P. 1
Slobodna Bosna [broj 677, 5.11.2009]

Slobodna Bosna [broj 677, 5.11.2009]

|Views: 348|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2013

pdf

text

original

KOM[I]EV DIPLOMATSKI FAVORIT: IVAN BARBALI], STIHOKLEPAC IZ UN-a

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SUKOB OHR-a I AVAZA

Radon~i}ev obra~un sa Gregorianom
www.slobodna-bosna.ba

BALKANSKI PUTEVI DROGE

Srbijanska operacija “Morava” ulila se u Miljacku

SADR@AJ
16 HERCEGOVA^KA VEZA

www.slobodna-bosna.ba

U narednih desetak dana Vlada Federacije 66 POGORELI] OPET U BiH slu`beno }e pokrenuti inicijativu za SARAJEVU Policijska operacija od Trebinja raskidanje ugovora o dokapitalizaciji do Gruda Vrhunski pijanista i nekada{nja “Energopetrola“; “Slobodna Bosna“ analizira ho}e li federalna Vlada istrajati na ovom ko{arka{ka nada U posljednjih deset mjeseci, u zajedni~kim zahtjevu i otkriva za{to “Energopetrol“ ima akcijama svih policijskih i obavje{tajnih strate{ki zna~aj u ruskim planovima enerLOVRO POGORELI], jedan od vode}ih agencija u BiH na podru~ju Hercegovine getskog pokoravanja Balkana evropskih pijanista, odr`ao je 3. novembra uhap{eno je na desetke krijum~ara droge i svoj {esti sarajevski koncert, u Domu zaplijenjeno blizu 200 kilograma raznih opi-32 BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA Oru`anih snaga BiH; za ”Slobodnu Bosnu” jata ~ime je takozvani ju`ni krak na putu govori o odrastanju u Beogradu, nastavku ZLO^INA {verca narkotika kroz BiH zna~ajno uzdr{kolovanja u Zagrebu, boravku u Parizu, Dosje Podrinje man, na{a novinarka pi{e o efektima basketu i Franzu Lisztu zdru`ene policijske operacije protiv hercegova~ke narko-mafije koja je ve} rezultirala U i{~ekivanju odluke o tome da li }e i prvim sudskim presudama Radovanu Karad`i}u biti nametnut branitelj ili }e mu se suditi u odsustvu, koju }e Sudsko vije}e Tribunala u Haagu saop}iti pismenim putem tokom ove sedmice, na{ je novinar istra`io ko je sve do sada osu|en za zlo~ine u Podrinju koji ~ine glavninu optu`nice protiv Radovana Karad`i}a

20 SAND@A^KA NARKO-HRONIKA
Kako se “Morava” ulila u Miljacku
Nakon srbijanske policijske akcije “Morava” u kojoj je u Sand`aku privedeno desetak narko-dilera, do{lo je do pometnje na tr`i{tu narkotika, ali i op{te panike me|u krijum~arima droge; na{ novinar istra`io je koji su efekti akcije “Morava” i ko su vode}i narko-bossovi u Sand`aku koji imaju svoju mre`u dilera u BiH

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55

48 NEKI DRUGI ROMI
Romi grade svoju fabriku
Predsjednik Udru`enja “Romska bra}a Sko~i}“ iz Tuzle FADIL FERHATOVI] `eli graditi fabriku u BiH; u toj fabrici bi radili Romi, a novac s pravom, a pomalo i iz inata, tra`i od dr`ave i nevladinih romskih organizacija koje su na pri~i o sirama{tvu i bijedi Roma sakupile i uludo potro{ile milione maraka

26 RAT ZA ENERGIJU
Ho}e li Rusi istisnuti INU i MOL iz BiH

54 NOGOMET
Najbolji igra~ hrvatske lige
ERMIN ZEC (21), igra~ “[ibenika“ i nogometni reprezentativac BiH, ove je sezone najbolji napada~ hrvatske nogometne lige; za na{ list Ermin Zec pri~a o svojim po~ecima u rodnom Bugojnu, otkriva za{to je umjesto u “@eljezni~aru“ zavr{io u [ibeniku i kako je postao nogometa{ za kim se otima pola Evrope

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
JATACI U BANJALUCI

ISTRAGA ZLO^INA U TRUSINI

Bjegunac od hrvatskog pravosu|a Dra`en Golemovi} krije se u Banjoj Luci
Kontroverzni gra|evinski poduzetnik iz Istre Dra`en Golemovi}, posljednji ~lan sve brojnije zajednice bjegunaca koji su spas od pravosudnog progona u Hrvatskoj na{li u BiH, privremeno se skrasio u Banjoj Luci gdje, kako najavljuje, ima ozbiljne poslovne planove. Protiv Golemovi}a je na @upanijskom sudu u Rijeci 9. oktobra podignuta optu`nica koja ga, zajedno s jo{ osam osoba (policajaca, carinika, op}inskih slu`benika), tereti za zlouporabu slu`benog polo`aja i druga kaznena djela. Dra`en Golemovi} je uhap{en u maju ove godine, u velikoj USKOK-ovoj operaciji “Ipsilon“, ali je nakon vi{emjese~nog boravka u pritvoru, kratkotrajno pu{tanje na slobodu iskoristio da iz istarskog gradi}a Pore~, u kojem `ivi posljednjih godina, pobjegne u BiH. Golemovi} je, ina~e, ro|en u Derventi i uz hrvatsko, posjeduje i bosansko dr`avljanstvo. Navodno mu je u bijegu pomogao njegov blizak prijatelj Mladen Gudelj, jedan od vi|enijih pripadnika bosanskog kriminalnog klana u Hrvatskoj. Gudelj je ro|en u Bugojnu, u ratu je bio pripadnik
Dra`en Golemovi}

SIPA uhapsila i Tužilaštvu BiH predala Nihada Bojadžića, još jednog sudionika zločina nad Hrvatima u selu Trusina
Nihad Bojad`i}, ratni zamjenik zapovjednika Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfikar, uhap{en je u srijedu (4. novembra) ujutro, u centru Sarajeva, u neposrednoj blizini zgrade Zajedni~kih institucija BiH na Marijin Dvoru. Bojad`i}a su, dok se vozio u svom automobilu, zaustavili pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPAe), a ve} se nekoliko minuta kasnije na{ao u prostorijama Tu`iteljstva BiH. Nihad Bojad`i} je priveden po nalogu Odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH, kao peti osumnji~eni u istrazi protiv nekada{njih pripadnika Armije BiH kojima se na teret stavlja ubojstvo hrvatskih civila i vojnih zarobljenika u hercegova~kom selu Trusina. Prije Bojad`i}a su, podsjetimo, sredinom septembra uhap{eni njegovi suborci iz jedinice Zulfikar: Ned`ad Hod`i} zvani John Wayne, Mensur Memi} zvani Menta i D`evad Sal~in zvani Struja, dok je ~etvrti osumnji~eni Senad Hakalovi} bio pripadnik brigade Neretvica. Nakon Hod`i}a, Memi}a, Sal~ina i Hakalovi}a, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama su uhap{eni Rasema Handanovi} zvana Zolja i Edin D`eko, ~ija se ekstradicija u BiH o~ekuje uskoro. Prema informacijama iz Tu`iteljstva BiH, Nihad Bojad`i} je osumnji~en za kazneno djelo ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva koji su u selu Trusina, 16. aprila 1993., po~inili pripadnici odreda Zulfikar. Tada su ubijena 22 stanovnika, 19 civila i tri vojnika HVO-a koji su se prethodno predali, dok su ~etiri osobe ranjene, me|u njima i dvoje djece. Uhap{eni Nihad Bojad`i}, po ~inu brigadir, jo{ je uvijek aktivni pripadnik Oru`anih snaga BiH. U trenutku hap{enja nalazio se na du`nosti pomo}nika na~elnika za civilno-vojnu suradnju u brigadi Takti~ke podr{ke Oru`anih snaga BiH. Kako nezvani~no doznajemo, Bojad`i} je nedavno podnio zahtjev za penzionisanje, premda su mu vojne obveze, i do sada, bile u drugom planu. Nihad Bojad`i} je, naime, prije nekoliko godina postao vlasnik caffea Oscar u elit-

nom sarajevskom naselju Ciglane. Pored toga, u strogom centru Sarajeva, ima i prostrani stan koji je dobio od biv{eg Ministarstva obrane Federacije BiH. Iako istraga protiv njega jo{ nije zavr{ena, bit }e zanimljivo vidjeti ho}e li se Tu`iteljstvo BiH ozbiljnije pozabaviti i njegovom ulogom u obra~unu izme|u jedinica Armije BiH, u januaru 1993. na Igmanu. Pojasnimo da je Nihad Bojad`i} tada bio prvoosumnji~eni za likvidaciju Samira Kahfed`i}a Kru{ke, desne ruke kasnije ubijenog Juke Prazine. No, budu}i da je Specijalnim odredom za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH Zulfikar zapovijedao Zulfikar Ali{pago zvani Zuka, za o~ekivati je da bi se i ovaj novope~eni sarajevski ugostitelj uskoro mogao na}i me|u uhap{enima. Jednako tako tu`iteljica Vesna Budimir, koja vodi istragu o zlo~inu u Trusini, jo{ uvijek utvr|uje i odgovornost Bojad`i}evog i Ali{paginog zapovjednika Sefera Halilovi}a, ratnog na~elnika [taba Vrhovne komande Armije BiH. Tu`iteljica Budimir, zbog stalnih, ozbiljnih prijetnji koje je po~ela primati prije mjesec i pol dana, netom poslije prvih hap{enja vojnika iz jedinice Zulfikar, ima stalnu za{titu (policajci je ~uvaju 24 sata), kakvu do sada nije imao nitko od njezinih kolega iz Tu`iteljstva BiH. Neke od prijetnji tu`iteljici Budimir uputio je i Semir Halilovi}, sin Sefera Halilovi}a?! (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
FOTO: FEHIM DEMIR

Jadranka Kosor u Sarajevu

SRDA^AN RAZGOVOR
Visoki predstavnik Valentin Inzko i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor

specijalne postrojbe HVO-a Garavi, a hrvatskoj je javnosti poznat kao kum Vinka @uljevi}a Klice, tako|er Bugojanca, i jednog od najmo}nijih hrvatskih mafija{a. I mada je vijest da je odbjegli hrvatski gra|evinski poduzetnik, koji je u Istri sagradio osamdesetak luksuznih vila, uto~i{te na{ao u Banjoj Luci mnoge iznenadila, bolji poznavatelji kriminalnog podzemlja u Hrvatskoj tvrde da je Dra`en Golemovi} jo{ odranije u Srbiji i Republici Srpskoj imao brojne partnere, krajnje sumnjive poslovne reputacije. Navodi se i kako je Golemovi}a sa srpskim kriminalcima upoznao njegov kum, hrvatski “kralj poker aparata“ Vjeko Sli{ko, koji je ubijen 2001. Dra`en Golemovi} je nakon smrti vjen~anog kuma o`enio njegovu suprugu Danijelu Sli{ko, posvetio se novom biznisu, no veze s kriminalnim miljeom nikada nije prekinuo. Proteklih su godina u njegovim istarskim vilama ljetovali mnogi srpski kriminalci, osobito iz Beograda i Banje Luke. (S. M.)

MOKRA MORA

PREMIJERI SUSJEDNIH DR@AVA
Jadranka Kosor i Nikola [piri}

Nezadovoljan pitanjima Aleksandra Stankovi}a, Emir Kusturica prekinuo intervju
Samo dvadesetak minuta nakon {to je, po~etkom ove sedmice, na Mokroj Gori sa re`iserom Emirom Kusturicom zapo~eo razgovor za talk show Nedjeljom u 2 na HTV-u, Aleksandar Stankovi} zajedno sa svojom ~etvero~lanom ekipom bio je prinu|en obustaviti snimanje i napustiti ovo mjesto. To je od gostiju iz Hrvatske vrlo rezolutno zatra`io Kusturica a nakon Stankovi}evih “provokativnih” pitanja o njegovom odnosu prema Slobodanu Milo{evi}u i susretu koji je uslijedio nakon {to je Kusturica 1995. godine na festivalu u Cannesu dobio Zlatnu palmu za film Undergraund. Uz rije~i “Ne}e{ preko mene glumiti veliku zvijezdu i skupljati poene u Zagrebu”, Kusturica je zatra`io od HTV-ove ekipe da se “izgube”, ali bez kasete na kojoj je snimljen do tada vo|eni razgovor. (A. S.)

DIRLJIV SUSRET
Kardinal Vinko Pulji} i hrvatska premijerka
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PET LICA TRA@I PISCA ILI REMINESCENCIJE JEDNOG ISLAMOFOBA
Pi{e: SENAD AVDI]

Zna Mustafa odakle izvire moja novinarska hrabrost i odvažnost osigurao mi je Raffi Gregorian, američki islamofob, kojeg, doduše, ja ne poznajem, niti imam ambiciju da ga upoznam. Gregorianu smo mi marginalna pojava, kolateralna dječica, on ozbiljne poslove završava sa Radončićem u Sarajevu i Kopanjom u Banjoj Luci; tačno, jesu bagra i jedan i drugi, ali reflektiraju, posreduju “ritam javnosti“

P

rije nekih mjesec-dva pozvao me visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko da mu se pridru`im u nekoj kafani smje{tenoj na obodu Sarajeva. Moj je odgovor bio relativno lapidarno, pitijski sro~en; ako gospodin Inzko, kojeg neobi~no cijenim, `eli da me vidi i ~uje, te ukoliko insistira da se na|emo u kafani, onda ja barem imam toliko slobodnog prostora da izaberem kafanu u kojoj }emo se sresti. [to bi rekao nekad davno stari marksisti~ko-praksisovski profesor Vanja Sutli} (otac aktuelnog istoimenog ravnatelja Hrvatske televizije): “Ako ve} ne mo`emo mijenjati svijet, hajdemo promijeniti kafanu“. Dva-tri nezaboravna dru`enja provedena u Fa`ani sa profesorom Sutli}em ostat }e upam}ena po njegovim upozorenjima da treba “maksimalno smanjiti Rane radove (jutarnje kupanje, tu{iranje, higijenu...) te se u cijelosti, od rane zore, posvetiti alkoholu i sli~nim hedonisti~kim, zahtjevnim u`icima“. Visoki predstavnik Inzko se tako na{ao na mojoj slobodnoj kafanskoj teritoriji. U svojoj novoj, najnovijoj, esejisti~ko-sinteti~koj knjizi Tunjo veliki i u Tunje mali, tek objavljenoj,

koji nisu nimalo jednostrani, unilateralni. Prefinjeni austrougarski diplomata savr{eno se uklo pio u dru{tvo koje je zatekao; kakve su tu {ege i zajebancije svake vrste padale nemogu}e je opisati i do~arati. Moji (do)`ivotni prijatelji M ilo{ Vasi} i T anja Tagirov koji su sjedili za stolom ni dan-danas se ne mogu na~uditi kako se uop}e mo`e desiti takav kafansko-socijalni kontekst, ugo|aj, manje-vi{e. Profesoru F ranji Topi}u, {efu kulturnog dru{tva Napredak, koji je bio u dru{tvu veleposlanika Inzka, kazao sam da je jedini ozbiljan uvjet da nam se priklju~e za kafanskim stolom taj da ni{ta ozbiljno ne potegnu, nikakvo te{ko pitanje, koje tra`i jo{ te`i odgovor. Tako je i bilo.

P

rije pet-{est godina popio sam, negdje na Grbavici, opro{tajno pivo sa tada{njim visokim predstavnikom me|unarodne zajednice u BiH Wolfgangom Petritschem; kakvih smo se te{kih, delikatnih tema te ve~eri dotakli Petritsch i ja, niko ne bi vjerovao: krenuli smo od povijesti piva u Sarajevu, pa okon~ali sa uskotra~nim prugama u austrougarskom vaktu. Svje-

Meni rad za ameri~ke obavje{tajne slu`be potura efendija Ceri}, koji je u m
takore}i glancerici, knji`evnik Marko Ve{ovi} ne{to serucka oko toga je li meni pokojni Vanja Sutli} rekao ovo, ili mi je rekao ono. U ono vrijeme (‘86.-‘87. godina) kada sam ja ra{irenih u{iju slu{ao Sutli}eve anegdotalne reminescencije na temu njegovih kolega Marcusea, Kolakowskog, Adorna..., kada me je op~injavao tehnikama u teoriji i praksi gospon Vanja Sutli}, Ve{ovi} je iste znanstvene tehnike savladavao uz pomo} svemogu}eg kolege, njema~kog stipendiste, profesora Filozofskog fakulteta Alekse Buhe. Mogu}e je na tu temu {to{ta dodati, ali to ovome tekstu uop}e ne}e koristiti; eventualno bi se od daljneg raspleta mogao okoristiti spomenuti besposli~ar - federalni poslanik Ve{ovi}. Dakle, da okon~amo ovu pomalo monotonu pri~u, visoki predstavnik Valentin Inzko je do{ao u “moju“ kafanu pod dogovorenim sigurnosnim standardima
6

dokinja mi je Alexandra Stiglmayer, tada{nja glasnogovornica Ureda Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Raffi Gregorian, zamjenik visokog predstavnika me|unarodne zajednice u BiH, jednom je, nekada, svojoj prijateljici koja je radila u UN-ovoj misiji u @enevi, napisao dirljivo pismo: “Danas sam u Banjoj Luci do`ivio pozitivan {ok: srpski novinari su za najboljeg bh. novinara proglasili muslimana koji je nov~ani dio nagrade poklonio katoli~kom karitativnom dru{tvu“ . Taj “muslimanski novinar“, ako ste uop}e sumnjali, bio sam ja. Uop}e se ne sje}am o kojim se i kolikim parama radilo, sje}am se samo svoje radosti kad sam ih turio u ruke ovla{tenog predstavnika katoli~ke karitativne udruge. I dan-danas kad se sjetim te jedno~inke u dvorani Narodnog pozori{ta Banje Luke, lijepo mi bude fino, toplo i ugodno.
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
FOTO: Milutin Stoj~evi}

VAZ ZA “AVAZ”
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}

ra~na komunisti~ka vremena u slobodno vrijeme obavljao “dru{tveno korisne poslove“!
Raffija Gregoriana ni te, kao ni narednih hiljadu-dvije ve~eri nisam upoznao; namjestilo se milion prilika da se napokon upoznamo, me|utim, {to bi rekao moj pitomi drug Mom~ilo Bajagi} Bajaga u pjesmi Vesne Zmijanac, “jednostavno nije nam se dalo“... mao bih {to{ta (i) sa Mom~ilom Bajagom raspraviti, od neopri~anih zavodljivih, {kakljivih pri~a iz Maribora, Zenice..., ali mi to ne dozvoljava vrhovni vjerski poglavar moje fiktivne vjerske skupine, viso~ko-visoki ajatoloah Mustafa Ceri}. Zna Mustafa odakle izvire moja novinarska hrabrost i odva`nost - osigurao mi je Raffi Gregorian, ameri~ki islamofob, kojeg, dodu{e, ja ne poznajem, niti imam ambiciju da ga upoznam. Gregorianu smo mi marginalna pojava, kolateralna dje~ica, on ozbiljne poslove zavr{ava sa Radon~i}em u Sarajevu i Kopanjom u Banjoj Luci; ta~no, jesu bagra i jedan i drugi, ali reflektiraju, posreduju “ritam javnosti“. Bistar je, inteligentan i podosta na~itan vjerski poglavica bosanskih musimana Mustafa Ceri}. Tvrdi pazar efendija,
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

I

dokazuju}i kako iza svake budala{tine koju ja napi{em stoji Raffi Gregorian, {to }e re}i oficijelna ameri~ka administracija. Nikad u Americi nisam bio, niti namjeravam, ali meni rad za obavje{tajne slu`be spo~itava u komunizmu slu`beno instalirani imam u Chicagu, efendija Ceri}, koji je u slobodnom vremenu obavljao “dru{tveno korisne poslove“. Pa, majka mu stara, milion sam provjera morao pro}i da bih svojevremeno prisustvovao koncertu “Clasha“ u Gr~koj! Ne o~ekuje valjda efendija Ceri} da }emo mu povjerovati kako je u Ameriku poslan a da nije dobio suglasnost odre|enih slu`bi. Dakle, efendiji Ceri}u je mnogo pametnije da me ne pote`e za, tradicionalno otrovan, jezik. Jutros, na ranom sabahu, gledam Dyrka Nowitzkog i fascinira me to ~eljade koje je ubacilo za Dallas 29 ko{eva u jednoj ~etvrtini. To je ono lice Amerike koje volim. Dobra je Amerika, ustvari nije toliko lo{a dok god trpi nas ovakve kakvi smo!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. OKTOBAR
Tek kasno no}as mi javi{e da je SDP BiH u Sarajevu odr`ao javnu tribinu pod neformalnim nazivom “Svi smo mi Damir Had`i}“. Govorili su Lagumd`ija, Behmen, i, naravno, predsjednik Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}. Kasnije }e gradsko-malogra|anska, privatno-javna televizija Studio 99 emitirati cijeli tok diskusije tokom kojeg je Kom{i} moje pisanje o njegovom neznanju i nekompetenciji nazvao “pasjalucima“. Prije nepune tri godine, kada se Kom{i} prvi put provozao skupocjenim automobilom koji mu je donirao ugledni poduzetnik “Robot Selver Oru~“, kojem je Kom{i} dopustio da svoj trgova~ki centar izgradi u dvori{tu Op}ine Novo Sarajevu, napisao sam i ne vidim razloga da to ne beka u bh. selekciji. Evo i ja }u to uraditi, jer znam da }e Papac to pro~itati: “Sa{a, vrati se, molim te, neophodan si nam; zamisli da Radomir Anti} u Srbiji ostane bez Nemanje Vidi}a!?“ dopu{ta. I opet ^anak: “Nema mogu}nosti totalitarne vlasti u decentraliziranim zajednicama.“

UTORAK, 3. NOVEMBAR
Uvjeravao sam mjesecima ANDREJA NIKOLAIDISA, `ivci su mi se od uvjeravanja istanjili, kako je u sudskom procesu koji je na crnogorskom sudu protiv njega pokrenuo Emir Kusturica, mnogo va`nije to da on ne izgubi sudski spor nego {to grozni~avo prikuplja pare ako slu~aj, po njega, lo{e sudski okon~a. On je vi{e vjerovao Had`ifejzovi}ima, Had`ihafizbegovi}ima... koji su ga bodrili rije~ima “samo ti to guraj, mi }emo platiti“. Neki moji prijatelji pravnici su napisali fenomenalan, pravno besprijekoran prigovor na Kusturicinu tu`bu protiv Andreja; crnogorske sudije ga nisu uva`ile, {to ne zna~i da ne}e me|unarodni suci u Strasbourgu, gdje je slu~aj “Kusturica protiv Nikolaidisa“ uredno proslije|en. Nasla|uje se u dana{njem “Oslobo|enju“ pisac-urednik Muharem Bazdulj nad presudom Nikolaidisu u svjetlu ~injenice da je Andrej na{ao posao u kabinetu predsjedni-

NEDJELJA, 1. NOVEMBAR
NELE KARAJLI] u Glasu Srpske najavljuje koncert svog No smoking benda u Banjoj Luci 29. novembra. To je, ako se ne sje}ate, u nekada{njoj dr`avi bio Dan Republike, a istovremeno naziv megahita “Zabranjenog pu{enja“, grupe koja je u sukcesiji rahmetli dr`ave nekom sre}om pripala Bosni i Hercegovini. Nekom sre}om,

ponovim: “Sretan put, predsjedni~e, i dovi|enja“

tako|er, danas preslu{avam novi album na{eg Pu{enja, naslovljen Muzej revolucije. Neka Nele poslu{a Sulinu briljantnu pjesmu Samir-time i direktno se ubije bez predumi{ljaja!

PONEDJELJAK, 2. NOVEMBAR
Briljantan je onaj NENAD ^ANAK, vojvo|anski socijaldemokrata i “autonoma{“. Obja{njava danas za{to o budu}em Statutu Vojvodine kojim se regulira ustavnopravni status te srbijanske pokrajine `eli razgovarati u Beogradu (sa predsjednikom Borisom Tadi}em i premijerom Mirkom Cvetkovi}em) a ne u Novom Sadu sa nji-

PETAK, 30. OKTOBAR
Prepri~ava mi prijatelj kako se danas, na kraju stresne radne sedmice, posva|ao sa kolegicom na poslu. “Da sam ti ja `ena, sutra bih ti u jutarnju kafu usula otrov“, rekla mu o{trokond`a. “Da si mi ti `ena, ja bih se sam otrovao jo{ ju~er“, odgovorio joj je.

SUBOTA, 31. OKTOBAR
Sve sam na{e nogometne reprezentativce danas odgledao, u svim mogu}im evropskim ligama. Misimovi} i Pjani} igraju savr{eno, D`eko malo za{topao, Spahi} se nije ba{ proslavio, Medunjanin je vrlo ozbiljan majstor, Sejo Salihovi} i Vedo Ibi{evi} igraju tek sutra, Ibri~i} prosje~an u groznoj utakmici Hajduk - Dinamo, Boris Pand`a bezveze isklju~en. Gledao sam i Glasgow Rangerse i fenomenalnog Sa{u Papca koji ne}e da igra u ]irinoj i na{oj reprezentaciji. ]iro je, znam, uradio sve da vrati Sa{u tamo gdje mu je mjesto upra`njena i nenadoknadiva pozicija lijevog

ka Skup{tine Crne Gore Ranka Krivokapi}a. Ne}emo sada otvarati pitanje koja poslovnopoliti~ka struktura pla}a Bazdulja, a koja Nikolaidisa, ostaje jedna i jedina nesporna ~injenica: Andrej je pisac, i to ozbiljan, a Bazdulj se bezuspje{no trudi da to bude...

SRIJEDA, 4. NOVEMBAR
Ne znam, niti ima potrebe da znam, {ta je sino} na dr`avnoj televiziji drobio/vazio vjerski poglavica muslimana u BiH MUSTAFA ef. CERI]. Me|utim, jutros mi sarajevski prijatelj, gospodin “iz reda ostalih“, nakon Ceri}evog obra}anja javnosti, poru~uje da u`urbano pakuje kofere i “fata se noge“bje`i iz Sarajeva. Imao je moj rahmetli otac, pravdoljubivi idealista, ozbiljan plan: tu`iti reisa Ceri}a zbog javne uvrede da je njegov sin (to jest ja) “nenormalna, islamofobi~na nakaza“. Sprije~io sam starog u toj avanturi, po~esto mi zbog toga bude `ao. A imao je Muslija, moj stari, jednostavan dokazni postupak: da se pred sud dovedu njegov sin Senad i Ceri}ev sin pa da sud profesionalno i nepristrasno odlu~i koji od prisutnih sinova “nije normalan.“
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

hovom lokalnom podru`nicom. “Kada uzmete fijaker, vi se o vo`nji dogovarate sa ko~ija{em, a ne sa konjem“, veli ^anak. Gledano iz na{e bosanskohercegova~ke, dubinski decentralizirane dr`avnopravnosti, pomalo perverzno i dekadentno zvu~i da se status jedne po svemu zaokru`ene regije, Vojvodine, u kojoj `ivi skoro dva i po miliona stanovnika, regulira na razini statuta a ne Ustava. Svaki ve}i grad u BiH (Mostar, Sarajevo...), svaki kanton u Federaciji ima svoj ustav, a Beograd to Vojvodini ne

8

MINI MARKET
RAMIZ AFEROVI]

SOCIJAL-DEMAGOGIJA

Svjetska banka odbila suradnju s Razvojnom bankom FBiH

Hoće li Denis Bećirović prihvatiti vlastiti prijedlog o smanjenju plaće
Tijesnom ve}inom glasova Predstavni~ki dom Parlamenta BiH odbacio je inicijativu SDP-ovog zastupnika Denisa Be}irovi}a da se svim profesionalnim zastupnicima pla}e umanje za 30 posto a pau{ali za 50 posto, te da se ukinu naknade za regres, u~enje stranih jezika, dnevnice za putovanje u inostranstvo i sudjelovanje u radu parlamentarnih komisija. Be}irovi}ev prijedlog ne samo da nije dobio potrebnu ve}inu nego je u ve}ini diskusija okvalificiran kao “providna demagogija“. Protivnici ovog prijedloga Be}irovi}a su optu`ili da je svoju inicijativu dizajnirao tako da za ve}inu zastupnika ne bude prihvatljiva, dakle tako da pla}e i naknade ostanu netaknute a da Be}irovi} i SDP besplatno pokupe politi~ke poene, i da zajedno s ostalim zastupnicima nastave u`ivati goleme privilegije. Postoji samo jedan na~in da Be}irovi} demantira svoje kriti~are: da se zastupnici
Denis Be}irovi}

iz SDP-a ne osvr}u na druge zastupnike i da zapo~nu sami primjenjivati prijedlog svog {efa Kluba Denisa Be}irovi}a. To je svojevremeno u~inio zastupnik iz SDA [efik D`aferovi}, koji je pune ~etiri godine tokom prethodnog mandata odbijao primati uve}enu pla}u, nakon {to se prethodno, nasuprot golemoj ve}ini zastupnika, izjasnio protiv njenog pove}anja. (M. A.)

Ramiz D`aferovi}

OTIMA^INA U DVA ^INA

Vlada Federacije BiH skoro puna dva mjeseca skrivala je od javnosti informaciju da je Svjetska banke odlu~ila “do daljnjeg” prekinuti suradnju s Razvojnom bankom FBiH. Kreditni aran`man Svjetske banke odobren Federaciji BiH za podr{ku malim i srednjim preduze}ima u visini od 70 miliona dolara ne}e biti realiziran preko Razvojne banke FBiH, {to bi bilo logi~no, nego putem Fondacije Odraz, budu}i da Razvojna banka FBiH “nije zadovoljila postavljene kriterije”. Nakon {to je u javnost procurila informacija o odluci Svjetske banke, javno se oglasio i predsjednik uprave Razvojne banke FBiH Ramiz D`aferovi}, koji je postavio krivo pitanje “treba li uop}e ovoj dr`avi Razvojna banka“?! Naravno da treba, samo na njenom ~elu o~ito ne bi trebao biti Ramiz D`aferovi}. Ako ni zbog ~ega drugog, onda zato {to je lak{e smijeniti predsjednika Razvojne banke Ramiza D`aferovi}a nego predsjednika Svjetske banke Roberta Zoellicka. (S. B.)

Slavko Roguljić prvo legalizirao otimačinu kasarne JNA, a potom i nezakonito izgrađene benzinske pumpe
Nakon {to je i na dr`avnoj razini legalizirao (po)ratnu otima~inu nekada{njeg vojnog poligona JNA u Lakta{ima, jedan od vode}ih tajkuna u Republici Srpskoj Slavko Rogulji} pokrenuo je proceduru ozakonjenja i drugih objekata u njegovom vlasni{tvu, sagra|enih na tu|em zemlji{tu. Tako su Slavko i njegov sin Bojan Rogulji} u`urbano po~eli prikupljati urbanisti~ku dokumentaciju za njihovu benzinsku pumpu koja se nalazi uz autocestu, u mjestu Trn kod Lakta{a. Iako je Rogulji}eva benzinska pumpa otvorena prije nekoliko godina, taj objekat, kako sada stoje stvari, nije imao nikakve dozvole - ni gra|evinske, ni upotrebne. Navodno da je za legaliziranje Rogulji}eve pumpe zadu`en Slavko Milo{ ^ubrilovi}, dugogodi{ni Rogulji} voza~, pratilac i savjetnik premijera RS-a Milorada Dodika. Spekulira se, tako|er, da su galantni otac i sin Rogulji} poduzetnog ^ubrilovi}a, ali i Dodikovu k}erku Goricu Dodik- Tri{i}, ve} obilato nagradili za u~injenu uslugu. (S. M.)

10

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
DOBRA PROGNOZA ZA BUNOZA

Plašite li se epidemije svinjske gripe u Bosni i Hercegovini?
AIDA MAHMUTOVI]
direktorica programa NTV Hayat

Nogometni reprezentativac BiH Gordan Bunoza prelazi u Blackburn
Veoma je izgledno da Bosna i Hercegovina, mo`da ve} ove zime, dobije jo{ jednog nogometa{a u engleskoj Premier ligi. Naime, tamo{nji Blackburn iznimno je zainteresiran da u svoje redove dovede 21-godi{njeg Ljubu{aka Gordana Bunozu, odbrambenog igra~a koji trenutno izvanredno igra u hrvatskom prvoliga{u Karlovcu. Ovaj je klub jedno od najprijatnijih iznena|enja ovosezonskog izdanja hrvatskog nogometnog prvenstva, a skauti Blackburna Bunozu su zapazili na utakmicama koje je igrao za mladu nogometnu reprezentaciju BiH. Definitivno im se svidio u utakmici koju su Italija i BiH remizirali nedavno u Mantovi. Skauti Blackburna raspitivali su se na sve strane tra`e}i informacije o njemu i vrlo je mogu}e da ga odvedu u Englesku jo{ ove zime. Bunoza je sa svega 17 godina oti{ao iz Ljubu{kog, kluba koji je igrao u Prvoj ligi Federacije BiH, a ve} tada se za njegove usluge interesirao {vicarski Grashoppers. Nogometni put ga je iz rodne Hercegovine odveo u Sloveniju, gdje je igrao za NK Labod Drava Ptuj te u Hrvatsku gdje je nakon epizode u Hrvatskom dragovoljcu, na{ao svoje mjesto u Karlovcu. Ukoliko sve bude i{lo po planu, BiH }e, pored golmana Asmira Begovi}a, imati jo{ jednog nogometa{a na Ostrvu, a reprezentacija BiH pouzdanog stopera na kojeg mo`e ra~unati u narednih desetak godina. (N. H.)

ADEM BALI]
predsjednik Ljekarske komore Tuzlanskog kantona

DA/NE
U su{tini se i ne pla{im, ali zbog svega {to se doga|a, ~itam u {tampi kako osoblje Klini~kog centra u Sarajevu svakodnevno nosi maske na licu, te`im i kao novinar da istra`ujem i da kroz projekte koje upravo pripremam potra`im odgovor na pitanje ima li potrebe za strah od virusa svinjske gripe od kojeg, evo, obolijevaju ljudi i u na{oj zemlji.

NE
Mislim da posljedice koje taj virus mo`e da izazove, kao i kod drugih oblika gripe, zavise od otpornosti organizma, od imunolo{kog sistema pojedinca. Tako da su rizi~ne skupine mo`da ponajvi{e starije osobe. Vjerujem da su na{e zdravstvene institucije spremne da se izbore s pojavom ove bolesti na na{im prostorima.

