektnih troskova proizvodnje na ucinke koristi jedan kljuc.kolicina ucinka. Dvije osnovne metode kalkulacije : a.1.troskovi dovrsene proizvodnje. 2)Metoda dodatne kalkulacije primjenjuje se u uvjetima tzv. t . kontrole troskova ili drugih cinilaca proizvodi u vise faza. Kalkulaciji cijene osnovni cilj je utvrditi cijenu proizvoda ili usluga.standardnih troskova . jednostavna ili obicna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod najcesce u velikim serijama. Metode dodatne kalkulacije se dijele na sumarne i elektivne.naturalnih pokazatelja . proizvodi nusproizvod ili nusproizvode( metalni otpadak metalnoj industriji).jedinicna cijena. dodatne (adicione) kalkulacije 1)Karakteristika divizionih metoda je u tome da se jedinicna cijena proizvoda izracunava dijeljenjem troskova dovrsne proizvodnje sa proizvedenim ucincim. zbog samog tehnoloskog postupka proizvodnje.20. Kalkulacija je vjerovatno najvisi informacijski izlaz iz obracuna troskova i ucinka. b) Visefazna diviziona kalkulacija koristi se u slucajevima kada se proizvodi jedan proizvod.

2. Prema tome. sistem obracuna ukupnih troskova b. pri cemu se vrednovanje zaliha vrsi u standardnim troskovima. 20.3.1. RACUNOVODSTVENO PRACENJE GOTOVIH PROIZVODA Gotovi proizvodi su rezultat proizvodnje i namijenjeni su prodaji. proizvodnog koncepta proizvodnih kompanija. metoda i postupaka obracunavanja stvarnih troskova i ucinaka po stvarnim troskovima s ciljem zadovoljenje odgovarajucih informacionih potreba menadzera.3. te na sintetickom racunu zaliha gotovih proizvoda u glavnoj knjizi samo vrijednosno. SISTEM OBRACUNA PO STVARNIM TROSKOVIMA Sistem obracuna po stvarnim troskovima predstavlja skup nacela. Sistem obracuna ukupnih troskova polazi od tzv. odnosno standardnih troskova. Stanje i kretanje zaliha gotovih proizvoda na skladistu evidentira se kao i kod materijala. i to : a. s jedne strane. odnosno opcih troskova proizvodnje koristi se vise razlicitih kljuceva. pa kod utvrdjivanja operacionog financijskog rezultata uporedjuju se sa ostvarenom vrijednosti prodaje datom obracunskog razdoblja.za raspored indirektnih troskova. Sistem obracuna ukupnih troskova u proizvodne troskove outputa ukljucuje sve vrste homogenih troskova aktivnosti proizvodnje i stvarne iznos svih vrsta. To znaci da se operacioni troskovi koji se ukljucuju u obracun operacionog financijskog rezultata formiraju putem troskova prodatih gotovih proizvoda. utvrdjivanje operacionih troskova koji imaju vremenski karakter i kao takvi ce biti u cijelosti ukljuceni u obracun operacionog financijskog rezultata. Izmedju vise sistema obracunavanja troskova koje teorija i praksa poznaje isticu se dva osnovna stanovista.4. u analitickom knjigovodstvu gotovih proizvoda kolicinski i vrijednosti. apsorpcioni sistem obracuna troskova c. na tri mjesta i tri razlicita nacina. sistem obracuna varijabilnih troskova Sa stanovista nacina utvrdjivanja troskova : a) sistemi obracuna stvarnih troskova b) sistemi obracuna uz koristenje planskih. zaracunava sve operacione troskove gotovom proizvodu kao definitivnom nosiocu troskova.1. 77 . a metoda obracuna troskova bi predstavljala aplikativnu stranu sistema obracuna za koju se preduzece opredijeli. 20. i to : u skladistu samo kolicinski. prolaze kroz faze: -skladistenja . Sistemi obracuna troskova se baziraju na definisanju strukture i velicine oprecionih troskova koji ce.3. apsorpcionog sistema obracuna troskova i sistema obracuna varijabilnih troskova i to u svim njihovim varijantama. 20. SISTEMI OBRACUNA TROSKOVA Sistem obracuna troskova predstavlja kreativan dio odracuna troskova i financijskog rezultata.2. biti zaracunavani zalihama u smislu njihovog vrednovanja i koji ce u obracun operacionog financijskog rezultata biti ukljuceni putem troskova prodatih ucinaka.prodaje Gotovi proizvodi evidentiraju se po cijeni proizvodnje. Sistem obracuna po standardnim troskovima moze primjeniti u sklopu sistema obracuna ukupnih troskova. i s druge strane.

nema utjecaja primjene pojedinih sistema obracuna troskova na visinu financijskog rezultata. Sadrzaj sistema obracuna po standardnim troskovima : 1) standardni troskovi su operacioni troskovi. Analiza troska-volumena-profita (C. a zatim oduzimanjem fiksnih troskova od kontribucijskog prinosa dolazi se do cistog financijskog rezultata tj. Razlike visine i karaktera financijskog rezultata i vrijednosti zaliha primjerom razlicitih sistema obracuna troskova javlja se uslijed njihovih koncepcijskih razlika u tretiranju opcih troskova u pogledu (ne)ukljucivanja u postupku vrednovanja nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda.3.2.P. Sistem obracuna varijabilnih troskova.2. vec pokazuju kakvi i koliki troskovi trebaju biti i oni predstavljaju objektivno mjerilo za kontrolu troskova.) cesto se naziva tacka pokrica troskova. dobiti ili gubitka. Standardni troskovi nisu troskovi proslog perioda. jer se odredjuju za svaku operaciju 2) standardni troskovi predstavljaju ostvarenje optimalne efikasnosti 3) standardni troskovi sluze kao osnova za vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda 4) standardni troskovi omogucavaju uporedjivanje sa ostvarenim troskovima da se utvrde razlike ili odstupanja Standardni troskovi predstavljaju jednu varijantu planskih troskova. To znaci da bi se varijabilni troskovi putem troskova prodatih proizvoda ukljucili u obracun financijskog rezultata (bilans uspjeha) da bi se dobio marginalni rezultat odnosno marza. ne predstavljaju historijsku velicinu vec perspektivu za buducnost. Fiksne i varijabilne komponente troskova evidentiraju se na posebnim racunima. POJAM STANDARDNIH TROSKOVA Standardni troskovi unaprijed su odredjeni troskovi.2. i to na proporcionalne varijabilne troskove i apsolutno fiksne troskove.2. Tacka pokrica troskova govori o postizanju odredjenog financijskog rezultata. 20. SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA 20. dok se fiksni troskovi smatraju vremenskin troskovima i u cjelosti se ukljucuju u obracun financijskog rezultata za period u kojem su nastali. dok se svi fiksni troskovi u cijelosti tretiraju vremenskim troskovima i direktn ukljucuju u financijski rezultat.3. Drugim rijecima. odnosno vrednovanje zaliha. Samo varijabilni troskovi bi bili osnova za zaracunavanje. U okviru standardnih troskova se razlikuju slijedece posebne kategorije : 78 . odnosno prihod je jednak zbroju varijabilnih i fiksnih troskova. dok planski troskovi ne moraju biti standardni troskovi. Primjena sistema obracuna varijabilnih troskova pretpostavlja da ukupno nastale operacione troskove treba razluciti na dvije komponente. standardni troskovi su uvijek planski. a operacioni opci troskovi uprave.prodaje i administracije imaju tretman vremenskih troskova i ukljucuju se u obracun financijskog rezultata.V. Tocka pokrica troskova moze se definisati kao nivo aktivnosti kod koje je poslovna dobit jednaka nuli.Po apsorpcionom sistemu obracuna troskova vrednovanje nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda se vrsi po operacionim proizvodnim troskovima.1. pri cemu se samo varijabilni troskovi ukljucuju u vrednovanje proizvodnje odnosno proizvoda. Sustina apsorpcionog sistema obracuna troskova uz koristenje stvarnih troskova je u tome da se nedovrsena proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda vrednuju i iskazuju po operacionim proizvodnim troskovima koji ce se putem troskova prodatih proizvoda ukljuciti u obracun i utvrdjivanje financijskog rezultata. Ukoliko nema zaliha ili ukoliko nema promjena zaliha. Standardni troskovi su naucno predodredjeni troskovi proizvodnje jedne jedinice tokom odredjenog perioda u neposrednoj buducnosti.

