P. 1
9.POLITICKI SISTEM SVICARSKE (1)

9.POLITICKI SISTEM SVICARSKE (1)

|Views: 298|Likes:
Published by Dinel Bajric

More info:

Published by: Dinel Bajric on Oct 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2011

pdf

text

original

Politi ki sistem vicarske

Op a obilje ja 
   

Stanovnika:7.591.400 (2007.) Povr ina: 41.293 km2 (BiH ± 51.129 km2) Gusto a naseljenosti = 177,2 stanovnika/ kn2 Glavni grad vicarske je Bern - 150,000 stanovnika vicarska je jedna od najstarijih europskih dr ava  Po ela se oblikovati u 14 stolje u



Narodnosni sastav (2000.):  vicarci 80%  prema jeziku kojim govore:  njema ki 64%,  francuski 19%,  talijanski 8%,  retoromanski 1%,  stranci 20% (najvi e iz Italije, panjolske, Portugala, Srbije i Crne Gore, BiH, Turske; Hrvata oko 35 000)  vjerski sastav (2000.): rimokatolici 44%, protestanti 37%, sunitski muslimani 4%, pravoslavci 1%  slu beni jezici: njema ki, francuski, talijanski i retoromanski



26 Kantona: Aargau, Appenzell AusserRhoden, Appenzell Inner-Rhoden, BaselLandschaft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg, Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern, Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn, Thurgau, Ticino, Uri, Valais, Vaud, Zug, Zurich

Zurich. Glarus. pridru uju im se jo Lucerne. st. Basel. Zug i Bern XV. Schaffhausen i Appenzell . Schwyz i Unterwalden) XIV.Kratki povijesni pregled    1291. Solothurn.tri kantona se udru uju kako bi si pru ili uzajamnu pomo i za titu (Uri. st. godina . Fribourg.

  U XVI. ideje reformacije ire se vicarskom (Zwingli i Calvin)  Razlogom jakih sukoba izme u katolika i protestanata (tri stolje a ratova) 1798. propada i taj poku aj . st. kontrolirana od Francuske  nakon pada Napoleona. Helvetska republika: po uzoru na doga anja u Francuskoj  eli se stvoriti centralizirana dr ava.

 Nekoliko dr avnih udara  Poraz Napoleona  Be ki kongres: vicarska neutralnost  Brz ekonomski razvoj  Razlike me u kantonima 1848.  Od 1803.  mu karci dobivaju pravo glasa  ene tek 1971. vicarska postaje liberalna federalna dr ava. do 1848. .

prvi put Federalno se vije e uspostavlja prema ³magi noj formuli´ 2-2-2-1 . pravo na inicijativu ± mogu nost mijenjanja dijela Ustava 1919. prvi izbori prema proporcionalnoj reprezentaciji 1959.    1874. revidiran je ustav i uvedeno pravo na referendum 1891.

Magi na formula     2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku stranku (FDP) 2 mjesta za Kr ansku demokratsku narodnu stranku (CVP) 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP) 1 mjesto za vicarsku narodnu stranku (SVP)  Promjena 2003.g (CVP dobiva jedno mjesto. a SVP 2) .

Glavne karakteristike     vicarska = federalna parlamentarna demokratska republika Izvr na vlast .vlada / Federalno vije e Federalnu zakonodavnu vlast ima vlada i dvodomna federalna skup tina Referendum: mogu nost ³propitivanja´ svakog zakona i promjena dijela Ustava .

Federalizam    Federalizam je glavni i pokreta ki princip vicarske Naj e e se misli na dr avnu organizaciju Federalizam je i u Ustavu (iako se nigdje ne spominje rije ): ³Kantoni su suvereni sve dok njihovu suverenost ne odre uje federalni ustav. oni e imati sva prava koja nisu prenesena na konfederaciju´ .

ipak je odra avao kompromis te je kantonima ostavljena neovisnosti i autonomija . Ustav iz 1848.   Kantoni i op ine imaju visok stupanj odgovornosti  Postoji i 26 krivi nih zakona (kantonalni zakoni) Povijesno. federalizam je proizvod sukoba koji su prethodili stvaranju dr ave 1848. naspram konzervativnih katoli kih kantona. Iako su u ratu pobjednici bili pro-centralisti ke snage.

koje me u sobom dijele 7 mjesta u Vije u  Vije e se pridr ava nepisanog pravila ³kolegijalnosti´ i konsenzusa  Odluke se donose kolektivno . godina.Federalno vije e  vicarska vlada nije predstavljena u individui. nit ef dr ave  Federalno vije e ± ine ga iste politi ke stranke ve 60. nego u kolektivu ± Federalnom vije u  Ne postoji premijer.

