P. 1
Oslobođenje [broj 22930, 27.10.2010]

Oslobođenje [broj 22930, 27.10.2010]

|Views: 382|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 27, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SRIJEDA, 27. 10. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.930

Danas vanredna sjednica federalne Vlade

Nedostaje novca
za bora~ke naknade?!
3. strana

Josipovi} - Izetbegovi} u Dubrovniku

Nakon zavr{etka potrage na obali Drinskog jezera

Na Peru}cu

otkriveno 97 `rtava
6-7. strana

Federalne ma{inovo|e upozoravaju

8. strana

Hrvatska }e pomo}i ustavnu reformu BiH
2. strana

Ugro`ena sigurnost putnika

Ned`ad Jusi}, ~lan Vije}a nacionalnih manjina Parlamenta BiH

Strasbourg }e i novoj garnituri biti posljednja rupa na svirali
5. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Nakon poziva Tu`ila{tva BiH

2

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Josipovi} - Izetbegovi} u Dubrovniku

Hrvatska }e pomo}i ustavnu reformu BiH
Susret sa Lagumd`ijom
Predsjednik SDP-a BiH dr. Zlatko Lagumd`ija susreo se u Dubrovniku sa predsjednikom Hrvatske dr. Ivom Josipovi}em. Sagovornici su saglasni u ocjeni da je za BiH prioritet {to br`e formiranje proevropski orijentisane vlade, te stvaranje atmosfere i uslova da BiH samostalno i ubrzano ispunjava kriterije koji se pred nju postavljaju u procesu EU i NATO integracija. Lagumd`ija i Josipovi} su se slo`ili da su rezultati izbora u BiH ujedno i prilika za novi po~etak kada su u pitanju odnosi u regiji, te da ~itav zapadni Balkan treba ubrzano krenuti prema EU, pri tome me|usobno razmjenjuju}iiskustva i poma`u}ijedni druge. Lagumd`ija je istakao da je SDPBiH spreman preuzeti odgovornost u skladu sa legimitetom dobijenim na izborima. Na novinarsko pitanje o granicama izme|u dviju zemalja, predsjednikJosipovi} je odgovorio kako je to jedno od otvorenih pitanja te da je jedan od mogu}ih na~ina rje{avanja ovog pitanja sporazum o granici, koji su 1999. potpisali Alija Izetbegovi} i Franjo Tu|man i koji, kako je rekao, u velikoj mjeri zadovoljava interes obje zemlje.
Jadranka DIZDAR

Tu`ila{tvo BiH: Vlahovi} je na sigurnom

Svaki dan
novi svjedok
Pro {lo se dmi~ni po ziv Po se bnog odje la za ra tne zlo~ine Tu`ila{tva BiH `rtvama i svjedocima ratnih zlo~ina koje je na Grbavici po~inio osumnji~eni Veselin Vlahovi} Batko da se jave Tu`ila{tvu, pokazao se vrlo korisnim. Iako nam ju~e nisu htjeli re}i konkretne podatke, u Tu`ila{tvu BiH su o~ito vrlo zadovoljni brojem onih koji su se do sada odazvali njihovom javnom apelu. Saznajemo, javlja se svaki dan novi svjedok Vlahovi}evih zlo~ina. Me|u njima su i osobe koje su ci je li rat pro ve le u ovom, od 1992. go di ne, di je lu Sa ra je va pod vla{}u srpskih snaga, a koje su bile svjedoci onoga {to se de{avalo njihovim kom{ijama. Javljaju se i djeca `rtava.

Poseban napor u~init }emo na povratku, jer taj proces jo{ nije zavr{en i mogu}e je vratiti jo{ dobar dio Hrvata u BiH, kazao Izetbegovi}
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} i budu}i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} razgovarali su ju~er u Dubrovniku o me|usobnim odnosima Hrvatske i BiH, kao i o novoj fazi razvoja odnosa u regiji. Josipovi} se susreo i sa predsjednikom SDP-a BiH dr. Zlatkom Lagumd`ijom. Susreti su uprili~eni na marginama konferencije “Prema pomirbi: iskustva, tehnike i {anse za Europu“ ko, ju su organiziraliEuropskovije}e za toleranciju i pomirenje, Zaklada „Bertelsmann“ i Zaklada „Robert Bosch“ . “Razgovarali smo o povratku izbjeglica jer znamo da je u Posavini veliki broj Hrvata koji se nije vratio u svoje domove, potom o mogu}oj gospodarskoj suradnji, odnosno izgradnji koridora 5c koji je vrlo va`an za cijelu Europu i koji bi povezao srednju Europu s Jadranom. Konstatirali smo da postoji jako puno dodirnih to~aka u politici dviju zemalja da zajedni~ki gledamo u europsku budu}nost, a Hrvatska }e u~initi sve da BiH u|e i u NATO i EU” naglasio je , predsjednik Josipovi}. Bakir Izetbegovi} je novinarima rekao kako je u razgovoru dogovoreno da dvije zemlje poku{aju ubrzano rije{iti otvorena pitanja te da je Hrvatska spremna pomo}i BiH u skoroj provedbi ustavne reforme koja }e ubrzati put u EU.

Vlahovi}evih zlo~ina
Neki od svjedoka su odmah tra`ili za{titu identiteta, a neki su iskoristili ovaj poziv kako bi svjedo~ili i o drugim doga|anjima iz ratnog Sarajeva
Tu`ila{tvo je, ina~e, pozvalo sve one gra|ane koji do sada nisu davali izjave, ili ih nisu saslu{avali ovla{teni policijski i tu`ila~ki slu`benici, ali je pozvalo i ~lanove porodica `rtava i svjedoka koji su emigrirali u tre}e zemlje da dostave svoje sada{nje kontakt-podatke.

Jednakopravnost
Josipovi} je rekao da je s Izetbegovi}em razgovarao o odnosima dviju zemalja, o novoj fazi razvoja odnosa u regiji i potrebi da sve zemlje dobro sura|uju. Hrvatskipredsjednik je kazaotako|erkako se razgovaralo i o poziciji Hrvata u BiH, te da su zajedni~ki izrazili stanovi{te da pozicija Hrvata mora biti jednakopravna zajedno s druga dva konstitutivna naroda.

Poziv jo{ mogu}
Ina~e, poziv se mo`e ostvariti telefoniranjem na brojeve 033 707113, 707-400, ili Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu - SIPA, ili putem broja Krimolovci 080 020-505.

Granice
“Poseban napor u~init }emo na povratku ljudi u BiH, jer taj proces jo{ nije zavr{en i mogu}e je vratiti jo{ dobar dio Hrvata u BiH” rekao je Izetbegovi}. ,

Sinovi i k}erke
Jer, napominju u Tu`ila{tvu, na Grbavici, Vracama (a mi dodajemo i u Kova~i}ima) stradali su i mnogi bra~ni parovi, ~iji sinovi i k}erke su tragaju}i za ubicama, ~esto sami vodili istragu, i ono do ~ega su do{li }e, vjerovatno, biti od koristi prilikom priprema za sas tav lja nje op tu`ni ce Vla ho vi}u, kojem je nedavno potvr|en dvomjese~ni pritvor. Mo`da je ovo prilika da se napomene da je Tu`ila{tvu dragocjena svaka izjava, bez obzira na to koliko se pojedincima ~ini da ona nema vrijednost. Vrlo ~esto se de si da upra vo ta kva svje do~enja dovedu do va`nih izvora, koji su iz raznih razloga dosad ostali nedostupni. Neki od gra|ana koji su se javili i pristali biti svjedoci, tra`ili su za{titu identiteta, a neki su iskoristili ovaj poziv kako bi svjedo~ili i o drugim doga|anjima iz ratnog Sarajeva.

DRAGOCJENE IZJAVE Tu`ila{tvu je dragocjena svaka izjava, bez obzira na to koliko se pojedincima ~ini da ona nema vrijednost. Vrlo ~esto se desi da upravo takva svjedo~enja dovedu do va`nih izvora, koji su iz raznih razloga dosad ostali nedostupni
Vlahovi} je, nakon vi{egodi{njeg skrivanja zapo~etog bijegom iz podgori~kog zatvora 2001, uhap{en u [paniji 2. marta ove godine, a zbog ratnih zlo~ina po~injenih u pomenutim sarajevskim naseljima, 26. augusta je isporu~en BiH. Podsje}amo na to da je u prvoj javnoj izjavi, nakon dolaska u Sud BiH, Veselin Vlahovi} rekao da je i on za to da se sve ispita, kako bi se otkrili pravi krivci za zlo~ine koje njemu stavljaju na teret. ^ak je odmah, bez imalo treptaja u glasu, rekao da nije kriv, ali je bio opomenut da ga o tome niko i{ta nije ni pitao. E. K.

V I J E S T I

Jadranka Kosor s kardinalom Vinkom Pulji}em

Potpora jednakosti Hrvata
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor sastala se ju~er u zagreba~kim Ban skim dvo ri ma s na dbis ku pom Vrhbosanske nadbiskupije kardinalom Vinkom Pulji}em, koji joj je tom prigodom uru~io monografiju “Kardinal od Vrhbosne“. Na sastanku se razgovaralo o aktualnoj situaciji i polo`aju Katoli~ke crkve i hrvatskog naroda u BiH. Kosor je ponovila punu potporu Vlade RH jedinstvenoj BiH triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda. Posebno se osvrnula i na ustavne reforme i dodala da je va`no da se ustavne promjene provedu i da zajam~e konstitutivnost i ustavnu ravnopravnost hrvatskog naroda, navodi se u istom saop}enju Vlade. Kardinal Pulji}, govore}i o stavovima Crkve, istaknuo je zauzimanje Katoli~ke crkve u BiH u o~uvanju opstojnosti hrvatskog naroda. U svjetlu skorog hrvatskog ulaska u EU,

Kosor je naglasila da }e Hrvatska kao 28. ~lanica jo{ sna`nije podupirati susjede na njihovom euroatlantskom putu, pri tome posebno BiH, {to je potvr|eno i hrvatskom pomo}i u dobivanju Akcijskog plana za ~lanstvo u NATO-u, zaklju~uje se u saop}enju. Knji ga o kar di na lu Vin ku Pu lji}u “Kardinal od Vrhbosne“ predstavljena je u ponedjeljak nave~er u zagreba~koj Gradskoj kavani. Knjigu su u povodu 40 go di na sve}eni{ tva i 65. ro|en da na kardinala Pulji}a objavili zagreba~ki Ve~ernji list i nakladnik Styria, u suradnji s Udru gom bo san skih Hrva ta Prsten i Hrvat skim kul tur nim dru{ tvom Napredak.
Jadranka DIZDAR

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

U @I@I

3

Danas vanredna sjednica federalne Vlade

U bud`etu nedostaje novca za

bora~ke naknade?!
Do ju~er nije bilo poznato da li koeficijent isplate bora~kih primanja ostaje isti kao i u prethodnom tromjese~ju Crnki}: Tra`it }u saglasnost Ministarstva finansija da koeficijent ostane isti, odnosno jedan
Da li }e koeficijent za isplatu naknada za korisnike bora~koinvalidske za{tite u FBiH ostati na sada{njem nivou - jedan, ili }e biti smanjen, odlu~it }e na dana{njoj vanrednoj sjednici Vlada FBiH. - Moj prijedlog }e biti da koeficijent ostane jedan, dakle da invalidnine budu ispla}ene prema istom koeficijentu kao i do sada. Me|utim, za takvu odluku potrebna je saglasnost federalnog Ministarstva finansija, jer prema trenutno raspolo`ivim bud`etskim sredstvima za ove namjene, koeficijent bi trebao biti smanjen, kazao je ju~er za Oslobo|enje federalni bora~ki ministar Zahid Crnki}. sjednici Vlade, jer je ona prekinuta i prije nego {to je utvr|en dnevni red. Da su korisnici bora~kih naknada bili u pravu kad su iskazali zabrinutost zbog obustave obra~una naknada, govori i podatak da do ju~er u Vladu nije bio jo{ dostavljen materijal s prijedlogom koeficijenta za posljednji kvartal ove godine. Na dnevnom redu dana{nje vanredne sjednice Vlade, prema onome {to su ju~er dogovorili federalni premijer Mustafa Mujezinovi} i dopremijer i ministar finansija Bevanda, bit }e {est ta~aka. tno zna~i, govori dnevni red dana{nje vanredne sjednice koji su usaglasili Mujezinovi} i Bevanda. Vlada }e, kako saznaje Oslobo|enje, utvrditi i odluku o akontativnoj isplati plata za vi{e od sedam hiljada dr`avnih slu`benika i namje{tenika, kao i njenih ~lanova i ~lanova Parlamenta FBiH u tehni~kom mandatu. Radi se o septembarskim pla}ama koje su, da je u FBiH ikome to odgovaralo, trebale biti ispla}ene prema novom Zakonu o pla}ama i naknadama u organima vlasti koji je stupio na snagu u septembru. No, Vlada sa sindikatima
Ho}e li borci opet prosvjedovati

Saglasnost Ministarstva finansija
On je dodao da }e prije sjednice Vlade prisustvovati Kolegiju premijera na kojem }e zatra`iti saglasnost od ministra finansija Vjekoslava Bevande da koeficijent ostane isti, a da Vlada “kasnije rebalansom utvrdi nedostaju}a sredstva“ . Sa dono{enjem koeficijenta za isplatu bora~kih naknada, koji se po zakonu utvr|uje kvartalno, Vlada je kasnila prvo zbog predizborne kampanje, potom zbog postizborne groznice, a u ~etvrtak se ta ta~ka nije mogla na}i na

KAMPANJA I GROZNICA Sa dono{enjem koeficijenta za isplatu bora~kih naknada, koji se po zakonu utvr|uje kvartalno, Vlada je kasnila prvo zbog predizborne kampanje, potom zbog postizborne groznice, a u ~etvrtak se ta ta~ka nije mogla na}i na sjednici Vlade, jer je ona prekinuta i prije nego {to je utvr|en dnevni red
Sastanak ~elnika SDA i HDZ-a BiH Sulejmana Tihi}a i Dragana ^ovi}a, barem kad je rije~ o funkcioniranju najvi{eg izvr{nog organa FBiH, nije donio nikakav pomak. Vlada }e u narednom periodu, do imenovanja novog saziva, raditi “operativne stvari“ sa, znaje Oslobo|enje. [ta to konkrenije utvrdila osnovicu pla}a, a nije donijeta ni odluka da se privremeno primjenjuje najni`a cijena rada kao osnovica zbog neotpo~injanja pregovora sa sindikatima, nisu utvr|eni ni pravilnici svih organa uprave u FBiH na koje se zakon odnosi, a sve to nisu donijeli upravo oni federalni zva-

ni~nici i odgovorni zaposlenici koji pla}e primaju iz bud`eta po tpo mo gnu tog kredi tnim aran`manom s MMF-om koji je i nalo`io dono{enje Zakona o pla}ama. U me|uvremenu, dr`avni slu`benici i namje{tenici su putem svog sindikata podnijeli tu`be protiv Vlade. Kantonalni sud u Sarajevu je ljetos odbio Vladinu `albu na odluku Op}inskog suda prema kojoj se administraciji ima vratiti umanjenje pla}a od deset posto i isplatiti dugovanja. Ova odluka je kona~na i izvr{na, ali do danas nije provedena. Vlada }e razmatrati i informaciju o najni`im penzijama u FBiH, za koju tako|er nije dostavljen pisani materijal, pa se mo`e samo naga|ati o tome da je rije~ o uskla|ivanju najni`ih penzija iz kategorije beneficirane s najni`om iz oblasti redovnih penzija. Vlada }e danas utvrditi i isplatu dva bud`etska

transfera, jednog samoj sebi, a drugog, navodno, uredu jednog od dopredsjednika FBiH.

Konsenzus samo o MMF-u
O proteklog ~etvrtka zapo~etoj 58. redovnoj sjednici sa predlo`enih 68 ta~aka dnevnog reda i nekoliko usmeno kandidiranih za dnevni red, ka`u izvori iz Vlade, zasad nema naznaka. Federalna Vlada je, o~ito, na pitanjima o kojima nema saglasnosti skoro pa od po~etka ovog mandata, a ~ije rje{avanje se poku{alo progurati u tehni~kom mandatu - kona~nu izgubila i onu labavu ve}inu za odlu~ivanje koja je raznim akrobacijama odr`avana dosad. O konsenzusu da i ne govorimo. U ovom sazivu Vlade skoro da i nije bilo odluke donesene konsenzusom, ako se izuzme pitanje kreditnog stand by aran`mana s MMFom kojim su ~epljene rupe u federalnom bud`etu. S. [e.

Kom{i} - \urovi}

Alkalaj - Gashi

Ahmetovi} - Grasselli

BiH - Rumunija

Nastaviti dobru saradnju
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} primio je u nastupnu posjetu ambasadora Crne Gore u BiH Dragana \urovi}a. Kom{i} je uz dobrodo{licu izrazio o~ekivanje da }e se dvije prijateljske zemlje nastaviti me|usobno podr`avati, kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom planu. \urovi} je zahvalio na dobrodo{lici, izraziv{i zadovoljstvo dolaskom na du`nost u BiH, prijateljsku zemlju s kojom Crna Gora dijeli svoje vanjskopoliti~ke ciljeve. ^estitao je Kom{i}u na ponovnom izboru za ~lana Predsjedni{tva BiH, saop}eno je iz Kom{i}evog ureda.

Intenzivirati saradnju DKP-a
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj primio je u nastupnu posjetu ambasadora Albanije u BiH Flamura Gashija. Govore}i o mogu}nostima za daljnje unapre|enje odnosa, Alkalaj je predlo`io intenziviranje saradnje DKP-a BiH i Albanije u svijetu, te istakao mogu}nost za me|usobno konzularno pokrivanje u tre}im zemljama, ocijeniv{i da bi se na taj na~in konzularna za{tita gra|ana, u zemljama gdje jedna zemlja ima DKP, a druga ne, podigla na vi{i nivo. Izra`eno je o~ekivanje u pozitivnu odluku i omogu}iti liberalizaciju viznog re`ima za gra|ane BiH i Albanije.

Zahvalnost za podr{ku
Zamjenik predsjedavaju}eg VM i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} primio je ju~er ambasadora Slovenije u BiH Andreja Grassellija. Razgovarano je o viznoj liberalizaciji za gra|ane BiH u EU. Ahmetovi} je informirao Grassellija o medijskoj kampanji koju planira pokrenuti Ministarstvo sigurnosti BiH da bi gra|ane ove dr`ave upoznalo o prednostima bezviznog re`ima i obavezama koje on donosi. Zahvalio je slovenskom rukovodstvu za podr{ku BiH kada je u pitanju bijeli Schengen.

Sporazum o kulturnoj saradnji
Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} i ambasador Rumunije u BiH Danijel Banu potpisali su ju~er u Sarajevu Sporazum o kulturnoj saradnji izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Rumunije. Sporazum predvi|a da se obje strane obavezuju na razmjenu i saradnju izme|u nadle`nih institucija u oblasti kulture i razmjenu informacija o kulturnom `ivotu i me|unarodnim doga|ajima u BiH i Rumuniji. Novi} je naveo da se Sporazumom posebno isti~e saradnja izme|u nacionalnih biblioteka i muzeja, razmjena publikacija i stru~njaka u oblastima od zajedni~kog interesa.

4

DOGA\AJI

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nema dru{tva u svijetu koje se mo`e za{tititi od korupcije

^ovi} danas u slu`benom posjetu Hrvatskoj

Ne po pamet

u Zagreb

Ve} 20 godina se ide po nekakve savjete u Zagreb, to nije donijelo ni~ega dobroga niti BiH, niti Hrvatima u njoj, dr`i Jerko Lijanovi}
Ne treba ponovno po pamet i}i u Zagreb, kazao je ju~er za Oslobo|enje Jerko Lijanovi}, dopredsjednik NS-a Radom za boljitak, komentiraju}i za danas najavljenu posjetu Dragana ^ovi}a, predsjednika HDZ-a BiH, slu`benomu Zagrebu. Lijanovi} je izjavio kako se ‘’po pamet u Zagreb i{lo u proteklih 20 godina’’ te kako to nije donije, lo ni{ta dobroga. - Ve} 20 godina se ide po nekakve savjete u Zagreb. To nije donijelo ni~ega dobroga niti BiH, niti Hrvatima u njoj. Svi mi u BiH se moramo okrenuti ovoj zemlji i po~eti odgovorno raditi za BiH a ne za nekoga drugog. Mi smo odgovorni samo na{im bira~ima, te se tako moramo i pona{ati, kazao je Lijanovi}.

Ramo Masle{a
dekan Fakulteta kriminalisti~kih nauka u Sarajevu

DOBAR

LO[
EU

ZAO

Zagreb: Po politi~ke savjete kao nekad

O Kom{i}u, ponovo?!
Mi{o Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH izjavio je kako }e ^ovi} danas posjetiti Zagreb, gdje }e razgovarati s pred sje dni kom Hrvat ske Ivom Josipovi}em, predsjedni com Vla de Ja dran kom Kosor te s predsjednikom Sabora Lukom Bebi}em. - ^ovi} }e upoznati slu`beni Zagreb s na~inom na koji je @eljko Kom{i} izabran u Predsjedni{tvo BiH, te o opasnostima koje takav izbor predstavlja za na{u zemlju, rekao je Relota. Iz HDZ-a 1990 i HSP-a BiH, pak, nisu htjeli komentirati najavu ^ovi}eve posjete hrvatskome dr`avnom vrhu. - Ne `elimo se baviti ^ovi}em i njegovim posjetima. To je njegovo pravo, a uostalom on bi ih trebao i komentirati, kazao nam je Martin Ragu`, drugi ~ovjek HDZ-a 1990. Ne{to precizniji je bio Veso Vegar, glasnogovornik devedesetke koji je izjavio kako su se HDZ 1990 i HSPBiH dogo-

Ministri vanjskih poslova Evropske unije poru~ili politi~kim liderima u BiH da se okrenu kompromisu, kolektivnom i konstruktivnom djelovanju, uz poziv da se suzdr`e od retorike koja navodi na podjele. Upravo takav ambijent nam je potreban uo~i razgovora o ustavnoj reformi.

HRVATSKA SNAGA Iz HDZ-a 1990 je priop}eno kako su Ljubi} i ^ovi} odr`ali sastanak u Mostaru na kojem su izrazili spremnost na postizbornu suradnju radi ja~anja hrvatske pozicije u BiH
vorili kako ne}e komentirati ^ovi}ev posjet Zagrebu. Istovremeno, ‘’hrvatski trijumvirat’’ – ^ovi}, Ljubi} i Juri{i}, odr`ali su ju~er i me|usobne odvojene sastanke. Iz HDZ-a 1990 je priop}eno kako su Ljubi} i ^ovi} odr`ali sastanak u Mostaru na kojem su ‘’izrazili spremnost na postizbornu suradnju radi ja~anja hrvatske pozicije u BiH’’. Tako|er, prije sastanka s ^ovi}em, Ljubi} se sastao i predsjednikom HSP-a BiH Zvonkom Juri{i}em, no nije poznato o ~emu su razgovarali. Relota je, pak, kazao kako je ^ovi} na odvojenim sastancima s Ljubi}em i Juri{i}em razgovarao o utvr|ivanju politi~ke platforme za postizborno ja~anje hrvatske pozicije u BiH. - Sugovornici su izrazilizabrinutost zbog manjkavosti Izbornoga zakonakojionemogu}avaHrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike u dr`avnome vrhu. Tako|er, usuglasili su se kako je sada potrebno raditi na ustavnoj reformi i izmjenamaIzbornogazakona BiH kako bi se Hrvatimazajam~ilajednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima u zemlji, kazao je Relota.
J. GUDELJ

AMILA OMERSOFTI]
Predsjednica Upravnog odbora Udru`enja za za{titu deviznih {tedi{a u BiH ka`e da je vrijeme da se pokrene pitanje naplate novca koji je ostao u bankama u Beogradu i kojim je finansiran rat. Ona s pravom o~ekuje da u ovom slu~aju, prije Strasbourga, reaguje Ustavni sud BiH.

Hrvatska platforma?
- Sugovornici su usuglasili da je za formiranje vladaju}ih koalicija potrebna {to ve}a podr{ka da bi imale ja~i legitimitet i kapacitet prilikom budu}ih ustavnih promjena. Ovo je, nakon izbora, drugi sastanak ^ovi}a i Ljubi}a, a razgovori }e biti nastavljeni, navodi se u priop}enju iz HDZ-a 1990.
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

PO^ITELJ
Sude}i prema raspravama koje se vode posljednjih dana, kona~no se stiglo blizu rje{enja trase autoputa koje ne}e naru{iti ljepotu Po~itelja. Sada je preostalo da se utvrdi kuda }e pro}i dionica u Blagaju, tako|er po{tuju}i `elje lokalne zajednice.

ZIJAD BLEKI]
Predsjednik FK Sarajevo, obra}aju}i se navija~ima bordo tima u nedjelju na Ko{evu, gdje su na videozidu posmatrali gradski derbi nakon {to su odlu~ili da bojkotuju odlazak na utakmicu, kom{ije iz @eljezni~ara nazvao je Ciganima i prosta~ki vrije|ao kolegu Sabahudina @uju. Sramotno!

VIJEST U OBJEKTIVU @rtve zlo~inca
Roditelji, ~lanovi porodica, predstavnici Udru`enja Branioci Sarajeva i prijatelji mladi}a poginulih u akciji Trebevi} II koja je izvedena 26. oktobra 1993. godine kako bi se Armija BiH obra~unala sa kriminalom unutar vlastitih redova polo`ili su svije}e i vijence na njihove mezare u Velikom parku, prou~ili Fatihu i odali po~ast. Tog dana je devet mladih pripadnika policije izgubilo `ivot u poku{aju da uhapse odmetnutog komandanta 10. brdske brigade Mu{ana Topalovi}a Cacu, javio je Sarajevo-x.com.

VIJEST U

BROJU

miliona konvertibilnih maraka iznose potra`ivanja radnika @eljeznica Republike Srpske.

15

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

INTERVJU

5

Ned`ad Jusi}, ~lan Vije}a nacionalnih manjina Parlamenta BiH

Strasbourg }e i novoj
garnituri biti posljednja

rupa na svirali
Novom tu`bom `elimo dati do znanja i politi~arima u BiH, ali i me|unarodnoj zajednici da ne smiju zaboraviti presudu Evropskog suda za ljudska prava, donijetu po osnovi prve tu`be
Razgovarala: Edina KAMENICA

• U jeku postizbornih previranja nije lako postati jedna od glavnih vijesti dana. To je uspjelo najavi da }e Sud u Strasbourgu ponovo primiti tu`bu protiv dr`ave BiH zbog toga {to predstavnicima njenih nacionalnih manjina nije omogu}eno kandidovanje na izborima. O tome razgovaramo sa jednim od ~etvero potpisnika ove tu`be, Ned`adom Jusi}em, pred sje dni kom Udru`enja Euro-Rom i, u ime romske populacije, ~lanom Vije}a za nacionalne manjine u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Kako je do{lo do odluke o tu`bi? - Prvoda ispravimneta~nuinformaciju koja se pojavila u javnosti. Prema njoj, tu`bu podnose predstavnici nacionalnih manjina u BiH, a zapravo se radi o tome da su njeni podnosioci Mujo Fafuli}, Rom iz Kaknja, Sanela Be{i}, romska aktivistkinja, Dervo Sejdi}, Rom, jedan od podnosilaca prve tu`be koja je istim povodom odaslata u Strasbourg i ja. Vije}e za nacionalne manjine nema ni pravnu mogu}nost za tako ne{to, ali 5. novembra, na sjednici tog vije}a, ja }u iznijeti ovo pitanje, i nimalo ne sumnjam da }e podr{ka za tu`bu sti}i. Neformalno, ve} je imamo.

Kad sjednu u fotelje
• Sud u Strasbourgu nikada ne raspravlja o istoj tu`bi? - To i jeste razlog da ova tu`ba ne}e biti ista. Ovaj put }emo tra`iti,

osim moralne, i materijalnu od{tetu Derve Sejdi}a, zbog onemogu}enog kandidovanja za ~lana Predsjedni{tva BiH. Imamo argumente. Hiljadu petsto potpisa je Sejdi} sakupio za svoju kandidaturu i 7.500 maraka u taj postupak utro{io, ali zbog ustavnih rje{enja sve je bilo uzaludno. Da budem iskren, ovakvim potezom `elimo dati do znanja, i politi~arima u BiH, ali i me|unarodnoj zajednici da ne smijuzaboravitipresuduEvropskog suda za ljudska prava, donijetu po osnoviprvetu`be. Jer, nimalo ne sumnjamo da }e ta presuda biti posljednja rupa na svirali i novoj garnituri politi~ara kada sjednu u fotelje. A Sud u Strasbourgu je bio jasan: aktuelni ustav diskriminira nacionalne manjine. • Najavili ste nemalu materijalnu od{tetu? - To je samozbir~etvorogodi{njih plata koje bi, kao eventualni ~lan Predsjedni{tva BiH, da je imao priliku biti biran, i da je izabran, imao Dervo Sejdi}. • Kada smo ve} kod rezultata izbora, koliko je Roma u{lo u parlamentarne klupe? - Nijedan, prema mojim saznanjima. Kandidata je bilo ~etvero, petero. • Nije pro{ao ni najpoznatiji Rom Muharem Serbezovski? - To je, vjerujem, dokaz toga da Romi jedan mandat mogu povjeriti na osnovu obe}anja koja neko da. Ali, ako se ta obe}anja ne ispune, Romi onda znaju kazniti. Naravno, znaju i nagraditi. To bi trebalo da bude rezon svih. A najve}i je

problemkada se nekoudalji od baze iz koje je potekao... • Da li imate informacije o broju Roma koji su iza{li na izbore? - Mi, i iz Euro-Roma pratimo evo ve} tre}e izbore, i ovaj put je odaziv Roma bez imalo dileme bio najve}i. U 2006. je bio oko 42 posto, dvije godine kasnije je bio 57 posto, a ovaj put je oko devedeset posto... • Na osnovu ~ega iznosite posljednji podatak? - Imali smo timove na terenu, organizovali smo i izlaske na nekabira~kamjesta, radili smo i anketu. U njoj je u~estvovalo1.100 Roma... Bilo je jo{ jako mnogo aktivnosti, koje je te{ko i pobrojati, pogotovo zato{to su neke od njihbile dio raznih projekata, posve}enih ukazivanju na va`nost izlaska na izbore. Mnoga su nerije{enapitanja ove najbrojnije bh. nacionalne manjine, a najefikasniji na~in njihovog uklanjanja jeste da ste i sami dio vlasti...

Jezik Roma
• Vi ste nedavno govorili o katastrofalnoj razlici u tretmanu Vije}a nacionalnih manjina u Hrvatskoj i ovog u BiH.Ima li naznaka da se tu ne{to mijenja? - Upravo }emo na ve} najavljenom sastanku po~etkom novembra govoriti o prijedlogu za na{ bud`et u 2011. Ovo vije}e ima ogroman zna~aj za o~uvanje kulturnog identiteta svih nacionalnih manjina, ~ega nema bez informisanosti, bez ostvarenogprava na jezik, bez brige o kulturno-historij-

skim posebnostima, pa i putem manifestacija koje nacionalnim manjinama mnogo zna~e, i koje ko{taju. • Kada su Romi u pitanju, na koje mislite? - To je 8. april, svjetski dan Roma, kada je i zvani~noudahnutnoviimpuls u `ivot Roma cijelog svijeta, to je 6. maj, \ur|evdan, 2. august, Al|un... Naravno, ne mislim samo na manifestacioni karakter obilje`avanja tih datuma... Jako je va`no u~enje romskog jezika uvesti u obrazovni sistem, ili ga omogu}iti na nekidrugina~in. Rom koji ne poznaje svoj jezik, ve} u drugoj, tre}oj generaciji je odro|en od nacionalnog bi}a. To je tako sa svakomnacionalnommanjinom... Svakako je bitno da u taj procesbudu uklju~eni obrazovani Romi... • Sada mi pada na pamet, recimo, dr. Hedina Tahirovi} - Sijer~i}, poznata u nau~nojjavnostiEvrope i {ire, autoricavi{eknjiga. No, i dr. Sijer~i} nije pro{la u kantonalnuSkup{tinuSarajeva? - Gospo|a`ivi u Njema~koj, i mislim da je to ovdje bio glavni problem. Ali, i neinformisanost Roma o sebisamima, o ~emu sam tako|e maloprijegovorio... Udru`enjeBudi moj prijatelj izdaje sjajnu publikaciju o na{im aktivnostima, ali je ova tromjese~na, i trajat }e dok bude donacija. No, na{ je sada cilj da svakodnevnobudemo u programu javnih tv i radiosistemima, na {to imamo pravo, i za {ta }emo se boriti. Dr. Sijer~i} je jedna od osoba koje }e nam u toj borbi sigurno biti od velike pomo}i...

• Nedavno je bh.Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice obznanilo novu rundu pomo}i za zapo{ljavanje Roma? - Rije~ je o 700.000 KM, koje uskoro postaju operativne, i uz ~iju }e pomo} neki Romi pokrenuti dugoro~niji biznis. Jer, Romi, kao i drugi, treba da `ive od svoga rada, a znamo s kakvim se problemima oko zapo{ljavanja susre}e cijelo na{e dru{tvo. Romi su i tu na margini, ali ako poredim stanje od prije deset godina, ipak je napravljen veliki pomak. Prije svega, u svijesti samih Roma, koju je najte`e mijenjati...

TAKORE]I... VIDJE]EMO
Ministar saobra}aja i veza u Vladi RS-a Nedeljko ^ubrilovi} izjavio je ju~er da bi uskoro mogla da po~ne izgradnja autoputa Banja Luka - Doboj, s obzirom na to da su pri kraju pregovori s mariborskim CPM-om, koji bi trebalo da bude izvo|a~ radova. Dodao je da postoje neka saznanja da ve} postoji garancija za dobro izvr{enjeposla, ali da to nijedovoljno, jer se od CPM-a tra`i da dostavi ukupnu finansijsku garanciju od 300 miliona eura, koliko je vrijednost projekta. “Taj rok je blizu i vidje}emo kako }e se na kraju zavr{iti“ kazao je on. ,

6

DOGA\AJI

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nakon zavr{etka potrage na obali Drinskog jezera

Na Peru}cu
Konferencija {efova policija
U Or lan du (SAD) se odr`ava me|unarodna konferencija {efova policija. Sudionicima su se obratili direktor FBI-ja Robert S. Mueller i potpredsjednik SAD-a Joseph Biden. Mueller je istakao napore koje provode agencije za provo|enje zakona u SAD-u u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, kao i potrebu saradnje izme|u po li cij skih agen ci ja na me|unarodnoj razini radi efikasnije borbe protiv terorizma i drugih te{kih kaznenih djela. Biden je naglasio potrebu me|unarodne saradnje policijskih agencija u vremenu kada se po~initelji kaznenih djela koriste savremenim tehnolo{kim dostignu}ima. Na konferenciji sudjeluju glavni tu`itelj Tu`iteljstva BiH Milorad Bara{in te direktori policijskih agencija na razini dr`ave i entiteta, predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, EUPM-a, kao i predstavnici projekta ICITAP, Ministarstva pravde SAD-a pri Ambasadi SAD-a u BiH. Delegacija iz BiH sastala se ju~e i sa ministrom pravde Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Ericom Holderom.

otkriveno 97 `rtava
Ma{ovi} je istakao da }e nakon uzimanja ko{tanih uzoraka do prvih rezultata pro}i {est do osam sedmica, poslije ~ega }e biti jasnije {ta je, zapravo, sve prona|eno od 16. jula do 5. oktobra ove godine
U toku tromjese~ne ekshumacije i asanacije posmrtnih ostataka na Peru}cu prona|eno je 396 tzv. slu~ajeva, koji su sada u Gradskim grobljima Visoko, a ~ija obrada po~inje uskoro, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za {tampu u Institutu za nestale BiH. “Rije~ je o, vjerovatno, minimalno 97 osoba“, ustvrdio je predsjedavaju}i Kolegija direktora Instituta Amor Ma{ovi}, objasniv{i da ovakva konferencija nije uobi~ajena. Iznimka je napravljena zbog specifi~nosti svega {to se ve`e za Drinsko jezero.

Nema pravde od praznih pri~a
EU mora izvr{iti pritisak na Srbiju da izru~i osumnji~ene za ratne zlo~ine prije nego {to razmotri njeno ~lanstvo, upozorio je u ponedjeljak NVO za za{titu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). “EU ne bi trebala popustiti pred polovi~nom saradnjom Srbije s Ha{kim tribunalom. EU mora i}i korak dalje od pri~anja o odgovornosti ili `rtve Srebrenice nikada ne}e dobiti pravdu koju zaslu`uju, rekao je Kenneth Roth, izvr{ni direktor HRWa u saop}enju na web stranici organizacije.

2,5 miliona kvadratnih kilometara
Traganje je obuhvatilo vi{egradsku, rogati~ku i srebreni~ku op{tinu, te Bajinu Ba{tu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Ma{ovi} je istakao da }e nakon uzimanja ko{tanih

Na takmi~enju hotelskih {kola u Portugalu

Ahmed Osmanovi} - prvak Europe!
Vi{e od tristo kandidata iz 150 {kola iz 31 zemlje nastupilo je na evropskom ta kmi~enju ho tel sko-ugos ti telj skih stru~nih {kola u Lisabonu. Trodnevno takmi~enje odr`ano je u hotelu Marriot u centru glavnog grada Portugala i to u dvije kategorije: servis u restoranu i hotelski marketing. Prvo mjesto i time zlatnu medalju za servis u restoranu osvojio je Bosanac Ahmed Osmanovi}, koji je na ovom takmi~enju zastupao Njema~ku. - Pokazalo se da je na{ recept bio najbolji: primijenili smo znanje koje smo iz knjiga nau~ili, ali nam je na prvom mjestu uvijek bilo da vodimo ra~una da se gosti lijepo osje}aju, otkriva nam Osmanovi} tajne “velikih majstora“. Ahmed Osmanovi} ro|en je u Bijeljini, a u njema~kom gradu Sarbrikenu `ivi od 1992. godine. Ahmed svoj zanat u~i u jednom od najboljih restorana svijeta, a njegov {ef i vlasnik ugostiteljskog

Dobra saradnja OSBiH i MPRI-ja
Na~elnik Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine generalpukovnik Miladin Miloj~i} primio je ju~er u opro{tajnu posjetu direktora Programa vojne stabilizacije (MPRI) u BiH general-majora Johna Sewalla, saop}eno je iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. General Miloj~i} je zahvalio Johnu Sewallu na dobroj saradnji. Sewall se posebno zahvalio generalu Miloj~i}u na iskrenoj i otvorenoj saradnji i podr{ci u proteklom radu.

Ahmed Osmanovi} kao {ampion s kolegicama

Foto: Sadija KAVGI] - VAN WEERTE

objekta “Gästehaus Erfort“ Klaus Erfort (36) ove je godine progla{en za najboljeg kuhara Njema~ke, a ve} prije dvije godine dobio je i tre}u od tri mogu}e Michelin zvjezdice za svoje kuhinjsko umije}e. Na tre}oj (zavr{noj) godini izu~avanja ovog zanata Ahmed ma{ta da dobije priliku da u nekom presti`nom objektu u Sarajevu primijeni svoje znanje i iskus-

tvo, javila nam je Sadija Kavgi} - Van Weert i poslala nekoliko Ahmedovih fotosa. Mi ovaj uspjeh rado bilje`imo i nadamo se kako }e neki od mnogobrojnih sarajevskih hotela uskoro pozvati prvaka i {ampiona, u njihove redove. Time bi i nivo ugostiteljske usluge porastao, a mladi bi imali od koga u~iti. R. K.

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

DOGA\AJI

7

VIJESTI

Godi{njica Policijske akademije
Ceremonija obilje`avanja 12 godina rada i razvoja Policijske akademije federalnog MUP-a odr`ana je ju~er u Sarajevu. Sve~anost je otvorio federalni ministar unutra{njih poslova Muhidin Ali}, koji je kazao da je ulaganje u mlade generacije policajaca investicija za sada{njost i budu}nost. ‘’Investicija u edukaciju i osposobljavanje mladih ljudi je ujedno garancija da }emo imati snage spremne i sposobne da se uhvate uko{tac s najve}im sigurnosnim izazovima dana{njice’’, naglasio je Ali}. Smatra da je dana{nja Policijska akademija institucija u kojoj }e se, pored obu~avanja novih generacija policajaca, provoditi reforme poziva policajca, uvo|enjem novih metoda, tehnologije i mjera borbe protiv kriminala.

Foto: A. KAJMOVI]

[ta je s lovcem?
Na Peru}cu je ekshumirano i {est vojnika, za koje se pretpostavlja da su pripadnici AU vojske, a prona|ena su i ~etiri tijela iz nekog predratnog perioda. Ina~e, incident koji se desio na samom po~etku pretrage Peru}ca, pucanj, navodno, iz lova~ke pu{ke, do danas je nerasvijetljen, a i to svjedo~i o opasnosti akcije... pored klizanja terena, propadanja u mulj, zmija... uzoraka do prvih rezultata pro}i {est do osam sedmica, poslije ~ega }e biti jasnije {ta je, zapravo, sve prona|eno od 16. jula do 5. oktobra ove godine, koliko je trajala potraga na 56 kilometara terena od Vi{egrada do Bajine Ba{te: “Ako se uzmu u obzir obje obale, rije~ je o 112 kilometara, odnosno o oko 2,5 miliona kvadratnih kilometara“ kazao , je Ma{ovi}, dodav{i da je mnogo od tih 396 slu~ajeva samo ko{~ica, {to }e, mo`da, i ostati jedini ostatak `rtve ratnog zlo~ina. No, postoji i mogu}nost da su preostali dijelovi istoga tijela ve} prona|eni, ili }e to tek biti u nekoj od sekundarnih grobnica, napomenuo je Ma{ovi}, a Veljko Odalovi}, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije, rekao je da je na osam kilometara Peru}ca, koji pripada Srbiji, prona|eno 11 tijela. Traganje je obuhvatilo vi{egradsku, rogati~ku i srebreni~ku op{tinu, te Bajinu Ba{tu, a u njemu su u~estvovali gotovo svi istra`itelji Instituta za nestale osobe, pripadnici tu`ila{tava (ha{kog, dr`avnog, Specijalnog tu`ila-

{tva za ratne zlo~ine R Srbije, okru`nih tu`ila{tva Bijeljine i Isto~nog Sarajeva), Federalne uprave Civilne za{tite, OSBiH koji su ustupali helikopter (sjetimo se i spa{enih ste}aka), pripadnici Dr`avne grani~ne slu`be, Gorske slu`be spa sa va nja iz Go ra`da, Alpinisti~ke jedinice FMUP-a, Me|unarodne komisije za nestale... Ma{ovi} je posebno izdvojio i rad Udru`enja Vi{egrad 92 i njegove predsjednice Hedije Kasapovi}, koja se na Peru}cu svakodnevno brinula o logistici za brojne volontere, dru ga udru`enja, mla de, gra|ane...

JEDINI OSTATAK Mnogo od tih 396 slu~ajeva samo su ko{~ica, {to }e, mo`da, i ostati jedini ostatak `rtve ratnog zlo~ina
pitanje nu`nosti pretrage i Zvorni~kog i Vi{egradskog jezera, Institut za nestale se obratio Vladi RS-a molbom da se to omo gu}i. Iz te hni~kih razloga trenutno ne mo`e, stigao je odgovor. Nepotvr|eni izvori tvrde da je remont jezera planiran kroz tri godine. Ju~er se ~uo i podatak da je najve}i broj posmrtnih ostataka prona|en u pojasu Peru}ca na visini 295-305 metara nadmorske visine, ali i to da su u Vi{egradu za sada registrovane 824 nestale osobe.
E. K.

Ljekari u USK-u zamrzli {trajk
Skup{tina Sindikata ljekara Unskosanskog kantona ju~er je na vanrednoj sjednici u Biha}u donijela odluku da se nakon 22 dana zamrzne generalni {trajk i pokrene procedura kolektivnih ili pojedina~nih tu`bi protiv nadle`nih institucija zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora. Na ovaj korak odlu~ili su se, kako je nagla{eno, jer nemaju partnera za rje{avanje nagomilanih problema u zdravstvu, a zbog svega ispa{taju pacijenti, odnosno gra|ani. Vlada USK-a, koja je u tehni~kom mandatu, ni nakon tri sedmice {trajka nije se sastala kako bi razmatrala nastalu situaciju.

U Vi{egradu 824 nestalih
Nije zaboravljena ni pomo} Vlade KS-a, koja je finansirala odlazak radnikadobrovoljaca iz komunalnih preduze}a Rad, Park i Gradska groblja. Ina~e, s obzirom na to da se postavilo

Prioriteti Ma|arske tokom predsjedavanja EU u prvoj polovini 2011.

Proces {irenja ostaviti otvorenim
(Od na{eg specijalnog izvje{ta~a iz Budimpe{te)

Republika Ma|arska za vrijeme svog predsjedavanja Europskom unijom u prvoj polovini naredne godine jedan od akcenata djelovanja stavit }e na to da proces pro{irenja EU ostane otvoren. Ovo je istakao Gyorgy Urkuti, {ef Odjela za komunikacije EU u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Ma|arske. - Nisu sve ~lanice za ubrzavanje procesa pro{irenja EU. Na{e nastojanje bit }e da se zadr`i proces pro{irenja i u tom segmentu BiH i cijelizapadni Balkan mogu vidjeti svoju {ansu, istakao je Urkuti. On je naveo kako }e nastoja-

nja Ma|arske biti da u vrijeme predsjedavanja EU do|e do zaklju~ivanja i potpisivanja ugovora o pristupanju EU Republike Hrvatske. Ma|arska }e, naveo je Urkuti, raditi i na ja~anju isto~nog partnerstva - sa Ukrajinom, Moldavijom, Azerbejd`anom i ostalimzemljamakojegrani~e sa EU, a djelovat }e i na pro{irenju Schengen zone na Bugarsku i Rumuniju. Kao prioritete djelovanja za vrijeme {estomjese~nog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2011, Ma|arska je postavila i ekonomski rast u Uniji, odnosno izlazak iz ekonomske krize, uvo|enje semestra - tje{njeg usagla{avanja kreiranja bud`eta, kao i realizaciju stra-

Razviti partnerstvo sa BiH
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko istakao je ju~er u Tokiju da je vrijeme da se politi~ki lideri u BiH fokusiraju na brzo formiranje vlasti i provo|enje reformi kako bi se unaprijedio pro ces evroa tlan tskih in te gra ci ja. “Gra|ani od politi~ara koje su izabrali o~ekuju novi po~etak. Me|unarodna zajednica je spremna da im pru`i podr{ku“ rekao je Inzko u razgovoru sa za, mjenikom ministra inostranih poslova Japana Yutakaom Bannoum i ~lanovima japanskog Instituta za me|unarodne poslove. Inzko je naglasio da je Japan, kao ~lan Vije}a za provo|enje mira, u posebnoj poziciji da razvije partnerstvo sa BiH, saop{teno je iz OHRa. “BiH se nalazi u centru tr`i{ta jugoisto~ne Evrope koje obuhvata 55 miliona potro{a~a i pravi je partner za japanska preduze}a“ dodao je. ,

tegije EU 2020, te ja~anje malog i srednjeg poduzetni{tva i na taj na~in otvaranje novih radnih mjesta. Iz Dr`avneregulatorneagencije za medije i komunikacije (NMIA) nagla{avaju kako }e tijekom prve polovine naredne godine, u vrijeme predsjedavanja EU, Ma|arska biti doma}in i Europske konferencije na kojoj }e se govoriti o ulozi i djelovanju javnih servisa, programima posve}enim nacionalnim

manjinama, te finansiranju programa za nacionalne manjine. U Budimpe{ti }e biti odr`ane i dvije konferencije - o internetu i zastupljenosti manjinskih jezika u medijima. Interesantno je da je u Ma|arskoj 60 posto gledanost medija koji su u vlasni{tvu privatnih kompanija (iz inostranstva), dok je gledanost Ma|arske dr`avnetelevizijesamo 15, a TV Duna, koja je tako|er dr`avna, jo{ i manja. Almir TERZI]

8

DOGA\AJI

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Federalne ma{inovo|e upozoravaju

sigurnost putnika
Finansijska pomo} SAD-a MOBiH
Ministarodbrane BiH SelmoCikoti}primio je ju~er u nastupnuposjetunovoimenovanog ambasadora SAD-a u na{oj zemljiPatrickaMoona, saop}eno je iz MOBiH. Prijemu je prisustvovao i vojni ata{e SAD-a u BiH brigadirMichaelSchleicher. Sagovornici su razmijenili mi{ljenja o trenutnoj situaciji u BiH i regiji te ulozi i doprinosu SAD-a u konkretnim vidovima podr{ke i pomo}i na{oj zemlji na putu priklju~enja NATO-u i EU. Posebno je istaknutava`nostodluke SAD-a da finansijskipodr`iprocesuni{tavanjavi{kovanaoru`anja i municije, {to se pozitivno odrazilo na brzinuovogprocesa, koji je jedan od uslova za ulazak BiH u MAP.

Ugro`ena
Ma{inovo|a i dva konduktera
Uprava @eljeznica Federacije BiH je, na osnovu prijedloga Komisije, donijela odluku da se uvede jednoposjed samo za putni~ke vozove na pruzi Sarajevo - Maglaj, uz uslov da lokomotiva ispunjava tehni~ke uslove za “jednoposjed“ i da na vozu, osim ma{inovo|e, budu dva pratioca (konduktera). Smatramo da ovom odlukom nije naru{ena bezbjednost odvijanja `eljezni~kog saobra}aja, saop}ila je Informativna slu`ba @FBiH. nema sigurnosnih sistema na prugama, osim onog {to svojim o~ima vide ma{inovo|a i njegov kolega u lokomotivi, rekao je Buljugija. kordna godina nakon rata i da }e @eljeznice prevesti izme|u osam i po i devet miliona tona tereta. Finansijski efekti za prvih devet mjeseci su ve}i za sedam posto, kazao je predsjednik Sindikata ma{inovo|astrojovo|a. Danas @eljeznice FBiH imaju oko 260 ma{inovo|a. Buljugija smatra da bi ih, s obzirom na pove}ani obim posla, trebalo biti zaposleno vi{e od 300. Podsjetio je da su nedavno @eljeznice FBiH raspisale konkurs za prijem 20 ma{inovo|a. No, jo{ najmanje godinu }e valjati sa~ekati kako bi oni pro{li obuku i stekli iskustvo neophodno za upravljanje vozovima.
Dl. OMERAGI]

Odluka o tome da ubudu}e samo jedan ma{inovo|a upravlja putni~kim vozovima na relaciji Sarajevo - Zenica - Doboj je protivzakonita, ka`e Vernes Buljugija, predsjednik Sindikata ma{inovo|a-strojovo|a u FBiH
Sindikat ma{inovo|a-strojovo|a u Federaciji BiH zatra`io je od ministra prometa i komunikacija u Vladi FBiH Naila [e}kanovi}a, predsjednika Nadzornog odbora @eljeznica FBiH Pave Bobana i generalnog direktora @FBiH Ned`ada Osmanagi}a da povuku odluku o tome da ubudu}e samo jedan ma{inovo|a upravlja putni~kim vozovima na relaciji Sarajevo - Zenica - Doboj. Predsjednik ovog Sindikata Vernes Buljugija tvrdi da uvo|enje tzv. jednoposjeda ugro`ava sigurnost `eljezni~kog saobra}aja na prugama u Federaciji i istovremeno predstavlja kr{enje radni~kih prava.

Buljugija: Nedostaje nam ljudi

Regionalno savjetovanje tu`ilaca
Tu`ioci i univerzitetski profesori iz BiH i regije te predstavnici me|unarodnih organizacija sastat }e se danas u Neumu na 3. stru~nom savjetovanju tu`ilaca u BiH. Organizator je Udru`enje tu`ilaca u FBiH u suradnji s centrima za edukaciju sudija i tu`ilaca FBiH i RS-a i uz podr{ku Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudskaprava(Projektpodr{keprenosu znanja i materijala u predmetima ratnih zlo~ina iz MKSJ-a na nacionalna pravosu|a - finansiran od EU) i USAIDa (Projekt razvoja sektora pravosu|a II). Na ovogodi{njem savjetovanju }e biti rije~i o saradnji Ureda tu`ioca Ha{kog tribunala s tu`ila{tvima u BiH u predmetimaratnihzlo~ina, organiziranogkriminala i maloljetni~kog prestupni{tva.

Tehni~ki uslovi
- Uprava dru{tva je donijela odluku protivnu zakonu i va`e}im pravilnicima na nivou @eljeznica FBiH, kojim je predvi|eno da vozovi saobra}aju s dvojicom ma{inovo|a u lokomotivi. Predvidjeli su da dvojica ma{inovo|a voze teretne vozove, a brze i putni~ke jedan ~ovjek i da radi po 10-12 sati. Nigdje u svijetu nije

tako, pa ne}e biti ni ovdje, kazao nam je Buljugija. Da bi na{im prugama saobra}ali vozovi u jednoposjedu, potrebno je ispuniti stroge tehni~ke standarde. Me|utim, danas su uslovi na prugama mnogo lo{iji ~ak i od onih kakvi su bili prije dvadesetak godina. - Ne mo`ete vi sada na ovoj pruzi, gdje ni{ta ne radi i gdje nema telekomande, automatskog pru`nog bloka, a {to je bilo u Titovoj dr`avi, voziti u jednoposjedu. Ovdje

Raspisali konkurs
Nedavno je tim povodom odr`an sastanak predstavnika Sindikata ma{inovo|a-strojovo|a i Uprave dru{tva. Tada su iz @eljeznica FBiH, veli Buljugija, poru~ili sindikalistima da uvodevozove sa jednoposjedom kako ne bi primali na posao nove ma{inovo|e. - Oni, naprimjer, ka`u da u Rajlovcu primaju {est ljudi, a tamo ih fali 15. Obim saobra}aja se pove}ao u odnosu na pro{lu godinu. Mislim da }e ovo bitire-

Optu`enik poku{ao osporiti kredibilitet svjedoka
Ispitivanjem za{ti}enog svjedoka KDZ-166, koji je tokom rata bio kriminalisti~kiinspektor u Centruslu`bibezbjednosti u Sarajevu, ju~er je u Ha{kom tribunalunastavljenosu|enjeprvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karad`i}u. Svjedok KDZ-166 je, kao kriminalisti~ki inspektor, u~estvovao u istragama snajperskih incidenata i granatiranja u Sarajevu. On je o tome ve} svjedo~io pred Ha{kimtribunalom i to u slu~ajevima protiv generala Mom~ila Peri{i}a i DragomiraMilo{evi}a.