Tekuci standardni troskovi se postavljaju sa tri stepena preciznosti : i. bic ce ukljuceno u valorizaciju zaliha. 79 . Povoljno cjenovno odstupanje.3. b) Cjenovno odstupanje direktnog rada je nepovoljno ako je stvarna cijena direktnog rada veca od standardne cijene direktnog rada po utrosenom satu. zato sto se plan troskova sastavlja prema ocekivanom racionalnom utrosku i ucinku. bilo da se utvrdjuje u fazi pribavljanja materijala.2. standardi cijena direktnog materijala i direktnog rada (cjenovna komponenta) iii. prednost imaju realno predvidjeni standardni troskovi. odnosno predvidjanja troskova za krace vremensko razdoblje. Tekuci 1) 2) 3) standardni troskovi se klasifikuju na : idealne standardne troskove normalne standardne troskove realno predvidjene standardne troskove Kod odabiranja. dok tekuci standardni troskovi imaju zadatak usmjeravanja. Kolicinsko odstupanje direrektnog materijala : a. bilo da se utvrdjuje u fazi utroska direktnog materijala. Kod cjenovnog odstupanja treba uporediti stvarnu cijenu placenu po jedinici direktnog materijala u odnosu na standardnu cijenu direktnog materijala.tekuci standardni troskovi Bazne standardne troskove karakterise to sto se rijetko mijenjaju i sto se utvrdjuju za duzi vremenski period.2 SISTEM OBRACUNA PO STANDARDNIM TROSKOVIMA S obzirom na cinjenicu da se standardni troskovi odnose na buducnost. s tim da ne analizira ona odstupanja sa aspekta racionalnosti gdje ce utrositi vise vremena i novca nego sto to vrijedi. a kolicinsko nepovoljno odstupanje bi ce ukljuceno direktno u obracun financijskog rezultata. u prikazu sistema obracuna po standardnim troskovima je potrebno poci od plana troskova. 20. Dobiveno kolicinsko odstupanje je nepovoljno ako je stvarno utrosena kolicina direktnog materijala veca od standardne kolicine direktnog materijala. te se standardni troskovi utvrdjuju za normalni kapacitet. b. standardi opcih troskova koji se utvrdjuju na osnovu stopa opcih troskova proizvodnje. Osnovna utvrdjivanja standardnih troskova cini standardizacija postupaka u poslovanju proizvodne kompanije. odnosno koristenja kapaciteta. direktnog materijala i direktnog rada (kolicina i cijena) na osnovu ispitivanja i mjerenja. standardi potrebnih kolicina direktnog materijala i direktnog rada (kolicinska komponenta) ii. utvrdjivanje metodologije rada i cjelokupnog poslovanja i na toj osnovi utvrdjene utroske sredstava. i povoljno ako je stvarno utrosena kolicina manja od standardne kolicine direktnog materijala.2. Kolicinsko odstupanje direktnog materijala dobije se ako se utvrdjena razlika izmedju stvarno utrosene kolicine direktnog materijala i standardne kolicine direktnog materijala pomnozi sa standardnom cjelinom po jedinici direktnog materijala. Kolicinsko odstupanje direktnog rada : a) Kolicinsko odstupanje direktnog rada nepovoljno je ako je ukupan broj stvarno utrosenih sati direktnog rada veci od ukupnog broja standardnih direktnih sati rada..bazni standardni troskovi . Menadzment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja.

naprimjer.to su objektivni. Postavljanje kolicinskih i cjenovnih standarda predstavlja inicijalni dio o kojem ovisi realna primjena sistema obracuna po standardnim troskovima. predstavlja podbacaj ili prebacaj sto ovisi od toga da li su standardni opci troskovi proizvodnje veci ili manji od stvarnih opcih troskova proizvodnje. Najznacajnicije karakteristike standardnih troskova su : . Povoljna odstupanja u sistemu obracuna po standardnim troskovim ukazuju na to da standardi nisu dovoljno „strogo“ postavljeni.imaju kontrolnu funkciju . Bitna je prednost obracuna po standardnim troskovima koji se temelje na planiranim troskovima. Analiza ukupnog odstupanja je razlika izmedju ukupno ostvarenih opcih troskovoa proizvodnje i ukupno standardnih opcih troskova proizvodnje. Odstupanja su ustvari izuzeci u ostvarivanju navedenog cilja. Standardi su osnova izrade poslovnog plana kompanije. za donosenje odgovarajucih odluka kojima bi se slabosti na kriticnim podrucjima otklonile. imajuci u vidu naucna dostignuca i uvjete poslovanja koji se mogu ocekivati u periodu za koji se standardi postavljaju. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju od obima proizvodnje. Zasto? Zato sto na datu grupu fiksnih troskova ne utjece stepen operativne efikasnosti u datom vremenskom periodu. Objektivnost standardnih troskova moze se ostvariti preciznim ispitivanjem i naucnim mjerenjem. odnosno realni troskovi . Za ostvarivanje takvog cilja najpogodniji je sistem obracuna po standardnim troskovima. promjena kvalifikacione strukture. Pored direktnih troskova zalihe se vrednuju i po opcim troskovima proizvodnje ili opcim troskovima pogona (OTP) Obracun stope opcih troskova proizvodnje : Stopa opcih troskova proizvodnje = procijenjeni godisnji opci troskovi proizvodnje / procijenjeni godisnji standardni sati masinskog rada Odstupanje od standardnih opcih troskova proizvodnje. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vrednuju se u visini operacionih standardnih troskova direktnog materijala i direktnog rada. a fiksni opci troskovi proizvodnje nemaju ostupanja u efikasnosti. vezi s tim. Izracunavanje odstupanja za varijabilne opce troskove proizvodnje i fiksne opce troskove proizvodnje se razlikuje. Cjenovna odstupanja direktnog rada mogu biti iz razlicitih razloga : isplata radnika po satnici koja je razlicita od utvrdjenih standarda.uporedjivanjem standardnih i ostvarenih troskova utvrdjuju se odstupanja. Povrsno ili neodgovorno postavljeni standardi imaju direktne poslijedice na izradu plana i kontrolu provodjenja plana kompanije. a koji se utvrdjuju preciznim ispitivanjem i odredjivanjem mjerila na osnovu naucnih dostignuca. Oni ukazuju na negativne pojave i upucuju na otkrivanje uzroka tim pojavama. Varijabilni opci troskovi proizvodnje nemaju odstupanja u obimu proizvodnje. ili se nisu uzele u obzir promjene u indeksu troskva rada i slicno. Fiksni opci troskovi proizvodnje nikad ne odstupaju. Zasto? Iznos alociranih varijabilnih opcih troskova je uvijek isti kao i fleksibilno planirani iznos.Kolicinsko odstupanje direktnog rada moze biti iz citavog niza razloga. los kvalitet direktnog materijala i sl. Otkrivanje uzroka svih navedenih odstupanja dragocjen je podatak za menadzment i. 80 .sluze za obracun po operacijama i nosiocima troskova . kvarovi na opremi.