ADI KOLASEVI]
koordinator u Udru`enju “Partnerstvo za zdravlje“

NADA \UREVSKA
glumica

DA
Pla{im se, posebno zbog komplikacija koje mo`e da izazove virus svinjske gripe i nakon objavljenih podataka o dosada{njem broju smrtnih slu~ajeva u svijetu. Tako|er, nemam mnogo vjere da su na{e zdravstvene institucije ba{ spremne da se bore protiv sa epidemijom ove bolesti.

NE ZNAM
Mo`da se pomalo i pla{im jer sam ve} u nekim godinama kada mi je i obi~na gripa opasna i te{ko mi pada, a kamoli virus svinjske gripe koji mo`e da ima razne posljedice o kojima se svakodnevno govori.

BOJAN HAD@IHALILOVI]
direktor agencije Fabrika

D@EMAL BIJEDI]
grafi~ki dizajner

DA
Moja supruga se vi{e pla{i virusa svinjske gripe nego ja. Me|utim, mislim da treba da se pla{imo svega {to je nepoznato jer moramo biti odgovorni prema ljudima oko sebe, posebno prema djeci. U krajnjoj mjeri, ipak se pla{im.
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

NE
Ne pla{im se uop}e. Imam, tako|er, puno povjerenja u na{e zdravstvene institucije da }e se spremno suo~iti sa epidemijom virusa svinjske gripe u BiH. Dakle, razmi{ljam o tome, ali ne pani~im.
Gordan Bunoza

11

SHEMOM NA SHEMU

TAJKUN RADON^I] I REIS SAMI NA BRANIKU BO[NJ

12

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

OHR RADON^I]U NE VJERUJE

S CERI] JAKA

Nekoliko mjeseci prije objavljivanja famozne sheme OHR-a, vlasnik “Avaza“ Fahrudin Radončić objavio je vlastitu shemu “bošnjačke mafije“ koju OHR očigledno nije uvažio
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

S

hematski prikaz mafija{ke hobotnice koju su navodno sa~inili eksperti OHR-a, uz asistenciju “doma}ih izdajnika”, a pod pokroviteljstvom prvog zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana, temeljito je uzdrmao utemeljitelja Avaza i osniva~a Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a koji je svim raspolo`ivim sredstvima udario na OHR i Gregoriana nazivaju}i ga islamofobom i

profiterom. Radon~i} je oti{ao tako daleko da je najavio i podizanje tu`be protiv OHR-a i Gregoriana sa zahtjevom za isplatu 50 miliona eura za nanesenu du{evnu bol!

(RE)KONSTRUKCIJA BO[NJA^KE MAFIJE
Gostuju}i u emisiji FTV-a 60 minuta, Gregorian je, odgovaraju}i na pitanje {ta }e se desiti ukoliko Radon~i} pokrene sudsku parnicu, uzvratio da }e rado isplatiti Radon~i}a “ako dobije kredit od Razvojne banke Federacije BiH”, ironi~no podsjetiv{i Radon~i}a i “neimare” sli~ne njemu kako su do{li do jeftinih kredita za svoje uglavnom propale investicione projekte.

Propao Radon~i}ev poku{aj podizanja bo{nja~ke uzbune protiv OHR-a

TRI POSLIJERATNA DRUGA
Ceri}, Radon~i} ii Gregorian Ceri}, Radon~i} Gregorian
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

13

SHEMOM NA SHEMU
Jasno je da su sheme na kojima se na{ao Radon~i} i njemu bliska poslovno-politi~ka elita razbjesnile “Avazovog“ utemeljitelja, ali ga je jo{ vi{e porazila ~injenica da na nevje{tim shematskim prikazima nije prikazan njemu suprotstavljeni klan okupljen oko Hilme i Muje Selimovi}a. Podsje}anja radi, Fahrudin Radon~i} i njegova glasila mjesecima su bjesomu~no ali i bezuspje{no (re)konstruirali “bo{nja~ki mafija{ki klan“ okupljen oko Selimovi}a. Radon~i}eva teorija zavjere kulminirala je po~etkom augusta 2009. godine kada je Istra`iva~ki tim Globala “otkrio” glavne protaganiste bo{nja~ke mafije. Na samom vrhu Radon~i~eve sheme “zlo~ina~ke organizacije“, koja je objavljena u sedmi~niku Global, na{li su se otac i sin Hilmo i Mujo Selimovi} a odmah do njih i Mirsad Bajraktarevi}, biv{i direktor sarajevskog odjeljenja Finansijske policije i aktuelni uposlenik SIPA-e koji je umnogome zaslu`an za podizanje krivi~ne prijave protiv Milorada Dodika i njegovih politi~kih i poslovnih suradnika, a koji je progla{en “mafija{kim savjetnikom“. Na meti Radon~i}evog istra`iva~kog tima kao predstavnik korumpirane policije na{ao se i glavni inspektor Finansijske policije Zufer Dervi{evi}, ~iji inspektori ovih dana po nalogu Kantonalnog tu`ila{tva zavr{avaju predmet Razvojna banka FBiH, od koje je Radon~i}ev dobio 22 miliona KM kredita za ERIC, MISTERIOZNI ANALITI^AR OHR-a

Američki ekspert za istrage pranja novca
Prepostavlja se da se iza imena Eric kojeg Radon~i}ev Avaz smatra odgovornim za izradu kontroverznih shema OHR-a krije Eric Stonecipher, koji je nakon odlaska penzionisanog britanskog policajca preuzeo mjesto {efa OHR-ovog Antikorupcionog tima. Amerikanac Stonecipher je u BiH prvi put doputovao 1998. godine kada ga je ameri~ko Ministarstvo trezora uputilo kao savjetnika za rekonstrukciju bosanskohercegova~kog finansijskog sistema. Prije dolaska u BiH Stonecipher je obavljao du`nost specijalnog tu`ioca za multidiciplinarne snage za borbu protiv narkotika. Za nepune dvije godine procesuirao je 500 narko-dilera i zaplijenio njihovu imovinu od Paname do Jamajke. Nakon BiH odlazi u Moskvu gdje pri Ministarstvu trezora razvija finansijsku obavje{tajnu agenciju. Na sli~nim poslovima radio je i u Ukrajini, Afganistanu, Makedoniji, Moldavi, [ri Lanci i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U BiH se vra}a 2007. godine gdje usko sura|uje sa prvim zamjenikom visokog predstavnika Raffijem Gregorianom. Ekspert je za pranje novca, zloupotrebu fondova i finansijskih sustava.

[EF OHR-ovog ANTIKORUPCIONOG TIMA
Eric Stonecipher, finansijski ekspert

ZAMJENA TEZA: Objavljivanje internih dokumenata OHR-a još jednom je pokazalo da se spominjanje imena “nedodirljivih” članova bošnjačke elite u negativnom kontekstu tumači i javnosti prezentira kao napad na cjelokupan bošnjački narod
izgradnju poslovnog tornja, {to je bio zapravo jedini i pravi povod za uvr{tavanje Dervi{evi}a u bo{nja~ku mafiju. Prema Globalovoj shemi, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mehmed Jahi} zadu`en je za tr`i{te kapitala, Mehmed Avdagi} za sindikat, a Morris Power za strance. Iako gotovo ni{ta ne povezuje pobrojane ljude, to Radon~i}u nije smetalo da ih strpa u isti, mafija{ki ko{, samo zato {to su mu se na ovaj ili onaj na~in isprije~ili na putu!

CERI] PRE[AO CRTU
Sam Radon~i} je priznao da “ima problema” sa porodicom Selimovi}, ali Gregorian je bio mnogo konkretniji kada je rekao da ga je upravo Radon~i} poku{ao uvu}i u konflikt koji godinama traje nesmanjenom `estinom izme|u Radon~i}a i Selimovi}a. U bjesomu~nom obra~unu sa Selimovi}ima, Radon~i}u nisu pomogle ni mafija{ke sheme objavljene u Avazovim izdanjima, pa je zato posve licemjerno Radon~i~evo kukanje {to su se sli~ne sheme, ali s drugim likovima, pojavile u produkciji OHR-a. Za razliku od RadonSLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

RADON^I]EVA SHEMA BO[NJA^KE MAFIJE
Sedmi~ni Global u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a jo{ je prije tri mjeseca objavio shemu u kojoj su svi Radon~i}evi neprijatelji progla{eni kriminalcima i izdajnicima 14

OHR RADON^I]U NE VJERUJE

INSTITUCIONALNI ALIBI
Reis Mustafa ef. Ceri} pozvao je u pomo} institucije Islamske zajednice

GAZDA AVAZOVOG TORNJA
Fahrudin Radon~i} li~no-profesionalnu dramu uspio je podi}i na op}i bo{nja~ki nacionalni nivo

~i}eve sheme, “mafija{ka shema“ OHR-a, na kojoj se pojavio i Radon~i}, djeluje neuporedivo logi~nije i utemeljenije. Me|utim, niko se ne bavi sadr`ajem shema OHR-a i njihovom ta~no{}u koje su od strane Radon~i}evih medija o~ekivano okvalifikovane kao monstruozne monta`e. Nedugo nakon objavljivanja shema OHR-a, oglasio se saop}enjem i Sabor Islamske zajednice a nedugo potom i reisu-l-ulema Mustafa Ceri}. Gostuju}i u politi~kom IMA NEKA TAJNA VEZA

magazinu BHT-a Crta, Ceri} se svom silinom obru{io na “islamofobi~ni“ OHR, osobito na glavnog protagonistu antimuslimanske zavjere Raffija Gregoriana. “Mi smo u nekoj vrsti Guantanama i zaista mi je ~udno da se OHR, kao jedna ugledna organizacija koja treba da se bavi provedbom mira, pretvorio u jednu udba{ku ili, recimo, policijsku inspekciju!“ Radon~i} je, naravno, koordinirao cijelom akcijom protiv OHR-a u kojoj su Sabor

Srbijansko-crnogorski pokrovitelji Fahrudina Radončića
Gostuju}i u politi~kom magazinu “60 minuta“, Raffi Gregorian je u nekoliko navrata doveo u vezu sinhronizirane napade Fahrudina Radon~i}a i Milorada Dodika na OHR. Rekao je da ih povezuju isti poslovni interesi u Beogradu i Podgorici, {to je bila jasna aluzija na Radon~i}ev poslovni aran`man sklopljen sa srbijanskim tajkunom Miroslavom Mi{kovi}em. Zajedno s Mi{kovi}em, Radon~i} je osnovao kompaniju Prezident nekretnine, ~iji je prvi posao u BiH bila kupovina zemlji{ta u centru Tuzle. Kredit za ovu akviziciju u visini od 9 miliona KM, uz punu suglasnost premijera RS-a Milorada Dodika, Radon~i} i Mi{kovi} dobili su su od banjalu~ke ekspoziture srbijanske Komercijalne banke a `irant za kredit bio je Telekom Srpske!!! Gregorianu je o~ito poznata i poslovna relacija Radon~i}a sa crnogorskim trgovcem strujom Vojinom Lazarevi}em, kojeg savjetuje Radon~i}ev intimni prijatelj, varalica Damir Fazli}. Znakovito je da su se na otvaranju Mi{kovi}evog “Delta“ centra u Podgorici zajedno na{li Radon~i}, Mi{kovi} i premijer Crne Gore Milo \ukanovi}.

ZAJEDNI^KI POSLOVNI INTERESI
Ljubav Fahrudina Radon~i}a i Mila \ukanovi}a motivirana je zajedni~kim poslovima

IZ-a i reis Ceri} tek asistirali medijskom tajkunu. Navodnim shemama OHR-a obuhva}eni su i predsjednik Sabora IZ-a Edhem Bi~ak~i}, ali i sam reis Ceri} koji u`iva vi{e nego povla{ten tretman na stranicama Radon~i}evih medijskih izdanja. Za projekat “satanizacije svega bo{nja~kog”, Ceri} je okrivio doma}e udba{e i tajne slu`be kojim upravlja Raffi Gregorian, a u istom kontekstu spomenuo je i urednike Slobodne Bosne i tv magazina 60 minuta Senada Avdi}a i Bakira Had`iomerovi}a. I u ovom slu~aju ponovljen je poznati obrazac: kad god se dovede u pitanje politi~ko-poslovna i vjerska elita koja samu sebe smatra ki~mom bo{nja~kog naroda, po~inje bjesomu~na propaganda protiv imaginarnih udba{a, tajnih slu`bi, stranih pla}enika... Objavljivanje internih, nezvani~nih dokumenata OHR-a jo{ jednom je pokazalo i dokazalo da se spominjanje imena “nedodirljivih” ~lanova bo{nja~ke elite u negativnom kontekstu tuma~i i javnosti prezentira kao napad na cjelokupan bo{nja~ki narod. A ako Fahrudin Radon~i}, Mustafa Ceri}, Edhem Bi~ak~i}... uzimaju sebi to za pravo, onda je sasvim legitimno tuma~enje Milorada Dodika da je pokrenuta istraga protiv njega napad na srpski narod i Republiku Srpsku! No, Radon~i}ev poku{aj podizanja op}enarodne bune protiv “islamofobi~nog“ OHR-a i glavnog “progonitelja“ Bo{njaka Raffija Gregoriana okon~an je posve neslavno. Umjesto o~ekivane masovne podr{ke politi~kih partija, udru`enja i samosvjesnih bo{nja~kih intelektualaca, pristigla su rezolutna saop}enja SDP-a i SDA, ali i Ambasade SAD-a u Sarajevu, u kojima se izra`ava puna i bezrezervna podr{ka OHR-u i zamjeniku visokog predstavniika Gregorianu. Radon~i} i Ceri} ostali su sami na braniku bo{nja~kog naroda.
15

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

HERCEGOVA^KA VEZA

U posljednjih deset mjeseci, u zajedničkim akcijama svih policijskih i obavještajnih agencija u BiH na području Hercegovine uhapšeno je na desetke krijumčara droge i zaplijenjeno blizu 200 kilograma raznih opijata čime je takozvani južni krak na putu šverca narkotika kroz BiH značajno uzdrman, naša novinarka piše o efektima združene policijske operacije protiv hercegovačke narko-mafije koja je već rezultirala i prvim sudskim presudama

OPTU@NICA PROTIV “KAPITALACA”, BRA]E DACI], BIT ]E PODIGNUTA ZA MJESEC DANA
Za sedam dana u Hercegovini otkriveno vi{e od 13 kilograma droge
16
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

POLICIJSKA OPERACIJA OD TREBINJA DO GRUDA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U

zajedni~koj operaciji pripadnika MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije i Policijske uprave Grude koja je izvedena na temelju informacija Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), pro{log je tjedna u blizini dr`avne granice s Republikom Hrvatskom uhap{en Miodrag Ateljevi} iz Trebinja kod kojeg je prona|eno sedam kilograma droge skunk. Hap{enje 26-godi{njeg Ateljevi}a, trebinjskoj policiji, ina~e, dobro znanog kriminalca, i pljenidba droge ~ija uli~na vrijednost u susjednoj Hrvatskoj iznosi oko 50.000 KM, prema zvani~noj statistici, predstavlja 33-}u po redu uspje{nu akciju MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije u borbi protiv trgovine drogom u 2009. godini. No, dodaju li se rezultatima zapadnohercegova~kih policajaca uspjesi njihovih kolega iz MUP-a Hercegova~ko-neretvanske `upanije, Federalne uprave policije, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), te Centra javne bezbjednosti u Trebinju, jasno je kako je nizom dobro organiziranih i provedenih policijskih akcija u Hercegovini krijum~arski lanac {vercera droge takozvanim ju`nim krakom itekako uzdrman. Istog dana kada je u Grudama zaplijenjeno sedam kilograma skunka, u Trebinju je policija uhapsila Milana Popovi}a iz Sarajeva, kod kojeg je prona|eno preko {est kilograma marihuane.

PODUZETNA BRA]A NA ^ELU NARKO-KLANA
Hamdija Daci} i Haris Zorni} bit }e optu`eni za {verc droge od Sand`aka, preko BiH, do Italije

MASOVNA HAP[ENJA DILERA
Pro{lotjednom ulovu vi{e od 13 kilograma droge prethodila je, opet, opse`na akcija Federalne uprave policije koja je pokrenuta sredinom septembra, nakon devetomjese~ne istrage vo|ene na prostoru od Gacka preko Mostara do Gornjeg Vakufa/Uskoplja. Tada su federalni i policajci MUP-a Republike Srpske zaplijenili oko dva kilograma heroina i ve}u koli~inu novca, te podnijeli kaznene prijave protiv vi{e od trideset osoba iz Mostara, Konjica, [irokog Brijega, Neuma, Ljubu{kog, Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Bugojna, Gacka, Trebinja koje se sumnji~e da su pripadali istom lancu krijum~ara i dilera heroina. Ra~una se, me|utim, da su me|u 13 uhap{enih dilera {estorica “krupnije zvjerke“: Sa{a Dragani} i Milimir Brati} u Gacku, Dragan Miljkovi} i Du{an Spai} u Trebinju, Benjamin Tahirovi} i D`enan Demirovi} u Mostaru. Mjesec dana ranije, federalni su policajci, ovoga puta u suradnji s MUP-om Hrvatske, kod Kupresa zaplijenili 3,5 kilograma heroina i uhapsili Dinka Kri`anca i Milana Vukni}a. Kri`anac i Vukni} su, jednako tako, otkriveni poslije du`e istrage, nakon {to su drogu kupljenu u Sarajevu namjeravali prokrijum~ariti u Hrvatsku. Obojica se trenuta~no nalaze u pritvoru Suda BiH, gdje su u posljednjih
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

mjesec dana izre~ene i prve presude hercegova~kim krijum~arima koji su “pali“ u nekoliko zajedni~kih operacija policijskih i obavje{tajnih agencija u BiH. Nakon {to je 10. juna ove godine Tu`iteljstvo BiH podiglo optu`nicu protiv Vinka Juri}a, Marija Kre{i}a i Dra`ena Pavlovi}a koje su federalni policajci uhapsili u decembru 2008., posljednja dvojica su, pritisnuta ~vrstim dokazima, prije mjesec dana priznali krivnju. Budu}i da su bili optu`eni za krijum~arenje 163 kilograma skunka kojeg je u Nik{i}u nabavio prvookrivljeni Juri}, Kre{i}u je poslije priznanja krivnje Sud BiH

izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine, dok }e Pavlovi} u zatvoru provesti {est mjeseci manje. Po~etkom oktobra Sud BiH je potvrdio optu`nicu i protiv ~lanova crnogorsko-hercegova~ke kriminalne skupine: @eljka Smoljana, Aleksandra Todorovi}a, Veska Gruba~a i Miodraga Ateljevi}a, koji se terete da su sudjelovali u kupoprodaji, krijum~arenju i transportu oko 85 kilograma marihuane i skunka, vrijedne blizu pola milijuna KM. Smoljan, Todorovi}, Gruba~ i Ateljevi} uhap{eni su potkraj maja, u akciji pripadnika SIPA-e, koja je provedena u suradnji s policijom Crne Gore, gdje je droga i nabavljana.

SVI POSLOVI BRA]E HAMDIJE I LJUTVIJE DACI]A
U narednih mjesec dana Tu`iteljstvo BiH trebalo bi podi}i optu`nicu i protiv dvojice “kapitalaca“, bra}e Hamdije i Ljutvije Daci}a, te njihovog poslovnog partnera Acika Cana koji su uhap{eni koncem februara, zbog sumnje da su se godinama bavili krijum~arenjem droge. Istraga protiv vlasnika elitnog sarajevskog hotela Exclusive u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju zapo~ela je jo{ po~etkom 2008., i jedna je od najkompleksnijih operacija koje su u Tu`iteljstvu BiH vo|ene do sada. Nekoliko mjeseci kasnije, u prolje}e pro{le godine, Dr`avni sud je donio rje{enje kojim se bra}i Daci} zabranjuje prodaja vrijednih nekretnina, i koje je, kako doznajemo, jo{ uvijek na snazi. Ranije smo pisali da u Tu`iteljstvu BiH raspola`u informacijama kako su luksuzni hotel, vrijedan oko 4,5 milijuna KM, bra}a Hamdo i Ljutvija Daci} (koji je, u me|uvremenu, promijenio ime u Haris Zorni}) sagradili novcem koji poti~e od prodaje droge. No, nakon njihovog hap{enja se ispostavilo kako
17

POLICIJSKI ODGOVOR: Pljenidba droge čija ulična vrijednost u susjednoj Hrvatskoj iznosi oko 50.000 KM predstavlja 33-ću po redu uspješnu akciju MUP-a Zapadnohercegovačke županije u borbi protiv trgovine drogom u 2009.

HERCEGOVA^KA VEZA
BALKANSKA RUTA

BiH postaje važna tranzitna tačka u međunarodnom lancu krijumčara droge
Balkanski put krijum~arenja droge kojim iz Afganistana i Turske u zemlje zapadne Europe sti`e 95 posto heroina, ima tri pravca; ju`ni - preko Gr~ke i Albanije do Italije, sjeverni - od Turske, preko Bugarske, Rumunije i Ma|arske do zapadne Europe i centralni pravac koji ide preko Bugarske, Makedonije, Srbije, Kosova, Crne Gore, BiH i Hrvatske do Slovenije, odnosno, Italije. Prema svim policijskim i obavje{tajnim procjenama, najve}a “skladi{ta“ droge nalaze se na podru~ju Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, a posebice u sand`a~kim gradovima, odakle se droga transportira prema BiH u dva smjera. Prvi je tzv. ju`ni krak koji ide prema Hercegovini, odakle se droga {alje u dva pravca; prema unutra{njosti (Sarajevo) i prema Hrvatskoj (Dubrovnik, Split). Drugim, tzv. sjevernim krakom se droga iz Srbije i Crne Gore krijum~ari do tr`nice Arizona kod Br~kog, a odatle dalje prema Hrvatskoj. No, najnoviji podaci kojima raspola`u bh. policijske i sigurnosne agencije upozoravaju kako je BiH, kao tranzitna to~ka, sve vi{e u fokusu me|unarodnih krijum~arskih lanaca koji drogu {vercuju u dva smjera. Dok se, naime, iz Afganistana i Turske, preko zemalja biv{e Jugoslavije, u zapadnu Europu krijum~ari heroin, sve su ~e{}i slu~ajevi da se iz Ju`ne Amerike do luka Bar (u Crnoj Gori) i Rijeka i Plo~e (u Hrvatskoj) transportira kokain koji se kopnenim putem {alje prema zapadnoeuropskim zemljama. Budu}i da se radi o skupoj drogi, tek manje koli~ine kokaina ostaju u BiH. No, postoje indicije da se, ovisno o potrebama tr`i{ta, upravo u tranzitu vr{i i razmjena droge, u omjeru kilogram kokaina za ~etiri kilograma heroina. Podsjetimo da su u februaru ove godine hercegova~ki policajci u mjestu Bukulja kod Stoca uhapsili Gorana Petrovi}a iz Trebinja kod kojeg je na|eno blizu kilogram kokaina.

JU@NI KRAK
Droga koja se u Hercegovinu krijum~ari iz Crne Gore uglavnom se transportuje u susjednu Hrvatsku

POVRATNIK U DJELU: Hamdo Dacić je, opet, bio uhapšen u novembru 1999. godine, u talijanskom gradu Gorici, kada je u njegovom vozilu otkriveno 13 kilograma heroina. Osuđen je na osam godina zatvora, ali je iz kaznionice u Udinama uspio pobjeći, nakon čega se vratio u BiH

SUDSKA ZABRANA
Vlasnicima luksuznog hotela Exclusive rje{enjem suda BiH zabranjena je njegova prodaja

su “poduzetna“ bra}a za kojima su godinama tragale policije susjednih i zapadnoeuropskih zemalja (INTERPOL-ova tjeralica za Hamdom Daci}em je bila na snazi do oktobra 2007.), koristila i iznimno povoljna kreditna sredstva iz programa Kuvajtske kreditne linije (oko 600.000 KM) koja im je odobrio direktor BOR banke Hamid Pr{e{. Daci}i su, me|utim, podigli samo tre}inu od odobrenog iznosa, kako bi “sakrili“ stvarne izvore goleme zarade. Prema neslu`benim informacijama iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH, bra}a Hamdo Daci} i Haris Zorni} su u posljednjih jedanaest godina, koliko `ive u Sarajevu, bili na ~elu kriminalne grupe koja se bavila transportom droge iz Sand`aka, preko BiH, u zemlje zapadne Europe. Pretpostavlja se da su, nakon {to su u sarajevskom naselju Grbavica 1998. otvorili caffe Piccolo, osnovali i vlastitu putni~ku agenciju za prijevoz na relaciji Sarajevo - Sand`ak, koja je slu`ila kao paravan za krijum~arenje narkotika. Prema istim izvorima, bra}a Daci} se sumnji~e da su za voza~e-kurire vrbovali svoje zemljake. Navodno je izvjesni Esad Li~ina, koji je prije nekoliko godina uhap{en u Francuskoj, nakon {to je u njegovom automobilu prona|eno devet kilograma heroina, drogu prevozio po nalogu Daci}a. Hamdo Daci} je, opet, bio uhap{en u novembru 1999. godine,
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

18

POLICIJSKA OPERACIJA OD TREBINJA DO GRUDA

200 kilograma skunka, 15 kilograma heroina, desetak kilograma speeda, kilogram kokaina zaplijenjeno je u BiH u posljednjih 11 mjeseci; 3 kilograma skunka i marihuane zaplijenjeno je u BiH samo u posljednjih sedam dana; u policijskim operacijama {irom BiH protiv lanca krijum~ara droge, u posljednjih 11 mjeseci uhap{eno je vi{e od 50 osoba, najvi{e na podru~ju isto~ne i zapadne Hercegovine.

u talijanskom gradu Gorici, kada je u njegovom vozilu otkriveno 13 kilograma heroina. Osu|en je na osam godina zatvora, ali je iz kaznionice u Udinama uspio pobje}i, nakon ~ega se vratio u BiH. INTERPOL Italije je za Hamdom Daci}em u maju 2001. raspisao me|unarodnu policijsku tjeralicu, na temelju koje je u Sarajevu uhap{en, ali s vi{e od godinu dana zaka{njenja, po~etkom septembra 2002. Oslobo|en je, me|utim, nakon {to je dostavio uvjerenje da ima dr`avljanstvo BiH, koje je dobio na sumnjiv na~in, poslije fiktivne `enidbe s jednom Bosankom u Njema~koj. Recimo da je Hamdo Daci}, ina~e ro|en u crnogorskom mjestu Ro`aje, prije nego {to je nakon rata doselio u Sarajevo, `ivio u njema~kom mjestu Fitrh. Iz Njema~ke je, opet, pobjegao zbog porezne utaje. Nimalo slu~ajno, nakon {to mu je brat umakao iz talijanskog zatvora, Ljutvija Daci} je pokrenuo zvani~nu proceduru za promjenu imena u Haris Zorni}. Hamdo Daci} je u to vrijeme u Sarajevu ~esto mijenjao adrese stanovanja - boravio je u bratovom stanu u naselju Hrasno, u svom stanu na Dobrinji i u Had`i}ima, u stanu koji je koristio i Acik Can. Pored optu`bi za vi{e te{kih kaznenih djela organiziranog kriminala: krijum~arenje narkotika, pranje novca, zloupotrebu slu`benog polo`aja, porezne utaje, istraga protiv bra}e Hamde Daci}a i Harisa Zorni}a, kao i njihovog tursko-srbijanskog kompanjona Acika Cana, nominalno direktora hotela Exclusive, mogla bi biti pro{irena i zbog sumnji da su se ta trojica bavila i trgovinom ljudima. Navodno da su u organizaciji hotela Exclusive, u sklopu izmi{ljenih sportsko-turisti~kih sadr`aja, u BiH prebacivali Kurde. Posljednja grupa turskih dr`avljana koji su na taj na~in poku{ali u}i u BiH otkrivena je po~etkom februara 2007., kada je sedam Kurda vra}eno sa sarajevskog Aerodroma.
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

19

SAND@A^KA NARKO-HRONIKA

Nakon srbijanske policijske akcije “Morava” u kojoj je u Sandžaku privedeno desetak narko-dilera, došlo je do pometnje na tržištu narkotika, ali i opšte panike među krijumčarima droge; naš novinar istražio je koji su efekti akcije “Morava” i ko su vodeći narko-bossovi u Sandžaku koji imaju svoju mrežu dilera u BiH

NAJVE]I SAND@A^KI NARKO-DILERI U PANICI POBJEGLI U BiH
Kroz Sand`ak dnevno pro|u stotine kilograma heroina ~ija se vrijednost mjeri desetinama miliona eura
Pi{e: EMIR HOD@I]

G

NOVI PAZAR
Najprometnija tranzitna ta~ka na balkanskoj narko-ruti

otovo 2. 500 policajaca bilo je pro{log vikenda anga`ovano u munjevitoj policijskoj akciji presijecanja srbijanske mre`e narkodilera, u kojoj je privedeno preko 600 osoba. Planiranje akcije “Morava” zapo~eto je prije nekoliko nedelja, kada su se sastali svi na~elnici policijskih uprava i vrh kriminalisti~ke policije. Tada je i napravljen operativni plan i spisak osumnji~enih. Me|utim, ~itavu akciju je izvedena po naredbi Savjeta za nacionalnu bezbjednost, u ~ijem sastavu se nalaze sve strukture bezbjednosnih slu`bi. To je ujedno bila prva policijska akcija koja je obuhvatila teritoriju ~itave Srbije. U pritvoru je zadr`ano oko sto osoba za koje postoje dokazi da su umije{ani u rasturanje narkotika. Milorad Veljovi}, direktor srbijanske policije, odbacuje navode analiti~ara da su uhap{ene samo “sitne ribe”. Prema njegovim rije~ima, policija je u Novom Sadu uhapsila jedan izuzetno jak ogranak crnogorske dilerske mafije na ~ijem se ~elu nalazi Radoslav Cvijovi} zvani Cviko, a u Sand`aku ~lana me|unarodnog lanca narko-dilera D`evada Aliba{i}a iz Tutina. Ina~e, policija je u Sand`aku do sada privela jedanaest velikih narko-dilera. Ve}ina njih, prema izvoru iz MUP-a Srbije, dio su dilerskog lanca ~iji su poslovi razgranati i na teritoriji BiH. Aliba{i} se odranije nalazio na potjernici srbijanske policije i u “Beloj knjizi” organizovanog

PAVILJON ZA SANDŽAKLIJE: Trenutno u zatvoru u Nišu kaznu služi čak pedesetak novopazarskih dilera. U niškom zatvoru postoji paviljon u kojem su smještene sandžački dileri među kojima često dolazi do incidenata

kriminala MUP-a Srbije bio je ozna~en kao pripadnik me|unarodne organizovane kriminalne grupe. Akcija njegovog hap{enja izvedena je, kako saznajemo, u saradnji sa policijom Republike Srpske i Holandije.