Karad`i}: Vojska RS-a

nije pucala na civile
nom Polju u Sarajevu, o ~emu je, prema njegovim rije~ima, sa~injen izvje{taj s gre{kama. Svjedok je ispri~ao da je uvi|aj tog incidenta ra|en pod pritiskom, jer je tada ubijeno devetero ljudi, a mjesto doga|aja se nalazilo na otvorenom prostoru, zbog ~ega su `ivoti inspektora bili u opasnosti. Na klupu za svjedokedanas}e sjesti holandski general Adrianus van Baal, nekada{njina~elnik {taba UNPROFOR-a u BiH. Iako se ju~er u sudnici nije spominjalo Karad`i}evo zdravstveno stanje, dopisnik Srne iz Haaga je javiokako je on pre`ivio “te{ku zdravstvenu krizu“ . Prema izvoru Srne iz pritvora Ha{kog tribunala, Karad`i} se `alio na probleme sa nervima, vratom i le|ima. Karad`i} se ranije `alio da uslovi u sudnici nisu dobri, da je u njoj prehladno i zagu{ljivo, te da mu ventilator pu{e u J. F. glavu i vrat.

Prvi predsjednik RS-a optu`en za najte`e ratne zlo~ine i genocid ju~er je tvrdio da su jedini ciljevi srpske vojske bili vojni

Krenula prva grupa had`ija
Od ukupno 1.758 ovogodi{njih bh. had`ija, sa podru~jaMed`lisa IZ-aTe{anj i Doboj na had` ove godine putuju {ezdeset jedan. Od tog broja 17 se opredijelilo za put autobusima, dok }e ostali 3. novembra otputovati avionima. Prvi konvoj od ~etiriautobusakrenuo je ju~er. Na raskrsnici Karu{e u Doboj-Jugu, iz pravca Zenice do{la su dva autobusa koji su prihvatilihad`ije iz Te{njaiDobojJuga. Njihova sljede}a destinacija je bila Tuzla, odakle su formirali konvoj i iza podne-namaza otputovali u pravcu Istanbula i dalje. Na svakihpedesethad`ija, organizator ovogodi{njeg had`a, Rijaset IZ-a BiH je odredio po jednog vodi~a. Iz razgovora sa Nijazom Spahi}em, jednim od vodi~a, saznali smo da put do Meke traje osam dana. M. B.

Scheveningen: Najpoznatijem zatvoreniku popustili nervi

Snajperski incidenti
Optu`ba i odbrana svjedoka su ispitivali o ukupno sedam snajperskih i artiljerijskih incidenata u Sarajevu, no Karad`i} je poku{avao osporiti njegov kredibilitet i tvrdnje da su za bilo koji od snajperskih incidenata odgovorne snage Vojske Republike Srpske. Karad`i} je svjedoka ispitivao

i o naoru`anju i objektima koji je koristila Armija Bosne i Hercegovine, ali on o tome nije imao {ta za re}i. - Svi javni objekti bili su u funkciji Armije BiH, ustvrdio je Karad`i}, te isto zaklju~io i za zgradu nekada{nje Osnovne {kole “Aleksa[anti}“ u Hrasnici, kada je svjedok govorio o jednom od artiljerijskih incidenata u tom dijelu Sarajeva. - Koja je bila svrha Osnovne {kole “Aleksa [anti}“? U njoj je bila smje{tena brigada Armije

BiH?, pitao je Karad`i}, no svjedok je ponovio da o tome ne zna ni{ta. PremaKarad`i}evimtvrdnjama, ciljevi Vojske Republike Srpske bili su vojni, smje{teni upravo u javnimobjektima, a nikako civilni.

Sudnica prohladna
Karad`i} je svjedoka, izme|u ostalog, ju~er unakrsno ispitivao i o artiljerijskom incidentu koji se dogodio na Trgume|unarodnog prijateljstva na Alipa{i-

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Kako su Bo{njaci raspodijelili novac iz Fonda za povratak (III)

DOGA\AJI

9

VIJESTI

Konferencija vojnih specijalaca
Za Janju plastenici nisu rje{enje

Sporno 800.000 KM,
Samir KARI]

Janji ni feninga
Komisija za izbjegla i raseljena lica BiH odlu~ila je izdvojiti ~ak 400.000 maraka op}ini Stari Grad Sarajevo. Predmet pomo}i je: Vi{egradska kapija - d`amija Faleti}i
Od ukupno pet miliona i 900.000 ma ra ka, ko li ko je prema raspodjeli za odr`ivi po vra tak za 2010. go di nu pripalo Bo{njacima, ~lanovi Komisije su, prema procjeni, oko 800.000 maraka potro{ili nenamjenski. Uz to, prioritet su bila podru~ja iz kojih vo de po ri je klo bo{ nja~ki predstavnici u Komisiji, dok su neka mjesta gdje `ivi najve}i broj povratnika zapostavljena. Tako se naselje Janja - najve}e povratni~ko mjesto u na{oj zemlji, gdje `ivi oko 8.000 ljudi, nije na{la u tabela ma pri li kom ra spo dje le sredstava iz Fonda za povratak. Huso Ze~kanovi}, predsjednik Mjesne zajednice Janja, u razgovoru za na{ list tvrdi da je ovo mjesto dobilo sredstva iz resornih entitetskih ministarstava. ostala podru~ja, jer za nas plastenik nije rje{enje. Ovdje treba puno ve}e ulaganje, kako bi mogli postati jedan od najve}ih proizvo|a~a hrane. A od toga bi i povratnici `ivjeli“, kazao nam je Ze~kanovi}, navode}i da iz Janje u posljednje vrijeme sve vi{e mladih ljudi odlazi. Za Janju novca nema, ali je zato 120.000 maraka odobreno za sanaciju gradskih uli ca u Ko zar skoj Du bi ci. Kako pi{e u dokumentaciji koju posjedujemo, podnosilac prijave je Op{tina Kozarska Dubica, dok je u napomeni navedeno da je “predstavnik 240 povratni~kih po50.000 maraka, a predmet pomo}i je, kako je navedeno, “opremanje komunalnog preduze}a JKP Trnovo“ U slu~aju . Trnova, sredstva namijenjena odr`ivom povratku, dodijeljena su preduze}u koji je u vlasni{tvu dr`ave.

U Sarajevu se odr`ava Prva godi{nja balkanska konferencija snaga za specijalne operacije, ~iji je cilj uspostavljanje i izgradnja regionalne saradnje izme|u snaga za specijalne operacije, u~e{}e u zajedni~kim programima obuke ovih snaga, kao i razmjena programa obuke i iskustava. Kon fe ren ci ja, ko ja }e tra ja ti do 28. oktobra, odr`ava se u organizaciji Savezni~ke komande zdru`enih snaga NATO-a iz Napulja, a koorganizatori i doma}ini su MOBiH i Zaje dni~ki {tab OSBiH. U~e sni ci su pri pa dni ci spe ci jal nih sna ga Ko mande za specijalne operacije NATO-a, EUKOM SAD-a, predstavnici Ambasade SAD-a, MO i OSBiH, pripadnici specijalnih jedinica iz Hrvatske, Makedonije, Srbije, [vajcarske, Austrije, Poljske, Crne Gore, Bugarske i Litvanije, te SIPA.

Sitnica za zapo{ljavanje
Zanimljivo je i izdvajanje 120.000 maraka op}ini Fojnica za asfaltiranje lokalnih puteva i prigradskih ulica. Komisija za izbjegla i raseljena lica BiH, odlu~ila je izdvojiti i ~ak 400.000 maraka op}ini Stari Grad Sarajevo. Predmet pomo}i je: Vi{egradska kapija - d`amija Faleti}i. U tabelama nije navedeno gdje se sredstva konkretno tro{e, ali jasno je da ovaj lokalitet nema veze sa bo{ nja~kim po vra tni ci ma. Za razliku od srpske i hrvatske liste, bo{nja~ki predstavnici u Komisiji su od ukupnog iznosa od 5,9 miliona, za vjer ske obje kte iz dvo ji li 240.000 maraka. Tako|er, od istog iznosa za zapo{ljavanje povratnika je izdvojeno tek 260.000, dok je samo 65.000 potro{eno za jednu {kolu i dva sportska igrali{ta.
(Kraj)

Poginuo rudar u rudniku Sase
Jovo Jevti} (37), nastanjen u Vlasenici, zaposlen u Rudniku olova i cinka Sase kod Srebrenice, smrtno je stradao na radnom mjestu, potvrdila je Jelena Petri}, direktorica kompanije GROSS iz Gradi{ke, u ~ijem je sastavu ovaj rudnik. Ona je izjavila da je o nesre}i saznala dok se nalazi na slu`benom putu i da je obavije{tena da je nastradali Jevti} nezgodno pao u oknu i zadobio smrtonosne povrede. Petri} je dodala da }e vi{e informacija o nesre}i imati kad rudarski i policijski inspektori obave uvi|aj i dostave izvje{taje.

Pomo} Srbima u Kalesiji
Bo{nja~ki predstavnici u Komisiji su bili dare`ljivi i prema druga dva konstitutivna naroda. Kako su Hrvati i Srbi ignorisali interese povratnika, sa bo{nja~ke liste je, recimo, odobreno 15.000 maraka za “izradu prilaznog puta i parkinga kod crkve Bla`enog Ivana Merca u Ljubini“ kod Ilija{a. Tako|er, izdvojeno je 40.000 maraka za “asfaltiranje puta od {kole do Repuha“ na podru~ju Kalesije, gdje `ive srpski povratnici. Velika je to {teta, smatra on, jer Bosna i Hercegovina se ne brani u Sarajevu, nego na Drini. Zbog toga u Janju treba ulagati, a ljudi bi imali posao i ne bi selili. “Rje{enje je da mi `ivimo od svog rada. Janja skoro da nema potrebe da se ula`e u ku}e. Ima ljudi kojima se rade ku}e, a koji su oti{li u Ameriku i nikada se ne}e vratiti. Ima i onih koji naprave ku}u, a `ive u Federaciji“ , kazao nam je Ze~kanovi}. rodica u Skup{tini op{tine Rasim Ogorinac“. Zanimljivo je da je Ogorinac jedini bo{nja~ki odbornik u Skup{tini op{tine gdje vlada SNSD, a da asfaltiranje ~etiri gradske ulice nema veze sa povratnicima. Op{tini Prijedor je odobreno 100.000 maraka za sanaciju mosta na magistralnom putu Prijedor - Sanski Most @eger. Op{tini Trnovo (dio u Federaciji BiH) je odobreno

Mladi odlaze
“A od ovog gdje je Halilovi} (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH), nismo dobili ni{ta. Od dr`ave nije ni {ta odra|eno. Apli ci ra li smo, ali ni{ta nije odobreno. Ja sam uvijek govorio da Janju ne treba posmatrati kao

Njema~ka donacija
Predstavnici Ambasade SR Njema~ke i Organizacije za akademsku razmjenu Njema~ke - DAAD posjetili su ju~er Fakultet humanisti~kih nauka Univerziteta “D`emal Bijedi}“ u Mostaru i tom prilikom su donirali knjige, poklon Dru{tva za istra`ivanje Njema~ke. Prema rije~ima konsultantice u Ambasadi SR Njema~ke u BiH Biljane Be{i}, vrijednost donacije je oko 2.800 eura, a radi se o knjigama na njema~kom jeziku. Tokom posjete u holu Pravnog fakulteta Univerziteta “D`emal Bijedi}“ odr`ana je i prezentacija stipendija za studente sva tri ciklusa koje su dostupne u Njema~koj. Stipendije uklju~uju istra`ivanje, studijske programe, u~enje jezika i sta`iranje.

Presuda nakonl sporazumal
Sud BiH ju~er je, nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, Dragana Rodi}a osudio na osam godina zatvora zbog ratnih zlo~ina po~inje nih na po dru~ju Drvara. Dragan Rodi} ogla{en je krivim {to je, u periodu od maja 1992. pa do kraja 1995. go di ne, za je dno sa stra`arima zato~eni~kih objekata i logora, kao i pripadnicima bezbjednosti, te voj-

Draganu Rodi}u
osam godina zatvora
sko vije}e Odjela za ratne zlo~ine Suda BiH. Dra gan Ro di} je kao stra`ar u Osno vnoj {ko li “Slav ko Ro di}“ u Drva ru i O[ u Kamenici, i jedno vrije me kao vo|a smje ne stra`e u lo go ru Ka me ni ca, podr`avao sis tem re pre si je i or ga ni zo vao i u~es tvo vao u sis te mu zlos tav lja nja, {to je obu hva ta lo du gotrajno i rutinsko zatvaranje i za to~enje pri pa dni ka dru ge na ci je, stal no i per ma nen tno mu~enje i ba ti na nje za to~eni ka, nji ho vo ubijanje i odr`avanje nehuma nih uslo va u za to~e ni~kim obje kti ma.

nom policijom II kraji{kog korpusa i njihovim komandantima, svjesno u~estvovao u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu, te tako potpomogao i podr`ao provo|enje plana progona nesrpskog civilnog stanovni{tva sa podru~ja autonomne regije Krajina, obrazlo`ilo je Sud-

10

KOMENTARI

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

FOKUS

Otkud, uop}e, sad taj ^ovi}?!
Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

P

Kom{i} nije odolio isku{enju, pa je i Josipovi}u pripomenuo kako hadezeovski ~elnik na putu ka premijerskoj fotelji, osim Lagumd`ije, ima i OHR i - jo{ neutvr|en - broj krivi~nih prijava i neokon~anih sudskih procesa. [to ga, u aktualnoj situaciji, diskreditira. Ali, pravo je pitanje za{to me|unarodna zajednica, koju u ovome delikatnome slu~aju personalizira visoki predstavnik, svih ovih godina tolerira da funkciju predsjednika najja~e stranke jednoga naroda u BiH obna{a - u najmanju ruku - sporna osoba

o svemu {to smo mogli ~uti nakon jo{ jednih povijesnih izbora, Mostar ne}e biti hrvatski, ali je, evo, zato Zagreb - makar ovoga tjedna bosanskohercegova~ki stolni grad. Led je, kao {to i prili~i, probio ~lan na{ega kolektivnoga rukovodstva @eljko Kom{i}, koji je na Pantov~aku Ivi Josipovi}u, uz ino, elaborirao listopadske izbore. Red je da se visoki du`nosnici (povremeno) prijateljskih dr`ava sastaju; osobito, dakako, kada je jedna od njih, navodno, na novom po~etku, a druga jednom nogom u Europskoj uniji. Dojma sam, me|utim, kako je hrvatski ~lan bh. Predsjedni{tva pohodio hrvatski ~arobni brijeg i tamo stoluju}eg {efa dr`ave, prije svega kao socijaldemokrat - socijalde mo kra ta. Us prkos ~ak i ~injenici da je Josipovi} ~im je zasjeo u Predsjedni~ke dvore zamrznuo svoj strana~ki anga`man i status. [to u nas, na`alost, jo{ nije obi~aj. Naime, hrvatski je predsjednik, nakon prvotnog odu{evljenja, svoje gledi{te glede Kom{i}eve uvjerljive izborne pobjede, u stanovitoj mjeri, ubla`io, te se u ovom “slu~aju“, ipak, obru{io na Izborni zakon - koji, nedvojbeno, Hrvatu-socijaldemokratu, a pretendentu na dr`a-

A

vni vrh daje i legalitet i legitimitet. Dojam je, nakon razgovora u ponedjeljak, kako je sarajevski gost Josipovi}u pojasnio {to se iza brda valja. Nakon ~ega nije te{ko kazati kako se Kom{i} zadovoljan vratio iz ove prijateljske posjete. A zadovoljan je, Josipovi}u kada je o BiH rije~ malo treba, i njegov doma}in, mada treba pri~ekati i ^ovi}ev pohod glavnom gradu svih Hrvata kojom }e prigodom, navodno ve} da nas, i na Pan tov~ak, ali i na Trg sv. Marka - kod Jadranke Kosor i Luke Bebi}a. li, to je i onako sad ve} stara pri~a, pa je, u biti, iritantno to {to, pri je svih, Dra gan ^ovi} bije ovu izgubljenu bitku. Trenuta~no je, zapravo, on, taj samoprogla{eni sto`ernik, glavna tema. Nakon {to se, ve} u izbornoj no}i, sretan {to je uvjerljivo porazio ostale hrvatske stranke, samoproglasio premijerom, kalkulacije glede potencijalnih (novovladaju}ih) koalicija temeljile su se i(li) ru{ile na tomu tko je za, a tko protiv toga da hadezeovski prvak bude [piri} umjesto [piri}a. Kada se danas, dvadesetak dana poslije izbora, podvu~e crta, ^ovi} ozbi ljno mo`e ra~unati samo na Milorada Dodika. [to se, uostalom, zna-

Z

lo i prije prebrojavanja glasa~kih listi}a. Pa, ipak, Kom{i} je, kako bi mu, valjda, zagreba~ki sugovornik utvrdio gra di vo, “slu~aj pre mi jer“ adaktirao ne pre`u}i niti od rijetko vi|enoga pleonazma: ... U svakom slu~aju to sigurno ne}e bi ti pred sje dnik HDZ-a BiH, povjerio je Josipovi}u, koji se, po svemu sude}i, za do vo ljio gos to vim obe}anjem kako }e Hrvati biti adekvatno zastupljeni u novoj vlasti, {to }e je predvoditi pobjedni~ki socijaldemokrati. [to, jasno, sugerira kako je hrvatska koalicija HDZ ‘90 - HSPBiH na pola koraka do pakta s crveno-zelenim savezom SDP - SDA, a budu}i je i Lijanovi}ev boljitak ve} u Lagumd`ijinu zagrljaju, bit }e Hrvata - ko nikad! animljivo je, me|utim, da se posljednjih dana problematizira - i tako, ~ini mi se, glavnom akte ru vi {e da je na zna~aju negoli ga se ru{i pravni status najomiljenijeg politi~ara me|u odvjetnicima. Ni Kom{i} nije odolio isku{enju, pa je i Josipovi}u, ina~e vrhunskim pravniku, pripomenuo kako hadezeovski ~elnik na putu ka premijerskoj fotelji - osim Lagumd`ije - ima i OHR i - jo{ neutvr|en - broj krivi~nih prijava i neokon~anih sudskih procesa.

N

[to ga, u aktualnoj situaciji, diskreditira. Ali, pravo je pitanje za{to me|unarodna zajednica, koju u ovome delikatnome slu~aju personalizira visoki predstavnik, svih ovih godina tolerira da funkciju predsjednika najja~e stranke jednoga naroda u BiH obna{a - u najmanju ruku - sporna osoba. itko, naravno, nije kriv prije negoli mu se to sudski utvrdi, ali pamtimo situacije kada je sto`ernik jednoga dana pregovarao o sudbonosnim pitanjima za BiH, kao {to je ustavna reforma, a drugo ga da na sje dao na op tu`eni~ku klupu. Uostalom, Dragan se ^ovi}, jednom prigodom, ispri~ao Sudu jer je bio sprije~en odlaskom u Butmir gdje je, tako|er, navije{}en povijesni rasplet za ovu zemlju. I kad sam ve} upao u ovaj mali vremeplov, moram podsjetiti kako je kardinal Pulji}, koji je tako|er ovoga tjedna pohodio Zagreb, svojevremeno, uz potporu biskupa Peri}a, po ku {ao na go vo ri ti ^ovi}a da zamrzne svoju lidersku poziciju dok ne rije{i onu - pravnu. Sto`ernik i novoprobu|eni katolik, pak, nije poslu{ao svoje pastire - i Hrvati su danas gdje jesu. Nigdje, zapravo!

Blago nama: Nismo vi{e najgori

T

a rije~ je postala dosadna - korupcija. Izgleda, navikli smo se na nju i `ivimo kao da je to ne{to posve normalno u ovoj zemlji u kojoj su uo~i oktobarskih izbora silni politi~ari, pobjednici i pora`eni, glasno i nadahnuto obe}avali da }e iskorijeniti ovu bolest, prakti~no epidemiju koja godinama hara bez ikoga s lijekom. Bilo bi zaista lijepo, a pogotovo korisno, vidjeti kako izborni pobjednici, kada preuzmu vlast, pokre}u borbu pro tiv mi ta i ko rup ci je. Uko li ko bi ulo`ili djeli} one silne energije kakvu su ispoljili u predizbornoj kampanji, kada su neumorno i danono}no putovali od Une do Drine, i Save do mora, rezultat ne bi izostao. I BiH bi, recimo, imala iza re{etaka svog Damira Polan~eca, nekada{njeg utjecajnog HDZovog ministra i potpredsjednika Vlade Ive Sanadera, koji je tako|e na udaru USKOK-a, bez obzira na povratak u saborske klupe, gdje ga privremeno {titi imunitet. Na ra vno, ni je Hrvat ska po se ban uzor. Ugledni Transparency International ju je svrstao na prili~no lo{e 62. mjesto po korumpiranosti me|u 178 dr`ava. Me|utim, to je daleko bolje od BiH, koja je izme|u 91. i 97. mjesta, u

dru{ tvu sa D`ibu ti jem, Gam bi jom, Gvatemalom, Kiribatijem, [ri Lankom i Svazilendom. Ako neko misli da smo bolji od tih dr`ava i da nam je mjesto uzvi{enije u dru{tvu naroda - neka se osvrne oko sebe, od dr`a vnih in sti tu ci ja, pre ko op}ina, a posebno inspekcija, do univerziteta i bolnica, i sve }e mu se samo kazati. U anketi koju je Laura Bo{njak iz Transparency Internationala provela me|u studentima, ~ak 86 posto ih je posvjedo~ilo da postoji korupcija tamo gdje se obrazuju akademski gra|ani ove dr`ave, budu}i nosioci politike, ekonomije, kulture... A, tu je si}a spram sklapanja velikih poslova, po sistemu ja tebi, ti meni. Uostalom, ti su podaci izneseni na netom okon~anoj regionalnoj konferenciji o korupciji naslovljenoj “Ima li BiH evropsku perspektivu“ a ko, ju su orga nizovali upravo Transparency International i Fondacija “Frierdich Neumman“. Istina, vlast je svoje u~inila - usvojila je zakone, a {to su ostali mrtvo slovo na papiru - valjda nije do nje. Mo`e li se o~ekivati da nova vlast zaista poku{a suzbiti korupciju? Beogradski analiti~ar Vladimir Goati isti~e da je problem {to politi~ke

stranke vide dru{tvene institucije kao plijen. Zato uo~i izbora poput lovaca i kidi{u na svaki glas, a poslije... Borba protiv korupcije im padne na pamet otprilike za ~etiri godine, uo~i nove runde obe}anja narodu koji je, u stvari, pravi plijen: ogoljen, osiroma{en i {to nekako najte`e pada - poni`en u redovima pred {alterima. Kada pukne film, na`alost, istresu se na {al ter skim ra dni ci ma, ni kri vim ni du`nim. Mo}nici ostaju nedostupni. Ako je ikakva utjeha, na top-listi korumpiranosti vi{e nismo najgori na Balkanu. Prvi put je na listu uvr{teno Kosovo, koje je odmah zauzelo 110. poziciju. Slovenija je 27, Makedonija 62, kao i Hrvatska, Crna Gora 69, a Srbija izme|u 78. i 84. mjesta. Onako neobavezno, najbolje je plasirana Danska, gdje je korupcija apsolutno najmanja, a najgora situacija je u Somaliji, koja zauzima posljednje, 178. mjesto. Neki bi rekli da smo - zlatna sredina. Ako se ponovo razmotri i prebroji, ipak smo bli`e Somaliji. [to se Danske ti~e, ona nam je dosti`na samo u Afganistanu, gdje zajedno slu`imo. Afganistan je, usput, plasiran na 176. mjesto korumpiranosti.

OSVRT

Pi{e: Edin KREHI] edin.krehic@oslobodjenje.ba

Na top-listi korumpiranosti smo rangirani izme|u 91. i 97. mjesta i, ako je ikakva utjeha, nismo najgori na Balkanu - prvi put je na listu uvr{teno Kosovo, koje je zauzelo 110. poziciju • Ho}e li izborni pobjednici u borbi protiv korupcije ulo`iti makar djeli} energije kakvu su ispoljili u kampanji ili na dru{tvene institucije gledaju kao na plijen

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

11

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 053844 07 P Sarajevo, 20. 10. 2010. godine Na osnovu ~lana 348. ZPP-a, Op}inski sud u Sarajevu donosi sljede}i oglas

OGLAS
Op}inski sud Sarajevo, po sudiji Nermini Sijer~i}, rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enih D`idi} Ru`a iz Mostara, ul. Blebur{kih `rtava br. 25c, D`idi} Veselko iz Mostara, ul. Blebur{ki `rtava br. 25c, Peri} Nata{a iz Mostara, ul. Kneza Domagoja br. 11 a, Raji} Marko iz Mostara, ul. Vukodolska br. 43, [imi} Jakov iz Mostara, ul. Splitska br. 3, Stojki} Dra`an iz Mostara, ul. Blebur{kih `rtava br. 25c, radi isplate duga - v.s.p. 17.097,92 KM, nakon odr`anog glavnog ro~i{ta 14. 9. 2010. godine, u prisustvu punomo}nika tu`itelja, IV i VI-tu`enih te u odsutnosti uredno obavije{tenih I, II, III i V-tu`enih 20. 10. 2010. godine donio je slijede}u:

PRE SU DU
Tu`eni D`idi} Ru`a, D`idi} Veselko, Peri} Nata{a, Raji} Marko, [imi} Jakov i Stojki} Dra`an du`ni su solidarno isplatiti tu`iocu iznos od 14.753,44 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od 12. 4. 2007. godine do isplate, naknaditi iznos od 1.277,47 KM na ime obra~unate kamate na dan 11. 4. 2007. godine, i iznos od 827,01 KM na ime obra~unate zatezne kamate na dan 11. 4. 2007. godine, a sve u roku od 30 dana. Odbija se dio tu`benog zahtjeva da tu`eni na ime naknade za opomenu solidarno isplate iznos od 240,00 KM tu`itelju kao neosnovan. SUDIJA SIJER^I] NERMINA s. r. POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja pismenog otpravka presude. @alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Shodno ~l. 348. stav 4. dostava se smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 119455 09 P Sarajevo, 20. 10. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, po sudiji Sanja Vu~ijak, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdi}a broj 1 Sarajevo, protiv tu`enog MIRSAD ]EHAJI], ul. Jablanska 124, Biha}, HAR^EVI] AMELA iz Bosanske Krupe, ul. Radni~ka bb, MA[I] FUAD iz Bosanske Krupe, Aleja zlatnih ljiljana bb i JAHJAEFENDI] SAMIRA iz Velike Kladu{e, ul. Huse ^ehi}a br. 15, radi isplata duga donio je sljede}i:

POZIV
Poziva se prvotu`eni MIRSAD ]EHAJI], ul. Jablanska 124, Biha}, da pristupi na PRIPREMNO RO^I[TE zakazano za 24. 1. 2011. u 12 sati. SUDIJA Sanja Vu~ijak NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i. Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva.

12

CRNA HRONIKA
Janko @. (41) iz Doboja uhap{en je u ponedjeljak zbog trgovine drogom, nakon {to je policija, po nalogu Osnovnog suda, pretresla njegovu ku}u i oduzela 19 stabljika indijske konoplje. Prona|ene su i oduzete dvije PVC vre}ice i nekoliko paketi}a suhe marihu ane uku pne te`ine oko 390,92 grama. Janko @. je saslu{an i pu{ten, a protiv njega }e biti podnesen izvje{taj.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Oduzete stabljike i osu{ena marihuana

^etvero povrije|enih u sudaru

U udesu koji se dogodio u ponedjeljak u mjestu Ljubogo{ta, kod Pala, te`e je povrije|ena jedna osoba, dok su tri zadobilelak{e povrede. Nesre}a se dogodila kada je I. G, koji je golf2, zbogneprilago|ene brzine izgubio kontrolu i pre{ao u drugu traku, te udario u kamion, kojim je upravljao D. R.Te`epovrije|ena B. K, saputnica u golfu, te voza~i putnice D. L. i D. S. su prevezeni u bolnicu Kasindo.

Su|enje za pucnjavu u klubu Incognito

BOSANSKA GRADI[KA Uhap{en po Interpolovoj potjernici

Srbijanac u Rumuniji

pronevjerio 384
Kajevi} sa advokatom: Optu`en za pomaganje i opiranje dr`avnoj sili

miliona dolara
Krunislav Jovanovi} se posljednja dva mjeseca skrivao u jednom iznajmljenom stanu
Krunislav Jovanovi} (73), ro|en u Zaje~aru u Srbiji, za kojim je od 12. oktobra 2009. raspisana potjernica Interpola Rumunije, u ponedjeljak nave~er uhap{en je u Bosanskoj Gradi{ci, a ju~er je predat Sudu BiH na dalje postupanje. muniji u svojstvu me|unarodnog eksperta i direktora firme Euroleasing i donio la`no propratno pismo koje je navodno izdala renomirana banka iz Holandije. Tokom 2004. godine navodno je iz Srbije u Rumuniju unio vi{e od 178.000 mjenica koje mu je izdala banka Security Pacific National iz Los Angelesa, koja je navodno bankrotirala 1996. Te ~ekove polo`io je kao garanciju na osnovu koje je, uz pomo} dvojice poslovnih saradnika, uzeo kredit u nekoliko rumunskih banaka. Novac koji su dobili u bankama Jovanovi} i ~lanovi njegove grupe tro{ili su na poslovanje, ali i provod u kockarnicama. Prevara sa ~ekovima otkrivena je kada su neva`e}i ~ekovi stigli za naplatu, te kada su tri banke odbile aplikacije za kredite osobama iz Jovanovi}eve grupe. Potom je Direkcija za nadzor rada banaka obavijestila cijeli bankarski sistem te zemlje da je Jovanovi} u Rumuniju do{ao sa la`nim garantnim pismom, a onda su obavije{teni rumunsko tu`ila{tvo i obavje{tajna slu`ba. Tom prilikom identifikovano je 40.327 falsifikovanih ~ekova u uku pnoj vri je dnos ti od 80.650 dolara.

Fikret Kajevi} pregovara

o priznanju krivnje
Vlasnik sarajevskog restorana Royal Fikret Kajevi} pregovara sa Kantonalnimtu`ila{tvomSarajevo o priznanju krivnje, saznali smo od njegovog advokata Omara Mehmedba{i}a, a informaciju su nam potvrdili i u Kantonalnom tu`ila{tvu. Kajevi} je optu`en da je 16. novembrapro{legodinenakonpucnjave u sarajevskom klubu Incognito, u kojoj su ranjeni Fatmir Mujaj sa Kosova i jo{ nekoliko gostiju lokala, pomogao Elvisu Hod`i}u da pobjegne s mjestapucnjave, te da je u Austriji po~inio krivi~no djelo opiranje dr`avnoj sili. Podsje}amo, Vije}e Kantonalnog suda Sarajevo Hod`i}a je nakon priznanja krivnje za poku{aj ubistva Mujaja osudilo na 22 mjeseca zatvora. Pored njega, za pucnjavu u Incognitu, odnosnoizazivanjeop}eopasnostiosu|en je i JasminKoso i to na 15 mjeseci zatvora, dok je Osman Vanti}, koji je bio optu`en da je Mujaja poku{ao ubiti, oslobo|en nakon {to je Tu`ila{tvo odustalo od gonjenja. Za pomaganjepo~iniocimanakon krivi~nog djela u ovom predmetu je bio optu`en i Bahrija Ka~apor, vlasnik diskoteke Aqua, ali je nakon {to je u Austriji pritvoren postupak protiv njega razdvojen. Za pucnjavu u ovom klubu osumnji~en je i Mersed Had`i}, zvani Mirso[vicarac, ali s obzirom na to da je od pucnjave u bjekstvu, njemu se za to djelo nikada nije sudilo.
Dk. O.

Mjenice i ~ekovi
Rumunska policija Jovanovi}a tra`i zbog sumnje da je pronevjerio 384 miliona dolara, te zbog pu{tanja u promet falsifikovanih mjenica. Jovanovi} se posljednja dva mjeseca skrivao u jednom iznajmljenom stanu u Bosanskoj Gradi{ci, ali su ga u ponedjeljak uhapsili slu`benici Sektora krim-policije CJB-a Banja Luka i Jedinice za posebne istrage MUPa RS-a. Jovanovi} je u Zaje~aru imao firmu, te je posao pro{irio i u Rumuniju. On je 2003. stigao u Temi{var u Ru-

Nestanak
Po li ci ja u Bu ku re {tu je po~etkom jula 2006. uhapsila Jovanovi}a sa jo{ pet osoba zbog falsifikovanja, prevare i pranja novca, ~ime su rumunske banke o{tetili za 384.000.000 dolara. Uhap{ene osobe su privedene na saslu{anje u Direkciju za suzbijanje organizovanog kriminala i terorizma u Bukure{tu. Nakon pu{tanja Jovanovi} je nestao iz Rumunije i nije poznato kada je do{ao u BiH.
D. P.

Pokradena zlatara “Simi}“ u Zvorniku

Prokopali rupu u zidu i odnijeli nakit
Za sada nepoznati provalnici u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka provalili su u zlatarsku radnju “Simi}“u UliciSvetogSave bb u Zvorniku, vlasni{tvo Miroslava Simi}a i ukrali nepoznatu koli~inu zlatnog i srebrnog nakita. Vlasnik radnje nije se mogao izjasniti o visini pri~injene jer nije uradio popis robe u radnji kako bi utvrdio {ta mu je sve ukradeno. Provalnici su tokom no}i, uz pomo} krampe i ve}eg ~eki}a, sa zadnje strane objekta prokopali rupu{irinepolametrakrozkoju su se uvukli u radnju. Kako saznajemo, u radnji postoji videonadzor, no provalnici su je, nakon ulaska u objekt, neopa`eno uspjeli okrenutipremaplafonu. Nakontoga su uzeli nakit, navodno ne ostaviv{i otiske prstiju ili druge tragove, tako da istraga ove provale za sada tapka u mjestu. Ova zlatara se nalazi u centru grada, ali kradljivcenikonijeomeo dok su krampom i ~eki}em razbijali komad po komad zida. Interesantno je da su stanari obli`njih zgrada ~uli lupanje iz jednog prolaza iza zlatare, no iz straha nisu `eljeli provjeravati o ~emu se radi. Podsjetimo, 20. novembra 2007. Miroslav Mili~evi} iz Sarajeva skupa sa Markom S. i Davorom M. upao je u zlataru „Simi}“ pretukao , vlasnika, potom ga selotejp-trakom vezao i iz zlatarske radnje otu|io ve}u koli~inu zlata vrijeD. P. dnosti 103.385 KM.

Danas izricanje presude za {verc droge

Midhat Bakal pristao na 58 mjeseci zatvora
nu i gara`i koji je koristio Bakal Kantonalni sud Sarajevo prona{la {est kilograma heroina prihvatio je sporazum o priznanju krivnje koji je skloi 36 kilograma paracetamola i pljen izme|u Midhata Bakakofeina koji se koriste za mijela (39) iz Sarajeva, optu`enog {anje s drogom. Tako|er, kod njega su prona|ena tri pi{tolja za nabavku i preprodaju heroi municija. ina i Kantonalnog tu`ila{tva Na optu`eni~koj klupi u isSarajevo. Kako nam je potvr|eno u Droga i predmeti oduzeti u akciji tom predmetu se nalaze jo{ i Tu`ila{tvu, s optu`enim je dogovorena kazna za- Adnan Smaji} (32), Admir Kalender, te bra}a Altvora od ~etiri godine i deset mjeseci koja bi mu din (28) i Admir Demirovi} (29) iz Mostara, kodanas trebala biti izre~ena. ji su optu`eni da su s Bakalom u~estvovali u preDk. O. Podsje}amo, policija je po~etkom godine u sta- prodaji droge.

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

CRNA HRONIKA
Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo je ju~er od Suda BiH da produ`i pritvor Samiru Alagi}u, Nijazu Zubanu i Muameru Zahitovi}u, osumnji~enima u predmetu Zijad Turkovi}, za jo{ dva mjeseca, a odluka }e biti donesena danas, saznajemo u Sudu BiH. Tur ko vi} i os ta li su osumnji~eni za svirepa ubistva, plja~ku dva i po miliona maraka iz Cargo centra Me|unarodnog aero dro ma Sa ra je vo i Dk. O. {verc droge.

13

Turkovi}eva grupa ostaje u pritvoru?

Oplja~kano vi{e od 5.000 KM

Iz benzinske pumpe Energopetrol u naselju Potoci, kod Mostara, preksino} je ukradeno izme|u 5.000 i 6.000 KM. Na~elnik Sektora krimpolicije MUP-a HNK-a Sre}ko Bo{njak rekao je za Srnu da je maskirana osoba, obu~ena u crno, uz prijetnju vatrenim oru`jem svezala radnika pumpe A. [. (1968), te iz kase uzela novac. Uvi|aj na pumpi izvr{ila je policija koja traga se za po~iniocem.

Po`ar u Grudama

Gorjeli automobili

Snje`ane Juki}
Mjesto na kojem je bio parkiran terenac BMW X5

Juki}eva je u javnosti poznata kao pukovnica HVO-a, ali i bliska prijateljica bjegunca Ante Jelavi}a
portparol MUP-a ZHK-a Damir ^utura. Snje`ana Juki}, poznatija kao Snje`ana [per~eva, kako su javili mediji, 45-godi{nja je udovica Nedjeljka Juki}a. U javnosti je poznatakao pukovnica HVO-a, te utjecajna i bliska prijateljica Ante Jelavi}a, biv{eg predsjednika HDZ-a BiH i biv{eg predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, koji je nakon nepravomo}ne presude i kazne od devet i po godina zatvora koju mu je izrekao Sud BiH zbogzloupotrebepolo`aja ili ovla{tenja, odnosno malverzacija u Hercegova~koj banci 4. oktobra 2005. pobjegao u Hrvatsku, gdje se i danas nalazi. Ova presuda je poslije ukinuta i nalo`eno je novo su|enje, a slu~aj preba~en na Apelaciono vije}e Suda BiH. Me|utim, kako je Jelavi} i dalje u bjekstvu, novo su|enje nikada nije odr`ano. ne, te dodao: “Ako itko ima ikakav dokaz da mi je bila ljubavnica, neka ga slobodno objavi.“ S druge strane, Juki}eva je poznata i po tome {to je prije nekoliko godina bila uhap{ena u Hrvatskoj zbog sumnje za posredovanje u nezakonitom umirovljenjustotinaosoba s podru~ja Hrvatske i BiH. Da li su zbog toga njeni automobili bili na meti, bi}e otkriveno u istrazi koju vode Tu`ila{tvo ZHK-a i MUP iz Ljubu{kog. Informaciju vi{e poku{ali smo saznati od Snje`ane Juki}, ali ona se nije javljala na telefon u svojoj Dk. O. ku}i.

U po`aru koji je iz jo{ neutvr|enihrazlogaizbiopreksino}na skupocjenim vozilima BMW X5 i BMW 635 u vlasni{tvu Snje`ane Juki} (45) u Grudamanijebilopovrije|enih, a na vozilima je pri~injena materijalna {teta.

Dva BMW-a
U MUP-u Zapadnohercegova~kogkantona nam je potvr|eno da je BMW X5 bio parkiranispred porodi~ne ku}e Juki}eve, dok je BMW 635 bio u gara`i uz ku}u, koja je bila otvorena. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva Grude. “Po`ar je izbio u3.25 sati iza pono}i, a o~evid koji je trajao cijelu

no} je okon~an ju~er u 10.30 sati. S mjestapo`araizuzeli smo tragove o kojima zbog istrage ne mogu detaljnije govoriti. O tome je li po`ar podmetnut ili je rije~ o samozapaljenju, bi}e utvr|eno nakon vje{ta~enja, koje je nalo`eno“ rekao je za Oslobo|enje ,

Hap{enje u Hrvatskoj
Jelavi} je svojevremeno na optu`be da su on i Juki}evaljubavnici odgovorio: „Da sam imao 100 `ena, Snje`ana Juki} mi nije bila ljubavnica niti sam s njom spavao, niti sam joj i{ta dao, ni ku}u ni stan ni auto... Dva puta sam je sreo i to poslovno. A ~ija je ona ljubavnica bila, to zna cijeli HVO i Monitor“ rekao je Jelavi} te 2008. godi,

^UTURA O tome je li po`ar podmetnut ili je rije~ o samozapaljenju, bi}e utvr|eno nakon vje{ta~enja koje je nalo`eno

Zeni~kom tu`ila{tvu dostavljen izvje{taj

Neobi~an saobra}ajni prekr{aj

Krivi~ne prijave zbog Na “ukradenoj“ kobili
ugro`avanja sigurnosti ujahao u Banju Luku
Slu`benici Policijske uprave Zenica dostavili su zeni~kom Kantonalnom tu`ila{tvu izvje{taj protiv Harisa i Aldina ^i~ka iz Zenice. Dvadesetpetogodi{nji Haris sumnji~i se za ugro`avanje sigurnosti, la`no predstavljanje i nedozvoljeno dr`anje oru`ja, dok se 28-godi{njem Aldinu na teret stavlja nasilni~ko pona{anje. Prema saop{tenju MUP-a ZDK-a, Haris ^i~ak je 20. oktobra u Ulici Prve zeni~ke brigade, nakon verbalnog konflikta, uz prijetnju pi{toljem za koji nije imao odobrenje, ugrozio `ivot M. B, dok se Aldin ^i~ak tom prilikom nasilni~ki pona{ao i vrije|ao istu osobu. Tako|e je utvr|eno da je Haris ^i~ak, la`no se predstavljaju}i kao policijski slu`benik, T. S. iz Zenice u telefonskom razgovoru davao odre|ene naredbe i upute, te mu ukazivao na odre|ene posljedice ukoliko ne u~ini {to tra`i od njega. Obojica su isti dan uhap{eni, a nakon toga je Haris ^i~ak uz slu`beni izvje{taj predat Kantonalnom tu`ila{Mi. D. tvu Zenica na dalji postupak. Devetnaestogodi{njeg Marka Radeti}a iz Lakta{a u ponedjeljak nave~er banjalu~ka policija kaznila je sa dvije prekr{ajne prijave: zbog la`nog predstavljanja i nepo{tivanja saobra}ajnih znakova. Me|utim, da ne bude dileme: Radeti} nije ignorisao saobra}ajne znakove upravljaju}i motornim vozilom! On je, naime, u Ulici Nikole Pa{i}a zate~en kako pijan ja{e kobilu Milicu, {to je protivno propisima o bezbjednosti saobra}aja i zabrani ulaska u grad `ivotinjama i zapre`nim vozilima. Radeti} je, kasnije se ispostavilo, sa vlasnikom kobile Predragom Kosti}em, te ve~eri pio u nekoj kafani u banjalu~kom naselju Star~evica. Potom je u 23.10 sati krenuo da Kosti}u kupi cigarete, a da ne ide pje{ke, posudio je i njegovu kobilu - Milicu. Pored toga, Radeti} je od Kosti}a posudio mobitel kako bi nazvao djevojku...

Pijani Marko Radeti} nemalo se iznenadio kada ga je policija zaustavila iako je “jahao desnom stranom“
Kada ga je policijska patrola primijetila, pijani Radeti} im se la`no predstavio i za~udio se {to ga zaustavljaju, jer “ja{e desnom stranom ceste“ (?!) . Vide}i pijanog konjanika, policajci su se po~eli {aliti s njim, ali me|usobno konstatuju}i da treba utvrditi da li je kobila Milica ukradena, a to se mo`e znati samo ako neko “zaviri ispod i vidi jesu li `ice po~upane“ . Kada im je Radeti} ispri~ao ~ija su kobila i mobitel, policajci su mu zaprijetili da mo`e biti ka`njen zbog kra|e, te s njim oti{li do kafane u kojoj je sjedio Kosti}. No, pijanog 19-godi{njaka Kosti} nije `elio teretiti za kra|u. Tako se Radeti} zbog davanja la`nih li~nih podataka uskoro mo`e suo~iti s prekr{ajnom kaznom od 500 do 1.500 KM, dok }e zbog nepo{tivanja saobra}ajnih znakova biti ka`njen sa 40 D. P. KM.

Dvije osobe poginule u prometnim nesre}ama
Dvije osobe smrtno su stradale, a jedna je te{ko povrije|ena u dvije prometne nesre}e koje su u dogodile u ponedjeljak popodne i uve~er na podru~juop}ineVelikaKladu{a. Oko 16.30 sati na dijelu regionalnog puta R-403 b, u mjestu Johovica, 60-godi{nji Ahmet Hu{idi} iz Velike Kladu{e, upravljaju}i vozilom neprilago|enom brzinom, sletio je s kolovoza i prevrnuo se i poginuo. Uvi|aj na licu mjesta obavili su pripadnici Policijske uprave Cazin. Ne{tokasnije, u 20.15 sati u naseljuDonjaSlapnica, u prometnoj nesre}i smrtno je stradao i 53-godi{njiAdilRizvi}, dok je te`etjelesnepovrede zadobio njegov saputnik 35-godi{nji Fadil Alagi}, obojica iz Velike Kladu{e. Alagi} je zbrinut u Kantonalnojbolnici u Biha}u. Uzrok i ove saobra}ajnenesre}e je neprilago|enabrzina, utvr|eno je nakon uvi|aja koji su u prisustvu de`urnog kantonalnog tu`ioca tako|er obavili pripadnici cazinske Policijske uprave.

OSLOBO\ENJE srijeda, 27. oktobar 2010. godine TUZLANSKA KAPIJA Ne nazire se kraj problema u Gimnaziji “Me{a Selimovi}” Ukratko... Izlo`ba Fotokluba 14
U Teatru Kabare Tuzla ovih dana je otvorena peta klupska izlo`ba Fotokluba Tuzla koja se odr`ava u okviru projekta PRI-SLI, zajedni~kog projekta Fotokluba Tuzla i Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli. Za vrijemeizlo`be, koja}e bitiotvorena do tre}egnovembra, svojeradove }e izlo`iti dvadeset i jedan autor.

Ministrica ne odustaje od imenovanja Minele Spahi}

Izazovi u dje~ijoj palijativnoj njezi
U okviru ostvarene saradnje Univerzitetsko-klini~kog centra Tuzla i institucije Francis House Children’s Hospice iz Manchestera, prekju~er je odr`ana konferencija o temi Izazovi u dje~ijoj palijativnoj njezi. Cilj ove konferencije je bio da nakon stru~nih predavanja u~esnici kroz rad u grupama iznesu svoja iskustva i zapa`anja. Tako|er, u~esnici i zdravstveni profesionalci razli~itih profila su kroz ovaj rad definisali najzna~ajnija pitanja o kojima se tokom konferencije diskutovalo sa predava~ima. Medicinske sestre, kao jedna od najva`nijih karika u radu palijativne njege, bile su najbrojnije me|u u~esnicima konferencije.

Izbor novog predsjednika [kolskog odbora rezultirao dodatnim komplikacijama
Kriza koja je nastala u Gimnaziji“Me{aSelimovi}“u Tuzli oko izbora novog direktora {kole, kako stvari stoje, nastavit }e se i u narednim sedmicama, a dodatnu komplikaciju je donijelo imenovanje novog predsjednika [kolskog odbora. Had`i}-Suljki}, ministrica obrazovanja TK-a, op-a). Postavlja novog predsjednika [kolskog odbora na mjesto Amire Turbi}-Had`agi}, koja je dala ostavku. Taj novi predsjednik Edvin Agi} je neko njen, ko }e vjerovatno zastupati interese Ministarstva. Oni, jednostavno, `ele brzo da imenuju Minelu Spahi} za direktoricu“ ka, zao nam je Me|edovi}. On navodi da je dodatne probleme donijelo i formiranje privremenog [kolskog odbora. Prema njegovim rije~ima, i u ovom slu~aju se ne po{tuje Zakon. “Zakon ka`e: formiranje privremenog [kolskog odbora dolazi nakon raspu{tanja starog. A raspu{tanje starog, zna~i da dolaze novi ~lanovi. Oni su to zloupotrijebili da formiraju novi odbor sa starim ~lanovima“ ka, zao nam je Me|edovi}. Pored predsjednice [kolskog odbora, ostavke su podnijela i dva ~lana. U ime Vije}a roditelja je imenovan jedan novi ~lan, dok jo{ nije prihva}ena ostavka drugog ~lana. osoba uspjeti da se nosi sa njima i uka`e na nepravilnosti“ is, ti~e Me|edovi}. Haoti~nostanje u {koli je nastalonakon6. septembra, kada je [kolski odbor izabrao Minelu Spahi} za v.d. direktora {kole. Drugi kandidati su smatrali da njenoimenovanjenijeura|eno u skladu sa Zakonom, te su ulo`ili`albe. Oni su tvrdili i da su na Amiru Turbi}-Had`agi}, predsjednicu [kolskog odbora vr{enipritisci, kako bi Spahi}evu (koja je u rodbinskimvezama sa ministricom, op.a), prijenego se zavr{i`albeni rok, imenovala za direktoricu {kole. U me|uvremenu, Turbi}-Had`agi}podnosi ostavku, a za novog v.d. direktora, [kolski odbor imenuje Fahrudina Me|edovi}a.

Stari ~lanovi
Prema rije~ima Fahrudina Me|edovi}a, v.d. direktora {kole, za sada je regulisano grijanje u {koli za ovu sezonu, a i nastava se odvija regularno. “[to se ti~e konkursne procedure, koja je imala nezakonitosti, tu se stalo. Rje{enje bi navodno trebalo do}i kada se formira privremeni [kolski odbor. Ali taj privremeni [kolski odbor formira ministrica (Mirzeta

@albe
“Ostavku je podnijela i Sanja Pao~i}, ali oni ne prihvataju njenuostavku, jer {kolatreba da predlo`i nekog na njeno mjesto. Me|utim, oni jo{ {ute kako bi imali ve}inu. Imaju dva stara ~lana, koja su ostala, a imaju i novog predsjednika. Sa na{e strane je samo jedna profesorica. Vidje}emokoliko}e ta jedna

Dani animiranog filma
Francuski kulturni centar „Sophie Chifflet“ i Dom mladih Tuzla su organizatori ovogodi{njeg Svjetskog dana animiranog filma, koji }e se od petka do nedjelje odr`ati u prostorijama Doma mladih. Kako je saop{teno, bit }e prikazani filmovi sa raznovrsnim temama, koji }e zbog svoje kreativnosti kori{tenja razli~itih tehnika animiranja, posjetioce odvesti na putovanja u ~udesan svijet.

Tre}i kongres fizijatara BiH

Dolazi oko 270
konferenciji za novinare, okupit }e oko 270 ljekara i zdravstvenih profesionalaca. “Zna~ajorganizacije jeda u~esnicirazmijene i iznesu nau~na dostignu}a i iskustva, te da doprinesu razvoju struke i kvaliteta `ivotapacijenata. Prijavljeno je oko 100 radova ljekara i 80 radova zdravstvenih profesionalaca“ kazao je dr. EmirHalilbegovi}. , On je naveo da }e Kongres i ISPO konferencija okupiti ljekare razli~itih specijalnosti, fizioterapeute, radne terapeute, medicinske sestre, defektologe, psihologe i druge zdravstvene profesionalce. U~estvovat }e i 30 pozvanih predava~a sa prostora jugoisto~ne Evrope, SAD-a, Francuske i Njema~ke.

stru~njaka iz cijelog svijeta
U organizaciji Udru`enja fizijatara Federacije BiH i RS-a, te Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju UKC-a Tuzla, danas }e u Tuzlipo~etiTre}ikongresfizijatara BiH i Prva ISPO konferencija BiH sa me|unarodnim u~e{}em. Konferencija i Kongres }e trajati do 30. oktobra, a kako je re~eno na ju~era{njoj

Odgovorno poduzetni{tvo mladih
Yes fondacija iz Makedonije u saradnji sa Referentnom grupom Tuzla ju~er je organizovala okrugli sto o temi Odgovorno poduzetni{tvo mladih i stvaranje kulture za borbu protiv korupcije u privatnom sektoru. Cilj ovog projekta je adresirati korumpirano pona{anje u novim kompanijama u zemljama zapadnog Balkana, te dati doprinos u borbi protiv korupcije u poslovnom sektoru i promicanju kulture za eti~ki odgovorno poduzetni{tvo mladih. Projektom su obuhva}ene sljede}e zemlje: Makedonija, Albanija, Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

OKOMKAMERE

Raport iz porodili{ta
DJEVOJ^ICA DJE^AKA

Pripremili
Almir [E]KANOVI] Samir KARI] Enida [ABI]

Na mjestunekada{njeg ~uvenog hotela Bristol u Tuzli prije nekoliko sedmicapo~elaje izgradnja modernogstambeno-poslovnog kompleksa Mellain, koji bi trebao biti zavr{en za tri i po godine. Na tablipostavljenojispred gradili{ta pi{e da }e se u okviru kompleksa nalaziti hotel, poliklinika sa termalnom banjom i wellness centrom, stambeniprostori i tr`nicentar.