sto dovodi do povecanja kapitala. je mjera za rashod.nerealizovane dobitke.1. cime se ostvaruju prihodi od kamata.prihodi od prodaje trgovacke robe . odnosno ne mijenja stanje kapitala.prihodi od prodaje proizvoda . Niti jedan od nastalih dogadjaja ne udovoljava definiciji prihoda i rashoda jer ne utjece na kapital. DEFINICIJA I STRUKTURA PRIHODA Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspjesnosti poslovanja pravnih osoba. Ali. koristenja sredstava pravne osobe od strane drugih. tantijema i dividendi.OSMI DIO . ali i smanjenje obaveza u istom iznosu.tantijeme (naknade za koristenje dugorocnih sredstava pravne osobe. Iz definicije prihoda proizlazi da svako povecanje sredstava ili smanjenje obaveza ne dovodi do nastanka prihoda. Tako prihodi koji proistjecu od redovnih aktivnosti pranih osoba su : . koji nastanu revalorizacijom utrzivih vrijednosnih papira i dobitke koji nastaju zbog povecanja knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava 81 . RASHODA I UTVRDJIVANJE REZULTATA POSLOVANJA 21 RACUNOVODSTVENO OBUHVATANJE PRIHODA 21. ali koji ima za posljedicu i povecanje ili smanjenje kapitala ili njegovog zadrzavanja na istom nivou. Prihodi najcesce nastaju od slijedecih poslovnih dogadjaja : a. ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povecanja potrazivanja je mjera za prihod. prodaje proizvoda i roba b. prodaja proizvoda je poslovni dogadjaj koji ma za poslijedicu smanjenje i povecanje sredstava. Prihodima se ne smatraju povecanje sredstava ili smanjenje obaveza direktno povezani sa uplatama kapitala. pruzanja usluga c. Dobici ukljucuju : . kada se dogodi prodaja u visini troskova prodatih proizvoda. Prihodi su povecanje ekonomskih koristi tokom obracunskog perioda u obliku priliva ili povecanja sredstava ili smanjenja obaveza.prihodi od pruzenih usluga Koristenje sredstava pravne osobe od drugih cime se zaradjuju : . Placanje obaveza dobavljacima na osnovu dokumenata platnog prometa ima za poslijedicu smanjenje sredstava. Tako. autorska prava i racunalni softver) . Povecanje sredstava. Smanjenje sredstava.RACUNOVODSTVENO OBUHATANJE PRIHODA. kao sto su patenti.dividende (raspodjele dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala) Dobici predstavljaju povecanje ekonomske koristi i kao takvi po prirodi nisu razliciti od prihoda. definiciji prihoda i rashoda udovoljavaju nastali poslovni dogadjaji u vezi sa prodajom dobara ili usluga.kamate (naknade za koristenje novca i novcanih ekvivalenata koji se duguju pravnoj osobi) .

Iznos prihoda moguce je pouzdano izmjeriti . Prihod od prodaje proizvoda i roba priznaje se u racunovodstvenoj evidenciji i bilansu stanja onda kada su zadovoljeni svi slijedeci uvjeti : . moze se pouzdano procijeniti ako su ispunjeni slijedeci uvjeti : . tantijema i dividendi priznaju se na slijedecoj osnovi : kamate se priznaju koristenjem metode efektivne kamatne stope prinosa tantijeme se priznaju prema nacelu nastanka transakcije dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dionicara na naplatu dividendi 21.kada je priliv prihoda od odredjene prodaje uvjetovan prihodom koji kupac tek treba da ostvari od prodaje proizvoda .1. a instaliranje je znacajan dio ugovora koji pravna osoba nije zavrsila . MJERENJE I PRIZNAVANJE PRIHODA Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade i potrazivanja. OPRETIVNI PRIHODI 21. Primjeri takvih slucajeva jesu : .kada kupac ima pravo odustati od kupnje a pravna osoba nije sigurna u mogucnost povrata proizvoda U skladu s tackom Prihodi .Troskovi koji su nastali ili ce nastati u vezi s transakcijom mogu se pouzdano izmjeriti Ako pravna osoba zadrzi znacajne rizike vlasnistva. Prihodi od kamata.troskovi koji su nastali za dovrsavanje usluga mogu se pouzdano izmjeriti. PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA Prihodi od prodaje proizvoda ostvaruju se u toku poslovne godine uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda. transakcija nije prodaja i prihod se ne priznaje.pravna osoba ne zadrzava utjecaj na upravljanje u mjeri koja se obicno povezuje s vlasnistvom.vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu . koja se sastoji od pruzanja usluga drugoj pravnoj osobi. 21. odnosno robom.3.pravna osoba je prenijela na kupca sve znacajne rizike i koristi od vlasnistva nad proizvodima odnosno robom . Fer vrijednost je iznos za koji bi sredstvo moglo razmijeniti ili obaveze podmiriti. rezltat transakcije.2. netoosnovi. nakon umanjenja za odgovarajuce rashode.Vjerovatno je da ce transakcija biti pracena prilivom ekonomske koristi u pravnu osobu .kada se proizvodi isporuce radi instaliranja. niti kontrolu nad prodatim proizvodima.3.stepen dovrsenosti usluge moze se pouzdano utvrditi na datum bilansa stanja .- dobici koji udovoljavaju definicji prihda su i oni koji su proizasli iz prodaje stalnih sredstava i u pravilu se priznaju po tzv. . Popusti koji su odobreni kupcu u momentu prodaje (sto se iskazuje na samoj fakturi) umanjuju prihode od prodaje i obaveze za PDV odmah prilikom knjizenja fakture i oni 82 .iznos prihoda se moze pouzdano izmjeriti .

