P. 1
Radni_odnosi-analiza

Radni_odnosi-analiza

|Views: 400|Likes:
Published by shile

More info:

Published by: shile on Oct 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/22/2011

pdf

text

original

VAŠA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE

ANALIZA PROPISA I STANJA U OBLASTI RADNOG PRAVA

UDRUŽENJE VAŠA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO, UL. DOLINA BR. 9; TEL./FAX +387 (0)33 260-360; 260-370 E-MAIL: asjarz@vasaprava.org

a neisplaćenih plata Isplata otpremnina Status “radnika na čekanju” Upućivanje radnika na čekanje zbog prekida rada Rad komisija za implementaciju člana 143. Uvod Međunarodni instrumenti zaštite prava iz radnog odnosa Domaći pravni okvir zaštite prava iz radnog odnosa 3. tehničkih ili organizacijskih razloga 3.3. 5. Prestanak radnog odnosa zbog ekonomskih. 3.3. 2006.2 4. 3. Isplata zarađenih.SADRŽAJ 1. i člana 152. Faktori za poboljšanje stanja KORIŠTENA LITERATURA: • • Priručnik međunarodne grupe za ljudska prava – “Zaštita ljudskih prava i nediskriminacija u oblasti radnih odnosa u BiH” Komentar Zakona o radu – autor Mehmed Deković UDRUŽENJE VAŠA PRAVA BiH maj.2. Druga pitanja iz oblasti zaštite prava iz radnog odnosa 4. godine 2 . 2. Zakona o radu 4.1 4.1.

S druge strane. Kako BiH prolazi kroz fazu tranzicije sa socijalističkog (planskog privređivanja) na tržišnu ekonomiju. Konačno. u sadašnjim uslovima. ekonomiju «crnog tržišta». sve je veća mogućnost diskriminacije i korupcije u oblasti rada i zapošljavanja. Kada se tome dodaju promjene u strukturi vlasništva. tako da ne postoji jedinstven zakon o radu na nivou države koji bi regulisao osnovne principe iz oblasti radnih odnosa. problem u praksi predstavlja primjena pomenutih odredaba. jasno je da zaposlenici svakodnevno imaju velikih poteškoća u zaštiti i ostvarivanju svojih prava iz radnih odnosa. tako i identifikovanih problema u praksi velikog broja korisnika Udruženja “Vaša prava Bosne i Hercegovine "(u daljnjem tekstu: VPBiH). Zakoni o radu u oba entiteta u svom tekstu sadrže niz odredbi koje bi trebale pružiti djelotvornu zaštitu ljudskih prava i sloboda. analiza ukazuje na probleme i sadrži prijedloge mogućih rješenja u cilju prevazilaženja istih. Činjenica je da relikt “prvog i jedinog zapošljavanja kod jednog poslodavca bez otkaza "iz prošlog sistema predstavlja kočnicu za shvatanje prava i obaveza u ovom segmentu društvenog života kod zaposlenika. Nužno je ukazati i na potrebu drugačijeg shvatanja novog načina privređivanja u uslovima tržišne ekonomije. 3 . a koja neminovno donosi sve veću nezaposlenost u oblasti privrede. UVOD U skladu sa Ustavom BiH. nužna je drugačija politika i pristup poslodavaca u omogućavanju zaposlenicima da ostvare minimum zagarantovanih prava iz radnih odnosa. Međutim.1. a prisutna su i svakodnevna kršenja osnovnih prava zaposlenika. oblast radnog i socijalnog prava u Bosni i Hercegovini je u isključivoj nadležnosti entiteta. Analiza koja slijedi daje detaljniji pregled kako zakonskih rješenja. nelegalna i netransparentna privatizacija. prije svega zapošljavanja i ostvarivanje prava iz radnog odnosa od strane zaposlenika i poslodavaca.

4 . b.2. kao veoma važan dokument za međunarodnu zaštitu prava. socijalnim i kulturnim pravima i Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) Pored Konvencije. pravo na socijalno osiguranje. a manje ekonomska i socijalna prava. Na Konvenciju se može pozvati samo ako prava prema pojedincu ili grupi pojedinaca krši država. ali ne i «nedržavni» subjekti. Konvencija je direktno inkorporisana u domaći pravni sistem i štiti prava i slobode pojedinaca kada je prekršitelj tih prava i sloboda država. kao što je član 6. najznačajniji dokumenti koje BiH mora primjenjivati na cijeloj teritoriji BiH. Međunarodni pakt o ekonomskim. MEĐUNARODNI INSTRUMENTI ZAŠTITE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (Konvencija) 1Ustav BiH obavezuje državu na najviši nivo zaštite međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. itd. 2. I pored toga što Konvencija pruža manje direktnu zaštitu ekonomskih i socijalnih prava. Limburški principi o implementaciji Međunarodnog pakta o ekonomskim. osim ako se može dokazati da je država propustila da pruži odgovarajuću zaštitu i mogućnost vođenja pravičnog postupka. efikasna zaštita ekonomskih i socijalnih prava se može naći u drugim međunarodnim dokumentima koje je BiH obavezna poštovati i primjenjivati. socijalnih i kulturnih prava (ova dva dokumenta nisu navedena u Ustavu BiH. treba napomenuti da njeni određeni članovi. Ta odredba ograničava njenu primjenu u slučajevima povrede prava iz radnog odnosa kod privatnih firmi. Važno je nepomenuti da Konvencija primarno štiti građanska i politička prava. Međunarodni pakt o ekonomskim. pravo na obrazovanje i usavršavanje. Država je odgovorna kada zakon ima propusta i ne štiti pojedinca ili grupu ili ako pruža zaštitu na diskriminatorski način. socijalnim i kulturnim pravima Mastrichtski vodič o kršenjima ekonomskih.1. Konvencije MOR-a – utvrđeni standardi se primjenjuju u BiH Navedeni Pakt. proklamuje prije svega pravo na rad. povoljnije i pravedne uslove rada. socijalnim i kulturnim pravima (Pakt) a. Između ostalog. pravo na adekvatan životni standard. a koji pružaju značajnu zaštitu socijalnih i ekonomskih prava su: 1. 2. pravo svakog da uživa najveću moguću mjeru tjelesnog i psihičkog zdravlja. ali su izvor tumačenja Međunarodnog pakta o ekonomskim. Kako je radno zakonodavstvo u BiH sastavni dio radnog i socijalnog prava kao instituta. socijalnim i kulturnim pravima) 2. (pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu) imaju važnu ulogu u domenu zaštite radnog prava.2.

