P. 1
Cabanes.iliri Od Bardileja Do Gencija

Cabanes.iliri Od Bardileja Do Gencija

|Views: 961|Likes:
Published by sorin_olteanu

More info:

Published by: sorin_olteanu on Oct 23, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/15/2013

pdf

text

original

od Bardileja do Gencija

Pierre Cabanes

ILIRI

¥
Knjiga 1.

Pierre Cabanes

ILIRI
od Bardileja do Gencija
(IV. - II. stoljece prije Krista)

Prevela Vesna Lisicic

SVITAVA

Rijec urednika
Nakladnik: SVITAVA

Biblioteka Antika Urednik Dinko Cutura Knjiga 1 Uredila Bruna Kuntic-Makvic
Naslov izvornika Les Iltyriens de Bardyiis a Genthois Prevela Vesna Lisicic

O

Lektura Danica Pajic Graficki urednik Hrvoje Brekalo
Recenzenti dr. Peiar Selem, dr. Boris Olujic

Naklada 1000 Tisak

bicno mislimo da mozemo shvatiti (to, naravno, ne znaci i prihvatiti, a pogotovo ne odobriti) kako i zasto prikazi i istrazivanja povijesti najnovijega doba, 20. ili 19. stoljeca podlijezu ahistoricnosti i anakronisticnosti. Korijeni nase stvarnosti u to se vrijeme jasno razabiru, pa je jasna i uporabljivost te povijesti za "politiku" u najsirem znacenju "javnih poslova", od onih koji su stvarno opci 1 potrebni zajednicama, do onih koji su nametnuti osobnim ambicijama pojedinih javnih djelatnika. Prosjecni visokoobrazovani konzument strucnoga ili populamoga povijesnoga stiva, bez obzira na svoju specijalnost, obicno ne ocekuje da ce ista zastranjenja pronaci i u prikazima stare povijesti. Samo oni koji se bave drevnim razdobljem doista znaju koliko se daleko u proslost proteze potreba da povijesni prikaz pokaze ili dokaze nesto cime ce se moci podupirati kojekakve pretenzije u sadasnjosti. Stvarnu ucinkovitost takvih argumenata valjalo bi ozbiljno ispitati.

CIP- Katalogizacija u publikadji Nadonalna i .sveuiilisna knjtfnica - Zagreb UDK94(398>"-03/-01" CABANES. Pierre Iliri od Bardilcja do Gencija : (IV.-II. sloljefic prije Krisia) / Pierre Cabancs ; prevela Vesna Lisicic. - Zagreb : Svilava, 2002. Prijevod djela: Les Illyriens tic Bardylis a Gcnlhois. - Kazalo. ISBN 953-98832-0-2 I. Iliri -- Povijest II. Ilirik -- Povijest 420228055

Druga Jugoslavija je svoju istoimenu prethodnicu trajanjem znatno nadmasila, no u povijesti naroda izmedu Alpa, Drave, Dunava, Morave, gornjega toka Vardara i Jadrana ona je bila tek kratkotrajna tvorevina. Razdoblje njezine razgradnje pobudilo je pozornost i prema najstarijoj povijesti toga prostora. Prastanovnike vecega njegovog dijela konvencionalno se naziva Ilirima. Oni su nedvojbeno sudjelovali u etnogenezama ovdasnjih suvremenih naroda. Neki, poput Albanaca, zbog raznovrsnih i jakih kontinuiteta s pravom u njima gledaju pretke. Drugi, poput Srba, upravo zbog veze izmedu starovjekovnih Ilira i suvremenih Albanaca poduzimaju sve da se anticki opseg ilirskoga imena reducira - iako su u meduvremenu, tijekom povijesti, i sami posizali za tim imenom. Treci su, poput Hrvata, zbog razlicitih okolnosti ilirskim imenom i ilirskim predajama tijekom vise stoljeca izrazavali svoju kulturnu i nacionalnu posebnost, te pravo na vlastiti politicki okvir - a da pri tome Albance nisu ni posvajali, niti im nijekali pravo na ilirsko nasljedstvo. Poseban odnos prema ilirskome prastanovnistvu imaju i Crnogorci, i netom afirmirani Bosnjaci, pa cak i oni najudaljeniji, Slovenci. Mozda je dobar pokazatelj za vrijednost povijesnoga argumenta to, sto se uoci i tijekom posljednjih ratnih zbivanja pojacano zanimanje za Hire nije pokazalo samo kod publike s prostora koji se nekoc nazivao ilirskim, vec i kod stranaca koji su se suocili s ovdasnjim sukobom i sudjelovali u njegovom zaustavljanju. Svjedocans-

III

1992. Ondje je sudjelovao u arheoloskim istrazivanjima i osobno ih vodio. niposto samo za studente.tvo je tome niz knjiga. Poznaje i starine i aktualne prilike. na slican je nacin obradio epirsku povijest (L'Epire de la mort de Pytrhos a la conquete romaine 1272-1671. kultura Aleksandra Stipcevica (Zagreb: Skolska knjiga 1992). neke klopke manje savjesno sazdane literature potpuno gube snagu. kljuc za razuman i moderan pristup ilirskoj povijesti.). hrv. Cabanes je iztaganje ogranicio i prostorno (Juzna Ilirida. u nizu "Histoire ancienne" ("Stara povijest") sto ga ureduje G. nikakve dvojbe da se tako najblize stvarnosti reproducira izgovor koji je stajao iza tih grafija. na grcki nacin". tim vise sto se radi o razdoblju prije rimskoga osvojenja. Wilkesa (Oxford: Blackwell Publishers Ltd . Ona je tiskana godine 1988. Hvara. Sezione Storia 7). Teziste problema pred citateljevim okom pomice s tradicionalnog pitanja. Dvije studije o drustvenim i gospodarskim prilikama u Ilira. Prije no sto se prihvatio povijesti Ilira.. Pierrea Cabanesa. Prema njegovim vlastitim rijecima. koji se narodi mogu pribrojiti Ilirima. najsjeverniji doseg Poneretvlje). U djelu koje se pretezno bavi onim ilirskim podrucjem koje je u starini bilo u neprekidnom kontaktu s grckim svijetom i gdje je obilje izvorno grckih vlastitih imem'ca odluCili smo stara imena kroatizirati po pravilu Graeca Graece: "Ono sto je grcko. Time je P. knjizica Illiri e Trad Dragoslava Srejovica (Milano: Jaca Book spa 1996. Charles-Picard. prilaze ih na uvid u prijevodu.. Izlaganje P.. prijevod Split: Laus 2000). Nastaje uzbudljiva pripovijest o mentalitetu naroda koji je utemeljio zapadnu civilizaciju. a druga o njihovoj promjeni. opsirnije ili krace. Svi su autori djelatni znanstvenici. a dio juzne Iliride kojim se ova knjiga ponajvise bavi kasnije IV . Nju bi valjalo citati prije bilo koje gore navedene knjige. To su glavni razlozi za nag izbor. Literaturu prikazuje citko. i vremenski (IV . Nije se nuzno slagati sa svakom Cabanesovom postavkom.Cabridge. Stipcevica. P. u biblioteci "Regards sur I'histoire" ("Pogledi na povijest"). Knjigu Les Illyriens. Cabanesa uvlaci citatelja u svoje tokove. zaokuplja ga i upucuje u povijesnu kritiku na blag i atraktivan. Nema. objavio je prije nego sto je izbio otvoren sukob na nasem povijesnom prostoru. Medu njima su trece hrvatsko izdanje knjige Iliri: Povijest." Iskustvo sveucilisnoga profesora pomoglo je P. u seriji "The Peoples of Europe". Pred citateljem razlozito i valjano rasclanjuje relevantna izvorna mjesta. 1995. autorskih monografija o Ilirima. cak i prije one A.. a zemljopisno do Visa. zivot. Poslije toga. Zadra i Istre. zapravo. vec za svakoga zainteresiranog.II. Besan£0n . no radi jasnoce izlaganja posizao je po potrebi i do Cezarova i Augustova doba. vec prema koncepciji izdavaca. koje su objavljene od kasnih osamdesetih godina na ovamo. Cabanes ocigledno odgovorio i na anomalije koje je zamijetio u literaturi. nakana mu je bila da "olaksa rad studentima koji pripremaju ispite i moraju u kratkom vremenu otkriti povijesne dimenzije dosad slabo poznatih krajeva. Potrebno je jos nekoliko prakticnih napomena. 19. ali se o tome ocitovao. Metode pak koje se od njega mogu nauciti primjenjive su univerzalno. no ne moze se izbjeci da se od njega nauci kako valja razmisljati. Massachusetts: Blackwell Publishers Inc. Knjigu nije pisao zbog toga. prvo i ponovljeno angloamericko izdanje knjige The Illyrians Johna J. Sto to cini P. Sustavni prelazak na "tradicionalni izgovor" prema latinskome bio bi ovdje posve neumjestan. St. Cabanesu da u tome nade metodu i mjeru kojom njegova knjiga postaje vodic. Salone.C. kuda je linija granice tekla na terenu. . na koju se i sam Cabanes oslanja jer je njegovoj knjizi daleko prethodila prvim izdanjem. Upravo u znanstvenoj produkciji iz Albanije i tadasnje Jugoslavije (Srbije i Kosova) savrseno je otcitao prijenos aktualnih problema na starovjekovne prilike. u biblioteci "Enciclopedia del Mediterraneo". naime. Pierre Cabanes osobno poznaje teren juzne Iliride. a koji je i sam razlicito prepoznavao i definirao ilirstvo. bila kraljevska vlast u Ilira. bez uzrujavanja i pristranosti. bistro. na prirodne okolnosti i na civilizacijske kriterije starih Grka po kojima se postavljala i pomicala civilizacijska granica prema barbarima. Svaka knjiga irna posebnosti o kojima valja kriticki progovoriti na drugome mjestu. a na kartama prikazuje sve sto je potrebno da bi se izlaganje pratilo. Cabanes? Na razumljiv. razborit i nadasve profesionalan nacin unosi red u gradivo koje obiluje nejasnocom i nesigurnoscu. a svim je knjigama namjena da uz oslon na znanstvenu literaturu upute siri citateljski krug o drevnim Ilirima. kakav je bio njihov drustveni i politicki ustroj.Paris 1976). jedna o ranijima. P. a ipak nedvojbeno ucinkovit nacin. Centre de recherches d'histoire ancienne vol. a cesto je bilo interpretirano s neobuzdanom proizvoljnoscu. Prihvaca se niza neugodnih pitanja: gdje su granice juznoga ilirskog podrucja. Ovdje zelim objasniti zasto smo kao prvi svezak niza "Antika" u izdanju Svitave odlucili predstaviti upravo prijevod knjige Les Illyriens de Bardylis a Genthios: IV6-!!6 siecles avant J. Trogira. a konkretna postignuca u svezi s juznom Iliridom od koristi su za proucavanje i poznavanje drustva i povijesti sjevernijih podrucja. izvanredno su uvjerljiv i ucinkovit tumac za fizicku pojavnost ilirskih sredista i za dogadajnu povijest Ilirije do Gencijeva pada. Cabanes tumaci nedoumice pradavnih pisaca. kakva je.

Bruna Kuntic-Makvic VII . Pred poseban nas je problem postavio pravopis albanskih vlastitih imenica. 205-251). Rima i Makedonije uoci i za vrijeme treceg makedonskog i tre6eg ilirskog rata. niti kazala. 28. a svoje smo kazalo dali na ljubaznu provjeru prof. Imena starih pisaca i naslove njihovih djela nismo navodili uobicajenim kraticama (osim Plinijeve Natwalis historia. dakle. ali ucinkovitim ilirskim lembom plovidba biblioteke "Antika" u izdanju Svitave zapoceti pod sretnim auspicijima. Atlas svijeta. i "apojkija"). Smatrali smo to nedostatkom i nastojali smo ga u hrvatskome izdanju otkloniti. Zagreb: VPA . Time predajemo knjigu citateljima. Cabanesa u svome izvornome obliku nema nikakva popisa kratica.kao -z-) Cinjenica je da iz razlicitih razloga nijedno pravilo nije univerzalno: odstupanja su uvijek potrebna. Tome je korisnome djelu sada vise od cetvrt stoljeca. u hrvatskoj latinistickoj historiografiji problematika ilirskih ratova ima takvu tradiciju i Gencijevo je ime toliko ucestalo da nam ga je neobicno gledati u drugom obliku. Vokal koji treba naglasiti oznacen je iktusom (osim kod vrlo poznatih izraza poput polls ili demos za koje ne bi trebalo biti dvojbe o mjestu naglaska).pretez. znanstvenom savjetniku u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U francuskome se izdanju rjede za to koristi alfabet. opredijelili smo se za uobicajeni oblik "Gencije". Pa ipak. Izvornim smo ilustracijama prema mogucnostima pridruzili fotografije spomenika s hrvatskoga povjesnog prostora koji se u djelu spominju. dr. Zefu Mirditi. Zagreb: JLZ "Miroslav Krleza" 1988). Stoga smo u ponecemu nastojali sutavno provesti rjesenja za koja se Salopek nije bio zalagao (meduvokalsko -s. koliko je to izvornik omogucavao. Cabanesa. a cesce francuskom jeziku prilagodena latinicka transkripcija. vjerujuci da ce tako sirina Cabanesova oslonca na stare izvore biti pronicnija citateljima. Odlucili smo se. Kroatizira li se titula utemeljitelja . Aleksandru Stipcevicu zahvaljujemo sto je rijesio iskrivljenu informaciju o hramu na podrucju Peci kod Amantije.(Genthios. dr.no pripada grckojezicnom podrucju rimske drzave. ur. U Zagrebu. Ime posljednjega vladara Ilirskoga Kraljevstva u grckim se izvorima pise s -th-. Mi smo se najcesce odlucivali za latinicku transkripciju koja bi hrvatskom citatelju omogucila da grcke rijeci sto ispravnije izgovori. Knjiga P. Buduci pak da se tezis'te kazivanja o Iliriji i ilirskoj povijesti u Gencijevo doba i u Cabanesovu djelu ocigledno pomaklo prema sjeverozapadu. On je vrlo nestalan unutar Cabanesove knjige. Opuscula archaeologica 17/1993. ona se drasticno udaljava od svoje realne forme i gubi vezu s rijecju od koje je potekla. Njemu zahvaljujemo i za pomoc oko ispravka krivo pofrancuzenoga imena gradVI skih vrata staroga Lisa (Gavijarijeva vrata).osnivaca novoga polisa na uvrijezeni nacin (ekist).L&G 1976. pa je ocito da kroatizacija danas nije isto sto je bila kad je ono pisano. veljace 2002. Tu i tamo trebalo je grcke rijeci navesti u izvorniku. Gentius).). te se A. nadajuci se da ce ovim nevelikim. za oblik "ojkist" (usp. Kreirana je jedna ad hoc norma za tanskripcije koje su uvijek u kurzivu (italic). Sve lose strane i nedosljednosti ovih rjesenja urednikova su odgovornost. Stoga smo imena uglavnom prenijeli onako kako stoje u knjizi P. a u latinskima sa -t. a nisu bili slikovno prezentirani u izvornome izdanju.. u nasim standardnim pomagalima (Npr. B. Domic-Kunic svojedobno s dobrim razlozima zalozila da se to ime kroatizira kao Gentije (A. U kroatizaciji smo se u nacelu oslanjali na razlozitu i tolerantnu Transkripciju i adaptaciju grckih imena Damira Salopeka (Radovi Latina et Graeca 3. pa i u citiranim radovima albanskih autora.Medunarodni odnosi izmedu Ilirije. Njegov izvorni izgovor bio je nedvojbeno u skladu s time. Domic-Kunic. narocito s obzirom na mjesto naglaska. Feldbauer. a prof. Gentije . sto je zabiljezeno u popisu kratica).

poglavlje . poglavlje . stoljeca prije Krista Drustvene i gospodarske promjene Drustvo Gospodarska djelatnost Optjecaj novca Razvoj gradova .Trakija C . do II.SADRZAJ llvod I.Drustvene i gospodarske promjene u juznoj Iliriji od IV.Teritorij Ilira Juzna granica Ilirije Pokusaj da se objasni nedoumica starih autora [Ilirska granica s Makedonijom i Trakijom Grcke kolonije u Iliriji Narodi juzne Ilirije Tekstuvi Biljeske II.Ilirska kraljevstva (393-270) Prvi poznati kraljevi u Iliriji Bardilej Bardilejevi nasljednici Usporedba sa susjednim kraljevstvima A • Makedonija B .Epir Kraljevski naslovi Kraljevi u Iliriji Klit Glaukija Ilirija poslije Glaukije Tekstovi Biljeske III. poglavlje .

kao predigru makedonskim ratovima i etolsko-sirijskome ratu. ustupio mjesto unitarnoj drzavi. a sliku koju o tome daje vrijedi citirati: "To je pucanstvo najprije dugo bilo podijeljeno na narode ili plemena neovisne jedne o drugima. Etudes d' Epigraphie et d'Histoire grecque. Kr. Holleaux tek vrlo kratko spomihje situaciju u Iliriji prije Agronova kraljevanja. Zippel. 1910. Untersuchungen zur Geschichte der alien illyrier. Die romische Herrschaft in lllyrien bis auf Augustus. To je usmjerenje odabrao jos G. smatrala ih je stoga zanimljivima tek od Agronove i Teutine vladavine. u poglavlju koje je sastavio za Cambridge Ancient History. str. sa zasebnim vladarima. 1952. kaos bi odjednom. Wroclaw. Robert. oko polovice III. nakon kratke studije koju je posvetio razdoblju prije 230. VII.i napose kroz sukobe s Rimom od godine 230.Uvod Epidamno . Uspostavljena je prostrana ilirska drzava kojom je upravljao jedan jedini vladar. ciji su suverenitet priznavali lokalni "dinasti". Zasluga je Curta Schiitta. . Leipzig. stoljeca prije Krista. poznato je da je nedugo nakon godine 250. kao saveznik ili kao neprijatelj. IV. str. 76 . ciji se kralj Glaukija usudio oduprijeti Aleksandru.kroz ratove s makedonskim kraljevima iz argeadske dinastije. No. poglavlje . Cjelokupna suvremena historiografija. pokazao je svoju moc obliznjim grckim gradovima.114. pr. godine. XXVI. stoljecu najznacajniji bili Taulanti.taj sustav podjele nestao. 1877. 822-857. a to je da je ilirska drzava nastala vise ili manje nenadano. odnosno: . Ako je tomu vjerovati. Dirahiju.Razdoblje rimske intervencije u Iliriji (230 . Holleaux to cini kako bi objasnio razvoj gusarstva.iako se ne zna tocno otkad . 1928. sto solidno potvrduje M. ur.167) Agronovo kraljevstvo i prvi odnosi s Rimom Ilirsko gusarstvo Ilirsko-epirski rat (230) Prvi ilirski rat Reorganizacija juzne Ilirije Drugi ilirski rat Ilirija pod makedonskom prijetnjom Ilirija u drugom makedonskom ratu Gencijeva vladavina Ilirija nakon poraza Biljeske Zakljucak Najcesce kratice u biljeskama Kaz-alo 118 121 128 131 137 138 140 142 144 150 152 155 163 168 174 175 183 186 187 P Slike 224 ovijest Ilirije i njezinih stanovnika Ilira u antici dugo se razmatrala prvenstveno kroz njihove odnose s juznim susjedima ili s kolonijama koje su bile utemeljene na obalama Jadranskoga mora. "Les Remains en Illyrie". suprotstavio se Kasandru. pogl. Tu se tloticemo jednoga od znacajnih problema ilirske povijesti. Na jugu su u V. M. sto je svoju disertaciju usmjerio prema proucavanju razdoblja prije rimske intervencije koja zauzima samo mali dio njegove knjige. L. Holleaux. u prvoj polovici IV. poglavari naroda ili gradova (TtoAiSwctatou)" (81). uzeo je pod zastitu Pira i. . i IV. Nedvojbeno je bilo prerano pisati velike povijesne sinteze dok se god nisu .Dirahij i Apolonija Radanje i razvoj gradova u juznoj Iliriji Posljedice urbanizacije Biljeske IV. st. koji su doveli do toga da Rimljani uspostave vlast nad Balkanskim poluotokom i nad Malom Azijom.kroz intervenciju protiv Molosana na strani Dionizija Sirakuskog . Apoloniji i Kerkiri. a kojim cemo se mi koristiti u izvornoj francuskoj verziji.

Godisnjak Centra za balkanoloska ispitivanja u Sarajevu. Illyrioi. posvecena posebice nalazistima u Haoniji (Fenike i Butrot) u juznoj Albaniji. 1985. Patscha. Russu u djelu naslovljenom /////-//. Korkutija i l. stoljeca. ne polazeci vise od odnosa Grka i Rimljana s Ilirima. Prostorno ce se nase proucavanje takoder ograniciti na juzni dio Ilirije. nego. Ceke. Zeljeii bismo da ovo djelo bude od koristi prikazom sadasnjega stanja Istrazivanja koje cemo nastojati iznijeti. na ekonomskim i drustvenim strukturama. Studia Albanica od 1964. Schober. 1901. i C. godine i prevedeno na engleski 1977. 1929. I storia. mora se priznati. F. Nakon mnogih putnika koji su posjetili te krajeve. Nakon I. Krahe objavljuje veliko djelo. Cak i tako suzeno. Nakon II. (na poljskom). Bee. Najznacajnija su djela H. Bit ce dakle odlozeni ustranu teski problemi prapovijesti i protohistorije tih podrucja juzne Ilirije koja su istodobno obiljezena glasinackom civilizacijom sto dolazi sa sjevera i egejskim prinosima iz Tesalije. poglavlje). na ratovanju i naoruzanju. Barem potonjem clanku prethodili su C. Selima Islamija. Islamija. Drukcii. Proucavanje ce se usmjeriti na razdoblje koje se proteze od IV. Krahea. Stipcevica IlirL objavljeno u Zagrebu 1974. 1922-24. Buletini per Shkencat Shoqerore (1952-1957).mogla provoditi terenska istrazivanja i dok strucnjaci za lingvistiku nisu mogli pokusati odrediti ilirski jezik. podrucje proucavanja ostaje vrlo prostrano. pod naslovom The lllyrians. Prva je verzija izdana na talijanskome 1968. Archaologische Forschungen in Albanien und Montenegro. i da olaksa rad studentima koji pripremaju ispite i moraju u kratkom vremenu otkriti povijesne dimenzije dosad slabo poznutih krajeva. Centar za arheoloska istrazivanja Albanske akademije znanosti od 1971. 1955-1964. Buletin i Institutit te Shkencave (1958-51). Drinija i mnogih drugih. u torn smislu sto on u svoje popise ukljucuje mnoga imena drugoga podrijetla. i M. Brojni su clanci prikazali rezultate iskapanja. N. u clancima A. Lexikon altillyrischer Personennamen. Bee". odnosno od vladavine kralja Bardileja do rimske pobjede sredinom II. F. A. svjetskog rata vodena su arheoloska istrazivanja u Jugoslaviji i u Albaniji. Park Ridge. Die Sprache der lllyrier. godine (na francuskom jeziku). Frana Prendija. New Jersey. da bi se vise zadrzala na svakodnevnom zivotu i obicajima. Buletin i Universitatit Sheteror te Tiranes. 1919. francuski konzul i autor djela Souvenirs de la Haute-Albanie. do 1939. a albanski istrazivaci [iod vodstvoin Selima Islamija objavili su Les Illyriens. . perom Hasana Ceke. (na francuskom). U istome smjeru radio je I. Papazoglu. a Institut za spomenike kulture casopis Monumentet. D. Valja istaknuti tri pokusaja. Tu valja nadasve istaknuti radove Talijanske arheoloske misije koji su djelomice objavljeni u tri sveska Albania antica. od 1925.. Drugu povijesnu sintezu pruzio je W. vjerskom i umjetnickom zivotu. onaj koji je najizravnije u dodiru sa zemljama juga i grcke civilizacije. Katicica. kao. Korkutija. Poznan. u torn smislu sto mu je podrucje vremenski ogranicenije. Garasanina. stavljajuci Hire u srediste proucavanja. Pariz. Bee. Die alien balkanillyrischen geographischen Namen. Das Sandschak Berat in Albanien. valja nadasve podsjetiti na radove K. S. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku u Splitu (koji od 1927 nastavlja Bulletino di archeologia e storia dalmata) i Vjesnik hrvatskog arheoloskog drustva (kasnije Vjesnik Arheoloskog muzeja) u Zagrebu. Nakon II. Budine. odredenim panilirizmom. od kojih je svaki s vlastitim obiljezjima te su po tome komplementarni. godine pod naslovom Gli Illirt. Prendija. I-II. su temi Ilira pristupali lingvisti koji su nastojali odrediti jezik kojim je govorilo pucanstvo koje nije ostavilo nikakav zapis na svojem jeziku na istocnoj obali Jadranskog mora. Heilderberg. llirowie. IllyrU proprie dtcti. Wiesbaden. Praschnikera. limba si onomastica. koji su objavljeni u Sest svezaka casopisa Albania. Seria Shkencat Shoqerore (1957-1963). stoljeca prije Krista. Napredak ostvaren arheoloskim istrazivanjem i lingvistickim proucavanjem |ionovno je potaknuo povjesnicare da se upuste u povijesnu sintezu. Makedonije i Epira.vedeni iz danas dostupne dokumentacije mogu dovesti u pitanje novi arheoloski nalazi. Cahiers d'Archeologie. History and Culture. 1981. koltko je to moguce. svjetskog rata poduzeta su potpunija arheoloSka istrazivanja i njihovi su rezultati objavljivani. i radove Le"ona Reya na polozaju Apolonije. M. Skendera Anamalija. d'Histoire et d'Art en Albanie et dans les Balkans. obojena. Anamalija. aper^u historique. D. £abeja koji se trsio istaknuti veze izmedu ilirskog i albanskog jezika. Zakljucke koji su i/. 1957-1959. M. I. Praschniker i A. Na albanskoj strani rezultate arheoloSkih istrazivanja donose sljedeci casopisi: Buletin i Institutit te Studimeve (1947). Jahreshefte des Oesterreichischen archaologischen Instituts in Wien. 1925. uz sudjelovanje S. 1904. Noyes Press. Dh. Heidelberg. posebice iz krajeva gdje se aktivno istrazuje tek posljednjih cetrdesetak godina. u Milanu. godine objavljuje casopis Iliria. Rukurest 1969. na primjer. R. XXI-XXII. Tirana. To je takoder razdoblje radova albanskog znanstvenika E. Benca. Studime Historike. svjetskog rata H. Nas naum u ovome djelu nije toliko ambiciozan. Ta knjiga daje manje prostora povijesti od pocetka do kraja rimske vladavine (II. RendicVMiocevica i drugih. Gotovo istodobno Anton Mayer izdaje knjigu Die Sprache der alien lllyrier. Prvi je djelo A. na jugoslavenskoj strani u casopisima kao sto su Ziva antika u Skopju. Archaologische Untersuchungen in Mettelalbanien". "Muzakhia und Malakastra. Degrand. Pajakowski. romanizarea.

nije govorilo grckim nego nekim drugim jezikom. peloponeskoga s Polibijem u helenistic"ko doba. Ako literarna dokumentacija nije nimalo obilna. ili kasnije rimskoga. . ta je literarna dokumentacija uvijek stranoga podrijetla.I. Mislimo. te je on sluzio kao prevoditelj. obiljezeni stranim pecatom jer su svi epigrafski tekstovi redigirani grckim jezikom. Nijedan pisani izvor ne potjece iz Ilirije. Korkiri i Korintu. Mnogo kasnije. s dugim razdobljima sutnje izmedu ono malo podataka koje obicno dobijemo kad strane vojske dodu ratovati u te krajeve ili kad se u Iliriji zbije dogadaj cije posljedice osjeti susjedni grcki svijet. koje potjecu od krajnje izmijesanosti razlicitih etnickih. Polibije (II. Taj je jezik poznavao Pleurat. Grcki se jezik koristio kao sluzbeni. negoli na barbarima Taulanatima koji zive u blizini Epidamna i uplecu se u gradanski rat. valja to reei. kao jezik administracije. poglavlje Teritorij Ilira O dredenje Ilirije. vise na grckim gradovima: Epidamnu. u torn smislu sto cesto dolazi od autora vremenski i prostorno daleko od dogadaja o kojima izvjescuju. 8) svjedoci da se na dvoru kralja Gencija. ali na isti nacin. Naime. U XX. grckoga i posebice atenskog u klasicno doba. lingvistickih ili religijskih skupina. dominantna kultura. kao i proucavanje njezine povijesti. proistekli iz ilirskog tla. u godinama Sto su prethodile izbijanju peloponeskog rata. a i osrednje je kvalitete. cije tlo nasrecu pruza podosta arheoloskih. na ulogu gradanskog rata u Epidamnu . Uz to. a koji Tukidid (I. zajednica koje kuju novae ili kraljeva.Dirahiju. godine 170/169. je stoljecu nemogude povuci jasnu granicu koja bi odvajala zemlje s homogenim narodima. zadrzavajuci se. postupno je prodrla u Iliriju. Rasprave o antickoj povijesti tih krajeva tesko mogu ostati akademske. druga teskoca cini posao povjesnicara Ilirije jos opasnijim. premda Polibije (XXVIII. ili barem smirene. odmah se suceljava s oskudnoscu anticke dokumentacije koja je rijetka. i ti su prvorazredni izvori. 8-12) poklanja paznju Ilirima zbog gusarenja koje dovodi do prvoga rata s Rimljanima godine 230/229. Ubrzo postaju napete zbog opreka medu pripadnicima susjednih zemalja. epigrafskih i numizmatickih podataka koji djelomicno mogu popuniti praznine literarnih izvora. 24-55) nasiroko opisuje. kao i imena novcarskih duznosnika. a povezana je s aktualnim napetostima na Balkanu. No. clan poslanstva koje je uputio Perzej. naravno. ona koja dotazi s juga.

u podrucju rijeke Angra (nedvojbeno Zapadna Morava) u zemlji Autarijata. 1988. No dogada se da neiskusniji autor prostodusno izlane pravi razlog tome suprotstavljanju. no lo je djelo redigirano tijekom duzeg razdoblja i rezultat je povezivanja opisa koji nisu istodobni. zemlja Ilira pocinje. Rijec je o Dardaniji. Cak i nakon raspada Otomanskog Carstva. Iliri su i narodi sredisnje Dalmacije (IV. prvi ilirski narod. Valja nam potom precizirati zonu koja ce se podrobnije proucavati u ovoj knjizi. U djelu o Ilirima koje su nedavno objavili albanski istrazivaci. prije Krista rabi termin Illyrioi da oznaci narode smjestene na prostranoj povrsini od sjevera Jadranskog mora do epirskih granica. stovise i u umjetnickoj knjizevnosti. Sedaj u ne bas zadovoljavajucem clanku posvecenom "Hirskim plemenima u homerskim pjesmama"(2) kad pise: "U posljednje vrijerne. Ljudi. tim rubovima koje je kadsto cak i starima bilo tesko pripisati jednom ili drugom svijetu. ovoj ili onoj strani. granice izmedu Grcke. ovisno o tome pripadaju li jednoj ili drugoj zemlji. nemaju rjesenja doli u zajednickoj dobroj volji balkanskih drzava. medu albanskim znanstvenicima. Cabanes je svoj tekst dovrsio prije raspada druge Jugoslavije. na sjeveru dodiruje alpski masiv. ako je vjerovati llerodotu koji sredinom V. stoljeca i mora pribaviti dijametralno suprotne argumente jednima i drugima. (To predstavlja hapax koji je urodio mnostvom ispravaka. st. a gdje zavrsava. gradanski ratovi i sasvim razlicite politicke opcije koje su t)dabrale razne drzave. Na posljetku. pojam teritorija nije jednostavno odrediti. ethnos Ilira (Illyrioi) pocinje juzno od Liburna i proteze se sve do Haonije. Rijetke referencije na tadasnju politicku stvamost nismo smatrali potrebnim mijenjati. Papazoglu. U prikazu koji je nedavno objavila. pitanje Dardanaca kao ilirskog plemena koje je nastavalo krajeve u kojima u nase vrijeme zivi vecina jugoslavenskih Albanaca vec je postalo vrlo aktualno. uostalom. Upravo je to definicija koja stoji u uvodu albanske knjige Iliri (str. Isto je. sto se vidi u njezirumi prikazu (3). Drugi. Ti geopoliticki problem!. precizniji opis ilirskih naroda dao je Pseudo Skilak u Periplu. a da ne govorimo o grckim manjinama u Albaniji i Albancima u Grckoj koji trenutacno nisu predmetom svada medu susjednim drzavama. Povjesnicar ce vrlo lako shvatiti da su Dardanci u stvari taoci sasvim aktualnog sukoba koji suprotstavlja Srbe i Albance u regiji Kosova: odrediti ih kao Hire znaci stati na stranu prvenstva ilirsko-albanske nazocnosti na tome teritoriju. 196. kao u sukobu sto suprotstavlja Izraelce i Palestince. a da ga se ne sumnjici da se priklonio ovoj ili onoj suvremenoj drzavi. Anamali. Prema C. * P. kao sto to cini E. Citatelj koji nije u tijeku danasnjih problema izmedu Jugoslavena i Albanaca u torn ce razmimoilazenju misljenja vidjeti samo suprotstavljanje dvoje znanstvenika. buduci da antika ne poznaje hermeticke granice kakve je uspjelo uspostaviti tek XX. a tiskanje prvoga izdanja bilo je dovrseno u jesen g. 22-27. /. a na istoku ide do obala Morave i Vardara koji je odvajaju od Trakije. Srba i Albanaca zbog Kosova. znalne su se promjene u nacinu zivota mogle primijetiti medu pucanstvom istoga jezika. 5). barem ne na maloj udaljenosti. (4) Konacni se oblik opcenito smjesta oko sredine 4. Slijedom toga. Venete naziva Ilirima. podigle su medu njima vrlo nepropusne granice. utvrde drevne cinjenice. Doista sc cini da se iz starih izvora pomalja jedna vrlo prostrana Ilirija. siada i roba kolali su bez teskoca. susjedi Liburna. precizirajuci: " U povijesnom razdoblju Dardanci se pokazuju kao stanovnici gornje Mezije i krajeva danasnjeg Kosova".i na taj demo se problem jos vratiti." Pa ako citatelj jos nije shvatio. fmat cemo prilike vratiti se tim priiclaznim zonama. naslijedeni od Otomanskog Carstva. uoci I. cesto nije lako odrediti tocno mjesto gdje. s Epiranima . sto navodi na to da se opise jedna prostrana Ilirija koja je na zapadu ogranicena jadranskom obalom. osim onih tehnickih koje su zadavali stanje putova. Odredenje teritorija Ilira (SI. a slijedom toga i njihova veza s Homerovim Dardancima. st. posvecujuci im poglavlje koje je ozlojedilo F. 1) treba najprije potraziti kod starih autora. u sredisnjoj Albaniji. Papazoglu burno reagira na tvrdnju da su Dardanci Iliri te ostro kritizira poglavlje koje je redigirao S. anticke su drzave imale nacin zivota te drustvenu i t-konomsku organizaciju koji se medusobno nisu nimalo razlikovali. To ocevidno nisu dobri uvjeti da se antiku pokusa obraditi sto je moguce objektivnije. razbojnistvo i gusarenje. Jake napetosti koje su uslijedile po zavrsetku druj>og svjetskog sukoba. jedno je poglavlje posveceno Dardancima koje se smatra Ilirima.a autora Peripla. prije Krista. (1) F. Naprotiv. bili bi Hierastamnai. Njih su albanski autori knjige naslovljene Iliri brzopleto smjestili medu Mire. No povjesnicar antike vrlo dobro osjeca kako ova ili ona strana moze iskoristiti njegove rijeci da bi pravdala potrazivanja zasnovana na pravu prvenstva u zaposjedanju. Bez nepremoslivih granica medu sobom. napose u pjesnistvu.Cesto se zaostravaju napetosti izmedu Bugara i Makedonaca iz Jugoslavije*. U I. koji narode opisuje onako kako ih se na jadranskoj obali susrece kad ih se otkriva s mora. smatrati ih stranima Iliriji znaci odbaciti tu tezu. Mulleru (5). stoljece. s onoliko sigurnosti koliko je to moguce. 49). smjestenim u razlicitim klimatskim i vegctacijskim zonama. Albanije i Jugoslavije nisu ometale kretanje vlaskih pastira i njihovih stada. svjetskog rata. Stara povijest postaje zalogom sukoba XX. Spominje takoder i Enheleje (IX. jer njegovi napori teze samo za tim da se. na primjer. Navest cu samo jedan primjer koji se cini dovoljno znakovitim za nacin na koji se ponekad zlorabi anticka povijest. posebice . Savu i Dunav. on stavlja tocku na i u sljedecem odlomku. Neka povjesnicaru koji nije balkanskoga podrijetla bude dopusteno pristupiti tim problemima. 43). kad budemo raspravljali o juznoj granici Ilira i o polozaju Kpirana.

-/. Isti Makrobije (19) citira Efora kad govori o prorociStu u Dodoni: "Bog je doista gotovo uvijek svima koji su ga pitali za savjet propisivao da zrtvuju Aheloju. odnosno podrucjima koja su u izravnijem dodiru s juznim zemljama: s Makedoncima. / Iz kog istjecu svi. stvorili dojam da je rijec' o stranome svijcUi koji pocinje mnogo dalje na jugu no Sto je zemlja Haonaca./adastinoi. U torn opisu Bulini i Hili vise se ne ubrajaju medu Hire. Ta prostrana Ilirija. jesu li Epirani Heleni ili nisu. 2) drugome iz Salone (SI. postavljajuci problem na drugi nacin. a Ahilej ga je netom smrtno raitio: ". ciji obalni dio opisuje Pseudo Skilak. koji spominje Okeana i podsjetiti da je Wilamowitz u njemu vidio kasniji dodatak prvoj inacici koja je Aheloju dodjeljivala ulogu izvora svih voda. 4) (13). prije Krista. a gdje zavrsava btrbwski (14)? Odgovor na sva ta pitanja moze se izgraditi samo na podrobnom ispitivanju stai ill i/vora. u sjevemoj Albaniji? Hi bi bilo bolje sacuvati Apijanovu veliku Iliriju (12).. On kaze: Okean zeni svoju sestru Tetiju. jednome iz Fara. u drugoj polovici III. Epiranima. Treba li. koje ipak poznaje Teopomp (7) u istome razdoblju IV. u stvari. To znaCi priznati da se u torn davnom razdoblju 11 10 . osjetno je smanjena u Pseudo Skimnovoj Periegezi koja je redigirana koncem H. zajedno s albanskim autorima knjige ///. na primjcr. rijeke koju valja prijeci kako bi se stiglo u zemlje onoga svijeta". Ballabriga pak /akljucuje: (20) "Osim oceanskih zna£ajki. i njemu osobito pripadaju pocasti". Iz Hi jade (16) izdvaja ovaj Ahilejev odgovor Peoncu Astcropeju. Za njima prema jugu slijede Boulinoi \ (oblik ladasffnoi smjestio bi potonje na teritorij blizu Salone. Upravo su li i/vori. na mnogo sire podrucje no sto je Ilirija koju bi se moglo oznaciti politic"kom.onu stranu Makedonije i Trakije. gdje pocinje grcki svijet. nema mjesta za Ardijejce. TraCanima i egejskim Grcima. Autarijati. stoljeca. Iliri su narodi koji nastavaju podrucje s . (11) a koji su navodno bili smjesteni juzno od Skodre. koji sebe naziva potomkom rijeke Aksij. i veliki svi jos studenci. sto bi bill stanovnici Jadera . a koja ce nas ovdje jedino zanimati (SI. 3) (6). stjesnjuje u djelu Pseudo Skimnovu i Eratostenovu. dakle juzno od Bulina i Hila). Enheleji i Taulanti u zaledu Epidamna . Pomak Ilirije prema jugu zacijelo objasnjava navala Kelta i pritisci Sto su ih Liburni vrsili na svoje juzne susjede (8). prema dvama natpisima. Valja primijetiti da u ovom opisu naroda koji nastavaju jadaransku obalu. kod Makrobija (18) preko Didhnova fragmenta nalazimo vrlo slicnu vcrziju: "Akuzilaj je u prvoj knjizi Povijesti pokazao da je Aheloj doista najstariji od svih rijeka. Ilirija kakvu je opisao Eratosten (9)."? Velika Ilirija koja se povremeno pojavljuje kod Herodota.u laderatenai. do rijeke Istra. prizivajuci one Illyrii proprie dicti koje spominju Plinije Stariji (10) i Pomponije Mela.osjecali stanovitu nelagodu pred cudnim svijetom sin su ga otkrivali dok su putovali sjeverozapadnim krajevima stare Grc"ke. i rijeke i svako more. ili ih od njih posve odijeliti? Naprotiv. no na temelju ranijih sastavnica.. Ma/on (17) isticuci da Ahilej "sasvim prirodno pomislja na najglasovitiju rijeku sjeverne Grcke". Zacijelo je i no juice umanjiti vaznost toga sto se spominje rijeka Aheloj. naprotiv. Kronovim sinom. Zemljopisno ime Ilirije primjenjivalo se. Agrona i Gencija. l-pirane u potpunosti ukljuciti medu Hire. pa Manioi. od Liburna na sjeveru do Haonije na jugu. / Ni jaki se Aheloj usporedit no moze s njime. cini se da je tok Aheloja u najstarije vrijeme jos imao znacajku kozmiCke granice. najstariji je Aheloj. jer je on opisuje ovako: "Za Grke.ali sc duze na ovoj granici. pa u Pseudo Skilakovu Periplu i u Apijanovu djelu. Alain Ballabriga (15) je posvetio nekoliko dobrih stranica torn /cinljopisnom podrucju. stoljeca. Haonije i Tesprotije. a iz njih se vrlo brzo stjece dojam da su stari . sto ih ima. / A ni veliki silni Okean struja dubokih. Glaukije. s malim razlikama u pojedinim razdobljima. Treba li nastaviti putem smanjivanja Ilirije. pniakmiti smo postaviti sljedece pitanje o razvijenim gradovima juzne Ilirije: nisu li. ili pak. Sve od pofietka arhajskog doba ti se krajevi prikazuju kao zemlje koje dodiruju pod/emni svijet. Bilis i Amantija grcki gradovi? Ti nas upiti vracaju na pitanje postoji li izmedu Epirana i Ilira precizno razgranic'enje. iz njihove veze rada se tri lisuce rijeka. Jos' je stjes'njenija prema jugu. Ova ce se studija stoga posebice posvetiti upravo tim juznim podrucjima velike Ilirije..uliv. cije podrucje sada pocinje tek juzno od zadarskog poluotoka. zapravo nikada nije tvorila jedinstvenu drzavu koja bi okupila sve zemlje od Jadrana do Save i Dunava. buduci da su iz nje iskljuceni i Nesti. prisutna kod Herodota. (SI. Ballabrige. koja je vrlo slicna rimskom Iliriku. llostalom. poput A. istaknuti da je Zenodot ispustio stih 195. U Periplu se potom nabrajaju Nestoi. kao Sto to cini P. st. u visini Sibenika.".barem oni koji su o tome pisali i koji su neizbjezno Grci . koji je pak pisao prije Pseudo Skimna. ne prelazeci na sjeveru dolinu Neretve.Dirahija. Moze se takoder. / Izvori. a koja se. no s istinskom ustrajnoscu od arhajskoga do helenistickog vremena.Zadra ill ladasinoi ." A. borbe nema sa Zeusom. Stari autori i natpisi samo u njezinom juznom dijelu svjedoce o organiziranim ilirskim drzavama s mo£nim vladarima poput Bardileja. Ju/na granica Ilirije /bog vrlo razlicitih stavova stranih istrazivaca o torn pilanju opravdano je /.

nije bila najbolja. 127) koji. Tukidid je vrlo zanimljiv svjedok koji ne poznaje osobno kraJL-VC sjeverozapadno od Grcke. sjeverniju rijeku. eskhatid. i ponavlja da se objava. stoljeca prelazi u ruke Molosana koji se sire prema zapadu). iz toga prebrzo izvlaciti zakljucak daje rijec o barbarima. zemlju koja je. u doba peloponeskoga rata koncem V. U njegovom se djelu inora uociti da su zemljopisne spoznaje jednoga Atenjanina iznova napredovale l»iciiia sjeveru. bolje. Ambrakijom i Epirom. cak i ako se Dodonu u homerskim spjevovima vec pohadalo kao prorocansko srediste. No kolonije se osnivaju samo kod barbara. Nista ne dopusta da ustvrdimo da je uopce u rodu s kraljevskom obitelji Eakovica. a on je posebice eksplicitan jer oznacava rubove. no ipak valja uociti cinjenicu da spominjanje Tijamisa. obznanjena tijekom olimpijskih naijecanja. Akarnanija ipak ulazi u pjesnicki obzor. dok Molosanin Alkon niposto nije k i a l j svoga naroda. Aheront i jezero Aheruziju. pa cak spominje i jednu drugu. naravno. Konac V. kao i Etolac Males. na ulazu u onaj svijet. Sa sjevera moloske zemlje dolazi jos i Amfimnest. Epistrofov sin iz Epidamna. zacijelo to ne bi mogao biti slucaj Eubejca iz Krelrije. jedan Herodotov odlomak (VI. Postoji. Kad opisuje primorje tijekom sukoba izmedu Korkire i Korinta (29). I'ako jc bilo i s makedonskim kraljem Aleksandrom u vrijeme drugoga perzijskog laia. stoljeca. vec valja prijeci Pindsko gorje. kamo se bio sklonio po zavrsetku svojega ncsretnog zapovjednistva. Ma kakav bio njegov tocan polozaj. no zemlje s onu stranu Aheloja i nadalje se prikazuju poput "pojasa zapadnih granica preko kojih se ulazi u onaj svijet" (21).grcki svijet zaustavljao istocno od Aheloja. i to dodonskim prorocistem (koje tek koncem V. navodi Efiru u Tcsprotiji. pa Tukidid. povezano je s Tesalijom u Gunejevu kraljevstvu: ne moze mu se prici ni kopncnim ni morskim putovima s dalekog zapada. Prije kraja arhajskog razdoblja. Pa ipak. Ne valja. Nakon Herodota. nakon Aheloja i potom Aheronta. da pita prorociste mrtvih". izgubivsi zenu Melisu. 47) kad nabraja grcke snage kod Salamine: "Svi narodi koji dado. na obale rijeke Aheronta. to je jos uvijek rubna zemlja. te da su se sezdeset dana kasnijc u Sikionu doista Grci predstavili kao pretendenti. a koja. Herodot (25) podsjeca na poslanstvo koje je Perijandar. te Nekromantejem. jos ne oklijeva podijeliti taj atribut svim narodima oko Ambrakije.Dirahij. primjerice. cini se. na bogate pasnjake Kestrine. helenizirane zemlje u barbarskome kraju. sto za povjesnicara peloponeskog rata ne znaci da su ona potpunoma izasla iz barbarstva. a sama Ambrakija pojavljuje se kod Hekateja iz Mileta (27) kao zemlja kojom vlada Gerion. Thyamis (ili Kalamas) koja dijeli Tesprotiju od Keslrine. a ciji smisao ne ostavlja mjesta dvojbi. izvjescivanje o vojnim operacijama u peloponeskom ratu obvezuje ga da se havi tim zemljama. gdje suprotstavljanje aristokrata i demosa omogucava domorocima da se izravno upletu u poslove grada. Cini se da je Tesprotija srediste tih udaljenih zemalja i da ona drzi kljuc onoga svijeta. Jamacno je inogute istaknuti Tukididovu kartografsku nepreciznost kad nastoji odrediti polozaj tih rijeka i rtova kopnene obale u odnosu na otok Korkiru. stoljeca prije Krista razdoblje je tijekom kojega se pos13 . daje odgo12 vor koji has i nije u skladu s opcim shva^anjem da Grcka pocinje tek na Aheloju ili na Aherontu. To je posebice vidljivo za Epidamno . Toje vazno svjedocanstvo koje nam pruza Herodot: Molosanin Alkon doista je smatran Helenom. i I'jelrijac Lizanija. bez patronimika. dopala ocu Heziodovom kad je doselio. mjestom gdje se susrecu zivi i mrtvi (23). odnosila na Grke (drugacije nije ni moglo biti). uz pokret korintske kolonizacije u torn podrucju. znaci da se poznata podrucja Sire prema sjeveru. Pseudo Skilak (28) ta goveda smjesta jos sjevernije. a ne u Atici.a spominjanje Perijandra vec je na to upucivalo -. Ako se moze primijetiti stanovito povlacenje granice poznatih zemalja koja s toka Aheloja prelazi na tok Aheronta. On vige nije ogranicen na obale Aheloja pa cak ni Aheronta. Osjecaj da se ovdje dosizu granice svijeta zivih opet dobro potvrduje Herodot (VIII. poslao iz Korinta "u zemlju Tesprocana. dok s dobrim poznavanjem predmeta govori o liakiji. Moze se naprosto misliti daje iz dobre obitelji moloskoga plcmstva. no nema nikakva razloga da to sto ga se naziva Helenom bude jedinslveni privilegij u Molosiji. ili poc"etak IV. dakle. sto doista potvrduje da smo ovdje na granici svijeta zivih. Termin koji autor rabi je eskharid. No sva trinaestorica kandidata za Herodota su Grci. Sikioiiski tiranin Klisten niposto ne nastoji udati kcerza ne-Grka. Ako bi odsutnost patronimika i mogla biti znak barbarstva u Molosaninovu i Etolcevu primjeru. u Beotiji ili Lakoniji: to je otocic grcke zemfje ili. paklenim vodama Aheronta (22) i Kokita. to je prorociste mrtvih u Tesprotiji postojalo i primalo brojne posjetitelje. cija goveda krade Heraklo. no razlika je u tome sto je Aleksandar kao iznimka priznat Helenom medu Makccloncima kojima se to svojstvo ne priznaje. Apoikia se usaduje kod barbara ciju ce zemlju iskoristavati i s tim ce domorodac'kim narodima odrzavati vise ili manje bliske i dobre odnose. Akarnanijom. Dodonsko svetiste koje se pojavljuje u Katalogu brodova (24) i smjesteno je u surovu zemlju. medutim. Titormov brat. U nabrajanju kandidala kao posljednji je naveden Molosanin Alkon. Herodot je upravo objasnio daje sikioiiski tiranin Klisten "zelio pronaci najboljeg od svih Helena kako bi 11 in dao Agaristu za zenu".se vojnike zive s ove strane Tesprotije i rijeke Aheronta: Tesprocani su zapravo susjedi Ambrakijaca i Leukadana koji bijahu dosli iz najudaljenijih krajeva". Akamanijska obala posijana je korintskim kolonijama. To je relativno povlacenje vezano . Kod njega je posebno to sto je o/nacen samo imenom. Ovamo je i Odisej dosao susresti proroka Tireziju (26). granice. korkirsko-korintske kolonije.

Etolci su vcliki ratnicki narod koji zivi u neutvrdenim selima. koje. Valja. otkrivajuci nedvojbeno. A onoga kojcga se slabo razumije smatra se strancem i prezire ga se. Molosana. Oni su barbari zato sto ne znaju govoriti grckim 14 je/. Anaktorija i Leukade" . u Butrotu. nelagodu pisaca pred torn cudnom situacijom koju otkrivaju na . u nabrajanju naroda koji smo netom spomenuli. najboljim ratnicima (makhimotatoi). i grcki svijet koji pocinje u Ambrakiji jasno rascijepljeni. Kasopejci.cli svladati u pohodu 426. tijekom rata. Povjesnicar Efor (38) "na zapadu stavlja pocetak Helade u Akarnaniju. Epigrafski potvrdeno postojanje Pergamaca (31). Svi su oni podjednako barbari i on nikada ne nastoji odrediti granice Helade i juzne Ilirije. Tukidid nabraja tri velika t'liini' sto tvore etolski narod: Apodoti. s Taulantima. Izmedu njih neka je vrsta nicije zemIje. Ofioneji i Euritani. zajedno s Haoncima i nekim drugim barbarima iz okolice" (34) . ostali stanovnici Amfilohije su barbari" (33). kako smo vec zabiljezili. pripadali Heladi. Kasopejce i Molosane. smjesta u Heladu. potom Tesprocane.tupno uspostavlja tradicija trojanskoga podrijetla epirskih naroda i dinastija (30). na granicu s onim svijetom koji je vec primio najvec"i dio stanovnika Troje.tri korintske kolonije. s drugima nije tako.istovjetne znacajke Tukidid pripisuje Etolcima koje atenski strateg Demosten ?.sjL-verozapadu. i Haonaca koji su bili puni samopouzdanja. Molosani zive po selima (katd komas). Tukidid ne razlikuje jasno one koji su. kao i u V. te dodaje jos jednu znafiajku: oni govore potpuno nerazumljivim jezikom (agnostotatoi de glossan) i jcdu sirovu hranu (omophagoi) (37). nedvojbeno stoga sto su smatrani najratobornijima.oki ani Ozolski. Paraveja. "a od barbara imao je. Oresta. govoreci o Lakedemonjanu Knemu: "Od Grka imao je sa sobom ljude iz Ambrakije. Zajedno s drugim barbarima oni srljalju naprijed pa upadaju u zasjedu koju su postavili stanovnici . kao I . Tukidid opisuje stari nacin zivota koji su sacuvaii Ozolski Lokrani. odnosno on smjesta ulaz u (ircku u Ambrakijski zaljev. rudna prehrana jer jedu sirovo. onoga Atenjana i egejskih Grka. Ti'sprocana. na pocetku Povijesti peloponeskog rata (32). prelazi a da to uopce ne primjecuje kad govori o Atintanima istodobno kad i o Molosanima. takoder je smjesteno na granici poznatoga svijeta.). popul prapovijesnih ljudi! Tome se dodaje da su neki od njih vjerni kraljevskoj vhisii. Priblizavanje izmedu zemljopisa poznatog svijeta u Tukididovo doba i trojanske legende koja se uspostavila u Kestrini. stoljecu. a odlomak 33 precizira: "Odatle pocinje Grcka koja je neprekinuta do rijeke Peneja i do Homolija. Tesprocani. gotovo bi se povjerovalo da ne poznaju vatru.i. godine. Atintana. Paraveja. Istoga je misljenja Pseudo Skilak u Periplu (28-33). Etolci i Akarnanci. oni bez kralja. Oresta. te nesposobni za hoplitsku bitku. Tesprocana. poslije Molosana dolazi se do Ambrakije. dok drugi imaju kralja. I jedni i drugi.primjedbu valja shvatiti nadasve kao tvrdnju da nisu helenofoni . i s Atintanima vec ulazimo u juznu Iliriju . Trojanci koji su izmakli kratjevstvu mrtvih posli su se naseliti na pfag svijeta zivih. magnezijskog grada na toj rijeci". po njemu. oni su to i po svojoj nesposobnosti da vjesto vode vojne operacije . pa sljedeci odlomak Tukididovog kazivanja (36) jasno istice razliku izmedu Grka koji su nastupali u dobrome poretku i oprezno. 11 IV. sto je oznaka pravog gradanina u klasicno doha. oznacene kao grcki polls. na sjeveru Akrokeraunskoga gorja. neutvrdena sela. kojima ne precizira etnicku pripadnost. stoljeca. no o kojima nam se ne kaze . Molosana. Atlntana.stanovnici amfilohijskog Arga "prihvatise grcki jezik kojim danas govore i koji su preuzeli od Ambrakijaca (. od drugih koji su obitavali jos dalje: Haonaca.ikom. autor poslije Ilira predstavlja Haonce.. kakvu je sebi predocavao Atenjanin iz druge polovice V. te onoga zitelja sjeverozapada. To znaci da se u Tukididovom djelu pojavljuje sve vise znacajki barbarstva koje opisuju stanovnike sa sjeverozapada Helade: nerazumljiv jezik. Ambrakijci poduzese taj pohod. jer ako se Haonci. se stoljecu suprotstavljaju protuslovna misljenja. slijedeci stalno opis autora Peripla. I laonci. prvu zemlju koja granici s epirskim ethne". za Tukidida su mnogi od tih naroda barbari: . za isti pohod Tukidid precizira. na koje se Vergilije vraca povodom Enejinih putovanja i njegovoga neocekivanog susreta s Andromahom u Butrotu. Etolci.suprotstavljanje Grka i barbara se nastavlja." i slijede imena Haonaca. zavrsavajuci. Iliri. napucena narodima koje mi nazivamo Epiranima. Nakon sto je predstavio Hire (22-27). sto je dodatna oznaka barbarstva (35). cini se.. Imat cemo se priliku vratiti na taj vazni tekst koji istice razliku izmedu dva nacina zivota. Akarnanci i stanovnici kopnenih zemalja (epeiros) toga podrucja. Iz le slike koju je Pseudo Skilak dao sredinom IV stoljeca zapravo proizlazi da su ilirski svijet sjeverno od Haonije. Opaska o jeziku ne znaci da Etolci nisu Grci ncgn da govore grckim narjecjem koje je Atenjaninu tesko razumljivo. U glasovitom odlomku. Tesprocani i Molosani obicno okupljaju kao Epirani. kao da zeli dobro istaknuti razliku izmedu Grka i Barbara. To nabrajanje ocevidno mora posebno zaokupiti nasu paznju.Strata i mnogo ih je posjeceno. a ne izvan nje cak i ako izgleda da se njegova saznanja ogranicavaju na Akarnance i da ne idu prema sjeverozapadu dalje od toga. Atintanima i Amantima. nakon Enheleja.. odmah primijetiti da in Tukidid. ne smije nas odvratiti od pazljivijeg proucavanja Tukididovog svjedocanstva o granici izmedu grckoga i barbarskog svijeta. no ovaj put Atenjani nisu pobjednici.. Svi ti narodi cude Atenjanina Tukidida koji slabo razumije njihov nacin zivota. Jedni su oznaceni kao abasileutoi. . medutim. No premda se radi o podrucjima Helade."kasnije. sto se slaze s Tukididovim stavom: sjeverno od koi intske kolonije Ambrakije drugi je svijet. Nadalje.

U oba slucaja jasno je da ljudi iz Epidaura i Arga. Jasno se vidi da putnik koji dolazi iz sredisnje Grcke i napreduje na zapad. Epidaura dosli najaviti Asklepijeve igre. u Augustovo doba. kao sto su to pokusali albanski istrazivaci u knjizi Iliri. u nazocnosti Flaminina. iz Arga. Kasopejci i Molosani. Apodoti i Amfilosani nisu Grcka. Naravno. poc"ev od zemlje Tesprocana i od Aheronta. (39) presretan da podvali nasljednom etolskom neprijatelju. To su zasigurno barbarske zemlje. . stoljecu prije Krista sjeverna se granica Grcke jos nije konacno zaustavila i Polibije. potom u llaoniju (oznacenu ne imenom svojih stanovnika nego zemljopisnim terminom. o rasprostranjenosti Ilira. U tonu Polibija iz Megalopola cuje se protuetolski zalac. Za njega (41) granicu izmedu Epirana i Ilira valja smjestiti na Akrokeraunsko gorje i duz crte koja dolazi do Ohridskog jezera. nailazi na promjene.odine. Njihova je prednost u tome s"to bez posrednika prenose misljenje i odluke koji se ticu sjeverozapadnih krajeva. To dobro pokazuje da su sredinom IV. u onoj mjeri u kojoj oni nisu grcki. A krajevi koje nastavaju Agrejci. Drugi popis. Elatreju.an su doprinos natpisi nadeni na Peloponezu. naravno. Natpisi iz IV. redom pozvati na sudjelovanjc Niiinovnike Pandozije (nedvojbeno za cetiri elejske kolonije sjevemo od poluotoka I'liwcze. veliki haonski grad. u podrucju gornjeg Tijamisa) i k Molosanima. koji je vladao samo dvije godinc (170-368) (43). . ali teori pozivaju sve epirske drzave da posalju [ticdslavnike na Herine igre. ovu tvrdnju i pitanje koje za njom slijedi: "Etolci vecinom nisu Grci. no to pokazuje da se doista odrzavala predodzba da Grcka prestaje malo zapadnije od Delta. U II. prije no sto se vrale u Ambrakiju. Epirani su pozvani a I l i r i ne. (organizacija po selima. administrativnom nv. Strabon. stoljeca koji za njima slijede (44) iinaju iste znacajke: uporabu grckog jezika. dobro strukturirane i raznovrsne nsianove moloske drzave koja se ocevidno ne sastoji od polisa. Etoliju i Akarnaniju. prostata Molosana. Tesprocane. Makedonskom. i sasvim sigurno predstavlja pojednostavljenu politicku kartu podrucja I'.c na Korkiru koja ne pripada epirskoj cjelini nego je korintska kolonija). To su popisi tearodoka nadeni u hpidaum (45) i Argu (46). Postoji granica izmedu Ilira i Epirana pri Akrokeraunskom gorju. sto se smatra notornom znacajkom barbarstva. Najstariji sacuvani natpisi mprilike su suvremeni Pseudo Skilaku. Artikiju (takoder neidentificiranu. u Lokridu Ozolsku. iako su ih ilonosile instancije koje su cesto vrlo daleko odatle. Etolcima i Lokranima Ozolskim.jesu li grCki. ill tvore neku trecu kategoriju koju treba razlikovati od te dvije. Batiju i Buketij). Opisuju jake i dobro ustrojenc usianove: kralja. Makedonskog na vlasl. Napisani su grckim jezikom. llaonija). o granici izmedu grckoga i barbarskog svijeta. Haonci. Ipak je posve pouzdano barem to da stari autori ne navode na to da se Epirane uvuce medu Hire. Koinon. Prvi.iku. a Molosanin Alkon ipak je prihvacen kao jedan od grckih pretendenata na ruku Agariste iz Sikiona. gradova-drzava. pokazuje da ce teori koji su i/. Naposljetku. tajnika (grammateus) i vijece demijurga (thttniorgoi) koje okuplja predstavnike deset velikih ethne koja su u to vrijeme tvoula zajednicu Molosana. i time su natpisi mnogo jasniji nego literarna tradicija ciju smo nedoumicu istaknuli. datiran oko godine 360. Znaci li to onda da mi in prepustate?" Vjesto je pitao makedonski kralj.pira koji je na putu ujedinjavanja. ali zasigumo blizu granice izmedu Haonije i Molosije. Jedan je element jasan i kod svih isti: ti narodi. moze samo pokazati da su stari autori u nedoumici. a to traje do kraja helenistickog razdoblja. Pojon (koji jos uijc identificiran. nego od ethne.a upravo je to drama sjevernijeg. Alketovog sina. Odgovor koji na kraju ovoga pretrazivanja po starim autorima valja dati na pitanja sto se poslavljaju o identitetu Epirana. nikada nisu nazivani Ilirima. no to je tocno vec i juznije. Tesprocani. no dvojba raste s druge strane Ambrakijskoga zaljeva. prije no sto ce doci do Korkire i Apulonije u Iliriji. Pandoziju. zadovoljan sto je nasao argument koji mil moze omoguciti da odrzi vlast nad tim krajevima. pa prema tome i dolasku Filipa II. Nasuprot tome. pozivaju Grke a ne Barbare. zaduzeni za or^unizaciju panegirije i igara. Stalo mu je jasno razlikovati epirska ethne od ilirskih. /.1'iiu Aleksandra Molosanina koji je otisao u pohod na juznu Italiju i mozda je vec niilav. tijekom pregovora u Nikeji. bez polisa). oko 330 j'. Time se objasnjava zasto Tukidid drzi da se prema Atintanima valja odnositi jedanko kao i prema njihovim susjedima Molosanima. va/. ali zacijelo se nalazi na tesprotskoj obali. razlicitom od govornog jezika kojim se sluzi lokalno pucanstvo? Na takvo I'llanje nikada nije Iako odgovoriti jer jezik kojim se samo govori ne ostavlja iiikakvog traga. obojanim sjeverozapadnim dijaleklom. no koja nije prijecila jasno ricsenje koje pruza epigrafija. valja dati mjesta svjedocanstvima sto ih priskrbljuju epigrafski dokumenti. Dva najstarija moloska ukaza u Dodoni datirana su time sto spmninju kralja Neoptolema. imamo se pravo upitati o koristenju grckoga jezika: je li ID ondje jezik svakodnevne uporabe ili je rijeC o sluzbenorn. Takav je bio vec i Tukididov opis. s izuzetkom kolonijskih naseobina. uklesan je generaciju kasnije. Uz stare autore koji donose niz podataka. Za Pseudo Skilaka oni naprosto s Ilirima dijele obicaj obitavanja u selima. Plutarh (42) smjcsta progonstvo osudenih Grka na onu stranu Akrokeraunskoga gorja. Kasope. ilirskog jezika. stoljeca Epirani smatrani Helenima. no zbog njihovog nadina zivota ne moze ih se jasno razlikovati. Ti krajevi jesu u Heladi. dok Hcleni pocinju s Akarnancima. DoSavsi iz Ambrakije. ilirski. posjecuju kraljicu Kleopatru. stavlja u usta Filipu V. potom idu u Fenike. najprije priziva Homerov zemljopis koji stavlja Tesprotiju za zapadnu granicu Grcke (40). jer teori potom prela/.

posvuda vode tekucice.4 15. L. razlicit od ostatka Grcke. oni koji su bili prvi. Heuzey. Najprije prijedoh Beotiju po cijeloj duzini. potom. manje vruc"e Ijeti i nadasve vlaznije od onoga na egejskim obalama. moje oci kao da bijahu iznenadene vegetacijom i zelenilom. cemu ta nedoumica? Mogu li postojati dvije Grcke. Zapravo bin morao reci Tukididovim usima. Heuzey Tukididovim ocima otkriva krajeve smjest'me zapadno od Delfa. prirode. Etolijom. barem od IV. ali ih se nikada nije uistinu drzalo Grcima. odrazavaju nadasve cudenje Atenjana prebacenih u svijet razlicit od njihovoga. Posvuda surne. Heuzey nastavlja: "Citav taj dio kopna. toliko samim tlom koliko i znacajkama plemena koja se ondje smjestise. Amfilosana. Svikose na grub zivot. Nakon Sto je opisao Fokidu. pa cak i kontradikcije starih autora traze objasnjenje. te putnika koji su prosli istim putom prema zapadu kao i L. (.8 9.3 23. tlo istodobno prepuno drveca. koji procjenjuju u odnosu na apsolutno mjerilo. nedvojbeno. podoh iz Atene istrazivati Akarnaniju. Grcka je na mnogim mjestima pusta i divlja. i time zavrsava svoju knjigu koju je ipak nazvao Vodic po Heladi (48). Cinilo mi se da sam usao u neku drugu zemlju i da vise nisam u Grckoj. Podneblje Epira i juzne flirije hladnije je zimi.Pokusaj da se objasni nedoumica starih autora Ako natpisi pruzaju jasan odgovor na pitanja postavljena o granici izmedu grckoga i ilirskog svijeta. glasovitim prolazom koji stari nazivahu Usjeceni put i koji vodi do Delfa.2 Kolovoz 26. i cini se da ne osjetise nevjerojatnu potrebu za stegom i napretkom koja je tako rano pocela djelovati na pucanstvo istoka i juga. Odavno svikle na gole predjele sto ih je spalilo jarko sunce. surovim i ratobornim navadama herojskog doba. 5. a ono barem opaske pozornoga putnika: "Mjeseca rujna 1856. oklijevanja. sto je nuzno vezano uz drukciju klimu. Pauzanija jedva izdaleka baca pogled na Amfisu i na Naupakl. dovoljno bi bilo usporediti Heuzeyev nastavak pripovijedanja i glasoviti Tukididov odlomak I.2 25. brdovit i sumovit.2 lanjina 5. pa su Tukididovi suvremenici trebali samo pogledati nekog Etolca. i mozda manje daroviti.8 ( Chorine: Alcna \ la ). U najljepsim vremeniina Grcke oni jos bijahu na obicajima hajdustva i gusarstva.6 6. Iza njih su samo vise ili manje barbarski narodi. fiiji sam najvelicanstveniji primjer netom vidio u Parnasu. Od Delfa. ako je to jos polrebno. i pocinje li Ilirija u blizini Akarnanije? Leon Heuzey daje. Dolopa.1 Srednja godisnja 17. Prva opaska. Sacuvase nosnju i oruzje starih Grka. ali i kod starih autora. Grcka zavrsava u Delfima.) Za one koji nadasve traze tragove civilizacije i umjetnosti. sa srednjom 19 . tako su 18 prosudili. L. ako ne objasnjenje. i ne skriva da se izravno njime nadahnjivao. na planine sto su prije goleme stijene. Heuzeya. zemljom Euritana. Ako smo Jos LI Heladi.7 4. tjesnaca i planina. On o njima govori nakon sto je prikupio zapazanja trgovaca koji su pomorskim putovima pohodili korintske kolonije Ambrakiju. jer vrlo je dvojbeno da je Tukidid osobno vidio zapadne krajeve. preda mnom se otvarao potpunoma drugaciji kraj od onoga kojim sam prosao. Ovo je svjedocanstvo gotovo prelijepo da bi pornoglo objasniti nedoumicu starih autora. sto se prostire do Jonskog mora i sto ga nazivahu Lokridom. covjeka iz Lokride ili Akarnanije. na obalama Ambrakijskoga zaljeva. koje se moglo priznavati grckima. Korkiru.3 25.onaj atenski.8 27. i. usmjeravajuci se ka zapadu. no na drugi nacin. i svim tim neredom sirove i zive prirode" (47). vegetacije. udoh u zbijeni lanac Parnasa. Raznovrsne opaske sto su tako stigle do Tukidida koji je bolje poznavao egejski svijet i Trakiju..2 24. Stari.7 Srpanj 27 27. a izrazitijom je cine visoki planinski reljefi od kojih se sastoji najveci dio tih krajeva: Srednje temperature: SijeCanj Atena 8.5 17.9 Prosinac 10. Tu vec pocinje Epir. Heuzey reagira upravo kao Tukidid. da vide kako su izgledali Homerovi junaci. S manje pogodnosti nego ostali Grci. oslanjajuci se na njih. Akarnanijom. Da se u to uvjerimo. Povjesnicari i zemljopisci o toj zemlji pisu obeshrabrujuce kratko i cesto u ocevidnom neznanju. na jedini model nacina zivota koji je bio norma .6 Kozani 3.1 12. nadasve zapazanja atenskih vojnika koji su ratovali u tim krajevima tijekom pohoda u godinama 429-426.8 Aria 8. L. Apoloniju ili Epidamno. tako razlicite da je tesko prihvatiti da im je pucanstvo istovjetno? Zavrsava li Grcka na vodama Aheloja.. promjena je krajobraza. koja se vrlo jasno javlja kod L.uijina Vlora Herat 114mm 140mm 17mm 38 15mm 51 190mm 203 396 mm 1110mm 1261 1080 1200 Nekoliko ovdje prikupljenih brojki vec pruza rjecit uvid u klimu. oduvijek je cinio odvojen kraj. To je prijelazna klima izmedu sredozemne i srednjoeuropske. stoljeca prije Krista. slanovnici tih suma ostadose izvan opceg kretanja helenske rase.

u Kozanima. Jake oborine i njihova raspodjela tijekom godine koja skracuje susno razdoblje.temperaturom koja je posebno niska u gornjoj Makedoniji. u danasnje vrijeme. pojavljuje kao rijeka znatnog protoka. na primjer u Tymphe. Drvo se splavarenjem transportiralo do Artskog zaljeva i do Preveze. dostojnima divIjenja. koji nisu obicne brzice c"ije je korito Ijeti suho. Neka se svaki od vas time pozabavi. cak u odnosu na Artu (danasnji grad podignut na polozaju Ambrakije). ovisno o visini: hrastove sume na srednjim visinama. posrednik i francuski pocasni konzul u Albaniji. uz druge razloge. Ne manjka povijesnih svjedocanstava o torn unigtavanju. a u unutraSnjosti do Berata odrzavaju se barem maslinici i vinogradi. neka dovede dovoljan broj radnika ovisno o svojoj kazi da posjeku tu 20 sumu i o&ste taj Sumoviti kraj" (49). ponekad radi potrage za zaradom. gradanin La Satle. prirodno. Zauzvrat. Arhelaj. no u Janjini se vec primjecuje osjetno snizenje. plantaze agruma ponos su albanskog primorja. Stovise. grad im je bio koristan zbog posiljki drva koje su odatle dolazile za brodogradnju " (52). ponekad namjernom. putnika se doima obilno zelenilo koje je u suprotnosti s visokim vapnenackim stijenama. malo nakon bitke kod Lepanta.. to je vazna stvar (. u svezi s tim La Salleom: "The Suliotes brought a considerable quantity for him down the river of Luro"(51). a to vrijedi i za istocnu padinu Pindskog lanca. Vec se Aoj. spuStajuci se s visina centralnog Pinda. snijeg se spustio vrlo nisko. U pismu koje su 12.). dok su se Cetiri stotine ovdje docepale vlasti. Makedonija je bila na vrlo dobrom glasu. pa ce svaki od vas morati dovesti dovoljan broj radnika sa sjekirama i poslati ih u doticnu §umu. u veljaci 1988. u sest sati poslije podne. okruzujuci dolinu Drina. Oborine jo§ vise oznaCuju potpunu promjenu u odnosu na egejske obale. na visim planinama. kad Spartancima prenosi rijeci Polidamanta iz Farsala o la/onu izFere: "drzeci Makedoniju. omogucavaju razvoj obilnijih vodotokova. Sume i pasnjaci smjenjuju se u gornjim zonama. Maslinici. Ta je lijepa Suma znatno bogatstvo za podrucj'e sjevemo od GrCke. kao u Janjini. cak i Ijeti. svjedocanstvo Andokidovo kad je doSao upomoc vojsci iz Sama godine 411: "Za poCetak. dopustio mi je sjeci i odvoziti onoliko drva koliko hocu" (53). Grmovita mediteranska vegetacija prezivljava posvuda gdje to zimski mrazevi dopustaju. vrlo je oskudna. stoljecu odrzala. Vise su od metra. gost moga oca i moj. U sjevcrnijim krajevima dogadalo se isto. moci cemo izgraditi mnogo vise brodova nego oni" (54). L. veljace 1572. Na brzicama sredisnje i juzne Gr£ke to ocito nije mogude. kao sto dokazuje svjedoc'anstvo I ukididovo kad je Brazida godine 424/423 zauzeo Amfipol: "Osvajanje Amfipola izazvalo je kod Atenjana vrlo jake bojazni. a zimi su cesto u obliku snijega. sluzbe Porte uputile kadijama Narde (Arta). vinogradi i. ili pak Ksenofontovo. U visim podrucjima. nareduje se sustavno krCenje sume da bi se sprijecio razvitak gerilskih pokreta: "U podrucju Narde (Arta) nalazi se pojas gustih suma.. kako to navodi ministar vanjskih poslova Le Brun u uputama koje salje Fran?oisu Noelu. opunomoceniku kod MletaCke Republike: "26. potrebno je unistiti (taj pojas). ubijen je hicem iz pistolja u Prevezi" (50) a pukovnik W. pa i za juznu lliriju. a kako je moguce da bijedni Nevjernici (odatle) uzrokuju Stete carskim dobrima. ostavljaju mjesta samo za krace suho razdoblje Ijeti. kao i na planine brezuljkastog pojasa srediSnje Albanije. ali to se dogada i na Ohridskom i Prespanskom jezeru. Heuzeya se nadasve dojmila promjena biljnog pokrova iza Delfa. kolovoza 1792. a slijedi ih crnogorica koja prepusta mjesto planinskim livadama. gdje klima vise ne omogucava rast drveca. odakle Atenjanima dolazi drvo. dopremio sam vaSoj vojsci iz Sama drvo za vesla. nadasve u visinama i Sto se vise ide prema sjeveru. Na obalnom pojasu sve do Skadra. Leake objasnjava. no visoki predjeli i zaravni kao kod Korge su im nedostupni. Pretjerano iskoristavanje ju je velikim dijelom unistilo. od Sarande do Himare. U vrijeme francuske revolucije suma je iskoristavana za brodogradnju. zaduzen za sjecu gradevnog drva za vojnopomorsku bazu u Toulonu. To je jos tocnije za Drim na sjeveroistoku Albanije. Suma koja se u XX. na srednjim visinama i. sire se pros21 . K tome. kako se to dobro moze vidjeti duz ceste koja vodi od Janjine do Metsova. Preveze i Yanyje (Janjina). sto je u nase vrijeme omogucilo izgradnju niza brana za proizvodnju elektricne energije. Nije rijetko vidjeti djelomicno zaledena jezera.

govoreci takoder o Sirokom savezu Atintana. Zbog toga su narodi na sjeverozapadu radije prihvatili Siri okvir naroda (ethnos) koji okuplja vige seoskih zajednica i koji moze stupati u savez sa susjednim ethne. na 1030 m nadmorske visine. svjezija i vlaznija klima. s njegovim ljudskim (gradanstvo) i prostornim sastavnicama (grad ili dsty i pripadaju^e ruralno podrucje ili khord). Heraklid (56) biljezi da u torn narodu zena obraduje polja. to sto ona u drustvu nipoSto nema isto mjesto kao u srediSnjoj ili juznoj Grckoj. bilo je nastavano od IX. potpuno je nepnkladan za takve djelatnosti. Razumije se da uopce ne dolazi u obzir da ovdje pristanemo uz tvrdnje L. sinovi i kceri. Paraveja i Oresta. da se vratimo narodima koje je spomenuo Tukidid (57). Epir. Sloboda zene. poput one Molo§ana. dok je muiSkarac pastir. Nabrajanje bi se moglo produziti. To bi moglo potaknuti na pomisao da isti uzroci povlaCe za sobom iste uCinke i da stoga druStveni ustroj juzne Ilirije i. do konca IV. kako se to vidi kod Atamana koji nastavaju planinski kraj izmedu Ambrakije i Tesalije. Haonaca ili Tesprotana. Grad je zatvoren i potpun svijet. selidba pastira u kraju gdje se zaostravaju zemljopisne znacajke juga: produljivanje vapnenaCkog planinskog reljefa u smjeru sjevorozapad . i to do nasih dana. a u ravnici je samo nuzno skfoniste koje se napusta cim je to moguce. ali i krda goveda. gradove-drzave. polls. no je li to cudno za pastire koji moraju stititi stada od divljih zvijeri (vukova. kako se to cini u sredisnjoj i juznoj Grckoj. Pravilo je da se nabraja obiteljska skupina: otac. Valja samo znati i to da se ti termini mogu odnositi na vrlo skuc"ene zajednice. u Zagorima.iora umnogome sliditi onome u susjednom Epiru. Smjesteno sjeverno od Janjine. pokatkad djedovi i bake. ali i samu zajednicu i drzavu. medvjeda i posebice orlova) i ponekad od kradljivaca? Ta obrnuta ili silazna selidba. u torn smislu Sto je njegovo gradanstvo najc'es'ce razmjemo velifiini obradivog zemljis'ta. Sto se. travnja) i svetog Dimitrija (26. frje su rute duge i potrebno je da se uspostave sporazumi s razliSitim seoskim zajednicama duz tih putova. Dogada se takoder da ona sama odlucuje. Primijetimo samo da se nacin zivota doima sasvim istovjetnim . primjerice. Ta organizacija vrlo dobro odgovara malome drugtvu sastavljenom od sjedilafikih poljodjelaca koji obraduju polja. posebice Epira. U tim se dokumentima jasno vidi da muskarac rijetko sam donosi odluku o otudenju dijela imovine. Makedonija i Ilirija pogodni su za pastirski zivot. s glavnim obitavalistem na planini. Zatvoren svijet. sto ne smeta stada i njihove pastire da se do Ijetnih pasnjaka penju jos i vise. stoljeca prije Krista. Nedostaje aktualna dokumentacija koja bi sa sigurnos'c'u potvrdila da se te znacajke nastavljaju i sjevernije. Smanjenje pufianstva uzrokuje druge vece neprilike i ugrozava i samo postojanje te gradanske zajednice. Bjelodano je da takav okvir ne moze odgovarati druStvu nomadskih pastira. To je vidljivo nadasve zahvaljujuci bogatim natpisima o oslobadanju robova koji su nadeni u Dodoni i Jos' vise u Butrotu. u Haoniji. njezina veca uloga u druStvenom i gospodarskom zivotu i obiteljskom zajednistvu dobara. U danasnjoj Grckoj ritam sezonskih selidbi obiljezen je proslavama svetog Jurja (23. vidi u natpisu iz Magnezije na Meandru koji donosi ukaz Epirana kojim se priznaju igre i utoCiSte svetiSta Artemide Leukofriene (58). gdje bujna trava u svakom lijepom razdoblju moze hraniti velika stada ovaca i koza. a s druge ethnos lipirana. Jedno od tih sela bilo je mjesto zanimljivih iskopavanja (55). posebice u Ateni. ne spominjuci nikakva tutora (kyrios). Ono je tip takvih neutvrdenih sela (komai) koja predstavljaju jedan od elemenata sto su ga pribiljezili stari autori i znacajku koja ih je najvise iznenadivala: ti cudni stanovnici Epira ili juzne Ilirije zive u takvim selima umjesto da se organiziraju u poleis. barem djelomicno.vaznost suma i Ijetnih paSnjaka. Takva se raspodjela moze vrlo dobro objasniti jer stanovnistvo ne zivi samo od proizvoda uzgoja (meso i mlijec'ni proizvodi) i skupljanja plodova ili lova. najcesce na priobalnim ravnicama. sve dok ne uspostave siroku federaciju. da ne govorimo o konjima kojih je mnogo vec od Tesalije. kao sto je to pravilo u klasicnoj i helenistickoj Ateni. JoS jedan razlog da se atenski ili grCki putnici s juga dude kad prolaze tim krajevima lezi u tipu drzavne organizacije. S jedne strane su to visa podrucja prema kojima se stoka penje kako se snijeg topi i trava raste. listopada). a to je grad-driava.trani visinski pasnjaci. Rijec" koinon moze ovdje ozna(Savati /ajedniCku skupStinu u kojoj su okupljeni svi Clanovi saveza. sto je prema jugu vrlo rijetko. Malo veci demografski prirast remeti krhku ravnotezu ekonomskog i dru§tvenog iivota. U torn dokumentu. majka. pretpostavlja raspodjelu ekonomskih funkcija. Stanovnici egejske GrCke postupno su odredili zivotni okvir. Stari autori otkrivaju i to da stanovnici tih sela zive pod oruzjem. U tim je krajevima jasno. o nji23 . I leuzeya s podetka ovoga poglavlja o "slabijoj nadarenosti" toga pufianstva. da je planinsko. u juznoj Iliriji. poput onoga grckih gradova. Nije rijetkost da je zena u polozaju da obavi ulogu glave obitelji i da oslobodi roba. Sezonska premjestanja £esto su duga sto do dvjesto kilometara. u retku 42. Ijetno obitavaliste glavno. originalne su znac"ajke tih sjeverozapadnih kraje22 va. odlaze u grad na trinicu i sudjeluju u zajedni£kim poslovima s ograniCenim brojem svojih sugradana. bag kao i termin ethnos. ali zivot pastira nomada koji sele izmedu komplementarnih podrucja. kao i na Siroke saveze. dvije ugovome strane navedene su sluzbenim imenom: s jedne strane polls Magnec~ana. zetovi ili snahe. nego mu trebaju i zitarice i povrce. To su te velike zajednice koje dobivaju naziv koind. Komplementarna djelatnost zene objasnjava.jugoistok. a s druge zimovalista kamo se sklanja cim je lose vrijeme potjera s planine.

koja na razlicitim tockama ulaska stite tvrdave (59). Makedoncima pridodati Linkeste. Paraveja i Oresta. a saveznici su Makedonaca i njihovi podanici. on sasvim odgovara zemlji sa slabom gustocom naseljenosti. jc protjerao Eorde iz njihove zemlje i pripojio je svojem kraljevstvu (61). sioljeca proveo vise od petnaest godina. ili izmedu Makedonije i grckoga svijeta. Na taj se nacin radaju urbane aglomeracije koje su istodobno trgovista. Gradovi koji pokrivaju vrlo velike povrsine . iza Bermija. stoljeca prije Krista u juznoj Iliriji kao i u Epiru. godine. stoljeca. oko grada Fenike. odnosno podrucja blizih Grckoj. je sljedeci: "Valja. Cudni svijet. pomisli na zenu i njezina prava koja su veca ovdje negoli u Ateni. Nedvojbeno je tako i s njegovom slikom zivota u Iliriji i Epiru. ujedno je prag onostranoga. da su sezonske seobe pastira i njihovih stada imale veliku ulogu u ekonomskom zivotu tih krajeva na sjeveru kao i na jugu Akrokeraunskoga gorja. Njih Pseudo Skilak nije primijetio. Arhelajevog prethodnika.hovim "navadama hajdustva i gusarenja". a sigurno je da je dokumentacija iz antike sve rjeda sto se vise uda24 Ijava prema sjeveru. i njegovo djelo nije bas precizan pogled na situaciju u doba kad je Peripl bio zavrsen. Radanje gradova u toj zemlji pastira objasnjava se jamacno demografskim prirastom koji je popracen sve ucestalijim sjedilackim zivotom jednoga dijela pucanstva. glavni gradovi. a ne na ilirsko-epirskoj granici. Posebno bi bilo pogresno zamisljati da je zivot u selima. dugo zadrzale nasu paznju. S istocne se strane teskoce cine manjima. ulaz u kraljevstvo mrtvih. oko grada Antigonije. Ilirska granica s Makedonijom i Trakijom Ako su granice izmedu Ilirije i Epira. sto gaTukidid i Pseudo Skilak navode kao zapanjujuce obiljezje drustvenog zivota tih krajeva. To je jos jedna znacajka sto moze cuditi grcke promatrace koji na sjeverozapadu ne pronalaze zivotni okvir na kakav su navikli. nedvojbeno zato sto su ta podrucja velikim dijelom Atenjani bolje poznavali. Zbog toga Tukidid ne vidi jasne granice izmedu ethne Molosana. Prema Tukididu. Najvazniji odlomak za odredenje granice Makedonije podvrgnute argeadskim kraljevima. nemaju drukcijih politickih institucija no §to je koinon kod Haonaca. u trenutku kad prijeti navala Sitalka iz Trakije. granice izmedu Ilirije i Epira. Elime i druga ethne koji nastavaju vise predjele. da bi. upravo kao i neki grcki polls. 45 u Antigoniji administrativno ostaju unutar ethne kojemu su. Vrlo je vjerojatno da su prve zidine bile najprije zastita za seljane. vrlo logicno. Citajuci ovu knjigu vidjet cemo koliko se gradova razvilo tijekom IV. kao i za L. krajobrazi i vegetacija nisu razliciti. Pastirski zivot moze zaposliti samo ogranicen broj ljudi.30 ha u Bilisu. Aleksandar I. zapazanja koja pruzamo vecinom su proizasla iz epirskoga kraja i iz Etolije. To se dobro vidi u Kasope.. Ta objasnjenja ne zadovoljavaju i dijelom su nepravedna. sve do rimskog osvajanja. ali i u Haoniji u Antigoniji i vrlo vjerojatno u Bilisu u juznoj Iliriji. zemlja u koju su se sklonili odbjegli iz Troje. da je organizaciju obitavanja u neutvrdenim selima u dvije regije istaknuo Pseudo Skilak. uistinu. Oba grada okruzuju ruralna podrucja. obrambena mjesta i utoc'is'ta. U pokusaju da se objasni nedoumica starih autora pred socioekonomskom organizacijom koju su prigrlili ti krajevi. nastanjen barbarima. religijska i administrativna sredista. nego vise kompilacija koja se hranila posudivanjem cesto iz mnogo starijih opisa. Najpreciznije obavijesti dao je Tukidid. Heuzeya. doista se cini da agreadska Makedonija prestaje na prvom planinskom lancu koji nadvisuje obalnu ravnicu oko Termskog zaljeva od licrmija do Olimpa. Te zone zacijelo sluze za privremeni prihvat zivotinja i tjudi u slucaju da zaprijeti napad ili rat. Tesprocana. Sjevernije. Na zapadu Elimiotida zauzima srednju dolinu Haliakmona. u ravnici Dropull.aciji koja je vrlo slicna onoj sto je poznata na zapadnoj padini Pinda. Cak i u gradovima razvijanim od polovice IV. klimom i krajobrazom toliko razliciti od juga i istoka. prema orgaiii/. pravi prekid i zapanjujuca promjena osjeca se odmah zapadno od Delfa. nego ih jednako smatra barbarima. Vratit cemo se na vaznost ovoga teksta za odredlvanje odnosa izmedu Makedonaca i stanovnistva gornje Makedonije. premda imaju svoje kraljeve" (60). zidovi okruzuju povrsinu koja nije u potpunosti izgradena. Za njega. priroda vapnenackog tla. bio bez svake druge organizacije. dok se Orestida na tiornjem Haliakmonu razvija oko Kastorijskog jezera i Arga Orestidskog. liordeja stiti Linkestidu koja se prostire do Ohridskog jezera. ostali na pitanjima granice. to je stoga sto su one postavile najvise problema starim iiutorima. Izgleda da barem glavne znacajke reljefa. zasada. jednoga u dolini Drina. Valja jos dokazati da juzna Ilirija dijeli iste znacajke. Razlicite knezevine gornje Makedonije imaju svaka svojega kralja. Haonaca i ethne Atintana. Kako bismo. koja je jedina pod vlascu Perdike I. Tukidid (d2) ujedinjuje narode obiju padina kad opisuje barbare koji dolaze pruziti podrsku 25 . On jasno suprotstavlja gornju Makedoniju i donju Makedoniju. a na zapadu Timfeju. neizbjezno je da visak pucanstva trazi posao u poljodjelstvu koje je sjedilacko. uzoru grckih gradova. Cim se stanovnistvo poveca iznad toga praga. koji je bio u mogucnosti tocno opisati te krajeve u kojima je koncem V. u obrtima ili posrednickoj ulozi trgovaca i prodavaca. prema sjeveru. ujesen 429. na primjer. i drugoga bistrickog. ali nikada. Znatan dio tako zasticenoga prostora nema nikakvoga traga gradnje. ako se. dosla do Malog Prespanskog jezera. a da se pritom ne razvijaju prema modelu grckog polisa. dodirujuci na jugu zemlju Perheba. Izrazit je primjer Haonije: koinon je organiziran oko dva najplodnija bazena. pastire i njihovo blago.