tako da potrazuje konto Roba u skladistu. 21.3. a potrazuje konto Trosak nabavke prodate robe. Ako je roba na veleprodajnom skladistu zaduzena po nabavnoj vrijednosti razduzit ce se za nabavnu vrijednost bez obzira kolika je prodajna vrijednost. odnosno ispostavljena faktura. Za prodavca koji je u sistemu PDV-a nastaju dvije obaveze za obracun poreza na dodatnu vrijednost. onda se i razduzuje po prodajnoj vrijednosti. Prva se obaveza odnosi na 17% PDV-a koji se obracunava na prodajnu vrijednost isporucenih proizvoda i nastaje istekom obracunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka. PRIHODI OD PRUZENIH USLUGA 21. trgovinske djelatnosti radi dalje prodaje. a na kraju poslovne godine mora doci do korekcije u obracunu poreza. PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRANZITU Za razliku od uobicajenog poslovanja pravne osobe trgovinske djelatnosti za koju je karakteristicno da se nabavke robe obavlja za zalihe.3.2. Razduzujenje prodajne vrijednosti knjizi se tako da potrazuje konto Roba u skladistu. tako da duguje konto Ukalkulisana razlika u cijeni.2. stvarna nabavna vrijednost prodate robe je razlika izmedju prodajne vrijednosti i ukalkulisane razlike u cijeni i iskazana je kao saldo na kontu nabavke prodate robe. a ba odobreni robni kredit u pravilu se obracunava i ugovorena kamata. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe za trosak prodaje trgovacke robe.3. U vezi sa prodajom robe na veliko na kontima se knjizi: . Za razliku od toga.istovremeno se knjizi smanjenje zaliha trgovacke robe. potrazuje konto Prihodi od prodaje robe na veliko i potrazuje konto Obaveze za PDV za iznos obracunatog PDV-a . potom se zalihe isporucuju 83 .3. Istovremeno se knjizi i pripadujuci dio ukalkulisane razlike u cijeni.3. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 21.3. odnosno poreza na dodatnu vrijednost zbog odobrenih i ostvarenih popusta. Nadoknadni popusti se knjize kao smanjenje prihoda. 21. Odobreni kredit kupcu samo je jedan od nacina naplate potrazivanja. Pri tome je znacajno da li se zalihe vode po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. Prihod od prodaje proizvoda priznaje se u cijelosti u trenutku isporuke proizvoda kupcu neovisno o nacinu placanja. Kod prodaje proizvoda na kredit treba razlikovati prihod od prodaje proizvoda od prihoda od kamata. Prema tome. Ako se zalihe robe u veleprodajnom skladistu vode po prodajnoj vrijednosti. prihod od kamate treba priznati u vremenskom razmjer tako da se uzme u obzir stvarni prinos na sredstva.a na uspjesnom kontu Troskovi distribucije iskazuju se operativni rashodi trgovinske djelatnosti.duguje konto Kupci u zemlji (prodajna vrijednost plus PDV za obveznike PDVa) uz istovremeno priznavanje prihoda po prodajnoj cijeni.3.1 PRIHODI OD PRODAJE ROBE NA VELIKO Pod trgovackom robom podrazumijevamo materijalna sredstva nabavljena od pravne osobe. a duguje konto Trosak nabavke prodate robe. Kod iskazivanja prihoda i rashoda financijskog rezultata trgovinske djelatnosti najznacajnije stavke se iskazuju putem uspjesnih konta Prihodi od prodaje roba i konta Trosak nabavke prodate robe. Druga obaveza odnosi se na 17% PDVA-a koji se obracuna na ugovorenu kamatu po kreditu i nastaje po isteku svakog obracunskog razdoblja.se posebno ne knjize jer se knjizi samo netovrijednost fakture. U okviru osnovnog konta Prihodi od prodaje proizvoda moze se otvoriti i analiticki racun Prihodi od prodaje proizvoda na kredit.

Uz konto Roba u prodavnici. odnosno nesamostalna konta Ukalkulisana razlika u cijeni u prodavnici i Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni. Na kontu Roba u prodavnici roba je iskazana po prodajnoj vrijednosti. Roba koja je predmet nabavke od strane trgovine na veliko ne biva njoj isporucena niti utjece na visinu njenih zaliha. U Bosni i Hercegovini sve transakcije se izrazavaju u konvertibilnim markama. Buduci da je rijec o robi za koju je kupac vec poznat. 21.koji kurs upotrijebiti za mjerenje i priznavanje deviznih transakcija .kupovinu ili prodaju proizvoda. roba ili usluga . Kada dobavljac izvrsi isporuku robe.stjecanje ili prodaja sredstava 84 . Osnovna pitanja koja se postavljaju u vezi s tim jesu : . u ovom ugovoru trgovina na veliko kao mjesto isporuke navodi navodi skladiste kupca za kojeg se roba nabavlja. korekciona. gdje je roba iskazana po prodajnoj cijeni sa PDV-om.kako priznati financijski ucinak kursnih razlika u financijskim izvjestajima. odnosno cijeni sa uracunatim porezom na dodatnu vrijednost. Okolnost da je robu isporucio ne u skladiste trgovine na veliko vec na nekom drugom oznacenom mjestu niukoliko ne utjece na karakter ove prodaje niti na njeno racunovodstveno obuhvatanje. uvijek vode i tzv.3. buduci da je za njega kupac robe trgovina na veliko. Pri bilansiranju njihov potrazni saldo ispravlja se za zaduzenje prodavnice (dugovni saldo konta Roba u prodavnici) i tako svodi vrijednost trgovacke robe u prodavnici na trosak nabavke.pozitivne kursne razlike .4.kupcima.dividende i udjeli u dobiti . Sa stanovista kupca rijec je o uobicajenoj nabavci. kod tranzitornog robnog prometa redoslijed poslovnih dogadjaja je drugaciji.4. tzv. Transakcije u tranim valutama odnose se na : . on njoj upucuje fakturu za isporucenu robu. U te prihode spadaju : -kamate ostvarene na osnovu datih zajmova i kredita ukljucivo i kamate ostvarene na osnovu ulaganja u obveznice . PRIHODI OD PRODAJE ROBE U TRGOVINI NA MALO U trgovini na malo trgovac najcesce nabavlja robu ili od proizvodjaca ili od trgovca na veliko i prodaje krajnjem kupcu. maloprodajna cijena.dobici od prodaje dionica i poslovnih udjela .2 POZITIVNE KURSNE RAZLIKE Da bi nastale pozitivne ili negativne kursne razlika pravna osoba mora imati potrazivanja ili obaveze u stranoj valuti i mora doci do promjene kursa domace valute u odnosu na stranu valutu. Sa stanovista dobavljaca rijec je o uobicajenoj prodaji. te u tom smislu transakcije izrazene u stranoj valuti prevode se u domacu valutu.dobici na osou promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava 21. Trgovina na veliko potom sastavlja novu fakturu.3. 21.4 FINANCIJSKI PRIHODI Pod financijskim prihodima pravne osobe podrazumijevaju prihode od ustupanja predstava na koristenje drugim osobama.3.1 PRIHODI OD KAMATA 21.pozajmljivanje ili posudjivanje sredstava .dovrsetak neizvrsenog ugovora u stranoj valuti .

