Professional Documents
Culture Documents
Ugrožene vrste su biljne i životinjske vrste u opasnosti od izumiranja svih jedinki te vrste.
Preko 34 000 biljnih vrsta i 5200 životinjskih vrsta širom svijeta su pred izumiranjem, a mnogo
hiljada njih izumre prije nego što budu uvrštene u spisak ugroženih. Glavni razlozi izumiranja i
ugroženosti vrsta su:
o Uništavanje staništa
o
Komercijalna eksploatacija (sakupljanje bilja, lov, trgovina životinjama)
o
Šteta izazvana unošenjem stranih, nedomaćih vrsta
Uništavanje staništa je najveći razlog izumiranja vrsta. Većina vrsti je idealno prilagođena staništu
na kome živi i u skladu sa njime razvila je svoje specifične potrebe. Bez tog staništa vrsta ne može
da preživi. Zagađenje, isušivanje močvarnih zemljišta radi navodnjavanja, sječa i krčenje šuma,
uništavanje koralnih grebena, putevi i brane koji dijele nedjeljivo stanište, samo su neki od
razloga izumiranja. Podjela staništa dovodi do gubitka veze između podjeljenih vrsta, a time do
opadanja njihove genetske raznolikosti čime su znatno ranjivije, nesposobne na brze promjene i
adaptacije u okviru svoje vrste. Većina vrsta iz podeljenih staništa postala je premala da bi
održala populaciju.
Novodonesene vrste
Zagadjenje
Zagađenje je vrlo bitan faktor izumiranja. Toksične hemikalije su postale sveprisutne zahvaljujući
svjetskoj trgovini proizvodima za ishranu. Nalaze se koncentrisane u hrani i truju bukvalno sve, jer
je cijeli ekosistem povezan. Drastično utiču na vrste koje su pri vrhu lanca ishrane.
Toksične hemikalije utiču na promet kalcijuma, posebno kod ptica, omekšavajući ljusku jajeta i
poremećaje u razvoju ptica, također izaziva poremećaje u razmnožavanju mesoždera. Zagađenje
vode i povišena temperatura već su izbrisali neke endemične vrste sa zemlje. Naftne mrlje ubijaju
cijele ekosisteme, a ne samo ribe, ptice i sisare kontaminirajući vode i okolno kopno na par
godina. Kod nas to su teški metali u mulju rijeka koji ulaze u riječno bilje, iz njih u ribe i naravno u
čovjeka. Ostaju prisutni više desetina godina izazivajući tihe ali katastrofalne posljedice po
zdravlje. Kisele kiše, posljedica zagađenja vazduha, ubijaju organizme u otvorenim vodama i
uništavaju šume.
Bavi se složenim problemom očuvanja staništa i vrsta. Cilj je shvatiti kako čovjek utiče na
biodiverzitet (raznolikost živog svijeta) i obezbediti moguća rješenja na obostranu korist čovjeka i
ostalog života na planeti. Jedan od načina je stvaranje zaštićenih oblasti i koridora koji ih
povezuju. Sve vrste zahtijevaju minimum staništa da bi opstale, a zaštićene oblasti upravo to
pružaju. Međutim, postoje vrste sa velikim radijusom kretanja kojima ovaj prostor nije dovoljan.
Zbog toga se prave koridori koji povezuju više zaštićenih oblasti u jednu cjelinu.
Savjetuje se da i koridori i zaštićene oblasti budu okružene tampon zonama, najčešće prirodnim
preprekama, koje bi omogućile nesmetano kretanje i uznemiravanje vrsta. Zato je unapređenje
konzervacije i edukacija o njoj presudna za sve.
Sporo izumiranje i nastajanje vrsta je normalan proces u toku evolucije. Medjutim,od 1600' te
godine brzina izumiranja se drastično ubrzavala zbog porasta broja ljudi na planeti i potrošnje
prirodnih resursa. Tekuća globalna brzina izumiranja je 20 000 vrsta godišnje, eksponencijalno
veća od prahistorijske brzine izumiranja dinosaurusa. Mnogi biolozi veruju da smo usred najveće
epizode izumiranja od nestanka dinosaurusa prije 65 miliona godina. Preživljavanje ekosistema
kao što su šume, močvare i koralni grebeni zavisi od biodiverziteta, tj. od raznolikosti biljaka,
životinja i staništa. Iseljenje ili nestanak jedne ili više vrsta može trajno uništiti ekosistem ili voditi
u njegovo sigurno propadanje. Nepovratni gubitak biodiverziteta ima trajni uticaj na opstanak
preostalih vrsta, uključujući tu i čovjeka. Čovjek zavisi od raznolikosti vrsta i čistoće ekosistema
zbog hrane, vode, vazduha i čistog tla za agrokulture. Preko 40% novih lijekova u medicinskoj
farmaciji dobija se od biljaka i životinja.
• rijetke vrste.
U svijetu je također formirana i Crna knjiga u kojoj je popis više hiljada vrsta biljaka i životinja koje
je čovjek, nažalost, istrebio svojim bahatim, pohlepnim i nemarnim ponašanjem.
• Za posljednjih 400 godina iščezlo je više od 600 vrsta životinja I to: 86 vrsta sisara, 104
ptica, 20 gmizavaca, 5 vodozemaca, 80 riba, 72 insekta i 206 puževa.
• Osim iščezlih, postoji veliki broj vrsta koje su u različitom stepenu ugrozene. Utvrđeno je
da se 173 vrste sisara, 170 vrsta ptica, 210 vrsta gmizavaca, 160 vrsta vodozemaca i preko
6500 vrsta biljaka nalazi na ivici istrebljenja.