DILERI SA AHMEDIJOM
^etrdesetogodi{njeg Aliba{i}a iz sela Suvi Do kod Tutina policija sumnji~i da spada u grupu “ja~ih” dilera, jer je prije godinu dana otkriven kada je poku{ao da iz BiH u Holandiju prenese 2,5 kilograma heroina. Naime, Aliba{i} je pro{le godine sa porodicom krenuo u Holandiju, ali je u RS-u zaustavljen, jer je d`ip marke “Mercedes” imao neuredne papire. Vozilo mu je oduzeto, nakon ~ega je Aliba{i} na
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

20

KAKO SE “MORAVA” ULILA U MILJACKU

ROBUSNA AKCIJA POLICIJE
Dvije i po hiljade specijalaca i pripadnika `andarmerije tri dana hapsili su narko-dilere po Srbiji
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

21

SAND@A^KA NARKO-HRONIKA
MILO \UKANOVI] SE NE ODRI^E SVOJIH DILERA

Najveći tovar kokaina namijenjen balkanskom tržištu naručen u Crnoj Gori
Urugvajska policija je u luci Santa Lucia na osnovu informacija koje je dobila od Bezbednosne informativne agencije (BIA) i ameri~ke Administracije za suzbijanje droga (DEA), prije dvadesetak dana zaplijenila vi{e od dvije tone kokaina, koji je trebao da stigne u crnogorsku luku Bar. Tom prilikom uhap{eno je vi{e srpskih dr`avljana. Pretpostavlja se da se organizator krijum~arenja ovog tovara nalazi u Crnog Gori. Prema informacijama koje su ovih dana objavljivali beogradski mediji, sumnja se da je krijum~arenje dvije tone finansirala lokalna banka Crne Gore, da bi oja~ala likvidnost. Od preprodaje latinoameri~kog kontingenta u{lo bi, prema nekim ra~unicama, oko 250 miliona eura. To je pribli`no sumi koja je dobijena privatizacijom Elektroprivrede CG-a. Ina~e, kokain i heroin su u posljednje tri godine u Crnoj Gori zamijenili cigarete i postali glavni tranzitni posao. Crnom Gorom ina~e vladaju dva narko-klana. Jednom je sjedi{te u Ro`ajama, na ~ijem se ~elu nalazi Safet Kali}, a drugi ima baze u Pljevljima i Kotoru. Ro`ajski tim posluje sa heroinom, koji uglavnom, preko Kosova, dolazi sa Srednjeg i Dalekog istoka, dok pljevaljsko-kotorski kartel preprodaje kokain, koji se uglavnom prekomorskim putem doprema iz Latinske Amerike. I heroinska i kokainska centrala imaju ekspoziture u Beogradu i Sarajevu. Oba klana za{ti}ena su u Crnoj Gori kao bijeli medvjedi. Od crnogorske policije ameri~ka DEA i srpska BIA krile su detalje akcije “Balkanski ratnik”, {to upu}uje da je u akciju krijum~arenja dvije tone droge uklju~en sam crnogorski vrh. Argentinska televizija “Todo Notosijas” javila je da se kontroverzni biznismen Stanko Suboti} Cane nalazi pod istragom argentinskih vlasti zbog umije{anosti u {verc preko dvije tone kokaina. Kao dokaz, televizija je ekskluzivno objavila izvje{taj Odjeljenja za

MILO \UKANOVI]
Crnogorska policija jo{ nije pokrenula istragu ko je naru~ilac velikog tovara kokaina iz Urugvaja

borbu protiv narkotika Federalne policije. Na spisku osoba koje su pod istragom nalazi se ime i fotografija pljevaljskog biznismena Du{ka [ari}a. Ina~e, ovaj biznismen vlasnik je najluksuznije diskoteke na Balkanu, Maksimus, koja se nalazi u Kotoru, te no}nog kluba Casino u Kragujevcu. [ari} u Beogradu va`i za jednog od najmo}nijih biznismena u poslovima nekretnina, ugostiteljstva, ali ima i veliki uticaj u srpskom podzemlju i u vlasti. [ari} je tako|e veoma blizak sa aktuelnim crnogorskim premijerom Milom \ukanovi}em. Prema nezvani~nim informacijama iz policije, [ari} je vi{e od mjesec dana pod prismotrom BIA-e i policije.

sve na~ine poku{avao da ga povrati. Za to je anga`ovao trojicu poznanika iz Holandije, a jednom od njih je priznao da je u filteru za zrak skriveno 2,5 kilograma heroina. Taj “prijatelj” je sve ispri~ao holandskoj policiji, nakon ~ega je d`ip

preba~en na provjeru u Holandiju, gdje je droga i zaplijenjena. U ku}i Aliba{i}a policija pro{log vikenda nije prona{la drogu, ve} precizne vage za mjerenje i luksuzna vozila. Automobili su mu zaplijenjeni, a sudija ]amil Hubi}, predsjednik Okru`nog

suda u Novom Pazaru, odredio mu je pritvor od trideset dana. Srbijanska policija nije otkrila identitet osoba koju su za vikend u Sand`aku privedene zbog sumnje da su umije{ane u rasturanju narkotika. Me|utim, prema na{im

DISTANCIRANJE OD DISTANCIRANJE UHAP[ENOG HOD@E UHAP[ENOG HOD@E
Reis IZ-a Srbije Adem Zilki} Reis IZ-a Srbije Adem Zilki} nakon hap{enja Ismeta nakon hap{enja Ismeta Grace odmah se ogradio Grace odmah se ogradio od svog imama dilera od svog imama dilera

DILER SA AHMEDIJOM
Imam Ismet Graca dilanjem droge bavi se u Sand`aku i Sarajevu

22

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KAKO SE “MORAVA” ULILA U MILJACKU
IVICA DA^I], MINISTAR MUP-a SRBIJE
“U dr`avnom “U dr`avnom vrhu postoji op{ta vrhu postoji op{ta saglasnog u borbi saglasnog u borbi protiv narko-mafije” protiv narko-mafije”

NACIONALNA KOORDINACIJA
Milorad Veljovi}, direktor Milorad Veljovi}, direktor policije MUP-a Srbije, ii {efovi policije MUP-a Srbije, {efovi obavje{tajnih slu`bi nalaze se na obavje{tajnih slu`bi nalaze se na ~elu Saveta za nacionalnu ~elu Saveta za nacionalnu bezbednost koji je donio bezbednost koji je donio odluku o akciji “Morava” odluku o akciji “Morava”

POLICIJSKI PODACI: Procjene kažu da u Srbiji ima oko 80.000 heroinskih ovisnika. Ukoliko svaki od njih dnevno konzumira dva grama ove opojne droge, samo u Srbiji se svakog dana potroši tona i 600 kilograma heroina
saznanjima, me|u njima se na{ao hod`a Ismet Graca, koji du`nost imama obavlja u selu Segubine kod Sjenice u ime Islamske zajednice Srbije, reisu-l-uleme Adema Zilki}a. Protiv njega i jo{ {estorice narkodilera iz Sarajeva i Novog Pazara, Tu`ila{tvo BiH pro{log mjeseca podiglo je optu`nicu za krivi~no djelo organizovanog kriminala i krijum~arenje opojnih droga. Naime, oni su u martu ove godine u akciji SIPA-e uhap{eni u Sarajevu i tom prilikom kod njih je prona|eno 2,5 kilograma heroina i drugih vrsta droga ~ija je ukupna vrijednost iznosila oko 250.000 KM. Pored Grace optu`eni su: Almir [alji}, Enis Hajdarevi}, Amir Gud`evi}, Dragan Peri{i}, Edin Poturovi} i Samir Bibi}. Po~etkom oktobra na prvom ro~i{tu u Sudu BiH svi su se izjasnili da nisu krivi. Ina~e, dvadesetdvogodi{nji Graca od rane mladosti je bio problemati~an. U drugoj godini {kolovanja istjeran iz medrese “Gazi Isa-beg” u Novom Pazaru, zbog nepo{tovanja islamskih propisa. Me|utim, {kolovanje je zavr{io u Medresi u Visokom. Kada je Zilki} promovisan za reisa u Novom Pazaru, Graca se sa ahmedijom na glavi nalazio u njegovoj pratnji i to u prvom redu. Nakon {to je uhap{en u Sarajevu, reis Zilki} se ogradio od Grace rije~ima da on nije slu`benik Rijaseta. Ovaj hod`a na slu`bi u Sjenici istovremeno studira na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Studije, ali prvenstveno poslovi sa narkoticima, ~esto su ga dovodili u glavni grad BiH. U Sarajevu je Graca usko sara|ivao sa narko - dilerima Elvisom Selmanovi}em i Senadom Doli~aninom zvanim Cigo, iz
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

Novog Pazara koje potra`uje MUP Srbije ali i sarajevska policija. Doli~anin je poznat i po tome {to je vrlo blizak sa reisom Ziliki}em. Ina~e, dvije sukobljene srbijanske islamske zajednice, jedna na ~ijem je ~elu muftija Muamer Zukorli} i druga sa reisom Zilki}em na ~elu, ~esto u javnosti optu`uju jedna drugu da ih finansiraju najve}i narko-bossovi. Reis Zilki}, nedavno je za na{ list tvrdio da Zukorli}a finansira najve}i narko-boss iz Crne Gore Safet Kali}, koji mu je izme|u ostalog poklonio blindirano vozilo “hamer”. U akciji Morava, koja je najve}a policijska akcija nakon “Sablje” koja je provedena nakon ubistva premijera \in|i}a, zaplijenjeno je svega dvadeset kilograma droge. Me|utim, policija tvrdi da su prije upada u stanove ~esto ~uli zvuk vodokotli}a i sumnjaju da su dileri u panici u kanalizaciju bacili preko sto kilograma heroina. Milorad Veljovi}, direktor policije, tvrdi da je u pitanju ~etiri puta ve}a koli~ina. Cilj akcije, kako ka`e, nije bila velika zapljena, ve} paralisanje mre`e narko-dilera, a policija i dalje traga za glavnim narko-bossovima. Prema policijskim podacima, u Srbiji trenutno djeluje 36 organizovanih kriminalnih grupa sa oko 350 ~lanova koje se bave trgovinom drogom. Novopazarska dilerska mre`a spada me|u organizovanije. Novi Pazar nalazi se na jednom od glavnih tranzitnih pravaca za krijum~arenje heroina iz Turske ka Evropi, putem koji ide preko Bosne i Hercegovine. Svi veliki narkodileri iz Novog Pazara, kako za na{ list tvrdi izvor iz policijske uprave Novi Pazar, imaju svoje “vojnike” u BiH.

U posljednje dvije godine veliki broj narko-dilera u Sand`aku je uhap{en. Trenutno u zatvoru u Ni{u kaznu slu`i ~ak pedesetak novopazarskih dilera. Kako navodi na{ izvor, u ni{kom zatvoru postoji paviljon u kojem su smje{tene sand`a~ki dileri. Me|u njima ~esto dolazi do ko{kanja ali i ozbiljnih incidenta, zbog ~ega je veliki broj njih tra`io premje{taj u druge zatvore.

KO SU NAJVE]I SAND@A^KI NARKO-DILERI?
“U Novom Pazaru u svakom trenutku mo`e se na}i oko 100 kilograma heroina. Najve}e koli~ine droge sti`u direktno iz Turske, me|utim, sve vi{e se otvaraju kanali i putevi sa Kosova jer je centrala narko-mafije trenutno na Kosovu”, ka`e za na{ list izvor iz MUP-a Srbije. U Novom Pazaru rijetko ko od gra|ana se usu|uje da ka`e da se u ovom gradu nesmetano odvija kriminal. U Novom Pazaru vladaju tri velika narko-dilera, koji u`ivaju veliku za{titu policije i ~ija se imena iz straha tiho izgovaraju. Jedan od najja~ih narko-dilera u Novom Pazaru, prema izvorima MUP-a Srbije, je Halil Emrovi}. Njegove ime nalazi se u i “Beloj knjizi” srpske mafije. Emrovi} poseduje kroja~ku fabriku Edihal u Novom Pazaru, koja je pokri}e za njegovu osnovnu kriminalnu djelatnost krijum~arenje heroina iz Turske, preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske, za zemlje zapadne Evrope. U kamionima kojima prevoze teksas iz Turske, prolaze velike koli~ine heroina. U Ma|arskoj je u jednom od takvih transporta prona|eno i oduzeto 113 kilograma hero23

SAND@A^KA NARKO-HRONIKA
ina, koje je vozio Halilov amid`i} Zamo Emrovi} zvani Zamoran i Muzafer Bihorac. Emrovi} je imao velike probleme sa sarajevskim podzemljem koje ga je osumnji~ilo da je umije{an u preotimanje oko 150 kilograma heroina. Emrovi} ima razgranatu mre`u dilera i u Sarajevu. Me|utim, pored dr`ave, Emrovi} ima i za{titu Ljubi{e Buhe ^umeta, vo|e sur~inskog klana. ^ume je ~est gost Emrovi}a u Novom Pazaru, gdje dolazi sa velikim obezbje|enjem naoru`anim kala{njikovima. U javnosti se Emrovi} predstavlja kao veliki biznismen. Nedavno je prilikom gostovanja Crvene zvezde u Novom Pazaru, koja je ina~e progla{ena utakmicom velikog rizika, Emrovi} doma}inski ugostio kompletno rukovodstvo crveno-bijelih. U vezu sa narko-biznisom dovodi se i pazarski biznismen Faruk Kadri}. On je je postao poznat jo{ 2006. godine, kada je uhap{en pod sumnjom da je jedan od organizatora takozvane “carinske mafije”. Pu{ten je da se brani sa slobode, jer je kao kauciju zalo`io ku}u na Banovom Brdu, vrijednu oko 150 hiljada eura. U neposrednoj blizini njegove ku}e, krajem jula ove godine, uhap{ena su trojica Kadri}evih najbli`ih saradnika i to u trenutku primopredaje nekoliko kilograma naj~istijeg heroina. Kadri} u tom trenutku nije bio dostupan srpskim organima gonjenja. On tako|e va`i za poslovnog ~ovjeka. Vlasnik je velikog transportnog preduze}a Plavi taksi sa sjedi{tem u Novom Pazaru. Faruk Kadri} je u bjekstvu i nije dostupan srbijanskoj policiji.

@ANDARMERIJA U AKCIJI
U akciji “Morava” uhap{eni su veliki dileri iz Vojvodine, Crne Gore i Sand`aka

DROGA PROLAZI PREKO LEGALNIH PRELAZA
U posljednje dvije godine {irom Srbije je bilo nekoliko hap{enja, koja se dovode u vezu sa pazarskim narko-dilerima. U julu ove godine, deveto~lana organizovana kriminalna grupa, koja je prodavala narkotike na jugu Srbije, u Sand`aku, pred Specijalnim sudom osu|ena je na ukupnu kaznu od 48 godina i tri mjeseca zatvora. Najdu`u kaznu, od ~ak deset godina zatvora, dobio je organizator grupe Hidajet Hitko Ja{arevi} iz Novog Pazara. Prvostepenom presudom Specijalnog suda, koja jo{ uvijek nije postala pravosna`na, ova grupa je progla{ena krivom jer se u du`em vremenskom periodu bavila krijum~arenjem narkotika na podru~ju Ni{a, Kraljeva, Ra{ke, Velike Plane i Novog Pazara. Dva brata Hitko i Mitko Ja{arevi} tako|e su se, kako navodi na{ izvor, ovim poslom bavili kroz privatni biznis. Najve}i dio droge samo prolazi kroz Sand`ak. Ipak, u ovoj regiji tako|e se preprodaje ogromna koli~ina narkotika. Prema podacima novopazarske policije, u ovom kraju registrovano je preko pet hiljada ovisnika.
24

SJEDIŠTE NARKOMAFIJE: U Novom Pazaru u svakom trenutku može se naći oko 100 kilograma heroina. Najveće količine droge stižu direktno iz Turske, međutim, sve više se otvaraju kanali i putevi sa Kosova
Jasmin Du{tinac, na~elnik Odeljenja kriminalne policije Policijske uprave Novi Pazar, ka`e da je geografski polo`aj Novog Pazara idealan za krijum~arenje raznih vrsta robe. “Kada su u pitanju narkotici i oru`je, K ono uglavnom prolazi preko legalnih punktova, preko Tabalija i Mehovog Kr{a, jer se za krijum~arenje te robe koriste specijalno izra|eni bunkeri, fabri~ke {upljine u vozilima. U Novom Pazaru postoji dosta privatnih firmi, tu najpre mislim na tekstil i na obu}u, koju uvoze veliki repromaterijal, kako iz Turske, tako i sa Kosova i u tom repromaterijalu se ~esto ubacuje roba, koja se {vercuje, tu najpre mislim na narkotike i oru`je. Imali smo zaplene od 100 kilograma, od 40 kilograma, koji su bili u tom repromaterijalu koji se uvozio.” Policijska uprava u Novom Pazaru, zajedno sa Upravom kriminalisti~ke policije Srbije i susjednim policijskim upravama, u 2007. i 2008. godini ukupno je zaplijenila oko 150 kilograma heroina. “Jedan krak balkanskog puta droge ide kroz podru~je koje pokriva Policijska upra-

va Novi Pazar. To zna~i da droga ide direktno iz Turske, pa dolazi u Novi Pazar, gde se ovde, u lokalnim laboratorijama, taj heroin miksa i onda ide u dva putna pravca. Jedan putni pravac je prema Beogradu, Ma|arskoj, zapadnoj Evropi, drugi putni pravac je prema Bosni i Hercegovini, preko Hrvatske i tako|e u Evropu. S tim {to svakako manji deo ostaje ovde na podru~ju Policijske uprave Novi Pazar”, ka`e Du{tinac. Dakle, najve}i dio narkotika samo pro|e kroz Sand`ak, me|utim pokazatelji koji govore koliko se heroina dnevno preveze preko pomenutih grani~nih prelaza i koju zaradu taj transport donosi su zapanjuju}i. “Procene ka`u da u Srbiji ima oko 80.000 heroinskih ovisnika. Ukoliko svaki od njih dnevno konzumira dva grama ove opojne droge, samo u Srbiji se svakog dana potro{i tona i 600 kilograma heroina. Koli~ina koja kroz Srbiju samo pro|e do zemalja zapadne Evrope je i do deset puta ve}a. Ukoliko po|emo od pretpostavke da se kroz Srbiju dnevno pro{vercuje petnaestak tona heroina, a da je Sand`ak jedno od tri najprometnija tranzitna podru~ja kroz koja ova droga prolazi, name}e se zaklju~ak da se dnevni tranzit heroina kroz ovo podru~je meri stotinama kilograma, a njegova vrednost u tom slu~aju iskazuje se milionima eura”, ka`e za na{ list izvor iz MUP-a Srbije. Nakon akcije “Morava” zna~ajno je sko~ila cijena narkotika na crnom tr`i{tu. Sada se pola grama heroina prodaje za ~ak 25 eura. Nastala je velika uzbuna me|u narko-dilerima. Zbog strepnje od iznenadnog upada policije glavni punktovi su izmje{teni iz grada, a ve}i narko-dileri u panici pobjegli su u Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

RAT ZA ENERGIJU

U narednih desetak dana Vlada Federacije BiH službeno će pokrenuti inicijativu za raskidanje ugovora o dokapitalizaciji “Energopetrola“; “Slobodna Bosna“ analizira hoće li federalna Vlada istrajati na ovom zahtjevu i otkriva zašto “Energopetrol“ ima strateški značaj u ruskim planovima energetskog pokoravanja Balkana
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

o~etkom naredne sedmice Vlada Federacije slu`beno }e pokrenuti inicijativu za raskidanje ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola, ali je posve jasno da }e se ova inicijativa pretvoriti u jo{ jednu politi~ku trakavicu bez konca i kraja. Najprije zato RUSKA OKUPACIJA NAFTNOG TR@I[TA NA BALKANU
[ef ruske diplomatije Sergej Lavrov arhitekta je nove ruske politike na Balkanu

P

{to je ugovor o dokapitalizaciji sa~injen tako da bi njegovo raskidanje i{lo na {tetu federalne Vlade, a ne kupca Energopetrola konzorcija MOL-INA - koji ni izbliza nije realizirao preuzete ugovorne obaveze, a potom i zbog ~injenice da MOL-INA ubrzanim tempom poku{ava realizirati preuzete obaveze. U posljednje skoro tri godine od preuzimanja Energopetrola, konzorcij MOL-INA nije realirao ni 30 posto preuzetih obaveza, no u posljednjih neko-

LAV
Bez osvajanja novog tr`i{ta, ruska investicija u naftnu industriju RS-a osu|ena na propast
26
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

DOLAZ “ENER

HO]E LI RUSI ISTISNUTI INU I MOL IZ BiH
STRAH POKRENUO STRAH POKRENUO MOL-INU MOL-INU
U posljednjih nekoliko mjeseci U posljednjih nekoliko mjeseci konzorciji MOL-INA ubrzano je konzorciji MOL-INA ubrzano je zapo~eo rekonstrukciju petnaestak zapo~eo rekonstrukciju petnaestak benzinskih pumpi Energopetrola benzinskih pumpi Energopetrola

VROV
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

ZI U SARAJEVO ZBOG RGOPETROLA”?!
27

RAT ZA ENERGIJU
liko mjeseci zapo~eo je rekonstrukciju ~ak 15 benzinskih pumpi diljem Federacije BiH. Kako formalni rok za realizaciju preuzetih obaveza isti~e u martu 2010. godine, postoji teoretska mogu}nost da kupac Energopetrola ipak nadoknadi izgubljeno vrijeme i izbjegne mogu}nost raskida ugovora. Prijetnje raskidanjem ugovora imale su efekta, ka`e za Slobodnu Bosnu jedan visokopozicionirani du`nosnik federalne Vlade koji je posve uvjeren da se konzorcij MOL-INA prihvatio posla tek nakon u~estalih prijetnji rasikidanjem ugovora. Na{ sagovornik tvrdi da je za raskidanje ugovora s konzorcijem MOL-INA puno vi{e zainteresirana Vlada Republike Srpske nego Vlada Federacije BiH!

PREMIJER IZME\U DVIJE VATRE
Ho}e li se federalni premijer Mujezinovi} usuditi raskinuti ugovor koji je sklopljen po diktatu njegovog {efa Tihi}a

ENERGETSKE ASPIRACIJE RUSIJE
Rije~ je zapravo o neprikrivenim aspiracijama Rusije da preuzme potpunu kon-

ODSKOČNA DASKA: Ruski prodor na naftno tržište Balkana krenuo je puno ranije, najprije preko kompanije NIS, Naftne industrije Srbije, koju je preuzeo ruski Gazprom
trolu nad naftnim tr`i{tem cijele regije, a osobito BiH, koja u ruskim planovima energetskog {irenja na Balkanu zauzima posebno mjesto zbog otvorene mogu}nosti izlaska na jadransku obalu preko Luke Plo~e. Bez otvorenog izlaska na jadransku obalu, rusko preuzimanje naftne industrije Republike Srpske nema nikakvog ekonomskog rezona. To se pokazalo i tokom prve godine otkako su Rusi preuzeli Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu koja, unato~ silnoj podr{ci vlade RS-a, nastavlja gomilati poslovne gubitke. Na kraju 2008. godine akumulirani gubitak brodske Rafinerije popeo se na 373 miliona KM - 103 miliona KM vi{e od gubitka pred prodaju Rafinerije ruskoj kompaniji Zarube`njeft, odnosno njenoj k}erki firmi Njeftegazinkor. Poslovni gubitak Rafinerije dva puta je vi{i od ukupnog kapitala koji trenutno (nakon nedavnog smanjenja) iznosi 172,4 miliona KM. Bez brzog osvanja novog tr`i{ta i bez izlaska na morsku luku preko koje bi se otpremali naftni derivati na vanevropska tr`i{ta, brodska Rafinerija ne mo`e pokrenuti ekonomski odr`ivu preradu nafte od minimalno dva miliona tona na godinu, {to je skoro ~etiti puta vi{e od realnih tr`i{nih potreba Republike Srpske. No, ekonomski isplativa prerada od dva miliona tona nafte podrazumijeva pronalazak tr`i{ta za ~itav niz derivata koji nastaju preradom nafte - od dizel goriva i benzina, do bitumena, mazuta i ulja za lo`enje. S izuzetkom dizel goriva, svi ostali naftni derivati iz Rafinerije Bosanski Brod sadr`e nedozvoljenu koncentraciju sumpora pa se mogu
28

KAKO JE PAO “ENERGOPETROL“

Prodaju “Energopetrola“ dogovorili Mesić i Tihić
Ugovorom o dokapitalizaciji Energopetrola koji je u ime Vlade FBiH potpisao nekada{nji premijer Ahmet Had`ipa{i} precizirano je da konzorcij MOL-INA tokom prve tri godine nakon preuzimanja u Energopetrol ulo`i 150 miliona KM i da zadr`i svih 1.059 radnika Energopetrola. Zauzvrat, federalna Vlada je pristala na simboli~nu cijenu Energopetrola (65 benzinskih pumpi i poslovna zgrada u centru Sarajeva) od samo 10 miliona KM! Pore|enja radi, Optima Grupa je preuzimanje 12 pumpi kompanije “Zovko“ platila 2,5 puta vi{e! Prema raspolo`ivim podacima, konzorcij MOL-INA u Energopetrol do sada nije investirao ni 30 posto obe}anog novca, a preko 300 radnika Energopetrola preba~eno je na teret Zavoda za penziono osiguranje uz isplatu minimalnih otpremnina. Bagatelnu prodaju Energopetrola ugovorili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} i lider SDA Sulejman Tihi}, koji je posao zavr{io preko premijera Had`ipa{i}a, uprkos protivljenju velikog broja ministara u Vladi Federacije BiH, ali i zastupnika u federalnom Parlamentu koji su predlagali da se gubici Energopetrola saniraju sredstvima Razvojne banke Federa cije Bosne i Hercegovine.

DOGOVOR U ^ETIRI OKA BEZ SVJEDOKA DOGOVOR U ^ETIRI OKA BEZ SVJEDOKA
Hrvatski predsjednik Stipe Mesi} ii predsjednik SDA Sulejman Hrvatski predsjednik Stipe Mesi} predsjednik SDA Sulejman Tihi} tajno su dogovorili prodaju Energopetrola konzorciju MOL-INA Tihi} tajno su dogovorili prodaju Energopetrola konzorciju MOL-INA

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

HO]E LI RUSI ISTISNUTI INU I MOL IZ BiH
OTAPANJE RUSKO-FEDERALNIH ODNOSA BiH a preko federalnih Naftnih terminala u Luci Plo~e imali bi nesmetani izlaz na otvoreno more. Ruski prodor na naftno tr`i{te Balkana krenuo je puno ranije, najprije preko kompanije NIS, Naftne industrije Srbije, koju je preuzeo ruski Gazprom, potom preko Republike Srpske i tamo{njih kompanija Petrol, Rafinerije nafte i Rafinerije ulja, a nedugo potom i preko ulaska u vlasni~ku strukturu MOL-INE. Naime, jo{ prije dvije godine, u oktobru 2007. godine, austrijska naftna kompanija OMV otvoreno je krenula u preuzimanje ma|arskog MOL-a kupiv{i na berzi skoro 22 posto MOL-ovih dionica. No, MOL je reagirao `ustru: austrijsku akciju proglasio je “neprijateljskim preuzimanjem“ i u kratkom roku podigao je golemi kredit kako bi pokupovao sve raspolo`ive dionice MOL-a na berzi. Kako je akcija OMV-a nai{la i na velike rezerve me|u evropskim dr`avama zbog straha od pretjerane koncentracije rafinerijskih kapaciteta, OMV je bio prisiljen odustati pa je tek kupljene akcije MOL-a u martu ove godfine preprodao ruskoj kompaniji Surgutnefegas za 1,4 milijarde eura. Istovremeno, MOL je preuzeo ve}inski paklet akcija u hrvatskoj INI {to prakti~no zna~i da su Rusi na mala vrata u{li i na naftno tr`i{te Ma|arske i Hrvatske. Prostor Federacije BiH ostao jer tako jedino “tr`i{no ostrvo“ na Balkanu na kojem ruske naftne kompanije (jo{ uvijek) nemaju dominantan tr`i{ni uticaj.

“BH Gas“ i “Srbijagas“ dogovorili suradnju
Izvjesno otopljavanje u odnosima Rusije i Federacije BiH, barem kad je u pitanju energija, vidljivo je i po upravo okon~anim uspje{nim pregovorima dvije gasne kompanije - BH Gasa i Srbijagasa iza koje stoji ruski energetski div Gazprom. Direktori kompanija, Almir Be}arevi} i Du{an Bajatovi}, na sastanku u Sarajevu po~etkom sedmice dogovorili su izradu studije o optimalnom kori{tenju gasovoda izme|u dvije dr`ave. Be}arevi} ka`e da }e Srbijagas poslati ponudu BH Gasu za skladi{tenje plina u Banatskom Dvoru, ~ime bi gasno tr`i{te FBiH bilo po{te|eno iznenadnih udara, poput onog koji se desio usred protekle zime. Be}arevi} i Bajatovi} razgovarali su i o gasovodu Ju`ni tok, ~ija glavna trasa zaobilazi BiH, ali postoji mogu}nost da jedan krak gasovoda bude izgra|en uz autocestu 5C.

DOGOVORENA SURADNJA
Delegacija Bh Gasa i Srbija Gasa na pregovorima u Sarajevu

POHOD NA FEDERALNO TR@I[TE
plasirati jo{ samo u BiH ili pak na neka vanevropska tr`i{ta koja poput BiH nemaju stroge ekolo{ke propise. A zato je potreban ekonomi~an transport - `eljeznica s izlaskom na morsku obalu, odakle bi se naftni derivati otpremali brodovima. Stoga je razumljiv interes Rusa za preuzimanje Energopetrola jer bi jednim potezom ostvarili dva velika poslvna cilja: osigurali bi punu kontrolu nad naftnim tr`i{tem cijele No, federalni naftni bedem Rusi su probili po~etkom maja ove godine kada je Optima Grupa preuzela 12 benzinskih pumpi kompanije Zovko iz @ep~a, od kojih je 10 razmje{teno na prostoru FBiH, a dvije na prostoru Distrikta Br~ko. Trenutno se u maloprodajnoj mre`i Optima Grupe nalazi 88 benzinskih pumpi i eventualnim preuzimanjem jo{ 65 benzinskih pumpi Energopetrola, Rusi bi preuzeli glavninu (preko 75 posto) naftnog tr`i{ta BiH. Ako se u obzir uzme {iri kontekst naftnog tr`i{ta, pred federalnim ~elnicima postavljaju se dva delikatna pitanja: mo`e li se Federacija BiH oduprijeti ruskim poslovnim planovima i treba li se uop}e odupirati ne~emu {to }e se neminovno desiti na ovaj ili onaj na~in. Odgovore na ova pitanja ne}emo ~ekati dugo - ve} krajem sedmice u slu`benu posjetu BiH sti`e {ef ruske diplomatije Sergej Lavrov, koji }e, kako doznajemo, s bh. zvani~nicioma razgovarati i o uspostavljanju jo{ tje{nje privredne suradnje izme|u dvije dr`ave, s akcentom na Federaciju BiH koja je do sada odolijevala ruskom zagrljaju.
29

GOMILANJE GUBITAKA
Rafinerija nafte Bosanski Brod za samo godinu dana udvostri~ila je poslovni gubitak

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

HDZ istrajava na blokadi federalne Vlade

Većinom glasova federalni ministri zadužili premijera Mujezinovića da privremeno “igra ulogu“ ministra prostornog uređenja!
UKLONJENA BLOKADA
Premijer Mujezinovi} pristao je da neko vrijeme “igra ulogu” federalnog ministra prostornog ure|enja

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

lada Federacije BiH uspjela se te{kom mukom izboriti za deblokadu izgradnje ~etiri dionice autoceste na Koridoru 5C, za koje je ranije obezbije|en kredit EBRD-a i EIB-a u ukupnom iznosu od skoro milijardu KM. Oba kreditna aran`mana stajala su blokirana zbog tvrdoglavog odbijanja HDZ-ove predsjednice Federacije BiH Borjane Kri{to da imenuje federalnog ministra prostornog ure|enja bez ~ijeg potpisa nije bilo mogu}e usvojiti izmjene Prostornog plana, niti definirati ~etiri trase autoceste, {to su EBRD i EIB postavili kao uvjet za realizaciju kreditnog aran`mana. Unato~ opstrukcijama predsjednice Kri{to, federalna Vlada uspjela je makar privremeno ukloniti postavljene prepreke politi~kog vrha HDZ-a: ve}inom glasova usvojen je zaklju~ak kojim je federalna Vlada ovlastila premijera Mujezinovi}a da privremeno obavlja poslove i u federalnom
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

V

Ministarstvu prostornog ure|enja! Premijer Mujezinovi} ovu }e ulogu igrati „do daljnjeg“, dok predsjednica Kri{to ne dobije druk~ije instrukcije strana~kog {efa Dragana ^ovi}a ili pak dok ne bude uklonjena s funkcije predsjednika FBiH, o ~emu se tako|er raspravljalo na sjednici federalne Vlade. Kako se i o~ekivalo, protiv ovog zaklju~ka glasali su svi ministri iz reda HDZ-a, nasuprot svih ministara iz reda HDZ-a 1990, SBiH i SDA koji su dvotre}inskom ve}inom glasova odlu~ili ukloniti blokadu predsjednice Kri{to. Zanimljivo, istovjetno s ministrima HDZ-a glasao je i ministar SNSD-a Velimir Kuni}, potvr|uju}i tako da je blokada rada federalne Vlade dogovorena izme|u strana~kih {efova HDZ-a i SNSD-a, ^ovi}a i Dodika. Po identi~nom obrascu, dakle preglasavanjem ministara iz reda HDZ-a, federalna Vlada razrije{ila je cijeli set kadrovskih problema oko kojih su se federalni ministri sporili skoro cijelu proteklu godinu. Pored

ostalog, dvotre}inskom ve}inom glasova imenovan je predsjednik Uprave HT-a (S tipe Prli}), direktor Energoinvesta S (D`email Vlahovljak), Hidrogradnje (Semin D S Ma{i}), zamjenik direkora Federalne agencije za privatizaciju (Drago Vrbi}) itd. U D svim slu~ajevima, ministri iz reda HDZ-a glasali su protiv ili su pak u rijetkim slu~ajevima bili suzdr`ani. Jednako kao i njihov priljepak iz SNSD-a Velimir Kuni}. No, preglasavanje HDZ-ovih ministara, sasvim izvjesno, ne}e pro}i bez odgovora vrha ove partije i njenog {efa Dragana ^ovi}a. Nije isklju~ena mogu}nost da HDZ odlu~i iza}i iz vladaju}e koalicije, {to bi Federaciju BiH gurnulo u jo{ dublju krizu koja bi mogla potrajati mjesecima. Odgovor na pitanje {ta }e poduzeti HDZ ne}e se ~ekati dugo: po~etkom naredne sedmice zakazana je vanredna sjednica Parlamenta FBiH na kojoj }e se raspravljati o funkcioniranju federalne Vlade i federalnih institucija vlasti. Bit }e to prilika da HDZ napokon otvori karte...
31

BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA ZLO^INA

HO]E LI HA[KI PR DONIJETI PRAVD

Za stravi~ne zlo~ine po~injene u Podrinj

HA[KA PORUKA KARAD@I]U
Su|enje protiv optu`enog ratnog zlo~inca moglo bi biti nastavljeno i u njegovom odsustvu, ili bi mu se mogao odrediti branitelj po slu`benoj du`nosti 32

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

DOSJE PODRINJE

U iščekivanju odluke o tome da li će Radovanu Karadžiću biti nametnut branitelj ili će mu se suditi u odsustvu, koju će Sudsko vijeće Tribunala u Haagu saopćiti pismenim putem tokom ove sedmice, naš je novinar istražio ko je sve do sada osuđen za zločine u Podrinju koji čine glavninu optužnice protiv Radovana Karadžića

OCES KARAD@I]U DU ZA PODRINJE
u do sada je samo tridesetak osu|enih
Pi{e: MEHMED PARGAN

P

okolj u Srebrenici iz juna 1995., u kojem je likvidirano vi{e od 7.000 muslimanskih mu{karaca i dje~aka, jedna je od “crnjih stranica u povijesti ~ovje~anstva”, a zlo~ini u srebreni~koj enklavi predstavljaju vrhunac odluke Radovana Karad`i}a da se isto~na BiH o~isti od muslimanskog stanovni{tva, izrekao je po~etkom sedmice tu`ilac Alan Tieger u nastavku svoje uvodne rije~i na su|enju Karad`i}u kojeg je nazvao direktno odgovornim za naredbe 4 i 7, odnosno “~i{}enje” podru~ja oko Srebrenice, Gora`da i @epe. “I usmeno i pismeno sam naredio da se ide na Srebrenicu i @epu”, pro~itao je tu`ilac Karad`i}eve rije~i koje je uputio zastupnicima Skup{tine bosanskih Srba. Tieger je primijetio da je Karad`i} nakon “~i{}enja” isto~ne Bosne unapri33

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA ZLO^INA
OPTU@NICE ZA SARAJEVO

Početak suđenja Radovanu Karadžiću, konačna presuda Dragomiru Miloševiću
Ha{ka optu`nica Radovana Karad`i}a izme|u ostalog tereti za dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovni{tva Sarajeva, u kojoj je, tokom 44 mjeseca opsade glavnog grada, ubijeno i ranjeno na hiljade civila, me|u kojima je bilo i mnogo djece i starijih osoba. Kako se ~ini, prvi dokazi Tu`iteljstva protiv Karad`i}a upravo bi se mogli odnositi na Sarajevo. Osim toga, po~etak izvo|enja dokaza Tu`iteljstva na su|enju Karad`i}u moglo bi se “poklopiti” sa vremenom kada bi @albeno vije}e Ha{kog tribunala trebalo izre}i kona~nu presudu Dragomiru Milo{evi}u, generalu VRS-a, osu|enom na 33 godine zatvora zbog artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom od augusta 1994. godine do kraja rata u BiH, {to se o~ekuje krajem naredne sedmice. Tu`iteljstvo je u ovom slu~aju tra`ilo preina~avanje kazne u do`ivotnu, posebno zbog ~injenica da je u vrijeme Milo{evi}evog komandovanja grad dodatno teroriziran uvo|enjem tzv. modifikovanih avio-bombi koje osim {to su neprecizne imaju veliku razornu mo}, dok je njegova odbrana zastupala tezu da se Sarajevo (zbog velikog broja pripadnika Armije BiH i MUP-a) ne mo`e tretirati kao civilna zona, te da se djelovanje SRK ne mo`e tretirati kao napad na civilno stanovni{tvo. Treba