goodwill i nematerijalna sredstva. te se primjenjuje spot kurs. ali i prodaje. Spot kurs je kurs koji se primjenjuje na isporuke koje se odmah odvijaju. kupovni i prodajni kurs. donacije. treba ukljuciti u dobit ili gubitak onda kada se stavka isknjizi.Pozitivne kursne razlike kao efekte cemo ostvariti ako prana osoba posjeduje potrazivanje u stranoj valuti. ne ispravljaju se naknadno zbog promjene kursa. a) Dionice klasifikovane kao dugorocna financijska ulaganja mogu se naknadno prodati. odnosno da dodje do revalvacije. oprema i s tim povezani racuni. Kupovni kurs se primjenjuje kada pravne osobe prodaju devizna sredstva banci. primjerice prodaje. Razlika izmedju knjigovodstvenog iznosa i primljene naknade priznaje se u bilansu uspjeha. 85 . tj. Srednji kurs se koristi na datum bilansa kod uskladjivanja monetarnih stavki iskazanih u stranim valutama u toku razdoblja. Da bi pri postojanju ino-obaveza nastale pozitivne kursne razlike potrebno je da kurs domace valute u odnosu na stranu valutu poraste. potrazivanja i obaveze... dilera. mjere se po trosku stjecanja. jer ce za isti iznos strane valute biti naplacen visi iznos u domacoj valuti. To znaci da je to trenutni kurs koji se primjenjuje u momentu nastanka transakcije. i obaveze) iskazane u stranoj valuti ispravljaju se po zakljucnom kursu na datum bilansa.4 DOBICI OD PRODAJE NEKRETNINA. tada ce se pozitivna kursna razlika javiti u slucaju devalvacije domace valute. zalihe. potrazivanje. Dobici se klasifikuju kao prihod. nekretnine. avansna placanja. Prihodi od prodaje dionica se utvrde na kontu Gubici od prodaje dionica (kada su rashodi veci od prihoda) ili kontu Prihodi u visine realizovanih dobitaka od prodaje dionica(ako su rashodi manji od prihoda nastalih datumom prodaje) 21. Cesto se koristi kurs prosjecni sedmicni ili mjesecni kurs koji je priblizan stvarnom kursu na datum transakcije. pri izracunavanju kursnih razlika koriste se srednji.nastanak ili placanje obaveza Transakcije u stranim valutama kod pocetnog priznavanja treba mjeriti u domacoj valuti primjenom spot kursa na datum transakcije. postrojenja i opreme treba isknjiziti u trenutku otudjenja koje moze nastati iz razlicitih razloga. Nemonetarne stavke su vlasnicke vrijednosnice.. primjena prosjecnog kursa nije prikladna. Prodajni kurs se primjenjuje kada pravne osobe od banke kupuju devize. tako da za imirenje ino-obaveze treba manje domace valute.4. brokera. uobicajena je podjela ovih vrijednosnih papira na dugorocne vrijednosne papire i vrijednosne papire koji su tekuca sredstva. postrojenja. Stecena financijska sredstva pocetno se priznaju i mjere po fer vrijednosti ako postoji aktivno trziste fer vrijednost financijskih instrumenata. potrazivanje prema ino-kupcima. Monetarne stavke su devizni racuni. POSTROJENJA I OPREME Knjigovodstvenu vrijednost nekretnina.3 PRIHODI U VISINI REALIZOVANIH DOBITAKA PRI PRODAJI DIONICA I POSLOVNIH UDJELA Kod dionice mogu biti nabavljene radi dugorocnog poslovanja drustva. dakle prilikom prodaje nekretnina. Ako se kursevi stranih valuta mijenjaju. U pravilu. Monetarne stavke (devizni racuni. Dobitke ili gubitke koji nastanu prilikom isknjizavanja neke stavke nekretnine. U slucaju nepostojanja aktivnog trzista ulaganja u dionice cija cijena ne kotira na berzama pri pocetnom priznavanju i nakon pocetnog priznavanja.4. koja kotira na aktivnom trzistu i koja se moze redovno i brzo dobiti od berze. 21.Nemonetarne stavke koje se pocetno priznaju i mjere po trosku nabavke iskazani u stranoj valuti na datum transakcije . dugorocne obaveze. rezervisanja. postrojenja ili opreme.

a 86 .Troskovi od otpisanih obaveza . Drzavne donacije povezane sa sredstvima. PRIHODI OD SUBVENCIJA.4 PRIHODI OD PRODAJE MATERIJALA. kazni. . kao prihod koji nastaje po osnovu prodaje materijala. donacija. i potpora je primljena. potpora. POTPORA.Prihodi od naplate od osiguravajuceg drustva .5. subvencije ili premije. novcane pomoci (dotacije). drzavnom ili medjunarodnom nivou. koja bi se u novcanom obliku mogla plasirati i donijeti prihod u vidu kamate. otpis obaveza.Ostali prihodi. KAZNI. Drzavna donacija koja se prima kao naknada za rashode i gubitke koji su vec nastali. POTICAJA Drzavne donacije (potpore) ponekad se nazivaju drugacije. odsutnina i sl. Drzanje takvog materijala. pa je zbog toga neuobicajena pojava u bilansu uspjeha. i sa tim prihodom povezani rashodi (nabavna vrijednost prodatog materijala) obuhvataju na posebnim racunima.Prihodi od prodaje materijala. donacije. VISKOVI I NAPLACENA RANIJA OTPISANA POTRAZIVANJA U vandredne prihode se ne mogu uvrstiti inventurni viskovi. rezervnih dijelova i sitnog inventara .pravna osoba ce udovoljiti uvjetima uz koje se daje potpora.Viskovi . naplacena otpisana potrazivanja itd. 21.5 OSTALI PRIHODI Kod pravne osobe ostali prihodi su : .3 PRIHDI OD PENALA. Prodajna vrijednost materijala. DOTACIJA.Prihodi od penala. 21. vladine agencije i slicnih tijela na lokalnom.5.5. ili radi pruzanja trenutne financijske potpore pravnoj osobi bez buducih troskova po toj osnovi. REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA Prodaja materijala svakako ne spada u uobicajene aktivnosti pravne osobe. Potreba za prodajom materijala javlja se kada uslijed promjene asortimana . Postoji mnogo oblika drzavne pomoci koji se razlikuju prema vrsti pomoci i prema uvjetima koji se vezuju za pomoc. neki ranije nabavljeni materijal za pravnu osobu izgubi upotrebnu vrijednost. Drzavne donacije mjere se po fer vrijednosti i priznaju se ako postoji razumno uvjerenje da : .Prihodi i ranijih godina . poticaja i sl. povlaci troskove skladistenja.5.2 PRIHODI OD OTPISANIH OBAVEZA. osiguranja.prihodi od subvencija. bespovratni zajmovi mogu se primiti u obliku novca i materijalnih vrijednosti. u vrijednosti tog materijala nalaze se imobilizirana sredstva pravne osobe. trebaju se priznati u bilansu stanja iskazivanjem razgranicenog prihoda. NAGRADA. Ova vrsta prihoda u praksi se pojavljuje rijetko. Pomoci. ukljucujuci nenovcane donacije po fer vrijednosti. a mogu biti od vlade.Naplacena otpisana potrazivanja .postrojenja i opreme nece se priznati prihodi ili rashodi redovne aktivnosti. s jedne strane. 21. priznaje se kao rashod u razdoblju u kojem je primljena. naprimjer. To znaci da ce racun rashoda Nabavna vrijednost prodatog materijala dugovati. ODSUTNINA 21. a sam materijal vremenom gubi na vrijednosti. nagrada . . S druge strane.1. a to znaci da ce se priznati kao dobici ili gubici koji udovoljavaju definiciji prihoda ili rashoda. 21.