I lammondu (75). prodiru u Linkestidu da potuku Arabeja i nadaju se dobiti pojacanje od ilirskih placenika (71). ali u praksi neovisan pod vlascu vlastitih kraljeva (70). cak i ako je dokumentacija cesto iz kasnijeg razdoblja. Krene h se od juga. Skopski bazen obiljezava pocetak teritorija Dardanaca sto se prostire do Nisa na sjeveru i od Novog Pazara na zapadu do Bele Palanke na sjeveroistoku. st. nazivani takoder i linkestski Makedonci. a to je. imaju cak i tradiciju koja povezuje njihovu kraljevsku obitelj s Bakhijadima iz Korinta (72). stoljeca. ali promijene stranu i stave se u sluzbu linkestskog kralja. Cudni polozaj gornje Makedonije potvrduje vrlo ostecen natpis pronaden u Ateni (60). Oni napokon dolaze. koji je zacijelo vladao u Elimiotidi. cak i kad su nastanjeni na istocnoj padini Pindskog lanca kao Timfeji i Oresti. No za problem granica koji nas ovdje zanima. potom plemici donje Makedonije. Na njemu su najprije navedeni clanovi kraljevske obitefji. i 413. prema Strabonu i Apijanu. L. Prema istoku su Peonci koji su se. Mnogo su propatili od Darijeve intervencije u torn kraju 511.I~I) pojavljuje se tut jednom atenskom natpisu. mnogo prije no sto su Makedonci iz argeadskog kraljevstva prihvatili taj raspored. a ostaju odjeliti od Ilira i Tracana. a Paraveji pod zapovjednistvom Oreda. najprije smjesteni izmedu Strimona i Aksija.Lakedemonjanu Knemu. kralja Linkesta. a iza njega je jedno izgubljeno ime. godine: "MoioSani i Atintani bijahu pod zapovjednistvom Sabilinta. dakle ostavljajuci I l i r i m a podrucje uz jezero. Sto prouzroci povlacenje Brazidinih Ijudi i Makedonaca "zbog straha od tog ratobornog naroda". te I >iodorov odlomak (80). buduci da je ulaz u Iliriju u IV. koncem V. skrbnika kralja Taripa koji je Jos bio dijete. Linkesti. Tukidid daje isti naslov kralja. buduci da ih je Antioh povjerio Oredu. Makedonskom da se njima naustrb prosiri duz \ksija (77). Linkestida je na zapadu ogranicena planinskim lancem koji nadvisuje istocnu obalu jezera. god. Iza Linkestide. te su svoje pjesastvo oganizirali poput falange hoplita (73). takoder bijase poslao tisucu Makedonaca". pocam od vrhunca Pelistera. Taj je inrod. to jest od podrucja gdje se odvajaju granice Epira i Makedonije. Nazalost. Resensku ravnicu i obalu Ohridskog jezera. Erigonska visoravan uglavnom je zemlja Deriopa.nje Perdike II. a takoder i jedan natpis iz Olevena (82). medu kojima i mladi Arhelaj. Perdika. Dokument zavrsava popisom onih koji polazu zakletvu s makedonske strane. kriomice od Atenjana. Sjevernije. nije znatna neprilika. ali onoiiKistika pokazuje znacajke koje nisu ilirske nego vise tracke i keltske. takoder s kraljevskim naslovom. istocno od Korc_e i Bilishta. sudjeluje u operaciji. Citav taj predio gornje Makedonije koji je teoretski prikljucen argeadskoj Makedoniji. starom tradicijom povezan s Ilirima. (79). kao proksen i euerget Atenjana u godini 365-364. sinu Bromerovom. u kraju u kojemu se pastirsko stanovnistvo cesto naziva Molosanima ili Epiranima. pocinje Pelagonija. valja nastojati slijediti zonu dodira s Ilirima. nakon kojega slijedi kratak uglavak u konst Arabeja. cini tampon zonu izmedu izmedu (lira i Makedonaca. branila utvrda Pelij. Ponovno sc pojavljuju tijekom provale Sitalka i Tukidid pokazuje da jc dio Peonaca podvrgnut odriskom kralju. kao sto to naglasava Tukidid (74) kad podsjeca na osvajacke le/. najzanimljiviji element. kao sio to dobro pokazuje atenski natpis koji obznanjuje savez Atenjana sa kraljevima Kctriporom trackim. tijekom jednog puhoda toga kralja protiv Ilira. kad se stvarala Trakijska satrapija. na srednjem toku Erigona. toliko je politika Perdike II. To je nedvojbeno slucaj i s Derdom (65). sudjelovahu s njima u pohodu. oni nastavljaju zivjeti u selima (komai). prvi ilirski ethnos koji je susjed Orestima. Arabeju. Antioh koji je oznacen kao basileus i koji bi mogao biti kralj Oresta kojega je vec Tukidid spominjao (68). Lipejem peonskim i Grabom ilirskim godine 356. sin Perdike II. kojega podrzava Brazida . Linkesti i jesu obiljezeni egejskim utjecajem. Pocam od Gornje Makedonije. nego samo Arabejeva sela. prema Atenjanima bila promjenjiva (69). basileus. Papazoglu koje ona ovako sazima: . Ako. dok su oni koji borave zapadno od Strimona nezavisni (78). a na kraju natpisa dolaze imena koja zacijelo pripadaju glavarima gornje Makedonije: Arabej linkestidski. /apravo su Dasareti. I oni imaju kralja. bas kao i Oresti kralja Antioha. Granica je smjestena priblizno duz sadasnje albansko-grcke granice. koji sadrzi tekst atenskog ukaza o savezu s makedonskim kraljem Perdikom II. danas je tegko pripisati tocan nadnevak torn savezu i natpisu. godine. ako je vjerovati N. Vidi se da i argeadski kralj. ali i Derda (jamacno elimiotski) (67). prema sjeveru. Tisucu Oresta. dok arheologija pojacava dojam o trac'koj nazocnosti. svojega kralja. i djelomicno su bili raseljeni. Oresti dodiruju Malo Prespansko jezero i juznu obalu Vclikoga. ciji kralj bijase Antioh.ni jedan ni drugi ne trebaju zauzimati siradove. variranje izmedu 435. G. S druge strane. kojega naziva "kraljem Makedonaca Linkesta" (63) ili jednostavno "Kraljem Linkesta" (64). Makedonskog. Ncki anonimni pelagonski kralj (sacuvano je samo prvo slovo . ali to Tukidid ne kaze jasno. zacijelo po uzoru najuznu Grcku. Njihovo je slabljenje omogucilo Aleksandru I. sto ujedno pokazuje na kakvom su glasu bili ilirski borci. koji vlada nad donjom Makedonijom. a mogli su ga steci samo u prethodnim bitkama. dakle. 429. U povijesti ih prvi put spominje Justin (81) u vrijeme Filipa II. (76). Tukidid to dobro prikazuje kad Brazida i Perdika II. u podrucju prijelaza i/niedu gornjih dolina Haliakmona i Devolla. To su zakljucci F. za nase razmatranje. kasnije prosirili na desnu nbalu Aksija.

negdje oko 600. ne bi bilo Grka ni u Apoloniji. u kraju koji je previse sjevemo da bi bio neopho(liin za potrebe plovidbe prema Siciliji. godinu. I Icrakleje linkestidske. ostavilo je tek malo mjesta ovima potonjim. stari je grad danas prekriven modernim koji je glavna albanska luka. kako s makedonskim i trackim susjedima. Apijan (87) nastoji objasniti dvostruko ime grada."The ancient authorities counted the Dardanians among the Illyrians. prvog uzgajivaca konja koji je u Olimpiji podigao kip i dao da se upisu imena njegovih konja: Feniks. No kolonijska su naselja bila otocici helenizirane zemlje na samoj ilirskoj obali. Eubejci su. preko doline rijeke Skumbi. prva je naseobina brojila samo dvjesto kolona koje je vodio ojkist Gilaks. Uz to. Cesto su se postavljala pitanja o razlozima korintske nazoc"nosti u Iliriji i neki su. osnovali Orik. vec 516. sina Pontidovog. Cini se da je razvoj te korintske kolonije bio sporiji i skromniji od Kpidamna . Prema drugoj predaji koju su poznavali Herodot i Sofoklo. osnovan je grad Apolonija u vrijeme koje predaja smjesta u 588. Political developments contributed to the differentiation of the Dardanians as a separate people" (83). zeljeli vidjeti teznju Kipselida da nadziru dva kraja puta koji je tu bio prije nego via Egnatia. No prije nego sto dodemo na to razdoblje gradanskog rata . koje je od Ilirije odvajao siroki pojas nacina zivota sto je Grcima bio toliko stran da su ga smatrali barbarskim. Epidamno . godine. odvojenom od mora pjescanom obalnom trakom. prema R. u otprilike istodobnoj koloniji tih istih Korincana. kao i od makedonskoga argeadskog kraljevstva. Dardanci su u stvari zona kontakta ili tampon-zona izmedu Ilira i Tracana. pobjednika u trci cetveroprega u Olimpiji.Dirahij. tako i s onima s juga. Ako se dini da je literarnoj tradiciji draze prvo ime. prethodili peloponeskom ratu. grad se jako razvio u rimsko doba i CeSce se otkrivaju rimski spomenici nego oni iz korintskog ili korkirskog razdoblja. bili na Korkiri prije korintskih kolona. Prema predaji koju je prenio Pseudo Skimno (84). Sazidan na stjenovitoj uzvisini sto se nadvija nad Jadransko more i koja je na jugu ogranicena sirokom lagunom. ni u Leukadi" a prihvacanje jedne vise kronologije za tiranidu Kipselida navelo je da se Perijandarova smrt (92) stavi u 585. koji je. nizom ethne. Stoga bi bilo bolje za osnivanje Apolonije zadrzati manje precizan datum. Beaumontu (85). Epidamnom . Falij. Koraks. Procvat grada ocarava Tukidida koji naglasava: "S vremenom je Epidamno zadobio veliku moc i umnozio svoje pucanstvo" (88). s dva velika grada.bune (stasis) u Kpidamnu . Juznije. tako da se arheoloska iskapanja mogu izvoditi samo prigodom otvaranja novih gradiliSta na mjestima starih kuca. Samo nekro28 . Epidamno daje kandidata za Agaristinu ruku. pole. Knakija i Sam (90). Prema Stjepanu Bizantincu (95). Kadmo je postao kralj Ilira Enheleja i osnovao je Lihnid.Dirahija. Dokaz daje bilo razmjene izmedu jadranskih 29 Grcke kolonije u Iliriji Proucavanje granica Ilirije. kao sto to pokazuju dogadaji koji su. pruzaju bogati materijal i posebno brojne stele iz helenistickog doba. Izgleda da su koncem V. Kleostena. L. Osnivanje Epidamna smjestio je u godinu 627. povezujuci luke ilirske jadranske olxile s podrucjem zaljeva Termi. Ilira. jedan korintski pohod sto ga je vodio neki ojkist koji je bio Bakhijad iz Korinta. Malo viSe od dvije gencracije nakon osnutka. Epiranima i Grcima. the Illyrian element played a rather decisive part in forming the Dardanian ethnos. kovani novae uvijek nosi kraticu Dyr. sin Eratoklidov (86). dok su Elpenor i njegovi Abanti posli nastaniti Amantiju. Gilakija. godinu. prema Strabonu (94). godine. Amfimnesta sina Epistrofovog. u Potideji na Halkidici. ali taj se podatak temelji samo na jednom Plutarhovom odlomku (91): "Da Perijandra nije kasno pogodila bozanska kazna. kojima je vremenski prethodilo osnivanje Orika. Arheoloski nalazi u nekropolama blizu Apolonije morali bi omoguciti da se s vecom sigumoscu utvrdi dolazak prvih korkirskih kolona. Considerable masses of a Thracian population were included in the Dardanian community so that in historical limes the eastern part of Dardania had a markedly Thracian character. no u V. dok se veliki grad na sjeveru zeli osamostaliti od metropole. I ponovno Epidamno daje.Dirahijem i Apolonijom. navodno. Ohridskog jezera. Njihovo stapanje s tim vecim skupinama dovelo je ove potonje medusobno u izravan dodir i umnozilo sukobe. dovedeni vjetrom nakon pada Troje. Makedonaca. razasute izvan grada. nuzno je pozabaviti se motivima korintskog kolonijskog naseljavanja duz ilirskih obala. Mozda je i to razlogom sto su Apolonjani bili vise podvrgnuti korintskom skrbniStvu. stoljecu koristi se samo ime Apolonija. Judging by linguistic remains. a uz sudjelovanje Korincana. a koje Tukidid (96) podrobno prenosi. na brezuljcima koji stjenovitu uzvisinu produzuju prema unutrasnjosti. blizu usca rijeke Aoja (koja se od antike pomaknula petnaestak kilometara juznije). ni u Anaktoriju. stoljeca Iliri izdvojeni iz tracke cjeline. najprije dao gradu svoje ime. Edese i Pele.Dirahiju. kao sto su Eubejci. koji se natjece s Molosaninom Alkonom (89). u tome kraju. prema Pauzaniji (93). naroda koji cesto trpe upade velikih susjeda sto ih okruzuju: Tracana.

Metaponta. a mozda i dobru zemlju doline SuSice u podrucju Amanta. zacijelo se moze objasniti zeljom Apolonjana da kontroliraju zaljev Vlore. premda nije moguce tocno datirati te promjene. sasvim je izvjesno da se ona sastoji od domorodackog stanovniStva i o njihovoj sudbini nema naznaka u starim izvorima. Grad je prozivljavao unutarnje borbe (stdscis) tijekom mnogih godina sto su prethodile izbijanju rata sa susjednim barbariina. koji je oslabio i c"ak uniStio grad (106). Zemljisno bogalstvo pogoduje odrzavanju vrlo oligarhijskog re^ima Sto jasno potvrduje Aristotel (103) kad opisuje apolonijske institucije koje se. obracaju se delfskom ]iroro5istu koje ih potifie da se obrate Korincanima. na pucini kod lesprolske obale. no jamacno su presle preko jadranskih ilirskih luka da dodu do mjesta gdje su pronadene. Korkirska flota dolazi zauzeti lipidamno uz pomoc Ilira. te dodaje: "u oba ta grada po£asti pripadaju gradanima znaCajnim po dobrom rodenju. jos ne znaci da postoji redovita trgovina od Potideje do Epidamna ili Apolonije. Na svaki nacin. No ustanoviti da je postojao promet dragocjenim proizvodima. On navodi dva primjera. no prema Aristotelu (104) i one su postajale oligarhijske. to nipogto ne prijec"i da dio srebrne rudace koju iskoristava Korint prolazi lukama juzne llirije. a druge dolaze iz Velike Grcke. Korkirani prodaju slrane naseljenike. o kojemu govori natpis iz Olimpije (101).baceni iz grada. Postojanje 30 riznice Epidamna u olimpijskom Altisu. Neke su korintske. odnosno preko Apolonije i Epidamna . a Korincane zadrzV vaju u zarobljenistvu (u Ijeto 435. i pregovora u Aleni. Odgovor je tim povoljniji sto Korincani u tome vide dobru priliku za iskazivanje neprijateljstva Korkiri. Trgovina kopnenim putom ne omogucava teski transport u velikim kolicinama na tako dugackim razdaljinama. Aristotel biljezi zamjenu filarha. preko Epira. Korint Salje nove naseljenike i vojnike unovafiene u Ambrakiji. no to je Vijece morale biti sire po sastavu nego sto je obicno okupljanje filarha. stoljeca. Vijecem (Bule) ciji sastav nije poznat. po njemu. Stoga se pomislja na postojanje nalazista srebra u Iliriji. Isti autor dovodi u vezu promjenu ustrojstva s jednom obiteljskom svadom (105). buduci da je broj gradana. Naime. Bizantija. u blizini Akrokeraunskoga gorja. Sukob s Tronijem. prema objaSnjenju sto ga daje Pauzanija (102) o mjestu koje naziva pdlisma. izmedu Atenjana i Korkirana. Selinunta. Ovi pak zatraze |)omo6 od svoje metropole. Nedvojbeno je istim tim putom prosao i osnivac kraljevske dinastije Linkesta. kao sto su broncane hidrije i krateri ili vaze od raznovrsne keramike. Sibarisa. Taj je kraj na glasu po uzgoju lijepih stada i. osim da ih se dovede u vezu s gradanskim ratom u godinama 437-432. vrlo ogranic'en. pored riznice Kirene. u kraju Abantidi. koje su se pojavile u bogatim grobovima barbarskih vladara. Novi gradanski rat izbija u godinama prije peloponeskog rata. Je li rijec" o ropskom poloZaju ili polo2aju kolektivne ovisnosti nametnute cjelokupnom domorodackom stanovniStvu? Vrlo je dvojbeno da bi polozaj sliCan polofcaju roblja shvacenog kao roba bio mogu6 u Apoloniji vec od VI. Njegove su institucije slabo poznate. Kad su odbijeni. stoljeca (98). Aristotel jasno pokazuje da su u njegovo vrijeme jos brojne oligarhijske znacajke u konstituiranju Kpidamna. jedina odsteta koja bi ga mogla navesli da oprosti Apolonjanima sto su ga oslijepili jest da mu daruju dva lijepa posjeda i jednu vilu u gradu. koji bi trebao pripadati Bakhijadima.luka i unutrasnjosti je promet keramikom i broncanim vazama (97) do Novog Pazara i Trebenista. istoga dana kad se Kpidamno mora predali. To predstavlja priznanje da znatan dio sianovnistva Epidamna nema pristupa povlastenom polozaju gradanina i valja priznati da u toj masi ne-gradana nedvojbeno ima novijih naseljenika. neki epidamnski magistral nametnuo je globu ocu svoje snahe. Atena salje deset brodova. Demos je otjerao ljude na vlasti. O toj je situaciji Tukidid vrlo jasan. Korint ne uspijeva sprijecili zakljucSivanje obrambenog sporazuma (epimakhid). plemenskih poglavara. Sto se tic"e mase neslobodnih. Kopnenim putem. I/. ali i vecina tlomorodaca iz okolice. dolinom Drina. Korkire. pokazuje rang Epidamna medu grckim gradovima VI. no u toj je anegdoti zanimljivo da je osteceni "osnovao stranku svih onih koji su bili ligeni gradanskih prava". u prici o Eueniju koju prenosi Herodot (100). oni se udruzuju s barbarima Taulantima koji zive u okolici i organiziraju pljacku na kopnu i moru. u prvoj polovici V. potom od Aoja do Apolonije pa odatle do Epidamna. jamacno obliznjih Taulanata. korintskoj koloniji koja ne ukazuje nikakvu paznju svojoj metropoli.Dirahija. cija lokacija i nadalje predstavlja problem. Izgleda daje razvoj Epidamna bio brii i njegov napredak uocljiviji. Za to su vrijeme aristokrati istjerani iz Kpidamna nasli pribjeziSte i podrsku u Korkiri. ukljucivo i glasoviti okrug Damastij (99).) Nakon dugih priprema koje traju do prolje6a 433. s jedinom zadafom 31 . maloj manjini medu masom". ne mogu smatrati demokratskima "buduci da slobodni ljudi koji su u manjini vladaju vecinom ljudi koji po rodenju nisu slobodni". potomcima prvih naseljenika. Megare i Gele. stoljec"a. a ne istodobno obrambenog i napadac"kog saveza (symmakhia). Korint odgovara slanjem Mole od sedamdeset pel brodova s hoplitima. a to znaci od Ambrakije. Ako je Damastij povezaniji s Potidejom nego s jadranskom obalom. odnosno zemljoposjednika. Pokazatelj je jasan: Apolonija cuva povlasteno mjesto za potomke prvih naseljenika. i V. no to moze biti korintska izrada sa sjeverozapada. mocnike (dynatoi). Cini se da je procvat Apolonije u VI. u Leukadi i u samom Korintu. no Korincani s osamdeset brodova |n»bjeduju u pomorskoj bici. na stetu ljudi iz grada. stoljecu izrazito vezan uz zemljiSno bogatstvo. da bi se potom dijelom promijenile. aristokracija po rodu ima privilegije i jamacno uz to ide i zemljiSno bogatstvo. a to su Apolonija u Jonskom zaljevu i Tera.

a time i izmedu Korinta i njegovih peloponeskih saveznika s jedne. stoljeca Parani su osnovali koloniju Far. Naposljetku. Toj intervenciji koju su trazili oni koji su se bojali da su brojcano slabiji. prethodio je rat izmedu Epidamna i barbara o kojemu izvjestava Tukidid (I. Nasu paznju ovdje mora privuci uloga Ilira. a ne Lis. Od toga trenutka Tukidid prestaje govoriti o situaciji u Epidamnu koja je privukla njegovu pozornost samo kao detonator krize izmedu Korinta i Korkire. a jugoistocne i istocne s Makedoncima i Tracanima. 4) Taj je pothvat pun opasnosti i/. Ti su dogadaji zacijelo imali posljedica za Epidamno koji je takoder morao prijeci u ruke demokratske stranke. U tim je uvjetima teSko zamisliti da Korkira nastavlja u Epidamnu podrzavati jedinu aristokratsku stranku koja je. a kad je rijec o Epidamnu. posebice nekom Pitiji (107). Njima se pridruzuju i proizvodi tih dvaju gradova. Pocetkom IV. osnovali koloniju Korkire Melajne na otoku Korculi. Iste su takve veze bile po^etak razvoja Epidamna . Nasilja sto ce unistiti Korkiru. Diodor je precizniji kad spominje ulogu barbara u opsadi Epidamna sto ga je drzao demos. ali na dolazak atenskih pojacanja njegovi brodovi bjeze. dovode godine 427. Proizvodi korintske i/rade prelaze preko Apolonije i Epidamna kako bi dosli do unutrasnjosti. potrebno je pokusati odredih razlicita ethne nastanjena na torn podrucju. nakon povratka dvjesto pedeset korkirskih zarobljenika koje je Korint oslobodio i nakon ubojstva Pitije i sezdesetorice njegovih pristasa usred zasjedanja Vijeca (108). Vige nema rijeci o velikoj luci na ilirskoj obali. a ne moze se potvrditi da je to za sobom povuklo izgon ill sjecu aristokrata. Vidjet cemo da plan grada (SI. jezika. na uscu Drima. Ona su poput uzora koje treba kopirati. vise razloga: najprije. uz pomoc Taulanata i korkirske eskadre. juzno od Skodre. valja voditi racuna o pokret33 . no dogada se da kasniji autori posuduju iz vrlo starih opisa koji vise ne udgovaraju stvarnosti njihova vremena. nego o gradu sto ga je osnovuo osvajac sa zapada koji se zeli obraniti od mogucih napada barbarskog \umovnistva iz unutrasnjosti. Dobro bi bilo najprije podsjetiti da su vec od prve generacije kontakti izmedu naseljenika i domorodaca bili bliski. prema Stjepanu Bizantincu) bili skupina muskaraca koji su morali uzimati za zene domorotkinje kako bi osigurali trajnost kolonije. na pucini ispred usca Neretve. ciji se razvoj moze jednostavno rekonstruirati prema potresima u korkirskoj unutarnjoj politici. zauzeli su teritorij.Dirahija. dok domoroci donose dio svojih uroda i zanatske proizvode na trznice kolonijskih naselja. Epidamno .da sprijece svako korimsko iskrcavanje u Korkiri.ili oni su i mjesta pogodna za pojavu mijesanog drustva. Knidani su. obrtnickih i umjetnickih proizvoda u barbarski svijet. U stvari. (SI. jednosiavno zato sto su stari Grci slabo poznavali narode nastanjene iza svojih granica. no ne treba sumnjati i la interakcije ipak idu u oba smjera. odigrali su vaznu ulogu u razvoju juzne Ilirije. Zacijelo je velik broj tih domorodaca nastanjen u samom gradu kako bi ondje radili raznovrsne niske poslove u sluzbi 32 potomaka prvih naseljenika. 4). sioljeca prije Krista. jer su Korkirani i Korincani naseljeni u Apotoniji (samo je dvjesto naseljenika doSlo iz Korinta. dini se vrlo vjerojatnim daje Dionizijeva kolonija bila Isa. pobijedila na kraju opsade. Situacija u vrijeme Hekateja iz Mileta nije ista kakvu je znao 1'olibije. u Ijeto 435. Sjajem svojega urbanizma. Stalna je ekonomska i kulturna razmjena izmedu gradova koje su osnovali Grci i domorodackog stanovnistva sto ih okruzuje. Aristotel (110) uzima grad Epidamno kao uzor koristenja javnih robova (demosioi) za javne radove. . svojih monumentalnih gradevina.22) i njegov smjestaj na obronku koji nadvisuje more mnogo izvjesnije pokazuju da je rijec o naselju stanovnika iz unuuasnjosti koji zele sprijeciti napad s Jadranskog mora. Potom smo vidjeli kako su Taulanti umijesani u gradanski rat koji je podijelio gradane Epidamna: aristokrati su se njima koristili za obranu svoje stvari. Unatoc Diodoru (112). i opsjedaju grad (109). Razlicita kolonijska naselja.Dirahij i Apolonija. Korint pobjeduje. na teritorij Taulanata. posebice juzne s lipirom. ta naselja privlace paznju barbarskih poglavara koji ih zele oponasati. Promjena stranke na vlasti u Korkiri zacijelo je olaksala povratak demosa u Epidamno. a nadasve dva velika grada. nego gradovi usadeni na teritorij Ilira. i II. 24. zagovorniku istinskog saveza s Atenjanima. do pokoija aristokrata protivnika te do utvrdivanja demokratske stranke na vlasti. Oni su bili putovi prodiutnja grcke kulture. do novog pomorskog poraza Korincana. i koji je oslabio grad. Prema njemu su barbari u pohodu s velikom vojskom. Marodi juzne Ilirije Nakon sto smo obisli juznu Iliriju nastojeci joj odrediti granice. khoru. To znaci da Taulanti predstavljaju znatnu silu i susjedstvo o kojemu Ijudi iz Epidamna i te kako moraju voditi racuna. O drugim se grckim naseljima na ilirskoj obali zna vrlo malo. stoljeca. a Isu je zacijelo osnovao Dionizije SirakuSki (111). zasnovanog na uzajamn1111 prinosima. u mjeri u kojoj korintske kolonijske naseobine nisu hermeticki zatvoreni otoci. priblizavanje Korkire i Atene pogoduje pristasama demokratske vlasti u Korkiri. Tome valja pridodati teskoce vezane uz premjestanja tih naroda izmedu VI. i nakon sto smo pokazali nazocnost grckih kolonija na morskoj strani. izvjesnoje daje dokumentacija cesto vrlo oskudna. Ta je radna snaga jamacno uzimana iz okolice. Pomorska bitka kod Sibote najveca je pomorska bitka izmedu grckih gradova. i Atenjana i njihovih saveznika s druge strane. vec od VI.

Plinija Starijeg. kao sto vec Tukidid (118) pokazuje na pocetku Peloponeskog rata. G. ili Makedonije cestama koje vode do Korce. kandavijskim putem. Polazeci s juga. Priblizavajuci se Epidamnu . potvrden nakon 232. Hammondu koji je cak udvostrucio Atintaniju. Dasareti imaju vise gradova . Herodot (127) podsjeca na delfsko prorocanstvo koje je trebalo primjeniti ne na Perzijance nego na vojsku Enheleja. koji je povezan s Paravejom. prvo stanovnistvo koje je zivjelo u susjedstvu Epirana su Atintani. no nije ih tako jednostavno smjestiti na terenu. Smjestajuci Atintaniju sjeverno od Ohridskog jezera. sjeverno od Vefikog Prespanskog jezera. Apijan predstavlja niz naroda koji su se sinjenjivaliu okolici te luke (132). U tim uvjetima ne cudi da su karte sto ih crtaju modern! autori cesto vrlo razlicite i ostavljaju citaoce u velikoj nedoumici. a spominju ga Pseudo Skimno i Sirabon (133). Veze tih Atintana s Molosanima bile su bliske. sjeverno od Tepelena i mozda do Skraparskog kraju. dok Strabon (126) govori o Enkhcieioi koji se nazivaju i Sesarethioi. istjerani iz Beotije.asigumo pretjerano preferira smjer kojim ce ici buduca via Egnatia. Izmedu Partina i Alintana. To su najprije Br/g/.ij narod.Dirahiju i Jadranskome moru.Ijivosti toga stanovnistva. cini se. bilo juzno. Jedina vaznost toga podrucja u vrijeme makedonskih ratova u tome je sto kontrolira jugoistocni put kojim se dolazi do Haonije.ona juzne Ilirije koja je takoder najizravnije povezana s krajevima Gornje Makedonije. Dovoljno je pogledati probleme koje su prouzrocili N. Papazoglu (117) u usporednom istrazivanju dosla do istovjetnih rezultata. cija je slrateska vaznost znatna.zacijelo vrlo star narod naslanjen u Iliriji. zapadnije. N. Polibije (125) navodi jedan lokalitet imenom Enkheldnai. bili usmjereni prema jadranskoj obali. Potrebno je dodati da opisivanje raznovrsnih etnickih skupina ne znaci nijekanje njihovog zajednickog obiljezja. Drugi ethnos nastanjen u juznoj Iliriji. cak i ako Ptolemej spominje Piruste u juznoj Iliriji na makedonskoj granici (124). Prema Polibiju (122). Tesko bi Rimljani mogli pokazati takav nemar. nego cu se ograniciti na pruzanje zakljucaka. ostajuci sjeverno od Partina. no citanje uopce nije sigurno. blizu Resena. za ciju se lokalizaciju predlazu ilva razlicita mjesta u istom kraju: Debar (ili Dibra). prije no sto ce je preseliti mnogo dalje na istok (114). buduci da torn dolinom profazi cesta koja povezuje luke jadranske obale. radujuci se sto je F. smjestajuci je sjeverno od Ohridskog jezera. sklonili kod Enheleja (128).Kelcyre do Permetskog bazena. To poistovje(jvanje Enheleja i Dasareta moglo bi objasniti sutnju hclenistickih autora koji vise ne govore o torn narodu kojega se prije smatralo jednim od najmocnijih medu Ilirima. Cini se da se povjesnicari tih krajeva slazu da taj narod treba smjestiti u dolinu Skumbi (star! Genuz). Drugi problem predstavljaju Enheleji. ciju vaznost za veze izmedu Jadrana i zaljeva Termi znamo. no o tome istrazivaci nisu postigli jednoglasnost). odnosno doline Skumbi (Genuza). prostrana jer obuhvaca citavo podrucje izmedu Osuma i Devolla. Tit Livije (123) medu dasaretskim narodima navodi i riruste. koji se sastaju u Apsu (danasnji Seman). smjestene sjeverno od Dasareta. To je jamacno sredisnja /. sjeverno do planina Gramos. razlikujuci epirsku Atintaniju od Atintanide koju najprije smjesta (113) sjeverno od Elbasana u kraju nazvanom Cermenike. L. preko juzne Ilirije. povezanoj uz sezonska premjestanja nomadskih pastira. Upravo ondje ce. bilo da su to Epirani. ili Kicevo koje vise vole jugoslavenski povjesnicari (131). Njihov glavni grad je Uskana. Krizondij. pocetkom II. Vjerojatno je da je koinon Biliona. u predjelu Ohridskog jezera. dio Atintanije s vlastitom organizacijom nakon sto se odvojio od glavne grane ethnosa Atintana. Cezara (120). a to je pripadnost Ilirima. a to je u vezi s migracijama Kadmejaca koji su se. koji je vjerojatno dosao iz Frigije. sjeverno od (Hiridskog jezera. Atintanija je smjestena u brcgovitom kraju sto se prostire na desnoj obali Aoja u Mallakastri. su Partint. Prije togastari autori nisu nikada spominjaii l. prema istoku se prostire zemlja Dasareta. Peneste (130). prema Suabonu (129). Tek u kazivanju dogadaja iz treceg makedonskog rata Tit Livije spominje neki tlnjgi ilirski narod. stoljeca prije Krista. stovise. a sjeverno se Dasaretida prostire do Ohridskog jezera (121). Lokalizacija Partina utvrdena je prema brojnim svjedocanstvima starih autora: Apijana. Diona Kasija. Makedonci ili Tracani. Hammond (119) /. To je trasa koju ce kasnije slijediti via Egnatia. osim I'elija. kroz usjeke koji cuvaju ulaz u dolimi Drina. Epidamno i Apoloniju. ciji polozaj valja precizirati. Vrlo slican ustroj postojao je kod svih susjeda Ilirije. ali njih Jos treba lokalizirati. koja je. L. koje se cesto povezuje s Atintanima u rimskom protektoratu nakon prvog ilirskog rata.Antipatriju i koju se obicno poistovjecuje s povoljnim polozajem beratske utvrde. kad su bill na dan hoda od Epidamna (115). ravnicu Kor^e koju zatvara pelijska utvrda. Gertunt ili Gerunt i Kreonij. koji su 35 . vladati potomci Kadma i Harmonije. To je nacin da se nadziru veze izmedu jadranske obale i Tesalije preko prijevoja Metsovo. posebice s Orestidom i Linkestidom. G. s obalama Ohridskog jezera koje zaobilazi. ili Arga Orestijskog s juga. Kontroliranje Partina i Atintana omogucavalo je Rimljanima nadzor nad svini pristupima s makedonske 34 strane koji su. Herodot (134) govori o trackim Brigima i kazuje da su neki. tako da se vise ne razabire kako taj polozaj moze omoguciti ljudima iz Epidamna da vide vatre koje su upalili Kasandrovi vojnici na uzvisinama Ilirije i Atintanije. bilo sjeverno prema Lihnidu (danasnji Ohrid). Pregledao sam sva postojeca svjcdocanstva o Alintanima i necu ovdje ponavljati dokaze. ali i put Berat . a ostavlja otvorenima putove sto vode u Makedoniju i Tesaliju preko platoa Korce i prijevojcm Metsovo.

trazili da ih se vrati Skerdilaidi i Pleuratu. Potom ih smjesta u odnosu na Panonce koji se protezu na jug do Delmata i Ardijejaca. pocam od Epidamna. koja dovodi u pitanje tradicionalno prihvacenu lokalizaciju Ardijejaca. ciji su medusobni sukobi samo jedno od lica brojnih ekonomskih i kulturnih dodira koji su ih zblizavali. sjeveroistocno od Podgorice). bez jasnog prekida s drugim ilirskim stanovnistvom na sjeveru. a s te tocke gledista su natpisi. da je postojao hermeticki prekid sa susjedima s juga i s istoka. Na celu su iinali ljude koji su. sin Pleuratov. Dardanaca i Autarijata. Mnogo kasnije Brigi se pojavljuju u Brutovoj vojsci (135). "prodirali prema unutras"njim krajevima Ilirije. Naprotiv. sada je dakle cVrsto odreden. jer su slobodni i oslobodeni placanja svih poreza kao i stanovnici Ise. no valja pricekati Glaukiju. No nakon grcko-perzijskih ratova. Njihovu nazocnost u blizini Epidamna potvrdio je Tukidid (136) uoci nevolja u godinama 435 . zemlji onih koji se nazivaju Ardidioi ili Ardijejci. koje je predstavljalo posebnost juzne Ilirije. Polien im pripisuje riekog kralja Galaura u VII. Pfinije Stariji ih spominje zajedno s Labeatima kao bliske Skodri (140). a na sjeverozapadu dolinom Neretve. Brige su zamijenili Taulanti koji su igrali znacajnu ulogu u osnivanju Epidamna. Naposljetku. cije obavijesti odrazavaju kronoloski razlicite situacije. Tit Livije (144) istice da je Ardijejce potcinio Filip V. nakon sto su ih otjerali Liburni koji su se bavili gusarenjem na moru i razbojnistvom po obali. Zemlja Labeata je samo jedan dio kraljevstva Gencija koji je. ponekad smjesta Ardijejce u blizinu Peonaca. posto su odatle otjerali Liburne. prema Tukididu: "Negdasnji Grci. vjerojatno cak od doline Mati do Meteona (danasnjeg Meduna. Strabon govori o ardijejskoj obali koju stavlja sjeverno od Rizonskog zaljeva (145). odnosno rata Rimljana protiv kralja Gencija. Ta zemlja Labeata prostirala se. ograniciti na jug Lisa koji je pripadao tome kraljevstvu. Dakle. na desnoj obali Neretve (142). a potom iz Arga.Nacin zivota stanovnika sjeverozapada. Napokon. * * * Teritorij juznih Ilira.Dirahija. Taulanti su dobili posebne pogodnosti od Rimljana godine 168. pocetkom kraljevanja Aleksandra Velikoga. Polibije i Tit Livije u vise navrata govore o Labeatima. Dolina rijeke Mali zacijelo je bila njegova sjeverna granica. stoljecu (137). jer su Etolci godine 208. Sa svoje strane. kao i barbari nastanjeni na rubu kopna ili na otocima. Cabanesa 37 . Ustvari. da bi se sa sigurnoscu moglo pronaci jednog taulantskog kralja kojega spominje Arijan (138). od Lisa na jugu. cini se potpunoma opravdanim. Vjerojatno je cak da su se oni integrirali u ethnos Ardijejaca. naprotiv. Trakije i juzne Ilirije. naravno.433. nastojali steci korist za sebe t + Na kraju poglavlja donosimo nekoliko prevedenih tekstova na koje smo se pozivali i koji su potreb• i i za dobro razumijevanje predmeta. Nadalje. To potcinjavanje datira iz vremena kad je makedonski kralj zauzeo Lis i nije 36 vjerojatno da je on marsirao do sjevera Neretve kako bi potcinio Ardijejce koji su. Prema Titu Liviju (139). omogucava da se jasnije sagleda teritorijalna podjela cetiriju velikih cjelina. TEKSTOVI / . Tekstovi su prevedeni s francuskog predlogka u knjizi P. stoljeca. naslijedio kraljevstvo sto ga je uspostavio Agron. Makedonije. preko muka prethodnih ratova s Rimljanima. posebice popisi tearodoka najprije iz Epidaura. cije jezero se zove Labeatida. u podjeli Ilirije na tri dijela. stoljecu. odali su se gusarenju cim su se pocele razvijati pomorske veze izmedu zemalja. ali samo u povodu dogadaja iz godine 169-168. Podrucje Ardijejaca bilo je predmetom vrlo pomnog proucavanja F. sluzili u Kserksovoj vojsci. Strabon. Lucije Anicije ujedinjuje sve Labeate u drugom podrucju (141). granica Gornje Makedonije i Trakije na jugoistoku i na Istoku. podrucje Taulanata moralo se. kao ni s naseljenicima na jadranskoj obali. barem od pocetka razvoja Agronovog kraljevstva. Neposredno na sjeveru od Taulanata. istodobno podvrgavajuci Ardijejce" (143) i one koji su se stavljali pod zastitu Rimljana (pistis). izgleda. To odredenje ilirskih granica i ethne na jugu ne znaci. Naime. po Apijanu.zivjeli uz Makedonce. a srediste i glavna utvrda Labeata bila je Skodra. sto bi moglo odgovarati situaciji prije sredine IV. podrucje Tirane i njezino zalede izmedu dviju dolina Mati i Skumbi. istaknuli smo koliko je starima bilo tesko cvrsto postaviti granice grckog svijeta prema sjeverozapadu i da su ih pokusali smjestiti mnogo juznije nego sto su one doista bile. Epira. u zaledu gradskog podrucja Epidamna . osim u tome sto oni nisu nikad bili ukljuceni u ilirsko kraijevstvo. odnosno dinastija koja se sirila po mnogo vecoj zemlji prema sjeveru. premda osobno ne najsiromasniji. i do toga dogadaja. smjeste juzno od Neretve. izmedu granica Epira na jugu. o njima se ne govori. Njezin prijedlog da se Ardijejci.. Papazoglu. Drzavna organizacija razlicitih susjednih regija. koji je predmetom ovoga proucavanja. Taulanti su pomogli Korincanima osnovati Epidamno. u stvari. vrlo blizu Labeatima. dok su na jugu Taulanti granicili s Partinima iz doline Skumbi. dali jasne odgovore kad je rijec o IV. oni zauzimaju. Ona se oslanja na Polibija koji pokazuje da su Rimljani.

natjerani nevoljom (stanovnici amfilohijskog Arga) bijahu pozvali Ambrakijce. ciji kralj bijase Antioh. buduci da ih je Antioh povjerio Oredu". isli su u otimacinu i to im je bio glavni izvor prezivljavanja. "Istog Ijeta (429). u Etoliji.. pa nas ti dijelovi Grcke gdje se jos uvijek tako zivi. Knemo Lakedemonjanin imao je od Grka sa sobom Ijude iz Ambrakije. ida. a isto tako i stari pjesnici koji posvuda upucuju isto pitanje putnicima sto se iskrcavaju. sin Teutrov Apolonija: Do[ro]tej P. 5. neposredne susjede Amfilohije. u Akarnaniji i /. To i danas pokazuju neki narodi na kopnu kod kojih je cast dobro obaviti pljaCku. Ostali stanovnici Amfilohije su barbari".. Tukidid 1. 80. redak 23-32. koji zivljahu po selima. Obicaj nosenja oruzja sto ga imaju tt narodi u unutrasnjosti ostatak je starih navada pljackanja. Popis iz Arga (oko 330) Ambrakija: Forbad Epir (Apeiros): Kleopatra h'cnike: Satirin. upitani ne nijecu taj posao kao sto mu ni oni koji traze obavijesti ne pripisuju sramote. Kad oni budu svladani. Prvi koji su ostavili oruzje bili su Atenjani koji su se. prica se. buduci da nije bilo zasticenih nastambi ni sigurnih putova. trebalo bi lako postici da ostali prijeclu na drugu stranu '*. ***Atenskog vojskovodu DemoStena 39 . sudjelovalo je s njima u pohodu. Pilad / Karhak Korkira: . 94. 1966. Aristodam Tesprocani: Petoj. Molosani i Atintani bijahu pod zapovjednistvom Sabilinta. odnosno najveci dio Etolaca. Charneux. u ime godisnje vladavine (prostatia). 1-3. kao kod barbara. // .i nahraniti slabe. Jer citava je Grcka nosila oruzje. a k tomu i osamljenima.95. ziveci bez straha.. Tada oni prihvatise grc"ki jezik kojim danas govore i koji su preuzeli od Ambrakijaca koji su im se tako pridruzili. Navaljivahu na nj*** da napadne najprije Apodote. Timogen I G I V ^ 1. 156-239 i 710-714. Antired Haonija: Dorop Artikija: Skida Molosani: Tarip Ambrakija: Forbad. narod bez kralja (abasileutoi). Tukidid III. zeleci podvrgnuti citavu Akarnaniju i odvojiti je od Atene. skrbnika kralja Taripa koji Jos' bijase dijete. Eskrion. podignutu u savezu (symmakhia) i da posalje tisucu hoplita protiv Akarnanije (. pitajuci ih jesu li gusari. malo nakon tih dogadaja. 68. /// . XC. Ambrakijci i Haonci. poucavaju o obicajima koji su se nekoc bili svima zajednicki. potom Ofioneje i nakon njih Euritane. i kako im je naoruzanje bilo lagano. kod Lokrana Ozolskih. Bavili su se i pljadkom na kopnu. usmjeravali prema novoj profinjenosti. BCH. Pohod je uz Haonce ukljucivao i Tesprocane. kojima su. Tisucu Oresta. Tukidid II. na celu bila dva clana vladarskog roda (genos). Mesenjani zakljucise da cc ih bez muke podvrgnuti prije no sto uzmognu /. da im se pridruze. Anaktorija i Leukade i tisucu peloponeskih vojnika koje sam bijase doveo. Fotij i Nikanor. no kako su zivjeli u neutvrdenim naseljima. narod bez kralja (ahasileutoi).ajednicki pruziti otpor. str. a i do dana danasnjega veliki dio Grcke zivi na stari nacin. Tukidid II. Simak Pojon: Admat Korkira: Mnazalkida. a Paraveji pod svojim kraljem Oredom.). Zivjeti pod oruzjem bila je stalna navada. 1 '. a to su Ijudi koji govore gotovo nerazumljivim jezikom i jedu.Stanovnici sjeverozapada sa harbari: "Nekoliko generacija kasnije. 1 i 5-6 38 "Etolci bijahu nedvojbeno velik i ratoboran narod (erhnos).. Prema toj predaji. Naisavsi na narode bez utvrda. sirovu hranu. potaknuse Spartu da opremi flotu. redak 10-14.em 1 jama u unutrasnjosti (Epeiros) smjestenima u torn podrucju. a od barbara imao je tisucu Ijudi sto su ih poslali Haonci.Popisi teawdoka: Popis iz Epidaura (oko 360): Epir (Apeiros) Pandozija: Dioszot Kasope: Skepa. 4-5. Ta djela ne bijahu tada nista sratnno nego su cak donosila slavu.5-6.

dakle. Podnesose laj zahtjev sjedeci i moleci u Herinom svetistu. Oni su bili poznati kao mornari (to je pridonijelo da ih se potakne na osnivanje flote. Epidamnjani se dakle predadoSe Korintu i. i Damas iz Sirisa. kao sto je prorociste naredilo. dade objaviti preko glasnika da tko god se od Grka smatra dostojnim postati Klistenov zet. bijahu vrlo nezadovoljni. sin Eratoklidov. da 41 . sin Hipokratov. znacilo postovati pravo jer su smatrali da je kolonija isto toliko njihova kao i Korkirina.IV . Taj. Epidamnjani iz grada. shvativs"! da kod Korkire ne mogu naci zastite. Svi odose kopnenim putem do korintske kolonije Apolonije. u tu svrhu dozvali iz metropole. u svoju kucu primio Dioskure i odonda pruzao gostoprimstvo svakome tko bi dosao. Zbog svih tin zamjerki. tiranina Arga. Iz Atene stigose Megaklo. Od nje su. To su svi koji bijahu pretendenti. i htjede naci najholjeg od svih Grka da joj ga dade za muza. Odmah pokrenuse dvadeset pet brodova koje je kasnije slijedila joS jedna eskadra. nasavsi se u teskocama. i pokusati kod njih naci kakvu /astitu. Oni dodose sa samog Peloponeza. Iz moloske zemlje. s jedne strane. o njemu uopce nisu vodili racuna. prema starom pravilu. Fidona koji bijase uspostavio mjere Peloponezana i koji se od svih Grka ponasao s najvise drskosti. iz Sibarisa. Napokon. Zapovjedise da onamo pode. gdje se Titorm svojom snagom bijase izdignuo iznad Grka i povukao se daleko od Ijudskog drustva u najdalju etolsku zemlju. kao pohjednik u utrci cetveroprega. jer je Klisten htio odluciti o vjencanju u razdoblju od godine dana od toga sezdesetog dana. barbari koji cine jedan ilirski ethnos. otjeravsi agonotete Elejaca i upravljajuci sam natjecanjem u Olimpiji. Males. najprije na uvredljiv nacin. Nije se vidalo ni da mu na zajednickim svecanostima odaju uobicajeno postovanje. Kad su Korkirani saznali da su naseljenici i vojnici stigli u Epidamno i da je kolonija ponovno predana Korincanima. ali ojkist bijase Falij. svojih osnivaca. iz Jonskog zaljeva. protiv ljudi iz grada.Nemiri u Epidamnu uoci peloponeskog rata: A . Odaslase ljude u Delfe da pitaju boga trebaju li predati svoj grad u ruke Korincana. Prema Korincanima su se odnosili s visoka jer su ih t'inancijska sredstva u ono vrijeme cinila ravnima najbogatijim grCkim gradovima. Epidamnjani. zatrazili da ne ostane ravnodusna na njihovu nevolju. Iz Tesalije dode Dijaktorid iz Kranona. V . Amijant. oni se priduzise barbarima u pljacki. Oni dodose iz Italije. Sa sinom toga Fidona. praunuk Andreadov." Herodot. od loze Skopada. sin onog Alkmeona koji bijase otisao do Kreza. kao od svoje metropole. Od njih su tragili da ne ostanu ravnoduSni na njihovu propast i da im pomognu. unuk Mironov. Alkon. Za njih bijase Klisten dao izgraditi torn prigodom sladion i palestru. treba doci u Sikion sezdescti dan ill cak ranije. Arkadanin iz Trapezunta. iz Epidamna. Susjedi su mu Taulanti. bijahu u velikoj nevolji kako da srede situaciju. kako se prica u Arkadiji. kao sto se to radilo u drugim kolonijama. predadose naseobinu u ruke Korincana. To je. rodom Korindanin koji je potjecao od Heraklovica i kojega su. Iz Etolije. i Lafan iz grada Peonau Azaniji.ivahu Mudri. prije rata koji nas zanima. uz objasnjenje da je njihov osnivac iz toga grada i navodeci takoder izreceno prorocanstvo. mnogo godina. imase kcer imenom Agarista. svjelski covjek koji bijase do najvise tocke doveo profinjenost tankocutnosti (Sibaris jc u ono vrijeme bio na vrhuncu procvata). Grad je osnovala Korkira. a njihova snaga uistinu nije bila zanemariva jer su imali sto dvadeset brodova kad su usli u rat). nego da im pomogne postici pomirenje s izgnanima i kraj ncprijateljstvima s barbarima. iz straha od Korkirana koji su im mogli zaprijeciti put u slucaju putovanja morem. kazu. dio posade unovacene u Ambrakiji. na kopnu i moru. premda naseljenici Korinta. sin Agejev. Leukadi i kod njih. sin Fidona. narod izbaci iz grada aristokrate (dynatoi). Iz Jonskog zaIjeva dode Amfimnest. Onomast. S vremenom je Epidamno znatno osnazio i umnozio pucanstvo.VI. upropastio ga je rat s obliznjim barbarima i oduzeo mu najbolji dio njegove moci. Kad su otisli. niti da nekome iz Korinta iskazuju cast da prvi prinosi zrtvu. sin onoga Euforiona koji je. Iz Eretrije. Iz Italijc dodose Smindirid. 40 Medu prvim naseljenicima bijase takoder ljudi koji su dosli iz Korinta i dorskih zematja. prvi medu Atenjanima po bogatstvu i Ijepoti. sin Epistrofov. Odgovoreno im je da to ucine i da njih uzmu za poglavare. S Peloponeza Leoked. Naposljetku jedan Elejac. dodc brat toga Titorma. Korincani pak prihvatise pruziti im zastitu. sin Aristonimov. Za vrijeme Olimpijskih igara. Korkirani ne prihvatise njihovc molbe i poslase ih natrag onako kako su dosli. Svi Grci koji bijahu ponosni na sebe i svoju domovinu pojavise se tada kao pretendenti. sin Tisandrov. Korincani su bili zadovoljni da mogu u Kpidamno poslati zatrazenu podrsku. sin Mirida kojega na/. sin Likurgov. koja je u to vrijeme cvjetala. 126-128. Trazili su. i Hipoklid.Agaristino vjencanje: Molosani sit Grci: "Klisten. Lizanija. Sto se tice mornarice cak su se ponekad hvalili velikom nadmocnoscu sto ju je posebice potkrepljivalo drevno obitavaliste Feacana na Korkiri.prema Tukididu: "Epidamno je grad koji se nalazi na desnoj strani kad se ulazi u Jonski zaljev. osim naseljenika koji su to htjeli. No nakon unutamjih borbi koje su trajale. i jer su po ratnoj opremi bili ispred njih. koji je jedini stigao s Eubeje. poslase izaslanike u Korkiru. no bijase to i zbog neprijateljstva prema Korkiranima koji.

17-27. On doplovi do Epidamna i zapovjedi da se prognani vrate.sluzio da se u nazocnosti hodocasnika izvode scenski prikazi mrtvih. XXXIII. Poniranja su poput ulaznih vrata u podzemni svijei. Korincani se na to nisu obazirali. 561. 1965. C. Utaboreni ispred grada proglasise da Epidamnjani koji to zele mogu. 157-172 42 ''7. Ivana pored sela Mczopotamon. 5. 21. P. Geagraphi Graeci Minores. T. Istodobno zatrazise naseljenike. 1. koristeci se time da zatraze povratak kuci). DC Chort>f>raphia II. B . 1. Peretli. DiodorXII. 1964. 4/1979. Eralosien. CIG II 1837 c.Zora. Poslase naseljenike i dosta veliku trupu da £uva grad. 12. izgraden iznad iistemc. a koje se posebice odnosi na prapovijesno i proiohmorijstto ra/doblje koje obraduje M. // Periplo di Scitace. prev.'Epire cl I'lllync meridionale dans I'Antiquite. cijih je metalnih vrskova mnogo nadeno. praceni prognanicima kojima je valjalo osigurati povratak i Ilirima koje su uzeli sa sobom. dode do pobune (stasis). 18. E. I Korkira posla poklisare u korintski garnizon. FragmentsdesEratosthenes. Bergcr. L'image mythique du monde en Grece archaique. ss. 40 (Alenej X60. I. i natpis iz Salone. "Illyrii proprie dicii". 1986. Pisa 1979. Prognanici se okupise i dobise pomoc Ilira s kojima zaplovise prema Epidamnu. Nisu im udovoljili. i poscbicc 158. Les Etudes classiques. 9. Miiller. Miiller. Orbis descripiio. Dakaris lokalizirao prorociste mnvih u samostan Sv. Kaiicic. Studio sul primo portolano del Meditfrraneo. Na tome polozaju on vidi utvrdeni toranj iz helenistickoga razdoblja. gdje je kasnije 43 . IR3-199 i "Reflexions sur quelques problemes historiques des confins illyro-epirotes". iz milosrda prema Epidamnjanima. 443 B C (=VI 101. Ivgic. 24-26. Papazoglu. 225. Barbarske snage bijahu znatne. 2-5. poglavlja tc knjige koje je sastavio F. U protivnome cc ih tretirati kao neprijatelje. Apijan. a posveceno jc Epiru: isto cudenjc izrazava A. Godisnjak XXV/23. 1 1 . 15. K. Makrobijc. koji je preuzeo A. bilj. Oni ih nisu poslusali i otada su Korkirani opsjedali grad koji lezi na prevlaci. Te su vode tim strasnije Slo prolaz kroz gudure u krskim zonama ima za posljedicu "gubljenje" rijcke. Sarajevo 1964. Ill. MDAl (A). V. Pariz 1986. Znaci li to da se treba pribliziti gudurama Aheronta i Nekromantej radije smjestiti u Glykis. Saturnalije. fragment A {inv. 20. F. I. 112 (Hu. "Froniiiire ct rencontre dc civilisations dans la Grece du Nord-Ouest".TeopompfCrW. Ziva anli*</. 193-197. 213-214. 30. BIUESKE 1. 202-206 povodom IV. Die geograph. Korincani.prema Diodoru Sicitskome: "Kod Epidamnjana smjestenih na obali Jadrana. a o Dardancima2l3-216. Oni tada zapocese pregovore s Korintom da sklope savez. / V . 4. Nakon vise kampanja iskopavanja S. Clermont-Ferrand. Ballabriga. i dokazuje da ondje nadeni nazubljeni broncani kotaci nikako nisu elemenli mehanizrna koji It. XXV/23 Sarajevo 1987. A. O problemima povezanim s odrcdivanjem ilirskog teritorija skupljen je niz studija u Zbomiku Simpt>:ijnma o leritarijalnom i knmoloikom razgranifenjti Ilira n praistotijsko doba. Perclti. Usp.e u biljesci oblik Iadcrat£nai. nesposobni da se sami bore. 43. 1965. 2323). V. Makrobije. Studio Alhanica. a ne ratu da rije. C. bilj. H. 23. Ill B. pocnu se oruzati velike pomorske snage i uznastoja se privuci saveznike. A. Korkuti. 144. XXI. Hijada. Cini se da je tu ideniil'ikaciju doveo u pitanje £!anak D. 211-233. I. Trazili su takoderda se opozovu vojnici i naseljenici koje je poslao Korint. F. 43. 52. br. Ilirski rarovi I. Papazoglu. naseljenika Korkire i Korinta. Pseudo Skimno. 19. Sedaj. XH-XIU. 6. " Les tribus illyriennes dans les chansons homeriques". Epidamnjani ne htjedose uciniti nista od toga i tada Korkirani otpocese rat protiv njih s cetrdeset brodova. 353-366 i nadasve A. u l.S. Mazon.si problem prognanika. 7-8. T. 2. predla?. 16.271 E). Fabre « La date de !a redaction du Periplc de Scylax ». 243. Sarajevo 1987. Baatza. 1987. 13. odlucise pomoci Epidamnjanima. Cabanes. I s jedne i s druge strane odluci se za rat. Papazoglu. 3. mimo iz njega izici. P. 10. Le Soldi et Ic Tarlare. "Hellenistische Katapuite aus Ephyra (Epirus)". Prcndi. Satumalije. 10. Pupazoglu. 87-97 i F. trazeci da se prepusti sudu. Godisnjak Centra za balkanoloska ispitivanja. R. Natpisi s Fara. L'/Iiade C. one zauzese kraj (khora) i opsjedose grad. 28. Posebna izdanja A N U B i H IV. Maretic . i 15 fr. 18. stihovi 404-443. 22. Ballabriga. F. P l i n i j c S t a r i j i . Benac.///sw™. nego su obicni dijelovi kataimliu koji je ondje bio smjesten i odapinjao je strelice. Pomponije Mela.. Vidjeii P. Epidamnjani. Zagreb 1965. Ktcma. 14. mo. izd. poslase izaslanstvo u Korkiru da zatrazi pomoc pozivajuci se na krvno srodstvo. 18. GGM. o tome vidjeti. Amsterdam 1954). I. na upecatljivom polozaju na sutoku Kokita i Aheronta. kao i stranci.se prognani pozovu natrag (jer izgnani iz Epidamna bijahu dosli u Korkiru gdje su pokazali grobove bliznjih i srodstvo koje je postojalo. MH . Le Soleil el te Tartare. 177-179. 219-223. Pobjednicka stranka izgnala je mnogo protivnika. 1982. te ga priznase za svoju jedinu metropolu. ali i iz mrinje prema Korkiranima koji jedini od njihovih kolonija nisu metropoli slali zrtve koje obicaji nalazu. Tukidid. Ballabriga. Bijesni Korkirani poslaSe pedeset trijera pod zapovjednisvom stratega. Eto kako i zbog cega otpocne rat koji bude nazvan korintskim". u izvijescu koje slijedi neposredno iza onoga F. 17. I. A. U. fr. 201-218.

O. 6. Tukidid 1. koje je prcdstavio M. 2 do 12.393 u 365/364 . Tukidid II. "L1 organisation de 1'espace dans la region septentrionale de 1'Epire antique". 6. 2. 29. II. A History of Macedonia.5. 80.. Le Mont Oiympe el I'Acarname. I. 22. 137. 132 i V. Tukidid IV. 76. 5. B. 2 i I. Strabon I. 1-2. G. 32. II 2 186: taj je savcz mogao bit) sklopljen prije god. Andokid. Travels in northern Greece. 5. 95-105. Tukidid II. 2. 29. L. 43. Cabanes. 93-154. 96. L'Epire. 4 i 125. 78. ceterosquefinitimosfraiide 535). 1. S.4. 66. FGr//.. 6(1965). 72. Heuzey. Hatzopoulos "The Oleveni inscription and the dates of Philip II' 44 45 . Epeirotika Chronika. L. Hekatej. 57. N. L. 6. Tukidid IV. Natpis koji je objavio D. Hammond. "Lisle argiennc de thearodoques". 15. H. 3. 80. Tukidid H. 30..franf. o Peoncima usp. Die Staatsvertcigc. 90/1966. 41. Usp.1C I\. Arch. 5. 80. Lewis. Hijatto II. 44.. Merker. Charaeux. 2: Derdina braca dola/e iz gornjih podrucja. Vidjeli narocito S. 65. Assoc. uz prijevod prcnio J. Mucnchcn. 9.1C IV 2 95. 3 toma. nizc. "Quelques problemes de la iranshumance dans la Grece ancienne". 45. L. moze se smjestiti i/. Polibije XVI11. 550-336 b. Evangelidis. 8. Vitsa. br. Pariz. 309. 3: Compositis ordinatisque Macedoniae rchns. 156-239 i 710- 714. 26. no bioje kratkotrajan. Oi ^EVEaXoyiicoi (iOdoi TWV MoXoaotov. 83. 75. Prikupljeni su u epigrafskom dodatku P. "The Ancient Kingdom of Paionia". Tukidid II. Tukidid III. Ksenofont. Efor. 60. 1: usp. Pouilloux. 2.T. 35-54. gdje biljezi prckid i/. "The campaign of Alexander against Cleitos and Glaucias".4-5. Odiseja XI. 99. Balkan Studies. Id I 3 89. 1. 1-13 (vidjeti P. 5. Herodot V. 33. sir. Atena.. W. Cabanesa. Justin VIII. Archives. 64. I 3 C. 70. 0 svom povratku. navodi ga Strabon. Usp. 77. 28. 3 i 59. 124. I.izgradena bixanlska crkva? 24. 32. H. podsjecam da su tearodoci stanovnici Pandozije. Griffith. Plutarh. 1/1940. 7. Tukidid II. Tukidid II. 25-31 . 80. 35. 1984. izd. Jacoby. Evangelidis. 19. itd. Georgudija.\ greet/lies.. 7. 53. Fokionov zivotopis. vjerske izaslanike koje salje odrcdeno sveliSte. 0 raznim kraljevskim obiicljima gomje Makedonije. o seobi. Tukidid IV 124. 36. Diodor XVI. (Tukidid VI. II2.. 10/1935. 261-263. Dakaris. 79. Cabanes. 1964. prijevod Tukididovog teksta na kraju ovoga poglavlja. Kern. /G II 2 190. 68. Die Staatsvertrage. 2. 224-225. 52. I. gdjc govori o novom dogovoru). zaduzeni da prime i vode tcore. 124. bilj. I. Tukidid IV. 334. Grcka povijest V. Hrllcnica.323. 31. Bengtson.3. spominje iste kraljeve gomje Makedonije i izrijekom imenuje Derdu s oznakom "arhont Elimije": isti naslov u Trakiji nosi Seut. 220. 51. 40. 223-224. 25. Heuzey. I. Klio. Tukidid II. prema Tukididu IV. 39. 2. J.C. Tukidid ]]. Pariz. 42. drug! je ostvaren posrednistvom Nitnfodora iz Abdcre godinc 431. 54. relka. FGrH. L. te D. 46. 33. 73. 50. 79. 3. A History of Macedonia. 37. 748. Inschriften von Magnesia. 2. 81. Tukidid 1. The cemeteries of a Molossian settlement (na grdkome sa sazelkom na engleskom). 27. Cabanes. Ephem. 34. 68. Hammond et G. Tekst citiran u djelu Lepante. I F 26. 62. Ancient Macedonia. Grcka povijest IV. 10 C 6 i 1. vidjeti lijepi clanak S. nalpis iz Pasarona koji je objavio D. Lcsure. nazvan homohgia datiran je u 423/2. 63. 55. L'Epire. 14. Atcna 1986. 99. N. naposljelku. L. treci. usp. 7. 8. P. Natpis jc objavio P.46. 47. Geschichte Makedoniens. a koji je ispravio L. E. H. Bcngtson. 14-22. 2. la crise de I'empire ottoman. (Tukidid VII. 108. 85-88. L'Epire. F. 38. i H. Tukidid 11.medu Perdikc i Atene) i 413. Kasope. Ferguson.aise pres la Repuhlique de Vcnise (17921797). 87/1974. Slrabon VII.4. 155-185. Leake.4. Tukidid IV. 26. 219. 23 i bilj. 3. 70 F 143. 9. T. 49. Geogr. vidjeti N. 181. Ksenofonl. 1. 6. v. 74. 92. 6-7. 3.11. prema Tukididu H. 49. Oolevenskom natpisu vidjeti M. Pseudo Skilak 26. P. Bull. Izvadak iz Instructions aux envoyes de la Repuhlique franc. 503-509. od 23. 57. Vokolopoulou. 11. H. Griffith. 328. ako sc oslanja na Tukidida I 57. datirao W. VIII. 69. R. Tukidid IV. 432. br. Choi. G. Hammond i G. Dardanos captos expugnat. 71. 61. Pariz I860. 68. Strabon VII C 316. 94. Tukidid H. 3. 536-545. 58.medu417. Mailer. Errington. 61. C. 81. G.3261 VIII. 1986. 82. Grcka povijest VI. 22. Tukidid I. Tukidid II. 534- 56. 48. 29. 80. Oxford 1979. 59. 1956. isto. 561. Robert. G. 20 C 28. kol. Heraklid. II. 38. 67.99. 0 datiranju natpisa 1C I3 89 posljednji su raspravljali M.

R. Beaumont. sa sazetkom na francuskome. 136. "Sur le territoire des Ardieens". N. 45 spominje Tracane Brige. 70. Hammond. 26. Dion XLI. 99. razmalranc lokalizacije idu od kraja izmedu Ohridskog jezera i Linkeslide do oblasti Kumanovo .ee. Ziva antiku. 121. 7 1 . 4. HI. Aristotel. Pseudo Skimno. 5. 2. 26. Alexander the Great and lite Macedonian Heritage. Tukidid 11. 32 i 31. prvi jc osnovao grad koji je tiosio njegovo ime. G. Plutarh.4. 93-94.". L. 61. Griffith. a CI. knjigc koji svjedoci o nazocnosti halkidskih naseljenika u Damastionu. 19: XLIV. 128. Zbornik Filozqfskog fakulteta. Polibije V. Rolleya. 7.8. Herodot IX. L. Politika IV. PolicnlV 1 1 . 1. /. The coinage of Damaxtion and the lesser coinages of the lllym-Paeonian region. nav. Diodor XII. Aristotel. 197. 159-204: m. no karta na sir. in Philip If. 86.". Gradanski ruinvi II. Tukidid HI. 41. Tukidid I. 84. i E. 23 1267 b. bilj. May. The central Balkan Tribes in pre-ronuin Time*. Tukidid I. G. 126. Tukidid 1. IV. 100. 10. 43.C. 118. 83. 1939. Papazoglu. VII. 97 upucuje na palimpsest Strabonove VII. 1-21. 123. 131 -269 (olevcnski natpis. 46 I . Pariz 1977. 4. 3. v. 18-20. dj.i. Apijan. . 93. N. 120. 185 poimcncc navodi Brige u Kscrksovoj vojsci. sir. vidjeli Ed. XLV. Epirus 600 i 682. H. 88. Strabon VII. 125. 7.M. 106. Aristotel. Inschr. isto. Wiss. islocno od Pristine. ixtt>. Grenzmurken and Nachharn Macedoniens iin Norden and Westen. 95. Will. 39. !15. l i f t . 13. 126. v. 326. L. II. 103. 191-195. Apijan. 7. 6: vidjeti J. "Quelques problemes de I'histoire epirote". Mack. 1970. s. Amsterdam. Bcograd. Borza. no oni su tek iz IV. L. Gradanski rat. Hammond. 416. PolienlV. Mack. 26. 97. 362-440. 192. 108. Papazoglu. Aristotel. 90. 91. sdchsischcn Akad. Slrabon VII. 326. 104. 1. Plutarh. 692. ili Novoga Brda na Kosovu. Rome and Macedon in 229-205 B. usp. Bra/. 49. 127. DiodorXV. 3. Papazoglu. Politika V. usporeduje novae iz Damastiona s novcima iz Peonije i s Halkidike. Vidjeti osobito rad C. Herodot VI. 102. 1963. DiodorXII. 6. 441 -443./. Papazoglu. 16. 7S-81. 114. Gradanski ratovi 5. 1951. Griechische Epigranime atif Sieger an gymnischen and hippischen Agonen. The central Balkan Tribes. N. 98. 145.6. Herodot VI. 39.1. 1936.Kratovo. izd. 131. br. Polibije V. Papazoglu. VII. Pseudo Skimno 434-437: Strabon VII. 70. 112. si. III. Gradanski ratovi. 13. LVI. Tukidid HI. ih oznacava samo opcim imenom Ilira 137. 7. 144. 1937. Polilika V. 1. 316. XX. 10-11 1 301 b. 23. G. L. 75./. 22.45. K. a drug! inu je dodao luku. K. 84-86). 76 i 93 i karta 6: I I . Apoloniju naziva apojkijom Korincana.5. no la formula nc ponce sudjelovanje Korkirana u osnutku. 1982. bilj. 24-55. 132-136. Sporu pravda hozja. 73 kaze da Brigi zivljahu najprije s Makedoncima prije no sto su prcsli u A/iju. Anabaza 1. 87. 4. 40. Herodot V. Apijan. 5 1290 b. Apollonia \ 96.Reign". 556. 119. o Dardancima takoder vidjeli studiju F. 140. 85. LV1II. Swoboda. posebice sir. 87-94. zu Leipzig.. 2: toc"na lokalizacija Tronija jos nije utvrdena i istrazivanja u Kanini nisu jos niSta dala za antiku. 3. 2. Berlin 1972. 30. 138.C. Eph-us. Strabon VII.. 181184. 139. F. 1978. 105. N. FGrH IIA 70. 2. a Diraliij njegov unuk. odbija ispravak Issa. 89. 1 1 1 . koji (vrdi da je Epidamno utemcljio domorodacki kralj. C. Ebert. 72-83. 7 1304 b. Vidjeli F. 107. "Das Parthiner-Problem" Klio. 100. F. o nevoljama u Korkiri prica se do poglavlja 85. dok Tukidid I. no arheologija Lisosa dajc drugafiji uvid i uslvari namece taj ispravak. S. Vial u svojcm izdanju knjige XV. I. G. 134. 89. O Labeatima. Pauzanija VI. F. 124. F. 24. Mack. 108. 21-42 (koji idc do godine 345). 109. 3 smjesta i Atintane sjevcrno od Partina. Olympia. W. Korinthiaka. 75. Papazoglu. 133.a Far vidjeti takoder Efor. 122. H S. Arijan. 117. Herodot IX. Cabanes. X. Tit Livije XLV. 269. 129. Plinije N. 47 92. Hammond. Sljepan Bizuntinac. 22. 135. 24. I. F. Lindsay Adams i R. 108. 290-305. 2. ona radijc siavlja u godinu 344/ 343. R. Diss. 142. pridaje Lihnid (Ohrid) Dasaretima godine 170: vidjeli i R. The central Ralkan Tribex in pre-mman Times. 5 i Tit Livije XLIII.7. Les vases de bronze de f archaisms recent en Grande-Gre. Tit Livije XLV. 9. d. 110. 130. Diodor pise Lixso. 127. O kronoloskim problemima. Hammond i G.. rEpire.80. 141. J. Cezar.30. VII. T. slijedi ga N. A history of Macedonia. P. Tit Livije XLIII. 94. Politika II. 7. 466. 24. vidjeli Polibije XXIX. Abhandl. 7 326. Gottingcn. usp. Pauzanija V. 26. 113. 1968. 326.1: vidjeti o Pariinima i R. U. Plinije Stariji III. "Greek influence in the Adriatic sea before the fourth century B. 4 . Tukidid I. Ptolemej II. 8 za lokali/aciju Partina.8 6 (na srpskohrvatskom. 42-43. 79 i karta 9. "Illyris. Napulj 1982. 7.Tit Livije XLIII. 132. Pauzanija V. 4. 63. 24. Tukidid I. Sirabon VI1. d.

10 i 12. a najbolji je primjcr za to pokusaj F. Droysen (1) i koji se u nase vrijeme nastavlja u znacajnom clanku F. osnivaca ilirskoga kraljevstva. 5. 5. Oni se. 3. Zippel izmislja kraljevstvo Enhelejaca. kako bi branio pluralitet dinastija: ardijejske. Polibijell. Kako bi objasnili sukob izmedu Bardileja i Filipa II. stoljecu najznacajniji bio narod Taulanata. 4. !3. Holleaux (7) sazima te prilike: "Ti su narodi najprije dugo bili podijeljeni u medusobno nezavisne narode ili plemena. L. S. koji zive daleko na sjeveru. 5. sa zasebnim vladarima. Uspostavila se velika ilirska drzava kojom je vladao jedan vladar. dinastije dardanskih kralje49 . godine. Islamija (3). potukao je Kasandra. G. Hammond (8) brzo je reagirao na Clanak F. VII. Agronu pripisati kraljevstvo Ardijejaca. godine bio Agron. blize makedonskim granicama. Na jugu je u 5. . ciji bi gospodar tijekom prvog ilirskog rata 229. Schiitt se vraca na zamisao o tome kraljevstvu u vezi s mitom o Kadmu i Harmoniji.nestao taj sustav podjela. Zippelu (5) i C. 359. do 160. podrazumijeva mnogo upitnika.3. koju prati od 340. Apoloniji i Kerkiri pokazao svoju moc. poglavlje Ilirska kraljevstva (393-270) P ovjesnicari se vec vise od jednog stoljeca pitaju o naravi inslitucija koje su sluzile kao okvir zivotu Ilira u antici. uzeo pod zastltu Pira. a C. uz tanane razlike. !2 pokazuje Ardijejce kaosusjede Peonaca. Tit Livije XXVII. 7 srnjesta ih sjcverno od Rizonskog Ijcva. II. bilo kao neprijatelj. Papazoglu (4) koji. u zajedniCkom djelu albanskih istrazivaca pod vodstvom S. I: fr. 5. Shiitu (6). Konstatiramo medutim da je malo nakon godine 250. VII. protivniku Filipa II. 4. ciji se kralj Glaukija usudio oduprijeti Aleksandru. Jedan. vidi u Bardileju. bilo kao saveznik. 11. Papazoglu (2) te. i 4.a ne zna se tocno od kada .2. a da je prije toga samo neprozirna magla o kojoj se ne moze govoriti. Dardanaca i Autarijata: I. Tako i M. 5: 5. Drugi smatraju da povijest ilirskog kraljevstva pocinje s Agronom. Cini se ipak da je ujedinjavanje izkojegajerodenaprovelomofinopleme Ardijejaca. Polazeci od toga. Papazoglu jer je ve6 sljedece godine odgovorio odbacujuci dinastijski kontinuitet i jedinstvenost ilirskog kraljevstva. 3. 5. prema G. G. Slrabon VII. uzevsi u obzir oskudnu izvomu gradu. Podrijetlo te drzave i povijest njezinog nastanka nepoznati su. Drugo je stajaliste. ciju su vlast priznavali lokalni dinasti i poglavari naroda ili gradova (7CoXi8wa<JTai)." N. koji je posebno obiljezio J. mogu podijeliti na dva pravca. Neki se autori trude rekonstruirati neprekinutu dinastiju od prvoga do drugog i zatim do Gencija. neki povjesnicari nastoje Bardileju pripisati drugo kraljevstvo. Dirahiju. 30. 5. ugrubo. a obliznjim je grckim gradovima. na desnoj obali Neretve. kao sto smo vidjeli u prvom poglavlju. 10 smjesta ih u odnosu na Panonce. godine.

djed onoga koji se pojavljuje na druga dva natpisa iz godine 357/56. stoljeca prije Krista. Ipak. Kako vidimo. prema Tukididu. Ako toliko elemenata zblizuje tu prostranu cjelinu. koje anticka predaja prikazuje kao potomke Kadma i Harmonijc (13). Peonci i Makedonci propatili vise nego Iliri smjeSteni vise prema jadranskoj strani. Papazoglu (18) kad Siru zeli naciniti ilirskim kraljem.". ali i Makedonija. odnosno sklon mnogostrukim ilirskim drzavama. ostao razmrvljen do rimskog osvajanja. navodno. koji je odrzan u Clermont-Ferrandu u listopadu 1984. Atena je mogla potaknuti njegovu intervenciju protiv Perdike na isti nacin kao sto je nekoliko godina ranije podbola Sitalka da ugrozi Makedoniju. a drugome na atenskoj akropoli (15). zacijelo je uzburkla balkanske narode prije no §to je stigla do makedonskih granica. D. jer s tim narodom autor povezuje kraljeve Bardileja i Klila. valja dodati jos jednu opasku. nego na zapadnom. i to izrazitije duz dolina Aksija i Strimona. 51 . a to bi mogao biti prvi kralj Grabo. ili tocnije. nije ostalo zabiljezeno nili jedno ime. u ovo je istrazivanje neophodno ukljuc"iti i vanjske dogadaje koji su mogli poremetiti drzavnu organizaciju ilirskih podrucja kao sto su. Hammonda. ne bi trebalo slijediti F. Zasigurno. Medutim. To je barem put kojim se moze poci u pokusaju da se bolje razumiju rezultati sto ih daje analiza starih izvora. ili nakon pohoda Brazide i Perdike makedonskog protiv Arabeja linkestskog godine 423. Njega spominju Aristotel i Strabon. buduci da su ti krajevi uze povezani s argeadskim kraljcvstvom. Prvi poznati kraljevi u Iliriji Najstariji poznati kralj u Iliriji je Galaur. umjesto pastirskog zivota sa sezonskim premjestanjima. stoljece kako bi sc oslonilo na cvrste dokumente i naslo osobu cije postojanje ne izaziva dvojbe. Keltska najezda. reljef. nego prije o osobi s velikim politickim odgovornostima. no ne mogu se potpuno razlikovati. cije nam ime prenosi jedan Polienov odlomak (12). ciji agenti mozda nisu bili nevazni u torn ilirskom preokretu. i 415. ako listu poznatih ilirskih kraljeva vrlo vjerojatno valja otpoceti s Grabom. jednome u Olintu. prema N. izmedu 440. no nista ne jamci autenticnost Polienovog odlomka. te nedvojbcno Trakija i juzna Ilirija. koji nije nazvan basileus. no kamen daje vrlo oStecen tekst. koja se od 279. G. Ukaz sto su ga izglasali vijece i skupstina Atcnjana jamacno je namijenjen tome da zahvali i nagradi dobrocinitelja grada Atene i vrlo je vjerojatno da nije rijec o obicnoj osobi. pa dijeli i njegovo misljenjc da je Sira pripadao linkestidskoj kraljevskoj obitelji. dakle u istocnom dijelu. prema redosljedu kojim ih Aristotel nize. ili. Lewis predlaze sin raspon. nesto juznije. dodajem da dvije novije studije predstavljene na medunarodnom kolokviju o juznoj Iliriji i Epiru u antici. Ona se namece tim lakse sto smo u prethodnom poglavlju istaknuli brojne tocke u kojima se mogu usporedivati juzne pokrajine. dakle prije 431. Malog i Velikog Prespanskog) takoder pretrpio keltske napade. Hammondu (20). Slicnosti koje su vezane uz klimu. sto stavlja podrucje njegove vlasti u izravni dodir s Linkestidom i Orestidom te. nego kraljem Dasareta. a Glaukija je vladao nad Taulantima. P. Prije nego sto i mi pokusamo jasnije sagledati osjetljivi problem politicke organizacije juzne Ilirije. datira ili u vrijeme dogadaja u Epidamnu. pa cak i kad bi to bilo samo obitavanje u selima. vrijedno je truda barem usporediti nacin politicke organizacije jednih i drugih. Jedan atenski nalpis (14) donosi ukaz o prokseniji u korist nekog Graba. a koji je. nad juznim Ilirima". Je li rijec o kralju onih Ilira koji. najprije Siru. biljni pokrov. L. Treba dakle poci u V. do II. Od enhelejskih kraljeva. c"ini se da su u jednoj tocki suglasni. ali i Monunija i Mitila. Ako je Grabo bio na celu tih Ilira godine 423. svako podrucje moze imati svoju posebnost. pa prema tomu ni samo postojanje toga vladara. Hatzopoulos je pak odredio "Granice makedonske ekspanzije u Iliriji pod Filipom II. Prvi ga samo navodi zajedno s nekim Arabejem (19) koji bi mogao biti isti onaj koji je protivnik Perdiki i Brazidi godine 424-423. da se Bardileja ne smatra kraljem Dardanaca kao sto je to zelio Hammond. daleko smo od toga da svi istrazivaci u jedinstvenom obliku utvrde ill prihvate preciznu definiciju politicke organizacije Ilira. (9) daju vrlo koristan doprinos boljem rasvjetljavanju problema ilirske drzave i kraljevstava koja su se smjenjivala u juznoj Iliriji od IV. To znaci da su Dardanci. L. G. Hiller de Gartringen predlagao je da se natpis na kojemu se prvi put spominje jedan Grabo. a potom Arabeja. sa samom Makedonijom (11). kao i nesto juznija zemlja Dasareta. no nije nemoguce da je predio jezera (Ohridskog. a to je da je samo juzna Ilirija bila obuhvacena pokusajima politickog ujedinjavanja. nacin zivota. posebice Epir.va. dok izgleda da je ostatak Ilirije. obrusila na Makedoniju i sredisnju Grcku do Delfa. poremetili organizaciju Grcke. stoljeca. a najbliza ilirska skupina su Dasareti (17). vladar mladi barem jednu generaciju. dok bi Grabo bio uobicajeni kraljevski naslov kod naroda Grabeja. njegovo kraljevstvo ne treba smjcstiti daleko od linkestidske granice. Naposljetku. i u torn bi se slucaju lako mogla shvatiti zahvalnost Atenjana. koji je jos slabije poznat. fini se s razlogom. prelaze na Arabejevu stranu umjesto da dodu kao pojacanje Perdiki i Brazidi? (16) To zacijelo nije nemoguce. Uz to. ali i predlaze. On ostaje vrlo blizak stajalistima N. godine. M. vladao Taulantima potkraj VII. Carlier je odiiao izlaganje pod nazivom "Ilirski kraljevi i kralj Ilira" (10) koje pruza jasnu sliku razIiCitih dinastija i sugerira daje "kralj Ilira naprosto onaj od ilirskih kraljeva koji ima hegemoniju nad svim Ilirima.

prema nekima. Hammond (23). Ako prihvatimo da je brak Aminte III. Bila je potrebna lakedemonska intervencija da vrati Hire s onu stranu njihovih granica. godine. argeadske Makedonije i Linkestide. elimiotski ili orestski vladar. stoljec"a posebno je burno razdoblje na granicama izmedu Ilirije i Makedonije. ne trazedi sukoba ciji bi ishod bio neizvjestan. no Diodor dodaje da je. To je ujedno prvi put da se zajednickom granicom dodiruju argeadsko kraljevstvo i zemlja Ilira. vjencao 359. kojega se zeli uciniti sinom Ilirkc. izvjesno je daje ono predslavljalo sudbonosan i opasan izbor za Linkeste koji su odbili bid tampon-drzava 52 izmedu svojih dvaju susjeda i otvoreno se svrstali na stranu Argeada. malo nakon uspona na tron otjerala je iz Makedonije jcdna ilirska navala i. L. izmedu Makedonaca i Ilira. U prvoj je bici ubijeno Cetiri tisuce Makedonaca s njihovim kraljem Perdikom III. kad Perdika i Brazida saznaju da su se Iliri koje su oni namjeravali unovaciti kao placenike. morao Ilirima placati danak. Arabejeva se kci udala za princa iz vlastite obitelji. rod. on je Olincanima poklonio dio svojega teritorija. Amintu III. godine i koja je doista bila Ilirka. i Audata . dakle poslije 413. prema Diodoru (25). bio neki drugi Arabej. Perdikin protivnik (423) kci utlala za Sim I Euridika. Malo godina potom. gubici Molosana mogu se ciniti pretjeranima. Naprosto nas mora zapanjiti snaga tog ilirskog protivnika koji svladava prepreku kao sto su drzave gornje Makedonije da bi dosao nametati svoj zakon u donju Makedoniju i prisiliti argeadske vladare da mu pla6aju danak. majka Filipa II. poharaju zemlju. 383/2. Odmah su organizirali povlacenje. Hammond ne drzi mnogo do toga. 1 Aleksandar II. U svim tim dogadajima nikada nije imenovan protivnik kralja Aminte. ni kao etnicka skupina unutar Ilira. doncse u miraz Linkestidu koja se onda mogla ujediniti s donjom Makedonijom. Taulante. a sedam tisuca Ilira u drugoj koja je donijela pobjedu Filipu II. 384. Uz podrsku saveza sklopljenog s Dionizijem Sirakuskim koji im daje dvije tisuce vojnika i petsto grckih hoplitskih oprema. jer je petnaest tisuca njihovih pobijeno. u Aristotelovom tekstu. no moguce ih je usporediti s onima koje isti Diodor navodi za bitke iz 360359. njegova kci Euridika ne bi mogla donijeti svojemu muzu nista sto se ticalo Linkestide. Ono je jamacno oslabilo molosko kraljevstvo najmanje za jednu generaciju. koji je bio bakijadskog podrijetla. ali to nije moguce dokazati (24). povezali s Arabejem. jedna kod Desaretide i jezera. i druga zapadnije. dakle barbarke. Daje Sira bio ilirski. koju su izvojevali nad MoIoSanima nakon sto su ponizili Makedoniju. tijekom dvije godine nakon ilirskog upada Makedonijom upravljao stanoviti Argej. Takvi su arguments odgovarali Demostenu i njegovom auditoriju. Filip II. Naravno. nakon osnivaca dinastije Arabeja. rod. primjerice. a kad Molosani pokusaju odgovoriti pretrpe stra§an poraz. No izgleda da su ti Iliri. Iz skice se dobro vidi da je brak Aminte III. sto je omogucilo Euridiki da Aminti III. oca buduceg Filipa II. supruga kojom se Filip II. princa Eakovica u izgnanstvu. Vrlo je moguce da je Sirin pratitelj. uz pomoc Alketa. Argument E Papazoglu upire se o nadimak Euridike koju nazivaju Ilirkom i Barbarkom (22).Euridika. koja je osvojila makedonski teritorij. 385. procjenjujuci da se moze raditi o ocmjivanju Filipa II. Takvo krvoprolice smatralo bi se katastrofom bez premca za grad poput Atene. s Linkescankom Euridikom omogucio ujedinjavanje dvaju kraljevstava. udata za Amintu III. Amintu je potom u njegovo kraljevstvo vratila tesalska intervencija. Perdika III. mora navesti na pitanje o njihovom ustroju. Kasnije Diodor (27) precizira da je kralj Aminta III. susjedi od kojih treba zazirati. Treba li zamisliti da su se izdigle dvije velike odjelite cjeline. Bardilej Prva polovica IV. kojima jos ne poznajemo drzavnu organizaciju. koji se smje§ta u Arhelajevu vladavinu. prema sljedecoj skici: Bromer I Arabej. savez dviju drzava. ova druga pobjeda. G. Sto se tice povijesti Ilira. ilirska se sila okomljuje na drugu stranu Pinda i. ni kao poglavar ili kralj koji ih je vodio. rod. To je jasno vec godine 423. No kako zapaza Hammond. Drugo objasnjenje tih nadimaka kod Plutarha i onih koji su njega slijedili moglo bi proizlaziti iz toga sto su pomijeSane Euridika. kojoj je Sira bio kralj ili regent. Pod izlikom da ce ga vratiti na moloski prijestol. koja je okupljala. Partine i Atintane i koja je pobijedila Molosane? Ne bi li 53 . Je li Teopomp bio izvorom nadimaka zbog kojega je Sira postao Ilirom? To sugerira N. prema Diodoru (28) pustosi kod Molosana jos vise nego u Makedoniji.Slrabon (21) odreduje genealogiju majke Filipa II. 390. Iliri prodiru u Epir. lisavajuci ga znacajnog dijela mladih muskaraca. Tu odluku zasigumo valja povezati s natpisom (26) koji govori o savezu sklopljcnom na pedeset godina izmedu Aminte i Halkidicana.

bilo porednistvom Ilira. a potom njegovog sina Neoptolcma. Nakon toga novog poraza makedonskih trupa. Zapravo se nista ne zna o ilirskomoloskim odnosima tijekom toga razdoblja. bilo izravno odlukom svojega brata Aleksandra II. valja dobro naglasiti da ovi ilirski uspjesi nisu bili samo kratkotrajni bljeskovi. o cijem se ustroju doduge moze raspravljati. ali njihov polozaj sile u odnosu na Makedonce traje jos od 393. Ptolemeja Alorskoga ubija Perdika. nuzno je priznati da je postojala dobro strukturirana vojna sila. ove dvije uzastopne pobjede i dugotrajnost danka sto su ga placali Makedonci. koju je Filip prvi ustrojio u falangu. kraljuje neki novi Grabo. naovamo. ill Ptolemeja iz Alora. Uistinu. Citalac ce najprije upitati tko je taj Bardilej. sposobna integrirati dvije tisuce vojnika koje je Dionizije Sirakuzanin dao kao pojacanje. prije nego sto ce Filip poci u beotsku Tebu. buduci da se nakon poraza ostaci vojske povlace i Makedoniju ugrozava invazija (34). Prema Lukijanu (41). To znaci da je roden sredinom V. ocevidno. Ti vojni zapleti u susjedskim odnosima izmedu Makedonije i Ilira vode. nedvojbeno da napravi ravnotezu ilirskom pritisku. Bitka je dugo neodlucna i naposljetku Filip pobjeduje. koji se zacijelo odvijao u granicnoj zoni gornje Makedonije. nego i od Peonaca i nedvojbeno od Tribala. s onu stranu Linkestide i Orestide pa sve do zemlje Penesta. no pridobiva one Atenjane koje je zatocio. Diodor potom dodaje (40) da je Filip nakon te pobjede podvrgao sve stanovnistvo do Ohridskog jezera. na vijest o smrti peonskog kralja Agida. To je. Zacijelo sve potjeCu od Teopompa. a Iliri salju poklisare. Peonci su u to vrijeme imali drzavnu organi54 zaciju utemeljnu na kraljevoj vlasti. ili gotovo ravnopravnog protivnika makedonskoj vojsci. umro je malo nakon poraza iz 359/8. u oba slucaja s istom strahotnom ucinkovitoscu? Ako ostanemo kod drugoga rjesenja. nego pokazuju stvarnu dominaciju nad makedonskim i epirskim susjedima u razdoblju od 393-385. i u to tesko razdoblje stavlja reformu makedonske vojske. no sasvim u skladu 55 I . pregovara zasebno s Peoncima i postize da se oni povuku. Takva vojska ujedno pretpostavlja vjestog vodu koji je dobar strateg i moze ucinkovito upravljati kontingentima sto dolaze iz razlicitih krajeva Ilirije. dvije trecine svojih snaga. a to je ovdje bitno. Ona se bila kadra znalacki koristiti opremom grckog ratnika sto ju je Dionizije poklonio Ilirima u petsto kompleta. Obavijesti o Bardileju su vrlo fragmentarne a povrh svega i kasnije od njegova vremena. jer godine 356. prijetnja vise ne dolazi samo od Ilira. s 90 godina. Filipova sudbina ne mijenja narav odnosa izmedu Ilira i argeadske monarhije. S makedonske strane. napustaju makedonska mjesta i sklapaju mir. ali Filip zeli postici da se Iliri povuku iz svih makedonskih mjesta. a oni su njome opremili svoje najbolje vojnike (dristoi). otpocinje pohod na Peoniju. koji postaje kralj i vlada pet godina (365-360). tijekom kratkog kraljevanja njegovog starijeg sina Aleksandra II. a prvi je poznati kralj bio Agid (35) koji je umro malo potom. i ne zna se znaci li mozda nazocnost Alketa.359. On predlaze pregovore na temelju statusa quo.logicnije bilo zamisliti samo jednu golemu ilirsku cjelinu sposobnu udariti slijedom na Makedonce na istoku. a Iliri su izgubili sedam tisuca boraca. podrzava na makedonskom prijestolu stanovitog Pauzaniju. Filip zadaje poraz Argeju kojega su Atenjani podrzavali. Propast mimog rjesenja izaziva podizanje ilirske vojske koja objedinjuje otprilike istu silu kao i Filipova: deset tisuSa pjesaka i pet stotina konjanika. Filip poziva natrag svoje trupe koje su se dale u potjeru za bjeguncima i podize tropej. kao sto to kazuje i Diodor (31). ljubavnika kraljice Euridike kojom se Ptolemej kasnije ozenio (32). ali koja je ipak bila snazna drzava. na popisu clanova drugog atenskog pomorskog saveza (29) trazenje atenske pomoci protiv moguce opasnosti sa sjevera. pokusaju boljeg razumijevanja organizacije Bardilejevih Ilira. Njegovo je kraljevanje zavrsilo tragicno jer je pao s vise od cetiri tisuce svojih ratnika u boju protiv Ilira. i godine 359. samo hipoteza. jako oslanjao na atensko saveznistvo. U tim strasnim uvjetima Filip uspijeva popraviti situaciju neocekivanom reakcijom Makedonije koja tako nesto nije pokusala ni uspjela jos od podetka stoljeca. protiv Filipa i njegovog maloljetnog necaka. Tada se osjeca spremnim prodrijeti na ilirski teritorij s deset tisuca pjesaka i sest stotina konjanika. prije nego sto pokuSa saznati kakva je drzava kojom upravlja. (33) Nakon tri godine uzurpiranog kraljevanja. Iliri iskoristavaju razdoblja slabosti argeadske dinastije tijekom desetljeca od 396 . Uspijeva uvjeriti Atenjane da nema vise nikakvih pretenzija na Amfipol. godine. sto pokazuje da se Makedonija znatno povecala. godine 369/8. dobiva bitku i prisiljava ethnos da se podvrgne Makedoniji (38). U stvari. nad kojom kraljuje. koji su predstavljali ravnopravnog. On oslabljuje koaliciju koja mu prijeti. potom. namecu pitanje o postojanju ilirske drzave. Eshin jasno pokazuje da se kralj Aminta III. koji bi mogao biti Berizad (36). Justin (30) potvrduje da se placanje danka nastavlja nakon smrti kralja Aminte III. Neki track! kralj. da ne kazemo od razlicitih ilirskih etnija. Naravno. naprotiv. stoljeca. a da tracki kralj Berizad sprijecH povratak pretendenta Pauzanije. Autor cak dodaje da je on predao svojega mladeg brata Filipa Ilirima kao taoca. Diodor (37) nadugo izvjestava o Filipovim naporima da pripremi svoje ljude za rat. pa Molosane na zapadu. Tek tada Diodor (39) napokon kazuje ime ilirskoga kralja koji mu je prottvnik. i podsjeca na ulogu Ifikrata u spasavanju Euridike i njezina dva sina preostala nakon ubojstva Aleksandra II. Bardileja. stoljeca i nista ne prijeci da mislimo kako je imao stvarnu vlast od podetka IV. ali c"iji se uspon na prijestol mogao dogoditi mnogo godina ranije. odnosno da je mogao biti tvorac uspjeha postignutih nad Makedoncima i nad Molosanima od 393.