DOSJE SARAJEVO
Prije podizanja optu`nice za granatiranje Prije podizanja optu`nice za granatiranje ii teroriziranje Sarajeva, za ove zlo~ine teroriziranje Sarajeva, za ove zlo~ine su osu|eni Stanislav Gali} (do`ivotna su osu|eni Stanislav Gali} (do`ivotna kazna) ii Dragomir Milo{evi} kojem bi kazna) Dragomir Milo{evi} kojem bi uskoro trebala biti izre~ena uskoro trebala biti izre~ena drugostepena presuda drugostepena presuda

tako|er spomenuti da je prije tri godine @albeno ve}e Ha{kog tribunala poni{tilo prvostepenu presudu kojom je general Stanislav Gali} (tako|er po optu`nici za Sarajevo) osu|en na 20 godina zatvora zbog granatiranja Sarajeva i izreklo mu kaznu do`ivotnog zatvora. General Gali} je, podsjetimo, progla{en krivim za kampanju terora koja je, granatiranjem i snajperima, provo|ena nad Sarajevom i Sarajlijama od septembra 1992. do augusta 1994. godine, dok je on komandovao

Sarajevsko-romanijskim korpusom VRS-a. Dodajmo jo{, da je po~etkom ove godine, na su|enju generalu Mom~ilu Peri{i}u, biv{em na~elniku Gene ral{taba VJ optu`enom da je logisti~kom i drugom podr{kom snagama Vojsci Republike Srpske dok su ~inili zlo~in nad Sarajevom, u dokaze uvedena jo{ dva transkripta svjedo~enja sa ranijih su|enja komandantima Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, Stanislavu Gali}u i Dragomiru Milo{evi}u.

jedio sve one koji su pridonijeli “uspostavi srpske dr`ave na tim prostorima”, spomenuv{i pritom, izme|u ostalih, glavnog zapovjednika VRS-a Ratka Mladi}a i zapovjednika Drinskog korpusa Radislava Krsti}a, osu|enog na 35 godina zatvora zbog genocida nad Bo{njacima u Srebrenici. Prema najavi ha{kog suca O-Gon Kwona Sudsko vije}e }e svoju odluku o nastavku su|enja Radovanu Karad`i}u, optu`enom za genocid, ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti, saop{titi pismenim putem tokom ove sedmice, a suci su upozorili optu`enog da bi se njegovo su|enje moglo nastaviti i u njegovom odsustvu, ili da bi mu se mogao odrediti branitelj po slu`benoj du`nosti, {to je Tu`ila{tvo i zatra`ilo jer je Karad`i} odbio prisustvovati raspravama nakon po~etka su|enja 26. oktobra. Optu`nica u prvoj ta~ki za genocid Karad`i}a tereti za genocid nad Bo{njacima i Hrvatima na podru~ju
34

deset op{tina - Vi{egradu, Prijedoru, Bratuncu, Fo~i, Br~kom, Klju~u, Kotor Varo{i, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku koji su po~injeni tokom 1992. godine, a u drugoj, za genocid u Srebrenici po~injen nad Bo{njacima u julu 1995. godine. Spomenu}emo stravi~an “detalj” iz optu`nice koja je za zlo~ine u Zvorniku podignuta u Beogradu. “U jutarnjim satima 12. maja 1992. godine okrivljeni Kora} Ivan sa licem poznatim kao Pufta, izvodi o{te}enoga Buljuba{i} Abdulaha zvanog Bubica, ponovno ga mu~e i tuku, nare|uju}i mu da sa sebe skine ode}u, klekne na kolena i savije se napred, u kom polo`aju mu nabijaju u anus za{iljen kolac, prodiru}i u utrobu o{te}enoga za oko ~etrdeset centimetara, za koje vreme su drugi iz ove grupe to posmatrali, a o{te}eni Buljuba{i} od povreda umire sutradan”. Optu`nicu sa ovim tekstom potpisao je tu`ilac Okru`nog Tu`ila{tva u Beogradu Milan Petrovi}

optu`uju}i grupu predvo|enu Branom Gruji}em, ratnim predsjednikom Skup{tine op{tine Zvornik, za zlo~ine po~injene u ovom gradu i njegovoj okolini. Petrovi} se izvinio ~lanovima porodica `rtava kazav{i kako “u srpskom jeziku nisam mogao prona}i odgovaraju}e termine da bih opisao inkriminirane radnje. Nadam se da nisam povredio o{te}ene i porodice `rtava”. Spomenuti Ivan Kora} bio je pripadnik jedinice “@ute ose” koja je do{la u Zvornik na poziv Brane Gruji}a i Marka Pavlovi}a, u koordinaciji sa vodstvom Republike Srpske, a uz svesrdnu podr{ku Beograda, o ~emu je u svom svjedo~enju na su|enju Slobodanu Milo{evi}u govorio Miroslav Deronji}, ha{ki optu`enik, odgovoran za zlo~ine u Bratuncu i Srebrenici. U prvim sedmicama rata u Zvorniku su se desili stravi~ni zlo~ini. Samo u jednom danu u naselju Bijeli Potok zarobljeno je i nakon toga ubijeno 760 mu{karaca civila. Do
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA ZLO^INA
STRAVI^NE EGZEKUCIJE STRAVI^NE EGZEKUCIJE
Prizori ubijanja srebreni~kih Prizori ubijanja srebreni~kih mladi}a potresli su svijet mladi}a potresli su svijet

TEŠKE OPTUŽBE: Optužnica u prvoj tački za genocid Karadžića tereti za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima na području deset opština - Višegradu, Prijedoru, Bratuncu, Foči, Brčkom, Ključu, Kotor Varoši, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku koji su počinjeni tokom 1992. godine, a u drugoj, za genocid u Srebrenici.
danas niko nije odgovarao, niti je pravosu|e u BiH pokrenulo proces u kojem bi se utvrdila odgovornost za ovaj masakr. Apsolutnu vlast u tom trenutku na podru~ju Podrinja imao je SDS sa Radovanom Karad`i}em na ~elu. Do danas su za zlo~ine u Zvorniku osu|ena samo tri pripadnika jedinice “@ute ose“. Sarajeva na srpski i muslimanski deo i uspostavljanje u svakom od delova efektivne dr`avne vlasti”, “izlaz Republike Srpske na more”. Tada je Radovan Karad`i}, poja{njavaju}i svoje namjere i razloge insistiranja na ovim strate{kim ciljevima, kazao: “Srpska strana u Bosni i Hercegovini, Predsjedni{tvo, Vlada, Savjet za nacionalnu bezbjednost koji smo formirali donijela je strate{ke prioritete srpskog naroda, odnosno strate{ke ciljeve srpskog naroda, od kojih je prvi strate{ki cilj razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice, dr`avno razdvajanje. ... Drugi strate{ki cilj je, ~ini mi se, koridor izme|u Semberije i Krajine.

MONSTRUOZNI PLANOVI SA KOJIMA PO^INJE RAT
Jedan od najzna~ajnijih momenata u organizaciji i formiranju republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koja }e kasnije dobiti ime Republika Srpska, te politi~kog djelovanja Radovana Karad`i}a, svakako su doga|aji od 12. maja 1992. godine kada je odr`ana Skup{tina u Banjoj Luci. Tih dana u strogoj tajnosti definirani su ciljevi srpske vojske, a Radovan Karad`i} i Mom~ilo Kraji{nik potpisali su dokument kojim od vojske i naroda tra`e “dr`avno razgrani~enje od druge dve nacionalne zajednice”, zatim “koridor izme|u Semberije i Krajine”, “uspostavljanje koridora u dolini reke Drine, odnosno eliminisanje Drine kao granice izme|u srpskih dr`ava”, “uspostavljanje granice na rekama Uni i Neretvi”, “podela grada
36

DOKAZI MASOVNIH ZLO^INA DOKAZI MASOVNIH ZLO^INA
Podrinjske masovne grobnice nastajale Podrinjske masovne grobnice nastajale su u vrijeme dok je Radovan Karad`i} su u vrijeme dok je Radovan Karad`i} na ovom prostoru imao potpunu vlast na ovom prostoru imao potpunu vlast

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA ZLO^INA
HA[KA SVJEDO^ANSTVA
Miroslav Deronji}, koji je preminuo tokom izdr`avanja zatvorske kazne, govorio je o tome kako je Karad`i} naoru`avao srpski narod

... nema Krajine, nema Bosanske Krajine, nema Srpske Krajine, nema Saveza srpskih zemalja, ukoliko ne ostvarimo taj koridor koji }e nas dobro integrisati, koji }e nam omogu}iti nesmetan protok iz jednog dijela na{e dr`ave u drugi.” Ovi doga|aji de fakto bri{u svaku mogu}nost da su se odre|eni potezi rukovodstva Republike Srpske de{avali slu~ajno ili inicirani kao reakcija na poteze Bo{njaka i Hrvata, kako se i danas poku{avaju ratni sukobi predstaviti svjetskoj, ali i doma}oj javnosti. Sa distance od {esnaest godina kroz opse`ne analize mo`e se jednostavno dokazati da su sve aktivnosti koje je provodilo rukovodstvo Republike Srpske tokom rata bile odre|ene upravo ciljevima definiranim na ovoj Skup{tini.

KAMIONI SA LE[EVIMA BACANI U DRINU
Otpo~injanju oru`anog sukoba u BiH prethodilo je organizirano naoru`avanje srpskog stanovni{tva i formiranje srpske Teritorijalne odbrane iz koje }e upravo na spomenutoj Skup{tini u Banjoj Luci biti oformljena vojska republike srpskog naroda. U procesu naoru`avanja klju~nu ulogu imao je upravo Radovan Karad`i}, o ~emu je svjedo~io i Miroslav Deronji}: “Karad`i} je li~no ubijedio Milo{evi}a da se Srbi naoru`aju. Tokom sastanka s Karad`i}em, koji se odr`ao ne{to kasnije, ja sam li~no ~uo te Karad`i}eve rije~i. Hvalio se da je li~no on ubijedio Milo{evi}a da se Srbi
38

UVOD U SREBRENICU: Područje između Vlasenice, Bratunca, Srebrenice i Zvornika, na potezu Cerska - Udrč Kamenica, tokom 1992. i 1993. godine bilo je prostor u kojem su jedinice VRS-a potpomognute sa nekoliko korpusa JNA iscrpljivale desetine hiljada Bošnjaka
naoru`aju, zna~i da nisu imali povjerenja u JNA. Nisu vjerovali da bi JNA mogla da za{titi Srbe. Karad`i} je `elio da se narod naoru`a.“ Deronji}evo svjedo~enje bacit }e prvi put od pokretanja ratnih aktivnosti u BiH svjetlo na de{avanja iza javne scene, otkrivaju}i sve aktere klju~nih doga|aja. Iz ovoga svjedo~enja prvi put je javnost saznala detalje priprema podjele Bosne i Hercegovine. Na sastanku odr`anom u Sarajevu oko 19. decembra 1991. “strogo povjerljive” pismene instrukcije su podijeljene ~lanovima Skup{tine Republike

srpskog naroda i predstavnicima SDS-a u op}inama. Tim dokumentom su definirane aktivnosti na uspostavljanju op}inskih vladinih tijela bosanskih Srba na podru~ju op}ina u Bosni i Hercegovini. Instrukcije od 19. decembra 1991., koje nose naslov “Upute za organizaciju i aktivnosti organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini za vrijeme vanrednog stanja”, imale su dvije varijante u kojima se trebalo organizirati srpsko stanovni{tvo. U op}inama gdje bosanski Srbi imaju ve}inu stanovni{tva bila je planirana Varijanta A, a tamo gdje su bili manjina populacije planirana je Varijanta B. Radovan Karad`i} je u~esnicima sastanka objasnio sadr`aj tih uputa. Bijeljina je okupirana 31. marta 1992. godine. Novinar Lazar Manojlovi} proveo je rat u ovom gradu i jedan je od rijetkih koji su imali hrabrosti da progovore o ovda{njim zlo~inima: “April 1992. godine je ostao najcrnja ta~ka. Za tri no}i, cijelo jedno naselje je likvidirano. ^ovjek iz policije mi je rekao da su tri no}i i tri dana vozili pune kamione le{eva u Drinu”, rekao je Manojlovi}.

UVOD U SREBRENICU - ZLO^INI U BRATUNCU, VLASENICI
Od 17. aprila 1992. godine na stadionu u Bratuncu bilo je zato~eno vi{e od 2.500 civila. U ovom gradu je ubijeno ukupno 603 civila. Prema svjedo~enjima koja smo dobili od pre`ivjelih logora{a, potoci krvi su bukvalno tekli sportskom dvoranom u
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

DOSJE PODRINJE
strane Me|unarodnog tribunala za ratne zlo~ine u Haagu optu`eni: Dragoljub Kunarac, Radomir Kova~, Zoran Vukovi}, Dragan Zelenovi}, Gojko Jankovi}, Janko Janji}, Radovan Stankovi}, Dragan Gagovi}, Milorad Krnojelac, Mitar Ra{evi} i Savo Todovi}. Do sada su u Haagu osu|eni Dragoljub Kunarac na 28 godina zatvora, Radomir Kova~ na 20 godina, Zoran Vukovi} na 12 godina, Milorad Krnojelac 12 godina i Dragan Zelenovi} na 15 godina zatvora. Sud BiH osudio je Radovana Stankovi}a (16 godina), Ne|u Samard`i}a (24 godine) i Gojka Jankovi}a 34, a optu`en je i Radmilo Vukovi}. Iako se vjerovalo da je Fo~a imala najkrvaviju 1992. godinu, pokazalo se da su ~etnici u Vi{egradu ubili vi{e od 3.000 Bo{njaka. Najve}i broj bo{nja~kog stanovni{tva pro{ao je kroz jedan od deset logora u ovom gradu. “U previ{e dugoj, tu`noj i mizernoj historiji ljudske ne~ovje~nosti prema drugom ~ovjeku, po`ari u Pionirskoj ulici i na Bikavcu sigurno zauzimaju visoko mjesto. Na kraju XX vijeka, obilje`enog ratovanjem i krvoproli}em kolosalnih razmjera, ovi u`asni doga|aji isti~u se po zlokobnosti spaljivanja, po o~iglednom predumi{ljaju i prora~unatosti koji su ih definisali, po ~istoj bezobzirnosti i brutalnosti”, naveo je sudija Patrick Robinson prilikom izricanja presude Milanu Luki}u, optu`enom da je, pored jo{ 130 ubistava, u zatvorenoj ku}i, svjestan te ~injenice, zapalio desetine `ivih ljudi. Za ove ne~ovje~ne postupke Milan Luki} je osu|en na do`ivotnu robiju, a Sredoje Luki} na 30 godina. Za sve zlo~ine po~injene u Podrinju do sada je osu|eno manje od trideset zlo~inaca, {to u prosjeku zna~i da je otprilike na svakih hiljadu ubijenih osu|en jedan zlo~inac.

ZLO^IN BEZ KAZNE ZLO^IN BEZ KAZNE
Za zlo~ine u Zvorniku do sada su Za zlo~ine u Zvorniku do sada su osu|ena samo tri pripadnika osu|ena samo tri pripadnika jedinice “@ute ose “ jedinice “@ute ose “

osnovnoj {koli Vuk S. Karad`i} u ovom gradu. Ljudi su ubijani, tjerani da piju svoju krv... Pre`ivjeli logora{ Sakib Ahmetovi} ka`e kako je porazno da za ovakve zlo~ine jo{ uvijek po~initelji nisu ka`njeni. A zbog obimnog materijala i drugih velikih zlo~ina za koje treba da odgovara, Radovan Karad`i} zapravo ne}e ni snositi odgovornost za ove zlo~ine. Stravi~ni zlo~ini pod komandom Radovana Karad`i}a, u dobro organiziranoj akciji lokalnih krvnika, desili su se i u Vlasenici u kojoj je ubijeno 2.600 civila Bo{njaka. Samo u logoru Su{ica za nekoliko dana ubijeno je 1.600 Bo{njaka, a oko 8.000 njih je pro{lo razne torture u ovom logoru. Prema rije~ima D`evada Bekta{evi}a, jednog od klju~nih ljudi u prikupljanju dokaza o zlo~inima u ovom gradu, Karad`i}evi ~etnici poku{ali su uni{titi cijeli grad. Vlasenica je danas grad u koji se u podrinjskom pojasu vratilo najmanje Bo{njaka. Podru~je izme|u Vlasenice, Bratunca, Srebrenice i Zvornika, na potezu Cerska Udr~ - Kamenica, tokom 1992. i 1993. godine bilo je prostor u kojem su jedinice VRS-a potpomognute sa nekoliko korpusa JNA iscrpljivale desetine hiljada Bo{njaka. Ovaj zlo~in je kulminirao u Srebrenici kada je ona progla{ena za{ti}enom zonom UN-a i kada je na malo podru~je gradske zone sabijeno skoro 60.000 civila. Srebrenica }e
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

dvije godine kasnije biti prega`ena i postati simbolom najve}ega zlo~ina u novijoj povijesti ~ovje~anstva, kada je u nekoliko dana ubijeno 8.000 ljudi. U gornjem Podrinju likvidacije muslimanskog stanovni{tva tokom 1992. godine bile su mnogo masovnije nego u ve}ini bosanskohercegova~kih gradova. Samo u Fo~i je ubijeno vi{e od 2.500 civila, od toga oko 1.200 u logorima. Za zlo~ine su od

39

EVROPA, ODMAH
LISABONSKI UGOVOR NA SNAZI OD PRVOG DECEMBRA?
^e{ki ustavni sud je po~etkom sedmice odobrio Lisabonski ugovor zaklju~iv{i da on nije protivan ~e{kom ustavu, ~ime je uklonjena i posljednja prepreka ratifikaciji reformskog ugovora EU-a. ^elnici EU-a su se prethodno dogovorili o izuze}u ^e{ke iz Povelje o osnovnim pravima EU-a {to je bio uvjet koji je postavio Vaclav Klaus, jedini ~elnik zemlje ~lanice EU-a koji jo{ nije potpisao Lisabonski ugovor. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je kako je uvjeren da }e Lisabonski ugovor stupiti na snagu ve} 1. decembra po{to su ~elnici EU-a na summitu postigli dogovor koji bi trebao osigurati nedostaju}i potpis ~e{kog predsjednika Vaclava Klausa. On je najavio odr`avanje vandrednog sastanka na vrhu ~elnika EU-a sredinom mjeseca na kojem bi se raspravljalo o imenovanjima na dvije nove du`nosti koje uvodi Lisabonski ugovor - predsjednika Evropskog vije}a i visokog predstavnika za vanjsku politiku.

Oko 16 procenata stanovništva unu
UZNEMIRUJU]I PODATAK
Od 80 miliona siroma{nih, 19 miliona su djeca koja `ive bez pristupa potrebnoj robi i uslugama

UKRAJINA TRA@I ME\UNARODNU POMO]
Ukrajinski predsjednik Viktor Ju{~enko zatra`io je me|unarodnu pomo} u borbi protiv virusa H1N1, nakon {to je u sedam dana zbog respiratornih problema umrlo 60 ljudi. Ukrajinsko ministarstvo zdravstva informiralo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o neobi~no visokoj razini akutne respiratorne bolesti na zapadu zemlje, povezanu s pove}anim brojem hospitaliziranih i umrlih gra|ana. Vlada je osigurala karantine u devet podru~ja zapadnog dijela Ukrajine i zabranila je sva javna doga|anja diljem zemlje, kao i zatvaranje svih {kola. Poljska, Ma|arska, Slova~ka, Rumunija i Rusija odgovorile su na apel Ju{~enka, poslav{i za{titne maske i zalihe tamiflua. Svinjska gripa u Ukrajini tako|er je postala politi~ko pitanje jer se zemlja priprema za predsjedni~ke izbore po~etkom naredne godine tako da su i predsjednik Ju{~enko i premijerka Julia Timo{enko probali preuzeti glavnu ulogu u vo|enju zdravstvene krize nastale zbog epidemije.
42

U Evropskoj uniji 2010. godina proglašena je godinom borbe protiv siromaštva, a tokom nje će biti održano na stotine događaja u sklopu kampanje podizanja javne svijesti i skretanja pažnje nacionalnih vlada na probleme siromaštva i isključenosti siromašnih društvenih slojeva

G

otovo osamdeset miliona ljudi, ili oko 16 posto ukupne populacije u dr`avama Evropske unije, `ivi na rubu egzistencije, pokazuju najnoviji podaci nedavno predstavljenog istra`ivanja Eurobarometra. Iako je stanovni{tvo EU-a me|u

najbogatijem na svijetu, istra`ivanje je ustanovilo da su siroma{ni izlo`eni socijalnoj izop}enosti na razli~ite na~ine, jer nemaju mogu}nosti za normalno zaposlenje, obrazovanje, stanovanje i kori{tenje socijalnih usluga. Od zemalja ~lanica EU-a,
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

utar Unije živi na rubu egzistencije
ra{ireno u njihovim zemljama - samo u Danskoj, [vedskoj i na Cipru ve}ina gra|ana smatra da u zemlji siroma{tvo nije ra{ireno, a tako tvrdi svega 4% Ma|ara, 5% Rumuna i 6% Bugara. Vi{e od polovine ispitanih smatra da je nezaposlenost glavni uzrok siroma{tva, a ne{to manje od 50% vjeruje da su klju~ni razlog za {irenje siro-

PRESUDA EVROPSKOG SUDA PROTIV RASPELA U TALIJANSKIM U^IONICAMA
Evropski sud za ljudska prava presudio je po~etkom sedmice da bi talijanske {kole trebale ukloniti raspela sa zidova u u~ionicama, s obrazlo`enjem da njihova izlo`enost mo`e uznemiriti djecu koja nisu kr{}ani. Sudu se `alila talijanska dr`avljanka Soilea Latusi ~ija djeca poha|aju {kole u sjevernoj Italiji, smatraju}i da se kr{i njezino pravo da djeci osigura svjetovno obrazovanje. “Izlo`enost raspela mo`e biti ohrabruju}a za religioznu djecu, ali jednako tako uznemiruju}a za djecu druge vjeroispovijesti, posebno ako su dio vjerske manjine, ili ateisti”, navodi se u pisanoj presudi suda. Dva talijanska zakona iz 1920-ih godina, iz vremena vladavine fa{ista, propisuju da raspela moraju biti izlo`ena u {kolama, ali se oni ne provode striktno od 1984., otkako je rimokatoli~anstvo prestalo biti dr`avna vjera. Soilei Latusi je dodijeljena od{teta u iznosu od pet hiljada eura, ali Sud nije naredio Italiji koja ima pravo na `albu da ukloni kri`eve. Vjeruje se da bi odluka Evropskog suda mogla dovesti do preispitivanja kori{tenja vjerskih simbola {irom Evrope.

SIROMAŠTVO U EU: Od zemalja članica Evropske unije, najgore stanje je u Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj, dok najnižu stopu siromaštva imaju Švedska i Danska

NEDOSTATAK MODELA RASTA U ZEMLJAMA ISTO^NE EVROPE
najgore stanje je u Rumuniji, Ma|arskoj i Bugarskoj, dok najni`u stopu siroma{tva imaju [vedska i Danska. Istra`ivanje je pripremljeno budu}i da je 2010. godina progla{ena godinom borbe protiv siroma{tva, ali i isklju~enosti siroma{nih dru{tvenih slojeva. Evropska komisija je najavila da }e EU u 2010. godini promovirati solidarnost, ravnopravnost i toleranciju, te boriti se protiv stereotipa i netrpeljivosti, tako da }e u 27 ~lanica EU-a (te na Islandu i u Norve{koj) biti odr`ano stotine doga|aja u sklopu kampanje podizanja javne svijesti i skretanja pa`nje nacionalnih vlada na ove probleme. Oko 73 posto gra|ana EU-a obuhva}enih istra`ivanjem Eurobarometra smatra da je siroma{tvo
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

ma{tva nedovoljne zarade. Me|u ostalim ~esto spomenutim uzrocima su nedovoljne mirovine i socijalna primanja, kao i preveliki tro{kovi stanovanja i zdravstvenih usluga. Stopa siroma{tva na osnovu prihoda po glavi stanovnika kre}e se od 10 posto u ^e{koj i Nizozemskoj do vi{e od 20 posto u Bugarskoj, Letoniji i Rumuniji. Evropski povjerenik Vladimir [pidla upozorava da broj od 80 miliona siroma{nih obuhvata oko 19 miliona djece koja `ive bez pristupa potrebnoj robi i uslugama, kao i da petina gra|ana EU-a ima lo{e uvjete stanovanja. Spomenuto istra`ivanje Eurobarometra vo|eno je od 28. augusta do 17 novembra i obuhvatilo je gotovo 27 hiljada gra|ana EU-a. (D. Savi})

Finansijska kriza istaknula je nedostatke modela rasta u regiji isto~ne Evrope, gdje su se zemlje previ{e oslanjale na inozemne banke i priliv kapitala kako bi podupirale rast, ali su postale ranjivije u kreditnoj krizi, navodi se u godi{njem izvje{taju EBRD-a. Ekonomisti EBRD-a ustvrdili su da je finansijska integracija donijela nedostatke time {to je poticala procvat kreditiranja, prekomjerno zadu`ivanje i trend zadu`ivanja u stranoj valuti. Iako je to produbilo recesiju u regiji, finansijska integracija sa Zapadom ostaje izvor rasta i tako bi trebalo ostati i u budu}nosti, mi{ljenja su u EBRD-u.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Geolo{ka istra`ivanja u \ur|eviku U BiH visoke aktivne, ali i pasivne kamatne stope Drasti~an pad stranih investicija
ZNA^AJNE NASLAGE LAPORA
Kvalitet lapora u \ur|eviku smatra se najboljim u BiH

Štediše će zaraditi preko 200 miliona KM
Bankarski sektor u BiH ponovno se suo~ava s valom brutalnih kritika i osuda zbog navodno “lihvarskog podizanja kamatnih stopa“. Iako su bankarske kamate u BiH u pore|enju s dr`avama okru`enja jo{ uvijek najni`e, bankari u BiH izlo`eni su nevi|enoj medijskoj torturi, nazivaju se “bezdu{nim plja~ka{ima“ i “ okrutnim ru{iteljima doma}e privrede“ koji su u BiH do{li s jasnim zadatkom da uni{te i rasprodaju i ono malo preostale doma}e privrede, napose u vlasni{tvu Bo{njaka! Antibankarska histerija polazi od dvije “neupitne ~injenice“: prve, da je kapital u BiH preskup i, druge, da banke iz BiH svake godine iznose stotine miliona ekstra profita. Obje su “~injenice“ posve neta~ne. Kapital u BiH jest skup, ali u pore|enju s dr`avama najbli`eg okru`enja cijena kapitala u BiH jo{ je uvijek najpovoljnija. To se vidi i po visini aktivnih, ali jo{ vi{e po visini pasivnih kamatnih stopa. Prema podacima Centralne banke BiH, tokom 2009. godine gra|anima }e na ime pasivnih kamata pripasti zarada od pribli`no 143 miliona KM, privatnim preduze}ima pripast }e oko 34 miliona KM, a javnim preduze}ima preko 30 miliona KM. Eventualno povla~enje depozita iz banaka, ~ime se posljednjih dana uveliko prijeti bankarima, samo bi doprinijelo daljnjem rastu aktivnih kamata. Naime, banke su prisiljene davati visoke pasivne kamate kako bi privukle {tednju, a visoke pasivne kamate podrazumijevaju rast aktivnih kamata na kredite! Neta~na je i tvrdnja da banke svake godine iz BiH iznose stotine miliona ekstra profita. Cjelokupna bankarska zarada (neto profit) ostaje u BiH i pripisuje se temeljnom kapitalu banaka koji je prema{io iznos od 1,5 milijardi KM. Privreda BiH nesumnjivo prolazi kroz te{ko razdoblje, no uzroke te{ke krize ne treba (isklju~ivo) tra`iti u visokim kamatama nego prvenstveno u pro ma{enim projektima i nerealnim poslovnim ambicijama.

Pripreme za izgradnju treće cementare u BiH
Na {irem lokalitetu rudnika mrkog uglja “\ur|evik“ Rudarski institut Tuzla provodi opse`na geolo{ka istra`ivanja tla - naslage lapora koji prekriva goleme povr{inske naslage uglja. Lapor je glavna sirovina u proizvodnji cementa i ukoliko se potvrde pretpostavke o visokoj kvaliteti i zna~ajnim naslagama lapora, na ovom lokalitetu gradit }e se tvornica cementa. Vlada Federacije BiH ve} dulje vremena traga za lokalitetom pogodnim za podizanje jo{ jedne tvornice cementa, pri ~emu je op}ina \ur|evik bila jedan od najve}ih favorita, upravo zbog pretpostavke da je tamo{nji rudnik uglja prekriven zna~ajnim koli~inama vrlo kvalitetnog lapora. Potvrdi li se ova pretpostavka, sredinom naredne godine Vlada Federacije BiH raspisat }e tender za koncesionu izgradnju tre}e po redu cementare u BiH. Postoje}e dvije cemenetare u Lukavcu i Kaknju, uprkos velikom pove}anju proizvodnih kapaciteta, jo{ uvijek ne mogu zadovoljiti sve ve}e tr`i{ne potrebe za cementom, tako da ima prostora za izgradnju jo{ najmanje jedne, a mo`da i dvije nove cementare. O tome svjedo~i i podatak o
44

eksplozivnom rastu ekstra profita dvije postoje}e cementare, koje su samo u protekloj godini zaradile preko 90 miliona KM! Iz strukture ostvarenih prihoda dvije cementare, vidljivo je da eksplozivni rast prihoda nije posljedica velikog rasta proizvodnje nego je prije svega posljedica velikog rasta maloprodajnih cijena zbog iznimno velike potra`nje. Dvije postoje}e cementare u`ivaju svojevrsni tr`i{ni duopol - jedna je monopolista na tr`i{tu sjeveroisto~ne, a druga na tr`i{tu centralne Bosne - i zahvaljuju}i takvoj tr`i{noj poziciji mogu slobodno zidati cijene “odoka“, bez straha da }e ih tr`i{na inspekcija proganjati zbog o~iglednog ubiranja ekstra profita. (Inspekcija uglavnom proganja pekare, gdje je profitna stopa 6 - 7 posto, ali nikada tr`i{ne monopoliste gdje je profitna stopa stotinjak puta ve}a!). Da u BiH ima prostora za podizanje jo{ jedne ili ~ak dvije nove cementare, vidljivo je iz iskustva susjedne Hrvatske u kojoj s velikim uspjehom rade i posluju ~etiri cementare neporedivo ve}eg instaliranog kapaciteta.

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

RS privukao 20, a FBiH 200 miliona eura
U prvih devet mjeseci ove godine priliv direktnih stranih investicija u BiH iznosi skromnih 220 miliona eura, {to je pribli`no 40 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine. Pad stranih investicija osobito je dramati~an u slu~aju Republike Srpske, gdje su strana ulaganja u prvih devet mjeseci jedva prema{ila iznos od 21,5 miliona eura, dvostruko manje nego u istom razdoblju protekle godine. No, ni Federacija BiH ne stoji sjajno, mada je nivo stranih investicija bio 10 puta ve}i nego u Republici Srpskoj. Ohrabruju}i je me|utim podatak da je struktura stranih investicija ne{to povoljnija u ovoj godini, budu}i da je glavnina stranih investicija oti{la u primarnu proizvodnju. Tako je, naprimjer, njema~ka kompanija Messer u Zenici otvorila fabriku industrijskih plinova u koju je investirala 20 miliona eura, {to iznosi 10 posto ukupnih stranih investicija u FBiH tokom prvih devet mjeseci ove godine. Pad direktnih stranih investicija u BiH evidentan je u duljem razdoblju: silazna putanja traje od po~etka 2008. godine i traje skoro punih 20 mjeseci. Posve je dakle jasno da BiH mora sna`nije potaknuti doma}e investicije, osobito u energetski sektor i putnu infrastrukturu. Ohrabruje ~injenica da je Elektroprivreda BiH zapo~ela investiciona ulaganja od oko 600 miliona KM (1,5 puta vi{e od ukupnog iznosa stranih investicija!) i da je Evropska banka za obnovu i razvoj zajedno s Evropskom investicijskom bankom spremna u izgradnju putne infrastrukture u BiH investirati oko milijardu KM.

NAJVE]A INVESTICIJA U 2009.
Njema~ka kompanija Messer u Zenici je izgradila fabriku vrijednu dvadeset miliona eura

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Previše informacija, a ipak žedni znanja
Pojava prvih ma{ina, tj. ulazak u eru industrijalizacije, “oslobodio“ je ~ovjeka, u zna~ajnoj mjeri od manuelnog rada. Radnik je u stanju da odvoji rad od sebe, te da radni proces prenese na ma{ine. Pored razvoja ma{ina, odluka o vo|enju, proizvodnog ali i svakog drugog radnog procesa svakako, prepu{tena je ljudskom faktoru. Veliki iskorak de{ava se sa razvojem informacijskih tehnologija, kada se naglasak u poslovnim procesima stavlja na upravljanje informacijama, od ~ega u zna~ajnoj mjeri zavisi (ne)uspjeh pomenutih procesa. Stoga nije ni ~udno koliki je bum u relativno kratkom roku napravila pojava informati~kih tehnologija, koje su umnogome olak{ale razli~ite procese u skoro svim sferama `ivota. Ali, postoji i druga strana medalje. Danas nas informacije bukvalno zasipaju sa svih strana. Doslovno, milijarde ljudi svakodnevno produkuju informacije, u obliku e-mailova, razli~itih dokumenata, slika, raznovrsnih dosjea itd., pri ~emu su sve ove informacije u velikoj ve}ini nestrukturisane. Tako|er, svakim danom stopa rasta protoka informacija je sve ve}a i ve}a. ^ini se da se radi o koli~ini koja je gotovo nemjerljiva pa samim tim i neuhvatljiva. Odnosno, tra`iti pravu informaciju u tolikoj koli~ini podataka, izgleda kao tra`iti iglu u plastu sijena. zabilje`imo i najsitnije detalje, npr. da analiziramo promjene na tr`i{tu, te da efikasnije nego ikada pratimo promjene trendova u raznoraznim procesima. Najkompleksniji sistemi i naglomaznije organizacije danas se mogu optimizirati na potpuno nove na~ine. Praznina izme|u mi{ljenja i ~injenja mo`e se popuniti, takore}i, vrlo elegantno, vrlo inteligentno, jer se iz “mora podataka“ mogu izvu}i upravo one informacije koje nam trebaju, i zahvaljuju}i kojima ne moramo koristiti nepouzdanu ljudsku intuiciju. Napredni softverski algoritmi, podatke obra|uju u hodu, spajaju informacije, te rezultate uklju~uju direktno u operativne i logisti~ke sisteme, popunjavaju}i prazninu izme|u planiranja i izvo|enja. Posljedice? Napredna analitika, bazirana na softwareu vodi nas zaista korak naprijed. Od prevazi|enog pristupa u dono{enju odluka “osjeti i odgovori“, sada smo do{li do ne~ega {to mo`emo nazvati pouzdano predvi|anje. Naime, pravilnom obradom podataka dobijamo vrlo pouzdane informacije o na~inu na koji }e se poslovni proces odvijati u budu}nosti. Kada je u pitanju bosanskohercegova~ko poslovno okru`enje, s obzirom na stepen primjene napredne analitike, mo`emo re}i da se jo{ uvijek nalazimo na po~etku, {to se vrlo jednostavno da ispraviti.