Moderni kompleks na mjestu 37 Bristola 34

U proteklih sedam dana na poro|ajnom odjelu Ginekolo{ko-aku{erske klinike Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli ro|ena je 71 beba.

DE@URNI TELEFONI
MUP VATROGASCI HITNA POMO] UKC TUZLA DOM ZDRAVLJA AUTOBUSKA STANICA 122, 250-011 123, 282-436 124,311-510 303-500 282-411 280-738

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Dominik Kolak, daroviti slijepi mladi} iz Zagreba

BiH

15

Sjajni muzi~ar
~est gost u Zenici
Dominik nakon jednog slu{anja uspijeva da odsvira pjesmu • U~estvuje na koncertima protiv nasilja me|u mladima
Dominik Kolak daroviti je 16-godi{nji slijepi mladi} iz Zagreba, vedrog i optimisti~nog duha, izrazito talentovan i uspje{an, ~est je gost Zenice. S obzirom na to da je njegova majka ro|ena Zeni~anka, Bosanci su uspjeli upoznati ovog talentovanog mladi}a i njegov rad.

Planirano po{umljavanje 63,7 hektara goleti
[umsko gazdinstvo Romanija sa Sokoca po{umi}e ove jeseni povr{inu od 63,7 hektara goleti gdje }e zasaditi oko 160.000 sadnica smr~e i crnog bora. Tehni~ki direktor ovog preduze}a Dragan Vidojevi} rekao je za Srnu da }e na lokalitetu Tonice na podru~ju sokola~ke op{tine biti po{umljena 32 hektara sa 80.000 sadnica smr~e i crnog bora, a na lokalitetu Jasik devet hektara sa 23.000 sadnica smr~e i crnog bora. Prema njegovim rije~ima, bi}e po{umljena i podru~ja Trebevi}a i Kasindolske sa 20.000 sadnica, lokalitet Bioska sa 12.650 sadnica, a brdo Mla| na podru~ju Sokoca sa 20.000 sadnica smr~e i crnog bora.

Obnova puta Vlasenica - Ti{~a u ugovorenom roku
Rekonstrukcija magistralnog puta Vlasenica - Ti{~a, u koju je Javno preduze}e Putevi Republike Srpske ulo`ilo 1,5 miliona KM kreditnih sredstava Svjetske banke, bi}e zavr{ena u ugovorenom roku do 30. oktobra. Jelenko Vasi}, direktor Zvornik puteva, koji su izvo|a~ radova na ovoj dionici, rekao je za Srnu da }e rok biti ispo{tovan, iako je naknadno utvr|eno da je van projekta neophodna sanacija mostova i pje{a~kih staza na mostovima. Du`ina dionice koja je obnovljena je 9.300 metara i dio je magistralnog pravca Vlasenica - Kladanj.

Top-lista
Kolak je odli~an u~enik Srednje {kole „Vinko Bek“ u Zagrebu, posjeduje apsolutni sluh, uz koji jako dobro svira klavir i ima izrazite glasovne spo so bnost. Dok nje go vi vr{njaci poku{avaju sedmicama da nau~e muziku jedne pjesme, Dominik nakon jednog slu{anja uspijeva da je odsvira. Uz to, bavi se i sportom. Poha|a treninge goalballa u svojoj {koli. Sa svojim bendom “Otkazani let” svira ve} dvije godine. Imaju dosta nastupa po cijeloj Hrvatskoj. Snimili su spot za pjesmu „Na ovaj dan“ koji se nalazi na vrhovima hrvatskih top-lista. [to se ti~e njegovih samostalnih nastupa, u~estvuju}i na takmi~enju u pjevanju, na manifestaciji Raspjevano prolje}e osvajao je tre}e i drugo mjesto, a najve}i uspjeh datira iz 2007, kada je bio prvoplasirani. Osim toga, Dominik u~estvuje i svake godine na Festivalu jednakih mogu}nosti u Zagrebu, gdje je pored slavnih osoba koje pru`aju podr{ku djeci s posebnim potrebama, program upotpunjen i edukacijom zdravih osoba koje imaju `elju da pomognu takvoj djeci.

Dominik Kolak: Sa bendom “Otkazani let” svira dvije godine

Na klavijaturama je pratio i hrvatske slavne osobe @aka Houdeka, \anija Stipani~eva, Luku Ni`eti}a, Mariju i Ivanu Husar, Borisa Babarevi}a, Rafaela Dropuli}a Rafu... Tako|er, u~estvuje i na koncertima protiv nasilja me|u mladima. Nasmijani mladi} u`iva sviraju}i na svom omiljenom instrumentu. Pored sviranja, uspijeva u slobodno vrijeme skladati muziku te studijski pravi i matrice. Tako|e, slobodno vrijeme provodi i sa porodicom koja mu pru`a potpunu podr{ku koja je zaslu`na za njegove uspjehe. Hrabar i samostalan, sa svojim bjelkom, kako naziva {tap, odlazi u {kolu, izlazi vani sa svojim prijateljima. Dominiku Kolaku, ro|enom 22. septembra 1994. u Zagrebu, kao bebi je dijagnosticirana septoopti~ka displazija, odnosno nerazvijenost o~nih `ivaca oba oka, ta ko da ovaj dje~ak vidi obrise na pola

metra na lijevo oko, dok je na desno potpuno slijep.

Podr{ka
Slabovida djeca zarobljena su u prostoru u kojem nema ni svijetla ni mraka, to je svijet koji je jo{ nerazumljiv dru{tvu. Danas su ovakva djeca uglavnom u disfunkcionalnim porodicama osu|ena na boravak u ku}i, bez pomo}i roditelja koji bi trebali da ih razumiju, da pomognu da upoznaju svijet, da takvu djecu {koluju u obrazovnim ustanovama namijenjenim djeci sa tom vrstom invalidnosti. Malo osoba se bavi ovim pitanjem, smatraju}i da ta djeca ne mo gu us pje ti, bo lje re~eno da nemaju prava na normalan `ivot, isklju~uju ih iz svakodnevnih aktivnosti. Dominik ima sre}e da ga njegova obitelj razumije i da su mu dali potpunu podr{ku. Upravo to je pomoglo da poka`e svima koliko je darovit.
M. DAJI]

Besplatni ud`benici za studente ekonomije
Ekonomski fakultet u Sarajevu obezbijedio je besplatne ud`benike za studente prvi put upisane u prvu i drugu godinu studija odjeljenja ovog fakulteta u Gora`du. Ukupna vrijednost ud`benika za 40 studenata prve godine je 7.480 KM, dok je za 12 studenata druge godine 2.772 KM. Prije dvije godine Fakultet je zapo~eo sa praksom elektronske verzije ud`benika gdje je postojala ta mogu}nost, a tamo gdje nije, ud`benici su besplatno dijeljeni. A. H.

Pomo} stanarima kolektivnog centra u Srebrenici
Deveti put u posljednje dvije godine, predstavnici humanitarne organizacijeSeljacipoma`useljacima – BHB iz austrijskogSalzburgadopremili su humanitarnu pomo} za 50 raseljenih osoba koje godinama `ive u kolektivnom smje{taju, u tro{nim barakama u Srebrenici. Dopremljene su posteljine, zimska odje}a, paketi hrane i kafe te pokloni za sve stanare ovog kolektivnog centra, javila je Fena. “Na{a organizacija ve} deset godina prikuplja i doprema pomo} za ugro`enostanovni{tvo u raznimdijelovima BiH ne gledaju}i na etni~ku pripadnost i na strukturu lokalne vlasti u tim sredinama. Do sada smo izgradili 360 drvenih ku}ica za povratnike u BiH” izjavio je Reverte, ra Landorf, dopredsjednik organizacije Seljaci poma`u seljacima. Gosti iz Austrije obe}ali su da }e nastaviti pru`ati pomo} osobama u kolektivnom centru i izrazili nadu da }e ovi ljudi kona~no dobiti trajni stambeni smje{taj u zgradi, ~ija je izgradnja nedavno zapo~ela u Srebrenici.

Vi{egrad

Info-ta~ka za mlade

U pros to ri ja ma Sa vje ta mladih u Vi{egradu ovih dana ozvani~en je po~etak rada Info-ta~ke za mlade. Rije~ je o informativnom punktu u kojem }e se mladi Vi{egrada informisati o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, a projekt se realizira u tri faze. Naime, nakon promocije Info-ta~ke, predvi|eni su satovi edukacije za srednjo{kolce te dodatno informisanje mladih putem pokretnog {tanda na kojem }e mladi mo}i dobiti i sredstva za kontracepciju. Projekt se finansira sredstvima njema~ke organizacije GTZ, koja je ulo`ila oko 164.000 ma-

Op{tina Zvornik stipendira 282 studenta
Op{tinaZvornikizdvojila je iz bud`eta 190.000 KM za stipendiranje 282 studenta u 2009/10. {kolskojgodini, rekao je na~elnikop{tinskogOdjeljenja za privredu, poljoprivredu i dru{tvenedjelatnosti Milan Cvjetinovi}. Cvjetinovi} je, kakoprenosiSrna, izjavio da su stipendije odobrene za sve studente koji su ispunjavali uslovekonkursa, pojasniv{i da }e bitiispla}eno{est, umjesto10 mjese~nih stipendija. Napomenuo je da je procedura sa dodjelom stipendija trebala biti zavr{ena u januaru, ali se kasnilo iz vi{e razloga, me|u kojima je bio i taj da se ne odbije nijedan student koji ispunjava uslove. Prema njegovim rije~ima, po 150 KM stipendije dobi}e 50 studenata ~iji je prosjek ocjena iznad 8,5, po 100 KM dobi}e 156 studenata slabog materijalnog stanja i 76 onih koji su bez oba roditelja, djeca invalida rata i civilnih `rtava rata. On je tako|er izrazio o~ekivanja da }e do kraja godine biti ispla}eno svih {est stipendija.

Na punktu se mladi mogu informirati o seksualnom i reproduktivnom zdravlju

raka u ovaj, ali i projekte borbe protiv siroma{tva te ekologije. Kako saznajemo, i Stru~na slu`ba Op{tine Vi{egrad formirala je koordina-

ci ono ti je lo za pra}enje zdravlja mladih. Info-ta~ka }e biti u funkciji dva puta sedmi~no i bi}e finansirana A. H. do kraja 2011.

16

REGION

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Danas u Saboru Hrvatske

Rasprava o povjerenju

Vladi Jadranke Kosor
Srbija `eli otvoriti pregovore za EU
Srbija }e u~initi sve da do kraja sljede}e godine dobije ne samo status kandidata ve} i po~etak pregovora za ~lanstvo u EU, rekao je potpredsjednik Vlade Srbije za evropske integracije Bo`idar \eli}. On je rekao da }e u slu~aju da svi koraci budu preduzeti, Evropska komisija biti u stanju da u septembru ili oktobru 2011. pripremi argumentovano mi{ljenje o spremnosti Srbije za status kandidata. On je naveo da Srbija treba da iskoristi sljede}u godinu da reforme oko klju~nih ta~aka budu takve da Komisija ne predlo`i samo dobijanje statusa kandidata nego i formalno otpo~injanje pregovora Srbije, ali je napomenuo da }e ha{ki uslov ostati dok se ne uhapse Ratko Mladi} i Goran Had`i}.

HDZ je s Tu|manom promovirao kult li~nosti, sa Sanaderom kult dvoli~nosti, a s Kosor pak kult nelogi~nosti, poru~ili su esdepeovci
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Otvoreni [piljani
Novi me|unarodni grani~ni prelaz Srbije prema Crnoj Gori - [piljani, koji }e se koristiti umjesto dosada{njeg prelaza Mehov Kr{, sve~ano je otvoren ju~e u prisustvu najvi{ih predstavnika Vlade Srbije i Delegacije EU u Srbiji, prenosi Srna. Srpski ministar bez portfelja Sulejman Ugljanin izrazio je o~ekivanje da }e otvaranje ovog grani~nog prelaza gra|anima iz pograni~nog dijela olak{ati `ivot, da }e pospje{iti privrednu saradnju izme|u Srbije i Crne Gore, omogu}iti br`i i lak{i transport ljudi, robe i kapitala i “pomo}i odr`ivi razvoj ovog nerazvijenog kraja sa obje strane granice“ .

Uo~i rasprave u Hrvatskom saboru o povjerenju premijerki Jadranki Kosor (HDZ) koja je najavljena za danas tenzije izme|u HDZ-a i SDP-a sve su izra`enije, mada se ocjenjujekako Kosor mo`e mirno ~ekati saborskoglasanje jer SDP nema dovoljno zastupni~kih glasova za stvarno ru{enje Vlade. Inicijativa najja~e oporbene stranke SDP-a o izglasavanju nepovjerenja HDZ-ovoj Vladi uvr{tena je na dnevni red Sabora prije 8 dana. Vlada RH je ju~er odr`ala zatvorenu sjednicu na kojoj je prihvatila o~itovanje o prijedlogu za pokretanje povjerenja premijerki Kosor i poslala ga Saboru, {to je u skladu s procedurom.

nas u parlamentu dr`ave glasa o nepovjerenju njezinoj Vladi i to na inicijativu upravo „skupine iz Kastva“ Iz sjedi{ta Vla. de odgovoreno je da }e se planirani sastanak svakako odr`ati, da Hrvatska mora zavr{iti pregovore s EU, a da ovo {to radi Milanovi} samo pokazuje da on niti {to zna niti {to vidi itd.

Spektakl
Rije~ki ogranak SDP-a obru{io se tako|er na premijerkuKosor. Od trenutka uvr{tavanja inicijative SDP-a u dnevni red Sabora, u hrvatskoj javnosti je detektirano da SDP govori ne o izglasavanju nepovjerenja Vladi, nego izri~ito o nepovjerenju sada{njoj premijerki. PremijerkaKosor, kako su poru~ilirije~ki esdepeovci na svojojju~era{njoj presici, „svojimneznanjem, neodgovorno{}u i nesposobno{}u vodi zemlju u potpuni gospodarski i duhovni slom“ . Ovogodi{nji deficit u prora~unu hrvatske dr`ave bit }e ve}i od 21 milijarde kuna, kru`i sablast sveop}e nelikvidnosti, svojim potpuno krivim mjerama dovela je do toga da je zbroj

Kosor: Politi~ki igrokaz ~iju finalnu scenu svi ve} znaju

Odbijenica
U me|uvremenu, predsjednik SDP-a Zoran Milanovi} poslao je premijerki Kosor odbijenicu u pisanoj formi kao odgovor na njezin poziv da do|e na sastanak o Europskoj uniji u ~etvrtak.

Ovo odbijanje poziva za sastanak posve}en svim aktivnostima vezanim za zavr{etak hrvatskih pristupnih pregovora s EU mediji su okvalificirali kao Milanovi}evu ko{aricu premijerki u ime tzv. kastavske skupine (ili, popularnije „kukuriku koalicije“ nazvane po lokalnom restoranu u kojem su se svojevremeno sastali lideri oporbe) jer se u toj ko{arici premijerku podsje}a da se da-

umirovljenika i nezaposlenih ve}i od broja zaposlenih, tvrde iz rije~kog SDP-a. „HDZ je s Tu|manom promovirao kult li~nosti, sa Sanaderom kult dvoli~nosti, a s Kosor pak kult nelogi~nosti“ , poru~ili su esdepeovci, pozivaju}i sve odgovorne zastupnike u Saboru da izglasaju nepovjerenje sada{njoj premijerki. No, kako se naga|a, poku{aji SDPa da uvjeri zastupnike nacionalnih manjina, a koalicijske partnere vladaju}eg HDZ-a da se predomisle, ostali su bezuspje {ni. Parlamentarna ve}ina od 82 glasa koju sada ima premijerka Kosor je neupitna, pa }e dana{nja saborska rasprava najvjerojatnije biti politi~ka utakmica, oblik upozorenja kako bi se naj{ira javnost upoznala s kritikama oporbenih stranaka. U tom politi~kom igrokazu, kako ga se naziva, rola biv{eg premijera Ive Sanadera, a danas nezavisnog zastupnika, pretpostavlja se da }e sigurno biti dio saborskog spektakla, ali i poprili~no neva`na.
Jadranka DIZDAR

IN MEMORIAM Goran Ve`i} (1953 - 2010)

J
Protest taksista
Zagreba~ki taksisti okupljeni oko Udruge Zagreb Radio-taxi nastavili su prosvjede zbog najavljenog dolaska konkurencije, a zbog najnovijeg taksisti~kog bunta morala je intervenirati i policija. Oko 50 taksista stalo je ispred Skup{tine Grada Zagreba, pa je u jednom momentu u Mesni~koj ulici do{lo do naguravanja policije i taksista. Jedan taksist je priveden zbog blokiranja prometa. Najnoviji prosvjed zagreba~ki taksisti su tempirali neposredno uo~i izglasavanja odluke zagreba~ke Gradske skup{tine o liberalizaciji tr`i{ta, ni`im cijenama taksi-usluga i pove}anju broja taksija. Gra|ani Zagreba podr`avaju gradske vlasti jer je cijena taksi-prijevoza u Zagrebu me|u najvi{im u Europi, pa je prijevoz taksijem na razini ~istog luksuza.
J. D.

Adio, dobri Ve`a
Bio je aktivni ~lan Verona foruma za mir i pomirenje u biv{oj Jugoslaviji, sudjelovao na me|unarodnim konferencijama u San Remu (Italija) i Freiburgu ([vicarska) na kojima je pokrenuta inicijativa za osnivanje Ha{kog tribunala. Vodio je vi{e doma}ih i regionalnih medijskih projekata civilne edukacije, sura|ivao s brojnim lokalnim radiostanicama u Hrvatskoj i regiji. Povratak izgnanih i pitanja manjina bile su mu osnovne preokupacije, a posao bi opisao sa svega tri rije~i: „Slikati `ivot mikrofonom.“ Dobitnik je vi{e nagrada, me|u kojima i „Robert Schuman” (2009) za izvje{tavanje o europskim integracijama. Gorana sam u februaru ove godine zamolio da mi ka`e par re~enica, odnosno odgovori na anketno pitanje Oslobo|enja „Treba li Bosni i Hercegovini Dayton 2?“ a on mi , je, odgovoran i svjestan da svaka pogre{na rije~ mo`e biti kontraproduktivna, kazao: „U frci sam, imam nekih neodlo`nih obveza, ali daj mi po ure da malo razmislim, da ne lupam napamet, ovo je ozbiljna tema.“ I za 45 minuta poslao mi odgovor - precizan, konkretan i, {to je najva`nije, ta~an. Uostalom, njegov novinarski credo je „^injenica i samo ~injenica“ . ... Kad sam godine 1960. krenuo u osnovnu {kolu, moji roditelji su manje-vi{e pred sobom imali (i moje) perspektive. Nisu `ivjeli u izobilju, ali su `ivjeli svaki dan sve bolje. I sigurnije, unato~ Hladnom ratu. Kakve to ima veze s pitanjem? Pa 1960. je bila 15 godina iza Drugog svjetskog rata, kao {to je i 2010. Imaju li roditelji dana{njih prvo{kolaca u BiH nadu da }e svaki dan, oni i djeca im, `ivjeti sve bolje? I sigurnije pokraj ujedinjene Europe koja je zavr{ila ratove? Ne vjerujem da je takva nada mogu}a u kakofoniji tu|ica poput referenduma, (presijecanja) koridora, entiteta... BiH vapi za promjenama koje bi zna~ile stabilnost te dr`ave, a ho}e li one po~eti s Daytonom 2 ili ka kvom dru gom for mom stvar je politi~kog dogovora, ako je on ikako mogu}...
Goran Ve`i}

u~er je u Bristu kod Gradca na posljednje putovanje krenuo Goran Ve`i}, po zanimanju novinar, po vokaciji dobar ~ovjek. O Ve`i i njegovom, na`alost, kratkom `ivotnom putu bi se mogla napisati podeblja knjiga, ali i pogled na skra}eni CV zorno pokazuje o kakvom se medijskom posleniku i osobi radi: Ro|en je 1953. godine u Splitu, diplomirao novinarstvo 1976. na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, do 1986. radio u tvorni~kom tisku, dvije godine kao „kulturnjak“ proveo na gradili{tu hotela u So~iju (Rusija), od 1986. do 1990. bio profesionalni politi~ar. Godine1991. jedan je od osniva~a agencije STINA, objavljivao je u {tampanim medijima, na radiju i u novinskim agencijama u vi{e od 25 zemalja, bio dugogodi{nji stalnisuradnikRadioFreeEurope, Voice of America, WDR, Deutsche Welle, BH Radio 1... niz godina pisao za rije~ki Novi list, 1993. bio je novinar-urednik na Radio Brodu, koji je emitirao program iz me|unarodnih voda Jadrana.

Pametnom i dobronamjernom dosta, onima koji to nisu niko pomo}i ne mo`e. Uostalom, oni nisu bili dio Goranovog `ivotnog |ira, nego meta njegove argumentirane, smislene i ~injeni~ne kritike. Ko je poznavao Gorana nije mogao ostati ravnodu{an spram te ljudske gromade - i u fizi~kom, i u duhovnom smislu. A biti njegov suradnik i prijatelj je povlastica koja se ne stje~e tako lako. Ve`a je obi{ao cijeli svijet, ali uvijek je izdvajao dva grada - Split i Sarajevo, iz kojih je „pokupio“ i u svoje osobne karakteristike prisvojio sve ono {to valja. I zato je jedan od najboljih sarajevskih Spli}ana, ali i splitskih Sarajlija. Dalmatinac ro|enjem, Bosanac uvjerenjem. A, prije svega, dobar ~ovik.
Fuad KOVA^EVI]

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Masovna kampanja protiv okupacije

Ka{mir se nije
spojio sa Indijom
Pi{e: Jaweed NAQVI (Specijalno za Oslobo|enje)

VIJESTI

Nakon {to je indijski ministar vanjskih poslova S. M. Krishna rekao svijetu da su D`amu i Ka{mir sastavni dio Indije, glavni ministar osporavane himalajske regije tvrdio je da se njegova dr`ava nije spojila sa Indijom, nego je pristupila Indiji. Indijska vode}a oporba Bharatya Janata Stranka (Bharatya Janata Party) osudila je izjave glavnog ministra D`amua i Ka{mira Omara Abdullaha kao antinacionalne. Vladaju}a Kongresna stranka u Indiji koja daje podr{ku Abdullahu nije se izjasnila o ovom pitanju. D`amu i Ka{mir ne mogu biti postavljeni u rang sa Hyderabadom ili Junagarhom, rekao je Abdullah na sjednici dr`avne skup{tine u Srinagaru. „Pristupanje D`amua i Ka{mira Indiji desilo se sporazumno. Nismo prekr{ili dogovor, niti smo porekli. Mi smo bili du`ni da se pridr`avamo sporazuma i da po{tujemo sporazum” rekao je Abdullah. ,

Ka{mir je pitanje izme|u dva susjeda... To je me|unarodni problem... To je politi~ko pitanje i ne mo`e se rje{avati kroz razvoj, zaposlenost ili dobro upravljanje

Tariq Aziz osu|en na smrt
Visoki ira~ki sud osudio je na smrt Tariqa Aziza, koji je u svojevremeno u svijetu predstavljao diktatorski re`im Saddama Husseina. “Vrhovni sud izri~e smrtnu kaznu Tariqu Azizu zbog njegove uloge u eliminaciji vjerskih stranaka“ , javila je ira~ka dr`avna televizija. Presuda }e najprije biti uru~ena Azizu, poznatom u svjetskim prijestolnicama i u UNu prije pada Saddamovog re`ima. Postao je me|unarodno poznat u vrijeme ira~kog napada na Kuvajt i Zaljevskog rata 1991. kada je bio ministar vanjskih poslova. Aziz je pro{le godine osu|en na 15 godina zatvora zbog u~estvovanja u ubistvu stotina trgovaca 1992. i na dodatnih sedam godina zbog nasilnog raseljavanja Kurda sa sjevera Iraka.

Po~elo punjenje nuklearke Bushehr
Iranska dr`avna televizija javila je da je Iran po~eo puniti gorivom reaktor svoje prve nuklearne elektrane. Press TV na engleskom jeziku javila je ju~er o ubacivanju goriva u srce reaktora nuklearne elektrane Bushehr u ju`nom Iranu. Iranski i ruski in`enjeri po~eli su prebacivati nuklearno gorivo u glavni reaktor postrojenja u avgustu, ali je curenje u skladi{tu odgodilo ubacivanje goriva u reaktor. Iran tvrdi da }e nuklearna elektrana kapaciteta 1.000 megavata po~eti s proizvodnjom struje po~etkom 2011. nakon vi{egodi{njih odga|anja.

Indijska vojska u predgra|u Srinagara

Reuters

Crni dan
Narod Ka{mira {irom svijeta 27. oktobra obilje`ava Crni dan. Na taj dan 1947. godine snage Indije prvi put su stupile na teritorij Ka{mira. Od tada ona predstavlja sporni teritorij. Narod Ka{mira se nikada nije pomirio sa okupacijom i od tada se bori za svoje pravo na samoopredjeljenje. Na sjednici Ujedinjenih naroda Indija je prihvatila njihovo pravo na samoopredjeljenje i pravo na odlu~ivanje o vlastitoj budu}nosti. Ujedinjeni narodi su se obavezali da }e organizirati plebiscit u Ka{miru, me|utim, plebiscit nikada nije odr`an, a narod Ka{mira je poru~io da }e mirnim putem nastaviti svoju borbu. viti kada je u pitanju Ka{mir. Masovna kampanja protiv indijske okupacije Ka{mira posljednjih sedmica svjedo~ila je smrti vi{e od stotinu mirnih demostranata, ubijenih od sigurnosnih snaga. Abdullah je upozorio na posljedice neobra}anja politi~kom pitanju dr`ave na politi~ki na~in i rekao: “Nemojte me kriviti za budu}e posljedice“ . Rekao je da moramo iskreno raditi da se zaustavi ovaj nemir i krvoproli}e jednom za sva vremena ili }emo doprinijeti nesmanjenom intenzitetu nemira i ubijanja. Separatisti~ke vo|e Ka{mira rekli su da su izvje{taji ameri~ke tihe diplomatije da potaknu Indiju za razrije{e ovo pitanje prije nego {to predsjednik Barack Obama posjeti Indiju idu}e godine, pru`ili nadu za rje{enje ovoga spora. Indija tvrdi da nema mjesta za posredovanje tre}e zemlje vezano za Ka{mir. Pakistan je, na Generalnoj skup{tini UN-a, optu`io Krishnu za tvrdnju koja njemu ide u korist o tome da su D`amu i

Lako je re}i...
“Mi se tako|er sla`emo, ali stoji ~injenica da se pristupanje D`amua i Ka{mira Indiji dogodilo sporazumno i ovo nije spajanje. Iz tog razloga se u Ustavu Indije napravila posebna odredba.“ On je izjavio ranije: “Lako je re}i da su D`amu i Ka{mir sastavni dio Indije i lijepo je to ~uti, ali ako nema sumnje u ovo u va{im umovima i srcima, za{to opet iz sveg glasa uzvikujete ovaj slogan? Za{to postoji potreba da se ovo ka`e ponovo i ponovo? Za{to se isti slogan ne izgovara i za Tamilski Naidu ili bilo koju drugu dr`avu? S jedne strane odobravate poseban status D`amu i Ka{miru, a sa druge ih va{ glas izostavlja iz ustava. U va{im srcima je sumnja“ rekao je on. , Jo{ 1994. godine indijski parlament je donio rezoluciju da je pakistanska kontrola nad Azadom i Ka{mirom jedina kriva stvar koju je trebalo ispra-

Ka{mir sastavni dio te zemlje. Kako bi ugu{ila nasilje, indijska vlada je raspravljala o ubla`avanju nekih o{trih sigurnosnih mjera na snazi u problemati~noj regiji, sru{ila neke od bunkera u Srinagaru i razgovarala o doprinosu ekonomskog razvoja na tom podru~ju.

Spor
Ali Abdullah je rekao Skup{tini kako ove mjere ne bi rije{ile spor. “Ka{mir je pitanje izme|u dva susjeda. To je me|unarodni problem... To je politi~ko pitanje i ne mo`e se rje{avati kroz razvoj, zaposlenost ili dobro upravljanje“ rekao je, do, daju}i kako bi narod Ka{mira tako|er trebao biti uklju~en u rasprave. Kada je sjednica zapo~ela, ljuti zastupnici iz Bharatya Janata stranke i zakonodavci iz dvije lokalne politi~ke stranke su, uzvikuju}i slogane, istr~ali na podijum i sukobili sa snagama sigurnosti, koje su ih poku{avali vratiti nazad.
(Autor je pakistanski analiti~ar)

Tajland: Poplave odnijele 56 `ivota
Broj `rtava najgorih poplava na Tajlandu u posljednjih nekoliko decenija, izazvanih neobi~no obilnim pljuskovima, dostigao je 56, saop}ilo je ju~ertajlandsko ministarstvo zdravlja. Od 33 sjeveroisto~ne i centralnepokrajinepogo|enepoplavama, najgore je pro{la Nahon Rachasima, u kojoj je voda uni{tila ogromne povr{ine zasijane ri`om, blokirala puteve i pruge i primorala hiljade stanovnika na evakuaciju, javio je Reuters. Poplave pokrivaju ~etvrtinu povr{ine Tajlanda, a pogodile su i Bangkok.

18

OGLASI
Broj: 023-0-SU-10-001195 Datum, 18. 10. 2010. godine

srijeda, 27. oktobar 2010. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I

OSLOBO\ENJE

Po ovla{tenju iz Odredbi ~l. 31. Zakona o sudovima u FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 38/05 i 22/06), a na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 49/05), predsjednik Suda objavljuje:

J AV N I O G L A S
za popunu radnog mjesta namje{tenika na odre|eno vrijeme I II NAZIV I POZICIJA RADNOG MJESTA VI[I REFERENT - DAKTILOGRAF - jedan izvr{ilac na odre|eno vrijeme (period od 2 godine) OPIS POSLOVA - obavlja poslove vo|enja zapisnika na ro~i{tima, raspravama i pretresima u zgradi Suda ili van nje, - radi sa sudijom na poslovima izrade odluka po diktatu i prepisivanje sudskih odluka, poslovima po{te i izrade kra}ih dopisa po uputstvima i naredbama sudije na ra~unaru, - postupa po naredbama sudije u vezi spisa, sre|uje spise, stara se o urednosti spisa koji su mu dodijeljeni u rad, - a`urira akte po ve} uba~enim primjercima u sistemu uz nadzor sudije ili stru~nog saradnika, - unosi podatke u Registar nov~anih kazni, ru~no ili elektronski o nov~anim kaznama i za{titnim mjerama koje su izre~ene fizi~koj osobi, pravnoj ili odgovornoj osobi, - vr{i kucanje po diktatu i prepisu na ra~unaru, - vr{i prepise audiosnimaka sa obavljenih glavnih pretresa, a po obavljenoj obuci u~estvuje i na glavnim raspravama kao tehni~ki operator na ure|ajima za audiosnimanje su|enja, - vr{i poslove preuzimanja predmeta u pisarnici, za ~iju dostavu nije zadu`en vi{i referent za upravljanje predmetima, - vr{i umno`avanje materijala u vezi predmeta i na kopir-aparatu ili drugom tehni~kom ure|aju za tu svrhu, - poma`e sudiji u izradi izvje{taja i drugih akata, - dostavlja spise na otpremu vi{em referentu za otpremu, - obavlja poslove za stru~nog saradnika na referatu sa kojima su ovi zadu`eni po Zakonu i Pravilniku, - vr{i druge poslove po nalogu predsjednika i sekretara Suda.

III OP[TI USLOVI KOJE KANDIDAT MORA ISPUNJAVATI - da je dr`avljanin BiH, - da je punoljetan, - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, - da ima vrstu i stepen {kolske spreme potreban za obavljanje radnog mjesta prema Pravilniku, - da u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u FBiH, odnosno BiH, - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1 Ustava BiH. IV POSEBNI USLOVI ZA OBAVLJANJE RADNOG MJESTA - VI[EG REFERENTA DAKTILOGRAF a) {kolska sprema - gimnazija, upravno-administrativna, ekonomska ili druga srednja {kola dru{tvenog ili tehni~kog smjera IV ili III stepena, b) radni sta`: najmanje 10 mjeseci radnog sta`a nakon sticanja srednje {kolske spreme, c) poznavanje daktilografije i rada na ra~unaru, d) polo`en stru~ni ispit. Svi kandidati prolaze obavezno testiranje poznavanja daktilografije i poznavanja rada na ra~unaru. V POTREBNI DOKUMENTI: Za dokazivanje ~injenica iz ta~ke III kandidat treba prilo`iti: - uvjerenje o dr`avljanstvu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje organa u kojem je zaposlen ili ukoliko nije u radnom odnosu ovjerenu izjavu da u posljednje dvije godine kandidat nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne, - ovjerenu izjavu da nije odgovarao po osnovu krivi~ne odgovornosti koja je predvi|ena u ~lanu IX 1 Ustava BiH (krivi~na djela za koja je nadle`an Me|unarodni krivi~ni sud). Za dokazivanje ~injenica iz ta~ke IV kandidat treba prilo`iti: a) ovjerena fotokopija diplome o zavr{enoj {koli, b) potvrda - uvjerenje o du`ini radnog sta`a u struci, c) uvjerenje - certifikat od ovla{tenog pravnog lica o poznavanju rada na ra~unaru, d) uvjerenje nadle`nog organa o polo`enom stru~nom ispitu. Izabrani kandidat bit }e du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti od nadle`ne zdravstvene ustanove u roku od 8 dana od dana obavje{tenja o rezultatima oglasa.

VI ROK ZA PRIJAVU NA OGLAS 15 dana od dana objavljivanja VII ADRESA ZA PODNO[ENJE PRIJAVE Op}inski sud u Velikoj Kladu{i, ulica Mar{ala Tita br. 15, 77 230 Velika Kladu{a, sa naznakom: "Javni oglas" za popunu radnog mjesta vi{eg referenta - daktilografa na odre|eno vrijeme u Op}inskom sudu u Velikoj Kladu{i. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. PREDSJEDNIK SUDA Jahjefendi} Samira

Na osnovu ~lana 240. stav 1. ta~ka e) Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine FBiH", br. 85/08), Uprava emitenta "Metalno" d.d. Zenica objavljuje

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju, monta`u i promet ~eli~nih konstrukcija i opreme Metalno Zenica "Metalno" d.d. Zenica Ul. sarajevska 364 032/421-794, 032/421-796, semiz.sisic@metalno.com Odluka o sazivanju XI Skup{tine "Metalno" d.d. Zenica Skup{tina }e se odr`ati 18. 11. 2010. godine u 10 sati Nadzorni odbor "Metalno" d.d. Zenica na 55. sjednici odr`anoj 22. 10. 2010. godine donio je odluku o sazivanju XI Skup{tine "Metalno" d.d. Zenica koja }e se odr`ati 18. 11. 2010. godine u 10 sati u poslovnim prostorijama Dru{tva, Ul. sarajevska 364, sa slijede}im dnevnim redom: 1. Izbor predsjednika XI Skup{tine. 2. Izbor dva dioni~ara za ovjeru zapisnika XI Skup{tine. 3. Dono{enje odluke o usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Statuta "Metalno" d.d. Zenica kojima se vr{i usagla{avanje Statuta sa odredbama Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima. 4. Glasanje o povjerenju predsjedniku i ~lanovima Nadzornog odbora. [i{i} Semiz, ing. ma{. - direktor Sekretar Dru{tva 25. 10. 2010. godine

The Organization HELP - Hilfe zur Selbsthilfe e.V. is a German NGO operating in BiH for more than 15 years. HELP is seeking one qualified national candidate to fill the position of:

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

GRANT OFFICER
The position is based in the HELP Sarajevo Office but involve frequent travel to Eastern and Central Bosnia and/or other project areas throughout BiH. Grant Officer will be involved in the following tasks, under direct supervision of the Project Manager: • Socio-economic assessment of applicants for small business start-up grants • Monitoring, supervision and guidance for up to 60 individual small start-up businesses • Representing HELP and maintaining good working relationships with municipal authorities and other stakeholders • Assistance to Project Manager with procurement, collection/dissemination of information and other project related activities. Qualifications: • Understanding of socio-economic environment in BiH • Excellent communication and negotiation skills • Good working knowledge of English • Possession of own vehicle and willingness to use it for work purposes (with reimbursement) • Computer skills (MS Office, Internet) • Good organisational skills and flexible attitude • Experience in NGO sector would be an asset. HELP offers an initial 12-month employment contract with the possibility of extension and will provide training and introduction to the programme. Applications (CV, cover letter, references) should be submitted by e-mail to: help.bosnia@help.org.ba or address: Paromlinska 5, 71000 Sarajevo Application deadline: 03.11.2010. Please note that only short listed candidates will be contacted.

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
[panija ula`e u `eljeznice

SVIJET FINANSIJA

19

Bijeg iz krize - prugom
[panija }e uskoro imati `eljezni~ku mre`u za voz velikih brzina du`u od 2.000 kilometara, ~ime }e presti}i Francusku ili Njema~ku
S vi{e od 2.000 kilometara `eljezni~ke pruge za voz velikih brzina, [panija }e u decem bru pos ta ti vo de}a u Evropi, a ulaganje u `eljeznicu za vladu socijalista recept je za izlazak iz krize koja je toj zemlji donijela 20postotnu nezaposlenost. Kada 18. decembra bude otvorena pruga Madrid - Valencija, ~etvrta u nizu linija koje metropolu povezuju s velikim gradovima, [panija }e imati `eljezni~ku mre`u za voz velikih brzina du`u od 2.000 ki lo me tra. Ti me }e presti}i Francusku ili Njema~ku, a s oko 7.000 kilometara pruge za voz velikih brzina planiranih do 2015. godine postat }e tre}a u svijetu, nakon Kine i Japana. Vlada socijalista stavila je infrastrukturu na prvo mjesto kao put za izlazak iz krize, u koju je zemlja zapala 2008. godine i donijela nezaposlenost od 20 posto. [panija ve} ima linije Madrid - Sevilla, Ma drid - Val la do lid te Madrid - Barcelona, a Madrid - Va len ci ja ko {tat }e

BiH

EU

Nov~ane ka zne donose tremu
^lanice Evropske unije imaju tremu u vezi s davanjem ovla{tenja Bruxellesu da automatski izrekne nov~ane kazne kada prekr{e bud`etske propise, izjavio je holandski ministar finansija Jan Kees de Jager. - Mnoge zemlje imaju sada tremu. Mislim da svi trebaju podr`ati {to vi{e automatske sankcije, rekao je po dolasku na sastanak ministara finansija EU u Luxembourgu. Ovo je posljednji sastanak „specijalne jedinice“ predsjednika Evropskog vije}a Hermana van Rompuya o ekonomskom upravljanju prije podno{enja preporuka nacionalnim liderima naredne sedmice. Evropski komesar za ekonomska pitanja Olli Rehn kazao je da su ti razgovori lakmus test, koji }e pokazati da li su zemlje iskreno za poja~ano ekonomsko upravljanje ili ne. - Do{ao je trenutak istine, istakao je on. Rehnsena{aliorekav{idaje

Jan Kees de Jager

Novom prugom voz }e od Madrida do Valencije saobra}ati za 90 minuta

oko {est milijardi eura i skratiti put sa ~etiri sata na 90 minuta. Studija procjenjuje da nova linija donosi direktno ili in di rek tno oko 136.000 radnih mjesta. Sa ekolo{ke strane donijet }e pad broja putovanja automo bi lom i avi onom i do 2016. godine smanjiti emisije ugljen-dio ksi da za oko 842.000 tona.

Izgradnja pruga ima i protivnike, koji tvrde da je taj projekt jako skup i nerentabi lan, jer oko 47 mi li ona [panaca nema tako visoku stopu kori{tenja `eljeznice. Tvrde bi unosnije bilo ulagati u informacijske tehnologije kako bi se smanjilo {pansko ka{ nje nje u tom se gmentu, ili bar u `eljezni~ki prevoz robe.

„ovdje prili~no hladno“ ali da , vjeruje da }e ministri rije~i potkrijepiti djelima. On `eli da EU bude u mogu}nosti prisiliti zemlje koje pre|u granicu duga, kojijesada60 postodru{tvenog bruto proizvoda, da se povinuju strogim u{tedama, ili se suo~avajusnov~animkaznama. Evropa je ovog prolje}a naveliko pri~ala o poo{travanju bud`etske discipline kako bi umirila tr`i{ta koja pokazuju znakove panike u vezi s gr~kom du`ni~kom krizom, koja bi se mogla pro{iriti na druge slabije ekonomije eurozone.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Kriza jo{ nije dotakla dno

Prvi izvje{taj o provedbi Aarhuske konvencije

Odluke kreira

I JAVNOST
Krajnji cilj je sprije~iti zaga|ivanja koja direktno utje~u na zdravlje ljudi
Emil Tedeski Mujo Selimovi}

Oporavak ni za

dvije godine
Hrvatski preduzetnik Emil Tedeski izjavio je ju~er u Zagrebu da ekonomska kriza jo{ nije dotakla dno u Hrvatskoj, ali ni u regionu. On smatra da }e i sljede}a godina biti na nivou ove, te da se zlatno doba visokog rasta i komotnog `ivota nikada ne}e vratiti. - Nije bilo normalno kako smo `ivjeli. Na{i su gra|ani vozili skuplje automobile od gra|ana zemalja Beneluksa. Previ{e smo se zadu`ivali i stvorili napuhani balon, istakao je Tedeski na regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji u regionu, u organizaciji Infoarene. Optimisti~an nije ni vlasnik MIMS grupe Mujo Selimovi}. Iako je nasmijao u~esnike konferencije

podsje}aju}i na {alu koja se svojevremeno mogla ~uti “da u BiH ni{ta nije uspjelo, pa ne}e ni kriza“ , Selimovi} je istakao da se na`alost ispostavilo da je kriza itekako uspjela. Njegova je poruka da ne o~ekuje oporavak u sljede}e dvije godine, a mo`da ni du`e. Ljerka Pulji} iz Agrokora govorila je o savladavanju krize u mati~noj kompaniji, isti~u}i da su krizu do~ekali na vrhuncu mo}i, ali da su ipak morali smanjiti izdatke, restrukturirati sistem i podi}i efikasnost da bi ostvarili rast. Hrvatski ministar poljoprivrede Petar ^obankovi} istakao je da, bez obzira na deficit u robnoj razmjeni, Hrvatska namjerava podsticati liberalizaciju tr`i{ta.

BiH ispunjava i provodi Aarhusku konvenciju o u~e{}u javnosti u odlu~ivanju i dono{enju odluka koje se ti~u za{tite okoli{a, re~eno je na ju~era{njoj javnoj prezentaciji prvog nacionalnog izvje{taja o provo|enju ovog me|unarodnog dokumenta u Sarajevu. [ef Odjela za za{titu okoli{a pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senad Opra{i} izvje{taj je ocijenio vrlo zna~ajnim u okviru ukupnih napora BiH u tretiranju `ivotne sredine, za{tite i doprinosu aktivnostima koje se s tim u vezi provode na globalnom nivou. - U sve to `elimo potpuno uklju~iti javnost, ali i svakog pojedinca koji ima pravo na informaciju i omogu}iti im da na taj na~in postanu aktivni sudionici u o~uvanju kvaliteta `ivotne sredine, kazao je on. Aarhuska konvencija po~iva na tri stuba: pristup informacijama, pravo odlu~ivanja u dono{enju odluka i pravo pristu-

U~esnici prezentacije

Foto: D. ]UMUROVI]

pa pravdi. U raspravi je re~eno da najmanje rezultata ima u pristupu pravdi. Mladen Rude` iz Ministarstva okoli{a i turizma Federacije BiH istakao je zna~aj uklju~ivanja javnosti i u postupku izdavanja okoli{nih dozvola i transparentnost tog postupka. - Krajnji cilj je da se sprije~e zaga|ivanja koja direktno utje~u na zdravlje ljudi, rekao je on, akcentiraju}i i zna~aj prevencije kao bitan segment uku-

pnog sistema brige o okoli{u. Mi si ja OS CE-a u BiH podr`ala je izradu izvje{taja, a njena predstavnica Alma Mirvi} konstatirala da ima povoda za zadovoljstvo. Javne rasprave bit }e odr`ane u Mos ta ru, Ba njoj Lu ci i Br~kom, nakon ~ega }e se pris tu pi ti obli ko va nju ko na~ne verzije, koja }e Sekretarijatu Aarhuske konvencije biti dostavljena po~etkom H. A. decembra.

Za NP Sutjeska 413.060 eura
U Fo~i }e danas biti potpisan sporazum o saradnji za realizaciju projekta “Podr{ka razvoju eko-turizma u Nacionalnom parku Sutjeska“ Projekt je finansirala Evropska . unija, a provodi ga Sarajevska regionalna razvojna agencija. Ukupna vrijednost granta je 413.060 eura, od ~ega je EU osigurala 349.985,74, a SERDA 63.074,26 eura. Sporazum }e potpisati direktor SERDA [evkija Okeri}, na~elnik Op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi}, direktor EUTAC-a (EU Trening

Odr`ivi razvoj i energetski sektor

Ima novca za velika lo`i{ta
i konsultacije za mala i srednja preduze}a) Melisa Gazdi} i direktor NP-a Sutjeska Zoran ^an~ar. Mol da vi ja, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Al ba ni ja, BiH, Hrvatska i Makedonija mogu ra~unati na finansijsku podr{ku dobrim projektima za smanjenje zaga|enja iz energet skog se kto ra. Uslove za kreditiranje prezentirala je Evropska banka za obnovu i razvoj tokom ju~era{njeg rada radionice o smanjenju {tetnih gasova u energetskom sektoru jugoisto~ne Evrope odr`ane u Sarajevu. U~esnicima radionice predstavljena su i dobra iskustva Bugarske u pobolj{anju provo|enja direktive Energetske zajednice o velikim lo`i{tima i smanjenju emisije ~a|i, sumpordioksida, azotnih oksida. Posljednji dan radionice iskori{ten je i za prezentaciju pristupa regionalnoj okoli{noj mre`i, a u nastav ku je da ta po dr{ka formiranju radne grupe za `ivotnu sredinu Energet ske za je dni ce, ~ija je uloga da poma`e ~lanice zajednice u realizaciji projekata smanjenja emisija {tetnih plinova i redukciji sumpordioksida iz te~nih goriva. Ukazano je i na potrebu bavljenja klimatskim promjenama i iznala`enje na~ina za hitnu adaptaciju na njih shodno za{titi ljudi i ostalog `ivog svijeta. U radu skupa, odr`anog u okviru aktivnosti Regionalnog vije}a za saradnju, u~estvovao je i pravni savjetnik i glavni koordinator u Sekretarijatu Energetske zajednice H. A. Dirk Buschle.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 211 - 27. 10. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.382861 1.369562 26.571243 0.079248 0.261600 0.710466 1.724817 0.565032 0.240264 0.209715 1.438959 0.986071 2.224942 1.402343 0.046135 1.828084

1.955830 1.386327 1.372994 26.637838 0.079447 0.262256 0.712247 1.729140 0.566448 0.240866 0.210241 1.442565 0.988542 2.230518 1.405858 0.046251 1.832666 USD BAM

1.955830 1.389793 1.376426 26.704433 0.079646 0.262912 0.714028 1.733463 0.567864 0.241468 0.210767 1.446171 0.991013 2.236094 1.409373 0.046367 1.837248 1.57786 2.199429

BIB kupuje Una banku
Na osnovu javnog poziva za dokapitalizaciju ili pripajanje ili prodaju imovine uz otkup obaveza, Komisija za provo|enje javnog poziva je Balkan Investment Bank izabra la kao naj bo ljeg po nu|a~a za kupovinu dijela imovine Una banke iz Biha}a. Sporazum o kupovini dijela imovine i preuzimanju dijela obaveza Una banke u privremenoj upravi, izme|u ove banke i BIB-a, potpisan je ju~er, ~ime je po~eo formalni proces kupovine. - Nakon okon~anja formalnog procesa kupovine, polovinom decembra klijentima }emo ponuditi veliki broj bankarskih proizvoda, povoljne kamatne stope na kredite, {tednju i druge pogodnosti, uz visoki kvalitet poslovanja, profesionalnu uslugu i primjenu najsavremenije tehnologije, ka`u u BIB banci.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 25. 10. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 25. 10. 2010 =

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Bezvizni re`im za gra|ane BiH

BIZNIS I EKONOMIJA BBI na konferenciji u Dohi

21

Osiguranja o~ekuju

ve}e prihode
Osiguravaju}e ku}e }e bilje`iti rast prihoda iz razloga {to }e do}i do pove}anog broja putovanja u inostranstvo
Ukoliko neko `eli putovati u zemlje Evropske unije, jedan od uslova za dobijanjevizejestezaklju~ivanje police putni~kog zdravstvenog osiguranja. Me|utim, ve} je izvjesno da }e vize za gra|ane BiH za ulazak u zemlje EU uskoro biti ukinute, a kako su nas obavijestili iz Evropske komisije, putni~ko zdravstveno osiguranje, kada se vize ukinu, ne}e biti obavezno. Iako na prvi pogled izgleda da }e osiguravaju}e ku}e zbog toga {to putni~ko osiguranje nije obavezno ubilje`iti manje prihode, u osiguravaju}imku}ama tvrde da }e biti obrnuto, dakle, prihodi }e od putni~kog osiguranja porasti.

Sa konferencije u Dohi

Alternativa konvencionalnim finansijama
Za ulazak u EU potrebni osiguranje, novac i pozivno pismo

Dodatni uslovi
Prema rije~ima voditelja sektora `ivotnog osiguranja u Sarajevo osiguranju Fahrudina Nale, osiguravaju}e ku}e }e bilje`iti rast prihoda iz razloga {to }e do}i do pove}anog broja putovanja u inostranstvo. - Vjerujem da }e biti vi{e putovanja turisti~kih, poslovnih, sportskih, posjeta rodbini... jer ne}e biti formalnih prepreka kao {to su vize. A s druge strane, bezvizni re`im ipak ne zna~i da ne}ete morati zaklju~iti policu putni~kog zdravstvenog osiguranja, to ne}e biti navedeno kao zahtjev, ali u ve}inizemalja carinik na granici ima pravo tra`iti vampolicuosiguranja, da provjeri imate li dovoljno novca za boravak u zemlji gdje idete, imate li rezervaciju u hotelu ili pozivno pismo doma}ina. Ukolikoprocijeni da ne ispunjavate neki od uslova, mo`e vas vratiti sa granice, tako da je rizik putovati bez police osiguranja, jer vas mo`e vratiti ili vas uputiti da osiguranje kupite npr. u Sloveniji, kazao je on.

Me|utim, postoji jo{ ne{to{to putnicima ne}e i}i u prilog. Naime, kako nam je Nalo pojasnio, do sada se prilikom podno{enja zahtjeva za vizu putni~ko osiguranje pla}alo na onoliko dana na koliko se izdaje viza. Ako ostajete sedam dana u inostranstvu, toliko platite i osiguranje, me|utim, kada se ukinu vize, putnici u EU }e morati platiti osiguranje za tri mjeseca,jer toliko je po va`e}im pravilimamogu}eprovesti u zemljama EU bez vize, {to svakako ide u prilog osiguravaju}im dru{tvima. Pored svega ovoga, on isti~e da je u interesu gra|ana da zaklju~e policu putni~kog zdravstvenog osiguranja, jer su tro{kovi lije~enja u inostranstvu izuzetno visoki. Za najmanje zdravstvene tegobe potrebno je izdvojiti od 50 do nekoliko stotina eura, a cijena za ozbiljnije zdravstvene preglede i operacijekre}e se i do 35.000 eura.

Iskustva Srbije
Edib Galijatovi} iz Triglav osiguranja ka`e da je jo{ rano govoriti o tome ho}e li osigura-

vaju}a dru{tva bilje`iti pad ili rast prihoda zbog putni~kog zdravstvenog osiguranja, to }e se znati tek kada se vize ukinu, jer, u principu, svaka dr`ava mo`e odre|ivati uvjete pod kojim }e dozvoliti ulazak na svoju teritoriju. Ipak, iskustva Srbije, Makedonije i Crne Gore, koje su bezvizni re`im dobile krajem pro{le godine, pokazuju da je za ulazak u zemlje EU, pored biometrijskog paso{a, potrebno ispuniti jo{ nekoliko uslova, a to su garantno pismo, zdravstveno osiguranje te dovoljno novca da putnik finansira putovanje. I osiguravaju}a dru{tva u Srbiji o~ekuju da ukidanje viza popravi njihove prihode, iz razloga {to je pove}an broj putovanja, ali i navike gra|ana da se osiguraju dok su na putu. A da pada prihoda ne}e biti zbog neobaveznostiputni~kogosiguranja pokazuju i primjeri zemalja koje su ranije dobile bezvizni re`im, kao {to su Rumunija i Bugarska, u kojima su ljudi nastavili kupovati polise putni~kog osiguranja.
J. Sa.