Bardile. Tesalkom iz Larise i. no nije nemoguce da su vladali uzastopno nad istim ilirskim ethne. Ako se dobro interpretira jedino spominjanje Bardileja u Polibijevom djelu (43). G. ako je tumacenje Diodorovog odlomka (53) tocno. Sasvim je izvjesno da taj brak pokazuje Filipovu namjeru da se uplete u moloske poslove. koji su. Nije moguce uspostaviti ikakvu vezu izmedu njega i Bardileja. Lipeja peonskog i Graba ilirskog. stoljeca. ali ni Filip nije bio drugaciji. Nije nemoguce da se. sto H. prema onome §to nam se kazuje o zivotu argeadskih kraljeva. sa ili bez prijelazne vladavine medu njima dvojicom. Hatzopoulos s pravom dovodi u vezu s jednim Kalistenovim fragmentom (48) koji smjesta Bardilejevo kraljevstvo izmedu Molosije i Makedonije (a Molossis usque Macedoniam). kraljeve Ketripora trackog. svoju moc. L. Ni jedan ni dmgi nisu bili princ"evi iz palaca nego ratni vode. najkasnije godine 358/7. uzvisi djelo svojeg junaka koji je pobijedio takvoga bandita? Zapravo termin latro ne govori nista o samom Bardileju. Valja reci da bi ta nova ilirska akcija u Molosiji mogla biti smje§tena i prije katastrofe 359. zbila jedna druga intervencija istoga kralja protiv Aribe. makedonski je kralj spreman jednako se povezivati s jednom i s drugom stranom. potom jos jedan s Filinom. Ova opaska neminovno vodi do temeljnog pitanja koje valja postaviti o ilirskoj kraljevskoj vlasti: je li se kraljevska titula nasljedivala u okviru stabilnog kraljevstva. tracki kralj "stekli (ili osvojili) svoju dynasteia". moguce je osloniti se i na izraze kojc kasniji autori koriste da oznace Bardileja. previSe udaljenog od makedonske granice. Sto bi onda bilo s oznakom "ugljenar" koju koriste istodobno Libanije (45) i Fotije (46)? Kad se cita prvoga. kceri Eakovica Neoptolema I. ubrzo nakon uspona na prijestol pretrpio prvi poraz od Makedonaca. na zapadnoj strani Pinda.sa stvamom snagom Ilira tijekom prvih cetrdeset godina IV. ilirski kralj. i Kerzeblept. Cini se da je Grabo II. a potom i do sirega saveza koji je okupio Atenjane.a je li on uopce moguc? . koju je prenio Frontin (47). cini se da s autorove strane tu ima ironije kad govori o ugljenaru Bardileju kojega Iliri pozdravljaju padajuci niCice pred njim (u proskinezi koja se cesto spominje u vezi s Aleksandrom). iscrpljujucih marseva i pijanki. Hammond (50) ga svakako zeli prikazati kao kralja Grabeja. Podsjecajuci na savez izmedu trackog.no nema razloga ne sloziti se s time da je Grabo stao nacelo ilirske vojske. Sigurno je da je dijelio surovi zivot svojih ratnika. ljudi s tercna koji zadobivaju povjerenje svojih vojnika pokazujuci primjer tijekom bitaka. Potom slijedi. samim time. Cini se da je najprije zakljucio brak s Filom. autor Filipovc povijesti. a da nije bio Bardilejev rodak i da Cak nije nuzno ni pripadao istom fthnosu. kojega Ciceron citira u istoj recenici. Diodor pokazuje da se pojedi57 56 . uzurpatora. Mislim da bi bilo pogresno shvatiti to doslovno. Bardilejevom kceri ili unukom. prije ili poslije Bardilejevog poraza. osnivac kraljevstva koje je njegovo.vao razbojnikom? Nije li uobiCajeno rabiti takve epitete da se unizi stanoviti neprijatelj i. moze se barem zakljuciti da Filip nimalo ne oklijeva sjediniti se s barbarskom princezom. autor doista kaze da su Bardilej. moloskoga kralja. a da ih nije uvijek moguce precizno smjestiti u vremenu.Euridikom. smjes'teni izmedu Labeata i "proprie dicti Illyrii et Taulantii". zacijelo godine 357. i to posebice Bardilej u lliriji. Smrt kralja Bardileja dogodila se malo poslije. sestrom Derde i Makata iz Elimiotide. i tada se pojavljuje Grabo II. prema Pliniju Starijemu (51). ili je to duznost koja se dodjeljivala prvaku najsposobnijem da se suo£i s trenutnim okolnostima u drzavi koja privremeno okuplja ilirske snage za ucinkovitiju borbu protiv vanjskog neprijatelja? Jos je prerano za jasan odgovor . N. malo nakon §to su Makedonci porazili Bardilejeve Hire. stovige. odnosno svoju vlast. glavnoga Filipovog protivnika nax. a ta rijec moze zna&ti bandit. jednako kao sto je i Bardilej mogao preuzeti mjesto prvog Graba. Izmedu Grcke i Ilirije. Ciceron za njega kaze da je Illyrius latro (44). kao drvosjefiu koji priprema drveni ugljcn u gorama Dasaretide. iz Cega proizlazi da je on bio prvi u dinastiji. Nisia ne omogucuje da se uspostavi bilo kakva veza izmedu prvog Graba kojemu je Atena iskazala pocast (42) i Bardileja. godine. da se naglasi njegovo barbarstvo.jevi nasljednici Prvi ilirski kralj za kojega se zna nakon smrti vrlo staroga kralja Bardileja je dakle Grabo II. vjencanje s Olimpijadom. Aribinom necakinjom. izmedu dolina Mali i Drima. Uz te diplomatske intrige razabire se kod Filipa Makedonskog citava jedna politika bracnih povezivanja. Vec smo naglasili (52) kako je tesko smjestiti toga kralja. kao sto ne oklijeva ni ozeniti aleuadsku princezu iz Larise. poznat po dvama spomenutim natpisima. premda su mozda svi obiljezeni preuzimanjem od Teopompa i mogu se tumaciti tako da Bardileja predstavljaju kao skorojevica. Kako bi se ucvrstilo to opredjeljenje. a to dobro odreduje polozaj tog ilirskoga kraljevstva u podrucju Dasaretide. Cini se da on zeli naglasiti kako je rijec o vlasti koju su sami izgradili. nedvojbeno radi suprotstavljanja rastu makedonske sile. sto ne prijeci da se ono prostiralo i sjevernije u juznu Iliriju. peonskog i ilirskog kralja. Gledano s ilirske strane. no cudi li §to je Teopomp. brak s Audatom . razbojnik. jer tesko mozemo zamisliti da je Bardilej bio sposoban voditi ofenzivnu akciju na Molosiju brzo nakon gubitka onoliko ratnika. poznat po dvama vec spomenutim natpisima (49) koji svjedoce o velikoj diplomatskoj aktivnosti toga vladara koja ga je dovela do saveza s Halkidicanima u godini 357. Nazvati ga "ugljenarom" takoder znaCi zelju da se unizi ilirski vladar.

godine 345/4. kralj Filip je zamalo izgubio zivot . Nakon velikog pohoda Filipa II. Didim. taj bi poraz trebalo smjestiti izmedu njegovog saveza s Halkidicanima i zakljucivanja saveza triju kraljeva s Atenom. Ilira i op6enito svih susjeda. buduci da je svaki vec pretrpio jedan poraz. ali koje nedvojbeno treba stopiti s prvima. prije no sto su ga okruzili. Povjesnifiari su se razmahali pokusavajuci iz toga teksta odstraniti svaki smisao. vrlo je vjerojatno da je Filipov novi protivnik neki ilirski kralj smjesten vise na zapadu.ako prihvatimo zbrku dogadaja koju nam Diodor prenosi u dvije razlicite prilike.. godinu (56). ilirski) morao svrstati uz Makedonce. Taj se plural zbilja moze primijeniti na Pleurata . Demostenov komentator (59). trpio ilirski pritisak. Zasluga je velikoga stratega sto je znao djelovati protiv svakoga odvojeno.i protiv Dardanaca. Pompej Trog spominje taj isti rat na nacin zanimljiv za utvrdivanje ustroja Ilirije.Pleurije s Filipom II. jamac'no. a istina je da je barem od 393. na sjeveru Peonci. godine 345. peonski. Diodor zakljuCuje navodeci da se svaki od kraljeva (tracki. do vrata Dardanije . Taj kralj ustvari tesko moze biti obiCni nasljednik Graba II. sasvim sigurno bi im bilo ugodnije da su nczavisni i slobodni nego porobljeni (duioi)". Hatzopoulos (63) smjes'taju fauces Pelagoniae ill fauces ad Pelagoniam Tita Livija (64). Hatzopoulos zeli smjestiti u 345. i 337.. Za Graba. ilirskoga kralja. Plutarh (54) stavlja u isti dan (20. Doista. Filip dakle otpocinje opseznu vojnu operaciju u Iliriji.naSno nisu bili sposobni suoCiti s Filipom. Justin (61) je nesto precizniji kad 58 kaze: "Filip iznenaduje i lukavstvom podvrgava Dardance i druge susjede". i sveo na polozaj dulosa sto znaci da taj kraj Ilirije. Amintin sin. u Iliriju i. zacijelo se vodio na sjeveru Pelagonije. no c"ini se razumnijim stopiti ih u samo jedan koji M. kojega je Filip postavio na prijestol Eakovica godine 343. Upravo taj plural treba istaknuti (60). knjige navodi "kako je (Filip) pobijedio ilirske kraIjeve". Rat Makedonije istodobno protiv Pleuratovih Ilira . Moglo bi biti cudno sto Iliri. godine 336. mozda cak u trenutak dok se o njemu pregovara. Epiru i Makedoniji. u kraju Debresta. prica o tri te§ke rane Filipa II. kamo F. Zajednicka akcija koju bi na zapadu vodili Iliri. godine. 59 . godinu. a odatle je Aleksandar preSao ad reges Illyriorum. tri godine nakon Bardilejevog skupog poraza. Povezivanje imena Pleurat . a za drugu izvje§cuje da je "bio ranjen kopljem u desnu nogu dok je gonio Ilira Pleurata i da je sto pedeset njegovih hetera bilo ranjeno. cak i ako nisu svi jedanko rangirani jedan u odnosu na drugoga? Kako bi se to jasno razabralo. u Trakiji. spominje bitku izmedu Filipa i Pleurije. a na istoku Tracani. blizu granica gornje Makedonije. .Pleurija i potreba da se druga rana smjesti prije godine 339. nazvanog kraljem Ilira i na kralja Dardanaca. Diodor tu uopce ne precizira tko je bio Filipov protivnik te njegovo kazivanje ostavlja dojam da se radi o pljackaSkom napadu i haranju bez prikljucivanja teritorija. porazio godine 356. ponovno kre6u u boj protiv istih neprijatelja. Tekst valja usporediti s olevenskim natpisom koji spominje neku bitku kralja Filipa protiv Dardanaca (62). ilirskim kraljevima. U daljnjem kazivanju Diodor dva puta aludira na borbe u kojima se suprotstavljaju Iliri i Makedonci. Neki povjesnicari priznaju ta dva vojna pohoda. Demosten (55) je kategoric"niji u ocrtavanju situacije kod Filipovih susjeda: "Sto se lice Peonca. potrazili su utociste kod Aleksandra Molosanina. jer neki rukopisi imaju singular regem. odnosno istodobno postojanje vi§e kraljeva u Iliriji. c"ini se potrebnim promotriti usporedne situacije u susjednim drzavama. Diodor prije govori o pljacki nakon koje slijedi povratak u Makedoniju s golemim plijenom. u ratu protiv Tribala. U jednom ranijem odlomku (57) Diodor spominje spor s Ilirima koji je Filip naslijedio od oca. No nema razloga smatrati da je otada granica Makedonije utvrdena na sjeveru Pelagonije duz planine Skarda ili Sar-Planine. umjesto Aribe. Dakle. a drugi 337. Atensko saveznistvo dolazi malo prekasno da bi Ilirima pristedilo novi poraz. koji je raCunao na zajednicku akciju s Dardancima da suzbije Makedonce koji su nakon 359. stavi u 345. ali i povijesnu vrijednost teksta i autentiCnost odlomka o mladom Aleksandru u Iliriji. Zagto ga jednostavno ne prihvatiti i dopustiti plural. blize Jadranskom moru. uz atensku pomorsku podrsku. Ipak postoji jedan Justinov (65) kratak odlomak koji zasluzuje paznju: Olimpijada i njezin sin. kojega je Filip II. no nije li to naprosto dokaz o znatnim snagama kojima raspolaze ju£na Ilirija. M. ubijen". Papazoglu (66) drzi da se zacijelo radi o razdoblju sukraljevanja kod Ilira. stoljecu vlada dinastija Agrona koji je i sam sin jednog Pleurata. hara teritorij (khora). kakvo postoji kod Molosana.Iliri vile ne daju povoda da se o njima govori sve do uspona Aleksandra Velikoga na prijestol. srpnja 356) rodenje Aleksandra Velikoga i poraz Ilira u velikoj bici koju je dobio Parmenion. nezadovoljni planovima za Filipov novi brak s Kleopatrom. ne moze vise slobodno djelovati i ugroziti Makedoniju. F. kojega je Pompej Trog uvrstio medu "Illyrid reges". godine Aminta III. zauzima mnogo naselja (polismatd) i vra6a se u Makedoniju s velikim plijenom. Hatzopoulos (67) dovodi u sumnju plural. iz jadranskog podrucja blizu Skodre.Pleuriju. Treca se rana pojavljuje godine 339. dovode do toga da se sukob ilirskog kralja Pleurata . cije stanovnistvo mora biti dovoljno brojno da zamijeni sve vojnike pale u borbi. godine postali opasni. a Hipostrat. mogla je za Filipa biti pogubna. prvi put oko 344. valja se upitati o podrijetlu toga kralja Pleurata i prirodno se pomislja na Hire sa zapada. Papazoglu i M. Da ostanemo samo kod posljednjih. Naposljetku. kojima u III. kad u prologu VIII.a bitka je bila zestoka. Drugi Diodorov tekst (58) koji izvjesc'uje o dogadajima iz godine 337.

To djelovanje kojim je sustinski upravljao kralj Filip II. ve6inom odjevene u zivo61 . Druge brdske kraljevine na trenutke su vise okrenute prema zapadu. pocetkom V. Bijase to posvuda jadan prizor i slican potpunome uniStenju.) Od tih naroda jedne je smjestio na njihovoj zemlji naspram neprijatelju. samo jedan narod" (76). no cesto pokazuju istinsku autonomiju. Podsjetimo samo na integriranje vojnika iz kraljevstava gomje Makedonije u makedonsku vojsku cija je snaga rasla mnogo brze nego sto bi to omogucila sama donja Makedonija. na ponovno nastanjivanje nekih opustosenih krajeva. medusobno priblizavaju sve tc krajcvc i mogu ih ustnjf riti ka prihvft£anju sustava drzavne organizacije koji nisu radikalno ra/ltfili. usporedujuci pritom Filipove odluke i sezonske seobe pastira i njihovih stada. kliiuc. Tome valja dodati brojne Filipove bracne veze i organizaciju kraljevskih pazeva koja jako slici na taoce sto su ih velikaske obitelji slale argeadskom kralju. de Rornilly ovako prevodi: "Valja. nedvojbeno. na preseljavanje stanovnistva radi vece sigurnosti granica. pletu se bliske veze izmedu Argeada i elimskih kraljeva. Sto se tice Elima. No isti taj vladar Perdika II. njezini "podanici". Realitet koji ti pojmovi pokrivaju mogao je varirati tijekom vremena. u kojemu kraljevi gomje Makedonije polazu prisegu nakon clanova argeadske kraljevske obitelji i. premda bezuspjesno. tipa zivota jako obiljezcnog se/. koje se cinilo cvrstim u vrijeme Aleksandra I. slam dokumcntaciju koja nije apsolutno jasna sto se tice ustrojstva ju/nc Ilirijc. Jednostavnije. brat njegove elimske zene File ratuje protiv njega kod Olinta (73). osnazio je stanovnistvo nekih gradova dodjeljujuci im ratne zarobljenike i tako je od gomile plemena i naroda stvorio samo jedno kraljevstvo. 99. a druge na granicama. te na vecu koheziju zemlje putem mijesanja stanovnistva (75). zajedno sa svojom bracorn i Perdikinim bratom Filipom (72). u stanovitom smislu. bijedne.. sto otkriva dobro poznavanje seoskog zivota tih krajeva: "Po povratku u svoje kraljevstvo. u stvari. hnmniranje susjcdnih kraljevskih vlasti moze barem sugcrirati usmjcrcnjc kro/. treba se sporazumjeti oko pojma saveza i podvrgnutosti koji im se pridaje. u kojemu ovim rijecima odaje pocast djelu svojega oca: "Kad vas je. u ostvarivanju toga jedinstva (74). Nakon godine 350.onskim sfoh.i pastim i njihovih stada. godine u Makedoniji postoji vise kraljevskih vlasti od kojih jedna uziva stanovito prvenstvo. A . premda imaju vlastite kraljeve (68). Arijan pripisuje Aleksandru Velikom govor koji je odrzao u Opidu. Uz to jos. a je li uopcc doista dovrsena do njegove smrti? Temeljni je Tukididov tekst II. ve6 kako je mislio da treba nastaniti ili isprazniti to i to mjesto." Smisao teksta je precizirati da se u Makedonce ubrajaju i ethne gornje Makedonije. dakle. nai'ina iskoristavanja zemlje. vegi-taciji-. kao i Linkesti. po svome nahodenju preselio narode i gradove. Elimc i druge narode (ethne) koji nastavaju vis"e predjele. Ona niposto nije postojala prije njega. stolje6a. Makedoncima pridruziti Linkeslc. plemica donje Makedonije (70). ovisno o snazi ili slabosti argeadskog kraljevstva. izvrsio. no pocetkom peloponeskog rata Derda elimski je u ratu s Perdikom II.Usporedba sa susjednim kraljcvslviiiiii Od usporedbe s polozajem kraljeva u Makedoniji. mora se uteci Brazidinoj pomoci da pokusa. zaizvjesno je imalo znatne i vjerojatno nepovratne uCinke. 2 koji Ireha dohro ra/umjeti i koji J. No ipak je istina da prirodni uvjcti rcljcfa. Ostali su kraljevi njezini saveznici. kao sto pokazuje Tukidid (69) kad pric"a o kraljevima Oresta i Paraveja. Prvi poglavito istice posljedice premjestanja stanovnistva. (.Makedonija Stvaranje jedinstvene Makedonije bilo je najva/. stoljeca.im. te da su ethne saveznici (s^mmakhoi) i podanici (hypekooi) Makedonaca. a saveznici su tih naroda i njihovi podanici. Naravno. a prilic'no oslabljenim tijekom prvih cetrdeset godina IV.. Filip je. po uzoru na pastire koji vode svoja stada cas na zimske pasnjake. i povjesnicari su cesto naglasavali napore Filipa II. ponovno navesti Arabeja linkestskog na poslusnost (71). cas na Ijetne. To je sigurno svjedocanstvo o njihovom savezu pa cak i o vezama koje m sjedinjuju s argeadskom dinastijom. od pocetka kraljevanja Aleksandra I. a to je ona iz donje Makedonije koja pripada argeadskoj lozi. u vrijeme Filipa II. i. Elimi i drugi. koje su jako isticali kasni autori kao Justin i Arijan.nija /adaca koju je Filip II. U prvom smo poglavlju vec pokazali vaznost natpisa nadenog u Ateni (IG I3 89) koji govori o atenskom savezu s makedonskim kraljem 60 Perdikom II. Trakiji i Kpiru nc moze se ocekivati apsolutno siguran odgovor koji hi ra/jasnio siluiiuju u ju/noj Iliriji. Filip naSao izgubljene. mogli bismo re6i da prije 360. godine 349-348. cini se da se gornja Makedonija dobro slaze s argeadskim prijestolom. all imaju svoje kraljeve. kako bi se utvrdili odnosi izmedu argeadskog kraljevstva u donjoj Makedoniji i tih razlicitih ethne gornje Makedonije.

na ostajanje seoskog stanovnistva na jednom mjestu. Atintanije. kako na planinskim obroncima napasate mrSava stada zbog kojih se upustate u nesretne borbe s Ilirima. spustio vas je s planina u doline i osposobio vas da se uspjesno borite s obliznjim barbarima. kojemu je Linkestidanin zet. od robova i podanika sto ste bill. stoljeca. je znatno uznapredovao u ujedinjavanju. zahvaljujuci dobrim zakonima i dobrim obicajima. No to je samo povratak uniji s Molosanima kojaje postojalajos potkraj V.Trakija U klasicno doba Atenjani mnogo bolje poznaju politicku situaciju i ogranizaciju u Trakiji nego u Iliriji koju su mnogo manje pohodili. bilo da je urota doista postojala . B . no koji je toliko blizak uzoru Aleksandru. Ako i ne idemo dotle da podsjetimo na povezivanje Oresta s Rimljanima u drugom makedonskom ratu. Cini se da stav linkestidskih vladara. dao hlamide da ih obucete umjesto svojih zivotinjskih koza. Takav je slucaj Harpala. kad je Harpal stao na stranu mladog Alcksandra koji se povukao u Epir. Filip vam je. izgleda da je jedinstvo makedonskog kraljevstva bilo krhko dugo nakon napora Filipa II. jer je bio zet Antipatra. sve do sredine IV. jer je prvi pozdravio Aleksandra kao kralja nakon smrti njegovog oca. s pravom ili ne. Zanimanje sto ga pokazuju atenski trgovci za krajeve sjevemo od Egejskog mora. Filip II. Na neke elemente vratit 6emo se kasnije. kazem. ukljucivo Hire koji su i sami postali podanici argeadskih kraljeva. dakle. uznemiruje Aleksandra koji svoje kraljevanje zapocinje smaknucem ubojica Filipa II. povezala s kraljevicem koji je dosao sa zapadne strane Pinda. naime. a to je da je njegov otac od Makedonije ucinio jedinstveno kraljevstvo. Parmenionovom sinu (79). To znaci da stvari oko gornje Makedonije zapravo i ne stoje tako dobro kako bi se to cinilo po govoru u Opidu u slavu Filipa II. Kasandrov sin. Na koncu je uhicen zbog urote jer mu je. Valja. Cak i kasnije ocevidna je krhkost makedonskog jedinstva. koje drzi argeadska dinastija. posebice na one koji se odnose na promjenu nacina zivota. on vas je. kad je zavrsen proces Filoti. tako da se danas radi svoje sigurnosti manje uzdajete u snazan polozaj svojih naselja. pocetkom IV. navodno. No u razmisljanju o makedonskim kraljevskim vlastima. Primijetit cemo takoder da je Aleksandar linkestidski. Nije ovdje rijec o njegovoj ulozi neopreznog riznicara potkraj Aleksandrovog kraljevanja. protjerao godine 337. godine (78). nego vise o tome da ga je Filip II. A §to se tice onih barbara koji su vas prije pljackali. s dobrim zakonima i dobrim obicajima. no svjedoci i o lakoci kojom se vojska. stoljeca zadrzati sliku Makedonije podijeljene na vise drzava-kraljevstava. no njegovo je djelo krhko sve do pocetka III. povezivanje makedonske vojske s Pirom godine 288. da ga konacno ucvrsti tijekom svojega kraljevanja. Ucinio je od vas stanovnike gradova. Herodot (83) je zapanjen nedostatkom jedinstva kod trackog stanovnistva: 63 . Tesko je. i s Ksenofontom koji je bio izravno ukljucen u politicke i vojne probleme toga podrucja tijekom povlacenja Deset tisuca. Nasuprot tome. nego u vlastitu hrabrost. ima stanovitu vlast nad drugim drzavama gornje Makedonije ciji su kraljevi cesto vrlo nezavisni.sto bi u najmanju ruku bilo priznanjc da mladi Aleksandar brine zbog mogucnosti da se gornja Makedonija ponovno uznemiri. i to radi osvete zbog smaknuca njegovog zeta Aleksandra linkestidskog. povezan s dvojicom velikih vojskovoda koje je Filip ostavio svojemu sinu: s Antipatrom. elimskog kraljevifia i brata File. prijelaz perzijske vojske kroz Trakiju i intervencija atenskih trupa u tim krajevima objasnjavaju to bolje poznavanje koje se pojavljuje vec kod Herodota da bi se potvrdilo s Tukididom koji provodi dvadeset godina zivota u izgnanstvu u Trakiji. A Justin (80) ide cak dotle da Antipatru pripisuje urotu zbog koje je stradao Aleksandar. Znaci li ta lijepa pocast koju je sin odao ocu da je u ujedinjenom makedonskom kraljevstvu nestala svaka centrifugalna tendencija? Cini se da ne. buduceg makedonskog regenta. prepustio Piru (81). znati zelje zitelja Timfeje. a susjedni barbari ga postuju. Darije obecao da ce postati kraIjem Makedonije.tinjsku kozu. od kojih ono u donjoj Makedoniji. sina Makatovog. supruge Filipa II. koje je godine 295. Ovo posljednje svjedocanstvo koje dugujemo Arijanu neobicno je bogato jer tako dobro opisuje duboke promjene koje je zapoceo Filip u velikoj Makedoniji koju je stvarao. koje zivi u mini. i s Parmenionom koji je pogubljen istodobno kad i sin mu Filota i posljednji od linkestidskih kraljevica. kao i u sirenju kraljevstva. Paraveje i. Aeropov sin. Mozda je ga je zastitio i brak. kolonijske naseobine. te je pogubljen tri godine kasnije. nakon vjencanja Filipa s Kleopalrom 337. uvelike sastavljena od trupa iz gomje Makedonije. vazan je dogadaj. tako da je cak dobio zapovjednistvo nad tesalskom konjicom.bilo da je Aleksandar iskoristio druga sudenja da 62 ukloni tri linkestidska kraljevica . Arabej i Heromen. a moze se objasniti kvalitetama stratega i vode koje je pokazao kralj Eakovic. vas i vasa dobra. Eakovicu po svojoj strasnoj majci (82). vazna je cinjenica koju je Aleksandar ustvrdio u Opidu. stoljeca. Aleksandar. Posteden je samo tre6i.a to bi znacilo priznati da ujedinjavanje nije prihvaceno . ako pomnije promotrimo ponajprije dvoznacnu ulogu koju su igrale vladarske obitelji Elimiotide i Linkestide. omogucavajuci vam da zivite u redu. Nikad necemo znati jesu li optuzbe bile opravdane. Zajedno s ubojicom Pauzanijom smaknuta su dva od tri sina Aeropa linkestidskog. dakako. Aleksandar. stoljeca. no vazno je da su oni predstavljali stvarnu opasnost o kojoj su argeadski kraljevi morali voditi racuna. Tribalima i Tracanima s granice. ucinio njihovim gospodarima " (77).

smjestenim na jugoistoku Trakije. Sparadokov sin. Sitalk podize ljude. nczavisni. Zbog toga su bez moci". cini se. smjesta se veliki Sitalkov pohod protiv Makedonije Perdike II. U doba Seuta. jamacno da isplati svoje grcke placenikc (94). no s jos mnogo Tracana koji su autonomoi. Prema njegovom kazivanju. prema modelu novca iz Olinta. taj bi narod bio nepobjediv i daleko najmocniji od svih. do Euksinskog mora i do Helesponta" (88). Tracko. da mu pomogne osvojiti traCku zemlju (96). (424-410). neki su se od njih dali nagovoriti obecanjem place (misthos). Seutom II. Sitalkovog oca. Tukidid opisuje njcgovo kraljevstvo kako se prostire na primorju od Abdere do usca Istra. Trebat ce se. koji dobro poznaje Trakiju. vladao je otada Odrisima i svim trackim zemljama koje su nekoc bile podvrgnute Sitalku". sto istice Diodor (89): "Sitalk. Taj se dojam stjece iz razlicitih Ksenofontovih odlomaka koji se bave politickom situacijom u Trakiji. Tini i Tranipi. od njc je nacinio vrlo veliku silu zahvaljujuci svojoj hrabrosti i osobnoj inteligenciji". pozvao Ksenofonta zajedno s prezivjelima iz povlacenja Deset tisuca. a drugi su ga pratili svojevoljno". pa Tukidid zakljucuje: "Kraljevska je vlasl dostigla visoki stupanj moci. koji se do kraijevske vlasti uspeo na malom teritoriju. dok je u unutrasnjost islo od Bizantija do Strimona. ali rabi i skuccniji izraz "kralj Odrisa". sto tu doista izgleda kao plural u istodobnosti. Sitalkovog necaka i nasljednika. Istina je da isti taj Herodot oznacava Sitalka. Terejevog sina. Njegov rjecnik varira sto se tice naslova pridavanih kralju Sitalku. Postoji i znatan dio Trakije koji je autonoman" (86). barem poslije Indijaca. sukobljava se sa supamikom. ali je protjeran iz zcmlje 65 64 . tracki kralj."Tracani su najbrojniji narod na svijetu. "Taj Terej. ili trinaest dana hoda (90). znatno je prosirena za njegovog kraljevanja. Spominjanjem kralja Sitalka Herodot se izravno nadovezuje na svjedocanstvo Tukidida koji osnivanje odriskog kraljevstva smjesta u prethodnu generaciju. Kadsto ga naziva kraljem Tracana. nadalje. po mojem misljenju. ne samo kod Odrisa. Seuta I. u generaciju Tereja. No ako za Tereja Tukidid rabi termin kralj Odrisa. bila je najznacajnija po prihodima u srebru i po opcem blagostanju" (91). bio je sin Mesada ciji su podanici bili Mclanditi. Na to cesto podsjcca tijekom pripovijedanja o provali Sitalkove vojske u Makedoniju (92). te potvrduje postojanjc nezavisnih Tracana izvan toga kraljevstva: "Seut. Sitalkov otac. naslijedio kralj Medok. Zapravo je Seut I!. Sitalkovog nasljednika. zapadno od te rijeke. a Tukidid dodaje: "Pozivao je da mu se pridruze i mnoge Tracane s planine. taj Seut II. Potom govori o "njihovim kraljevima" (84). izgleda da je naglo oslabilo od kraljevanja Seuta I. primjericc kad govori o njegovoj smrti (93). Numizmatika pruza indikaciju koja bi mogla suziti vlast samog Sitalka. Isto tako Tukidid medu Peoncima razlikuje one koji su pod vlascu Sitalka. kao i o vrijednosti razlicitih kraljevskih naslova kojima se pridodaje etnik i koji se rabe u literarnim izvorima. nakon Sitalkove smrti opisuje je kao djelomice ujcdinjenu oko odriskog kraljevstva. Naposljetku Tukidid. i one koji su autonomoi. Kraljevska vlast Odrisa koja je. U godinu 429. nezavisne narode (autonomoi) koji nose sablju. Kad bi slusali samo jedoga vodu i kad bi ih poticao jedinstveni duh. to kraljevstvo ubire danak od cetiri stotine srcbrnih talenata od barbarskih naroda i grckih gradova. upitati o vrijednosti naslova pripisanog tome poglavaru Odrisa. Zovu ih Dwi i vecina nastava Rodopsko gorje. godine. a njegov necak. naslovom "kralja Tracana" (85). no pri kraju Anabaze (95). ili naprosto odrisko kraljevstvo koje se medutim prostire na velikom dijelu Trakije. u Sitalkovo doba (umro 424) postala kraljevska vlast Tracana. nego i "kod svih trackih naroda podvrgnutih njegovoj vlasti s ove strane planine Hem i od Rodopa do mora. kojega Ksenofont dobro poznaje. za njegovog sina Sitalka koristi oznaku "kralj Tracana" (87). Od svih koje su smjestene u Europi izmedu Jonskog zaljeva (odnosno Jonskog mora) i Euksinskog mora. No nema mogucnosti ni nacina da se to kod njih ikada ostvari. istocno od Strimona. a ne u slijedu. je godine 410. Prve tracke novce grckog tipa dao je iskovati Sitalkov brat Sparadok 429. bijase osnivacem velikog odriskog kraljevstva cija se moc odonda prostirala negdje drugdje u Trakiji.

Tada atenski zapovjednik predocava podjelu Trakije: Medok.Epir Ovdjc c"u samo ukratko podsjelili na razvoj drzava u Epiru u isto vrijeme. Godine 346. Berizad zapadne krajeve do makedonske granice. Terej. sad kadjeprikljucio vojskukojuje imaonaoku. nego se pojavljuje i trcce. Nakon sto ga je djelimice zasnovao Sitalk. s jednim imenjakom ovoga Tereja. posebice u pocetku. U vrijeme kad Perdika II. Seutovi ljudi idu na Tracane ispod Bizantija. U Ksenofontovu Trakiju ne ubrajaju se samo kraljevstva Medoka i Seuta II. koji je umro 410. barem pocetkom IV. u Makedoniji okuplja oko sebe kao hetere najveci dio plemica i kraljeva donje i gornje Makedonije radi polaganja prisege u savezu s Atenom (109). stoljecu osnovala veliko odrisko kraljevstvo. utjece se tadasnjem kralju Medoku koji mu daje ljude i konje da povrati svoju zemlju. ali izgleda daje u cijelom torn razdoblju bilo trackih naroda koji su zadrzali autonomiju izvan kraljevstava. sto Ksenofontu omogucava da Medoka nazove "kraljem onih gore". 66 Izgleda daje oko godine 383/382. a preostala su dvojica saveznici te dinastije.2. no taj je kralj ubijen pocetkom 359. Amadoka i Kerzeblepta. a druge se nazivaju abasileutoi (Haonci i Tesprocani). godine dovodi do osvajanja veceg dijela Trakije. U trenulku kad zapocinje sukob s Filipom II.postati gospodaromobalc"(98). Cini se da je oko godine 400. gospodarom primorskog kraja. Od ta tri kralja samo je Kerzeblept bio Kotisov sin. Vrlo je delikatno utvrditi hijerarhiju medu njima. Seut II. C . Scut II. Taj kraj ne bijase vise Mesadov. jamacno istionikoje jeTukidid (II. kao sto je Miltokit koji se pobunio protiv Kotisa i cijc je ubojstvo jako oneraspolozilo Berizada i Amadoka (105). koji su bez kralja. Polazna tocka ovog proucavanja mora biti vec korisleni Tukididov odlomak (108) koji predocava. ujedinjavanje Trakije nije doista ostvareno. od kojih jcdne imaju kralja. sjcvcmo od Bizantija: "Presavsi potom planine. iako s teskocama.3)naz\\aoaut6nomoi. sebe smatraju Odrisima. "zivljase u gornjoj Trakiji na dvanaest dana puta od mora. prigoda je za novi sporazum s Atenjanima koji jamci prava njegovim sinovima. Medok bio Seutov zastitnik i da mu je pomogao vratiti ocinsko nasljedstvo. Ketriporu i njegovoj braci. Amadok obalu od Ena do Maronije. u trcnutku kad Sitalk okuplja veliki dio Tracana kako bi. Cini se da ime toga kralja pokazujc da je povezan s kraljevskom lozom koja je u V. odrisko kraljevstvo ponovno objedinjeno pod vlascu kralja Kotisa I. buduci da Tukidid rabi isti termin kao i Ksenofont za neke 67 . Je li Hebrizelm naslijedio Medoka. ali izgleda da je Terej izvan tih odnosa drugih dvaju kraljeva. Zajedno su osvajali tracka sela. postoje i Tracani "abasileutoi". Nakon oceve smrti. Cini se daje taj kralj Odrisa uzivao stanoviti autoritet nad ostalim vladarima. no i drugi pretendenti se ukazuju prema prilici. cija je kci udata za Atenjanina Ifikrata. jcdino je sigurno da se jedinstvo trackoga kniljcvstva oduvijek cinilo prolaznim. koji su sljednici u savezu s Lipejem peonskim i Grabom ilirskim s jedne. svi ti kraljcvi. oni sRodopa i oni sjeverno od Strimona (103)."kad su za Odrise stvari lose krenule" (97) (no nista se ne zna o toj krizi ili teskocama kroz koje su prolazili Odrisi. dok je Atenjanin Trazibul prelazio Helespont. kralj Odrisa. ciji nalct prema istoku 346. a sva tri kralja obnasaju nepodijeljenu kraljevsku vlast. sklopio je savez u ime atenskog naroda s Amadokom (102) kojega Ksenofont naziva "kraljem Odrisa" i sa Seutom. kraljem gornje 7. pljackali ih i plijen rasprodavali u Perintu. godine. poznatoga i po atenskom pocasnom ukazu iz godine 386/385. Kerzeblept je dobio PropontJdu i dolinu Hebra. Epir izgleda kao mozaik drzava. osim da bi se moglo raditi o dinastijskoj krizi godine 410). stoljeca. ic Atenjanima s druge strane (106). (104). Seuta II. cije se trajanje ne moze sa sigurnoscu znati. I0l. godine 429. Ustvari. Berizadova smrt. (101). prema zemlji koja se zovc Delta. Atena uspijeva zakljuciti savez s ta tri kralja. Upravo smo to vidjeli za Tereja. razlicite epirske drzave od kojih svaka salje kontingent vojnika Knemu Lakedemonjaninu. Godine 357. Medok. no medusobno ratuju. koji istice trajanje dobrih odnosa izmedu trackih vladara i grada Atene. godine. posli na susjednu Makedoniju. Uz tri istodobna kralja. Seut II.cmlje (100). ili obojicu? To nije moguce utvrditi. To je vrijeme kada je na novcu upisano ime Hebrizelma. a deset godina kasnije. pod njegovim vodstvom. no oni sc ne pojavljuju u atcnskoj predaji. 96. a Ksenofont mu u tome pomaze. Sto se dogada u unutrasnjosti Trakije? Ima li Jos kraljeva u unutrasnjosti? I Tracana koji su i nadalje abasileutoi i autdnomuil To je sasvim moguce. iste godine. U tome lezi dokaz da su tracka kraljevstva visestruka. Otad Odrisi imaju tri kralja: Berizada. vec je pripadao Tereju koji bijase Odris" (99). dok ce Seut. jer sam vec imao prilike o tome podrobno govoriti (107). salje odrisko pojacanje Derkilidu u Aziju godine 399. neslalo je s njim ili s njegovim nasljednikom Seutom I. da bi se jos jednom nakratko pojavilo tijekom Kotisovog kraljevanja (383-359).

koje vode prema ujedinjenju oko moloske drzave kojom upravljaju eakidski kraljevi. kao sto su Eurimeni (119) medu Arktancima. stoljec'a i tijekom prve polovice IV. ako govorimo o institucijama. a to su kraljevstvo kraljice Kleopatre i Haonci koje predstavlja Fenike. jer njihove cete stupaju pod istim vodom. Tit Livije (127) navodi da godine 334. Sposobnost brze asimilacije zacijelo je omogucila postupno sirenje toga kraIjevstva koje Pseudo Skilak (124) istice kad sredinom IV. karta je do te mjere pojednostavljena da samo Haonija ostaje izvan nove epirske drzave. Od sedam drzava doslo se na dvije. Da se zadrzimo na Tukididovom tekstu. medutim. Prilagodljivost te federalne drzave je u tome da je uvelike bila spremna prihvacati nove clanove i imala istinsku sposobnosl asimiliranja. Rijec je o istom Taripu o kojemu govori Justin (111) kad objasnjava da je on taj koji je Molosanima donio nove institucije nakon boravka u Ateni. stoljeca izvjescuje da Molosani posjeduju u Ambrakijskom zaljevu obalnu zonu od cetrdeset stadija. Molosanin Aleksandar. Kraljevstvo Eakovica postupno se povecava od konca V. Makedonski godine 343. jer on je naveo samo ethne koja su Knemu poslala znatnije vojne kontingente. prvi magistral iza kralja) da ce ostati vjerni kralju dok im on jamci sigurnost. i argivskog oko 330. a nedvojbeno je nesto kasnije dodao i Kasope. godine (325). Epir je jos podijeljen na brojne drzave. Elatreju i Batiju) (126). zacijelo otvorenija utjecajima grckih kolonija (posebice Korkire). Naime. a tada. a podanici (nedvojbeno ih je predstavljao prostat Molosana. Aristotel (113) opisuje molosko kraljevstvo kao umjerenu. godine u politickoj organizaciji javlja mnogo stvarnih promjena. Sabilint upravlja dvama zdruzenim kontingentima i nije Jskljuceno da je on kralj Atintana. odnosno iz obitelji koja je prije davala haonske kraljeve. a to je kvalitet koji ne priznaje argeadskoj kraljevini u Makedoniji. ali je jos premlad da preuzme stvarno zapovjednistvo nad trupama? Bilo kako bilo. To znaci da na zapadu Pinda promatramo razvoj slican onome koji se odigrao u Makedoniji. Tesprocani i Haonci. ali se drzava Molosana dokazuje kao moguci ujedinitelj i godine 330. kao Kartati kod Onopema i Kimolijci kod Omfaljana (120). U Tukididovom odlomku ocevidno nisu u potpunosti nabrojene drzave koje postoje u Epiru. ali s malim kronoloskim odmakom. i 330. sto jasno pokazuje da se Molosija prostire s druge strane Tomara. sto se ponekad zovu damiorgoi (116). Ujedinjavanje se ostvarilo ukljucivanjem okolnog stanovnistva u Koinon 69 . stoijeca pa je dobro pokazati prifagodljivost te drzave koja je izgradcna na mnogostrukim savezima lokalnih zajednica. sto pokazuje Polibije (121) kad govori o ahejskoj drzavi koju dobro poznaje: "Prvi clanovi zajednice nisu uzivali nikakva posebna prava i pridoslice su imali polpunoma isla prava kao i drugi". Mislimo na Kasope i posebice na elejske kolonije oko Pandozije. rijeka Aheront izvire u Molosiji. kao sto se to dogodilo Eakidu koji je smijenjen "zajednickom odlukom" (115).tracke narode (110). Kod Tesprocana nagrizanje se vidi vec u najstarijem ukazu Molosana nadenom u Dodoni (370-368) jer je datiran u vladavinu Neoptolema. Molosani i Atintani se cine vrlo bliskima. Onoperni poznali kao Tesprocani (122) u vrlo kratkom vremenu obnasaju sluzbu prostala Molosana. vjerno dinastiji Eakovica koja sebe smatra Ahilejevim potomcima. na gornjoj dolini Aheronta. koja pokazuje pojednostavljenje karte. epidaurskog oko 360. Zanimljiv je slucaj ovih potonjih. u vrijeme odlaska Aleksandra Molosanina u Italiju. Promjenu politicke karte Epira dobro podcrtava usporedba dvaju popisa tearodoka. Vladar nesretan u ralu ne ispunjava vise svoje obveze. I Paraveji imaju svojega kralja imenom Ored. a ponekad 68 hieromndmones (118). dobio je od njega elejske kolonije (Pandoziju. kao sto su savezi od kojih se sastoje trostruke cjeline poput Tripolicana i Trifila. sto pretpostavljadajerrijeco velikoj obitelji kad moze svake godine ponovno iznjedriti dva magistrata. koji je jamacno takoder bio nazocan medu kraljevima gornje Makedonije koji polazu prisegu na atenskom natpisu sto pokazuje savez Atene s Perdikom II. To sto Tesprocana vise nema na natpisu tearodoka iz Arga jasno potvrduje da su oni sada integrirani u vecu drzavu kojom upravlja kraljica Kleopatra. vlast pripada svake godine dvojici duznosnika (prostates) koji se. Je li on jos u Ateni godine 429. godine jamacno postoje i drugi politicki entiteti u Epiru. Oni su se zaklinjali da ce vladati po zakonima. S druge strane. Haonci su odustali od dozivotne kraljevske vlasti i zamijenili je dvostrukom godisnjom magistraturom. pa ga se moze smijeniti i zamijeniti. Bez kralja su dva primorska ethne. Oko 429. ograni^enu monarhiju. Filip II. Od raznih drzava u Epiru najbolje je poznato molosko kraljevstvo. Alketovog sina. godine. kojega je na prijestol Eakovica postavio surjak Fifip II. jer se cini da Tukidid doista pokazuje da je napustanje kraljevske vlasti kod njih novijeg datuma. koje kod kralja zastupa vijece predstavnika ethne. noostali su vjerni dinastiji. sto bi objasnilo jedinstveno zapovjednistvo Sabilinta? Je li se vec vratio iz Alike. Sabilintom. polovicom IV. velikim dijelom ostvaruje ujedinjenje prije 350. Prema Plutarhu (114). i Arabejem linkestidskim (112). Zapamtimo samo da se u Epiru izmedu 360. Preobrazbu kroz koju prolazi drzava Molosana 330-ih godina ovdje ne treba ponovno podrobno objasnjavati. na primjer. a Oresti imaju Antioha. Buketij. stoljeca. nakon sto su u Pasaronu prinijete zrtve Zeusu Areiosu. na isti nacin kao i neki slari clan moloskog ethnosa (123). eakidski su kraljevi razmjenjivali prisege sa svojim podanicima. skrbnikom kralja Taripa koji je jos bio dijete. Upravo se to dogacta u eakidskom kraljevslvu kad. Svaki od tih ethne koji je prisutan u natpisima i sam se sastoji od saveza uzih zajednica. biraju od kraljevske loze (genos).

rabi i ranije. kao sto se to ne moze ni kod odriskih kraljeva nakon smrti Seuta I. s vise ili manje uspjeha obiljezio Makedoniju. Pleuratu III. Autori koji rabe izraz "Basileus ton Epeiroton" ili "rex Epiri" vrlo su brojni (137). zajedno s jednim prostatom Molosana. kci Filipa II. To znaci da vjerojatno medu "onim Epiranima koji su saveznici" mora biti i Molosana i Haonaca. i Genciju. i koji se pridaje osmorici kraljeva. koji sc tradicionalno koristi od uspostavljanja republike 232. Kraljevski naslovi F. Trakiju i Epir. Ako se najstariji ukazi i odnose na Molosane i na Koinon Molosana. smatrati trajnim imenom drzave sve do pada monarhije oko 232. godine. Agronu. cini se. dok drugi svjedoci o ujedinjavanju Molosana . iz Pirovog doba. Trakiji i Epiru. P. koje je vrlo vazno zato da se o jedinstvu ili razmrvljenosti llira izjasnimo s manje opasnosti od pogresaka. Jasno je da tijekom citavoga tog razdoblja kralj i dalje dolazi od loze Eakovica i da prvi duznosnik i dalje nosi naslov "prostata Molosana". Kako bismo se u to uvjerili. odnosno osoba koja zivi na teritoriju u izravnom susjedstvu sa zemljom Haonaca duz doline Aoja. Treba li ime Simahije. treba smatrati da jc ujedinjenje postignuto u Pirovo vrijeme (297-272). s Monunijem. Naime. Nakon sto smo nakratko pogledali kakav je bio ustroj drzava u Makedoniji. Odatle pa do zamisljanja rodbinske veze izmedu svih tih kraljeva samo jc jcdan korak i ona ga ne oklijeva uciniti. Ne radi li se cesto s istom nepreciznoscu kad je rijec o oznacavanju cara Svetog Rimskog Carstva njemacke narodnosti i kad se rabi naslov cara Njemacke ili Austrije. godine. kod Teopompa. grosso modo smjesti kraljevstvo osobe o kojoj je rijec. Saveza Epirana. Polibija. samo treba zakljuciti da nedostaju epigrafska svjedocanstva. Plutarha i Tita Livija (133). Trebalo bi jos dodati tekstove u kojima izraz "kralj Ilira" nedostaje. koje spominju Plinije Stariji i Pomponije Mela (132). sina Aleksandrovog.Pleuratu. koji je na tome natpisu eponim. te bi ga ona htjela smjestiti "na sjeverozapadne granice Makedonije". s anonimnom kraljicom koju je ubila Kinana. Iz toga je izvukla zakljucak da je rijec o posebnom ethnosu. koji je bio kralj prije godine 360. stoljeca. Illyrii proprie dicti. da bismo naposljetku stigli do zacudujuceg teksta (130) u kojemu "hoi symmachoi ton Apeirotdn" daju "u Epiru" ateliju (oslobadanje od taksi) i enteliju nekom Atintanu imenom Kleomah. bilo bi doista cudno da je devet autora pocinilo istu pogresku u odnosu na trinaest kraljeva. koja su unistila sve natpisc iz najslavnijeg razdoblja epirske povijesti. u drugom sluCaju samo 71 70 . kod kojih su. Tako je s Klitom. Kraljevi bi. Preostaje naslov "kralja Ilira" koji se rabi i na grckome i na latinskom. i 297. ali koji spominju Hire i potom navode njihovog kralja. Ilirima u pravom smislu. onda bi konacno ujedinjenje epirskog stanovnistva pod vlascu eakidskih kraljeva (Jos uvijek) valjafo smjestiti pod kralja Neoptolema. trebalo bi znati je li Ilirija imala isti put prema jedinstvu kakav je. Da li se naziv "Ko'mon Epirana". Taj natpis valja smjestiti izmedu 317. U slucaju da se to rjesenje ne prihvati. U nastavku ovog niza referencija. prokseni Molosana i njjhovih saveznika. dovoljno je pogledati sto se dogada s Epirom. no koliko vrijede njihove tvrdnje? Kako. Carlier (134): Bardileju 1. S druge strane. Takvo ustrajanje u pogreSki je doista nevjerojatno" (136). Carlier dodaje: "Ocevidno se ne bi moglo iskljuciti da su pojedini autori pridali nekim ilirskim kraljevima vlast i naslov koje oni nisu imali. oznacava cas kao "rex Molossorum" (138). vise stoljeca nakon dogadaja o kojima se izvjestava. prema prebrojavanju koje je napravio P. kucnuo je cas da se okrenemo lliriji i pokusamo odrediti njezinu slicnost sa susjednim podrucjima ill pak vlastitu originalnost. koji se postupno sirio od unutrasnjosti prema obalnim podrucjima. na primjer. a znaci da "oni Epirani koji su saveznici" dodjeljuju te povlastice u Epiru. bili kraljevi tog ethnosa. Diodora. Mitilom i Pinesom (135). Glaukiji. Ako se prihvati ta hipoteza. odnosno naslovIjavanja. Nisam siguran da je ponavljanje neke tvrdnje ili naslova kod niza autora koji cesto preuzimaju jedan od drugoga zadovoljavajuci dokaz. kao sto smo vidjeli. godine? Valja primijetiti da je korisnik dodijeljenih povlastica u Epiru Atintan. pocam od Bardileja pocetkom IV. mozda zbog etolskih haranja u Dodoni godine 219. vec od Pirovog kraljevanja? To uopce nije nevjerojatno. Vjerojatno je da su se u vise navrata unosile izmjene u samo ime tako povedane drzave. jer on u Italiju vodi vojsku u kojoj Haonci sluze uz druge Epirane. Pleuriji .Molosana. Grabu II. Bardileju II. premda je rodbinske veze nemoguce utvrditi. nalazimo natpis (128) s izrazom "proxenoi Molosson kdi symmachon". cak i najvise institucije dostupne clanovima ethne.Tesprocana (129). cas kao "rex Epiri" (139)? Ta nestabilnost u rjecniku otkriva samo da su stari autori prihvatili zgodno naslovIjavanje koje omogucava da se. shvatiti Justina koji Aribu. No prije no sto odgovorimo na ta pitanja potrebno je jos dotaknuti pitanje rjecnika. no oni uopce ne idu za institucionalnom tocnoscu. Papazoglu (131) je naroclto isticala nazive "lllyriai" i "Basileus ton Illyrion" koji se cesto rabe u literamim izvorima sto se bave tim podrucjem.

U tim uvjetima. Justin kaze za Pira da je "kralj Sicilije i Epira". I jedan i drugi su bili dovoljno mudri da se uopce ne oslanjaju na literarnu predaju koja ne donosi niSta sigumo. Ono sto je tocno za dinastiju Eakovica moze se bez prilagodavanja primijenili i na argeadsku. a saveznici su tih naroda i njihovi podanici. ponovno mora zaratiti s Ilirima koje vodi Pleurija . godine 345/44. sacuvavsi istu dinastiju i istog "prostala Molosana". Prvi Grabo (oko 440-415) u vezi je s Atenjanima i to vjerojatno zato sto je uz Arabeja linkestidskog intcrvenirao protiv Perdike i Brazide. kralju Odrisa i Seutu. godine postojala epirska drzava u kojoj je Kleopatra obavljala sluzbu tearodoka za docek teora koji stizu iz Arga. 99. Tako je i u Trakiji gdje Sitalk osim Odrisa okupljaTracane nazvane autonomoi ili ahasileuloi dok Makedonija Perdike II. vrlo cesta za oznaCavanje vladara koji vladaju 72 u Iliriji. koja su.Pleurat i istodobno se boriti protiv Dardanaca. R.zato sto naslovnik pripada obitelj Habsburgovaca? Vcc sam barcrn u dva navrata (140) podsjetio na sukob koji je suprotstavio dva eminentna znanslvcnika. stoljecu. i nije oznacen kao "kralj Epirana". trpi poraz od Parmeniona i postaje "dahs" u odnosu na Filipa II. P. uz pomoc Dionizija Sirakuskog teSko porazio Molosanc zapadno od Pinda. oko kraljevskog naslova koji su nosili eakidski kraljevi. valja priznati da naslov "Basileus" nije bio popracen etnikom koji bi precizirao zajednicu nad kojom je on imao vlast. Nakon poraza koji je pretrpio od Filipa II. Stari su autori samo radi prikladnosti izlaganja rabili izraz "kralj Molosana" ili "kralj Epirana". ali imaju svoje kraljeve. kad Filip II. koje stari autori nazivaju bilo kraljevima Odrisa ili kraljevima Tracana. koncem njegovoga dugog zivota. od Bardileja pocetkom IV. Isto je tako s kraljevima u Trakiji. No Bardilej je pod svojom vlas£u okupio skupinu ethne od kojih svaki ima svoga poglavara. Naposljetku. zacijelo radi o nekom kralju smjestenom sjevemijc ncgo sto su prethodni. bilo je nuzno precizirati identitet trojice partnera Atenjana: Ketripora Tracanina i njegove subrace. u Tukididovom opisu (II. Bardilej. Bardilej I. kakvu vrijednost pridati svim tim spominjanjima naslova "kralj Ilira". u kraljevstvu koje je bilo epirsko. moze sc smatrati tvorcem mo^nog kraljevstva koje od 393. c"ije se ime pojavljuje samo prigodom bitke s Filipom II. potrebno je izravno pristupiti ilirskom problemu. na kojemu su u dva rctka rijeci [B]asileus [A]peirota[n] sto dokazuje da su kraljevi doista zivjeli u drzavnoj cjelini. dok Diodor iste dvije osobe obiljezava naslovom "kraljevi (basileis) Tracana" (144). U izlaganju na VIII. a to znaci da je otada ovisan o Makedoniji i zbog toga ncsposoban za ponovnu antimakedonsku pobunu. koji je clan saveza sto su ga Atenjani uz sudjelovanje Tracana i Peonaca osnovali protiv Filipa II. stoljeda. ili njegov nasljednik. argeadske ili tracke kraljeve. bez naslova "basileus". Elime i druga ethne koji nastavaju vise predjele. a to oznacava mjesta nad kojima se prostire njegova vlast. U jedinom natpisu koji vlastitom imcnu kralja pridodaje etnik. sto se tice kraljevskog naslova kod Molosana. i koji je. godine namece danak argeadskim kraljevima. No iz toga ne valja prebrzo zakljuciti da taj fragment donosi toliko ocekivan izraz "kralj Epirana". barem od pocetka IV. no kad posvecuje Zeusu Dodonskom nakon pobjede kod Herakleje. Lipeja Peonca i Graba Hire (145). ustvari. koji dijeli povjesnicare na pristase jedinstvenog ilirskog kraljcvstva i branitelje rasparcanosti juzne Ilirije. jcr te dvije rijeci ne slijede jedna iza druge i moglo bi se medu njima rekonstruirati vlastito ime kralja i ime skupstine Epirana. Isto je tako sigurno da su u vrijeme kralja Neoptolema. Sigumo je da je oko 330." Takav je polozaj Makedonije. nadcn u Dodoni. a potom u epirskoj drzavi koja je slijedila. Aleksandrovog sina. 2) pokazuje vrlo slicno lice. Treba podsjeiiti na taj tekst jer je temeljan za dobro razumijevanje situacije u Makedoniji i u Iliriji: "Valja. Tako Ksenofont (143) govori o "Amedoku. kao sto smo vidjeli. ili "epirski kralj". Kongresu grcke i latinske epigrafijc u Ateni predocio sam fragment bakrcnc plocice napisane iskucavanjem. Kratko podsjecanje na glavne crte ilirskc povijesti omogucava da se istaknu neke znacajke nuzne za dobru analizu situacijc. Zbog toga se. Grabo II. kralja Pira se zdruzuje s Epiranima i Tarencanima (142). sto moze biti "Symmakhia" ili Ekklesia ili pak Koinon Epirana. Problem se postavlja tek u III. Tri godine kasnije. pomalo kao sto su se Tracani skupili oko Sitalka 430-tih godina. godine 385. (natpis SGDI 1336) "oni Epirani koji su saveznici" dodijelili jednom Atintanu povlaslice "u Epiru". ako je Jos na zivotu. Stoga se jasno stvara dojam. mora prihvatiti mir koji znaci prosirenjc Makedonije svc do krajcva oko Ohridskog jezera. tijekom 356. bio on kralj ili ne. Le"vequea i P. o ilirskom kraljevstvu okupljcnom oko Bardileja. stoljeca do Gencija godine 168? Nema razloga pridati vise vaznosti tome naslovIjavanju negoli onome koje su ti isli stari autori primjenjivali na eakidske. koji jasno proizlazi iz atenskog natpisa sto 73 . sto pretpostavlja da mu jc kraljevstvo blizu Gomje Makedonije. Kraljevi u Iliriji Sada kad nam je jasniji polozaj susjednih kraljevstava. te su se upirali jedino na epigrafsku dokumentaciju kojajcprilicno siromasna zbog unistavanja u Dodoni godine 219. gospodaru (arhontu) primorskih podrucja". Frankea. Makedoncima pridruziti Linkeste.

zapovijeda svojom vojskom i cini se da se ravnopravno odnosi prema Glaukiji. i nema nikakve poznate obiteljske veze s Bardilejem te bi ga bilo prirodnije pribliziti imenjaku Grabu I. danas nam se cini nemogucim slijediti F. u Dasaretidi. raspolagao istom silom kao Bardilej koji je izgubio sedam tisuca ljudi. Ako sudbina oruzja vise nije tako povoljna. ili tek 345.Pleurat godine 345/44. potom Grabo II. Na isti nacin valja predociti Bardilejevo kraIjevstvo tijekom prvih cetrdeset godina IV. godine 74 Filip pojacava pritisak na juznu Iliriju. dalo primisao o zbacivanju makedonske vlasti (146). trpe poraze i njihov narod dolazi pod neku vrstu makedonskog protektorata. Bardilejev sin. kao u Epiru i Gomjoj Makedoniji prije Filipa. Justin (148) je neodredeniji. godine. dok je stupao na Agrijance i Peonce. dok se rabio za Graba II. Papazoglu u njezinoj zelji da rekonstruira neprekinuto dinastijsko naslijedivanje u ilirskom kraljevstvu. kako Bardilej i Grabo II. Dasaretida nije u dodiru s Makedonijom samo svojom istocnom granicom. U tim uvjetima. dokle god on zivi. ali kojim je lakse istaknuti vezc sto su od 356. Prirodno je da se Dasareti ne mogu pokrenuti protiv Filipa II. Bardilejev sin. da preuzmemo feudalni termin koji ovdjc ne odgovara. ako za lokalizaciju Pelija zelimo slijediti misljenje N. na samim vratima Orestide. L. kralja Taulanata. "stigli glasnici i dojavili mu da se pobunio Klit. on dobro obavlja svoj zadatak zastitnika podanika. Nista ne potvrduje takav generacijski jaz i nista ne omogucava da doznamo Klitovu starost 335. Ovome opisu situacije u Iliriji valja dodati da nakon ilirskog rata 345/44. Grabo II. koji se pojavljuje godine 357-356. neizbjezno je vratilo nadu u neovisnost ilirskim ethne koja su potpala pod skrbmstvo od 359.pokrajine i ethne Paraveja. Pobjeden. Bardilejev sin. kralju Taulanata. od kojih svako ima vlastiti ustroj. nego i cijelim svojim juznim bokom. staje na celo siroke pobune protiv Aleksandra. Tijekom Cetrdeset godina Bardilej se znao nametnuti i od svojega je kraljevstva nacinio strasnu silu koje su se bojali juzni susjedi. jer vodu koji pobjeduje vole bogovi. podanici i saveznici napustaju vodu u potrazi za novim. premda je prije toga. uzimajuci na ustrb kraljevstva svojega surjaka Aleksandra Molosanina . i njegov narod postuju uvjete mira zakljucenog godine 356. Isto je i s Grabom II.Pleurat mogli okupiti sve ilirske narode koji su jos bili slobodni od makedonskog tutorstva? Dokumentacija ne omogucava da se na to sa sigurnoscu odgovori. i da mu se pridruzio Glaukija. godine spajalc Graba s argeadskim prijestolom. Timfeja. Svaki put treba odrediti novog vodu koji upravlja zajednickom vojskom. a Filip siri sukob do Dardanije. donekle udalecenim u Peliju). Grabo II. Oresta i Atintana. Klit. Vjerojatno je dakle da su i Klita Iliri smatrali 75 . Mogao je imati sezdeset ili sedamdeset godina i u torn slucaju biti sin Bardileja I. Vrlo je zanimljivo sto Arijan uz Klita spominje i drugog kralja u Iliriji. ostali zacijelo takoder. bio kraljem Taulanata. Mislim stoga da ilirsku kraljevsku vlast koju je obnasao Bardilej. Oni ne sudjeluju u borbi. ali pod vlascu Makedonca Filipa II. za razliku od onoga sto se dogodilo deset godina kasnije. cak i ako nema prave okupacije teritorija koje Filip napusta nakon sto ih je poharao. no vjerojatno je da porast makedonske prijetnje malo pomalo police ilirska ethne da se ujedine radi zaustavljanja protivnika. godine pobijedio Perdiku II. stoljeca. To je potvrda da u Iliriji postoji vise ethne. ili barem kao vazal. kad se pobunio Klit. i potom Pleurija . Jesu li Grabo II. dok izbija novi rat izmedu Makedonaca i Ilira godine 345/44. pa Pleurija . godine. koji ce biti sposoban uspjesnije nastaviti. Taulanti imaju kralja. U operacijama kod Pelija godine 335.ne bi se moglo ustvrditi da su bas sva bila ondje . a ne iz Grabovoga. a to potvrduju svi star! izvori. kao i Diodor (149). potpada pod makedonsku ovisnost kao rob (dulos).Pleurata. Konkretno. posebice Tebancima. prirodno je da ilirski protivnik dolazi iz drugog podrucja i drugog ethnosa. kralj Klit. a jamacno i istodobno. i to narocito na Dasaretidu.i njegovi su vojni uspjesi istodobno protiv Argeada i Eakovica posljedica toga sirokog saveza. akoje jos na zivotu. Baklju otpora protiv makedonskog napredovanja uvijek preuzima neki vladar ilirskog ethnosa koji je jos nezavisan. kao sto je i Grcima. Valja ipak primijetiti da se izraz "kralj Ilira" nikad ne pojavljuje uz Klita. Diodor (151) priznaje ovoga potonjeg kao kralja Ilira. Glaukiju. ali su uspjesi ujedno i pridonijeli jacanju saveza. U torn bi slucaju bio na celu Dasareta od smrti svojega oca. Ubojstvo argeadskog kralja koji je od 359. Bardilejev sin. No nista ne upucuje na vezu s Grabom I. kralj Taulanata". Haoniji i kod Tesprocana. Hammonda (150). Isto tako nista ne govori da je Grabo II. valja shvatiti kao kraljevsku vlast koja seli od jednog do drugog Ethnosa. okupio je oko sebe veliki broj ethne juzne Ilirije . Dasaret. 356. odnosno dvije trecine svoje vojske. godine. sve dalje od gornje Makedonije. a ne moze se iskljuciti da su neka abasileutoi. godine. Hammond predlaze da se toga Klita smatra unukom Bardileja koji je 359. koji moze pripadati nekom drugom ethnosu. nakon nestanka Bardileja I. Ovoga puta rat nije roden na granicama makedonskog protektorata nego u samom njegovom srcu. a potom za Pleuriju . koji je najvjerojatnije Dasaret.pokazuje savez Perdike s Atenom.kojega sam postav]ja na prijestol Eakovica i kojemu vraca elejske kolonije s juga Tesprotije u susjedstvu Kasope . To je novi vid dogadaja iz 335. kao sto je to bilo u Trakiji. i umro malo nakon toga u dobi vise od devedeset godina. ali ipak spominje "pobunu mnogo naroda" (multas gentes rehettantes). 335. nakon sto je nestao Klit. Ovaj put je rijec o pobuni. Arijan (147) kazuje da su Aleksandru. Tada bi mogao biti poglavar ethnosa Dasareta (mada Hammond ustraje u tome da ga smatra Dardancem. G. On. godine izvanredno povecao moc makedonskog kraljevstva koje jc objedinio.

svojim vodom, svojim kraljem. No protivno misljenju F. Papazoglu (152), Klit moze biti "kralj llira" ne zato sto je Bardilejev nasljednik, jer ni Grabo II, ni Pleurija - Pleurat nisu imali veza s torn lozom, nego zato sto je stao na celo ustanka i sto su mu Iliri priznavali ulogu vode u sukobu s Aleksandrom.

Klit
Arijanovo kazivanje o Klitovom ustanku i ratu protiv Aleksandra godine 335, zasluzuje nasu pozornost. Najprije, jasno je da je pobuna Klitovo djelo. On je sa svojim narodom bio podrvrgnut vlasti Filipa Makedonskog od poraza svojega oca Bardileja 359. godine. Pridruzuje mu se Glaukija, kralj Taulanata, ali on je kralj ethnosa koji nije pogodilo makedonsko napredovanje prema sjeverozapadu. Vidjeli smo da su Taulanti blizu kolonije Epidamna - Dirahija, da su smjesteni izmectu rijeka Skumbi i Mati u predjelu danasnje Tirane i njezinog zaleda (153). Popis llira povezanih s Klitovom pobunom moze biti veci, ali Arijan je zadrzao samo ime Glaukije, kao glavnog Klitovog partnera. Klit se najprije uspio docepati Pelija, koji je zacijelo drzala makedonska posada jer je to bila "najbolje utvrdena tocka u zemlji", na desnoj obali Eordaika (Devoll), u blizini danasnjeg grada Bilishta, istocno od Korge, sasvim blizu danasnje albansko-grcke granice, koja je u antici takoder bila granica izmedu Orestide i Dasaretide, izmedu Ilirije i gornje Makedonije. Zauzimanje Pelija izravna je prijetnja Gornjoj Makedoniji koja je u opasnosti da je osvoji Klitova vojska pojacana trupama sto ih predvodi Glaukija. Cim je stigao, Aleksandar postavlja opsadu oko grada i prije dolaska znatnih snaga pod Glaukijinim vodstvom uspijeva zatvorili Klitove trupe izgradnjom utvrdenog opkopa. I ako ne slijedimo podrobno pricu o opcracijama (posebice uspjeli Filotin pokusaj da s ravnice Kor$e dopremi opskrbu, unatoc Glaukijinim pokusajima da ga u tome sprijeci), zanimljivo je pokazati tocne podatke koje navodi Arijan o organizaciji ilirske vojske: "gomila konjanika, kopljanici, prackasi i hopliti ne u zanemarivom broju". To je vojska cija je oprema vrlo slicna opremi protivnika. Ako su 385. godine Iliri primili pet stotina hoplitskih oprema sto ih je poslao Dionizije Sirakuski i povjerili ih svojim najboljim borcima, pola stoljeda kasnije usvojili su tu panopliju i rapolazu falangom koja se ne moze mjeriti s makedonskom, ali cijih se manevara Aleksandar ipak boji. Na koncu su Klitove i Glaukijine trupe dopustile da ih iznenadi makedonski nocni napad koji je Ilirima prouzrocio goleme gubitke, a prezivjeli su pobjegli prema zapadu dok su ih gonile Aleksandrove trupe "do taulanskih planina", precizira Arijan (I, 6, 10), onih koje Hammond smjesta vjerojatno blizu Elbasana, na srednjem toku Skumbija. Arijan dodaje: "Klit se najprije bijase sklo76

nio u grad (Pelij); zapalio ga je i pobjegao Glaukiji, k Taulantima". Hammond zavrsava clanak dodajuci: "They decided tu submit to Alexander". Trcba reci da Arijan nista takvo ne spominje. Jednostavno se od tog Klitovog poraza i pozara u Peliju vise ne govori o llirima, nego se stari povjesnicari vise bave prenosenjem dogadaja s Aleksandrovog pohoda u Egipat i u Aziju. Vjerojatno je da su za Antipatrovog regentstva Dasareti ponovno pod makedonskom vlascu, a obnovljeni Pelij ostaje pogranicni grad, na ulazu u Makedoniju (154). Klit je, na neki nacin, kralj u egzilu koji se sklonio kod Glaukije, kod Taulanata. Nista nam ne ornogucava da saznamo koliko je trajao Klitov boravak na Glaukijinom dvoru, vrijeme njegove smrti ni kada je Glaukija zamijenio Klita kao voda Ifira, kao kralj llira, ma koliko taj naslov imao stvarni smisao. Tijekom pohoda Aleksandra Velikog u Aziju, Iliri vise ne uznemiravaju Makedoniju. Aleksandar je sa sobom poveo neke Hire, buduci da Kvint Kurcije navodi "pet tisuca llira, Tracana i Tribala" u toj vojsci (155). Vjerojatno se radi o Ilirima s istoka, onima koji su pod makedonskom vlascu od 359, 356. i 354. godine, ili tek od pelijskoga rata 335. godine. Neki od tih llira igrali su znacajnu ulogu uz osvajaca, kao "Ilir Piton, postavljen na celo Velike Medije" (156). Unutrasnji poslovi Ilirije nedvojbeno su teski tijekom toga razdoblja. Ne zna se nista o keltskom napredovanju s Dunava, no vrlo je vjerojatno da je sve jaci pritisak na Hire na sjeveru i istoku, posebice kod Dardanaca. S druge strane, unutrasnje svade tjeraju Hire da salju poklisare Aleksandru, jamacno zato da rjesava interne sukobc. Diodor istice da u poslanstvo dolaze predstavnici grckih gradova, Makedonci, "Iliri i mnogo onih koji zive uz Jadransko more" (157). To znaci da se ilirska poslanstva ne odnose samo na stanovnistvo u unutrasnjosti, nego i na zapadne Hire, sto bi se lako moglo primijeniti posebice na Taulante. Nakon smrti Aleksandra Velikog, neki su Iliri, kao i neki Tracani, pristupili antimakedonskom savezu koji se formirao oko Atcnjana godine 323. No za Diodora (158) je to odabrao samo mali broj "zbog mrznje prema Makedoncirna". Tko su oni bili? Ako je rijec doista o manjini, ne moze biti govora o skupinama llira u jednom kraljevstvu, nego prije o nezavisnom ethnosu, Isto tako medu atenskirn saveznicima Diodor otkriva nazocnost Molosana vjemih Aribi, zacijelo kralju izgnanom godine 343. kojega je zamijenio Aleksandar Molosanin, a navodno ga je pozvala natrag Olimpijada, no cija se vlast, izgleda, nije protezala na sve Molosane, a jos manje na sve Epirane (159).

77

Glaukija
Taj kralj Taulanata, nazocan uz Klita pod Pelijem 335. godine u ratu protiv Aleksandra, a cija se vojna snaga cini jednakom snazi dasaretskog kralja, prihvatio je Klita nakon poraza i igrao aktivnu ulogu sve do konca IV. stoljeca, tako da ga se cesto smatralo gotovo novim osnivacem ilirske drzave, nakon velike epohe Bardileja I, pocetkom istoga stoljeca. Vidjeli smo da u zamisli o kontinuitetu od Bardileja I. do Glaukije ima necega mastovkog. A stvama je, cini se, zapravo pojava snaznog kraljevstva koje je okupio Bardilej I. i koje je nakon 359. godine jako oslabilo. Naziv "kralj Ilira" primijenjen na Graba II. i Pleuriju - Pleurata odnosi se na kraljeve koji dolaze iz razlicitih ethne cjelokupnog ilirskog naroda. Klit, Bardilejev sin, pobunio se protiv makedonskog skrbnistva godine 335. i dobio znacajnu pomoc Glaukije, taulantskoga kralja, prije no sto ce se k njemu uteci nakon poraza i pozara Pelija. Nista se ne zna o Glaukijinom djelovanju nakon 335. pa do 317. godine kad prima mladog Pira, Eakidovog sina. Djecak je imao dvije godine i nije mogao ostati u Epiru nakon smjenjivanja svojeg oca "zajednickom odlukom" Epirana, kako to kaze Diodor. Mali Pir odveden je kralju Taulanata koji je blizu sjeveme granice Epira, sto pokazuje ucestalost odnosa izmedu epirske i ilirske zemlje. Ne znaci ici u tudinu ako se krene od Pasarona ili iz Dodone u zemlju Taulanata i ta opaska jasno pokazuje posrednicku ulogu koju Epir moze igrati izmedu Grcke i Ilirije. Epirani odrzavaju dobre odnose kako na jugu tako i na sjeveru, sto potvrduje i Glaukijin brak, jer je malog Pira prihvatila Beroja, Eakovicka princcza udana za Glaukiju (160). Neposredna posljedica toga prihvacanja koje bi ojacalo veze izmedu Ilirije i Epira ako se dijete jednog dana popne na prijestoi Eakovica, bill su napeti odnosi Glaukije s Makedonijom, tada u rukama Kasandra, Antipatrovog sina. Kao sto primjecuje P. Leveque (161): "Izvjcsno je da Glaukiju na tu odluku nije mogla natjerati samo snaga obiteljskih veza, pa ni suosjecanje s djetetom bez obrane i bez pomoci... Njemu je Makedonija prirodni neprijatelj. Prihvacajuci Pira uveo je u svoju igru vazan adut protiv Kasandra". Glaukija je drzao Pira uza se tijekom deset godina, i cak ga je usvojio kao jednog od svojih sinova prije no sto ce ga ustoliciti na ocevom prijestolu godine 307, odbivsi Kasandrov prijedlog da mu isplati dvije stotine talenata ako mu izruci dijete. Sukob izmedu Glaukije i Kasandra postaje izravniji 314. godine. Kasandar je najprije poslao u Epir epimeleta Likiska koji zemlju stavlja u veliku ovisnost o Makedoncima, nedvojbeno na isti nacin kao sto su to ucinili Filip II. i Aleksandar s istocnom Ilirijom kako bi osigurali da ostane pitoma. Nakon intervencije u

Akarnaniji, Kasandar je, prosavsi Leukadom i Apolonijom, odnio pobjedu protiv Glaukije i nametnuo mu sporazum o neutralnosti. Ne samo da je Apolonija osvojena, nego je Kasandar uspostavio posadu u Epidamnu (162). No Glaukija nije dugo postovao mir povoljan za Makedonce. Diodor (163) izvjescuje da je sljedece godine Akrotat, sin spartanskoga kralja Kleomena, posavsi u Akragant na Siciliji, nakon sto su ga vjetrovi otjerali u Jadransko more, morao pristati na teritoriju Apolonije i nasao da ju opsjeda Glaukija, "kralj Ilira". Uspio je nagovoriti Glaukiju da podigne opsadu i utanaci nagodbu s Apolonjanima. Jesu li stanovnici grcke kolonije gajili nepovjerenje prema ilirskom kralju? Valja podsjetiti da je prethodne godine Kasandar zauzeo grad i Diodor (164) potom potvrduje da je u gradu ostala makedonska posada, tako da se mora pomisliti kako je u vrijeme intervencije Akrotata spartanskog Glaukija ustvari opsjedao garnizon vojnika na Kasandrovoj placi. Nije mogao privesti kraju svoju operaciju, no malo potom korkirska jc intervencija uspjela istjerati Kasandrovu posadu, kako iz Epidamna, tako i iz Apolonije. Na zapadu nitko nije zelio da se makedonska nazocnost trajno ustali na jadranskoj obali, rezuci tako balkanski poluotok s istoka na zapad. Ilir Glaukija htio je otjerati Kasandra iz Ilirije koja je postala veza izmedu Makedonije i velikih luka na jadranskoj obali, sto je pretpostavljalo da Makedonija drzi veliki dio Ilirije: Atintaniju, Desaretidu, dolinu rijeke Skumbi, odnosno zemlju Partina, a za podrucje Epidamna cak i zemlju samog Glaukije. No Korkirani nisu nista vise nego Glaukija zeljeli da se Kasandar trajno ucvrsti u jadranskim lukama. To objasnjava stvamu suglasnost izmedu Glaukijinih i korkirskih interesa. Treba podsjetiti da Korkirani i Taulanti vec imaju staru navadu suradivanja, jer se to vec dogodilo u gradanskom ratu koji je prethodio peloponeskom, prije 433. godine. Kad su Apolonija i Epidamno oslobodeni makedonskih posada, Korkirani ostavljaju Apoloniju da bude nezavisna, dok je Epidamno predan Glaukiji, "kralju Ilira". Razlicita sudbina dvaju gradova dobar je pokazatelj teritorijalnog sirenja Glaukijinog kraljevstva. Zemlje njegovog naroda okruzuju Epidamno - Dirahij, ali prema jugu Glaukija zacijelo nije presao Skumbi pa mu se dakle ne moze povjeriti Apolonija na obali Aoja. Zbog toga Apolonija zadrzava svoju nezavisnost. No ta situacija nije potrajala: od 312. godine Kasandar dolazi u Epir i ponovno opsjeda Apoloniju jer je grad istjerao njegove vojnike i predao se Ilirima, kaze Diodor (165). To jasno pokazuje da je Kasandar vrlo brzo napredovao prema jugu i priblizio se granici s Haonijom kako bi kontrolirao juznu Iliriju. Kasandar trpi tezak poraz pod zidinama Apolonije kojoj su pohrlili upomoc svi saveznici, zasigurno Glaukijini Iliri, ali vjerojatno i Korkirani. Nakon povlacenja Kasandra koji se bojao dolaska zime (312/311), Korkirani napokon istjeruju Kasandrovu posadu s 79

otoka Leukade. Time je zavrsila makedonska intervencija u tim krajevima juzne Ilirije, na koje se, naprotiv, moze siriti Glaukijina vlast. Kazimo naprosto da otprilike u isto vrijeme druga zbivanja zahvacaju krajeve sjevcrnije od Ilirije, jer Justin cak zeli uspostaviti vezu izmedu Kasandrovog povratka u Apoloniju i preseljenja dvadeset tisuca Autarijata (166), sto F. Papazoglu s razlogom odbacuje. Tek nakon sto gaje godine 310. Audoleont, peonski kralj, pozvao upomoc, Kasandar intervenira da spasi Peoniju od navalc Aularijata istjeranih iz svoje zemljc koja je, prema Juslinu, bila preplavljena /abama i stakorima. On ih konacno snijesta pored planine Orbel, na granici izmedu Makedonije i Trakije, istocno od Strimona. Treba li u tome vidjcti posrednc posljedice kretanja Kella prema jugu? To je jamacno preuranjeno, ali nije nemogu6e da je prvi galski napad pomogao Autarijatima da se pokrenu. Sto se tice Apijanove verzije (168) koja u toj navali stakora i zaba vidi Apolonovu osvetu prema Autarijatima koji su navodno zajedno s Kcltima opljackali delfsko svetiste, ona je zacijelo stavljanje dogadaja iz 279. prije onih 310. godine, osim ako neka druga migracija nije povukla dijelove Aularijata u 111. stoljecu. Kasandrovo slabljenje objasnjava se sirenjem Glaukijinog kraljevstva. On dovrsava svoje djelo godine 307, kad svojega sliccnika, mladog Pira, uspijcva postaviti na prijestol Eakovica. Za ilirskoga kralja to jc bilo osiguranje da ima vjcmog saveznika na juznom boku, kako bi mogao odgovoriti na svaku novu Kasandrovu inetrvenciju. Iste godine Dcmetrije, sin Antigona Jednookog, dolazi u Grcku, posebice u Atenu. Je li on polaknuo Glaukiju da postavi Pira na vlast u Epiru? To je dvojbeno, ali istina je da se na Hcrinim svecanostima 303. godine Dcmetrije zeni Dejdamijom, Pirovom starijom sestrom, sto osigurava Poliorketovu podrsku protiv Kasandrove Makedonije, ako se ukaze potreba. To Pirovo kraljevanje traje samo pet godina. Godine 302, kad mu je bilo sedamnaest godina, Pir napusta svoje kraljevstvo da prisustvuje vjencanju jednog od Glaukijinih sinova s kojim je odrastao, a "Molosani otjeraSe njegove prijatelje, opljackase njegovo blago i predase se Neoptolemu" (169). Cini se da Pir nije mogao ponovno rafiunati na svojega zastitnika Glaukiju kako bi se suocio s tim obratom sudbine. P. Levequc to objaSnjava intervencijom Kleonima, brata Akrotata spartanskoga: "Cini se da mu ni sam Glaukija, koji je dotad igrao tako veliku ulogu u njegovom zivotu, nije biou stanjupomoci.Podpritiskom Kleonima, izgleda da jetadaizgubioEpidamno i Apoloniju". Premda je Diodor jasno potvrdio Kleonirnovu intervenciju u Korkiri (171), ni§ta ne kaze o velikim ilirskim lukama. Svrgavanje Pira koji s Demetrijem odlazi u Aziju i bitku kod Ipsa, poraz je za Glaukiju cije se kraljevanje produzuje barem od 335. do posljednjih godina IV. stoljeca. On je zasigurno stvorio mocno kraljevstvo, mnogo zapadnije od kraljevstva Bardileja I. pocetkom IV. stoljeca.
80

Zastita koju je davao mladom Piru mogla je biti vjesta politicka racunica, u nadi da ce na zapadu izgraditi zajednicki front protiv makedonskih rovarenja, koji bi vodio ilirski kralj. Stvamost se poka/.ala drugacijom, zbog Pirovoga vojnog i diplomatskog talenta. On se vratio na vlast u Epiru od 297. godine, nakon boravka u Aleksandriji, koji mu je pribavio podrsku lagidskoga kralja.