Dalje, s obzirom na toliku koli~inu podataka, kao i brzinu protoka istih ~ini se da se ne{to propu{ta, da nam potrebno znanje klizi iz ruku. No, to u stvari nije slu~aj, odnosno ne mora biti tako. Postoji informati~ka tehnologija (sa naglaskom na software, ne hardware) koja zahvata podatke u skoro svim oblicima, te ih pretvara u `eljene informacije. Sa nevjerovatnom precizno{}u danas smo u stanju da

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

45

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

NEKI DRUGI ROMI

MOJ NAROD @ELI POSAO
Predsjednik Udru`enja “Romska bra}a Sko~i}” Fadil Ferhatovi}, otvaranjem fabrike u Tuzli planira Romima omogu}iti zaposlenje 48
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

ROMI GRADE SVOJU FABRIKU

Predsjednik Udruženja “Romska braća Skočić“ iz Tuzle FADIL FERHATOVIĆ želi graditi fabriku u BiH; u toj fabrici bi radili Romi, a novac s pravom, a pomalo i iz inata, traži od države i nevladinih romskih organizacija koje su na priči o siramaštvu i bijedi Roma sakupile i uludo potrošile milione maraka

FADIL FERHATOVI]
ROMSKI REVOLUCIONAR IZ TUZLE
NOVI DOM
Ku}a Fadila Ferhatovi}a u okolici Tuzle

Ne treba nam milostinja, tra`imo novac isklju~ivo za zdrave razvojne i ekonomske projekte koje ve} imamo...
Pi{e: NERMINA [UNJ Foto: MARIO ILI^I]

o{ 1984. godine, romskog dje~aka Fadila Ferhatovi}a Slovenci su upoznali zahvaljuju}i dokumentarnom filmu Pisani svet , prika zanom na tada{njoj TV Ljubljana. U 20 minuta video zapisa ispri~ana je upe~atljiva pri~a o dje~aku koji, tek {to je
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

J

stupio na prag punoljetstva, iz Sko~i}a kod Kozluka sti`e u Sloveniju da zaradi novac skupljaju}i metalni i plasti~ni otpad. Istovremeno je poha|ao srednju {kolu za metalostrugare. Dvadeset i pet godina kasnije Fadil Ferhatovi} je, sada u svojoj BiH, ponovo zavrijedio “biti pri~a” jer se po povratku u zemlju odva`io ulagati energiju i tragati za novcem kako bi u Tuzli izgradio fabriku za preradu plasti-

~nog i metalnog otpada, prvu fabriku u BiH u kojoj bi radili Romi.

GDJE SU MILIONI MARAKA NAMIJENJENI ROMIMA U BiH
Nakon vjesti o Ferhatovi}evim planovima, zakazujemo sastanak u sjedi{tu njegove Agencije za zapo{ljavanje Roma u Tuzli, neobi~nog imena Tri leptira. Do~ekuje nas 45-godi{njak, od glave do pete
49

NEKI DRUGI ROMI

NAVIKAO NA LUKSUZ
Fadil Ferhatovi} vlasnik je imanja u Sko~i}u i Tuzli, privatne agencije za zapo{ljavanje Roma u Tuzli, deponije metalnog otpada...

SINAN MUJABAŠIĆ: “Povremeno dolazim u rodne Živinice. Čuo sam za Ferhatovićevu ideju i odlučio pokrenuti posao, otvoriti tvornicu PVC stolarije”
odjeven u Versace, sa Cartierovim satom na ruci, naglasit }e bez imalo la`ne skromnosti, vrijednim 3.500 eura. Umjesto odgovora na pitanje ~ime se zapravo bavi, otkud novac, pokazao nam je film o sebi, o tome kako je zaradio svoj prvi novac. “Nikada u `ivotu nisam prosio, ali moja majka jeste. Tako nas je u po~etku hranila. Volimo se na{aliti kako smo mi Romi znali za {vedski sto prije svih vas. Do|e majka s velikom torbom na le|ima, izvadi malo crnog, malo bijelog hljeba, malo sira... malo ovoga, malo onoga i eto ti {vedski sto. U Sko~i}u smo imali 70 dunuma zemlje. S vremenom smo se po~eli baviti poljoprivredom. Moj otac je u kafani dok je pla}ao ra~un znao izvaditi iz d`epa ‘gutu’ para. O~i su ljudima ispadale zbog toga, a svi znaju da je to bio po{teno zara|en novac.” Kada se nakon rata iz Slovenije vratio u Sko~i}, Fadil Ferhatovi} zatekao je u svojoj ku}i srpsku porodicu. Zemlju niko ne obra|uje. Do danas se ni{ta nije promijenilo. Potom se odlu~io skrasiti u Tuzli. Ve} nam biva malo jasnija njegova ljutnja dok govori o dana{njem polo`aju Roma u BiH.
50

KOGA VARA SERBEZOVSKI

Prevod Kur’ana na romski jezik, poslanika Muharema Serbezovskog, bosanski Romi ne razumiju!
Muharem Serbezovski, zahvaljuju}i ~lanstvu u Stranci za BiH, danas u`iva u poslani~kom pau{alu i sjedi u Parlamentu Federacije BiH. A samo je prije nekoliko godina, ka`e Fadil Ferhatovi}, kada su ga zvali da se uklju~i u Demokratsku stranku Roma, kazao da ga politika ne zanima. Sredinom 2004. godine Serbezovski je, ipak svojim projektom, prvim prevodom Kur’ana na romski jezik `elio kazati kako je voljan ne{to u~initi za svoj narod. Dobio je za to i finansijsku potporu OSCE-a, te svaku drugu vrstu potpore u BiH. Me|utim, ka`e Ferhatovi}, vrijeme je da se ovaj projekat nazove pravim imenom. “Serbezovski je Kur’an preveo na jezik koji govore Romi u Albaniji i Makedoniji. Jadni bosanski Romi {ute i niko se ne usu|uje da ka`e da ni rije~i iz Muharemovog prevoda ne razumiju.”

POKLON BRA]I
Muharem Serbezovski, autor prvog Muharem Serbezovski, autor prvog prevoda Kur’ana na romski jezik prevoda Kur’ana na romski jezik

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

ROMI GRADE SVOJU FABRIKU
ROMSKI BEVERLY HILLS

Vrijednost romskih vila u Živinicama mjeri se milionima maraka
1 2

3

Desetine romskih porodica iz @ivinica danas se ubrajaju u najuspje{nije i najbogatije u Tuzlanskom kantonu. Preko 20 privatnih poduzetnika u TK su Romi a ve}ina ih se bavi preprodajom PVC stolarije. Vlasnici su restorana, trgovina, motela... Nakon {to su tokom rata napustili okolinu Bratunca, odnosno Staro Selo i Memi}e kod Kalesije i oti{li u Njema~ku, po povratku su u @ivinicama kupili desetine imanja i izgradili cijelo romsko naselje. Izgradili ku}e zbog kojih bi se danas postidjeli i na{i politi~ari koji va`e za vlasnike najluksuznijih vila u BiH.

4

5

1. ADS commerce je privatna firma Sandra Ali}a 2. Ku}a i privatna firma Nano Plast, vlasnika Abida Mr{i}a iz @ivinica 3. Ku}e bra}e Elvira i Emina Ali}a 4. Privatna ku}a i sjedi{te firme Rajn company, vlasnika Naila Ali}a 5. Firma Martin d.o.o. bavi se prodajom PVC stolarije, vlasnik je Osman Ali}

“Kad novinari pi{u o Romima, uvijek intervjui{u nekog dedu koji nema zuba, kuka da nema {ta da jede. Slikaju romsku djecu kako prose. Niko ne govori o Romima koji `ive od svog rada. Niko ne}e da vjeruje da ima Roma koji rade, po{teno zara|uju. Eto i vi me stalno sumnji~avo pitate ~ime se bavim, otkud mi novac. Svi govore kako Romima treba pomo}i. Za moj narod iz svijeta {alju milione maraka! Gdje je taj novac?! U BiH imamo 45 nevladinih romskih organizacija. [ta rade? Ko ih finansira?” Ferhatovi} ka`e kako je prvih poslijeratnih godina poku{avao biti izvan cijele pri~e, baviti se svojim privatnim poslovima. Ka`e da ima svoje ljude koji sakupljaju staro `eljezo a potom ga prodaju na otpadu, ali je zbog stalnih inspekcija za vratom morao ukloniti deponiju pored
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

ku}e. Jedno je vrijeme dr`ao kafi} u centru Tuzle. Mada su mu zbog luksuznog ambijenta prijatelji govorili da ne pretjeruje “da ne ka`u ljudi, ciganska posla”, opet je, tvrdi, stalno bio na meti sanitarnih inspekcija. Platio je jednom prilikom 2.000 maraka kazne jer inspekcija u toaletu nije na{la toalet papir. “Vjerujem da je svaki privatni poduzetnik u BiH u sli~noj situaciji i ne bih ba{ tvrdio da sam na prepreke nailazio samo zato {to sam Rom a ne prosim, imam ku}u, vozim Audi A6 od 60.000 maraka. Znam da }u nakon ove pri~e imati jo{ vi{e problema, ali sam odlu~io da svu svoju energiju usmjerim da napokon stanemo u kraj lopovluku. Imamo novac, imamo projekte. Samo }emo tra`iti novac koji nam je namijenjen. Napravi}emo fabriku i zapo{ljavati Rome.”

Ovoj je ideji, pri~a nam Ferhatovi}, prethodilo razo~arenje katastrofalnim rezultatima brojnih projekata zapo{ljavanja i stambenog zbrinjavanja Roma a za koje se iz bud`eta u kantonu, odnosno Federaciji i BiH izdvaja novac. Nakon {to je i sam, bezuspje{no, putem agencije Tri leptira poku{ao zapo{ljavati Rome, odlu~io se pozabaviti i analizom procenta zaposlenosti pripadnika ove manjine u javnom i privatnom sektoru. Poslao je upite na desetine adresa u Tuzlanskom kantonu. Dobio je odgovore iz tamo{nje ispostave BH Telecoma, iz Tu`ila{tva, Doma zdravlja... Ispostavilo se da jedino u Ministarstvu unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona radi devet Roma. “Znam da je problem neobrazovanost Roma. Ne o~ekujem da Roma neko imenuje za tu`ioca, ali {ta je sa rad51

NEKI DRUGI ROMI

TE@AK @IVOTNI PUT
Televizija Ljubljana snimila je 1984. dokumentarni film Pisani svet, pri~u o Fadilu Ferhatovi}u, romskom mladi}u iz BiH koji novac za {kolovanje zara|uje prikupljanjem plasti~nog i metalnog otpada

nim mjestima voza~a, sprema~ica, kurira... Istina je i da ima Roma i koji ne `ele da rade, ali ih treba usmjeriti, dati im {ansu. Preko agencije sam od 2005. godine uspio zaposliti samo nekoliko ljudi, me|utim, uglavnom su to bili sezonski poslovi.”

SJAJ I BIJEDA BOSANSKIH ROMA
Od oko 76.000 Roma koliko ih danas `ivi u BiH, bar onih koji se tako izja{njavaju, skoro 15.000 ih `ivi u Tuzlanskom kantonu. Obilaze}i romska naselja u @ivinicama u kojima su poslijeratnih godina izgra|ene desetine skupocjenih vila, uvjeri}emo se kako pripadnici najmnogobrojnije manjine u BiH ovdje zaista `ive daleko od neima{tine. Uz njihovu pomo}, Ferhatovi} planira izna}i spas i za one druge, manje spretne i spasiti ih od ulice i zavisnosti od tu|e milostinje. Tvrdi kako mu je nekoliko privatnih biznismena iz BiH ve} obe}alo pomo}, a mo`da u budu}u fabriku ulo`e i dio svog novca. Za sada je najvi{e spremnosti za to pokazao Sinan Mujaba{i}, privatni poduzetnik koji od 70ih godina pro{log stolje}a `ivi u Njema~koj, odnosno u ^e{koj. U gradu De~in ima svoju tvornicu PVC stolarije, Europaleta. “Povremeno dolazim u rodne PRIVATNI PODUZETNICI

@ivinice. ^uo sam za Ferhatovi}evu ideju i odlu~io pokrenuti posao, otvoriti tvornicu PVC stolarije. Kako se ve}ina romskih porodica ovdje ve} bavi tim poslom, mislim da }u tako pomo}i i Ferhatovi}evim planovima”, ka`e Mujaba{i}. Sve~ano otvaranje tvornice u naselju Spre~a Stra{anj u @ivinicama, planirano je za dva mjeseca, a Ferhatovi} ka`e da je u ovom poslu partner Mujaba{i}u te da }e dio profita dobro do}i za ulaganja u budu}u tvornicu za preradu plasti~nog i metalnog otpada u Tuzli. Me|utim, o~ekuje da }e ve}inu

NE ŽELIM MILOSTINJU: “Kad novinari pišu o Romima, uvijek intervjuišu nekog dedu koji nema zuba, kuka da nema šta da jede. Slikaju romsku djecu kako prose. Niko ne govori o Romima koji žive od svog rada”

Vlasnici ve}ine privatnih firmi u @ivinicama, Abid Mr{i}, bra}a Elvir i Emin Ali}, ro|aci Nail i Osman Ali} sa ~lanovima porodice

novca za fabriku osigurati iz finansijskih programa koje koordiniraju brojni zastupnici romske populacije u inim nevladinim organizacijama. Navodno je rije~ o 44 miliona maraka pristiglih u BiH otkako je na{a zemlja u septembru 2008. pristupila evropskom projektu Dekadi Roma 2005.-2015., desetogodi{njem planu prema kojem se za Rome u Jugoisto~noj i Centralnoj Evropi predvi|a pobolj{anje kvaliteta obrazovanja, stanovanja, zapo{ljavanja. Dervo Sejdi} iz Vije}a Roma BiH, me|utim, tvrdi kako ga takve informacije nasmijavaju. “To je smije{no. Niko trenutno nema podatak koliko je ukupno novca pristiglo. Pouzdano znam da je iz dr`avnog bud`eta za ovu godinu, za obrazovanje i zapo{ljavanje Roma planirano 3 miliona maraka. Federalno ministarstvo prostornog ure|enja je za stambeno zbrinjavanje planiralo 400.000 maraka a Zavod za zapo{ljavanje }e na raspolaganju imati 440.000 maraka. Sve te pri~e o desetinama miliona maraka za Rome obi~ne su spekulacije”, ka`e Sejdi}. Fadil Ferhatovi} pak ka`e da, koliko god da je novca u pitanju, ~injenica je da je pristigao za romsku sirotinju, a ona jo{ uvijek zavisi od milosti drugih. “Ne treba meni poklonjeni kilogram bra{na. @elim da moj narod ima {ansu da radi, da se {koluje. Mnogi su uspjeli. Vidjeli ste u @ivinicama kako neki moji Romi `ive.” Slika o uspje{nim Romima, me|utim, ka`e Ferhatovi}, ne uklapa se nekima u koncept za koji se zala`u pa o takvim slu~ajevima ne govore. Iako ima jo{ mnogo posla kako bi fabrika prvim radnicima otvorila vrata, Ferhatovi} vjeruje kako je pri~a o borbi Roma za radno mjesto a ne za pola marke na ulici ve} dobar po~etak. Spreman je na otpor, opstrukcije, jer ne vjeruje da }e mu politi~ari, privrednici i korumpirani op}inski ~inovnici tek tako dopustiti da poka`e kako se u BiH mo`e i fabrika izgraditi. Pogotovo ne vjeruje da }e olako dopustiti da ih toj lekciji u~e Romi, politi~ki i finansijski najmanje uticajni u BiH.
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

52

NOGOMET

ERMIN ZEC (21), igrač “Šibenika“ i nogometni reprezentativac BiH, ove je sezone najbolji napadač hrvatske nogometne lige; za naš list Ermin Zec priča o svojim počecima u rodnom Bugojnu, otkriva zašto je umjesto u “Željezničaru“ završio u Šibeniku i kako je postao nogometaš za kim se otima pola Evrope
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

egenda ka`e kako je ~uveni Bugojanac Stjepan Doma}inovi} Kokan Josipu Brozu Titu, dok je Mar{al lovio po {umama oko ovoga grada, jednom prilikom kazao: “Dru`e Tito, dok je nas bi}e i medvjeda!“ No, osim {to je ovom izjavom u{ao u alternativnu historiju BiH, Kokan je bio zaslu`an i {to su u bugojansku Iskru, klub koji je nerijetko igrao i utakmice tada{nje jugoslovenske Prve lige, na kaljenje dolazili talentirani nogometa{i iz cijele Hrvatske. Najpoznatiji je, svakako, bio golman Dra`en Ladi}, no uz njega su u Bugojnu nogometno stasavale cijele generacije Dalmatinaca, poput Petrinovi}a, ^apina, Mr{i}a... Tri decenije kasnije vremena su se promijenila, iz Bugojna

L

ERMIN ZEC
pisom ugovora sa sarajevskim @eljezni~arom, klubom za koji je navijao odmalena. Bio je to amanet od rahmetli oca, koji je poginuo kada je Ermin imao svega tri godine. Njegov je otac bio pasionirani navija~ @elje i sve {to je Ermin htio bilo je da zaigra u klubu za kojeg `ivi cijela porodica. Kazi} je sa @eljom dogovorio sve detalje transfera, novac koji je Ermin trebao dobiti, du`inu trajanja ugovora... Navija~i @elje s nestrpljenjem su i{~ekivali dolazak velikog poja~anja, no svega nekoliko sati prije no {to je ugovor potpisan, ~elni ljudi kluba koji su pregovarali kasnije, kada je ~uo da je posao sa @eljom propao, Kazi}a je nazvao Mustafa Du~i}. U to vrijeme glavni operativac Sarajeva za sve transfere ve} je prije poku{avao Zeca dovesti u Sarajevo, no nije mu po{lo za rukom. “Ja sam odmah zvao Ermina i Miralema da do|u da se dogovorimo. Oni su mi rekli da od toga nema ni{ta, ali sam ja insistirao. Do{li smo na ru~ak, ponudili smo Erminu odli~ne uslove, tri puta vi{e novaca nego {to bi zaradio u @elji“, sje}a se Du~i}. “Zahvalio mi se i kazao kako on jednostavno ne mo`e protiv sebe, da ne mo`e igrati za Sarajevo. To je jedan predi-

MOJ @ELJO: Karijeru }u nastaviti u Njema~koj, `ao mi je {to “@eljo” ne}e zaraditi novac na mom transferu
nogometa{i odlaze igrati u Dalmaciju, nogometa{i poput Ermina Zeca, najboljeg napada~a hrvatskog nogometnog prvenstva, momka zahvalju}i ~ijim je golovima [ibenik hit tamo{nje lige, drugoplasirani klub prvenstva koji }e se naredne nedjelje u Zagrebu protiv Dinama boriti za naslov jesnjeg prvaka. Ermin Zec je svakako najzvu~nije ime koje ovoga trena igra u [ibeniku, no pored njega, ove sezone su u timu jo{ ~etvorica Bugojanaca (Mehmed Alispahi}, M Alvin Karad`a, Ljupko i Ivan Vrli}) dok ukupno dvanaest nogometa{a iz BiH ove sezone brani boje [ibenika. s Kazi}em iznenada su spustili cijenu za vi{e od polovine dogovorenog novca i kazali Kazi}u i Erminu — uzmi ili ostavi. “Je li bio razo~aran? A {ta vi mislite kako mu je bilo? To kako Ermin voli @elju je nenormalno, njemu se svijet sru{io. Ali mi nismo mogli pristati na te uslove jer su bili poni`avaju}i“, sje}a se Kazi}. Sat-dva van momak, divno odgojeno dijete i shvatio sam da nema potrebe da dalje insistiram. Pru`ilo smo jedan drugom ruku, po`elio sam mu sre}u i kazao da mo`e do}i u Sarajevo kada god ho}e, jer takvu osobu vrijedi imati u svakom timu.“ Ermin se s Miralemom vratio u Bugojno, no znao je da ne}e dugo ostati tamo. Kazi} je pote-

KO JE ERMIN ZEC

Nogometno čudo iz Bugojna
Ermin Zec ro|en je u Bugojnu, 27. marta 1988. godine. Karijeru je po~eo u Iskri iz Bugojna, da bi 2007. godine pre{ao u [ibenik. Njegova se trenutna vrijednost na nogometnom tr`i{tu, prema podacima Transfermarkta, procjenjuje na oko dva i po miliona maraka. Dobrim igrama u [ibeniku privukao je i pa`nju Miroslava ]ire Bla`evi}a koji ga je nekoliko puta zvao u reprezentaciju BiH. Debitantski nastup imao je u prijateljskoj utakmici protiv Slovenije, koju smo igrali i pobijedili ove godine u Mariboru. Neo`enjen je, u vezi sa djevojkom Johanom. Pro{le godine progla{en je za najboljeg sporta{a grada [ibenika.

“@ELJO“ KAO NEOSTVARENI SAN
Prvi sport kojim se Ermin ozbiljno po~eo baviti bila je ko{arka, no sa 15 godina je odlu~io po~eti loptu {utirati nogama. Miralem Kazi}, Erminov prijatelj, agent i ~ovjek koji stoji iza njegove karijere, pri~a kako se odmah znalo da je u Bugojnu ro|en pravi nogometa{. “Nije to bilo te{ko vidjeti, imao je eksplozivnost, brzinu, snagu, lopta mu se lijepila za nogu... Jednostavno, trebalo ga je samo usmjeriti, trebalo je u~initi sve da krene normalnim putem i razvije se u vrhunskog igra~a.“ Tri godine kasnije, ~inilo se kako se Erminu ostvaruju dje~a~ki snovi. Bio je pred pot54

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

NAJBOLJI IGRA^ HRVATSKE LIGE
ERMIN ZEC
Velika je ~ast biti dio ovakve nogometne reprezentacije BiH Foto: Mario Ili~i}

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

55

NOGOMET
gao svoje veze, kontaktirao prijatelje u Hrvatskoj i Ermin je oti{ao u [ibenik. Mnogima je to bio ~udan korak, no dalmatinski je klub ve} godinama odli~na sredina za mlade igra~e koji u njemu stasaju i koji iz njega idu u velike klubove. U [ibenik je prvo do{ao Ermin, godinu dana kasnije za njim je krenuo jo{ jedan Bugojanac, Mehmed Alispahi}. Ove sezone klub sa [ubi}evca ima u svom kadru ~ak dvanaest nogometa{a iz BiH i svi oni, manje-vi{e, igraju glavne role u timu koji je ove sezone hit hrvatskog nogometnog prvenstva. “Tajnu uspjeha [ibenika nije te{ko odgonetnuti“, pri~a nam Ermin. “Klub svake sezone napusti nekoliko igra~a, ovoga ljeta oti{lo ih je ~ak sedam, ali opet igramo izvanredno. Klub nije bogat, ali je dobro organiziran, zna se ko {ta radi, vlada red i disciplina i svi se pona{amo kao jedna velika porodica. Zato uspjeh nije mogao izostati.“ NA PRIVREMENOM RADU U DALMACIJI

Bugojanska grupa u Šibeniku
mnogo dali, a isto tako i Ove sezone u prvom timu [ibenik njima mnogo pru`a“, [ibenika igra ~ak dvanaest kazao je nedavno, u razgovoru nogometa{a iz na{e zemlje. U za portal sportsport Branko odbrambenoj liniji su biv{i Kara~i}, trener [ibenika. reprezentativac BiH, Velimir “Vidi} i Jur~evi} nose igru Vidi}, nekada{nji igra~ tuzlanna{e odbrane, Karad`a je na ske Slobode, [irokog, Zrinjiznena|enje mnogih sve priskog, slova~ke @iline. Tu su jo{ like koje je imao iskoristio na i biv{i igra~ ^elika Mladen najbolji mogu}i na~in i sada Jur~evi}, Bugojanac Alvin Karad`a te Anto Radelji} iz FAVORIT IZ MILANA je uvijek u kadru za prvu Sandro Bloudek mom~ad. Alispahi} je igra~ Viteza. U veznom redu su Mehmed Alispahi}, Samir Duro i Sandro koji daje ton na{oj igri u veznom redu, Bloudek, mladi} koji je dobar dio svoje borben je a ’zna lopte’, kako se to kod nas juniorske karijere proveo igraju}i za slavni ka`e. Duro i Daji} trenutno nisu u prvoj AC Milan. U napadu su Bosanci najbrojniji, ekipi jer su imali nesre}u da po mom pored Ermina Zeca, tu su jo{ i nekada{nji U- dolasku prvu utakmicu pauziraju zbog 21 reprezentativac BiH, Jusuf Daji}, kartona, a kako nas rezultat mazi, ne Sarajlija Ivan Bo`i}, Ivan Vrlji} te mladi mogu mijenjati tim koji pobje|uje. Pored Senid Kula~i}. “Bh. igra~i se ve} odranije ovih igra~a u na{em klubu je i mladi dobro snalaze u [ibeniku. Sve su to veli- Senid Kula~i}, koji }e po mom mi{ljenju ki profesionalci koji su klubu do sada biti otkri}e proljetnog dijela prvenstva.“

KO ]E ULOVITI ZECA?
Dvije godine nakon {to je napustio Bugojno, Ermin Zec je uspio postati najtra`eniji nogometa{ hrvatske lige. Kada je dolazio u Hrvatsku, [ibenik je za njega morao platiti oko sto hiljada maraka, sada se nadaju kako }e od obe{te}enja zaraditi dva miliona eura. Ermin ide na zimu na zapad, njegova je `elja Njema~ka, iako se pola Evrope trudi “uloviti Zeca“. “Moja je `elja uvijek bila igrati u Njema~koj, znam da ve}ina igra~a sanja Englesku, no meni se najvi{e ide u Bundesligu, nekako se tamo vidim“, pri~a nam. I zaista, na listi klubova zainteresiranih za njega, najvi{e je onih iz Njema~ke, poput Werdera, Stuttgarta, Hoffenheima. Odranije je poznat interes najbogatijeg austrijskog kluba, Red Bull Salzburga, a odnedavno se u potjeru uklju~io i PSV iz Eindhovena. “Zeko je posebna pri~a. To je igra~ koji ve} sada mo`e igrati u velikim evropskim klubovima“, pri~ao je trener [ibenika Branko Kara~i} nedavno za bh. sportski portal sportsport. “Brzina, jednostavnost, lako}a igranja su odlike velikih napada~a, a Ermin sve to ima i ja sam siguran da }e napraviti veliku karijeru. Imao je malu krizu na po~etku sezone, jer je mislima bio daleko od [ibenika, ali uz na{u pomo} i njegov karakter, brzo ju je prebrodio i ponovo je u velikoj formi. On je igra~ koji na terenu stvara razliku.“ Miralem Kazi} tako|er tvrdi kako }e Ermin brzo napustiti [ibenik, no ne `eli licitirati imenima klubova koji su zainteresirani za njega. “Zna{, 99 posto je da ide, ali tek kada potpi{e ugovor onda mo`e{ kazati kako je gotovo. Rade}i sa @eljom sam shvatio da ni{ta nije gotovo dok se ne potpi{e. Ima zainteresiranih, stalno ga dolaze gledati
56

^UVENI BUGOJANSKI NOGOMETA[I

Od Vlatka Markovića do Ermina Zeca
Vlatko Markovi} Stjepan Tomas Fahrija Dautbegovi} Tomislav Piplica Ermin Zec

Vlatko Markovi}

Tomislav Piplica

skauti i sada je u odli~noj situaciji jer se potvrdio, pokazao je da nije ~udo od jedne sezone.“ Najve}i hrvatski klubovi, Dinamo i Hajduk, stidljivo su se raspitivali za Zeca krajem pro{le godine, no odlu~ili su se za dovo|enje skupljih i razvikanijih napada~a koji ove sezone nisu pokazali ni{ta. Sada velikani hrvatskog nogometa nemaju novac za obe{te}enje, a i Erminu se nakon [ibenika ne ostaje u Hrvatskoj. @eli na zapad, `eli sa sobom provesti i mla|eg brata Asima, tako|er neobi~no talentiranog napada~a, za kojeg se ve} sada tvrdi kako }e biti jo{ bolji nogometa{ od Ermina. U me|uvremenu, dok ~eka ime kluba i zemlju u kojoj }e nastaviti karijeru, Ermin razmi{lja o reprezentaciji BiH i utakmicama bara`a protiv Portugala. Selektor Miroslav Bla`evi} najavio je kako }e ga uvrstiti na spisak {to je, kako ka`e Ermin, za njega velika ~ast. “Sretan sam {to sam u krugu najboljih igra~a koje na{a zemlja ima. Kao i svi, kada sam ~uo koga smo dobili u bara`u, odmah sam pomislio: ‘Uh, ovo }e biti te{ko’. Me|utim, kako se bli`e utakmice s Portugalcima, sve sam vi{e optimista da ih mo`emo pro}i. Pokazali smo kvalitet, {to je jo{ va`nije, pokazali smo karakter i vjeru u sebe, u na{u zemlju i na{e navija~e. Zato i mislim da }emo mi biti ti koji }e se radovati kada se zavr{i utakmica u Zenici.“
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

PISCI U VOZU

Protekle dvije sedmice dvadeset mladih pisaca iz trinaest zemalja Evrope našlo se na nesvakidašnjem književnom putovanju vozom WORDEXPRESS koje ih je iz različitih smjerova sve dovelo u Istanbul na Prvi međunarodni književni festival i Sajam knjiga; naša novinarka je, kao i novinari Guardiana, BBC-ja i Sunday Telegrapha, učestvovala na ovom putovanju i prenosi najzanimljivije detalje sa dionice Sarajevo - Beograd - Solun - Istanbul

KNJI@EVNI ORIJENT WORDEXPRESS
U vozu se recitovalo, pisalo, strahovalo i raspravljalo o najbolnijim temama, od nacionalizma i ratova do homoseksualnih brakova
58
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KNJI@EVNI KARAVAN

POMALO ZAPU[TENI VOZOVI I BLJE[TAVI ENTERIJERI
Dvije sedmice mladi pisci iz regije putovali su Balkanom, a put ih je vodio na raznolika mjesta

Pi{e: ADISA BA[I] Foto: ANAHIT HAYRAPETYAN

P

opisivanju utisaka koji bi trebali prestizati jedni druge.

utovanje vozom preko Balkana do Istanbula zvu~i bajkovito, barem dok ne zapo~ne. Ma{ta o~ekuje prigu{enu `u}kastu svjetlost, te{ke brokatne zavjese, luksuzne unutra{njosti kupea... Putnik se nekako ponada da }e sresti dame sa golemim prtljagom, gospodu u kico{kim prslucima, i da }e se na}i u inspirativnim predjelima nesvakida{nje ljepote. Kakvo misteriozno ubistvo bi dakako dobro do{lo, otkrije li se ubica barem koji tren prije dolaska na krajnje odredi{te. Grupa pisaca u vozu pak zvu~i kao obe}anje dugih razgovora o knji`evnosti i besanih no}i provedenih u

TURSKA @ELI POPRAVITI SVOJ IMID@
U stvarnosti je ovakvo putovanje uzbudljivo na sasvim druga~iji na~in: vozovi su ledeni ili pregrijani, sablasno sivi, spori, a broj granica koje treba pre}i i broj grani~ara koji zatra`e paso{ naizgled je beskona~an. U stvarnosti kondukter iscrpljenoj putnici u no}nom vozu na relaciji Sarajevo - Beograd ka`e: “Cura draga, nemoj spavati, voz je ovo, oplja~ka}e te ko. Oni samo i ~ekaju da ti sklopi{ o~i.“ Projekat Wordexpress nastao je na britansku inicijativu, a osmislili su ga ljudi iz udru`enja Literature Across Frontiers (uz pomo} Britanskog savjeta). Ideja je bila da

dvadeset mladih pisaca iz trinaest zemalja (Bosna i Hercegovina, Jermenija, Bugarska, Hrvatska, Gr~ka, Izrael, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska i Velika Britanija) putuje zajedno vozovima po Balkanu a zatim se sretne u Istanbulu, na Prvom me|unarodnom festivalu knji`evnosti i na Sajmu knjiga. Turski pisac Baris Mustecaplioglu jedan od doma}ina koji su knji`evni karavan do~ekali u Istanbulu, za na{ list obja{njava: “Sajam knjiga u Istanbulu je godinama, evo skoro tri decenije, bio samo velika pijaca knjiga, bez stvarnih kulturnih de{avanja. Bio je to samo poslovni skup turskih izdava~a, knji`ara i autora, bez neke posebne kulturne razmjene sa inostranstvom. Tu i tamo bi do{ao pokoji strani autor, ali je to bilo spo59

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

PISCI U VOZU
radi~no. Ove godine Turska je odlu~ila da se malo vi{e otvori za kulturnu razmjenu i po prvi put je organizovan knji`evni Festival na koji je stiglo preko pedeset pisaca iz cijelog svijeta, a putnici Wordexpressa su dio tog festivala. Na Festivalu su tako|er i evropske knji`evne zvijezde kao {to su Ingo Schulze, Mario Levi, Olga Tokarczuk...“ Razlog za{to se Istanbul aktivirao u organizovanju kulturnih de{avanja svakako je i ~injenica da je grad na Bosforu idu}e godine Kulturna prijestolnica Evrope, pa su pripreme i umivanje grada ve} po~eli. Kulturnjacima je va`no poraditi i na imid`u zemlje koji je proteklih godina u nekoliko slu~ajeva bivao naru{en zbog sudskih procesa protiv pisaca. Najpoznatiji je svakako bio proces protiv nobelovca Orhana Pamuka, ali nedavno je veliku pra{inu podigla i tu`ba protiv knji`evnice Elif Safak koja u svom romanu Kopile Istanbula (preveden nedavno u Hrvatskoj, izdanje Hena com) govori o veoma bolnoj temi odnosa Turaka i Jermenaca. Knji`evnik Gökçenur Ç. o tim slu~ajevima ka`e: “S tim su|enjima se sad kona~no polako prestaje, {to je sre}a, jer naru{avaju me|unarodni ugled zemlje a zapravo su sasvim besmisleni. Presude su vrlo rijetko ozbiljne ili {tetne za pisca, a vremenom je postalo jasno da svaki sudski proces, svaka zabrana i tu`ba samo skrenu pa`nju na knjigu koju onda svi pro~itaju. I tim tobo`njim du{ebri`nicima i cenzorima je postalo jasno da su zabrane kontraproduktivne, pa se sa tom praksom prestaje, a najva`nije je da se pisci su{tinski ne osje}aju ugro`enima i da ne strahuju.“

CRNOGORSKI KNJI@EVNIK
Na putovanju WORDEXPRESS u~estvovao je i Ognjen Spahi}, koji je za roman Hansenova djeca prije ~etiri godine u Tuzli dobio knji`evnu nagradu Me{a Selimovi}

SARAJEVO KAO JERUSALEM, ALI PO NASILJU
Prije nego {to su stigli u Istanbul, pisci su proputovali vi{e zemalja, a kretalo se iz nekoliko pravaca. Jedno od putovanja zapo~elo je u Sarajevu, gdje su gostovali knji`evnik iz Velike Britanije Owen Martell i izraelska re`iserka i pjesnikinja N etalie Braun. Njima su se na ~itanju u sarajevskom Mediacentru, organizovanom u saradnji sa Sarajevskim sveskama, pridru`ili i bh. pisci Faruk [ehi} i Senadin Musabegovi}. Tom prilikom Netalie je prikazala i svoj kratki provokativni film o homoseksualnoj zajednici u Jerusalemu. Radnja filma se de{ava u jednom gay baru, no} uo~i gay parade, a radikalne vjerske zajednice se spremaju da se sa homoseksualcima obra~unaju na svoj na~in. Nakon filma Netalie je objasnila zbog ~ega joj je ova tema bila toliko va`na: “Zajedno sa svojom partnericom `ivim u Tel Avivu i tamo je sredina relativno liberalna. Nas dvije odgajamo na{eg sina kojeg je rodila moja partnerica i na{ `ivot je normalan iako je njen otac visoko pozicionirani rabin. Me|utim, napadi na homo60

PODR[KA SEKSUALNIM MANJINAMA
Netalie Braun, re`iserka i pjesnikinja iz Izraela, u Sarajevu je prikazala svoj kratki mjuzikl o pravima homoseksualaca

seksualce u Jerusalemu su ~esti, ljudi gube `ivote, nedavno je u napadu na jedan bar troje ljudi ubijeno a dvadesetak te{ko ranjeno. Sje}am se da sam na Berlinalu gledala

dokumentarac o poku{aju Queer festivala u Sarajevu i vidjela sam da se i ovdje ljudi susre}u sa sli~nim problemima. Uz rizik da zvu~im pomalo rasisti~ki, nekad mi se ~ini da bi najprakti~nije bilo sve radikalne i isklju~ive ljude ujediniti u jednu polovinu dr`ave, a ove preostale sa obje strane u drugu polovinu. Po principu radikalnosti ujediniti najekstremnije Jevreje i Palestince, naprimjer“, ironi~no ka`e izraelska re`iserka. Nakon Sarajeva, ekipa je no}nim vozom otputovala za Beograd, u vrijeme kada se o~ekivao dolazak ha{ke pokajnice Biljane Plav{i}. Na beogradskim nastupima gostima je posebno upalo u o~i to {to je poezija mladih beogradskih autora hermeti~na, apoliti~na, inspirisana knji`evno{}u mnogo vi{e nego stvarnim `ivotom. Beogradska mlade` do~ekala je goste pjesmama o anti~koj Gr~koj, prirodi, adolescentskim autorefleksijama... Poseban doga|aj ipak je bilo Pesni~enje, svojevrsno slamersko nadmetanje u recitovanju poezije koje se `ivo{}u i energijom razlikovalo od ve}ine sli~nih de{avanja u regiji. U pauzama su nastupali i muzi~ari, a pred kraj je scena bila otvorena za “pesnike namernike“ iz publike, dovoljno hrabre da nastupe pred svima. Na ovom doga|aju prisutni pla}aju ulaznice da bi slu{ali poeziju, sala je prepuna, a od sakupljenog novca se objavi knjiga nekog od mladih autora. Sljede}a stanica knji`evnog karavana bilo je Solun a do ovog gr~kog grada se putovalo no}nim vozom toliko `ivopisnim da su u kupeima nedostajale samo ~a|ave furune i pokoja `iva guska ili koko{ka.
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KNJI@EVNI KARAVAN

GOSTOVANJE NA BOSFORU
Sudionici WORDEXPRESS-a ~itali su svoju poeziju i prozu na mjestima poput socijalisti~kog kulturnog centra Nazim Hikmet (lijevo), a turski doma}ini pokazali su gostima i lice i nali~je Istanbula

Solun je putnike iznenadio prekrasnim toplim vremenom, a blaga morska klima je svima popravila raspolo`enje. Op{tem veselju su doprinijeli naravno i dobra riba, vino, i lokalni restorani u kojima su gosti crtali svoje narud`be ({to je hrana bivala bolja, to se osoblje manje zamaralo u~enjem stranih jezika), pokazivali kuharici prstima sastojke koje bi rado jeli i ustajali sami do fri`idera po pi}e da ne gube vrijeme uzalud ponavljaju}i narud`be koje niko ne razumije.