FIFC okupio neke od najeminentnijih svjetskih stru~njaka za islamske finansije i bankarstvo iz islamskih zemalja te SAD-a i Evrope
U Dohi je, pod pokroviteljstvom premijera i ministravanjskihposlova Katara Hamada al-Thanija, 21. i 22. oktobra odr`ana Prva islamska finansijska konferencija, koju je organizirala Bait al-Mashura Financial Counsulting, renomirana finansijska konsultantska korporacija, a na skupu je u~estvovala i Bosna Bank International. FIFC je okupio neke od najeminentnijih svjetskih stru~njaka za islamske finansije i bankarstvo iz islamskih zemalja te SAD-a i Evrope, a razmatrala je nove {anse koje se otvaraju pred vratima islamskih finansija i ukazala na izazove ovograstu}egfenomena u finansijskoj industriji. Konferencija je tako|erimalaambiciozanzadatak da predstavi trend islamskih finansija kao ozbiljnu alternativu konvencionalnomfinansijskomsustavu. U fokusukonferencijebilo je razmatranje suvremene aplikacije islamskih finansija na moderan i inovativanna~in te izazovi za islamske finansije u kontekstu konvencionalne ekonomije. Razgovaralo se i o modalitetima ekonomske suradnje i podr{ke islamskim finansijama i pozicioniranju islamske finansijske industrije i bankarstva na globalnom planu. Zna~ajno mjesto pripalo je i tematici eti~ke i korporativne dru{tvene odgovornosti islamskog finansijskog sistema, a za ambasadore akreditirane u Kataru odr`an je poseban seminar, na kojem su upoznati sa su{tinskim aspektima islamske finansijske industrije. BBI, kao jedina islamska banka u BiH i regionu, va`i kao primjer da je alternativa konvencionalnom finansijskom sistemu mogu}a. Prisustvo nekih od najmo}nijih finansijskih korporacija, poput Barwa Bank, Qatari Diar, Doha Islamic i Masraf al-Rayan, kao glavnih sponzora konferencije, svjedo~i o ozbiljnosti koja je posve}ena islamskim finansijama u ovoj zemlji i svijetu, saop}eno je iz BBI-ja.

FBiH: Vi{e drvnih

RS: Prosje~na plata 782 KM
Prosje~na neto plata u RS-u za devet mjeseci bila je 782 KM i nominalno je manja za 0,7, a realno manja za 3,2 posto u odnosu na isti period pro{le godine, podaci su Zavoda za statistiku RSa. Najve}i neto prosjek od 1.222 KM imali su za-

posleni u finansijskom posredovanju, zatim u dr`avnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju od 1.048 KM. Najmanja neto primanja od 536 KM imali su zaposleni u gra|evinarstvu te u hotelima i restoranima od 531 KM. Prosje~na bruto plata za devet mjeseci iznosila je 1.195 KM. Septembarski prosjek neto plate iznosio je 794 KM i ve}i je od augustovskog za devet KM, dok je septembarski prosjek od 1.219 KM ve}i od augustovskog za 16 KM.

sortimenata
Ukupna proizvodnja {umskih sortimenata u Federaciji BiH za proteklih devet mjeseci ve}a je za oko 129.000 kubnih metara (10 posto) nego u istom periodu pro{le godine. Proizvodnja sortimenata od ~etinara ve}a je za oko 95.000 kubnih metara (16,6 posto), a listopadnog drve}a ve}a za oko 34.000 (4,7 posto), saop}eno je iz federalnog Zavoda za statistiku. Ukupna prodaja {umskih sortimenata ve}a je za oko 122.000 (9,5 posto) - sortimenata od ~etinara za oko 97.000 (17,4 posto), a od listopadnog drve}a za oko 26.000 kubnih metara (3,6 posto).

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.492,09
BIFX

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
646,97
ERS10

909,70

SASX-10

911,93

SASX-30

864,87

BIRS

1.369,35

FIRS

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza

Vanberzanska
transakcija DC Te{nja
Promet na kotaciji iznosio je 820.191,33 KM, u sklopu 54 transakcije prometovano je 1.143.047 vrijednosnih papira
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 866.394,33 KM (865.485,83 KM redovne berzanske trgovine i 908,50 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 74 transakcije ukupno je prometovano 1.147.387 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 820.191,33 KM, u sklopu 54 transakcije prometovano je 1.143.047 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 23.860,67 KM, u sklopu 18 transakcija prometovana je 1.601 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,90 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 445.514,22 KM, u sklopu 11 transakcija prometovano je 246.412 dionica. Na kotaciji fondovanajve}idnevniprometostvaren je dionicama ZIF Eurofond-1 d.d. Tuzla u iznosu od 245.149,40 KM. Kursovogfondaiznosio je 1,41 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 350.816,44 KM, u sklopu 25 transakcija prometovanesu895.034 obveznice. Obveznicamaratnihpotra`ivanjaFederacije BiH trgovalo se u iznosu od 317.764,38 KM, dok je obveznicamastaredevizne{tednjeFBiHostvarenukupanpromet u iznosu od33.052,06 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 41.246,60 KM, u sklopu 13 transakcija prometovano je 1.880 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od17.896,60 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 18,89 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 3.990,90 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovano je 628 dionica. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju ostvaren je promet od 57,00 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 15 dionica. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju promet je ostvaren dionicama emitenta [IP Stup~anica d.d. Olovo, ~iji je kurs iznosio 3,80 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su obveznice emitenta FBiH Stara devizna {tednja serija L od 9,19 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent GP Bosna d.d. Sarajevo od 50,00 posto i dostigao cijenu od 6,00 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu obavljena je tran sa kci ja di oni ca ma emi ten ta DC Te {anj d.d. Kra {e vo, u okvi ru dvi je transakcije prometovano je 1.817 dionica u vrijednosti od 908,50 KM, saop}io je SASE.

Pala vrijednost akcija pet fondova

Dnevni promet 642.967,94 KM
Ukupan promet obveznicama na ju~era{njem trgovanju iznosio je 493.621,07 KM
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgo va nja os tva ren je pro met od 642.967,94 KM, kroz 106 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 100.269,36 KM, po prosje~noj cijeni od 1,35 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 1,50 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{ njem trgo va nju izno sio je 493.621,07 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - stara devizna {tednja 3 u vrijednosti od 251.296,20 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,08 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF BLB - profita a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 19.455,00 KM, po prosje~noj cijeni od 2,85 KM, {to predstavlja pad cijene za -0,35 posto. Akcije pet fondova su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Lukasa padom od -9,86 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 5,94 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama preduze}a Tran{ped a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 10.800,00 KM, po prosje~noj cijeni od 1,20 KM, saop{tila je berza.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 26. oktobar/listopad 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA L PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP HT DD MOSTAR IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO GP BOSNA DD SARAJEVO PAK CENTAR D.D. SARAJEVO KOTACIJA EMITENATA U STECAJU SIP STUPCANICA DD OLOVO 3,00 0,00 6,00 -50,00 6,70 0,00 3,80 -24,00 3,00 6,00 6,70 3,80 3,00 6,00 6,70 3,80 58 3 567 15 174,00 18,00 3.798,90 57,00 1 1 2 1 18,89 8,35 64,00 53,00 27,00 2,80 0,50 1,83 0,00 5,98 2,08 -4,44 19,00 8,50 64,00 53,00 27,00 2,80 18,84 8,20 64,00 53,00 27,00 2,80 945 200 35 300 100 300 17.896,60 1.670,00 2.240,00 15.900,00 2.700,00 840,00 4 2 3 1 2 1 39,56 39,49 35,36 34,96 32,02 96,35 92,00 96,20 72,50 1,43 3,92 4,92 5,95 0,00 0,14 0,00 0,00 9,19 40,00 39,50 36,00 35,00 32,02 96,35 92,00 96,20 72,50 39,00 19.042 38,00 402.313 33,70 379.342 33,00 55.286 32,02 564 96,35 8.980 92,00 10.000 96,20 4.461 72,50 15.046 7.608,29 158.868,28 131.777,44 19.329,78 180,59 8.652,23 9.200,00 4.291,48 10.908,35 4 4 7 4 1 2 1 1 1 3,08 2,75 1,41 0,15 7,84 0,71 3,15 2,75 1,41 3,02 2.621 2,75 69.920 1,40 173.871 8.084,82 192.280,00 245.149,40 7 1 3 14,90 -0,58 15,00 14,70 1.601 23.860,67 18

Banjalu~ka berza Kursna lista za 26. oktobar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjic Grad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Telekom Srpske a.d. Banja Luka ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Bijeljina put a.d. Bijeljina UT Leotar a.d. Trebinje Transped a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,0017(A) 0,45 0,4 1,35 2,85 4,13 3,82 5,94 3,44 0,65 0,4(A) 1,2(A) 81 39,8102 38,7864 38,5129 37,0382 -5,56 0 1,52 1,5 -0,35 -2,59 -2,8 -9,86 -2,82 0 0 0 -0,08 -2,73 0,59 -0,32 1,16 0,0017 0,45 0,401 1,36 2,94 4,13 3,82 5,94 3,45 0,65 0,4 1,2 81,5 40 39,5 39 37,7107 0,0017 535.240 0,45 917 0,394 40.000 1,34 74.263 2,85 4,12 3,82 5,94 3,41 6.820 103 20 20 60 909,91 412,65 15.983,19 100.269,36 19.455,00 425,16 76,40 118,80 206,20 325,00 365,20 10.800,00 251.296,20 16.839,71 29.257,78 51.067,91 145.159,47

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA 0,65 500 0,4 913 1,2 9.000 81 308.606 39,7 42.300 37,5 74.802 37,9 132.666 36,3 388.995

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

83,39

$ 0,18 %

3,35

$ 0,99 %

1.333,40

$ 0,41 %

23,33

$ 0,91 %

2,393

$ 0,34 %

672,25

$ 0,26 %

562,75

$ 1,05 %

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010. Prijedlog na{eg ~itaoca

SARAJEVSKA HRONIKA 23

Kontejneri za

staru odje}u
Ljudi nemaju gdje ostaviti odjevne predmete koji im vi{e ne trebaju, ka`e Krznari} • Kakav bi kod nas bio odnos prema tim kontejnerima, pita se \ipa
Na{ ~italac Zvonimir Krznari} po povratku iz susjedne Hrvatske, iznio je zanimljiv prijedlog kojim bi se moglo rije{iti pitanje odlaganja stare odje}e i obu}e, koja bi opet mogla dobro poslu`iti gra|anima slabijeg imovinskog stanja. Kako nam je kazao Krznari}, u Sarajevu je postavljen veliki broj kontejnera za prikupljanje starog papira i raznih plasti~nih predmeta. - Prema saznanjima od preduze}a koje odvozi ono {to se prikupi, postavljanje ovih kontejnera je bila dobra odluka. Sakupljanje starih stvari u pojedinim danima u toku godine je, tako|er uspje{no, ka`e Krznari}, te dodaje kako se ~esto mo`e vidjeti i stara odje}a koja se ostavlja u kontejnerima za sme}e ili uz njih, kako bi je neko uzeo ako je u upotrebljivom stanju. - Vidio sam u susjednoj dr`avi kontejner za prikupljanje stare odje}e i obu}e, {to bismo mogli i mi uvesti u na{em gradu. Njihovo postavljanje po op}inama moglo bi biti korisno, jer ima gra|ana koji iz vi{e razloga neke svoje odjevne predmete `ele pokloniti ili ih se `ele osloboditi. Vi{e ih ne nose, ali je ta odje}a jo{ u dobrom stanju. Naravno, trebalo bi omogu}iti da ih prikupljaju i dijele humanitarne organizacije uz podr{ku grada i op}ina. Sada{nje prikupljanje se svodi uglavnom na to da gra|ani trebaju odnijeti odje}u u neko dobrotvorno dru{tvo, {to mnogi nisu u mogu}nosti uraditi, smatra Krznari}. Portparol KJKP Rad Ahmed
Primjer iz susjedne Hrvatske i prizor iz Sarajeva

Zvona za {kole
Od portparola Rada Ahmeda \ipe saznali smo da je ovo preduze}e nabavilo kontejnere, takozvana zvona, koji su raspore|eni u dvori{ta nekih osnovnih {kola. - Rije~ je o ve}im i bolje za{ti}enim kontejnerima, za odlaganje papira, plastike i limenki. Planiramo nabavku jo{ njih desetak, a cilj je da se dvori{ta svih {kola u Kantonu snabdiju sa njima, dodao je \ipa.

\ipa kazao nam je kako se ova ideja nije dosad razmatrala u Sarajevu, ali da se ovom preduze}u ~esto jave ljudi koji ne znaju {ta uraditi sa starom odje}om. - Pitanje je kako bi se ljudi odnosili u Sarajevu prema tim kon tej ne ri ma, jer kor pe za sme}e, pa i kontejneri ~esto za-

vr{e u Miljacki i po drugim vodotocima, napomenuo je \ipa. \ipa je dodao kako bi jedino rje{enje moglo biti da se nekoliko takvih kontejnera postavi u samom centru grada, gdje bi bili koliko-toliko za{ti}eni od vandala.
J. M.

Ministarstvo prostornog ure|enja FBiH izdalo dozvolu

Po~eli radovi u Ulici Maguda

Ru{enje hotela Zagreb
Detalje gradnje zna}emo kada nam vlasnica dostavi projekat, ka`e Efendi}
Nakon {to se vlasnica nekada{njeg hotela Zagreb na Marindvoru obratila Op}ini Centar sa zahtjevom za izdavanje dozvola za gradnju na toj lokaciji, dokumentacija je proslije|ena Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a FBiH, zbog ambijentalne cjeline Titove ulice gdje se nalazi i sam objekat. Kako smo ve} pisali, vlasnica hotela Dinka Pinezi}, ina~e direktorica zagreba~ke firme Mobis electronic, kazala nam je kako }e vi{e detalja o samoj namjeni budu}eg objekta i planovima dati u javnost po dobijanju dozvola za gradnju.
O gradnji }e sud dati i Zavod za za{titu spomenika

Adnan Efendi}, sekretar federalnog Ministarstva prostornog ure|nja, za Oslobo|enje je ju~er kazao kako je izdata dozvola za ru{enje nekada{njeg hotela. - Za uklanjanje ru{evine je izdato odobrenje, nakon ~ega nam investitor treba dostaviti projekat izgradnje sa imenom ovla{tene fir me. Ka da do bi je mo nji hov zahtjev, postupa}emo po njemu, jer Ministarstvo jeste ovla{teno za taj projekat, ali u ovom momentu ne znamo {ta vlasnik planira raditi na toj lokaciji, kazao nam je Efendi}. Prema Efendi}evim rije~ima, po dobijanju projekta od vlasnika, Ministarstvo je obavezno zatra`iti i mi{ljenje Zavoda za za{titu spoJ. M. menika FBiH.

Radovi }e trajati 30 dana

Sanacija potpornog zida
Sanacija potpornog zida u MZ Babi}a ba{~a, u Ulici Maguda 1, po~ela je ju~er. Zbog dotrajalosti starog zida, djelovanja oborinskih voda u zimskom periodu i velikog nagiba, na tom podru~ju do{lo je do odrona. Zbog toga je Op}ina Stari Grad odlu~ila sanirati pomenuti zid. Radi}e se demonta`a ~eli~ne ograde, ru~no uklanjanje zida od kamena, mehani~ko ~i{}enje kamenog zida, ma{inski iskop temelja, dovoz i nasipanje {ljunka, izrada drena`e, zidanje i za{tita kamenog zida, te vra}anje ~eli~ne ograde na njega. Radnici Klico trans gradnje ju~er su po~eli posao, a rok za zavr{etak je 30 dana, ukoliko budu povoljni vremenski uslovi. Projekat sanacije finansira Op}ina Stari Grad, a vrijednost investicije je 34.430 KM.

Jubilarni MESS

Kazali{ni pou~ak Franka Castrofa
Teolo{ko obrazovanje na Balkanu

Ekskluzivisti~ka tuma~enja svoje vjere
Vesna Parun (1922-2010)

Jedna i neponovljiva

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Vakcinacija protiv gripe

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U JU Djeca Sarajeva obavljen razgovor sa budu}im odgajateljima

Pred{kolsko obrazovanje

po~inje 1. novembra
Potrebno zaposliti 19 odgajatelja, a u junu je ~ak njih 39 bilo na evidenciji Biroa
Vakcinacija se odvija na pedeset lokacija
Foto: D. ]UMUROVI]

Znatno manji odziv sugra|ana
U domovima zdravlja i ambulantama u proteklih sedam dana, kako je po~ela vakcinacija protiv gripe, od ukupno 21.000, koliko je obezbije|eno, utro{eno je 5.685 doza vakcine. Mada je prvih dana vladao veliki odziv gra|ana, uglavnom penzionera, narednih dana broj gra|ana bio je znatno manji. “Ove godine odziv gra|ana je manji nego pro{le i pretpro{le godine. Prvog dana je zabilje`en daleko ve}i broj gra|ana, tako da smo tada utro{ili 1.686 doza vakcine, dok je ~etvrtog dana zabilje`en utro{ak 817 doza. U domovima zdravlja i ambulantama ostalo je 15.315 doza, tako da sugra|ani mogu do}i i vakcinisati se protiv gripe“ kazao je Arman [ar, ki}, portparol JU Dom zdravlja. Ukoliko se, ipak, desi da neke lokacije ostanu bez vakcina, iz JU Dom zdravlja KS-a }e preraspodijeliti ostali dio doza za podru~ne ambulante. Tako|er, mobilni timovi porodi~ne medicine, odnosno patrona`ne sestre tokom obilaska u ku}noj posjeti, pacijente ukoliko `ele, vakcini{u protiv gripe. Akcija preventivne vakcinacije provodi se u saradnji JU Zavod za javno zdravstvo Kantona i JU Dom zdravlja KS-a na 50 lokacija. Podsje}amo, vakcine su besplatne za rizi~ne skupine osiguranika: penzionere, hroni~ne bolesnike, lica sa posebnim potrebama, RVI i civilne `rtve rata, uposlenike u javno-zdravstvenim ustanovama, u MUP-u, u javnom saobra}aju anga`ovane na prevozu putnika i nas ta vno oso blje. Gra|ani su du`ni prilikom posjete ambulanti posjedovati ovjerenu zdravstvenu legitimaciju i odgovaraju}i dokument kojim se dokazuje da pripadaju jednoj od navedenih rizi~nih grupa.
Mr. B.

Vrijeme u gradu

U Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva ju~er je obavljen razgovor sa kandidatima koji }e biti uposleni u obaveznom pred{kolskom boravku djece u vrti}ima. Kako nam je kazala Lamija Husi}, stru~ni savjetnik za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, program pred{kolskog obrazovanja realizova}e profesori i nastavnici pred{kolskog odgoja, s tim da }e ovi drugi dobiti obavezu da se do{koluju u naredne ~etiri godine. - Potrebno je uposliti 19 odgajatelja, a njih }e na kraju predlo`iti Slu`ba za zapo{ljavanje. Po`eljno je da kandidati imaju polo`en i stru~ni ispit, te }e se gledati i ko je od njih du`e na Birou, kao i ko ima vi{e iskustva u radu sa djecom, kazala nam je Husi}. Husi} je dodala kako je u junu ove godine bilo ~ak 39 odgajatelja na evidenciji Biroa, tako da se ne mo`e o~ekivati da svi dobiju zaposlenje. - U razgovoru sa ljudima iz uprave Ustanove mora se vidjeti da li je neko od prijavljenih u me|uvremenu ve} na{ao posao, napomenula je Husi}, te dodala kako }e se danas obaviti edukacijski seminar sa kandidatima, kojem }e prisustvovati predsta-

Po`eljno je da odgajatelji imaju polo`en stru~ni ispit

TRA@I SE ISKUSTVO Po`eljno je da kandidati imaju polo`en stru~ni ispit, te }e se gledati i ko je od njih du`e na Birou, kao i ko ima vi{e iskustva u radu sa djecom

vnici Ministarstva obrazovanja i inspekcije. Jedan od kandidata (ime i prezime poznato redakciji) kazao nam je ju~er, nakon razgovora sa pedagogom i socijalnim radnikom JU Djeca Sarajeva, kako bi rezultati trebali biti poznati u naredna dva dana, te kako postoji mogu}nost da je osam djevojaka ve} primljeno, a rije~ je o sugra|ankama koje je re sor no mi nis tar stvo an ga`ovalo sa Biroa da pripreme spiskove djece koja kre}u u pred{kolsko.
J. M.

Sve spremno za zimu na Bjela{nici
Minusi u jutarnjim satima
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Prestanak padavina
U Sarajevu }e tokom dana do}i do prestanka padavina, dok }e manje koli~ine snijega, koji }e se pojaviti u no}i izme|u utorka i srijede, ostati samo u vi{im predjelima. Pokoja pahulja i ako padne po cesti, brzo }e se topiti, kazao nam je D`enan Zulum, de`urni meteorolog federalnog Hidrometeorolo{kog zavoda. Temperature }e u jutarnjim satima, prema prognozama meteorologa, imati negativan predznak, iznosi}e minus dva i minus tri, dok }e maksimalna dnevna biti do {est stepeni Celzijusa. Zulum dodaje kako }e u ~etvrtak i petak biti stabilno vrijeme bez padavina, dok se za dane vikenda o~ekuje jutarnja temperatura oko jedan stepen, a dnevna oko 10 stepeni Celzijusa. Mr. B.

Ni`e cijene vertikalnog transporta
Sezonska karta sa fotografijom za `i~are i liftove ko{ta 550 KM, pojedina~na karta za baby lift dvije marke, za no}no skijanje treba izdvojiti 18 KM...
Kako saznajemo iz KJP ZOI ‘84, Ski-centar Bjela{nica aktivno se priprema za predstoje}u zimsku sezonu. Sre|ene su staze, te je ura|en i remont vertikalnog transporta i ma{ina za ure|enje staza. Osim toga, ure|ena je nova staza za nordijske discipline na Velikom polju, tako da su pripremne aktivnosti za 51. svjetsko voj no prven stvo za vr{e ne. Ure|ene su i snowboard staza i skakaonica na Bjela{nici, kako bi se i ove godine mogla odr`avati takmi~enja i omogu}ilo borderima da treniraju, kazala nam je portparolka ZOI-ja Muamera [ehi}. U ZOI ‘84 su zavr{ili i cjenovnik za predstoje}u sezonu, te su cijene usluga Ski-centra od 15 do 20 posto ni`e u odnosu na pro{lu godinu. Pojedina~na karta za `i~aru ko{ta pet KM, poludnevna (9 - 12.30 ili 12.30 - 16 sati)

Park-{ume Hum

Asfaltirana cesni su ugovoreni radovi ta Zavr{e
izgradnje saobra}ajnice na podru~ju Park-{uma Hum, ukupne du`ine 1.400 metara. Vrijednost radova je iznosila oko 360.000 KM, a izvo|a~ je bi la fir ma Euroasfalt. Radovi su podrazumijevali izgradnju kolovoznog zastora {irine ~etiri metra i odvodnju oborinskih voda. Saobra}ajnica povezuje naselje Gornji Vele{i}i i objekat repetitora na Humu.

20 maraka, dnevna karta za djecu 20 KM, poludnevna dje~ija 15 maraka, sedmodnevna karta ko{ta 185 KM, stotinu ta~aka (punkt) 110 KM... Sezonska karta sa fotografijom za `i~are i liftove ko{ta 550 KM, pojedina~na karta za baby lift dvije marke, za no}no skijanje treba izdvojiti 18 KM... U ZOI-ju napominju da je u cijene ura~unat PDV.
J. M.

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Ustavni sud Federacije BiH odlu~io

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON
MUP

Kanton povrijedio pravo na lokalnu samoupravu
Presuda nema va`nost samo za Op}inu Centar nego se odnosi i na sve druge u Kantonu Sarajevo, smatra Kova~evi}
Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, koja je ju~er i javno objavljena, utvr|eno je da je Kanton Sarajevo povrijedio pravo Op}ine Centar na lokalnu samoupravu. “Ova presuda izra`ava na{e veliko zadovoljstvo, odnosno ona je kruna na{ih vi{egodi{njih napora. Osim toga, presuda nema va`nost samo za Op}inu Centar nego se odnosi i na sve druge op}ine u Kantonu Sarajevo, jer je utvr|eno da nisu ispo{tovane odredbe Zakona o principima lokalne samouprave u Fe de ra ci ji BiH” is ta kao je , Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar. Prema Kova~evi}evim rije~ima, u Op}ini Cen tar o~ekuju da u narednom periodu neko okupi za isti stol predstavnike kantonalnih, gradskih i op}inskih vlasti, kako bi se sa~inio i potpisao protokol ili sporazum o nesme ta nom pre no su na dle`nosti sa Kantona Sarajevo na jedinice lokalne samouprave. “Taj akt postao bi osnov za dono{enje kantonalnog za-

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Nisu ispo{tovane odredbe Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH

kona o lokalnoj samoupravi i zakona o preraspodjeli javnih prihoda, ~ime bi se ovaj proces okon~ao“, naglasio je Kova~evi}.

Ovom presudom Kanton Sarajevo morat }e vratiti 39 spornih nadle`nosti na jedinice lokalne samouprave.
S. Hu.

Sindikati Grasa o~ekuju da novi NO radi u interesu preduze}a

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Rami}i (Ilija{), ^etojevi}i, Dragoradi, Godinjske bare, Homar, Kamenja~a, Osjek 2 i 6, Kalemova 2, Rakova noga, Vukaso vi}i, Vrut ci, Vrut ci 1, Pod so ko li na, Vrbov ska, Udrabi, Vladojevi}i, [i}i, Tu{ila, Sudi}i 1 i 2, Ravne, RTS Ja ho ri na i Spa hin han, od 9 do 15.30 Adema Bu~e 3, a od 9 do 16 sati Careva. Od 8.30 do 10 sati struje ne}e imati Hrasni~ka, a od 8 do 15 Bistrik potok. Zbog ot kla nja nja kva rova na mre`i da nas }e od 9 do 16 sa ti do}i do po reme}aja u vodosnabdi je va nju uli ca: Ispod gra da, Za~ar dak, Bar dak~ije, Rogina, Garaplina, Hrvatin, Hercina i Envera [ehovi}a, saop}eno je iz KJKP Vodo vod i kanalizacija.

Ni{ta od ujedinjenja!
Nikakvih kontakata izme|u dva sindikata nije bilo • U Sindikatu komunalne privrede smatraju da podijeljeni radnici samo mogu izgubiti
Nakon {to je imenovan novi Nadzorni odbor Grasa, u oba sindikata ovog preduze}a nadaju se boljim danima, ali i isti~u kako od posljednjih najava o njihovom mogu}em ujedinjenju nema ni{ta. Predstavnici i jednog i drugog sindikata istakli su kako ne mogu, niti `ele uticati na rad Nadzornog odbora, ali spremni su pomo}i ukoliko se za to uka`e potreba. “Nikako ne mo`emo uticati na izbor ~lanova NO, ali svakako da od njih o~ekujemo da rade u najboljem interesu preduze}a i radnika. Na kraju nama je jedino stalo da se popravi situacija u Grasu, da na{i radnici imaju redovne plate i sve ono {to ih po zakonu sljeduje“ kazao je , Adnan Himzanija, potpredsjednik Sindikata komunalne privrede Grasa. Sli~na o~ekivanja su i u Sindikatu voza~a. “@elimo da se pobolj{a situacija u Grasu, a ako budu radili kako treba, mi }emo im pru`iti svaku mogu}u podr{ku. Mislimo da su novi ~lanovi NO do{li da rade, ali to }e pokazati vrijeme“ , istakao je Nazif Daci}, predsjednik Sindikata voza~a. Himzanija i Daci} su kazali kako u skorije vri-

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

Radnici `ele redovna primanja

jeme ne}e biti ni{ta od spajanja dva sindikata. “Ve} godinu govorimo kako se sindikati trebaju ujediniti. Ovako podijeljeni samo gubimo. Ali, za sada nikakve kontakte nismo uspostavili sa predstavnicima Sindikata voza~a“ nagla, sio je Himzanija. I Daci} je istakao kako ih iz Sindikata komunalne privrede niko nije kontaktirao, te da su svaki dalji komentari suvi{ni.
S. HUREMOVI]

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

6 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Geteborg/Kopenhagen 9.45, Minhen 13, Istanbul 14.25 i 18.30, Budimpe{ta 15.20, Frankfurt 15, Ljubljana 16.25, Ankona 17.55, [tokholm 10.10, Banja Luka 12 i 21.45 Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Be~ 11, 14.35 i 20.55, Cirih 11.05, Minhen 12.25, Budimpe{ta 14.50, Ljubljana 15.55, Geteborg/Kopenhagen 17.15, Frankfurt 21, Beograd 11.10, 13.45 i 21.40, Zagreb 7, 15.45 i 22, Banja Luka 6.15 i 13.30, [tokholm 9.25 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sa-

Dolasci:

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

AVIONI
Beograd 6.30, 11.30 i 16.45, Zagreb 6.30, 16.15 i 18.45, Cirih 7.15, Be~ 7.45, 8 i 15.20,

Polasci:

ti, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim

subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim

26

MESS 2010.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ko se boji Vird`inije Vulf

O velikoj i beskrajnoj
Ansambl Crnogorskog narodnog pozori{ta nastupio je na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo s predstavom “Ko se boji Vird`inije Vulf“ u re`iji bh. redite, lja Dine Mustafi}a Na ju~era{njoj konferenciji za novinare, redatelj Mustafi} je kazao da je predstava ra|ena prema tekstu Edwarda Albeeja, jednog od najve}ih pisaca u historiji svjetske knji`evnosti. - To je velika literatura. Danas je Albee moderna klasika, kao {to je to Shakespeare bio u svojoj epohi. Ovaj komad predstavlja afirmacijusuvremenedramaturgije iotvara temu ljubavi na drugi na~in. Prva dekada 21. vijeka pokazala je da je ljubav u spiritualnom smislu potpuno i{~ezla, u svojoj puno}i i na~inukada se dvojeljudisjedinjuje emotivno, tjelesno, intelektualno i ~ulno. U ovom je komadu rije~ o velikoj i beskrajnojljubavikoja, s obzirom na okolnosti, dovodi do svojevrsnog emotivnog samorazaranja, s obzirom na okolnosti u kojima `ivi, kazao je Mustafi}. Kada se uzme jedan takav klasi~an komad, Mustafi} je naglasio da je va`no “staviti ga u odre|eni kontekst i poku{ati ga pro~itati iz temperature vremena u kojem mi `ivimo“ .

Prva dekada 21. vijeka pokazala je da je ljubav u spiritualnom smislu potpuno i{~ezla, u svojoj puno}i i na~inu kada se dvoje ljudi sjedinjuje emotivno, tjelesno, intelektualno i ~ulno

- Do su{tinskih stvari i emocija u izvedbi ovog djela nije se moglo do}i povr{inski, ve} dubokim “kopanjem“ unutar sebe. Albeejev tekst pokazuje mo} literarnog pozori{ta, te mo} gluma~ke igre i kreacije. Pravili smo ga zgusnuto, vrlo intenzivno u formi psiholo{kog realizma sa dosta konvencionalnimteatarskimsredstvima i sa `eljom da ima neke punktove koji su za nas bili va`ni. Tako da smo predstavu izmjestili iz enterijera u eksterijet, {to nam je pomoglo u organizaciji scenskog prostora, bili smo razigraniji, s obzirom da je ovo komad u kojem se samo pije, sjedi i razgovara, rekao je Mustafi}. Druga stvar koja je bila zanimljiva Mustafi}u, velika je metafora leda: - To su Martine suze, koje su stalno na sceni. One se grizu, jedu, njima se ga|a, na njima se le`i, kazao je Mustafi}. Varja \uki}, koja je igrala Martu, glavni lik u ovoj predstavi, rekla je da glumci rijetko dobivaju prilikuigratiulogu u klasi~nimtekstovima, gdje ne moraju da se bave pri~ama sa socijalnim backgroundom. Za ovaj je kazala da donosi odli~nu psihologizaciju

CHILDREN MESS

U Galeriji IPC na Ba{~ar{iji

Art Is

War
Neobi~an performans pod nazivom “Art Is War” u izvedbi , KadelGrup, sarajevska publika imat }e priliku pogledati ve~eras u 19 sati u Galeriji IPC na Ba{~ar{iji. “Art Is War” re`irao je Leo Katunari}, jedan od najkontroverznijih umjetnika i reditelja Hrvatske. Autor je vi{e drama, objavljenih i u inozemstvu, redatelj desetina drama, opera i scenskih doga|anja, producent mnogih umjetni~kih ku}a i projekata, dobitnik vi{e nagrada. Istovremeno hvaljen i osporavan, sa umjetni~kim i privatnim `ivotom isprepletenim skandalima. Posljednjih godina uspje{no kreira interdisciplinarne projekte po zemlji i inozemstvu. Osniva~ je i voditelj KadelGrupe, umjetni~ki je direktor MaxArtFesta, godi{njeg festivala suvremene umjetnosti u Zagrebu. “Art is War“ izveden je originalno u Bogoti u koprodukciji Iberoamericano festivala i Muzeja suvremene umjetnosti Univerziteta Bogota, te KadelGrupe iz Zagreba sa podnaslovom “Outcast“ . Samo nekoliko dana prije po~etka grupa pronalazi slu~ajne sudionike i situacije i sa njima formira umjetni~ki ~in. Ovisno o mjestu nastupa i njegovoj energiji, uobli~ava se kona~na akcija, svojevrsni arhetipski {amanski ritual uz kori{tenje filma, slikarstva, performansa, digitalne umjetnosti i ostalih sredstava masovne komunikacije. Za sarajevski nastup akcija se zove “Zabranjeni teatar - Art is War” i kreirana je prema energiji grada sada, sastavljena od instalacije i videa snimljenog na ulicama Sarajeva. KadelGrupa osnovana je 2001. u Zagrebu kao teatarska skupina, ali vrlo brzo postaje platforma interdisciplinarne suvremene umjetni~ke prakse. Veliki dio projekata KadelGrupa kreira kao suradnje izme|u regionalnih i inozemnih umjetni~kih inicijativa. Odabrani radovi: “Machinenhaus“ Berlin (Njema~ka), “Reincarnate please“ Osaka (Japan), “War Ballet“ Rim (Italija), “Art is War - Outcast“ Bogota (Kolumbija), “The room of strenght“ Tokio (Japan), “The map to lose yourself“ Artistic film India, “The room of strenght“ Damascus (Syria)...

Mali plamen
Predstava „Mali plamen“ splitskog kazali{ta lutaka bit }e odigrana danas u Pozori{tu mladih Sarajevo u 17 sati, u okviru programa CHILDREN MESS. „Mali plamen“ Dubravke Ugre{i} jedna je od stilski najsavr{enijih pripovijetki u hrvatskoj knji`evnosti za djecu. Pri~a zapo~inje izlaskom plamena iz kutije za {ibice. Ne `eli zavr{iti kao potpaljiva~ cigarete ili {tednjaka. Plamen je duh, ~isto}a, prosvjetljenje i ljubav. On je sama du{a vatre. Zato }e na putovanju mnogi zatra`iti njegovu pomo}. Susretat }e ro|ake, one koji u sebi sadr`e vatru, i one koji su je nesmotreno{}u izgubili, uklju~uju}i staru svjetiljku, krijesnicu, svije}u, paliku}u... Predstavu je re`irao Robert Waltl, a glume: Andrea Majica, Milena Bla`anovi}, Sr|an Bre{kovi}, Ivan Medi}, Belmondo Mili{a, Ivica Beatovi} i Alin Majica.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MESS 2010.
“Fragmentiljubavnogdiskursa“ naziv je druge predstave koja je izvedena u okviru programa FUTURE MESS, na sceni SARTR-a. Komad je, prema tekstu Rolanda Barthesa, re`irao Radoslaw Rychcik, a izveo ga je ansambl poljskog Teatra Dramatyczny. Na ju~era{njoj konferenciji za novinare reditelj Rychcik kazao je da je tema djela sasvim jednostavna - govori o zaljubljenosti, te da je Barthes napisao odli~nu pri~u. Njegovu knjigu i jezik kojom se slu`i nazvao je fantasti~nim. - Knjiga je vrsta iskustava koje svi `elimo da razmijenimo. Jezik koji autor koristi vi{e je iz vremena starijih generacija, pa ~esto pri~a doti~e i njih, a ne samo mlade, kazao je on. Glumica Klara Bielawka je “Fragmente ljubavnog diskursa“ nazvala darom za zaljubljene, iako ne predstavljaju ljubavnu pri~u, ali ni filozofiju, o tome kako je biti zaljubljen: - Fragmenti uma i ljubavikreirajuljubavnuinstalaciju, sastavljenu iz arhetipova i stereotipova, kli{ejapona{anja, ponavljanja, gesti, lanaca rije~i, preuzetih iz riznice ljubavi koja je zove imaginacija. Glumci Joanna Drozda i Adam Graczyk naglasili su da komad po~inje fizi~kim aspektom, ali da se najve}im dijelom izvedbe vodi ra~una o mentalnom dijelu i jeziku. Za koreografiju u predstavi ka`u da je jako va`na, jer se ljubav mora glumiti cijelom tijelom. - Moj lik opsjednut ljubavlju ulazi u erotsku situaciju, `udi za odsutnom dragom i opija publiku svojom ljubavlju. Gu{i je svojim mogu-ovo-ne mogu-to, buni se protiv cenzure u ljubavi opscenim, nje`nim `anrovskim scenama, usamljenosti koju stvara sentimentalnost, rekao je Graczyk. I kao {to Roland Barthes u svojoj knjizi ka`e: “Voljeti je kao biti u Dahauu“ prema rije~ima Joan, na Drozda, ovo iskustvo, na samoj graniciteatra, izo{treno je kroznagost prostora, ispar~ane replike, konvulzivne pokrete i performativnom i radikalnom glumom.
Mr. S.

27

Fragmenti ljubavnog diskursa

ljubavi

Na kraju -

ljubavna
instalacija

Redatelj Mustafi} sa glumicama \uki} i Stevovi}

Foto: A. KAJMOVI]

mu{ko-`enskih odnosa i ljubavne pri~e u naj{irem spektru. - Ova je predstava tra`ila da ugradim najdublju sondu u sebe, jer je ona tra`ila tu vrstu vivisekcije i dubokog istra`ivanja svoje unutra{njosti. Lik `ene koju igram je potpuno zaokru`en i ona ima u cijelosti izdefinisan odnos prema svima, kazala je ona. Glumica Kristina Stevovi} naglasila je da se u prvom ~ita-

nju teksta upla{ila da je njen lik Hani satkan od replika i komentara, ali da je to u kona~nici osoba koja jednom re~enicom mijenja cijeli tok stvari u predstavi. Rad je ocijenila napornim, ali i zanimljivim. U predstavi su jo{ igrali MilutinMilo{evi} iBranimirPopovi}. Dramaturgiju su uradili Bo`o Koprivica i Ljubomir Ðurkovi}, a autor muzike je Vjera Mr. SEKULI] Nikoli}.

Dio ansambla poljskog Teatra Dramatyczny na konferenciji za novinare
Foto: A. KAJMOVI]

Izmi{ljena pri~a u realnoj situaciji

Generacija 91-95 ili
sat hrvatske povijesti
Ve~eras }e u 19.30 sati na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevobitiizvedenahrvatskapredstava „Generacija 91-95 ili sat hrvatskepovijesti“ Zagreba~kog kazali{ta mladih. Nastala je po motivima romana „Jebo sad hiljadu dinara“ poznatog splitskog novinara i pisca Borisa De`ulovi}a. Okosnica romana je apsurdna situacija koja nastajesusretomdvijuskupinapreru{enih vojnika na tajnom zada na predstaviorganizirao se istra`iva~ko-radioni~ki model u kojem su aktivirani osobni stav, mi{ljenje i iskustvo svakog od dvanaest mladi}a. Kona~niizvedbenioblikpredstave “Generacija 91-95” oformio se u {irokom prostoru kazali{ne morfologije; od fizi~kog teatra pokreta, preko kazali{ne fikcije, da bi zavr{io u oblikudokumentarnog kazali{ta, propituju}i poziciju i sposobnosti

Uru~ena plaketa za najbolji dramski tekst

Mogu tramvaji i bez nas
Davoru Marjanovi}u ju~er je uru~ena Plaketa za najbolji doma}i dramski tekst. Naime, on je pobjednik konkursa za najbolji doma}i dramski tekst, koji su pro{le godine raspisali Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda i Internacionalni teatarski festival MESS iz Sarajeva. Marjanovi}eva drama “Mogu tramvaji i bez nas” pod {ifrom: Abu Dale, progla, {ena je pobjednikom konkursa. Konkurs je bio otvoren za suvremeni dramski tekst na jednom od ju`noslovenskih jezika, koji afirmira optimizam nove generacije u odnosu Beograda i Sarajeva. Maja Mi~i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda, rekla je na ju~era{njoj konferenciji za novinare da su scenska~itanjatekstovakoji supristigli na konkurs uprili~ena za vrijeme manifestacije “Dani Sarajeva u Beogradu“ te da je namjera bila da , taj doga|aj bude prepoznat kao kreator ne~eg novog. - Va`no je da umjetnici Sarajeva i Beograda stvaraju zajedno, kazala je ona. - Ta su scenska uprizorenja radili mladi redatelji i glumci, {to je i za njihdobraprilika, kazao jeDinoMustafi}, ~lan `irija, naglasiv{i da je sada cilj postaviti na scenu predstavu “Mogu tramvaji i bez nas” .

datku, pripadnika HVO-a i Armije BiH, u ljeto 1993. negdje u bosanskoj zabiti. Tragedija zabune neizbje`na je. De`ulovi}eva je pri~aizmi{ljena, dok je povijesna ~injenica u koju je smje{tena, realna. Dvanaest mladi}a u dobi od ~etrnaest do osamnaest godina preuzima na sebe biografije dvanaest De`ulovi}evih fiktivnih likova i preko njih ulazi u ratnu hronologiju devedesetih. Ve} u po~etnoj fazi procesa ra-

kako fikcije tako i kazali{ta uop}e da iznesebaremnekerazine odnosa i posljedica sada{njosti prema pro{losti i pro{losti prema sada{njosti. Redatelj je Borut [eparevi}, a glume: SveborKamenskiBa~un, Ivan Fedor, Andrej Vesel, Ivan Pa{ali}, Matija^igir, BernardTomi}, Aldin Kasumovi}, Dario Staj~i}, Matija [akoranja, Nikola Nedi}, Filip Jurkovi} i Andrej Kop~ok. Dramaturgiju je uradio Goran Fer~ec.

Davor Marijanovi} sa plaketom

Foto: A. KAJMOVI]

- MESS }e uraditi izvr{nu produkciju, uz pomo} Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda, a premijera }e biti u Sarajevu, a poslije i u Beogradu. Redatelj }e biti Bojan \or|ev, koji je ve} inscenirao scensko ~itanje u Beogradu, najavio je Mustafi}. Autor Marjanovi} rekao je da je tekst “Mogu tramvaji i bez nas” radio kao crno-humornu dramu o jednoj porodici u poslijeratnom Sarajevu. - Smatrao sam da mladi odrastaju bez ljubavi, zbog ~ega sam i napravio tekst o mladima koji se vole, ali ne znaju kako to pokazati“ rekao je Marjanovi}. Mr. S. ,

KULTURA Podr{ka prijateljskog Japana

28

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVI INSTRUMENTI ZA
Vlada Japana osigurala je grant od 44 miliona japanskih jena ili oko 765.000 maraka za potrebe kupovine muzi~kih instrumenata za kompletan orkestar Sarajevske filharmonije
U Ministarstvuvanjskihposlova BiH ju~er je uprili~ena ceremonija potpisivanja i razmjene nota, te potpisivanjesporazuma o realizaciji donacije vlade Japana za projekt“Pobolj{anjemuzi~kihinstrumenata Sarajevske filharmonije“ . Razmjenu i potpisivanje nota sporazuma, u ime Vije}a ministara BiH, obavio je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, te u ime vlade Japana ambasador Japana u BiH Futao Motai. Sporazum o realizaciji donacije vlade Japana za projekt “Pobolj{anje muzi~kih instrumenata Sarajevske filharmonije“ uz Svena Alkalaja, a u ime Japanske agencije za me|unarodnu suradnju (JICA), potpisao je stalni predstavnik Kancelarije za Balkan JICA Satoru Kurosawa. Projektpomo}ijapanskevlade u oblasti kulture rezultat je dobrih odnosa i suradnjeizme|upredstavnika vlade Japana i Vije}a ministara BiH u pogledu ja~anja i pro{irenjakulturnesuradnjedvijuzemalja. U tom smislu, vlada Japana osigurala jegrant od 44 milionajapanskihjena ili oko 765.000 maraka za potrebe kupovine muzi~kih

Muzi~ki donatori

Sarajevsku filharmoniju
hovastrastpremamuzicizna~ajno je doprinijela promicanju muzi~ke umjetnosti u BiH. Lije~ili su du{e ljudi u te{kim vremenima. Sa`alili smo se nad ovimtalentovanimmuzi~arima,jer morajukoristitio{te}eneinstrumente, ~ak i danas, 15 godinanakonzavr{etkarata. Uz pomo} ovedonacijeSarajevskafilharmonija kao profesionalni orkestar u BiHpobolj{at}e kvalitet svojeizvedbe. Istotakoorkestar, koji~inemuzi~arirazli~itiheti~kihpozadina, ~ak i iz drugih zemalja, ima veliku `elju za stvaranjem etni~ke harmonije i izgradnju miraputemmuzike, rekao je ambasadorMotai, naglasiv{ida se raduje{irenju zajedni~kih aktivnosti i budu}empromoviranjukulturnerazmjene i suradnje BiH i Japana. Prisutnim se na bosanskom jeziku obratio Kurosawa, koji je Sarajevskoj filharmoniji po`elio uspjeh u radu. - Nadam se da }e ova suradnja dodatno oja~ati prijateljstvo BiH i Japana, koji uveliko podr`ava proces rekonstrukcije u BiH, kazao je on.
Mr. SEKULI]

Sa ceremonije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH

Foto: A. KAJMOVI]

instrumenata za kompletan orkestar Sarajevske filharmonije. - Japanpoma`e u obnovi i razvoju BiH jo{ od 1996. i ova donacija predstavlja kontinuitet podr{ke prijateljskog Japana. Zajedni~ki nam je ciljpobolj{anjebilateralnih i prijateljskih odnosa na{ih zemalja, rekao je Alkalaj i podsjetio prisutne da je Sarajevskafilharmonija osnovana 1923. godine, {to je svrstava me|u najstarije kulturne institucije u BiH, kao istinskog ambasadora BiH u oblasti kulture. Dodao je da su muzi~ari ovog orkestra do sada svirali na vlasti-

timinstrumentima,te da }e im ova donacija pomo}i u organiziranju ve}ih koncerata, sa zahtjevnijom programskomkoncepcijom, {to }e predstavljati sna`an impuls za daljnji razvoj, kako ~lanova ansambla, tako i institucije Sarajevske filharmonije u cjelini. Ambasador Motai pohvalio je izniman rad Sarajevske filharmonije, te istakao da ovaj orkestar i Ambasada Japana u BiH imaju plodonosnu suradnju, a koja se ogleda u gostovanjima japanskih umjetnika u Sarajevu. - Hrabrost~lanovaorkestrai nji-

Ju~era{nje potpisivanje sporazuma sa vladom Japana rezultat je dvogodi{njeg rada menad`menta i kompletnog orkestra Sarajevske filharmonije, prema rije~ima Samre Gulamovi}, direktorice Sarajevske filharmonije. - Shvatili smo da je jako te{ko raditi na postoje}im instrumentima, stvarati muziku i davati kvalitetne rezultate. Iskoristili smo priliku i aplicirali za grant koji je davalajapanskaambasada. Nakon dvije godine smo, evo, do~ekali i rezultat. Ono {to je va`no, Sarajevska filharmonija dobila je neo~ekivano vi{i grant, nego {to je to uobi~ajeno, kako bi cijeli orkestar bio opskrbljen svim potrebnim instrumentima. To je ne{to {to }e sigurno u budu}nosti podi}i profesionalninivona{egorkestra, rekla je Gulamovi}, napominju}i da ve} 15 godina muzi~arisviraju na svojiminstrumentima bez ikakvenaknade.

U susret 14. Sarajevo Jazz Festivalu

U porodici velikih
Ako je suditi po dosada{njem interesovanju za ulaznice i njihovoj prodaji, ove godine }e to biti najposje}eniji SJF
Od drugog do sedmogstudenog u Sarajevu}e ~etrnaesti put bitiodr`anSarajevoJazzFestival, koji je odavno stekao reputacijukulturnogdoga|ajakoji se ne (bi trebalo, nije preporu~ljivo) propu{ta. Zajedno sa aktualnim, ove godine obljetni~kim, Internacionalnim festivalom MESS i Sarajevo Film Festivalom, ~ini ovu zemlju prepoznatljivom ne samo u regiji nego i izvan nje. Jednostavnijere~eno, SarajevoJazzFestival, zajedno s MESS-om i SFF-om, u vrhu je festivala kojima se ova zemlja i dr`ava mogu pohvaliti. Ovu godinu obilje`ila je restrikcija bud`etskih sredstava, odnosno procentualno je od planiranog najvi{e skinuto s ra~una namijenjenog za kulturu, stoga i pitamo Edina Zub~evi}a, direktora i organizatora SJF-a, od koga su i jesu li uop}e dobili pomo} od meritornih institucija i onih koji su zadu`eni za kulturu? - Dobili smo od svih nivoa vlastipodr{ku, ali ta podr{ka jebitnomanjanegoprethodnihgodina, osim u slu~aju Gradske uprave, koja je jedina ove godinepove}alasredstva za JazzFest.

Nastavak uspje{ne suradnje sa Peugeotom

Foto: S. GUBELI]

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-10-000 199 U Gora`du 26. 10. 2010. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-10-000 199, po zahtjevu [ehi} Mesuda, sin Fadila, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 2559/04 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 2253/5 zv. Grad, ku}a i zgrada 83 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnina upisanih u P. L. 2559/04 K.O. Gora`de I je [ehi} Mesud, sin Fadila, sa 11/14 dijela i [ehi}, ro|. D`emid`i} Alma, k}i Asima, sa 3/14 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

Sve ostaleinstitucije su dalemanjenegoprethodnihgodina i to je veliki hendikep s obzirom na to da mi programe pravimo 14 mjeseci unaprijed. Me|utim, navikli smo da imamo stanovitihpote{ko}a kad je bud`et u pitanju i zapravo se ne de{ava ni{ta novo, podjednako je te{ko kao i prethodnih godina. [to }e obilje`itiovogodi{njeizdanje SJF-a i koja}e mu zna~ajka biti, Edin Zub~evi} ka`e: - U programskomsmislu je to jakote{koizdvojitizato{to mislimo da smo ove godinedoveli do vrhunca program u smislu da smo zaistaprezentirali i planiramo prezentirati izuzetne projekte. Svaki pojedina~no }e biti posebno zna~ajan, va`an. Ali,

ono {to je u cijelojpri~inajbitnije, ako je suditi po dosada{njem interesovanju za ulaznice i prodaji, mislim da }emo imati ove godine najposje}eniji Festival. Ju~er su u firmiVermont, generalni je uvoznik i distributer Peugeotovihproizvoda za BiH, direktor firme Ismet Kapo i Edin Zub~evi} potvrdili tre}u godinu zaredom, na konferenciji za novinare, nastavak uspje{ne suradnje. Odnosno, i ove godine}e biti oficijelno vozilo Sarajevo Jazz Festivala. Ina~e, ovaj festival u spomenutoj firmi smatraju jednim od najkvalitetnijih muzi~kih i kulturnih doga|aja u BiH, a nastavkom suradnje `ele doprinijetirazvoju i ja~anjukulturnih de{avanja u BiH. An. [.

ISTRAŽIVANJE: VOZAČI NISU SVJESNI LOŠIH NAVIKA

Banalni pokreti volanom mogu dovesti do tragedije
Vozač kojem je tokom vožnje odvlačena pažnja reaguje 20 odsto, a u pojedinim situacijama i 36 odsto sporije u odnosu na vozača koji je s pažnjom upravljao automobilom...

Autosvijet
Str. 36

OSLOBO\ENJE

PREDSTAVLJAMO

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

MERCEDES CLS

TESTIRAMO: TOYOTA PRIUS 1.8 VVT-i Sol

EKOLOGIJA I ŠTEDNJA U JEDNOM AGREGATU

NOVI VJETROVI IZ STUTTGARTA
NA PRVI POGLED JE VIDLJIVO DA NOVI CLS USPJEŠNO NASTAVLJA PUT SVOG PRETHODNIKA...
Str. 30

MOTOCIKL

HONDA VTX1300C

JAPANSKI UDARAC HARLEYU

Novi Prius trenutno predstavlja najzrelije hibridno vozilo na svijetu, čije su karakteristike impresivne u svakom pogledu...

DIZAJN NOVOG KOSOOKOG CHOPPERA NIKAD NIJE BIO BLIŽI AMERIČKIM KORIJENIMA...
Str. 34

Str. 32

30

AUTOSVIJET

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavljen Citroen Survolt

PREDSTAVLJAMO: Mercedes CLS

Odapeta opasna “srebrna strijela”
SLIKE IZVOR NADAHNUĆA
Poslije prvih kilometara na legendarnoj stazi u Le Mansu sa voza~icom Vaninom Ickx trka}i, u potpunosti elektri~ni automobil, Citroen Survolt nastavlja ru{iti ustaljene ideje ukrasiv{i se dizajnom koji potpisuje slikarka Françoise Nielly. Originalnost slika Françoise Nielly jedan je od izvora nadahnu}a dizajnerima u njihovoj potrazi za novim bojama i materijalima. Susret dizajnerskih timova sa savremenom slikarkom omogu}io je novi na~in vizuelnog prikaza cjelokupne energije tehnologije Full electric. Glamurozan i ekstravagantan, Citroen Survolt ulazi tako u svijet Françoise Nielly preuzimaju}i boje koje su karakteristi~ne za njeno djelo. U verziji ”Artcar” fluorescentne i kontrastne boje sjedinjuju se sa zaobljenim linija, ma i skulpturalnim bokovima vozila, kako bi se zarobilo svjetlo i ponudilo druga~ije vi|enje trka}eg, 100 odsto elektri~nog automobila.

Novi CLS duži je i širi od svog prethodnika, a samim tim niži i širi od E klase, koja je poslužila kao osnova za novi kupe. Najimpresivniji je prednji dio, koji podsjeća na atraktivan sportski model SLS...