Ilirija poslije Glaukije
Stari su autori prenijeli malo obavijesti o ustroju ilirije pocetkom III. stoljeca. Plutarh (172) daje ncke pokazatelje upovodu visestrukih Pirovih vjencanja. Nakon smrti Antigone, kceri Berenike udane za Ptolemeja Sotcra, i majke Ptolemeja Epirskoga, Pir se ozenio Lanasom, Agatoklovom keen koja mu je u miraz donijela Korkiru i dala sina Alcksandra, buducega Aleksandra II. epirskog (vjencanje je datirano u 295.), polom, prije 292. godine, Birsenom, keen Bardileja ilirskoga (Plutarh tome imcnu daje dva /) koja mu je rodila treceg sina, Helena, prije no sto se vjencao jos i s kceri kralja Audoleonta peonskoga. Taj kralj Bardilcj, c"ijc sc saveznistvo Piru cini po^eljno, zacijelo je potomak Bardileja I, ciji su ethnos sigumo Dasareti, a vjerojatno sin Klila koji je bio Glaukijin savcznik 335. godine. Plutarh mu daje naslov "kralj Ilira", kao i njegovomu slavnom imenjaku i, barcm presume, kao ocu Klitu. Razumljiv je Pirov intercs za priblixavanjc Dasaretima, s one strane Atintanije. Naime, od 295. godine Pir jc uspio znatno povecati kraljevstvo prema sjeveroistoku, prilikom svada u kojima su sc suprotstavljala dva Kasandrova sina. Jcdan od njih, Aleksandar, obratio se Piru kako bi ucvrstio svoj polozaj pred pretenzijama brata Antipatra da vlada sam. Pir je zurno odgovorio na poziv, ali najprije trazi da Aleksandar prizna otcjcpljenje - moglo bi se reci vracanje Epiru - pokrajina Paraveje i Timfejc kojc je godine 343. Aleksandar Molosanin prepustio svome surjaku Filipu II.Tomu se zacijelo pridodaje otcjepljenje Atintanije i Atamanije, no ovdjc jc zanimljiva samo prva. Sada je jasnija korist od braka s Birsenom, kceri Bardileja II, Dasareta, kralja Ilira. Pir za svoj racun preuzima makcdonsku politiku sirenja iz prethodnih sezdeset godina. "Barbarski" brak koji je uslijedio sa kceri Peonca Audoleonta Jos' vise osnazuje politiku prodiranja na sjeverozapadni bok Makedonije. Postupno Pir stvara prcgradu izmedu Makedonije i juzne Ilirije i izolira ih jednu od drugc (173). To znaci da je Bardilej II, cak i ako mu Plutarh dodjeljuje naslov kralja Ilira, vladar ciji je utjecaj poprilicno smanjen. Naime, poslije Kasandrove smrti slabljenje Makedonije vratilo je stanovitu autonomiju Dasaretidi i sjevernim krajevima Ilirije. No ni u cemu nije dostigao Glaukijinu moc i, cim je postao nezavisan, morao je potraziti savez s Pirom i njegovu pomoc, zamjenjujuci 81

Moze se zamisliti da je cekao kraj makedonske pustolovine da se okrene prema sjeveru. Dion Kasije (178) daje zanimljive podatke kad pise: "Etolci koji tada bijahu vrlo mocni. Pir tada poziva natrag svoje trupe i lako zauzima civitas u kojoj nema branitelja. Kako bi se odredio razmjer epirskog napredovanja prema sjeveru. godine. u stvari. sto pretpostavlja da Pir drzi Apoloniju. Jedino je tesko tocno odrediti gdje su smjestene te operacije u juznoj Iliriji. prije nego Filip njegov brat) i dinasti u Iliriku sluzili su Piru". Treba li pretpostaviti da su nakon Glaukijine smrti uslijedile obiteljske svade i da je Pir intervenirao u obrani interesa jednog ili drugoga Glaukijinog sina. no moze se ciniti neprikladnim. Pir je.makedonsko skrbnistvo epirskim. Pir dotice teritorij Partina u dolini rijeke Skumbi i preko te doline stize do podrucja Taulanata. Je li taj grad dijelio sudbinu Apolonije. postoji bojazan da su posluzila samo kao izgovor za Pirovu intervenciju u juznoj Iliriji. G. Kartazana. koji se smjestio u Trakiji. Opis je precizan i dobro se vidi organizacija teritorija toga ethnosa s njegovim glavnim sredistem i nizom sekundarnih sredista. koji navodi daje Pir. sto nije nemoguce. a potom s Peoncima. Nedugo potom Pir mora prepustiti Lizimahu. P. a na jugu i jugoistoku preuzimanjem Atamanije. Dasaret. no skloniji sam vjerovati da su se pohodi u Iliriju odigrali ranije i da su ukljuceni u cjelokupni naum koji je isao za tim da poboljsa Pirove izglede protiv Demetrija. on napada druga mjesta (urbes.Dirahija u Pirovo vrijeme. Amfilohije i Ambrakije koja mu je postala sjedistem. no zadrzava srediste makedonske drzave. Sicilaca. termin je namjerno razlic'it. Ako ne znamo nista drugo o Bardileju II. prijc no sto ce godine 281. pratiti djelovanje eakidskoga kralja. a cak je najcesce bio pobjednik". u vrijeme kad Bilioni jos nisu uspostavili vlastitu organizaciju nakon sto su napustili atintansku zajednicu. Hammond (180) iz toga zeli izvuci zakljuCak da je Pir napao Skodru. zahvaljujuci okupljanju vojske koja je nedvojbeno dobrim dijelom sastavljena od ljudi iz gomje Makedonije. U zarkoj zelji da uspije. treba postaviti pitanje o polozaju Epidamna . zavrsava Demetrijevim bijegom i proglasenjem Pira makedonskim kraljem (Plutarh. u Iliriji pocam od Pira. i save82 zom s Dasaretom Bardilejem II. Najprije valja procijeniti da kontrola nad Atintanijom od 295. no sljedece godine Pir unistava makedonsku vojsku pod Pantauhovim zapovjednistvom. Demetrije osvaja prvi poen uzevsi Korkiru putem braka s Lanasom godine 290. nakon sto je prosirio kraljevstvo na istok i sjeveroistok pripajanjern Paraveje. godine. nikada nije bio porazen. jer se strategija koju koristi Pir mogla jednako dobro primijeniti na osvajanje teritorija Partina kao i Taulanata ili bilo kojeg drugog ilirskog ethnosa. Vlast nad Apolonijom potvrduje odlomak Plinija Starijeg (177) koji Piru pripisuje utopijski naum da polozi most od Hidrunta do Apolonije. Timfeje i Atintanije. L. Pohod iz godine 288. Valja se takoder upitati o motivima za te intervencije. No to ne omogucava da se odredi opseg ekspanzije prema sjeveru. Suocien je s nizom kraljeva koje je jednog za drugim ucinio svojim slugama. bilo obalama Ohridskog 83 . sin Kasandrov. Tit Livije radije rabi castellum ili oppidum -). on se stvara radi kontroliranja podrucja Skumbija i dalje prema sjeveru. Justin se ogranicava da vrlo kratko sazme: "U ratovima protiv Ilira. zasigurno cijelo podrucje istoc'no od Aksija. preuzeti Korkiru. ako se prihvati da su Taulanti dio juzne Ilirije koju je Pir pripojio? Radije bib povjerovao da epirsko sirenje uopce nije preslo dolinu rijeke Skumbi. Rimljana. Svrha okruzivanja zapadnog boka Makedonije savezom s Dasaretima. naprotiv. a kontroliranje toga podrucja omoguc'avalo je da se drze glavni putovi koji su povezivali Jadran i Makedoniju. kao ni u one drugih zapadnih Ilira. i da je osvojeno zadrzano u epirskom posjedu do pada kraljevske vlasti oko 232. godine stavlja Pira u izravan dodir s teritorijem Apolonije. kralj Epirana. te skrbnistvom nad Akamanijom. korisno je. bilo da su oni kraljevi Partina. njegovo srediste (ono sto Frontin naziva civitas). intervenirao i u Iliriji. hlio zauzeti glavni grad jednog ilirskog ethnosa. Filip Makedonski (mozda Aleksandar. sto svjedoci da se Pir nije morao boriti protiv jedinstvene drzave koju je vodio jedan Glaukijin sin ili Bardilej II. Cini se da zastita koju je u£ivao tijekom deset godina djetinjstva nije sprijecila Pira da se uplete u taulantske poslove. itd. makedonskoga kralja. jer vec ima Taulante na svojoj strani. hrle pomoci drugim utvrdama. 11. Pirov zivot. jacanje je epirskog polozaja. Ako postoji sukob. s kojima je odrastao? Ako takva razmatranja mogu doci u obzir. Njegova djelovanja u Italiji nije lako datirati. Postavsi tesalskim kraljem 287. koja prelazi iz Glaukijinog u Pirovo skrbnistvo. Taulanata. Demetrije Poliorket se uspio docepati Makedonije i za Pira predstavlja suparnika opasnog na drugi nacin nego sto su to bila Kasandrova djeca. Ovdje je vazno primijetiti izraz u pluralu: ilirski dinasti. 6). ali Veliki Epir. Cak i prije toga vjencanja. osim opaske u povodu vjencanja njegove kceri s Pirom. Dasareta. istocni dio Makedonije. To uopce nije izvjesno. mozda samo utvrda koje okruzuju njihovo podrucje. Najbogatiji obavijestima je Frontinov tekst (179). Preuzimanjem Apolonije. cak i ako zahvalnost nije ucinkovit element u medunarodnim odnosima. N. Leveque (174) je prikupio razne tekstove koji govore o tim akcijama kralja Pira u Iliriji. a zitelji glavnog mjesta uzdajuci se u zidine svoje civitas. To je potvrda da se podrucje eakidskih kraljeva sirilo. Apijan (176) opisuje Agronovo kraljevstvo u vrijeme prvog ilirskog rata godine 230: "Agron je bijase kralj onoga dijela Ilirije smjestenog na Jonskom zaljevu koji nekoc posjedovahu Pir i njegovi nasljednici". Pir se dvije godine kasnije sukobljava s Lizimahom koji od njega preuzima Makedoniju i Tesaliju i svodi ga na Epir.

6 i 7): na aversu krava stoji nadesno. Sve u svemu. na reversu. No proucavanje novca moze dovesti i do drugog rjesenja. o kacigi nekog od njegovih vojnika? To nije mogucc reci. a ne nasljednikom. Papazoglu je podsjetila da u Berlinskom muzeju postoji kaciga nadena na obalama Ohridskog jezera. okrecuci glavu da poli?. Uska veza koja izgleda postoji izmedu toga kralja i grada Epidamna . do te mjere da je moguca zbrka. kao pretendent na gospodarenje cijelom Makedonijom. DY. Ilirski dinasti su u sluzbi Pira. koja je. cak i ako ju je napustio grad koji ju je stvorio". ali bez potpunog prikljucivanja taulantskog teritorija eakidskom kraljevstvu. Jedini vazni dogadaji su oni u kojima je Pir glavni sudionik. na desnoj obali Aoja. Dobro bi bilo najprije otkloniti prijedlog H. a ne njegovog suvremenika Pira. Dugo se vjerovalo da je kovanjc Monunijevih statera znak da je kralj doista zauzeo grad. AY/P. no zacijelo je dvojbeno da bi svaka kaciga njegovih vojnika nosila takav natpis izraden ubadanjem. Drugim rijec'ima. takvo ogranicavanje ne iskljucuje epirske upade na sjever. 5): na aversu. kao sto je mislio Wiegand. Naravno. dok je ime novcarskog duznosnika zamijenjeno oznakom BASIAEDS MONOYNIOY. D/YP. medu gotovo dvije stotine kovanica cetrdeset je Monunijevih. Nasrecu. kako bi se. na reversu. k Taulanatima. Bardilej II. razdoblje od nestanka Glaukije nakon 302. nadenoj u Cakranu. nedvojbeno do rijeke Skumbi. cvjetni motiv koji simbolizira mozda Alkinojeve vrtove s etnikom AYPPA ili AYP i ponekad vrskom koplja i buzdovanom. AY. Medu novcem kralja Monunija su: 84 . s natpisom BADIAEfl! MONOYNIOY (182). pojavljuje se samo prigodno. O. a one su razlicitih tipova kakvi su vec spomenuti. i ciji novae nosi ime Dirahija u skracenom obliku: DYPPA. sto pogoduje njcgovom napredovanju prema sjeveru. Ta oprezna analiza strucnjaka djeluje vrlo uvjerljivo. sa ili bez buzdovana i vrska koplja i s etnikom AYPPA. Cini se da taj tip pokazuje zelju kralja Monunija da se uvrsti medu diadohe.Dirahija moze znaciti da je veliki lucki grad pod vlascu toga vladara. jednoga oko 350. potom prepustenom Lizimahu. DY/P. ili pocetak 279). taj prijedlog pretpostavlja postojanje dvaju kraljeva imenom Monunije. Picard je nedavno usporedio novae iz Olinta i Tasa na kojemu je etnik zamijenjen imenom Sparadoka. s kravom nalijevo. Jedini kralj Ilira. I vrlo oprezno zakljucuje: "Stoga se pitam . Sada smo se vratili na postojanje jednoga kralja (184). Monunijev novae takoder zasluzuje nesto pozornosti prije no sto se izjasnimo o pripadnosti toga vladara ovoj ili onoj etnickoj skupini. Aleksandrova glava nadcsno s Heraklovom lavljom kozom. F. godinu. a drugoga 280.Monunijeve tridrahme ili stateri koji preuzimaju tradicionalni tip statera iz Dirahija i Apolonije (SI. Ceke (183) koji je Monunijevu izradu novca htio smjestiti u Dirahij 350. Naravno. Za upoznavanje Monunija raspolazemo dakle samo torn opaskom i novcem koji se kovao u njegovo ime s kraticom grada Dirahija.nista ne upucuje na pretpostavku da je Sparadok ikada bio gospodar Olinta. to se nedvojbeno cini zato da se iskoristi kvazi-identitet 1 moguca zbrka. dvadesetak kilometara od Apolonije. s legendom BAIIAEiil MONOYNIOY. Kralj Monunije pojavljuje se samo jednom u literarnoj predaji. A/YP. 5-7) za kojega se zna da je vladao oko 280. godine. stovise. bilo juznije Dasaretidom i Atintanijom.c tele koje doji. sukladno svjedocanstvu Pompeja Troga. a po nasim obavijestima iskljuceno je da je ikada osvojio Tas. U jos neobjavljenoj ostavi novca. ili bez ikakve oznake grada Dirahija.ne bi li se preuzimanje tipa novca kolonijskih gradova moglo objasniti odlukom vladara iz unutrasnjosti da produze korisnu monetu. godine pa do pojave kralja Monunija daje tek malo obavijesti o zivotu u Iliriji i njezinom ustrojstvu. "No . na tome podrucju postala neophodna u razmjeni. "Ako se preuzme monetami tip odredenog novca. nakratko osvojenom. Postoji niz inacica. nove kovanice ukljucile u optjecaj novca koji se oponasa".jezera.no to je samo hipoteza .jedna tetradrahma makedonskog tipa (SI. Zeus sjedi drzeci orla i zezlo. nasuprot njega ne stoji jedinstvena drzava. Lizimahovim sinom" koji se moze smjestiti samo u 280. cesto s gubicom vepra iznad krave.(Sl. 5-7) Ocevidno je to premalo da ga se precizno smjesti. Je li rijec o osobnoj Monunijevoj kacigi ili.pise Picard (186) . tako da dovodi u pitanje preuzetu predodzbu da Monunijevo kovanje novca jasno pokazuje kako je on bio gospodar Dirahija. brata odriskoga kralja Sitalka i oca njegovog nasljednika Seuta (185) i novae kralja Monunija dirahijskog tipa. Eakidski kralj smatra Iliriju dodatnom snagom u borbi za slabljenje Makedonije. dakle za Pirovog zivota. u povodu vjencanja svoje k6eri Birsene s Pirom. Do tog zakljucka moze dovesti kovanje novca kralja Monunija. opasnom u vrijeme Demetnja Poliorketa. (SI. u Prologu PompejaTroga (181) koji spominjc "rat sto je Ptolemej Keraun vodio u Makedoniji s Monunijem Ilirom i Ptolemejem. Za njega ta zelja za preuzimanjem monetarnog tipa velikog trgovackog grada kakav je bio Dirahij ima politicko-gospodarske razloge. godine i toga kralja smatrati Glaukijinim pretecom. prije prvoga vala keltskog naleta sto je zbrisao makedonsku vojsku i ubio Lagidovog sina (kraj 280. usporedba izmedu Sparadokovog i Monunijevog kovanja novca navodi na dvojbu 0 shemi po kojoj preuzimanje odredenog monetarnog tipa pretpostavlja vojno osvajanje i nastojanje da se jedan tip zamijeni drugim". ill njezinim dijelom mozda u povodu svojega sukoba s Ptolemejem Keraunom . godine. Moglo je biti i drugacije i Monunije je mogao kovati novae da 85 I . barem djelomice.

a koje ga je moglo spasiti i postedjeti sredisnju Grcku tolikih haranja. Kako smjestiti kralja Mitila u odnosu na Monunija? Ni po cemu se ne moze potvrditi izravna rodbinska veza. taj je grad ostao potpunoma nenastanjen". K. Ana Komnena (1083-1148) u Aleksijadi (III. Ana Komnena neposredno potom nastavlja: "Poslije golemog krvoprolica. kao sto ne moze ni jasno presuditi u pitanju sirenja Epirana prema sjeveru u vrijeme Pira koji je stigao barem do Skumbija. stoljeca imala pristupa izvorima koji su kasnije unisteni i koji su osiguravali autenticnost tome pripajanju Dirahija Pirovom kraljevstvu. J. Schutt vise su bili misljenja da je rijec o nasljedniku Glaukije kao kralja Taulanata. Moze se samo povesti racuna o opaski Ane Komnene koja u Dirahij smjesta ukrcavanje Pira i njegove vojske za Italiju. Kad su zasli duboko u zemlju. Hi se pak htjelo prihvatiti da je Monunije iskoristio Pirov odlazak u Italiju. s torn razlikom sto ta kovanica na aversu ima legendu BASIAEQS MYTIA [ox>]. ponudio dvadeset tisuca naoruzanih ljudi kao pojacanje Ptolemeju Keraunu da zaustavi keltski nalet. Objasnjenje koje predlaze O. Naravno. Nijedan povjesnicar antike ne spominje taj pokolj u Pirovom vremenu. Rjesenje je moglo biti u ogranicavanju epirskog napredovanja duz doline rijeke Skumbi. 8). Ceka (195) je podsjetio na postojanje tri primjerka broncane kovanice koja (SI. o kojemu se uostalom zna da je ratovao s Ptolemejem Keraunom u Makedoniji. surjak i zet Filipa II. 12. Ta tvrdnja koja ne pociva ni na kojem danas sacuvanom starom izvoru. Ostalo je premalo elemenata da se odredi Monunijev ethnos. On bi mogao pripadati Taulantima. L. sto omogucava da se taj ilirski rat datira ubrzo nakon uspona na prijestol kralja Aleksandra II. kako to sugerira F. kralja Ilira u pravom smislu rijeci. u povodu normanske opsade Dirahija koju je predvodio Robert Guiscard 1081. odmah nakon Pirove smrti. Desetak godina kasnije vise nije rijec o Monuniju nego o nekom Mitilu (192) kojega spominje Pompej Trog na kraju Prologa knjige XXV. Papazoglu (194). prije nego Aleksandar Molosanin. no nasa dokumentacija ne omogu6ava jasan odabir. Ako prihvatimo da je politicka granica tada blizu doline rijeke Skumbi. znaci da je juzno od te rijeke Aleksandar II. kad kaze: "U tome gradu boravise negda epirski kralj Pir kad se poveza sa stanovnicima Tarenta i zapodjene s Rimljanima zestoki rat u Apuliji". godine.Dirahija. u kojemu su svi zitelji bez izuzetka iskusili ostricu maca. Papazoglu (191) u kralju Monuniju radije gleda sina Bardileja II. Opremio je dio svojih vojnika na ilirski nacin i poslao ih da haraju vlastito podrucje. pali su u zasjedu. Identifikacija koja pociva na obicnoj homonimiji nije cvrsta. s glavom golobradog Herakla odjevenog u lavlju kozu i na reversu oruzje karakteristicno za 87 . pa Pompej Trog oznacava taj rat kao lllyricum bellum. Pirov sin. Frontin samo kaze da je kralj Aleksandar preobukao svoje vojnike u Hire i poslao ih da haraju suam regionem. Makedonskog) prema Ilirima. nista se ne zna o pocinitelju takvog krvoprolica i nedvojbeno nema razloga priznati da se uopce dogodilo. sto bi lako moglo oznacavati dio juzne Ilirije koju je njegov otac osvojio i koju Aleksandar II. ili nekoj etnickoj skupini blizu Ohridskog jezera i u dodiru s Makedonijom. pojacanje koje je novi makedonski kralj s prezirom odbio. oko 270. pretpostavi li se da je Epidamno presao u Pirove ruke. Od Droysena traje zamisao da ga se ucini dardanskim kraljem. kako bi nagrizao epirske posjede u juznoj Iliriji. Za njega je Monunije onaj dardanski kralj koji je. 30) podsjeca na dirahijske novce. ali je mogao doci i do Epidamna . od 280. Bilo bi pogresno prebrzo zakljuciti da je granica izmedu Ilira i Epirana ponovno u dolini Aoja. Jedina dodima tocka su Mitilovi novci. Taj je argument danas izgubio mnogo na snazi. Kad su Iliri vidjeli sto se dogada. sukob na ilirsko-epirskoj granici morao je biti doista znacajan. Frontin (193) izvjesc'uje o strategiji Aleksandra Epiranina (koji je zacijelo Aleksandar II. Valja priznati da su povjesnicari dosad imali ponesto muke da usklade razvoj epirske sile pod Pirovim kraljevanjem i Monunijevo preuzimanje Dirahija. Nasi su prethodnici imali inventivnog duha da lokaliziraju kralja Monunija. H. Hammondu (188). prema Justinu (189). godine. odnosno da je Dirahij bio prikljucen eakidskom kraljevstvu. G.za ukrcavanje Pirovih trupa za pohod u Italiju. godine. zajedno s jednim Lizimahovim sinom. Beloch i C. Mozda je ona koncem XI. Da bi se taj dogadaj pojavio u Prologu Pompeja Troga. a vidjeli smo da Monunijev novae ni u cemu ne rusi tu hipotezu. lukavstvom privukao nezavisne Hire sa sjevera. F. i to onima koji su se povukli u istocne planine. buduci da to opravdava novae iz Dirahija koji nosi kraljevo ime. Picard omogucuje da se ta velika luka iskljuft iz teritorija koji kontrolira Monunije. navodi Dirahij kao luku . one koji su se pokoravali kralju Mitilu.ili jednu od luka . 86 sto bi znacilo da ga je on kontrolirao. tim vise sto je ime Monunije bilo uobicajeno u Iliriji i izvan nje (190). ukljucivo i Dirahij. a da uopce ne posjeduje lucki grad. sukob se mogao odigrati u dolini rijeke Mati. ili Graba II. pomislili su da su to njihovi i slijedili ih da dobiju dio plijena.olaksa razmjenu svojemu kraljevstvu. pruza indikaciju koja bi isla u torn smjeru. Ta predodzba odgovara N. samo zato sto je stoIjece kasnije Gencije ozenio kcer Dardanca Monunija (187). nije imao razloga napustiti. i da mu je kaciga nadena pored Ohridskog jezera. te su posjeceni ili otjerani.

pa do kraja IV. i 270. za te isuvise rijetke Mitilove novce. godine. Kralj sposoban okupiti sve ilirske snage ponekad je Dasaret . Cvrsta i organizirana ilirska 89 . iznad mnogih dinasta i autonomnih ethne. Islamija (197) koji opisuje kraljevanje Bardileja I: "Bardilej nam se u pocetku prikazuje kao obican vojni zapovjednik koji postuje brojne obicaje plemenske organizacije. od kojih zapravo poznajemo samo mali broj. kao Glaukija. jer su nakon toga stari izvori samo gomila podrtina koja ne omogucava da se prati politick! razvoj u Iliriji tijekom barem jedne generacije.da upotrijebimo jednostavniju terminologiju . Svako je pleme na celu imalo svojega kralja koji je priznavao suverenitet kralja saveza i podvrgavao se njegovoj volji. odnosno prema ilirskim krajevima koji ostaju izvan makedonske zone utjecaja. godine. kod Pelija vodili protiv Aleksandra. Sreca. kojima osiguravaju zastitu.imamo dojam da su povre- meno neki vladari znali privuci veliki broj ilirskih ethne. 420-422) koji ukratko opisuje situaciju u Iliriji: "neki su narodi podvrgnuti vlasti kraljeva. No taj naslov. najprije. Takav je bio Bardilej I. * * # Na kraju ovoga proucavanja kojc obuhvaca razdoblje od kraja V. kao posljedica Filipovog pripajanja teritorija i svodenja dijela ilirskih naroda na polozaj podanika i sticenika. nakon Bardifeja I. ovaj put prema sjeveru. godine. Srediste gravitiranja nuzno se pomice prema zapadu. a prije svega potrebom da se brane od vanjskih opasnosti. U torn se smislu cini prihvatljivim za neke kraljeve. jer on znaci da su im bogovi skloni i da pobjedama ispunjavaju presutni ugovor sto ih ujedinjuje s njihovim Ijudima. od 356. jednako kao i u Epiru i Makedoniji prije 360. koji su izmislili stari autori ne trazeci juridicku preciznost u koristenju kraljevskih titula. Hi barem tako djeluju onima koji ih slijede. Nijansa izmedu basfleia (vlast kraljeva) i monarkhia moze poljecati od zelje da se razlikuju narodi koji imaju nasljednoga kralja i oni koji su podvrgnuti vlasti samo jednog covjeka. a medu tima se pojavljuju ilirski dinasti. a da pri tome vladar ne kontrolira veliki lucki grad. onome kojega zovu Illyrii pwprie died. a ostali su pak nezavisni" (196). a te izraze rabe Tukidid i Ksenofont kad oplsuju neke tracke narode. odnosno kojega ce bolje stititi Tykhe. godine. stoljeca do 270-ih godina. bila vec mnogo slabija od moci Bardileja I. voditi racuna o cinjenici da je od 359. vode ljudi koji imaju tim vise trupa sto su vrsniji u vojnoj vjestini. ne cini nam se pogresnim sto smo rabili plural u naslovu ovoga poglavlja. no nakon njega Pir i njegovi nasljednici nastavljaju u istom smjeru i svojemu kraljevstvu pripajaju jos jedan znatan dio juzne Ilirije. godine. nije mogao trajno nositi ilirski poglavar koji bi bio nekakav visi vladar. Glaukijino kraljevanje o tome jasno svjedoci. Taj novae ne nosi etnik Dyr i lako se moze prihvatiti. nadasve bili ratni zapovjednici. godine od juzne Ilirije gotovo stalno otrgnut znatan dio njezinih zemalja i stanoviti broj ethne. Upravo se to dogada Grabu II. no sto je bilo poslije njega? Valja. izgleda. luk. dinasta. Tada vidimo da se srediste gravitiranja ponovno pomice. cija je privlacna moc. Rado cemo potpisati rijeci profesora S. do rijeke Skumbi i preko nje. buzdovan i tobolac. bez kralja. stoljeca. Zbog toga je vjerojatnije da je njegovo kraljevstvo najprije bilo obican savez plemena. 5. kao i za Monunijev srebreni novae. i 359. sigumost 1 njihov dio plijena. godine. 40. da bi se odredilo tko je u Pirovoj sluzbi. Ovi potonji nedvojbeno su ethne autonoma (abasileutd). Za Iliriju je dovoljno podsjetiti na sigurno svjedocanstvo Diona Kasija (IX fr." Sto se tice Bardilejevog doba. drugi monarhijama. 3) 0 zajednickim akcijama koje su Glaukija i Klit godine 335. To nije ni naslov pridodat jednom posebnom ethnosu. ujedinjenih zajednickim gospodarskim i politickim interesima. i njegov sin ili odvjetak Klit. takav je bio i Glaukija nakon 335. poraz povlaci za sobom nesklonost ljudi. Hatzopulosa. Moze se dodati i svjedocanstvo Pseudo Skimna (st. On je opravdan mnogobrojnoscu drzava koje istodobno postoje u Iliriji i u Trakiji. tako da su predstavljali znacajnu silu sposobnu ponizili argeadsku Makedoniju. kao sto sam to ja ucinio . stovise svrgnuce poglavara i zamjenu nekim kome ce ici bolje. Kao i kod Molosana.toga junaka. da je rijec o zelji za oponasanjem novca iz Dirahija kako bi mu se olaksao optjecaj. Prolazeci kroz povijest Ilirije u klasicno doba i pocetkom helenistickog razdoblja . Haonce i Tesprocane. rabiti naslov "kralj Ilira". Ponekad je kralj koji okuplja oko sebe Taulant. koji moze biti skorojevic sto se do vlasti uspeo vlastitom zaslugom i vojnim talentom. koji su okupili sve ilirske snage. koji bi neprekidno dominirao ilirskim svijetom na jugu izmedu 393.ako zelimo prihvatiti razuman prijedlog M. i to je situacija protiv koje se Klit pobunio 335. Kralj koji pobjeduje takoder prisvaja zemlju. Za druge nije moguce utvrditi pripadnost odredenom ethnosu jer o tome ne postoji dokumentacija. koja je morala placati danak Bardileju I. nazvanoga ''Ilirska kraljevstvcT'. a ako je posebno uspjesan moguce je da oko sebe okupi druga ethne koja su spremna povjeriti svoju sigumost onome tko je najsposobniji da ih zastiti. a i Molosane koji su pretrpjeli strasan poraz 385. a ne obiteljskim predavanjem toga naslova. cija je drzava ili vojska bila najmocnija u tim sjevernim krajevima izmedu 393.pa su to bili Bardilej I. Vrednuje ih se prema uspjehu. Izgleda da su razliciti kraljevi. opis je dobar.

Na neko je vrijeme izgubio kraljevstvo. odlu5io osnovati gradove na obali Jadrana. otkidali znatan dio juzne Ilirije. stoljeca. MONUNIJE MITIL TEKSTOVI / Bardilej tjera Amintu godine 393. BARDILEJ II. Na novost o strahoti koja je pogodila Epirane. stovise. na kraju odrekao vlasti i. Nista ne pokazuje postojanje jedne dinastije sposobne ucinkovito ostvariti jedinstvo. Kad nova dinastija. poput Argeada u Makedoniji ili Eakovica u Epiru. sirakuski tiran.1-3 IV Iliri i Filipova Makedonija Filip bijase kralj Makedonaca dvadeset cetiri godine i nakon vrlo skromnih pocetaka u^ini od svojega kraljevstva najvece od svih u Europi. odricuc'i se svoje vlasti nad njim. U Makedoniji su Filipovog oca Amintu iz njegove zemlje istjerali Iliri koji su zauzeli Makedoniju. Kazu. sina Pleuratovog. Neko vrijeme nakon toga Molosani podose na njih i zapodjenu se zestok boj u kojemu Iliri pobijedise i posjekoSe vise od petnaest tisuca Molosana. GRABO II. KLIT Bardilejev sin PLEURAT . Napore za ujedinjenje juzne Ilirije neprekidno su dovodili u pitanje vojni pohodi Makedonaca i Epirana pa je tako juzna Ilirija prosla teskih razdoblja. OHncanima poklonio teritorij koji je granicio s njihovim. 315/306 oko 302. s kraljevanjem Bardileja I.driava mogla je potrajati nakon smrti Bardileja I. da ambiciozni susjedi nisu. 393. pokuSa provesti tu zadacu. 13. 19. Diodor XV. pa je preuzeo vlast i vladao dvadeset 90 Za vrijeme tih dogadaja. Zato je s Ilirima zakljucio savez preko MoloSanina Alketa koji tada bijase u izgnanstvu i zivljase u Sirakuzi. a potom i u posljednjoj trecini IV. Iliri razdijelise opreme svojim najboljim ratnicima i prikljucise Dionizijeve vojnike svojim ljudima. u pocetku. poklonio olintskom narodu veliki dio granicnog podrucja. kako bi put iz Epira ucinio sigurnim i imao vlastite gradove sposobne brodovima pruziti sidriste. ocajnicki nastojedi spasiti krunu. od njega zatrazio da mu vrati to podrucje. Kad su prikupili brojnu vojsku. jedan po jedan. Olintski je narod najprije uzivao prihode s teritorija koji mu je predan. Diodor XIV. dinastija Agrona. a potom je kralj koji se bijase oporavio i protiv svih ocekivanja ponovno preuzeo cjelokupnu svoju vlast. pa je on. cetiri godine. 92. Kanio se nenadano iskrcati u Epiru s golemom vojskom i opljackati Delfsko svetiste. 3-4 // Ponavljanje iste operacije. isprekidanih kratkotrajnom slavom u prvqj polovici. da je nakon istjerivanja Aminte Makedoncima zapovijedao Argej tijekom dvije godine. prema Diodoru U Makedoniji se kralj Aminta kojega su pobijedili Iliri. posla im kao pomo6 snaznu vojsku od dvije tisude ljudi i pet stotina kompletnih grckih oprema. prepuno blaga. deset godina kasnije. i Glaukije. 322. Lakedemonjani poslase upomoc Molosanima vojsku koja zaustavi krajnju smjelost barbara. BijaSe dobio 91 .2 /// Bardilejeva pobjeda nad Molosanima (385) GRABO 415. Kako Iliri bijahu u ratu. oko 293. i tek nakon toga je Aminta ponovno preuzeo krunu. Rim zamjenjuje Eakovice u sprecavanju ilirskog napredovanja prema ujedinjenju. Nedostatak otpora omoguci im. oko 270. na Siciliji je Dionizije. No Olincani ne pokazase nikakve namjere da mu ga vrate. no malo potom su gaTesalci ponovno ustolicili. udose u Epir i ustolicise Alketa na prijestolu Molosana.PLEURIJA IGLAUKIJA kralj Taulanata anonimna kraljica NESIL? 345/4 335. 359/8 357/6 BARDILEJ I. Diodor XV. KRAUEVI U IL1RIJI (440-270) 440. novi ce protivnik uni&titi njezine napore. medutim. Naumio je na taj nacin kontrolirati plovidbu Jonskim morem. oko 280. da poharaju zemlju.

neprekidno pod utjecajem hrabrih djela ratnika. Diodor XVI. dok je on napao neprijatelja celimice i zapodjeo zestoku bitku. koji je bio u rodu s makedonskom kraljevskom obitelji. Isto su tako Atenjani. 4. vrati u Makedoniju. Kad se vojske priblizise jedna drugoj i sa strasnim poklikom zapodjenuse boj. ratna je sreca pretezala cas na jednu cas na drugu stranu. dakle. U pocetku i dugo vremena bitka je bila ujednacena zbog goleme hrabrosti koja se iskazivala na svakoj strani. a Iliri stadosc okupljati veliku vojsku i pripremati invaziju Makedonije. dok Iliri. Posto je. Ti narodi u susjedstvu Makedonije s nelagodom su promatrali Filipovo sirenje.3-5 V Makedond placaju danak Ilirima Nakon sto su Iliri porazili Amintu i prisilili ga da placa danak (foros).] Kad je ratom osvojio Hire. Bardilej. tri su se kralja rotila protiv Filipa. Filip zarati prije no sto su oni dovrsili pripreme i prijetnjom ih prisili da svoje snage pridruze makedonskima. pljackati njihov teritorij. a kako su mnogi ubijeni i jos vise njih ranjeno. podigne tropej i pokopa mrtve. koji se bijase vratio iz uznistva gdje je bio talac. a postade gospodarom brojnih i velikih ethne i gradova. a Filip se s najboljim ratnicima borio s velikim junastvom. posla najprije izaslanike da uglave primirje uz uvjet da obje strane zadrze u vlasnistvu gradove koje su tada kontrolirale. prisili ethnos da slusa Makedonce. Jer Makedonci bijahu izgubili vise od cetiri tisuce ljudi u boju. Diodor XVI. Filip. naumio je srusiti perzijsko carstvo.. kako su konjanici napadali bok i zastitnicu. 2. s ne manje od deset tisuca pjesaka i sest stotina konjanika. No ubi ga Ptolemcj iz Alora i uze prijcstol. 22. Nakon Amintine smrti njegov najstariji sin Aleksandar naslijedi ga na prijestolu. Sto se tice Ilira koji mu Jos bijahu neprijatelji. povjerise gaTebancima. pode s vojskom ususret neprijatelju. Istodobno pocese Peonci. 2-7 VIII Filipova pripajanja u Iliriji U isto se vrijeme makedonski kralj Filip. zahvaceni panikom. ilirski kralj. Diodor XVI. Vise od sedam tisuca Ilira ubijeno je u toj bici. Oko Makedonije. Skite i sva ethne u susjedstvu. dok je neki Pauzanija. koji je odnio veliku pobjedu nad Ilirima i sveo na polozaj podanika (hypekooi) sve koji su zivjeli do Lihnidskog jezera. all potom njega ukloni Perdika na isti nacin i postane kraljem. ali ga ne bi mogao prihvatiti ako se Iliri ne povuku iz svih makedonskih gradova. peonski i ilirski. Imao je deset tisuca odabranih pjesaka i petsto konjanika. Pa nakon sto je okupio skupstinu (ekklesid) i prikladnim govorom potaknuo vojnike na rat. koji je zapovijedao desnim krilom s najboljim makedonskim borcima.. Filip dozna za smrt peonskog kralja Agida i shvati da je to prilika da napadne Peonce. 3 92 93 . Dok su oni okupljali vojske. [. 1 IX Poraz Graba II. najmladeg Amintinog sina. Filip trubom pozva Makedonce natrag. DiodorXVI. 2 VI Ilirska pobjeda nad Perdikom III. No kad Filip rece da i on zeli mir. tracki. Njegov brat Filip. nastojali ustoliciti Argeja na prijestolu i bijahu poslali Mantiju kao stratega s tri tisuce hoplita i znatnom pomorskom silom. koji su zivjeli blizu Makedonije. poveo pohod u Peoniju i pobijedio barbare u boju. uz pomoc trackoga kralja namjerio traziti makedonski prijestol. Peonce. Diodor XVI. zarko ih je zelio vojno potuci. On bijase pobijeden u velikoj bici s Ilirima i pade u borbi. povede pohod na teritorij Ilira. Tracane. No kasnije. nakon sto je zakljucio glasoviti mir s Ilirima i kod Makedonaca stekao velik ugled zbog uspjeha koji zahvaljuje svojoj hrabrosti. naredi konjici da probije barbarske redove i napadne ih na boku. jako se bojahu ilirske vojske i bijahu izgubili samopouzdanje za naslavak rata. dobise mir. 8. Iliri koji su se i sami poredali u cetverokut hrabro udose u boj. Nakon sto su ih dugo progonili i mnogi su u bijegu bili ubijeni. 1. kad su poslali poklisare i ispraznili sve makedonske gradove. koji takoder bijahu neprijatelji Filipu. a Bardilej. Doznavsi za nazocnost neprijatelja. aoni koji su utekli.Makedoniju kao ilirskog suznja. gomila Ilira bijase prisifjena brzo pobjeci. Svaki zasebno bili su nesposobni izdrzati bitku jer je svaki vec prije pretrpio poraz. pokazujuci prijezir za Makedonce. Iliri koji bijahu kao taoca uzeli Filipa. poklisari se vratise neobavljena posla. 4-6 VIt Bardileja porazava Filip (359) Oslobodivsi se rata s Atenjanima. ali pretpostavljali su da zajedno lako mogu nadvladali Filipa. uzdajuci se u prethodne pobjede i hrabrost Ilira. 2. Diodor XVI. preuze kraIjevstvo u losem stanju.

Agrijance i oko cetristo konjanika te pohita upomoc ceti. uze sa sobom hipaspiste. i da mu se pridruzio Glaukija. kako je udario tabor pod bedemima. lijepo ih drzeci zajedno. No sutradan je Glaukija. 6 XI Klit i Glaukija protiv Aleksandra kod Pelija (335) Potom Aleksandar krene na Agrijance i Peonce. Klitove su trupe drzale uzvisine koje su okruzivale grad. Tada Aleksandar zapovjedi Makedoncima da zaurlaju svoj bojni poklic i da stvaraju buku udarajuci kopljima o stitove. Toga ih dana Aleksandar zatvori u njihov grad i. tako da su njihove zrtve nadene kako jos leze na tlu. Glasnici dodase da ce ih Autarijati napadati duz puta. kralj Taulanata. 69. s jedne strane stisnut rijekom. No kad su neprijatelji vidjeli da je Aleksandar otpoceo napad. Kad budu presli. Taulanti. i nasrnuo na neprijatelje. kako bi se odmah nakon njihovog prelaska pojavila falanga u zbijenoj formaciji. kao i kopljanika i prackasa. Oni su pak vec neko vrijeme s divljenjem gledali brzinu i red kojim su vojnici manevrirali i u torn casu. oni koji su bili zatvoreni u gradu mogli su se sruciti na vojsku u trenutku kad bi podigla logon S druge strane. odluci se utvrditi i odsjeci ih od vanjskog svijeta. Bardilejev sin. a s druge je bila vrlo visoka planina obrubljena ponorima. mnogo ljudi sposobnih za ratovanje bijase se onamo sklonilo. njih oko dvije tisuce. Klit ga se bio docepao jer je to bila najbolje utvrdena tocka u zemlji. Tada se Glaukija. Kako su vec bili sasvim blizu. a i hoplita u broju koji nije bio zanemariv. kralj Taulanata jos ne bijase stigao. brzo odvedose svoju vojsku u grad. jer su drzali uzvisine nad njim s mnostvom konjanika. kralj Taulanata. Tada Aleksandar odbaci misao da zauzme grad sa snagama kojima je raspolagao. tako da se sa svih strana mogu stustiti na Makedonce. primi na sebe sve udarce namijenjene kralju i umre. zajasu konje i navale na taj brezuljak. a onda ju je formirao u klin na lijevoj strani. Aleksandar dakle napadne grad. No Glaukija. kako je Filip zapodjenuo bitku protiv Pleurije. On sam bio je u predstrazi na brezuljku odakle je promatrao neprijateljsku ofenzivu. Zapovjedi hipaspistima da prijedu rijeku. Nakon sto su zrtvovali tri djecaka i isto toliko djevojCica. neprijatelji pohrle da se uhvate u kostac s Makedoncima. cas nadrugom krilu. Ustvari. kao i tri crna ovna. napustise prve uzvisine. velika vojska pala za vrat ako bi navalio na bedem. (Iduci duz rijeke Erigon. 93. Ali cim se nadose prsa o prsa. Diodor XVI. shvativsi da se Aleksandar priblizava. a makedonskim bataljunima da ih slijede. Aleksandar nasrne s vojnicima koji su ga okruzivali. Jos' vise ustras"eni bukom. Takoje u malo vremena morala zauzimati razlicite formacije i izvrsiti razlicite pokrete. Aleksandar krene na grad Pelij. strijelce. opustosi teritorij. napadne je i docepa se uzvisina koje su okruzivale dolinu u kojoj je Filotina ceta trebala naci opskrbu. buduci da je vecina njegove vojske povucena. dajuci falangi do sto dvadeset redova dubine. nadodajuci je Cas najednom. polovica je trebala sjahati i boriti se kao pjesaci mijesajuci se s konjanicima. Tada Aleksandar. Na svako od dva krila postavi dvjesto konjanika. ne cekajuci priblizavanje Aleksandrovih trupa. Diodor XVI. Naredio je da falanga brzo napreduje. On napadne Iliriju s velikom silom. napustise polozaje koje su drzali a koji bijahu vrlo jaki. a s druge strane bi mu. ucine juris i spoje se s Glaukijinim trupama. morali su se odmah razviti na lijevo za bitku. povuce s uzvisina. sjurio s planina i dohrlio s nakanom da napadne Aleksandrove trupe koje ce se posljednje povlaciti. teren kojim je Aleksandar trebao proci izgledao je uzak i prekriven sumom. ako oni koji drze polozaj izdrze nalet. Pauzanija stane pred kralja. napustise brezuljak i povuko§e se sa svake strane brda. Kad budu ondje. Kad je Aleksandar vidio da mali broj neprijatelja drzi brezuljak koji mu se nalazio na putu. Glaukija i oni oko njih jos mogli okruziti Aleksandra na terenu koji je za njega bio nepovoljan. cas lijevo. Tada stigose glasnici i javise da se pobunio Klit. Kad je Glaukija saznao da je krenula Filotina (Seta. na visim polozajima prekrivene gustom sumom.X Rat Pleurije . Uz to. I najprije zapovjedi hoplitima da drze koplja uspravno i da ih na ugovoreni znak nagnu za napad. vidjevsi da vojska prelazi rijeku. tako da vojska c"ak nije mogla napredovati u cetveroredu. Aleksandar tada preuzme brezuljak sa svojim pratiteljima i dozva Agrijance i strijelce. zauzme mnogo mjesta (polismata) i vrati se u Makedoniju s velikim plijenom. Tako se Filotina ceta mogla zdrava i ziva sigumo vratiti u tabor. ako bi napali njihov grad. kako bi izbjegao da ljudi iz grada. Pa ipak su Klit. u 95 . s Glaukijom. Stoga posalje Filotu po opskrbu sa svim tovarnim zivotinjama iz tabora i dovoljnom zastitom konjice. No ostatak vojske ostavi pred 94 gradom. 7 Nekoliko dana kasnije. bio ondje sa znatnim snagama. Tada Aleksandar poreda vojsku u bojni red. ilirskoga kralja. Kad je stigao. na dojavu o opasnosti u kojoj ce se zateci konjica i tovame zivotinje ako budu iznenadene nocu. s naredbom da budu tihi i brzo izvrsavaju zapovjedi. Aleksandar udari tabor pored rijeke Eordaik i odlutSi sutra napasti bedem. zapovjedi tjelesnoj gardi i pratiocima koji bijahu s njim da uzmu stitove. Jer je neprijatelj. a falanga.Pleurata (345/4) U Makedoniji je Filip od svojega oca naslijedio sukob s Ilirima i nije nalazio nacina da sredi tu razmiricu. a potom ih usmjeravaju cas desno.

J. 22. kfii Sirina (M. VI11. No kad je vidio da mu neprijatelji uznemiruju kraj kolone. 1965. F. Justin VII. H. Droysen. Andronikos. 1966. Diodor XIV. tako da su mnogi uhvaceni i ubijeni na lieu mjesta. Etudes d'epigraphie el d'histoire grecque. no kako je ugledao priliku za napad. Hammond. H. Lipejem peonskim i Grabom ilirskim. 652). H. G. nav. J. M. 18. Oni koji su pobjegli izvukli su se zivi samo ako su odbacili oruzje. F. 21. L. 5. drugi je savez Atenjana s kraljem Ketriporom traCkim. Historia. 162. retci B 13-14. 81-94. osim po Ceshinu. strijelce te Perdikin i Koenov bataljun. Wroclaw. epigr.326. J. 11. i to najdalje moguce. 143179. 32. uz opasku da S. Uz to su neoprezno zauzeli izduzeni polozaj. II2. Untfrsiichungen z«r Geschichte der alien Illyrier. 31. 606. F. uz teSkocu §to on ove potonje smjeSta izmedu Mali i Drima. Robert. Hatzopoulos.v.2. Aleksandrove su ih trupe gonile do taulantskih planina. Bull. Historia. zapalio ga je i pobjegao Glaukiji. ABSA. odluka je doSla od Ptolemeja Alorskoga koji je sklopio savez s Tebom.19 i tab. 92.C. 57-71. 1965. Papazoglu. Carlier. L'Illyrie meridional? et I'Epire dans I'Antiquite. 33.StrabonVII. II1/2. Bull. 81. tako da u toj carki nije bilo niti jcdnog ubijenog covjeka. ondje gdje su bili najslabiji i gdje ce bitka bit! odlucujuca. Die Staatsvertrfge. 166 i 176. Bengtson. nav. 29. gore. 4 . Papazoglu. 18782. 14. £L. L."Les Remains en Illyrie". 96 . 25. 243-244. 97 BILJESKE 1. da nema ni palisade ni opkopa da ih stite. 1984.8. 16. dakle vrlo daleko od Linkestide i svakog izravnog dodira s Makedoncima. Les Illyriens.1C I3. Leipzig 1877. Geschichte des Hdlenismus. izgleda da drugi. 26. Libanije. mnogi tijekom bezglavoga bijcga zahvaceni panikom. 1. 6. Ergon. 1965. ABSA. i L. 239-253. 15. 39-46. iz jednostavnog razloga sto su mislili da se Aleksandar povukao obuzet panikom. 67. Klit se bijaSe najprije sklonio u grad.4 Aleksandar ga galje izravno u Tebu. II2. 309 (/G H/II12 127). 1966. 3 i XV. 27. Hatzopoulos. Aristotel. 8. G. uzmakose i dadose se u bijeg. 124. 12. L. Historia. Arijan. Hammonda on je kralj Grabeja. 30. Aminte III. 10. 5-6. Pelopida 26. Ostatak vojske dobio je zapovijcd da ih slijedi. dade sprave poredati kraj rijeke u polozaj za strijeljanje. G. 1-2.. 23. bilj. J. 244 i bilj. Zippel. druge lako zarobise dok su nastojali pobjeci. 32 citira tri autora: Plutarh. k Taulanatima. Atenska intervencija je. 13. 8. H. 151 bilj. epigr. 26-33. Diodor XV. G. taulantsko ili dardansko prema C. Papazoglu. U tim uvjctima. 26 (usp. P. 1987. Jedne posjekose jos dok su lezali. na sjeveroistok Albanije. gto ne sprecava da se problem vradanja zemlje koju je Aminta prepusn'o Olintu vrlo oStro postavi godine 383/2. 19. N. Papazoglu. sir. Hatzopoulos. poznata i po natpisu koji govori o savezu izmedu Atene. Schiilt. N. Sur I'ambassade infidtle. Bengtson. jer su 1 oni bili u prijelazu. 15. 1 . s narcdenjem da pucaju s domelom koliko strojcvi mogu dobaciti. G. 28. 18 (izd. H. 19.15) pripisivali najrazlifiitija kraljevstva: penestsko ill dardansko prema K. zacijelo je rijeC o istoj. 274. da ih ne cuvaju straze u smjenama. 24. Tri dana kasnije Aleksandra su obavijestili da je logor koji su podigle Klitovc i Glaukijine trupe vrlo ncdostatan. za N. Grabu su (a rijefi je svakako o drugome. 1910. O odgoju djece 14 b. 150-151.1-3: ovdje se nema razloga zadriavati naplanu pljaCkanja proroCiSta u DelfimaSto ga Diodor pripisuje Dioniziju. 13. Islami. 1987. "Karanos". 21. Prema Ceshinu. i njegovog sina Aleksandra godine 375.4. 3. M. Papazoglu. Aleksandar uputi Agrijance i strijclce trcecim korakom prema rijeci koju i sam prijede prvi u velikoj zurbi. 17. IV. ali u XV. M. a nemali broj njih uhvaceni su zivi. 9. Die Staatsvertrdge. Anahaza I. Schiittu. Belochu. F. Prvi je savez izmedu Graba i Halkidana.125. Hammond. Clermont-Ferrand. Pollen IV.2. 249 i M. O enhelejskim kraljevima v. <?/. ne cekajuci da mu se svi pridruze on upotrijebi sve strijelce i Agrijance koji se nenadano srucise na neprijatelja u bojnom poretku i napadajuci s boka. Hammond/The Kingdoms in Illyria circa 400-167 B. 1311 b. F. bilj. Die romische Herrschaft in Illyrien bis auf Augustus. 4. 20 navodi dva natpisa nadena u Vergini koja nose ime i patronimik majke Filipa II: Euridika. 25. vodeci sa sobom hipaspiste. zaurla svoj bojni poklic. 2. Agrijance.7. vidjevsi sve te trupe koje su ih napadalc. 1982. Foerster). 145. bilj. 2. L. 61 (1966). Die Staatsvertrdge.. 257. Bengtson. Souda s. 308. Diodor XVI. Bengtson. Glaukijine trupe nisu sc usudivale prici da domet. Tada neprijatelji. Sur I'ambassade infidele. Aleksandar dakle jos jednom neopazice prijede nocu rijeku. br. 1. naden 1983. II2. 2: nije umjesno slijediti Diodora za kojega se Cini kako nagovje£6uje da se nakon prve invazije godine 393. joS nije objavljen."ABSA. Pouilloux. dogodila druga. Tirana. Papazoglu. onome koji se pojavaljuje na dva navedena natpisa. pa Makedonci prijedose rijeku sigurno. 20."Les engines et la destined de 1 'Etat ilfyrien: Illyrii proprie dicli". 5. I strijelci su morali odapinjati strelice sa sredine rijeke. Holleaux. Diodor XVI. 29. 61. 42 i 43 bilj. isto. Tukidid IV. G. u Bardilejevoj obitelji za F. Islami jasno naglaSava promjene dinastija. 1985.namjeri da napadne prelazeci rijeku. Historia 1965. deset godina kasnije. ili 373. 2. Politika V. urednik S. 7. C. 231. kao gto kaze i Plutarh.. N. Chotx.

Plutarh. 90. 2. Olintski govor. Anabaza VII. 159. XII. de quo est apud Theopompum. bilj. 97. 98. Usp. Amadokom i Kerzebleptom. 66. 70. 5. Kvint Kurcije VII. ABSA. Tukidid II. Usp. Papazoglu. 78. Prolog VIII. Papazoglu.. Tukidid I. 64. Tukidid II. 3. N. Hatzopoulos. Poznat je po natpisu koji govori o savezu Atene s trac"kim vodama Berizadom. 29. 137. Dardanos ceierosqm finitimos frauds captos expugnat. dana prve pritanije Elpinova arhontstva. 184-186. 57 rabi hypekooi za razliku od autonomoi kad daje katalog atenskih saveznika u pohodu na Siciliju: prvi su oni koji moraju placati/<5rar ili koji su u "drzavi" zadrzani prisilom: prijevod terminom "podanici" mozda je pretjeran jer iskljufiuje svaku slobodu djelovanja. kraljem Makedonaca). 101. Justin XII. Sto nije bio slucaj stanovnika gomje Makedonije. M. 6. M. datiranom u 357. 99-113. O duznostima II. 25. 8. 244. stupac 12-13 i posebno stupac!2. 72. 9. Fotije 530a Bk. 264. Diodor XVII. 92. Justin XI. Historia. 41. 5 : Quamobrem Alexander ad avunculum se in Epirum cum matre. 37. 7-8 i 6. 69. 86. Plutarh. Historia. Polibije. 49. magnas opes habuit. P. 22. Demosten. 14. 65. 7. ft. 83. 85. 1. P. 51. gore. 38. 2. Ciceron. 1986-1. 50. u L' Hlyrie meridionale et I 'Epire dans I'Antiquite. Papazoglu. 5. dakle praktic"ki u istom trenutku kad i bitka protiv Parmeniona. 12. bilj. 1-2. 2. 9-17. Diodor XVI. 1969.'The Oleveni Inscription and the Dates of Philip IPs reign". Bonn 1981. 58. Alexandre the Great and the Macedonian heritage. 3. 62. Historia. 93. 38. 46. Hatzopoulos. Pariz. 17. 89. 59. 85. M. Anabaza VII. 2 i ponavlja slicnu formulu na 29. 1. Diodor XVI. Hatzopoulos. vidjeti i 13. Tit Livije XXXI. 10-11. 91. Ksenofont. 3. Diodor XVI. 6.4. za prvi vidjeti takoder M. 4. lit Illyrici reges ab eo victi sunt. 60. Hammond. 2. usp. XXXVIII. 45. Justin VIII. 44. 4. 51. Vidjeti poglavito flanak J. 4. 4-5 . 6. 36-47. 3. Usp. 96. bilj. Tukidid II. Hatzopoulos. XX (1970). 53. 1965. Diodor XVI. 81. 34. usp. 82. 80. 2. 95. 83. 84. 48. 1. 76. 2. 28. Strategemata II 5. I. u svezi ilirskih SarnuSana koji su preseljeni u Makedoniju i J. Die Staatsvertrage. 156. F. 2. Grcka povijest. M. 2. 48. 557. M. Papazoglu. gore. F. "Illyriens. 21-42. 10. 5.531. 101. Libanije. 36. The central Balkan Tribes. Tukidid II. 157 bilj. Frontin.. G. Loukopoulos. 67. 1965. 1. Herodot V. Ziva antika.5. H. Picard. Didymi de Demosthene commenta. Tukidid IV. god. 52."L'unification de la Mace"doine" u zajedniCkom djelu Philippe de Macedoine.'The Oleveni Inscription and the dates of Philip IPs reign" u Philip II. 1-2.4-5. 69 uz prvo poglavlje. 34.14. usp. Dugovjecni. 43. Justin VII. 16. 1904. 88. Ksenofont. Vidjeti O. 74. Hatzopoulos. 9. Plutarh. bilj. Arijan I. vidjeti i Justin XII. 19. godine. 23. 64 -13. 98 99 . tekslove je objedinila F. 11: 1 tuque propter aequabilem praedae partitionem et Bardulis Illyrius latro. Takidid VII. Die Staatsvertrage. Atenej XIII. Pauzanija I. nav. 75. 2. Alexander the Great and the Macedonian heritage. 1982. Leveque. 15 . Iliria. 54. 32. 71. Usp. usp. 57.17. Usp. 1. ElHsa. 6. 50. 61. FGrH 115 F 8 . isto.45. Jaschinski. Polien IV. 153. Bengtson. 51-52 i bilj. R. 35. Arijan. 4. izd. Hatzopoulos. 1965."Inscription hellenistique de Lyncestide". Makedonika. taj Berizad nedvojbeno je Ketriporov otac. Pyrrhos. 40. 6. 77. Diodor XII. 42. 3. 6.1. Tukidid IV. 3. 39. V. Leveque. 4. Alexander und Griechenland unter dem Eindruck der Flucht des Harpalos. 8. Diodor XVI. 79. M. 73. 303. 3. 59 i Ksenofont. Diodor XVI.2. Plutarh. Justin IX. Pompej Trog. 17-38.N. 14. 7 i bilj. gore. F. 7. 3. Anabaza VII. Tukidid II. 1 i 7 (gdje se Sitalk. odnosno sipnja 356. 87. 88 i bilj. bilj. 80. Diodor XVI. Pyrrhos. 47. 7. L. 61. Arijan. Aleksandar 3. 94. Herodot V. Hatzopoulos i L. 137-144.5-6. 55. gore.Bengtson. 96. 29. Tukidid II. 6 daje verziju prikladnu vjeStoj Filipovoj politici koja dijeli protivnike. 21. 1966. u L' Illyrie meridionale et I 'Epire dans I 'Antiquite. 33. 144.PlinijeStariji.//. 93. "Population Transplants under Philip II". in Philip H. vidjeti S. Thraces et Grecs". R. 6. Diels-Schubart. 68. 1. 2. 124. kralj Tracana usporeduje s Perdikom II. 2. Leipzig. Herodot VII. Tukidid II. Lukijan. Aleksandar 10 . 6. Diodor XVI. 90. atenski ukaz koji se odnosi na savez s trojicom kraljeva datiran je 11. 85. Papazoglu. 29. 10. 1.58. inde ad reges Illyriorum contulerat. Pir 7-8 (za borbu protiv Pantauha) i l l . 4. 56. Anabaza III. 97. 80. Justin VIII. Ellis. 7. 42.43. 2-3.3. Pir 6. Diodor XVI. 63. 69. Protiv Severa 52. F.

6. Tirana 1985. XL. Papazoglu. Kvint Kurcije II. 41. 146. SGDl 1351 (P. preuzet u P. 309). takoder Kvint Kurcije I. redak 11. 4. 36. Grfka povijest V. R. Diodor XIX. usp. 17. Arijan. Diodor XIV. kao Pompej Trog. Pseudo Demosten. 2. usp. Teopomp. 3. 10.redak69. de la mart de Pyrrhos d la conquete romaine. Natpis iz Dodone. 104. "Rois illyriens" et "roi des Illyriens". preuzet u P. 55-78 i Die antiken Munzen von Epirus. 144. 4. Ceka. Grtka povijesi HI.-C. Natpis iz Dodone koji je objavio C. 105. 6. 2. 1979. 107. 28. L. Ksenofont. mozda dasarelskih dinasta. Plutarh./CI 3 89. 3. "Les engines et la destined de 1'Etat illyrien: lllyrii proprie dicti". 26. Strasbourg. Uveque. 8. Kvint Kurcije I. Cabanes. 8. 1. 577). Samo cu podsjetiti na izraz "reges Illyriorurti" koji rabi Pompej Trog. 108. Polien VIII.13. 1. IX. L'Epire. II 2. 169. 6. Justin VIII. 41. 5. 4. 180 i u mojem priopfienju na VIII. Diodor XIX. 109. 113. II3. 80. Grfka povijest IV. 309. 8. 141. 32. Prolog XXV." u La Geographic administrative et politique d'Alexandre a Mahomet. 38./>/> 5. 124. 1. 131. Cabanes. P.5. Usp.1./GII/II1231. o tome savezu. Cabanes.7 .Polibijell.491-494. 2. 24. isto. Historia. II2. gore. Justin XI. 106. 116. 1. 15. glede operacija iz godine 200. redak 4. 78. 123. IG II/III 127 (H.4. HI. 126. redak 12 i 16. 98. Justin XXIII. Die Staatsvertrage. Plinije Stariji. P. Ksenofont. 40 i bilj. 129.Pleurata protiv IHra godine 345/44. Tit Livije XXII. P. 143. Qyteti ilir prane Selces se Poshtme. 3. 65-66. 7.1 rabi naslov "Rex Epiri". Ksenofont. Natpis naveden u bilj. Aristotel. Tukidid II. 67. Ksenofont. 2. Prolog VIII. 70. 55. Anabaza VII. 6. i natpis u P. 56. Poglavito u L'Epire. I. 249-264 i posebice 249 bilj. Pomponije Mela II. Natpis iz Dodone. 137. Pirov Kvot IX. Prolog XXVIII. Pirov zivot 5. IG I3 89. 153. 70. 94. 130. Tripoltfani i Trifili u istom natpisu. 60. 3. 2. XXVII. usp. Kao primjer. 7. B'. IG Il/III2 127. 6-7. a ne o onome kojega navodi Ksenofont u Anabazi. Dodone et ses rmnes. 30. L'Epire. 4. Carlier. 3. fr. 119. N. I. 11-17. Bengtson. "The campaign of Alexander against Cleitos and Glaucias". Aristotel. O Halonezu 32. 1965. u kazivanju o ratu Pleurije . 128. 122. 149. Natpis iz Dodone. 4 i 22. 148. Papazoglu. XVIII. L'Epire. s engleskim sazecima). Filipovapovijest XVII. 3 i 93. 1. L'Epire. 1. Kongresu grc~ke i latinske epigrafije u Ateni 1982. Ksenofont. 536-539. 33. 138. Justin VII. 112.24-28: za Klita. Politika V. 1. 228. 109-110. Plutarh. Die Staatsvertrage. 539-540. ali grad se mora potraziti drugdje. 4. Anabaza VII. 145. 5. 6. Politika V. Pompej Trog. Diodor XVII. 125. 2. 94. XLIV. 5.1. 155. Tit Livije VIII. 147. Kimolijci (isto. za Mitila. Anabaza VII. 51. Ksenofont. konzul ga napada iz Celetra. 581). Cabanes. N. Vidjeti clanak P. 102. Historia. Praktika. 22. 7. 26. SGDl 1336. Polibije XXXVIII. 48. 12. 7. Grflut povijest V. 7. 503-509. 534-535. Isto. za anonimnu kraljicu. 578). XXVIII. (na albanskome. preuzet u P. 127. koje ima vrlo lijepe grobove u stijenama. Anabaza. F.1. 5-6 (iisp. gore. Anabaza VII. XIX. 2 14 i "rex Epirotes" u XXVIIU. Teopomp fr. 3. 101. 114. 6. II. Cabanes. 73). 39.4. Prolog XXIV. god. XXVIII. 111-195 i takoder u Problemes de geographic administrative et politique dans 1 'Epire du IVe siecle avant J. F. 160. Kartati u natpisu iz Dodone (P. jasno potvrduje da je Pelij u Dasaretidi. 8. Pyrrhos. redak 11 i 28. Demos\en. 143-179. Justin. l21. 136. 2. 78. 1965. Justin VIII. XXII. 12. 216 i REG 70 1957. redak 12. 21 i 22. Anabaza I. Natpis iz Dodone koji je objavio C. 154. str. Tit Livije XXXVIII. 6. N. L'Epire. 67. 144.ProlivAristokrata. XLII.10 i 11. XVI. Grcka povijest IV. i "regnum Epiri" u XVII. 50 i tab. 99. 7. 2. 117. 16. 23. 2. usp. Cabanes. 100 101 . 32. 2. 2. Pseudo Skilak. 151. Ksenofont. 9. 115. u L'lllyrie meridionale et I 'Epire dans I'Antiquite. 392. Justin XIII. 1313a 17-28. 111. 135. vidjeti Ksenofont. II. 2. trazi Pelij u mjestu Scl^a. 4. gore. na grCkome. 156. Plutarh. G. za Pinesa.13. P. XXX. Hammond. Franke. Carapanos. Carliera. Alt-Epirus. FGrH 115. 132. 2.26. 39-40. 120. Usp.4. 142. XLII. 5 za Aleksandra koji se sklonio kod ilirskih kraljeva. 5. 118. Bengtson. 8. 42. 16-23.Promjena imena (Amedok umjesto Medok) ne znaci da je rijec" o nekom drugom kralju. 1. H. 2. 116. 2. 134. 150. L'Epire. Syll3.97. 110.4. II pi. L'Epire. Cabanes. 4. 1. Ksenofont. 100. 35. H. 5. 577. Carapanos. XXIX. 7 1310b. 104. i Justin IX. Tit Livije XXI. 7. 1. danaSnje Kastorije. Diodor XIV. Isto biIj. 3. Arijan. 139. 152. isto. 140. IG II/III2. 103. 17. 2. gdje bi se plural mogao objasniti operacijama koje su vodene protiv Dardanaca. Atenej XIII. gore. Ancient Macedonia. usp. naslov "Basiltus t6n Epeirotdn" u Diodom XIX.19-38. za Monunija Pompej Trog. 133. Diodor XVI.

Plinije Stariji. 5.). N. Diodor XIX. za vrijeme Antipatrova regentstva? 158. 194. Polien VIII. 105. Pir 4. Epeirotische Geschichte. prema F. oni su Pirovi sluge. 1972-2. H. 30. P. 5. Epirotarum rex. 189. 70. pod Pelijem Hi kasnije. 6.12): brat Ketripora trac"koga f/G II/III2 127). Papazoglu je prikupila niz primjera imena Monunije (Ziva antika. 1971. &. 160. 23-27. bilj. 183. 5. O. 1965. Amtliche Berichte aus den Konigl. La monnaie dans les rapports entre populations grecques et non grecques". Diodor XVIII. 197. nadgrobna stela iz Amfipola oko 350. 1957. Pir 3 ne daje podataka o Glaukijinoj zeni koja je poznata zahvaljujufii Justinu. H. 174. ali gasmjeSta ranije. 186. 179. 183. Diodor XIX. 3: glagol "therap£uein" znaft sluziti. vidjeti i Justin XV. 159. Paris 1953. Stadia Albanica. usp. Islami. Wiegand. Frontin. Pyrrhos. Pariz. monetarni magistral iz Dirahija. 94-98. Berlin 1911. Hammond. (Aminta. Plutarh. Ziva antika. Le\Sque. Justin XVII.. Dion Kasije IX. "Pyrrus. "therdpontes" iesto oznafiava robove. Apijan. 185. F. 54. Usp. Diodor XIX. 181. Papazoglu. 63. L. 163. Anabaza VII. 1957. 2. Cabanes. Paris. 78. N. Diodor XX. oko 315-306. 187. 161. o torn Mitilu P. biti sluga. Plutarh. Hammond ABSA. privatnik iz Apolonije na jednom epitafu (MDAl (A) VI. 172. 1. no Arijan navodi izaslanstva iz Brutija. 177. Picard. 66-70. 246. 164. Diodor XVII. Carlier. 5. 1-2. 2. godine ni u c"emu ne prijec'i zadrzavanje epirske vlasti nad zonom juzno od rjjeke Skumbi. u jednoj bitki s Ilirima: udarilaje i dotukla njihovu kraljicu (Tfjv paaitevovaav CCVTWV). 1. 89. 1-2 i Arijan. 171. 61 (1966). 191. 113. ft. Justin XXIV. usp. H. Prolog XXIV. 246 bilj. ABSA. Pir 6. Plutarh. Pyrrhos. LeVeque. L.u sur Monounios 1'IIlyrien". de numismatique. 5. sin M. "Monnaies ineditcs ou peu connues de I'lllyrie m^ridionale et de 1'Epire septentrionale". 140-141. 4. Islami. Pompej Trog. 162. 5-7:rijekaHebro. piSe Aryptdios umjesto Arybbdios.. vidjeti posebice Diodor XX. 3. 30. 1986-1. Ilirski ratovi 7. 60 izvjeScuje o ulozi koju je imala Kinana. 170. Tit Livije XLIV. adversus lllyrios. 188. Ceka. 81-83.godine. 176. 61 (1966).2. kci Filipa II. 40. 136). 177-184. Strategemata II. Thraces et Grecs. 172-175. da li 335. 40. Justin XV. Papazogtu. kacigu je objavio Th. 182. Papazoglu. 1971. 101. Vidjeti P. quo facto revocatis ipse rursus omnibus suis vacuam earn defensoribus cepit". 1. S. 67. 168. Kunstsammlungen zu Berlin. S. zacijelo je rijefi o Genuzu (Skumbi). Les Illyriens. 4. "L'Etat illyrien. si. N. L'Epire. 92. 166. kad je umrla Kinana. Iliria. 10. ejus desperatione ceteras urbes petere coepit consecutusque est ui hastes fiducia velut satis munitae urbis ejus ad tutelam aliarum dilaberentur. u Us Illyriens. Congr. isto. Etrurije i Kelta te dodaje: "£ak se govori da neki povjeravaju Aleksandru da presuduje u njihovim medusobnim razmiricama". 18-20. 137-144. 3. "Illyriens. Questions de numismatique illyrienne. 8. 167. Usp. Islami.157. 1. Plutarh. sa place et son role dans le monde me'diterrane'en". 177-184. Questions de numismatique illyrienne. godine. 192. 1971. Pauzanijal. Pyrrhos. H. G. 1-2 ne spominju ilirska poslanstva. a ne Mytilios. 195. 102 103 . 13.. Klotzscha. 11. 65. gore. Papazoglu. Mytilos. Picard. 1965. 19. Diodor. Sto daje jace znacenje sluzbi prema Piru. Justin 25. Frontin. intern. autor istifie i jedan drugi brondani novae nekog nepoznatog ilirskoga dinasta imenom Nessylos. i 322. koja se ovdje spominje. oslanja se na C. Actes. LeVeque. 33 (1911/12). Aleksandrova polosestra. Historia. 15. 110-125. 190. Diodor XIX. nemallira kod Pauzanije I. 169..2.4. 105. Ceka smatra da na novcu nema mjesta za jotu u posljednjem slogu kraljevog imena i da stoga valja zadr^ati ime kako ga je prenio Pompej Trog. Ill. Historia. 4 i 19. 178. IHrski ratovi 4. The central Balkan Tribes inpreroman times. no ne zna se ni£ta viSe otoj ilirskoj kraljici koja pada u borbi izmedu 336. 166. 5 koji u svrgavanju Pira vidi Kasandrovo djelo. 13. 180. Justin XII. 196. 16. Monunijeva uloga oko 280. Pir 9. "Un temoignage inaperc. 173. Ceka. Apijan. Strategemata III. S. Lukamje. 163-166 i Ziva antika. F. Vidjeti P. F. nije mace poznata u Iliriji. 184. u L'lllyrie meridionale et I'Epire dans I'Antiquite'. 193. von Scheigeru. cum civitatem quae caput gentis erat redigere in potestatem suam vellet. 2-9. 11. 90 bilj. 7. P. //. stupac 20-21. nav. 135. Polibije XXIX. 175. 25. 165. i O. pretpostovlja daje juzna Ilirija vrlo brzo izbjegla Pirovim nasljednicima. G. F. Tirana 1972. F.

u juznoj Italiji. i drzava na jugu (Makedonije i Epira. poglavlje Drustvene i gospodarske promjene u juznoj Iliriji. . brzim na jugu. na ekonomskom zivotu koji se uvelike zasniva na uzgoju stoke sa sezonskim seobama. na Siciliji te u sredisnjoj i juznoj Grckoj). ovisno o zemljopisnom polozaju promatranih podrucja. a i drugih sjevemije. s izuzetkom korkirskih i korintskih kolonija koje su prije svoje velike zavade bile povezane. u slici sto je o njegovom djelu stvara sin mu Aleksandar na pocetku govora u Opidu (1). tesko mjerljiv. ako je suditi po osnucima gradova koji mu se pripisuju. No u juznoj Iliriji. kao i susjednih podrucja (Epira. Dvije nam se promjene odmah namecu. do II. od Berenike u Kasopiji do Antigonije u Haoniji. Naravno. organizirano u drzave utemeljene na ethnosu. lova i usjeva. Trakije). Vrlo je vjerojatno da su neki kraljevi na isti nacin djelovali u Iliriji. O 105 . u djelatnostima ljudi i organiziranju prostora. jedne strane. Apolonije i posebice Dirahija. doduse. cak i one u unutrasnjosti. Postupno je dolazilo do promjena u tome razdoblju koje se proteze od konca V. u dijelu juzne Ilirije koju je on kontrolirao.III. stoljeca pa do rimskih osvajanja tijekom II. stoljeca prije Krista. Jasno je takoder da su promjene cesto spontane. Pirova je uloga nedvojbeno bila ista zapadno od Pinda. a to su. stoljeca prije Krista pis juzne Ilirije iz prvog poglavlja. drustvo i ekonomija nisu ostali nepromjenjivi. do toga razvoja dolazi nejednakim ritmom. i drugih. ali dogada se i da ih ubrza intervencija nekog vladara koji provodi vrlo proizvoljne operacije. a sporijim i kasnijim sjevemo od rijeke Skumbi. ali ipak nedvojben. On vijie ne dopusta stanovnistvu da zivi samo od stoke. posljedica blizine kolonijskih naselja na jadranskoj obali. Najvidljivija je promjena razvoj gradova u podrucjima u kojima ih prije gotovo uopce nije bilo. nesto udaljenijih. od IV. te na rastrkanom stanovnistvu koje zivi po neutvrdenim selima. bez nazoc"nosti grada-drzave (polisa). Makedonije.a s druge strane su to ucinci demografskog rasta koji je. kao i u susjednim zemljama. Promjene je u Iliriji zacijelo izazvalo stjecanje stanovitog broja elemenata koji su doveli do izmjena u nacinu zivota. no on postupno dosize sve krajeve. za sto je najbolji primjer Filip II. temelji se na drustvu nomadskih pastira.

a to je vjernost ethnosu kao okviru politic"kog zivota. Diodor daje vrlo visoke brojeve gubitaka u bitkama: petnaest tisuca Molosana 385. potom 385. o c"emu svjedoci nadgrobna onomastika. ali i dinamicnost naroda sa sjevera Grcke i susjednih podrucja. godine. Ta akulturacija ide u dva smjera jer ne obuhvaca samo ilirsko urbanizirano stanovnistvo koje prihvaca neke elemente grckog urbanog zivota. Ti krajevi ostavljaju dojam neiscrpnih spremnika kadrih uvijek opskrbiti vojsku svjezim snagama. Proces urbaniziranja nije bez posljedica na mentalitet barem jednog dijela pucanstva koje tezi prihvatiti nacin zivota blizak kulturno dominantnim drustvima. Demografski rast ojacao je kraljevstva u kojima je do njega doslo. Transhumancijsko stocarstvo ne treba brojnu radnu snagu niti stada mogu beskrajno rasti jer su povrsine prirodnih pasnjaka ogranicene. a u Velikoj Grckoj i na Siciliji Aleksandar Molosanin. Intrige dinasta iz gradova (polidynastai) koje spominje Polibije (2) ne uspijevaju stvoriti drugi okvir politickog zivota koji bi slicio na grcki grad-drzavu. zbog prirodno dobrog obrambenog polozaja zbog kojega postaje eventualno pribjeziste u slucaju stranog napada. Cini se. Prva je posljedica demografskog rasta nemogucnost da se prehrane i uposle svi stanovnici ostajuci pri tradicionalnom nacinu zivota. cetiri tisuce Makedonaca 360. Sjedilafiko poljodjeljstvo moze na manjoj povrsini proizvesti vise elemenata potrebnih za prehranu stanovni§tva u porastu. godine. najprije protiv Makedonaca. u Makedoniji. Stoga prekobrojno stanovnistvo pocinje ostajati na mjestu i baviti se sjedilackim ratarstvom u predjelima ravnica. 360. ili njegove frakcije. radi jednostavnosti izlaganja. No makedonsko i molosko kraljevstvo u drugoj polovici IV. No valja priznati da ucinke porasta stanovnistva zapravo vise konstatiramo no §to im mozemo sagledati uzroke. all razvoj gradova moze. koji su ces"6i u Grckoj. najprije promotriti promjene u gospodarskom i dru§tvenom zivotu. stoljeca mogu obilato dati vojne kontingente potrebne za pohode koje u Aziji vode Filip i posebice Aleksandar Veliki. Populacija sjedilackih ratara zivi po selima pa tu i tamo neko od njih dobije posebnu vaznost. Taj se demografski rast moze objasniti samo velikim natalitetom.Ako su. koja se ocituje u III. Trakije i Ilirije. prije no sto se zaustavimo napose na razvoju gradova koji je relativno lakSe sHjediti jer ostavlja vi§e tragova na terenu nego spora evolucija ratarstva ili seoskih naselja. Cini se da je to napustanje vise vezano uz polagani porast stanovnistva u Iliriji. nego i stanovnike Apolonije i Epidamna . usmjeriti njihove zitelje prema zelji za politiCkom autonomijom. biljeze znatan demografski pad. Ne moze se tocno procijeniti obujam toga demografskog rasta. PokuSat cemo. posebice na jugu nakon povlacenja posljednjih Eakovica. no malo pomalo sve vise ljudi i obitelji prihvaca drugaciji nacin zivota i bavi se novim djelatnostima. godine poslao Filotu da se opskrbi kako bi osigurao hranu za vojnike (4). stoljeca on vige nije jedini oblik gospodarske aktivnosti i organizacije druStva. No jedna znacajka ostaje trajna u ilirskom drustvu i u Epiru. sigurno je da su ta dva razvojna procesa tekla usporedno i ne bez ucinka jedan na drugi. Tako se moze shvatiti razvoj ravnica sredisnje Albanije. godine. Nije rijec o napustanju previSe mukotrpne djelatnosti zbog teskog zivota §to se namece onima koji prate stada u vise predjele tijekom dobrog dijela godine. iako o tome uop6e nema podataka. te promjene ovdje izdvojene iz politicke evolucije juzne Ilirije u istom razdoblju. naprotiv. i kasnije Pir. a zimovanje brojnijih stada prouzrocilo bi probleme. koja se razmatra u prethodnom poglavlju. kao i u svim podrucjima sjeverne Grcke. Tekst Frontinovih (5) Strategemata u vezi s Pirovim operacijama jasno pokazuje tu organizaciju ilirskog prostora. kamo je Aleksandar 335. a onda protiv MoloSana i ponovno protiv Perdike II. Upravo je to rekao Aleksandar o Filipu u govoru iz Opida: "Filip vas je potaknuo da sidete s planina u ravnice" (3). Nasuprot tome. sedam tisuca Ilira sljede^e godine. Pir zeli zauzeti civi107 . dakle. upravo u trenutku kad sredisnja i juzna GrCka.Dirahija na koje sve viSe utjecu domorodacki susjedi koji u vecem broju prodiru u kolonijske gradove te stvaraju vrlo mijesano stanovni§tvo. dok je Sparta iskrvarila. no do njega je sigumo doslo. medutim. a nedvojbeno i visih ali plodnih zaravni kao sto je Korea. Dovoljno je zamisliti uzas koji je izazvao osvajacki val Sitalkove vojske 106 godine 429. zbog svetista koje privlaci okolno stanovnistvo prigodom vjerskih svetkovina ili zbog utjecaja stanovite velike obitelji posjednika koja je sposobna osigurati zastitu okolnim selima. posebice grc"kom. bilo zbog srediSnjeg polozaja u odnosu na podrucje koje ga okruzuje i pogoduje njegovoj ulozi trgovista. silina napada Bardilejevih Ilira 393. Ta velika smrtnost muskaraca zbog ratovanja mora se nadoknaditi visokim natalitetom. a Atena ima upola manje gradana u vrijeme lamijskoga nego sto je imala u pocetku peloponeskog rata. jer nije bilo razloga da se smrtnost znaCajnije smanji. Sve se te raznovrsne funkcije spajaju da bi iznjedrile gradic koji postaje sredis"te nekog ethnosa. To je spora evolucija kojoj je nemoguce naci polaznu tocku. a to se narocito osjeca u najjuznijim podrucjima Ilirije. medutim. Drustvene i gospodarske promjene Transhumantni pastirski zivot dugo ostaje vazan vid zivota tih krajeva u antiki i mnogo kasnije. o cemu svjedoci razvoj novih urbanih aglomeracija na koje cemo se vratiti. stoljecu. da od konca V. sjedilacld zivot jednog dijela stanovnistva pogodovao je jac"anju kraijevske vlasti. s time sto nisu uobicajenJ pobacaji ni izlaganja djece. i moze biti povezana. pa se tu zato razvija administrativno srediste.

ili Glaukija. Promjenu u naoruzanju prate i promjene nacina zivota. zaustavlja ili ubrzava taj proces. koji Arijan pripisuje Aleksandru. Proces koji je ovdje opisan na neki je nac"in prirodna. stoljeca ne treba zanemariti prinos grckih kolonija koje su neizbjezno utjecale na siroko zalede ciji su stanovnici. dobro naglasava preobrazbu nacina zivota zitelja stare Makedonije tijekom njegovoga kraljevanja. a napose jos od gradova koji su osnovani kao kolonije. Linkesti su imali svoje hoplite prije Makedonaca iz argeadskog kraljevstva. a ta je promjena pogodila kako stanovnike gornje Makedonije (Linkestide. To je dakle slozeno drustvo u preobrazaju. a ne ilirski. ali castella ili oppida bi nedvojbeno bilo bolje). kao i drug! ilirski narodi. istocno od Strimona. nedvojbeno do te mjere da ga se prihvati i. jer je hiamida odjeca ratnika. Dardanci. od urbanog drustva koje se postupno stvara tijekom toga razdoblja. One se povremeno okupljaju u siru zajednicu koja mobilizira sve snage oko jednoga poglavara kao sto su Bardilej I. stovise.tas koja je srediste ethnosa (caput gentis). Islamija mogfa bi biti rijec o lokalnom stanovnistvu koje je palo u zavisnost (10). No zacijelo je Ilirija morala proci kroz iste promjene. neki tisucu. U promjenama kroz koje prolazi juzna Ilirija izmedu IV. drugu kulturu. do kojega su kasnije doprle. Treba li ga shvatiti u smislu roblja-robe ili u smislu zavisnika? Naravno. umjesto tradicionalne primjene krvne osvete. i ondje takoder silazenjem prekobrojnog pastirskog stanovnistva prema ratarskim ravnicama. stoljeca. bijedni. Istina je da su ti iznimno zomi primjeri makedonski. zavisni stanovnici ne mogu biti stranci podjarmljeni osvajanjem. Nakon toga su prihvatili i siroko primjenjivali tu opremu koja im je omogucila da pobjeduju kraljevstva na jugu ili da im se ravnopravno othrvaju. i II. najstarijeg i dugo najbrojnijeg. Atenej (13) navodi Agatarhidov fragment koji pokazuje da "Dardanci posjeduju brojne robove (duloi). osobito zato sto se sve vise zaduzivalo. dobro razvijena. u granicama ilirskih podrucja koja nisu prikljucena argeadskom. raspolozu ratnim zarobljenicima koje su zarobili tijekom brojnih borbi u kojima se suprotstavljaju jedni drugima ili susjednim narodimakao sto su Makedonci ili Epirani. Drustvo Ilirsko se drustvo na prvi pogled doima kao populacija slobodnih ljudi okupljenih unutar ethne kojima najcesce vlada kralj. Napustivsi gradine. brze ili sporije. pocetkotn III. "Od vas je nacinio stanovnike gradova". gospodarskim razvojem kojim je postalo ovisno o onima koji su bolje uspjeli. Lijepa slika preobrazbe od pastira u vojnike. Elimiotide). razvojem sjedilackog. dali svojim najboljim vojnicima. Moze li se takva uloga 109 . Makedonskog (6). mahom odjeveni u zivotinjske koze i kako na planinskim strmenima napasaju mrsava stada". Istina je da se peldtai nazivaju i zavisni seljaci u Bosporskom kraljevstvu u rimsko doba (12). uofii Solonovih reformi. izrazenije na jugu nego na sjeveru. Prospelatai u sluzbi Ardijejaca nisu jedini neslobodni. Ostaje. "On vam je dao da nosite hlamide umjesto vasih zivotinjskih koza". a u vrijeme rata su raspodijeljeni po borbenim jedinicama i imaju svoje gospodare za vode". a oba se odnose na djelovanje Filipa II. kroz kontakte koje su odrzavali s tim gradovima. temeljena najprije na trampi. a tada su to sigurno skitski domoroci koji su kolektivno u sluzbi svojih gospodara. godine. time. No intervencija vladara cesto mijenja. niti kasnije eakidskom kraljevstvu. Isto je i s problemom ropstva te s problemom zavisnog stanovnistva helotskog tipa. Prema jednima. ovisno o regiji. no oko nje postoji mreza mjesta (urbes prema Frontinovom rjecniku. uspijeva rjesiti probleme koje taj rast stvara. nego lokalno pucanstvo koje je postupno svedeno na polozaj blizak ropstvu. Primijetit cemo samo da ih upotrijebljeni termin priblizava atenskim peldtai (11). stoljeca. tako i stanovnike podrucja istocne Ilirije. Makedonci su se smjestili u gradove sa zakonima koji ureduju ljudske odnose. Justinov pokazuje preseljenjc stanovnistva s jednoga na drugi kraj kraljevstva. a za S. oponasa u Monunijevo i Mitilovo vrijeme. Uspostavila se trgovacka razmje108 na. Ono sto vise ukazuje na zavisnike je recenica koja slijedi. No valja razlikovati organizaciju ruralnog druStva. 385. tako da se nekoliko preciznih obavijesti koje su sacuvali stari izvori ne moze primijeniti na cjelokupnu juznu Iliriju tijekom citavoga IV. Podrijetlo tih zavisnih ljudi nije naznaceno. Bardiliejevi Iliri jos su bili zadivljeni kad im je Dionizije Sirakuzanin poslao pet stotina panoplija za hoplite i oni su ih. U gradu koji se smatra autohtonim. Atenej je prenio jedan Teopompov (8) fragment koji govori da su "Ardijejci imali tristo tisu6a prospelatai koji su slicni helotima". Orestide. postupno otkrivali drugaciji nacin zivota. da se pojmi tocan smisao termina dulos. koje je Filip naredio kako bi ojacao ovu ili onu slabu granicu ili poboljsao naseljavanje nekog grada. Vec smo naveli dva najvaznija teksta. koje je Filip pripojio argeadskom kraljevstvu. Govor iz Opida. produktivnijeg poljodjeljstva i stvaranjem gradova. Vrlo je vjerojatno da su se neka preseljenja stanovnistva odnosila na Hire podvrgnute makedonskoj vlasti. On ih je "zatekao kako lutaju. no novae iz Apolonije i jos vise iz Dirahija postao je prakticno sredstvo razmjene u koje se moglo imati povjerenja. spontana evolucija koju prolazi stanovnistvo u sporom porastu i koja. koja su tada. u kojoj Atenej navodi Agatarhidove rijeci da "u vrijeme mira svaki od tih duloi obraduje zemlju. naravno. drustvo podijeljeno na slobodne ljude i robove i vjeru drugaciju od one u unutrasnjosti. to bi bili Tracani podjarmljeni osvajanjem (9). Justin (7) takoder izvjes'c'uje o premjestanju dvadeset tisuca Autarijata koje je Kasandar smjestio pokraj planine Orbel. a neki i vise".

koja. 110 Uz tu drustvenu kategoriju neslobodnih. Skriveni. momare. One ujedinjuju obicne seljake koji daju vecinu pjesastva lokalnoj aristokraciji sto se sastoji od velikih posjednika koji vode lokalni kontigent da se pridruzi kraIjevskoj vojsci. Sirakuza. Razvoj novcanog gospodarstva pogoduje kupovini radne snage. kao u Makedoniji i u Epiru. Zapravo je vrlo vjerojatno da je u juznoj Iliriji prosiren sustav zajednickih obiteljskih dobara kakav je primijecen na natpisima iz Butrota (18). basileus. ali ima utoliko vise izgleda da ga saslusaju izvan njegovog sela. izbor pastira i zacijelo podjelu zemlje koju obraduju pojedine obiteljske zajednice. Veze satkane unutar ethnosa postoje i na nizoj razini. stoljeca prije Krista. s kraja III. istodobno kao kucnu radnu snagu. Valja ipak zabifjeziti da je oslobadanja moglo biti i ranije. a da se to ne daje uklesati u kamen. pregovaranju izmedu susjednih zajednica o suglasnosti za odrzavanje putova za sezonsku selidbu. potjecu. Ako se pogledaju natpisi o oslobadanju robova. Bilisa i cak jedan dokument o oslobadanju naden u Apoloniji. a to je sitno plemstvo malih gradova. ali njihov grad Uskana nije niknuo sam od sebe. U ilirskim ethne prodiranje toga nacina proizvodnje je sporije. 18-20) spomenuo samo prigodom treceg makedonskog rata. godine sastavljene su od slobodnih ljudi. ratnim zarobljenicima? To je dvojbeno i dodatni je razlog da ih se smatra zavisnicima helotskoga tipa. Vec su opisane nekropole s tumulima koje su se u II. odnosno zavisnika i robova. Istina je da ih je Tit Livije (XLIII. seosko i gradsko pucanstvo sastavljeno je nadasve od slobodnih ljudi. no to ne znaci da treba uopcavati taj nacin proizvodnje i taj drustveni sustav na cjelokupno podrucje juzne Ilirije. Umjesnost onoga koji je voda. u kojemu se robovi kupuju i prodaju kao roba. primjecujemo da Ilirija pruza dva lijepa primjera sustava kolektivne zavisnosti. Neminovno postoji meduovisnost tih dvaju elemenata .voda je tim mocniji sto mu je jaca vojska. Naime. Svatko zasebno ne moze urediti tu organizaciju. no on nije znatniji prije III. Seoski poglavar ima dakle najvazniju ulogu u obrani interesa seljana. Klasicno ropstvo. odlucit ce o povezivanju drugih ethne pod njegovom vlascu. izgleda. Takoder su u tome razdoblju brojna oslobadanja u Butrotu u Haoniji i u Dodoni u moloskoj zemlji. Znaci da unutar drustva slobodnih ljudi postoje odnosi sticenistva utemeljeni na razmjeni vjemosti i sigumosti. kao sto su u Epidamnu demosioi za koje zna Aristotel (16). oni ne bi bill zasebna etnicka skupina. Jedinu dvojbu mogu potaknuti kolonije Epidamno Dirahij i Apolonija. veci dio odgovara uskim vezama koje ih ujedinjuju u pastirskom i ratarskom zivotu . mileniju prije Krista protezale od Podunavlja do 111 . no moze se reci da je u juznoj Iliriji do rimskog osvajanja zemlja osnovni izvor bogatstva. da ne kazemo jedino. brojne vojske koje ubiru danak od Makedonaca prije kraljevanja Filipa II. koje je takoder pod vlas6u kraIja (17). nego bi kao zavisnici bili ukljuceni u sluzbu clanova dominantnog ethnosa i ne bi ih se posebno navodilo. U tim okolnostima. Natpisi iz Klosa. Odnosi sticenistva koji povezuju male slobodne seljake i velike posjednike ocevidno nisu samo vojne naravi.u zastiti stada seoske zajednice. s torn znacajnom razlikom sto su pripadali pojedinacnim gospodarima. i koje masakriraju Molosane 385. Vidjeli smo (15) da je Aristotel naveo Apoloniju kao primjer aristokratskoga grada u kojemu casti zapadaju potomke prvih naseljenika. neznatnu manjinu koja zapovijeda masom ljudi koji nisu slobodni po rodenju. Cak se mora reci da je taj vojni aspekt samo vidljivi dio ledenoga brijega. unutar sela ili skupine sela. cija pojedinacna vaznost unutar ilirske cjeline ovisi o kakvodi i brojcanoj snazi vojnog kontingenta koji svaki od njih moze dati. Drustveno raslojavanje medu slobodnim ljudima zacijelo je vrlo staro i ocituje se posebice u pogrebnim obicajima u juznoj Iliriji. u razdoblje nakon pada kraljevstva u Epiru (232) i reorganiziranja podrucja iz kojih su se Epirani povukli poslije prvoga ilirskog rata. Papazoglu je cak u pravu kad primjecuje da "U granicama starog ilirskog kraljevstva (odnosno od Bardilejevog do Glaukijinog pa i do Mitilovog) ne nalazimo nikakvoga traga statusa koji bi bio slican statusu lakedemonskih helota" (14). Oni su snaga svakog ethnosa. kao poljodjelce. ili s pocetka II. "dionica" od najces£e stotinjak kilometara. krotkiju no sto su bili ratni zarobljenici. F. stoljeca. stoljeca jamacno koristile robove. proizvodnjom i brojem ljudi. Da su u torn polozaju. valja reci da su datirani nadasve. rudare i kao javne robove. stoljeca. imajuci na umu slucaj dardanskih prospeldtai i duloi. obrtnike. Upravo je o toj mjesnoj aristokraciji rijec kad Polibije govori o polidyndstai. s izuzetkom ratnih zarobljenika. ali voda je cijenjen i prema vojsci koju daje njegov narod. vise kao u sustavu tesalskih penes ta.olako povjeriti bivsim neprijateljiraa. a slobodni ljudi su tim bolje zasticeni sto imaju sposobnijeg vodu. Isto je moglo biti i u Dirahiju. koristili obilatu domorodacku radnu snagu. nije jace zastupljena u juznoj Iliriji pocetkom IV. zacijelo se u Iliriji postupno razvilo s kolonijama koje su od V. kao i jedna druga korintska kolonija. nego zajednica koju predstavlja skupina glavnih posjednika medusobno bira poglavara i on stupa u kontakte potrebne za bolje sezonsko premjestanje stada. Jesu li oni robovi ili domoroci kolektivno prisiljeni na sluzbu gospodarima sto su dosli iz Korkire ili iz Korinta? Vrlo je moguce da su ti gradovi. Jos je dvojbenije da je cjelokupni ethnos Penesta nastanjen u Iliriji stavljen u polozaj svojih tesalskih imenjaka. ukoliko ga podrzava ujedinjena zajednica. Nadalje. snazna velicinom svojih stada. razvoj gradova i razmjene moze dovesti do pojave bogatstva koje nije samo zemljisnog podrijetla. izgleda.