monitoring. Dakle. majkama koje rade treba obezbijediti plaćen dopust sa odgovarajućim povlasticama socijalnog osiguranja. 3. posebno da se ženama garantuju uslovi rada koji nisu niži od onih za muškarce i uz jednaku plaću za jednak rad pristojan život za njih i njihove porodice u skladu sa odredbama Pakta sigurne i zdrave uslove rada jednaku mogućnost za svakog da bude unaprijeđen u svom poslu na odgovarajući stepen. uzimajući u obzir isključivo navršene godine rada i sposobnost odmor. kao i naknadu za javne praznike b. a to su: • • • • zabrana diskriminacije jednaka prava muškarca i žene pravo na rad pravo na pravedne i povoljne uslove za rad 5 . 2. prava na zdravstveno osiguranje. Neke od obaveza država potpisnica Pakta uključuju: 1. Član 10 – država treba pružiti posebnu zaštitu majkama kroz razumno vrijeme prije i poslije poroda djeteta. i korištenje pravnih lijekova. socijalnih i kulturnih prava. slobodno vrijeme. potrebno je ukazati na zaštićena prava iz radnih odnosa. uključujući istragu. Član 9 – države priznaju pravo svakog na socijalnu sigurnost. 4. Upražnjavanje prava na rad daje svakom čovjeku osjećaj dostojanstva i samopoštovanja i omogućava mu obezbjeđenje zadovoljenja osnovnih potreba za sebe i svoju porodicu.. U vezi sa gore navedenim. uključujući socijalno osiguranje. e. c. država je dužna i odgovorna uspostaviti mehanizme zaštite ekonomskih. Član 6 – država je obavezna svakom čovjeku osigurati pravo da slobodno izabranim ili prihvaćenim radom zaradi dovoljno za život i poduzeti sve potrebne mjere da zaštiti i omogući potpuno ostvarivanje tog prava. Član 7 – države priznaju pravo svakog da uživa pravedne i povoljne uslove rada radi kojih posebno osiguravaju: a. Ostvarivanje ovog prava direktno utiče na mogućnost uživanja i drugih prava kao npr. propust države da kontroliše takva ponašanja pojedinaca dovodi do toga da je država odgovorna za povredu prava. d. odnosno propisima i odgovarajućim mjerama poslodavce onemogućiti u kršenju navedenih prava. razumno ograničenje radnog vremena i povremeno plaćene dopuste. naknadu koja kao minimum osigurava svim radnicima pravičnu plaću i jednaku naknadu za rad jednake vrijednosti bez ikakvog razlikovanja.Kako povrede ekonomskih i socijalnih prava mogu biti počinjene od strane pojedinaca i privatnih firmi. Za to vrijeme.

te postojećeg stanja i odnosa prema predmetnim pravima. Prava garantovana ovom Poveljom se mogu podijeliti u tri grupe: 1. radnika migranata i njihovih porodica i starijih lica) 2. pravo radnika na informaciju i konsultacije i posebna zaštita određenih kategorija radnika: djece i mladih. 3. pravo korištenja pomoći putem službi za socijalnu pomoć posebna zaštita izvan radne sredine (uključujući prava djece i mladih. pojedinačna prava iz radnog odnosa kao što su pravo na rad. zaštita u radnoj sredini. pravo na odgovarajuće uslove rada.3. prava hendikepiranih lica. mada postoji jasna obaveza države da uspostavi mehanizme koji će obezbijediti primjenu citiranih međunarodno–pravnih akata i uspostavljenih standarda. zabrana diskriminacije. pravo na socijalnu sigurnost. Cilj Evropske socijalne povelje je unapređenje standarda života u Evropi. Polazeći od prethodno navedenih činjenica. pravo organizovanja. žena. hendikepiranih lica i radnika migranata socijalna zaštita za svo stanovništvo što podrazumijeva pravo na zdravstvenu zaštitu. pravo na socijalnu i medicinsku pomoć. pravo kolektivnog pregovaranja. Evropska socijalna povelja i dopunski protokoli se primjenjuju u pravnom sistemu FBiH. pravična naknada. te efikasne zaštite predmetnih prava. može se konstatovati da pomenuti međunarodni dokumenti svoju praktičnu primjenu u BiH još uvijek praktično nisu našli. 6 . Evropska socijalna povelja i njena primjena u FBiH Prema Ustavu FBiH (instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju snagu ustavnih odredbi).• • • • pravo na formiranje i udruživanje u sindikat pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje zaštitu porodice pravo na dovoljan standard življenja 2.