svjetskog rata jo jedno.  1943. Narodna stranka ulazi u Vije e. a nakon I. u Vije e ulaze i Socijademokrati .   Uspostavljeno je stvaranjem federalne vicarske dr ave 1848.  1929. kr anski demokrati dobivaju jedno mjesto. Po etna struktura vije a (iz 1848)  lanovi Vije a pripadali samo jednoj stranci (Radikalnoj). s tim da su dva mjesta bila zagarantirana katolicima i dva za nenjema ke gra ane Promjene u strukturi Vije a  1891.

komunikacija i energetike  Financija  Vanjskih poslova  Pravde  Unutarnjih poslova . Ministarstva Federalnog vije a  Sedam ministarstava  Obrane  Ekonomije  Okoli a. transporta.

   Svaki od sedam ministara ima jednaku mo Svaki od 7 ministara odgovoran za jedan odjel  struktura se gotovo nije mijenjala od 1848.000 uposlenika . Kao ef. resorni ministar upravlja strukturom od preko 12.

    lanove Federalnog vije a biraju lanovi oba doma parlamenta Parlament ne mo e raspustiti Vije e. ali moraju sudjelovati u parlamentarnim diskusijama Predsjedavaju i Federalnog vije a mijenja se svake godine. u prosincu . niti Vije e mo e raspustiti parlament lanovi Vije a ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu funkciju niti su lanovi parlamenta.

 upravlja financijama.  vodi vanjsku politiku.  razmatra i odobrava me ukantonalne ugovore.  nadgleda po tivanje saveznog i kantonalnih ustava.  podnosi izvje e Saveznoj skup tini o stanju Konfederacije .  predla e savezne zakone i nadgleda njihovo provo enje.  nadzire rad saveznih slu benika. Nadle nost Federalnog vije a  upravlja saveznim poslovima.  predla e prora un.

 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)  1 mjesto za vicarsku narodnu stranku (SVP) .Magi na formula  Do 2003. izgled magi ne formule:  2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku stranku (FDP).  2 mjesta za Kr ansku demokratsku narodnu stranku (CVP).

 Promjene u magi noj formuli 2003. godine  Kr anska demokratska narodna stranka pada s dva na jedno mjesto u Federalnom vije u  vicarska narodna stranka (SVP) dobiva dva mjesta (umjesto ranijeg jednog) .

1848.Federalna skup tina Parlament     Vrijeme ustanovljavanja .jedna godina Zasjedanja su etiri puta godi nje po tri tjedna .  obi no imaju drugu profesionalnu aktivnost Na elu parlamenta ± predsjednik  mandat predsjednika . vicarski parlamentarci nisu profesionalni politi ari.

a polukantoni po jedno mjesto .   Struktura federalne skup tine .dvodomni parlament s jednakim ovlastima:  Nacionalno vije e  Vije e dr ava Nacionalno vije e (predstavni ki dom):  predstavni tvo po principu stanovni tva Vije e dr ava (senat)  odre eni broj mjesta prema kantonima.  svaki kanton po dva mjesta.

 bira lanove Federalnog vije a  Bira lanove Federalnih sudova . Nadle nost parlamenta  Predla e i potvr uje zakone.

predzadnje nedjelje u listopadu 200 zastupnika.Nacionalno vije e     Izbori se odr avaju svake etiri godine.  mora biti barem jedan predstavnik iz svakog kantona Mjesta se dodjeljuju prema veli ini kantona i sukladno broju osvojenih glasova Predsjednik Nacionalnog vije a je i predsjednik Federalne skup tine pa ga se esto zove i ³prvim vicarcem´ .

46 lanova:  po dva za svaki kanton  Po jedan za polukanton .Vije e dr ava     Sastavljeno je od po dva zastupnika iz svakog kantona i po jedan iz polukantona Izbori su regulirani kantonalnim zakonima Na in izbora zastupnika u Vije e dr ava  Ranije .od strane kantonalnih parlamenata.  Danas .biraju ih gra ani na neposrednim izborima Broj lanova Vije a .

kancelara (predsjedavaju eg Federalnog vije a) i zapovjednika oru anih snaga  Pla e i nagrade lanova organa Konfederacije kao i osnivanje stalnih saveznih slu bi .Nadle nosti i ovlasti Federalne skup tine  Nadle nost .predmeti federalnog karaktera  Zakoni o organizaciji i na inu izbora saveznih organa  Zakoni koji ustavom ostavljeni u nadle nosti saveznih institucija  Izbor Saveznog suda.

oba doma parlamenta moraju potpisati zakone na identi an na in (s jednakim tekstom)  Ako i nakon tri izmjene ostanu razlike konferencijsko vije e se sastaje s ciljem da eliminira razlike  Ako i to ne uspije .000 ¼) . S obzirom na jednaku mo . 50.zakon ³propada´  Zastupnici i senatori nemaju pla u  Umjesto pla e .naknada (ca.

gra ani sudjeluju u prihva anju i predlaganju zakona   .Izravna demokracija  Gra ani imaju ³zadnju rije ´ Mogu nost pre-oblikovanja dijela ustava i zakona preko referenduma i inicijativa Polu-izravna demokracija .

3. U 84% od ca.000 op ina gra ani se jednom godi nje okupljaju na gradski susret  Gradski susret  Funkcionira kao zakonodavno tijelo koje donosi odluke o  Financijama  Porezima  I drugim zakonima .

 Kantoni Appenzell Inner i Glarus  Gra ani se okupljaju jednom godi nje na Landsgemeinde (otvorenu dr avnu skup tinu)  Otvorena dr avna skup tina = najvi i politi ki autoritet u ova dva kantona .

postoje na federalnoj.)  Referendum (1874. Oblici izravne demokracije .)  . kantonalnoj i op inskoj razini Dva instrumenta izravne demokracije:  Gra anska inicijativa (1891.

000 potpisa gra ana.Gra anska inicijativa    Pitanja na koje se odnosi .100.glasovanje o ustavnim promjenama  Uvjeti legitimnosti inicijative . skupljenih u roku od 18 mjeseci Parlament izdaje preporuku o prihva anju ili neprihva anju inicijative  Ako inicijativa nije prihva ena . potvr enih od op ina.gra ani imaju mogu nost predstavljanja nove inicijative Tko su naj e i organizatori gra anskih inicijativa?  Nevladaju e stranke. udruge ili interesne grupe .

potvrda neke odluke. zakona« Obvezni  Pitanja na koja se odnosi  Ustavni amandman  Pridru ivanje nekoj me unarodnoj organizaciji  Prijedlog ne mo e proturje iti me unarodnim zakonima i ugovorima .Referendum   Fakultativni  50. prikupljenih u roku od 100 dana  U kantonima i op inama taj broj je i manji  Pitanja na koja se odnosi .000 potpisa ili potvrdu 8 kantona. ugovora.

 Detalji uz referendum  Organizira se 3-4 puta godi nje i to nekoliko razli itih referenduma odjednom  Provodi se nedjeljom  esto se kombinira s izborima  Ukoliko se referendum ne organizira s izborima  = nizak postotak odziva . .20-30%.

Kantoni   20 kantona i 6 polukantona Kantoni su suvereni  = samo u nekim pitanjima ograni eni saveznim ustavom .

  Svaki od kantona = dr ava za sebe s velikim ovlastima:  uspostavljanje vlastitih poreza.  organizacija politi kog sustava.  Organizacija kolstva na svojem prostoru« Devolucija vlasti ± preno enje ovlasti s centralne dr ave na kantone .  vlastita policijska struktura.

ali nakon pada Napoleona. od 1291. ³Helvetskom revolucijom´ poku alo se uspostaviti centraliziranu dr avu.   Dana nja je vicarska nastala udru ivanjem dr ava (kantona). Princip nastajanja ± autonomija i neovisnost kantona  1798. pa do 1815. pada i taj poku aj Autonomija i neovisnost karakteristike su kantona i danas .

kolektiv.    Kantonalni ustavi  ratificiraju ih gra ani na referendumu Izvr na vlast kantona . ne individua  5-7 lanova koje biraju gra ani Jednodomni parlament .kolegijalna.razli ita imena u razli itim kantonima Sva vlast koja nije pripisana federalnim vlastima. na kantonima je .

  Ovlasti kantona  Mogu podi i poreze  Stvaraju vlastite zakone  Samo da su u skladu s federalnim zakonima  Biraju vlastitu vladu  Izravna demokracija: referendum i inicijative Ovlasti op ina  1/5 op ina ima vlastite parlamente .

 Izme u raznih pravnih osoba.Savezni sud   Najvi a sudska instanca Sudi  u gra anskim sporovima  izme u Konfederacije i kantona.  Izme u kantona«  U sporovima u kojima postoje naznake protiv odredaba me unarodnog prava .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->