Naposljetku. jer su svi ostali korisnici posiljki zita za prevladavnje nestasice zapravo grcke drzave. kako bi ga prebacio na Leukadu i potom u Korint. male seljake koji pripadaju istoj lokalnoj zajednici. To smo vec spomenuli. Izgleda da se u Albaniji tumuli rabe znatno dulje nego drugdje (19) i da se neki. podsjecajuci na vazno mjesto transhumancijskog stocarstva koje je povezivalo komplementarne planinske i nizinske krajeve. do II. Mozda je to dobro tumacenje. godine. Cesto postoji sklonost da se u 54. nestasica je privremena i cezarovci su cekali sljedecu zetvu. sto podrazumijeva da su stada ovaca bila velika sve do toga kraja. Gospodarska djelatnost Rijetke su obavijesti o proizvodnji i razmjeni u juznoj Iliriji od IV. premda su obalne zone cesto malaricne lagune i mocvare. nego naprotiv. Jecam. Taj odlomak. Jos jedna proizvodnja zasluzuje da je se posebno spomene. u vrijeme ilirskog osvajanja Fenike godine 230. osiguravaju pribjeziste za svoje sticenike. Zita nedostaje ponajprije stoga sto su Pompejeva i Cezarova vojska prouzrocile znatno pove6anu potrosnju. O tome svjedoci natpis iz Kirene (23) o zitaricama koje su poslane prije 325. buduci da i pompejevci trpe od nestasice "jer je sve zito koje je bilo posijano unutar utvrdenog podrucja bilo potroseno" (25). A vojska je u blizini Dirahija. No pogrcsno bi bilo. ali i Kleopatri i Olimpijadi koje su se izmijenile na celu eakidskog kraljevstva. vec" zbog jednostavne ttnjenice da postoje ratni zarobljenici. Ravnice i visoravni priliCno rasirene u sredisnjoj Albaniji (dolina Muzeqe. Cezar (24) prikazuje patnje svojih trupa "buduci da je sve zito iz toga kraja. zbog nazocnosti Ilira medu primateljima pomoci poslane iz Kirene. okruzen zidinama od velikih neobradenih blokova iz prve polovice prvog milenija prije nase ere) kao svjedocanstva zelje za moci nekih velikih posjednika koji na taj nacin. objasniti interesom koji bi oni imali za kupovinu proizvoda od ilirskog i epirskog uzgoja stoke i 113 112 . a oko njega se tijekom dugoga razdoblja natiskuju manje bogati grobovi clanova zajednice. Cini se da je ova nestasica bila izuzetna i opca. Naposljetku. zacijelo sirila i prema sjeveru. a Plinije Stariji im je hvalio kakvodu (27) usporedujuci lozu imenom balisca u Dirahiju sa spanjolskom koja se naziva coccolobis. o kojima govori Polibije (28).Maratona. osim podrucja koja gravitiraju kolonijama i gradova o kojima ce jo§ biti rijeci. o zoni preuskoj za razvoj aglomeracije. Wilamowitz je pomisljao na grcke naseobine na Jadranu. Osim toga. odnosno iz juzne Ilirije. podrucja velikih posjeda Pomponija Atika i nekih drugih Synepirotae. grah i jcdna vrsta korijena nazvana chara. podignuti u zeljezno doba. godine mnogim grckim gradovima. odnosili su se na Citavo njegovo kraljevstvo. stvoreni su znatni zemljisni posjedi uz malo slobodno seljaStvo koje sebi trazi zaStitnike. koja se priznavala uzgajivacima oko Butrota. izgleda da jedini tragovi stanovanja unutar toga zaklona odgovaraju kolibama od granja i zemlje. goveda i konji potrebni za opremu konjice koja je bila vaznija u sjevernoj Grckoj i Iliriji nego u sredisnjoj i juznoj Grckoj. a primjeri zavisnosti kod Ardijejaca i nedvojbeno kod Dardanaca vrijede za rubna podrucja juzne Ilirije. s jasnim razlikama medu slobodnim ziteljima. all i krupnija stoka. U kazivanju o ratu protiv Pompeja. Ilirija mora u uobicajenoj godini proizvesti sve sto je potrebno da se prehrani. S povoljnijim reljefom nego Epir koji ima vise planina. koji uopce ne zive u idealnoj jednakosti. kako izvjescuje Plinije Stariji (21). retku natpisa izbaci posiljka od tri tisuce medimna (1575 hi) zita Ilirima (Ilyrioi). kojih je u Epiru bilo u velikim kolicinama. oko 330. medutim. Varon je istaknuo posebnu kvalitetu epirske ovce i od Atika je zatrazio savjet kako uspjeti u takvom uzgoju (20). vjerojatno je da taj visak dolazi iz sjevernih krajeva eakidskog kraljevstva. Pirovi napori da potakne poboljsanje rase goveda i ovaca strogim odabirom. od jedan do pet hektara najvise. Sredisnji grob pripada poglavaru. kao da i nakon smrti zele produljiti zastitu koja se smatrala ucinkovitom dok je poglavar bio ziv. no ono nije uobicajena praksa. Iliriju. pa prema tome i na znatan dio juzne Ilirije. valja zadrzati sliku drustva u brojcanom porastu. posebice u rimskoj koloniji Bilisu. iza utvrdenog zida. Sto se tice zita. Povrsina okruzena zidinama vrlo je malena. odnosno na Dirahij i Apoloniju. i sljedecih stoljeca. naprotiv. Moguce je da ponekad moze i izvoziti. bile su posebno na cijeni". zakljuciti da u toj zemlji zito redovito nedostaje. narocito u podrucju Dirahija. Rijec je. Ta se kakvoda. Ocevidno nije mali kompliment za ilirsko vinogradarstvo ako mu se pripise ocinstvo nad bordoskim. Ropstvo nije nepoznato. o ilirskom drustvu tijekom IV. koristeni su kao nadomjestak i Cezar dodaje: "No ovce. dakle. koze. U jednom novijem clanku Robert Etienne je na uvjerljiv nacin pokazao da su neke vrste loze iz Bordelaisa zasigurno podrijetlom iz dirahijskog kraja (26). a mozda i pljacku zbog koje je bilo tesko prebroditi to razdoblje. Uzgajale su se ovce. a to su vinogradi. kao i druga podrucja Balkanskog poluotoka. mogu pogoditi lose zetve i glad. posebice u dolini rijeke Mati. bilo potroseno". Kad Leokrat kupuje zito u Epiru kod kraljice Kleopatre (22). dokazuje da se zito uzgaja cak i u kraju koji se prostire juzno od Dirahija. na sirokom prostoru. dolina Kavaja sjeverno od rijeke Skumbi. stoljeca. je H moguce nazocnost brojnih emporoi Italikoi. Jasno je da glavna aktivnost zitelja treba osigurati stanovnistvu dostatnu prehranu. koriste jos i u krscansko vrijeme. Dobro je pogledati utvrde tipa Gajtan (lokalitet smjeSten nekoliko kilometara od Skodre. visoravan Kor$a) pogoduju proizvodnji zitarica.

Naprotiv. Iz toga slijedi da je u III-II. u dolini Drina u Haoniji. Literarni izvori jos manje govore o obrtnickoj djelatnosti u juznoj Iliriji nego o ratarskoj proizvodnji. Razvoj gradova. monopol na trgovinu prema juznoj Italiji. Makedoniji ili u kolonijama. da bi se potom preprodalo u Brundiziju. na primjer za izradu sjekira. a poslije slitinu broncu. kao sto je Tesalija. Klos. kao sto je metalurgija ili finija izrada keramike. Izgleda da je izvoz isao poglavito preko Potideje. klesara. Tippas. Premda stari izvori o tome gotovo nikada ne govore. neki su se obrtnici specijalizirali u zahtjevnijoj proizvodnji. U jednom radu N. Dimale. lopate. Tritos. Vec smo spomenuli problem koji postavlja lokaliziranje grada Damastija. Lokalitet Antigonija. Levi (29) i on procjenjuje da se od osnivanja rimske kolonije Brundizija. Azije. na primjer. drugi pak oponasaju egejske oblike ili su uvezeni. i to dobrim dijelom ropske. Luke juzne Ilirije nemaju. ciji je rad obiljezen skolovanjem ili 114 jednostavno poznavanjem grckih uzora koje su vidjeli u Velikoj Grfikoj. jedan koji proucava obavijesti prikupljene u iskapanjima na otoku Sv. Genthios. izradu cipela i predmeta od koze. u Feniki zatekao iznenadni napad Ilira. ltd. Od Jadranskog mora do Makedonije najbolji je itinerer onaj kojim kasnije ide Via Egnatia. Zemlja je ispresijecana velikim putovima koji. ne samo kao drvo za gorivo. sto ce omoguciti da se bolje prati vaznost razmjene s drugim podrucjima Mediterana. Keramika za svakodnevnu uporabu najcesce je djelo obiteljskih radionica. zanimali za kupovinu prehrambenih proizvoda. kao sto smo vec naveli za novije razdoblje. Egipta. 244. Preuratos. bas kao i gradnja stambenih zgrada ili onih za stoku. kao i u susjednim grckim podrucjima. koje je godine 230. na Siciliji. od kojih su neke vise rabljene kao sredstvo razmjene u razdoblju prije novcane privrede (32). Epikados. pratiti rasprostranjenost starih pecata koji se pojavljuju na crijepovima i pokusati ih grupirati po radionicama. Trgovacka razmjena juzne Ilirije nije samo pomorska. Naposljetku. drvenog oruda potrebnog u poljodjelstvu ili uzgoju stoke. a po potrebi su se uspostavljale radionice za obradu rude kako bi se olaks"ao transport. klijesta za kastriranje. dakle prema Egejskom moru. naravno. smolu i bitumen. da su peci u Dirahiju omogu£avale proizvodnju vaza koje su vrlo dobro oponasale juznohalsku keramiku ili megarsko posude. rude. ne iskljucuje putove prema dolini Dunava. Takoder je vjerojatno da su Iliri eksploatirali lezista bakra kojima obiluje dolina uz gomji tok Skumbija i koja su danas jedno od bogatstava Albanije. Cezar (30) podsjeca da je njegov protivnik Pompej dao dopremiti goleme kolicine zita "iz Tesalije. Glaukias. Ceke (34) moze se.poljodjelstva? Tu je misao razvio M. u Epiru. Rim nastojao snabdjevati na Balkanskom poluotoku kako bi nadomjestio proizvode koji su se prije uvozili iz Sicilije. a drugi pokazuje pithoi s pecatima. Tijekom dva stoljeca te su aktivnosti cvjetale u juznoj Iliriji. stoljeca. idu u smjeru zapad-istok. Byllis i Margellic. nije jasno zasto bi se tesalsko ili azijsko zito moralo uvoziti najprije u Dirahij. poznatog po bogatstvu srebrne rudace (33). stoljecu Apolonija bila glavno srediste izrade crijepova. Zateceni smo mnogo vecim brojem ilirskih nego grCkih imena: Batos. s onomastikom koja je vise grcka nego ilirska cak i u manjim sredistima u unutrasnjosti. koze ili drveta. a s druge jugoistok-sjeverozapad. nadene u okrugu Kor£e (36). Orikom. no jedan se dio kretao putem koji je kasnije postao Via Egnatia i koji izlazi na jadranske luke Apoloniju i posebice Dirahij. Pojedini su proizvodi izradeni prema lokalnom modelu. A. sto. isto tako mogli dolaziti iz udaljenijih podrucja. srpove. Stoga je moguce da su se talijanski trgovci. duz njegovih lijevih pritoka. koje mogu biti javne ili privatne. iz Kirenaike i drugih krajeva". Cini se da u helenistickom razdoblju postoji veliki postotak rodskih amfora (37). no radionice postoje i u mjestima Gurzezi. Uz obiteljski obrt koji. o kojemu cemo jos govoriti. ali su isto tako mogli biti zainteresirani za zanatske proizvode. s jedne strane. Plator. u normalnim vremenima. drvodjelja. Zanimljive rezultate za Dasaretidu donose jos dva clanka. Za iskoristavanje te rude. godine. koje je jako zanimalo Korincane. keramika moze prerasti razinu obiteljske proizvodnje i dostici bolju kakvocu. Primijetit cemo samo da Pompej doprema zito iz podrucja koja on kontrolira pa je razumljivo da zito dolazi u luke na jadranskoj obali. (31). od arhitekata. Iliri su vec u mlade broncano doba obradivali bakar. Proucavanje pecata moral ce se prosiriti i na pecate na amforama. uzimano je mnogo radne snage. koju je pak ugrozio pohod Hamilkara Barke. Apolonijom i Dirahijem. pa do zidara. s Krete. pruza dobar primjer obrtnicke proizvodnje oruda za ratarsku uporabu: sjekire. Poznato je. tesara. dobro je kao znacajan proizvod juzne Ilirije navesti sume u planinskim zonama koje su mogle biti trazene. Velika pomorska sila kao §to je Korkira jamacno je morala s obliznjeg kopna uvoziti dio drveta potrebnoga za obnavljanje brodovlja. On od Apolonije i Dirahija dolazi do doline rijeke 115 . ne§to ranije u juznijim krajevima. istodobno nastojeci prodavati proizvode juzne Italije. ostvarenu u specijaliziranim radionicama. izmedu Aoja i Skumbija. omogucava izradu odjece zahvaljujuci tkalackim stanovima na kojima se rabi ovcja vuna. Ahilej na Malom Prespanskom jezeru (35). prirodno je potaknuo procvat gradevinskih obrta i obrtnika. Za tocnost toga objasnjenja nedostaje dokaza i valja dodati da su proizvodi koji su prolazili jadranskim lukama. tako da ga se ogranici samo na metal osloboden od veceg dijela zemlje u kojoj se nalazi. nego i za gradnju i brodogradnju. kao sjekire nazvane skutarske ili skadarske. Iskoristavanje rudnog blaga takoder je vazno podrucje aktivnosti u Iliriji. no podrucja sjevemo od rijeke Skumbi takoder su se ukljucila od III.

27 iz Apolonije. godine.obelisk). dobro prikazuje politic'ku razmrvljenost koja u ono vrijeme vlada tim podrucjem. No valja odmah reci da su Iliri barem od polovice III. 38 koinona Epirana. naden u Dimale. prije nego sto prode dolinom Aoja. neprimjerenoga napretku trgovine. 4 oricke. Normalno je da su ovdje najvise u uporabi novci iz obliznjeg Bilisa i iz Apolonije koja je mnogo bize nego Dirahij. srebro zbog velike vrijednosti moze doci iz Damastija prema Potideji ili Dirahiju. 17 iz Orika. pa Drina. od kojih su neki preuzeti iz drugih predjela grc"koga svijeta. kad istodobno Agronovo i Teutino kraljevstvo ne kuje novae. godine (43) Makedonci cesto osvajali. jer se transport na veliku udaljenost teskih tereta male vrijednosti moze osiguravati samo morskim putem. godine. Amantiji i Olimpi oko 230. od 317 nadenih primjeraka: 141 je koinona Epirana. Makedonije (Filip II. drvo se moze spustati vodenim putem. O broncanom novcu iz Amantije. a da ih sami nisu kovali. uz uvjet da ih se oprezno tumaci. U Amantiji je S. dupin i legenda SKOAPINHN. Dotad se kovanje novca gradova na sjeveru stavljalo u vrijeme intervencije Filipa V. zapadno od Berata.Skumbi koju slijedi uzvodno prije no sto ce sa sjeverne strane zaobici Ohridsko jezero.) (44). vecinom je iskovan u Dirahiju. 11 dirahijskih. S. epirskog je novca malo u apolonijskim iskapanjima. godine. Proucavanje nekoliko ostava novca pronadenih u Albaniji donekle objasnjava optjecaj novca. izdanom nakon 230. Makedonskog. Bez obzira na posebnu kronologiju kovanja novca u Skodri. Situacija je drugacija kad se prijede Aoj. takoder kovao broncani novae. epirskog koinona ili Makedonije. od kojih je osam nedavno nadeno in situ. Anamali (41) pokazao. dva iz Sarda. Razvoj kovanja broncianog novca na malim zemljopisnim cjelinama. dok drugi krak prati kandavijski put juzno od jezera i pelijskog prijevoja. Bilisa. za razdoblje lokalnog kovanja novca. kad se Epir povukao iz juznih podrucja Ilirije. Mozda je rijec o ostavi koju je zakopao neki trgovac. sloviSe i makedonske i epirske novce.Dirahija i Apolonije. u utvrdi Mavrovo. upravo isplacen za posao s Epirom. i 250. Bitumen iz okolice Apolonije moze se lako izvoziti zbog blizine rudnika. kao sto je to slucaj i s novcem iz Amantije kojega je viSe. 8 iz Bilisa. Histijeje. nedvojbeno tijekom prvih rimskih intervencija pocetkom drugoga makedonskog rata. To je. Filip V. 7 iz Dirahija. kako bi se izislo izjednostavnog sustava trampe. Taj se omjer objasnjava blizinom Amantije i Haonije koja je clan epirskog koinona. u Lisu i okolici. dakle dosta juznije od rijeke Skumbi. godine. po uzoru na Dirahij. dok se vaznija trgovacka razmjena i dalje temelji na srebrnom novacu kolonijskih gradova. Antigon Doson. Islami (39) smatra da je prvi novae iskovan u Skodri iz 250-ih godina: na aversu. Aleksandar. a ne od epirskih ili apolonijskih susjeda. 15 ambrakijskih. Orik je. Svi pripadaju tipu koji je koriSten u Epiru. kao i za optjecaj makedonskog novca koji je morao biti najjaci u istocnim podrucjima sto su ih od 359. jedan Filipa V. od pocetka posljednje trecine III. 137 iz Apolonije. od 230-ih godina. Ta ostava ocevidno pokazuje preveliki udio epirskog novca u optjecaju. preuzimajuci tipove od Epira (Zeus . od kojih su 180 komada koinona Epirana. Ona sadrzi 116 441 srebrnu kovanicu. Takva nas kronologija cudi. Olimpe. u sljedecem razdoblju Apolonija jako prevladava (247 od 272 komada su iz Apolonije). ali. Optjecaj novca Razvoj razmjene potaknuo je postupno koristenje novca. bio slucaj s ostavom iz Bakerra. Epidamna . u Bilisu. kao sto smo vec napomenuli (38). Sjeverno od rijeke Skumbi optjecaj novca iz Dirahija mnogo je veci. Poznato je jedva dvadesetak primjeraka. L. 4 iz Olimpe. Lisa i Skodre. glava Zeusa nadesno. 2 iz Kasope. sto metara izvan sjeveroistocnog bedema Apolonije (40). U Klosu. na primjer. Bilis je rabio raznovrsnije monetarne tipove. i uputi se prema bazenu danasnje Janjine prema Ambrakiji ili prijevojem Metsovo kojim se prelazi u Tesaliju. jednu iz Tesalije i 56 necitkih. 3 s Tasa. Nijedan kralj kojega lite117 . izmedu Dasaretide i Orestide. stoljeca koristili novae kolonijskih gradova. a samo 91 iz same Amantije. ili pak iz Dirahija. Papajani (42) od 303 kovanice broji 97 iz Bilisa i 79 apolonijskih. 4 atenske tetradrahme. Antigon Gonat. no ima i nekoliko kovanica iz Korinta. Ostavu je obicno sakrio neki pojedinac u teskim uvjetima (prijetnja strane invazije. nema se nista osobito reel Valja samo spomenuti da je grad Olimpe kovao vrlo malo novca (45). no Jos' nedostaju tocni podaci o nalazima u unutrasnjosti. Kasandar. te gradova na sjeveru. Ceka drzi da je ostava bila zakopana oko 200. osim u toj ostavi. 115 iz Dirahija. Postojala bi zemljopisna praznina u sredisnjoj Albaniji izmedu juznih krajeva koji pocinju kovati novae.orao i munja) i od Apolonije (Apolon . za lokalnu razmjenu male vrijednosti. dvije iz Makedonije. godine. stoljeca. a teze je na razdaljinu prevoziti zito. valja imati na umu da je to i nadalje kovanje broncanoga novca. jedan iz Korkire. Te ceste omogucavaju razmjenu skupih proizvoda u manjem obimu. sto svjedoci o opcoj uporabi novca. Novae iz razdoblja izmedu 350. ratovi) i njezin sastav moze odgovarati vrlo neuravnotezenoj razmjeni u jednom ili drugom smjeru. To je znak procvata Epira u tome razdoblju. na reversu lada. koji bi na taj nacin potiskivao novae Apolonije pred samim vratima grada. nakon cega slijedi nekoliko broncanih kovova kralja Mitila deset godina kasnije. kovao kralj Monunije oko 280. Najstariji novae je onaj koji je. H. Jedan je put povezivao Skodru s velikim jadranskim lukama Dirahijem i Apolonijom. 13 iz Ambrakije. iskopanom tijekom radova u listopadu 1969.

Na dnu tih pet vodova ponovno se prikuplja voda u vodoravnu kanalizaciju. stoljeca poslije Krista. Valja pricekati II. mozda koncem IV. i o postojanju javnih robova (demosioi) (48). Epidamno . 13) Darovitost kipara nije osamljena u gradu dobrih arhitekata. (SI. lako velika luka. dok u je Apoloniji onomaslika uglavnom grclca. ali s lukom koja ima povoljnije prirodne uvjete. jos se moze vidjeti istocno od odeona i pod bibliotekom. sto ovisi o podrucju. Dva nedavno objavljena niska reljefa (46) lijepo pokazuju kakav je vjerojatno bio zivot u Apoloniji potkraj helenistickoga razdoblja: prizor gozbe (SI. Posmrtni spomenik. Ustvari. ali i silazak u podzemni svijet koji vrlo originalno i suosjecajno prikazuje bol rastanka. pa cak i obiCnu stelu. Izgleda da su samo Monunije i Mitil preuzimali tip novca iz Dirahija kako bi sebi olakSali razmjenu (za Mitila rijec je samo o bronc"anom novcu). no od njega je jedva nesto preostalo. usporednu s gornjom. Siromah i rob umiru tiho i nestaju bez traga o prolasku ovim svijetom. UIV. a s druge barbari. razlicitim tempom. 11) Kazaliste je iz istoga razdoblja. podizale na terasama grada okrenutima prema zapadu. dijelom je podupirao brezuljak s Artemidinim hramom. nedvojbeno. a osim toga stariji gradovi c"esto sluze kao uzor novima koji ponekad nastoje oponaSati neka njihova javna zdanja. stoljeca su se velike vile. koji je nedvojbeno najvidljivija znacajka preobrazbi kroz koje prolazi juzna Ilirija izmedu sredine IV. 12). 8) ne zna se gotovo nista. ali gradevine iz carskog doba ne sprjecavaju ispitivanje tlorisa grada i jednoga dijela javnih gradevina. Sve ostalo bio je novae iskovan u kolonijskim gradovima ill novae epirskih i makedonskih susjeda. s jedne strane. (SI. Od II. poda ukrasenog mozaicima. mogu imati samo gradani koji vec posjeduju mali imutak. To zasigumo svjedoci da je u grad Dirahij usio lokalno 119 . ali i literame tradicije koja mu omogucava da privuce mlade Rimljane obuzete grckom kulturom. stoljecu oko Artemidinog brezuljka. valja razluc"iti dva vida urbanog razvoja. stoljeca ta su dva grada vec lijepo razvijena. buduci da razvaline nadene tijekom rusenja kuca ponajprije pripadaju rimskom gradu. na istoku. taj je aristokratski grad iznimno zivo kultumo i umjetnicko srediste. stoljece je vrijeme gradnje velike fontane. izgraden oko dva brezuljka. 9-14) takoder trpi od preslojavanja gradevinama iz rimskog razdoblja. jer ne postoji s jedne strane sasvim grcko stanovnistvo. odeonom i bibliotekom. a sagraden je najvjerojatnije tijekom III. Danas ga se dobro vidi ispod manastira Svete Marije koji je pretvoren u muzej. a pronalazimo ih i kasnije na dva trijema u Bilisu. a na drugome je jamaCno bio podignut Artemidin hram. StanovniStvo mu je takoder vi§e mijesano. posebice one nadene na brezuljcima sto okruzuju Dirahij. Sto ih je Le"on Key otkrio izmedu dva rata. S jedne strane je to procvat kolonijskih gradova. stoljeca i rimskog osvajanja. obiluju imenima koja nisu grcka nego ilirska. Barem u 118 ovom primjeru prvenstvo pripada Apoloniji. poput velikog amfiteatra iz II. okomit na prvi. Oktogonalni stupovi dorskog stila neizbjezno podsjecaju na trijemove dodonskog svetista. sjeverno od kazalista. zacijelo s manje umjetnickog i kulturnog usmjercnja nego njegov susjed. Tijekom toga razdoblja grad je veliko gradiliste gdje se podizu brojna javna i privatna zdanja. 8) jo§ aktivniji. Tako je s buleuterijem. Vet smo pokazali ulogu Taulanata u gradanskom ratu koji je opustosio grad uoci peloponeskoga rata. a u punoj aktivnosti vec od VI. stoljeca. Na njenom visem dijelu vodoravni kanal od barem pedeset metara duzine zahvaca izvorsku vodu koja se potom dijeli na pet usporednih vodova koji se spustaju kao natkrivene stube.rarni izvori nazivaju "kraljem Ilira" nikada nije kovao novae da dokaze politicko i ekonomsko jedinstvo svojega kraljevstva. kao Sto smo vidjeli u prvom poglavlju. Veliki trijem sa sedamnaest nisa (SI. stoljece i vladavinu posljednjeg ilirskog kralja. Gencija. Ona se izlijeva se u sredisnji bazen cija je vanjska fasada uresena s pet dorskih stupova izmedu dva pilastra na pobocnim zidovima. no to je vrlo nesigurno. od kojih je na jednom akropola. da u optjecaj ude novae s njegovim imenom i. dok drug! potpomi zid okruzuje akropolu. Bedem je sirok 3. Apolonija (SI. O starom Dirahiju (SI. Razvoj gradova Drustvene i gospodarske promjene koje smo netom pokazali usko su povezane s razvojem gradova. Potporni zid izgraden je u III. a gornji dio je od cigle. Sigurno je da je Dirahij (SI. stele. godine. III. s njegovim likom. Aristotel govori o napetostima koje u Dirahiju traju izmedu gradana i onih koji su liseni politickih prava (kojima je nedostupna politeia) (47).Dirahij i Apolonija Sredinom IV. vjerojatno bi ga trebalo pripisati gradanskim borbama. stoljecu podignut je veliki bedem od oko 4500 metara duzine koji okruzuje grad. 10) je prilic'no dobro sacuvan. Izvor vrlo zanimljivih podataka je onomastika s nekropola koje okruzuju oba grada. Ako je vjerovati kazivanjima Ane Komnene (49) o potpunom pokolju stanovnistva Dirahija nakon 280. stoljeca. uz akropolu. a s druge nastanak i rast gradova u unutrasnjosti. Jaz izmedu dva tipa gradova nije potpun. Ondje borave istodobno s cetama robova dodijeljenih za rad u luci te u keramickim i metalurskim radionicama. sve do rimskih osvajanja. jer je njezin trijem stariji od slicnih gradevina u Dodoni i Bilisu. Drugi trijem. spomenikom agonoteta.40 m i u jednom dijelu. samo su prva cetiri reda od kamena. Naime.

da se pojave ilirska imena na novcu i crijepovima. ni najsitniji grad-drzava. Eortaios. a da pritom nisu prekinuli svaku vezu sa zajednicom iz koje su potekli. jer nisu bili potpuno odsjeceni od dodira sa stanovnistvom u unutrasnjosti. Glavna je teSko6a u tome da se stele ispravno datiraju. Dazeos. Japigije. Razvoj gradova nije dotakao istodobno sve krajeve juzne Ilirije. na Iliriju godine 345/44. Vidjet cemo kako u Iliriji nema gotovo nijednog primjera grada koji se preobrazava u grad-drzavu. Genthios.zelimo jasno razluciti val porasta urbanih aglomeracija od stvaranja gradova-drzava. Boiken. odnosno da su potomci grckih kolona prihvacali ilirska imena. u vrijeme kad je citava gornja Makedonija organizirana u ethne i kad se ne spominje ni najmanji polis. vec od prve generacije kolonisti su uzimali zene iz toga kraja da bi osigurali trajanje naseobine. a c"ini se da su doista najvise iz kasnog III. i iz I. kao i kod imena na nadgrobnim stelama. stoljecu. Moskhilos. valja priznati. usporedno s time domorodacke sredine preuzimaju grcki nacin zivota. U vrijeme Bardileja I. vrlo neprecizne. tako da ih ne treba rabiti da se dokazujc prcrano masovno ulazenje domorodaca u grad. Naglasimo najprije da rabeci termin grad. Epikados. Sto se tice omjera.u Apoloniji. Ne znamo o cemu je rijec. a s drugc strane i omjer tih imena u odnosu na sva do danas prikupljena (52). valja voditi racuna o tome da su mnogi mogli uzeti grcka imena. Plator. Olimpe je grad koji kuje novae i koji ima eponimnog duznosnika koji se naziva politarh. te moze podici stelu svojim pokojnicima. dijeleci iste aktivnosti i razonode u gimnaziju. sasvim sigurno. a da nije navedeno niti jedno ime tih mjesta u Iliriji. Skyrthanas. ali da bi se doslo do broja Ilira u gradu. ali onda je to rezultat dugackoga puta koji je Hire od vrlo podredenoga polozaja unutar onoga sto se naziva politeia. stoljeda. Daalkidas. od kojih su neki zadrzali svoja imena. medu uvjetima mogucega mira izmedu Filipa koji je upravo naslijedio brata Perdiku III. godine. Radanje i razvoj gradova u juznoj Iliriji Uz dva velika grada sto su ih osnovali Korkirani i Korincani i koji su prosli sasvim poseban razvoj. Vrlo je dvojbeno da bi moglo biti drugacije. S. isti Diodor kazuje da su Makedonci u Iliriji osvojili mnogo mjesta . ali uz rezervu. Dok lokalno stanovnistvo ulazi u kolonijske gradove. no zasad arheologija ne daje pokazatelje koji bi potvrdili taj navod. On pruza nezanemariv popis i primjecuje da se ta imena nalaze i na pecatima crijepova u ta dva grada: . u Diodorovom kazivanju (55). no 121 . uporabljeno kao deminutiv da oznaci male gradove. i to mozda cak posljednju trecinu. sto je. Tritos. I tu je. stoljeca prije Krista.polismata. itd. Islami (54): "Nije dokazano da oni postoje u unutrasnjim podrucjima doline rijeke Mali i srednjega toka Drima pa se cini da se urbani zivot ondje nije razvio". Makedoniji i Trakiji. Zoilos. ukoliko su ih ikada i imali. juznu je Iliriju zahvatio val urbanizacije jednak onomu u susjednim podrucjima. izgleda. Adrije. osim ako Sesaret nije prvo ime Pelija. Ne moze se nista sigurno zakljuciti iz indikacija Stjepana Bizantinca koje se ticu ilirskih gradova Sesareta. Prve naznake koje se titJu gradova u Iliriji su. Kerdon. sto bi znacilo da se prema sjeveru siri sustav politicke organizacije kakav imaju egejski Grci. Cini se da treba docekati III. na novcu: Baton. palestri. a ne polis . stoljecu. Gradovi djelomice gube ciste helenske znacajke. A novi stanovnici. mjesovita civilizacija. postupno su poc'eli zivjeti kao Grci. U povodu pobjedonosnog pohoda Filipa II. Autor kaze da to prenosi od Hekateja iz Mileta. Islam! je takoder istaknuo nazocnost ilirskih imena medu eponimnim i novcarskim magistratima koji se pojavljuju na drahmama ili broncanom novcu Dirahija i Apolonije (51). (50). Dazios. no u odvec podredenim polozajima da bi mogli pretendirati na nadgrobnu stelu. Epiru. i to vise u Dirahij nego u Apoloniju koja je ostala vise oligarhijska po nacinu vladavine. Billios . Posljedica je. No pojava akulturacije nikada nije jednosmjerna. izgleda da stele u Dirahiju nose otprilike trecinu ilirskih imena na dvije trecine grckih. u kojoj ce dominantna kultura najvjerojatnije prevladati. no taj prodor nije ni brz ni nagao. ubijenog u borbi. Myillos.stanovnistvo. koje se malo pomalo penje na drustvenoj Ijestvici i dijelom uspijeva dot\o srednje klase. Samo bi se prvi mogao dovesti u vezu s Dasaretima. To jest pokazatelj. kao u vjerskom zivotu i posebice u obiteljskoj povezanosti. barem ne prije 168. Monounios. uz 120 prezivljavanje duboko ukorijenjenih elemenata druge kulture. Dolazi do postupnog prodiranja lokalnog stanovnistva u gradove. govori se o iseljavanju Ilira iz makedonskih polisa. i Bardilejevih Ilira. Tritos. kako smo vec naveli. No mozda je ovdje Diodor uporabio tu rijec jednostavno u smislu gradskog naselja. odnosno iz razdoblja kad bi se moglo raditi o bedemu tipa Gajtan. najvaznije pitanje o vremenu kad se ilirska imena pojavljuju medu imenima duznosnika tih gradova. iz II. Vjerojatno je da su ondje bili vec u IV. iz VI. doveo do najvisih duznosnistava. Nema razloga da se termin polis shvati drugacije nego kao urbana aglomeracija. jer bi potpuni popis uskoro trebao biti napravljen. odnosno po zavrsetku trecega makedonskog rata (53). stoljece. a sigurno je da svaki od ethne ima male urbane centre. izvjestava da neki kazu kako Filip "utvrduje gradove (poleis) kod Ilira". jer. u teatru.u Dirahiju: Boiken. Kako napominje S. na stadionu. no ta se institucija vrlo vjerojatno razvija nakon rimskog osvajanja. Za isto razdoblje Demosten u Prvoj Filipiki (57) izgovorenoj godine 351. Klebeta. (56). Postao je uocljiv u III. pa cak i vise. stoljeca. Medu tristo stela sacuvanih u Muzeju Draca primjera je mnogo: Badyla. okruzena bedemom.

Klit nalazi pribjeziste u gradu i sam ga pretvara u pepeo prije nego sto utociste potrazi kod Taulanata i Glaukije. (SI. posebice zahvaljujuci radovima albanskih istrazivaca u posljednjih cetrdesetak godina. U juznoj Iliriji valja navesti Amantiju i Klos. U razvoju gradova u juznoj Iliriji mogu se razlikovati dvije velike uzastopne faze: 1) Na izmaku V. ali brizno izgradenih vrata. koji spominju Arijan i Kvint Kurcije (58). razvoj razmjene i stvaranje malih urbanih sredista koja objedinjuju razlicite funkcije: trgoviste. Pan i tri nimfe. odnosno manje vaznih utvrda. koja je bila srediste jednog ilirskog ethnosa (caput gentis) i okruzena drugim gradovima (ceterae urbes). Pelij je ondje doista predocen kao utvrdeni grad. Naznake koje su otkrivene u starim izvorima obavjes'c'uju da u juznoj Iliriji u prvoj polovici IV. prema Teopompu. 20) Tu su. cije se ime pojavljuje na natpisu iz Oropa (64). Analize najdostojnije povjerenja uspostavio je S. Tu je citav opis uredenja prostranog teritorija sa sredisnjim gradom . Klos je sagraden na brezuljku. vode£i racuna o vremenskim 122 rascjepima koji se ocituju izmedu dijela Ilirije koji je najblizi granicama s Haonijom i sjevernijih krajeva. Sacuvan je dobrim dijelom svoje duzine i do znatne visine. Filipa II. godine. no nakon sto mu je zauzet tabor. solidno utvrden. iz Orestide prema Iliriji. ali stalni demografski rast. Amantija se proteze na dugackom brezuljku. Ako je valjana lokalizacija na granici izmedu Orestide i Dasaretide koju prihvacamo (59). no pouzdano je da obrambeni zid nije dovoljan za razlikovanje pribjezista od pravoga grada koji ima visestruke i raznovrsne funkcije. On uokolo kopa neku vrstu jarka.a to razdoblje sasvim odgovara pokazateljima sto ih prenose literami izvori . (SI. stoljeca postoji grad i da on izgleda. stoljeca.5 km dalje. gdje se urbanizacija javlja tek kasnije ili se uopce ne javlja. i zaprema oko osamnaest hektara. o postojanju ili nepostojanju protourbane faze ni o znacenju toga termina. lokalni bog tipa itifalickog Prijapa (ili divinizacija rijeke Aoja ?). Smjestena na lijevoj obali Aoja. 123 . ali sa zupcima poput pile da se razbiju ti ravni potezi. s malo. potpuno je jasno zasto je Filip smatrao pametnim drzati to mjesto koje nadzire jedan od smjerova prodora iz Dasaretide prema gornjoj Makedoniji i obrnuto. a utvrdeni zid slijedi zavoje zemljiSta kako bi okruzio povrsinu od devetnaest hektara. stoljeca pojavljuju se prvi gradovi . Grad je takoder na gfasu po radionicama broncanih kipica. najc'esce tangencijalnih. oznacen kaopolis. Drugi grad.kao u podrucjima blizu Epira: Fenike. administrativno i politic'ko srediste. izgubio je vaznost. Bedem sirok tri i pol metra ima opseg 1850 metara. sa svim teskocama sto ih donosi datiranje. Razvoj grada ne smije se smatrati samo rezultatom utjecaja koji dolaze s juga ili iz kolonijskih gradova. odlomak 26. srediste obrtnicke proizvodnje u specijaliziranim radionicama. grad Edantij (Oiddntion).i nizom drugih lokaliteta oko njega koji cuvaju podrucje ethnosa. dakle u neposrednom dodiru s Haonijom. na desnoj obali Aoja. pa se mozemo upitati nisu li utvrde grada djelo Makedonaca. pobunio i zauzeo grad koji je zacijelo drzala makedonska posada. To je prva naznaka postojanja utvrdenog grada. 18. 17) Bedem je uglavnom zacrtan u ravnim linijama. cak i ako se termin urbs moze uciniti neprikladnim i neprimjerenim. ali grad se dalje razvijao i izvan svojih previse skucenih zidina. s bedemom koji Aleksandar ne pokusava osvojiti silom. Zeus. Arheologija moze omoguciti da se otkrije §to su bili ilirski gradovi. koje moze pocivati samo na vrlo sustavnom proucavanju stratigrafije. buduci da se Klit. ima briznije gradene bedeme cija su dva lica povezana popre£nim zidicima od slozenih blokova koji razdvajaju zid po duzini u odvojene dijelove. Butrot (nakon nekoliko starijih gradnji na akropoli). mozda kao naznake evolucije u vjestini utvrdivanja tijekom IV. slicnih onima koji su nadeni u Dodoni (63). na visem i prostranijem brezuljku Hekal. 16. (SI. stoljeca. istoga tipa kao i u Amantiji. Nista se vise ne moze reci o vec spomenutom Damastiju koji kuje novae zasigumo u prvoj polovici IV. u povodu dogadaja iz 335.glavnim mjestom . On je nametnuo nove nacine iskoristavanja tla. kao sto smo primijetili za dolinu Mati ili srednji tok Drima. Srediste naseg zanimanja je situacija u juznoj Iliriji od pocetka IV stoljeca. a to je grad Bilis. Nekoliko se kula pojavaljuje na sjeverozapadnom zidu. od trenutka kad je sagraden drugi grad. Grad Klos. Cuka Ajtojt. kad se Aleksandar pod Pelijem suprotstavlja Klitu i Glaukiji. pa se moze raditi o lokalitetima kao Pelij u Dasaretidi. Zidovi su poligonalnog sloga. Islami u razlicitim radovima na temu grada u juznoj Iliriji (62). narocito u slucaju Pelija. i u prvoj polovici IV. koja slijedi proces druStvene i gospodarske preobrazbe kakav je predocen na pocetku poglavlja. koji mu je bio podvrgnut. Ovdje se necemo upustati u raspravu o radanju grada u juznoj Iliriji. 1. no to je ime za koje ne postoji ozbiljna identifikacija.ni tu nije navedeno nijedno ime. cini se sa posebnim mjestom za vjerska svetista: tu su Afrodita Pandemos. Njihova je prednost u tome s"to dopustaju kronolosku evoluciju vrlo slicnu u Epiru i u juznoj Iliriji. a pokrece ga spori. koji se nastojalo poistovjetiti s gradom Nikejom. Vec smo koristili odlomak iz Frontina (61) koji pokazuje kako Pir zeli podvrgnuti neku civitas.19) Ima samo jedna ulazna vrata. premda zbog toga nije nestao niti bio napusten. mozda neznatno kasniji. vjersko svetiste. 15. Stjepan Bizantinac jos navodi. Nista se ne zna o unutrasnjim gradnjama iz prvoga razdoblja. ali koje su ipak male aglomeracije. Valja ga tumaciti i kao uobicajenu posljedicu evolucije juzne Ilirije. o prijelazu od utvrdenih zidina tipa Gajtan do pravoga grada. Prvi se grad pojavljuje u Periplu Pseudo Skilaka. a o njemu se poslije ne govori i lokalizacija mu je jos nesiguma (60).

ali polukruzna kula moze biti tek iz II. Naravno. 20) Na istocnoj padini su pojedinacne kuce s dvoristem i cistemom uklesanom u stijenu. otkrila su vrlo veliku cisternu na mjestu pretpostavljenoga trkalista. stoljeca prije Krista (66). Partinima pripada grad Dimale. stoljeca ili iz III. Nema. Jedini spomenik koji se jasno razaznaje je trijem s nisama. u dolini Drina. Zid je slabo ocuvan. vjerojatno u sluzbi koinona Biliona. kako to izvjescuje Frontin (69). dakle.Gurzezi. Ta utvrda ima temeljnu slopu zida od velikih izodomnih kamenova kakvi se obicno pripisuju gradu Antipatriji koji je mogao biti utvrda Dasareta na krajnjem zapadu njihovog teritorija. Ceka (67) radije na polozaj Berata smjesta stari grad Bargulij. ako se uzme u obzir blizina Dimale i Apolonije. kao i u Beratu. Napustajuci predio Aoja. te plan kazalista u Bilisu koji jako podsjeca na onaj u Dodoni. Poznato je da je zemlja Partina dio rimskog protektorata od kraja prvog ilirskog rata. To smo rekli za Amantiju koja je prekoracila svoj bedem i u HI. (SI. ali ne znaci da gradova uopce nema. Zid od 2550 metara okruzuje povrsinu od trideset hektara. stoljeca. nizem brezuljku. s istim oktogonalnim dorskim stupovima kakvi su u Apoloniji i Dodoni. Hammond (70). iz druge polovice IV. na dva kata. koje okruzuju urbes. i kule su brojmje. Primjer Pira koji napada civitas. zapadno od Berata. no iskopavanja 1987. Prema jugoistoku dvije utvrde razgranicavaju teritorije Biliona i Amantijaca. (SI. Ogradena povrsina je. dobro je imati na urnu da je sve te krajeve. jasno pokazuje da veci ili manji gradovi ili utvrde postoje sjeverno od te rijeke. iako nije rijec o gradu Skodri. koji je identificiran zahvaljujuci istrazivanjima B. kao i u Epiru. On ga je lokalizirao na vrhu Krotine. glavno mjesto jednog ilirskog ethnosa. Sjeverna vrata su narocito brizno gradena. vjerski i gospodarski zivot. za tu drugu fazu. nesto sjevernije od prethodnog. a on se prostire na drugom. tijekom izgradnje sredisnjeg zida koji znatno smanjuje grad. iz istog je raz124 doblja. posebice uz vrata. podijeljenu na terase na dvije padine brezuljka. okomito jedan na drugi. u razdoblju kad je ta zajednica uzivala djelomicnu nezavisnost. racunajuci od 230. to jest u Haoniji. Sjevemo od rijeke Skumbi (nekoc Genuza). u neposrednoj blizini Klosa. iz druge polovice IV. (SI. Vjerojatno nije cijela povrsina upotrijebljena za gradnju i slobodna zona je mogla sluziti kao pribjeziste za okolno seosko stanovnistvo. Sjeverozapadno od Bilisa iskapanja su pocela na mjestu drugoga grada cije staro ime jos nije utvrdeno pa nosi ime toga mjesta . Na tim mjestima juzne Ilirije pojavljuju se i poligonalni kamenovi. ali blokovi koji su jos na tome mjestu su pravilni paralelopipedi. na jugoistoku cuva terilorij Amantijaca iznad doline Aoja. svaki dugacak 72 metra. i nedvojbeno gradnje stadiona. To je nadasve vrijeme osnutka grada Bilisa na brezuljku Hekal. To je mjesto je Margellic. kojih je sedam na tridesetak metara duzine. godine. pa treba pricekati daljnja iskapanja kako bi se moglo zakljucivati s vise sigurnosti. 2) Druga faza pocinje u drugoj polovici IV. (SI. To je bilo nakon povlacenja Epirana prema jugu. Ta je monumentalna cjelina mozda nadopunjena drugim gradevmama. stoljecu kazaliste radilo i da je zajednica Biliona na tome mjestu urezivala odluke o tome da se dodjeljuje politeia (65). tajnika i symperipoloi. 10) cija je umanjena kopija. No mreza urbanih 125 . i obiljezena je pojavljivanjem novih gradova. a barem od III. dva grada.dakle. stoljeca. nastavlja se u III. stoljeca. Istocna jc padina napustena u bizantsko vrijeme. monetarni tip koristen u Amantiji koji je izravno preuzet od epirskih uzora. situacija je prilicno razlicita. L. Doista se cini da su ta dva grada juznc Ilirije. Grad nadvisuje uska akropola odvojena zidom. vrlo izrazene veze s Epirom. nicega cudnog u tome da je tijekom prve dvije trecine III. od cetverokutnih kamenova u izodomnoj gradnji. 21) Razvoj gradova u Haoniji isao je istim tempom kao i u najjuznijoj zoni Ilirije. Druga utvrda. To ne cudi. na izlasku rijeke u dolinu nakon planinske zone kojom dominira planina Tomorit. H. 17) i hram na podrucju Pe^i. Na padini okrenutoj zapadu koncentrirana su zdanja potrebna za javni zivot Biliona: kazaliste koje podsjeca na dodonsko. oba blizu granice s Haonijom. vrlo bliski nacinu gradnje epirskih gradova. od Amantije do Berata i barem do rijeke Skumbi. N. manja od 15 hektara. u Antigoniji. stoljeca. zahvaljujuci pecatima s crijepova koji nose potpuni natpis AIMAAAITAN. sto znaci vlastiti kultumi. kako to sugerira N. Oni dokazuju da je jos u III-II. gdje su i ostali do pada dinastije nesto prije 230. godine i prije potpunog rimskog osvajanja na kraju treceg makedonskoga rata (168.. Berat je prvi grad s izvrsnim polozajem na desnoj obali Osuma. sloljeca bilo razmjene s epirskim gradovima. o cemu govori obilje epirskog novca u tim gradovima. Utvrda Rabia dala je zanimljiv natpis koji spominje peripolarha. vrlo blizu jedan drugome. te prosirivanjem starih. stoljecu. Svi su ti bedemi. Matohasanaj. I ondje su.). stoljecu gradi stadion cije su stube jos dobro ocuvane. potpuno usporedivoj s onom juznije. tijekom druge polovice IV. 21) dva prostrana trijema. dojmljivi temelji zidina iz istog su razdoblja. Dautaja (68). stoljeca svaki ima svoje kazaliste. Cini se da je izravno nadahnut trijemom u Apoloniji. Bedem rabi lomljene linije mnogo vise nego u prvom razdoblju. sto je zacijelo povecalo razmjenu koja se obavljala s Velikom Grckom vec prije rimske intervencije na istocnoj obali Jadrana. g. To je takoder vrijeme izgradnje kazalista u Klosu koje je dobrim dijelom uklesano u stijeni. posebice po parodima okomitima na scenu. A na brezuljku iznad doline Fiera drugo urbano srediste. (SI. Na zidu paroda kazalista u Klosu je cetrnaest natpisa. G. Suncani sat naden u Dimale nosi natpis koji pokazuje da ga je izradio neki Tarencanin. u Bilisu i drugim sredistima koja ga okruzuju. Bilo kako bilo. Ceka je predlozio je da se tu lokalizira stadion. Kontakti su se nastavili u III. gdje su okupljene nastambe. Pir ukljucio u eakidsko kraljevstvo.

Neki su tu htjeli smjestiti Pelij. a pokriva otprilike deset hektara. Prendiju (72). jugozapadno od Kruje i sjeverno od Tirane. Taj je dio juzne Ilirije izlozen makedonskim utjecajima. ili u juznoj Iliriji. S druge strane. kao dolina rijeke Mali i srednjeg toka Drima. poput Antigonije i Fenike. na teritorij Labeata. nesto juznije. predlozio da se Zgerdhesh identificira s Albanopolom. ili na pocetak III. Umjesto kamenja s grubim ispupcenjima. koja je opljackana jos u starini. Nalaziste je vrlo zanimljivo jer jasno pokazuje razvoj velikoga grada u podrucju vec udaljenom od kolonijskih gradova. rabe se blokovi cija je vanjska povrsina brizljivo zaravnana. na granici planinske zone i mocvara koje se protezu do mora. kad je 48. (SI. ali je pripao Agronovom i Teutinom kraljevstvu. kada se poduzima i gradnja zapadnog bedema sa zidom od pravilnih izodomnih blokova s ispupcenjima. (SI. Unutar zidina u gradu sacuvano je malo gradnji. po zidovima tipa Gajtan koji bi ovdje mogli biti iz VI-V. ne mozemo a da ih ne usporedimo. Rizon. Lis je smjesten kao straza zaduzena za cuvanje ulaza u novo podrucje. Islami (71) pokazala su . nedvojbeno odvojena freskama. 20).da grad dozivljava prvi skromni razvoj. Lis je sasvim sigurno izbjegao epirskom osvajanju tijekom Pirovog kraljevanja. nijedna javna zgrada. nije dosad dao mnogo obavijesti o svojem stanju u antici. koja vodi od donjeg dijela grada do akropole. Vrata vode u prostrano predvorje grobne komore. (SI. To je bio glavni grad kraljevstva u Gencijevo vrijeme i zacijelo je sirio svoj utjecaj prema sjeveru na danasnju Cmu Goru. Prva je stara aglomeracija. brkajuci vjerojatno Lis i Isu. 24) koja su pojacana s cetiri kule sto ostavljaju prolaz sirok sest metara. u gornjem dijelu doline Skumbija. Razvio se i niz manjih urbanih sredista. 25) jer je njezina polukruzna fasada. stolje£e). Sagradena je na vrhu brezuljka i na njegovoj zapadnoj padini u obliku istokracnog trokuta. neka su podrucja u unutrasnjosti. Bedem. nekoliko kilometara od usca. Izgraden je na zapadnoj padini brezuljka koji se odvaja od Akrolisa. ni kazaliste. Iskapanja koja je vodio S.40 m u visinu i 4 m u sirinu. pripada manjoj. Grobnica I ima fasadu uklesanu u stijeni 2.aglomeracija cini se rjedom. Grobnica III je jos velicanstvenija. koja je u sredini probijena vratima uokvirenima s dva uzidana stupa s jonskim kapitelima i dva pilastra. a dosta jak nagib uvjetovao je da glavna ulica. Andronikos i grobnica iz Selc. sa svake strane produzena ravnim zidom. Prema unutrasnjosti valja jos navesti gradove poput Uskane i male aglomeracije izgradene na brezuljku na cijoj padini su grobovi izdubljeni u stijeni. u blizini luke. Misli se na Bardileja i na Klita. osim malog polukruznog zdanja u donjem dijelu grada. zbog toga sto su od antike do XX. 126 od kojih je jedna okrugla. cija je trasa sacuvana u cijeloj duzini i nerijetko u prilicnoj visini. stoljeca. ojacana je brojnim kulama. tako da je moguce razlikovati dijelove bedema sacuvanog iz prvog razdoblja od onih koji su podignuti u Cezarovo doba. polazeci od Skumbija. koji se. primijetit cemo skucenost grada. potpuno bez gradova. sto je mnogo manje od velikih gradova na jugu. utvrdenog na naoko neosvojivom polozaju. u mjestu Selca e Poshtme. Zgerdhesha. 22) Lis ima sve osobine grada koji je sagradilo lokalno stanovnistvo iz unutrasnjosti. (SI. a prva je utvrda bio Akrolis. 12. stoljeca utvrde gradene jedna povrh druge. u zelji da ima luku. ukrasena s osam uzidanih jonskih stupova. Islami je. gradovi su razasuti u okruzenju koje je ostalo sasvim ruralno a.a. kao sto smo rekli. 127 . a ne strani naseljenici koje je bi doveo kakav Dionizije Sirakuski. S. a najupadljivija su vetika vrata na jugozapadu. Drima koji tece do Lisa da se spoji s morem. 23) Vrata su ojacana kulama. godine. starijoj aglomeraciji . Grad Skodra. Taj je prostrani brezuljak mogao drzati veliki grad cije su se gradevine vjerojatno sirile prema jugu do obale rijeke i do podrucja mosta koji ju je prelazio. Vapnenacka stijena izbija izravno na povrsinu u dobrom dijelu grada unutar bedema. Zgerdhesh. a danasnji izgled umnogome duguje obnavljanju iz Cezarovog vremena. koji stari izvori spominju narocito kao glavni grad kralja Gencija. grad je s kraja IV. ili s pocetka III. Izgleda da nema ni stadiona ni kazalista. Bez zelje da se uspostave cvrste veze izmedu velicanstvenih grobnica u Vergini koje je otkrio M. stoljeca prije Krista. Nakon prvog ilirskog rata sluzi kao pomorska granica koju ilirski lembi ne smiju prijeci da se upute prema jugu gdje se prostire rimski protektorat. kao sto govori Diodor Sicilski. u Haoniji. deset hektara. cije je srediste nedvojbeno Skodra. kao sto smo ve6 uocili kod. Lis je sagraden na lijevoj obali Drima. Prema F. bude na jednom dijelu puta stepenasto uklesana. no u ovome casu nista ne dopusta da se ti grobovi sluzbeno pripisu ovome ili onome vladaru. poput Bilisa. Uz to se dodaje poprecni zid koji dijeli donji grad od gornjega. ali cinilo se da je bolje zadrzati drugu lokalizaciju. s kulama na jednakim razmacima. ni stadion. suzen u srednjem vijeku. No grad je doista procvjetao tek kasnije (III-II. istocno od Bilishta (73). godine drugacijom tehnikom obnovljen zid. Ulcinij. kao Meteon. sto je bio teritorij Ardijejaca do doline Nerelve. stoljeca. Potom je sagraden zid oko Lisa koji ide od vrha brezuljka do luke. Polozaj utvrde nazvane Rozafat velicanstveno se izdize iznad rijeke Bojane i. Grad je pretrpio veliko razaranje nakon 168. pa izgleda da cak ni utjecaj Dirahija nije presao prirodnu granicu doline rijeke Mali. moze datirati u konac IV. Cini se da nijedna javna zgrada nije sagradena na toj padini. kao da su se elementi grcke civilizacije zaustavili juzno od rijeke Skumbi. To nimalo ne umanjuje Ijepotu grobova u stijeni koje bi se zeljelo pripisati dasaretskim kraljevima. po apulskoj keramici nadenoj na tome mjestu. prema Ptolemeju (II.nakon prve faze koja odgovara grubom zidu sto okruzuje gornji dio brezuljka i koji.

To je vrlo jasno u svim gradovima na jugu. dvije civillzacije. dok nasuprot tome gradovi na sjeveru nisu dosad dali nikakav vazniji natpis na grckome.Prava grobna komora nije sredisnja prostorija nego je izdubena ispod dvorista i pronadena je netaknuta s vrlo bogatim prilozirna keramike i nakita iz III. stoljeca prije Krista. ekonomske. izmedu vlasnika radionice i radnika. lako su Iliri sasvim prirodno preuzimali od kolonijskih gradova izgradenih na jadranskoj obali. mnogo manje propusan za utjecaje koji dolaze izvana. nakon sto su se uvjezbavali u trcanju. grad brise te veze i prekida ih kako bi stvorio nove. snazno obiljezen helenskim prinosima. ili dovodilo arhitekte skolovane u obalnim gradovima. grada ili ethnosa. Stanovnici grada medusobno vise nemaju iste odnose kakvi su se bili uspostavili u selima ethnosa. Gradani ovise o okruzenju da im osigura opskrbu prehrambenim proizvodima. barem po primjeru Zgerdesha i Lisa. razvijali su se ranije i brze u podrucjima juzno od rijeke Skumbi. brojni su gradovi rodeni slijedom poslupne preobrazbe drustva i gospodarstva u juznoj Iliriji. sto je opet vidljivo u Dimale. Olimpe. na primjer. Vaznije je to sto su stanovnici gradova. Obrazuje se na homerskim epovima. malo pomalo prihvaca grcke ideale. Sto je bilo domorodacko u kultu Afrodite Pandemos u Amantiji? Sto znaci priblizavanje Zeusa i boga Partina? Posljedice prodora helenske kulture su goleme. rabili grcki jezik.. Stvara se novo bogatstvo koje nije zemljisnog podrijetla nego obrtnickog ili trgovackog i ono malo pomalo treba optjecaj novca kako bi se potaknula trgovina i prekinula trampa. palestru i stadion znaci. jezik sluzbenih natpisa gradova i drzava sto se oko njih uspostavljaju. cak i skromno. svjesno ili ne. Seljak koji se nastanio u gradu nije neminovno prekinuo sve veze s rodbinom koja je ostala na selu. crude. Ilirski jezik nije ostavio nikakvoga pisanog traga u podrucju juzne Ilirije. gimnazij. To ne znaci da neminovno svi stanovnici neprekidno govore grcki. Mjesto koje je zauzeo grcki kao pisani jezik. zeljezno ralo za plug. u Amantiji. prihvacali grcki nacin zivota koji ce postupno promijeniti karakter toga stanovnistva. Moze postojati zajednicki govomi jezik i sluzbeni pisani jezik. 26) i s broncanom pojasnom kopcom koja iznimnom finocom prikazuje borbu konjanika s pjesakom. prikazuju se grcke tragedije. Grad je takoder element akulturacije buduci da se susrecii ili dodiruju dva nacina zivota. barem juzno od Skumbija. kao trijem s nisama koji susrecemo u Dimale. bila bi vrlo vazna jer bi omogucila da se jasno "suprotstave jug. na sjeveru i na jugu. politicke. 27) Posljedice urbanizacije Prikaz gradova koji su se razvijali od pocetka IV. nije najupec"atljivija manifestacija spore. Sve to znaci da urbana populacija juzne Ilirije. vojne i prostorne organizacije. da je ucvrste. stoljeca do rimskog osvajanja omogucio je da se otkriju neke opce crte koje je korisno istaknuti. sagraditi u gradu kazaliste. bilo da su kupljeni robovi ili zarobljenici. i sjever. Ako bi se ova konstatacija potvrdila. ali i sirovinama kao sto su glina za radionice keramike. Dimale. Perzej koristi usluge tumaca kad salje poklisare na dvor kralja Gencija (74) u Skodru. u Lisu ili Skodri (natpisi u Lisu su na latinskome i potjecu iz vremena Cezarove obnove). novcem promice grcki panteon. Bilisu. Arhelajeva Makedonija pokazala je primjer pozivajuci Euripida. gimnazija. Doista. izmedu gradskih duznosnika i obicnih stanovnika. prihvatiti ono sto se na grckome zove paideia. njihov nacin zivota i. okolni gradovi i ruralna drustva ne predstavljaju dva zatvorena svi128 jeta. To je nedvojbeno bio govorni jezik. a njihov stupanj evolucije nije isti pa napredniji vjerojatno nadjacava slabiji. hrvanju itd. u stanovitom smislu. kako bi osvojili pobjedu na cast svojega zavicaja. njihovu ljubav prema dokolici. 129 . rudaca za metalurgiju i za kovnice novca. police mlade da sudjeluju u natjecanjima. U oba slucaja. no gradovi su. I obrnuto. Ako je mali slobodni seljak neizbjezno vezan uz bogalog posjednika vezama meduovisnosti i sticenistva s uzajamnim obvezama. ili jedan drustveni sloj u gradovima. stanovnici sela nastoje dobiti gotove proizvode. da je solidno obnove i tako je nacin zivota na selu izravno doveden u pitanje rastom urbanizacije. kao da njihovi stanovnici ne vide koristi od gradnje stadiona. radi administrativne. a da ne govorimo o vezama izmedu slobodnih i neslobodnih. cak i kad je ono oponasalo neka zdanja iz Apolonije. moze pomoc'i rodacima da preurede kucu u selu. Stadion. Oni su djelo lokalnog stanovnistva. da gradovi na sjeveru nemaju istu nacin urbanizacije. Gradovi koje su sagradila ilirska ethne radi vlastitih potreba. kao i u Apoloniji. ili da su zavisnici kao prospeldtai kod Ardijejaca. kao i primalo podruznice radionica crijepova i cigla iz Apolonije ili iz Dirahija. ali stvarne helenizacije stanovnistva gradova. cim su osjetili potrebu da buducim generacijama prenesu odredeni dogadaj ili obiljeze zahvalnost nekom dobrocinitelju. a domorodacki vjerski zivot postupno priblizava lokalne bogove i grcka bozanstva do te mjere da ih na koncu stapa. stoljecu bili ukljuceni u eakidsko kraljevstvo zacijelo je pogodovalo njihovom razvoju. Ako se obogati. a i od epirskih i makedonskih uzora. posebno zlatnim nausnlcama ukrasenima glavom crnca od stakla ill obojenoga kamena (SI. kazalista. To sto su tijekom duzeg razdoblja u HI. Ako dolazi do sinkretizma nije moguce razluciti sto je bio originalni lokalni doprinos. Izmedu grada i obliznjih sela odvija se svakovrsna razmjena. gradje pogodovao novim drustvenogospodarskim preobrazbama. U kazalistu u Bilisu. sakanju. Oriku ili Butrotu. Sjeverno od rijeke Skumbi gradovi su rjedi i razvijaju se kasnije. oruzje. bilo da je to u Zgerdheshu. (SI. Istodobno. Narocito se cini.

Apolonije i Dirahija. u ocima delfskih Grka prije sredine II. 61-62. vec smo rekli da pojavljivanje politarha i grada moze biti kasnije od 168. Rimljanina koji zeli postati gospodarom cijele zemlje. Natpis naden u Sparti (78) govori o pismu koje su u prvoj polovici II. kad su se. U posljednjem cemo poglavlju imati priliku produbiti proucavanje institucija koje se radaju u razlicitim malim drzavama stvaranim u juznoj Iliriji. Kolonijski grad stvara mjesovito drustvo zasnovano na suzivotu i mijesanju potomaka prvih naseljenika i domorodaca useljenih u grad. Do novog dokaza valjalo bi smatrati daje pritan eponimni magistral koinona i da je postojala samo jedna diiava koja je nastupala prema van. kao i u drugim krajevima. 7-8 i 6. Na torn se popisu. 5. stolje£a otvorena su samo za atlete koji se smatraju Grcima. 2-3. U gradovima u unutrasnjosti jedan dio stanovnistva. Juzna Ilirija je jos oko 400. 9-10. nisu bile gradovidrzave. sto tijekom II. Delfima. Ta je barijera prijedena u vrijeme kad su Heleni bili spremni prosiriti granice grc"koga svijeta. 9. gradovi cije se stanovnike moze pozvati na Pitijske igre. stoljeca prije Krista. u njegovo vrijeme. 2. Ali natjecanja u Olimpiji. 3. gore. Cini se da je isto bilo u juznoj Iliriji. K tomu se domece i upad novoga susjeda s druge strane mora. Frontin. dak i ako seosko stanovnistvo koje ih okruzuje ostaje u potpunosti vjemo svojim ilirskim tradicijama. polls. okupljala lokalne entitete u koina. 2. Anabaza VII. jako privlaci grcki nafrn zivota. na Nimfejskim igrama ili Najskima u Dodoni. Sto se tice Olimpe. Arijan. prirodno. godine i povlacenja Epirana. zemlja koja se ustrojava oko gradova od kojih su neki veliki. isto sto i Grci. Ti su gradovi poticali procvat obrtnickih djelatnosti i trgovacke razmjene koje su sve vise trebale monetamu ekonomiju. 2. Stanovnistvo je bilo vrlo rastrkano. Odgovor je bez ikakve sumnje nijecan. Arijan. Juzna je Ilirija zapravo razapeta izmedu razlicitih teznji: oponaSati grcki uzor i odrzati lokalne tradicije. 141. u Nemeji i sva koja su im se pridruzila tijekom III. u Maloj Aziji. U sluc"aju Biliona neki su vjerovali da bi trebalo razlikovati siroki entitet koji bi bio koinon Biliona. Anabaza VII. 9. osim Orika. na razliCitim razinama. Justin VIII. Strategemata III. odnosno. ciji IV. a jedini znacajniji gradovi bili su kolonijska naselja na jadranskoj obali. Tradicionalno je drustvo uzdrmano tim promjenama. Justin XV. Oko 168. Arijan. koji su se s uspjehom natjecali u Amantiji ili Bilisu. 1-2. takoder Diodor XX. Arijan. no potrebno je naglasiti da osjetna helenizacija u gradovima na jugu nije promijenila vjemost sustavu ethnosa. Premda su Fenike i Antigonija bile veliki gradovi. BILJE§KE 1. 3. godine. 4. stoljeca. 4. 5. kao sto je haonska zajednica koju vodi prostat Haonaca. na Istmu. odnosno da prihvate grad-drzavu. godine i posljedica rimske inicijative. to je postala zemlja u kojoj se poljodjef jstvo razvilo uz ekstenzivno stocarstvo. stupac nedvojbeno ne pripada temeljnom popisu i mora se datirati u prvu polovicu II. otkriva kako je napredovala helenizacija u juznoj Iliriji. koja je upotrijebljena za Bilione. Novi izvori bogatstva omogucili su stvaranje grupe polidyndstai koji tesko podnose autoritet kralja i nastoje ga se osloboditi. 1-2. Na svoj nacin Strabon (76) daje isti odgovor kad drzi da su Atintani epirski ethnos. poznat na primjer po natpisu iz Dodone (77). To spominjanje znaci daje delfsko svetiste priznalo teznje tih gradova da budu prihva6eni u zajednicu Helena. neke frakcije ethnosa Atintana organizirale u autonomna koina. koja su se pak okupljala u vece cjeline. Anabaza VII. i grcka ih kultura ocarava do te mjere da su Bilis i Amantija. gdje prepuStaju dio zarobljenika prije nego sto se ukrcaju. nadasve na jugu. fi. 1. nakon vise uspjeha. usp. nadasve ujuznim krajevima koji su u dodiru sa susjednim Epirom. ciji su stanovnici. 2-3. v. da Grci iz Delfa i svi koji su onamo dosli u povodu Pitijskih igara tada vec smatraju Amantiju i Bilis heleniziranim gradovima. i u Iliriji. stoljeca postaje masovno zbog rimskih pobjeda i odlaska ceta prema lukama jadranske obale. 7. pojavljuju i Amantija i Bilis. Moramo se. prihvatili grcki nacin zivota i stoga mogu biti asimilirani. A. Veliki popis tearodoka iz Delfa (75). i grad koji bi bio Bilis. 19. Nakon opisa ekonomskih i drustvenih promjena mjerimo put prijeden izmedu pocetka IV. Polibije V. a one dvije se objedinjuju i tvore Kolnon Epirana. stoljeca. Bilo bi pretjerano iz rijeCi demos. kandidati se zele omjeriti cak i na velikim stefanitskim natjecanjima s grckim takmacima s kojima su se ve6 sreli u Epiru. 9. bez ikakve sumnje.Prirodno je da bi najbolji. 6. gore. gore 109-110. zeIjeli odnijeti pobjedu i u Apoloniji. stoljeca prije Krista pritan i demos Biliona uputili demosu Lakedemonjana. upitati o stupnju helenizacije koji je dostignut u gradovima juzne Ilirije i posebice ispitati je li ta zelja stanovnika da postanu Grci isla dotle da prihvate politidki okvir egejskih Grka. 131 . 3. i sredine II. izvlaciti dokaz da se radi o odluci samo gradana grada Bilisa. nakon 230. svi ili dijelom. Vec u Epiru grad-drzava nije imao uspjeha i do rimskog osvajanja Epirani su ostali vjerni svojoj federalnoj organizaciji koja je. za vrijeme rimskog osvajanja. kao sto su to ufiinili Amantijci i Bilioni. Anabaza I. Navodenje tih gradova znaci. usp. 5. Uporaba istog termi130 na za oznacavanje naroda Lakedemonjana i Biliona izraz je iz lakedemonskog prava. To je urbano drustvo nedvojbeno vise podijeljeno na klase negoli seoski svijet. godine bila zemlja selilackih pastira koji su zivjeli u neutvrdenim selima na obroncima planina §to su ih napustali samo zimi da odu u ravnice. moloska koju vodi prostat Molosana. i to uvodenjem roblja-robe.

1976. Finley. 17. L. H. I.4. Dialogues d'Histoire Ancienne. 63-82. Stadia Albanica IX. "L'origine e"pirote du vin de Bordeaux antique". Dautaj. Alenej X. u prikazu te knjige u GodiSnjaku Centra za balkanoloSka ispitivanja XXV/23. Politika II. 196. 60. N. 4. Petsas. "L'Etat illyrien. A. "Les apports des collections e"trangeres a la connaissance du monnayage en Illyrie me"ridionale". 14. Bust 1963. 51. sa sazetkom na francuskome). 317-325. 49. Patsch. P. Anamali. M. Prendi. i ondje vidio spomen Ilira /Il(I)yrioi/. "Une ne"cropole tumulaire a Pogoni de 1 'Epire". FGrH 115 fr. 2. 1973. Papazoglu."La forteresse de Mavrove et son identification avec la cit6 illjoienne Olympfe". Usp. poglavito 104-107. ur. Questions de Numismatique illyrienne. Roberta u L'lllyrie m&ridionale et I'Epire dans l'Antiquit€. 173. 123-135. 211-212. Usp. "Amantie". 19-45. ali u njegovom prijevodu. Tirana 1972. V. stanovnike Elira na Kreti. 259-273 (na albanskom s vrlo kratkim sazetkom na francuskome). sa sazetkom na francuskome). 271 E). Ceka. intervenciju L. Studio Albanica 1972. Pariz 1987. 1. 1983. T. Laronde u komentaru razmatra to rjesenje za redak 58. isto. 55. E. 31. 44. Iliria 1984. Cabanes. 1. V. 1987. Cabanes. 39. 223-226. 41. 43. 103. Aristotel. 84-88. S. Cabanes. 40.. u L'lllyrie miridionale et I'Epire dans l'Antiquit€."Les inscriptions du theatre de Bouthrotos". 211-222.. u istoj knjizi v. 19. necemo slijediti F. v. Gjongecaj. Arch. mogao sam ustanoviti neposredno u Plo£i 1971. 7. A. Aristotel. (na albanskom. 46. 18. 32. i J. Levi. 27. godine da taj omjer epirskin novaca medu slu£ajnim nalazima pastira ne varira. 379-405. Greek historical Inscriptions II. u izvjescu o albanskoj knjizi Les Illyriens u GodiSnjaku Centra za balkanoloska ispitivanja. to se ime preobrazava u Elire. Ustav atenski II. S. To$i "Donne"es rdcentes sur 1 'onomastique illyrienne a Dyrrachium". "Pithoi antiques munis d'estampilles de"couverts dans le district de Korea". V. Lera. 23. 29. u Les Illyriens. 103-130 (na albanskom. 269-270. tu je te§ko6u istaknulaF. L'Epire. "La circulation des monnaies e"trangeres en Illyrie du Sud au cours des VIe-Ier siecles avant notre ere". 1972. 47-49. Usp.8. i Sh. 1. Politika II.'Timbres amphoriques trouve"s en Albanie". gore. Iliria II. v. kao posljednje Dh. Recherches arche'ologiques en Albanie. 443 EC (=VI. usp. Usp. i u Les Illyriens. Tarent. Islami. 131-169. Likurg. F. 2. 35. 2. retka.A. i posebice si. 8. Arch. 52. u II. M. "Le probleme de la main-d'oeuvre agricole dans les colonies grecques de la mer Noire". Iliria 1986. P. 58-3.77-103. 99. Politika V. 10. 24. isio. 45. 2. Aristotel. B. 4. 1972. 7. Papazoglu. M. 30 i bilj. D. 23. 1986. 10. P. Hispaniae coccolobin vacant. "Le monnayage de Skodra. posebice 71 bilj. 19 i 20. Cezar. 26. V. kad smatra da se "ropstvo helotskog tipa pojavljuje samo kad jedna etnifika skupina koja je dostigla odredeni stupanj drugtvenog razvoja osvajanjem pctcini drugu skupinu": to je najjednostavnije objaSnjenje. 272. Usp. Deltion. 20. 55. A. 145-154. kao posljednje V. 47. Budina. 29: Baliscam Dyrrachini celebrant. 21. 37. 4. P. i d. 33. Plinije Stariji XIV. 86-123 (na albanskom. N. 30.1. 325-331. "Les recherches arche"ologiques en Albanie durant les trente demie'res anne"es". "Le lieu et le rfile d'Antigonea dans la valise du Drino" u L'lllyrie m&ridionale et I'Epire dans I'Antiquitt. 136 i si. 1907. Aristotel. 5. Tod. 159-166. 67-148.1. "Monnaies de'couvertes dans la cite" illyrienne de Klos". 221-222. 1. 1973. 22. Pippidi. 3. 50. Ceka. u L'lllyrie m6ridionale et I'Epire dans l'Antiquit6 239-243. Usp.1. takoder P. Proliv Leokrata 26. 38. l^aronde. 40. Aristotel. F. Libykai Historiai. 9. Papazoglu. sa sazetkom na francuskome): 33 od 76 pec"ata na grCkome su rodski. Polibije II. Gradanski rat III. i osobito iz godina 220-180. 23 1267 b. relkujasno donosi c"itanje "iXupfou. Atenej VI. 30-35: autoru 54. Papajani.. 47. Godisnjak Centra za balkanoloska ispitivanja XXV/23. Mano. 163. 219-226. Papazoglu. 157. S. 1945-1985.PlinijeStarijiVIII. 4. 12. zahvaljujem S. u Acres du colloque 1972 sur J'esclavage. Iliria 1982. o svim numizmatic'kim problemima v. 1304 a. 57-91. Tako C. knjizi rasprave De re rustica. 16. Clermont Ferrand 1987. Usp. 1978. Annales litt&raires de l'Universit& de Besan^on. Ceka. V. 28. 2. no ono je jako kritizirano za samu Spartu i ne bi se moglo primijeniti na hektemore i pelate u Ateni prije Solona. kao posljednje. S. Lissos et Genthios". Oesterr. 208-209. 1267 b. gore. nadeni poglavito na jugu Ilirije. pokazali su da se tumuli nastavljaju i u gr£kom Epiru. Iliria 1981. Varon."Donn£es numismatiques de Dimale" Iliria 1984. 166. 17 (1961/2). F. Cabanes. 81-82. "Le tre"sor numismatique de Bakerr (Fieri)". H. Cezar. Rev."Timbres antiquesffouve"sdans la contree entre Aoos et Genusus". Iliria 1983. gore. 25. "Le cause della guerra romana contro gli lUiri" Zxi Paro/a de/Passato 152. i L'Epire. sa place et son role dans le monde mdditerrane'en". Sh. P. Dautaj. dans Probfemes de la lerre en Grtce ancienne. Teopomp. Cezar. V. 1. 5 1290 b. PoIibijeV. 42.. 4-6. 86-87. Iliria 1986. Gradanski rat HI. Ph. 208. B. Cabanes. Politika IV. v. M. 207-208. Genevrier. v. 36. 15. XXV/23. 7. 11. usp. "Notes sur les origines de 1 'intervention romaine sur la rive orientale de la mer Adriatique" u L'Adriatico tra Mediterraneo e penisola balcanica nell' antichita. 105-209. 49-68. gdje autor jasno pokazuje da albansko-delmatske sjekire ovdje nisu oruda za rad. nema razloga nazivati taj grad Olympas. 481. Gjongecaj "La circulation des monnaies de 1 'Epire dans les centres illyriens". 176. Pariz. Iliria II. 132 133 . clanke: L. Andreou. 13. rado bih slijedio Wilamowitza i Toda u pouzdanom citanju 54. Jahresh. 101. III. 2. Robert Etienne. "Un de"pot de baches pre"historiques a Torovice de Lezhe". 187-204. Iliria VI. Islami. 34. 399-444. Islami. gore. Cyrene et la Libye heltenistique. 48. Islamiju na plodonosnim razmjenama koje smo imali o toj temi. 8 i 9.