21.plaćanje kamata dovodi do smanjenja novca. RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE RASHODA 22. nekretnine. prihodi od potraživanja odgovarajućih osoba za manjkove. što ima za posljedicu odliv ekonomske koristi u obliku smanjenja kapitala.5. ane proizlaze iz redovne aktivnosti pravne osobe koji u pravilu imaju oblik rashoda. Ali. prihodi od poništavanja ispravke vrijedosti zaliha. otpisani iznos se poništava. što dovodi do smanjenja kapitala.a za posljedicu ima nastanak rashoda. tako da je nova knjigovodstvena vrijednost jednaka ili trošku zaliha iskazanom u prethodnom obračunskom razdoblju ili neto prodajnoj vrijednosti u ovisnosti što je od to dvoje niše u momentu ponovne procjene. U sistemu dvojnog knjigovodstva rashodi se iskazuju istovremeno sa smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza. 21..1.potrazivat ce racun Zaliha materijala.5. Nerealizovani gubici udovoljavaju definiciji rashoda jer dovode do smanjenja sredstava ili povećanja obaveza (gubici proizašli iz kursa strane valute). racun Nabavna vrijednost prodatog materijala bi bio korigovan za odstupanje sa racuna Odstupanje od cijene.5. poplava. Vrste rashoda su: • Troškovi prodatih proizvoda • Troškovi distribucije • Administrativni troškovi • Ostali rashodi 87 . Smanjenje novca na ŽR zbog plaćanja obaveza dobavljaču. prihodi od ukidanja revlorizacionih rezervi.1 PRIHODI OD PONIŠTAVANJA ISPRAVKE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba otpisati ispod troška od neto prodajne vrijednosti. a potraživat će račun Zalihe rezervnih dijelova ili sitnog inventara. Rashodi koji proističu iz redovne aktivnosti pravne osobe (troškovi amortizacije. postrojenje opreme.rabata i drugih popusta. zalihe). ili kada postoje jasni dokazi o povećanju neto prodajne vrijednosti uslijed promijenjenih ekonomskih okolnosti. Prihode od prodaje rezervnih dijelova i sitnog inventara treba suprotstaviti rashodima i evidentirat ćemo ih na računu Nabavna vrijednost prodatih rezervnih dijelova i sitnog inventara. Svako smanjenje sredstava ili povećanje obaveza nema obilježje rashoda. Gubici uključuju i gubitke koji su nastali kao posljedica katastrofa. Gubici koji udovoljavaju definiciji rashoda su i oni koji su proizašli iz prodaje dugoročnih sredstava. DEFINISANJE I STRUKTURA RASHODA Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi toom obračunskog perioda u obli odliva. za posljedicu nema nastanak rashoda već smanjenje obaveza. 22. požara. Kada više ne postoje okolnosti koje su u ranijem obračunskom razdoblju uvjetovale otpis zaliha ispod troška do neto prodajne vrijednosti.ako je na kraju poslovne tekuće godine neto prodajna vrijednost niža.5. Ako su zalihe prije prodaje bile evidentirane po planskim cijenama. ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza. Ovaj nastali poslovni događaj ima za posljedicu u istom iznosu smanjenje ekonomske koristi u rasploživim sredstvima i povećanje ekonomske koristi zbog smanjenja obaveza. Ovaj će račun dugovati. To obilježje imaju samo ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koja za posljedicu imaju smanjenje ekonomskih koristi. troškovi plata i troškovi prodatih proizvoda) imaju oblik izdatka ili smanjenje sredstava (novac i novčani ekvivalenti. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi su: prihodi od naknadno odobrenih klasa-skonta.

OPERATIVNI RASHODI 22. troškovi prijevoza robe do kupca. na kraju poslovne godine ukupno nastali opći troškovi upravi.a neisporučenu robu treba priznati rashode i prihode te u tom slučaju zalihe trgovačke robe treba razdužiti.prodaje i administracije putem konta Raspored troškova za obračun poslovnog rezultata se prenose na konto rashodaTroškovi prodaje. Opći troškovi trgovine su putem konta Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata prenose se na konto Troškovi distribucije.2. 22. prodaje i administracije u sumi od 15.jer neposredno ne pridonose proizvodnom procesu već se priznaju kao rashodi radzdoblja u razdoblju u kojem su nastali.2. plaće zaposlenih u trgovini.5.a gotove proizvode koji su postali tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji do fizičkog preuzimanja od strane kupca.Pri raščlanjivanju rashoda u svim djelatnostima uvažava se načelo da se struktura rashoda u pravilu prilagođava strukturi prihoda (npr.2. 22.3. 22.troškovi prodatih proizvoda i prihodi od prodaje proizvoda.2. odnosno postaju direktno rashodi u bilansu uspjeja razdoblja u kojem su nastali. Primjer: u toku obračunskog razdoblja na kontima troškova po prirodnih vrstama evidentirani su opći troškovi uprave.Značajan uvjet za prijenos troška nabavke na rashode.uprave i administracije i pokrivaju se iz ostvarenih prihoda od prodaje gotovih proizvoda.2. Međutim. troškovi utovara i istovara robe do kupca. priznavanje rashoda je i to da je prešao značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad robom nakupca.Rashodi se priznaju momentom nastanka. TROŠKOVI DISTRIBUCIJE Opći troškovi trgovinske djelatnosti ne uključuju se u trošak nabavke trgovačke robe zato što ne doprinose dovođenju zaliha u stanje za prodaju. U te troškovi spadaju opći troškovi prodaje i troškovi uprave i ostali administrativni troškovi.PRODAJE I ADMINISTRACIJE U proizvodne troškovezaliha ne uključuju se opći troškovi uprave. može se dogoditi da i za prodatu. To su troškovi distribucije: amortizacija objekta i opreme u trgovini.ali značajan uvjet za priznavanje je prelazak rizika i koristi od vlasništva nad proizvoda na kupca.4. U tim slučajevima skladište gotovih proizvoda treba razdužiti. 88 . TROŠAK NABAVKE PRODATE ROBE KAO RASHODI U BILANSU USPJEHA Troškovi nabavke prodate robe kao rashodi knjiže se na kontu Trošak nabavke prodate robe.2. Može se desiti da i za prodate. Trošak nabavke prodate robe priznaje se u momentu prodaje i isporuke robe. operativni rashodi i operativni prihodi).000KM. Iskazuju se u trenutku nastanka. TROŠKOVI UPRAVE. Nekretnine i umjetnička roba koja se drže za dalu prodaju knjiže se isto kao i trgovačka roba. TROŠKOVI OBAVLJENIH (OBRAČUNATIH) USLUGA Pravne osobe koje obavljaju uslužnu djelatnost na kraju obračunskog razdoblja nastale troškove iskazane na kontima prirodnih vrsta troškova na kojima se iskazuju troškovi poslovanja putem konta Raspored troškova prenose na konto rashoda čiji je naziv Troškovi obavljenih usluga.1. a neisporučene gotove proizvode treba priznati rashod i prihod. Troškovi obavljenih usluga priznaju se u rashode kada su stečeni uvjeti za priznavanje kada je usluga dovršena.2. Pri obračunu poslovnog rezultata. tj. 22. a robu koja je postala tuđe sredstvo treba voditi u vanbilansnoj evidenciji sve do fizičkog preuzimanja robe od strane kupca. prodaje i administracije. TROŠKOVI PRODATIH PROIZVODA Vrijednost zaliha gotovih proizvoda knjiži se na rashoda putem konta Troškovi prodatih proizvoda u trenutku kada se gotovi proizvoda prodaju. 22.