Očekivan potez Audija

QUATTRO IDE U PROIZVODNJU
Britanski ”Autocar” magazin javio je da u Audiju ozbiljno razmi{ljaju o serijskoj proizvodnji Quattro koncepta, predstavljenog na nedavno odr`anom Sajmu automobila u Parizu. Taj zadatak bio bi odra|en u saradnji sa italijanskim ItalDesignom, koji je sli~an posao ve} obavio, ali kasnih sedamdesetih godina pro{log vijeka, kada im je BMW povjerio proizvodnju ograni~ene serije BMW M1 supercar automobila. I u ovom slu~aju, rije~ bi bila o limitiranoj seriji. Predstavljeni koncept ima karoseriju od karbonskih vlakana, a pokre}e ga 2.5-litarska turbobenzinska jedinica, ista ona koja pokre}e Audi TT RS, ali bi 340 konjskih snaga, koliko trenutno motor razvija, moglo biti uve}ano. U Audiju predvi|aju proizvodnju do 500 primjeraka, a u planu je da cijena automobila ne}e prelaziti 100.000 eura.

Mercedes je sa predstavljanjem modela CLS 2003. godine zapo~eo novu dizajnersku eru, koju su nedugo nakon njih, zbog velikog interesovanja kupaca, po~eli da slijede i ostali proizvo|a~i, poput Audija sa modelom A7 ili Volkswagena

nastavlja put svog prethodnika, barem kada je rije~ o izgledu, za koji je zaslu`an novi {ef dizajna Gorden Wagener. Novi CLS je du`i i {iri od svog prethodnika, a samim tim ni`i i {iri od E klase, koja je poslu`ila kao osnova za novi kupe. Najimpresivni-

Enterijer od prvoklasnih materijala
Enterijer je kao i kod svih Mercedesa vi{e klase izra|en od prvoklasnih materijala, sa posebnim naglaskom na zavr{nu obradu. Kontrolna tabla je evolucija one iz E klase, a kupcima }e biti ponu|eno pet boja enterijera i tri vrste kvalitetne ko`e. Kako bi osigurali bolji pristup zadnjoj klupi, Mercedesovi stru~njaci odlu~ili su se za kori{tenje ve}eg me|uosovinskog rastojanja, ~ime je CLS, osim na prakti~nosti, dobio i na agresivnijoj bo~noj liniji. Iz Mercedesa sve do slu`benog predstavljanja

Novi motori Očekuju se novi V6 i V8 benzinci sa start-stop sistemom i novim direktnim ubrizgavanjem goriva
sa Passatom CC. Tako je aktuelna generacija CLS-a prodana u vi{e od 170.000 primjeraka, {to je za ovakav luksuzni automobil fantasti~an rezultat. Na prvi pogled vidljivo je da CLS uspje{no ji je prednji dio, koji sa velikim otvorom za vazduh podsje}a na atraktivan sportski model SLS, {to bi trebao biti sastavni dio svih nadolaze}ih modela iz Stuttgarta.

Novitet iz Švedske

9-4X BUDUĆNOST SAABA
Dugo o~ekivani Saabov SUV 9-4X kona~no je slu`beno predstavljen. Ovaj vrlo va`an model za budu}nost {vedskog proizvo|a~a automobila jedan je od posljednjih projekata razvijenih pod GM-ovom palicom. U skladu sa time, platformu i glavne komponente Saabov SUV dijeli sa Cadillacom SRX, a ba{ poput svog ameri~kog ro|aka proizvodi}e se isklju~ivo u Meksiku. Sama forma automobila ostala je bliska 9-4X BioPower konceptu predstavljenom jo{ 2008. godine u Detroitu. Sli~no se mo`e re}i i za enterijer koji je na pola puta, po pitanju dizajna, ali i dimenzija, izme|u modela 9-3X i nedavno predstavljene limuzine 9-5. Kako za ameri~ke tako i za evropske kupce, 9-4X bi}e dostupan sa dva benzinska V6 agregata. Prodaja u Evropi po~inje u ljeto sljede}e godine.

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

AUTOSVIJET
Veliki uspjeh Volkswagena

31

Inovativna unutrašnjost oplemenjena drvenim umecima

SA PASSATOM 2.463 KM BEZ ZAUSTAVLJANJA
Volkswagen Passat BlueMotion u{ao je u Guinnessovu knjigu rekorda, jer je bez zaustavljanja na benzinskoj pumpi pre{ao 2.463,91 kilometar i to sa samo jednim rezervoarom goriva! Gavin Conway, britanski novinar dnevnog lista “Sunday Times” vozio je Volkswagen Passat BlueMotion do posljednjih kapi dizelskog goriva. Nevjerovatan rezultat zabilje`en je i u Guinnessovoj knjizi rekorda: dionica od 2463,91 kilometar pre|ena je sa samo jednim rezervoarom goriva. Ta udaljenost odgovara dionici od Wolfsburga do Madrida. Nezavisni `iri Guinnessove knjige rekorda nedavno se uvjerio i potvrdio poku{aj svjetskog rekorda na autoputevima u Francuskoj. Testno vozilo, serijski Passat sa 1.6 litarskim TDI motorom (77 kW/105 KS), ukupno je potro{io 77,25 litara i zabilje`io prosje~no 27,29 kilometara po litri goriva.

Peugeotov urbani mališan

KONCEPT HR1 ZA MLADE LJUDE
Peugeot HR1 je gradski, ekskluzivan i inovativan konceptni automobil, koji zna kombinovati tipove automobila, namijenjen da osvoji mlade ljude iz urbanih sredina, aktivne i zaljubljene u dizajn i inovacije, koji tra`e vozilo koje odgovara njihovoj prirodi. Rije~ je o veoma kompaktnom modelu, koji ima originalan sistem ulaska i izlaska iz vozila. HR1 ima dvoje elektri~nih krilnih vrata, koja olak{avaju pristup u svim okolnostima (uski parking, mala gara`a…). Uzdignutost od zemlje obe}ava povi{en polo`aj sjedenja za volanom, koja obezbje|uje odli~nu preglednost i lako}u manevrisanja vozilom. Stil je potpuno u skladu sa konceptom vozila: atletski, sna`an i dinami~an, ali i senzualan sa jakim bokovima koji nagla{avaju velike felge ili valovito zadnje staklo.

u Parizu nisu `eljeli da potvrde koji }e sve motori biti u ponudi, ali se pretpostavlja da }e kupci mo}i da biraju izme|u dva dizela{a i dva benzinska agregata. Tako se o~ekuje da }e biti ponu|eni novi V6 i V8 benzinci sa start-stop sistemom i novim direktnim ubrizgavanjem goriva, koji bi u pore|enju sa prethodnim motorima trebali biti ekonomi~niji za oko 25 odsto.

Slijedi i karavanska verzija
Za ljubitelje dizelskih motora u ponudi bi trebali biti najnoviji trolitarski V6 turbodizela{ sa 231 KS i 2.1-litarski dizela{ sa dva turbopunja~a i ~etiri cilindra. Svi motori bi}e upareni sa naprednim sedmostepenim automatskim mjenja~em. Novi CLS inspirisan je konceptom

Shooting Break, karavanskom verzijom, koji je bio predstavljen na Sajmu automobila u Pekingu po~etkom ove godine. Prema nekim podacima, karavanska verzija CLS-a trebala bi krenuti u serijsku proizvodnju, a na putevima bi se trebao na}i do kraja sljede}e godine. Ovaj koncept ne{to je kra}i od pet metara, {to zna~i da je du`i od E klase karavana, koji }e se pojaviti na tr`i{tu tokom sljede}e godine.

32

AUTOSVIJET

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TEST: Toyota Prius 1.8 VVT-i Sol

Ljepše lice štedljivice
Novi Prius trenutno predstavlja najzrelije hibridno vozilo na svijetu čije su karakteristike impresivne u svakom pogledu. Sam oblik karoserije zadovoljiće i apetite sportski orijentisane klijentele...

Kada je 1997. godine Toyota predstavila svoj hibridni model Prius, mnogi su bili sumnji~avi u pogledu odr`ivosti ovog po mnogo ~emu posebnog automobila. U 12 godina proizvodnje plasirano je vi{e od 1,2 miliona modela prve generacije, koja je posebno dobro bila primljena u SAD, ta~nije u Californiji, gdje se i danas tra`i primjerak vi{e. Me|utim, iako je imao dobre ukupne karakteristike, mnogi su mu zamjerili letargi~ne performanse, te simboli~nu u{tedu goriva. Novim modelom, predstavljenim na pro{logodi{njem detroitskom sajmu, Toyota je definitivno odlu~ila da razuvjeri i najtvrdokornije skeptike, {to joj je, sude}i

po onom {to smo mogli iskusiti sa testnim modelu, sa Sol paketom opreme i po{lo za rukom.

Izuzetno uglađen motor
Novi Prius trenutno predstavlja najzrelije hibridno vozilo na svijetu ~ije su karakteristike impresivne u svakom pogledu. Sam oblik karoserije zadovolji}e i apetite sportski orijentisane klijentele, ali ono {to je mo`da i najva`nije je ~injenica da njen otpor vazduha iznosi samo 0,25Cx. U pogledu dimenzija, Prius je zadr`ao me|uosovinski razmak od 2,7 metara, uz identi~nu du`inu i visinu, a profitirala je samo {irina, koja je pove}ana za 20 mm.

Power opcija Power opcija zadužena je za povećanje snage, tako da će ukupnih 136 KS pokazati zube tamo gdje je to potrebno, pri preticanju
Najve}e novosti aktuelnog Priusa kriju se ispod njegovog prednjeg poklopca, gdje je za razliku od dosada{njeg 1.5-litarskog agregata smje{tena potpuno nova 1.8-litarska jedinica, koja pomo}u VVTi tehnologije varijabilne kontrole ventila pri 5.200 o/min osloba|a 99 KS. Tu je i novi elektromotor sna-

ge 60 kW, koji, uz 147 Nm obrtnog momenta benzinskog motora isporu~uje dodatnih 207 Nm, {to je u pore|enju sa prethodnim modelom pove}anje od ukupno 22%. Osim dobrih vu~nih osobina, fuzija elektri~nog i benzinskog motora u prvom redu se mo`e pohvaliti izuzetnom ugla|eno{}u, {to sa druge strane treba zahvaliti i eCVT kontinuiranom automatskom mjenja~u. Koliko god je eksterijer novog Priusa sli~an prethodniku, toliko je njegova unutra{njost razli~ita, jer sa starim modelom ne dijeli gotovo ni{ta. Smje{tanjem na udobna elektrifikovana prednja sjedi{ta do izra`aja dolazi potpuno nova instrument tabla, koja je ne samo atraktivnija, nego pru`a i znatno lak{e operisanje komandama ugra|ene opreme. Osim preglednih displeja, sa Touch Trace opcijom prikaza parametara vozila, najvi{e pa`nje izaziva masivni, ali odli~no izvajani centralni greben, na kojem su pozicionirani prekida~ parkirne elektri~ne ko~nice, ru~ica automatskog mjenja~a, komande audio CD sistema i klimatizacije, te veliki touch screen displej i taMOTOR: ZAPREMINA MOTORA: SNAGA: MAX. OBRTNI MOMENT: UBRZANJE 0-100 km/h: MAX. BRZINA: PROSJEČNA POTROŠNJA: MJENJAČ:

steri za odabir vrste vo`nje, podijeljeni na EV, ECO i Power opcije. U zadnjem dijelu ima dovoljno mjesta za dvije, a po potrebi i tri odrasle osobe, iza ~ijih le|a se nalazi dovoljno prostrani prtlja`nik osnovne zapremine od 445 litara. Pristup prtlja`niku je jednostavan zahvaljuju}i velikim petim vratima, dok }e dvostruko dno dobro do}i u smje{tanju vrednijih predmeta, koje `elite skloniti od radoznalih pogleda.

Poželjne preciznije kočnice
Tokom testa dinami~kih karakteristika do{li smo do dva zaklju~ka. Prvi je da je Prius automobil sa kojim }ete u`ivati u zakr~enim kolonama na gradskim saobra}ajnicama, a drugi je da }e uz minimalnu potro{nju po potrebi iskazati i prili~no zadivljuju}e performanse. Podvozje Priusa je klasi~ne konstrukcije, sa prednjom McPherson i zadnjom polukrutom osovinom, a pode{eno je tako da pru`i optimum udobnosti i dobrog dr`anja puta. Zahvaljuju}i smje{tanju baterija izme|u zadnjih to~kova, postignut
4 cilindra benzin + elektromotor 1.798 ccm 136 KS pri 5.200 o/min 147 Nm pri 5.200 o/min 10,3 s 182 km/h 5,2 l benzina CVT

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

AUTOSVIJET

33

je optimum optere}enja osovina, {to je rezultovalo ~injenicom da je Prius veoma predvidljivo vozilo, ~iju stabilnost konstantno nadgleda i armija elektronskih pomagala iz kojih se izdvajaju Toyotini VSC i TRC sistemi. Tokom vo`nje provjerili smo i funkcionisanje razli~itih re`ima pogona. Selektovanjem EV moda pri brzinama do 50 km/h Prius postaje vozilo sa nultim CO2 i NOx emitovanjem, ali sa dometom od samo dva kilometra. U ECO modu odziv gasa na naglo pritiskanje je smanjen, a uskla|en je i rad klimatizacije s ciljem redukovanja potro{nje goriva, koja mo`e biti smanjena i do 15%. Power opcija zadu`ena je za pove}anje snage, tako da }e ukupnih 136 KS pokazati zube tamo gdje je to potrebno, a najvi{e pri

eventualnim prestizanjima drugih vozila na putu. Tokom mjerenja performansi novi Prius potvrdio je ~injenicu da je znatno sposobniji od prethodnika, jer je 100 km/ h u stanju uhvatiti za 10,3 sekundi, sa maksimumom na 182 km/h.

tno izvla~iti maksimum iz pogona, pope}e se na jo{ uvijek prihvatljive 6,4 litre bezolovnog goriva. Prosje~nu potro{nju u ECO modu mogu}e je spustiti i na 4,3 litre, ali pod uslovom da ste nje`ni sa papu~icom gasa. Ipak, svako

napredna tehnologija koju nudi Prius. Odlu~ite li se za baznu Luna opciju, mora}ete izdvojiti 50.656 KM, bogatiji Sol stoji 54.586 KM, a po`elite li testni Sol model sa gotovo svim opcionim elementima,

cifra se penje na 61.804 KM. Bilo kako bilo, svota je pozama{na, ali sa njom pla}ate jednu od najnaprednijih hibridnih tehnologija na svijetu, sa kojom ~uvate i na{u sada ve} ozbiljno bolesnu planetu.

Dvostruko dno Pristup prtljažniku jednostavan zahvaljujući velikim petim vratima, dok će dvostruko dno dobro doći u smještanju vrednijih predmeta
Najljep{e dolazi na kraju u obliku prosje~ne potro{nje, koja zavisi od vrste vo`nje, te od toga da li }ete samu vo`nju prilagoditi ECO monitoringu. Druga~ije re~eno, Toyota Prius }e se u uslovima naporne gradske vo`nje, sa puno stani-kreni situacija zadovoljiti sa samo 5,2 litre goriva, a ako }ete konstanvozilo ima i poneki nedostatak, a kod novog Priusa po`eljeli bismo osje}ajnije i preciznije ko~nice, koje opet dobro obavljaju svoju funkciju, {to je uostalom potvrdio i ko~ioni put sa 100 km/h od 42,4 metra. Na kraju se postavlja logi~no pitanje, koliko danas ko{ta veoma

PREDSTAVLJAMO: Lotus Elan

Vraćanje starog sjaja Chapmanove ikone
Maksimalna snaga koju Lotus Elan izvlači iz V6 motora je 450 KS. Ovaj cestovni bolid od nule do 100 km/h ubrzava za svega 3,5 sekundi. Maksimalna brzina malenog „britanca“ iznosi 310 km/h...

Britanski proizvo|a~ sportskih automobila Lotus nije se {alio kada je nedavno saop{tio da uskoro namjerava da postane opasna konkurencija ~uvenim brendovima poput Porschea, Ferrarija, Aston Martina, Audija. Naime, iz Lotusa su uvijek dolazili zanimljivi sportski automobili. Nedavno predstavljeni ultrasportski model Lotus Esprit je vrlo zanimljiv i privla~an, ali i skup, zbog

~ega je ovaj upravni bord odlu~io da kupcima ponudi prihvatljiviji model Elan, za koji se o~ekuje da }e vratiti sjaj ikone koju je uspostavio slavni Colin Chapman.

Elan manji od Esprita
Lotus Elan je po puno elemenata manji od ve}eg brata, Esprita. Kada se podigne poklopac moto-

ra, ugleda}e se ~etvorolitarski V6 pogonski agregat, umjesto Espritovog V8 motora, a spojen je na sedmostepeni “dual clutch” DCT mjenja~. Snaga se prenosi na stra`nje to~kove. U Lotusu opciono nude i Kinetic Energy Recovery System (KERS), koji je usavr{avan na trkama Formule 1. Maksimalna snaga koju Lotus Elan izvla~i iz V6 motora je 450

konjskih snaga. Ovaj cestovni bolid oblo`en karbonskim vlaknima te`ak je oko 1.295 kilograma, a od nule do 100 kilometara na ~as ubrzava za svega 3.5 sekundi. Maksimalna brzina malenog “britanca” iznosi 310 kilometara na ~as.

Oštre dizajnerske linije
Lotus Elan je 2+2 kupe model, iako u zadnjem dijelu putni~ke kabine nema mjesta za odrasle osobe. O samom dizajnu ne treba govoriti. Lotus je Lotus, uvijek privla~i pogle-

de, a dizajneri su se svojski potrudili da izvuku maksimum. Za britanske stru~njake karakteristi~no o{tre dizajnerske linije ni ovog puta nisu zanemarene, pa prednjim dijelom Elana dominiraju ogromni usisnici vazduha. Zadnji dio upe~atljiv je zahvaljuju}i difuzoru vazduha i dva izduvna “topa” koja , omogu}avaju pogonskom agregatu da “lak{e di{e” . Kada je u pitanju cijena, novi Lotus Elan bi}e dostupan za oko 118.000 dolara. Na`alost, na putevima bi se trebao pojaviti tek 2013. godine.

34

AUTOSVIJET

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MOTOCIKLI: Honda VTX1300C

Kosooki CHOPPER
Za cruisere i choppere stil je glavna i najvažnija osobina, tako da je model VTX 1300C u stvari prekretnica u ovoj klasi motocikala. Ukupni klasični profil naglašava tipični chopper izgled…

Osnova gradnje svih pravih chopper motocikala je jednostavnost. Me|utim, Honda je odlu~ila da modelom VTX 1300C ode korak dalje, udaraju}i tako direktno na brojnu konkurenciju, iz koje se naravno izdvaja i najve}e ime u ovom segmentu - ameri~ki Harley Davidson. Kao i sve Hondine motocikle i VTX 1300C karakteri{e izvanredan kvalitet izrade, vrhunski materijali, ali i dizajn koji nikada nije bio bli`i ameri~kim korijenima, gdje je i ro|ena ova vrsta motocikala.

Dvije boje Hondin chopper biće dostupan u dvije boje - u plavoj metalik sa posebnim efektom odsjaja, te grafit crnom
52 stepena, koji se gorivom napaja pomo}u direktnog ubrizgavanja, zaslu`an i za relativno nisku potro{nju goriva od nepunih pet litara na 100 kilometara. U pore|enju sa sli~nim prethodnikom, reprofilisane su bregaste osovine, a instaliran je i potpuno novi izduvni sistem, koji ovom modelu osiguravaju jedinstven zvuk. Istovremeno, radijatori za rashladnu te~nost agregata dizajnirani su tako da pru`e “tradicionalni” izgled. fil nagla{ava tipi~ni chopper izgled, za {ta su zaslu`ni i {iroka prednja vilju{ka, mali visoko postavljeni rezervoar zapremine 12,8 litara pozicioniran odmah iza jednostavnih instrumenata i niklovanog fara. Ipak, cijelim

motociklom dominira niklovani V-twin agregat, koji sa uskom prednjom i tipi~no trbu{astom zadnjom gumom tvori prepoznatljivu chopper cjelinu, nagla{enu i takozvanim hard-tail zadnjim dijelom, gdje su smje{tena tijela u LED tehnologiji. Duga, niska {asija sa ispru`enim tragom prednjeg to~ka te zadnje aluminijumsko rame ovje{eno na mono amortizer osiguravaju neobi~no udobnu kombinaciju, koja je daleko

iznad norme za jedan chopper. Hondin chopper bi}e dostupan u dvije boje – u plavoj metalik sa posebnim efektom odsjaja, te grafit crnom, koja i na najbolji na~in nagla{ava ekstravagantan stil ovog motocikla. Ono {to svakako treba napomenuti je i to da }e se Honda VTX 1300C u Evropi prodavati sa opcionim C-ABS sistemom, koji u jednakom modelu za tr`i{te SAD, ali sa imenom Fury, ne}e biti dostupan.

Potpuno novi cruiser
Honda VTX 1300C u su{tini predstavlja novu vrstu cruisera, ali takvog da jasno otkrije Hondinu divlju stranu i njeno shvatanje termina chopper. U pogledu agregata, upotrijebljen je V-twin zapremine 1.312 ccm sa uglom izme|u cilindara od

Jednostavni instrumenti
Za cruisere i choppere stil je glavna i najva`nija osobina, tako da je model VTX 1300C u stvari prekretnica u ovoj klasi motocikala. Ukupni klasi~ni pro-

Naglašeni chopper detalji

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

AUTOSVIJET

35

Visoka škola za primijenjene i pravne nauke

PROMETEJ
z omjene! jem do pr nan
Smjerovi: - Berze i nansijska tržišta - Me unarodno poslovanje i diplomatija - Opšta poslovna ekonomija

Studijski program
POSLOVNA EKONOMIJA

za sticanje zvanja DIPLOMIRANI EKONOMISTA

www.prometejbl.com; tel: 051/315-780, 315-820 i 315-810; Knjaza Miloša 10a, Banja Luka

36

AUTOSVIJET

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

DEKONCENTRACIJA se skupo plaća
Pokazalo se da vozač kojem je tokom vožnje odvlačena pažnja reaguje 20 odsto, a u pojedinim situacijama i 36 odsto sporije u odnosu na vozača koji je s pažnjom upravljao automobilom...
Ve} iz ta dva podatka jasno je da rastresenost u vo`nji, koja produ`ava vrijeme reakcije i za 50 odsto, mo`e dovesti do tragi~nih posljedica. Zbog ove ~injenice mjereni su refleksi prosje~nog voza~a automobila i to na taj na~in da svom snagom pritisne [tavi{e, u pet od 100 slu~ajeva ometani voza~ uop{te nije uo~io paljenje svijetle}e diode! Nakon toga, pristupilo se mjerenju rezultata tih zakasnjelih reakcija po pitanju zaustavnog puta. Pri brzini od 100 km/h prosje~ni voza~, nakon uo~avanja prepreke,

ISTRAŽIVANJE: Loše navike u vožnji mogu da izazovu tragične posljedice

Automatski pokreti Ponekad i najbanalniji, automatski pokreti mogu rezultovati tragičnim posljedicama
ko~nicu svaki put kad se upali svijetle}a dioda na displeju postavljenom iznad instrument-table. Drugi instrument povezan na papu~icu ko~nice mjerio je vrijeme reakcije - vrijeme koje protekne izme|u bljeska diode i pritiska na papu~icu ko~nice. Popravljanje {minke, dopisivanje sa prijateljima putem SMS-a, listanje novina, paljenje cigarete ili u`ivanje u glasnoj muzici sve je u redu ako to ~inite iz fotelje u dnevnom boravku, ali ako ste za upravlja~em svog automobila u vo`nji, ne sluti na dobro. Lo{ih navika voza~i ponekad nisu u potpunosti ni svjesni, a svakim su danom sve brojnije, jer im je automobil postao kancelarija, ~itaonica i muzi~ka slu{aonica... se uzme prosta ra~unica, pri brzini od 100 km/h u samo pola sekunde (vrijeme koje u prosjeku odgovara brzini reakcije koncentrisanog voza~a) prelazi se vi{e od 13 metara, a u slu~aju potrebe za zaustavljanjem tome treba dodati i put ko~enja, pa je u standardnim uslovima u pitanju oko 45 metara. uspijeva da zaustavi vozilo nakon 58 metara. Pri istoj brzini, ali pri nedovoljnoj koncentraciji na vo`nju, potrebno je oko osam metara vi{e. Ne djeluje puno, ali to zna~i zabijanje u prepreku postavljenu na 58 metara brzinom od 44 km/h, {to je brzina pri kojoj ve}ina pje{aka smrtno strada! Sva testiranja dovela su do istog zaklju~ka - dekoncentracija u vo`nji skupo se pla}a. Ponekad i najbanalniji, automatski pokreti, koji nemaju veze sa upravljanjem automobilom, mogu rezultovati tragi~nim posljedicama.

Refleksno kašnjenje
Pokazalo se da voza~ kojem je tokom vo`nje odvla~ena pa`nja reaguje 20 odsto, a u pojedinim situacijama i 36 odsto sporije u odnosu na voza~a koji je s pa`njom upravljao automobilom (0,422 do 0,991 sekundu).

Duži zaustavni put
Nedavno je u Srbiji sprovedeno istra`ivanje koje je ukazalo na opasnost neodgovornog pona{anja za upravlja~em. Ako

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

37

55. beogradski sajam knjiga

Premijera predstave „Arapska no}“ u Tuzli

Pri~a o ljudima na margini
Ova koprodukcija sa pozori{tem iz Zenice pokazala da se teatri u na{oj zemlji trebaju otvarati jedni prema drugima
Pogled na na{ {tand: 100. godina ro|enja Skendera Kulenovi}a i Me{e Selimovi}a

Izabrana djela
Skendera Kulenovi}a
U povodu 100. godi{njica ro|enja bh. i evropskog pisca Skendera Kulenovi}a ju~er su u dvorani „Borislav Peki}“ na 55. beogradskom sajmu knjiga predstavljena njegova Izabrana djela. U~inili su to Vera Crven~anin - Kulenovi} i [imo E{i}. Pjesme Skendera Kulenovi}a ~itala je glumica Jovana Filipovi}, a promociji, pred velikim brojem posjetilaca Sajma, prisustvovao je i ministar kulture RS-a Anton Ka si po vi}, ka`e se u sa op}enju za javnost UIKBiH-a. Predsjednik UIKBiH-a Ibrahim Spahi} istakao je da je Skender Kulenovi} jedan od najzna~ajnijih stvaralaca ~ija je stota godi{njica ro|enja bila povod da izdava~i Me|unarodni centar za mir, Sarajevo Publishing, Rabic i izvr{ni izdava~ Bosanska rije~ iz Tuzle objave Izabrana djela u deset knjiga. Vera Crven~anin - Kulenovi} svjedo~ila je o `ivotu i radu Skendera Kulenovi}a, isti~u}i da je pro{ao dramati~ne periode u kojima je ostavio dubok trag svog odnosa prema ~ovjeku i njegovim `ivotnim isku{enjima. Obra}aju}i se posebno mladima i novim ~itaocima Kulenovi}evih djela, [imo E{i} je u ime izdava~a predstavio projekt kojim je bh. knji`evnost oboga}ena jer otvara mogu}nosti novog ~itanja i razumijevanja Kulenovi}evog djela. Vera Crven~anin - Kulenovi} je na kraju predstavljanja pro~itala Kulenovi}evu pjesmu „Ste}ak“ kao svojevrstan znak prepoznavanja i razumijevanja Kulenovi}evog djela. Na bh. {tandu, stoji u saop}enju za javnost, vlada veliko interesovanje posjetilaca za nova djela bh. knji`evnika. Danas }e na Sajmu biti promovirano izdanje IK Sejtarija „Hiljadu pitanja i hiljadu odgovora o Bosni i Hercegovini“ koje je priredio Valerijan @ujo.

Premijera predstave „Arapska no}“ u re`iji Filipa Grinvalda, ko, ja je ra|ena u koprodukciji Narodnog pozori{ta Tuzla i Bosanskog na ro dnog po zo ri {ta Ze ni ca, ve~eras }e premijerno biti izvedena u Tuzli. U predstavi se govori o nekoliko sati u `ivotima stanovnika deseterospratnih zgrada u predgra|u ili siroma{nom dijelu velikog grada. To je drama o imigran-

kazao je na ju~era{njoj pres konferenciji Armin ]ati}, v.d. direktora Narodnog pozori{ta Tuzla i producent predstave, dodaju}i da je ova koprodukcija pokazala da se pozori{ta u na{oj zemlji trebaju otvarati jedna prema drugima. O predstavi su govorili i reditelj Filip Grinvald, te glumci Edhem Husi}, D`enana D`ani}, Sini{a Udovi~i} i Adnan Omerovi}. „”Ovo je fenomenalno skrojen

Fenomenalno skrojen komad - re~eno na konferenciji za novinare

“Grad“ Sini{e [ijakovi}a
TKD “[ahinpa{i}“ predstavlja jo{ jedan naslov koji }e se ubrzo na}i na policama knji`ara diljem BiH, najavljuju}i ga kao prvi krimi roman u BiH. Rije~ je o romanu “Grad“ Sini{e [ijakovi}a, ~ija }e se promocija odr`ati 11. novembra u Me|unarodnoj knji`ari “[ahinpa{i}“ u Sarajevu, Ul. Vladislava Skari}a 8 (kod hotela Europa) s po~etkom u 19 sati. U me|uvremenu, roman “Grad“ }e biti i na {tandu “[ahinpa{i}a“ na Sajmu knjiga u Beogradu. Kada jedan biv{i novinar odlu~i da napi{e roman, to i nije nekakva pa`nje vrijedna vijest, ali ako se radi o krimi}u, `anru koji je rijedak u BiH, to je ve} ne{to drugo i zaslu`uje na{u pa`nju, isti~e izdava~.
R. K.

tima u Njema~koj i o ljudima koji cijeli `ivot provode rade}i za minimalnu platu od devet do pet i mukotrpno {tede}i za godi{nje odmore, na koje rijetko odlaze. „Predstava sama po sebi je ne{to druga~ija i vrlo uspje{no je ura|ena. Filip Grinvald je mlad reditelj, ali vrlo ozbiljan. Spominjat }emo za dvadeset godina Filipa Grinvalda, izuzetno mladog reditelja iz Beograda, koji je uspio da napravi sa ovom fantasti~nom ekipom fenomenalnu predstavu”

komad, a slu`i se nekom drugom formom. Mislim da je to kvalitetan i savremen, da je jedan biser me|u mnogo osrednjih savremenih komada koji se prodaju kao ne{to moderno i ne{to posebno, a to nisu. Zna~ajan i zbog tematike kojom se bavi, a bavi se ljudima na margini koji svakodnevno prolaze kraj nas i kojima u velikoj meri i mi sami pripadamo i otkriva neku drugu stranu njihovih `ivota” kazao je reditelj Grinvald.
S. K.

38

OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO Obala Maka Dizdara 3

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lanova 133. i 158. Zakona o visokom obrazovanju ( Sl. novine Kantona Sa. br.22/10 i ~lana 158. Pravila Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, raspisuje se

OBAVIJEST
BH Telecom d.d. Sarajevo obavje{tava korisnike da je Uprava ovog Dru{tva usvojila Referentnu ponudu za veleprodaju iznajmljenih linija BH Telecoma d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Ponuda), kojom su izvr{ene izmjene uslova i sni`enje veleprodajnih cijena kori{tenja iznajmljenih linija namijenjenih drugim operatorima do 35% u odnosu na cijene definisane ranijom Referentnom ponudom za veleprodaju iznajmljenih linija BH Telecoma. Ponudom se nude slijede}i tipovi iznajmljenih linija: 1. Iznajmljena linija uspostavljena s kraja na kraj - tip iznajmljene linije koja obezbje|uje vezu izme|u dvije mre`ne zavr{ne ta~ke i 2. Parcijalna iznajmljena linija – tip iznajmljene linije kojom se ostvaruje povezivanje korisnika na mre`u drugog operatora, a koja se sastoji od korisni~kog voda i me|uoperatorskog voda. Na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o komunikacijama (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 31/03, 75/06 i 32/10), a nakon dobivanja saglasnosti Regulatorne agencije za komunikacije BiH aktom broj 05-29-2941-4/10 od 19. 10. 2010. godine, Ponuda sa cijenama je javno objavljena na slu`benoj web stranici BH Telecoma: www.bhtelecom.ba 22. 10. 2010. godine. Ponuda stupa na snagu i primjenjuje se mjesec dana od dana javnog objavljivanja.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BOSANSKA KRUPA OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 01/N-34-6243/10 Bosanska Krupa, 26. 10. 2010. godine Na osnovu ~lana 45. Statuta Op}ine Bosanska Krupa („Slu`beni glasnik Op}ine Bosanska Krupa“, broj 3/08), a u vezi Odluke o poni{tenju Javnog oglasa broj: 01/N-34-6243-1/10 od 26. 10. 2010. godine, op}inski na~elnik Op}ine Bosanska Krupa objavljuje:

K O N K U R S
za izbor dekana Akademije Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uslove : - da je redovan ili vanredan profesor univerziteta - da je zaposlen u Akademiji likovnih umjetnosti sa punim radnim vremenom Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni da prilo`e programsku orijentaciju za mandatni period. Dekan se imenuje na period od ~etiri godine. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave se dostavljaju Sekretarijatu Akademije.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI PROGRAM:

„RODNE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, branit }e magistarski rad D@ENITA HRELJA - HASE^I] pod naslovom:

“TRANSITORY IDENTITIES AND TRANSFORMATIVE AGENCIES: TRAVELLING PRACTICES BY WOMEN IN BOSNIA AND HERZEGOVINA”
Odbrana }e se odr`ati 27. 11. 2010. godine sa po~etkom u 11.30 sati u sali Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (Zmaja od Bosne 8). Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije i dostupan je javnosti. CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI PROGRAM:

„RODNE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, branit }e magistarski rad AMRA KARAME[I] - [EHI] pod naslovom:

“UMJETNICE U TRANZICIJI: POSTSOCIJALISTI^KA DEKADENCIJA ”
Odbrana }e se odr`ati 27. 11. 2010. godine sa po~etkom u 13.30 sati u sali Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (Zmaja od Bosne 8). Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije i dostupan je javnosti. CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

PONI[TENJE JAVNOG OGLASA
ZA PRIJEM VATROGASACA OPERATIVCA - VOZA^A - PRIPRAVNIKA U PROFESIONALNOJ VATROGASNOJ JEDINICI OP]INE BOSANSKA KRUPA Poni{tava se javni oglas za prijem vatrogasaca operativca-voza~a-pripravnika u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Op}ine Bosanska Krupa, objavljen na oglasnim plo~ama Op}ine 18. 8. 2010. godine, "Dnevni list" 19. 8. 2010. godine, dnevnim novinama "San", "Oslobo|enje" i web stranici Op}ine Bosanska Krupa 20. 8. 2010. godine. OP]INSKI NA^ELNIK Armin Halitovi}, dipl. ecc.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO BROJ: 65 0 P 055939 08 P Sarajevo, 18. 10. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Jasmina Muratovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina. Sarajevo, ul. Danijela Ozme broj 3, protiv tu`enih Brki} (Ivan) Miroslav iz Sarajeva, ul. Marka Maruli}a broj 7, ozna~en kao I-tu`eni, Durakovi} (Fehim) Fedina iz Sarajeva, ul. Alije Nametka 30 A, ozna~en kao II-tu`eni, Had`i} (Avdo) Emir iz Zenice, ul. Reisa ^au{evi}a broj 6, ozna~en kao III-tu`eni i Filipovi} (Zijo) Gordan iz Sarajeva, ul. Milana Preloga broj 2- ozna~en kao IV-tu`eni. II, III i IV-tu`eni zastupani po zajedni~kom punomo}niku [kalji} Avdi, advokatu iz Sarajeva, radi isplate duga, v.s.p. 8.081,49 KM, nakon ro~i{ta za glavnu raspravu zaklju~enog 5. 10. 2010. godine, a odr`anog u prisutnosti punomo}nika tu`itelja, te punomo}nika II, III i IV-tu`enog, te u odsutnosti uredno obavije{tenog I-tu`enog 18. 10. 2010. godine donio je slijede}u ime duga po dugoro~nom nenamjenskom kreditu u ukupnom iznosu od 8.081,49 KM, sa pripadaju}im zateznim kamatama obra~unatim u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za period po~ev od dana podno{enja tu`be, tj. 27. 8. 2008. godine, pa do kona~ne isplate uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 484,00 KM, sve u ro ku od 30 da na pod pri je tnjom pri nu dnog izvr{enja. Tu`beni zahtjev tu`itelja u odnosu na tu`ene Durakovi} Fedinu, Had`i} Emira i Filipovi} Gordana SE ODBIJA. Tu`itelj je du`an II, III i IV-tu`enim naknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 2.359,00 KM, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Prvotu`eni je du`an naknaditi tro{kova parni~nog postupka tu`itelju na ime tro{kova sudske takse na tu`bu i odluku u iznosu od po 242,00 KM. SUDIJA Jasmina Muratovi} POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je `alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. @alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (Zakon o parni~nom postupku, Sl. novine FBiH, broj 53/03,73/05 i 19/06).

Na osnovu ~lana 74. Statuta Dioni~kog dru{tva "Rudarski institut" Tuzla, Dioni~ko dru{tvo "Rudarski institut" Tuzla objavljuje

OGLAS
Za prijem u radni odnos diplomiranog in`enjera gra|evine (1 izvr{ilac) Uslovi za prijem: Pored op}ih uslova, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en gra|evinski fakultet - odsjek konstruktivni. - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - polo`en stru~ni ispit Potrebna dokumentacija: a) Kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu 2. potvrda / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 4. CV 5. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 6. Uvjerenje o dr`avljanstvu Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od objave oglasa u «Oslobo|enju», putem po{te, preporu~eno na adresu: Dioni~ko dru{tvo "Rudarski institut" Tuzla Rudarska broj 72. 75 000 TUZLA Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Mr. sc. Eldar Piri}, dipl. in`. ma{. - nau~ni saradnik -

PRESUDU
Tu`eni Brki} Miroslav je du`an tu`itelju izmiriti cjelokupno dospjelo nenapla}eno potra`ivanje u novcu i to na

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

39

40

POMO] U KU]I

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Smokva - vo}na tajna sa Mediterana

Ako imate osjetljive zube
Ako imate osjetljive zube nemojte ispirati usta vodicom svakodnevno, nego prema potrebi. Citrusno vo}e poput narand`i, mandarina... mo`e uzrokovati bolove ukoliko imate osjetljive zube. Ko ri {te nje pas ti za iz bje lji va nje zu ba na sva ko dne vnoj ba zi mo`e na {te ti ti zu bi ma, pa je do bro uz pomo} stru~ne osobe izabrati neku nje`ni ju, di zaj ni ra nu za osje tlji ve zube. Ako imate osjetljive zube, izbje ga vaj te vrlo hla dnu ili vru}u hra nu.

Bogata kalijem

[TITI SRCE
Jedan od najbogatijih izvora celuloze, reguli{e nivo {e}era u krvi, sni`ava holesterol
Za stanovnike Sredozemlja smokva je omiljena vo}na poslastica i zato njeno drvo dominira u mediteranskim ba{tama. Ova namirnica jedan je od najbogatijih izvora celuloze, reguli{e nivo {e}era u krvi, sni`ava holesterol i smanjuje mogu}nost od pojave kancera debelog crijeva. Bogata je mineralom kalijem, koji normalizuje krvni pritisak, {titi srce i krvne sudove. Svje`i plodovi ubla`avaju bronhitis i popravljaju imunitet. [e}er iz ovog vo}a stimuli{e rad mozga i pobolj{ava pam}enje. ^ak su i listovi ljekoviti i jestivi, imaju antibakterijsko dejstvo, sni`avaju trigliceride i {tite od raka. Suhe smokve sadr`e oko ~etiri puta ve}u koli~inu kalcijuma i fosfora u odnosu na svje`e, kao i kalijum i magnezijum, koji ubla`avaju depresiju i PMS tegobe. Me|utim, tokom su{enja se kumulira mnogo {e}era pa se ne preporu~uje dijabeti~arima i osobama sa povi{enim holesterolom i trigliceridima. U mediteranskoj kuhinji smokve se ~esto slu`e kao predjelo sa pr{utom i parmeza nom, a kao po slas ti ca naj~e{}e se kom bi nu ju sa gro`|em, orasima, pistacijama, lje{nicima i bademima. Svje`e smokve filuju se sirnim namazima, medom i marcipa nom, ku ha ju u slat kom crvenom vinu ili {e}ernom sirupu sa dodatkom cimeta, vanilije i limuna. Suhi i so~ni plodovi koriste se kao dodatak slanim specijalitetima od jagnjetine, piletine, pa~etine, gljiva...

Kada centralno zaka`e
Ukoliko vam centralno grijanje ne radi ili ne radi kako treba, potrebno je sistemski po~eti tra`iti kvar. Ukoliko radijator ne grije cijelom povr{inom (obi~no donji lijevi dio dijagonalno prema desnom gornjem dijelu), u radijatoru ima zraka. Rje{enje: zatvoriti bojler ili cirkulacijsku pumpu, otvoriti ulazni ventil te otvoriti izlaz zraka. Podmetnite plasti~nu ~a{u i odvrnite i sa izlaskom zraka ~u}ete {u{tanje i pi{tanje. Sa zrakom }e izlaziti i kapljice vode. Tako dugo, dok ne izlazi neprekinuti mlaz vode bez zraka, dr`ati otvoreno. Ukoliko ne izlazi zrak i voda, znak je da je sistem nedovoljno napunjen vodom (nema pritiska). Nadopunite sistem za grijanje do oko jedan bar. Na taj na~in odzra~iti svaki radijator, koji ne grije cijelom povr{inom.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Hit jeseni ko`a!
Za jesenski look trebat }e vam nekoliko novih komada odje}e, kojima }ete osvje`iti dnevni, poslovni image ili ve~ernji elegantniji stil. Crna je in, hit boja i ove jeseni. Neizbje`na je opet ljubi~asta, a popularna je i jarkoru`i~asta. U jesenskim kreacijama dosta su zastupljene jo{ siva, crvena, be`, tamnoplava, zlatna. Sve od ko`e apsolutni je hit predstoje}e sezone. Ko`na jakna jedan je od najomiljenijih odjevnih komada, koji se mo`e prilagoditi raznim kombinacijama. Izbor je velik, od klasi~ne, crne, kratke i strukira ne do ko`ne ja kne s dvos tru kim kop~anjem. Mo`e biti od lakirane ko`e, moderne su i jakne u `arkim bojama, koje garantuju atraktivan izgled. Ove jeseni nose se i uske, ko`ne hla~e, a dobro }e vam do}i i suknja ili kratka ko`ne haljina.

Kesten-torta
Potrebno:
za tijesto: 200 gr {e}era 50 gr ~okolade u prahu 300 gr kestena 10 jaja za kremu: 150 gr kestena 90 gr {e}era u prahu 125 gr maslaca 1 kesica vanilin-{e}era za glazuru: 90 gr maslaca 100 gr ~okolade

Maska za o{te}enu kosu
Ako vam je kosa izgubila sjaj, a vlasi su postale ispucale i krhke, mo`ete napraviti ovaj tretman. Potrebno vam je bademovo, maslinovo, ricinusovo i ru`ino ulje. Pomije{ajte po 10 ka{ika bademovog, maslinovog i ricinusovog ulja, te samo jednu ka{iku ru`inog. Tu mje{avinu utrljajte u kosu prije spavanja, nemojte ispirati nego ostavite da djeluje preko no}i. Na jastu~nicu stavite ru~nik ili kosu zamotajte u pamu~nu maramu. Ujutro kosu isperite neutralnim {amponom. Tretman je dovoljnonapravitijednom, ali mislite li da je potrebno ponoviti jo{ koji put - slobodno. Svi sastojci su prirodni i ne mogu vam na{koditi, samo koristiti.

Priprema:
Dobro izmije{ati `umanjke sa {e}erom te u to dodati ~okoladu u prahu i kestene. U to umije{ajte snijeg od bjelanjaka, a na kraju pripremljenu smjesu u kalupu za torte pecite oko 40 minuta. Za kremumaslac, {e}er, kesten i vanilin{e}er dobro izmije{ajte. Za glazuru je potrebno da dobrozagrijetemaslac, nakontogadodate~okoladu, potrebno je da se ona otopi, a to }e brze i}i mije{anjem smjese. Tijesto prere`ite na dva dijela, prvi dio prema`ite kremom od kestena, na kremu postavite drugi dio tijesta i onda sve to prelijte ~okoladnom glazurom. Za ukra{avanje mo`ete koristiti malo narezanog kestena.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED SeaMonkey 2.0.9
Seamonkey je Web pretra`iva~, napredni e-mail i newsgroupklijent, IRC chat klijent i alat za jednostavno HTML editovanje– jednomrje~jualatkoji sve va{einternet potrebe omogu}ava u jednoj aplikaciji. Tabovanopretra`ivanje je jedna od karakteristikaovogalata, a ono vam obezbje|ujeboljina~in za surfanjeinternetom. Zahvaljuju}i ovoj opciji mo`ete nekoliko internet-stranica otvoriti u okviru jednog pretra`iva~a. Promjene u novoj verziji uklju~uju sigurnosne popravke, kao i popravke brojnih nesigurnosnih krahova, uve}anje stabilnosti na cijeloj platformi kao i Mail i Newsgroup sekciji alata. Ovaj pretra`iva~ posjeduje sve standardne funkcije modernog pretra`iva~a.

41

jetAudio Basic
jetAudio je integrisani multimedijalni softver koji omogu}ava da iz jedne aplikacije na raspolaganju imate alat za reprodukciju muzi~kih i videofajlova, a karakteri{u ga i opcije kao {to je narezivanje diskova, snimanje i konverzija u druge formate fajlova. Kori{tenjem ovog softvera mo`ete da kreirate sopstvenu internet - radiostanicu. Osnovne karakteristike ovog alata uklju~uju podr{ku za sve glavne formate, editovanje tagova, opcije za liste pjesama i upravljanje albumima i jo{ mnogo toga. Nova verzija donosi podr{ku za videoreprodukciju kada se koristi Overlay Mixer, popravku za gre{ku kada se enkodovanje vr{i u OGG mono formatu.

Netbook USB
Verbatimov novi Netbook USB ure|aj omogu}avakorisnicima da pove}ajumemorijskikapacitetsvojihNetbookova bez potrebe da ih otvaraju i nadogra|uju ili pro{iruju ugra|eni hard disk. Zbog svoje minijaturne veli~ine – samo 17,15mm du`ine x 14,85mm {irine x 7,7mm dubine– kada se priklju~i na USB interfejs, samo 5mm ostaje istureno. [to zna~i da mo`e ostati u Netbooku skoro trajno i biti dugoro~no u upotrebi kao memorijsko pro{irenje. Verbatimov Netbook USB ne radisamo na netbookra~unarima, tako|er je mogu}ekoristiti ga i na drugimra~unarima ili ure|ajimakojiimaju USB port – sve od radioure|aja u automobilima i digitalnih ramova do ku}nih ra~unara.

Radeon HD 68 serija
Kompanija AMD je krajem pro{le sedmice zvani~no predstavila svoju Radeon HD 6800 seriju grafi~kih kartica. Ova serija koristi nove Barts grafi~ke procesore i trenutno je ~ine Radeon HD 6870 (Barts XT) i Radeon HD 6850 (Barts Pro). Novi ~ip je dizajniran za neznanto sporije performanse, ali po mnogo ni`im cijenama. Tako|er, novi ~ip je za oko 25 posto manji od Cypress ~ipa kojeg zamjenjuje. Nova serija unapre|uje performanse Radeon HD 5000 serije kroz unaprije|eno upravljanje nizovima i bufferovanje. Svojim novim karticama AMD cilja na GeForce GTX 460 po pitanju performansi i ne{to ni`im cijenama.

Nakon 30 godina

Sony penzioni{e kasetni walkman
Firma Sony odlu~ila je da, nakon 30 godina i prodaje oko 220 miliona ure|aja, prestane sa proizvodnjom walkmana audioreproduktora koji je kao medij koristio audiokasete. Posljednja serija kasetnih wolkmana isporu~ena je u aprilu ove godine i kad se svi primjerci budu rasprodali to }e biti kraj. Ime brenda koristi}e se za neke druge svrhe, poput Sony Ericssonovih mobitela. Tehnologija kaseta s magnetskom trakom pojavila se 1963. kad je Philips napravio prve primjerke namijenjene sekretaricama i novinarima, ali prvi wal kman je proi zve den tek 1979. godine. Bio je to plavosrebrni model TPS-L2, prvi masovno proizvedeni portabl stereo kasetofon (te`ak 400 grama), s naglavnim slu{alicama, ko`nom futrolom i priklju~kom za jo{ jedne slu{alice tako da ga istovremeno mogu slu{ati dvije osobe. gramofonskih plo~a. Dio zasluga za to le`i u ~injenici da je osnovni koncept kasetnog plejera oslobo|en svih suvi{nih dijelova – iz snima~a koji je poslu`io za izradu prototipa izba~ena su kola za snimanje, zvu~nik, tasteri za snimanje i pauzu, priklju~ak za spoljni mikrofon (ali ne i unutra{nji mikrofon jer je on iskori{ten da korisnik preko njega ~uje sagovornika, a da ne mora da zaustavlja reprodukciju). Sony je ukupno napravio vi{e od 300 razli~itih modela wolkmana, kojima je usput dodavao i brojna pobolj{anja – AM/FM prijemnik, ja~i bas, potiskivanje {uma, automatsko premotavanje trake unazad – a napravio je i modele otporne na vodu (Sport Walkman) kao i model sa dva kasetna pogona. Sony je u aprilu 2010. prestao da proizvodi jo{ jednu tehnologiju staru 30 godina – ra~unarske diskete (floppy disk).

PRVI PRIMJERAK Tehnologija kaseta s magnetskom trakom pojavila se 1963. kad je Philips napravio prve primjerke namijenjene sekretaricama i novinarima, ali prvi walkman je proizveden tek 1979. godine
U Japanu je po~eo da se prodaje 1. jula 1979, a kasnije je izvezen u SAD, Evropu i druge dijelove svijeta. U SAD-u se u po~etku prodavao pod imenom Sound-About, a u Velikoj Britaniji kao Stowaway, ali je Sony uskoro odlu~io da ga nazo-

ve walkman, po uzoru na svoj mono kasetni snima~ pressman (TCM-600) koji je poslu`io za izradu njegovog prototipa. Prvi primjerci zato nisu na sebi imali ugraviran znak walkman ve} samo oznaku stereo. Popularnost Sonyevog kasetofona, kao i sli~nih modela koje su potom ponudili Aiwa, Panasonic i Toshiba, toliko je brzo rasla da je prodaja kaseta ve} 1983. nadma{ila prodaju

Puni HD u 4,8 in~a

Lumigon

Kompanija Ortus, osnovana od firmi Casio i Toppan Printing, predstavila je trenutno najmanji LCD ekran od 4,8 in~a HD rezolucije 1.920 x 1.080 ta~aka. Ekran je izra|en HAST tehnologijom (Hyper Amorphus Silicon TFT), mo`e prikazati 16,8 miliona boja i ima ugao gledanja od 160 stepeni. Uz gusto}u od 458 ta~aka po in~u ovaj ekran je tako|er me|u vode}im, Appleov Retina Display ima 326 ppi u 3,5 in~a. Ortus primjenu za po~etak vidi u sistemima videonadzora.

Danski pametni telefon
Danski proizvo|a~ telefona Lumigon planira da uskoro predstavi pametni telefon s operativnim sistemom Android, koji za reprodukciju zvuka koristi poja~alo kompanije Bang & Olufsen, a ima i FM predajnik. Tr`i{tem pametnih telefona s Androidom dominiraju veliki proizvo|a~i kao {to su Samsung, HTC, Motorola i Sony Ericsson, ali Lumigon vjeruje da }e mo}i da se takmi~i s njima jer na svojoj strani ima “skandinavski kvalitet i dizajn i kombinaciju ~elika, aluminijuma i stakla otpornog na ogrebotine“, navodi se u saop{tenju kompanije. Lumigonov telefon nazvan T1 ima ekran osetljiv

Jo{ tableta iz Della
Dell na osnovu dosada{njeg uspjeha Streaka, najavljuje jo{ tableta za sljede}u godinu. U planu je model s ekranom dijagonale 10 in~a, a mogu} je razvoj i 7-in~ne verzije, tvrdi Steve Felice, Dellov predsjednik odjela Global Consumer, Small and Medium Business, objavio je Bug. Kompanija priprema veoma kratka vremena izdavanja i ve}i broj ure|aja za idu}u godinu, a u planu su modeli s Windowsima i razli~itim varijantama Linuxa te Androidom. Osim

tableta, kompanija razvija i novu liniju pametnih telefona, s kojima namjerava konkurirati vode}ima u smartphone segmentu.

na dodir dijagonale 8,9 cm (3,5 in~a) i rezolucije 480 x 800 piksela. Isporu~uje se sa A-GPS sistemom, kamerom rezolucije 5 megapiksela, a mo`e se povezati i na kolijevku sa HDMI priklju~kom. Internetu se pristupa pomo}u protokola HSDPA, brzinom od 14,4 Mb/s ili klasi~nom be`i~nom WiFi mre`om. O~ekivana cijena je 500 eura.

42

FELJTON

srijeda, 5. maj srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ameri~ki rad` - Oslobo|enje ili dominacija (29)

Hvatanje sjenki

po Hinduku{u
Pi{e: Eric MARGOLIS

D`ihadisti, iako predstavljaju mali postotak muslimana, pove}avaju svoj broj i geografsku disperziju. Ako se ovaj trend nastavi, prijetnje ameri~kim interesima, kod ku}e i u inozemstvu, postat }e raznolikije
bje|uje u ratu protiv terorizma negirale su njegoveudru`eneobavje{tajne agencije u aprilu 2006. u izvje{taju National Intelligence Estimate (NIE). Njihovi su zaklju~ci {okantni. Prema NIE-u “d`ihadisti, iako predstavljaju mali postotak muslimana, pove}avaju svoj broj i geografsku disperziju. Ako se ovaj trend nastavi, prijetnje ameri~kim interesima, kod ku}e i u inozemstvu, postat }e raznolikije, a one }e pove}ati i broj napada {irom svijeta“ . U izvje{taju se dalje navodi da bi podr{ka “ve}em pluralizmu i prihvatljivijim politi~kim sistemima u prete`no muslimanskim dr`avama smanjila odre|ene probleme koje d`ihadisti iskori{tavaju“ Ali to, naravno, zna~i smjenu . pokornih muslimanskih re`ima koji su du`e vrijeme na vlasti zahvaljuju}i SAD-u. “Mi procjenjujemo da ira~ki d`ihad oblikuje novu generaciju teroristi~kih vo|a i operativaca; uspjeh ira~kih d`ihadista ohrabrio bi ve}i broj boraca da nastave borbu na drugim

Nakon {estogodi{njih kontrateroristi~kih operacija {irom svijeta, ~iji su tro{kovi iznosili blizu 700 milijardi dolara, s dodatnih 300 milijardi dolara koji }e se potro{iti do kraja 2008. i invazije na tri suverene dr`ave, ~uveni rat protiv terorizma predsjednika Georgea Busha nije slomio Al-Kaidu, niti neutralizirao njene saveznike, ili uhvatio neuhvatljivog Osamu bin Ladena, Ajmana al-Zavahirija, ili talibanskog vo|u, Mula Omara. Navodno pora`eni talibani u Afganistanu ponovo su krenuli u ofanzivu. Gotovo ~etrdeset hiljada ameri~kih vojnika i mala armija CIA-inih operativaca nije uspjela uhvatiti Bin Ladena i njegove saveznike nakon sedmogodi{njeg ganjanja sjenki po Hinduku{u. Ova u`asna neprijatnost postala je jo{ neprijatnija zbog ~injenice da su svi ovi islamisti~ki bjegunci i dalje na slobodi, uprkosobe}anojvelikoj nagradi za njihove glave. Nagrada od 25 miliona dolara, ponu|ena za Bin Ladena, nezamisli-

vo je velika suma novca u regiji gdje je prosje~ni godi{nji prihod ispod 600 dolara. Zapanjuju}e je da Bin Laden i njegovi saveznici nisu bili izdani. Nagrada je 2007. udvostru~ena na 50 miliona dolara. Mnogi su u Afganistanu i Pakistanu {aputali da SAD istinski ne `ele uhvatiti Bin Ladena i Zavahirija jer njihovo prisustvo opravdava ameri~ku okupaciju Afganistana i njihov budu}i naftni koridor.

Saudijski odmetnik
U nemogu}nosti da prona|e saudijskog odmetnika, Washington je jednostavno tvrdio da on vi{e nije va`an i da je svejedno da li je `iv ili mrtav. Ali, niko nije povjerovao u ovu tvrdnju u muslimanskom svijetu u kome Bin Ladenov kontinuirani prkos i sloboda predstavljaju sna`an simbol otpora ameri~koj mo}i. Izgleda kao da je neprijatelj Georgea Busha, s turbanom na glavi sjedio na vrhu stijene u Afganistanu, prave}i grube gestove prema ameri~kom predsjedniku. Ogromne snage ameri~ke oba-

Eric S. Margolis je istaknuti kanadski i ameri~ki novinar, kolumnista Herald Tribunea, Los Angeles Timesa, Times of Londona, Gulf Timesa, Khaleej Timesa i Dawna. Poznati je vanjskopoliti~ki komentator i vojni analiti~ar. Saradnik je Me|unarodnog instituta za strate{ke studije u Londonu i Instituta za regionalne studije u Islamabadu. Margolis je novinski i televizijski analiti~ar zbivanja na azijskom kontinentu i u islamskom svijetu. Izvje{tavao je u svojstvu ratnog dopisnika o 14 ratova u svijetu, me|u ostalima o ratu u Namibiji, Angoli, Ju`noj Africi, Mozambiku, Sinaju, Afganistanu, Ka{miru, Indiji, Pakistanu, Salvadoru i Nikaragvi. Eric Margolis je 1999. godine objavio knjigu “Rat na krovu svijeta” koja je 2005. prevedena i na na{ jezik. Progla{ena je naj, boljom knjigom o vanjskoj politici na po~etku 21. stolje}a. Koriste}i model britanske imperijalisti~ke hegemonije u Aziji, on u ovoj knjizi istra`uje da li Zapad rizikuje reprizu Britanskog rad`a ili se suo~avamo s potpuno novim svjetskim poretkom. U ovoj knjizi Margolis analizira korijene bijesa i mr`nje muslimanskog svijeta prema Zapadu. Ameri~ki rad` na na{ jezik prevela je Nazifa Dilberovi} - Sav~i} i knjiga je objavljena u izdanju izdava~ke ku}e Bookline iz Sarajeva. vje{tajne slu`be tako|er su poni`ene, a na te iste slu`be godi{nje se potro{i 40 milijardi dolara; bez obzira na supermoderne tehnologije i armiju dou{nika i agenata, one nisu mogle uhvatiti jednog bjegunca u relativno malom podru~ju. Da potraga za Osamom bin Ladenom i Al-Kaidom nije bila tako ozbiljna, cijeli bi taj poduhvat bio jedna veoma skupa farsa. Uz ogromno poni`enje, tvrdnje predsjednika Busha da on po-

Indija golim okom (8)

Nezavisnost je stigla u pono}
Najve}i kamen smutnje izme|u Indije i Pakistana i danas ostaje problem D`amu i Ka{mira. Pitanje ko i na koji na~in treba upravljati ovom nekada nasljednom monarhijom, otvoreno je nasiljem iz 1947. godine i nije prestalo biti aktuelno do sada
Pi{e: Kemal MUFTI]

Nezavisnost Indije, prema modelupodjelezemlje na hindu i muslimanski dio, ozvani~ena je u pono} 15. augusta 1947. godine. Proces izgradnje dviju dr`ava, Republike Indije, s jedne, i Pakistana, s druge strane, u godinama koje su uslijedile obilje`en je velikim politi~kimpreviranjima, nasiljem i ratnim sukobima. Lokalnim indijskim vladarima je, prema ovom modelu podjele Britanske Indije, na~elno ostavljena mogu}nost da se priklju~eIndijskojUniji ili Pakistanu. Tako je stajalo na papiru, ali je praksa ~esto bila druga~ija. Pomenimo samo primjer dr`ave Hyderabad. To je bila najve}a dr`ava unutar tzv. Britanske Indije, nasljedna monarhija od 1724. godine. Njen vladar u vrijeme povla~enjaBritanaca i dogovora o podjeli zemlje na Indiju i Pakistan Osman Ali Kan, nizam od Hyderabada, opredijelio se za pripajanje Pakistanu, u skladu s Aktom o nezavisnosti Indije iz 1947. godine.

Ubrzo se, me|utim, pokazalo da za takvu odluku nije bila dovoljna samo njegova politi~ka i volja politi~ke elite njegove zemlje. Pripajanje Hyderabada Pakistanu je bilo neprihvatljivo za vladu u Delhiju. Oru`ane snage centralne vlade su porazile malu vojsku vladara ove zemlje. Nespremni za ovakvu vrstu sukoba i lo{ije opremljeni, malobrojni vojnici Hyderabada nisu imali nikakvih {ansi protiv sile koju je poslala vlada iz Delhija. Nizam od Hyderabada je shvatio da mu nema druge nego prihvatiti da mu glavni grad bude Nju Delhi.

Kineski interesi
Taj „mali rat“ („Operacija Polo“), koji je vodio tada{nji ministar unutra{njih poslova Indije Vallabhbhai Patel, poznat po nadimku ^ovjek od ~elika (Iron Man Of India), ko{tao je `ivota blizu 2.000 vojnika i civila Hyderabada, a stradalo je i nekoliko desetina pripadnika oru`anih snaga pod komandom Nju Delhija.

Danas je Hyderabad (u Pakistanu postoji grad s istim imenom) glavni grad indijske dr`ava Andra Pradesh, koja je nastala nakon nove administrativne podjele Indije, u skladu sa zakonom od 1. novembra 1956. godine. Tada je indijski parlament odlu~io da jezi~ki princip bude osnova nove unutra{nje administrativne podjele. Tada je od dr`ave Hyderabad i dijela oblasti Madrasa, u kojem se govori jezik telugu, nastala dana{nja Andra Pradesh, peta po veli~ini indijska dr`ava, koja ima oko 80 miliona stanovnika. Ipak, najve}i kamen smutnje izme|u Indije i Pakistana i danas ostaje problem D`amu i Ka{mira.

Pitanje ko i na koji na~in treba upravljati ovom nekada nasljednom monarhijom, ~iji je zadnji vladar bio maharad`a Hari Sing, otvoreno je nasiljem iz 1947. godine i nije prestalo biti aktuelno do dana{njeg dana. Pored Pakistana i Indije, kao tre}a zaintereirana strana se pojavljuje Kina, jer dio spornog teritorija smatra svojim. Kina je saveznica Pakistana u njegovom sukobu s Indijom. U tri navrata (1965, 1971. i 1999. godine) Indija i Pakistan su ratovali, nastoje}i silom rije{iti pravo suvereniteta nad ovom obla{}u. Godine 1962. su tu ratovale Indija i Kina. Posljedice ovih sukoba su bile velike ljudske `rtve i materijalna ra-

zaranja i, naravno, dodatno zahla|enje ionako lo{ih odnosa me|ususjedima. Ratovi su zavr{eni mirovnim sporazumima, ali problemi su ostaliotvoreni. Oni nisu donijeli trajno rje{enje. Odre|eni napredak u smanjenju napetosti i razvoju saradnje me|u zava|enim susjedima je postignut, ali ne ratom. To popu{tanjenapetostiizme|uzava|enihsusjeda u na{e vrijeme poti~e nagli ekonomski razvoj azijskih ekonomija i shvatanje da svijetvi{enijeisti kao ranije. Ove tri velikezemlje u novijevrijemepokazujuve}uspremnost da rje{avaju ona pitanja u kojiima mogu na}i saglasnost, imaju}i u viduzajedni~kiinteres. To se odnosinajprije na ja~anjeprivredne, kulturne, nau~ne i drugih oblika saradnje. Na taj na~in problem D`amu i Ka{mira ne prestajepostojati, ali prestajebitidrvo od kojeg se ne vidi {uma. Zajedni~ki problem ostaju teroristi~ke aktivnostionihskupina koje jo{ uvijek vjeruju da svoju volju mogu nametnuti nasiljem. Tako radikali

Foto: Ivica PRANJI]

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.

FELJTON

43

1505. 1553. 1728.
Bush i Cheney

NA DANA[NJI DAN

mjestima.” Ameri~ka invazija Iraka, navodi se u izvje{taju NIE-e, podstakla je d`ihadisti~ki pokret i postala cause celebre u muslimanskom svijetu.

Izvje{taj
^etiri glavna faktora, prema izvje{taju ameri~ke obavje{tajne slu`be, podsti~u {irenje d`ihadisti~kog pokreta: 1) korupcija, nepravda, poni`enje i strah od zapadnja~ke dominacije; 2) ameri~ka okupacija Iraka; 3) spore ekonomske, socijalne i politi~ke reforme u muslimanskom svijetu; 4) op}i antiameri~ki osje}aji me|u ve}inom muslimana. “Antiameri~ki i antiglobalizacijski osje}aji su u porastu, a oni podsti~u i druge radikalne ideologije. Ovo bi moglo podstaknuti neke ljevi~arske, nacionalisti~ke ili separatisti~ke grupe da usvoje teroristi~ke metode.”

NIE zaklju~uje da bi u budu}nosti jedino Al-Kaida mogla potencijalno predstavljati nuklearnu, hemijsku ili biolo{ku prijetnju SAD-u. Druge }e d`ihadisti~ke grupe samo ugroziti ameri~ke interese {irom svijeta. Ameri~ke su obavje{tajne slu`be kona~no pravilno procijenile situaciju. Koja je tragedija da njihovi vi{i funkcioneri, prije svih, tada{nji direktor CIA-e, George Tenet, nisu ove ta~ne procjene u~inili dostupnim javnosti i Kongresu prije nego {to je George Bush krenuo u “krsta{ki pohod“ protiv muslimanskog svijeta i u rat protiv “zla” . NIE-in izvje{taj navodi da je pa`ljivo razra|ena strategija Osame bin Ladena da uvu~e SAD u brojne male, iscrpljuju}e ratove u muslimanskom svijetu dosada funkcionirala bespri-

jekorno. Bin Laden nije mogao na}iboljeg ili korisnijegsaveznika od predsjednika Georgea Busha, ~ovjeka zastra{uju}e arogancije i bezgrani~ne neukosti, zbog ~ega je postao omra`en i prezren lik u muslimanskom svijetu, kao i {irom Azije, Afrike i Evrope. Svjetska kampanja Busha i Cheneyja protiv benignih ili agresivnih manifestacija islamske politi~ke aktivnosti uvla~ila je SAD sve dublje u vojne i obavje{tajne operacije u sjevernu i subsaharsku Afiku, kao i u ostale dijelove muslimanskogsvijeta, od Bliskogistoka do Filipina. Nepromi{ljena ameri~ka reakcija na islamiste svih vrsta i uvjerenjapodsje}ala je na sli~nu Pavlovljevu reakciju prema ljevi~arskim pokretima za vrijeme hladnog rata.
(Sutra: Zamka za Busha i Cheneya)

1782.

Posljednjih godina Indija zaokuplja pa`nju medija kao jedan od najpropulzivnijih ekonomskih sistema na svijetu. Me|u dalekoisto~ne zmajeve, kojima ve} vi{e od dva desetlje}a dominira Kina, umije{ao se i indijski slon, snagom i uporno{}u koja obe}ava. Zapad polako, ne uvijek rado, prihvata ovu neminovnost. Rado se prihvataju robe koji dolazi iz ovog dijela svijeta, a vrlo sporo spoznaje da se njegova geopoliti~ka, posebno ekonomska pozicija, mijenja iz dana u dan. Stereotipi, ~esto potpuno proizvoljni, ustupaju mjesto impresivnim i provjerljivim podacima. To olak{ava razumijevanje interesa javnosti za ovim dijelom svijeta i potrebe njegovog studioznijeg prou~avanja. Cilj feljtona je da ~itaocu ponudi okvir za razumijevanje ovih fenomena i potakne njegovu znati`elju. Autor je po obrazovanju sinolog. Studij kineskog jezika i knji`evnosti je zavr{io na Univerzitetu u Pekingu, a postdiplomski studij na Univerzitetu u Parizu. U Indiji je boravio kao ambasador BiH od aprila 2006. do jula 2009. godine. Tokom diplomatskog boravka u Indiji, uz redovan posao, nastavio je bavljenje azijskim studijama, koje su, pored Indije i Kine, uklju~ivale odnose u regionu, njihove uzajamne, ali i globalne utjecaje na ekonomskom, kulturnom i politi~kom planu. poti~u saradnju snaga sigurnosti ovih susjednih dr`ava, iako im to, sigurno, nije cilj. Najprije je bilo rije~i o tek administrativnojpodjeli, „mehkim granicama“ Malo po ma... lo, tenzije izme|u Indije i Pakistana su rasle, da bi u jednomtrenutku postale ozbiljna prijetnja svjetskom miru, budu}i da su i jedna i druga zemlja nuklearne sile. Dva velikalidera, D`avaharlal Nehru i Muhamed Ali D`inah, i pokreti koje su oni predstavljali, uz britanskoposredovanje, ~etrdesetih godina 20. vijeka ocijenili su da je razlaz najbolje rje{enje. Kako je dogo-

Gandhijevo NE podjeli
Polemike o odgovornosti za na~in na koji je Indija podijeljena 1947. godine i o krivcima za tragi~na zbivanja koja su uslijedila nakon te podjele traju i danas. Ima se utisak da te polemike ne}e prestati, niti mogu prestati dokle god dr`avne granice budu imale zna~aj koji imaju danas.

voreno, tako je ura|eno. I za jedne i za druge je MahatmaGandji bio neupitan moralni autoritet i prepreka svakom radikalnom rje{enju. Njegovu velikuulogu u procesuosloba|anja Indije od kolonijalne uprave nikonije ni poku{aoosporiti. Istovremeno je bilopoznatoGandhijevo protivljenje podjeli. Imaju}i u vidi i ogroman Gandhijev utjecaj u narodu, razumljivo je da su ga obje strane, i Nehruova i D`inahova, nastojalepridobiti za projekt u kojem su zajedni~ki u~estvovale. Kada je pozvan na jedan od sastanaka u palatu vice-kralja Indije, dana{nju predsjedni~ku palatu, i kada je shvatio da su ga pozvali da bi razgovarali o podjeli, a tada je dogovor ve} bio postignut, Gandhi je ustao, rekao da od njega u tom poslu ne mogu imati koristi i napustio sastanak. Tu gestu sna`ne simbolike su ovjekovje~ili mnogi umjetnici prepoznatljivom slikom vo|e naroda slikanog s le|a kako odlazi. Dosljedan svom opredjeljenju, Gandhi nije prisustvovao ni sve~anosti kojom je ozvani~en kraj britanske uprave u Indiji, zapravo predaja vlasti vladama dviju novih dr`ava, Indije i Pakistana.
(Sutra: Otac nacije, ili krivac za podjelu)

1806. 1811. 1843. Ro|en hite Jo Vanca{. U proje od 200 kata, izme|u 1859.Kaktoravaoarvi{ekta ju,sipobjeEvropu..BiH jeostalih sarajevsku te lu, Teologi hotel lika Bri ni la u u Ju`noj ci. 1871.VeKimberlitaju,ja anektiraAfridijamantska polja Britanske, francuske i italijanske snage porazile Prvom 1918.skomufrontu. svjetskom ratu austrijsku vojsku na italijan tis fa Mu li ita ska vla podni la os 1922.Podsoprinijakomlijan{isti~kogdapokretajeBenitatavku. Zair. 1971.Kongo promijenio naziv dr`ave u Republika snage Uje sti Kairo da uspos ni razdvaja izme|u 1973.Mirovnesnaga. tavedilinjejunih nacija njagle u egipatskih i izraelskih predsje Sa i ski premi hem Begin li be 1978.Egipatskijer Menadnik Anvar eldobidatNoizraloelvu nagradu za mir. vjetska re Tur 1991.Sozavisnost publika kve.kmenistan proglasila ne od Mos diplo i skog ko ra, u Pa ti Njujor sa jevskom 1993.U prisuslatvuUN-a umatskogku,noviranardno dosti-listu Oslobo|enje uru~ena Nagrada za me|unaro

Umro ruski vladar Ivan III Vasiljevi~. Veliki knez moskovski od 1462. i “svih Rusa“, ujedinio je veliki broj kne`evina, oja~ao centralnu vlast i oslobodio ruska podru~ja od Tatara. Izdao je prvi ruski zbornik zakona Sudebnik (1497). Zbog rodbinskih veza sa vizantijskom carskom dinastijom, smatran je nasljednikom Isto~nog rimskog carstva. Na loma~i je, kao jeretik, spaljen {panski ljekar i teolog Migel Serveto. Spisima “Christianismi restitutio“, u kojima je odbacio kri{}ansku doktrinu o Svetom trojstvu, izazvao je gnjev i rimokatolika i protesTeodor Ruzvelt tanata. Na zahtjev vo|e {vajcarskih protestanata @ana Kal1858. Ro|en vina, uhap{en u @enevi, u kojoj se skrivao od rimokatoli~ke Teodor Ruzvelt, inkvizicije, i osu|en na smrt spaljivanjem. predsjednik Ro|en engleski istra`iva~ D`ejms Kuk, pozSAD-a od 1901. nat kao Kapetan Kuk, jedan od najve}ih modo 1909, ~ija je repolovaca u istoriji. Na osnovu svojih istra`ivanja napravio politika stvorila je mape Australije, Novog Zelanda i Havajskih ostrva, a svjetsku silu od 1893. objavljen je njegov dnevnik sa mnogobrojnih putodotad izolacivanja. Ubili su ga 1779. domoroci na Havajima. onisti~ke AmeriRo|en italijanski muzi~ar Nikolo Paganini, ke. Du`nost {efa virtuoz na violini i kompozitor ~ijoj su vje{tidr`ave preuzeo ni savremenici pridavali magi~ne mo}i (violinski koncerti, je kao potpred24 kapri~a za solo violinu, kamerna muzika). sjednik SAD-a, Napoleonove trupe u{le u Berlin, nakon pobposlije ubistva jede nad Prusima kod Jene. predsjednika ViRo|en ameri~ki pronalaza~ Ajzak Merit Sinlijama Mekinlija ger, koji je 1851. usavr{io prvu {iva}u ma{i1901. Proveo je nu za {iroku upotrebu. plan za izgraU Srbiji osnovana dr`avna po{ta.

dnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

Gerhard [reder

1998. Gerhard [reder preuzeo du`nost kancelara Njema~ke, nakon {to je Helmut Kol, izgugnu}e u 1993. koju dodjeljuje INTERPRES, novinska agenbiv{i na izboricija tre}eg svijeta. U obrazlo`enju ovog priznanja navodi se ma, podnio osda su se novinari i ostalo osoblje ovog lista oduprli nastotavku. janjima da budu podijeljeni po nacionalnoj pripadnosti i da

1999. 2000. 2001. 2002. 2004.

Oslobo|enje oslikava napore gra|ana Sarajava da se ne povinuju pritiscima i etni~koj mr`nji. Naoru`ani napada~i upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uklju~uju}i premijera Vazgena Sarksijana, predsjednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamjenika i jednog ministra. Zbog jake oluje, ronila~ka ekipa nije uspjela da u|e u podmornicu Kursk. Dan ranije, otkriveni su dokazi da su 23 mornara pre`ivjela prvu eksploziju, zbog koje je ta ruska atomska podmornica potonula 12. avgusta u Barencovom moru. Stru~njaci procijenili da Merlin Monro mornari nisu mogli `ivjeti du`e od osam sati od po~etka 1999. Haljina katastrofe u kojoj je svih 118 ~lanova posade izgubilo `ivot. koju je holivud[vedski dnevnik Ekspresen prenio je izjavu ska zvijezda Kristera Petersona, koji je u nedostatku doMerlin Monro kaza oslobo|en optu`bi za ubistvo {vedskog premijera Ulofa Palmea 1986, da on zapravo jeste ubio premijera. nosila dok je Peterson je umro 29. septembra 2004. od posljedica pjevala “Happy mo`danog udara. Birthday, Mr. President“ predNa predsjedni~kim izborima u Brazilu, pobijedio Luiz Inasio Lula da Silva. Da Silva je sjedniku D`onu prvi brazilski predsjednik ljevi~arskog opredijeljenja i predKenediju, prostavnik radni~ke klase. data za Me|unarodna federacija Crvenog krsta i 1.267.500 dolara, Crvenog polumjeseca saop}ila je da je to{to je rekordna kom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljusuma za dio di, {to je tri puta vi{e nego u prethodnoj, 2002. godini. Do odje}e prodat na porasta ljudskih `rtava do{lo je zbog ekstremnih klimatskih aukciji. promjena u svijetu.

44

SPORT

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Izvu~eni parovi ~etvrtfinala Kupa BiH u fudbalu

Sarajevo do~ekuje [iroki Brijeg, @eljezni~ar igra protiv Branitelja
U prvim ~etvrtfinalnim utakmicama Kupa BiH u fudbalu sastaju se: Sarajevo - [iroki Brijeg, Zrinjski - ^elik, @eljezni~ar - Branitelj, Olimpic - Sloboda. Ovo je ishod ju~era{njeg izvla~enja parova odr`anog u sarajevskom hotelu Art. Bordo tim }e do~ekati u srijedu, 3. novembra (17 sati), [irokobrije`ane u najzanimljivijem paru ~etvrtfinala na{eg najmasovnijeg takmi~enja koji nagovje{tava veliku borbu za prolaz me|u ~etiri najbolje ekipe. Istog dana @eljezni~ar je doma}in drugoliga{u Branitelju, u susretu u kojem je aktuelni bh. prvak apsolutni favorit, a Zrinjski i ^elik }e odmjeriti snage u Mostaru. Dan kasnije, 4. novembra, Olimpic }e ugostiti Slobodu na stadionu Ko{evo. Prvi me~evi ~etvrtfinala Kupa BiH igra}e se sa po~etkom u 13.30, dok su revan{i na rasporedu 10. novembra u 13 sati.

Zrinjski }e odmjeriti snage sa ^elikom, a Olimpic je doma}in Slobodi • Prve utakmice }e se igrati 3. i 4. novembra, dok su revan{i na rasporedu 10. novembra

Konkurencija me|u osam ekipa odavno nije bila ja~a

Foto: D. ]UMUROVI]

Derbi ~etvrtfinala
Izvr{ni direktor ko{evskog pre mi jer li ga {a Adnan D`e mid`i} istakao je da }e Sarajevo odigrati tri utakmice protiv [irokog Brijega u periodu od sedam dana jer je izme|u dva duela u naj ma so vni jem ta kmi~enju na programu prvenstveni dvoboj na Pecari. „Nama je takmi~enje u Kupu jednako va`no kao i u Premijer ligi. Na oba fronta imamo velike ambicije. Nastoja}emo odigrati {to kvalitetnije i ostvariti po vo ljan re zul tat u prvom me~u. Prednost doma}eg tere-

PREDNOST DOMA]EG TERENA RELATIVNA Na oba fronta imamo velike ambicije. Nastoja}emo odigrati {to kvalitetnije i ostvariti povoljan rezultat u prvom me~u. Prednost doma}eg terena u revan{u je relativna stvar u Kupu kada se sastaju dvije podjednako kvalitetne ekipe kao {to su Sarajevo i [iroki Brijeg, rekao je izvr{ni direktor FK Sarajevo Adnan D`emid`i}
na u revan{u je relativna stvar u Kupu kada se sastaju dvije podjednako kvalitetne ekipe kao {to su Sarajevo i [iroki Brijeg“, rekao je D`emid`i}. Sekretar [irokog Brijega Dragan Soldo nadao se da }e njegova ekipa izbje}i Sarajevo za rivala, ali mu se `elja nije ispunila. „Moramo se potruditi da damo sve od sebe za uspjeh. Sve je do igra~a i trenera. Ovo je derbi ~etvrtfinala jer se sastaju dvije kvalitetne ekipe. Nema favorita. [anse za prolaz su podjednake i nijanse }e odlu~ivati. Sada smo vi{e koncentrisani na prvenstvo nego na Kup s

obzirom na to da smo kiksali protiv ^elika kod ku}e“, naglasio je Soldo. Direktor Zrinjskog Ivan Beus smatra da je ^elik protivnik po mjeri u borbi za plasman u polufinale.

[abi} zadovoljan
„Obje ekipe imaju podjednake izglede. Nadam se da }e Zrinjski pro}i dalje nakon dvije utakmice. U prvom susretu na doma}em terenu trebamo stvoriti prednost koja }e biti dovoljna za revan{ u Zenici. Cilj je osvajanje Kupa po{to se putem ovog takmi~enja izlazi na evropsku scenu“ izjavio je Beus. , Direktor ^elika Nermin [abi}

zadovoljan je `rijebom jer je tim iz Zenice trenutno u boljoj formi od Zrinjskog. „Ima mo re al ne {an se za pro laz. Po ku {a}emo ve} u prvoj uta kmi ci ri je {i ti di le me o u~esniku polufinala i ostvariti dobar rezultat. U svakom slu~aju, bolje je da revan{ igramo na doma}em terenu, a protivniku ide u prilog ~injenica da trener Zrinjskog Marin Bloudek poznaje ^elik jer je ranije bio {ef stru~nog {taba zeni~kog sastava“, smatra [abi}. Direktor @eljezni~ara D`elaludin Muharemovi} bio je optimista kada smo ga zamolili za komentar `rijeba. „Po{to su u ~etvrtfinalu preostale najbolje premijerliga{ke ekipe izuzev Borca, sigurno je da sam zadovoljan {to }emo igrati sa Braniteljom. Ne potcjenjuju}i protivnika, @eljo }e imati lak{i zadatak da pro|e dalje i prezimi u Kupu s obzirom na to da oda vno kon ku ren ci ja me|u osam timova nije bila ja~a“ naglasio je Muharemovi}. , Direktor Branitelja @eljko Pehar podvukao je da je mostarski drugoliga{ dobio najja~eg mogu}eg rivala u ~etvrtfinalu Kupa. „@elimo odigrati kvalitetno u obje utakmice. Imamo mladu ekipu koja }e pru`iti maksimum i poku{ati na~initi jo{ jedno iznena|enje u najmasovnijem takmi~enju u kojem je svaki ishod mogu}“, izjavio je Pehar.
Z. RA[IDOVI]

Adriano i Vu~ini} napu{taju Romu?
Adriano, Mirko Vu~ini} i Stefan Okaka izrazili su `elju da napuste Romu. Trener ekipe Claudio Ranieri izgubio je povjerenje kod nekih igra~a nakon {to je u startnih osam utakmica Roma upisala samo dvije pobjede. Crnogorski reprezentativni napada~ Vu~ini} zamjerio je treneru Ranieriju {to ga je zamijenio u nedjeljnoj utakmici protiv Parme. Da je ljut zbog ovog Ranijerijevog poteza, vidjelo se i po njegovoj reakciji nakon izlaska sa terena. Sli~no je i sa brazilskim napada~em Adrianom, koji, uprkos mnogobrojnim povredama pojedinaca, nikako da dobije priliku. Naime, Brazilac je ljut jo{ od dolaska Marca Borriella budu}i da je jo{ i prije nego {to se biv{i Milanov napada~ pojavio u svla~ionici bio uvjeren da Roma ima dovoljno napada~kih opcija. [to se Okake ti~e, on je sam naglasio da klub ni je odr`ao ne ka obe}anja koja mu je dao.

France Football objavio kandidate za Zlatnu loptu

U NAJU@EM
izboru 23 imena
Francuski sportski magazin France Football objavio je ju~er listu kandidata za Zlatnu loptu. Tradicionalna nagrada za najboljeg nogometa{a godine od ove godine }e biti ujedno i nagrada FIFA, pa }e najbolji igra~ svijeta od sada dobivati FIFA zlatnu loptu. Za ovogodi{nju nagradu objavljena su imena 23 kandidata, a pobjednik }e biti poznat 10. januara 2011. godine na ceremoniji u Zürichu. Na spisku potencijalnih kandidata nalaze se: Iker Casillas ([panija, Real Madrid), Daniel Alves (Brazil, Barcelona), Didier Drogba (Obala Slonova~e, Chelsea), Samuel Eto’o (Kamerun, Inter), Cesc Fabregas ([panija, Arsenal), Diego Forlan (Urugvaj, Atletico Madrid), Asamoah Gyan (Gana, Sunderland), Andres Iniesta ([panija, Barcelona), Julio Cesar (Brazil, Inter), Miroslav Klose (Njema~ka, Bayern), Philipp Lahm (Njema~ka, Bayern), Maicon (Brazil, Inter), Lionel Messi (Argentina, Barcelona), Thomas Muller (Njema~ka, Bayern), Mesut Özil (Njema~ka, Real Madrid), Carles Puyol ([panija, Barcelona), Arjen Robben (Holandija, Bayern), Cristiano Ronaldo (Portugal, Real Madrid), Bastian Schweinsteiger (Njema~ka, Bayern), Wesley Sneijder (Holandija, Inter), David Villa ([panija, Barcelona), Xabi Alonso ([panija, Real Madrid), Xavi ([panija, Barcelona). Istovremeno je objavljen i spisak kandidata za nagradu za najboljeg trenera godine. Na listi se nalaze: Carlo Ancelotti, Vicente del Bosque, Alex Ferguson, Pep Guardiola, Joachim Löw, Jose Mourinho, Oscar Tabarez, Louis van Gaal, Bert van Marwijk, Arsene Wenger.

Pro{logodi{nji dobitnik Zlatne lopte: Lionel Messi

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

Olimpic protiv Slobode u ~etvrtfinalu Kupa BiH

Reina na meti Alexa Fergusona
Menad`er Manchester Uniteda Alex Ferguson spreman je da Liverpoolu ponudi 12 miliona funti za golmana Pepea Reinu. Engleski mediji navode da je Ferguson uvjeren da }e zbog krize u Liverpoolu lako do}i do nekih najboljih igra~a ekipe s Anfielda. Golman Uniteda Edwin van der Sar vjerovatno }e se oprostiti na kraju sezone, pa je Fergusonu prioritet da prona|e novog golmana. [panac je prvi na listi `elja, mada dosad nije bio ~est slu~aj prelaska igra~a iz Manchestera u Liverpool ili obrnuto. Posljednji igra~ koji je to u~inio bio je Phil Chisnall, koji je 1964. pre{ao s Old Trafforda na Anfield.

Moji igra~i }e nau~iti mnogo iz susreta sa Slobodom: Mehmed Janjo{

Janjo{ o~ekuje
neizvjesnu borbu
Raduje me to {to drugu utakmicu igramo u Tuzli i mislim da se radi o podjednakim ekipama, rekao je Janjo{ • Olimpic }e svoju prvu utakmicu u Kupu BiH igrati u ~etvrtak, 4. novembra, u Sarajevu
Parovi ~etvrtfinala Kupa Bosne i Hercegovine izvu~eni su ju~er, a Olimpic }e kroz dvije utakmice protiv Slobode tra`iti prolaz me|u ~eti ri naj bo lje eki pe naj ma so vni jeg klup skog ta kmi~enja. Trener najmla|eg sarajevskog premijerliga{a Mehmed Janjo{ tvrdi kako su ekipe potpuno izjedna~ene i kako je te{ko prognozirati kona~nog pobjednika. “Raduje me to {to drugu utakmicu igramo u Tuzli i mislim da se radi o podjednakim ekipama. Moglo je, naravno, bolje, ali sigurno i puno gore. Bi}e dosta neizvjesno do samog kraja, {to govori da je jako te{ko prognozirati kona~nog pobjednika“, rekao je Janjo{. Sarajevski sastav }e tako u sedam dana odigrati tri utakmice protiv izabranika trenera Vlatka Glava{a, a od toga dvije u Kupu BiH, a jednu u Premijer ligi na{e zemlje. “Zanimljivo je da }emo sa Tuzlacima u sedam dana odigrati tri utakmice. Bi}e to dobra serija iz koje }e moji igra~i nau~iti jako mnogo. Ako ne uspijemo nastaviti put u polufinale, onda }emo se posvetiti prvenstvu“, nastavio je Janjo{. Olimpic je u posljednjem prven stve nom ko lu na svom terenu odigrao utakmicu bez golova protiv lidera premijerliga{ke tabele ekipe Borca. “[to se prven stva ti~e, imamo dosta mladu ekipu, spremnu za sezone koje dolaze. Naravno da nam je gornji dio tabele ovosezonski cilj, {to zna~i izlazak u Evropu“, dodao je Janjo{. Olimpic }e svoju prvu utakmicu ~etvrtfinala Kupa BiH igrati u ~etvrtak, 4. novembra, na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ Ko{evo.
O. ZUKI]

U dobi od dvije i po godine

Vijest o smrti vidovite hobotnice na CNN-u bila “breaking news“

Uginula hobotnica Paul
U Sea Lifeu ka`u kako }e napraviti izlo`bu o Paulu, a kasnije }e mu podi}i i spomenik • Uginuo prirodnom smr}u, u snu, saop{tili iz Oberhausena
Hobotnica Paul, koja je postala globalna senzacija nakon {to je uspje{no predvidio ishode pojedinih utakmica na nedavno zavr{enom Svjetskom nogometnom kupu u Ju`noj Africi, uginuo je mirno u snu, objavio je Eurosport. Stefan Porwoll, generalni direktor Sea Life Centera u Oberhausenu, iz kojeg je Paul poga|ao rezultate utakmica, potvrdio je vijest. “On je uginuo pro{le no}i, prirodnom smr}u“ rekao je Porwoll. , Paul, koji je ro|en 2008. u engleskom gradu Weymouthu, ispravno je predvidio ishode svih sedam utakmica reprezentacije Njema~ke proteklog ljeta na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi, a zatim je pogodio i da }e [panija savladati Holandiju u finalu. Tokom Svjetskog kupa, Paul je uzimao hranu iz jedne od dvije kutije na kojima su bile zastave zemalja ~ije su reprezentacije igrale utakmicu i uvijek bi odabrao pravu kutiju. To je od njega napravilo istinsku atrakciju i mnogi su nudili veliki novac za njega nakon turnira. Ipak, Sea Life Center u Oberhausenu odlu~io je zadr`ati svoju zvijezdu, a sad su veoma o`alo{}eni njegovom smr}u. “Svi smo ga voljeli i svima }e nam zaista nedostajati“, dodao je Porwoll. Ina~e, u Sea Lifeu ka`u kako }e napraviti izlo`bu o Paulu, a kasnije }e mu podi}i i spomenik. Tanja Munzig obja{njava kako im je jedina utjeha to {to }e uskoro u akvarij preseliti novog Paula. On }e prognozirati rezultate na sljede}em Evropskm prvenstvu u nogometu. “Tje {i nas {to zna mo da je u`ivao kod nas te da mu nigdje nije moglo biti bolje. Njegova predvi|anja bila su ve}a pri~a od samog SP-a” ka`e Stefan Porwoll, , menad`er Sea Lifea. Vijest o Paulovoj smrti brzo je obi{la svijet. Svi veliki svjetski mediji javili su kako je slavna `ivotinja uginula. ^ak je i na CNN-u njezina smrt bila “breaking news“. BBC je istaknuo kako je Paul postao velika zvijezda u [paniji, kojoj je predvidio osvajanje naslova, {to se na kraju i obistinilo, a madridski zoo ~ak je tra`io da ga se premjesti u Madrid.

Je{e: Presudi}e nijanse
Ponajbolji igra~ Olimpica u ovoj sezoni Vedran Je{e veli kako }e nijanse presuditi dvome~ protiv Slobode, odnosno putnika u polufinale Kupa BiH. „O~ekuje nas serija od tri utakmice protiv Slobode, a nijanse }e presuditi pobjednika. Najprije }emo igrati u kup takmi~enju, gdje }emo na svom terenu poku{ati ostvariti prednost, zatim nas o~ekujeprvenstvenidvoboj, a potomrevan{susret. Mislim da }e posljednji me~ biti najva`niji, jer, ukolikopru`imodobrupartiju, mo`emoizboritipolufinale. Veoma je va`no{to }emo taj susretigrati na Tu{nju. Svjesni smo na{ih kvaliteta na gostuju}em terenu“ rekao je Je{e. ,

Evra produ`ava
ugovor sa Unitedom
Nekoliko dana nakon {to su potpisali produ`enje ugovora s Wayneom Rooneyem u Manchester Unitedu spremaju produ`enje i za lijevog beka Patricea Evru (29), kojem ugovor isti~e u junu 2012. godine. Francuskom internacionalcu bi novi ugovor do 2014. omogu}io pove}anje primanja sa 70.000 na 100.000 funti sedmi~no. U klubu s Old Trafforda `ele sprije~iti odlazak va`ne karike svoje ekipe nakon {to su interes za njegovimdovo|enjempokazali iz Barcelone i RealMadrida, a kako je Evra ve} i ranije izjavljivao da `eli ostati u klubu u koji je stigao 2006. iz Monaca, mo`e se o~ekivati da }e do produ`enja do}i uskoro.

Patrice Evra: @eli ostati na Old Traffordu

46
LIGA VETERANA 1. Picerija Dino 2. D`ekos 3. ^engi} V. 4. Oktal P. 5. Esmeralda 6. Ko{. Brdo 7. Lutrija BiH 8. Paja Taxi/Biser 9. S. novinari 10. Vogo{}a

SPORT
14. kolo

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

14 12 2 0 75:27 38 14 12 1 1 70:32 37 14 8 2 4 77:51 26 14 7 1 6 49:43 22 14 5 1 8 36:43 16 14 5 0 9 33:49 15 14 4 3 7 45:47 14 14 4 1 9 44:82 13 14 4 0 10 37:70 12 14 3 1 10 37:71 10 REZULTATI D`ekos - Oktal Pharma 4:1 (Ra{idagi} 2, U{~upli}, Ljubun~i} - Muharemovi}) Esmeralda - Ko{evsko Brdo 3:1 (Jusufbegovi}, Mulaosmanovi}, Smje~anin - [akovi}) Sportski novinari - Picerija Dino 1:5 (Komarac - Radonja 3, Turudija, Meki}) Vogo{}a - ^engi} Vila 2:6 (Halilovi}, Kova~evi} - Mutap~i}, Turkovi}, Me{i} 2, Zujovi}, Pra{ovi}) Paja Taxi/Biser - Lutrija BiH 5:5 (Haznadar, Karad`a 2, Mujagi}, Hod`i} Pa{ukan 3, Su}eska 2) IDU]E KOLO Picerija Dino - Lutrija BiH (17 sati) Spor tski novinari - D`ekos (18) Oktal Pharma - Paja Taxi/Biser (19) Esmeralda - ^engi} Vila (20) Vogo{}a/Oaza - Ko{evsko brdo (21) LISTA STRIJELACA 28 golova - Almir Turkovi} (^engi} Vila) 26 - Samir Jahi} (D`ekos) 19 - Adnan Kadri} (^engi} Vila) 19 - D`elaludin Muharemovi} (Oktal P.) 19 - Sanjin Radonja (Picerija Dino) 16 - Nermin Gogali} (Lutrija BiH)

City `eli Edina D`eku
Nakon {to nije uspio dovesti Waynea Rooneya Manchester City okrenuo se tra`enju novih napada~kih poja~anja, a u fokusu im je i dalje reprezentativac BiH Edin D`eko. Sa napada~em Wolfsburga }e, prema pi sa nju Da ily Ma ila pre go vo ri bi ti obnovljeni kako bi se transfer realizirao u januaru ili vjerojatnije sljede}eg ljeta. Menad`er gra|ana Roberto Mancini uvjeren je u D`ekinu klasu, ali navodno se jo{ mora uvjeriti je li rije~ o igra~u koji bi mogao skinuti dio tereta s le|a roblema u `enskom nogometu u Bosni i Hercegovini je zaista puno. Glavni su naravno finansije zbog kojih se broj klubova u posljednje dvije godine prepolovio, ali i neadekvatan liga{ki sistem takmi~enja koje je u nadle`nosti entitetskih saveza. Nogometni/Fudbalski savez BiH nadle`an je isklju~ivo za zavr{nicu prvenstva i Kupa BiH, a po onome {to tvrde iz ve}ine klubova, pona{a se ma}ehinski prema njima, `ele}i da `enski nogomet postoji, da postoji i takmi~enje, reprezentativne selekcije, ali ne i da pretjerano poma`e ono malo klubova {to je preostalo. Carlosa Teveza i biti prevaga pri osvajanju Premiershipa. Me|utim, poznato je da bi D`eko karijeru radije nastavio u italijanskoj Seriji A, nego u Engleskoj, {to je potvrdio i njegov agent Irfan Red`epagi}: “^ekamo {ta }e se dogoditi u sljede}ih nekoliko mjeseci. S predstavnicima Juventusa razgovarao sam prije ~etiri mjeseca, dok u ovom trenutku ne pregovaramo ni sa kim. U svakom slu~aju, D`eko vidi Italiju kao najbolji scenarij za njegov daljnji nastavak karijere“.

D`eko: @ele ga u Engleskoj, a on bi u Italiju

P

Zbog lak{eg rje{avanja finansijskih problema

Spajaju se Iris i Zenica ^elik
Da bi lak{e prebrodili hroni~nu nesta{icu sredstava, zeni~ki `enski nogometni klubovi odlu~ili su se na fuziju i ubudu}e }e se zvati samo @NK ^elik

Sve je manje klubova
Od 12 klubova od prije dvije sezone, u prvenstvu Federacije BiH za mjesec ili dva osta}e tek njih pet. Tako su zbog te{ke finansijske situacije dva zeni~ka kluba, @NK Iris i @NK Zenica ^elik, odlu~ili da se spoje u jedan koji }e se zvati @NK ^elik. Ova procedura bi trebala biti okon~ana uskoro. “Sve je ostalo isto. Problema imamopuno. Treba obezbjeditinovac za pla}anjestadiona, za prevoz, finansije... Obra}ali smo se N/FSBiH da nam pomognu, jer se vi{e ovako ne mo`e. Nisu nam odgovorili. Dopis se tobo`e izgubio. Po prviputapla}a se kotizacija i za `ensku ligu. Zato se klubovi gase“, ka`e Vahida Muj~inovi}, predsjednicakluba. Zbog toga poziva sve one koji su u mogu}nosti da pomognu ovaj sportski kolektiv da se uzdigne iz ove te{ke situacije. “Sve one koji su u mogu}nosti da pomognu pozivam da do|u na lice mjesta da se uvje-

@enski nogometni klub ^elik iz Zenice

Povrijedio se na treningu: Sami Hyypia

Bayer bez Hyypije nekoliko sedmica
Sami Hyypia, 37-godi{nji finski nogometa{ i standardni ~lan obrane Bundesliga{a Bayera iz Leverkusena, nekoliko }e sedmica pauzirati od nogometa. Finac se povrijedio na treningu, a stradali su ligamenti gle`nja lijeve noge. U prvi mah se nije znala te`ina ozljede, a strahovalo se da bi nogometa{ mogao ~ak i na operaciju, {to bi s obzirom na njegove sportske godine moglo biti prili~no pogubno. Ipak, Hyypia ne}e na operaciju, a dodatne pretrage su pokazale da }e biti potrebno nekoliko sedmica za oporavak. Bez Hyypije u timu Bayer je pro{log vikenda pora`en na doma}em terenu od Mainza s 0:1. Nakon devet odigranih utakmica apotekari se nalaze na petom mjestu tabele sa devet bodova manje od vode}eg Mainza.

re kako mi to radimo. Minimalna sredstva nam trebaju, ali d`aba je kada nemamo. Treba da opstane `enski nogomet u Zenici. Igrav{i nedavno sa prvakom SFK 2000 u Sarajevu, vidjeli smo da nam malonedostaje da preuzmemo primat od njih. Ako bude sre}e na prolje}e bi ih mogli dobiti“ veli Vahida. , Osim^elika u Federaciji se jo{ takmi~e SFK 2000 iz Sarajeva ( koji ve} nekolikogodinadr`iprimat u BiH), Mladost Nevi} Polje, Gradina Srebrenik i Salt City Tuzla. U RepubliciSrpskojegzis-

tiraju dva kluba, Leotar - TEX Trebinje i Borac Banja Luka. “Prije dvije godine smo tra`ili da se igra jedinstvena liga u BiH. Ta na{a inicijativa, na{ zahtjev jednostavno je pre{u}en, a odgovor nikad nije stigao. Neko to ko~i. Nikakvekoristi mi nemamo od N/FSBiH, ali zato oni imaju od nas. @enske reprezentacije postoje. Formirala se nedavno selekcija U17, vrlo brzo trebaju biti kvalifikacije za seniorsku reprezentaciju, Savez tra`i od nas igra~ice, a ni{ta nas ne poma`u.

Znamo da UEFA finansira jednim dijelom razvoj `enskog fuudba~la, ali mi ne znamo taj iznos, jer ta sredstva za sve ove godine nikada nisu do{la do klubova. Ne znamo vi{e ni kome da se obratimo, ko je odgovoran za to“, kazuje Vahida Muj~inovi}, predsjednica @NK Zenica ^elik.

Prvotimke ^elika
U prvom timu @NK Zenica ^elik su: Arijana Pulji} (kapiten), Jelena Jovanovi} (zamjenik kapitena), Arnela Begi} i Belma Hrvi} (golmani), D`ana \ordi}, Sumeja Bekta{, Martina Mandir, Sedina Muj~inovi}, Armina Kalo{evac, Ajla Suljakovi}, Arnela [abanovi}, Lejla Koluh, Irma Abaz, Safeta Kavaz, Lamija Lu`i}, Ajla Pa{ali}, Nermina Kablar i Aida Hala}. Tu je jo{ 22 igra~ice iz omladinskih selekcija koje su ~lanovi {kole nogometa. [ef stru~nog {taba u @NK Zenica ^elik je Rasim Bil~evi}, a fizioterapeut je Sulejman Arnaut, nekada{nji fizioterapeut bh.nogometne reprezentacije i selekcijesvijeta na prijateljskom me~u igranom na Ko{evu sa na{omselekcijom.
M. DAJI]

Usoranka u Ju`noj Africi bila na zavr{nici SP-a: Martina Mandir
Martina Mandir, 17-godi{nja Usoranka, ~lanica @NK Zenica ^elik i juniorska reprezentativka BiH, zajedno sa Gora`dankom Amelom Hubani} i ~etvoricom njenih vr{njaka iz na{e zemlje: Nikolom Pribjegovi}em (Banja Luka), Branislavov Mi}anovi}em (Doboj), Alijom Dugali}em (Mostar), Darkom Krnojelcom (Fo~a), bila je u Ju`noafri~koj Republici gdje je prisustvovala zavr{nici 19. svjetskog prvenstva u nogometu. Oni su na festivalu obrazovanja, kulture i fudbala takmi~ili se u uli~nom nogometu “Football for Hope 2010“ koje se u organizaciji FIFA-e i grada Johanesburga odr`ao u JAR-u. Takmi~ilo se ukupno 32 mladih djevojaka i dje~aka iz velikog broja zemalja {irom svijeta, koji su u~estvovali u Fotball Friends ligi, a u selekciji Balkana, osim ~esvero mladih igra~a iz na{e zemlje, nastupale su jo{ Miroslava Vela{evi} (Nik{i}) i Nevena Damjanovi} (Kragujevac).

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Rukometna reprezentacija BiH danas kre}e u Ma|arsku

SPORT

47

MOK odgodio odluku

Svi zdravi i gladni
DOBRIH REZULTATA
Izabranici selektora BiH Vojislava Ra|e ve} danas u 9 sati autobusom kre}u u ma|arski grad Szombathelyu, gdje }e u ~etvrtak odmjeriti snage u 18 sati sa Ma|arskom
Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak je obavila svoj zadnji trening u dvorani Arena u Vara`dinu nakon okupljanja u ovom gradu u nedjelju. Izabranici selektora BiH Vojislava Ra|e ve} danas u 9 sati autobusom kre}u u ma|arski grad Szombathelyu, gdje }e u ~etvrtak odmjeriti snage u 18 sati sa Ma|arskom u utakmici 1. kola kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo 2012. godine u Srbiji u grupi 1, koju jo{ sa~injavaju Makedonija i Estonija. Direktor reprezentacije Mirza Muzurovi} je potvrdio da zavr{ne pripreme najboljih rukometa{a prolaze po utvr|enoj dinamici na veliko zadovoljstvo i svih reprezentativaca i stru~nog {taba reprezentacije. “Priklju~ivanje Edina Ba{i}a, Danijela [ari}a i Neboj{e Grahovca u ponedjeljak ulilo je novu dozu dobrog {timunga u ostatak na{e reprezentacije. Zbog klupskih obaveza, pomenuta trojica reprezentativaca stigla

Najbolji bh. rukometa{i zavr{ili pripreme u Vara`dinu u dobroj atmosferi

MUZUROVI] Za nas je od najve}e va`nosti podatak da nemamo povrije|enih igra~a. Svi su zdravi i gladni dobrih rezultata. Vjerujemo da }e utakmica sa Ma|arima donijeti kvalitetnu igru na{eg tima. Nadamo se najboljem
u dvorani u Szombathelyu: “Imamo najave grupe BH Fanaticosa i navija~a iz dijaspore, naro~ito iz Slovenije i Austrije, koje su blizu, da }e sti}i na utakmicu i dati nam podr{ku. Po dolasku danas u Szombathely, koji je od Vara`dina udaljen 120 kilometara, reprezentativci }e obaviti popodnevni trening, a onda slijede analize igara na{eg rivala, do po~etka utakmice sa Ma|arima u ~etvrtak“, kazao je Mirza Muzurovi}.
G. V.

Nove discipline ZOI na ~ekanju
Takmi~ari u `enskim skija{kim skokovima i {est drugih disciplina zimskih sportova morat }e sa~ekati odluku o uvo|enju tih sportova u program zimskih olimpijskih igara, saop}io je Me|unarodni olimpijski komitet (MOK). Na sastanku u Acapulcu MOK je odgodio dono{enje odluke o uvo|enju `enskih skija{kih skokova, mu{kog i `enskog halfpipea, skija{kog i snowboard slopestylea, {tafete mije{anih timova u biatlonu, timskog umjetni~kog klizanja i sanka{ke {tafete. Ipak, MOK je najavio da postoje dobre {anse za uvo|enje novih disciplina na igrama 2014. u Sochiju, prenose agencije. MOK smatra da su nove discipline jedan od na~ina pribli`avanja Igara mla|oj publici, ali da je neophodno pri~ekati rezultate svjetskih prvenstava 2011. u svakoj disciplini da bi donijeli ispravnu odluku.

su dan kasnije u odnosu na ostatak dr`avnog tima. Kad je rije~ o pripremama u Vara`dinu, one su se odvijale u vrlo dobrom ambijentu. Niko nema nijedne zamjerke. Smje{taj u hotelu Turist bio je odli~an, a sama dvorana Arena u kojoj su na{i reprezentativci trenirali dva puta dnevno spada u vrhunske sportske objekte, koji je sagra|en za potrebe odr`avanja SP u Hrvatskoj 2009. godine. Za nas je od najve}e va`nosti podatak da nemamo povrije|enih igra~a. Svi

su zdravi i gladni dobrih rezultata. Vjerujemo da }e utakmica sa Ma|arima donijeti kvalitetnu igru na{eg tima. Nadamo se najboljem. Kada je rije~ o sastavu Ma|arske, postoji nagovje{taji da }e trojica standardnih igra~a biti nespremna za ovaj me~, ali o tom potom. Treba ostati oprezan do utakmice i vjerovatno je da }emo tek tada znati njihov tim” ka, zao je Mirza Muzurovi}. Prema njegovim rije~ima, na{im reprezentativcima ne}e nedostajati podr{ka sa tribina

Upitno odigravanje me~a Bosna Prevent - @eljezni~ar EI

Plavi tra`ili
odgodu utakmice
Odigravanje utakmice 6. kolaPremijerlige BiH za rukometa{e izme|u Bosne Prevent i @eljezni~ara EI, koja je rasporedu danas u 19 sati, postalo je itekako upitno. Naime, RK @eljezni~ar EI je tra`io odgodu igranja susreta, me|utim, kakosaznajemo iz RSBiH ne postoje uslovi da se to i dogodi. “^lan 78. propozicija RSBiH ka`e da ekipakoja`eli da odgodiutakmicumora to najavitidesetdanaprijeodigravanjame~a i to uz saglasnost druge ekipe, a @eljezni~ar EI nas je o svojoj molbi upoznao u ponedjeljak. S druge strane, Bosna Prevent nije u mogu}nosti da odgodi utakmicu jer je premijerliga{ iz Visokog ve} obavijestio sudije i delegate o odigravanju susreta. Kao komesartakmi~enja u~inio sam sve {to je trebalo i slu`benim putem obavijestio RK @eljezni~ar EI o svemu kako bi se utakmicaodigrala u zakazanom terminu“ kazao je , komesar Halil [kalji}. I dosada{nji trener RK @eljezni~ar Nenad Kraljevski je rekao da ne zna da li }e utakmica biti odigrana. “Imali smo sjajnu ekipu koja je bila u stanju da se bori za jedno od prva tri mjesta. @ao mi je zbogovog{to se de{ava, ali {ta je, tu je. Nismo dobili otkaze,
RK @eljezni~ar EI `elio odgoditi me~ sa Bosnom Prevent

Preminuo Petar Perovi}
me|utim, sponzor je otkazaofinanciranje. Veliki broj igra~a, koji je poja~aoekipu uljetnom prelaznom roku, napustio je tim ve} nakon posljednjeg me~a sa Prijedorom. U Srbiju se se vratili golmani Peri{i} i Stojkovi}, kao i igra~i Milo{evi}, ^upi}, Mihajlovi}, Lon~ar, Belojevi}, Sud`um, Vukovi}, Pe{i}, a Veselinov sada igra za neku ekipu iz [vedske, za koju je ve} odigrao jednu utakmicu“ ka, zao je Kraljevski i dodao: “Ipak, ostalo je nekolikoigra~a iz Sarajevau ekipi. Mo`da}e oni igratiutakmicu u Visokom, ja to ne bih znao re}i. [to se mene ti~e, kao trenerzavr{io sam svojeobaveze i nadam se da }u do krajanedjeljesa rukovodstvom rije{iti sva pitanja u vezi s isplatomdugovanja, dok bi igra~itrebaliistiproblemokon~ati do 1. novembra“ rekao je Kraljevski. ,
G. V.

Bolt: Potpuno sam spreman
Najbr`i ~ovjek dana{njice, Jamaj~anin Usain Bolt, zalije~io je povredu le|a i Ahilove tetive koji su ga primorali na skra}ivanje pro{le sezone. Sprinter koji dr`i svjetske rekorde na 100 i 200 metara dugim dionicama, kao i na {tafetnih 4x100, 10. augusta, ~etiri dana nakon {to je pora`en na stotki od Tysona Gaya, je zavr{io takmi~arsku godinu. Povrede su ga primorale na odmor, koji je sada iza njega. Naime, Bolt se vratio treninzima i najavljuje odbranu svjetskih naslova u sljede}oj godini kada }e SP organizirati Koreja. “Dobra je vijest {to sam spre man u po tpu nos ti. U`ivam u treninzima, mo`da i po prvi put u karijeri. @elim odbranu naslova u Koreji i znam koliko za nju moram naporno raditi“ ka`e trostru, ki olimpijski pobjednik.

Usain Bolt: U`ivam u treninzima

U Banjoj Luci je ju~e u 81. godini preminuo Petar Perovi}, rukometna legenda Borca i jedan od najboljih igra~a Jugoslavije pedesetih i po~etka {ezdesetih godina pro{log vijeka. Perovi} je nakon uspje{ne klupske i reprezentativne karijere ostao u Borcu, u kojem je obavljao niz odgovornih funkcija, od trenerske do predsjednika kluba, a jedno vrijeme je bio selektor dr`avne reprezentacije. Godine 1958. sa Borcem je osvojio prvenstvo Jugoslavije, a reprezentativni dres obla~io je 22 puta. Ministar porodice, sporta i omladine Republike Srpske Proko Dragosavljevi} uputio je telegram sau~e{}a porodici dugogodi{njeg sportiste i sportskog radnika Petra Perovi}a povodom njegove smrti. Sa `ivotne i sportske scene, navodi se u saop{tenju, zauvijek je oti{la “velika sportska i ljudska gromada, ~iji je cijeli `ivot bio posve}en sportu“ .

48

SPORT

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Evropsko prvenstvo u ragbiju - Divizija 3
Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Obala Kulina bana 8, 71000 Sarajevo, www.bhtelecom.ba; ID broj: 4200211100005; PDV broj: 200211100005, objavljuje:

proizvo|a~u/ovla{tenim distributerima mobilnih aparata Sony Ericsson Predmet javnog poziva BH Telecom d.d. Sarajevo poziva pravna lica da iska`u svoj interes za poslovnu saradnju sa BH Telecomom dostavljanjem pisma namjere. Uz pismo namjere, potrebno je dostaviti: Proizvo|a~: Potpisanu od ovla{tene osobe i ovjerenu izjavu o spremnosti na direktnu saradnju sa BH Telecomom na polju isporuke mobilnih ure|aja Sony Ericsson. Izjava mora biti originalna i sadr`avati potvrdu slijede}eg: - da }e ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na BH Mobile mre`u BH Telecoma, - da }e obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, - da }e obezbijediti slijede}e informacije: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko tr`i{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, - da }e obezbijediti promotivnu podr{ku, - da }e obezbijediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Ovla{teni distributer: Pismo autorizacije kojim se potvr|uje da je distributer ovla{ten od proizvo|a~a za isporuku mobilnih ure|aja Sony Ericsson za tr`i{te Bosne i Hercegovine i da mo`e ispuniti slijede}e: - da mo`e ponuditi ure|aje kastimizirane i zaklju~ane (SIM Lock) na BH Mobile mre`u BH Telecoma, - da mo`e obezbijediti i uzorak, odnosno prototip modela (variant) prije njegovog naru~ivanja, - da mo`e obezbijediti slijede}e informacije od proizvo|a~a: informacije o planiranom datumu lansiranja novog proizvoda na svjetsko tr`i{te, informacije o datumima prestanka proizvodnje pojedinih modela i informacije o o~ekivanim budu}im promjenama, - da mo`e obezbijediti promotivnu podr{ku, - da mo`e obezbjediti prodajnu i postprodajnu servisnu podr{ku. Pismo autorizacije mora biti originalno, na memorandumu proizvo|a~a mobilnih ure|aja, ovjereno i potpisano od ovla{tene osobe. Podno{enje pisma namjere Pismo namjere potrebno je dostaviti na adresu: BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za marketing i prodaju Sektor za marketing Obala Kulina bana br. 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina, sa naznakom: ''Prijava na javni poziv proizvo|a~u/distributerima mobilnih telefona Sony Ericsson - ne otvaraj!'' Ostalo BH Telecom po ovom javnom pozivu ne snosi nikakave tro{kove pravnih lica u sudjelovanju. Poslovna saradnja sa pravnim licima koja ispunjavaju navedene uslove ostvari}e se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. BH Telecom zadr`ava pravo uvida, provjere dostavljenih informacija i tra`enja dodatnih poja{njenja. Javni poziv za iskazivanje interesa za poslovnu saradnju ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Dodatne informacije Dodatne informacije mogu se zatra`iti u pisanoj formi, putem faksa: ++387/33/660 737.

J AV N I P O Z I V

Utakmica se igrala u izuzetno te{kim uslovima

Ubjedljiv trijumf

protiv Slova~ke
Ragbisti Bosne i Hercegovine odli~nom igrom, posebno u prvom poluvremenu, do{li su do zna~ajne pobjede protiv reprezentacije Slova~ke, u okviru Evropskog prvenstva - Divizija 3. Na{anajboljavrsta,koju s klupevoditrenerSafet^erim, ve}u petojminuti je do{la u vodstvo od 5:0, nakon ~ega je sa nekolikoodli~nihprodora do krajaprvogdijelarezultat rastao do 26:0. U nastavku na{i su dr`alivisokritamigre i poveli sa 45:7, a onda su zbognekolikotakti~kihizmjenagostido{li u priliku da smanje i na krajuuspjeli do}i do 45:21. U redovima na{e selekcije posebno se istakaootvara~SabahudinSuba{i}, koji je uz razigravanjeekipepostigao i zna~ajnih 25 poena. Kod Slovaka otvara~ Ku~eranije dorastaona{emotvara~u, ali je znala~ki u drugom dijelu vodio svoju ekipu i postigao{estpoena. Utakmica se igrala u izuzetnote{kimuslovima, jer je zbogki{e, koja je padalacijeli dan, teren bio blatnjav. Turnir se nastavlja u ~etvrtak,kada}e snageodmjeritiAzerbejd`an i Slova~ka, dok }e BiH igrati protiv Azerbejd`ana u nedjelju.
Mi. D.

BiH - Slova~ka 45:21
Stadion Kamberovi}a polje. Gledalaca 1.000. Sudija Raduta Cristian (Rumunija). Pomo}nici Senad Bajramovi} i Senad ^ori} (BiH). Delegat George Bargaunas (Rumunija). BiH: Ba{i}, Feti}, Pa{i}, Muji}, Poj ski} 5, Ra zi}, Aja no vi}, Tur~inovi}, Spahi}, Suba{i} 25, Hamzi}, Glava{ 5, Markovi}, Koki} 10, A. Kapi}, Izi}, D`ani}, Stankovi}, Kavazovi}, M. Kapi}, Sinanovi}, Burekovi} i Zadi}. SLOVA^KA: Bolla, Majkovsky 5, Silny, V. Hodan, M. Hodan, Pfeifer, Grunner 5, Mandi~ak 5, Puha, Ku~era 6, Jan`o, Pe{ir, Mihalik, Kubala, Mana, Mimalik, Mikula{, Hyuben i Rin~o.

Uspje{an nastup bh. d`udista

Meki}, Miladin i Mrdi} stigli do medalja
Reprezentativci BiH u d`udu su proteklog vikenda ostvarili odli~ne rezultate na tri me|unarodnatakmi~enja, u Dubrovniku, Beogradu i Agadiru (Maroko). Na Me|unarodnom turniru Dubrovnik 2010, na kojem su nastupili takmi~ari iz 15 zemalja, na{i borci su osvojili po jednu zlatnu i srebrenu medalju. Prvo mjesto u kategoriji do 100 kg osvojio je AmelMeki}, koji je pokazaozavidnuformu i superiornost nad svojim protivnicima. Ibro Miladin u kategoriji vi{e od 100 kg, nakon izvanredne finalne borbe, ipak nije uspio da odbrani titulu pro{logodi{njeg pobjednika, ali je osvajanjem drugog mjestapokazaoodli~nuformu za predstoje}e nastupe. Na Me|unarodnom turniru SrbijaOpen u Beogradunastupio je bh. reprezentativac Mitar Mrdi} u kategoriji do 73 kg. Nakon pet pobjeda u konkurenciji20 takmi~araMrdi} je osvojioprvomjesto i na taj na~in potvrdio da mu nema premca u regionu u njegovoj te`inskoj kategoriji. U marokanskom Agadiru odr`ano je Svjetskoprvenstvo za juniore i juniorke. BiH su predstavljaliFranjoZadro (do 66 kg) i Larisa Ceri} (vi{e od 78 kg). Nakon pobjeda

Zlatni u Dubrovniku: Amel Meki} (desno)

u prva dva kola, Ceri} je u iscrpljuju}ojborbi za ulazak u polufinaleprotivpredstavnice Japana obnovila povredu koljena, ali je uspjela da borbu dovede do kraja. Nakon zlatnogpoenana{anajuspje{nijatakmi~arka izgubila je me~ sudijskim preglasavanjem, tako da je na kraju zauzela sedmo mjesto. Zadro se nakon dvije pobjede nad predstavnicima Ma|arske i Izraela, te poraza od predstavnikaKazahstana, plasirao me|u 16 najboljih na svijetu. Selektor BiH Branislav Crnogorac je kazaokakomo`emoo~ekivati i dobarnastup njegovihizabranika na predstoje}emEvropskomseniorskomprvenstvu, koje}e se krajem novembra odr`ati u Sarajevu. O. Z.

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 27. oktobar 2010.
Balkanska me|unarodna liga

SPORT

49

Zrinjski u premijeri do~ekuje Ulcinj
Rije~ je o ekipi koja bazira igru s vanjskih pozicija i nije tako jaka pod ko{evima. U tome vidimo na{u prednost i nastoja}emo je iskoristiti, kazao je pomo}ni trener plemi}a Mario Glibi}
U Mostaru}e sutrabitiodigranaprvautakmicaBIBL(Balkanskame|unarodnako{arka{kaliga) lige na tlu BiH. Zrinjski }e u prvom kolu ugostiti ekipu Ulcinja u svojojpremijernojutakmici na me|unarodnoj sceni od osnivanja prije 18 godina. Ekipu koja je u prvom kolu pora`ena od Levskog u Sofiji je umjesto trenera Ivana Vuji~i}a prou~avao njegov pomo}nik Mario Glibi}. U dvije utakmice koje je pogledao na snimkama, Glibi} je kazao kako se radi o ekipi ~ija se igra vi{e bazira na vanjskom {utu, nego na igri pod ko{evoma: “Taj poraz od Levskog nas ne smije zavarati. Rije~ je o ekipi koja igra dosta netipi~nu ko{arku, s puno trke i tvrdom obranom. Baziraju se na igri s vanjskih pozicija i nisu tako jaki u igri pod ko{em. U tome vidimo na{u prednost i nastoja}emo je iskoristiti“ ka`eGlibi}. , Dobru atmosferu u ekipi dodatno je popravila pobjeda nad Bosnom u prvom kolu prvenstva BiH. U toj utakmici nije bilo19-godi{njegAnteaPrce, a kako se sada vratio u tim Zrinjski }e crnogorskog predstavnika do~ekati kompletan. Problem plemi}a bi pored prili~no mladogsastavamoglobiti i neiskustvo igranja na me|unarodnoj sceni. “Prosjek starosti na{e klupe je 20 godina. Imamo pet iskusnijih igra~a, a ostatak tima ~ine igra~i koji nikada nisu odigrali jednu pravu seniorsku sezonu. Dakle, to mo`e biti problem, ali i ne mora biti. Vjerujemo u njih i o~ekujemo od njihpunidoprinos“ zaklju~io je Mario Glibi}. , Utakmica izme|u Zrinjskog i Ulcinja u dvorani na Bijelombrijegu po~inje u 18 sati.
Plemi}e o~ekuje prva utakmica na me|unarodnoj sceni M. I.

VIJESTI
Bosna i Brotnjo zamijenili doma}instvo
Zbog kvara na semaforu u maloj dvorani KSC Skenderija, Bosna ASA BH Telecom }e narednu utakmicu Lige 13 protiv Brotnja igrati u ^itluku umjesto na doma}em terenu. U drugom kolu Lige 13 Bosna je trebala ugostiti Brotnjo u Skenderiji, ali su se klubovi dogovorili da se utakmica odigra u ^itluku, dok }e Bosna biti doma}in u drugom dijelu prvenstva, saop}eno je iz Bosne.

Portland potpisao Oberta
Portland Trail Blazersi potpisali su ugovor sa Fabriciom Obertom. Argentinac koji igra na poziciji centra trebao bi da pomogne timu dok se ne oporave Greg Oden i Joel Przybilla, a iz Portlanda nisu naveli detalje ugovora. Argentinski internacionalac je pro{lu sezonu proveo u Washingtonu, a prije toga je ~etiri godine igrao za San Antonio, gdje je bio startni centar u timu koji je osvojio titulu 2007. godine. U 331 utakmici koliko je odigrao u NBA ligi u prosjeku je postizao 3,2 poena, 3,5 skokova i 0,9 asistencija za 14,6 minuta po utakmici. Sa reprezentacijom Argentine osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine i bronzanu u Pekingu 2008.

EUROLIGA

Varda protiv Teletovi}a
Prokom }e u~initi sve da nas pobijedi, a mi smo spremni da ih sprije~imo u tome, kazao je prvotimac Caje Laboral Mirza Teletovi}
Drugo kolo Eurolige u grupi A donosi duel Prokoma i Caje Laboral, {to automatski zna~i da }e se na suprotnim stranama parketa Gdynia arene na}i dvojica reprezentativaca BiH Ratko Varda i Mirza Teletovi}. Prvak [panije je u prvoj utakmici kod ku}e savladao Maccabi 94:78, dok je Prokom tijesno pora`en na gostovanju kod Khimkija 76:82. Na po~etku sezone, kako u ACB ligi tako i u najja~em klupskom takmi~enju u Evropi briljira Teletovi} - uz Davida Logana koji je protiv Maccabija ubacio 25 poena, Teletovi} je sa 16 ko{eva (~etiri trojke) bio drugi najefikasniji igra~. Uo~i ve~era{njeg gostovanja u Poljskoj, bh. reprezentativac je rekao: “Analizirali smo igru Prokoma i znamo da nas o~ekuje te{ka utakmica. Oni }e u~initi sve da nas pobjede, a mi smo spremni da ih sprije~imo u tome. Ispred nas }e biti sna`an tim, sa dosta visokih igra~a, no i pored toga svjesni smo da smo favoriti i idemo na pobjedu“ kazao , je Teletovi}. Od ostalih utakmica vrijedi izdvojiti prvaka Evrope Barcelonu koja gostuje u Francuskoj kod Choleta, dok }e Partizan u Beogradu po prvu pobjedu krenuti protiv Khimkija. Parovi, srijeda: Lietuvos Rytas - Montepaschi (18:45), Efes Pilsen - Power Electronics (19:15), Prokom - Caja Laboral (19:45), Brose Baskets Olympiacos (20:00), Partizan Khimki (20:45), Cholet - Barcelona (20:45), Spirou Charleroi - Virtus Roma (21:00). ^etvrtak: Cibona - Fenerbahce Ulker (18:30), Real Madrid Unicaja (20:45), Panathinaikos - CSKA (20:45), Maccabi - @algiris (21:00), Armani Jeans Union Olimpija (21:00).
Mirza Teletovi}: Favoriti smo M. I.

Izre~ene kazne Buemiju i Sutilu
Sudije nove utrke u slu`benom kalendaru Formule 1, one u Ju`noj Koreji, imali su posla poslije utrke, a na dnevni red su im do{li Sebastian Buemi iz Toro Rossa, te Adrian Sutil iz Force Indije. [vicarski voza~ ka`njen je s pet mjesta kazne u startnom poretku u narednoj utrci, odnosno Velikoj nagradi Brazila zbog sudara s Timom Glockom iz Virgina u 30. krugu utrke. Sudije su istaknule da se taj incident mogao izbje}i, premda se Buemi ve} ispri~ao Glocku. “Kasno sam ko~io i blokirali su mi se prednji kota~i. Nisam mogao skrenuti i zavr{io sam ravno u Glocku. @ao mi je zbog toga“ rekao je. , Identi~na kazna ~eka i Sutila, koji je u 47. krugu poku{ao presti}i Kamuija Kobayashija u Sauberu, ali je tako|er izazvao sudar. Zanimljivo, Nijemcu je izre~ena dodatna kazna od deset hiljada dolara, jer je priznao da je sve vrijeme tokom utrke bio svjestan svojih problema s ko~nicama.

SP za kadete i juniore u karateu u verziji WKC

BiH osvojila 15 medalja
Reprezentacija BiH imala je uspje{annastup na sedmom Scvjetskom prvenstvu za kadete i iuniore te 7.svjetskom kupu za djecu u karateu u verziji WKC (World Karate Confederation) odr`anom od 21. do 24.oktobra u Caorleu u Italiji. U konkurenciji 1.800 takmi~ara iz 35 reprezentacija na{i karatisti su osvojili 15 medalja i to ~etiri zlatne, pet srebrenih i {est bronzanih medalja. Zlatne medalje osvojili su: Irma Vile{ (KK Futura Bugojno) - borbe juniorke preko 65kg, Almedina [tili} (KK Lavovi Miri~ina) 13 godina do 50kg, Edin Kari} (KK Sensei Turija) borbe 12 godina preko 45kg i Elma Muratovi} (KK 1. mart Srebrenik) kate 10-11.god. I nivo. Srebrene medalje osvojili su: `enska juniorska ekipa (Amina Had`i} - Ha se karate do Zenica, Irma Vile{ - Futura, Selma Kova~evi} - Sensei i Belma Kraji{nik - Or hi de ja No vi Tra vnik), Ner min Mr|anovi} (Ha se karate do), borbe juni-

ori preko 78 kg, Damir Mu{i} (Sensei) borbe 11god. do 45 kg, Melisa Ni{i} (1. mart) borbe 12.god. do 47kg i Ajla Duranovi} (Tigar Jajce) kate 8-9.god. I nivo. Bronzane medalje na SP u Italiji osvojili su: mu{ka juniorska ekipa (Nermin Mrd`anovi} - Ha se karate do, Kero Kenan - Futura, Ramiz]orina- Futura i AdnanMemi} - Sensei), Amina Had`i} (Ha se karate do) borbe juniorke preko 65 kg, Emir Red`o (Nara Kakanj) borbe kadeti do 55kg, Sedin Kurtovi} (Empi Biha}), borbe 13 god. do 50kg, Nusreta Tufek~i} (1. mart) borbe 12.god. do 50kg i Selma Ma{i} (Ha se karate do) borbe {obu ipon 11 godina.
Mi. D.

50

OGLASI

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

srijeda, 27. august 2010. godine nedjelja, 8. oktobar2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan u privatnoj ku}i sa posebnim ulazom, centralnim grijanjem i parkingom. Mob. 062/906-160 i 061/157-071. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211945. IZDAJEM garsonjeru 30m2 na Vrbanju{i, privatna ku}a, samo zaposlenim osobama ili studenti, obavezno dvije kirije unaprijed, cijena 200 KM. Mob. 063/374-70. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374707. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM stan na Ilid`i 54m2, prizemlje, Ul. Bosanskih gazija br. 29. Tel. 062/324-647. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, Grbavica. Mob. 063/639-213. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, grijanje, kablovska TV, kod Merkatora. Tel. 659-895. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101097. IZDAJEM sobu studenticama, centar. Mob. 061/869-393. CENTAR, trosoban stan u Sarajevu, kompletno namje{ten izdajem na du`i period. Mob. 062/692-777. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 203-497. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336-644. GRBAVICA, dvosoban stan, adaptiran, izdajem na du`i period. Mob. 061/190-008, 061/150-080. IZDAJEM unutra{nju gara`u u [opingu — Grbavica. Tel. 521-358. IZDAJEM na Ilid`i-Peyton trosoban stan (ku}a u nizu) sa ba{tom i kaminom. Tel. 061/537-739. IZDAJEM vikendicu na Jahorini, exstra lokacija. Tel. 066/136-470. IZDAJEM poslovni prostor 30m2 u Starom Gradu ima obezbije|en parking. Tel. 062/053-945. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM gara`u kod doma zdravlja Stari Grad. tel. 061/377-196. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska tv. Tel. 033/652-293. IZDAJEM gara`u, Soukbunar 7, kod servisa Im{ir. Mob. 062/529-878. IZDAJEM jednosoban stan zaposlenoj `enskoj osobi ili studenticama blizu Katedrale. Tel. 061/926-212. IZDAJEM luksuzno namje{ten stan 95m2 na Marijin Dvoru sa gara`om, c.g. tel. 063/639-691. IZDAJEM vi{enamjenski poslovniskladi{ni prostor 230m2 na magistralnom putu Sarajevo-Pale 10 km od Vije~nice sa infrastrukturom. Te. 065/005-373, 067/789-757. IZ DA JEM na Vla {i}u za zim ski odmor od novembra do februara ku}a za 10 osoba, 300KM ili apartman za 4 osobe 100KM. tel. 061/214868. IZDAJEM poslovni prostor na atraktivnom mjestu, Marijin Dvor, 84m2. Tel. 033/204-524. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 033/442-556. IZDAJEM troiposoban stan 92m2, polunamje{ten, et. grijanje, Kvadrant ]. Vila. Mob. 061/074-131. IZDAJEM namje{ten stan 40m2, u neboderu kod trolejbuske okretaljke Jezero. Mob. 062/476-598. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. IZDAJEM pos. prostor, razne namjene, Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Marijin Dvoru blizu doma zdravlja, I sprat, 300KM. Tel. 205-784, 063/876-590. IZDAJEM namje{tenu dvokrevetnu sobu sa upotrebom banje i kuhinje. Tel. 062/920-856. IZDAJEM namje{ten stan u novoj zgradi, Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM jednosoban stan 45m2 kod autobuske stanice u I. Sarajevu. Mob. 062/760-319. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, za dvije studentice, Centar. Tel. 534992. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednoiposoban, polunamje {ten stan, Trg he ro ja. Mob. 061/557-162. CENTAR, Ko{evsko brdo, lijepo opremljen troiposoban stan, izdajem. Mob. 061/146-298. IZDAJEM dvoeta`ni stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/812-046. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM namje{ten stan, poseban ulaz i drugi sadr`aj, 250 KM. Mob. 062/527-254. IZDAJEM ku}u na Mejta{u 120m2 sa 200m2 vrta, sre|ena, nenamje{tena, strancima. Mob. 061/156-262. IZDAJEM namje{ten stan, 65m2, poseban ulaz, svi drugi sadr`aji, 250 KM. Tel. 538-364. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445306. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136-286. IZDAJEM povoljno trosoban namje{ten stan u privatnoj ku}i, Ilid`a — Lepeni~ka. Mob. 061/426-705. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar - Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM manji dvosoban stan u centru na du`i period, zaposlenim osobama. Tel. 062/256-773. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini direkcije Energoinvesta, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru, 15m2, ul. Te{anjska (zgrada Viza za budu~nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje automobile). Tel. 612956. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan samcu ili samici, centralno grijanje, u blizini ekonomije i prava. tel. 033/444-843. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu u centru grada - Mejta{, plin za jednu ili dvije osobe. Tel. 061/869-396. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. SOUKBUNAR, izdajem prazan stan 40m2, poseban ulaz, 200 KM. Mob. 061/866-409. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM prostor 190m2 kod porodili{ta Jezero pogodan za sve namjene. Tel. 061/170-254. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan 65m2, adaptiran, centralno, II kat, na Dobrinji IV, za dva manja. Mob. 061/745-525. DOBRINJA IV, mijenjam stan 89m2, I sprat za ma nji u Sa ra je vu ili ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MIJENJAM kvalitetan dvosoban stan, vl. 1/1 u naselju Otoka za garsonjeru u naselju Mojmilo uz doplatu. Tel. 065/463-156. MIJENJAM ddvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. SARAJEVO-ZAGREB, mijenjam stan ~etverosoban u centru Sarajeva kod Holidey inna za trosoban u centru Zagreba uz sporazum. Tel. 00387 33 214-595. SARAJEVO-DUBROVNIK, troiposoban stan renoviran sa gara`om, mijenjam za stan ili vikenddicu. Tel. 033/617-742, 061/964-797. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, ga ra`a, uku pno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}e: Vratnik sa 400m2 zemlje (kod Hendek d`amije), Vasin han sa 500m2 zemlje, Bjelave sa 600m2 stambenog prostora, vikend ku}e Pale (Potoci, Kriva~e, gornji pribanj) i Lukavica: ku}a 7 x 7 sa 1.100m2 zemlje, 15.000 KM. Mob.061/375-787. PRODAJEM jednoiposoban stan 48m2 sa centralnim grijanjem i balkonom na Dobrinju 3, III sprat, cijena 1.500 KM/m2. Mob. 061/524-533. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819308. STANOVI: Dobrinja 49m2, 55m2, 68m2, Mojmilo 68m2, centar 36m2, Novo Sarajevo 41m2, Alipa{ino polje 59m2 i 64m2, grbavica 131m2 i 54m2, Marijin dvor 121m2 i 86m2. Mob. 066/488-818. PRODAJEM zemlji{te 1/1, 2.500m2, Rakovica 4, Z. Aris, pogodno za doma~instvo, kultivisano, ogra|eno, voda, struja uz parcelu, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje, pogodan za poslovni prostor, ul. Tekija i Nova. Mob. 065/021-556 PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, VI sprat, 107.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, adaptiran u Hrasnom kod Lorisa. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici kod [umarskog fakulteta. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Mob. 065/021-556. PRODAJEM jednoiposoban stan u Hrasnom, 45m2, na Trgu heroja, 86.000 KM i 36m2 — 68.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM vikendicu — ku}u u Resniku — Pazari}, 750m2 zemlje, 75.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, Alipa{ino polje, I sprat, C-faza. Mob. 061/594508. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. PRODAJEM ili mijenjam stan na Marin Dvoru 75m2, trosoban, potpuno adaptiran za manji do 50m2 u centru. Tel. 061/202-916.

PRODAJA
HITNO, povoljno, centar kod katedrale, trosoban stan 77m2, II sprat. Mob. 063/064-220.

CENTAR Sarajeva-^obanija, prodajem luksuzan poslovni prostor, sposoban za sve namjene, vlasni{tvo. Mob. 061/762-745. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. NA BA[^AR[IJI prodajem ku}u sa poslovnim prostorom, 187m2, glavna ulica, papiri 1/1. Mob. 061/745-525. PRODAJEM internisti~ku ordinaciju, kompletno namje{tenu 135m2, strogi centar grada+dvije vanjske ba{te, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRO DA JEM stan na Ba{~ar {i ji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374707. PRODAJEM stan u Centru, ul. ^ekalu {a ~i kma, 100m2 sa ga ra`om, 250.000 KM. Mob. 061/892-315. PRODAJEM dvije ku}e na Grbavici, parcela 780m2, jedna ku}a stambenoposlovni objekat 260m2 kancelarijskog prostora+100m2 gara`nog prostora, druga 200m2 stambenog pos. oku}nice 140m2, vl. 1/1, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/374-707. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u 250m2, oku}nica 5000m2, kompletno renovirana, sa svim generalijama, uredna dokumentacija, vl. 1/1, u Reljevu, nedaleko od novog autoputa, mogu}a i zamjena za stan, uz doplatu. Mob. 063/374-707.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente (agencija). Mob. 062/465-466. AGENCIJI potreban manji stan u zgradi za iznajmljivanje za strance na jednu godinu. Mob. 061/145-853. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJE se 1.) zgrada 670m2, 3 sprata, prizemlje i podrum, sa svim instalacijama, ul. S.H. Muvekita br. 4 u centru Sarajeva. Na raspolaganju su 2 parking mjesta i dvori{te, 2.) poslovni prostor od 152m2 u ul. Ferhadija br. 12. Kontakt telefon 033/279-800.

IZDAJEM jednosoban, luksuzno namje{ten stan, sa tri kau}a, telefonom, instalisanim internetom, te kablovskom TV. lokalitet ^engi} Vila I, ul. Ferde Hauptmana 38 kod autopraonice „Slon“. Tel. 033/613-480 i 062/800-401.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. SARAJEVO, povoljno prodajem dva kau~a u odli~nom sta nju. Mob. 061/196-800. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM Fabiju Confort 1,4 MPI, 2002. godina, pre{la 92.000 km, srebrena, registrovana do 4. 2011. god. Mob. 061/269-213. [KODA fabia 1.2 MTP, 2005. god. 70.000 km, prva ruka, tek registrovana, servisirana, 9.500 KM. Mob. 061/216-639. \IP micubu{i pajero, dugi, 2,5 kw, 98. god. top stanje, prva ruka, 6.500 eura. Mob. 061/220-433. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. BRU[ENO staklo 33x33cm 5mm, zaobljeno na uglovima, 10 kom. 40 KM. Mob. 315-540. PRODAJEM klavir ^ajkovski. Mob. 061/802-650. PRODAJEM `enske bunde, duga 42-44, tamno sme|a, bizam, kratka rakun. Mob. 0627525-981. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525-981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. NOV troredni ormari} za osigura~e Hager, cijena 20 KM. Mob. 062/315540. NOVE atestirane elektroza{titne ~izme 3000V, cijena 40 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 8 komada neonskih sijalica, ja~ine 40 W, du`ina 120 cm, cijena 15 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 6 komada neonskih sijalica, ja~ine 58W, du`ine 150 cm, cijena 10 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 40 komada startera za neonke Iskra 18 W, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM garderobu iz Italije, mu{ku i `ensku, firmirano. Mob. 062/062-445. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah. Tel. 061/836-657. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526918. KUPUJEM elektri~ni valjak (neispravan) za peglanje, Cordes 834. Tel. 061/107-001. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526918. KUPUJEM manji stan od Marijin dvora do Ba{~ar{ije. Dajem auto uz doplatu. Mob. 061/338-433. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200003. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, fir ma GLAN. Mob. 061/350-688. KOMBI prevoz. selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure{aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374-458. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. PROFESORICA engleskog - prevodilac, sudski tuma~ za engleski jezik preoddi odmah i ddr`i ~asove za sve uzraste. tel. 033/465-958, 062/612399. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. ^UVALA bih i poslu`ivala iznemogla lica. tel. 062/569-444. ODR@AVALA bih stan dva puta sedmi~no po 4 sata i peglanje. Tel. 207-310. PROFESOR daje sate gitare. tel. 063/930-078.

PRODAJA
STUP, Ba~i}i, dvosoban, 52m2, balkon + terasa, VII sprat, lift, povoljno. Tel. 061/208-760, 061/199-312. PRODAJEM sedam dunuma zemlje u ^elebi}ima. Mob. 061/875-291. PRODAJEM dvaipo dunuma za vikendicu, Busova~a, {uma ~etinar. tel. 061/154-540. PRODAJEM na Grbavici — [oping, troiposoban stan (renoviran) sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964797. PRODAJEM na Dobrinji ddvoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, lift, c.g, plin. Tel. 033/453-357. PRODAJEM u Faleti}ima zbog selidbe ku}u 10x12 sa oku}ni com 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM poslovni prostor u centru 157m2, prizemlje, parking pogodno za sve namjene. tel. 061/304599, 033/665-419. PRODAJEM ku}u 10x11, Nahorevska iza pijonirske, sa tri trosobna stana na tri eta`e. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad idealan za pos. prostor. Tel. 061/215-033. PRODAJEM ku}u u centru Ba{~ar{ije 100m2 sa dvori{tem od 220m2. Tel. 033/447-940. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 78m2, poglwed na Marijin dvor, predio ambasada, Ljubljanska ulica. Tel. 212-479. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor — Perivoj, Novi grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ili izdajem stan 140m2, Trg Merhemi}a br. 8, Ciglane. Mob. 063/419-296. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgradi. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. PRODAJEM trosoban stan u strogom centru grada Zenica, 80m2. Tel. 061/528-032. PRODAJEM ku}u u grdu Zenici. Tel. 061/528-032. PRODAJEM ku}u na Vla{i}u ili mijenjam za apartman na moru. Tel. 061/528-032. PRODAJEM poslovni prostor na Dobrinji III, 19m2, parno, suteren, 29.000KM. Tel. 066/340-748. PRODAJEM stan u centru, M. Idrizova 105m2 i 57m2. Tel. 061/299-911. PRO DA JEM po slo vni pros tor 2x40m2 centar, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u u S. Gradu, Ul. Srebreni~ka 200m2 na 300m2 placa. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru 85m2, Ul. Jezero. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, cijena po dogovoru. tel. 033/649-602.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. PRODAJEM kafe aparat Gagija, sa dvije grupe, povoljno. Mob. 062/814279. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOZILA
PRO DA JEM zim ske gu me Dunlop nove 205/55R16 za Pasata komplet od 4 gume felge i ratkape i lanci, 540KM {to je 30% od cijena. Tel. 063/892696. VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518 NISAN Micra Vizija 2006. godina, prvi vlasnik, 5 vrata, metalik crvena. Mob. 061/526-308. FABIJA — Sedan, 1,2/47 KW, 2006. prvi vlasnik, 40.000 km, el. paket, daljinski, alarm, radio-MP-3, klima, kasko do 5. XI, 9.200 KM. Mob. 061/170-461. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM [kodu oktaviju 2002. god TDI, elegans oprema, cijena 12.400KM. Tel. 061/532-530, 033/238152. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639576. PRODAJEM Golf II, dizel, 1987. godina, {iber, bijela boja, dvoja vrata, cijena 2.800 KM. Mob. 061/244290. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM Reno Megan, 2001. godina, dobro o~uvan, ful oprema, gara`iran. Mob. 061/338-433. PRODAJEM Reno megan II, 1.9 dizel maj 2003. god, prvi vlasnik, registrovan. tel. 063/894-689. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Ford Fijesta 1300, 1985. god, o~uvan. Tel. 612-351, 061/323977.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe-slasti~arni i pizzeriji „Lacanzona“, uslovi rada i plata pristojni. Mob. 062/445-037, 033/618-855. HITNO potrebne dvije djevojke za rad u igraonici-animatorke. Mob. 061/085-792. POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan i hrana obezbije|eni, plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharice, kuhari, pomo}no osoblje sa iskustvom za rad u kuhinji. Mob. 061/555-709 i 061/191972. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSTALO
PRODAJEM klavir —Yamaha GT-1 Gran Touch, digitalni Piano. Tel. 714-700. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM koke nosilje doma}e pilice. Tel. 062/760-198. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora standardnih dimenzija iz novogradnje sa {tokovima i staklom. Tel. 061/869-396. PRODAJEM mali tokarski strug njema~ke proizvodnje, 500W za hoby tokarenje drveta, samo 400KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529-878. PRODAJEM nov plinski re{o sa bocom, veoma povoljno. Tel. 061/863783. PRODAJEM sobna vrata sa {tokom 0,90x2,05 desna i jedna 0,70x2,05 de sna sa {to kom sve no vo. Tel. 061/819-788. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. BRU[ENE staklene police 5mm, dimen. 68,5x24 cm, 5 kom, 20 KM. Mob. 062/315-540. TELEFON stari ispravan Ei-Pupin, cijena 30 KM. Mob. 062/315-540.

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz ga ran ci ju. Tel. 033/718-405, 061/156-728. INSTRUKCIJE iz matematike uspje {no i po vo ljno. Tel. 466-736, 061/506-755. LAMINATE, parkete, brodski pod postavljamo povoljno i kvalitetno. Tel. 061/311-622. KOMBI prevoz, selidbe ~isto bez o{te~enja namje{taja. Tel. 061/311622. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na izlete, planine, seminare i ostale destinacije. tel. 061/222-310. HAUS majstor popravljam {arnire, brave na ormarima, prozore, vrata. Tel. 062/293-723. KONVERZACIJSKI engleski za sve uzraste, osnove mikrora~unara i primjena. Tel. 062/293-688. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke dolazim na adresu besplatno. tel. 033/240-895, 062/909306. ODR@AVALA bih poslovni prostor (povoljno) u Centru. Tel. 061/524-578. ODR@AVALA bih stan dva puta sedmi~no po 4 sata, peglanje, Centar. Tel. 061/524-578.

KUPOVINA
KUPUJEM olimpijske krevete drvene sa ili bez du{eka. Mob. 065/169364. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice odmah isplata, povoljno. Tel. 061/268-892.

ALU `aluzine 20KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU i PVC roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/767-995, 033/211484 i 061/131-447.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM sav namje{taj iz stana, vrlo povoljno. Mob. 062/814-279. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076.

ELEKTRI^AR sa VODOINSTLATEROM, rade sve opravke bojlera, sanitarija, pe}i, tu{ — sla vi ne, in sta la ci je. Mob. 061/222-228 i 061/389-112.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. SA NI TET SKI pre voz pa ci je na ta www. partamedic.ba. Tel. 061/564-564 i 061/100-567.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
SJE]ANJE ...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

USLUGE
TELEFON servis poprevlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada te le fon skih in sta la ci ja. Mob. 061/141-676 i 204-805. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. MOLERI nude usluge, boje, gletovanje, stolarija, radijatori i sve drugo po dogovoru. Tel. 456-979, 061/219768. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779. INTERNISTA sa iskustvom, obavlja ku}ne posjete. Tel. 063/936-956. ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikato ra, in sta la ci ja i os ta lo. Mob. 061/222-228. MOLERSKO farbarske usluge. Tel. 062/922-323. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VO DO IN STA LATER sa elektri~arom vr{i popravke i ugardnju novih instalacija, ugradnju sanitarija. Tel. 061/180-120. VODOINSTALATER vr{i popravke i ugradnju novih instalacija, ugrdanju sa ni ta ri ja i hi dro fo na. Tel. 061/389-112. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. DAJEM instrukcije iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buhe, muhe, komarce, mi{eve. Tel. 033/219761 i 061/928-535. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. SERVIS i odr`avanje ra~unara, kvali te tno i ve oma po vo ljno. Mob. 061/274-179.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HALIMA (MUJO) LAGARIJA, ro|. SIRBUBALO

RAZIJA AHMESPAHI], ro|. RAMOVI]

FATIMA KARA^I]
27. 10. 2000 — 27. 10. 2010.

preselila na ahiret u nedjelju, 24. oktobra 2010, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sin Ma{o, k}erke Hamida i Fadila, unu~ad Saima, Edin i Amra, praunuka Shirin, zet Hasan, snahe Zlatija, Zlata i Sana, brat Alija, brati}i Juso i Velija, djeveri}i Refik, Mirsad i Remza, te porodice Lagarija, Sirbubalo, Merkez, Nuhanovi}, Sefer, Seki}, D`ano, D`elil, Pendek, Mahmutovi}, Bostand`i}, Vejo, D`ubur, Obho|a{, \ozo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Jordanskoj d`amiji na Grbavici. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa gradskog stajali{ta Grbavica - pijaca sa polaskom u 13.15 sati, sa usputnim zaustavljanjem na trolejbuskom stajali{tu kod Alipa{ine d`amije. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: suprug Azem Hazim, sinovi Mevsud i Mevludin, k}erka Mevsiha, snahe Mevsuda i Vahida, unu~ad Ahmed, Dino, Irma, Adi, Merisa i Vedad, brat Rasim, snahe Duda, Ramiza i Vahida, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri}i i djeveri~ne, zaovi}i i zaovi~ne, te porodice Ahmespahi}, Ramovi}, ]osovi}, Pecikoza, D`ihani}, Tur~inovi}, Ba{i}, Rami}, Ali}, Su}eska, Uglje{a, U{anovi}, Sejfi}, Halilovi}, Deved`ija, Kar{i}, Rami}, [ahat, Poljo, Puhalo, [ehi}, Sadikovi}, Suba{i}, Duran, Avdi}, Hindi}, rodica Vasvija, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i merhume u Ulici Jar~edoli br. 5.
000

Volimo te, tvoji najmiliji
6785

PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. BRU[ENJE i lakiranje parketa i podova, kvalitetno, povoljno. Mob. 061/274-179. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi sa radnom snagom ili bez. Mob. 062/226-665. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 214-346. GINEKOLO[KA ordinacija Bonus, prim. dr Dedi}-Nik{i}, nudi: ultrazvuk ginekolo{ke trudni~ke preglede uz veliku stru~nost i povoljne cijene, pregled dojke besplatan. Tel. 657-094, 061/700-974. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehani ke, ma {in skih ele me na ta. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. KERAMI^AR, kvalitetno i ~isto uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. ODR@AVALA bih poslovni prostor uredno i pedantno, op{tina centar. Mob. 061/524-578. ODR@AVAM mezare i ba{te, kosim trimerom travu. Mob. 062/332-230.

Prije 6 mjeseci, 29. aprila 2010. godine, ostali smo bez najve}eg prijatelja, na{e majke

HATID@A ZUKO, ro|. HALJKOVI]

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Svaki dan si u na{im mislima i zauvijek u na{im srcima. Tevhid }e se prou~iti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u d`amiji Lu~evica u Ulici O~aktanum, poslije podne-namaza u 13.30 sati. Sanija, Suada i Samir sa porodicama
6803

AIDA LIVNJAK, ro|. HUJDUROVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 21. oktobra 2010, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka [ejla, brat Salko, sestre Fatima, Nermina i Safija, snaha Nevzeta, tetke Fatima, Rad`a, Sadija i Mina, daid`e Ibrahim i D`evad, daid`inice Zumreta i Suada, brati~ne Edina i Adana, te porodice Livnjak, Hujdurovi}, Kurspahi}, Smailefendi}, Berberovi}, Bo{njakovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Zaima [arca br. 106/II.
000

POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg Mirze

OBAVJE[TENJE
ZLATI SABLJICI
Porodica Kozari}: Kemal, Alma, Haris i Nejra
6804

Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
TU@NO SJE]ANJE

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Oti{ao nam je veliki prijatelj, na{ plemeniti i dobri

na moje mile, drage i nikad zaboravljene sestre

RASIM (SMAJO) SMAKI]

BREBERINA

preselio na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Sanija, sinovi Sadik i Sakip, k}erke Ismeta, Fikreta, Zineta, Ramija, Safija, Elvira i Elzina, snahe Enesa i Adisa, zetovi Husnija, [efkija, Esad, Muhamed, Enad, Ismet i Esmir, unu~ad i praunuk, bra}a Munir i Mirsad, sestre Hajrija, Vasvija i Hedija, snahe Izeta i Remzija, zetovi Omer i Huso, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ure Ramiz, Bajram i Haso sa porodicama, te porodice Smaki}, [abanovi}, Kali}, Meki}, Musi}, Br~vak, Kurtovi}, ]orhamzi}, Hamzi}, Boran~i}, Mahmutovi}, Zejnilovi}, Rondi}, Li~ina, [ukurica, [aboti}, Sijari}, Tihi}, Alihod`i}, Bad`i}, Mehovi}, Kajevi}, Mustajba{i}, kom{ija Emir Panjeta sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici humska br. 376.
000

RU@ICU
i

VLADO TOPI]
\UR\ICU
koje su neograni~enu ljubav pru`ile mojoj porodice i meni. Sestra Stana Krehi}, zet Miro Krehi} i na{a djeca
6715

Voljeli smo ga i volje}emo ga uvijek. Danka i Omer
6797

POSLJEDNJI POZDRAV

Navr{ilo se 40 dana od dana kada nas je napustila na{a majkica

POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg dragog Mirze

[EVKA HAD@IHASANOVI] prof. dr. ^EDOMIL [ILI]
Sa tugom i lijepim sje}anjima, ^lanovi Hrvatskog dru{tva za znanost i umjetnost i Matice hrvatske iz Sarajeva
6798

ZLATA SABLJICA

Tvoji: Jasmina, Aida, Mak i Mufid
6796

od Emse Kurtovi}, porodica: Ihtijarevi}, Alajbegovi} i Kozari}
6801

POSLJEDNJI POZDRAV

Pro{lo je 6 mjeseci otkako nije sa nama na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

prof. dr. med. sci. MUHAMED KASUMOVI]

JANJA ]URI]
27. 4. 2010 — 27. 10. 2010.

FATI

Dani prolazi, a nijedan bez boli i sje}anja na Tebe. Uvijek }e{ biti u mom srcu i mojim mislima, draga mama. Tako mi nedostaje{...

Uvijek }e{ ostati u na{im srcima. Tvoji prijatelji, sektor Informatika, Bosnalijek
001

Od prim. dr. Bahre Puva~i} sa djecom
6792

K}erka An|elka sa obitelji
6795

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

dipl. ing. VLADISLAV TOPI]

nakon kratke bolesti preminuo u 72. godini. Sahrana }e se biti obavljena u petak, 29. oktobra 2010. godine, u 12.15 sati na groblju Bare. O`alo{}eni: sestri} Zoran, snaha Mirjana, unuci Mladen i Dejan, te porodice Dugonjivac, Zonji}, Pe~ar, Karabeg, Pa{ali}, Uzelac, Kalajd`i}, te rodbina, prijatelji i kom{ije
6799

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj prijateljici, divnom i plemenitom ~ovjeku

SENI ALIMANOVI]
Sa tugom i nezaboravom, njeni Rina i Mikan
6802

TU@NO SJE]ANJE Pro{le su tri tu`ne godine otkako nije s nama na{a najdra`a

HABIBA OV^INA, ro|. JAREBICA
27. 10. 2007 - 27. 10. 2010.

Zauvijek u na{im mislima, zauvijek u na{im srcima. Njeni najmiliji Amela i Ismet
6800

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV na{em biv{em zaposleniku-penzioneru i ocu na{eg kolege Nedima

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ZORA (KOJO) MILO[EVI]

SABAHETA DOLOVAC, ro|. [ERO
ekshumacija iz @epe

preminula 25. oktobra 2010. nakon kratke i te{ke bolesti u 80. godini. Sahrana }e se obaviti 27. oktobra 2010. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sestra Dragica Todorovi}, brat Nedjeljko Todorovi}, te porodice Todorovi}, Ciraj, Pivelja, D`ud`a, Pavolucci, D`indo, Panjeta, Prazina, Bajraktarevi}, D`elilovi}, Vrane{, Pavica, kao i ostala rodbina, prijatelji i drage kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Krste Hegedu{i}a br. 14, Ilid`a.
000

tragi~no preselila na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 1993. u 43. godini.

HUSI (SULJO) HROMO
JP Me|unarodni aerodrom “SARAJEVO“ d.o.o. Sarajevo
001

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 28. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: bra}a Sakib, Fadil i Zekir, sestra Fadila, snahe Damjanka, Zakira i Mirsada, zet Suad, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice [ero, Dolovac, \uzo, Korora, Drinjak, Zajko, Had`ibegi}, Veljan, Dori}, Zuko, Hrvat, Kalafat, Lisica, [krijelj i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

srijeda, 27. oktobar 2010. godine SJE]ANJE na drage roditelje

OSLOBO\ENJE

ZLATA SABLJICA, ro|. KARAMEHMEDOVI]
preselila na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug had`i Esad, sin Mirza, unu~ad Aida, Bakir i Adi, sestra Amira, brat Miralem, snaha Emina, zet Senad, zaova Halida, jetrve [emsa i Hatid`a, sestri} D`elal, sestri~na Suzana, brati} Damir, te porodice Sabljica, Karamehmedovi}, Kurtovi}, Arifovi}, Rizai, Krila{evi}, Bo{njakovi}, Abaza, Alajbegovi}, Kozari}, Ihtijarevi} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Muhameda efendije Pand`e br. 377/II.
000

D@AFIRA (SALIH) MUCI], ro|. HANDAN
preselila na ahiret u petak, 22. oktobra 2010. u Be~u, u 86. godini. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, poslije podne-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: sin Salko, k}erka Saliha, snaha Muemira, unuke Benina i Arifa, praunu~ad Salko, Aron i Alina, zet Avni, brati}i i brati~ne, te porodice Muci}, Handan, Hati}, [endelj, Bakiji, Kurtovi}, Kadragi}, Joki}, Helja, Ga{evi}, Zvizdi}, Musli}, Vrabac, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i merhume u Ulici Halimhod`ina br. 14.
000

RAZIJA (HUDOVI]) HAMZABEGOVI]
27. 10. 2007 - 2010.

EDHEM HAMZABEGOVI]
24. 11. 1979 - 2010.

iz Zvornika

Va{u roditeljsku ljubav i dobrotu neizmjerno pamtimo i nosimo u na{im srcima. Molimo milostivog Allaha d`.{. da vam podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Va{a djeca: Tahir, Devleta i Azra sa porodicama
6753

SJE]ANJE na drage kumove

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SEIDA (AVDO) ]IZMI], ro|. GRADA[^EVI]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 25. oktobra 2010, u 70. godini. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, poslije ikindija-namaza (15.30 sati) u haremu d`amije Hrasnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: k}erke Enisa i Aida, zetovi Omer i Semir, unu~ad Belma, Ajla, [ejla i Nadir, sestre had`i Aziza, Mehrid`ana i Hikmeta, snaha Kira, kom{inica Fehma, te porodice ]izmi}, Grada{~evi}, Mili{i}, Suboti}, Frlj, Ahmeta{evi}, Softi}, Had`ipa{i}, Lokvan~i}, Parla, He}o, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 15.30 sati, Ul. 15. maja br. 4, Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

DEVLIJA DRNDA, ro|. ^AU[EVI]
LJILJANA LJILJA [AKI]
1934 - 2007.

preselila na ahiret u utorak, 26. oktobra 2010, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 27. oktobra 2010. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sin Kasim, k}erke Galiba, Ferida i Sajda, snaha Senaida, zetovi Nusret i Enver, unu~ad Haris, Aida, Alma, Emir, Adis, Amra, Amila, Amar i Anel, snahe Emira, Elvira i Sibela, zetovi Edin i Elmir, praunu~ad Emir, Faruk, Rijad, Irhad, Affan i Erduana, brat Mu{an, sestre Mevla, Nezira i Vezima, snaha [efka, zet Sulejman, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, zaovi}i i zaovi~ne, prija Halida, te porodice Drnda, ^au{evi}, Me{evi}, Mirvi}, Avdibegovi}, Sokolovi}, Dizdar, Duri}, Bajri}, Efendi}, Salispahi}, Ahmetspahi}, Glava{evi}, Halimi}, Begi}, Osmanovi}, Dajd`i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Vrbanju{a br. 174.
000

VLADIMIR ^IKO MILI^EVI]
1933 - 2006.

Zeko i Mikica
6732

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV sestri na{e drage kolegice Bedre

JASMINKA SAVOVI], ro|. KR[LAK
27. 10. 2008 27. 10. 2010.

baki BUBU

SENI ALIMANOVI]

od Lane sa mamom
6782

BORISU TANKOSI]U
Branko Mari} sa porodicom
6789

od uposlenika Slu`be za skup{tinske poslove
6794

Tvoj brat Nuno sa Sandom i Sarom
6780

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
TU@NO SJE]ANJE
IN MEMORIAM

MEHMED (SULEJMAN) [UKALO
27. 10. 2009 - 27. 10. 2010.

DAVID BUKI (JUDE)

MONTILJO
Va{a Lola

JELENA, ro|. STANKOVI]

U znak sje}anja najboljim roditeljima na svijetu.

Supruga Azra, sinovi Dino i Adi
6771

6175

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj

Dvadeset sedmog oktobra 2010. navr{ava se osamnaest godina otkako smo ostali bez na{eg najdra`eg

JASMINKA KEKA SAVOVI]
27. 10. 2008 - 27. 10. 2010.

MUSTAFE (HALILA) ^AKARI]A

“Samo da se uz tebe budim, meni na svijetu ne treba vi{e. Da svaku tvoju mijenu slutim. Da zrak u tvojoj blizini di{em. Samo da tiho uz tebe {utim prisutan kao svjetlost bez glasa. I da ti o~i o~ima }utim...” (Enes Ki{evi}: “Prisutan kao svjetlost bez glasa”) S ljubavlju i po{tovanjem, Dubravko
6775

Sje}anje na Tebe osta}e vje~no.

SLOBODANKI BOBI GA[I]
S ljubavlju i po{tovanjem, Nada i An|elko \uki}
6777

Tvoja ljudskost i po{tenje u na{im srcima nikada ne}e izblijedjeti. Dok smo `ivi, `ivjet }e{ i Ti. Neka Ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji
26227

TU@NO SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE Danas se navr{ava 15 tu`nih godina od smrti mog daid`e

SJE]ANJE
na{oj dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV

IBRAHIM MUJKOVI]
25. 10. 2009 - 25. 10. 2010.

SENI ALIMANOVI]

AHMED MUSA MUSI]
27. X 1995 - 2010.

Sa po{tovanjem i ljubavlju,

Prijatelji iz “071”: Marsela, Dijana, Dragan, Meho, Adi, Sejo, Nihad, Enver i Omica
6778

AHMED MUSA MUSI]
27. X 1995 - 2010.

Netti, Dado i Lamija
6769

Dani prolaze, tuga i bol u na{im srcima ostaju. Tvoje sestre sa porodicama
6688

SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV na na{u dragu na{em prijatelju i kolegi

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvam uspomenu na tebe. Amer
6688

GORANU VE@I]U

LJILJANU [AKI]
27. 10. 2007 - 27. 10. 2010.

U na{im srcima zauvijek }e{ ostati. direktoru Novinske agencije STINA iz Splita Kolektiv Nezavisne novinske agencije ONASA
001

Tvoji najmiliji: Vera, Snje`ana, Dubravka, Nevil, Colm, Doris, Andreas i Nicole
6725

58

PREDAH

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Poku{avate da zasjenite okolinu i mo`da u pomalo samouvjerenom stilu prihvatate razli~ite obaveze. Zarad po{tivanja poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rje{enje koje vam predla`u bliski saradnici. Potrebno je da bolje kontroli{ite svoje impulse prije nego {to nesmotreno povrijedite ne~ija osje}anja. Povremeno previ{e dramatizujete situacije iz zajedni~kog `ivota. Iako ste osvojili ne~iju naklonost i simpatije, uvi|ate da to nije dovoljan uslov da ostvarite poslovne namjere. Ne mo`ete da vodite glavnu rije~ ili da postavljate uslove. Neko drugi odlu~uje o zajedni~kim interesima. Nema potrebe da se dodatno optere}ujete ne~ijim komentarima, posebno ako je rije~ o osobi koja vas ne poznaje dovoljno dobro. Budite velikodu{ni prema voljenoj osobi. Pravilan izbor poslovne teme i saradnika uti~e na zavr{ne rezultate. Dobro razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji. Ustupci koje ~inite ponovo potvr|uju va{u ozbiljnost i smisao za poslovno ugovaranje. Spontani izliv nje`nosti pred voljenom osobom donosi novu radost ili zajedni~ko zadovoljstvo. Neko brine o vama. Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. Imate dovoljno energije i interesovanja da se oprobate u novim situacijama. Potrebna vam je dobra koncentracija u momentu kada se donosi klju~na odluka. Zavr{ite svoje obaveze u predvi|enom roku. Neko vas navodi na dobar izbor, {to pozitivno uti~e na zajedni~ku radost kroz emotivno raspolo`enje. Ne krijete svoje zadovoljstvo, a osmijeh predstavlja najljep{i ukras na va{em licu. Obratite pa`nju na ne~ije komentare, va`no je da se prilagodite novoj situaciji. Svaka korisna informacija treba da vas pribli`i uspje{nim rezultatima. Okolnosti se mijenjaju, procijenite najbolji trenutak za akciju. De{ava se da preosjetljivo reagujete na razli~ite sitnice, dok partner stvari posmatra druga~ijim o~ima i tako smiruje zajedni~ku tenziju. Oslonite se na ne~iju iskrenu podr{ku. Nalazite se pred poslovnom dilemom i potreban vam je ne~iji savjet. Morate imati dovoljno hrabrosti da prihvatite izvjesnu odgovornost za svoje postupke. Situacija }e se rije{iti, nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Mogu}e je da postavljate visoke zahtjeve i koristite stroge kriterije u procjeni ne~ijeg pona{anja. Nepravedno kritikujete voljenu osobu, popustite malo. Va{e ideje ne zna~e mnogo ukoliko se i va{i saradnici ne zalo`e za sli~ne principe u poslovno-finansijskim dogovorima. Uspje{ni rezultati podrazumijevaju zajedni~ko povjerenje i dugoro~niju saradnju. Ljubavne dileme i lo{ predosje}aj koji imate u susretu sa bliskom osobom po~inju da uti~u na va{e promjenljivo raspolo`enje. Posmatrajte stvari iz pozitivnog ugla. Ukoliko vam je stalo da rije{ite iznenadnu komplikaciju, upotrijebite prakti~nu pamet i iskustvo. Va`no je da se distancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na va{e pona{anje. Nema potrebe da smi{ljate nove ili la`ne izgovore, koji vas dovode u neprijatnu situaciju pred voljenom osobom. Suo~ite se sa istinom i bi}e vam lak{e. Izbjegavajte konfliktne situacije. Otkrivate razli~ite nepravilnosti koje postoje u va{em okru`enju i poku{avate da ispravite svoje poslovne propuste. Ipak, nema razloga da previ{e pri~ate o poslovnim planovima. Va`ni su rezultati, a ne popratni komentari. Nemojte davati obe}anja koja ne mo`ete ispuniti. Va{ osmijeh i emotivne `elje ne zna~e mnogo ukoliko ne postoji ~vrsta namjera da ih ostvarite. Prija}e vam boravak u prirodi. Ne `elite da neko drugi odlu~uje o zajedni~kim interesima, tra`ite zaobilazno ili korisno poslovno rje{enje. Pa`ljivo analizirajte saradnike i prihvatite ne~iji savjet. Samovolja mo`e da iskomplikuje saradni~ki odnos. U ljubavnom `ivotu sve djeluje prepoznatljivo ili kao neka skoro savr{ena slika. Ipak, vi ne djelujete spokojno i zadovoljno. Podsti~ite kod sebe dobro raspolo`enje. U prilog vam ide saznanje da se nalazite u toku nekih va`nih doga|aja. Dobro procijenite li~ne mogu}nosti i upotrijebite prednost koju imate u odnosu na poslovne konkurente. Va`no je da se pravilno nametnete u dru{tvu saradnika. Partner kao da sumnja u istinitost va{e pri~e i tra`i obja{njenja. Postupite po savjesti i bez la`nih iluzija. Postoji osoba koja se pona{a neprofesionalno i postupa mimo ustaljenog protokola. Ipak, dokazivanje pravde ne predstavlja va{ primarni cilj. Ne mo`ete da uti~ete na ne~iju odluku i pona{anje. Partner ne obra}a posebnu pa`nju na va{e komentare, imate utisak da vas dr`i po strani u odnosu na neke svoje tajne planove. Zatra`ite obja{njenja kako ne biste pogre{no zaklju~ivali.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: valjati, izuzev, natali, ol, pek, nesit, aja, ip, ranina, kros, a, amarilisi, jota, apolon, dromedar, ba, ekrani, atik, rai, ariton, jakac, car, trik, ta}i, a, ru, skitalac, istam, irada.

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no, ujutro na istoku sa ki{om i susnje`icom, na planinama sa snijegom. Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura. U Bosanskoj krajini i Posavini umjereno obla~no tokom cijelog dana. Minimalna temperatura od 2 do 9, maksimalna dnevna od 5 do 9, na jugu do 13 stepeni Celzijusa. Narednih dana ujutro mjestimi~no magla ili niska obla~nost koja se po kotlinama i dolinama rijeka mo`e zadr`avati ve}i dio prijepodneva, a tokom dana prete`no sun~ano. Za vikend toplije. U Sarajevu prijepodne obla~no sa susnje`icom, popodne obla~no i suho. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura 2, maksimalna dnevna 5 stepeni Celzijusa.

Danas u ve}em dijelu Evrope ujutro i prije podne magla ili niska obla~nost, a poslije podne prete`no sun~ano, uz maksimalnu temperaturu do 6 do 13 stepeni Celzijusa. Ki{a }e padati na sjeveru i jugoistoku kontinenta, a snijeg na Skandinavskim planinama. Obilne padavine o~ekuju se u oblasti Egejskog mora. Na Balkanu obla~no, na jugu i istoku sa ki{om, a obilna ki{a o~ekuje se uve~e u oblasti Egejskog mora. Samo }e na sjeveru poluostrva biti prete`no sun~ano. Na Jadranu }e puhati umjerena do jaka bura. Maksimalna temperatura od 5 u Sarajevu, do 22 stepena Celzijusa u Atini.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
JEDI, MOLI, VOLI
Ines Muratovi} - odsjek Nastavni~ki odsjek). Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

BANJA LUKA

UMJETNI^KA BIH

Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

POZORI[TA
NARODNO
ARAPSKA NO]
predstava Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica, autor: Roland Schimmelpfennig, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Edhem Husi}, D`enana D`ani}, An|ela Ili}, Sini{a Udovi~i}, Adnan Omerovi}, po~etak u 19.30 sati.

ATELJE ZEC
akcija, komedija, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco, Javier Bardem, Richard Jenkins, Viola Davis, Billy Crudup... po~etak u 17.40 i 20.15 sati.

Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
MULTIPLEX PALAS
MA^ETA
akcija, avantura, triler, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Danny Trejo, Lindsay Lohan, Robert de Niro, Jessica Alba... po~etak u 16, 18.15 i 20 sati. drama, re`ija: Sr|an Koljevi}, uloge: Branka Kati}, Anica Dobra, Neboj{a Glogovac, Nada [argin... po~etak u 20.15 sati.

GABRIJEL

KINA
KINOTEKA
“Izbor animiranih filmova sa Banja Luka 2010.”
Projekcije od 17 sati, ulaz slobodan.

LU\ACI

horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 21.30 sati.

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

ZENICA

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

@ENA SA SLOMLJENIM NOSEM

SEDMICA SLOVENA^KOG FILMA
po~etak u 19.30 sati, ulaz slobodan.

FESTIVALI
MESS 2010.

MEETING POINT
CIRKUS COLUMBIA
drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin... po~etak u 16.40 i 19.10 sati

VIJE]NICA

Izlo`ba “Budu}nost posthistorije“ Brace Dimitrijevi}a, u organizaciji Muzeja Ars Aevi i Festivala MESS, otvorena za posjete do 31. oktobra.

ZEMALJSKI

ALFA I OMEGA

MALI PLAMEN

Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

CINEMA CITY

CIRKUS COLUMBIA

re`ija: Robert Waltl, igraju: Andrea Majica, Milena Bla`anovi}, Sr|an Bre{kovi}, Ivan Medi}, Belmondo Mili{a, Ivica Beatovi}, Alin Majica, po~etak u 17 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 16.30 sati.

otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

REZERVNI IGRA^I

GALERIJA IPC
ART IS WAR
re`ija: Leo Katunari}, per formeri, originalna muzika, video, izrada instalacija i kostima: KadeleGrupa, po~etak u 19 sati.

BO[NJA^KI

NARODNO POZORI[TE
GENERACIJA 91-95 ILI SAT HRVATSKE POVIJESTI
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 16, 16.40, 18.20, 19.10 i 20.40 sati. re`ija: Borut [eparovi}, igraju: Svebor Kamenski Ba~un, Ivan Fedor, Andrej Vesel, Ivan Pa{ali}, Matija ^igir, Bernard Tomi}, Aldin Kasumovi}, Dario Staj~i}, Matija [akoranja, Nikola Nedi}, Filip Jurkovi}, Andrej Kop~ok, dramaturgija: Goran Fer~ec, muzika: Hans Zimmer, Samuel Barber, Philip Glass, Henryk Górecki, po~etak u 19.30 sati.

Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

akciona komedija re`ija: Adam Mckay, uloge: Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Michael Keaton, Will Ferrell... po~etak u 18 i 22 sata.

LEGENDA O ^UVARIMA

PRITAJENO ZLO: @IVOT POSLIJE SMRTI

animirana avantura, 3D, re`ija: Zack Snyder, uloge: Abbie Cornish, Essie Davis, Joel Edger ton... po~etak u 16 sati.

3D, akcija, re`ija: Pol W. S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Son Rober ts... po~etak u 22.15 sati.

RESIDENT EVIL: AFTERLIFE

SARAJEVO

AMERIKANAC

akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli, Thekla Reuten... po~etak u 16.30, 18.40 i 20.50 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlagao je na vi{e od pedeset samostalnih izlo`bi i u~estvovao u velikom broju kolektivnih izlo`bi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj umjetni~ki rad.

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

horor, 3D, re`ija: Paul W. S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Spencer Locke, Wentwor th Miller... po~etak u 18. sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

LJUBAV NA DALJINU

HISTORIJSKI

komedija, romansa, re`ija: Nanet te Burstein, uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Charlie Day, Jason Sudeikis, Christina Applegate... po~etak u 17, 19 i 20.45 sati.

BIHA]

ALPHA I OMEGA

UNDERGROUND BORIS SMOJE
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Justin Long, Hayden Panet tiere, Dennis Hopper, Danny Glover, Christina Ricci... po~etak u 12.55 i 14.50 sati.

Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

PIRANA

3D, triler, akcija, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook... po~etak u 20 i 22 sata.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika Sanjina Lugi}a “600 godina Branigrada“, otvorena do 9. novembra, a izlo`ba crte`a sa likovne radionice “Vranduk o~ima djeteta“ mo`e se pogledati do 26. oktobra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9.00 do 17.00 , a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

Izlo`ba umjetnice Nele Hasanbegovi}, sa fotografijama per formansa “Pod velom“. Izlo`ba akademske kiparice D`enite Mrkuli}. Slikanjem se bavi od 2000. godine, tehnika ulje na platnu. Publici }e se predstaviti {irokim izborom motiva, od kojih preovladavaju d`ungle i motivi Sarajeva

TUZLA

KINA
UNA
CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Milan [trlji}, Svetislav Gonci}, Miralem Zub~evi}, Almir Mehi}, Mirza Tanovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJET
akcioni horor, re`ija: Paul W.S. Anderson, uloge: Milla Jovovich, Ali Lar ter, Kim Coates, Shawn Rober ts, Sergio PerisMencheta, Wentwor th Miller... po~etak u 16.50, 19 i 21.10 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA

Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo (Kemal Mehmedovi}, Amel Hod`i}, Mirza Ribi} - odsjek Slikarstvo, Melisa Vreto, Alma Ga~anin, Igor Zergol, Ena Brekalovi}, Nerina Kadri},

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Kanzas
AKCIJA
Re`ija: David Stevens Uloge: Matt Dillon, Andrew McCarthy, Leslie Hope, Alan Toy

HIT
20.00
AVANTURISTI^KI
Re`ija: Jonathan Frakes Uloge: Noah Wyle, Bruce Davison, Stana Katic, Bob Newhart, Jane Curtin

BHT

00.00
PINK

Mladi} koji se vra}a u svoj rodni grad da bi prisustvovao svadbi, usput upoznaje lutalicu. Njegov slu~ajni poznanik u stvari je plja~ka{. Vrlo brzo mladi} je uvu~en u planove za novu plja~ku...

Hoda~ po vatri
AKCIJA/KOMEDIJA
Re`ija: J. Lee Thompson Uloge: Chuck Norris, Louis Gossett Jr, Melody Anderson

22.20
MRE@A

Max Donigan kre}e u potragu za blagom sa svojim prijateljem Leom i novoste~enom partnerkom Patricijom, koja posjeduje mapu pomo}u koje }e sti}i do blaga. Usput upadaju u nekoliko kafanskih tu~a, nailaze na zle kojote i druge prepreke koje s lako}om savladavaju. Kad na|u hram sa blagom, nalaze i Hoda~a po vatri, koji je odlu~an da zadr`i mo} svojih predaka i okon~a pute{estvije ove trojke.

Neustra{ivi bibliotekar Flynn poku{ava povratiti jo{ jednu va`nu historijsku relikviju - srebreni kale`. Kad na tom putu zapadne u nevolje, `ivot mu spasi prelijepa Francuskinja Simone, u koju se Flynn zaljubljuje do u{iju. Simone mu otkriva svoju mra~nu tajnu, zbog koje Flynn zavr{i u hodnicima oronule grobnice u New Orleansu, gdje se nalaze posmrtni ostaci samog grofa Drakule...

SERIJE

Prijatelji na odmoru
KOMEDIJA
Re`ija: Patris Lekont Uloge: @erar @injo, Kristijan Klavije, @ozijan Balasko, Mari-An [azel, Tjeri Lermit, Mi{el Blan

Ples `ivota
Tito je zatekao Romana u Jessicinom krevetu. Izbacuje ga iz ku}e, a Jessicu zaklju~ava u sobu i prijeti joj da }e tamo i ostati do dana vjen~anja sa Parmenijom. Ricardo odlazi do ku}e u {umi, u kojoj Esther i Leonardo provode medeni mjesec. Renati javljaju da su njenog oca pretukli i ubili nepoznati razbojnici

Gospo|a Barbara
Barbara zaprijeti Luisani. Santos je ljut na na~elnika. Melesio doznaje da je Gervasia trudna, no ona mu ne `eli priznati s kim. Federica se dogovori sa Cecilijom da }e predavati u {koli srijedom. Tony misli da govore o njemu, ali Cecilia to pori~e. Gospodin Kennedy primi telegram iz San Fernanda i odmah rezervira let. Medicinska sestra pre~uje kako Barbara prijeti Luisani.

1.001 no}
Keremov problemati~ni brat zavr{ava u zatvoru u Maroku i njihova majka `eli otputovati i li~no ga izvu}i. Ali Kemal se i dalje vi|a sa Jansel, koja nosi njihovo dijete. Burhan preko advokata poku{ava vratiti porodi~nu ku}u koju je Ali Kemal poklonio Jansel. Bennu i Kerem ne razgovaraju, zbog ~ega je ona u veoma lo{em stanju. D`elilov sin je uhap{en...

22.30
TV1

16.10 BHT

12.15 FTV

20.00 MRE@A

Grupa dugogodi{njih prijatelja provodi fantasti~an vikend pun ludih avantura tokom svog godi{njeg odmora u luksuznom ljetovali{tu na italijanskoj obali.

Daleki horizonti
DRAMA
Re`ija: Ron Howard Uloge: Tom Cruise, Nicole Kidman, Thomas Gibson, Robert Prosky, Barbara Babcock, Cyril Cusack

FILM

SERIJE

20.00
HRT2

U zapadnoj Irskoj pobunili su se 1892. godine siroma{ni zakupci zemlje protiv zemljoposjednika koji su ih iskori{tavali i poni`avali. Nakon jednog od tih sukoba umre siroma{ni zakupac Donnelly i ostavi svom sinu Josephu samo dugove. Vlasnik njihove zemlje je Daniel Christie ~iji okrutni upravitelj imanja Steven odmah obavijesti Josepha da }e mu uzeti zemlju. Joseph odlu~i ubiti Christieja, no to mu ne uspije, ali se sakrije na njegovom imanju. Tu se sukobi s Christijevom k}erkom Shannon. Ona ga rani vilama, pa ga zadr`e na posjedu kako bi se oporavio. Tad se potu~e s upraviteljem imanja Stevenom i ode s njim na dvoboj. Ali Shannon sanja o tome da otputuje u Ameriku gdje se zemlja mo`e dobiti...

Duh i tama
TRILER
Re`ija: Stephen Hopkins

Johna Henry Pattersona, poznatog in`injera i stru~njaka za izgradnju mostova, pozvao je Robert Beumont, glavni financijer `eljezni~ke pruge u Tsavou, Keniji, da pospje{i i ubrza radove. Beaumont mu ka`e da }e naru{iti njegov ugled ako most ne bude izgra|en na vrijeme. Patterson dolazi u Afriku, upozna zaposlene i mje{tane, pripadnike plemena Massai. Uskoro, Henry uvidi da radovi ne napreduju zbog vrlo ozbiljnog problema: naime, par krvolo~nih, neuhvatljivih lavova ozbiljno prijeti cijelom kraju, usmrtiv{i ve} veliki broj ljudi...

20.10 FTV

Seks i grad
Carrie poku{ava prestati pu{iti kako bi se vi{e svidjela Aidanu Shawu, dizajneru namje{taja. Charlotte ima novog momka, Brada, ali ispostavlja se da se jako lo{e ljubi. Samantha izlazi sa Chivonom, Afroamerikancem, ali njegova sestra nije {irokih svjetonazora i bjelkinja joj smeta. Miranda uvi|a da mora ulo`iti vi{e truda u svoju vezu.

00.20 MRE@A

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 38. epizoda (r) 10.00 To je prava Raven, 81. epizoda 10.30 Memoari porodice Mili}, 5. emisija 11.00 Mozaik religija, vjerski program (r) 11.30 Rezovi, humoristi~ka serija, 12. epizoda 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 39. epizoda 13.05 Koncert: Nina Badri} 14.20 S onu stranu re`ima: Progon, dokumentarni program, 4. emisija 14.40 Sedmica, magazin iz kulture (r) 15.10 Vijesti 15.20 Crna hronika, doma}a igrana serija, 28. epizoda /RP/ 16.00 Dolina sunca, igrana serija, 164. epizoda

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Mala TV Nodi, crtana serija Medo Rupert, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Gora bisera, crtana serija 10.00 Rimske misterije, program za djecu 10.25 Robin Hud, serija 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu, info-program 13.00 EU i mi 13.30 Pakov svijet, serija 15.00 Vijesti 15.10 Dolina sunca, serija 15.55 [arene ka`e 16.00 Re,publika, sarajevsko-romanijska regija 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija 18.00 Mozaik 18.45 Gora bisera, crtana serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Fifi i Cvjetno dru{tvo, 37. ep. 09.20 Graditelj Bob, 37. ep. 09.20 Timmy, crtani film 09.30 Jagodica Bobica Jago sitne pustolovine, 37. ep. 10.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 49. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Hayat production show 15.00 Muzi~ki program 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 50. ep. 16.50 Indija, serija, 50. ep. 17.50 Doma}ica Ovako 18.00 Kazali{te u ku}i, 23. ep. 18.38 Biometeorolo{ka prognoza

OBN
06.35 08.30 09.00 10.15 10.45 11.15 11.50 11.55 12.10 13.10 13.30 15.00 16.20 16.25 16.30 17.05 17.40 18.15 18.50 Jutarnji program V.I.P Survivor Ludo srce, serija A la Carte, kulinarski show Stol za 4, kulinarski show V.I.P Survivor, Bez cenzure Vremenska prognoza OBN Info Dejana Show: Droga-opasan put u ovisnost, talk show Top Shop C.S.I: Las Vegas, kriminalisti~ka serija Gümüş, serija Vremenska prognoza OBN Info V.I.P Survivor, Bez cenzure A la Carte, kulinarski show Stol za 4, kulinarski show Otvorena vrata, humoristi~ka serija Vremenska prognoza

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela (r) 08.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 10.00 Farma, u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Grand parada, muzi~ki program (r) 13.00 Farma, u`ivo 14.00 Info top, informativni program 14.10 Slomljeno srce, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Valentina, serija 16.55 Savr{eno skladna i orginalna BiH

07.00 Dobro jutro 09.00 Du{ko Dugou{ko, animirani film (r) 09.05 Prsten, drama (r) 09.25 BHT vijesti 09.30 Den Haag: Su|enje Radovanu Karad`i}u, prijenos 12.00 BHT vijesti 12.15 Ljubavna oluja, 209/313 13.05 Moja mala kuhinja (r) 13.15 Crta, politi~ki magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Dru{tvo znanja, dokumentarna serija (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 19/66 Program za djecu i mlade 15.05 Robot Robi, animirana serija, 4/52 15.20 Princ od papira, igrana serija, 4/4 15.45 Julijana, dokumentarni film 16.00 Intermeco 16.10 Ples `ivota, igrana serija, 116/124 17.00 [vapski adet und Bosnische vilajet, dokumentarni film 17.10 Bilo nekad selo, dokumentarni film 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Bibliotekar 3, ameri~ki igrani film 21.30 @ivot & ostalo: Pogled u du{u Vranice 22.00 BHT vijesti 22.15 50. MESS, hronika 22.45 Me|unarodni festival animiranog filma - Banja Luka 2010, hronika 23.00 Balkan komorni orkestar, koncert 23.55 Bibliotekar 3, ameri~ki igrani film (r) 01.20 Sve u svemu, dnevni magazin

Gospo|a Barbara
SERIJA

12.15

Dolina sunca
SERIJA

15.10

Jagodica Bobica
CRTANI FILM

09.20

CSI: Las Vegas
KRIM. SERIJA

Slomljeno srce
SERIJA

23.50

14.10

17.00 Federacija danas, informativni program 17.30 Ne daj se, Nina, igrana serija, 33. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.25 Lud, zbunjen, normalan, humoristi~ka serija, 48. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz 19:20 ^arli i Mimo, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Duh i tama, ameri~ki igrani film /RP/ 22.09 Dnevnik, najava 22.10 Oprah veliko darivanje, reality serijal, 4. epizoda 23.00 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.50 Duboki okean, dokumentarna serija BBC, 1. dio 00.45 Druga dimenzija: Bastasko vrelo, 3. emisija 01.05 Federacija danas (r) 01.35 Dnevnik 3 (r)

19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Moj biznis, obrazovni reality show RTRS preporu~uje 21.00 Kraj dinastije Obrenovi}, serija 22.05 Rezovi, humoristi~ka serija 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Me|unarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2010.”, hronika 23.20 [arene la`e 23.25 Vrati}e se rode, serija 00.15 Koncert 01.35 Mozaik 02.20 Srpska danas 02.50 Dnevnik 2 03.20 Re,publika, sarajevsko-romanijska regija

18.40 Upoznajte [eherzadu i Onura, nagradna igra 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Top Meblo 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 51. ep. 21.00 Policajac s Petlovog Brda, serija, 9. ep. 22.20 Hoda~ po vatri, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar 01.05 Autoklub Reprizni program Hayat TV 01.35 ZMBT profili 01.50 Muzi~ki program 02.00 Vijesti u 7 03.00 Policajac s Petlovog Brda, serija, 9. ep. 03.50 ZMBT profili 04.20 Reporta`a 05.00 Kazali{te u ku}i, serija 23. ep. 05.45 ZMBT profili 06.00 Muzi~ki program

18.55 OBN Info 19.00 V.I.P Survivor, reality show 19.55 Gümüş, serija 21.20 Na{a mala klinika - nova sezona, humoristi~ka serija 22.15 Vox populi 22.30 V.I.P Survivor, reality show 23.30 V.I.P Survivor, Bez cenzure 23.50 C.S.I: Las Vegas, kriminalisti~ka serija 00.45 Playboy Girls, holivudska pri~a 01.15 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 01.45 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 02.40 Na{a mala klinika - nova sezona, humoristi~ka serija 03.35 Playboy Girls, holivudska pri~a 04.05 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a

17.00 Farma, reality show 17.45 Gusto TV kulinarstvo (r) 18.00 All about, zabavna emisija 18.30 Info top, informativni program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Savr{eno skladna i orginalna BiH 19.05 ^ini, serija 20.00 Farma: VTR, reality show 21.00 Grand parada, muzi~ki program 22.00 Farma, u`ivo 00.00 Kanzas, film

RTS
11.50 12.00 12.15 12.25 12.30 12.35 13.00 14.00 14.30 15.00 15.10 16.00 16.35 16.40 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.10 22.40 23.15 23.30 23.45 00.00 Datum Dnevnik Sport plus Vrijeme Evronet U zdravom tijelu Trezor TV mre`a (r) Program TV Vojvodina Vijesti Vi i Mira Adanja Polak (r) Ovo je Srbija Datum Vjerski kalendar Dnevnik Slagalica, kviz Beogradska hronika Oko Srbija na vezi Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{lja, serija Svjedok Vijesti No}na smjena Beokult [ta radite, bre Muzi~ki predah Dnevnik No}ni program

RTCG
11.00 11.30 11.55 12.00 12.05 13.35 14.35 15.00 15.20 15.30 15.45 16.30 17.00 17.15 17.30 18.00 18.05 18.50 19.20 19.30 20.00 20.30 21.30 21.50 22.00 22.30 22.50 23.00 23.30 00.00 Pokreni se (r) Mali koncert Kalendar Vijesti Otvoreno (r) Etno Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Dok. emisija Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Obrazovna emisija Muzi~ki mix Dok. emisija Putevi `ivota Kalendar Dnevnik 2 Dok. emisija Koncert Emisija iz kulture Muzi~ki mix Stil Meridijani Kalendar Dnevnik 3 Dok. emisija (r) Pono}ni koncert

TV ATLAS
06.30 @ivot je lijep (r) 07.30 Op~injeni, srija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Sen Trope, serija (r) 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 Serija 12.00 Film 14.00 Balkan ekspres sa Du{kom Pejovi} (r) 15.00 O... sa Oljom 15.30 Op~injeni, serija 16.30 @ivot je lijep 17.30 Kuhinjica, serija 18.00 Forum 60 19.00 Sen Trope, serija 19.45 Vijesti dana 20.00 Serija 20.50 Vijesti dana 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Sabirni centar sa Vukom Perovi}em 22.00 Forum 30 22.30 VOA 23.00 Film

UNIVERSAL
06.00 07.00 09.00 11.00 12.00 13.00 14.00 16.00 17.00 18.00 Sudija Ejmi, serija Mcleudove k}eri, serija Zakon i red, serija Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`is, serija Doma}ice iz Njujorka, serija Fojlov rat, serija Zakon i red, serija Ne{ Brid`is, serija Panduri novajlije, serija

DISCOVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Glavni aduti 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Pre`ivljavanje 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Pametnjakovi} 10.30 Kako se pravi 10.55 Kako to rade 11.25 Oru`je budu}nosti 12.20 Auta po mjeri 2008. 13.15 Generalka 14.10 Glavni aduti 14.35 Prljavi poslovi 15.30 X-ma{ine 16.25 Oru`je budu}nosti 17.20 Pre`ivljavanje 18.15 Razotkrivanje mitova 19.10 Kako se pravi 19.40 Kako to rade 20.05 Pre`ivljavanje 21.00 Uni{tavanje 21.55 Drvosje~e iz mo~vare 22.50 Oru`je budu}nosti 23.45 Auta po mjeri

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Ljudi ajkule 08.00 Najve}e britanske ma{ine sa Krisom Barijem 09.00 Najte`e popravke na svijetu 10.00 Nesta{ni lavovi 11.00 Izgubljeni u Kini 12.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 13.00 Najve}e britanske ma{ine sa Krisom Barijem 14.00 Hitlerovi tajni bunkeri 15.00 @ivot sa medvjedima 16.00 Delfinska vojska 17.00 Kriti~na situacija 18.00 [apta~ psima 19.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 20.00 Privid ili stvarnost 21.00 Drevne megastrukture 22.00 Tajna istorija 23.00 Privid ili stvarnost 00.00 Drevne megastrukture

Ne{ Brid`is
SERIJA

17.00

20.00 Doma}ice iz Njujorka, serija 21.00 Misterija Hejvena, serija 22.00 Van kontrole, film 00.00 Stari grijesi, film 02.00 Zasljepljuju}e veze, film 04.00 Fojlov rat, serija

srijeda, 27. oktobar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 11.50 12.00 12.11 12.13 12.15 12.18 12.30 12.35 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.32 18.15 18.29 19.05 19.08

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
05.05 06.05 07.10 07.25 07.40 07.50 08.05 08.20 08.30 08.50 10.50 12.40 13.30 14.20 16.00 17.00 17.25 18.20 19.15 20.05 21.05 22.35 23.35 23.50 01.20 Hitni slu~aj, serija Na{a mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fifi i cvjetno dru{tvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Vijesti Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija city, serija Ve~ernje vijesti Oluja, film Seks i grad, serija

63

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki spot 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Zlatna groznica, film (r) 10.30 Toyotin svijet divljine, dok. program (r) 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dok. program 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija za tinejd`ere (r) 12.45 Muzi~ki blok (r) 13.10 Svjedo~anstva o genijima, dok. program 14.17 Muzi~ki blok 14.30 Toyotin svijet divljine, dok. program 15.10 Horor ekspres, film 17.00 Vijesti plus 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dok. program 17.50 Edgemont, serija za tinejd`ere 18.25 Svjedo~anstva, dok. program 19.30 Dnevik TV1 20.15 Intervju TV 1 sa Sanjonom Be}iragi}em 21.10 Odjeljenje za istrage, serija 22.00 Dnevnik 22.30 Prijatelji na odmoru, film (r) 00.00 Vijesti plus

TVSA
07.00 10.00 10.12 10.15 10.25 10.40 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.10 14.05 15.00 15.05 15.20 15.30 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.12 19.15 20.00 21.00 21.30 22.00 22.30 23.30 00.00 01.40 Sarajevsko jutro Noody (r) Vitaminix (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Vijesti TVSA Zelena, zelena trava, serija (r) Frej`er, serija (r) Robin Hood, serija (r) Vijesti TVSA @ivot i zdravlje, infoprogram (r) Megakatastrofe (r) Vijesti TVSA Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Jesenje dobre vibracije Vijesti TVSA Nastavak emisije Jesenje dobre vibracije Zelena, zelena trava, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Noody Vitaminix Barimba @ivot, BBC, dok. program Javni agent 033, zabavni program Sevdah Ve~ernje vijesti Robin Hood, serija VOA Film Reprizni program

MRE@A PLUS
09.00 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film 09.10 Graditelj Bob, crtani film 09.20 Timmy, crtani film 09.30 Jagodica Bobica, crtani film 10.00 Ninja kornja~e FF 10.30 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, serija, 49. ep. 13.00 Pali an|eo, 43. ep. 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 50. ep. 16.50 Indija, serija, 50. ep. 20.00 1001 no}, serija, 51. ep. 22.20 Hoda~ po vatri, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.14 21.45 22.25 22.50 22.53 23.00 23.10 23.55 00.45 01.30 02.10 02.50

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) ^arolija 10, serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture (r) Na vodenome putu 4: Wales - Punom parom, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show (1256.) Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) TV kalendar (r) @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, serija Hitna slu`ba 14, serija Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Luda ku}a 3, humoristi~na serija (r) Alpe Dunav Jadran Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo 8. kat: Mu{ke pjesme, mu{ki snovi - talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslu`io si 3 - Serija (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Samo jednom se ljubi?!, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska kinoteka: Ljubica Paralele Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Drugi format: Ekstravagantni umovi CSI: Las Vegas 9, serija (r) Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (r) Hitna slu`ba 14, serija (r) 24 (7), serija (12) (r) Nove avanture stare Christine 4, humoristi~na serija (r)

07.32 @deronja 2, crtana serija (r) 07.55 Mala TV: TV vrti}: Olovka Popravili{te za roditelje, hrvatska drama za djecu 08.25 Dvorac igra~aka, serija za djecu (r) 08.45 [kolski program: @ivot lutaka Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni film za mlade Ta politiká: Javnost (r) 09.30 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija 14.15 [kolski program: @ivot lutaka (r) Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni film za mlade (r) Ta politiká: Javnost (r) 15.00 Negdje u vremenu, ameri~ki film

TV SLON
16.02 Tuzla u`ivo 16.07 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.40 TV Liberty 17.10 Top 7 (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.30 Vje`bajmo zajedno sportsko 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Sredinom sedmice 21.10 Sto~ar, 45/130 22.05 Folk top 10 23.00 Slon extra info

Moja `ena i djeca 5
SERIJA

17.30

Seks i grad
SERIJA

01.20

16.45 Tree Hill 6, serija za mlade 17.30 Moja `ena i djeca 5, humoristi~na serija 17.50 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 @upanijska panorama 19.00 Na vodenome putu 4: Wales - Punom parom, dokumentarna serija (r) 19.45 Hit dana 19.53 Ve~eras... 20.00 Daleki horizonti, ameri~ki film (r) 22.20 CSI: Las Vegas 9, serija 23.07 Dnevnik plavu{e: Samo jednom se ljubi?!, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.20 24 (7), serija 00.05 Nove avanture stare Christine 4, serija 00.25 Retrovizor: Tu|inci u Americi, humoristi~na serija (r) 00.45 Retrovizor: Vrhunski prevaranti 4, serija 01.40 Retrovizor: Kineska pla`a 4, serija (r)

TV MOSTAR
09.20 Timmy, crtani film 09.30 Jagodica Bobica, crtani film 10.00 Ninja kornja~e ff, crtani film 10.30 Winx, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.20 Aladdin, crtani film 12.00 Indija, 49. ep. 13.00 Pali an|eo, 43. ep. 14.00 Urban music puls (r) 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 50. ep. 16.50 Indija, 50. ep. 18.00 Grad 19.00 RTM Vijesti 20.00 1001 no}, 51. ep. 22.20 Hoda~ po vatri, film 00.20 Seks i grad, 36. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
12.00 Druga strana ljubavi, serija 13.00 Plja~ka, film 14.30 Vrata tajni, serija 15.00 TV liberty 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 IC sport 16.30 Svako mo`e kuhati 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Druga strana ljubavi, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Svjedok prirode 21.30 Autoshop magazin 22.00 Ludo srce, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r)

RTV USK
14.30 Vijesti 14.35 Francuski fokus: Kinematografija 15.00 Detektivske pri~e, 2/40 16.00 Ritmovi koji govore: RAI 16.30 TV intervju(r) 17.10 Capri 2, serija (r) 18.10 Veterani danas Dok. program (r) Crtani film 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kad priroda uzvrati udarac, 7/9 21.00 TV Liberty 21.30 Dnevnik 2 22.00 Capri 2, 7/26 23.00 Ruski zatvori: Nekad i sad, 7/40

RTV BN
UMS 10.20 Kradljivac srca, serija 11.05 Pre i posle 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Monsunsko vjen~anje, film 14.00 Novosti 14.05 Varvarijanski narod 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Jelena, serija 17.10 Kradljivac srca, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 BN promenada 22.30 Dnevnik 3 23.00 Malvanijevi, film

TV ZENICA
16.00 Iz dana u dan 16.05 Razglednica (r) 17.00 Za{tita od po`ara 17.15 Discovery dok. program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Iz dana u dan 18.05 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.30 Muzi~ki spotovi 19.50 Obavje{tenja 20.00 Intervju 21.00 Sfera 21.30 TV izlog 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) ZE sport plus 23.30 VOA

TV TK
09.00 ^etiri `ene, serija (r) 09.55 Bestseller TV 11.10 Hit dana 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.10 Bestseller TV 12.15 Vrata tajne, serija 13.55 Iz dana u dan... 14.00 Bestseller TV 14.10 Hit dana 16.00 Vijesti u 16 17.30 Pop corn 18.00 ^etiri `ene, serija 18.45 Suveniri 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller TV 21.30 Vijesti 21.45 Film 00.00 Dnevnik (r)

RTV VOGO[]A
08.30 Sevdalinko, pjesmo najmilija 09.00 Program za djecu 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Igrana serija 12.30 Na{a realnost sa Dritom Haziraj 13.30 Ritam Srebrenice 14.00 Program za djecu 15.00 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 20.00 Informativni program 21.00 ^etiri `ene, serija 22.00 Vogo{}anska hronika(r) 22.30 Istina, emisija o povratku 23.00 I.R.I.B. 23.30 VOA

ATV
11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Cinema Magica hronike 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski letopisi 18.00 Luda ku}a, serija 18.25 Jesen sti`e Dunjo moja, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Amplituda 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Hoda~ po vatri, film 00.20 Sex i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT
08.35 Tenis, WTA Doha, Katar 09.30 Speedway, Donji Kraljevec, Hrvatska 10.30 Speedway, Copenhagen, Danska 11.30 Fudbal, Champions Club 13.00 Tenis, WTA Doha, Katar 15.45 Tenis, WTA Doha, Katar, live 19.00 Eurogoals 19.10 Tenis, WTA Doha, Katar, live 21.45 Tenis Players Lounge 22.00 All sports 22.10 Konji~ki sport, SK Helsinki, Finska 23.10 Riders Club 23.15 Golf, European Tour 23.45 Golf Club 23.50 Yacht Club 00.05 Tenis, WTA Doha, Katar

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame Western Michigan 11.00 Tenis, WTA Doha, Katar 12.30 All sports 13.00 Reli, [kotska 13.30 Rukomet 15.00 Fudbal, Japanska J. League 16.15 Fudbal, Japanska J. League, pregled 16.45 Watts 17.00 Speedway, VN Copenhagen, Danska 18.00 Enduro, S[ Serres, Gr~ka 18.30 Trial, S[ Baldasserona, San Marino 20.00 Ko{arka, Euroleague (@), live 21.45 Tenis, WTA Doha, Katar 00.30 Bilijar sa 3 odbitka 02.00 Speedway, VN Donji Kraljevec, Hrvatska 03.30 Tenis, WTA Doha, Katar

SPORT KLUB
07.00 Pregled belgijske lige 07.30 Pregled ruske lige 09.00 Pregled NHL 09.30 Fudbal mondijal magazin 10.00 FullTilt Poker 11.00 NHL: Columbus Philadelphia 13.00 Copa Del Rey: Ceuta Barcelona 15.00 Fudbal mondijal magazin 15.30 Ajax TV 16.00 Carling Cup: Manchester United - Wolves 18.00 Pregled NHL 18.45 Euroleague: Lietuvos Montepaschi, direktno 20.45 Carling Cup: Newcastle Arsenal, direktno 23.00 FullTilt Poker 00.00 Holandska liga: Vitesse PSV 02.00 Pregled NHL 02.30 Barca TV: Zaragosa Barcelona

VIASAT HISTORY
07.00 08.00 08.30 09.00 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 02.30 Lovci na naciste Veliki nau~nici Ljubavni problemi Zaboravljene poplave Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Kinematografija @an Lik Godara Robovlasni~ka industrija Impresionisti Drugi svjetski rat u boji Rimsko carstvo Lovci na naciste Ovo je civilizacija Vikingovo putovanje Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Velike britanske vojskovo|e Kada je Kina gospodarila morima Heroji, kult i kuhinja Lankaster u ratu Praistorijski astronomi Lovci na naciste Ovo je civilizacija Vikingovo putovanje Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Velike britanske vojskovo|e

ANIMAL PLANET
07.40 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 08.35 Divlja planeta 09.00 Bjekstvo u raj za {impanze - 2 epizode 09.55 [kola za gorile 10.20 @ivot delfina 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Putuju}i veterinar 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 RSPCA 14.30 Sve o psima 15.25 Frizer za `ivotinje sa Beverli Hilsa - 2 epizode 16.20 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 17.15 Veterinar za cijeli svijet 18.10 Tibetanski crni medvjedi - putovanje u slobodu 19.10 Sve o psima 20.05 Veterinar za cijeli svijet 21.00 Planeta zemlja 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Tibetanski crni medvjedi - putovanje u slobodu 23.45 Divlje i bez cenzure 00.40 Veterinar za cijeli svijet

TV 1000
06.00 Posljednji ples, film 08.00 Kako sam upoznao Saru, film 10.00 U odbranu `ivota svog, film 12.00 Bostonska bra}a, film 14.00 Prdonja, film 16.00 Svako na svoj plac, film

Gumo
FILM 20.00

18.00 Sre|en, film 20.00 Gumo, film 22.00 Ku}a na hladnoj rijeci, film 00.00 Uga|anje, film 02.00 Prevarena, film

Izvu~eni parovi ~etvrtfinala Kupa BiH u fudbalu

Sarajevo do~ekuje [iroki Brijeg, @eljezni~ar igra protiv Branitelja
44. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
srijeda, 27. oktobar 2010. godine

Zvijezda pre`ivljavanja u divljini Bear Grylls dolazi u na{u zemlju

Discovery Channel
Ideja je da snime dvije emisije, jedna }e biti klasi~na, ~ovjek u divljini, a druga nau~nog karaktera, koje }e raditi u saradnji sa Klubom ekstremnih sportova Scorpio iz Zenice

snima u BiH
S
erija o pre`ivljavanju u opasnimsituacijama sa legendarnimBearomGryllsom“Man vs. Wild“ koja se emi, tuje na Discovery Channelu, trebala bi uprili~iti dvije epizode u februarunarednegodine u Bosni i Hercegovini. Ekspertni vodi~i }e im biti ~lanovi Kluba ekstremnih sportova Scorpio iz Zenice. Edin Durmo, prvi ~ovjek zeni~kih{korpija, potvrdio nam je da su s njima kontaktirali iz TV ku}eDiscovery, jedne od najgledanijih na planeti (pra}ena u 170 zemalja diljem svijeta, s prevodima na 33 jezika), te da postoji dogovor o organizaciji boravkaekipe za snimanjeserije o pre`ivljavanju u divljini. “Njihov program pre`ivljavanja sa legendarnim Bearom Gryllsom zna svako dijete. Na nekina~intrebao bi da budezajedni~ki projekat kluba Scorpio i Discoverya u februaru idu}egodine. Njihovaideja je da snime dvije emisije iz serije pre`ivljavanja u BiH. Jedna}e biti klasi~na, ~ovjek u divljini, pre`ivljavanje, a druganau~nog karaktera gdje }e imati vi{e formu istra`ivanja, prou~avanja i pra}enja organizma Beara Gryllsa u ekstremnimsituacijama. Njihova ideja je da to sve se snimi u 12-14 dana. Oni `ele da im budemoekspertnivodi~i i da im organizujemo kompletan, kako logisti~ki, tako tehni~ki i vodi~kisadr`aj“ isti~eDurmo,uz , obja{njenje da se dosta toga uradilo u posljednjih pola godine, kolikoina~etrajeprepiska sa ljudima iz Discoverya koji su vrhunski profesionalci i `ele da sve dovedu na nivo. Edward Michael Grylls, poznat pod imenom Bear Grylls, 36-godi{nji je engleski televizijski autor, pisac i avanturista. Za njega ka`u da je gospodar d`ungle 21. vijeka, koji savlada aligatora golim rukama, pripremasvje`obrok od `ivihzmija i buba, bori se sa velikim {umskimpo`arom, ali i sa ledenim vodopadima na Arktiku, te pokazuje da se mo`e pre`ivjeti u divljini, u najekstremnijim situacijama. Sa 23 godine bio je najmla|i Britanac koji se popeo na vrh

GOSPODAR D@UNGLE 21. VIJEKA
Edward Michael Grylls, poznat pod imenom Bear Grylls, 36-godi{nji je engleski televizijski autor, pisac i avanturista. Za njega ka`u da je gospodar d`ungle 21. vijeka, koji savlada aligatora golim rukama, priprema svje` obrok od `ivih zmija i buba, bori se sa velikim {umskim po`arom, ali i sa ledenim vodopadima na Arktiku, te pokazuje da se mo`e pre`ivjeti u najekstremnijim situacijama

Everesta, u{av{i tako u “Ginisovuknjigurekorda“ Bio je pripa. dnik elitne britanske jedinice Special Air Services, ali je na zadatku u sjevernoj Africi, do`ivionesre}ukadamu se prilikomskoka iz avionapocijepao padobran, a on pao sa 500 metara visine na le|a i slomio tri ki~mena pr{ljena. Iako niko nije mislio da }e mo}i hodati, nakon godinu i po rehabilitacije uspio se vratiti. Scorpio je ve} godinama prepoznatljivi brend na{e zemlje u svijetu. Koliko ih cijene van granica BiH, pokazuje poziv na Svjetski sajam omladinskog turizma, koji je odr`an nedavno u Bruxellesu. Njihov ~lan Emir Hod`i} u ~etiri dana, koliko je boravio tamo, prezentirao je sve ono {to nudi Scorpio na me|unarodnom planu.
Mirza DAJI]

POSLJEDNJE VIJESTI
SPLIT: PLJA^KA KREDO BANKE - Naoru`ani lopov oplja~kao je sino} oko 18.30 sati Kredo banku u Splitu. Zaposleni nisu imali izbora i predali su novac plja~ka{u, nakon ~ega je on pobjegao u nepoznatom smjeru, javljaju hrvatski mediji. Jo{ nije poznato koliko je novca odneseno. Policija je pokrenula akciju potrage. NA PLANINAMA PAO PRVI SNIJEG - Na bh. planinama ju~er u poslijepodnevnim satima pao je prvi ovosezonski snijeg. Plato Vla{i}a prekriven je s desetak centimetara snje`nog pokriva~a. I na planinama oko Sarajeva pao je prvi ovosezonski snijeg. Pro{le godine snijeg je pao 12. oktobra. SNA@NA OLUJA U SAD-u - Jaki pljuskovi i vjetar ju~er su pogodili cijeli ameri~ki srednji zapad, a prognosti~ari predvi|aju da bi ovo mogla biti najgora oluja koja je pogodila saveznu dr`avu Ilinois u posljednjih 70 godina. Od Arkanzasa do Ohaja izdata su i upozorenja za tornado. NOVI AUTOMOBIL NA STRUJU - Novi automobil na struju ju~e je pre{ao 600 kilometara, od Muenchena do Berlina, bez stanke za punjenje akumulatora, {to je ocijenjeno kao proboj u razvoju elektroautomobila za svakida{njicu. “Taj automobil pokazuje da je Njema~ka u svjetskom tehnolo{kom vrhu“, rekao je njema~ki ministar gospodarstva Reiner Bruederle.

Indonezija: Zemljotres izazvao plimni val

Masovne `rtve cunamija
U naletu cunamija u Indoneziji poginulo je najmanje 138 osoba, a najmanje 550 se vode kao nestale, javili su tamo{nji mediji. Cunami je formiran na povr{ini Pacifi~kog okeana nakon vrlo jakog potresa magnitude 7,7 stepeni po Richteru, koji je pogodio podru~je zapadne Sumatre. Vodeni val najte`e je zahvatio ostrva Pagaiselatan Mentawai i Pagaiutara Mentawai na zapadnom dijelu Sumatre. Lokalni mediji pak prenose kako su vlasti na ostrvu potvrdile da je stigla medicinska ekipa od 12 ~lanova iz glavnog grada D`akarte, koja je sobom donijela 200-tinjak vre}a za posmrtne ostatke, iz ~ega se mo`e zaklju~iti da lokalne vlasti o~ekuju da bi broj mrtvih mogao biti i ve}i od sada{njeg. U saop{tenju australijskog ministarstva inostranih poslova i trgovine navodi se da je nakon potresa izgubljen kontakt sa turisti~kim brodom na kojem je bilo izme|u osam i deset australijskih turista. Istovremeno, 13 osoba je poginulo, a najmanje 20 povrije|eno tokom erupcije vulkana Merupi na indone`anskom ostrvu Java, saop{teno je u D`akarti. Vulkan Merapi po~eo je

Pedofil osu|en na 16 godina zatvora
Tridesetdevetogodi{nji Senad Mustedanagi} iz Cazina pred @upanijskim sudom u Zagrebu je nepravomo}no osu|en na 16 godina zatvora zbog kaznenih djela poku{aja silovanja djeteta, silovanja i dje~ije pornografije. Uz tu nepravomo}nu jedinstvenu zatvorsku kaznu izre~ena mu je i mjera protjerivanja iz zemlje u trajanju od deset godina. Podsje}amo, pred Kantonalnim sudom u Biha}u protiv Mustedanagi}a je pokrenut postupak za silovanje ~etrnaestogodi{njaka iz Cazina.

ju~er erupciju pepela, saop{tile su tamo{nje vlasti i pozvale na evakuaciju 19.000 stanovnika iz okolnih mjesta. “^uli smo tri eksplozije. Pepeo je letio uvis do 1,5 kilometara i stvarao velike oblake“ sa, op{tili su indonezijski vulkanolozi. Poja~ana aktivnost vulkana na planini Merapi, visokoj 2.968 metara, na ostrvu Java, uo~ena je protekle sedmice, nakon ~ega su mjere pripravnosti dignute na najvi{i nivo.

LOTO
JOKER 1 JOKER 2

86. KOLO

13 18 19 22 25 40
8 8 3 6 2 8 5 9 0 6 9 0

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->