30 i bilj. 77. V. Cabanes. Diodor XVI. 67. 2. 78. lliria. 1972. 55. lliria II."Politarques en Illyrie". Usp. "La ville illyrienne de Lissus. usp. 6571). lliria II. Islami. "L'urbanisme en Illyrie du Sud a la lumiere des donn&s arche'ologiqiies". takoder lliria. F. lliria. Hammond. L. sa place et son role dans le monde nWJditerraneen" lliria IV. V. 7. Zheku. "Amantie". Kvint Kurcije. "La cite" illyrienne de Klos". 167-215 i njegovu knjigu Qyteti ilir prane Selces se Posthme. Ephem. Frontin. 71. 1. Prva Filipika 48. B. br. "L'Etat illyrien. 5. usp. gore. IG V 1. lliria IV. gore.2. 7. 1. 1984. 147 i bilj. ABSA. Arijan. lliria 1985. 9. 59 (P. "Naissance et de"veloppement de la vie urbaine en Illyrie". 1975. godine. 68. 1972. lliria II. 1925-26. Ceka. 73. i njegov sinteticki clanak "Apercu sur le deVeloppement de la vie urbaine chez les Illyriens du Sud". 7-23. 75-76 i bilj. usp. sa sazetkom na francuskome). "Notes d'e"pigraphie hellenistique". Demosten. H.ovf(ov 5rj|ian x 134 . redak 11 koji spominje izvjesnoga Zostrata BuXAfov ctjr6 Nixafai. Historia XXXVII (1988). 57. III. takoder F. 15-26.26. 1972. P. BCH. "Reflexions sur la geographic historique de 1'Illyrie m^ridionale". 75. I. 6. 61. 69."La ville illyrienne a Zgerdhesh de Kruje". Frontin. S. 56. Islami. C 327 govori o dvojezicmm narodima. 6.153-163. epigr. lliria II. A. O tim natpisima v. S. kao odgovor na clanak F. 21-62 (na albanskom. Ceka. I. 1965.639. S. 6. lliria 1981. teal 6 5fJM-o<. 3. u Illyrie meridionale et Epire dans I'Antiquiti 149. Dakaris. 7. 65. 179. 74. 70. 1972. N. 140. Papajani. 4. 290 (na albanskom. S. 71-88. 4. Strategemata. son origine et son systeme de fortifications". 1975. v.. i N. 1-85. Prendi . u Les Illyriens. G.. PAAH. u tisku. Ceka vodi velika arheoloika istrazivanja. 411-422. Ceka. lliria II. 1986. 89-104. 99. Arch. Polibije XXVIII. II. Anabaza I. 67-148. 45. (Studio Albanica 1965. Strabon VII. 8. poglavito njegov clanak "Le koinon des Bylliones" u L'Illyrie m6ridionale et I'Epire dans l'Antiquit6.217-237. L'Epire 546 br. Prendi. 62. 1987. Diodor XVI. III. 1921. 61 (1966). 72. 3. 28: BuXXidvcflv 6 Jipiiiavii."La ville illyrienne de la Basse-Selce". La liste des Theorodoques". v. Nikeju poznaje takoder i Stjepan Bizantinac. 65-69. Strategemata. 58. U Bilisu N."Les centres fortifies des Amantins" Monumentet 10. 1972. N. 1928. 423-432. Leonardos. 54. Robert. idenlifikaciju je predloiio L. III. usp.K. v. Strabon VII. BCH. Papazoglu. 66. i 122. iP. Cabanes. lliria VI. Dautaj. 59. 72. usp. 8 C 326. 7. oKlosu v. 76. N. Natpis s Amfijareja u Oropu koji je objavio B. 132-135 i 168-173. sa sazetkom na engleskom). gore. (na albanskom. 1972. 12 . korisno je pogledati clanak istog autora "La cite" en Illyrie et en Epire (Analogies et particularite's)". 64. Plassart. Eordaika. 239-268. 438-448. Anamali. 30. gore. Tirana 1985. Usp. Prendi.53. Pelij valja smjestiti u blizinu Bilishta na desnoj obali Devolla."Le koinon des Bylliones". "La cite" en Illyrie et en Epire (Analogies et particularite"s)" u L'Illyrie meridionale et I'Epire dans I'Antiquite 65-69. 60. u istom Casopisu. "La cite" illyrienne de Dimale". AaKE6aiu. 149-165. "Problemes de chronologic de la cite" illyrienne". L. S. 83. 63. 135-149. Ceka. 69. 14). 246 bilj. "Inscriptions de Delphes. sa sazetkom na francuskome). "Deux inscriptions de construction de la ville illyrienne de Lissos". lliria IV. za iskapanja 1973. F. gore. Islami. 5. 1976. 150. u L'Illyrie meridionals et I'Epire dans l'Antiauit6. 107-112. "Les Politarques en Epire et en Illyrie meridionale". 434 bilj. Cabanes Bull. 137-161. 8.

Valja pricekati Polibija i njegov opis ilirskih ratova kako bi se dobile naznake o sudbini toga podrucja. godine. U torn trenutku s druge strane Jadranskog mora Rim pobjeduje neprijatelje u sredisnjoj Italiji i siri svoju vlast do njegovih zapadnih obala. cija su sredista interesa umnogome na istocnoj obali. poglavlje Razdoblje rimske intervencije u Iliriji (230-167) povijesti juzne Ilirije otpocinje novo doba od 230. porasta borbi izmedu makedonskih kraljeva i grckih saveza (etolski koinon. do te mjere da moraju potraziti podrsku izvana i to cak u Iliriji. godine. To znaci da se ilirski drzavni entitet jedino mogao konstituirati jos sjevernije. Upravo ce ispitivanje te nove ilirske drzave biti u sredistu naSeg zanimanja za to razdoblje. To zacijelo nisu bili Monunije i Mitil. nakon duge sutnje izmedu Mitilovog rata protiv Aleksandra II. Za Rim Jadransko more vise nije granica. odavno svikle na razmjenu proizvoda i stanovnistva. do toka rijeke Skumbi ili cak sjevemije. o kojima ne znamo pojedinosti" (1). kao posljedica gasenja dinastije cija je posljednja predstavnica Dejdamija u Ambrakiji. na temelju numizmatickih dokaza. Pretpostavlja se da je ilirska drzava "prosla kroz razdoblje unutarnjih previranja. do Dirahija. koje se. U 137 . stoljedu. epirskog. ahejski koinori) u kojima se protivnici iscrpljuju u besplodnim bitkama. No siromastvo nasih obavijesti ne ogranicava se samo na Iliriju vec pogada praktic'ki cijeli stari grcki svijet u tome razdoblju. no u drugom smo poglavlju vidjeli da znamo vrlo malo o Glaukijinim nasljednicima. Uzaludno je pokusavati rekonstruirati tih cetrdeset godina koje su dio golemog polja rusevina sto ga predstavljaju anticki literami izvori o III. oko 270. Ona se ustrojava i razvija u medunarodnom kontekstu zamaha obnove. oko Skodre i Lisa. Najizvjesnija je nazocnost eakidskih kraljeva u juznom dijelu Ilirije (2). veza izmedu dvije obale. ono je most. i ilirske intervencije u akarnanijskome Medionu. Epirska drzava jako slabi u godinama sto prethode 232. dominira ilirskim prilikama i korjenito im mijenja prirodnu evoluciju. Pritom pripaja prilican broj gradova Velike Grcke. zeljelo dovesti u usku vezu s Dirahijem. Susjedstvo s rimskim svijetom od godine 230.IV.

Makedonski kralj nije se u stanju istodobno boriti s Dardancima na sjeveru i s Etolcima u Akarnaniji i zbog toga placa Agronu da to uc"ini umjesto njega. Suoc"en s krajnje oskudnim izvorima o torn kraljevstvu. Otpor zitelja Mediona nije mogao potrajati i Etolci su ofiekivali kraj opsade. ili barem odgovomost javne. a potom Glaukija. izgleda redom sebi osigurali zapovjednistvo nad ilirskim vojskama koje su se podizale u dijelu sto ga Makedonci nisu zaposjeli ili podvrgnuli svojoj vlasti. F. mogao je biti Mitilijev sin ili brat" (5). Njegova flota je u torn trenutku savrseno operabilna. Tako se odgonetaju ozbiljni poremecaji na Balkanskom poluotoku: premjestanja naroda pocinju od Dunava i remete svaku ravnotezu koja se uspostavila juznije. Agron je morem poslao stotinu lemba s pet tisuca Ilira koji su se iskrcali na juznoj obali Ambrakijskog zaljeva i odatle stigli u blizinu Mediona koji je opsjedala etolska saveznicka vojska. Od podjele Akarnanije izmedu Etolaca i Aleksandra II. Pleurat. kraljevske vlasti u gusarstvu. kao i Makedoniji Demetrija II. nije rijec o troveslarkama nego o manjim ladama koje su svejedno sposobne prevesti svaka pedeset ljudi i u povratku pridodati prilicno velik plijen. Razlozi torn slaganju leze i u cinjenici da je dardanski pritisak tezak i Agronovom kraljevstvu. Prvo otkrifie koje taj pohod pruza je postojanje nezanemarive momarice. Oni su pak zajednicki neprijatelji Agrona i Demetrija II. Agronov otac. godine. ako je to Pleurija-Pleurat. Skupstina gradana (ekklesid) raspravlja o posveti oruzja.Agronovo kraljevstvo i prvi odnosi s Rimom Polibije (3) pocinje svoje kazivanje o rimskoj intervenciji u Iliriji na sljede6i nacin: "Kralj Ilira. Nisu se upustali u otvorenu bitku. Njihova navala objasnjava poziv sto ga je Demetrije II. Demetrija II. To bezvlade u sjeverozapadnoj Akarnaniji potaknulo je etolski nasrtaj kako bi se cjelokupna Akarnanija ukljucila u veliki Koinon Etolaca. slijed 'ardijejskih1 kraljeva nastavlja slijed starih ilirskih kraljeva. izazvali su epirsko povlacenje. godine i jer Dardanci osvajaju Makedoniju sa sjevera. N. Podsjetiti na pomorsku snagu znaci i dotaknuti temu o kojoj se (Sesto raspravljalo. jos uvijek epirske Ilirije. Doduse. Agronov otac. godine. Uslo je u uporabu da se toga kralja naziva Ardijejcem i da se o njegovom kraljevstvu govori kao o "plemenskom savezu Ardijejaca" (4). epirskog (godine 253/52. Ona naprosto pokazuje da je ta obitelj ostala u sjeni tijekom gotovo jednog stoljeca. jer su proracunali da im flota daje pokretljivost u akciji kakvu nema kopnena vojska. Je li Pleurat. Will (8) pokazuje da "svjedocanstva o njegovoj aktivnosti prestaju oko godine 236/5. posebice Labeata oko Skodre. koje je takoder moglo biti stvar pojedinaca koji rade za svoj vlastiti raCun. Ta je pobjeda za Agrona i njegove ratnike bila nesto novo i zacijelo je pridonijela povecanju zelje za plijenom kod Ilira. Polibije naglasava da su Iliri rabili njima svojstvenu taktiku. "Kronoloski.". u vrijeme kad su Klit. tijekom njegove intervencije kod Mediona. vjerojatno ubijen u bici pocetkom 229. Njihova je pobjeda bila potpuna. a to je ilirsko gusarstvo. za koje se cini da predstavljaju ozbiljnu prijetnju Agronovim Ilirima. Tako je Agronovo kraljevstvo u dodiru s Dardancima. Pozvan da intervenira u Akarnaniji. 139 . Prva pouka koju iz toga valja izvuci je da Agronova sila nije rodena naglo 231. 345/44. nego su napredovali u odvojenim (Setama koje su tjerale laku pjesadiju i konjicu s brezuljaka sto su okruzivali glavninu njihovih trupa. aktivan godine 345/44. Agron. G. Papazoglu. L. Nakon toga su navalili sa svih strana na Etolce poredane kako i treba biti hoplitska falanga. ali prevrat u Ambrakiji i smrt posljednje eakidske kraljice Dejdamije. koji bijase sin Pleuratov. gradu sjeverne Akarnanije koji su opsjedali Etolci (9). a Makedonci i Iliri placaju cijenu. u vrijeme kad nezavisna Akarnanija jos nije obnovljena u sjeverozapadnom dijelu zemlje koji je pripadao posljednjim Eakovicima (11).) Vojna sila koju Polibije pripisuje Agronu ne moze se oslanjati prvenstveno na istocnu Iliriju. vjerojatno na svim sjevernim granicama ugrozavaju Dardanci koji sa svoje strane trpe pritisak Bastarna. jer Makedonija Antigonovica nije prepustila nista od teritorija prikljucenih Makedoniji ili podvrgnutih i stavljenih pod zastitu antigonidskih kraljeva. a oruzje i oprema zaplijenjeni. o cemu govori to sto su ljudi ve£ navikli na dugu plovidbu.Pleurat doista morao doci iz sjeverozapadnog podruc"ja pa rodbinska veza nije nemoguca. pis"e. ostavljajuc"i grad Medion u cudu zbog neocekivanog spasa. Polibije (10) to jasno priznaje kad kazuje da je nakon osvajanja Fenike kralji138 ca Teuta morala zurno pozvati natrag svoje trupe jer su se neki Iliri odmetnuli i presli Dardancima. jer je Demetrije II. Ardijejaca koji su dalje od Labeata. uistinu vise prvi nego drugi. a koji se borio protiv Filipa II. E. Hammond (6) radije pridruzuje toga Pleurata stanovitom imenjaku kojega uzima za njegovog djeda. imao je na zemlji i na moru znacajniju vojnu silu nego bilo koji od onih koji prije njega vladahu Ilirima". do pada eakidske dinastije. uputio Agronu da intervenira u Medionu. Sav je plijen smjesta ukrcan na lembe i £itav se ekspedicijski korpus vratio.) Medion je bio dijelom zone prikljucene Epiru. u danasnjoj Crnoj Gori. Vidjeli smo (7) da je taj Pleurija . u zelji da potvrdi kontinuitet ilirskih kraljcva. kao sto su se Etolci nadali. igrao vaznu ulogu? To nije mogude reci jer se u starim izvorima pojavljuje samo kao otac Agrona koji nije skorojevic nego nasljednik koji je naprosto uspio prosiriti svoju vlast dalje nego njegovi preci (otac i pradjed. sto pokazuje dobre odnose izmedu dvojice kraljeva. i pridonijeli su zblizavanju Makedonaca i Ilira. kad je nenadana pomoc Ilira omogucila etolski poraz i oslobadanje opsjednutog grada. U Urn okolnostima Agronova snaga moze dolaziti samo od narodii smje§tenih sjevernije. ni na juznom dijelu te. cije je kretanje sporo i ne omogu6ava da se protiv neprijatelja osloni na ucinak iznenadenja.

Na jednome (29) je rijec o nekom Amfilosaninu kojega su ubili ilirski konjanici i taj je iz III. R. Sto se lice jadranskih obala. Rendic-Miocevic (24). Robert (21). znacajne flotile ilirskih lemba i sklonost obalnih naroda ka plovidbi. pa cu ovdje samo sazeti njegove razlifiite vidove. no nista ne govori o gusarenju na otvorenom moru. ali i iz prvog dijela III. stoljeca i vrlo lako moze odgovarati nekom od napada na obale Mesenije koje navodi Polibije (II. stoljeca i to vjerojatno iz druge polovice. Podsjecajuci na intervenciju Dionizija SirakuSkog 385. L. (12) dotaknuo. Trazili su zivez. Moze biti rijec o napadu na brod ili o iskrcavanju na kopno. posvecen jenauarhu s Korkire poginulom u borbi. usamljene ku6e i neutvrdena sela te odnosili na svoje lembe plijen. iz trenutka teske krize u Faru. 5. J. prvi na jednom grckom natpisu spominje domorodacko stanovnistvo imenom lliri. Egger i W. ali daje veliki natpis koji otkriva tu situaciju (SI. kako je predlozio D. a D. Peek prihvacaju potonje tumacenje. Taj tekst s Ise. a ne s Fara. stoljeca prije Krista. Iz Polibijevih navoda (II. Lakedemonska Mesenija prije Leuktre nije trpila takve napade.. Rendic-Miocevic (25) ga datira u pocetak IV.Ilirsko gusarstvo Tema ilirskoga gusarstva je neiscrpna i svaki joj povjesnicar zeli dodati svoje misljenje. Ta pobjeda Parana. Robert. ve6 sljede6e godine. Izgleda. ili pak Hire koji zive blizu rijeke Jadra pored Splita i njihove saveznike. Drugi (30) evocira strijelca koji se borio protiv gusara na moru u blizini otoka Strofada. Ujedno pokazuje da se literarni tekstovi koji navode napade ilirskih gusara (17) mogu vrlo lako odnositi nadogadaje bliske godinama 231-230. Taj je uspjeh zacijelo dao nove ambicije Ilirima kralja Agrona koji se. 5. a oni su to iskoristavali da nekaznjeno bez prestanka napadaju i pljackaju te krajeve". (SI. Dell (16). zapravo. i L. kako izvjescuje Polibije. kad su napali Fenike". stoljeda prije Krista. te je smatrao da gusarstvo ni u cemu nije sputavalo zivot grckih naselja na dalmatinskim obalama. Peuceta i nadasve Etruscana u Jadranskome moru. otimanju plijena i zurnom odlasku prije no sto stigne pomo6 iz unutrasnjosti. i L. stoljeca. kao sto pokazuje predodzba sto je Polibije docarava o naletima na Elidu i Meseniju (19): "To bijahu pokrajine kojima su lliri neprekidno harali. bacaju u napad na utvrdene gradove poput Fenike. stoljece prije Krista. Egger (27) koji s razlogom podsjeca da su bitke izmedu stanovnika grckih gradova i Ilira s kopna bile ceste prije rimske intervencije. J. R. Robert usporeduje s korkirskim epigramima za vojnike iz III. Nakon njega. a D. na Elidu i Meseniju.. Sto nije cudno. kao i dotad. RendicMiocevic je precizirao da je natpis iz prvih desetljeca IV. nedvojbeno iz u vremena osnutka grada. pljafikali polja. (14) Holleaux osjetno pomice unatrag pocetke ilirskog gusarstva na Jadranu. J. J. Tredi tekst s Korkire (31). prema Polibiju. Kad ih je napala flota malih ilirskih lada. Faranima su pritekle u pomoc Dionizijeve sirakuske troveslarke. Element koji izgleda doista nov te 231. epigram mladog strijelca Aleksandra datira takoder iz III. kad je grad napus141 . I on je iz III. stolje6a pristaje i R. pripisao Agronu da je prvi organizirao mocnu flotu u Ilira. svjedoci o lokalnim sukobima izmedu grckih naseljenika i domorodackog stanovnistva. M. 2) u kojima se prepoznaje Hire iz kraja oko ladera (Zadar). On najprije naglaSava zamah gusarenja Japiga. 14) i izvjescuje o zestokim bitkama koje su Farani morali voditi protiv domorodaca sto su ostali na otoku i protiv Ilira s kopna. (13) procijenio je da "veliki uzlet ilirskog. stvari. ili bolje. (SI. Holleaux je redom predoCio dva razlicita misljenja: godine 1920. 29) vjerojatnije iz II. Gusari koje su Korkirani progonili duboko na jug mogli su biti lliri. Tim se problemom ponovno bavio H. od toga doba. Duzina obale i smjestaj glavnih gradova u unutrasnjosti udaljavali su i usporavali pomoc koja bi odbila iskrcavanja Ilira. Na isti se natSin moze tumaciti epigram posvecen Kaliji. znatno prethodili godini 230. tekst ne dopusta da se sa sigumoscu utvrde okolnosti bitke. stoljeca (28). kao sto podsjeca L. Cini se da s razlogom zakljucuje da se "lliri nisu znatnije bavili gusarenjem na Jadranu na otvorenom moru mnogo prije 231. stoku i odvodili zasuznjene ljude. Robert (23). u prozi. Beaumont (15) je. godine je lakoca pobjede nad Etolcima pod Medionom. dodaje: "Jadran je. 1). Ocevidno nije cudno sto jedan natpis potvrduje Diodorov odlomak (XV. Godine 1928. restituirajuci u 3. Brunsmid (20) ga datira u IV. valja istaknuti sutnju natpisa o pomorskoj aktivnosti Ilira do trenutka koji nije daleko od osvajanja Fenike. ardijejskog gusarstva najvjerojatnije koincidira s padom epirske dinastije. stolje6a (22). Ona samo potvrduje postojanje. stoljeca prije Krista. Potvrdu o tim borbama daje natpis s Fara koji je posveta plijena otetog od Jadasina. i gusarenje je ondje i nadalje bilo endemsko zlo". godine. retku 7% umjesto vrjt. koja je imala privremen ucinak. 28) Kao sto primjecuju J. 1-2) proizlazi da su neprekidni napadi Ilira na obale Peloponeza. Uz pocetak III. No. godine. i L. poginulom u borbi protiv Ilira. stoljeca. na pucini ispred obala Mesenije. U svakom slucaju. ostao prepusten Ilirima. Natpis s Ise L. Robert (26) drze da on moze biti iz IV. L. premda su njihovi prepadi ranije bili usmjereni prema selima. narav izvora je takva da je nemogufie reci kako apsolutno nije bilo nikakvog gusarenja duz ilirske obale" (18). Robert (32) je takoder pokazao da se ne moze ilirskim gusarima pripisati katastrofa koja je zadesila Far. da se neki oblik gusarenja prakticirao vec stanovito vrijeme na peloponeskim obalama. i njegovi se zakljucci u mnogim toCkama cine vrlo zanimljivima i sukladnim naznakama starih izvora. Radilo se o brzim iskrcajima na obalu. No niposto se ne smije otici predaleko u proslost. Cini se da se to pitanje nije obnavljalo otkad sam ga ja 1974.

jer su to bili otocni gradovi. mozda cak druge polovice toga stoljeca. osim sto Iliri nedvojbeno od toga ne ocekuju sveukupna sredstva za zivot. bilo preko luke Onkezma (danasnje Sarande). stoljeca. U nedostatku sigurnog dokaza valja. dakle. Od tog usjeka Skerdilaidini su Iliri dosli do Fenike jednim pritokom Drina. Naisavsi na narode bez bedema.tio rimsko saveznistvo. sagraden 142 na dugackom grebenu koji se izdize iznad doline Bistric. dok Iliri ukrcavaju na svoje lembe robove i sav plijen oduzet neprijatelju. a posebice u tome kada je Agron umro i kad ga je zamijenila njegova zena Teuta. 6-7) stavlja tu smrt i ustolicenje kraljice Teute neposredno nakon pobjede kod Mediona. koji su odaslali vojsku sto je zauzela polozaj nasuprot Ilirima. njegovom lijevom obalom. 19) pronalazi srednji termin: Isa trazi rimsku zastitu za Agronovog zivota. nastojali steci korist za sebe i nahraniti slabe. Zato se lako moze razumijeti Polibija kad kazuje da su Epirani poslali odred da brani grad Antigoniju (37). regentkinja u ime mladog Pinesa. odnosno ujesen 231. stolje6u endemsko zlo koja pogada cijeli istocni Mediteran. Operacija je ovoga puta bila pripremljena preko veza uspostavIjenih s keltskim plac"enicima. 49. prema izrazu N. ali je iz opreza. uz Antigoniju je jedan od dvaju velikih gradova Haonije. nesretnog Perzejevog saveznika u trec'em makedonskom ratu (33). mozda pod vladavinom kralja Gencija. naposljetku. Apijan (IHrski ratovi 7) pripisuje Agronovom kraljevanju jos i napad na Isu. slijediti Polibija i smjestiti Agronov nestanak vec ujesen 231. etolski i ahejski. prikljucuju se tome savezu. premda osobno ne najsiromasniji. a glavnina sa Skerdilaidom ide putem kroz unutrasnjost. odnosno na podrucje Antigonije. Hire. kadsto zbog Krec"ana. Jedna je vojska stigla u pomoc i zauzela polozaj na juznoj obali Bistri?e. bilo preko Butrota i istoimenog jezera. Kad je poharao Epir. Moze se. zato sto je blizu mora.e. pusta ilirske gusare da haraju obalama Elide i Mesenije i da napadnu Fenike. koja je smjestena mnogo juznije. duz doline Aoja. a potom je prodrla u dolinu Drina usjecima koji cuvaju ulaz u nizinu Dropulla. Vulica. U zamjenu za otkupninu. Vjerojatno je izvor zajednicki dvojici posljednjih autora. tocino odgovara tome opisu. Epirani su u pomoc pozvali dva Koind. 1-3. u vrijeme ambrakijskog prevrata i gasenja eakidske dinastije. Epirani dobivaju oslobadanje slobodnih ljudi i grada Fenike. odnosno zapadni dio Haonije. Ta aktivnost nije bila nista sramno i cak je donosila stanovitu slavu". pokazuje opadanje epirske nazocnosti u citavom podrucju izmedu doline rijeke Skumbi i Tepelena. pljackali su ih i odatle izvlacili sredstva za opstanak. Epigrafija zapravo ne omoguc'ava da se pokaze pomorska gusarska aktivnost Ilira prije III. godine. gdje su organizirani susreti izmedu rimskih i makedonskih poslanstava. podsjetiti da je gusarenje u III. kao i barbari nastanjeni na rubu kopna ili na otocima. ili samo u 230. koji su zivjeli u gradinama. On je mozda brat pokojnoga kralja Agrona. Dio vojske odlazi morem. godinu. Njima treba pridodati Etruscane i. Epirani tada saznaju da stize ilirski odred od 5000 ljudi kojima zapovijeda SkerdiJaida. Uz to se toj aktivnosti ne smije pridavati pejorativan znacaj. rimsko poslanstvo i ubojstvo rimskog poklisara. Skerdilaida zakljucuje primirje s Epiranima. ali rimsko poslanstvo stize nakon njegove smrti. Zonara VIII. dolinom Kardhiqa koja vodi na prijevoj Skarfice. Nista ne omogucava da ga se datira u 232. Salju poslanstvo kraljici Teuti i zakljucuju savez (symmakhid) s Ilirima. Ta je jedinica dosla kopnenim putem. Polibije (II. na kopnu i na moru. blizu danasnjeg sela Finika. dok Dion Kasije (fr. u Onkezmu ili u dnu Butrotskog jezera. Taj haonijski grad. Tukidid (34) je doista predocavao gusarenje kao normalnu aktivnost u svoje vrijeme: "Negdasnji Grci. kadsto zbog Etolaca. i smatrati da kraljica Teuta. manjim dijelom i od trenutka koji ne mozemo odrediti. godine. odali su se gusarenju cim su se pocele razvijati pomorske veze medu zemljama. duz Aoja sve do Tepelena. Skerdilaidin prodor s brojnom vojskom kroz cijeli juzni dio Ilirije. pocinio "glupost" (35) pomicuci Agronovu smrt za neko vrijeme. koje se kod Apijana i Diona Kasija razlikuje. precizira Polibije (36). ali koju brani utvrda Lekel iznad usjeka Drina. uklonila most. a odatle u dolinu Delvina i Fenike. a sigumo clan kraljevske obitelji. No od toga do gusarenja na otvorenom moru velika je razlika. Na celu su im bili ljudi koji su. godinu. No nema dvojbi da je bilo lokalnih bitaka izmedu grckih naseljenika s Fara ili s Ise i domorodackog stanovnistva tih otoka i kopna. bilo na Isi ili na Korkiri. 4. Tako ojacani. Jedino je rezulatat jasan: Epirani odjednom napustaju cijelu juznu Iliriju koju su driali od 143 . kojih je bilo oko osam stotina. Ono sto cine Iliri u Agronovo vrijeme i mozda vec" ranije. ciji prezivjeli bjeze u Atintaniju. Ilirsko-epirski rat (230) Tri izvora koji omogucavaju rekonstruiranje prvoga ilirskog rata razlikuju se u nekim tockama. Rezultat je znacajan za Teutino kraljevstvo koje je naglo preokrenulo situaciju sto je postojala jos od Pira. Malo potom Epirani mijenjaju saveznistva. a Akamanci koji su uspostavili drzavu na sjeverozapadu. Iliri nocu prelaze rijeku Bistrisu i sutradan pobjeduju Epirane. a bili su posada u Fenike. u vrijeme Skerdilaidinog nadiranja. kao da je rijec o sramnom djelovanju. Ustvari. Tesko je znati gdje su se iskrcali Iliri u Ijeto 230. tako da je grad pao u ruke Ilira vec u prvom naletu. ali njih je pozvao natrag neki Teutin izaslanik zbog vec spomenutih poteskoc'a na dardanskoj granici.

B. Narav veza sto ga spajaju s kraljevstvom moze sasvim lijepo ostaviti Apolonjanima slobodu da brane svoje ekonomske interese poslanstvom Rimljanima. M. Odbacujuci svaku pomisao na predumisljaj rimr 145 . valja priupitati o motivima zbog kojih je jedna golema sila presla Jadransko more. No prije toga dobro je podsjetiti da jadranske obale nisu mogle ignorirati jedna drugu. . jer je Apolonija prirodan izlaz za sjevemi dio kraljevstva u vrijeme kad se ono prostire barem do doline Skumbija. To zna£i da se u trenutku kad je Demetrije zauzet dardanskim poslovima. bilo kakav poziv u pomoc protiv ovih ili onih. I s razlogom podsjeca da su 229. preko krajeva Amantina i Atintana.kolicinom i Ijepotom plijena". koji je dugo ostao neprijeporan. Holleaux uopce ne vidi sto bi u toj prici moglo dokazati da je Grcka ve6 bila predmetom ambicioznih preokupacija rimskih politicara. Teutini Iliri su obnovili junastva Bardileja. Jedan tekst Valerija Maksima (39). eakidski kralj zeli napredak grada i njegove luke. valja jos podsjetiti na poslanstvo Apolonjana u Rimu. U svakom slucaju. a ne od Rimljana. Novost je njezino smjestanje u Brundiziju oko 264. Moze se shvatiti zadovoljstvo Teute. Ceste razmjene dovode istocnjake na italsku obalu. Ona se moze diviti i brzom napretku svojega kraljevstva ostvarenom u malo godina. pitanje naravi odnosa toga kolonijskoga grada s kraljevstvom Aleksandra II. budu losi. na koji bi se Rim oglusio. godine zaposjeli rimski koloni. sve dok ne zauzmu jedan od najvecih gradova te drzave. Niese (47) uzima u obzir 266. a da uopce ne bude rijec o pozivu u pomoc. Brundizij su izmedu 269. Bayetu (44). Poklisare su uvrijedila dva mlada senatora pa je Senat poslao krivce Apolonjanima i pobrinuo se da jedan kvestor otprati izaslanstvo do Brundizija. Novina III. epirskog. a vrlo je vjerojatno da je ta velika luka takoder zeljela uspostaviti dobre veze s novom drzavom koja kontrolira zapadnu obalu Jadranskog mora. godine i pregovora izmedu Rima i Tarenta. Siluacija je mnogo drugacija godine 230/229. Naprotiv. Paisu i J.kaze Polibije (38) . povlacenjem epirske posade iz Tarenta godine 272. buduci da je Isa. rimskog zaposjedanja Brundizija i dolaska apolonijskih poklisara u Rim" (43). preklinjali za pomoc 144 Ahejce i Etolce. izvjescuje da su stanovnici Apolonije uputili izaslanstvo u Rim. Naposljetku. Najjednostavnije i najvjerojatnije objasnjenje dao je M. pa se Etolci mogu bojati toga protivnika koji ih je prethodne godine ponizio pred Medionom. naravno. Holleaux (51) iznio je stav o uzrocima prvog ilirskog rata. Uz to. J. godine. pobjednika nad Molosanima godine 385. a zitelje Velike Grcke na istocnu obalu. mogle su promijeniti okolnosti trgovacke razmjene izmedu Apolonije i italske obale (50) te uciniti potrebnim apolonijski demars u Rim. kao sto su Orik. Anegdota Valerija Maksima otvara vise medusobno povezanih pitanja: pitanje datuma apolonijskoga poslanstva u Rimu. sto ce postaviti problem reorganizacije tih podrucja na politickom planu. i 264. H. Prema E. godinu. Jos od Pira grad je ukljucen u teritorij koji kontroliraju Epirani. M. kad je Teuta pocne opsjedati. u trenutku kad prestaje nezavisnost Velike Grcke. stoljeca je dolazak rimske vlasti na jadransku obalu. postao latinska kolonija. jer vrata su uska. Ceka (48) je mislio takoder i na poziv u pomoc protiv Aleksandra II. ocevidno je da se to nije dogodilo na poticaj Rima. Holleaux (42) smjesta tu misiju oko 266. Prvi ilirski rat Brzi uspjesi Ilira nedvojbeno su uzrokom izravnog rimskog imerveniranja u poslove Ilirije pa se. ali precizira da je rijec o pribliznom datumu i dodaje: "Vjerojatno je da postoji neka veza izmedu dva istodobna dogadaja. a da kralja to ne smeta. doSao je red na Hire da prodiru u Epir. koji pronalazimo i u fragmentu Diona Kasija (40). ali jako dvoji o vaznosti koju valja pripisati toj prici. od Otranta do otoka Sazana na pucini ispred Vlore. Iliri su naveli susjede da s njima sklope savez. M. ugrozeni od Ilira. Nema nikakvog razloga da odnosi izmedu grada Apolonije i eakidskog kraljevstva Aleksandra II. ilirski utjecaj siri do Akarnanije. godine Apolonjani. Dolazak i nastanjivanje rimskih kolona na drugu obalu Jadrana izazvali su razvoj razmjene preko tjesnaca i potaknuli Apolonjane da uspostave odnose s novim susjedom.prije 280. pitanje motiva te misije. i osnutak kolonije 244. prije no sto je. Epidamno Dirahij. G. oko 244. te da nema razloga govoriti o prijateljskom ili saveznickom ugovoru. Ukratko. jedini grad u tome podrucju koji se opire njezinoj vlasti. no cini se da je Agronovo i Teutino kraljevstvo napredovalo i prema sjeveru. Hirschfeld (46) navodi takoder 270. u mjesecima koji prethode rimskoj vojnoj intervenciji na istoku Jadrana. Apolonija. i jer odavno obje obale govore grcki. dakle barem pola stoljeca. M. Holleaux. v_ Cmi se beskorisnim traziti politicko-vojna objasnjenja. Droysen (45) je drzao da je poslanstvo stiglo 270. "ocarane. Prije no sto pristupimo rimskoj vojnoj akciji u Iliriji. a ne Rimljane (41). godine. Holleaux je brizljivo proucio tu anegdotu i potrudio se umanjiti joj vaznost. zahvaljujuci tome s"to su se grcki naseljenici davno smjestili na obali poluotoka Salenta i lako odrzavali veze s Korkirom i lukama ilirske obale. Nijedan izvor ne spominje slican postupak grada Dirahija. godine. ako je dobro spomenuti prvi sluzbeni kontakt izmedu Rima i Apolonije. G. naglasavajuci da je poticaj dosao od Apolonjana. godine i da je to prouzrocila ugroza ilirskog kralja Mitila koja se nadvila nad Apolonjanima. Promjene politicke situacije u Velikoj Grckoj nakon epirskog povlacenja 272. To se relativno dobro vidi na jugu.

nema dvojbe da koristi gusarenje kao izvor zarade za zajednicu. Dok.naposljetku. ili je to postala tek nakon rimske intervencije . Holleaux je smatrao da "uopce nije bilo potrebe za tolikim naoruzanjem da se svlada Teuta. Iliri istodobno iznenaduju i pljaCkaju Fenike te djeluju na obalama Elide i Mesenije. godine. Apijana i Diona Kasija. od kojih neke opljackase. 20 000 pjesaka. gdje su u torn trenutku tek djelomicno znali za vrlo los polozaj Makedonije. Moze se pomisliti da Iliri nisu poznavali ucinkovitost velikih rimskih brodova naspram njihovih krhkih lemba ili pak Rimljanima pripisati neznanje o krhkosti ilirskih lada. mozda povezanima s dardanskom ugrozom koja je prouzroc"ila opoziv Skerdilaide od Fenike. medutim. bilo za Agronovog zivota. 8-12. kao i dijela Ilirije sto su ga posjedovali Pir 147 . nepodnosljivih nasilja Ilira i uvreda njihove vladarke. Casus belli je naden i Rim priprema ozbiljan pohod: 200 brodova. ona se zapravo stvara kroz su5eljavanja razlicitih tendencija sto ih poticu razni. bojali da Makedonija ne pritekne u pomoc Ilirima " (56). Teuta drzi cvrstom rukom kraljevstvo i. kad toliko italskih trgovaca prometuje tim krajevima i moze dati precizne obavijesti. Cjelokupan njegov prikaz pociva na Polibijevom svjedocanstvu (II.. Badian (57) je mogao usporedivati.11. Vracaju6i se Teutinim Ilirima. Jedina snaga koja se moze ciniti neproporcionalnom je flota od 200 brodova koji nisu za transport trupa. on smatra da je rat "izbio nenadano. Holleauxa da se. Moze se razumjeti zelja M. Vrijedi naglasiti moc ilirske drzave koju vodi Teuta. suprotstavi teorijama koje su tvrdokorno pripisivale imperijalisticke ciljeve rimskom Senatu od vrlo ranoga doba. iz slucajnog razloga. jos Agron postao gospodarom Korkire. a dok opsjedahu Fenike Jos' brojniji odredi njihove flote nasrnuli su na mnoge trgovce.najprije. M. sto bi moglo potvrditi da nisu jako dugo aktivni na Jadranskome moru. a nije dobro pripisati Rimljanima losu obavijestenost o polozaju na Balkanu i posebice u Makedoniji. da "rat u IHriji ni u cemu nije djelo rimskih drzavnika.1 i 7). na temelju izucavanja keramike. godine 1953-54. prema Polibiju (11. nego jednostavno svladati Teuline Hire. te da se utvrdi. Apijan je koristio grcko izlaganje. koje je u cjelinu povezivalo dogadaje u sjevernoj Grdkoj i na Jadranu. po Apijanu. koji su smatrani strasnim ratnicima i koje nisu mogli obuzdati ni Etolci ni Epirani.Dirahij. jer Polibije dobro razlikuje operacije te flote i kasniju akciju konzula Lucija Postumija s 20 000 ljudi. cak i ako se pred rimskim poklisarima poziva na pravo pojedinaca da se odaju gusarenju za vlastitu korist. Nigdje se ne vidi da su ga zeljeli. jer ona objaSnjava i opseg rimskog pohoda koji je uslijedio nakon propale misije rimskih poslanika.napredak arheoloskih istrazivanja u relevantnim zemljama mora omoguciti da se tofinije odmjeri razina razmjene izmedu dvije obale Jadrana i Jonskoga mora. Morali su. G. tu opasnost i onu koju predstavlja keltska invazija 279. ako se Cita Polibija. pa cak i opreCni interesi (55) . prema Polibiju (II. sigumo je da ga nisu trazili. nastojeci iznenaditi Epidamno . Taj snazni rimski pohod nema namjeru uplasiti Makedonce.skog Senata. koja su podrucja izvoza u Italiji i prema kojim podrucjima na drugoj obali Jadrana ona salju svoje proizvode. u svoje vrijeme. no zitelji uspijevaju odbiti napadaca. Ne zadrzavajuci se dugo na pitanju iz unutarnjeg politickog zivota u Rimu. a trudi se pobiti druge izvore. rat im je bio nametnut" (52). izvjesno je da politicku misao rimskog Senata ne treba smatrati monolitnom. Dok Polibije prihvaca tumacenje Fabija Piktora o vanjskoj politici Rima. a ne htjeli ratovati. u mentalitetu tadasnjih Grka. napadom na Korkiru.3). Cak je moguce da je Isa bila cilj pomorskih operacija 146 Ilira. razvija u vremenu kad se Teuta mora suoCiti s unutarnjim nemirima. Za njim je uslijedilo poslanstvo radi istrage. 2000 konja. a da se pritom ipak ekonomskim pobudama ne pridaje glavno mjesto u izboru politike. prema kojemu Rim zapocinje rat samo u sluCaju samoobrane. Apijana i Diona Kasija. za njega. Najvjerojatnijim mi se cini da su se u Rimu. Walser (53) pokusao je dokazati. Epidamna i Fara. E. koju autor smjesta u dolinu Drina koja je haonska. To se tumacenje moze objasniti pogresnom lokalizacijom Atintanije. Pobunjenici su brzo svladani. da citav njegov uvod o snazi Ilira ima namjeru istaknuti s kakvim 6e se opasnim protivnikom sukobiti Rimljani i do koje su mjere oni bili spasitelji grckih gradova. a dobar dio onih koje su zarobili odvedose u ropstvo". Apijanovo (58) kazivanje se razlikuje jer je. Sva se ta aktivnost. bilo po Teutinoj naredbi posljednjih mjeseci 230. premda se redosljed njihovih pothvata ne moze u potpunosti utvrditi zbog opreke izmedu Polibija i druga dva izvora. te ubojstvo poklisara. no mozda je pretjerao s vjernoscu Polibiju. Teute".. godine. Teuta pocinje s operacijama u proljece 229. osobito bismo voljeli znati je li razmjena izmedu Italije i Ise bila posebno razvijena prije 230. bilo bi iznimno vazno precizirati odakle dolaze italski trgovci i proizvodi u Epir i Iliriju. istaknuti njihovu veliku dinamic'nost nakon pobjede kod Mediona. na svaki nacin. druge posjekose. valja samo navesti nekoliko tragova za moguce istrazivanje: . kod Polibija. dakle godine 231. godine. pa onda nastojati shvatiti politicki utjecaj tih izvoznih krugova na rimsku vanjsku politiku. Nije ispravno ni umanjivati ilirsku opasnost i Rimljani su to zacijelo dobro shvatili. valja. a on precizira: "Cak i u prethodno vrijeme Iliri neprestance uznemiravahu pomorce koji su dolazili iz Italije. da Polibijevo kazivanje valja uzeti s mnogo opreza. rat proizlazi iz zalbi §to su ih italski trgovci uputili Senatu. 8. prema Polibiju.5). kod Apijana i Diona Kasija rat potjede od poziva u pomoc sto ga je grad Isa uputio Rimljanima. od kojih je jedan ubijen prije napustanja ilirskog tla.

Rimski pohod stize prekasno da spasi Korkiru. sto navodi E. Prema Polibijevom kazivanju. oni su dediticii. Protektorat je ostroumno odreden i pokazuje da su Rimljani vrlo dobro poznavali situaciju na torn dijelu Balkana. 149 . a u onaj dio koji je ostavio sebi. Walbank (59).unutrasnjost je prepustena Pinesu koji preuzima vlast u trenutku kad pobijedena Teuta odustaje od regenstva. Ta dva ethne okruzuju Dasaretidu koja je dobrim dijelom pod makedonskom vlaScu. s izuzetkom same Ise. Neprijepomo je da je Agronovo i Teutino kraljevstvo ugovorom iz 228. Zitelji Korkire tada odluce radije pregovarati s Ilirima koji ih opsjedaju te primaju ilirsku posadu pod zapovjednistvom Demetrija Farskoga. kazuje Polibije (II. Taj izraz zahtijeva pojasnjenje jer. kako primjecuje F. Sto je zacijelo slucaj u gradovima i ethne o kojima je rijec. ili su pali pod vlast Demetrija Farskog. dok Dion Kasije govori o rtu Atiriju (62). rimski protektorat obuhvaca gradove Korkiru. U proljec"e 228. 10). Rim je uvijek spreman vratiti trupe koje je vrlo brzo odveo 228. Nakon toga red je na Epidamnu da ude "pod vjeru Rimljana". Dva se pitanja postavljaju o tome ugovoru: dokle je sezao rimski protektorat i sto je dobio Pines? . Holleaux da oznaci zonu koja je izvan vlasti Ilira i pod rimskom zastitom. Kraj pohoda je zbrkaniji. sto mora osigurati slobodu plovidbe izmedu dviju jadranskih obala. Epidamno i opsjednuta Korkira pozivaju dva koind. podvrgavaju Ardijejce. pa su se onda osamostalili. a potom ih Teuta iznova pokusala zauzeti. nakon sto su Iliri podigli opsadu grada. a Polibije navodi samo jedno imenom Nutrija (61).i njegovi nasljednici. nedvojbeno Grka iz te parske kolonije. praktican je ali se mora precizirati jer je taj termin novija kreacija posudena od kolonijalnog vokabulara s kraja XIX . No razmjena poruka izmedu Demetrija Farskog i konzula zacijelo je prethodila dolasku rimske flote. obalno podrucje Fara i Ise. ahejski i etolski (kao sto su to ucinili Epirani nakon zauzeca Fenike). sto nije nuzno pretjerano. jer su ili pridodati Partinima (Sto se uopce ne cini vjerojatnim). kako napominje E. Badiana (60) na pitanje o njihovoj sudbini. Rimski brodovi plove od Epidamna do Ise koja je pod vjerom (pisris) pobjednika. posto se oslobodio ilirskih opsadnika koji su se po drugi put vratili. odnosno put koji vodi prema Epiru. U lo§im odnosima s regentkinjom. S dva. Odatle Rimljani prodiru u unutra§njost Ilirije i. Apoloniju i Epidamno te plemena Partina i Atintana (63). ali ne zna se je li to bila ratna odsteta da se nadoknade poCinjena zla ili redovni danak koji oznacava podvrgnutost Ilira rimskoj sili.Pinesov se dio ne Cini velikim jer je na istoku njegovo podrucje vrlo brzo omedeno podrucjem Dardanaca koji su u punom uzmahu. ako se ubroje i svi Ardijejci . Ovi potonji potopili su jednu penteru i zarobili Cetiri tetrere. dolinu srednjeg toka Aoja. Rimska ga intervencija kida na tri dijela. Polibije takoder govori o tome da Iliri placaju danak (foros) Rimljanima. Ne moze se birati izmedu dva razlicita prikaza i cini se da bi pretpostavka kako je te gradove najprije osvojio Agron. Will (64) "ti dediticii zacijelo nisu znali sto to znaci". Apolonija. i to nenaoruzana. od kojih su dva poimence spomenuta: izaslanstvo Partina koji se stavljaju pod skrbnistvo Rima i ulaze u okrilje njegovog prijateljstva (flia). godine primilo tezak udarac.na jugu. W. 11.pocetka XX. zitelji tih krajeva su se predali Rimljanima. koji je bio u sluzbi kraljice Teute. ali ta se imena ne moze sa sigumoscu smjestiti na karti.na sjeveru. ali preko Epira moze odvesti i u Tesaliju. Iliri se. Rimskim pravnim rjec"nikom. Od Teutinog kraljevstva nacinjena su tri dijela: . u mirovnom ugovoru na kraju rata i odredivanju rimskog protektorata. stoljeca i pretpostavalja da na snazi ostaju lokalne institucije. ali. povjereno je Demetriju Farskom kao nagrada za njegovu izdaju. a na sjeveru mu se prikljuCuje i otok Isa . godine zakljucen je mir izmedu Teute i Rimljana. i makedonskim posjedima u Iliriji koji sezu barem do Ohridskog jezera i vjerojatno do jednog dijela Dasaretide. stavljajuci se "pod skrbnistvo (epitrope) Rima. a ostatak ahejske flote je pobjegao. juzno od Lisa. Rimljani trpe ozbiljne gubitke u bitkama pred obalnim mjestima. Izraz "protektorat" kojim se koristi M. 11. Ardijejci kao takvi nigdje ne pojavljuju.Na prvo pitanje odgovara karta koja pokazuje da je Rimljanima stalo da nadziru dva puta sto vode od jadranske obale prema istoku. a to je Atintanija. s druge strane. . sto je najvjerojatnije. Tocno je da se. Bitka kod otocja Paksa suprotstavila je deset ahejskih pokrivenih brodova i sedam istih takvih akamanskih koje su podrzavali ilirski lembi. Ono je u kratkom vremenu bilo preraslo u silu vrijednu uvazavanja. a to je podrucje Partina. obvezuju da nece slati vis"e od dva lemba istodobno. Tijekom operacija Rimljani primaju raznovrsna poslanstva. to jest prema Makedoniji: dolinu rijeke Skumbi. ne moze biti govora o podvrgavanju cijeloga toga plemena. Korkira tako ulazi "pod vjeru (pistis) Rimljana". i izaslanstvo Atintana. godine. neznatno razlicita datuma prenosi se ista prica. Potom Apolonija dozivljava istu sudbinu.17) smatra da 148 on pod svojom vlascu (dynasteia) drzi najveci broj Ilira. a Polibije (II. Demetrije izdaje Teutu i pusta da ilirska posada Korkire padne u Rimljanima ruke. bila lo&a metoda rada. kako se izrazio Polibije.

Izgleda da se s Bilionima mogu dovesti u vezu dva natpisa koji predstavljaju peripolarha. Jedino pitanje o tome moglo bi proisteci od 150 novca. mozda savezni strateg. Niz magistratura danas je jasno potvrden: pritan. Balaicani su odlucili ovjencati peripolarha Aristena. onemogucila je da to podrucje bude imalo ovisno o Pinesu. sin Parmenov. nakon pada eakidske dinastije i nakon sto su Skerdilaidini Iliri zauzeli Fenike. smjestene na mjestu Mavrova i poznate po rijetkom novcu. No valja precizirati da damijurzi ovdje nisu slicni onima kakvi su kod Molosana oko 370-368. godine i koji su tada bili okupljeni u kolegiju predstavnika ethne. sin Abejev". cuvali Atiku tijekom druge godine svoje efebije. ali se od njih odvojio da bi dobio samosvojnu organizaciju. Procvat malih drzava jos nije potpuno poznat. Citavo podrucje juzne Ilirije. izmedu toga grada i zemlje Biliona. nadena kod neke obitelji u podrucju Fiera. oslobodivsi se epirske vlasti. Amantija i Bilis su sredista dviju drzava cije su institucije danas dosta dobro poznate.koindn Balaicana. preuzet od gradova koje su osnivali Korincani (Korkira. Novi peripolarh. damijurzi (66). Dodonski natpis (65) za koji S. a vlast kraljice Teute imala je tek malo vremena da nad njima uspostavi kontrolu prije rimske invazije. Nedvojbeno je bio visoki duznosnik koinona Epirana. pritan.Reorganizacija juzne Ilirije Epirsko povlacenje s cijeloga podrucja izmedu rijeka Skumbi i Aoja. spominjao je agonoteta i vijece (68). od kojih onaj sto je posljednji naden dolazi iz utvrde Rabia koja je zacijelo obiljezavala istocnu granicu Biliona s Atintanima (osim ako je to prvi poznati tekst Atintana. Uspostava rimskog protektorata. Nasuprot tome. Ostaje slucaj Olimpe. kao u Bilisu. sin Parmenov. ali moze posluziti kao pandan natpisu iz Olimpe. ali ne moze se reci je li bio u sluzbi neke susjedne drzave. pripadnosti nekom odredenom lokalitetu ili seoskoj zajednici. Vijecem starjesina. za ostale se magistrature cini da su preuzete od susjednog Epira. no za sada postojanje koinona nije potvrdeno nekim epigrafskim dokumentom. a svaki je bio oznacen drugacijim etnikom. takoder imaju organizaciju koja je poznata preko natpisa. u kraju koji je pripadao Atintanima. do 198. Drugi natpis spominje pritana. sin Tisarhov i Bui. no to je dvojbenije). godine. bio je stranac u toj zajednici. Molosanina iz Kvesta i podize mu konjanicki kip. ucinio Balaicanima brojne usluge. te da u zajednickim poslovima dobiju udjela i njegovi tajnici (grammateis). s torn razlikom sto Balaicani nisu kovali novae. sto moze znaciti da se pridaje manje vaznosti etnickom podrijetlu. Narodnom skupstinom. bez ikakvog etnika. i vjerojatno je zaduzio novu drzavu u okolnostima o kojima nista ne znamo. dakle u blizini Apolonije. podnio je izvjesce Starjesinama (presbyteroi) \i (ekklesia) da je peripolarh Aristen. Broncana plo&ca koju je N. ili pak u sluzbi samih Balaicana kao placenik. a naveden je i jedan gimnazijarh. Teritorij Biliona ima citavu mrezu utvrda da ih cuvaju od Apolonjana na zapadu i Atintana na istoku. Peripolarh Aristen. (69). izgubljen prije nego sto je dobro procitan. Ceka priredio za objavu u casopisu Iliria. sin Egzakijev. Po tome se natpisu vidi citava organizacija te male drzve. cak i u njihovoj posveti Dionizu. ali mogu imati veze s nastajanjem i formiranjem zajednice Biliona. godine i onda 151 . I. prema Aristotelu. presavsi ubrzo potom pod rimsku. Kod Biliona su se oznacavali samo imenom i patronimikom. kao sto je zemlja Biliona ili grad Apolonija. dokazao je da je Balaicanima zahvalan za povlasticu koja mu je dodijeljena ovjencavsi zauzvrat koinon Balaicana istim takvim vijencem. a peripolarhu je zadatak da ih vodi i upucuje. i otkriva citav jedan lokalni zivot pun dinamike i pod velikim utjecajem grckih prinosa: "Kad je pritanom bio Bion. a da zbog ucinjenih usluga on i njegovi potomci dobiju udjela u zajednickim poslovima (koind). a treci. s novcem na kojemu je ime u genitivu mnozine AMANTQN: Zeus Buleus prima posvetu od tajnika Vijeca buleuta. To je. Moguce je da je taj dokument tek s pocetka drugoga stoljeca. s njezinim pritanom. riznicarom. i cini nam se kasnijim od godine 168. jamacno trenutak kad ono dobiva novu organizaciju i konstituiraju se koind Amantina juzno od Aoja i Biliona na suprotnoj obali. Balaicani su odlucili da ukaz bude prepisan na broncanu plocicu i da se ona postavi na vidno mjesto. prikazuje da koinon Biliona casti Krizona. sin Kleigenov. zatim vjerojatno pod makedonsku od 213. spominje drzavu koja je do tada potpuno nepoznata . no izgleda da Bilioni. Apolonija. zlatnim vijencem u vrijednosti od pet zlatnika. To ne sprecava Atintane da imaju vlastitu organizaciju koja zasad ostaje nepoznata zbog nedostatka epigrafskih nalaza. 1987. Parmen. Dakaris s pravom smatra da prethodi etolskom napadu 219. osamnaestoga dana mjeseca psidreja. njegova cetiri sinarhonta (koji su ovdje nedvojbeno magistrati pridruzeni politarhu) i tajnika. riznicar Aristen. prema donesenim odlukama. hiparh. ostavilo je ta podrucja bez nasljedne vlasti. Sabirtijeva sina. a sada i po natpisu koji imenuje politarha kao eponimnog magistrata. uz bok sjeverne Haonije. Stjece se dojam o razvoju prema gradu-drzavi. dakle. kao i Haonci. Ako je eponimni duznosnik. tako da se jos uvijek moze dvojiti izmedu sustava zajednice ili grada Amantije. Tip vojnika u ophodnjama slican je onima koji su. slijedom ugovora kojim je zavrsio prvi ilirski rat. Amantini. te vojnike u patrolama.Dirahij). sina Parmenovog. zbog njegove hrabrosti i odanosti. pa strateg. tajnika i simperipole (symperipoloi) (67). ostaju vjerni sustavu ethnosa. kod kojega valja razlikovati novae Biliona od onoga koji nosi samo oznaku BiHsa. Epidamno .

unutar dosta ogranicemh entiteta. Nakon toga Demetrije se. i ustolicenja Antigona Dosona. On je znao bez otezanja zakljuciti dardanski rat. Potom su se razdvojili. spominje i "tisucu sesto Ilira. zdruzen sa Skerdilaidom.6-9) ga prikazuje. clanom kraljevske obitelji. pa ako Rim ne reagira. ponovno pokusava obnoviti svoje drzavne institucije i svoju moc naspram ahejskog koinona koji je spreman okupiti citav Peloponez. S. i shvatiti ga prije kao zelju Demetrija. i to ponovnim otpocinjanjem brzih napada. kad je za to prigoda. u trenutku kad Atena kupuje svoju nezavisnost. Valja napustiti zamisao M. Prema Apijanu (Ilirski ratovi 8). nakon ujedinjenja dvaju dijelova Ilirije i intervencije u Atintaniji. upravlja ilirskim kraljevstvom. pod zapovjednistvom Demetrija Farskog". uz Antigona Dosona. No ta nagodba. Iliri Demetrija Farskoga znaju. sto znaci povrijediti rimsku zonu utjecaja. Samo sto su mogucnosti u vanjskoj politici bile prilicno ogranicene. Demetrije i dalje napreduje na dva plana. citav rimski protektorat ostaje izvan domasaja Demetrija koji je ogranicen na sjeverni dio i unutrasnjost Ilirije. U vrijeme koje se iz Apijanovog teksta (Ilirski ratovi 8) ne moze pouzdano odrediti. no to nije izazvalo neposredan odgovor Rima. No istina je da grcki rjecnik za saveznike rabi samo termin symmakhoi koji je otvoren svima koji to zele. 53) nam jedini kazuje da Demetrije Farski prije 222. to je zacijelo stoga sto je previse zauzet teskocama s Galima. kralja Atamana. a Rim je uvijek bio spreman. jer je koinon Biliona jamacno zelio zastititi svoju novu samostalnost. Zamisljati Demetrija kao pla6enika u sluzbi Antigona Dosona ne bi odgovaralo slici onoga koji. premda pomalo cudno zbog toga sto su Iliri stranci u savezu kojemu je obiljezje da ujedinjuje Helene. podsjetiti na svoju volju. epirske i akarnanske cete. kako krece u pohod. a i to ne potpuno jer je Dimale srediste otpora protiv Rimljana tijekom drugog ilirskog rata. kako pokazuje S. posebice u slucaju Olimpe i Balaicana. u ime Pinesa. Vec sam napisao (71) da nije rijec o ilirskim placenicima vec doista o saveznicima. Dion Kasije (fr. godine Demetrije Farski uspjeva nagovoriti Atintane da se odvoje od Rimljana. nego clan Helenskoga saveza. i 222. u Ijeto 220. od zblizavanja Arata iz Sikiona s makedonskim kraljem. a potom za kralja. godine uspijeva pod svojom vlasdu objediniti dva dijela Teutinog kraljevstva. Polibije (II. naglim nasrtajima s lemba. buduci da je kasnije Filip V. djelovati i za vlastiti racun. 65. 4) medu saveznicima (symmakhof). koji nije postovao ugovor iz 228. I to je moguce. koji mu je bio svojta" (73). suprotno ugovoru s Rimljanima" i to je. Dobio je skrbnistvo nad Pinesom nakon sto se ozenio Triteutom. Ubrzo se situacija izmijenila vjestim i diskretnim djelovanjem Demetrija Farskog. cak i ako nije bas bila povoljna. ploveci kroz Kiklade otimao je novce na jednima i pljackao na drugima. Beocani. On predstavlja dio Ilira koji nije obuhvacen politickim odlukama Demetrija Farskog. dok se Skerdilaida. Posli su u pohod "s onu stranu Lisa. Sudjelujuci u bici kod Selasije. uz beotske. Demetrije intervenira u Istri. bez obzira na njihovu etnicku pripadnost. Ta brza zajednicka akcija dvaju ilirskih dinasta nije mnogo donijela. No podrucje njegove vlasti ponovno cvrsne. jer su Mesenjani iz podrucja Pila zacijelo bili na oprezu. Demetrije sa svojom flotom pljacka i skuplja plijen po Kikladima. nedvojbeno s gubicima za Makedoniju. Drugo ocitovanje promjena ponasanja Demetrija Farskoga je njegova nazocnost. Polibijevo kazivanje je vrlo jasno: "Pristadose najprije u Pilu i otpocese nekoliko napada koji su propali. U jednome novijem clanku. Nedvojbeno je tocno. naprije za regenta. A Skerdilaida se u povratku s cetrdeset lada zaustavi u Naupaktu. Le Bohec (72) ustraje na dokazivanju da Demetrije Farski nije osobni saveznik makedonskoga kralja. u Helenskom savezu koji se. da se taj pohod ne smije smatrati akcijom koja je u suprotnosti s pripadanjem ahejsko-makedonskom savezu. A ono je umnogome obnovljeno po uzoru na to kakvo je bilo u vrijeme Agrona i kraljice Teute. na poziv Amine (zacijelo Aminandra). Akamanci. radeci za svoj ra£un. kad je za to imao sredstava. godine. sto pogoduje Helenskom savezu. Rijec je prije o povratku uobicajenim aktivnostima ilirskih gusara koji zele osvojiti plijen. Le Bohec. razdvojena ugovorom iz 228. 153 152 . jednako kao i susjedne drzave koje pripadaju zajednici Helena (Epirani. Mogao bih povjerovati da su prigodom te intervencije Demetrija u Atintaniji Bilioni koristili pomoc Krizona Epiranina. spremnoga promijeniti saveznika kako bi ojacao svoju vlast u Iliriji i vratio svojem narodu izvore prihoda od kojih je po ugovoru morao odustati. majkom mladoga kralja. uputi prema otocima i. cini se da izmedu 224. Naravno. organizira naspram lakedemonskog kralja Kleomena III. itd. imalo je vrlo aktivan politicki zivot. Promjeni saveznika pogodovalo je ucvrscivanje makedonskog kraljevstva. ponovno osvajao sjevemu Peoniju (70). Holleauxa koji je u tome savezu vidio makedonsku inicijativu upravIjenu protiv Rimljana. godine. da nade podrsku na istoku. s izuzetkom Partina.). na sjeveru Jadrana. a potom Sparta na poticaj Kleomena III. U povodu smotre Antigonove vojske. a Demetrije pedeset.ponovno pod rimsku. s pedeset lemba. privremeno stavlja u sluzbu Etolaca. Ovaj potonji daje cetrdeset lemba. no nije ih lako nanizati pouzdanim kronoloskim redom. godine. nakon okrutne smrti Demetrija II. Polibije (IV 16. jer Polibije i Apijan nisu istoga misljenja. omogucila je Dosonu aktivniju politiku u Grckoj. drugo tesko krsenje mira iz 228. Ohrabren pocetnim uspjehom. drugim ilirskim dinastom. Drug! ilirski rat Uredenje koje je Rim nametnuo nije bilo duga vijeka u Iliriji.

godine Skerdilaida je neosporno na strani Etolaca. Epidamnom.Ponovno Iliri nisu jednoglasni. Makedonsko susjedstvo je blize i moze postati opasnije kad mladi. Ilirija pod makedonskom prijetnjom Neprijeporno je da juzna Ilirija izlazi vrlo oslabljena iz te brze rimske intervencije 219. buduci da je Demetrije vec bio ujedinio dva podrucja? Na svaki nacin. Ubrzo zatim konzul opsjeda Far i uspijeva ga zauzeti. a Demetrije se sklanja kod Filipa V. 16. nego u nadi da ce imati konkretnu korist. jer to je kao predujam na buduci plijen. Neprijeporno je da su brojni i brzi lembi. Skerdilaida zakljuci s Etolcima dogovor o podjeli plijena i obeca s njima napasti Aheju". u II. Tada novi makedonski kralj. Apijan (Ilirski ratovi 8) je odredeniji kad precizira da su Rimljani udijelili oprost Ilirima. iz obzira prema Pinesu koji ih je lijepo primio. Zacijelo je pretjerano pripisati mu pohod koji bi mu omoguc'io da prodre duboko u unutras"nju Iliriju. kao nedvojbeno i mnogo drugih dinasta." (78). 10) jasno kaze: "Posredovanjem Agelaja. jer nitko ne izvjescuje o napadu na velike gradove. No Rim nije Ilirima jedini opasni susjed. 220. Dimale pada u ruke rimskoga konzula nakon samo sedam dana opsade: "To zauzec"e odmah pogodi u srce sve neprijateije. Dopustio je da ga nagovore i tako je ucinio. Filip V. VidjevSi to i uzevsi u obzir napredak makedonskog kraljevstva. To je bilo bolno podsjecanje na budnost Rima nad ilirskim poslovima. mozda u doba kralja Gencija. Etolce je napustio zbog toga Sto su odbili obecanu diobu plijena. Korkiru ili 154 Isu. a koji spominje potrebu da se Far obnovi. Naprotiv. primjecujemo kod Polibija zelju da razluci akciju protiv Ilira od one koja je uperena izravno na Demetrija Farskog. plovio dalje od Lisa s pedeset lada i opustosio brojne otoke Kiklada. koja lezi zapadno od Berata. "Bijahu obecali Skerdilaidi da ce mu dati dio plijena ako s njima napade Aheju. a to kazivanje nije u raskoraku s Apijanom: "Odao se pljackanju i haranju ilirskih gradova podvrgnutih Rimljanima. unatoc svojoj krhkosti. odgovara latinskoj formuli in fidem populi Romani venire. all Skerdilaida djeluje kao neovisan dinast. 12) je vrlo neodreden o ugovoru sto ga je Rim nametnuo na kraju toga kratkog pohoda koji se naziva drugim ilirskim ratom. bill dragocjeno oruzje i da Iliri imaju razloga biti zahtjevni prema onima koji traze njihovu podrsku. Isom. Rimljani pomislis'e najprije osigurati se istocno od Italije. 16) podsjeca na krsenja ugovora iz 228. uvjereni da 6e imati vremena popraviti glupost Ilira s jedne. Robert je radije ostao kod kasnijega datuma. Za tu se nagodbu iz 219. Etolci ne dadoSe Skerdilaidi nista od otetoga. Razlikovanje djelovanja razlicitih ilirskih frakcija omogucava bolje razumijevanje onoga sto bi se moglo ciniti kao nagle i sasvim nesuvisle promjene saveznistava. kad je izisao iz rimskog saveza i kad je pozvao svoju metropolu Par da mu pomogne u obnovi. a to znaci da je rijec o bezuvjetnoj kapitulaciji. Epidamno. Malo dalje. i na drugoj u Faru. Skerdilaida moze izgledati kao glavar druzine koja se povezuje s onim koji najviSe ponudi. suprotno ugovorima. Polibije (III. Apoloniju. a neposredna isplata dvadeset talenata je uvjerljiv razlog. i kazniti Demetrijevu nezahvalnost i smionost s druge strane" (77). 29) L. Ilirija ostaje vrlo razjedinjena. c"ak i ako je Makedonci moraju platiti godi§njim placom. Gr£ki je izraz jasan. Ostavtja li Rim njegove posjede Pinesu. gdje i utvrda Krotine. No nakon §to su poharali grad Kinetu i pokupili brojne zarobljenike i mnogo stoke. godine za koje je kriv Demetrije Farski. stoljec'u. Dogovor Skerdilaide i Etolaca vrlo je kratkotrajan jer Etolci nisu odrzali rijec. Skerdilaida se ne angazira na strani Makedonaca i njihovih saveznika iz ideala. a neki drugi sluze kao pladenici. nista nije receno o dijelu koji je bio dodijeljen Demetriju Farskom. a Skerdilaida je tada izvan tih razlicitih dijelova. Demetrije Farski okuplja trupe na dva mjesta. Demetrije jamacno predstavalja vecinu Ilira. godine moze pomisliti da umnogome obnavlja tocke ugovora iz 228. 4) navodi sve stete koje je Aheji nanio taj upad sto su ga vodili Etolci uz pomoc Ilira (75). Prvi prigovor jamacno dolazi u vrijeme intervencije u Atintaniji i Dimale. Robert (80). godine. K tome je. godine. Polibije (IV. priprema bitku protiv Etolaca i nastoji ojacati savez. kao da on nije Ilir nego strani zapovjednik koji je zauzeo previsoko mjesto u torn podrucju. Apolonijom. On je gospodar ostatka Ilirije i svime upravlja po svome nahodenju. dinamicni 155 . (SI. On prihvati pod uvjetom da dobije dvadeset talenata godisnje pa ce s trideset lemba s mora napasti Etolce" (76). Zato bez odugovlac"enja dodoSe iz svih gradova da se predaju i prepuste na vjeru (pistis) Rimljanima. Grad je mnogo pretrpio i zato je L. 25. vrlo udaljena unutar njegovoga podrucja: na jednoj strani u Dimale. Zbog toga njegovo srce obuze gorcina pa mu je Filip trebao uputiti samo jedan poziv da ga navede na sudjelovanje u zajednickom savezu (koine symmakhia). S druge strane. On se ho6e povezati s Filipom V. godine: potvrdivanje rimskog protektorata nad Korkirom. nad narodima Partina i Atintana te nastavak Pinesove vlasti u unutraSnjosti. Koncem 220. Ubrzo potom Etolci su s Ilirima zauzeli Aheju. Braccesi (79) htio u to razdoblje datirati lijepi natpis sto ga je objavio L. c"iji je rodni grad poharan. da se Iliri o kojima je rijec predaju u ruke Rimljana. a pomoc Skerdilaidinih Ilira nije na odmet. Polibije (III. Polibije (IV. Za to je vrijeme Senat u Rimu uzemiren rastom kartaske prijetnje u Hispaniji i htio bi prije toga srediti stvari u Iliriji jer je predvidao dug i tezak rat s Kartazanima. 19. na primjer na Kreti (74) te iste. Demetrije Farski je mogao izmjeriti granice koje je Rim tolerirao u nepostivanju ugovora i teZinu sankcije.

u Termu i kasnije Meseni. Od toga datuma Polibije pripisuje veliku ulogu Demetriju Farskom koji je navodno postao najutjecajniji savjetnik Filipa V. da brzo zavr§i rat sa Saveznicima. Upravo smo naveli da mu Polibije pripisuje znafiajno 156 mjesto u okruzenju Filipa V. U Ijeto 219. koji je pobjegao s Fara u trenutku rimske pobjede. dolazi 217. Obje se akcije odvijaju u vrlo uznemirenom medunarodnom okruzju. odgovoran za haranje Terma i za lo§e akcije Makedonca u Meseni (84). ne lisavajuci Pinesa njegovog podrucja. i slijedeci njega Zonara (VIII. dakle drugac"iji od onih koje je dao Skerdilaida. koje zapravo predstavljaju njihovi etolski saveznici. a potom se odaju gusarenju napadaju£i trgovac"ke brodove na zapadnim i juznim obalama Peloponeza (88). godine. kojega Polibije zeli oprati od svake sumnje. Kod Leukade njegovih je petnaest lemba privezano pored makedonskih lada kojima zapovijedaju Korincani. Sto se ostaloga tice. naprije zbog Hanibalove nazoCnosti u Italiji. godine. potom zbog prvog makedonskog rata koji suprotstavlja Makedonce i Rimljane. Cini se ipak da je u dvije godine uspio sebi priskrbiti veliko podrucje. Apijan (Ilirski ratovi 8). godine nije nemoguc. 95). ali Polibije opravdava to smanjenje objasnjavajuci da je "Skerdilaida morao ostaviti kod sebe glavninu flote zbog nemira koje su intrige dinasta (polidyndstai) izazivale u Iliriji" (82). spominju da se Demetrije vratio u Iliriju gdje su ga 218. kad je na Nemejskim igrama saznao za kartasku pobjedu na Trazimenskom jezeru. S torn namjerom Skerdilaida nastoji osloboditi makedonskog jarma Dasaretidu. U pohodu na Term sudjeluju i Iliri. Upravo je on. Upozoreni na obnovu gusarenja na moru. dok je za Filipa V. a ne Arat iz Sikiona. Dvije se predaje o Demetriju suprotstavljaju glede uloge koju je mogao igrati tijekom posljednjih godina svojega zivota. godine uhvatili i pogubili Rimljani. opsjedao Mesenu (86). akarnanske i mesenske cete. napuStajuci Akarnaniju. buduci da moze djelovati u Dasaretidi. On police kralja da se oslobodi sukoba s Etolcima. godine. prema Polibiju (V. nego prije luke smjestene sjevernije. prema Polibiju (V. jer Filip nije isplatio dvadeset talenata obecanih kad je Skerdilaida pristupio zajednickom savezu. buduci da drzi dio obale i luckih postrojenja za svoju flotu. a s druge strane tomu oprecna zelja Filipa V. jer je jedno rimsko izaslanstvo doslo traziti njegovo izrucenje godine 217. U istom razdoblju Filip V. pa sljede^e godine (218. Bas" on police Filipa V. godinu.vladar zamijeni opreznog Antigona Dosona. Od Apijanove predaje zapamtimo barem to da Demetrijev povratak u Iliriju i na jadranske obale 218. ni vlast kralja Pinesa ni nekakvog Skerdilaide.) Filip V. Ilirske posade ih se docepaju i salju ih Skerdilaidi. boreci se pjeSice. pa to Makedoniju stiti od ponovnog napada Dardanaca. kako bi se posvetio ilirskim poslovima i pripremi iskrcavanja u Italiji (85). kao sto je Pelagonija. On bi samo pridonio nemirima i urotama dinasta koje su vec spomenute prema Polibiju. Makedonci Salju flotu da otjera lembe. Skerdilaida salje svoje lade prema jugu. Vrlo je dvojbeno da je doslo do drugog rimskog pohoda u Iliriju samo godinu dana nakod pobjeda kod Dimale i Fara. Zacijelo je obilato iskoristio Demetrijev poraz u sukobu s Rimljanima i velikim dijelom na njegovu stetu za sebe uspostavio knezevinu. Pelagoniji i na makedonskoj granici (89). to se ne moze usuglasiti s Polibijevim kazivanjem o njegovom utjecaju na odluke Filipa V. To je bila samo polovica podr§ke koju je bio obecao prilikom ulaska u zajednicki savez. 20). godine. Filip V. Tit Livije (87) potvrduje da Demetrije zivi nakon 218. uz epirske. i petnaest lemba koje je poslao Skerdilaida. zatim prijetnjama i obecanjima preuzima 157 . Prema Polibiju. Za ponovno uspostavljanje modne Ilirije potrebno je vratiti istocne krajeve koji su pod vlascu Makedonaca. 97. Naprotiv. a potom protiv Terma. se dokopao Bilazore. Raskid se ocituje ponovnim ilirskim gusarenjem. Oc"evidno je drugi ilirski rat ostavio Iliriju u potpunoj anarhiji u kojoj se svako mjesto organiziralo pod vlastitim lokalnim vodom koji se oslanjao na svoju klijentelu i nije vise priznavao nikakvu srediSnju vlast. je obavijesten o pripremama za dardansku invaziju Makedonije (81) i. jugoistocno od Skopja. da obnovi Kasandrovu politiku od prije jednog stoljeca i sebi otvori pristup na Jadransko more. Sto se tice preuranjene Demetrijeve smrti vec 218. i stavlja njegovu smrt u 214. U prvome sudjeluje. Bilo je dovoljno da se kralj vrati u Pelu pa da Dardanci odustanu od pohoda kad su vec bili sasvim blizu Makedonije. U ratu Saveznika protiv Etolaca. pa nema koristi od toga da ovdje ponovno razlazemo te medunarodne sukobe. vjerojatnaje i vodi do zakljucka da je bio nazivotu do 214. ali i susjedna podrucja. ali i zbog rata Saveznika s Etolijom. Dok se Rim bude hvatao u koStac sa strasnim drugim punskim ratom. a da pritom ipak nisu pladenici (83). godine. uloga koju mu dodjeljuje Polibije pored Filipa V. Skerdilaida teSko podnosi savez s Makedonijom i do raskida. upravo u vrijeme rimskoga pohoda na Dimale i na Far. sto je i uCinjeno mirom u Naupaktu godine 217. u Ambrakijskom je zaljevu sreo bjegunca Demetrija. ali on ostaje u Iliriji i jamac'no mu valja pripisati veliku aktivnost koju nijedan stari autor ne opisuje. on hara gradic (polistna) Pisaj u Pelagoniji.1) najveceg grada Peonije. u gornjem porjecju Vardara (Aksij). a to nisu veliki kolonijski gradovi kao Dirahij i Apolonija. On drzi i teritorije u unutrasnjosti. ovi potonji poharali su dodonsko svetiSte. dva ce nastojanja raditi u suprotnom smjeru: s jedne strane hrabri Skerdilaidin pokusaj da ostvari ujedinjenje juzne Ilirije. kao Skodra i Ulcinij. ali i njegov zao duh. U Iliriji. vodi pohod protiv Kefalenije. Tijekom godina 218-217. no ona stize prekasno na korintsku prevlaku. Samo ce buducnost juzne Ilirije zadrzati nasu paznju u tome razvoju dogadaja.

no to je godina zakljucivanja ugovora izmedu Hanibala s jedne. nije napustio istocnu obalu Jadrana. ni Apolonjana. u proljede 216. Drugu mogu6nost. ni Dimale. Ljeti 214. godine. pratila pocetak odnosa izmedu Rima i Skerdilaide. "propustio je najbolju prigodu da postane gospodarom Ilirije". Moguce je da je to zblizavanje i starije. odnosno sasvim sigurno u Orestidu.Sto potvrduje da je prethodno jedan dio Dasaretide izmakao Makedoncima . na Jadranu. moglo bi se reci s pazljivim kormilarenjem. Holleaux u istoj biljesci. da traze Demetrijevo izrucenje. no ratno stanje izmedu Rimljana i Makedonaca nimalo ne mijenja polozaj Ilira. Mir u Naupaktu oslobodio je Makedonca svake brige u Grckoj. mimija nego prethodna. nedvojbeno. U stvari. a Polibije (V. kao sto su. godine". koji je Skerdilaida poduzeo. Nakon §to je zimi 217/216. posluzio je kao povod izravnoj akciji Filipa V. uz poticaj Demetrija Farskog. odnosno iz 217. all kraIjevski je naslov mogao uzeti i mnogo ranije. nezavisnost. To bi bio prvi diplomatski kontakt dviju drzava (92). navela ga je da zapovjedi brz povratak koji je spasio ilirske obale vrlo ozbiljne prijetnje. ni Atintanije. godine. zbog slabog stanja svoje zemIje. kad Skerdilaida trazi pomoc od Rimljana kako bi se othrvao floti lemba koju gradi Filip V. pise M. Nije nevjerojatno da su rimska poslanstva kod Filipa V. Je li ga tada zamijenio Skerdilaida kao kralj? Kako biljezi M. To se dogada u trenutku kad on mijenja stranu i kada pocinju napadi u Pelagoniji i Dasaretidi. i oni ce vratiti Demetriju Farskome sve njegove prijatelje koji su na teritoriju Rimljana" (95). te plovec"i od usc"a uz Aoj izvodi brzi napad na Orik (96) i zauzima ga. dok je Filip bio u Vlorskom zaljevu. barem u dogledno vrijeme. istina je da Rim.i druge lokalitete blizu Ohridskog jezera. "Njegovi prvi odnosi s njima potjec"u. Sto bi bio dobio Demetrije Farski da se tako sto dogodilo? Bi li dobio veliko ilirsko kraljevstvo? Dvojbeno je da bi Filip V. dragovoljno na svom zapadnom boku uspostavio drzavu sposobnu da mu smeta i da ga Ii3i slobodnoga pristupa Jadranskom moru. U juznoj Iliriji je godina 215. To je bilo tim potrebnije i hitnije sto je makedonska reakcija na Skerdilaidina djelovanja bila izuzetno ziva i ucinkovita. Holleaux (94). koliko je poznato. Krizondij i Gertunt (koji jos nisu lokalizirani) i nadire dalje uz upade u obliznja makedonska podrucja (90). Tu se. Filip V. ne baci na rimski protektorat u Iliriji (91). Taj promaseni pohod obiljezava pravu promjenu makedonske vanjske politike koja je postala proturimska. i ostavila bi Iliriju na milost kralju koji bi je podijelio na zonu izravno pripojenu makedonskom kraIjevstvu i vazalnu drzavu povjerenu Demetriju Farskom. Prije kraja jeseni 217. godine. godine. iz Apolonije. sto znaci da on obvezuje sve clanove saveza (symmakhid) Helena. 110. Upozoren od poslanika iz Orika i. pretor Marko Valerije Levin zumo prelazi tjesnac i bez velike bitke preuzima Orik koji 159 . Kako biljezi Polibije (V. iz prijasnjeg vremena. prema Polibiju (V. 8-9) ga spominje samo u zimi 217/216.dasaretske gradove Antipatriju (jamacno Herat). ili pak u novi sukob. 10-11). naravno. a Rim se stoga mogao bojati da se on ne poveze s Kartazaninom i. prema ilirskom uzoru. Makedonaca i saveznika s druge strane. Za Filipa je to osiguranje da ce diplomatskim putem dobiti ono sto nije mogao ostvariti pomorskim pohodom 216. godine. ni Fara. Filip V. Vec smo spomenuli da je 217. cvrsto odlucan boriti se protiv makedonske dominacije i pomiren s time da trazi pomoc Rima koji je predstavljao udaljeniju prijetnju. kakvo u jstom razdoblju vodi Karop Stariji u susjednom republikanskom Epiru. Orika. Taj dogovor predvida da nakon pobjede Kartage nad Rimom "Rimljani nece biti gospodari ni Korkirana. a to je domoci se rimskog protektorata u Iliriji i doci do velikih luka na jadranskoj obali. unatoc brigama koje mu zadaje rat s Hanibalom. ponovno zauzima tri dasaretidska grada. osvaja Kreonij i Gertunt. sto osigurava makedonsko brodovlje od intervencije rimske flote iz Brundizija (97). Tit Livije ne kaze nista o odnosima Skerdilaide s Rimom. no pokusaj obnove juzne Ilirije. Holleaux je mislio da su Rimljani poticali Skerdilaidu protiv Filipa V. a Filipa. Ta je makedonska akcija mozda uskladena s akcijom Kartazana protiv Tarenta. oplovio je Peloponez i htio stici u Apoloniju. 8). u Makedoniji dao izgraditi sto lemba. Pinesovo je kraljevstvo svake godine morale placati danak Rimljanima. odabrao je Skerdilaida. obnavlja pomorsku operaciju iz 216. Drugo rimsko poslanstvo odlazi kralju Pinesu da trazi placanje poreza koji kasni. posljednji put spominje kralj Pines (93) pa je vjerojatno umro nedugo poslije toga. 110. na dugi rok. godine poslao poklisare Filipu V. 108. To znaci da je juzna Ilirija sada izmedu dva opasna neprijatelja. sposobnim suprotstaviti se Makedoncima. Taj ugovor uzrokuje pocetak prvog makedonskog rata. godine naziva kraljem zajedno sa sinom Pleuratom. Enhelani i drugi. No treba pomisliti i na to da su Iliri. pozeljeli svoju sudbinu povjeriti glavaru sposobnom zapovijedati i da su ga odabrali iz kraljevske obitelji potekle od Agrona. Situacija delikatna za Skerdilaidu i njegove pristase moze se usporediti s opreznom politikom. Sa 120 lemba opsjeda Apoloniju. Uopce nije nemoguce da je Rim smatrao Pinesa premalo aktivnim vladarem i pozelio ga zamijeniti dinamic'nijim vodom. Ijeti 217. Lazna vijest da rimske pentere dolaze u pomoc" Skerdilaidi. godine. tek ga se 212. Apolonije. i rimska je pobjeda u drugom punskom ratu vodila ka prosirivanju rimskog protektorata na citavu Iliriju. M. Nedvojbeno je najprije na meti rimski protektorat. No odgoda je kratkotrajna. Naime. No. Epidamna . godine. sto pokazuje jedan vid ugovora iz 219. takoder u Dasaretidi . u visini otoka Sazana. i Pinesa. Kartaska pobjeda znaCila bi uspjeh za Makedonce Filipa V. Sudbina Skerdilaide bila bi sudbina neprijatelja. ni Epidamnjana. u trenutku kad sami nisu mogli izravno djelovati zbog rata s Hanibalom. ni Partina.Dirahija.

U tome je trenutku Publije Sempronije oslabljen slanjem pet161 . ostavljajuci Rimljanima samo gradove Apoloniju i Dirahij s njihovim podrucjima. all to je novi poraz. Tit Livije (105) vrlo sazeto iznosi te dogadaje. a takoder ratuje u Pelagoniji i protiv Dardanaca (104). 10 000 pjesaka i tisucu konjanika. Veliki uspjeh Filipa V. No gubici u ljudskim zivotima i materijalna razaranja bili su znatni. godine ostavlja teret rata u potpunosti na ledima Etolaca. Nevolja mozda za Makedonce nije bila velika. Izvjesni Aerop uspijeva osvojiti Lihnid (danasnji Ohrid) izdajom makedonske posade i njezinog zapovjednika te zauzeti stanoviti broj dasaretskih sela (vici). Moguce je da je Filip V. do te mjere da Epirani pozivaju Filipa V. dok je Dimale pod opsadom kao u drugom ilirskom ratu (111). u kojoj sudjeluju Skerdilaida i njegov sin Pleurat. Smjesta se podizu Partini i druga susjedna ethne (gentes. a Apolonjani se sklanjaju iza svojih bedema kako bi izbjegli bitku. od svojih makedonskih baza. ponovno zauzeo Orestidu i kroz Atintaniju uspostavio veze s trupama smjestenima u zapadnoj Iliriji. Filip dolazi. Filip mora pobjedi na brodove. 207. dok rimska flota zimuje u Oriku. u Grckoj. Etolci kao neminovne uvjete mira s Filipom trazili vracanje Atintanije Rimljanima. Filip pustosi dio llirije najblizi Makedoniji. pa je uspjeh takve ofenzive otkrio slabost makedonskog kraljevstva. odnosno bazenom Korce i Dasaretidom ili dolinom rijeke Skumbi. godine i potvrduje krhkost Skerdilaidinog kraljevstva. prodiru u Orestidu i silaze u dolinu orestidskog Arga. Tit Livije kaze. Kad su. Filip V. Tijekom sljedece dvije godine. Citava sjeverozapadna granica Makedonije je popustila. Uspijeva zauzeti najveci dio rimskog protektorata. koje Tit Livije (103) naziva "Thracum et Illyriorum reges". Ova prica Tita Livija ismijava Filipa V. mozda pretjerano. godine. vodi ofenzivu na kopnu. lisavajuci na taj nacin Skerdilaidu njegove glavne luke na utoku Drima i odsjekavsi ga od Rimljana (102). ustrajnima u otporu. cija je vojska previse zaokupljena vojnim operacijama u sredisnjoj Grckoj da bi mogla nadzirati granice kraljevstva. Odustajud od pomorskih operacija koje su mu tako slabo polazile za rukom. no neke zemljopisne naznake pokazuju zamah nasrtaja. Makedonske snage smjestene na Jadranu odsjecene su. Filip V. Rimska neangaziranost od 210. otprema pohod na teritorij Orika i Apolonije. Izgleda da se taj izraz ne odnosi na prolaz juznom Ilirijom. a Ardijejaca Skerdilaidi i Pleuratu (107). G. Sto se njegovog povlacenja tice. L. Kako bi sebi osigurao zalecte prije no sto ce se okrenuti prema Etolcima u Grckoj. nisu mogli zamisliti da ce ta dva kralja tako brzo bit! sposobni sami preuzeti stanovnistvo koje je Filip podvrgao godine 213/212. Na sjeverozapadu su ilirski kraljevi Skerdilaida i Pleurat. izgradio. sto im Rim nece oprostiti. procjenjuje na 20 000 broj dardanskih zarobljenika. suocen sa sirokom koalicijom koja okruzuje njegov teritorij i samo ceka da on ode u sredisnju Grcku kako bi se obrusila na njegovo kraljevstvo. Godine 209. na istoku Tracani. no vrlo je vjerojatno da su ilirski kraljevi Skerdilaida i Pleurat. tim prije sto je rimska eskadra ostala u Oriku. jer Plutarh prikazuje Filipa kako "prolazi Epirom". i dalje traje i pojacava se pritisak Ilira. kao sto nikada nije otkad ju je Filip II. Justin (106). Ohrabren uspjesima. takoder osvojili Lis. nesto ranije. Sljedece. jedino pitanje koje valja rasvijetliti je kontrolira li Filip vec tada putove izmedu svoje zemlje i podrucja Apolonije. dok na jugu Etolci drze Termopile. Filip V. Prokonzul Publije Sempronije pristaje u Dirahiju s trideset pet ratnih brodova. Hammond (98) pretpostavlja da je dio snaga koje je angazirao makedonski kralj stigao kopnenim putem. nego prije prijevojem Metsovo te moloskim i haonskim teritorijem. all pretor blokira usce rijeke pa je kralj primoran spaliti lade i otici u Makedoniju kopnenim putem. Sto se tice llirije. 208. sto bi bio dokaz slabosti kraljevstva koje se Skerdilaida trudi obnoviti. bez komentara. dok kartaska eskadra dolazi sve do Korkire. barem privremeno. i 206. bojeci se da u njoj nece pobijediti. je grubo pozvan da se vrati iz sredisnje Grcke zbog vijesti o opseznoj ofenzivi koju vode Iliri i Dardanci protiv njegovih posjeda i makedonskog teritorija. Posljedica toga makedonskog uspjeha je zakljucivanje etolsko-rimskog saveza i stvaranje citave jedne antimakedonske koalicije. nismo bolje obavijesteni. a na sjeveru Filip se ponovno mora boriti s Dardancima (110). nakon sto je dovrsio osvajanje Dasaretide i podvrgao Partine. koja uvelike pridonose slabljenju makedonskog kraljevstva. Rimski odgovor dolazi prekasno da sprijeci zakljucivanje toga separatnog mira. i to trajno. da se kopnom vratio u Makedoniju (99). Atintane i Dimale (101). Apolonjanima. dolazi 213. Dasareti se pridruzuju gibanju.drzi slaba makedonska posada. za slucaj da se prijetnja koncentrira na njihove (108) i makedonske (109) granice. 160 i koja istodobno svjedoce o tome kako su se izvanredno Iliri ponovno podigli pod vodstvom Skerdilaide i njegovog sina Pleurata. do jadranskih obala koje zauzima (100). stoljece i pol ranije. N. Stan izvori o tome ne govore. kao i podrucje Orika i Akrokeraunskog gorja. pretor salje 2000 rimskih vojnika koji nocu uspijevaju uci u grad a da Makedonci to ne primijete. Povlaceci se. No bilo bi pogresno ne promatrati druga poprista vojnih operacija na Balkanu. Nije nemoguce da je makedonska vojska prosla unutrasnjom Ilirijom. Filip V. koji su potakli akcije toga Aeropa. kaze Tit Livije). odnosno u bazen Kastorije. Izgleda kao da je Filip V. stari izvori vise uopce ne govore o situaciji u Iliriji i Filip uspijeva prisiliti Etolce na separatni mir. ne oklijeva s odgovorom nego se uputi prema teritoriju Apolonije i ponovno ga opustosi. Sljedece noci Rimljani iznenaduju kraljevski tabor i ubijaju ili zarobljavaju oko 3000 neprijatelja. tjera vojsku do Lisa i lukavstvom se uspijeva dokopati grada i Akrolisa.

osim gradova Epidamna. obiljezje stavova Ilira opcenito? To je jamacno element koji ima tezinu. sve do Ohridskog jezera. teritorij Partina. zahvaljuje se teorima primajuci ih u pritanej. Unatoc nemirima i ratovima. smjestena na najboljim putovima koji vode s jadranskog mora prema Makedoniji. i da njegov sin nastavlja zadacu kojoj se pridruzio prije vise godina. godine upornosti Etolaca. Orika i Korkire. u slucaju vjerskog poslanstva koje kruzi svim grckim drzavama. Atamaniji. godine. kao i teritorij Partina i Atintana. kao sto je koinon Biliona. na lijevoj obali. posebice sjeverozapadom. godine zavrsava prvi makedonski rat. odnosno drzave "ukljucene u ugovor" pojavljuje se Pleurat s rimske strane. iRim ustvari duguje castd/i mir iz 205. Ukazi triju gradova su sacuvani (114). Sto se dogadalo. a mozda i Olimpe i Balaicani? Oni zacijelo nisu mogli izbjeci mukama. tijekom tih teskih godina. ili ih vrlo brzo povratio nakon sto su Makedonci zauzeli Orik ili pokusali opsadom osvojiti Apoloniju. ali vrlo se dobro ucvrstilo u unutarnjoj Iliriji. Filip V. njezin zemljopisni pofozaj izmedu dvije sile je nezavidan jer ona je.naest brodova i dijela trupa pod zapovjednistvom Letorija. putovanja teora iz Magnezije na Meandru. Mozda u vrijeme toga rata treba smjestiti natpis iz Bilisa. oko Lisa. rado primaju poslanstva razlicitih grckih drzava u Rimu i zauzvrat salju. posebice Bilioni nastanjeni sjeverno od toka Aoja. iako smo upravo vidjeli da su Partini i susjedni narodi ustali protiv Makedonaca cim je najavljen dolazak rimskih pojacanja. godine. i iz unutrasnjosti cak i u Dasaretid'. nakon razdoblja anarhije u kojemu su se stvarali brojni polidyndstai. Moramo pomisliti da je umro izmedu 208. godine i potvrdenog 219. zaduzenog da pokusa obnoviti rat na etolskoj strani. u sukobu cije je uzroke doista tesko utvrditi. ipak. Apoloniju i Epidamno kako bi zatrazili priznavanje Izopitijskih igara i pravo pribjezigta za svetiste Artemide Leukofriene. U trenutku kad otpocinju preliminarni razgovori o miru u Fenike kojim se 205. Mirom u Fenike Atintanija je otrgnuta od rimskog protektorata i prepustena je makedonskom kralju. Ilirija u drugom makedonskom ratu Ako su kraljevi Skerdilaida i njegov sin Pleurat uspjeli iznova podignuti kraIjevstvo i od njega naciniti drzavu s kojom Rimljani moraju racunati. i 205. onoliko koliko je to moguce. Ekonomski interesi. ali ne znaci neraskidivo prijateljstvo s rimskim zastitnikom. stoljeca u Iliriji nema povijesnih dogadaja. pronaden u ranokrscanskoj bazilici u Ballshu. Rimljani odlucuju nastaviti borbu protiv makedonskoga kralja. Apolonije. ali i divljoj odlucnosti Ilira da sacuvaju svoju nezavisnost i obnove cvrstu drzavu. Dimale i jos 162 Bargul i Eugenij. Tek sto su odahnuli od rata s Hanibalom. Cjelokupni drustveni 2ivot se nastavlja ili ponovno pojavljuje cim to okolnosti dopuste i upravo se to dogada neposredno prije ili poslije mira u Fenike. na kojemu Zeus Tropdios prima posvetu. Protektorat dakle obuhvaca. Cini se da posljednjih godina III. Pocam od rimskog protektorata uspostavljenog 228. osim. jos vise nego Epir. dakle na putu koji iz Atintanije vodi na teritorij Apolonjana. Kraljevstvo Skerdilaide i njegovog sina Pleurata narocito se razvijalo sjeverno od Dirahija. povezani s jadranskom trgovinom. prikazati sudbinu juzne Ilirije tijekom okrutnih godina koje su je izmucile izmedu 216. cini se da je Rim stalno raspolagao luckim zonama Orika. izvjesno je da juzna Ilirija nije uspjela obnoviti jedinstvo. ne gube iz vida djela i poteze Filipa V. Amantija i Olimpe. Rim nastavlja i dovrsava borbu na zivot i smrt s Kartagom. Uz to. Primaju se teori. u blizini Epira i Apolonije. odreduju tearodoci Magnecana. promice ih se u proksene. Apolonije i Dirahija. a iza onoga iz Korkire slijedi odobrenje istih uvjeta od strane Orika. mozda su imale bolju sudbu nego Epirani koji su pobjegli od precestih prolazaka trupa. izaslanstvo koje se zausiavlja u Fenike. Nista se ne zna o ilirsko-rimskim odnosima. isto je. Medu onima koji su foederi adscript!. se aktivira u Maloj Aziji. u proljece 200. valja. i 205. koji posjecuju Korkiru. i 209. s juznim drzavama Ilirije. ali se ne spominje njegov otac Skerdilaida. izgubljenog 213. takoder su mogli prikloniti jezicac vage na rimsku stranu. Tu su jos pritisci koje vrse Rodani. Amantija. Etoliji i Aheji prije no sto ce stici u Atenu. Nasuprot tome. ali je sigumo da daleko nadilaze granice Ilirije. no odnosi izmedu Pleurata i Rimljana zacijelo nisu manje zategnuti izmedu 205. Makedonci su zaposjeli Dimale. sto je bilo nemoguce dok su Rimljani i Makedonci kontrolirali svaki po jedan dio ilirskog teritorija. godine. Njegovajeulogabilaznacajnauborbi protiv Filipa V. Nista nije receno o teritorijalnim uredbama izmedu Ilira i Makedonaca u krajevima unutrasnjosti koji Tita Livija (113) zapravo uopce ne zanimaju. koji je nedvojbeno povezaniji s Korkirom nego sa susjednom Apolonijom. dok se u Iliriji nista ne dogada. Filip je pak skloniji pregovorima nego opsadi grada sa snaznom obranom. Rimljani. povezana s temeljnim protivljenjem makedonskom prisvajanju. kao i Korkire. a popracen je dijelovima skulpture koji bi mogli odgovarati makedonskoj kacigi i stitu (112). koji nisu spomenuti u ugovoru jer nisu ni izlazili iz rimskog protektorata premda su sluzbeno nezavisni. i oko Skodre. Je li ta vjemost velikih kolonijskih gradova. diplomatska i vjerska aktivnost nastavljaju se sve do granica grckog svijeta. 163 . cini se. i 200. medutim. jer se po miru iz Fenike zna da je Atintanija ostala u rukama Makedonaca. Stoga on radije izbjegava bitku i zatvara se iza bedema Apolonije.

a konzul odgovara da ce iskoristiti usluge dvojice prvih kad prijede u Makedoniju. okruzujuci s istoka rimski protektorat. No valja dobro znati da je to kraljevstvo pod budnom rimskom paskom. buduci da se Filip sklanja u Adi stend. Drugi se termin tumaci na razlicite nacine. sina Longarovog. Svaka povreda sporazuma mogla je za Rim predstavljati cams belli koji je prizeljkivao ili trazio. godine. Izgleda da je u torn podrucju vazan bio put. Dodijeljena 165 . stize u Eordeju i Elimiotidu da bi presao u Orestidu gdje zauzima Celetar (danasnju Kastoriju). Cak i Isa sudjeluje u borbi dajuci dvadeset lemba koji haraju teritorij Karista na Eubeji (124). ostatak zimuje u Korkiri pa vojska podize tabor na obalama rijeke Apsa (117). sina Skerdilaidinog. uzvodno od Tepelena (125). zemlje Ardijejaca. Odredbe kojima zavrsava drugi makedonski rat povoljne su za Pleuratovo ilirsko kraljevstvo koje moze biti mirno u odnosu na makedonskog susjeda. Tek pri povratku u svoju zemlju Dardance uznemiruju makedonske trupe (123). U proljece 199. Novi konzul Publije Vilije Tapul koji je kao provinciju dobio Makedoniju. kako kaze Polibije "Lykhnis et Parthos". Jedni. uspijeva opkoliti makedonske polozaje u klancima Aoja. Oni obecavaju pomoc Rimljanima. Tada se vojne operacije pomicu prema jugu. Batona. godine rimska strana obnavlja operacije napredovanjem preko Dasaretide.Atenjani i Atal. U stvari. G. L. ilirskoga grada koji se pojavljuje u jednom Polibijevom fragmentu (115) i koji se zeli povezati s nekim Filipovim pohodom. na granicu izmedu Epira i Atintanije. a jedan i drugi dodaju da su ti teritoriji ili ta dva ilirska naroda (gentes = ethne) bila podvrgnuta Filipu. nakon neuspjeha konferencije na Aoju. Apolonijom i Epidamnom. ukljucivo i Dasaretidu koju cuva posada iz Pelija. Ista je uloga dodijeljena Orestima koji su se pobunili protiv Filipa prije bitke kod Kinoskefala i ciji je nezavisni polozaj potvrden uvjetima mira (127). Jedino se Dardanci nisu mogli pohvaliti svojim udjelom u opcoj ofenzivi protiv Filipa. briga da se zaposli raspoloziva vojska nakon punskoga rata i zelja da se kazni vladar koji se usudio povezati s Kartagom u trenucima teskim za Rim. juzna se Ilirija oslobodila Makedonaca koji su prakticki napustili ili izgubili sve svoje posjede u Atintaniji. u studenome 198. Sredinom rujna 200. koje N. kralja Atamana (119). Filip pristaje predati Rimljanima teritorije koje jedrzao u Iliriji. zapadno od Berata. s Titom Livijem. u proljece 198. Hammond smjesta na Shpiragrit. a podijeljena je na nezavisnu zonu koja se podudara s Pleuratovim kraljevstvom i zonu pod zastitom rimske vojske iz Dirahija na epirskoj granici. prepusta inicijativu za operacije 164 Filipu V. Dardanca. Ovdje jedino valja pokusati odrediti jesu li prilike u Uiriji ista znacile u pocecima novog sukoba. unatoc naporima brojnih suvremenih povjesnicara. buduci da im je on uspio nanijeti poraz kod Stobija u Peoniji (128). godine konzul Publije Sulpicije ukrcava se s vojskom u Brundiziju kako bi krenuo u podrutye Apolonije (116). krenuvsi sa znatnim snagama. a Ambrakija postalje luka za rimsko iskrcavanje. zahvaljuju^i pomoci Epirana Karopa Starijeg. Pleuratovi Iliri su poput tampon-zone izmedu Makedonije i luka koje drzi Rim. Dajuci Pleuratu grad Lihnid. Naime. uz to. Tit Livije istice da su Pleurat i Dardanci u tome imali udjela: "govorilo se da su Pleurat i Dardanci. a drugi radije svode taj teritorij na dolinu gornjeg toka rijeke Skumbi. povjerava mu se vec kontrola nad jednim dijelom toga puta. a vraca se preko Pelija koji osvaja. Oni su dosli sa sjevera preko fauces Pelagoniae (122) i prodrli u Filipovo kraljevstvo. on jos sveobuhvatnije drzi neophodnu dionicu toga puta. novi konzul Tit Kvinkcije Flaminin. vec presli u Makedoniju" (121). no preko nje zacijelo cesto prelaze rimske vojske. Od pregovora u Lokridi. povjeri i dolina gomjeg toka rijeke Skumbi. da se pojave u rimskom taboru. mirovni ugovor dodjeljuje Pleuratu. vec od dolaska u juznu Iliriju sukobljava se s ozbiljnom bunom veterana koji se zele vratiti u Italiju. Otada se rat nastavlja u Tesaliji. nakon bitke kod Kane. Dok jedan dio flote ide u Pirej ili u Halkidu. i naposljetku predaja Kodrija koji se nedvojbeno moze identificirati s utvrdom Irmaj koja dominira dolinom Devolla (118) i zauzece jednog nepoznatog lokaliteta imenom Knid. osvajanje utvrda Korag. koji vodi od Apolonije i Epidamna prema Linkestidi i Makedoniji. pa zbog toga. mozda u godini 204. Uspostavljanje rimske posade u Peliju jamci lak pristup makedonskom teritoriju. Tit Livije navodi Pleurata. Najvise se moze navesti ime Melituse. Ako mu se. Ti prvi uspjesi ohrabruju vladare. tradicionalno neprijateljski raspolozene prema Makedoniji. uspostavljen nad jadranskim lukama Orikom. legal Lucije Apustije poduzima pljackaski napad na ilirski teritorij koji kontroliraju Makedonci i polucuje nemale rezultate: zauzece Antipatrije. godine. Unatoc poodmaklom godisnjem dobu. ali uistinu ta zrtva nije velikajerjepod pritiskom Pleurata i Rimljana bio otjeran s gotovo svih svojih ilirskih posjeda. Rimska ofenziva nije bila usamljena. zapravo nema nikakvog dokaza o makedonskom napredovanju u Iliriji u razdoblju izmedu dva rata. U prvom je slucaju jamacno rijec o gradu Lihnidu (Ohridu) i njegovom podrucju sjeverno od jezera. u njemu vide naprosto Partine. Nakon bitke kod Kinoskefala. kao i Aminandra. budu6a via Egnatia. Tek u jesen 198. klance Aoja. podrucja Skodre i Lisa i Dasaretide. Nije dakle pretjerano pomisliti da je kao nagradu za svoje usluge zajednickoj stvari Rimljana i Ilira Pleurat primio prilicno velik teritorij koji osigurava vezu izmedu sjevernog dijela njegovog kraljevstva. sto Tit Livije prevodi: "Pleurato Lychnidus et Parthini dati" (126). potom konzul uspijevapotisnuti makedonskog kralja. potom preko Dasaretide do Apolonije (120). odnosno je li ili nije Filip u juznoj Iliriji postovao odredbe mira iz Fenike. Dasaretidi i u blizini Ohridskog jezera. Gerunij i Orges.

Jedan Polibijev kratki odlomak mnogo kaze o ucinkovitosti Pleuratovog djelovanja: "Stanovnici Ise bijahu u vi§e navrata slali predstavnike u Rim da jave o napadima Delmata na njihov teritorij i na njihove savezne gradove. zatvarajuci tjesnace Aoja. na najvece zadovoljstvo kolonijskih gradova na obali ili na otocima. Tragurij i Epetij. To je vojska koja pobjeduje u Magneziji na Sipilu. sa svoje strane. tim vise sto su se Iliri borili u dvjema vojskama: kod Kinoskefala se tristo Apolonjana borilo na rimskoj strani. godine. imali slicnih prituzbi. podrzao Rimljane u ratu protiv Antioha. zvan Farnak. i u ! tome je uspio. kad god bude potrebno poslati legije na istocnu stranu jadranskoga mora. osloboden na natpisu kazalista u Butrotu (137). dolasci i odlasci rimske vojske mogli promijeniti drustvenu ravnotezu tih krajeva Haonije i juzne Ilirije.. unatoc objedama Eumena Pergamskoga koji tvrdi da je Pleurat "ostao potpuno pasivan i samo je poStovao zadanu rijec" (138). I ponovno. koje ima bolje luke nego sto su na morskoj strani Epira u pravom smislu rijeci. a Antipatrija sravnjena i raseljena. Pri kraju etolsko-sirijskoga rata konzul Gnej Manlije dolazi prezimiti u Apoloniju. kao sto to Tit Livije navodi rijecima rimskog konzula: "Cini se da slobodu Grcke tesko pritiscu makedonski kraljevi. smjes'taju oko Apolonije. Tit Livije (139) izvjescuje da 189. kaze Tit Livije (131). ali se one. uzima aktivnu ulogu u sukobu. zarobljenik doveden iz rata koji je Rim vodio protiv Antioha III? Tako su. u Makedoniji. prilicno neizravno. Gubici u ljudskim zivotima takoder su bili teski. Taj rad na unutamjem planu omogucava obnovu gradova i utvrda. To je isti onaj kraj koji je bio predmetom planova za pohod §to ga je pripremao Hanibal. mo£e se objasniti time sto lokalno stanovnistvo po niskim cijenama kupuje od trgovaca robljem koji prate pobjedniSke legije. sto nije sprijeCilo Rim da ga ucini najmo6nijim dinastom Ilirije. primjerice. a ponekad i makedonskoj. kralj Ilira. To je bio Jos' plan Filipa V. Hanibal predlaze bolje rjesenje postavljajuci seleukidsku vojsku mnogo nizvodnije i uskladujuci svoje napore s djelovanjem flote kako bi Rimljane uklonio s istocne obale Jadrana. Vrlo je vjerojatno da je Pleurat posvetio tih nekoliko godina mira golemom naporu za obnovu svoje zemlje. na poziv Etolaca. a o kojemu svjedoc"e natpisi u Butrotu. nastojali preprodati da ih ne bi morali hraniti dok ne dode vrijeme za prelazak u Italiju. a kopnene snage na teritorij Biliona (in Bullinum agrum) (132). Tijekom iducih godina jadranske luke sluze kao mjesta ukrcavanja i iskrcavanja rimskih trupa. U proIjece 189. Makedonijom i Grckom bi se prosirili Tracani. posebice u Dalmaciji. valja dodati da je rimska politika bila politika ravnoteze. Istodobno je taj kralj nastojao prosiriti svoju vlast. Senat tada uputi poslanstvo koje je vodio Gaj Fanije da istrazi situaciju u . To znaci da izraz "u Epir" autor koristi jednako da oznaCi zemlju Molosana i Haonaca te da obiljezi podrucje juzne Ilirije. Iliriji je doista trebao veliki pokret obnove i zasluga je kralja Pleurata sto je tome uvelike pridonio. Tesko je tocno datirati gradnje u svakom gradu juzne Ilirije. 190. Obilje robova koje se javlja pocetkom II. kao sto su Isa. i njegovim saveznicima da postave flotu ispred Korkire kako bi sprijecili Rimljane da se ondje iskrcaju. a tri tisuce Ilira u vojsci Filipa V. u odnosu na masu robova cije je iskoristavanje postalo opce. godine Pleurat. Rim ima povjerenja u Pleurata koji je dokazao vjemost tijekom svih ratnih godina. Cekajuci Ijepse vrijeme za prelazak Jadrana (zima 188/187) (136). kao debar saveznik Rima. No sutnja starih autora ne smije navesti na pomisao o dekadentnom kraju kraljevanja. Nije li neki rob sasvim iranskog imena. kad dolazi u Korintski zaljev sa 60 lemba i. Flamininove trupe odlaze preko Orika (130). U vojnim operacijama u etolsko-sirijskom ratu Pleurat nije ostao besposlen. Hanibalovi planovi se nisu ostvarili jer je Filip V. otezavajuc"! rad slobodnih ljudi. kako u poljodjelstvu tako i u urbanom zanatstvu. pljacka etolske obale. u stvari. Stari izvori ne govore nista o Iliriji ukoliko neki rat ne opravdava prijelaz rimske vojske. Posljednje godine Pleuratova kraljevanja nisu dobro poznate. Mozemo zamisliti kako 166 je to izgledalo u ono vrijeme kad su stanovnici iz toga kraja mogli jeftino nabaviti dio robova koje je rimska vojska vodila u gomilama i kad su ih trgovci robovima. Apolonija je podnijela opsadu. Naime. divlji i neukroceni narodi (129)". u Lisu ulozen golem napor za obnovu nakon makedonske okupacije.mu je povjerljiva uloga da bdije nad makedonskim granicama i tako osigurava potpuni mir na morskoj strani juzne Ilirije. stoljeca. vojska novoga konzula Lucija Kornelija Scipiona iskrcava se u Apoloniji kako bi stigla u Tesaliju nedvojbeno prijevojem Metsovo (134). Naposljetku. kao sto je vec ucinio njegov otac Skerdilaida nakon drugog ilirskog rata i kao §to to istodobno cini kralj Filip V. no neprijeporno je da je. Kartazanin je savjetovao Antiohu III. to jest Epetij i Tragurij. Bilis i Klos su bili na putu makedonskoj i rimskoj vojsci i mnogo su propatili zbog pljaclce. Makedonci i Rimljani se spajaju u Dasaretidi (133). nakon Kinoskefala. Dvije godinc kasnije seleukidska prijetnja intervencijom u Grckoj. godine u Apoloniji se iskrcava Marko Fulvije Nobilior i ondje razgovara s principes Epirotarum koji ga zele navesti da zauzme Ambrakiju (135). kad je htio sprijeciti rimsko napredovanje prema istoku. Povjerenje ukazano Ilirima je ograniceno i jamacno vrlo dobro nadzirano. na desnu obalu Aoja. koji su pratili vojsku. koju bi Rim u svakoj prilici mogao zatrebati. Dasaretida bila u potpunosti poharana. nakon rimske pobjede kod Termopila. a zemlja je tesko patila jer je bila neprekidno popriSte borbi ili na putu rimskoj vojsci. a to bi bio Orik ili Apolonija. a potom i Gali. No ako bismo uklonili njihovo kraljevstvo i njihov narod. tako da zaprijece Rimljanima prosirenje mostobrana do tocke odakle bi preuzeli juznu Iliriju. I Daorsi su. Iliri. vraca rimske trupe "m £p/>Mm". Godine 194.

tim vise sto je njihova snaga jacala zahvaljujuci naporima poduzetim poslije drugog makedonskog rata. Optuzbe za gusarenje i za nasilja nad rimskim gradanima samo svjedoce da je Rimljanima mrzak taj kralj. Amanta i Olimpijasta. no nakon smrti toga kralja i ustolicenja Gencija. Delmati ne izlaze iz Gencijevog kraljevstva odmah. preko rijeci pretora Lucija Duronija naznaceno da je rimske gradane zadrzao Gencije u Korkiri. Neki im vec placahu danak u stoci i zitu" (140). Novo ilirsko gusarenje moze se shvatiti na razlicite nacine. mogli kovati vlastiti broncani novae. Iz istog su razloga susjedna podrucja. A gusari doista dolaze iz Gencijevog kraljevstva. Podsjetimo samo na to da je jos tetradrahma kralja Monunija bila makedonskog tipa. May (143) istice da je ustolicenje toga vladara korespondiralo s izrazenijom promjenom ilirske politike. Sljedecih se godina situacija ne popravlja. Nista se ne zna o prekidu s Rimom za zivota kralja Pleurata. Stanovnici Tarenta i Brundizija su se zalili na napade gusara s druge strane mora na njihove obale. osim za njegov kasni savez s Perzejem i za poraz pretrpljen od Rimljana. pobunise se i tada zaratise sa susjedima kako bi ih podjarmili.a to se dobro vidi u grckim drzavama u istom razdoblju . "za borbu protiv ilirske flote imenovani duumviri navales" s eskadrom u Ankoni zaduzenom da nadzire obale do Tarenta na jugu i Akvileje na sjeveru (146). Dirahija i koinona Epirana. Numizmatika svjedoci o zelji za nezavisnoscu i za velicinom koju je iskazao kralj Gencije. izbjegla kraljevskoj vlasti i mogla imati vlastite institucije. Cak i mlaka vjernost prema Rimu. kao sto tvrdi pretor Lucije Duronije po povratku s pohoda u Iliriju. rabeci nacin kovanja srebrnog novca iz Apolonije. a na reversu ilirsku ladu te natpis s njegovim kraIjevskim naslovom i imenom u genitivu . godine. misli da Rimljani Genciju izazivaju unutarnje teskoce. Ne moze se raditi o danasnjem Krfu koji je u rukama Rimljana od 229.prvi ima lik kralja na aversu.drugi na aversu prikazuje stit. godine (149). zamijenio njegov sin Perzej. njegovo podrucje je ono koje mu je otac namro. no moguce je pomisliti da je na dugi rok rimsko skrbnistvo postajalo sve napornije i da su ga Iliri sve teze podnosili. J. No nema razloga da se to zblizavanje smjesti prerano. kao koinon Biliona. u kojoj je 179. Mogu6e je da je mladi kralj dopustio vise slobode svojim podanicima da obnove gusarske aktivnosti na moru te da ga je privlacilo zblizavanje s makedonskim kraljem Perzejem. Dvadeset godina mira omoguc'ilo je ozbiljan oporavak. U stvari. Posebice valja zapaziti potvrdivanje kraljevske moci kovanjem novca. a organizira se oko Skodre za koju se cini da je bila glavni grad. u ciju dobru volju S.Dirahijem. oko 172. Neki su. jer je kralj pokazao svoje lose namjere tako da nije htio niti primiti rimske poslanike (145). sto se nijedan vladar iz te dinastije nije bio usudio. a na reversu kacigu s naslovom i imenom kralja . Na istoku i jugoistoku Gencijevo kraljevstvo dodiruje Makedoniju. kralja Gencija. Doista. a mozda i poticuci princa Platora protiv brata. koje stiti Rim kako bi mogao koristiti njihova lucka postrojenja svaki put kad mu zatrebaju. Taj se novi stav najprije pojavljuje u obliku obnove gusarenja u Jadranskom moru. M. Olimpe i koinon Balaicana (a mozda i Atintana. godine. prema Titu Liviju (142). Gencije dopusta Labeatima i Daorsima da kuju novae s natpisom koji sadrzi ime njihovog etnosa. Amantija. godine. suprotno prenagljenoj Polibijevoj tvrdnji koju smo naveli. nijedan ilirski kralj nije kovao novae sa svojim imenom i svojim likom. Istodobno. no Rim . odnosno onima iz Agronovog kraljevstva. pa S. poticuci pobunu Delmata o kojoj smo govorili. sto bi znacilo da su pljackanja obnovljena barem od 182. sto je moglo olaksavati razmjenu izmedu Ilira i Makedonije. i 181. Na sjeveru. dok Pleurat bijase ziv.treci ima Artemidu na aversu. jer su godine 178. To neobicno podsjeca na ubojstvo Demetrija koje je pocinio njegov brat Perzej. godine Filipa V. godine. S. Od Mitila. Drugi se tip moze usporediti s makedonskim novcem pa se u tome zeljelo vidjeti svjedocanstvo o makedonskom utjecaju na Gencijevo kraljevstvo (150).Iliriji i poglavito ponasanje Delmata.svaki cas intervenira u poslovima gr£kih drzava i u svakoj zemlji rado podrzava prorimsku stranku. ustupa mjesto zelji za neovisnoscu i stanovitoj nepromisljenosti koja podsjeca na drzanje Agrona i Teute u vrijeme prvog ilirskog rata. Islami ima pravo kad kaze da ta dva grada postupno gube svoju monetamu nezavisnost u korist kralja koji zadrzava tri monetama tipa: . Gencijeva vladavina Malo se zna o tome kralju koji potjece izravno od Skerdilaide. koju je Pleurat uvijek pokazivao. a na reversu munju s naslovom i imenom kralja. koji ga je na koncu prisiljen umoriti (148). F. koju spominje Tit Livije (144) tijekom izbora 181. Gencije to cini (SI. oko 270. naprotiv. Na jugozapadu je ograniceno kolonijskim gradovima Epidamnom . taj je narod ostao pod njegovom vlascu. Njihova je pobuna zacijelo nesto kasnija jer je. ali to se ne moze se jamc'iti). cim se on ustolicio. Islami ne sumnja. 31) u Skodri i u Lisu. Apijan (141) ga oznacava "kraljem drugih Ilira" kao da je Gencije vladao drugim narodima. On. poput Biliona. a ne onima o kojima je prethodno govorio. godine. Apolonijom i Orikom. Pleurat je umro i naslijedlo ga je sin Gencije nekoga neodredenog datuma izmedu 189. nego je jamacno rijec o Korkiri Melajni koju kontrolira Gencije u pocetku kraljevanja. ali na novcu koji nosi lik 169 168 . Islami (147) diii da je "rimska politka bila upravljena protiv novoga kralja svom svojom ostrinom vec od prvih godina njegove vladavine". Savez Gencija i Perzeja ne spominje se kao stvamo sve do jednog poslanstva s Ise.

Odatle vojska prelazi u Epir i potom u Tesaliju. 33) Nasuprot tome. prema tome. No ostaje da je rimski pretor vjesto manevrirao kako bi preduhitrio moguci napad s mora i istodobno jacao vlastitu flotu. 2000 vojnika osvajati castella Dasareta i Ilira. pa nazocnost njegovih lada u dirahijskoj luci moze znaciti samo to da se ilirski kralj nastojao domoci tog velikoga grada. te pretrpi tezak poraz koji ga primorava da se s prezivjelima povuce u Lihnid. Sto slabi povjerenje rimskih prijatelja. U tome mogu vidjeti spoj dviju tendencija: jedna je sklonost Ilira koji su uvijek spremni da se podijele kad nemaju energicnog vodu kao sto su bili Skerdilaida i njegov sin Pleurat. godine konzulova se vojska ucvrscuje na teritoriju Apolonije i udara tabor pored Nimfeja kao i prethodnica poslana prosle jeseni (158). Pleuratovo je kraljevstvo pove6ano. da Rimljani zauzimaju neki lokalitet u Dasaretidi. nedvojbeno u kraju oko Ohridskog jezera i. Rizon nastavlja kovati srebmi novae. godine brat pretora Gaja Lukrecija kre6e naprijed kako bi okupio saveznifike brodove. Ima razloga da takvo okupljanje bude cudnojer ako stanovnici Dirahija i Ise nedvojbeno iskazuju vjemost Rimu. a drugi. (SI. (SI. koji ce takoder postati i treci ilirski rat. Kad dolazi do raskida izmedu Perzeja i Rimljana. sto dokazuje njegovu neutralnost na ovom stupnju pocetka treceg makedonskog rata. Gotovo istodobno rimski se vojnici iskrcavaju u podrucju Apolonije (153). ostavljaju6i im vremena da zavrse ratne pripreme. On uspijeva unovaciti jos 8000 ljudi kod saveznika i odlazi se smjestiti u Lihnid. a Tit Livije dodaje: "On se pricini kao da vjeruje da su pripremljeni za Rimljane" (155). buduci da jos nije zavrsio pripremu vojske. dok se u Epiru koinon rascijepio izmedu pristaSa Karopa Mladeg. izgle170 da. Je li Gencije imao drugih namjera kad je poslao 54 lade u Dirahij? To nikada necemo znati. No Tit Livije (159) izvjescuje o operacijama u Iliriji koje vodi neki legal zaduzen za opsadu dvaju oppida punih bogatstava. zasad. godine Rim salje 18 brodova i 2000 ljudi kao pojacanje sigurnosti Ise koja se dotad oslanjala samo na dva broda. Toga istog proljeca 171. i odatle ce. Prvi. 32. No nije nuzno to protumaciti kao ocitovanje nepovjerenja prema Ilirima. Aheji itd. 34) a Lihnid broncani. imenom Ceremija. Prvi. naprotiv. Sljedece zime Perzej poduhvaca opsezan pohod u juznu Iliriju.kralja na aversu i koji je iste tezine kao i kraljevski. a moglo bi. Akarnaniji. sto jos vise smanjuje Gencijeve posjede na jugoistoku njegovoga podrucja. Od Epirana okupljenih u Gitani rimski poslanici traze 400 momaka da krenu u Orestidu i pobrinu se sprijeciti povratak Makedonaca (152). a drugu nadahnjuje rimska politika. Zblizavanje s Perzejem bilo bi prijetnja za ravnotezu postignutu u torn podrucju nakon Kinoskefala. na teritoriju Apolonije (154). On jos nije odlucio. §to pokazuje pretjeranost optuzbi koje su protiv Gencija navodili ljudi s Ise (151). koleba izmedu priblizavanja Rimu. kako bi od Gencija odvojili stanoviti broj malih dinasta i s njima stvorili rimsku stranku koja bi olak§avala njihovu politiku. Buduci da se Gencija smatralo sumnjivim. ohrabriti Perzejeve pristaSe. dvanaest s Ise i 54 kralja Gencija. jer Oresti su oduvijek imali bliske veze s Epiranima. a mozda cak i vojni savez. odlazi Genciju u nadi dace postici njegovu neutralnost. Odlazi u Dirahij i nalazi deset lemba iz toga grada. Karnunt. buduci da su ga cak sumnji&li da je primio novae od "ilirskih kraljeva". zauzet je. rimskog saveznika koji okuplja Haonce i dio Tesprocana. ali s tocno odredenim zadatkom da nadzire Makedoniju i da stiti rimski protektorat od svakog novog makedonskog napada. to se ne moze sa sigurnoscu tvrditi za Gencija. Nakon Perzejevog razgovora s rimskim poslanicima zakljuceno je primirje koje pogoduje planovima Rimljana. Gencije se jos koleba. Potom konzul Hostilije salje Apija Klaudija u Iliriju s 4000 vojnika. i pristasa duznosniB Kefala i Antinoja i njihovih prijatelja vjernih savezu s 171 . Poslanstvo Lucija Decimija u Iliriji nije okrunjeno uspjehom. u proljece 170. u podrucju koje je barem velikim dijelom pripadalo Genciju. Mozda i nastoji dobiti na vremenu. U nadi da ce osvojiti utvrdeni grad Uskanu (162) koji mu je obecalo nekoliko poklisara iz toga grada. Te dvije utvrde nisu identificirane pa se valja ogranifiiti na opasku da je Rim zapoceo ratne operacije na ilirskom teritoriju i da. Apije Klaudije se upu6uje prema njemu ne postujuci uobicajena pravila opreza u nesigumoj zemlji. unatoc jesenskom dobu. tako je dobro odoljevao da su se Rimljani morali zadovoljiti pljackom prvoga. U tim okolnostima shvatljivo je Gencijevo nezadovoljstvo Rimljanima koji siju neslogu u ilirskom kraljevstvu. u broju od 5000 pjesaka i 300 konjanika pod zapovjednistvom Gneja Sicinija. On se tome nije suprotstavio. U proljece 171. Dobio je podrsku Kotisa. koja nastoji Genciju stvoriti supamike na koje bi se Rim mogao osloniti. Rim je jamacno zabrinut dok promatra jacanje Gencijevog kraljevstva i njegov ponovni napredak. Jedan od tih pristaga Rima mogao je biti dinast Artetaur c"ije je ubojstvo pripisano Perzeju i 5ija knezevina nije poznata (157). stoga. kako to kaze Tit Livije (156) koji. zeli naglasiti postojanje dinasta vise ili manje nezavisnih od Gencija. ujesen 172. Gencije izgleda nije reagirao na povredu njihovog saveznistva ili svoje neutralnosti (160). ali se pohod odvija bez slave za Rim. Sve ih povede u Korkiru i potom na Kefaleniju. kao sto je to ucinila u Epiru. Lucije Decimije. premda im taj grad ne pripada. koji podize tabor na Nimfeju. kao da su ti gradovi uzivali vecu autonomiju. nakon niza uzajamnih poslanstava. Prihvatimo. neutralnosti i saveza s Makedonijom. no citanje "Lihnid" nije sigurno. trafikoga kralja. godine pet rimskih izaslanika preslo je na Korkiru s tisu6u pjeSaka i podijelilo tmpe i podrucja koja je valjalo posjetiti. koji Tit Livije (161) pripisuje Dasaretima. bez kraljevog lika.

ostavljajuci po strani materijalno pitanje. sto pokazuje da na makedonskom dvoru postoje kraljevi "prijatelji". bez obzira na to tko izide pobjednikom. Emilija Paula. Navodno je Perzej zarobio 4000 Rimljana i 500 Ilira. Zimi 169. godine polozaj Rimljana ujuznoj Iliriji i Epiru nije blistav. Umjesto da uslisa Gencijevo trazenje. Rimljani uspjeli osvojiti grad prije zime 170/169. Gencijevom ocu. Rimljani traze taoce od Penesta i salju ih u Apoloniju. zadaju ozbiljan poraz prorimskim Haoncima pred Antigonijom. Pisu6i o tome. godine. Perzej svojim poslanicima stavlja u zadatak da Genciju prikazu uspjehe postignute nad Rimljanima. Makedonski se kralj na taj nacin nada pridobiti Gencija da s njim sklopi ugovor o savezu i prijateljstvu. Vidjevsi da se rimska prijetnja pove^ava. pokazati nazocnost 2000 Ilira Penesta koje je Pleurat poslao da drze Kasandriju (168). Prvi sluzi kao tumac jer govori jezik zemlje. tim vise sto negoduju zbog ponasanja Rimljana u grckim drzavama. Procijenio je da se Gencije time previse angazirao da bi se mogao povuci. sto cudi. a 1500 Rimljana pada u zarobljenistvo. no Gencijev odgovor je isti: "spreman je pridruziti se Perzeju. Epirani. no tada bi vojnici bill ondje vec petnaestak godina. Ocevidno tada. Pohod konzula Kvinta Marcija Filipa 169. naposljetku. osim ako im se vrlo zurno onamo ne posalje vojska sa svim efektivima ili se trupe otamo povuku". premda su lembi mogli ugroziti ilirske i epirske obale i time Rimljanima zaprijeciti veze. Na taj nacin gubi mogucnost saveza s Eumenom Pergamskim. vara Gencija poslavsi mu deset talenata i zadrzavsi ostatak obecane svote. na strani Perzeja. Gencije okuplja vojsku od 15 000 ljudi u Lisu. na labeatskom teritoriju. daje ratu odlucujuci zarnah. jer to pretpostavlja da su nakon ozbiljnog poraza Apija Klaudija pocetkom Ijeta. Perzej drugi put salje poslanike s Glaukijom iz svoje tjelesne straze. Razocaran skrtoscu svojega saveznika. podrucje sjeverno od Vardara koje su opustosili Makedonci kako bi Dardancima onemogucili invaziju Makedonije i Ilirije. Operacije koje vodi Apije Klaudije u pokusaju da zauzme Fanote u Epiru neuspjesne su. koji su mu najblizi savjetnici. natjera Oenej na predaju i uzima jos jedanaest utvrda. Te su snage upola manje od onih koje mogu postrojiti Rimljani u istom sektoru. a partinske taoce salju u Dirahij. Operacije u Iliriji pocinju vec prije dolaska novoga pretora. Apije Klaudije naposljetku odlazi zimovati kod Partina. Valja zabiljeziti da su ilirske luke napustene u korist Ambrakije koja je blize Tesaliji i. salje Genciju poslanstvo za poslanstvom. Naprotiv. tako da su cak i podrucja davnasnjeg rimskog protektorata postala nesiguma. Gencijeve izaslanike na Rodu. Pantauha. godine. no sada su Apije i sve njegove snage s njim u najvecoj opasnosti. Gencije ulazi u savez uz obecanje da ce primiti tristo talenata. Dolazak novoga konzula. Tvrdi da je spreman udruziti se s Perzejem protiv Rimljana. Tesko je reci je li rijec o Pleuratu. plan o savezu ostaje nedokoncan. Susret se odvija u Meteonu. dok Perzej. Perzej tada salje poklisara viseg ranga. zauzima utvrdu imenom Draudak. Potkraj Ijeta 169. i primili ih u pritanej. sjevemo od Skodre. koji nosi naslov jednog od prvihfiloi. Perzej salje Genciju poslanstvo u kojem su neki Ilir Pleurat sto je zivio u izgnanstvu na njegovom dvoru (unatoc imenu koje je u Gencijevoj kraljevskoj obitelji cesto. all mu nedostaje novaca. Cak je ugovoreno da ce Iliri sudjelovati u poslanstvu kod Rodana kako bi ih uvjerili da udu u rat. mogao je odbiti kralja otvaranjem druge bojisnice. u rat cijih je rizika zacijelo svjestan. Perzej je zapoceo zauzimanjem Uskane. Na ilirskom frontu. predaje taoce i salje Olimpiona Perzeju kako bi zauzvrat primio njegovu zakletvu. vjemi savezu s Makedonijom. on salje Hipiju koji se vraca s Gencijevim potrazivanjem da primi tristo talenata kako bi se ukljucio na strani makedonskoga kralja. ili o Pleuratu koji je clan poslanstva upucenog Genciju. ali mu treba novaca". Izgleda da Perzej nakon toga brizno pazi da ne isplati svote koje je obecao platiti. te je Epir dijelom stao na makedonsku stranu. sto ukazuje na uobicajenu uporabu drugog. polaze prisegu. pretor Lucije Anicije zamjenjuje Apija Klaudija. Gencije se ne smatra spremnim uci. cim je Gencije back) u zatvor dva rimska poslanika. Prema Titu Liviju (163). Nakon toga makedonski kralj. Perzej napokon shvaca da je kucnuo cas da Genciju pruzi ustupke potrebne da ga uvuce u rat. Rodani su s mnogo uvazavanja docekali Parmeniona i Morka. Pantauh ostaje kod Gencija da ga savjetuje u pripremama za rat na kopnu i moru. ili pak o nekome nepoznatom Pleuratu. Gencijevo ukljucivanje u rat zacijelo je imalo veliku tezinu u navodenju Rodana da i oni sudjeluju u ratu na strani Perzeja (170). s druge strane. Gencije se nece pokazati narocito korisnim saveznikom. u zelji da se priblizi labeatskoj zemlji. pa cak i nad rimskim posadama u Iliriji i Ilirima koji su s njima suradivali. Gencije salje svojega brata 173 . Gencije nije u Skodri i prima izaslanstvo u Lisu. u dolini Drina. Perzej salje trece poslanstvo da zakljuci dogovor o tockama koje nisu sporne.Makedonijom. njegove taoce i tristo talenata. Polibije. kojega Tit Livije vjemo slijedi (165). U Iliriji. Ohrabren tim uspjesima. cini se da izvjesce sastavljeno za Emilija Paula dobro procjenjuje situaciju (169): "da je Apije Klaudije u okolici Lihnida imao dovoljno jaku vojsku. prema Titu Liviju (167). lisava se pojacanja Bastarna koji su spremni sluziti kao placenici i. pocetkom 169. u Makedoniju potkraj proljeca 168. Dardancima. godine ne polucuje znacajnijeg us172 pjeha. opisuje na torn putu prelazak planine Skarda i potom Ilirsku pustinju (116). dakle podrucju Skadra. a ne grckog jezika na Gencijevom dvoru (164). ne zna se je li pripadao toj obitelji) i neki Makedonac Adej iz Beroje.

polazeci od Epidamna i Apolonije. Gencije i njegova obitelj su zatoceni. Tada novi pretor Lucije Anicije stize u Apoloniju. Cekajuci dolazak povjerenika. te Amantija i Olimpe koje i dalje kuju novae. dok je Orestida. Gradovi se u tome kraju predaju jedan za drugim. cini se. Strabon VII. Emilije Paulo salje svoje trupe da haraju teritorij Ilira koji su pomagali Perzeju. takoder zitelji Rizona i Ulcinija koji bijahu presli na rimsku stranu. a slijeva ilirske 175 . Treba li ga dovesti u vezu s rimskim pohodom protiv Delmata godine 156? Jos se manje zna o jednome drugom kralju ciji je samo jedan novae poznat i koji nosi ime Mostid (180). okupivsi sve principes (vazne ljude) iz citave "provincije" i objavljuje sljedece odluke: . 2. godine neprekidno ostali na rimskoj strani. vise u optjecaju na sjeveru Ilirije i cije je srediste mozda Rizon (179). dok sam ide na Basaniju. ali cije se ime pojavljuje na kovanicama koje su. 13 000 denara i 120 000 ilirskih srebrnjaka. a poslije su premjesteni i Iguvij. Lucije Anicije saziva skupstinu (conventus). citatelj razumije da se stvari za Gencija naglo pogorsavaju (172). Selepitani i svi ostali Iliri moraju placati Rimu polovicu poreza sto ga je nametao kralj 174 . Linkestidom. drugu u Rizon i Ulcinij pod zapovjednistvo Gaja Licinija.Ilirija je podijeljena na tri dijela: u drugome su svi Labeati. u nazocnosti petorice povjerenika koje je poslao Senat. izgleda daje Atintanija bila dijelom cetvrte regije. Tvrdava je Genciju pruzala solidnu zastilu. Senat je bio misljenja da dodijeli slobodu Ilirima kao i Makedoncima. Apije Klaudije svojoj vojsci prikljucuje pomoc"ne cete unovacene kod Biliona. ostala nezavisna (176).Iliri su slobodni. mozda blizu usca rijeke Mad. Ako dalje tekst Tita Livija i jest nepotpun. dok ce Epir. ali sve navodi na pomisao da njihova sudbina nije bila bolja od sudbine Makedonaca ili drugih Grka. najprije u Spoletu. te ce se utaboriti kod Genuza (Skumbi). pod rimskom vlas£u. 220 lemba oduzetih kralju Genciju dodijeljeni su Korkiri. Cini se da se kovanje broncanog novca nastavlja i u tri meride (oblasti) skrojene od bivseg Gencijevog kraljevstva. na 5000 koraka od Lisa. Tekmona. sve rimske posade bit ce povucene . Trijumf Lucija Anicija (178) prigoda je da se predstavi sveukupni plijen uzet od Ilira. godine i tek iznimno jedna kovanica unosi mutno svjetlo. Pelagonijom. Uz velike lucke gradove. a stanovnici bi morali placati danak upola manji od onoga sto su placali prijasnjim kraljevima. Dasarenzi. Elimiotidom i Timfejom. valja se upitati o novcu kralja Baleja. Lucije Anicije postavlja rimsku posadu u Skodru pod zapovjednistvo Gabinija. da podijeli Makedoniju na cetiri oblasti od kojih bi svaka imala vijece. Filake i Oreja (danasnji Ammotopos) (175). sacuvali stanovitu nezavisnost su male drzave na jugu kao koind Biliona i Balaicana. 19 srebra. u Les Illyriens 87. Na kraju. BILJESKE 1. Apoloniji i Dirahiju. za dva preostala tekst Tita Livija je u previse losem stanju da bi se mogla dati korisna utocnjenja o njihovoj povrsini. pokazujuci da se odredeni zivot ipak nastavlja. s teskocama. ali i voljom lokalnog stanovnistva da pomalo prikupi snage potrebne za obnovu. Islami.slobodni i immunes (oslobodeni svakog nameta) bit ce gradani Ise i Taulanti isto tako od Dasareta Pirusti. 35) kojega ne poznaju literami izvori. Senat odreduje pet povjerenika da s pretorom Lucijem Anicijem (173) urede sudbinu Ilirije. s Eordejom. zatim odlazi u Epir primiti predaju posljednjih gradova koji su se opirali. 7. s desne strane ima epirska fthne koja se proteiu do Ambrakijskog zaljeva. tako da rimska vojska stize pred Skodru. Apolonjana i u Dirahiju (171). Tit Livije jednostavno dodaje: "Slicne mjere su odredene i za Iliriju" (174). nakon vrlo kratkoga rata. (SI. sigurnim gradovima koji su od 228. imati 70 razrusenih gradova i 150 000 zarobljenika prodanih u roblje (177).Karavancija s tisucu pjesaka i pedeset konjanika da podvrgne ethnos (gens) Kavijaca. S. a takoder i Daorsi . u svojem moloskom i djelimice tesprocanskom dijelu. Nakon sto je Emilije Paulo donio slicne odluke i za Makedoniju. Gencije se predaje pretoru. Ovaj potonji daje u Meteonu uhvatiti citavu obitelj kralja Gencija i salje njegove u Rim. Tu se pojavljuje posebice 27 libri zlata. malo juznije od Lisa ciji su stanovnici rimski saveznici. Ilirija nakon poraza Nakon bitke kod Pidne i unistenja makedonske monarhije preostaje jos saznati odluke Rima glede dvaju pobijedenih kraljevstava. glavnom Gencijevom gradu. no umjesto da ostane u njoj on prihvaca borbu izvan zidina i dozivljava potpuni poraz.stanovnici Skodre. Nista nije receno o deportacijama predstavnika bogatih ilirskih obitelji u Italiju. On pridodaje vojsci pomocne cete Partina i sprema se krenuti u oslobadanje Basanije. jedini krajevi koji su izbjegli pljacku i koji su. 3 C 323 odraiava tu tradiciju kad piSe da Via Egnalia. Juzna je Ilirija pala u gotovo potpunu sutnju nakon poraza 168. Perzejevog i Gencijevog. Pasarona. koja se ranije povezala s Rimljanima. kad ga vijesti o razaranju koje je pocinila Gencijeva flota na teritoriju Apolonije i Dirahija sile na najzurniji uzvrat. U Skodri. Nakon trodnevnog primirja. Putem koji ga vodi od Amfipola do Orika.

"Notes on roman Policy in Illyria (230-201 B. s. 20. Robert.16).. Robert. 119. 1965. 176 55. 49.. Polibije II. 176: ona stavlja "ardijejski" izmedu navodnika jer taj termin smatra netodnim. Dell.. Glotza.. 123. 1. Holleaux. J. Bull. Historia 1965. Geschichte der griechischen und makedonischen Siaaten II. Walser. J. H.Abramit 1). 1950-51. !G IX 1. godine v. Ed. Polibije II. Geffcken. 274 i bilj." PBSR. 59. Rome et la Gr&ce de 200 a 146 avant J. 1953. "La premiere guerre illyrienne". Abhandl. 1-2. J. Histoire de I'Heltenisme III. 31. stoljefri.. J. 30.M. 184. "Die Inschriften und Miinzen der griechischen Stadte Dalmatiens". Eos. 41. 922. \-4. 308-318. 205-220 smatra da razaranje Fara 219. 1954-57. 5. Odrednica "ardijejski" je iz Diona Kasija. "Allerlei aus Inschriften". 316). 651-656. CabanesL'£pir<>. 5. Usp.. "La politique romaine en Grece et dans 1'Orient hellenistique au IHe siecle". 46. 22. Histoire romaine I. 76 bilj. L. 3.-C. 24. 87. E. 8. 68. 39.". Tit Livije. u krivu je kad ponavIja. Apijan. Kaibel. Polibije II. R. Rome. 243. 1958. 1952.132. Atti del terzo Congresso intern.. PauzanijalV. IV.. 29. Holleaux. 58. 43. 3. H. 32. I2. isto 130. Grecita adriatica. N. Die romische Herrschaft in illyrien 43. Hammond. 52. F. 3.\3Q i bilj. 2.. M. P. D. 2 i 281. Egger. BCH. 505-541. 183. isto. Bull. 49. 3. J. Etudes d'lpigraphie et d'histoire grecques IV. Vulifi. Peek."Le tumulus I de lane"cropofe d'Apollonie". o drzanju Apolonjana 229. Staveley. o cijelom tome razdoblju v. IG IX 1. Braccesi.. Historia. 38. Droysen. J. G. 344-358. Rome. Hellenica XI-XII. M. Vers-lnschr. M. da je Skerdilaida preoteo Antigoniju na Aoju. "Inscriptions helle"nistiques de Dalmatie". RPh. XIII. 4. Holleaux. 5. 593 (Opera minora selecta I. M. Rendic-Miocevic. 97-112. epigr. Robert. "Inscription hellenistique de Dalmatic". 66 bilj. la Grece et les monarchies hellinistiques 1-5. H. 9. 182. 79-82. Rome. Usp. 45. 50.683.. epigr. Holleaux. 42. G. 34. 1898. 28. Grecitd adrialica 94-96 i 174 bilj. Braccesi. Bed. 57. L. Hellenica XI-XII. 102. i L. L. Rendic-Miocevid. di epigrafia greca e latino (Roma. Rendi£-Miocevic. 1957). L. la Grcce et les monarchies helfenistiques au IHe sie~cle avantJ. W. 178 i 214. 1967. 48. Historia 1959. 20. nije osvojen i Epirani su se £ak pobrinuli da onamo poSalju jedan odred. E. gore."Nuovi contributi di epigrafia agli sulla colonizzazione greca in Dalmazia". Tukidid I. M. 1905. Ill . Papazoglu. XV. Zivot Agisa i Kleomena 31. "Les Romains en Illyrie" u Etudes d'6pigraphie et d'histoire grecques IV. 23. Zippel. 207-208. 5. 1935. 16. bilj. 16. Will. 410^33. Rome. 10. 5 i 8.l. M. 25. 37. 21. 44. stoljecu. 82-83. S.. 147 bilj. 161. Studia Atbanica IX. 54. a slijedi ga L. BrunSmid. 871. 353. 21 gdje se vraca na mogu^nost pomorske bitke. Pai's i J. 98-99. PoJibije II. Polibije II. 6. 123. 3. Rome. (pigr. 56. 134-135. 22 bilj. 4. Zonara VIII. Polibije II. 6 . epigr. 42 = Zonara VIII. 4. VAHD 56-59. Ceka. 3. Gr. Bull.. Hammond... 13. VAHD 53. Waleku. Valerije Maksim VI. Polibije II. G. 18. bilj. Hirschfeld uRE. Robert. 1954. Perioha 12. Histoire politique du monde hellenistique.167-169. fir. Holleauxa kad piSe :"Priobalna ilirska plemena kojima je gusarenje bilo narodni zanat. F. 16. i 118-142. Epirus 597. 20. Papazoglu.. Epigr. Kaibel. 274 bilj. J. des arch. B. "Les origines et la destined de 1 '6tat illyrien: Illyrii proprie dicti". 28-54. 7. Pariz. Iliri su progli 816: TGJV nap' &VTvy6veiav orevwv. oduvijek su bila poSast Jadrana". 1929. Rome. 1953. Robert. L. isto tako G. v. G. 32. 27. XXVII. Epigramme (1916). godine odgovara situaciji opisanoj na natpisu. Beaumont. Dion Kasije fir. takoder njegov £lanak u Studime Historike. ali grad je dvadesetak kilometara udaljen. Will. 35. Polibije II. On odgovara poglavito G.. N. stupci 111-113. Holleaux. Vidjeti poglavito E. Apollonia 1. 19-20 koji prikazuje Teutu. unatoc svjedoCanstvu Diona i Zonare. 11.il. Mano. A. 7. 1. E. v. Histoire politique du monde hellenistique. i L. 6. Ilirski ratovi 1. 47. 53. Historia II. Niese. 56. preuzima ideju o gusarenju u IV. naglaSava razvoj trgovine u desetljecu 270-260. 5-1. Colinu. "The political Aims of Appius Claudius Caecus". 26. 131-136. bilj.. usp. 40. F. 15. 129-130. 51. CIG 1837 c. 33. Papazoglu. 35. Holleaux. G. Defl. I2. 2. D. 5. kako vlada Ardijejcima. i Th. "Les Romains en Illyrie" u Etudes d'6pigraphie et d'histoire grecques. 3 i Zonare VIII. 19. Oxford 1968. 2. IG IX 1. R. Holleaux. 272-274. kao u svome prvom izdanju. Robert. 174. 9. Seminars. L. 17. Badian. 16 (Studies in greek and roman History. M. Bayet. Will. 5 i bilj. Polibije II. 87 i 124 i 133. usp. 5. E. 86-92. L. 49. I2. 293.C. J. Grecita adriatica. 129. 1973. Holleaux. 7. 4. i L. Histoire politique du monde helfenistique. Agronovu udovicu. "Die Ursachen des ersten romisch-illyrischen Krieges". 5. Rome. 1925.C. 2-4. 352. 1.. Questions de numismatique illyrienne. 1966.C). Plutorh.. "The origin and nature of illyrian piracy". 14. 6. I. Robert. Histoire g6n&rale G.planine i ilirska ethne koja se prostiru do Makedonije i Peonaca. Polibije. Epigr. naglaSava obilje italskog posuda u IV-III. 36. M. Holleaux. i L. 351 ide i dalje od stava M. 356. L.-epigr. Usp. 1953. L. 3. (Antidoron M. Cabanes. Hellenica XI-XII. 6. D. koji ostaje pri godini 271. 8. 8. 1972. Robert. Braccesi. JHS. 4. 200-223. i Atti del terzo Congresso di epigrafia. 1936. N. P. bilj. isto. Bull. usp. Historia. 123.. bilj.. "Greek influence in the Adriatic Sea before the Fourth Century B. L'Epire. Rim 1959. 873. 5. ABSA 61.

315 bilj. proizlazi iz iste predaje. J. Mano . Bull. 108. L.C. 85. usp. Rome. Polibije V.. Polibije III. N. Tit Livije XXIX. Hammonda. 165 i bilj. Dakaris. 1-2.2: Filip V. May. v. Tit Livije XXVII. 206-210. 1. Sto daje naslutiti da postoje ozbiljne napetosti medu Ilirima. "Notes on roman Policy in Illyria". Hellenica. 110. v. 62. P. 38. Holleaux. 1946. 108.C. posebice protiv H. Polibije VIII. 96. Le Bohec je u clanku navedenom u prethodnoj biljeSci valjano razlucio uzastopne operacije Demetrija Farskog i Skerdilaide. Die Staatsvertrage des Altertums III. Polibije III. l. 33. Braccesi. III. Epidamno. 107. v. Tit Livije XXVII. godine. Schmitt. Tit Livije XXIX. 93. 5. epigr. 80. 205-220. O Amantiji v.C. M. 6. Scerdilaidas et la Ligue helle"nique" u L'lilyrie mfridionale et I'Epire dans I'Antiquite'. Walbank. Cabanes. G. L'Epire. W. Za Dasaretidu. 9. 245-250. Historia XX. 12. usp. G. Robert. Tit Livije XXII.. 68. 7. 61. 1968. 13-14. P. 12. Polibije V. 7. epigr. "Rom und Illyrien". Papazoglu. Historia 1988. "Notes on romain Policy in Illyria (230-201 B. X. 14). Hammond. Cabanes. Pauzanijina verzija u IV. J. 33. 18). a da nema razloga preuvelicavati makedonske gubitke. 104. Polibije III. kao ito to Cini Hammond koji ih udvostrucuje (609).1961. 203-208. 48-56. 9. S. 528. 64. Far. Cabanes. 1-1. Tit Livije XXVII. 1952. 505-541. oko Lisa. 40 i Plutarha. 77.. Dimale. za gimnazijarha usp. 95.. 13 i XXIX. 13. Cabanes. F. Dautaj. 76. 129. "Les Politarques en Epire et en Illyrie me"ridionale". H. Schmitt. L'Epire. Cabanes.13 nabraja Korkiru. 1 a (P. IV. 3-4. i posebice cetiri stotine Ilira pod zapovjedniStvom stanovitog Platora. JRS. CPh. G. N. 3 i 13. 193-195. 75. 67. PBSR XX. Toje miSljenje N. 546 br. 82. L. Aral. 1-5 i 32. E.BCW 86. 13. Dion Kasije. Epirus. usp. J. H. G. G. Polibije. 1-17. Cabanes. 163. Delia. JRS. Badian. 12. S. 357.. 58. epigr. 109. 112. P. L'Epire. Rome. PAAH 1965. 6 i 90. E. najpouzdanija je verzija koju daje Polibije VII. takoder K. Usp. Polibije IX. 1963. A historical Commentary on Polybius I. 60. 16. godina za druge operacije. Tit Livije XXIV. 36. adrugi je objavio H. 88. Polibije X. 17. 25.13-14. 7. J." JRS. Polibije V. L'Epire. br. Daux. 30. 32. uglavku da Filip obecava pomoci Skerdilaidi u napadima na Iliriju. Bull. 70. 88 (Studies in greek and roman History. 13. 83. 111. Polibije pazi da razlikuje Hire od placenika svaki put kad spominje njihovu nazocnost: V. zanimljivo je otkriti u 3. 1987. 210 godine. 66. Rome and Macedon in 229-205 B. N. 48-56 jasno je pokazao daje zauzece Lisakratko trajalo i daje zavrSeno 208. 87. 2. godine. 12. "Le koinon des Bylliones". 72. Tit Livije XXVIII. Will. Petzold.978.Prvikoji je uAshmolean Museumu u Oxfordu objavio jeL. Bull. 80. Badian. Tit Livije XXII. "Macedonia and Illyria (217-167 B. M. za Dimale. 29. 1971. 97.. 3. 41. Polibije VII. 4. zaAtintane. 4. u govoru Likiska iz Akamanije. 81. 3. May.1-2.)". 1-4 i 101. 63. 1946. M.C.. kazivanje Tita Livija XXIV. 3.". 9. 5 i VII. 14. L'lllyrie mtridionale et I'Epire dans l'Antiquit6 149. Polibije VIII. 14. 1-3. Apoloniju. usp. 9. 89. 24. 1. L. 11.)". Bousquet. 58. Tit Livije XXII.PolibijeII. 18. L. 40.. 90. Robert.191 gdje sam prikupio razlic'ite interpretacije danaSnjih povjesnic'ara o nazoc~nosti Demetrija i njegovog vojnog kontingenta u Selasiji. 8. 55. 94. Le Bohec. bilj. 78. H. E. 5-7. 30. bilj. JRS. 100. BCH 85. W. 639 a: moze se pomisliti da ga treba dovesti u vezu s jednim 5. a ispravio P. 108. all ne precizira da su oni Skerdilaidini. 23. Justin XXDC. 51. 14 b 1. L. 609 i bilj. fr. I.1972. 106. Hammond. Natpis su objavili A. Robert. 5-6. Polibije V. 11. P. prema Tim Liviju XXVI. 1986. 1982. Ceka. Polibije IV. Tit Livije XXIX. II. 99. Polibije V.C. 92. Polibije. 3 i 6. 98. Walbank. 22. Polibije IV. 1967. 102. 1987. Polibije V. 74. Bull.. 283-291. 65. 105. takoder J. Hellenica XI-XII. 16. "Illyris. 4. 36. za Partine.)". Die Siaatsvertrdge des Aliertums. 2. Grecitd adriatica. 91. ako je Lis vjerojatno zauzet 213. prilicno zbrkana. Tit Livije XXVI. 71. 562 bilj.. Rome and Macedon in 229-205 B. epigr. Tit Livije XXVIII. 36. 101. llliria. Polibije V. 225 i bilj. no niSta ne daje naslutiti da su Makedonci osvojili Skodru. vraca se sudjelovanju Ilira u pljacki ahejskih gradova. Iliria 1984. 49. no on slijedi N. 13. Natpis je objavio S.7-8 i 105.4i6-7. L'Epire. 2. Historia XXXV. "Antigonus III and Rome". usp. 101. 9. F.. 13. 33. 3 i 13. Ardijejci koje je Filip podvrgnuo iivjeli su juznije. 62. 4. 19. Justin XXVIII. "Demetrios de Pharos. 1987. o ponovnom osvajanju Peonije od strane Filipa V. 12. 1952.26. Polibije VII. 20. 1-3. P. 15. 45). E. "Illyris. 3. 9. 103. F. koji Demetrija zeli prikazati kao placenika. 78 bilj. "Macedonia and Illyria (217-167 B. 500. Ne moze se utvrditi toc"an datum toga pohoda. F. P. Histoire politique du monde hellenistique ft. 5. usp. 69. 178 179 . Ceka. i Ahejci Salju pojac~anja na Kretu. 8-11. 59. 438-448 i P. 97. L. 8. Cabanes. Historical Commentary on Polybius. Tit Livije XXVI. F. 4. 1968. 9-12 osjetno se od njega razlikuje.B. 33. 109-118. 73. 29. i L. "Politarques en Illyrie". ne moze se iskljuc~iti 212. usp. 1. 640. 95. usp. IV. 639. 6-9. tekstovi su objedinjeni u H. 3-7. 24. 97. 66. PBSR.. Partine i Atintaniju. O Oriku v. Holleaux.59. "Inscriptions hellenistiques de Dalmatic". 17. Hammonda §to se tic"e lokalizacije Atintana (209. 589-600. 86. Cabanes. 84. 79. 9 i 33. 165. 384-385. Tit Livije XXIII. 101. Cabanes. M.

26. 379-408. P. 8. Polibije XXI. 19. 225-253. 1. autor se vraca na tu temu u Les Illyriens. 618-619 smatra da nije rijed o teritoriju Partina integriranom u rimski protektorat od 228. Tit Livije XXXI. 8. 124.6.C. 165.JRS 36. 43. juzno od Aoja. mozda juZno od Apolonije blizu Levanija. Die Inschriften von Magnesia. 1-3. 157. 5. Tit Livije XXXI. iz njegovog su kraljevstva dolazile sve lade koje su harale obalama gornjega mora". u Les Illyriens 130. Tit Livije XLIV. 6. novo doba pocmje u Orestidi 197. 128. ili 196. Polibije XIII. br. tko stada". godine. 7. Kern. 27. 151. nedvojbeno je to Apolonija. gore. 23. 163. zimi 184-183. 122-124. "Le monnayage de Skodra. Tit Livije XXXVI. Tit Livije XLIV. 1966. W. Tit Livije XLI. poput Lihnida. 7 i XLIV. Tit Livije XXXV. 28. 1972. Cabanes. 4 do 40. Tit Livije XXXVII. 21. Walbank. 2-7. Tit Livije XLII. 156. 123. 53. 9. Tit Livije XXXIV. kralju Ilira. 158. 1966. 6 i 40. 11. "Fouilles 1960 dans la forteresse d'Irmaj". moglo bi se raditi o Gaju Klaudiju Pulheru. 135. 1. G. zemljovid koji predlaie N. 25-66. II.2. Lokalizacija toga svetiSta nije joS sigurna. 10. 3. 127. 120. 113. 1. O Penestima kao posadi u Kasandriji v. 154. "The Kingdoms in Illyria circa 400-167 B. 10. 147. das u Epir. 18. 1. 9.6. nema dvojbe da leZi na teritoriju Apolonije. 136. 18.251. Tit Livije XLIV. J.4. 50. M. 141. 10. Prendi i Dh. godine. 7. 131.18-19. Tit Livije XL. Tit Livije XLIII. S. 1. 155. Tit Livije XXXI. 116. 8. "Macedonia and Illyria (217-167 B. 19. 139. Colloque sur I'esclavage 1972. Tit Livije XLIII. 171. Sparta. F. Polibije XXXII. Usp.2.C. 41. 126. 10. Tit Livije XXXI. 164. uzrok svih pomorskih razbojstava. 148. 122. Tit Livije XXXI. 10. 7. prema Polibiju 143. Tit Livije XLII. 1. 118. niz poslanstava u Rimu: Pergam. 12. 41. 3. nedostaje ime legato. godine. "bijahu doSli potraiivati. Usp. Tit Livije broj poslanstava Genciju ogranic'ava na dva. 8-9. Polibije XXVIII. Tit Livije XLII. Tit Livije XLIII. tko teritorij. 167. 24. 14-15. 10. 149. 2-7. 3. Tit Livije XXXVIII.1. Epirus 620-621 i bilj. 119. 30. 3-8. odlomci Tita Livija XLII. N. 153. 2-3. V. G. 20. 11 pokazuje. brzu rijeku koja ostavlja mjesta samo za jedan uski put. 134. takoder N. 142. 27. Tit Livije XL. Itiria II. 49.". 150. 10. 133. 161. 34. 1 -5: "jasno je pripisao Genciju. pa Cak i s teritorija Partina. 172. 36. 168. 162. Tit Livije XLII. 130. 34. prije nego u Selenici. 5. Tit Livije XXXIII. 15. 125. 30. Tit Livije XXXIII. 121. Tit Livije XXXVI. 6. 49. Polibije XXIX. 38. u svakom sludaju oznafiava tezak polozaj Biliona stisnutih izmedu Rimljana koji stizu iz Apolonije i Makedonaca koji dolaze iz Atintanije. May. 2 pokazuju da su optuzbe Isejaca pretjerane i da se Rim nada uvufii Gencija u svoju igru. Atamani. Commentary II. Tit Livije XLIV. Tit Livije XLII. 56. 1. Tit Livije XL. 5 gdje kaie da je to najveft grad Penesta. 13-14 i 20. 12. Lissos et Genthios". Rim se predstavlja kao zaStitnik kraljeva. v. 10. "Les inscriptions du theatre de Bouthrotos". Polibije XXIII. 2. Polibije XVIII. Ilirski ratovi 9. Tit Livije XLIII. 170. 30. F.6 i 28. 1-3. Tit Livije XXXI. 23-27 koji je potpuniji od vrlo oStecenog Polibijevog teksta. Tit Livije XLII. 11. Polibije XXI. 1. Tit Livije XXIX. II. 'The opening campaigns and the battle of the Aoi Stena in the second macedonian war". 1-5. 5. 42. Stadia Atbanica III. Hammond. 146. usp. 52. 621. Islami. 7) i 193. 3. 118 (natpis. 34. 14. JRS 36. 10. Sto pruza pravu sliku o razvoju gradova u unutraSnjosti. 160. 2. 47. 9. Ilirski ratovi 9 i Makedonski ratovi 18. 47. 42. AB&4 61. v. 115. 169. Tit Livije XLII. 38. Polibije XXIX. 18. Tit Livije XLIII. 6. Tit Livije XXXVIII. Epirani i Iliri dolaze se fcditi na Makedonce. O.1-3: autorov opis vrlo dobro odgovara onome Sto putnik moze danas vidjeti uputi U se cestom od Tepelena do Kelcyre: duboku usjeklinu okruSenu lijepim i visokim ogoljelim planinama. Hammond.4-7. Tit Livije XXXI. Islami. 26. pokazao je da je u Makedoniji taj tip postojao tek nakon 186.7. 1-3.C. Polibije XVIII. (Clanak preuzet u Casopisu Iliria. L. XXI. 64-65. 129. 46. 48-56. 144. 45. Perhebi. no autor je vrlo neprecizan i govori £as o prelasku u Makedoniju. JRS. 44. nego o gradu u blizini Ohridskoga jezera. 132.13-15. tako da ih potisnu preko rijeke Mati (Ardaksena). 114. 53.)". 10. 40. 138. Tit Livije XLIII. F. L. 33.1-3 i 18-9. 26. F. S. 4 i Tit Livije XLIV. 13."Macedonia and Illyria (217-167 b. O lokalizaciji usp. osobito Pleurata. 166. L. 45. XXXIX. 45. i Apijan. Plutarh. a prethodno (XLIII. 140.1966. Apijan. u tome zeli vidjeti posljedicu odluke Rimljana da protjeraju Gencijeve Hire iz juznih podrucja.4-6 i 4. 12 i Tit Livije XXXIII. 117. 1-3.)". 3. Tit Livije XLII. Tit Livije XXXVIII. 145. 11. Hammond. Tit Livije XXXI. 1. Tit Livije XXXIII. tko robove. V.dogadajem iz drugog makedonskog rata. 42. J. 48. 4. Flamininov zivot. Apijan.6. Sirijsfci ratovi 43. 159. 7. 8-9. 1) mu je pripisao 10 000 stanovnika. 23. 10 i 13. 11 i 37. 1972.). 1946. May. G. Razlike izmedu dva autora su neznatne. 7. M. 23.2. 10 i 52. 1946. 13. 1. 152. 29. 137. zacijelo idealno mjesto da se ograniCenim snagama zaustavi napredovanje vojske. Budina.11. 180 181 .

5. u posljednjim godinama Pleuratovog kraljevanja i u Gencijevo doba. 8 i 34. No uvijek je prisutna ista zelja: okupiti ilirske narode i od njih uciniti istinsku snagu. 177. i time ona bolje nego juzne zemlje upoznaje posljedice selidbi keltskih. svijetu dunavskih civilizacija. H. 11-15 i 30. Kao i uvijek kad se pokusa dotaknuti dijelove povijesti koje su izvori cesto zanemarivali. stoljec'a prije Krista takoder je obiljezena brzim mijenjanjem gospodarstva i druStva. 520-523 i 754. kao sto smo vidjeli za Autarijate. S tog stajalista najljepse je razdoblje nedvojbeno bilo prvo. ravnica europskog sredista. sposobnu suprotstaviti se makedonskim i epirskim susjedima. odnosno da ih se promatra zbog njih samih. kako bi se nastojalo prikazati njihovu povijest. Makedonije. 43. 6. 1985. Od pastirske ekonomije. No ti su pokusaji isprekidani razdobljima slabljenja vlasti. a potom Agronovoj dinastiji. O svim tim uglavcima v. BCH. Tit Livije XLV. sporog ali upornog demografskog rasta. ne promatrajud te narode samo u njihovoj ulozi protivnika velikih drzava iz toga razdoblja. No. do sredine II. Tit LivijeXLV. J. Tit Livije XLV. Skerdilaide. a ne samo njihovu ulogu u medunarodnim sukobima onoga doba. 17. Ceka. Cabanes "Le re"glement frontalier entre les die's d'Ambracie et de Charadros". 33. Epirana. 176. Povijest juzne Ilirije od pocetka IV. stoljeca prije Krista i razjasniti je. Juznu Iliriju obiljezavaju uzastopni pokusaji uspostavaljanja snazne i slozene sredisnje vlasti. uz to. CIX. i Rimljani. 18. Oni zasluzuju vise od toga. Pir. 26. temeljene na selidbi stada na velike razdaljine koja pretpostavalja vrlo rastrkano stanovnistvo.4. O tome kovanju novca v. Pleurata i Gencija. Agrona. do sredine II. Makedonaca i Tracana. 179. Zakljucak ovoj smo se knjizi trudili predociti povijest juzne Ilirije od IV. 178. 174. S. Priopcenje nazalost nije obuhvafieno zbornikom Kolokvija. O potonjem gradu usp. Islami je objavio taj primjerak na II. 162-165 i bilj. ona prelazi do raznolikijih aktivnosti kao posljedice neprekidnog. a kasnije. 175. Epira i nadasve Rima. 73. Tit Livije XLV. i povijest Ilira trpi od istinske oskudice dokumentacije. To su poglavito nastojanja kraljeva Bardileja I. No valja priznati da je stvami napredak dozivjela zahvaljujuci arheoloskim istrazivanjima te epigrafskim i numizmatickim proucavanjima. Povijest Ilira otkriva najprije usku vezu koja spaja danasnja podrucja Jugoslavije i Albanije**** s podrucjima na jugu koja su im u neposrednom susjedstvu.173. Nema granica izmedu Ilira. 180. Ilirija se na sjeveru otvara prema malo poznatome svijetu.TitLivijeXLV. Andreou i P. pa se mnoga obiljezja zapazena u juznijim zonama nalaze i kod Ilira. cesto zbog vanjskih sila kojima upravljaju Filip II. doba kraljevanja Bardileja I. Aleksandar Veliki. Glaukije. bastarnskih i drugih naroda koji potiskuju narode nastanjene na Balkanu. Questions de numismatique illyrienne. poglavlje 182 183 . u Tirani 1985. Po^etak trajnog nastanjivanja na U Vidi napomenu* uz 1. On za sobom povlaci sjedilacko poljodjeljstvo kao nuznu nadopunu pastirskom zivotu. Nakon svakog poraza baklju prihvac'aju drugdje i izgleda da ona prelazi od Dasareta Glaukijinim Taulantima. Kolokviju ilirskih studija.

cinilo se. Papazoglu "Ilirska i dardanska kraljevina. Nakon prvih uspjeha u Medionu i Fenike protiv Etolo-Ahejaca. znanosti i umjetnosti stane u obranu znanstvene objektivnosti i akribije. intervenira Rim. kako bi nasli opravdanja za politicke aspiracije i zaostravanje odnosa. struktura. ali zahva6a i sjeverne krajeve. Ferjancica i S. B. objavljuju se i na stranim jezicima i cine dostupnim svjetskoj znanstvenoj javnosti. kad bi se sadagnje okolnosti po pravolinijskoj putanji projicirale na proslost.. Garasanin: "Bilo bi to neznanstveno. Ostala tri priloga V. presucujuci neke od njih i stavljajuci u prvi plan druge. Neka mi. od Ilira napravilo redare zapadne Grcke. Poreklo i razvoj. cesto nekriticki pristupa tumacenju znanstvenih cinjenica. koja je gusca i ranije se javlja na jugu toga podrucja. pomalo ali korjenito. nastoji iskoristiti drugi punski rat da ovlada Ilirijom i sebi otvori izlaz na Jadran. sto je. To. kao sto su igre u Delfima. Uzajamno mogu mnogo pridonijeti arheoloskim i lingvistickim istrazivanjima koje vode jedni i drugi. sa cjelovitim prijevodom na francuski) kad je ova knjiga vec bila u tisku. knj. koje se na mnogim mjestima udaljilo od znanstvne objektivnosti i istine. nedvojbena je cinjenica da albanska znanost. Naposljetku je Ilirija tesko pogodena i tek nakon jednog stoljeca smoci ce snagu potrebnu za obnovu zemlje koju su Rimljani razorili. ne znaCi da se cjelokupna albanska znanost i njezini rezultati istrazivanja imaju odbaciti. koji su u gradovima na jugu prijamcivi za prinose grcke kulture do te mjere da su. £abeja koju u zakljucnim razmatranjima navodi M. naravno." U Clermontu. 375 str." Mozemo samo zaliti sto se anticka povijest rabi. mijenja politicke datosti u toj jadranskoj zoni. lipnja 1988. predstavljajuci ih jednostrano. bude dopusteno da samo upozorim na to djelo koje vrlo izravno dodiruje nasu temu. helenizacija i romanizacija". potpomognuta nazalost i nekim znanstvenim djelatnicima s Kosova. XXXIX. Cirkovica obraduju kasnija razdoblja (kasna antika. Popovica. (na srpskome. Isakovic: "Traze se znanstvene i povijesne cinjenice za opravdanje unaprijed postavljenih nacionalistickih i politickih ciljeva. Makedonija Filipa V. godine i odgovor su na knjigu albanskih istrazivaca pod naslovom Les Illyriens.. Post scriptum Srpska akademija znanosti i umjetnosti objavila je svezak pod nazivom Iliri i Albanci. osobito kad se postavlja dugo raspravljano pitanje Ilira i Albanaca. dokumentirani na takav nacin. 10. Medutim. pa cak naivno. Preobrazba organizacije prostora ne ostaje bez ucinka na kulturni zivot zitelja. knj. vratimo u prave znanstvene okvire i tokove.jednom mjestu dovodi do razvoja mreze gradova. Naucni skupovi. Odeljenje istorijskih nauka. U toj se situaciji nametnula potreba da Srpska akademija 184 185 . Ovim predavanjima i publikacijom zelimo jedino da zadano pitanje o Ilirima i Albancima. bizantsko i slavensko razdoblje) Ta su izlaganja odrzana u svibnju-lipnju 1986. a to. Krajnji je cas da se znanstvenici susjednih balkanskih zemalja potrude utvrditi zajednicku proslost toga poluotoka. dakle. na jednoj i na drugoj strani. a posebice clanci M. pod uvjetom da slijede mudru preporuku velikog znanstvenika E. To je duznost nase Akademije pred naSom i svjetskom javno§6u i znanoscu. Garasanina "Nastanak i poreklo Ilira" i F. Stavovi albanske znanosti. Tirana 1985. Beograd 1988. smatrani Grcima i kao takvi pozivani da sudjeluju na velikim natjecanjima grckoga svijeta. potkraj toga razdoblja. A. kao sto to u uvodu objasnjava potpredsjednik Akademije. Nije uloga povijesne znanosti da podupire politicke zahtjeve. Od 230-ih godina borba za zivot postaje vrlo opasna za Hire. za ciljeve koji nemaju ni§ta znanstvenoga. 22.

NAjCE$CE KRATICE U BILJE&KAMA ABSA - Annual of the British School at Athens, od 1895. Arch. Ephem. -Arkheologiki efimeris, Atena od 1910. B. C. H. i BCH - Bulletin de correspondance hellenique, Pariz Bull. Epigr. - Bulletin epigraphique, Pariz C. U. F. - Collection des Universite"s de France - franc, niz izdanja starih pisaca CIG: Corpus inscriptionum Graecamm, ed. A. Boeckh, Berlin 1828. - 1877. CPh - Classical Philology, Chicago od 1906. FHG: Fragmenta historicorum Graecorum, vol. I, C. i Th. Mullen, Pariz: Didot 1847; vol. II-V, C. Miillerus, Pariz: Didot 1848 -1853. FGrH: Fragmente der griechischen Historiker, ed. F. Jacoby, Berlin od 1923. GGM: Geographi Graeci minores, I-III, C. Mullerus, Pariz: Didot 1855. i 1861. IG-Inscriptiones Graecae I-XIV, Berlin 1873.-1935. Inschr. von Olympia - Olympia: die Ergebnisse der... Ausgrabung, Textband V: Die Inschriften, ed. W. Dittenberger - K. Purgold, Berlin 1896. J.H.S. i JHS - Journal of Hellenic Studies, London J.R.S. i JRS - Journal of Roman Studies, London MDAI (A) - Mitteilungen des Deutschen archaologischen Instituts, Athenische Abteilung, od 1876. N. H. - Naturalis historia (Prirodoslovlje), djelo Plinija Starijega PAAH - Praktikd tis en Athfnes Arkheologikis heterias PBSR - Papers of British School of Rome R. E.: Real-Encyclopddie der dassischen Altertumswissenschaft, edd. Adolf Friedrich Pauly - Georg Wissowa - Wilhelm Kroll - Kurt Witte - Karl Mittelhaus - Konrat Ziegler - Hans Gartner, Stuttgart: J. B. Metzlersche Buchhandlung ab 1894.; A. Druckenmiiller Verlag ab 1949.; Miinchen: A. Druckenmiiller Verlag ab 1973. R. E. G. i REG - Revue des Etudes grecques, Pariz od 1888. SGDl - Sammlung der griechischen Dialekt-Inschriften I-1V, ed. H. Collitz et al., Gottingen 1884.-1915. SylP - Sylloge inscriptionum Graecarum L- IV., ed. W. Dittenberger, 3. izd. Leipzig 1915.-1924.

KAZALO

Najcesce kratice
alb. - albanski biz. - bizantski grc". - grclci ilir. - ilirski M. A. - Mala Azija mak. - makedonski o. - otok povj. - starovjekovni povjesnic'ar r. - rijeka st. - starovjekovni suvr. - suvremen zn. - suvremeni znanstvenik zp. - starovjekovni zemljopisac

Abanti, narod pod Trojom 28 Abantida - podrucje Amanta 30 Abdera, st. grad na granici Sitalkovoga kraljevstva u Trakiji 45, 65 Adej, Makedonac iz Beroje, znalac ilirskoga 172 Admat, tearodok iz Pojona 39 Adrija-ilir. grad 121 Aerop, kralj Linkestide; suvremenik Filipa II. Makedonskog, otac Arabeja, Heromena i Aleksandra; istoimeni kralj, suvremenik Filipa V. Makedonskog, osvojio Lihnid u vrijeme prvoga rata izmedu Rimljana i Filipa V. 62, 63, 161 Afrodita Pdndemos - kult u Amantiji, "Svenarodna" 123, 129 Agarista, KHstenova k6i, sikionska kraljevna Agatarhid iz Knida, povj. i zp. 13, 16,29, 40,109 Agatoklo, tiranin u Sirakuzi 81 Agelaj, posrednik u Skerdilaidinom ugovoru s Etolcima 40 Agid, prvi peonski kralj 55, 92 Agrejci, st, narod 16

186

187

Agrijanci - ilir. narod, napao ih Aleksandar Veliki ucvrS6uju£i se na prijestolju 75, 94-96 Agron, ilirski kralj 2, 3, 10, 36, 49, 59, 71, 83, 90, 116, 127, 138-140,142,143, 147-149, 153,158, 168, 176,183 Aheja - pokrajina naPeloponezu 154, 163, 171 Ahejci, c"lanovi Ahejskog saveza 145, 178, 184 Aheloj, r. u suvr. Grfikoj, st. granica s Epirom 11-13, 18, SI. 4 Aheront, r. u Epiru i u podzemnom svjjetu 12, 13, 16, 43, 69, SI. 4 Ahilej, grc. junak pod Trojom 11, 68 Akarnanci, stanovnici Akarnanije 14-16, 143,153 Akarnanija, st. pokrajina u GrSkoj 12, 13,15,16, 18, 38, 79, 82,139,144,156,171, SI. 4 Akragant, polis na Siciliji 79 Akrokeraunsko gorje 15, 16, 25, 30, 160 Akrolis - gornji grad Lisa 126, 160 Akrotat, sin Kleomena (spart. kralja) 79 Aksij, Axios st. r. 11, 27, 50, 83,157, SI. 1, SI. 4; v. i Vardar Akuzilaj, mitograf Argivac 11 Akvileja- st. za Akvileju, slov. Oglej 169 Albanci, suvr. narod III, 8, 184 Albanija, suvr. drzava IV, 4, 8-10, 20, 21, 97, 107,112, 116,183 Albanopol - ilir. grad, ev. na polozaju suvr. Zgerdheshi 126 Aleksandar I, makedonski kralj pocetkom V. st. pr. Kr. 25, 27, 60, 61 Aleksandar II. Epirski, sin Pirov i Lanasin t izmedu 252. i 247. pr. Kr., 81,87, 137,139, 145 Aleksandar II, makedonski kralj r. 390, brat Filipa II, ubijen 369/8. 52, 54, 92, 97 Aleksandar III. Veliki, makedonski kralj 336 - 323. pr. Kr. 3, 36, 49, 56, 58, 59, 61-63, 75-78, 85, 88, 94-96,101, 105,107, 108,117, 122,183 Aleksandar Linkescanin, Aeropov treci sin 62, 63 Aleksandar Molosanin, epirski kralj, brat Olimpijadin 17, 59, 69,70,72,75,77,81, 87,107 Aleksandar, Kasandrov sin - prepusta Piru Timfeju, Paraveju i Atintaniju 63, 81, 83 Aleksandar, mladi Korkiranin, poginuo u borbi s gusarima 141 Aleksandrija, grad u Egiptu 89 Aleksijada, spjev bizantske carevne A. Komnene o ocu, cam Aleksiju I. Komnenu 86 Alket Molosanin, Neoptolemov otac, epirski kralj 17, 53, 54, 69, 91 Alkinoj, feacki kralj - homerski vladar Korkire - Krfa 85 Aikmeon Atenjanin, na bijegu kod Kreza u Lidiji (M. A.) 40 Alkon Molosanin, Agaristin prosac 13, 16, 29, 40 Alpe III Altis - sv. gaj u Olimpiji 31

Amadok, kralj Odrisa 67, 98 Amanti, Amantijci, Amantini - ilirsko pleme u pokrajini A.; gradani A. 15, 30, 125, 130, 144,150, 151, 168, SI. 4 Amantija, pokrajina i grad u Iliriji VII, 11, 28,116,117,123,124,129-131, 150,151, 162,168, 175,178, SI. 4, 229, 230, SI. 15-17 Ambrakija, st. korintska kolonija dan Arta (v.) 12-15, 17, 19, 20, 22, 31, 38, 39, 41, 82, 116,117,137, 139,165, 166,172, SI. 4 Ambrakijci, gradani Ambrakije 12, 14, 38 Amedok - odriski kralj 66, 72,100 Amfljarej - Amfijarajev hram u Oropu 134 Amfllohija, graniCna pokrajina Gr^ke i Eplra 14, 38, 82 Amfilosani, zitelji Amfilohije 16, 18, 141 Amfhnnest, Epistrofov sin, Epidamnjanin - Agaristin prosac 13, 29, 40, Amfipol, polis na poluotoku Halkidici 21, 55, 103,175 Amflsa, st. grad 19 Amijant, sin Likurgov, Arkadanin iz Trapezunta, Agaristin prosac 40 Amina, Aminandar, kralj Atamana 153, 164 Aminta, mak. kraljevsko ime; A. Ill, otac Filipa II, vladar 393 - 370. pr. Kr. 52-54, 58, 90-92, 97 Ammotopos, suvr., grad u Grckoj, st. Orej 174 Ana Komnena, biz. carevna i pjesnikinja 86, 87, 119 Anaktorij - polis, korintska kolonija 14, 29, 38 ANAMALI, S. - zn. 4, 5, 8 , 1 1 7 , 133,134 Andokid, Leandrov sin, Atenjanin - drzavnik i govomik u vrijeme pelop. rata 21, 44 Andread Sikionjanin, pradjed tiranina Klistena 40 ANDREOU,E.-zn. 132 ANDREOU, J. - zn. 132, 182 Andromaha, Hektorova udovica 14 ANDRONIKOS, M. - zn. 97, 127 Angro, Angrus - st. ime rijeke, vjer. Z. Morava (v.) 9, SI. 1 Anicije, Lucije - pretor, pobjednik nad Gencijem u 3. ilir. ratu 36,173-175 Ankon - st. za Ankonu 169 Antigon Doson, mak. vladar 229 - 221. pr. Kr. 117, 152, 153, 155 Antigon Gonat, mak. vladar 276 - 239. pr. Kr. 117 Antigon Jednooki (Monoftalm, Kiklop), dijadoh, otac Demetrija Poliorketa, vladar 306 301.pr.Kr. 80 Antigona, supruga Pirova, k6i egipatske kraljice Berenike i majka kraljevi6a Ptolemeja Epirskoga 81

188

189

Antigonija, epirski grad u dolini Drina u Haoniji, Pirovo osnufie 24,105,115, 125, 126, 130,143, 172, 177 Antigonovici / Antigonidi - helenistic'ka dinastija u Makedoniji 138 Antinoj, duznosnik u Epiru 171 Antioh III, sirijski kralj, Seleukovi6 166, 167 Antioh, kralj Oresta 26, 38, 39, 68 Antipater, odlicni Makedonac, vojskovoda, regent 336 - 319. pr. Kr. 62, 63, 77, 78,102 Antipater, Kasandrov sin 81 Antipatrija, st. grad u Dasaretidi 35, 125, 157,164,167 Antired, tearodok na Korkiri 39 Aoj,4m» - st. r. suvr. VojuSa, alb. Vjosa (v.) 20, 29, 31, 34, 70,79, 85, 87, 116,117, 123, 125,143,149, 150,189, 162,165, 166, 177,181, SI. 1, SI. 4, Apeiros, fipeiros - oblik imena Epira (v.) 38, 39 Apijan, povj. iz Aleksandrije 10, 27, 28, 35, 36, 43, 46, 47, 80, 83, 102, 142, 146, 147, 152-155,157, 168, 177, 180, 181 Apodoti, etolsko pleme 15,16, 39, Apolon, grc. bog 80, 117 Apolonija, korkirska kolonija na ilirskoj obali, suvr. Pojani 2-4, 17, 19, 28-31, 33, 39, 41, 46, 49, 79, 80, 82, 83, 85, 103, 105, 106, 109, 110, 113, 115-120, 124, 125, 128-130, 144, 145, 148-151, 154, 155, 157, 158, 160, 162-168, 170-172, 175, 178, 180, 181, 226-229, SI. 1,51.4,31.9 Apolonjani - gradani Apolonije 30, 79, 144, 145, 150, 159, 162, 166, 174, 177 A.pso,Apsus - st. r., suvr. Semani (v.) u Albaniji 35, 164, SI. 1, SI. 4 Apulija - st. pokrajina u j. It. 86 Apustije, Lucije - Sulpicijev legal u 2. mak. ratu 164 Arabej, Aeropov sin, linkestidski kraljevic 26 Arabej, Bromerov sin, kralj Makedonaca Linkesta 26, 27, 51, 52, 53, 61, 68, 73 Arat iz Sikiona - grc". drzavnik, savjetnik mak. kralja Filipa V. 152, 156 Ardijejci, ilir. narod, grc\k imena Ardidioi 10, 36, 37,49, 109, 112, 127, 128, 138, 148, 149, 161,165, 176, 179, SI. 1, SI. 4 Arg Amfilohijski - st. grad u Epiru 14, 38 Arg Orestidski - st. grad u pokrajini O. u Makedoniji 25, 34, 161, SI. 1 Arg, polis na Peloponezu, Herino svetiste 17, 37, 39, 40, 69, 72 Argeadi - mak. kraljevska loza 53, 61, 74, 90 Argej, vladar u Makedoniji tijekom progonstva Aminte HI. 53, 55, 91,92 Arhelaj, makedonski kralj, gostinski prijatelj Andokida Atenjanina 21, 25, 26,129 Ariba, moloski kralj 56, 57, 59, 71, 77 Arijan, povj. iz Nikomedije u Bitiniji 36, 47, 61, 62, 75-77, 96, 99, 101, 108, 122, 131,

132,134 Aristen, sin Egzakijev, riznicar Balaicana 151 Aristen, sin Parmenov, peripolarh i dobrocinitelj Balatfana 151 Aristodam, tearodok u Kasope 39 Aristonim Sikionjanin, otac tiranina Klistena 40 Aristotel, filozof iz Stagire u Tesaliji 30, 31, 33, 46, 51, 68,97,100,101,110,119, 132, 133,150 Arkadija - pokrajina na Peloponezu 40 Arktanci — savez naroda u Epiru 69 Arta, suvr. grc". grad 19, 20 Artemida Leukofriena, "Blistavih obrva" stovana u svetiStu kod Magnezije na Meandru u M. A. 23,163 Artemida, grc". bozica; hram u Apoloniji 118, 119, 226; lik na novcu 169, 240, SI. 34 - 35 Artetaur, ilir. dinast 171 Artikija, nelociran grad, na granici izmedu Haonije i Molosije 17, 39 Arybdios - grc. oblik Aribejeva imena 102 Asklepije 17 Asteropej, peonski junak pod Trojom 11 Atal, kralj Pergama u M. A. 163 Atamani, ilirski narod 22, 153, 164, 181 Atamanija, zemlja Atamana 81, 82,163 Atena, st. polis; suvr. grad 18, 19, 22, 24, 26, 31, 32, 38, 40, 45, 51, 53, 56, 58, 60, 67, 68, 72, 74, 80,98,107, 152,132, 152,163 Atenej iz Naukratije, st. gr. zn. enciklopedist 43, 99,101, 109, 132 Atenjani, gradani polisaAtene 13-15, 19, 21, 25, 27, 31, 32, 38, 40, 51, 55, 57, 63, 66, 67,72,73,77,92,97, 163 Atik, Tit Pomponije, rim. izdavac i zn. 2/1. st. pr. Kr. 112 Atika, grc". pokrajina 12, 68,150 Atintani, ilirski narod i savez 14-16, 23, 25, 34, 35, 38, 47, 53, 68, 70, 72,75, 130, 144, 148, 149, 150,152,155,160,162,168,178, 179, SI. 1, SI. 4 Atintanida, hipotetska atintanska zemlja u lliriji 34 Atintanija, pokr. u Epiru 34, 35, 63, 79, 81, 82, 84, 147,149, 153,154, 159, 161, 162, 165, 175, 178, 180 Atirij, Atyrion, rt kod kojega su Rimljani imali gubitke u 1. ilir. ratu, mozda iskvareno i isto sto i Nutrija 148 Audata - Euridika, mak. kraljica ilir. podrijetla, kc~i ili unuka Bardileja ilirskoga, supruga Filipa II. Makedonskog; 52, 57, v. i Euridika Audoleont, peonski kralj 80, 81

190

191

. Italiji 101 BUDINA. . grc.20-21 Bilishti. sin Kleigenov.st. 36.zn. 67. SI. st. 159. A. narod 8 Buketij. Brindizi.zn.ilir.163 Basanija. E. elejska kolonija 17. 86 BELOCH. supruga Pirova. pokrajina u j.. 80. 127 Bordelais . 52 Brundizij . Balkanski poluotok 3. Decim Junije .183.grad u j.August .zn. 66. 144. pritan kod Balaifiana 151 Birscna Ilirka. 97. r.174.152. 26. 168.ilir.zn. drzava 100 Bosnjaci . R. 155. 89-91.A.125.D. st. k6i Bardilejeva.zn. ime 120 Bilioni. 97. narod III BOUSQUET. 76. SI.zn. 139. 35 Balkan. 167. 168 BRUN&MID. elejska kolonija 17. princeza Eakovic"ka udata za Taulanta Glaukiju Bilazora . izvora 120 Bakerr . grc. 176-178 Brazida. dan. planina u Grckoj. grad u Makedoniji Beroja. 176 Brut. pokrajina u Francuskoj 113 BORZA.. Dardanac 164 BAYET. 107-110. v. 43 Berizad. grad 174 Bastarni . 82.4. J. ostava novca 116 Bakhijadi. ime. Vermion 25 Beograd . 150-152. 155. 84. ilir.suvr. J.suvr. duznosnik u Apoloniji 120 Baton. 7. 168.zn. grad u Srbiji 184 Beroja . savez.110. 43 Ballshi .-zn. ilir.175.st. Pirovo osnuce 105 192 Berenika. rijeka u Albaniji 143 Bizantij. narod 138. 147.suvr. H. 94. J. 162. 151. 145. 134 Bion. 113. B. 97 BENAC. 71-76. 98 Bermij. 20. ilirsko kraljevsko ime.160. suvr. SI. 17. narod 34. 140. J. 178 BRACCESI. 27. 78. ime. 133.m.ilir. oblik iz grc". II. 1. 4 Azija 66.. 177-179 Badyla . 61. L. 35 Berati.123126. i Vardar B BAATZ. 148. 4. 34. ilirski narod 9.43 BENGTSON. suvremenik Filipa II. suvr. 124. ilir.147. 5. 90 Bardutts .47. .145.zn.121. 53. 28. tajnik Balaicana 151 193 . . Bilis 162 Barbari i barbari . ilir.rimski car V. 232 Sl.43 BADIAN. 240. 73 Brigi. kralj Odrisa 55. 51. 45 Bosporsko kraljevstvo . 180 Bugari.zn. . 115 Axios . H. Bargulij . grad u Srbiji 27. 69 Bui.115. 112.oblik Bardilejeva imena u lat. lokalitet u Albaniji. izvora. pokrajina 12. 52 Bardilej.183 BALLABRIGA.100. grad. 37. r. 166. majka epirske kraljice Antigone. Billios . 86. suvr. majka epirskog kraljevica Helena 81. suvr. E.-zn. grad 31.183. grad na Vardaru 157 Bilij. grad u Iliriji 125. . 1. supruga Ptolemeja Sotera. 150.157. 47 Bromer.164. loza korintskih tirana 26. izvoru 98 Bargul. 49-52. .Cezarov Casnik i sudionik u uroti protiv Cezara 36 Brutij. 134. 28. st.suvr. 10. supruge Pirove. 16 Austrija 71 Autarijati. Dh. 46. sin Abejev. gradu juznoj Iliriji.127. 141.117.zn.162. oblik iz grc.lokalitet kod Apolonije u Albaniji.177 BEAUMONT. 77.negrcki narodi 14. 94. . N. kralj 175. . suvr. 144. 80.55-58. . L. 127.108.48. grad u Albaniji 19.10. K. 82. .131. SI. 129-131. B. Longarov sin.m. 30 Balaicani . st. ilir. 18. suvr.107. 164 Berenika. st. i baka epirskoga kraljevica Ptolemeja 81 BERGER. 84 Bistrica.173 Batija.176 Bela Palanka. stekao status rimske kolonije 11. spartanski kralj 21.st. gr5. grad u Albaniji 27. st. 24.st.125. 93. poznat samo s natpisa 151. grad u Kasopiji. narod 35. glavna luka za plovidbu na Balkan 115. 45.116-119.149. suvr. SI. ime. suvremenik Pira Epirskog 71. 101 Beocani 153 Beotija. monetarni magistral u Dirahiju Bojana. st.180 Bilis. L. ilir.-zn. 130. kralj Makedonaca Linkesta 26. 162. It. 69 Baton .zn. 1. 175 Balej. 4. 120 Boiken . 65.st.st.

44.43-45. 148. 167-169.121. grad u Makedoniji 35 Debreste.103. 178. ilir. 50.112. 77.115.125. Agaristin prosac 40 Damastij . 47. Butrint u Albaniji 4. 1 DELL. 1 Delvina . P. . 184 D Daalkidas .130. 138 Crnogorci. m.zn.151. S.zn. 178 Celetar-st. SI. . protivnik Filipa II. 134. oblik iz grc. 128.143. st.178 DAUX. 37. utemeljitelj Carstva V. 75. 194 139. Lucije poslanik Genciju g. G. .157.171.171.185 Cakrani .4 Dasaretida. rimski drzavnik. pr. epirska princeza.zn. 47. izvora. ilir. mjesto u Makedoniji. 182 £ABEJ. P. 27. . 160. 51. narod uz Neretvu 167.zn. suvr. 111.133 CHARLES-PICARD. 177. ravnica u Albaniji 169 Demetrije . 22. st. 103 CEKA. ilir. narod 8. Agaristin prosac 40 Dimale.138. 56. 87. pisac 4 Dejdamija.113. 39. suvr. 47. 51. 176. 152 Demetrije Poliorket (= osvajac gradova). 1. 132-135. spartanski vojskovoda 66 Devolli.francuski konzul. protivnik Rima u 2. 76. 4 Dardanija. 182 CEKA. duznosnik u Dirahiju 120 DAHUMET. 164 Ceremija. Apolonovo svetiSte u Fokidi 16. tvrdava 171 C. 183.. SI. 156. stariji sin Filipa V. 28. 125. 41. 18. 1. 59. supruga Demetrija Poliorketa 80 Dejdamija.157. st. SI.zn.-zn.N. govornik Rimljanin 56. 226 DAKARIS. 133. A. mjesto u Albaniji 85 CARAPANOS.zn. kralj Elimiotide 26. 158. 79. 4. Atenjanin . 50. 144. pisac.179 195 . grad u Haoniji. 98 Clermont . mjesto i kraj u Makedoniji 59 Decimije.47. 140. zemlja Dasareta 35. ime. 4 Derkilida. kralja Filipa V. 25. Demostenov komentator 11.76. G. dijadoha.4 Didim. 152-159. 178. Kr. 8. 97 Cezar.139 Deffi.75.125. narod 27. Gaj Julije. pokrajina 9. 164. Demostenov sin. IV-VII. 139. duznosnik u Dirahiju 120 Debar. 37. 50.123. 178 Delmati. lokalitet u Albaniji 123 CIRKOVtf. 112. 129.167 C CABANES. 75. suvr. ilirskog rata. B. I. 103.169. 100. . G. 150.110.109. 62 Dasareti. 125. 101. Dasarenzi.161. kralja Azije.Buliri.149.81.suvr.160. E. iz loze Skopada. 177 Crna Gora. . 174.grad Ilira Partina 117. 172. SI. 35. 45. 81. suvr. izvora Bulinoi 10 Butrot.vojskovoda u peloponeskom ratu 15. 170. otac Filipa V. 74. 45. 58.zn.81.185 COLIN. grad u Francuskoj gdje je odrzan I. 145. dan. 184. suvr. 84. 84 Demosten. 73. SI. 164-167. Agronov i Teutin zapovjednik u vrijeme I. r. 44 Ciceron. perz.zn. kralj 27. . govornik Atenjanin. . 58. 57. 149. J.zn.161. 176-180. Alkistenov sin. . 53. 172.122 Daorsi . narod III C. . 50.zn. kralj 239 .m. sin Antigona Kiklopa. 138. oblik iz grc.zn. 20. 4. 74 Darije. 43.suvr.121. 135.m. Pirova sestra. H.ilir. 61 Deriopi. 47. Kr. S. 134. Kastorija (v. 153-157.97. oblik iz gr<S.zn. 89.126. 98. narod u Makedoniji 27. 134. 102. pr.124. 178 Dalmacija. kraj u Albaniji 34 CESHIN . .129.167 Damas iz Sirisa. ermeniku. 35. 178 Dazeos . 178 Demetrije II. 59. ime. medunar. . i suvr.u Albaniji 27. 98 Dijaktorid iz Kranona.zn. 117.101. suvr. 162. suvr. 165.129.159-162.makedonski kraljevic. 101. izvora. kolokvij o juznoj Iliriji i Epiru u antici 50. 5. 86. 116. C. sin Mirida Mudrog. P. mak. 81-83.229.zn. 101.Ferrand. ilir.132. 134 Derda. brat Perzejev 169 Demetrije Farski. ilirski narod. H. izvora 120 Dazios . 100 CARLIER.14.122.zn. IV CHARNEUX. zemlja i drzava Dardanaca 8. narod 37.101. st.175. zemljopisno podrucje. . ime.) u GrCkoj 101. SI. vladar u Grckoj i Makedoniji 80. . 164.133. zatim samostalni vladar. ilirskom ratu i izbjeglica kod mak. 179 DAUTAJ. 71. 39 Demosten. 77. grad i podrucje u Makedoniji s glasovitim rudnikom srebra 30. drzava 127. posljednja vladarica Eakovicka 137. ilir.100. 35. .46. Makedonskog 52.ilir. st. 170 DEGRAND. oblik iz grc. 174 Dardanci. 84.uka Ajtojt. 82.134.116. H. 133.st.

144. 157. v. 28. 145. 46 Edantij.174. zitelji pokrajine Dolopije 18 Dorop.125. 126.77.128.4 DOMI^-KUNlO. suvr. 1.144. listopada 22 Diodor Sicilski. tearodok u Apoloniji 39 Dodona. 106. suvr. 83-88. 107. 94. elejska kolonija 17. 40-42. polis na Peloponezu. v. 147. 57. 97.Dimitrije. A.pretor. SI.147. 43. 63 . i Dirahij Epidamnjani . VI Dolopi.st.149. 78 Eakovici. 50. 76.ilir. J.pokrajina na sj-z Peloponezu sa Zeusovim svetis"tem u Olimpiji 140. r. SI. Oiddntion st.) u Albaniji 76. 28-34. st. 33. 33. zapovjednik u 3.103.106.st. st. r. st. 115 Elatreja.zn. zemlja i drzava.106. 10. Epidamnjani Do[ro]tej. J.109. St.46.162-164. narod 9-11. 86. 115. 83. 1. 110. 175 En.130.suvr. tvrdava 172 Drava.170-172.166. 33.110. 109. 90. r.zn. 7. grad u Albaniji 34. 77-80. u Albaniji 20. Durresi) 2.159. SI. i grad 122 Edesa .181. 126.72. 62. 31. 44. i Epidamno Dirahijci. 91. 111. grad na trackoj obali 67 Eneja. ratu. 123. 87. 53. 47. 77 Elcjci. Drini. 49.zn. SI. SI. 23. 74. 4.zn. 12.13. SI. pokrajina u Makedoniji 25. 57. rimski poslanik k Genciju 168 Efira. vladar u Sirakuzi.163. epirska kraljevska loza 53. 137.SI. 37. 60. 79.zn. Drafi. 84. 22. .183 197 E Eakid . 36.146 Elimi. pokrajina u GrCkoj i u Albaniji 1. 32. 61.75. grad na mjestu Cavtata SI.12. 143. promote u Epiru 11.suvr.75. 144. 141.158 Enkheldnai .110. kraljevstva SI. r. osnivac1 Amantije 28 Emilije Paulo. 78-81. zitelji Eleje 40 Elida .143.78.174. 71. 19. 22-25. gr£. r. Durresi. 46 EGGER.139. 59.130. Eordi. 88.15. st. 73. 39 Epidaur. iz Nikeje u Bitiniji 35. v. 26.-zn. suvr. pokrajina u Makedoniji 25. 64.119.150.127. 28-30. 79.123. 147. SI. alb.zitelji Elimiotide SI. Enhelani .140. 36. povj. SI. 4 196 . 53-55. Sv.m. 60.75. 20. tearodok u Pandoziji 39 Dirahij. 154. 142. 175. SI.143. grad u Tesprotiji 13 Efor. v. 57-59. alb. 177. drugo ime Ege. SI. 130.134 Eordeja.141 Dioskuri . povj. st. suvr. 34.177.178 Dioniz. 113. 49. pobjednik nad Perzejem 173. 59.124.170. 27. ravnica u Albaniji 24. . 100. 164. 53. 28. ime Drima SI. 226. grad 2.R.blagdan 26. v.175. trojanski odlicnik 14 Enheleji.160. grc. . 180. 8.116. 57.78.121.gradani Epidamna 41. ime. 17. junak pod Trojom.17-19. 80. 91-94. ime rijeke Devoll (v. narod 25. 176 Egipat77. gradani polisa Dtrahija. 4 Dropull. 97.108.130-132. 117. G.. . grad u Albaniji 120 Draudak. 142.168. Kastor i Polideuk 40 Dioszot. st. grad.146. 27. 86.Zeusovi sinovi. ime. 116. 110. mjesto oko Ohridskog jezera 35 EnkheUioi .prema Polibiju. 83. 7.118.165. iz Kime 11. 1 Elimioti . zemlja Elima 45.155. 9. 4 Elimiotida. 31.159-162.132.168. 49.146. duznosnik u Apoloniji 120 Epir.152. 168. 86.oblik imena Enheleja kod Strabona 35 Eordaik . 10. 139 EBERT. SI. 145. bog 150 Dionizije SirakuSki. 96. Ill Drim . 33. duznosnik u Dirahiju 120 Epetij .91. 45.171. 54. 115-120. 5.178. 62. R. 10. 12.90.184 Epirani. 1.121.159. alb. 91.150. 80. 14-17. 172.160.105. 125. 42. 15.165. 150.161.153. 134. 87. 143 DROYSEN. 144. utemeljitelj Ise 3. Lucije . st.159. 72. Asklepijevo svetiSte 17. 46. 35.. 10.st.110. i Drin Drin . 176. 175 ELLIS. 76. .27. 51. 67-72. 69. 164. 39. 4 Eortaios . 70. narod 9.124. 147-150.106. 37. 69 Elbasani.127.13.70. 4 DRINI.ilirsko m. ilir.102. 73 Elimija.121-123. v. konzul. povj. 72.105.141 Dion Kasije. 24. prva prijestolnica mak. F. i Dirahijci Epidaur. narod. stanovnici Eordeje 25.175. 1 Epikados . suvr. suvr. 83. . 178. Ill. (dan. 78. Pirov otac 68. 1. 108. 34. 1.90. i Istar Duronije.68-70. tearodok u Haoniji 39 Drac. 172. J. 99 Elpenor. mak. 3. 76. 162. za Stobrea 167 Epidamno.165. 94-102.175 Eordejci. 152.moloski kralj. 88. 126. grad u Makedoniji. 42.113.st. 145. 147 Dunav. 46. 117. 139. 1. ilir. 4 Drino .

zapovjednik Sto gaje Anicije ostavio u Skodri 174 Gajlani .134 Fulvije Nobilior. kfii Sirina.126. 92-94.46. 57.gradska vrata u st.154. SI. 4 Feniks. 72. 33. 97 Euridika . 98 FRANKE.159. 43 Falij. supruga Aminte III. grad u Tesaliji 21 FERGUSON.ojkist Epidamna 28. ~ zn. tearodok u Ambrakiji 39 Fotij. Kasandrov sin 84 Filipova povijest.97.Atenjanin tragediograf 129 Euritani. pristalica Filipa II. 57 Filip II. 161.166. B.st. zp. natpis iz Staroga Grada na Hvaru 237.suvr. 153. epirska prijestolnica 4. 49.184 Filip.zn.152.zn. sin Eratoklidov. 138-140. 4 ERRINGTON.4 GARA&ANIN.suvr. P.123. 73-76. patrijarh i povj. SI. 69.122.savez unutar saveza Arktanaca u Epiru 69 Euripid . SI. P. pisac Rimljanin 56. 1. vladar 359 . narod na Apeninskom poluotoku 140. griS. rim. r. 22 198 . 54 Eskrion. kralj Taulanata u 7. stradalnik obeStecen od Apolonjana 30 Eugenij . 36.116. o. 16. poslanik u Iliriji 167 Fanote . 45 Eshin. supruga Filipa II. 56. 184.146-148. 36. 233. zitelji gra. Korin6anin .zn. 107.suvr. 146 FABRE. . 83. Teopompovo djelo 56 Filota. u Grc"koj 40. polis na o.zn. kralj Atalovi6 167. lokalitet kod Skadra. zapovjednik u etolsko . Eubeji 13. clan knezevske obitelji Haonaca 38 Fotije. grad u Epiru 174 Filina. . 52-63.142.rim. v.139143.336. r. k£i Bardilejeva.148.-zn.125. grad u Albaniji 125. 18. 122.121. Parmenionov sin. 39 Europa 65. 122. 62 Filake. pokr. 43. tiranin Arga 40 Fieri . D. 87.144. grS.145. Lisu VII.162-164. mati Filipa II. SI. 113.151 Fila. 81. 39.121. SI. makedonski kralj. 69. 4 Etrurija. 40 Fanije. suvr. Makedonskog. otac Aleksandra Velikog 17. u M.grad u Epiru 172 Far.161. 1. 222 Farnak. sestra Derde i Makata iz Elimiotide. 27.115. S. 89. Craa Reka 27. 29. 83.156. 117. 54. Ridan 29 Fera. 142. SI. 4.178. 45 FERJANClC. 130. pr. fauces adPelagoniam-Pe\agonski klanac 59.131. 164 Eubejci.178.173 Euridika.177.Crveni.36. prastanovnici Korkire . 71 EVANGELIDIS. narod 152. pokrajine Etolije. 102. povj.113.Kr. 18. 184 Fidon. 51 Gali. gradani polisa Eretrije na o. polisi flanovi Etolskog saveza 13-16. 24. supruga Filipa II. 57 v. etolski grc". st. pokrajina 19 Forbad.150.. aten.polls na o. pokrajina 16. supruga Filipa II.mjesto u Iliriji 163 Eumen Pergamski.Audata. 383/2. odHCni Makedonac 62. R.105.zn. W. 63. 35 Frontin.154-167.163.138. 43 Eretrija . M. 40 Eratosten. 117. 95. 183 Filip V. slavni pomorci 41 Fenike.184.108. 61. iz Kirene 10. . 76. 46. 94. 98. 94. carigr.126 Galaur. 52. SI. selo u Albaniji 143 Fokida. sin Teutrov. 1 Farani . A. u Makedoniji. i Kelti GARA§ANIN.179.zn. 111. . 50. Tesalka iz Larise. konj .160. st. Hvaru 10.107. 132 Etolci. 78.D.Epistrof.166. tipicna ilirska utvrda 112. Gaj .sirijskom ratu 166 G Gabinije. . 147. i Audala Eurimeni . 39. tearodok na Korkiri 39 ETIENNE. Eubeje 13.107 Finik . Marko.zn. . M. makedonski kralj 221-179. stanovnici o. . 101 Frigija. 40 Eretrijci.101. SI. haonski grad. 29a fauces Pelagoniae.103.Grci iz polisa Fara na o. Makedonskog 52. pr. 67. 147. 18. grad u Tesaliji 21 Farska psefizma.141. otac Amfimnesta Epidamnjanina 13.164 Feacani.185 Gavijarijeva vrata . 184 Etolija. narod 15. 38. govornik. zemlja EtruSCana 101 Etruscan! .17.98. 44 Fabije Piktor.155-157. Faru = Hvaru 141. R. Kr. 24. 28 Euenije. rob o ftjem oslobodenju je naden natpis u Butrotu 167 Farsal.st. Eubeji 13 Erigon .108.Krfa. 87. 142 Eubeja.

sj. 93. 34. 67.124 Hekatej. 109. bozica. 97 Grabo. 30 Heraklovici . oblik iz grc. grad u Makedoniji. 58 Halkidika.167 Harmonija. 5. SI.166.148.155. i suvr. grfi. 57.159.183 Glykis . 1. 36.zn. brat Filin 62 HATZOPOULOS.130.ilirska tvrdava 164 Gilak . pr.137. 105-107. 73. po pripadnom ojkistu 29 Gitana . 51 200 201 . u Grfkoj 25. Bitola 29.160. 63. 158.238. Fenicanin iz Kartage. . 13. 38. iz Perzejeve tjelesne straze 172 Glaukija. 161. 144. lokalitet u Albaniji 124 H Habsburgovci 72 Haliakmon.154. 1. vladarski naslov kod Grabeja 50 Grabo I. T. i Grcka Helen. 57. ime brezuljka na kojemu su ostaci Bilisa 123.zn. bozica. 25. 159. zemlja 14-16. pjesnik iz Askre u Beotiji 12 Hidrunt . lik i simboli na novcu 12.102 Hekal . 13. 45-47. duznosnik u Dirahiju 120 Genuz.13. 85. 126. 57-59. v. 105. 142. narod V. 131. poluotok u dan. grad u Dasaretidi 35. 10. 44. grad na Siciliji 31 Gencije. 67-70. suvr.lokalitet u suvr. SI.152. voda Kifljana pod Trojom 12 Gurzezi . 7. 13-18.147. 4 Herakleja. 5. 24. 86.GEFFCKEN-zn. r. SI. 226 Heziod.stanovnici Halkide 97 Hamilkar Barka. 66 Hem. 58.33. narod 50. 78. 121 Helada. 75-77. mjesto proroc"is"ta mrtvih 43 Grabeji. ilirski kralj o. 45.18. 151. 45. 90. 142. i zp. 50.zn. Genusus st. 27.ilir. L. 125.19. 80. st. kult u Argu 17 Herakleja Linkestidska. 94-96. 38. 4 Haonija. 129. 115. r.51.110.16. ime dijela Egejskog mora pred Dardanelima 64. i Skumbi GEORGOUDI. iz Halikarnasa 9. 127. ilirski kralj 357. 138.160. 96-98. Marica 67. 27.zn.101-103. 35. 102. Grckoj 29. 9.175. 10.28. SI. 46. gnS. . st. sin Makatov. Eubeji 164 Halkidicani . st. 46 Halkidani . i Grci Helenski savez 152. 10. polubog.prvotno ime Apolonije. Robert . 57. suvr. 171. 59. 86. G.158 Gerunij . 11. m. 22. 123-126. 99 Heromen. 102. 224. 23-25. kralj Ilira Taulanata u doba Aleksandra Velikog 1. 34. 39.stanovnici Halkidike 53. 150. 27. 34.suvr.183. 153 Helespont st.172.158. 4. 71. 153.47 Guiscard.44. 49-51. izvora Hylloi 10 HILLER DE GARTRINGEN .112. 1. SI.184 Gr£ka. narod. 4 Halkida. tracki vladar 66 Hebro. suvr.29. zp. 49.S. 168-175. v. ev. 44 Gerion.110.plemenite loze u vise dorskih gradova koje su izvodile podrijetlo od Heraklovih sinova 40 Herodot. 1. planina u Grfikoj 34 Grci.zn. ev. Kr. 33. 90. stanovnici Haonije. 40. SI.146.356. ime.-zn. polis na o. st. Aeoropov sin. 10. 36. G. grc". 51. 49. kartaski vojskovoda 156. 578. 18.suvr. 133 Genthios . 56.zn. 78. 133 Glaukija. 75-84. oblik iz gr£. SI. 56. ilir.122. ime planine Balkan 64 Hera. pokrajina 4. .31 GENEVRIER. 47.118. stooki mitski div 12 Gertunt ili Gerunt. 83. Kr. Sh. 73. 26. 71-76. N. 440-415. 157. izvora.75.grad u Epiru 170 GJONGECAJ. Hnkestidski kraljevifi 62 HEUZEY.15. elimiotski kraljevid. zemlja i suvremena drzava 8. 35. 75. v. 55. 9. 90.184 GRIFFITH. 88. st.134. 14-16. 50. 117. GrCkoj. zena Zeusova. 89. 120.10. epirski kraljevi6. 87. 181. narod. SI. ilirski kralj V. 20-23.40. L. 22. pr.174. sin Pira i ilirske princeze Birsene 81 Helen! 11.17. 50. 89. 44. st. polis u Italiji 72 Heraklid. st.11. SI. iz Mileta 12. 3. 86. ilir. 74.97-99 Hebrizehn. . polisi clanovi haonskog saveza 11. 51 Harpal. svetiste u Korkiri 41. 16.138.st. Hanibalov otac 115 HAMMOND. Kadmova supruga 35.38.ojkist Apolonije 29 Gilakija .normanski vojvoda 86 Gunej.zn. Grabo H. 89. SI.12.37. 51. 44 Heraklo. 121. 130. 23. 130. 86. 49. 97 Gramos. izvora Hierastdmnai 9 Hili.ilir. 2.176-181 Hanibal. ime Otranta 83 Hijerastamni .166 Haonci. L. 30. povj. 176 Gela. 88. 18-20. 86. 238. pov. grc". 28.143. M. r. .163. . 64. 17. VI. oblik iz gr£.166.71. st.

Himara, suvr. IjetovaliSte Albaniji 20 Hipija, Perzejev poslanik Genciju 173 Hipoklid, sin Tisandrov, Atenjanin - Agaristin prosac 40 Hipostrat, Amintin sin, odliCni Makedonac iz Filipove pratnje 58 HIRSCHFELD, G. - zn. 145,177 Hispanija 154 Histijcja - polls na o. Eubeji 117 HOLLEAUX, M. - zn. 3, 49, 96, 140, 144-147, 149, 153, 158, 176, 177, 179 Homer, st. pjesnik 8, 16, 18 Homolij, st. grad u grC. pokrajini Magneziji 15 Hostilije, konzul u vrijeme 3. ilir. i 3. mak. rata 171 Hrvati, suvr. narod III Hvar, o. V, 222

ladasinoi - ime st. naroda, oblik iz grC. izvora 10 ladastinoi - ime st. naroda, oblik iz grc. izvora 10 *l&demt$nai - pretpostavljeno ime st. naroda 10, 43 ... ida, tearodok na Korkiri 39 Iflkrat Atenjanin, zet trackoga kralja Kotisa; spasitelj mak. kraljice Euridike i njenih sinova67 igre, Asklepijeve - sveCanosti s natjecanjem u Epidauru 17 igre, Herine - sveCanosti s natjecanjem u Argu 17, 80 igre, Istamske - trece po ugledu svegrCke igre, u cast Posejdonu, kod korintske prevlake 130 igre, Izopitijske - igre Magneziji na Meandru u M. A. u Cast Artemide Leukofriene 23, 163 igre, Najske u Cast Zeusu u Dodoni 130 igre, Nemejske - Cetvrte po ugledu svegrCke igre, u Zeusovu Cast, kod grada Nemeje na Peloponezu 156 igre, Nimfejske u Apoloniji 130 igre, Olimpijske - najuglednije svegrCke sveCanosti, u Cast Zeusu, u Olimpiji na Peloponezu 40 igre, Pitijske - druge po ugledu svegrCke sveCanosti, u Cast Apolonu, u Delfima 131 Iguvij - st. grad u It., dan. Gubbio 175 Ilijada, Homerov spjev 11, 44 IHri, prastanovnici Balkana, passim Ilirija, zemlja gdje zive Iliri, passim

Ilirida, podrucje Ilira IV, V Ilirik - naziv za "ilirsko" podruCje prema prilikama u rimsko doba 10 Ilirka - nadimak makedonske kraljice Euridike 52 llirska pustinja - niCija zemlja imedu Makedonije i Dardanije, opustosena da se sprijece dardanski prepadi 172 Ilirsko Kraljevstvo VI IttytH proprie dicti ~ "Iliri u pravom smislu" 10, 89 Ilyrioi - ev. oblik etnonima Iliri u grc. izvoru 132 Indijci - narod brojniji od TraCana 64 Jps, bitka kod - mjesto u Frigiji u M. A. gdje su se 301. razraCunali nasljednici Aleksandra Velikog 80 Irmaji, lokalitet u Albaniji 164 Isa - st. ime o. Visa i polisa na njemu 33, 36,126,141,142,144, 146,148,149,155,164, 167, 169-171,174,51. 1 ISAKOVIC,A.- zn. 184 Isejci, st. gradani Ise 181 ISLAMI, S. - zn. 4, 5, 49, 89, 96, 102,103,109,116, 120-122,126,132-134,169,175, 181,182 1st am 130 Istar, Istros, st. rijeka, 10, 65, SI. 1; v. i Dunav Istra, hrv. poluotok V, 153 Italija 40, 69,70, 82, 86, 87, 105, 115,137,146,147,154,156, 164, 167,175 IV§l£, S.-zn.43 Izraelci - suvr. narod. 8

JACOBY, F. - zn. 44 Jadasini, Jadastini - st. pleme, stanovnici Jadera? 141, 222 Jader - st. grad 10,141; v. i Zadar Jadran, Jadransko more III, IV, 10, 33-35, 42, 59, 77, 83, 91, 113, 140, 145,146,153, 158,159,161,166,184 Jadro, solinska rijeka 141 Janjina, suvr. grad u GrCkoj (grC. Joannina, tur. Yanya) 19, 20, 22,116 Japigi - st. narod u j. It. 140 Japigija - ilir. grad 121 JASCHINSKI, J. - zn. 99 Jazon iz Fere, tesalski drzavnik 21 jezero, Aheruzija u Tesprotiji 13

202

jezero, Butrotsko, suvr. u Albaniji 143 jezero, Kastorija u Makedoniji 25 jezero, Labeatida st. za Skadarsko jezero 36 jezero, Lihnidsko, v jezero, Ohridsko jezero, Malo Prespansko 25, 27, 50 jezero, Ohridsko, Lihnidsko 16, 20, 25, 27, 29, 34, 35, 46, 50, 55, 73, 83, 84, 86,93, 116, 149,158, 162, 165, 170,180 jezero, Prespansko 20 jezero, Trazimensko, bitka kod - Hanibalova pobjeda nad Rimljanima u Italiji 156 jezero, Veliko Prespansko 27, 34, 50 Joannina, suvr. grad Gr£koj, v. Janjina i Yanya Jugoslaveni - drzavljani bivSe Jugoslavije 8 Jugoslavia, povijesna drzava III, IV, 4, 8, 9, 183 Juraj, sv, - blagdan 23. travnja 22 Justin, povj. Rimljanin 27, 45, 54, 59, 61, 63, 68, 71, 72, 75, 80, 83, 86, 97-103,108, 132,161, 178,179
K

Kadmejci - potomci iz loze Kadma, mitskog utemeljitelja Tebe, i Tebanci op6enito Kadmo, lieroj FeniCanin, osniva£ Tebe u Beotiji 28, 35, 49, 51 KAIBEL, G. - zn. 176 Kdlamas ili Tkyamis, st. r. u Epiru, granica izmedu Tesprotije i Kestrine v. Tijamis 13 Kalija, Grk s Ise, poginuo boredt se protiv Ilira 141, 236 Kalisten, povj. iz Olinta 56 Kana, bitka kod - Hanibalova podbjeda nad Rimljanima u Italiji 164 Kanina, moguci lokalitet st. Tronija 46 Karavancije, ilirski kraljevi6, brat kralja Gencija 173 Kardhiqi - suvr. dolina u Albaniji 143 Karhak, tearodok u Fenike 39 Karist, polis na Eubeji 164 Karnunt, ilir. tvrdava 171 Karop Mladi, epirski drzavnik 171 Karop Stariji, epirski drzavnik 159, 165 Kartaga, fenifiki grad u sj. Africi 159,163,164 Kartali — pripadnici saveza unutar saveza Onoperna u Epiru 69 Kartazani - zitelji Kartage 83,154,158, 166 Kasandar, Antipatrov sin, vladar u Makedoniji 305. - 297. pr. kr. 3, 34, 49, 63, 78-83, 102,108, 117, 156

Kasandrija, st. grad 173,, 181 Kasope, st. grad u Epiru 17, 24, 39, 44, 68, 69, 75, 117 Kasopejci, stanovnici Kasope 15, 16 Kasopija, st. pokrajina u Epiru 105 Kastorija, suvr. grad u Grckoj, st. Celetar 101,161,164 KATICIC, R. - zn. 4, 43 Kavaja - suvr. ravnicau Albaniji 113 Kavijci - ilir. narod 174 Kefal, duznosnik u Epiru 171 Kefalenija - o. u Jonskom moru 156, 170 Kelcyra, suvr. grad u Albaniji 34, 180 Kelti, st. narod 10, 80,101; v. i Gali Kerdon - m. ilir. ime, duznosnik u Dirahiju 120 KERN, O. - zn. 45, 180 Kerzeblept, kralj Odrisa 56, 67, 98 Kestrina, st. pokrajina u Epiru 12-14 Ketripor, tracld kralj 27, 57, 67, 72, 97, 98, 103 Kicevo, suvr. grad u Makedoniji 35 Kikladi, o-i u Egejskom moru 153,154 Kimolijci - savez naroda unutar saveza Omfaljana u Epiru 69 Kinana, kei Filipa II. Makedonskog 71, 101, 102 Kineta - ahejski grad 154 Kinoskefal, b. kod - poraz Makedonaca u 2. mak. ratu 165-167, 170 Kipselidi - Loza tirana u Korintu 29 Kirena - polis u sjev. Africi 31, 113 Kirenaika - podrucje Kirene 115 Klaudije, Apije, pretor u Iliriji u doba 3. ilir. i 3. mak. rata 171-174 Klaudije Pulher, Gaj, vjerojatno zapovjednik protiv Gencija 181 Klebeta - ilir. ime, oblik iz grc. izvora 120 Kleomah Atintan, poCalcen povlasticom u Epiru 70 Kleomen III, spartanski kralj 79, 152 Kleonim, brat Akrotatov, Spartanac 80 Kleopatra, sestra Aleksandra Velikoga, epirska kraljica, supruga Aleksandra Molosanina, o. 330. pr. Kr. tearodoka u Epiru 17, 39, 69,72,113 Kleopatra, posljednja supruga Filipa II. 59, 62 Kleosten, Pontidov sin, Epidamnjanin, pobjednik u Olimpiji 29 Klisten, sin Aristonimov, unuk Mironov, praunuk Andreadov, tiranin Sikiona 13, 40 Klit, ilir. kralj 1, 50,71, 74-78, 81, 88-90, 94-96,101, 122,127,138

204

205

Klosi - suvr. grad u Albaniji na pritoki Mali u gornjem toku 110, 117, 123, 124,134,167, 231,51. 18-19 KLOTZSCH, C. - zn. 102 Knakija, konj - Sivj, Sivalj 29 Knemo, Lakedemonjanin - spartanski admiral u peloponeskom ratu 14, 26, 38, 67, 68 Knid - neidentificiran ilir. lokalitet 164 Knidani, gradani polisa Knida u M. A. 33 Kodrij - st. tvrdava, dan. Innaji nad dolinom Devola 164 Koen, mak. zapovjednik pod Aleksandrom Velikim 96 Kokit, r. u Epini i u podzemnom svijetu 12, 43 Korag - ilirska tvrdava 164 Koraks, konj - Crni, Gavran 29 Korc.a, suvr. grad i visoravan u Albaniji 20, 27, 34, 35, 76, 107, 113, 160 Korcula 33; v. i Korkira Melajna Korincani - gradani Korinta 29, 31, 32, 40, 41, 44, 121, 150, 157 Korint, polis u GrSkoj 7, 12, 13,26,28,30-32,41,42, 110, 113, 117 Korkira Melajna - Crna Korkira 33, 168, SI. 1; v. i Kor6ila Korkira, Kerkira -polis iotokujonskommoru, dan. Krf 3, 7, 13, 17, 19,28,31,32, 39-42,46, 49, 68, 80-82, 110, 115, 117, 141, 142,144, 147-150,154, 155,161-164,166, 168,170,175, 178,51.1,51.4 Korkirani, gradani polisa Korkire na o. Krfu 31, 41, 42, 46, 79, 121, 141, 159 KORKUTI, M. - zn. 4, 5, 43 Kornelije Scipion, Lucije - konzul, pobjednik nad Antiohom III. u b. kod Magnezije 166 Kosovo, suvr. pokrajina IV, 8, 46, 184 Kotis, traCki kralj (383 - 359), 67, 171 KOS, P. - zn. 239 Kozani, suvr. grad u GrCkoj 19, 20 KRAHE, H. - zn. 4 Kranon - st. grad u Tesaliji 40 Kratovo, suvr. grad u Makedoniji 46 Krecani, stanovnici o. Krete 142 Kreonij, st. grad u Dasaretidi 35, 158 Kreta, o. u Egejskom moru 115, 132, 154 Krez, lidijski kralj 40 Krf, o. u Jonskom moru 168, v. i Korkira 168 Krizon, Sabirtijev sin, MoloSanin iz Kvesta 150, 152 Krizondij, st. grad u Dasaretidi 35,157 Kron, gr£. bog II

Krotina - suvr. brdo u Albaniji 125, 155 Kruja - suvr. grad u Albaniji 126 Ksenofont, povj. Atenjanin 21, 44, 45, 63, 65-67, 72, 88, 99-101 Kserkso, perz. kralj 36, 47 Kuitianovo, suvr. grad u Makedoniji 46 Kvest, st. grad u Epiru 150 Kvinkcije Flaminin, Tit - pobjednik nad Filipom V. kod Kinoskefala 197. pr. Kr. 16,165, 166 Kvint Kurcije, povj. 77, 99,101,122, 134

La Salle, franc, pocasni konzul u Albaniji koncem XVIII. st. 21 Labeati, ilir. narod 36, 37, 47, 57, 127, 138, 169, 174, SI. 1, SI. 4 Lafan, iz grada Peona u Azaniji, sin Euforionov 40 Lagidi / Ptolemejevici, dijadoska vladarska loza u Egipiu 84 Lakedemonjani - zitelji Lakedemona 14, 26, 38, 67, 91, 130, 131; v. i Spartanci Lakonija, grc. pokrajina 12 Lanasa, supruga Pira Epirskoga, zatim Demetrija Poliorketa; k6i Agatokla, tiranina u Sirakuzi, majka epirskoga kraljevica Ateksandra 81, 82 Larisa - st. i suvr. grad u Tesaliji 57, SI. 1 LARONDE, A. - zn. 132 LE BOHEC, S. - zn. 153, 178 Le Brim, Ch. Fr. - franc, ministar 21 LEAKE, W. - autor putopisa po GrSkoj 21,44 Lekel - suvr. polozaj utvrde nad Drimom 143 Leoked, sin Fidona, tiranina u Argu, Agaristin prosac 40 Leokrat Atenjanin, kupovao zito u Epiru 113 LEONARDOS, B. - zn. 134 Lepant, suvr. grad u Grfikoj, st. Naupakt (v.) 20 LERA, P.-zn. 133 LESURE, M. - zn. 44 Letorije - Sempronijev Casnik 161 Lcukada - o. u Jonskom moru i polis, korintska kolonija 14, 29, 38, 41, 79, 80, 113, 157 Leukadani, stanovnici o. i gradani polisa Leukade 12 Leuktra - polis u Beotiji, mjesto bitke u kojoj su Tebanci porazili Spartance 141 Levant, suvr. rnjesto u Albaniji 181 LEVEQUE, P. - zn. 72, 78, 80, 82, 99, 101, 102 LEVI, M. A. - zn. 115, 132

206

46. Kvint .LEWIS.179. Melantidi. 1 Licinije. 122.107-109.108.170. 33.Anicijev c"asnik. konzul u vrijeme etolsko . T.183 Makedonija. 75. st. 26. 154. Mesenije na Peloponezu. grc1. zapovjednik u 3. st. 233-234. 36.171.zn. 65. 161.-zn. 92-94.183. 184 Medok. otac Seuta II. suvr. 97. I. kralj Odrisa 65. 97 Us. rata 170 M MACK.170. . 166 Mezija. 35. . 23.72.st. 110 Medun. 55.polis u Akarnaniji 137-140. grada 125 Maronija.156-160.105. Perijandrova supruga 12 Melitusa. SI. 4 Likisk .168. 111. pr.123. 20-22. 40 MAZON. lokalitet u Albaniji. 62 Makedonci.127.117.ravnica u Atici 112 Marcije Filip. suvr. vladar kod Trafiana 67 208 . grad u Albaniji 117. ilir. 116. narod. 7779. drzava VI. suvr. zitelji Ozol. 157 Mesenija . 51.173.126129.178 LINDSAY.suvr. 99. grad u M. 66 Mesena. 121. 45. 66. v. 37.pretor uoci 3. 34.43 Medion . 43 MalaAzijaS. Gaj . ilir.zn.10.stanovnici pokr. Italiji 101 Lukijan. 36. satiriCar iz Samosate u Siriji 55.139. 138. mak. 1.zn. 82. 97. 60. 4 Makrobije. st. 144.. 130. suvr. 46. . kralj Trakije 305 . L.163-175.98 Liburni. 178 Mantija Atenjanin. Ozolska . filozof i gramatik Rimljanin 11.) 28. 108. 181 MAYER. 67-71. 97.154. SI.121.u Albaniji 36. Lje§ u Albaniji VII.-zn. 90-97. 127. st. grad na Peloponezu 156.174. 4 Linkestida.-zn. 47 Magnecani. mjesto u Albaniji 34 Manijci. st.zn. utvrda 125 Mavrova . zitelji Linkestide 63 Lipej. na Sipilu. 142. polozaj neidentificiranog ilir. 18. 34. SI. 30. 45. 166 Makat. pokrajina u Makedoniji 25-27. . grad 164 MERKER. R. 67.narod u Makedoniji 25. 153 Metapont. polis u Arkadiji 16 Megara. 163 Magnezija. 116.A. 163 Males.51 Libanije. vladar kod TraCana. 163 Magnezija na Meandru. 34. Gnej. pokrajina u Grckoj 16. Medun (v. i 3. 73.ADAMS. 87. 84. 34. drzava i etn.Agaristin prosac 40 Megalopol. 165 LOUKOPOULOS. i suvr. podrucje.147.161. Atenjanin . 13. 88-90. dan.162-165.konzul. W. pokrajina u j. dijadoh. ilir. Ohrid (v. 10. grad. nadreden zapovjednicima u Rizonu i Ulciniju 174 Lihnid. 46. 179. 11. dan.zn. 53-58. 116. 137. 169. pokrajina 8 Miltokit. 58-65. zapovjednik atenskog odreda u mak. 172-174. sin Alkmeonov. .zn. 10.suvr. r. borbama oko prijestolja 92 Maraton . st. 153. 160. 35. 47. Titormov brat.184. oblik imena iz grc". 126. SI. 179. ram 172 MARETIC. 1.180. 45 Linkesti .pokrajina na j-z Peloponezu. 111. Gaj . 52. 165. ilir. suvr. Lokride 14-16. 99. 37.108. A. narod 8. 73-86. 60. Lissos si. st. SI.76. u Grckoj 20.181. tracki narod 65 Melisa.281.74. Etolac. grad na tradkoj obali 67 Mali. stanovnici grada Mesene 39.156-158. 50.165.) 36 Megaklo. 26. mak. J. Agaristin prosac 13. 167. 47. 98 Lukrecije. podvrgnuta Spartancima.151 MAY. grad 31 Meteon. A. 149. 45 Mesad.175 Linkestidani.lokalitet u Albaniji. D. 5 Lokrida. izvora Mani6i 10 Manlije. SI. ilir. .Kasandrov upravitelj u Epiru 78. grc. 33. 181. 43 Margeli^i . 25-27. 57. 160.) u Cmoj Gori 36. gradnaobali. elimski kralj 57.146 Mesenjani . 5. 57. zona ilirskih prepada 140-142. 152.P. Meteon (v. 35. narod 9. Kr. SI. 149.174 Metsovo i Metsovon. 25. 107. prijevoj izmedu Gramosa i Pinda. 160. 40 Lizimah. 117. gradani polisa Magnezije 23. 1. 99 Lukanija. 146.sirijskoga rata 166 MANO. SI. M.147. 174. Agaristin prosac 13. F. 22-24 Lizanija Eretrijac s Eubeje.112. 4. peonski kralj 27. suvr. Mallakastra. L. grad 31 Mela = Pomponije Mela. retor iz Antiohije 56. 180. . mjesto u Cmoj gori. A. 38. suvr.l33.172. 52.181 Matohasanaj .161. 165. 122. st.47. grad. 86 Lokrani Ozolski. 62. grad u M. 36. 177.173.zn.138.175. ilir.50-56.

116.151. 217.m.) 143 118. oblik iz grc".91 Olint. 91. utvrda nad dolinom Artata. 34. ilir. ime. 53-55. pr. 72. st.savez naroda u Epiru 69 Onke/mo . 97 Omfaljani . luka u Epiru. 72 Neopotolem. dufcnosnik u Dirahiju. izvora. ilir. 33.113 Olimpijasti . 17.102. 54. Ilir. bog te rijeke 11 Oleveni. ratu 148 NJ Njema£ka71 O Odisej. politiCke zajednice.368. 45 Nis. 69 Neoptolem II. 88. kralj 175 MiiLLER. epirska pokrajina 13. ilir. C.zn. lliriji 116. 29. 38-40. 68-70. Clanice Moloskoga saveza 3. koja opasuje svijet. Arta Naro. 65. 145. za Cmo More 64. 25-27. 23. 144. izvora Nestoi 10 NIESE. 120 Monunije. n i grad u lliriji kod Apolonije 170.117. 84-88.152. Egejsko 63 more. 77. ilir. v. grc. 77.110.169. 1. 88. grad u Srbiji 27. Saranda (v. v.146 Mork. Fr. 431.109. 30. VI Miron Sikionjanin. Aminte s nadgrobne stele iz Amfipola 86. 156. st. supruga Filipa II.stanovnici Olimpe 168 Olimpion. Mytilios.103. v.. grad uj. ilir.90. otac pok. Jadransko 79. . pi. duinosnik u Apoloniji 120 N Narda. 47. 71. oblik iz grc". SI. a clanova Etolskog saveza s druge strane 19. 1 Novo Brdo. Nessylos. u Grc'koj 25 Olimpe-st.103 Nesti.zn. plemeniti Ilir. 80. 59. 37. Gencijev last 86 Monunije. Aribina necakinja. 121. 177 Nikanor. majka Aleksandra Velikog 57.118.st.) 10.ilir. epirski kralj 370 . zitelji Molosije.12-17.107.ravnica u Albaniji 112 Myillos . 1 Molosani. st. ilirski narod.166. proroc"iste mrtvih u Tesprotiji 12. Marg. Kr. ilir. 39 Ohrid. pr. sveti§te na Peloponezu 29. 1. 61. kralj 50. 36. epirski kralj 70. 1 210 211 . ilir.131. kci Eakovica Neoptolema I. 109. v. 90. izmedu Makedonije i njenih saveznika s je^ne strane. suvr. i Lepant Nekromantej. tur. v. 90. Homerov spjev 44 Odrisi . i Zapadna Morava more. 20. 166. SI. Jonsko 40. 73 Oenej. Naro (v. pr. i Jadran more.. grad. Ill. 69. r. Makedonije i Albanije 34. 56. 171 Nimfodor iz Abdere .137.-zn. 161. 162.224-225 Morava. ime. 4 Monunije.tradki narod 64-67.116. 134 Nimfej. 145. suvr. etolsko pleme 15. grad u lliriji 123. molo§ki kraljevic. suvr. 40. 137. 130. 87. Margus. neidentiflciran ilirski grad kod kojeg su Rimljani imali gubitke u I. 147. 89.gradani polisa Olinta na poluotoku Halkidici 53. grad u Epiknemidskoj Lokridi uz Malijski zaljev 16 Nikeja. Kr.175 Olimpija. iLihnid ijezero. m. cesto muSko ime kod Ilira i susjednih naroda. Aleksandrov sin. 43 Nemeja . dardanski kralj. 72. SI. 65. 9. epirska kraljevna. Makedonskog. Gencijev poslanik na Rod 173 MoskhUos . predala se Perzeju uoc"i 3. 57.63. Naron SI. Euksinsko st. Clan knezevske obitelji Haonaca 38 Nikeja. 158. 91.168. grad u Srbiji 27. i Neretva Naupakt. epirski narod. 9. 127.mirovni posrednik izmedu Grka i Makedonaca g. mjesto na Kosovu 46 Nutrija. SI. grad na poluotoku Halkidici 51. mitska r. Z. 4. . oblik iz grc". 168. Alketov sin. uzurpator u Epiru za Pirove mladosti 80 Neretva. i suvr. st. Ohridsko Okean. djed tiranina Klistena 40 Mitil ili Mitilije. v. SI. 111. 101. izvora. suvr. SI. . Kr 17. SI. kralj 90. tearodok na Korkiri 39 Molosija.165.grad na Peloponezu 130 Neoptolem I. 43 Muzeqe .MIRDITA. 137. 138. oblik iz grc. duJnosnik u Apoloniji 120 Mostid. grad u Makedoniji i jezero na granici suvr. izvora Monounios. nalazistc 27 Olimp. 103. kralj Itake 12 Odiseja.238 Mleta£ka Republika 21 Mnazalkida.francuski opunomocenik u Mlecima 21 Novi Pazar. 130 Olimpijada.129. 85. suvr.65 more.101.71. vjer. SI. kralj 50. 59. poslanik Perzeju 173 Olincani .169.144. 30. mirovni sporazum g.145. suvr. 1 Noel.B. Gencijev pouzdanik. Nesil. 153. 156.73. ilir. u Sirem smislu podanici Epirskoga Kraljevstva.My/ifcw.150. 49. r. st. gr£. rata 172 Ofioneji. 4.

82 Paraveji. tiranin Korinta 12. ubojica Filipa II. 39. Skilaka 9. 162. 29. zp. 68. helenistic'ko kraljevstvo i grad u M.43 Pergam. Makedonije 29. pr. 68.68. 76.-zn. izvora Pergdmioi . 86. kralj Paraveja 26. 64.110. st.Onomast. Hvaru 237. . u Tesaliji 15.134.103. st. A.polis u Beotiji 123. 59. Ilir. SI.117.W. 158. 27. 29b Partini. 52-54. 88. 178 Perdika n. SI. 51.115. u Makedoniji 25. 68. lokalitet u Albaniji nedaleko Amantije. 35.72. 50.153. SI. 4 Orestida. . 35. 58.73- 75. 4 Pasaron . epirski grad 44. polis. gradani polisa i o. 38. Ammotopos 174 Oresti.175. SI. 102. 80. 168. 23. 140.129. grad na Propontidi 66 Peripl. 51.165 Pelister. narod 35.Agaristin prosac 40 Onoperni .132 Pauzanija. uzurpator u Makedoniji 55. 54. 36. makedonski vojskovoda u ratu protiv Pira. 181 Periegeza.177 PAJAKOWSKI.15. 23. 45-47. narod 34-36. 75. povijesna drzava 8.64. 40. vrhunac u Makedoniji 27 Peloponez. 75. narod u Slavoniji i Posavinama 37.zn.108 Ored. suvr. 30. mak.9. pokr. suvr. 82 Pantauh. 74. 78. makedonski odlicnik i vojskovoda Filipa II. ilir. 68 Orej. grad u Mezopolamiji. A. Sitelji Peloponeza 40 Penej.164. 181. 4 Peonija.92. 107 Perdika III.108.166.170. 1. 4. 4.179. 84. kraljem Pleurijom 94 Pauzanija. natpis iz Staroga Grada na o. 27. .155.121 Perdika.savez naroda u Epiru 69 Opid.122. 83. 63. podrucje gdje obitavaju Paraveji 34.164.132-134.125. 1 Orges . 1. narod 8 Pan i tri nimfe. Pelagonija.10.157. Gencijev poslanik na Rod 173 Parmenion.79.179 Pe$. 1.prijestolnica st. Agejev sin. r.-zn. 59. 34. 4 Penesti. 39.S1. gr£. grc". Casnik Aleksandra Velikog u napadu na Iliriju 96 PERETTI.zn.9 Otrant 144 P. 133. 94.156. izaslanik k Genciju uodi 3. 175 Pelij. pi.160. "Oplovba". polis u Azaniji na Peloponezu 40 Peonci.grc". 55. 129. st.. . 138. suvr.. "Opis putovanja kopnom" .ilirska tvrdava 164 Orik. od Makedonije 11. 45. 63. SkimnalO Perijandar. K. st. 62.. 4 Parmen. W. pi. 47. 289. 53. utvrda na prijelazu iz Makedonije u Iliriju 27.A. 127.173. 134 PAPAZOGLU. ravnica 27. narod SI. 92.102. u GrCkoj 18 Parski reskript . SI.148. ilir.102.170. SI. pokr.134 Osumi. 161. u Makedoniji. 94. 175. r. 4. 26. kult u Amantiji 123 Pandozija. SI. 67.172.101. pelagonski kralj £ije je ime oStefieno na natpisu iz Atene 26.-zn. i polis u Egejskom mom 155 Parani. iz Magnezije u M.E.159-162. 117. 92 Pauzanija. 175. 1 Pantauh. ISO. 80.160. 73. . 76. 60. spasitelj Filipa II.165. 27 PAIS. 96-100.etnonim u Epiru 14 Perhebi. L. 141.108 Orbel. 4 Pelagonci.159.110. 68. ilir. 62 Pauzanija. 53. 71. suvr. 174 PATSCH.121. grad u Epiru. 4 Otomansko Carstvo.116.81. 52. 61. 174. 43. stanovnici Orestide 15. 44. 184 Par. 47. 73.172. poluotok. 158. 5 Paks .176. SI. 124 PEEK. 55.otoci uz Epir.165.157. 69 Panonci.157. 58. SI. oblik iz grc". 82.181. 55. 145. svetiSte i hram VII. 87. 55. SI.75. Para u Egejskom moru 33 Paraveja. kralj 365-360. st.4 Orop . 45. 81. 42. 384.176 Pela . 80. narod 15.179. zemlja Peonaca 46. 38. 47. rata 173 PAPAJANI. 29 Perint. 63.st. SI.122. st. budufia Seleukija 61-63. SI. 4 Peon. 51. 37. st. 1. ilirski narod 25.178. 4446. Peneos. 99. mak.zn. djelo Ps. Paks i Antipaks 148 Palestine!. suvr. 38. 75. 181 Pergamci. 107.125. vrh Balkana 17. 144. 19. u Albaniji 35. kralja Perzeja. 25-27. brat Filipa II. st. grad u Dasaretidi. 165. 98 Parnas. elejska kolonija 17. pouzdanik mak.165.149. kralj u vrijeme peloponeskog rata 25-27. sin Tisarhov. 99. r. Elejac . Kr.152. o. 180. 81. 25.176. tajnik Balaifiana 151 Parmenion. Pinios. narod. 163.zn. 1.158 Peloponezani.75-78. u ratu s ilir. st. narod sjev.152. F. 24. 105. SI. 60. SI.49.130. eubejska kolonija u Iliriji 28. st. SI.123 213 ' 212 .djelo Ps.

85.102.160. 71. zp 10. ime 120 Plator. nelociran grad. . 184 Porta . pr. 71. 73-76.164. morski zaljev izmedu Dardanela i Bospora 67 proprie dicti Ittyrii. 86-89. grad na Kosovu 46 Propontida. M.165. polis na Halkidici. izraz iz izvora koji se odnosi na matic'no podrucje ilirskoga etnonima 57 Pseudo Demosten st. grad u Pelagoniji 157 Pitija Korkiranin. 56. 29. grad Crne Gore 36 Podunavlje 111 Pojon.101. 97 Ptolemej Keraun (= Munja). povj. 20. pristalica saveza s Atenom 32 Piton. 132. utvrda 125. t 279. 24. epirski kraljevic. 43.) 3. Pindski lanac. 137-144. polis u Meseniji na Peloponezu 153 Pilad.102. . zp.zn.134. 47. 70. vladao 368 . . 83. dvoru. 81 Ptolemej.283. 10. v. 35. 4 PRENDI. 86.73. Kr. V. tearodok u Fenike 39 Find. 43. 152.turski dvor 20 Postumije. 113.126.103 Pidna. povj.135. 146-149. 51. suvr. pr. pr.101 Pompej IVog.78.A.konzul i vojskovoda u 1. ilirski kralj 345/4. Kr.158. tearodok kod Tesprofiana 39 PETSAS. Kr. 105. 35.183 Pleurat. Lizimahov sin 84 R Rabia . Epir.143. TesaHju i Makedoniju 12. 59. Lucije . iz Tingentere 10. 10. 54. 58. 133 PETZOLD. J.149.113.172. D. 122.123 Pseudo Skimno.zn. . 47. Agronov sin. Ilir. Grk iz Aleksandrije 35. dijadoh. zatim kralj 71. 98. 43. narod 35 Petoj. clan mak.126 Ptolemej. 46.365. na tesprotskoj obali. 47. 27. O. u boju s Gallima 84-86 Ptolemej Soter. iz Megalopola 7. prognanik na mak. 80-84. zapovjednik ilirske vojske na Kreti 178 Pleurat. 47. poslanstva kralju Genciju 7.176-181 Polidamant iz Farsala. 58. 25. st.131. pisac o ratnim varkama 36. zakratko vladar u Makedoniji. vjer. st.zn. .zn. 173 Plinije = Plinije Stariji.140 Plo$a.160-171. 147. Klaudije . 63. 138 Pleurat. 84.Permeti. grC. 100. planine koje razgrani&iju st.zn. 107. autor govora "O Halonezu". makedonski kralj 179-167.180 Podgorica.180 Preveza. Rimljanin 58. Pleurija. 178 Peuceti. trad. suvr. filozof i povj. 155-158 PIPPIDI. v.116 POUILLOUX. 94.98. 49. 105 Pines. povj. lokalitet u Albaniji. 45 Povijest peloponeskog rata. 5. 99. 47. kraljevic u Iliriji. lokalitet u Albaniji 133 Plutarh. 132 Pir. 88 Ptolemej iz Alora.133. F.44. 59. Demostenovom sinu.125. 57. ilirski kraljevic.115 Pomponije Mela.71. zp. Kr.129. grad u Makedoniji 174 Pil. pripisanoga Demostenu. 30. ISO.E. 9. 135 Plator . 81.142. 28. 20. 39 Polibije. brat kralja Gencija 169 Plator.272. 78. . epirski kralj (297 . sin Pira i Antigone Ptolemejevi6ke 81 Ptolemej. 98.ilir.12.zn. 4.183 Pirej. 71. 43.16. Plinije Stariji. 102. 72.132. 87. 68. . iz Makedonije.99.zp.103. C. 25.71 Poneretvlje V POPOVIC.168.101.44. 47. tesalski drzavnik 21 Polien.100. narod uj. 92. 172.suvr. 145. elejska kolonija 17. "Iliri u pravom smislu rijecT'.-zn.150.46.101. egipatski kralj 305. ratu 113. retor. 52.97. suvr. 138 Pleurat. ratu 147 Potideja.103 Pompej Veliki . 69. otac kralja Agrona 90. sin kralja Skerdilaide i otac kralja Gencija 37.. 21. 36. 111. 69. Italiji 140 PICARD. 82. kult u Amantiji 123 Pristina. ilir.K. Kr. 57.106. 174 Pisaj.152-159. pr. suvr. 69. 53. 44. m.150 214 . dvoru i uzurpator. 153. Tukididovo djelo 14 PRASCHNIKER. Pindsko gorje. 112.Cezarov sudionik u trijumviratu i protivniku grad. bog plodnosti. gl.-zn. ilirski kralj. 112.100. 36. srediSte Permetskog bazena 34 Perzej. 168-175 Perzijanci. prirodoslovac Rimljanin VII. narod 35. ilir. 173.zn.167. 7. korintsko osnuce 29. 21 Prijap. 97102. 176. atenska luka 164 Pirusti. 100 Pseudo Skilak. 90.15-17. 63. . 33.127. grad u Albaniji.142. 71. poluotok i grad u Gr£koj 17. ilir. Aleksandrov upravitelj Velike Medije 77 PLASSART. iz Heroneje u Beotiji 16. spletkar na mak. 179. pr. Ph.

4 Skopadi . 72.RENDl£-MIOCEVI<XD.polis na granici izmedu Lakonije i Arkadije 153. 157. 176. tearodok u Fenike 39 Sava.zn.174.173 ROLLEY. 52.147.163-166.158.184 Rizon. prijevoj u Albaniji 143 Skepa. 119.90.zn. 144 Salepitani .165. grad 121 Sesarethioi . 97 Sirakuza. SI.suvr. makedonskom ratu 161 Sesaret .4 SCHUTT.vladarska loza Tesalaca 40 Skopje. . za Sar planinu 59. 234-235. 144-149. 66. 112.177.-zn. 67. E.178 Selca e Poshtme . 5 Sabilint. C. 158 SCHEIGER. 36. SI. kralj 51. 85 Seut II. 33. Sason 144.134. Risan u Boki 127. J.181. . suvr.137. tearodok kod Tesprocana 39 Sira. linkestidski ili ilir.. Gnej . 174. v. 8. C. L. polis u GrSkoj 13.168. ilir. 97. 1.150. 118 Rim VI.nomadski narod oko Crnoga Mora 92 Skodra.67. lokalitet u Albaniji 181 Selinunt. 152.zn. pobrde u Albaniji 164 Sibaris. luka.zn. st. r.10.ilir. 1.155. 1. kralj na jugoistoku Trakije 65.169. 59. polis u Vel. st. 110 Siris. Savus 9. 91.129. 83.zn. Skadar (v.127. suvr.suvr. 172. grad V. suvr.222. 49. st.106 Skadar. 38.161-164. . 86.zn. 68 Salamina. 175. 167. 131.otocna skupina uz epirsku obalu i gl.173.-zn. St. v. grad. 96. SI. otok 173 Rodopi. J. 10.stanovnici Sicilije 83 Sicilija. stanovnici o. 4 Rizonjani.138. 40 Sibota . polis na Siciliji 91. 3.16.-zn. Skraparski kraj suvr.116. von . bitka kod . . o. regent kod Atintana 26.tvrdava Skadra 127 RUSSU.162. sjediSte perzijskog satrapa 117 Sarnusani.183 Skida. narod 99 Satirin. H.166-171. 64.184 Rimljani 3.43. SI. 141.zn.97. i polls u Grckoj 21 Saranda. narod 240 ROBERT.1. 137. polis u Vel. grad. de . Skupi 157.. 83. ilirskog rata 170 Sikion. SI. 144-147 152. ilir. IjetovaliSte Albaniji 20. 42 Selasija.aliter za Enheleje po Strabonu.127. 168173. grc". 20. u Albaniji.238-240 Resen. 25-27 Selenica. Publije .168. r. F. 79.D. suvr. .71.179. suvr.105. trafiki kralj 25. 99.zn. 27. 5.115 Sicinije. SI. suvr. grad u M. Rodopsko gorje 64. brat Agronov i vladar u Ilirskom Kraljevstvu 36. 66 Rodani.suvr. dan. 40.107.. tearodok u Artikiji 39 Skiti . 85.44. grad na Siciliji 31 Semani.115. mjesto u Makedoniji 34 Resenska ravnica 27 REY.172 Skarfica . o.zn. ev.222 SALOPEK. 3. grad u Crnoj Gori.175. suvr.155. 179 SCHOBER.183. u Albaniji 35. i Skodra Skardo. sin Mesadov. 169. GrCkoj 40 Sitalk. 176-178 Rod. narod 174 Salona. st. 180. 34-36.rimski zapovjednik uodi 3.174. otok 29. 46 ROMILLY. 72 Shpiragriti. . ilir. 153-163. SI. otok 12 Salento . 153. 1. suvr. 86. GrCkoj 31. Roda 163.) 10. 73. 99. 178. zapovjednik u I. nakon strica Sitalka tra£ki kralj (424 -410) 45. 143 Sard. ilir. 65. H. konj = 2igalj (koji nosi 2ig sa slovom -s-) 29 Sam. drugi oblik etnonima Dasareta 35 Seut I. podrucje u Albaniji izmedu Tirane i Elbasana 34 216 217 . Aps Sempronije. tearodok u Kasope 39 Skerdilaida.sukob Korincana s Korkiranima 32 Sicilci . 176. grc". 4. 1 Skrapar.154. grc".138.ilir. 141. I Sazani . 103 SCHMITT.A.L.159. . suvr.51.poluotok u It. A.152. 133.4. 97 SEDAJ. 180. 3.143. SI.155-161. 7. 171.-zn.VI Sam. 178 ROBERT. st.126.178.183. grad u Makedoniji. bitka kod .konzul. 65. 181. 60 Rozafat . 63.141.156 Simak. mjesto u Albaniji 101. Sparadokov sin.

SI. 82. 180 Tera. pokrajina 10. 83.81.m. polls na Peloponezu 38. 109 122. Strumica 27. 165. 150. leksikograf 97 Sparadok. 8 Srbija. u Epiru 13. 160. tragediograf. 144. 12. .77. 89. 132. tearodok kod Molosana 26. IV.103. 143. 32. r. kraljica 3. !30. 51. 82. grad na o.V.88. Genuz 29. 14-17.clanovi Epirskog saveza 112 Tarencani .. 176 Tihe. 34. Fara 222.103. 107. st. du2nosnik u Dirahiju 120 Slovene!. samostan kod sela Mezopotamos .M. 68 Tas .gradani polisa Tarenta 72.46. (alb.117. 52. ilir.N.100. narod III Smindrid sin Hipokratov iz Sibarisa u It. polis u Italiji 86. polis i otok u Egeju 30 Terej I. 50. 1 Strabon. 116. izvora. 184 Tirezija.zn. 85 Sparta. st.gr6 leksikograf 29. 181 Spartanci 2] Split 141 Spolet . . 53.bozica sre6e. 87.76. 237 STAVELEY. ime. 80.177. ilir.175 Strategemata . 23.-zn. 50. grad u Peoniji i dan.149.142-144. mjesto st. 35. lokalitet u Makedoniji 165. 29. kralj MoloSana i Atintana. 1. Agaristin prosac 40 Sofokto. 139.125 Tarent. 67-70. grad u Albaniji na r. 4 Teba. i suvr. i zp. 39. 56. tearodok u Amantiji 39 Tini. 101. 108 Stcofadi. iz Amasije na Pontu 10. si. gr£.100. 102.125-129. 31.71.suvr. Publije . 39. suvr. 177 STIPCEVlO.D. oi u Jonskom mom uz obalu Mesenije 141 Sulpicije. 46.146-150. 65. SI. . grad u Epiru 174 Teopomp. Rimljanin 35.110. 43. 38. Atenjanin 28 Solon. 94-96.161. 113.r. 115-117. 166. 121. 40. 16. 27. zemlja IV SREJOVlC.98.-4 Tesprocani. 83. 64-66.i (alb. SI.4 Tesprotija. 17. 5 Stjepan Bizantinac .98. st. Spoleto 175 Srbi. bozica 11 Teuta.170-172.st.zn. 145. Clanovi Tesprotskog saveza 12. 105. grC. 165. suvr. VojuSi 34. 86.149. d^iavnik Atenjanin 109.174.130. Marija.135. dan.-zn.168. 171.122. Ivan.168. 59. r. samostan u DraCu. 37. SI.134 Stobi . narod III. dolina u Albaniji 30 Sv. 76.o.47. rata 164 Susic. grad 10 Skumbi . 117 Taulanti. stanovnici Tesprotije. 81.75. 133 TOD.126. Thyamis. pov. 47.97. 51. 137. S. 84.175 Timfeji. pokrajina u Makedoniji 25. suvr.169 Tarip. suvr.116.171. 159. 63.166 Tesalci. 25. tebanski vrac" i prorok 12 Tit Livije. E. 4 Timogen. 131.158. pokrajina u Grfkoj 5. 152.konzul tijekom 2. 107. VII. 132 Souda. 71. stanovnici Tesalije 90 Tesalija. u Makedoniji. 90.134 Strimon.122. SI.157. suvr. 12. st. 1. muzej 118 Sveto Rimsko Carslvo njemacke narodnosti 71 SWOBODA. 92 Tekmon.183. 34. E. zp.10.127. ilirski narod 3.75. Shkumbini). mak. 40. 132 Sar planina v. Skardo Sibenik.15. grad u It. suvr.143. 38.152.145. S1.132 Tepelena. 1 Tetija. 84. 22.. 75. SI. 157 Termopili. kralj Odrisa 66 Termo .zn. i polis u Egejskom moru 85. Sushica). iz Amasije na Pontu 16.182. st.119.st. 4 Timfeja. 79.Ratne varke.grad u Etolskom savezu 156.153. 55.-zn.75-79. Frontinovo djelo 98. 86. SI. klanac na prijelazu u Aliku 161. 36. 44. 102. suvr. na Malom Prespanskom jezeru 123 Sv. brat odriskoga kralja Sitalka i otac nasljednika mu Seuta I. dan.165. 69.174.160.gradani polisa Tebe u Beotiji u GrSkoj 75. 47 Synepirdtae . 163-168. 13. grad u Albaniji 36. stanovnici Timfeje 27. Srefia 88 Tijamis. polis u Beotiji 54. povj. u Albaniji. 36. 36. 35. 83. 52.Skyrthanas .173. 97 Tebanci .174. Tykhe .179-182 TOCI. Hvaru.lokalitet u suvr. oblik iz grc". A. Grfikoj koji se identificira s proroc'is'tem mrtvih 43 Sv. 7. Ahilcj . SI. 1 218 . 89. 32.174. suvr. tradki narod 65 Tirana. kralj Odrisa 64 Terej U.IV Star! Grad.o.

Aksij. Vjosa.zn. 1.100 Tripolicani . m. kolonijama 30. 29. ime. gorje u Grckoj 22 zaljev.zn. Janjina Ulcinij . 34.166.Solun 29. "RatniCki" 68 221 . st. Publije . 36-40. Lokridi 30. 37. 139. 28.46. 157.177 Tymli. Th.. 73.23-27. nalaziSte kod Ohrida u Makedoniji 30 Tribali.. 58. kraljica.156. vodi do Delfa 18 Uskana. 72. naziv po potrebi pokriva i cijeli Jadran Valerije Levin.) 30. v. 84. 35. 63-68. 10. 100. suvr. iitelji Troje 14 Tronij . .Tomar .18. 19. 46 Tukidid. 32. st.21. grad Penesta 35. mati Pinesova 152 Tritos.st. 42.kult u Pasaronu.177.E.19. r. 110. st.zn.75. 77 Trifili .grad i arh. Vlorski .rim. tur.clanovi trodjelnog plemenskog saveza u Epiru 69.179.-zn. grc".70. Rizonski. podrucje 1. Ulcinj 127. suvr. mak.-zn.. 9.zn. 109. st. grad u Maloj Aziji 14. suvr.161. 145. ratu 159 Valerije Maksim . stari narod na ist. narod na Jadranu 9 220 (v. 60.144 Vodic po Heladi. 13. 132 Velika Grcka . Makedoniji. za Solunski zaljev 25. franc. ili traCki narod 54.144.73. st. 29.45.konzul tijekom 2.69. St. .127 via Egnatia . 1 Zenodot. Z.polihistor Rimljanin 112.J. povj. 88.-zn. v. 83 zaljev. 60. . 9. Marko .rimskaprometnica Dra£ . grad V.10. 105.£lanovi trodjelnoga plemenskog saveza u Epiru 69.st.80. dan. gramatik Aleksandrijac 11 Zeus. 27. Artski u GrCkoj 15. 64-67.236. st. 63-67. 99. 51. 97. 11. duznosnik u Dirahiju 120 Trogir. Termski. za Boku Kotorsku 37. F. 4447.Planina u Epiru i ev. . grad.145 Veneti. st.). ratna luka 21 Tracani.129 Zeus Artios .v. v. 33. na ilirskome podruSju 69 Tomori . jo§ jedna istoimena sjevernije.141.82.juini dio Apeninskog poluotoka.88.suvr.von-zn. Tymphe. mak. ilir.Isa.132 WILKES. u Albaniji 30. 177 WIEGAND.12-16. 157. 167 Troja.ilir.. rata 164 Vis5. napu£en gr. 20. Marko Terencije .18. . Mil. 85.121 Trakijska satrapija 27 Tranipi.suvr. N. 73. J. planina u Albaniji 125 Toulon. 59. 146.Egnacijeva cesta. 117.prolaz u pamaskom gorskom lancu. 171.suvr. grad u Albaniji 19.77.138. Varon. r. bog 11. 142. Jonski ~ isto sio i Jonsko more (v. 1.165. 34.U.IV WILL. Kronov sin . G. 144. u Albaniji SI. gl. 137. 127. 47 zaljev.149. izvora.16. ilir.175 zaljev.100 Triteuta. atenski drzavnik i vojskovoda 66 Trebeniste . 28 Trojanci. 125.174 Usjeceni put .72. Vlore.y Vilije Tapul.pretor u 1.Th. Balkanu 10. 106.123. 58. suvr. povjesnidar Atenjanin 7. . 177 W WALBANK.116. rimski pjesnik 14 Vergina .vrhovni gr£.st. 177 WALSER.46. 50. 40. 142. Aoj.. v.113. Jader Zagori. 44 VULIC. 177 Vardar. Tragurij V. grad u Epiknem.172.31.180 WALEK. 25. 52.C.-zn. 183 Trakija.158 Zapadna Morava. st.lokalitet u dan. 92. Ambrakijski St. W. Vlora. suvr.. 176-178 Yanya.177 Zadar . suvr. 34. u Srbiji 9. udova Agronova. 21. Polibijev komentator 148. oblik iz gr£.175 VIAL.107.J. SI. SI. Pauzanijino djelo 19 VOKOTOPOULOU. drzava i etn. 62. traCki narod 65 Trapezunt . planina u GrSkoj 20 U Vergilije. grad na Peloponezu 40 Trazibul.102 WILAMOWITZ-MOLLENDORF. Korintski 167 zaljev. vladara 97. ilir.34 zaljev.suvr. grobovi mak. 99. st.zn.

157. ilir. lokalitet u Albaniji 126-129 ZHEKU. . 4 Stoji Heilderberg Mulleru Gilaks Mezopotamon Ed. posvetni natpis iz Bilisa 162 Zgerdheshi . oblik iz gr£.biz. G. SI. 96.Zeus Buleus ."Onaj koji odvra£a neprijatelja". koji prenosi fragmente Diona Kasija 142.-zn. povj.zn. "Vijedntfki" 151 Zeus Dodonski 72. Bilion iz Nikeje 134 Errata sic corrigenda: Str.kult u Amantiji.K. 176.suvr. Will Damastiona Desaretide Amadokom MoloSanin Aleksandar inetrvenciju Delfsko Bardiliejevi Tomorit Selija ladera na Nimfeju Treba Heidelberg Mulleru Gilak Mezopotamos E. 229. 177 Zoilos . 14 Zeus Tropdios .3. Z. 134 ZIPPEL. 177 Zostrat. 49.m. ime. Will Damastija Dasaretide Amedokom Aleksandar MoloSanin inlervenciju delfsko Bardilejevi Tomori Selca Jadera u Nimfeju 9 29 43 46 53 66 69 80 91 108 125 127 141 170 223 222 . izvora 120 Zonara .

Slike SI. 1 Ilirija u antici 224 225 .

Spin. Iliii iattticki svijei.. 4 Juzna Ilirija u helenistiCko doba (359 . SI ..146. . ur. Staroga Gradu na Hvaru. 2 Pobjedui nalpis Parana nad Jadasinima i/. Arheoloski inuzej. T.) . I ' J I Ulomak nulpisa s dijelom einickog imena (Ja)daslin(i) u cetvrtom retku. D. Splil: Knjizcvni king 1'JCT. si. I .SI. Arheoluski muzej u Zagrebu. pr. Rendic-Miocevic. Zagreb 198S. 4. Kr. Kr. st. pr. Salona. 1. pr. Bmlulit\.1. Pisana rijec ti Hrvatskoj. XIII. Kr.

7 Drugi primjerci tridrahmi kralja Monunija (s AY/P ili A/YP) SI. Cabinet des Medailles u Parizu. 281. 6 Tridrahma kralja Monunija.'! r. SI. SI. 5 Tetradrahma kralja Monunija. br. br. .'. 280. Inv. Inv. 2m. Cabinet des Medailles u Parizu.

11 Apolonija. SI. < • ' '•' . .s^v^i^-' • • '^.LJjf1' ''. sredisnji bazen velikc fontane (nimfeja) 230 231 . Heuzey .*-:. unuiw r*.' ^V-.•.•--'.•"^\""'-"' .| . Pariz 1876. '-)\ \ • .- .r-r! i. ode on SI.'A'" V V'"". Dahumet. Plan grada. -•• '"• ' " *:•"' '"/ •-".-V./.-.''-' s -.-•".b-.'^:"f -r-'l^ ' . trijem sa sedamnacsl nisa SI.H.•&&£/' "^. Mission archeologique de Macedoine. ^^ '-. ' ^ ruunit w.*V'. 8 Dirahij. polozajni nacrt SI. L.'v. 9 Apolonija.^. t"N'.' .. 10 Apolonija.'* X *^^™.

niski reljef gozbenog prizora SI. polozajni nacrt 233 . 12 Apolonija. 14 Apolonija. niski reljef silaska u podzemni svijet 232 SI. 13 Apolonija.SI. 15 Amantija. broncani kipic Zeusa Dodonskog SI.

bedem 235 SI.-. polozajni nacrt -•.'• •_. akropola SI. 16 Amantija. 18 Klos."SI. 19 Klos.SI. stadion 234 . 17 Amantija.--...

polozajni nacrt SI."i. 23 Lis. st. Bedem iz4. SI. okrugla kula u gornjem dijelu bedema SI. 20 Bills. kazaliste 236 237 . Stadion L J Vciika vrala 0 so 100m. polozajni nacrt SI. 21 Bills. Trijem .» Gavijarjjeva vrata 1. 2. Kazaliste 4. Bizantski zid 3. 22 Lis. Bazilika 6.

zlatna nausnica s crnackom glavom SI. procelje Grobnice III 238 239 . pojasni okov.SI. 24 Lis. bojni prizor SI. 26 Selca e Posthme. vrata i bedem SI. 27 Selca e Posthme. 25 Selca e Posthme.

Bratulic. ili poc..B. 28 Nadgrobni spomenik Kalije koji je junacki poginuo u boju s Ilirima.Dritevna uprava za zaslitu kulturae i prirodne basline. st. Split. Kraj 3. 4. Zagreb: MGC . Kr. Stari Grad na Hvaru. Vis. Pisana rije? u Hrvatskoj. Kr. Pharos: Attlicki stari grad. 2. Rauter PlanEit. Sl.. pr.iQi!lr^ SI. Glavnt> povjerenstvo u Splilu 1995. 44 . Jeli£ic-Radonic . 29 a) Farska psefizma. Arheoloski muzej. 1. Stari Grad. MTM. b) Parski reskript. ur.'!'^'-^'3-^]t^^^L^. 192. pr. Zagreb 1985. a) Zbirka Dominikanskog samostana. J. st.45 240 . b) Arheoloski muzej u Zagrebu. ur.

SI. slragu lm>d i legenda AAOP2QN IVli'i Ko1!. straga tobolac. 33 Novae Daorsa Sprijeda glava muskarva mules no. Narodni nni/i'i SlnvL-nije 1997. siraga brod i legenda AABIA/TAN. SI.rli. straga kaciga i legenda FENQIOY Dijulcka Otisjeka za arhcologiju Filozolskog fakulteia u Zagrcbu 242 243 . SI. straga brod i legenda BA2IAEO2 TENeiOY b) Sprijeda "makedonski slit". te izmedu njih legenda BA2IAEO2 MYT1AOY. loljaga i Ink. 32 Labcatski novae: Sprijeda glava muskaiva nadesno. sa sirokom kapom. sa sirokom kapom.itttiti iiiilu'iit' numizmatike. 30 Novae kraija Mitil(ij)a: Sprijeda Heraklova glava nadesno. l. pod lavljom glavom i kozom. 74 SI. 31 Novae kraija Geneija a) Sprijeda portret muskarca nadesno. sa sirokom kapom.

"Ilirski vladarski novci u Arhcoloskom muzcju u Zagrebif. Rendic-MioCevic. D. Vjesnik Arhevfoxkug muzeja u Zagrehu 3. Leksikon anrifne numi. 34 Novae Rizonjana Sprijeda zenska glava nadesno s legendom PIZONITAN. Narodni muzej Slovcnijc 1W7. straga Artemida u trku i legenda BA2IAEOS BAAAAIOY. T. s.d.SI. 35 Novae kralja Baleja: Sprijeda glava muskarca nalijevo. 253-267.b. 6-7 (1972 . VIII. a. 74 Narodne novine d. 2. straga Artemida s bakljom Peter Kos. 244 ..niuiike.1973). Zagreb —(113) Oznaka za natudzbu: UT-XI/11-10 110745 SI.

94(398) CAB *B17661* GRADSKA KNJI£NICA .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->