na primjer ulaganja u dionice i udjele nepovezanih društava. Troškovi posudbe.2.prodajnu cijenu po kojoj se prodaju određeni gotovi proizvodi treba umanjiti i za troškove koji će proizvođaču nastati a direktno su povezani sa prodajom (troškovi prijevoza do kupca. negativne krusne razlike. Na kraju godine treba uporediti u knjigovodstvu iskazane troškove zaliha i neto prodajnu vrijednost tih zaliha.Prenijeti opće troškove na teret konta rashoda Troškovi uprave.rezervne dijelove i sitan inventar tržišna cijena je cijena nove nabavke sa uključenim troškovima nabavke.KAMATE Kamate. Radi upoređivanja sa neto prodajnom cijenom gotovog proizvoda u ovom se slučaju stvarnim iznosima troškova nedovršenog proizvoda dodaju procijenjeni troškovi potrebni za dovršenje tog gotovog proizvoda. u pravilu kamate.6.redovne i zatezne. pakovanje i slično). koje pravna osoba plaća drugim osobama imaju obilježje naknade za posuđena finansijska sredstva. USKLAĐIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA Zalihe treba iskazati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI Na kontu Ostali operativni rashodi evidentirat će se troškovi zamjene gotovih proizvoda i trgovačke robe u garantnom roku. pa osim glavnice duguje i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom.Postupak upoređivanja knjigovodstvenih iznosa sa procijenjenim tržišnim vrijednostima otežan je za zalihe nedovršene proizvodnje zbog toga jer je na tržištu u pravilu poznata cijena gotovih proizvoda.3. Neto prodajna vrijednost smatra se smatra se procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja.. Trošak nabavke iskazan u knjigovodstvu bit će nadoknađen iz prihoda od prodaje za čiju proizvodnju se upotrebljavaju materijali. 22. 22. prodaje i administracije u cilju obračuna poslovnog rezultata. Potreba za svođenjem zaliha na nižu prodajnu vrijednost može biti posljedica pada cijena. Za materijal. ovisno od toga koji je iznos niži. 22. Pri upoređivanju knjigovodstvene vrijednosti i neto prodajne vrijednosti zaliha materijala. Takvi troškovi će se na kraju obračunskog razdoblja prenijeti na teret konta Ostali operativni rashodi. 22.3. a koji se priznaju kao rashod razdoblja.Priznaju se i od ulaganja u nepovezana društva. rashodi kamata za korištenje zajmova i kredita uzetih od nepovezanih društava.Prema tzv. FINANSIJSKI RASHODI Rashodi finansiranja. Pri utvrđivanju neto prodajne vrijednosti.Taj postupak se označava kao kapitalizacija troškova posudbe.U 89 . Kamatama se smatraju i rashodi koji nastaju na osnovu revalorizacije (primjere valutne klauzule ugovorene obaveze). Zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze. Na konto Ostalo operativni rashodi prenijet će se i oni troškovi koji se isključuju iz troška zaliha. a potraživat će konto Zaliha gotovih proizvoda ili Zaliha trgovačke robe. rashodi od prodaje dionica.2.a potraživat će konto Raspored troškova u obračunu poslovnog rezultata.pravna osoba ne treba ispravljati više knjigovodstvene vrijednosti na niže tržišne vrijednosti.7.1.djelimičnog ili potpunog zastarijevanja. diskonti pri prodaji vrijednosnih papira.osnovnom postupku troškovi posudbe se iskazuju kao rashodi razdoblja u kojem su nastali. odnosno troškovi posudbe su iznosi naknada koje plaća pravna osoba kao kamate za korištenje zajmova i kredita iz odnosa sa povezanim društvima. mogu se uz određene uvjete uključiti u zalihe i u trošak stalnih sredstava. odnosno na koje se odnose. oštećenja. To znači da se u ovom slučaju na stavci zaliha ne prenose gubici u bilans.

Međutim.što znači da se u računovodstvenoj evidenciji upoređuje vrijednost sa nadoknadivim iznosom. Pravne osobe samo na kraju obračunskog perioda i na kraju godine su dužne devizne obaveze i devizna potraživanja iskazati po srednjem kursu strane valute. Neto prodajna vrijednost (fer vrijednost umanjena za troškove prodaje) je iznos koji se može dobiti od prodaje nekog sredstva umanjen za troškove prodaje.1. Za stavke i objekte koji se koriste u pravnoj osobi kao stalna sredstva i za koje se pretpostavlja da će se koristiti u planiranom vijeku upotrebe u pravilu neće se pojaviti potreba za ispravljanjem naniže neto 90 .2.odnosno za sve obaveze po kojima je dužan platiti kamate. Nadoknadiva vrijednost sredstava jeste viši iznos između prodajne vrijednosti sredstava i njegove vrijednosti u upotrebi. Obaveza za plaćanje ove kamate evidentira se na računu PVR.3. postrojenja i opreme 22.3. Razlika između iznosa po kojem je obaveza evidentirana i iznosa obaveze dobijenog primjenom novog višeg kursa po kojem obaveza mora biti plaćena predstavlja finansijski rashod razdoblja u kojem je do promjene kursa došlo.osim u slučaju: a) zaliha b) sredstva koja proizlaze iz ugovora o izgradnji c) odgođenih poreznih sredstava d) sredstava koja proizlaze iz naknada zaposlenim e) ulaganja u nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti f) bioloških sredstava povezanih sa poljoprivrednom aktivnošću.NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE Obaveze ugovorene u stranim sredstvima plaćanja (devizama) mogu biti osnov za nastanak negativnih kursnih razlika. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI I OTUĐENJA STALNIH SREDSTAVA Računovodstvena načela o vrijednosnim usklađivanjima sredstava.1.3. 22. Promjena kursa nastaje ili zbog devalvacije nacionalne valute u kojoj se vode knjige ili zbog primjene tržišnog. Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe sredstava.Obračunate kamate.postrojenja i opreme Ovdje se primjenjuje načelo niže vrijednosti. Dođe li do revalvacije nacionalne valute ili do pada klizajućeg kursa.3.1. odnosno promjenljivog kursa valute (tzv. Negativne kursne razlike nastaku u slučaju kada su obaveze prema ino-kreditima ili ino-dobavljačima prethodno evidentirane po jednom kursu.skladu sa načelom uključivanja kamata u rashode pravna osoba mora na kraju razdoblja obračunati kamate na tuđa korištena sredstva.3.a plaćaju se ili bilansiraju po drugom.nužno je iznos kamata koji pripada svakom mjesecu obračunati i evidentirati na teret finansijskih rashoda. važećem na posljednji dan obračunskog perioda. koja se mjere po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje g) stalih sredstava klasifikovanih kao ona koja se drže za prodaju Ovaj standard se ne imjenjuje na potraživanja od kupaca. 22. Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom. 22.kurs po kojem će biti naplaćena ili bilansirana potraživanja će biti nići od kursa koji je korišten pri njihovom knjiženju. Gubici od umanjenja nekretnina. Gubici od umanjenja vrijednosti i otuđenja nekretnina. Negativna kursna razlika koja se zbog toga javlja je finansijski rashod obračunskog razdoblja.3.odnosno o rashodimana osnovu umanjenja sredstava primjenjuju se primjenjuju na sve oblike sredstava. Za iznos negativne razlike treba povećati iznos obaveza i finansijske rashode.višem kursu.klizajućeg kursa).3.