Kako je putovanje odmicalo dalje prema Orijentu, vozovi su bivali ~istiji, uredniji, moderniji i prijatniji. Kupei su se pretvarali u pokretne barove, knji`evne klubove, pozornice za veoma `ustre rasprave koje su znale potrajati i do ranog jutra. Pored knji`evnih tema i dugih razgovora o tome od ~ega mladi pisci danas `ive, ko im je publika, kakva je situacija u izdava{tvu, dolazilo se ~esto i do bolnih i osjetljivih tema poput nacionalizma, rata, polo`aja nacionalnih i seksualnih manjina.

SVETINJE I RELIKVIJE

Bosanci stradali na solunskom frontu
Posjeta groblju poginulih vojnika sa solunskog fronta bila je posebno zanimljiv dio putovanja WORDEXPRESS-a. Uniformni jednostavni kameni krstovi na grobovima vojnika podstakli su interesantne rasprave o odricanju individualnog identiteta u ime kolektiva, a djeda Mihailovi}, ~uvar groblja, bio je nazaobilazan sugovornik. “Ovdje ima dosta momaka iz Bosne, ima jedan Golijanin iz Trnova, ka`u da mu je sin poginuo u zadnjem ratu kod Sarajeva. Ima momaka iz Tuzle, iz Bosanske Krajine...“ nabraja djeda koji za sebe ka`e da je porijeklom Srbin iz Crne Gore koji je ro|en u Gr~koj. U kripti su pored bezbrojnih fla{a rakije i raznih relikvija ostavljena i vojna obilje`ja i slike vojnika koji su poginuli u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini. Na mjestu odavanja po~asti dobrovoljcima iz Prvog svjetskog rata posebno se sablasnima ~ine “suveniri“ koji slave srpsko herojstvo u borbi za nastanak Republike Srpske, u Prijedoru i drugim mjestima masovnih progona i ubistava muslimana. Neke od majica i natpisa ostavljenih na oltaru svjedo~e o skorim posjetama srednjo{kolskih ekskurzija iz Isto~nog Sarajeva, Republike Srpske, Srbije... Gost iz Velike Britanije poku{ava za BBC napraviti reporta`u o putovanju, ali je prizorom u kripti o~igledno uznemiren. Zbunjeno se pita: “Kakvi to ljudi ovdje dovode djecu na ekskurziju i ~emu li ih ovdje u~e?“ Njegovo pitanje ostalo je bez odgovora.
Foto: Adisa Ba{i}

^UVAR GROBLJA
Deda Mihailovi}

Za istim stolom su se nalazili pisci iz Jermenije, Turske, Izraela, Srbije, Hrvatske, a tabu nisu bili ni genocid, ni kolektivne traume, ni uloga pisaca u raspirivanju me|unacionalnih mr`nji... Kada je knji`evni karavan kona~no stigao u Tursku, gostima su predstojala javna ~itanja, razgovori sa drugim piscima u~esnicima Festivala, susreti sa prevodiocima, upoznavanje novih knji`evnih imena iz regije... Na sve~anom prijemu u veleljepnom hotelu Çiragan Palas Kempinski mediji su se posebno interesovali za tursku knji`evnu zvijezdu nove generacije, prozaistu Tunu Kiremitçija. On je na sebi imao majicu sa natpisom Sarajevo i objasnio je da ju je kupio u bh. prijestolnici za koju je veoma zainteresovan jer njegova rodbina poti~e iz Sarajeva. Javna ~itanja su ~etiri dana odr`avana na najrazli~itijim lokacijama: od socijalisti~kog kulturnog centra Nazim Hikmet, preko {kola, barova, {tandova na Sajmu knjiga. Najupe~atljivije je ipak bilo ~itanje poezije u starom rimskom podzemnom rezervoaru za vodu: ta prekrasna drevna gra|evina je ina~e nave~e zatvorena za turiste, ali su pjesnici imali posebnu privilegiju da jedne no}i tamo nastupe pred istanbulskom publikom. Piscima iz trinaest zemalja Istanbul je pokazao jedno od svojih lijepih, neodoljivih lica: posje}ivale su se prijatne knji`are, elegantni kafei, tradicionalna okupljali{ta pisaca, vidjelo se mnogo vi{e od uzmirisanih kebaba i jeftinih suvenira. Posljednje no}i Festivala, tre}eg oktobra, pisci su se na{li usred uli~nih demonstracija. Jedna od organizatorica Festivala objasnila je gostima: “Demonstranti tra`e osloba|anje kurdske omladine koja zbog najsitnijih prestupa slu`i vi{egodi{nje zatvorske kazne. Turska se mijenja. Trudi se da se svakim danom mijenja. Ali mnogo je jo{ posla pred nama.“
61

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

KO PJEVA, ZLO NE MISLI

Prošle nedjelje na tribini koju su čelnici SDP-a BiH organizirali u Sarajevu ŽELJKO KOMŠIĆ, predsjednik Predsjedništva BiH, žestoko je od medijskih napada branio svog diplomatu “mladog i sposobnog” IVANA BARBALIĆA, ambasadora BiH u Ujedinjenim narodima; naša novinarka istražila je nepoznatu biografiju Komšićevog /Lagumdžijinog/ diplomatskog otkrića, ambasadora Barbalića

U

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

avgustu pro{le godine, na prijedlog ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, 33-godi{nji Ivan Barbali}, jedan od osniva~a i biv{i predsjednik nevladine organizacije ACIPS iz Sarajeva, imenovan je za {efa Misije Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku. Imenovanje mladog Barbali}a, ~ovjeka bez ikakvog diplomatskog iskustva, ~ije je ime do tada uglavnom bilo nepoznato {iroj javnosti, na ovako odgovornu funkciju izazvalo je podijeljene reakcije u medijima i me|u gra|anima BiH. Dok su jedni smatrali kako je pozitivno {to }e na{u zemlju u UN-u predstavljati jedan mlad, “pismen” i perspektivan ~ovjek, koji za razliku od pojedinih diplomatskih predstavnika BiH te~no govori engleski jezik, dio javnosti bio je mi{ljenja kako je krajnje neodgovorno povjeriti tako odgovornu funkciju osobi bez ikakvog diplomatsko-politi~kog iskustva i sa vi{e nego skromnim stru~nim referencama.

DIPLOMATSKI TEKSTOPISAC, ILI STIHOKLEPAC
U Barbali}evu odbranu energi~no su stali, prije svega, predstavnici omladinskih nevladinih organizacija, vjeruju}i da }e

AMERI^KI SAN BOSANSKOG DIPLOMATE
Ivan Barbali}, ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama 62

IVAN ^LAN
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

IVAN BARBALI], BOSANSKI MUZI^AR - DIPLOMATA
mladi bh. diplomat opravdati ukazano mu povjerenje. Ivan Barbali} ro|en je 1975. godine u Sarajevu i to, kako opu{teno isti~e u svojoj biografiji, “kao posljednja generacija beba koja se rodila na Ko{evu”. Odrastao je, dodaje, u harmoni~noj porodici u sarajevskom naselju Mejta{, preko puta Osnovne {kole Miljenko Cvitkovi} koju je poha|ao. Ivan je sin Nikole Barbali}a, nekada{njeg odbojka{a i profesora Ma{inskog fakulteta, a majka Mirela radila je kao sudija Okru`nog suda u Sarajevu. Barbali} je zavr{io Prvu gimnaziju i po~etkom devedesetih upisao Ekonomski fakultet, kada odlazi na godinu dana u Ameriku, u sklopu programa razmjene studenata. U me|uvremenu, u BiH je po~eo rat, pa je Barbali} ostao u Americi i tamo zavr{io studij ekonomije na Univerzitetu u Bridgeportu u dr`avi Connecticut. Po povratku u BiH, Barbali} se anga`uje u nevladinom sektoru, u ve} pomenutom ACIPS-u, koji je do danas, pod budnim okom profesora Pravnog fakulteta Zdravke Grebe, iznjedrio stotine magistara ljudskih prava, demokratizacije, evropskih integracija i sli~nih, u praksi uglavnom potpuno neupotrebljivih, zvanja. U svojoj biografiji BOLJE NEGO U RATU

BiH - uspješna država?!
Barbali} je, ~ini se, svoju ameri~ku misiju prihvatio suvi{e eufori~no, pa tako, vo|en instrukcijama iz Sarajeva, strancima povremeno poku{ava “zamazati o~i“ u vezi sa aktuelnom situacijom u BiH. U razgovoru za list New Haven Register u januaru ove godine, mladi bh. ambasador hladno je izjavio kako je Bosna i Hercegovina “pri~a o uspjehu” otkako je rat zavr{en, te da “institucije funkcioni{u, a ekonomija se oporavlja”. “Daleko je od savr{enog, ali ako uzmete u obzir kako je bilo, BiH se mo`e smatrati uspje{nom. Puno je druga~ije od onoga {to su ljudi gledali na slikama tokom rata, sredinom devedesetih”, rekao je Barbali}, te dodao kako “razli~ite etni~ke grupe sada rade zajedno”.

Nedaroviti muzi~ar, stihoklepac, magistar ljudskih prava, perspektivni diplomata u Ujedinjenim nacijama

POZDRAV AMBASADORA
Ivan Barbali} i Sifet Pod`i}

Barbali} navodi, izme|u ostalog, da je radio kao pravni saradnik u Odjelu za ljudska prava OSCE-a, stru~ni saradnik pri odjelu Direkcije za evropske integracije, predava~ Britanske poslovne {kole u Sarajevu, novinar Radija Zid… No, me|u mnogobrojnim aktivnostima svestranog Barbali}a jedna se posebno izdvaja: muzika je, kako Ivan nagla{ava u svojim intervjuima, njegova velika ljubav. “Kad napi{em pjesmu koja mi se svidi, osje}am se ispunjenim kao da sam cijeli dan radio ne{to korisno, a napi{em je za pet minuta. Naravno, najdra`e su mi one koje

su nekome posve}ene, ali po{to dugo pi{em, ~esto se desi da to uradim profesionalno, bez neke posebne inspiracije”, ispri~ao je Barbali} prije tri godine u intervjuu za Max magazin. Dodao je da sebe vidi prvenstveno kao muzi~ara, te da mu je `ao {to se od tog posla ne mo`e `ivjeti: “To ne zna~i da nisam sretan u ACIPS-u, naprotiv, sa zadovoljstvom idem na posao, ali muzika je ono {to me inspiri{e da budem dobar u tome ~ime se trenutno bavim.” Barbali} je proteklih godina napisao dosta pjesmica za dje~iji festival Mali {lager. [to se ti~e odraslih estradnih zvijez-

BARBALI], NESTALNI VIJE]A SIGURNOSTI
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

63

KO PJEVA, ZLO NE MISLI
BH DIPLOMATKI KOR
Haris Silajd`i} sa bh. ambasadorima

KREATIVNI RUKOPIS: Evo me noći podivljala zvijeri/Ljubio sam puno tvojih kćeri/Zapleši krišom na rubu mog balkona/I slaži mi da si miss kantona…
da i zvjezdica, sara|ivao je sa Tinkom Milinovi}, tako|er “povratnicom” iz Amerike, te bendom Erogene zone, a intenzivno je pisao za pjeva~a Igora @eraji}a, biv{eg ~lana grupe Crno vino, te za Davora Ebnera u vrijeme njegovog (neuspjelog) poku{aja ostvarivanja samostalne karijere. Na @eraji}evom solo-albumu 100 na sat, Barbali} je autor muzike i tekstova nekoliko pjesama. Evo me no}i podivljala zvijeri/Ljubio sam puno tvojih k}eri/Zaple{i kri{om na rubu mog balkona/I sla`i mi da si miss kan-

tona…/Puno je puta al’ nam razloga fali/Od vrha do dna rascjep previ{e je mali/Dugo me gleda{, al’ ne}e{ da se preda{/Tra`i{ ono ne{to, ali {ta ni sama ne zna{ - dio je stihova kompozicije filozofski nadahnutog naslova Ko to zna. U pjesmi pod nazivom Da je bogd’o ranije, Barbali} se kaje za vlastite gre{ke iz pro{losti, ali tu|e ne opra{ta: Razmisli na tren/Da l’ sam bio iskren ili ne/Pa mi reci sve/[ta je bio razlog izdaje/Da l’ ti du{a jo{ na mjestu je/Pro{le su godine/Da je bog d’o ranije/Pao ovaj snijeg iznad grada/Ja bi’ znao {ta bi’

BARBALI]EVI MUZI^KI SURADNICI
Davor Ebner i Tinka Milinovi} 64

tada/Ljubio bi’ strasnije/Te usne koje varale su/Ali brate koje nisu… Ve} nekoliko godina, Barbali} navodno ima spreman materijal i za vlastiti album prvijenac, koji, me|utim, nikako da ugleda svjetlo dana. Neke od tih pjesama, koje su, prema njegovim rije~ima, ra|ene u stilu “urbanog popa”, mogu se preslu{ati i na Ivanovoj MySpace stranici. Mrzim kada svaki dan/Do|e{ meni gola ti/U o~ima ti la`an smile/Grudi }u dota}’ i pobje}i brzo/Mrzim kada svaku no}/Tresem se u krevetu/Iluzija ili la`/Te popijem prvu, popijem drugu/I dani tako prolaze/A meni treba drugi film/Ref. Vodi me u kino, vodi me u kino, vodi me u kino i kupi mi kokice... - ovo su stihovi Ivanove pjesme koja, poga|ate, nosi naziv Vodi me u kino. Simpati~ne su to “lake note“ , od one vrste koje vam nekako “ostanu u uhu“ ve} poslije prvog slu{anja. O njihovom kvalitetu muzi~ki kriti~ari mogli bi vjerovatno podu`e raspravljati, ali glavno pitanje je kako je ovaj “nesu|eni“ i sad zasad nerealizirani muzi~ar zavr{io u New Yorku na mjestu stalnog ambasadora BiH pri UN-u? Pojedini poznavaoci politi~kih prilika u BiH tvrde kako je Ivan Barbali} u New
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

IVAN BARBALI], BOSANSKI MUZI^AR - DIPLOMATA
LIDER SLOBODNOG SVIJETA
@eljko Kom{i}

MUZIČARI DIPLOMATI

oti}i iz ovog grada, desi se neko ~udo koje cijelom `ivotu da smisao. Najva`nije je da se nisam pokajao {to sam se vratio u Bosnu i Hercegovinu”, izjavio je svojevremeno Ivan Barbali}. Nedugo nakon ovog izljeva lokalpatriotizma, Barbali} se ponovo obreo u Americi, ali ovog puta ne “kao obi~ni {araf”, nego na visokoj poziciji koju je prihvatio odrekav{i se anga`mana u jo{ uvijek solidno donacijama finansiranom, ali na du`e staze egzistencije ipak nesigurnom, nevladinom sektoru.

POKA@I MI [TA ZNA[…
Da li je Barbali} mjesto {efa Misije BiH pri UN-u prihvatio zbog visokih primanja, li~nog izazova ili pod pritiskom svojih strana~kih {efova, mo`emo samo naga|ati. A {ta je to {to je Ivan Barbali}, za vi{e od godinu svog diplomatskog mandata, zapravo uradio? Odgovor je, na`alost - ni{ta. Najve}i pozitivni pomak za Bosnu i Hercegovinu do sada svakako je nedavni izbor za nestalnu ~lanicu Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija, no sam Barbali} je imao malo (ili nimalo) konkretne veze sa ishodom glasanja u Generalnoj skup{tini UN-a. Pri tome, BiH }e formalno postati nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti tek od prvog januara naredne godine, pa i sam Barbali} ka`e da je Misija tek u fazi priprema za nadolaze}e obaveze. [to se ti~e ostatka njegovog diplomatskog anga`mana od avgusta 2008. do danas, Barbali} je u New Yorku organizovao prijeme i intenzivno se dru`io sa na{om dijasporom, te uspostavio diplomatske odnose izme|u BiH i Nezavisne dr`ave Samoa, kao i BiH i Republike D`ibuti, isto~noafri~ke dr`ave povr{ine 23.200 kvadratnih kilometara, koja broji ukupno 705 hiljada stanovnika ({to bi rekao \uro u Ni~ijoj zemlji, samo su nam jo{ oni falili). “Pru`imo mu {ansu da poka`e {ta zna”, zavapio je @eljko Kom{i} pro{le godine na kritike upu}ene u povodu Barbali}evog imenovanja na mjesto {efa Misije BiH. Cijelu pri~u oko Ivana Barbali}a, jednog od najmla|ih diplomata u istoriji, zagovornika ljudskih prava i poslu{nog kadra SDP-a (pa samim tim i Amerikanaca), najbolje je detektirao jedan “foruma{” na internetu: nije problem sa Barbali}em {to je mlad, nego {to nikad ni{ta nije radio. Zapravo, radio je Barbali} sve i sva{ta, samo ni{ta {to bi ga kvalifikovalo za posao koji trenutno obavlja. S druge strane, treba po{teno re}i: bilo je i puno gorih od njega (sjetimo se samo nepopravljivog kockara i hedoniste Muhameda [a}irbegovi}a). Uglavnom, od Ivana Barbali}a se sada sa nestrpljenjem o~ekuje da se kona~no ozbiljno prihvati posla, idealno bi bilo bez strana~kih utjecaja. A u slobodno vrijeme, mo`e se i zapjevati.
65

VODI ME U KINO: Mrzim kada svaki dan/Dođeš meni gola ti/U očima ti lažan smile/Grudi ću dotać’ i pobjeći brzo/Mrzim kada svaku noć/Tresem se u krevetu/Iluzija ili laž/Te popijem prvu, popijem drugu/I dani tako prolaze
Yorku samo instrument za izvr{avanje politi~kih ciljeva i promociju stavova rukovodstva SDP-a na ~elu sa Kom{i}em i Zlatkom Lagumd`ijom, i ni{ta vi{e od toga. Javna je tajna da je u posljednjih nekoliko mjeseci @eljko Kom{i} u New York slao svog savjetnika za spoljnu politiku, iskusnog diplomatu Nerkeza Arifhod`i}a da samoukog ambasadora Barbali}a educira o elementarnim diplomatskim tehnikama i taktikama. Nakon povratka iz Amerike u Bosnu i Hercegovinu, Barbali} je ~esto znao re}i da zbog svoje odluke da se vrati nije po`alio, te da su megapolisi poput New Yorka lijepa mjesta za turisti~ke posjete, ali lo{a za `ivot. “Tamo ste obi~ni {araf u ogromnoj ma{ineriji, a ja na to nisam navikao. Nekim ljudima to, naravno, odgovara, rade po 20 sati dnevno, imaju po tri ku}e, dva automobila i to je ono {to `ele od `ivota. Ja sam nevjerovatno vezan za Sarajevo i kad ka`em da `elim ne{to uraditi da bi postalo bolje, zaista tako i mislim. Ovo je grad ~uda. Taman kad pomislim da mi ni{ta u `ivotu nema smisla, da jednostavno `elim
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

SA[A TOPERI]
pijanista, humanitarni radnik savjetnik u Misiji BiH pri UN-u

MIRZA HAJRI]
predratni gitarista brojnih rock bandova, kasnije savjetnik Alije Izetbegovi}a, predstavnik BiH pri Svjetskoj Banci u Washingtonu

FARUK JA@I]
gitarista i aran`er, ratni kulturni ata{e BiH u Njema~koj

POGORELI] OPET U SARAJEVU

LOVRO POGORELIĆ, jedan od vodećih evropskih pijanista, održao je 3. novembra svoj šesti sarajevski koncert, u “Domu Oružanih snaga BiH”; za “Slobodnu Bosnu” govori o odrastanju u Beogradu, nastavku školovanja u Zagrebu, boravku u Parizu, basketu i Franzu Lisztu
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

rvatski pijanista Lovro Pogoreli} odr`ao je 3. novembra, u Domu Oru`anih snaga BiH svoj {esti sarajevski koncert. Svjetski priznati muzi~ari ve} decenijama unazad tvrde da koncertna sala u Domu Oru`anih snaga BiH ima akustiku kakva se samo po`eljeti mo`e. “Ovo je jedna od najpoznatijih koncertnih dvorana u biv{oj Jugoslaviji. Akusti~ki je izvanredna, a mi koji sviramo, znamo je, da tako ka`em, oduvijek. A ovdje je i uvijek odli~na atmosfera, ne{to se tu dobro doga|a”, veli Lovro Pogoreli} u razgovoru za Slobodnu Bosnu.

H

MA[TA I ENTUZIJAZAM
No, de{avalo se Pogoreli}u u karijeri da svira i u dvoranama u kojima nije bio zadovoljan zvukom: “Naravno da profesionalac mora odsvirati dobar koncert. Ali, isto tako, ne mogu se ja praviti da se izvrsno osje}am u nekom prostoru koji ne valja. Ali to se ne bi trebalo osjetiti na repertoaru. Me|utim, i publici je u takvim slu~ajevima jasno da to nije pravi do`ivljaj”. Neki muzi~ari, naprimjer, ka`u da im je svejedno da li sviraju pred 50 ili 5.000 posjetilaca. Uglavnom je rije~ o rock izvo|a~ima, pa smo Pogoreli}a usput upitali koji su bili njegovi favoriti u tom muzi~kom `anru. “Nije rockerima svejedno koliko im publike do|e na koncerte ni u po~etku karijere. Mo`da kasnije, kad otupe, pa ni ne vide {to se doga|a. A {to se ti~e muzike koju slu{am, ostao sam u nekakvim sedamdesetim i osamdesetim godinama. Dakle, u godinama moje mladosti. Apsolutno YU scena. Od vremena Azre i
66

LOVRIN UMJE
ZA DOBRA, STARA VREMENA: “Fenomenalna su bila ta vremena kada sam odrastao i imao dovoljno godina da počinjem ostvarivati svoj život i zamišljati da to tako treba biti. Naš svijet je bio puno mirniji, otvoreniji. Mi nismo razmišljali ni o čemu, nego samo o onom što nas trenutno zanima”
EKV-a, ali i Bijelog dugmeta samo do po~etka osamdesetih. I danas vrlo rado slu{am neke od njihovih plo~a”, ka`e hrvatski pijanista. Prvi klavirski recital odr`ao je Lovro Pogoreli} kada mu je bilo trinaest godina, a dvije godine kasnije izveo je i Schumannov Piano Concerto, zajedno sa Dubrova~kim
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

VRUHUNSKI PIJANISTA I NEKADA[NJA KO[ARKA[KA NADA

Lovro Pogoreli}: “U Jugoslaviji se nekada igrala najbolja amaterska ko{arka na svijetu; Mirza Deliba{i} i Dra`en Petrovi} bili su mi uzori”

BRATE IVO

Kratko i još jasnije
Razgovor sa Lovrom Pogoreli}em dogovarali smo sa njegovom suprugom Ninom. U startu nam je, vrlo otvoreno, kazala: “Mo`e razgovor, ali samo ako ne}e biti pitanja o njegovom starijem bratu, Ivi Pogoreli}u.” Pa i ne}e, ali trebali bi, samo malo. Da li Vam je mo`da dosadilo odgovarati na pitanja: Kako je, gospodine Lovro, `ivjeti i raditi u sjeni velikog Ive? “Ma, ne razmi{ljam o tome”, veli Lovro Pogoreli}.

[EST PUTA U SARAJEVU
Lovro Pogoreli} odr`ao je jo{ jedan odli~an koncert u Domu Oru`anih snaga BiH

HRVATSKI GENIJALAC
Ivo Pogoreli}

ETNI^KI LISZT
simfonijskim orkestrom. Ali, govori u nastavku na{eg razgovora, “nisam bio wunderkind i koncerti trinaestogodi{njaka ili petnaestogodi{njaka u to vrijeme nisu bili ni{ta neobi~no”.

MIRZA DELIBA[I] I DRA@EN PETROVI]
“Pa, ne mogu re}i da sam bio wunderkind. Jer to su ona djeca {to izgledaju kao da imaju deset godina, a imaju ve} devetnaest. A ja nisam izgledao kao neko ~udo od djeteta. A i taj moj razvoj je i{ao dosta prirodno. I nije bila nikakva senzacija {to ja sviram koncert sa trinaest godina. Mada nije bilo ni
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

uobi~ajeno. Ipak, da ste me gledali u ono doba, sve bi vam djelovalo sasvim normalno. Veliki uticaj na moj razvoj imao je pijanista i pedagog Konstantin Bogino. On je `ivio u Beogradu i bio je moj u~itelj. Ba{ sad, kad sam bio u avionu na putu prema Sarajevu, ~itao sam tekst jednog teoreti~ara, u kojem on obja{njava kako je veoma va`no imati profesora koji te u~i i savjetuje na neki drugi na~in. To je sad kao neka novotarija, a u svijetu muzike i pedagogije provla~i se stotinama godina. Profesor je taj koji vam otvara svijet, va{u ma{tu i va{ entuzijazam”, obja{njava Lovro Pogoreli}.

Nije Pogoreli} u mladosti ba{ volio vje`bati, jer igrati ko{arku s rajom u kvartu bila mu je nekada bolja varijanta. “Mislio sam, mo`da }u se nekada ko{arkom i baviti. Sva sre}a da to nisam proveo u djelo. U vrijeme kada sam ja bio dijete, u Jugoslaviji se igrala najbolja amaterska ko{arka na svijetu. Svi su mi bili uzori. Mirza Deliba{i}, Dra`en Petrovi} i mnogi drugi ko{arka{i.” Nedavno je, na nagovor svoje k}erke, odigrao nekoliko basketa u Zagrebu, “ali mi je pukao nokat na nozi, prignje~io sam prst na ruci, a i koljena mi klecaju”. Ve} rekosmo, Lovro Pogoreli} prvi koncert je odsvirao kada mu je bilo trinaest godina. Ne{to kasnije po~eo je i zara|ivati od nastupa, a sredinom osamdesetih preselio se u Zagreb. Ba{ je to lijep osje}aj, pretpostavljamo, ima{ sedamnaest, osamnaest godina, pijanista si, koliko-toliko poznat, ne{to mo`e{ i zaraditi, a nisi - {treber. “E, to
67

POGORELI] OPET U SARAJEVU
je va`no: nisi {treber. A generalno, fenomenalna su bila ta vremena kada sam odrastao i imao dovoljno godina da po~injem ostvarivati svoj `ivot i zami{ljati da to tako treba biti. Tu su ve} i neki koncerti, publika dolazi, tu je novac, otvara se neki novi svijet... A jo{ se sve to spojilo sa nekakvim dobrim razdobljem zemlje u kojoj smo `ivjeli. Mislim da je to danas druk~ije. Kako radim na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gledam tu djecu danas... Na{ svijet je bio puno mirniji, otvoreniji. Mi nismo razmi{ljali ni o ~emu, nego samo o onom {to nas trenutno zanima”, ka`e Pogoreli}. Na Muzi~koj akademiji u Zagrebu na{ sagovornik diplomirao je 1992., a dvije godine, 1993. i 1994. bio je stanovnik Pariza. Potom se vratio u Zagreb, a od 1998. predaje na Muzi~koj akademiji i danas ima zvanje docenta. LI^NA KARTA LOVRE POGORELI]A

Beogradski i zagrebački đak
Lovro Pogoreli} ro|en je u Beogradu 1970. i u tom gradu `ivi narednih {esnaest godina. Srednju muzi~ku {kolu poha|a u Beogradu, ali i u Zagrebu, nakon {to se preselio u glavni grad Hrvatske. Prvi koncert odsvirao je 1983., a od 1987. redovno nastupa na pozornicama {irom svijeta. Na Muzi~koj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1992., na kojoj po~inje i predavati {est godina kasnije. U me|uvremenu, u Parizu, 1993., boravi kao {ti}enik francuske fondacije Crédit National, a do sada je objavio ~etiri studijska albuma. Festival Pa{ko ljeto prvi put je organizovao 1999., zajedno sa suprugom Ninom, diplomiranom muzikologinjom, sa kojom ima k}erku Anu. Radi i `ivi od muzike u Zagrebu i “ugodan mi je `ivot”.

NE VOLIM “CROSSOVER”
Lovro Pogoreli} jedan je od vode}ih evropskih pijanista, tako se barem mo`e pro~itati na ve}ini internetskih stranica kada ukucate njegovo ime. A, {ta to, zapravo, zna~i? On me|u deset, pedeset... Ipak, to nije neko takmi~enje, mada ima i toga. “Ma, nije takmi~enje. To ljudi pi{u, ali ne znam po kojim kriterijima. Ja, recimo, nisam koncertna publika. Rijetko idem na koncerte, tako da ne pratim tu scenu da bih se mogao upu{tati u takvu vrstu razgovora”, tvrdi Lovro Pogoreli}. Eh, ta strana rije~ - crossover. Spoj klasi~nog i modernog u muzici. Koliko ga to privla~i ili odbija, upitasmo ga, a malo prozborismo i o Maksimu Mrvici: “Draga mi je rije~ crossover ako je u pitanju neki d`ip. A Maksim Mrvica mi je drag i sim-

UGODNO @IVIM OD MUZIKE
Lovro Pogoreli}

PROBA HRVATSKOG PIJANISTE
Lovro Pogoreli} tvrdi da je Lovro Pogoreli} tvrdi da je sala u Domu Oru`anih snaga sala u Domu Oru`anih snaga BiH jedna od najakusti~nijih BiH jedna od najakusti~nijih na podru~ju biv{e na podru~ju biv{e Jugoslavije Jugoslavije 68

pati~an lik, ba{ sam ga vidio prije neki dan. Crossover ima svoju publiku, ali ne znam da li je to trend ili po~etak ne~ega. Pa mo`da i potraje. Ali, opet ka`em, ja nisam koncertna publika.” I, Franz Listz kao krajnja inspiracija svim pijanistima. “Ve}ini je Listz inspiracija. Svima onim boljima. Nije inspiracija za sve one koji nisu sposobni. Bio je prvi koji je uop}e postavio klavir kao solisti~ki instrument i prvi koji je svirao klavirski recital”, govori Lovro Pogoreli}. [est puta je Lovro do sada nastupao u Sarajevu: ~etiri puta u Domu Oru`anih snaga BiH, a jo{ dva puta u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Upitasmo ga koliko mu zna~i sarajevski koncert, jer mi, koji `ivimo ovdje, ve} odavno mislimo da smo ne{to posebno va`ni u kalendaru svakog muzi~ara. “Vratit }u se na po~etak na{eg razgovora. Sala u Domu Oru`anih snaga BiH u Sarajevu jedna je od najpoznatijih, ali i najbitnijih u ovom regionu. I radujem se svom svakom ponovnom dolasku u Sarajevo.”
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KULT MARKET
DINKO OMERAGI]

KNJI@EVNA KRITIKA Dječija knjiga Wernera Holzwartha i Wolfa Erlbrucha “Priča o maloj krtici kojoj se neko pokakio na glavu“ (Zavod za udžbenike, Beograd, 2009.)

]iro preko trnja do zvijezda
Novinar Dinko Omeragi} u knjizi ]iro: preko trnja do zvijezda ([ahinpa{i}, Sarajevo, 2009.) opisuje `ivotni put karizmati~nog selektora bh. nogometne reprezentacije Miroslava ]ire Bla`evi}a. Knjiga otkriva nove detalje o `ivotu ~ovjeka koji sa jednakom lako}om reklamira ~okoladu, trgovinske lance, mobilne operatere, motivi{e svoje igra~e na pobjedu, slama `enska srca i popravlja naizgled nepopravljivo... Cijena je 8 KM.

Ko mi se pokakio na glavu?

PO MNOGO ^EMU POSEBNA DJE^IJA KNJIGA

ENES HALILOVI]

Maloj krtici dan po~ne tako {to joj se neko pokaki na glavu, ali ova mala neugledna junakinja na kraju uspijeva zadovoljiti pravdu

Listovi na vodi
U Listovima na vodi (Multinacionalni fond kulture, Beograd, 2008.), zbirci pjesama novopazarskog novinara i pjesnika Enesa Halilovi}a nalazi se i pjesma Obnova u~iteljice// Kako to nismo znali:/ godinama/ proki{njava krov kosturnice.// Javi{e u drugom dnevniku/ da je vlaga uni{tila kosti o~eva/ koji su pali misle}i da padaju za slobodu.// U tre}em dnevniku saop{tenje/ Vrhovnog savjeta odbrane:// Pribavi}emo kosti/ Za obnovu.

DAN BROWN

Izgubljeni simbol
“Napeti triler za~injen raznim dodacima, od popularne nauke do religije“ to je recept na koji su ljubitelji Dana Browna navikli (Da Vincijev kod, An|eli i demoni, Digitalna tvr|ava...) i koji on ni ovaj put nije mijenjao. Svjetski bestseler Izgubljeni simbol se svega dva mjeseca nakon originala pojavljuje u bh. prevodu, u izdanju Buybooka iz Sarajeva. Cijena je 22 KM.

Ko god se na{ao u prilici odgovoriti na uporno dje~ije moljakanje “~iiiitaaaaj miiii“ zna kolika je muka na}i dobru literaturu za najmla|e. Obi~no se po knji`arama nude bajke koje djecu u~e stereotipima ili neke brendirane stupidarije koje djecu trebaju odgojiti u smjerne potro{a~e. Pri~a o maloj kritici je ~udesna basna, i pou~na i zabavna i `ivotna, a u isto vrijeme sasvim druga~ija od ru`i~astih fantazmagorija o pasivnim princezama i ma~o prin~evima koje se djeci obi~no serviraju. Maloj krtici divni sun~ani dan po~ne tako {to joj se neko bi}e pokaki na glavu: ona ide od jedne do druge `ivotinje pitaju}i ko je to bio. Svaka `ivotinja se pravda da nije ona i kao dokaz pokazuje kako bi izgledalo da je to ona uradila. Nakon {to je ve} jednu kaku dobila na glavu, krtica svaki put jedva izmakne jo{ kojoj, ali od svoje istrage ne odustaje. Radoznalost joj se donekle isplati jer usput otkriva i pone{to novo o svojim prijateljima, drugim `ivotinjama. Zajedno s krticom i mali ~itaoci upoznaju kako kaki koja `ivotinja, i kroz to upoznaju prirodu, `ivotinjski svijet a na pristupa~an na~in dobivaju i uvod u pri~u o ljudskoj fiziologiji. Odrasli }e se opet vjerovatno mo}i identificirati sa malom detektivkom, jer se i u njihovom svijetu ~esto na|e neko da im svoj metafori~ki tovar ostavi na glavi, a zanimljiv je i rasplet, kako se mala kratkovida krtica izbori sa kabadahijom koji joj je to uradio. Pored prvoklasne pri~e, ova dje~ija knjiga je i veoma dobro ilustrovana: svijet vidimo iz perspektive sitnog kratkonogog bi}a, a svaka ilustracija je po jedan napeti prizor, razli~ito kadriran: pred sami kraj dvije muhe u krupnom planu (dok ~u~e na dva brabonjka) provedu ekspertizu i krtici otkriju po~inioca.

Nakon {to je otkrila da je krivac golemi mesarev pas, krtica ga uhvati na spavanju i uzvrati mu. Njena si}u{na kaka uspavanog psa ni najmanje ne uznemiri, ali nakon {to je zadovoljila poetsku pravdu, na{a junakinja veselo odlazi nazad pod zemlju. Pri~a o maloj krtici je po mnogo ~emu posebna, a najvi{e po tome {to za glavnu junakinju ima neuglednu `ivotinjicu koja se uspijeva izboriti za sebe. Ovakve knjige djeci (a i odraslima) pokazuju va`nu i skoro zaboravljenu stvar: da se hrabra i ~estita bi}a nalaze na raznim mjestima i u raznim obli~jima. Malu krticu su, napomenimo samo na kraju, njema~ki izdava~i dvije godine odbijali uop{te uzeti u razmatranje, a danas je ona prevedena na vi{e od dvadeset jezika. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. 5. Stephen King: Under the Dome Sarah Palin: Going Rogue Bill Simmons: The Book of Basketball Dan Brown: The Lost Symbol Robert Jordan: The Gathering Storm

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol 2. Vahid Karaveli}: Sarajevo, opsada i odbrana 3. Midhat Ri|anovi}: O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i... o vama 4. Kader Abdolah: Ku}a imama 5. Dan Simmons: Teror

70

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE Žvakaća guma kakvu poznajemo “rođena“ je u Americi, ali njeni korijeni sežu daleko u prošlost i drevne civilizacije
NOVI ZELAND

Sladoled
Na Novom Zelandu po~elo je klini~ko ispitivanje sladoleda koji bi trebao pomo}i u suzbijanju neugodnih prate}ih pojava kemoterapije. Sladoled nazvan ReCharge trebao bi pomo}i u spre~avanju gubitka tjelesne mase i slabljenja imunolo{kog sustava, te o{te}enja sluznice `eluca i crijeva.

Mala istorija žvaka

SAD

Kafa

GUMA TI GLAVU ^UVA
Jedan Amerikanac u prosjeku sa`va}e oko tri stotine `vaka}ih guma godi{nje

Svjetska industrija `vaka}ih guma danas je vrijedna oko 19 milijardi dolara, a samo ameri~ka vrijedi gotovo tri milijarde. Jedan Amerikanac u prosjeku sa`va}e oko tri stotine `vaka}ih guma godi{nje. Uz ~okoladu, `vaka}a guma je jedan od najpopularnijih konditorskih proizvoda na svijetu. Davne 1890. godine, list New York Sun je pisao: “Novotarija se tako pro{irila da je nemogu}e sresti `enu ili mu{karaca koji ne `va}u - u pozori{tu, u crkvi, u tramvaju, na ulici, i to uprkos tome {to je `vakanje, u su{tini, vulgaran u`itak, naro~ito u javnosti. Otkriva lo{e manire, oduzima dostojanstvo.“ @vaka}a guma kakvu poznajemo “ro|ena“ je u Americi, ali njeni korijeni se`u daleko u pro{lost i drevne civilizacije. Stari Grci `vakali su aromati~nu smolu mastiksa, mrtvike, zimzelenog sredozemnog grma, a naviku `vakanja raznih biljaka imali su i Indijanci, koji su taj svoj obi~aj prenijeli na prve Evropljane doseljenike u Ameriku. @vakalo se, uglavnom, iz istih razloga kao i danas da bi se “zavarala“ glad ili `e|, te radi zubne higijene i svje`ijeg daha. Prvu “komercijalnu“ `vaka}u gumu napravio je 1848. Amerikanac John B. Curtis, a prodavala se pod nazivom State of Maine Pure Spruce Gum. Prvi koji je patentirao `vaku kao proizvod bio je William Finley Semple,
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

28. decembra 1869., a dvije godine kasnije Thomas Adams patentirao je ma{inu za proizvodnju `vaka. Godine 1880. John Colgan prona{ao je na~in da `vaka}a guma du`e zadr`i okus tokom `vakanja. Do 1888., Adamsova `vaka pod imenom TuttiFrutti po~ela se prodavati u automatima na ulicama New Yorka. Iz bogate istorije `vaka}ih guma vrijedi spomenuti i gospodina Franka Henryja Fleera, koji je 1906. izumio prvu `vaku od koje su se mogli praviti baloni, takozvanu Blibber-Blubber. Njegov “recept“ je nekoliko godina kasnije usavr{io Walter Diemer, stvoriv{i ~uvenu ru`i~asto obojenu `vaka}u pod nazivom Double Bubble. “Ljudi su u kancelarijama `vakali, pravili balone i poskakivali od sre}e“, zabilje`io je jedan hroni~ar. Istra`ivanja pokazuju da ljudi vi{e `va}u kada su nervozni, u tjeskobnim trenucima i vremenima. Jo{ od Prvog svjetskog rata, ameri~ka vojska svoje vojnike redovno snabdijeva `vaka}im gumama, smatraju}i da `vake pobolj{avaju njihovu koncentraciju i osloba|aju ih od stresa. Prema nekim podacima, Amerikanci su tokom Drugog svjetskog rata podijelili oko 150 milijardi `vaka ljudima od Evrope, preko Afrike, do Azije. Samo u SAD-u danas se proizvodi vi{e od hiljadu vrsta `vaka. (M. Radevi})

Svakodnevna konzumacija nekoliko {oljica kafe mo`e usporiti o{te}enja jetre koja su posljedica infekcije hepatitis C virusom. Ameri~ki nau~nici su tokom ~etvorogodi{njeg istra`ivanja utvrdili kako je me|u 766 osoba s o{te}enjima jetre prouzro~enima HCV-om kod onih koji dnevno konzumiraju najmanje tri {oljice kafe rizik za napredovanje bolesti ~ak 53 posto manji.

JAPAN

Za umorne o~i
Japanski proizvo|a~i usavr{ili su nao~are koje olak{avaju tegobe “umornih“ o~iju, primoravaju}i onog ko ih nosi da trep}e i lu~i suze koje {tite oko. Ove “inteligentne“ nao~are poma`u, prije svega, o~ima onih koji provode mnogo vremena pred kompjuterskim ekranom, a prodaju se po cijeni od oko 300 eura.
71

KULT MARKET
@ENA NA MJESECU

KINO KRITIKA Film ”Trgovac snovima” (SAD/Meksiko, 2008.), reditelja Alexa Rivere

Fritz Lang
Igrani, crno bijeli film, velikog Fritza Langa iz davne 1929. godine. Nakon {to su znanstvenici otkrili da postoji zlato na mjesecu, stvara se tim koji bi i{ao na mjesec. Naravno, sa sjajem pohlepe u o~ima dolazi do raznih nesuglasica. Ocjena: 5

(Za)brana života

ZLO^IN U [KOLI

Branko Ivanda
Hrvatski, nazovimo ga tako, `anrovski film iz 1982. pri~a je o provincijskom profesoru koji zbog “prekomande” s majkom seli u Zagreb. Tek tamo saznaje da je biv{i profesor umro u zagonetnim okolnostima. Oko sebe upoznaje galeriju ~udnih tipova, nastavnika. Otkriva se novi le{. Bizarno. No, ni blizu toliko koliko je na{ {kolski sistem bizaran. Ocjena: 4

BRANA MORA PASTI
Trgovac snovima je pri~a o tri stranca koja }e se zbli`iti zbog tragi~nih okolnosti

ZEMLJA ZLA

Aku Louhimies
Zanimljiv suvremeni finski film iz 2005. godine. Tuomas je mladi haker koji `eli u~initi ne{to dru{tveno korisno u `ivotu. Elina je njegova zaru~nica, hrabra i inteligentna aktivistica koja studira povijest i politi~ke znanosti. Niko je Tuomasov prijatelj koji `ivi hedonisti~kim na~inom `ivota, u`ivaju}i u drogi i alkoholu. Krivotvoriv{i ~ek od 500 eura on pokre}e doga|aje ovoga filma... Ocjena: 4

Predstavljamo prvi dugometra`ni film Alexa Rivere, umjetnika iz New Yorka. Njegovi radovi bave se globalizacijom informacija. Ovaj film pri~a o tri stranca koja }e se zbli`iti zbog tragi~nih okolnosti i postati bolji ljudi te probiti branu kojom nam misli sputavaju. Film je dobio nagradu za najbolji scenarij na festivalu u Sundanceu. Memo Cruz (Luis Fernando Pena) sa roditeljima i L bratom `ivi u malom pra{njavom meksi~kom selu po imenu Santa Ana del Rio. U njegovo mirno selo dolazi mo}na korporacija, koja otkupi njihov jedini izvor pitke vode. Tu istu vodu oni, po iznimno visokim cijenama, prodaju stanovnicima. Mladi} kojeg jako zanima tehnologija, putem svoje antene i radio prijemnika otkriva urotu, a njegov signal otkrije vojska budu}nosti. Konektiranjem u mre`u pilot uzdi`e malu letjelicu i kukavi~ki, kako to vojska u su{tini radi, naro~ito nadmo}nija, navodi letjelicu do izvora signala. Odmah “miroljubivo”, preventivno uni{tava ku}u na kojoj je mladi}eva amaterska antena. U ku}i nije on ve} njegov otac, koji se jedva izvukao. Onda su ga - naravno, sve se prenosi u`ivo na TV-u - svima prikazali te smaknuli na licu mjesta i mladi} je to vidio. Vezan je bio za oca koji je bio po{ten i vrijedan. Odlu~uje oti}i u veliki grad. Tamo upoznaje djevojku koja je pisac i koja preko globalne mre`e prodaje svoje misli i sje}anja. Ubica mladi}evog oca tako sazna gdje je mladi} te mu ponudi pomo}, kaju}i se za ono {to je u~inio njegovom ocu. Uzdi`e letjelicu te juri prema velikoj brani.

Probija branu. Voda kroz dio puknute brane te~e putem kojim je i namjerila. Priroda nije vi{e sputavana, pa tako ni `ivot ljudi kojima je ona prijeko potrebna. Nevini su stradali, ali bar neka vrsta pokajanja i solidarnosti, kao nesvjesne kompenzacije, zla se desila. U primitivnoj zemlji kakva je, na`alost, na{a, gdje je vi{e od 20% ljudi potpuno nepismeno, a veliki dio ostalih su upitno pismeni, oprosta, kajanja, suosje}ajnosti, solidarnosti, gra|anske hrabrosti, za razliku od filma, jednostavno nema. No, brana }e morati pasti. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Paranormal Activity (Oren Peli) 2. Saw VI (Kevin Greutert) 3. Where the Wild Things Are (Spike Jonze) 4. Law Abiding Citizen (F. Gary Gray) 5. Couples Retreat (Peter Billingsley)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sinegdoha, New York (Charlie Kaufman, Sony Pictures Classics) 2. ^udovi{ta protiv vanzemaljaca (Rob Letterman, Conrad Vernon, DreamWorks Animation/Blitz) 3. Brak je mrak (Tyler Perry, Lionsgate/Blitz) 4. Zack i Miri snimaju porni} (Kevin Smith, Metro Goldwyn Mayer) 5. No} u muzeju 2 (Shawn Levy, 20th Century Fox/Continental film)

72

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Poslovni analitičari tvrde da pornografska industrija vrijedi 10 milijardi dolara, a to je vrijednost američke filmske industrije
ITALIJA

Alessandra Ambrosio

Najjača industrija SAD-a
PROFITABILNA GRANA
Pornografija u SAD-u Pornografija u SAD-u donosi vi{e novca donosi vi{e novca nego profesionalni nego profesionalni sport ili muzi~ka sport ili muzi~ka industrija industrija

Manekenka Victoria Secreta Alessandra Ambrosio pozirala je na pla`ama St. Bartha u Francuskoj i odradila jo{ jedno seksi snimanje, kojim je jo{ jednom dokazala da je najzgodnija mama u svijetu manekenstva. Naime, zgodna Alessandra prije malo vi{e od godinu dana postala je majka, a u rekordnom roku vratila je svoju zavidnu liniju. Lijepa manekenka u braku je s kalifornijskim biznismenom Jamieom Mazurom, s kojim je dobila Anju Louise.

U SAD-u se uglavnom ne zna da je pornografska industrija veliki biznis, jer poslove obavlja daleko od javnosti, prikrivaju}i svoju aktivnost, kako bi za{titila svoje potro{a~e, a i da ne privla~i pozornost moralista koji bi je mogli ponovno ugro`avati zakonskim ograni~enjima. Godi{nje se u SAD-u proizvede oko 11.000 porni}a za najrazli~itije ukuse. U ameri~kim videotekama ima oko 800 miliona videokaseta i DVD-a s porni}ima. Centar pornografske industrije je Kalifornija, u njoj radi oko 12.000 ljudi a godi{nje pla}a 50 miliona poreza. Pornografska industrija u SAD-u raste 10 posto godi{nje. Tomu najvi{e pridonose nove tehnologije, koje su se pojavile potkraj ‘70ih, od kojih su neke ~ak i potaknute iz pornografskog miljea. Njenom razvoju pridonijela je i bitna kulturolo{ka promjena, skidanje stigme koju je neko} nosila. Sna`nom razvoju pornografske industrije u prvom je redu pridonijela pojava videorekordera, jer su omogu}ili ljudima da pornografski materijal gledaju u svom domu. To je potkraj ‘70-ih potaknulo prvi bum u porno industriji. Drugi je bum nastao nekoliko godina poslije, nakon prelaska s analognog na digitalni sistem prebacivanja tv signala, u doba procvata kablovske i satelitske tv. Dotad su gledatelji televizije mogli pratiti samo nekoliko kanala koji su se distribuirali zemaljskim oda{ilja~ima i bili pod kontrolom dr`ave, a sada su im na raspolaganju bile stotine satelitskih ili kablovskih kanala, a me|u njima i pornografski. Za te je kanale trebalo pla}ati
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

posebnu pretplatu, a distributeri kablovske i satelitske tv smjesta su zapazili da se upravo pornografski kanali najvi{e tra`e. Nudili su ih ne samo za distribuciju po ku}ama nego i po hotelima, uz posebno pla}anje gostiju koji bi ih gledali u sobama. Tre}a tehnolo{ka inovacija koja je pridonijela razvoju pornografske industrije bio je internet. Rano su se pojavili brojni specijalizirani siteovi sa seksualnim sadr`ajem, koji su postali posebno popularni kad je pro{irena mre`a broadband priklju~aka koja omogu}ava gledanje filmova preko interneta. Razvoj te tehnologije potaknula je upravo porno industrija, kako bi distribuirala svoje proizvode i preko interneta i to napla}ivala, pa je zaslu`na za jo{ jednu inovaciju na internetu, pla}anje raznih internetskih usluga pomo}u kreditnih kartica. Zahvaljuju}i toj novoj tehnologiji u potro{a~koj elektronici, digitalnoj televiziji i internetu, porno industrija postala je danas golem posao. Njen centar je u Kaliforniji, a najve}i su studiji u Chatsworthu, na podru~ju San Fernando Valley, u mirnom sjevernom predgra|u Los Angelesa, u neposrednoj blizini Hollywooda. Tamo svoje filmove proizvode najve}e porno producentske ku}e VCA i Vivid. Produciraju brojne filmove, a proizvodnja je jednostavna i jeftina. Dodu{e, u posljednje vrijeme pojedine producentske ku}e ula`u ve}i novac u produkciju, kako bi zadovoljile sve vi{e standarde koje o~ekuju gledatelji kad su scenarij, scenografija i gluma u pitanju. No, sav ulo`en novac vra}a se s velikim profitom. (N. Hasi})

AUSTRALIJA

Natalie Imbruglia
Natalie Imbruglia za brojne je paparazze egzoti~an ulov, s obzirom na to da je uvijek pa`ljivo gradila imid` pristojne djevojke. Ovoga puta su je uhvatili nespremnu dok se sun~ala na pla`i u Maroku. Iako je svojedobno palila i `arila pop scenom, Natalie Imbruglia prije nekoliko godina proglasila je bankrot. Ovih dana kru`e glasine da }e pjeva~ica ponovno poku{ati o`ivjeti svoju karijeru. Nema sumnje da }e joj u tome ove fotke samo pomo}i.

INDIJA

Aishwarya Rai
Puno je cura koje su stvarno lijepe, ali malen je broj onih koje spadaju u kategoriju rasnih ljepotica kao {to je jedina i neponovljiva indijska seks bomba Aishwarya Rai. Nije uzalud bila progla{ena za Miss svijeta i nema uzalud vi{e od 17 hiljada internet stranica posve}enih njenoj ljepoti.
73

KULT MARKET
THE STRANGLERS

MUZIKA “Muzej revolucije”, deveti studijski album grupe ”Zabranjeno pušenje”

The UA Singles 1977-1982
Diskografska ku}a EMI Records 19. oktobra je objavila novi box-set britanske grupe The Stranglers. The UA Singles 1977-1982 dopunjeno je izdanje kompilacije Singles (The UA Years) od prije dvadeset godina, a jo{ sadr`i a i b strane singlova The Stranglersa koji su objavljeni u tih pet godina.

Iz majstorske radionice

THE CLASH

London Calling (drugo reizdanje)
Drugo reizdanje, a nakon onog iz 2004., albuma London Calling grupe The Clash, bi}e objavljeno sredinom decembra. Povod je trideset godina od objavljivanja jednog od najboljih albuma svih vremena. Kompleti} bi trebao sadr`avati i DVD.

MUZEJ EVOLUCIJE
Uz Fild`an vi{ka album Muzej revolucije najbolje je studijsko ostvarenje Pu{enja nakon rata

NATALIE MERCHANT

Leave Your Sleep
Natalie Merchant nekada{nja je ~lanica grupe 10.000 Maniacs. Njen peti samostalni studijski album - Leave Your Sleep bi}e promovisan 2. marta sljede}e godine. Leave Your Sleep, pak, prvi je album Natalie Merchant nakon {est godina, a pored standardnog izdanja, mo}i }e se kupiti i kao dvostruka CD edicija.

I to se jednom, naprosto, moralo desiti. Sejo Sexon prestao je vlastite reminiscencije zapisivati na papir u obliku stihova, odlu~io je da vi{e ne igra lopte u ulici Fuada Mid`i}a u Sarajevu, njegovi glavni junaci ne muntaju trebe na raznim gradskim destinacijama... Sejo Sexon se danas super osje}a, dodu{e u groznim vremenima, ali ovdje i sada, i sa svojim Zabranjenim pu{enjem snimio je izvrstan studijski album. Muzej revolucije bi}e objavljen 7. novembra, simultano u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i u Crnoj Gori. U sebi, mo`da }e to neko osjetiti ve} na prvo preslu{avanje, sadr`i anarhiju prvog, ma{tovitost drugog i svu ljepotu tre}eg albuma Zabranjenog pu{enja, iz onog vremena i onih para. Govorimo o muzi~kim komponentama, a i tada je Sexon, u toj grupi, skrojio ve}inu onoga {to obla~imo i danas, note ali i stihove u koje i danas uranjamo svako malo, ba{ kao {to nam svako malo i }evap zamiri{e. Ovo sad je pateti~no, ali kompozicije na albumu su energi~ne, pomalo i agresivne, gitarski efektne, fudbalskim rje~nikom nekada{njeg komentatora TV Beograd Vladanka Stojakovi}a rezantne, kao planinski potok ~iste i bistre, ali ne i plitke, pa je Muzej revolucije najbolji znak da Zabranjeno pu{enje, zapravo, ulazi u novu eru i da }e jo{ dugo trajati. U prve dvije pjesme, onoj naslovnoj, te prvom singlu sa ovog albuma: Modni guru, ~ujete sve ono iz pete re~enice ovog teksta. U startu nam Sexon daje na znanje da se nimalo ne}e {aliti. Ustvari, na po~etku je Titov govor, a tek onda ide Sexon. Kladi-

oni~arima, ali i svima nama, generalno, ovaj autor posvetio je pjesmu ~iji je himni~ki refren: ”Kladimo se, kladimo se/Sutra, zna se, vadimo se/^ekamo taj gol u nadi/U sudijskoj nadoknadi..”, {to i nije ni{ta drugo do metafora stanja i neznanja u kojem `ivimo, jo{ samo da zaratimo i odemo u... E, sad, pri~ajte vi {ta ho}ete, ali Sexon je nakon rata snimio mnogo dobrih, nekoliko odli~nih i tri velike pjesme: Fild`an vi{ka, Lijepa Alma, i tre}a je, a ~etvrta na ovom CD-u, Samir-time. Ni{ta specijalno, Samir je do{ao na odmor i sve mu je ravno do... Do mora, ba{ tu, u Trpnju. Emotivno odsvirano, aran`erski spojeno bez gre{ke i produkcijski nabijeno do boli. Izvanredno! Poslije Samir-timea imate jo{ osam pjesama. Mi vi{e nemamo prostora, a vi Muzej revolucije preslu{avajte ve} od 7. novembra. (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Casiokids: Finn Bikkjen! 2. Calvin Harris: Flashback 3. Au Revoir Simone: Anywhere you looked 4. The New Wine: I had to tell you 5. Breakestra: Come on Over (feat. Afrodyete) 6. Miike Snow: Black & Blue 7. Juliette & the Licks: Fantasy Bar 8. Air: Sing Sang Sung 9. Oh No Ono: Helplessly Young 10. Lulu & the Lampshades: Feet to the sky

74

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

KULT MARKET
SPORT Nekada jedan od najvećih grubijana na nogometnim travnjacima, Eric Cantona, u 43. godini života pokreće filmsku karijeru
AUTOMOBILI

Lexus LFA

Povratak kralja
Nakon brojnih naga|anja, kona~no su dostupne i prve zvani~ne informacije Lexusov superauto raspola`e sa 560 KS, ubrzava za 3,7 sekundi i juri punih 324 km/h. Motorizacija i ukupne performanse vrlo su impresivne - 4.8-litarski motor razvija 560 KS, a vrti se do visokih 9000 o/min. Zna~ajnu ulogu u cijeloj pri~i odigrat }e i cijena, jer }e LFA biti proizveden u samo 500 primjeraka, a za svaki primjerak treba izdvojiti 375.000 dolara.

MOTOCIKLI

Suzuki Burgman
ERIC VELI^ANSTVENI
Glavna rola u novom filmu Kena Loacha

Grubijan je postao nje`an. Eric Cantona, koji je u svojim najboljim danima slovio kao jedan od najbrutalnijih nogometa{a, danas se javnosti predstavlja kao senzibilni umjetnik. Iako je od 1995. godine imao manje filmske uloge, novi film Kena Loacha je krojen za njega. Ne samo da njegovo ime krasi naslov filma nego je i sam Cantona glavni glumac. Cantona glumi sam sebe kao duha koji iska~e iz postera kako bi pomogao jednom od svojih najve}ih navija~a, o~ajnom po{taru, iz raznih nevolja. Radi se o prijateljstvu, porodici, ljubavi i usporedbi dana{njeg nogometa s onim iz romanti~nijih dana, kada je novac igrao “manju“ ulogu. Na premijeri filma u Cannesu i Berlinu su filmski stru~njaci za njegov filmski nastup imali samo rije~i hvale. “Kralj se vratio“, pisao je francuski Le Figaro. Nije slu~ajno da je film sniman u Manchesteru. Pored nove gluma~ke karijere, Eric, dvanaest godina otkako je oka~io kopa~ke o klin, sanja povratak nogometu i to kao trener Manchester Uniteda “Ne znam koliko godina }e mi za ispunjenje tog cilja trebati, ali moje ime je ugravirano u klupu Manchester Uniteda. Ili ManU ili ni{ta.“ Dok ne do|e do Fergusonovog posla, Cantona bi se “zadovoljio s pozicijom engleskog selektora“. U Manchester ga se jo{ dan danas obo`ava.
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

Ro|eni Marseljez je od 1992. do 1997. osvojio navija~e Manchestera ne samo izvrsnom igrom nego i osobitom karizmom. Zato su ga navija~i kluba izabrali za “nogometa{a stolje}a“. Godine 1995. je “zli de~ko“ postao svjetski popularan nakon {to je jednog navija~a, koji ga je vrije|ao i ~ak pljunuo, u stilu Brucea Leea “odvalio” nogom. Zbog sukoba s suigra~ima, navija~ima, sucima, sportskim djelatnicima i novinarima Cantona je u Francuskoj jedno vrijeme bio toliko nepopularan i osporavan da je 1991., sa samo 28 godina, htio prijevremeno prekinuti karijeru. Da njegove poznate “eksplozije“ nisu dio historije, pokazao je u maju ove godine, kada je na EP-u u nogometu na pijesku jednog {vicarskog suca udario u lice. No, postoji i Cantona kao privatna osoba. Pro{log vikenda je Eric po tre}i put postao otac. Od januara 2010. }e ljubitelji u pari{kom kazali{tu Marigny mo}i u`ivati u umije}u legende Manchester Uniteda. Ali kada se temperamentnog Francuza pita, onda }e uvijek re}i, da ga ne interesira Oscar nego samo mjesto na klupi njegovog voljenog Manchestera, iako ni tada ne bi zaboravio umjetnost. “Imam svoje uvjerenje, zato `elim i na klupi biti umjetnik“, kazao je. (N. Hasi})

Suzuki je predstavio svoje hibridne i elektri~ne koncepte, a jedan od njih je bio i skuter Burgman FC (Hydrogen Fuel Cell). Pogonski sistem je proizvela kompanija Intelligent Energy i u pitanju je zra~no hla|eni, lagani, kompaktni i veoma jednostavan agregat koji u kombinaciji sa hidrogen rezervoarom pod izuzetno visokim pritiskom mo`e uskladi{titi dovoljno hidrogena da bi autonomija bila na upotrebljivom nivou.

DESIGN

Audi A8

Kamuflirani prototip novog Audija A8 uhva}en je na Nurburgringu, a kada se pojavi na tr`i{tu krajem 2010. godine bit }e dostupan i sa novim dvolitarskim dizela{em snage 200 KS. Bogata ponuda motora }e i dalje sadr`ati najsna`niji W12, ~ija je zapremina pove}ana sa 6.1 na 6.5 litara. Raspolaga}e sa 500 KS, {to je ~ak 50 KS vi{e od starog koji odlazi na zaslu`eni odmor.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Gradskoj galeriji Collegium artisticum u Sarajevu 3. novembra otvorena je izlo`ba fotografija Bosna i Hercegovina o~ima ruskih diplomata. “Na izlo`bi je predstavljeno {ezdesetak fotografija koje su napravili saradnici Ruske Ambasade u ~itavoj zemlji - od Drine do Vrbasa, od Bosne do Plive, od Blidinja do Lukomira...“, saop{tavaju organizatori Izlo`be.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

NEDIM BABOVIĆ, gitarista grupe “Bombaj štampa“

Nadam se na{em novom albumu do kraja ove godine
Da li }e novi album grupe Bombaj {tampa Neka DJ odma’ dole si|e biti objavljen do kraja ove godine? Ja se nadam! Radimo sve na tome, ali nismo zadovoljni kako to zvu~i u masteringu. Pa smo sada u fazi kada tra`imo najbolje rje{enje. @elimo da nakon {esnaest godina to zvu~i najbolje. Svjetski!

Sarajevski novinar Dinko Omeragi} autor je knjige Miroslav Bla`evi} - ]iro preko trnja do zvijezda. Izdava~ je TKD [ahinpa{i}, a cijena knjige je 8 KM. “]iro je zaslu`io pa`nju i zato {to uvijek vu~e prave poteze. I u tome je njegova trenerska vrlina. Ujedno je vrhunski motivator fudbalera“, kazao je Ivica Osim.

Federalna televizija }e u ~etvrtak, 5. novembra, emitovati dokumentarni film o grupi Ekatarina Velika iz Beograda - Kao da je bilo nekad, autora Du{ana Vesi}a. Povod je petnaestogodi{njica smrti pjeva~a i gitariste ovog benda Milana Mladenovi}a, koji je kao osnovac `ivio i u Sarajevu.

Vriska i Truba su prvi singlovi sa novog albuma. Nisu, to su samo probni baloni. Vrisku smo snimili 2002., ali ona sada ba{ i nema veze sa albumom. Na CD-u Neka DJ odma’ dole si|e bi}e objavljen njen remix. A Trubu }emo objaviti.

Upravo je Milan Mladenovi} napisao pjesmu Radostan dan. I zaista je radostan svaki onaj dan kad na policama prona|ete novi broj Odjeka, revije za umjetnost, nauku i dru{tvena pitanja iz Sarajeva. Izdanje za jesen 2009. mo`ete kupiti za 7 KM.

DARIO NOVALIĆ, koautor filma “Ako ovo gledaš, mama...“

U okviru Dana Matice hrvatske Sarajevo 2009. u ponedjeljak, 9. novembra, bi}e predstavljena knjiga Vjerujem u Hercegovinu, Ivana Sivri}a. Mjesto odr`avanja je Mala galerija sv. Ante Franjeva~kog samostana u Sarajevu, a sudjeluju: Josip Muselimovi}, fra Perica Vidi}, Ljerka Ostoji}, Mirko Pulji}, Ivica Musi}, kao i autor knjige.

U Hamburgu }e 20. novembra bosanskohercegova~kom knji`evniku [imi E{i}u biti dodijeljena Evropska nagrada za poeziju La Bohemina. Ovu nagradu, statuu Poetesa, plaketu i nov~ani iznos od 5.000 eura, bijenalno dodjeljuje Internacionalni klub iz Hamburga.

DARIO NOVALI]
“Ovo je film koji jako dobro komunicira sa publikom”

76

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

SENAD BOSTANDŽIĆ, direktor “Centra za kulturu Sarajevo“

Smijeh je najbolji lijek
Od 5. do 11. novembra u Centru za kulturu Sarajevo bi}e odr`ana manifestacija Dani komedije. Koje su to predstave koje }e publika mo}i vidjeti ove godine? Ovogodi{nje Dane komedije otvara 5. novembra Zijah Sokolovi} sa predstavom Kobajagi donijela me roda. U narednim danima, na sceni Centra za kulturu, u Jeli}evoj, bi}e izvedene predstave: Jel’ tra`ite sobu, u produkciji Narodnog pozori{ta Tuzla, Kandidat br. 1 ansambla tuzlanskog Art teatra, zatim Greta, stranica 89 Gradskog pozori{ta Jazavac iz Banjaluke, te za kraj, Aferim, babo, predstava Teatra komedije Rajvosa. Sve predstave po~inju u 20 sati. Cijena ulaznice za Sokolovi}evu predstavu je deset, a za ostale po sedam KM. Cilj vam je da u narednim godinama Dani komedije postanu regionalni festival? Bilo bi nam drago da u ovoj manifestaciji u~estvuju i teatri iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i drugih zemalja regiona, s obzirom na to da, generalno, u bh. teatarskoj produkciji ima jako malo komedija. Ipak, za to morate imati puno ve}i bud`et od onog kojim mi raspola`emo. Nastoja}emo za idu}u godinu obezbijediti malo ve}a finansijska sredstva. Pokrovitelj i glavni finansijer Dana komedije je Op}ina Centar, koja je i osniva~ na{eg Centra za kulturu.

Priznanje iz Crne Gore u `estokoj konkurenciji
Dokumentarni film Ako ovo gleda{, mama..., autora Mustafe Mustafi}a i Darija Novali}a, osvojio je Srebrnu maslinu na 14. internacionalnom TV festivalu koji je odr`an u Baru. Kako je navedeno u obrazlo`enju `irija, nagrada je Mustafi}evom i Novali}evom filmu dodijeljena “za pripovijedanje izuzetno dirljive pri~e kroz kombinaciju nekoliko portreta siro~i}a, sve to protkano emotivno nabijenim scenama, ali bez manipulisanja publikom“. Podsjetimo, dokumentarac Ako ovo gleda{, mama... govori o sudbinama {ti}enika Doma za nezbrinutu djecu Ljubica Ivezi} iz Sarajeva, koja su ratne 1992. izmje{tena u Italiju. “Konkurencija u Baru je bila veoma `estoka i zbog toga nam je jo{ zna~ajnije {to smo dobili ovo priznanje. Ina~e, ovo je film koji jako dobro komunicira sa publikom. Gdje god smo ga prikazali, od Sarajevo Film Festivala, preko Svjetskog kongresa novinara istra`iva~a u Lillehammeru, do ZagrebDoxa, reakcije su uvijek bile izuzetno pozitivne i to nam je drago“, ka`e Dario Novali}. Mustafi} i Novali} ve} godinu dana pripremaju novi projekat, tako|er dokumentarac, koji }e govoriti o problemima ostvarivanja roditeljskih prava sa kojima se susre}u mu{karci nakon razvoda. “Istra`iva~ki dio nam jako dobro ide, ali onaj materijalni nikako! Vjerovatno je uzrok tome recesija, uglavnom, za sada radimo ono {to mo`emo u svojoj re`iji i od novca kojim raspo-

la`emo, ali jo{ ne mo`emo ta~no planirati kada }e film biti zavr{en“, ka`e Novali}. Treba re}i i da je na upravo zavr{enom Festivalu u Baru nagra|en i bh. autor Faruk [abanovi}, koji je dobio plaketu za najbolji scenarij u kategoriji ekolo{kog filma, za ostvarenje Gradski rudari. U zvani~noj festivalskoj konkurenciji premijerno je prikazan i dugometra`ni dokumentarni film Nostalgi~ni satovi, reditelja [emsudina Gegi}a.

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: NEDIM HASI] Foto: REUTERS

Milijarder Tiger
Postoje primjeri da se milijarderi uspje{no bave vrhunskim sportom, [vicarac Ernesto Bertarelli jedan je od takvih, no samo je jedan sportista, bave}i se svojom profesijom, postao milijarder. Golfer Tiger Woods je probio magi~nu granicu od milijardu zara|enih dolara. Woods je 1996. postao ~lan profesionalnog golf karavana kao neko kome je uspjeh ve} bio zapisan u zvijezdama i predstavljao o~ekivanu stvar. Kao da je u budu}nosti znao {ta }e se doga|ati, Tigerov otac Earl prakti~no je prekrstio sina. Penzionisani poru~nik Zelenih beretki iz Vijetnama previ{e obi~no ime Eldrick zamijenio je nadimkom Tiger po saborcu koji mu je u d`unglama Indokine spasio `ivot. Tiger je, kada je imao dvije godine, u tv {ou sa slavnim komi~arem Bobom Houpom igrao golf. S tri je za 48 udaraca pre{ao teren sa devet rupa. S pet su ga specijalizirani golf listovi predstavljali kao ~udo od djeteta. Sa osam je osvojio prvi sveameri~ki turnir, sa 18 je 1994. postao najmla|i amaterski prvak SAD-a. Do sada je Woods, ro|en 30. decembra 1975., osvojio 92 turnira. Uporedo sa uspjesima na terenima, Woods je izrastao u vode}u marketin{ku ikonu planete. Kod njega je jednostavno sve bilo na svom mjestu: dobar izgled, kultiviranost, daleko od skandala, uz to je i najbolji u onome {to radi. Za velike korporacije Tiger je bio otjelotvorenje idealnog tr`i{nog sna. Turniri na kojima u~estvuje imaju 40 posto ve}u gledanost i svuda gdje se pojavljuje privla~i pa`nju. ^ak je i smi{ljena i reklamna kovanica tigermania koju su mediji zdu{no prihvatili. Njegovi sponzori su najve}i globalni igra~i. Prihod od Nikea narastao je na 900 miliona dolara. Konsaltin{ka firma Accenture, zatim Electronic arts, AT&T, Gatorade, Gilette, American express, Tag Heuer... Woods je po~etkom novog milenijuma, sa 26 godina, postao planetarno najpo`eljniji ne`enja, ve} tada se njegovo bogatstvo mjerilo stotinama miliona. Kolega igra~ Jasper Parnevik upoznao ga je 2001. sa [ve|ankom Elinom Nordergen, manekenkom, ali i dadiljom njegove dece. U braku sa Elinom Woods je dobio k}erku Sam Alexis i sina Charlie Axela. Za razliku od drugih koji su do{av{i do velikih para prestali da budu isti, zanemariv{i treninge, Vuds i dalje svako jutro ustaje u pet i po~inje s napornim treninzima. Na listi sportskih bogata{a jedini pravi pratioci su mu legendarni ko{arka{ Michael Jordan (800 miliona dolara) i vi{estruki prvak Formule 1 Michael Schumacher (750 miliona). Ono {to je Woodsa odvojilo od pratitelja je i vrednovanje u jednoj drugoj kategoriji, u onome {to se naziva „uticajem na globalnu populaciju“, dakle, pojavljivanje imena na Googleu, broj naslovnih strana najuticajnijih pisanih medija, gostovanje u tv emisijama... Kada se tome doda ~injenica da Woods mo`e jo{ najmanje petnaest godina igrati na visokom nivou (od nagrada je zaradio tek deset posto bogatstva, ostalo su sponzorski ugovori), onda je njegova predvi|ena `ivotna zarada vrtoglavih {est milijardi dolara.

78

SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

PATINASTA KUTIJA

Prokletstvo Kennedyjevih
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

ZLA SUDBA OCA I SINA
Fotografije Kennedyjevih neke su od najpoznatijih snimljenih u XX vijeku
Fotografija Johna Fitzgeralda Kennedyja Jr. snimljena dok se on igra u kabinetu nekada{njeg ameri~kog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja, jedna je od najpoznatijih snimljenih u dvadesetom vijeku, a ona na kojoj posljednji put pozdravlja svoga oca sigurno jedna od najpotresnijih. Zla sudba pratila je Kennedyjeve. Poznato vam je to. A sada samo o ocu i sinu. John Fitzgerald Kennedy, ro|en 1917., bio je u II svjetskom ratu zapovjednik torpednog ~amca, a ranjen je u borbi protiv Japanaca, 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u novembru 1960. za predsjednika SAD-a. Njegov sin, istog imena, junior, ro|en je 1960. godine. Radio je kao novinar i advokat. John Fitzgerald Kennedy posjetio je Dallas, 22. novembra 1963., pripremaju}i se za izbornu kampanju. Vozio se u otvorenom automobilu ulicama Dallasa, u dru{tvu supruge i guvernera Texasa Johna Connallyja, kada je na njega izvr{en atentat; jedan metak pogodio ga je u glavu, a drugi u vrat. Da li ga je ubio Lee Harvey Oswald, ostalo je nerazja{njeno do danas. John Fitzgerald Kennedy Jr., pak, sin je iz braka Johna seniora i Jacqueline Kennedy. Poginuo je u avionskoj nesre}i, zajedno sa suprugom i sestrom, 16. jula 1999. godine. Ovog, 22. novembra, obilje`i}e se ~etrdeset i {est godina od smrti Johna Fitzgeralda Kennedyja, prvog rimokatoli~kog i trideset i petog predsjednika SAD-a.

STRIP ARTIST

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

SUKOB INTERESA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Pored sukoba interesa, ima još jedan zakon koji je jako pametan, svakom našem čovjeku pruža mogućnost da se spasi zatvora, ukoliko bože sačuvaj nešto zgriješi; to je dvojno državljanstvo, po kojem možeš uteći u Hrvatsku i Srbiju ako ti se omaklo pa si okrenuo neku lovu
inovac mog druga Veljka `ali mi se da ga mogu nadle`ni udariti po d`epu, samo ako saznaju da je u sukobu interesa. Ka`e mi da puno voli svoju Violetu, posebno je odu{evljen onom njenom stvar~icom, a njoj se svi|a njegov predmet. Tu su se sukobili njihovi interesi, pa ako ih neko otkuca na Izbornoj komisiji, nadrljali su pravo. Ka`em ja Veljku da se Izborna komisija ne bavi ljubavnim tricama, nego uglavnom ka`njava SDP i njegove ~lanove. Suad Arnautovi} i Vedran Had`ovi} su svojevremeno htjeli u SDP, ali u ovoj su partiji proku`ili da su ova dvojica karijeristi. Zato sada oni, uz saradnju svojih kolega, izabranih od nacionalista Hrvata i Srba, opaljuju po socijalistima, {to im ide u sta`. Jo{ ja napominjem Veljku da se ni{ta ne boji, ova komisija se prete`no bavi politi~arima, koji nisu mnogo va`ni. Zaista se ~udim {to se niko ne bavi sukobom interesa na fakultetima, gdje ima hipten profesora ~ije su punice menad`eri u dobrostoje}im firmama. Eto sukoba, posebno {to se izme|u profesora i punice ubacuje ljubavnica, pa komplikuje rad fakulteta. Ili, recimo, sukob interesa ljekara pod rukovodstvom Farisa Gavrankapetanovi}a i apotekara pod prismotrom Bosnalijeka i drugih tvornica lijekova. Niko te sukobe ne ka`njava, nego su se Suad Arnautovi} i Vedran Had`ovi} okrenuli protiv jadnih politi~ara, koji moraju od sukoba vidjeti malo hasne. obro, kad smo ve} kod politi~ara, da li je u sukobu sa zdravom pame}u ministar obrazovanja u Sarajevskom kantonu Safet Ke{o? Ovaj ~ova mediokritetskog nivoa pod svojom {apom dr`i sve od dje~ijeg obrazovanja pa do univerziteta. Pa mora da po{andrca od tolikog znanja. Nadre|en je onoj Arziji Mahmutovi}, koja je u sukobu sama sa sobom, jer od dje~ijih vrti}a pravi mejtefe, {to je pod sna`nim uticajem reisa Mustafe Ceri}a, a na drugoj strani koketira sa sekularnom ulogom obrazovnog sistema. U njoj samoj se sukobila dva interesa, pa pogodite koji }e odnijeti prevagu. Ta izborna komisija ne}e da se bavi Gradimirom Gojerom, koji se tako|e sukobljava sam sa sobom. Neprestano ru`i aktuelnu vlast, a na njenim krilima je pobrao sve funkcije na kojima gospodari. Ho}e li se ve} jednom kriti~ki osvrnuti na Stranku za BiH, koja je na vlasti, a u kojoj i on djeluje. Ve}eg gulanfera nisam vidio! Pa gdje su u ovom slu~aju ti {to vode brigu o sukobu interesa, kad im svaki dan pred nosom Gojer svoje interese istresa.
80

S

Ako si neovisni intelektualac, ne ovisi{ valjda o Fahrudinu Radon~i}u, kao {to ovisi o njemu Ugo Vlaisavljevi}. Hajde malo da ganja{ interes svoj kod nekog politi~ara, ali tako a{}are biti zavisan rijetko se de{ava. Svoje zavisnosti intelektualci uglavnom kriju, sramota ih {to su pod ne~ijim patronatom, a ovaj Ugo svijetla obraza stavio se u slu`bu tajkuna, pa onda to na filozofski na~in brani. Majko moja, {ta filozofija trpi, opravdanje o~iglednog poltronstva. Kad bi sada za{li me|u mnoge javne li~nosti, ukazao bi se na svakom koraku sukob interesa. U onog sudije hanuma mu u upravlja~kom timu vodovoda i kanalizacije, a direktor {kolskog centra ima tetka {to je na ~elu klaonice, pa svaki dan za doru~ak ima svje`u d`igericu. Gdje je tu izborna komisija? ored tog sukoba interesa, ima jo{ jedan zakon koji je jako pametan, svakom na{em ~ovjeku pru`a mogu}nost da se spasi zatvora, ukoliko bo`e sa~uvaj ne{to zgrije{i. To je dvojno dr`avljanstvo, po kojem mo`e{ ute}i u Hrvatsku i Srbiju ako ti se omaklo pa si okrenuo neku lovu. Dodu{e, u tom slu~aju uglavnom mora{ pripadati hrvatskoj ili srpskoj naciji. Ima ne{to Bo{njaka koji imaju hrvatski paso{, ali u ve}ini slu~ajeva muslimani, ako ne{to ukradu ili nekoga prevare, nemaju se gdje sakriti. Zato Haris Silajd`i} stalno putuje po islamskim zemljama, po Egiptu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, ne bi li osigurao dobar prijem za one kojima je tijesno u BiH, jer ih mogu}e sud ganja. Kad muslimani dobiju dvojno dr`avljanstvo sa Turskom i ostalim bratskim zemljama, posta}e u ovoj na{oj ravnopravni sa Srbima i Hrvatima. Ne znam za{to na{i pravosudni organi ne organizuju kolektivne ekskurzije za one koji su se ogrije{ili o zakon, te ih prebacili u susjedne zemlje. Na taj na~in ne bi se gomilale tu`be po sudovima, a i rije{ili bi se ve}ine na{ih lopova. Jedino je problem {to nam dolaze iz Hrvatske i Srbije isto tako nepo}udni kadrovi, pa se samo mo`emo uzdati u nadu da }e ovdje mirovati. Htio sam se u idu}im izborima kandidovati za politi~ara vi{eg ranga, ali ne znam jesam li u sukobu interesa. Najbolje je da se na vrijeme odreknem svih ro|aka i prijatelja, pa onda mogu svoj interes da vodim kako znam i kako umijem. A pre}i }u i u ~etnike, pa me onda srbijansko dvojno dr`avljanstvo mo`e {tititi od svega.
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

P

D

REAGIRANJA
Ahmed @ili} - Radmili ^okorilo i Igoru Vidovi}u

Nisam potpisao bilo kakav protokol, niti zaključio ugovor o digitalizaciji TV sistema u BiH
(“Nije ta~no da opstrui{emo rad Upravnog odbora RTV sistema, to ~ini upravo Ahmed @ili}“, SB, br. 676) ^lanovi Upravnog odbora Javnog RTV sistema BiH (UO JRTS BiH/Odbor sistema), i UO RTRS Radmila ^okorilo i Igor Vidovi} u SB br. 676 fabriciranjem i pre{utkivanjem ~injenica, la`ima i zamjenama teza reagirali su na profesionalno ura|en tekst objavljen u SB br. 675. Radmila ^okorilo obmanjuje bh. javnost tvrdnjom da “nije ta~no da je ikada potpisala peticiju za samostalnost RS“ nakon {to je ve} vi|eni prizor na informativnim tv emisijama pojasnio dobro obavije{teni banjalu~ki magazin “Stav“ od 15.12.2008. u broju 14: “Radmila ^okorilo osta}e upam}ena ne po skromnim novinarskim dometima ve} po tome {to je kao ~lan Upravnog odbora RTRS-a, bez zazora (na Trgu Krajine i uz li~nu kartu), stavila svoj potpis na peticiju o samostalnosti Republike Srpske, ~iji je organizator bila NVO “Izbor je na{”. ^okorilo ne samo da nije pozvana na odgovornost ve} je i dan-danas klju~na Davidovi}eva poluga, s obzirom na to da svojim potpisom nezakonito u ime Upravnog odbora legalizuje sve njegove odluke“. U odbrani njenog povrije|enog bh. patriotizma (?) pitam da li je u me|uvremenu ^okorilo tu`ila magazin Stav zbog klevete da je potpisala peticiju za samostalnost Republike Srpske? Sjednica UO JRTS BiH od 02.10.2009. nije odr`ana zbog ranije osmi{ljene opstrukcije (nedola`enja) sva ~etiri ~lana iz RTRS, uklju~uju}i ^okorilo i Vidovi}a. Na osnovu dr`avnog Zakona o JRT sistemu BiH usvojenog u novembru 2005. zbog ~etvorogodi{njih opstrukcija nije ispunjena obaveza UO JRTS BiH da u zakonskom roku od 30 dana usvoji Statut Korporacije javnih RTV servisa BiH (Statut Korporacije), {to ima za posljedicu da je 48 puta probijen ovaj zakonski rok. UO JRTS BiH sa~injavaju po ~etiri ~lana iz upravnih odbora BHRT, RTVFBiH i RTRS. Po{to su redovno i dobro pla}ani svakog mjeseca i za rad u odboru sistema, dosada se skoro nikada nije desilo da nijedan od ~etiri ~lana iz UO RTRS nije do{ao na sjednicu UO JRTS BiH, iako su protivno zakonu sjednice u prosjeku odr`avane svakog drugog mjeseca. Osim zakonske, na osnovu zaklju~enog SSP-a izme|u BiH i EU-a, usvajanje Statuta Korporacije postala je i me|unarodno i poli5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA

ti~ka obaveza BiH u procesu njenog pridru`ivanja i ispunjavanja uvjeta za prijem u punopravno ~lanstvo u EU. Nakon ~etiri godine “ka{njenja“ Konstituiraju}a sjednica UO JRTS BiH ipak je odr`ana 11.08.2009. ali je opet probijen zakonski rok od 30 dana za dono{enje Statuta Korporacije zbog osmi{ljenih opstrukcija generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovi}a i ~lanova UO RTRS iz RTRS-a ^okorilo i Vidovi}a. Uprkos podijeljenostima i opstrukcijama svojstvenim paraliziranim dr`avnim institucijama BiH, na moj prijedlog UO JRTS BiH donio je zaklju~ak kojim je rok za usvajanje Statuta Korporacije produ`en do 31.12.2009. {to nikako nije bilo u skladu sa emitersko/entitetskom koncepcijom RTRS koji protivno zakonu i zaklju~ku, ni manje ni vi{e, `ele da na prijedlog “direktora i stru~nih slu`bi RTRS“ nametnu na usvajanje njihovu verziju Statuta Korporacije te opstruiraju napore drugih - a ~emu se dosljedno suprotstavljam. Ovo je osnovni i jedini razlog medijske harange koju protiv mene vode generalni direktor RTRS-a Dragan Davidovi} i njegove politi~ki neemancipirane skutono{e ^okorilo i Vidovi}. Iritira ih sadr`aj moga obra}anja/studije upu}ene svim ~lanovima UO JRTS BiH od 10.08.2009. u kojoj sam precizno dijagnosticirao pravnu, politi~ku i interesnu pozadinu sadr`aja i izvora vi{egodi{njih opstrukcija oko usvajanju Statuta Korporacije. Redakciji SB dostavljam i zvani~na pismena e-mail obra}anja/isprike kolega Vidovi}a od utorka 29.10.2009. i ^okorila od srijede 30.10.2009. upu}enih svim ~lanovima UO JRTS BiH. U mom obra}anju UO JRTS BiH od 15.10.2009. razotkrio i demaskirao sam njihovu opstrukciju u radu UO JRTS BiH: (i) njihova oba obra}anja sadr`ajno predstavljaju apsolutno identi~an tekst (copy paste) te bi trebali da odgovore ostalim ~lanovima UO JRTS BiH: ko je kome pisao jednoumni i jedinstveni tekst isprike (?), da li je to rezultat njihovog zajedni~kog rada (?), ili je neki tre}i Cyrano de Bergerac (Veliki Brat) upleo tu svoje epistolarne prste? (ii) Posebno zanimljivom bila mi je otkrivena (barem jezi~na) travestija ^okorilo nakon {to je svoje zvani~no obra}anje od 30.10.2009. upu}eno UO JRTS BiH “napisao“ u mu{kom rodu (koriste}i “dobio“, “mogao“, “saznao“, “prisutan“) ?! ^okorilo je odigrala klju~nu ulogu u opstruiranju za 23.07.2009. zakazane a ipak neodr`ane Konstituiraju}e sjednice UO JRTS BiH. Prema Zapisniku sa 3. sjednice UO JRTS BiH uva`eni ~lan UO JRTS BiH (iz UO RTRS) gosp. Zoran Levi je ...“zamolio Radmilu ^okorilo da do|e na sjednicu jer bi sa jednim ~lanom UO RTRS imali kvorum“, i za {to je “imao njenu na~elnu saglasnost“. ^okorilo je u svom obra}anju UO JRTS BiH od 19.10.2009. od ~lanova UO JRTS BiH zatra`ila da je (od mene) ...“zvani~no za{tite od torture, poluistina,

mobinga ...“. Posebno tonski zapisnici sa sjednica UO JRTS BiH potvrdit }e da je ^okorilo ~ak bila introspektivna kada me je optu`ila za “vrije|anje i izno{enje poluistina“, “agresivnost i torturu“, onemogu}avanjem “u potpunosti rad i tok sjednica“. Moram pred ~itaocima SB priznati da mi je laknulo zbog amnestiranja za optu`be za “mobing“ zbog amnezije asistentice ^okorilo po{to se optu`be u SB od 26.10.2009. ne odnose na “mobing“, za razliku od njenog pismenog obra}anja UO JRTS BiH od 19.10.2009. Dragan Davidovi} je u “kolektivnom“ obra}anju 11.08.2009. okvalificirao “teroriziranjem“ moje “pismo“ od 10.08.2009. a {to je presudno uticalo i na diskurs priklju~enog im Vidovi}a, kao i ...“pritiskom na njihovo pravo na mi{ljenje, slobodno djelovanje i individualni stav kao ravnopravnih ~lanova Upravnog odbora sistema“. Davidovi}a i Vidovi}a podsje}am na pravni institut zastare koji }e nastupiti dana 10.11.2009. za podno{enje najavljene tu`be zbog navodnih uvreda i kleveta iz moga obra}anja/pisma od 10.08.2009. Sa bilo kakvim sudskim reperkusijama ne mogu biti gubitnik. Kojoj konfuziji i “razvla~enju pameti“ Dragan Davidovi} izla`e i ~ak sebe, potvr|uje i sadr`aj tonskog zapisnika da je na Konstituiraju}oj sjednici JRTS BiH 11.08.2009. javno napustio svoja pismena stajali{ta iznesena dan ranije, 10.08.2009., ostavljaju}i “na cjedilu“ druge supotpisnike (Levija, Smajlovi}evu i Vidovi}a) a predla`u}i da ...“obra}anje Ahmeda @ili}a (10.08.2009.) bude prilog tematskoj sjednici o pitanjima vezanim za uspostavu Korporacije“?! Uz du`no po{tovanje prema kvalificiranoj ve}ini ~lanova UO JRTS, moram re}i da mi je diskvalificiraju}a referenca biti ~lan tijela skupa sa polusvijetom ^okorilom i (Da)Vidovi}em, koji su se drznuli i da se upli}u i u “usluge moje advokatske kancelarije“. Tra`im da na “slede}oj sjednici“ UO JRTS BiH ^okorilo i Vidovi} dostave i medijima predo~e konkretne dokaze o mojoj “proviziji u tom poslu“, {to }e na moj prijedlog biti posebna ta~ka na narednoj sjednici, ili }e za to imati priliku na sudu. “Daljinski upravljani“ ^okorilo i (Da)Vidovi} informiraju}i o sjednici UO JRTS od 20.10.2009. za SB selektivno navode “dobili smo informaciju... da je gospodin @ili} klju~na veza izme|u jedne privatne firme iz Zagreba i BHRT-a za projekt digitalizacije televizijskog sistema Bosne i Hercegovine“ ... da je “~ula da je vrijednost posla oko 35 miliona evra“. U zajedni~kom reagiranju u SB prikrivaju da je upravo “moralista“ Dragan Davidovi} ovu opse`nu “informaciju“ prezentirao na sjednici u kojoj je prikrio ime dr`ave potencijalnog donatora - jedna po{tovanja vrijedna (muslimanska) zemlja sa poluotoka Saudijska Arabija - ~iji politi~ki prvaci sigurno ne}e biti odu{evljeni ulogom Dragana Davidovi}a kada je obavljao funkciju ministra vjera u pet
81

REAGIRANJA
vlada Radovana Karad`i}a, ina~e optu`enog za genocid pred Me|unarodnim krivi~nim sudom u Hagu (ICTY) u vrijeme (1992-95) kada je sru{eno 614 d`amija, 218 mesd`ida, 69 mekteba, 405 vakufskih objekata i drugih objekata islamske arhitekture. Tu se nikako ne smiju zaboraviti ni brojne sru{ene i devastirane katoli~ke crkve i samostane. Za razliku od Davidovi}a, odgovorno i sa velikim brojem dokaza mogu da tvrdim: nikada nisam toj zaista referentnoj firmi (HA Media d.o.o. Zagreb) poslao niti jedan e-mail, niti sam potpisao bilo kakav protokol, punomo}, niti zaklju~io ugovor, sporazum. Razgovarao jesam u oktobru 2009. u Zagrebu i niko mi ne}e odre|ivati s kim }u razgovarati, posebno ne Davidovi}, ^okorilo i Vidovi}. Na osnovu tonskog snimka zapisnika sjednice UO JRTS BiH od 20.10.2009. i dokumentacije koju sam prikupio: HA Media je prije mene tokom jula, augusta i septembra 2009. intenzivno komunicirala sa BHRT-om, RAKom, RTRS-om (BHRT: Nermin Durmo, v.d. generalnog direktora BHRT, Neboj{a Hasanba{i} (Sektor prenosa i emitovanja programa BHRT), Esad Gotovu{a, Vladimir Bili}, D`enita Jusufbegovi}, Radomir Ba{i}, Mujo [ehi}, Alojz Stevanovi}, Kerim Resi}); Drago Mari}, v.d. direktor Korporacije; Nikola Dereti}, doskora{nji predsjedavaju}i UO JRTS BiH i BHRT; Zdravko [avija zaposlenik RTRS, ina~e ~lan Tima za digitalizaciju BiH; RTRS: Dragan Davidovi}, direktor, Vladimir Mar~eta, savjetnik generalnog direktora RTRS za PEP, Momir Curovi}, rukovodilac slu`be sektora PEP RTRS, Aleksandar Mitrovi}, [ef objekta Kozara na kojem su uz dozvolu generalnog direktora RTRS Dragana Davidovi}a ve} besplatno izvodili radove HA Media i od nje anga`irani eksperti iz Rade Kon~ara, Elektri~ni ure|aji d.d. Split. Postoji dokumentacija da su, prije mene, o razgovorima sa HA Media bili upoznati i ~lanovi Ekspertnog tima za digitalizaciju: Zdravko [avija (zaposlenik RTRS), Neboj{a Hasanba{i} (BHRT), Fahro Balvanovi} (RTVFBiH), prof. Rade Ba{i}. Prije mene je i Dragan Davidovi} dana 01.10.2009. imao je sastanak sa uva`enim gospodinom Hashemom El Agramijem, direktorom HA Media, kojem je u namjeri da me diskredituje poslao pismo 27.10.2009. demago{ki navode}i ... “mi (RTRS) smo prinu|eni na daljnu saradnju sa va{om firmom (HA Media) jer su Va{e garancije, finansijska i profesionalna ulaganja i pregovori koje ste do sada imali sa kolegama iz BHRT-a u Sarajevu i Zagrebu, pregovori u Regulatornoj agenciji i sli~no dali odre|ene rezultate“ (?!). Ovim Davidovi} uporno uvodi dvostruke standarde: za sebe/RTRS, zaobilaze}i dr`avne BiH institucije koje “{titi“ - bez odluke UO JRTS BiH (Odbor sistema), rezervira ekskluzivno pravo da
82

sara|uje sa firmom H Media iz razloga {to je, da mu povjerujemo, prinu|en (a ne {to je HA Media RTRS-u besplatno pru`ala visoko profesionalne usluge), dok v.d. direktoru BHRT Nerminu Durmi po svaku cijenu ho}e da isto pravo uskrati?! E ne}e({), Boga mi! Bez usvojenog Statuta i Poslovnika o radu UO JRTS BiH nema zakonski kapacitet za dono{enje bilo kakvih odluka, pa i onih o prela`enju sa analogne na digitalnu televiziju. Dosada{nja praksa nezakonitog rada UO JRTS BiH bit }e prekinuta uz pomo} i pravosudnih institucija - na ~emu insistiram od svoje prve sjednice nakon moga izbora u martu 2008. U tim okolnostima samo je BHRT nadle`na za uvo|enje novih tehnologija (~l. 8. Zakona o JRT servisu BiH). Za~u|uju}e je da na moj upit Davidovi} nije pred UO JRTS BiH pojasnio za{to nije obavijestio [aviju o radovima oko digitalizacije na predajniku Kozara u RS? Na osnovu tonskog zapisnika sjednice UO JRTS BiH od 20.10.2009. Dragan Davidovi} ta~no tvrdi da su “ljudi (HD Media) do{li iz najboljih namjera“. Siroti i konfuzni spletkaro{ Davidovi} tvrdi da je “dozvolio penetraciju cijelih timova in`enjera na objekte RTRS-a“ ~ak i na “ ... preporuku gosp. @ili}a“ (a o ~emu nikada nismo razgovarali), ali i priznaje “moja je gre{ka {to sam u{ao a nisam tra`io kontrolne mehanizme“, te na kraju Davidovi} “insistira na onome {to se zove Sistem“ iako godinama sprje~ava usvajanje Statuta Korporacije. Ko god da je donator, u skladu sa zakonom i transparentno, bit }e mu pru`ena {ansa da realizira donaciju. Za dobro “Sistema“ a na ~emu, unato~ opstrukcijama, evo i Davidovi} javno insistira - kao bliskom saradniku ru{itelja d`amija (a i crkava) Radovana Karad`i}a bit }e najbolje da se ne eksponira i prestane sa ovakvim rabotama “razvla~enja pameti“. Osim ukoliko Davidovi} ne prona|e donatora iz zemlje kojem ne smetaju masovna ru{enja d`amija i crkava u BiH tokom 1992.-95., te onda u tom slu~aju - bujrum, Dragane.

Sifet Kukuruz - Uredni{tvu

Nikada nisam razgovarao s vašim novinarom
(“[ef Inspektorata Heni Erduan ]esir {titi nezakonit rad uprave Medicinskog fakulteta“, SB, 672) Dana 01.10.2009. godine u Va{em listu objavljen je ~lanak u kojem se direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove gospodinu Heni-Erduanu ]esiru pripisuje “za{tita zakonitosti” na Medicinskom fakul-

tetu u Sarajevu, a {to se po tvrdnjama novinara va{eg lista ogleda u onemogu}avanju mene kao inspektora u upoznavanju i dostavi informacije u vezi sa statusom dekana pomenutog fakulteta Vladi Kantona Sarajevo. Ovom prilikom, u cilju istine, iskazivanja odgovornog odnosa prema poslovima koje vr{im, kao i u cilju za{tite digniteta i li~nosti direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, tra`im da u sljede}em broju Va{eg lista, a u vezi s navedenim ~lankom objavite sljede}i demantij: Kao kantonalni prosvjetni inspektor odgovorno izjavljujem da novinari Va{eg lista nikada nisu ostvarili komunikaciju sa mnom niti tra`ili od mene bilo kakvu informaciju u vezi sa inspekcijskim nadzorom na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Tako|e, s obzirom na karakter iznesene tvrdnje novinara Va{eg lista u navedenom ~lanku, da se kantonalni prosvjetni inspektor od strane direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, onemogu}ava u svom radu i spre~ava u obavljanju svojih slu`benih du`nosti, `elim Vas informisati, kao i doma}u javnost, da u svom dosada{njem radu i postupanju nisam imao nikakvih pote{ko}a odnosno problema u komunikaciji i saradnji sa direktorom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Naprotiv, odgovorno izjavljujem da sam od strane direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Heni-Erduana ]esira u proteklom periodu imao punu podr{ku, razumijevanje i pomo} u svom radu, odnosno podr{ku svim aktivnostima koje za cilj imaju ure|ivanje stanja u oblasti visokog obrazovanja, a u okviru nadle`nosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Istovremeno, `elim Vam skrenuti pa`nju na ~injenicu da u svakom organu uprave kao ure|enom sistemu, pa tako i u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, postoji odre|ena organizacija i utvr|ene procedure kojih su se u svom radu obavezni pridr`avati svi uposlenici, pa tako i inspektori kao dr`avni slu`benici sa posebnim odgovornostima i ovla{tenjima. Obaveza po{tivanja uspostavljenih procedura ne mo`e se smatrati i kvalificirati bilo kakvim ometanjem odnosno spre~avanjem u obavljanju slu`benih poslova. Na kraju, `elim izraziti svoje `aljenje ukoliko je navedenim ~lankom, dignitetu i ugledu direktora Kantonalne uprave za inspekcijski poslove nanesena {teta odnosno uzrokovan bilo koji vid li~ne neugodnosti. S obzirom na ~injenicu da su tvrdnje iznesene u predmetnom ~lanku neosnovane, smatram da postoji osnov da Uredni{tvo Va{eg lista uputi javno izvinjenje direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove gdin. Heni-Erduanu ]esiru. Sifet Kukuruz
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->