Zakona o radu FBiH i članom 124. 2. 3. 5. što se u praksi u brojnim slučajevima i dešava – između ostalog i kada su u pitanju korisnici VPBiH. kao i odredbe čl. 38/03 i 66/03) Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 54/05) Opšti kolektivni ugovor RS (Službeni glasnik RS broj: 27/06 i 31/06) Opći radno–pravni normativni akti poslodavaca U vezi sa citiranim propisima. 32/00 i 29/03) Zakon o radu RS (Službeni glasnik RS broj: 38/00. Navedene nepreciznosti. 40/00. Prestanak radnog odnosa zbog ekonomskih. 3. Opšteg kolektivnog ugovora Republike Srpske (koji je za ovaj način prestanka radnog odnosa vezao jedino pravo na određenu otpremninu). Zakona o radu RS. 7 . tehničkih i organizacijskih razloga Isplata zarađenih. 2. 2. 47/02.1. da je takav otkaz opravdan iz ekonomskih tehničkih ili organizacijskih razloga ili da zaposlenik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa. Naime. široko postavljene odredbe ili nedostatak odredaba u vezi sa prestankom radnog odnosa na ovaj način. 1. a u praksi je uočeno je da veliki broj zaposlenika dobija otkaze ugovora o radu upravo iz ovih razloga. tehničkih ili organizacijskih razloga Gore navedeni institut je određen članom 87. dok Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH i ne sadrži posebne odredbe u vezi sa ovim pitanjem. Odredbe ovih članova su široko i neprecizno postavljene. nego je to ostavljeno na volju poslodavcu. 4. i 51.3. Prestanak radnog odnosa zbog ekonomskih. citiranim odredbama je predviđeno da poslodavac ima mogućnost otkaza ugovora o radu uz propisani otkazni rok pod uslovom: 1. 50. Zakoni nisu detaljno pojasnili šta se smatra opravdanim otkazom. analiza obrađuje pitanja koja predstavljaju najveće probleme i najčešća kršenja prava zaposlenika: 1. DOMAĆI PRAVNI OKVIR ZAŠTITE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Propisi koji regulišu oblast rada i radnih odnosa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj: Zakon o radu Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj: 43/99. a neisplaćenih plata Isplata otpremnine 3. ostavljaju puno prostora za zloupotrebe od strane poslodavaca.

Nadalje. Karakteristični su slučajevi. U slučaju otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih. zbog ekonomskih. Naime. Nedostavljanje odluke o prestanku ugovora o radu u pisanom obliku zaposleniku dovodi do situacije da zaposlenik ne može pokrenuti određene postupke. bez pouke ili sa pogrešno datom poukom o pravnom lijeku. Odredbama navedenih članova nije jasno određeno šta je predmet pomenutih konsultacija. da li zaposlenik ima pravo na otpremninu. ne može opravdano očekivati da poslodavac zaposli zaposlenika na druge poslove. prijavu na biro za zapošljavanje. osim zaposlenika kojima je otkazao ugovor o radu. da se konsultuje sa Vijećem zaposlenika. a ako ovo Vijeće nije formirano. koriste 8 . Međutim. sa Sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika. poslodavac je dužan sačiniti program o socijalnom zbrinjavanju viška zaposlenika. tehničkih i organizacijskih razloga. odnosno propisana obaveza također ne poštuje. niti ostvariti određena prava (npr. Iz bogate prakse VPBiH sa korisnicima. na osnovu kojih odredbi zakona i akata poslodavaca. korištenje pravnog lijeka. a u samom tekstu odluke se ne navode jasni razlozi prestanka ugovora o radu. utvrđena je obaveza poslodavca koji zapošljava više od 15 zaposlenika. za slučaj da u naredna tri mjeseca ima namjeru da otkaže ugovor o radu zbog navedenih razloga za više od 10% zaposlenika. U slučaju da se odluči zaposlenicima otkazati ugovore o radu zbog ekonomskih. regulisanje prava na zdravstveno osiguranje i niz drugih prava). Zakon propisuje da se otkaz ugovora o radu mora dati u pisanoj formi uz detaljno obrazloženje razloga za otkaz i uz obavezno dostavljanje odluke zaposleniku. način kako je to predviđeno zakonskim odredbama ostavlja mogućnost manipulacije od strane poslodavca da ocijeni da li je zaposlenik u mogućnosti izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa.Također je nedorečen i drugi dio odredbe kada zaposlenik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa. ali najmanje 5 zaposlenika. otkaz je opravdan samo ako se. pri čemu poslodavac iako nije kompetentan da daje ocjenu isto čini. odnosno da ga osposobi za rad na drugim poslovima. te kakav je karakter istih. vidljivo je da poslodavci ne vrše zakonsku obavezu u pogledu sačinjavanja programa o socijalnom zbrinjavanju viška zaposlenika u slučaju otkaza ugovore o radu zaposlenicima. ako je to lice nezaposleno. tehničkih i organizacionih razloga. faktičko pitanje. međutim. Poslodavac koji zaposlenicima otkazuje ugovor o radu usljed navedenih razloga ne može u roku od dvije godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stručne spreme. Stav je VPBiH. Iz navedenog se može zaključiti da je otkaz ugovora o radu zbog ekonomskih. Poslodavci često odluku o otkazu ugovora o radu zaposleniku saopštavaju usmeno ili donose odluku o otkazu ugovora o radu koja više ima formu obavijesti nego odluke. tehničkih i organizacionih razloga. U praksi se često dešava da zaposlenici bivaju onemogućeni ostvariti svoja prava bukvalnim uskraćivanjem ulaska u prostor za rad bez bilo kakvog obrazloženja. podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. kapacitet i ekonomsko stanje. tehničkih i organizacijskih razloga zaposlenicima od strane poslodavaca postalo redovna praksa. s obzirom na veličinu. u praksi se ova odredba. na primjer zdravstveno stanje zaposlenika kao uslov za obavljanje radnih poslova. a ne nadležne institucije i ovlaštena stručna lica. U protivnom poslodavac čini prekršaj Zakona o radu.

jer bi se na osnovu takvog obračuna moglo odmah ići u izvršni postupak radi naplate potraživanja iz osnova neisplaćenih plata. ako poslodavac kao dužnik odluči iskoristiti svoje pravo na isticanje prigovora zastare. nacionalnu. poslodavci vrlo rijetko ili nikako ne izdaju zaposlenicima takve obračune. u skladu sa članom 6. poslodavac koji na dan dospjelosti nije isplatio zarađenu platu ili je nije isplatio u cjelosti. uočeno je da veliki broj poslodavaca obračunava platu u visini manjoj od najniže propisane plate. a ukoliko to ne učini. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plate prilikom isplate. što znači da sud na ovaj rok ne pazi po službenoj dužnosti. Zakona o radu FBiH i člana 105. Predviđeno je da ovaj obračun ima snagu izvršne isprave. a neisplaćenih plata ili dijela plata jeste podnošenje tužbe nadležnom sudu. Isplata zarađenih. Poslodavac ne može obračunati i isplatiti platu manju od plaće utvrđene Kolektivnim ugovorom. te novčane naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Međutim. dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plate zaposleniku uručiti obračun plate koji je bio dužan isplatiti.) je propisano da zaposlenik ostvaruje pravo na platu koja se utvrđuje Kolektivnim ugovorom o radu. Zakona o radu RS. za poslodavca i odgovorno lice je zaprijećena prekršajna odgovornost. pa je primjena ove odredbe još jedno “mrtvo slovo na papiru“. a protekom roka ne prestaje samo pravo na koje se odnosi već uposlenik kao povjerilac. Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. U tom slučaju radniku je ostavljena mogućnost sudske zaštite koja je regulisana članom 103. Ovakva je odredba u Kolektivnom ugovoru za teritorij FBiH povoljna za radnika. problemi koji su uočeni u toku sudskih postupaka su nepostojanje ažurne dokumentacije o redovnom obračunu. 9 . (…) i sindikalnu pripadnost i opredjeljenje. Da bi dokazali svoje pravo. koji su samim zakonom određeni. vjersku. Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. zaposlenici su prinuđeni tražiti vještačenje na ove okolnosti.se nejasno definisane odredbe primjenjivih zakona. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH. često se u praksi dešava da poslodavci ne isplaćuju redovno zarađene plate zaposlenicima. U skladu sa Kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH. Jedini način za ostvarivanje zašite prava zaposlenika na isplatu zarađenih. Kolektivnim ugovorima za FBiH i RS predviđeno je da su poslodavci dužni u skladu sa Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu obračunati i isplatiti plate u periodu ne dužem od 30 dana. Međutim. poslodavac je dužan zaposlenicima isplatiti jednake plate za rad jednake vrijednosti bez obzira na pol. Ujedno. iako je Zakonima o parničnom postupku propisano da su postupci iz radnih odnosa hitni. zbog svog pasivnog držanja gubi mogućnost zaštite prava. Nadalje. Iako pravo na platu predstavlja jedno od osnovnih prava svakog zaposlenika. što im predstavlja dodatno finansijsko opterećenje. poslodavac se slobodno “rješava” zaposlenika na osnovu svojih arbitrarnih odluka. a neisplaćenih plata Zakonom o radu RS (član 83. Na ovaj način. visini i isplati plata. Poslodavci su u obavezi zaposlenicima obračunavati i isplaćivati platu u visini koja ne smije biti manja od najniže plate propisane Općim kolektivnim ugovorom. sa vrlo kratkim rokovima.) i Zakonom o radu FBiH (član 68. Međutim.2. Apsolutna zastara novčanih potraživanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraživanja. 3. uočeno je da sporovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa traju prilično dugo. kao i kršenja onih koje jesu jasno postavljene. dok ovakvo rješenje nije predviđeno Opštim kolektivnim ugovorom RS.

Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Za period u kojem zaposlenik ne radi iz opravdanih razloga. Zakona o radu FBiH i 152. a utvrđuje se zakonom. U praksi su vrlo česti slučajevi da poslodavci ne obračunavaju i ne isplaćuju naknade plate za privremenu spriječenost za rad (bolovanje i sl. Kada je u pitanju isplata otpremnine. što u praksi ponovo nije slučaj. 3. 3.3. Odredbama ovih članova predviđeno je da se poslodavac i zaposlenik mogu sporazumjeti i o nekom drugom vidu naknade. u kojem stoji da se isplata otpremnine isplaćuje u skladu sa članom 100. Visina otpremnine u ovom slučaju zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca i to: 10 .) predviđeno je da zaposleniku kome prestaje ugovor o radu otkazom ugovora o radu od strane poslodavca iz ekonomskih. poslodavci bi ove naknade mogli predvidjeti svojim općim normativnim aktima. pravo na otpremninu u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca bez krivnje zaposlenika pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju pravo na otpremninu u skladu sa članom 143. Zakona o radu RS Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca bez krivnje zaposlenika Zakonima o radu (FBiH – član 100. s tim da ne može biti utvrđena u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plate isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.). Visina otpremnine u ovom slučaju se utvrđuje Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Kolektivnim ugovorom.Zakonom je predviđena i naknade plate za period u kojem zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi. Zakonom je predviđeno da o uslovima i rokovima isplate otpremnine po ovom osnovu poslodavac i zaposlenik zaključuju ugovor u pisanom obliku. zakon upućuje na Kolektivni ugovor (FBiH). U Opštem kolektivnom ugovoru RS (član 50. Isplata otpremnine Otpremnina kao pravo iz radnog odnosa predstavlja vid naknade koju poslodavac isplaćuje zaposleniku u zakonom predviđenim slučajevima. što predstavlja posebnu vrstu potraživanja. Zakona o radu.) propisana je obaveza poslodavca o isplati otpremnine zaposleniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. organizacionih i tehničkih razloga pripada pravo na otpremninu na teret poslodavca. a razlikuju se: 1. nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca. 2. pod uslovom da otkaz ugovora nije posljedica povrede radnih dužnosti od strane zaposlenika. pa i u tim slučajevima zaposlenicima ostaje jedina mogućnost da naplatu svojih potraživanja ostvaruju putem nadležnih sudova. naknada plate se isplaćuje na teret poslodavca. a kome prestaje radni odnos otkazom ugovora od strane poslodavca. i RS – član 127. a budući da odredbama nisu precizirani drugi vidovi naknade.

kolektivni ugovor za FBiH je predvidio minimalan. 1991. 12. unutar datog minimuma i maksimuma. nemogućnost dolaska i javljanja na posao). a za RS maksimalan iznos otpremnine. Zakona o radu RS Ovaj vid otpremnine je predviđen za zaposlenike koji su se nakon stupanja na snagu Zakona o radu obratili poslodavcu sa zahtjevom za uspostavu radno-pravnog statusa. U skladu sa citiranim odredbama čl. previđa isplatu otpremnine prilikom odlaska radnika u penziju u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu sa Kolektivnim ugovorom. 143. u visini koja se dobije kada se prosječna mjesečna plata na dan stupanja na snagu Zakona o radu FBiH pomnoži sa koeficijentom 1.33. iznosi: • za staž do 5 godina. odnosno u RS u 11 . Uslovi za pravo na ovaj vid otpremnine se moraju kumulativno ispuniti: • • • da je zaposlenik na dan 31. Povoljnije za zaposlenika je ukoliko postoji pisani otkaz ugovora o radu i ugovor/sporazum o visini. 05. zaposlenik mora ispuniti uslove za priznanje prava na otpremninu. Zakona o radu FBiH). dok Opšti Kolektivni ugovor RS članom 35. uslovima i načinu isplate otpremnine. 2000. te koja nisu vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa.• za rad od dvije do deset godina – 35% od prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. tako da je poslodavcima ostavljena mogućnost da precizne iznose otpremnina utvrde svojim općim normativnim aktima. Zakona o radu RS) Otpremnina kada su ispunjeni uslovi predviđeni odredbama čl. ukoliko je spor okončan pravosnažnom sudskom presudom (152. godine bio u radnom odnosu kod tog poslodavca da je u zakonskom roku podnio zahtjev za uspostavu radno-pravnog statusa da u vremenskom razdoblju predviđenom zakonom nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca (143. Otpremnina prilikom odlaska u penziju Kolektivnim ugovorom za teritorij FBiH utvrđeno je pravo zaposlenika na otpremninu prilikom odlaska u penziju. ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada za rad od deset do dvadeset godina – 40% od gore navedenog osnova za rad od dvadeset do trideset godina – 45% od gore navedenog osnova za rad preko trideset godina – 50% od gore navedenog osnova • • • U praksi se ove odredbe vrlo rijetko poštuju. Zakona o radu FBiH i članom 152. a ista se isplaćuje najmanje u visini od tri prosječne plate ostvarene u FBiH. Otpremnina u skladu sa članom 143. 143. Ovdje se prije svega misli na kategoriju zaposlenika kojima je radni odnos prestao uslijed ratnih okolnosti (npr. prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku FBiH. i 152. ukoliko prestaje radni odnos. godine. odnosno za lica koja nisu ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili naknadu za vrijeme čekanja na posao. pa se i ovaj vid naknade najčešće ostvaruje u sudskom postupku. Ova odredba je jako neprecizna i ostavlja otvorenim pitanje kolika bi otpremnina trebala da bude ako je ostavljena mogućnost da ona bude isplaćena u visini “do trostruke plate radnika obračunate u skladu sa Kolektivnim ugovorom”. poslodavci prilikom otkaza ugovora o radu ne utvrđuju prava na otpremninu. U stvari. i 152. odnosno ukoliko ga poslodavac nije pozvao na rad do 05.

00 prosječne plate u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem se zaposleniku priznaje pravo na otpremninu prema podacima Zavoda za statistiku RS • • Kada je u pitanju isplata ovog vida otpremnine. blokiranim računima. u visini koja se dobije kada se prosječna mjesečna plata na dan stupanja na snagu Zakona o radu FBiH pomnoži sa koeficijentom 3.00. te brojne druge prepreke. očito ostavljaju puno prostora za zloupotrebe od strane poslodavaca. pa su zaposlenici bili prinuđeni da vode sudske sporove i na kraju izvršni postupak radi naplate otpremnine. odnosno u RS u visini 2. široko postavljene odredbe ili njihov nedostatak. Nepreciznosti zakona. što se u praksi u brojnim slučajevima i dešava.33 prosječne plate u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem zaposleniku priznaje pravo na otpremninu prema podacima Zavoda za statistiku RS • za staž od 5 do 10 godina. Tako je predviđena nadležnost Komisija za implementaciju člana 143. u visini koja se dobije kada se prosječna mjesečna plata na dan stupanja na snagu Zakona o radu FBiH pomnoži sa koeficijentom 2. isplata otpremnine je ponovo dovedena u pitanje. Zakona o radu RS.66 prosječne plate u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem se zaposleniku priznaje pravo na otpremninu prema podacima Zavoda za statistiku RS za staž preko 20 godina. kao i različita zakonska rješenja u entitetima. i pored činjenice da su zaposlenici dobijali konačne odluke komisija.00. izvršenje sudskim putem također predstavlja problem zbog nedostatka podataka o transakcijskim računima. zaključak je da isplata prije svega zavisi od volje i solventnosti poslodavca.66. dok istovremeno dužina trajanja sudskih postupaka u rješavanju sporova ne obezbjeđuje adekvatnu i efikasnu zaštitu prava zaposlenika. kada su u pitanju isplate otpremnina po navedenim osnovama. obaveza isplate otpremnina pada na teret posebno formiranog Fonda za tu svrhu. sa ciljem da se zaposlenicima omogući ostvarivanje ovog prava.visini 1. Općenito. otvorenim postupkom stečaja nad poslodavcima-pravnim licima. U Republici Srpskoj. odnosno u RS u visini 2. 12 . odnosno u RS u visini 3.00 prosječne plate u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem se zaposleniku priznaje pravo na otpremninu prema podacima Zavoda za statistiku RS za staž od 10 do 20 godina. U Federaciji BiH. U slučaju da zaposlenici imaju pravosnažne presude kojim se utvrđuje potraživanje po osnovu ovog vida otpremnine. u visini koja se dobije kada se prosječna mjesečna plata na dan stupanja na snagu Zakona o radu FBiH pomnoži sa koeficijentom 2. ali u praksi nije zabilježen slučaj da je izvršena isplata otpremnine po ovom osnovu. Zakona o radu Federacije BiH. potrebno je ukazati da su poslodavci odbijali odlučivati po zahtjevima radnika u vezi sa uspostavom radno-pravnog statusa i obračuna i isplate otpremnine. odnosno člana 152.

Prvu grupu čine oni koji su se danom stupanja na snagu zakona zatekli na čekanju posla. zaposlenici moraju zaštitu prava potražiti pred sudom. Na ovakav način formulisani drugi vid ostavlja prostor za zloupotrebe od strane poslodavaca. a koji neposredno utiču na ostvarivanje prava koja su predmet obrade u ovoj analizi. svim zaposlenicima/ radnicima koji ne budu pozvani na posao prestaje radni odnos uz pravo na otpremninu. isplaćivali naknadu za vrijeme čekanja ili donijeli odluke kojim bi se utvrdila visina naknade za čekanje posla. dok drugu grupu čine oni zaposlenici koji se stavljaju na listu čekanja posla po podnošenju zahtjeva za uspostavu radnopravnog statusa. sada već nakon gotovo 6 godina. poslodavci donose odluke o prestanku radnog odnosa retroaktivno sa 05. poslodavci ni jednoj grupi zaposlenika nisu donijeli odluke o prestanku radnog odnosa. koji praktično zaposlenike može prisiliti da prime naknadu u neadekvatnom obliku i visini.05. Status “radnika na čekanju” Status radnika koji se nalaze na “čekanju” je jedan od najvećih problema u Federaciji BiH. Poseban problem predstavlja i visina naknade koja pripada zaposleniku za vrijeme čekanja posla. godine. Kako poslodavac ne želi dobrovoljno postupiti po odluci. Rješavanje statusa druge grupe zaposlenika traje dugi niz godina. godine. utvrdili pravo na otpremninu.1. Zakon o radu Federacije BiH je predvidio da će radnici koji se zateknu na listama čekanja u momentu stupanja na snagu zakona ostati u tom statusu najduže 6 mjeseci i da im za to vrijeme pripada naknada plate u visini koju odredi poslodavac. koji za ostvarenje prava na otpremninu moraju imati odluku komisije. Prema zakonu. zaposlenici su u statusu čekanja mogli ostati najduže do 05. − − − DRUGA PITANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Nužno je ukazati na postojanje drugih problema sa kojima se susreću zaposlenici. Zakona o radu 4. Općinski sudovi u Federaciji BiH donose odluke kojim se poslodavci obavezuju na isplatu otpremnine. kada im po sili zakona prestaje radni odnos.2000. a čiji je radni odnos prestao zbog rata i ratnih okolnosti. Dešava se da prvoj grupi zaposlenika. nakon prestanka radnog odnosa pripala. i člana 152. na koju se u prosjeku čeka 3–4 godine.2000. a izuzetno zaposlenik i poslodavac mogu dogovoriti drugi vid naknade. Po isteku ovog roka. Međutim.4. kada je bio zadnji rok do kada je poslodavac morao riješiti radno-pravni status zaposleniku.05. 13 . Ovdje razlikujemo dvije grupe zaposlenika. kao što su slijedeći problemi iz oblasti radnih prava: status “radnika na čekanju “ upućivanje radnika na čekanje zbog prekida posla rad komisija za implementaciju člana 143. Ovo dovodi do toga da zaposlenici trpe negativne posljedice i ne mogu ostvariti ranije navedena druga prava koja bi im u skladu sa propisima.

a o žalbama izjavljenim protiv rješenja ove Komisije. Ukoliko je pred nadležnim sudom pokrenut postupak u vezi sa ovim. sudovi su ustupali zahtjeve na nadležno postupanje Komisiji i donosili odluke o prekidu sudskih postupaka. Za vrijeme čekanja zaposlenicima se ne isplaćuje plata. U praksi ovo pitanje iznosa naknade najčešće nije regulisano nego se isti određuje odlukama poslodavca (zabilježen je i slučaj poslodavca koji za vrijeme upućivanja radnika na čekanje isplaćuje naknadu u iznosu od 10KM mjesečno).. Upućivanje radnika na čekanje zbog prekida rada Upućivanje radnika na čekanje zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila. Zaposlenik koji je smatrao da je poslodavac povrijedio njegovo pravo koje je utvrđeno citiranim članom na nivou FBiH je mogao u zakonom predviđenom roku podnijeti žalbu kantonalnoj Komisiji za implementaciju. Navedena zakonska odredba je uveliko zloupotrebljena od strane sudova. a zakon propisuje da se visina naknade utvrđuje kolektivnim ugovorom o radu. pa je nastavljena agonija i dugotrajan proces. 14 . kantonalni inspektor rada je izdao upravnu mjeru upozorenja jer je visina naknade utvrđena odlukom direktora.2. a među njima i one za koje nije bilo osnova za primjenu citiranih odredaba proslijedili komisijama. kao mehanizma za zaštitu prava radnika. smanjenje obima posla i sl. jer su mnogi zaposlenici podnosili tužbe 2-3 godine prije stupanja na snagu predmetnog zakona. budući da se naknada plaće za vrijeme prekida rada bez krivice zaposlenika određuje kolektivnim ugovorom.3. 4. a nerijetko se dešava da poslodavci zaposlenike sa kojim imaju zaključen ugovor o radu upućuju na čekanje posla i to bez obrazloženja.) regulisano je članom 70 Zakona o radu Federacije BiH i predstavlja poseban problem. stanovište suda je da je ugovorom o radu između poslodavca i zaposlenika zasnovan obligaciono-pravni odnos sa određenim pravima i dužnostima. a postupak po žalbi je u toku. Interesantno je navesti i odluku Općinskog suda u Zenici u slučaju zaposlenika kojem je u vrijeme privremenog prekida rada isplaćivana naknada od 10KM. a visina naknade nije bila utvrđena pravilnikom o radu. čime grubo zanemaruju zaključeni ugovor o radu i obaveze koje iz njega proizlaze za poslodavca. zakona o radu Entitetskim zakonima o radu je ustanovljena obaveza uspostavljanja Komisija za implementaciju člana 143. i člana 152. U drugom slučaju. Rad komisija za implementaciju člana 143. sudovi sve predmete. tako da sudovi usvajaju kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja-zaposlenika u pogledu potraživanja naknade plate za period u kojem ovaj nije bio radno angažovan u visini najniže plate utvrđene zakonskim odredbama. da bi stupanjem na snagu zakona. 4. prekid proizvodnje. kojim je veliki broj zaposlenika pokušao ostvariti svoja prava podnošenjem žalbi radi uspostave radno-pravnog statusa nadležnim komisijama. Sud je odbio tužbeni zahtjev u prvom stepenu. U slučajevima pokretanja sudskih postupaka radi isplate plate za vrijeme “čekanja posla“. i člana 152. pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Poslodavci najčešće jednostranim faktičkim aktom ili bez ikakvog akta i pravnog osnova stavljaju zaposlenike u status čekanja. odluke je donosila Federalna komisija. pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

a najčešće isplata potraživanja dobije sudski epilog. nisu organi koje ima u vidu član 4. kao i Kantonalna komisija protiv čijeg rješenja je tužiteljica izjavila žalbu. Također. 6 godina nakon što je proces trebao biti okončan. U tom smislu. Da bi situacija bila gora. poslodavca i njihove predstavnike. Status radnika na čekanju i upućivanje radnika na čekanje predstavljaju vrlo diskutabilne institute sa aspekta zaštite i ostvarivanja prava iz radnog odnosa. niti je postupak koji provode po propisima o radnim odnosima upravni postupak.redovni sudski ili postupak u upravnom sporu. odnosno Kantonalne komisije nemaju karakter upravnog akta i ne podliježu sudskom preispitivanju u upravnom sporu nego u parničnom postupku pred mjesno nadležnim općinskim sudom. iste su konačne i podliježu sudskom preispitivanju u skladu sa zakonom. Naprotiv. Zakona. Vrhovni sud Federacije BiH je obavijestio Federalnu komisiju za implementaciju člana 143. godine došlo je do određenih pomaka kada je prema važećim propisima. pozvati svjedoke i vještake. a dilema je bila veća. Vrhovni sud Federacije BiH zauzeo slijedeći stav: “Tužena Federalna komisija. Dugo je bio sporan način preispitivanja odluka . pa se njihovo preispitivanje može vršiti samo pred mjesno nadležnim općinskim sudom. a odluke se donose samo na osnovu dokaza u pisanom obliku predloženih od stranaka.Povrede prava na rad ili uspostavljanje radno-pravnog statusa po navedenim odredbama su vrlo česte i evidentne su i danas. Poslodavci su otkazivali ugovore o radu suprotno zakonu. rješenjima Kantonalne i Federalne komisije za implementaciju člana 143. jer su Komisije formirane kao sastavni dio organa uprave. Zakona o upravnim sporovima (ranije važećeg). pa su tužbe kojima je pokrenut upravni spor odbačene. uočeno je da su odluke tipske. pogotovu kada se u vidu imaju loši rezultati rada i izuzetna neefikasnost ovih organa. kao što i rad formiranih komisija za implementaciju propisanih prava očito ne predstavlja odgovarajući način zaštite i ostvarivanja prava. Uočeno je i to da su komisije (nadležni prvostepeni i drugostepeni organi) pokazali izuzetnu sporost i neprofesionalnost u rješavanju zahtjeva. Zakona o radu odlučuje se o radno-pravnom statusu zaposlenika na čekanju i njihovim pravima iz tog statusa. uslijed čega ima mnogo dugotrajnih sudskih postupaka. Propisano je da komisija tokom postupka koji prethodi donošenju odluke po žalbi može saslušati zaposlenika. jer se tim rješenjima ne rješava o izvjesnom pravu ili obavezi građanina ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. rješenja se donose pet godina nakon podnošenja žalbi. pa otuda njihova rješenja ne predstavljaju upravne akte koji se mogu preispitivati u upravnom sporu. koji postupaju u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. bilo po tužbi zaposlenika ili poslodavca”. Ovakav vid postupanja nikada nije zaživio. U mnogim predmetima. Zakona o radu. samo minimalan broj se izvrši i to većinom tako što poslodavci sklapaju ugovore sa zaposlenicima o isplati minimalnih otpremnina. 15 . Tek 2004. što ukazuje na neadekvatno vođenje postupka. te tražiti od organa vlasti i poslodavca dostavu svih relevantnih informacija. od malog broja donesenih rješenja. da odluke Federalne. U Republici Srpskoj nije zabilježen gotovo nikakav pomak po pitanju isplata otpremnina u skladu sa članom 152. a drugostepene komisije često razmatraju žalbe i po dvije godine.

nužna bi bila reorganizacija sindikata. društva. kako izvršne tako i zakonodavne. preduzimanja energičnijih aktivnosti. U vezi sa ovim. te promjena kursa djelovanja u cilju istinske zaštite prava radnika. te rezigniranosti i gubitku povjerenja u institucije države od strane zaposlenika kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje njihovih prava. Nažalost. budući da je u velikom broju slučajeva. Ključni faktori za poboljšanje stanja Na osnovu prethodno izložene analize. SINDIKAT Sindikat u svojstvu predstavnika zaposlenika veoma teško uspijeva zaštititi interese svojih članova. koriste mehanizme kontrole zakonitog rada i ovlaštenja koja imaju da bi pomogli zaposlenicima. Uloga sindikata u uslovima tržišnog načina poslovanja i tržišta rada bi sigurno trebala biti energičnija. Iako se mogu uočiti određeni pomaci u poboljšanju uslova rada i ostvarivanju prava iz radnog odnosa. može se reći da postignuti rezultati prije svega predstavljaju međusobni kompromis države s jedne i udruženja poslodavaca s druge strane. slijede neke od preporuka za poboljšanje stanja u ovom vrlo važnom segmentu bh.4. prema informacijama od korisnika VPBiH. dok je uloga sindikata više svedena na retoriku. kada je u pitanju ostvarivanje prava zaposlenih u radnom odnosu. bar kada je u pitanju segment kolektivnog ugovaranja. pri čemu vrši slab pritisak na organe vlasti. 16 . nadležne inspekcije za rad vrlo rijetko. obezbjedi što bolje uslove rada i kvalitetniju zaštitu. ali i na udruženja poslodavaca sa ciljem da svojim članovima.4. što pogoduje bahatom ponašanju poslodavaca. U tom kontekstu neophodno je ukazati na nužnost promjene načina rada inspekcije. Sindikat ne koristi propisima obezbjeđena sredstva. ali i drugim zaposlenicima. ULOGA DRŽAVE Uloga države u oblasti ostvarivanja prava iz radnog odnosa je ključna u pogledu kontrole zakonitosti rada poslodavaca kroz inspekcije za rad. zbog prisutne neprofesionalnosti i sporosti. zauzimanje jasnijeg stava. utvrđeno da je izostala aktivnija uloga i pomoć sindikata.

zasnovana na međunarodnim konvencijama i domaćim propisima još uvijek nije obezbjeđena. instrumenti kontrole usvojenih zakonskih rješenja moraju biti veoma unaprijeđeni. skupi i nesvrsishodni. U tom smislu. Adekvatna i efikasna zaštita prava zaposlenika u BiH. 6. Radno–pravno zakonodavstvo u BiH je u određenim segmentima neusklađeno sa međunarodnim konvencijama i standardima. a primjena onih pozitivnih propisa koji postoje je nepostojeća. nedorečeni i neadekvatni. 7. 2. 3. Važeći propisi u BiH. Uzimajući gore navedeno u razmatranje. koji bi barem postavio osnovne odredbe. koja prate različita postupanja sudova i organa uprave. 5. Pozitivni domaći propisi i međunarodne konvencije i standardi se u velikoj mjeri ne primjenjuju U entitetima egzistiraju različita zakonska rješenja. jasno je da je oblast radnih prava u BiH u najvećoj mjeri nesređena.ZAKLJUČCI: Iz gore postavljene analize se daju izvući slijedeći zaključci: 1. Konkretni postupci u vezi sa pravima iz radnog odnosa koje vode sudovi i organi uprave su neefikasni. 17 . određeni zakonodavni akt bi morao biti usvojen na državnom nivou. definicije i obaveze iz ove oblasti. u vezi sa pravima iz radnog odnosa. Također. Široko su rasprostranjene zloupotrebe u oblasti radnog prava od strane poslodavaca. ekonomska situacija je kritična. u značajnom su dijelu nejasni. 4. Preporuka koju ova analiza daje jeste formiranje grupe koja bi radila na usklađivanju domaćih propisa sa međunarodnim instrumentima zaštite iz ove oblasti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->