tehničko-tehnološkog zastarijevanja).3.rastura.3. postrojenja i opreme priznaju se gubici u visini razlike između više knjigovodstvene vrijednosti i niže prodajne vrijednosti nekretnina.4.kvara i loma do visine utvrđene ogovarajućim normativima. KAZNE. odobreni naknadni popusti kupcima. Nabavna vrijednost (bruto) – ispravka vrijednosti = knjigovodstvena vrijednost (neto) Nadoknadivi iznos (vrijednost u upotrebi) = (godišnji iznos amortizacije x procijenjeni amortizacijski vijek) + procijenjeni prihodi od otuđenja na kraju vijeka upotrebe 22. Za nastali manjak može da se tereti odgovorna osoba.penali i naknade štete. za koje će potraživati konto Obaveza za PDV. OSTALI RASHODI To su: nabavna vrijednost prodatih materijala.4. a koje pravna osoba isplaćuje na svoj teret. Manjkovi Popisom koji obavljaju komisije za popis utvrđuje se stvarno stanje imovine pravne osobe.3. iskazuju se kao ostali rashodi. račun Ispravka vrijednosti nekretnina. Upoređivanjem knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvđenim popisom komisija utvrđuje inventurne razlike kao višak ili manjak imovine. 22. odnosno poklona. otpis nenaplativnih potraživanja.4.penali.knjigovodstvenog iznosa.4.1.postrojenja i opreme za otpisanu vrijednost. Knjiženje se može vršiti tako da duguje grupa konta Ostali rashodi.postrojenja i opreme Pravna osoba ima interes da stalna sredstva koja joj više nisu potrebna proda. račun Gubici od prodaje nekretnina.postrojenja i oprema. 22. Takve isplate pravna osoba će nadoknaditi iz prihoda iz razdoblja u kojem je takav izdatak nastao. Nakon što je proknjižen manjak. dokza nabavnu vrijednost odobravamo račun Nekretnine. Manjkom se ne smatra vrijednost ukalkulisanog kala. rashodi od donacija. odnosno konto 91 . održavanje i osiguranje. te će u tom pretpostavljenom slučaju konto Potraživanje od zaposlenih za manjkove dugovati za iznos nedostajućeg novca sa propisanim obračunatimo obavezama za PDV.postojenja i opreme sa gubitkom računovodstveno se obuhvata tako da zadužimo račun Kupci za prodajnu vrijednost. Razlika između knjigovodstvenog stanja i stvarno utvrđenog stanja inventurom jeste manjak za koji se na kontima sredstava iskazuje smanjenje sredstava. 22. 22.4. naknada štete svojim zaposlenicima i slični izdaci koji se mogu pojaviti u njenom poslovanju. a na kontu rashoda Manjkovi iskazuje se povećanje rashoda.PENALI I NAKNADE ŠTETE Kazne za privredne prestupe. rezervnih dijelova i inventara. postrojenja i opreme.. Ako se prodaja obavi po vrijednosti koja je nižaod knjigovodstvene vrijednosti nekretnina. Rashodi od donacija Ovaj račun se koristi u slučaju donacija. Potreba za vrijednosnim usklađivanjem može se javiti najčešće kod opreme ili objekata kod kojih je prethodni procijenjeni amortizacijski vijek smanjen (zbog oštećenja. kazne. Prodajom se izbjegavaju budući troškovi kao što su amortizacija.1. Na donaciju se obračunava PDV. manjkovi.ležarine i naknada štete pravnim i fizičkim osobama koje učini pravna osoba svojim aktivnostima. knjigovodstveno stanje usklađeno je sa stvarnim stanjem utvđenim u popisu.Prodaja nekretnina.Gubici od otuđenja (prodaje) nekretnina.2. postrojenja i opreme za razliku između knjigovodstvene vrijednosti i prodajne vrijednosti.

a da potražuje kontro Obaveza ili tako da odmah potražuje konto novčanih sredstava. potraživanja se mogu klasifikovati: a) Potraživanja dobro boniteta b) Ugrožena potraživanja c) Nenaplativna potraživanja Potraživanja dobrog boniteta .5. Na kraju godine. Ukoliko se naplati niži iznos od očekivanog. čime se de facto vrši dodatno otpisivanje.penali i naknada štete. OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA Važna je procjena naplativosti potraživanja prema stanju na dan 31.Kazne. Potraživanja koja postaju zastarjela (pravna osoba ne može više zbog proteka roka za zastarijevanje zahtijevati naplatu putem suda)ne predstavljaju više potraživanje već gubitak u cjelini. Ostatak dobiti 92 .pravna osoba će u prijavi poreza na dobit za poslovnu godinu utvrditi poreznu osnovicu i iznos obaveza za porez na dobit za poslovnu godinu.Nakon prijenosa. odnosno prijenos sumnjivog i spornog potraživanja sa konta Kupci na poseban konto Sumnjiva i sporna potraživanja b) otpis dijela sumnjivog i spornog potraživanja čija se naplata ne očekuje c) naplata sumnjivog i spornog potraživanja Ako je naplaćen iznos viši. 23. ili kao smanjenje grupe konta Ostali rashodi. Kada je za poslovnu godinu iskazana dobit prije oporezivanja. Nakon toga. U prvoj fazi rspodjele dobiti iz dobiti tekuće godine prije oporezivanja izdvaja se iznos za pokriće obaveza za porez na dobit.Na računu Kupci treba iskazati samo potraživanja dobrog boniteta. Ugrožena potraživanja su ona potraživanja kod kojih ne postoji izvjesnost u pogledu iznosa koji će biti naplaćen ili u pogledu roka naplate ili ni u pogledu iznosa ni u pogledu roa naplate (potraživanja koja pravna osoba ima prema kupcima nad kojima je poreknut stečajni postupak (sumnjiva potraživanja) i potraživanja radi čije naplate se vodi spor kod nadležnog suda). Stečajni postupak se pokreće nad pravnog osobom koja je izgubila sposobnost izmirenja svojih obaveza. UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA Bruto finansijski rezultat (dobit ili gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se na kontu Razlika prihoda i rashoda.radi iskazivanja realne imovine.12.Otpis ovih potraživanja se vrši direktnom metodom: konto Otpis nenaplativih potraživanja duguje. S konta Prihoda i s konta Rashoda na sumarni kontro Razlika prihoda i rashoda prenose se ukupni iznosi ostvarenih prihoda i ukupni iznosi ostvarenih rashoda.konta prihoda i konta rashoda su međusobno zaključeni. Zbog toga se na kraju godine vrši redovno procjena boniteta potraživanja koje pravna osoba ima. U vezi sa sumnjivim potraživanjima knjiće se slijedeće ekonomske promjene: a) nastanak sumnjivog i spornog potraživanja.razlika se evidentira na grupi konta Ostali prihodo.a potražuje konto Kupci u zemlji. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja. odnosno konto Naplaćena prethodno otpisana potraživanja.4.ako se otpis potraživanja i naplata događaju u istoj godini. 22. tada se razlika knjiži na grupi konta Ostali rashodi. odnosno konto Otpis nenaplativih potraživanja.treba priznati i iznos potraživanja svesti na iznos čija se naplata očekuje. Prema bonitetu. sa konta Razlika prihoda i rashoda razlika se prenosi na konto Dobit prije oporezivanja ili na konto Gubitak. Obilježje ostalih rashoda imaju i odobreni naknadni popusti kupcima.Te pravne osobe su često toliko zadužene da su njihove obaveze veće od sredstava kojima raspolažu.smatra se da je potraživanje dobrog boniteta ako se može očekivati njegova naplata u punom iznosu od roku dospijeća.

U bilansu iznos gubitka tekuće godine iskazuje se kao umanjujuća stavka kapitala. statutarnih rezervi i nakon toga iz zakonskih rezervi. To je iznos za koji je kapital uvećan iz finansijskog rezultata za poslovnu godinu. Ako je iznos gubitka veći od kapitala.predstavlja netodobit pravne osobe koja se prenosi na konto Dobit tekuće finansijske godine. Ako pravna osoba koja ima iskazan gubitak prije poreza utvrdi da ima poreznu obavezu.iz dobiti se prvo pokriva akumulirani gubitak iz proteklih godina. razlika gubitka iznad kapitala iskazuje se u aktivi na stavci Gubitak iznad visine kapitala. za iznos poreza se povećava gubitak finansijske godine.zatim iz ostalih rezervi. iznos razlike rashoda nad prihodima prenosi se sa sumarnog konta Gubitak na konto Gubitak finansijske godine. Ako je za poslovnu godinu iskazan gubitak prije poreza na dobit. Gubitak finansijske godine prvo se pokriva iz akumulirane dobiti.zatim za statutarne i ostale rezerve u skladu sa statutom. 93 .odnosno udjele u dobiti i za ostatak za akumuliranu dobit. Prema redoslijedu namjene pri raspodjeli netodobiti tekuće finansijske godine.ostatak netobobiti se raspoređuje prvo za zakonske rezerve. Nakon porkića gubitka iz protekle godine.za dividende.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful