Politički sistem Švicarske

Opća obilježja
 Stanovnika:7.591.400 (2007.)
 Površina: 41.293 km2 (BiH – 51.129 km2)
 Gustoća naseljenosti = 177,2 stanovnika/ kn2
 Glavni grad Švicarske je Bern - 150,000
stanovnika
 Švicarska je jedna od najstarijih europskih
država
 Počela se oblikovati u 14 stoljeću
 Narodnosni sastav (2000.):
 Švicarci 80%
 prema jeziku kojim govore:
 njemački 64%,
 francuski 19%,
 talijanski 8%,
 retoromanski 1%,
 stranci 20%  (najviše iz Italije, Španjolske,
Portugala, Srbije i Crne Gore, BiH, Turske; Hrvata
oko 35 000)  
 vjerski sastav (2000.): rimokatolici 44%,
protestanti 37%, sunitski muslimani 4%,
pravoslavci 1% 
 službeni jezici: njemački, francuski, talijanski i
retoromanski 
 26 Kantona: Aargau, Appenzell Ausser-
Rhoden, Appenzell Inner-Rhoden, Basel-
Landschaft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg,
Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern,
Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt
Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn,
Thurgau, Ticino, Uri, Valais, Vaud, Zug,
Zurich
 Kratki povijesni pregled
 1291. godina - tri kantona se udružuju
kako bi si pružili uzajamnu pomoć i
zaštitu (Uri, Schwyz i Unterwalden)
 XIV. st. pridružuju im se još Lucerne,
Zurich, Glarus, Zug i Bern
 XV. st. Fribourg, Solothurn, Basel,
Schaffhausen i Appenzell
 U XVI. st. ideje reformacije šire se
Švicarskom (Zwingli i Calvin)
 Razlogom jakih sukoba između katolika i
protestanata (tri stoljeća ratova)
 1798. Helvetska republika: po uzoru na
događanja u Francuskoj
 Želi se stvoriti centralizirana država,
kontrolirana od Francuske
 nakon pada Napoleona, propada i taj
pokušaj
 Od 1803. do 1848.
 Nekoliko državnih udara

 Poraz Napoleona

 Bečki kongres: Švicarska neutralnost

 Brz ekonomski razvoj

 Razlike među kantonima

 1848. Švicarska postaje liberalna federalna

država,
 muškarci dobivaju pravo glasa

 Žene tek 1971.

 1874. revidiran je ustav i uvedeno pravo na
referendum
 1891. pravo na inicijativu – mogućnost
mijenjanja dijela Ustava
 1919. prvi izbori prema proporcionalnoj
reprezentaciji
 1959. prvi put Federalno se vijeće uspostavlja
prema “magičnoj formuli” 2-2-2-1
 Magična formula
 2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku
stranku (FDP)
 2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu
stranku (CVP)
 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)
 1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku (SVP)
 Promjena 2003.g (CVP dobiva jedno mjesto, a
SVP 2)
 Glavne karakteristike
 Švicarska = federalna parlamentarna
demokratska republika
 Izvršna vlast - vlada / Federalno vijeće
 Federalnu zakonodavnu vlast ima vlada i
dvodomna federalna skupština
 Referendum: mogućnost “propitivanja”
svakog zakona i promjena dijela Ustava
 Federalizam
 Federalizam je glavni i pokretački princip
Švicarske
 Najčešće se misli na državnu organizaciju
 Federalizam je i u Ustavu (iako se nigdje ne
spominje riječ): “Kantoni su suvereni sve dok
njihovu suverenost ne određuje federalni ustav,
oni će imati sva prava koja nisu prenesena na
konfederaciju”
 Kantoni i općine imaju visok stupanj
odgovornosti
 Postoji i 26 krivičnih zakona (kantonalni
zakoni)
 Povijesno, federalizam je proizvod sukoba
koji su prethodili stvaranju države 1848.
 Iako su u ratu pobjednici bili pro-centralističke
snage, naspram konzervativnih katoličkih
kantona, Ustav iz 1848. ipak je odražavao
kompromis te je kantonima ostavljena
neovisnosti i autonomija
 Federalno vijeće
 Švicarska vlada nije predstavljena u individui,
nego u kolektivu – Federalnom vijeću
 Ne postoji premijer, nit šef države

 Federalno vijeće – čine ga iste političke

stranke već 60. godina, koje među sobom
dijele 7 mjesta u Vijeću
 Vijeće se pridržava nepisanog pravila
“kolegijalnosti” i konsenzusa
 Odluke se donose kolektivno
 Uspostavljeno je stvaranjem federalne
švicarske države 1848.
 Početna struktura vijeća (iz 1848)
 članovi Vijeća pripadali samo jednoj stranci
(Radikalnoj), s tim da su dva mjesta bila
zagarantirana katolicima i dva za ne-
njemačke građane
 Promjene u strukturi Vijeća
 1891. kršćanski demokrati dobivaju jedno
mjesto, a nakon I. svjetskog rata još jedno;
 1929. Narodna stranka ulazi u Vijeće,
 1943. u Vijeće ulaze i Socijademokrati
 Ministarstva Federalnog vijeća
 Sedam ministarstava

 Obrane

 Ekonomije

 Okoliša, transporta, komunikacija i

energetike
 Financija

 Vanjskih poslova

 Pravde

 Unutarnjih poslova
 Svaki od sedam ministara ima jednaku
moć
 Svaki od 7 ministara odgovoran za
jedan odjel
 struktura se gotovo nije mijenjala od
1848.
 Kao šef, resorni ministar upravlja
strukturom od preko 12.000 uposlenika
 Članove Federalnog vijeća biraju članovi
oba doma parlamenta
 Parlament ne može raspustiti Vijeće, niti
Vijeće može raspustiti parlament
 Članovi Vijeća ne mogu obavljati nikakvu
drugu javnu funkciju niti su članovi
parlamenta, ali moraju sudjelovati u
parlamentarnim diskusijama
 Predsjedavajući Federalnog vijeća mijenja
se svake godine, u prosincu
 Nadležnost Federalnog vijeća
 upravlja saveznim poslovima,
 nadgleda poštivanje saveznog i kantonalnih
ustava,
 predlaže savezne zakone i nadgleda njihovo
provođenje,
 razmatra i odobrava međukantonalne ugovore,
 upravlja financijama,
 predlaže proračun,
 vodi vanjsku politiku,
 nadzire rad saveznih službenika,
 podnosi izvješće Saveznoj skupštini o stanju
Konfederacije
 Magična formula
 Do 2003. izgled magične formule:
 2 mjesta za Radikalnu slobodnu
demokratsku stranku (FDP),
 2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu
stranku (CVP),
 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)

 1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku

(SVP)
 Promjene u magičnoj formuli 2003. godine
 Kršćanska demokratska narodna stranka
pada s dva na jedno mjesto u Federalnom
vijeću
 Švicarska narodna stranka (SVP) dobiva
dva mjesta (umjesto ranijeg jednog)
 Federalna skupština -
Parlament
 Vrijeme ustanovljavanja - 1848.
 Švicarski parlamentarci nisu profesionalni
političari,
 obično imaju drugu profesionalnu aktivnost

 Na čelu parlamenta – predsjednik

 mandat predsjednika - jedna godina

 Zasjedanja su četiri puta godišnje po tri tjedna

 Struktura federalne skupštine - dvodomni
parlament s jednakim ovlastima:
 Nacionalno vijeće

 Vijeće država

 Nacionalno vijeće (predstavnički dom):

 predstavništvo po principu stanovništva

 Vijeće država (senat)

 određeni broj mjesta prema kantonima,

 svaki kanton po dva mjesta, a polukantoni

po jedno mjesto
 Nadležnost parlamenta
 Predlaže i potvrđuje zakone,

 bira članove Federalnog vijeća

 Bira članove Federalnih sudova

 Nacionalno vijeće
 Izbori se održavaju svake četiri godine,
predzadnje nedjelje u listopadu
 200 zastupnika,
 mora biti barem jedan predstavnik iz
svakog kantona
 Mjesta se dodjeljuju prema veličini kantona i
sukladno broju osvojenih glasova
 Predsjednik Nacionalnog vijeća je i
predsjednik Federalne skupštine pa ga se
često zove i “prvim Švicarcem”
 Vijeće država
 Sastavljeno je od po dva zastupnika iz
svakog kantona i po jedan iz polukantona
 Izbori su regulirani kantonalnim zakonima
 Način izbora zastupnika u Vijeće država
 Ranije - od strane kantonalnih
parlamenata,
 Danas - biraju ih građani na neposrednim
izborima
 Broj članova Vijeća - 46 članova:
 po dva za svaki kanton
 Po jedan za polukanton
 Nadležnosti i ovlasti
Federalne skupštine
 Nadležnost - predmeti federalnog karaktera
 Zakoni o organizaciji i načinu izbora
saveznih organa
 Zakoni koji ustavom ostavljeni u nadležnosti
saveznih institucija
 Izbor Saveznog suda, kancelara
(predsjedavajućeg Federalnog vijeća) i
zapovjednika oružanih snaga
 Plaće i nagrade članova organa
Konfederacije kao i osnivanje stalnih
saveznih službi
 S obzirom na jednaku moć - oba doma
parlamenta moraju potpisati zakone na
identičan način (s jednakim tekstom)
 Ako i nakon tri izmjene ostanu razlike -
konferencijsko vijeće se sastaje s ciljem
da eliminira razlike
 Ako i to ne uspije - zakon “propada”

 Zastupnici i senatori nemaju plaću

 Umjesto plaće - naknada (ca. 50.000 €)

 Izravna demokracija
 Građani imaju “zadnju riječ”

 Mogućnost pre-oblikovanja dijela ustava i

zakona preko referenduma i inicijativa

 Polu-izravna demokracija - građani sudjeluju

u prihvaćanju i predlaganju zakona
 U 84% od ca. 3.000 općina građani se
jednom godišnje okupljaju na gradski
susret
 Gradski susret

 Funkcionira kao zakonodavno tijelo

koje donosi odluke o
 Financijama
 Porezima
 I drugim zakonima
 Kantoni Appenzell Inner i Glarus

 Građani se okupljaju jednom godišnje na

Landsgemeinde (otvorenu državnu
skupštinu)
 Otvorena državna skupština = najviši
politički autoritet u ova dva kantona
 Oblici izravne demokracije - postoje na
federalnoj, kantonalnoj i općinskoj razini

 Dva instrumenta izravne demokracije:

 Građanska inicijativa (1891.)

 Referendum (1874.)
 Građanska inicijativa
 Pitanja na koje se odnosi - glasovanje o
ustavnim promjenama
 Uvjeti legitimnosti inicijative - 100.000 potpisa
građana, potvrđenih od općina, skupljenih u
roku od 18 mjeseci
 Parlament izdaje preporuku o prihvaćanju ili
neprihvaćanju inicijative
 Ako inicijativa nije prihvaćena - građani imaju
mogućnost predstavljanja nove inicijative
 Tko su najčešći organizatori građanskih
inicijativa?
 Nevladajuće stranke, udruge ili interesne
grupe
 Referendum
 Fakultativni
 50.000 potpisa ili potvrdu 8 kantona, prikupljenih
u roku od 100 dana
 U kantonima i općinama taj broj je i manji
 Pitanja na koja se odnosi - potvrda neke odluke,
ugovora, zakona…
 Obvezni
 Pitanja na koja se odnosi
 Ustavni amandman
 Pridruživanje nekoj međunarodnoj organizaciji
 Prijedlog ne može proturječiti međunarodnim
zakonima i ugovorima
 Detalji uz referendum
 Organizira se 3-4 puta godišnje i to
nekoliko različitih referenduma
odjednom
 Provodi se nedjeljom

 Često se kombinira s izborima

 Ukoliko se referendum ne organizira s

izborima
 = nizak postotak odziva - 20-30%,
 Kantoni
 20 kantona i 6 polukantona
 Kantoni su suvereni
 = samo u nekim pitanjima ograničeni
saveznim ustavom
 Svaki od kantona = država za sebe s velikim
ovlastima:
 uspostavljanje vlastitih poreza,

 organizacija političkog sustava,

 vlastita policijska struktura,

 Organizacija školstva na svojem prostoru…

 Devolucija vlasti – prenošenje ovlasti s centralne

države na kantone
 Današnja je Švicarska nastala
udruživanjem država (kantona), od 1291.
pa do 1815.
 Princip nastajanja – autonomija i
neovisnost kantona
 1798. “Helvetskom revolucijom”
pokušalo se uspostaviti centraliziranu
državu, ali nakon pada Napoleona, pada
i taj pokušaj
 Autonomija i neovisnost karakteristike su
kantona i danas
 Kantonalni ustavi
 ratificiraju ih građani na referendumu

 Izvršna vlast kantona - kolegijalna,

kolektiv, ne individua
 5-7 članova koje biraju građani

 Jednodomni parlament - različita imena u

različitim kantonima
 Sva vlast koja nije pripisana federalnim
vlastima, na kantonima je
 Ovlasti kantona
 Mogu podići poreze

 Stvaraju vlastite zakone

 Samo da su u skladu s federalnim

zakonima
 Biraju vlastitu vladu

 Izravna demokracija: referendum i

inicijative
 Ovlasti općina
 1/5 općina ima vlastite parlamente
 Savezni sud
 Najviša sudska instanca
 Sudi
 u građanskim sporovima

 između Konfederacije i kantona,

 Između raznih pravnih osoba,

 Između kantona…

 U sporovima u kojima postoje naznake

protiv odredaba međunarodnog prava