´ MALI OSVRT NA ENSKE STVARIµ

27.03.2009.

Gra a enskog spolnog organa .

 Maternica ± uterus je uplji organ organ. U njima se nalazi oko 400 000 zametenih stanica ± nezrelih jajnih stanica.  Djevi njak je opna koja potpuno ili djelimi no zatvara ulaz u rodnicu. neprestano obnavlja. Prilikom prvog spolnog odnosa djevi njak puca to mo e izazvati krvarenje. smje ten izme u mokra nog mjehura i ravnog crijeva. Rodnica se prema van otvara u stidnu pukotinu. koja se pod dejstvom estrogena. Ako je djevi njak jako elasti an do krvarenja za prvog odnosa ne e do i.  Jajovodi su cijevi koje se prote u od maternice prema jajnicima. Unutra njost maternice je bogata lijezdanim tkivom i krvnim ilama. veli ine kru ke.  Rodnica ± vagina je naborano mi i no-vezivna cijev oblo ena sluznicom. .Gra a enskog spolnog organa  Jajnici su parne spolne lijezde. Zavr avaju se resicama ± FIMBRIJIMA koje ³uhvate´ zrelo jaja ce i prenose ga u unutra njost jajovoda.

 Radom enskih spolnih organa upravljaju hipofiza i hipotalamus.Gra a enskog spolnog organa  Stidnica . a one su obuhva ene velikim stidnim usnama. .  Na ulazu u rodnicu nalaze se sluzne lijezde koje vla e rodnicu.  Na gornjem dijelu gdje se spajaju male usne nalazi se dra ica ± klitoris ± osjetilno tijelo.(vulva) je vanjsko splovilo smje teno izme u bedara. U sredini stidnice je predvorje rodnice koje je okru eno malim usnama.

a ne bolesno stanje. u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem. pri emu se sluznica maternice koja je bogata krvnim ilama svaki mjesec priprema za primitak oplo enog jaja ca i ako se to dogodi dolazi do trudno e.  Krvarenje je posljednja faza menstrualnog ciklusa ije je prosje no trajanje 28 dana.  Mjese nica je prirodna pojava.Menstrualni ciklus  Menstruacija ili mjese nica je mjese no krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem lijezda s unutra njim lu enjem. a prvi dan se ra una od po etka krvarenja. .

Menstrualni ciklus  Prva menstruacija naziva se menarha i prve mjese nice esto su neuredne. a s vremenom se normaliziraju.  Djevoj ice prvu menstruaciju dobivaju izme u 9. godine. . a koli ina krvi koja se gubi menstruacijom odre ena je hormonalnom ravnote om do koje dolazi tek nakon nekoliko godina od prve menstruacije. i 14.  Krv mo e biti gusta ili tamno sme e boje. a normalnim se smatra sve do 16. godine.

kao to su op te zdravstveno stanje i ishranjenost. izlo enost svjetlu i mjesto ro enja.Menstrualni ciklus  Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni doga aj u pubertetu i uvijek nastupa kad je pro ao najve i zamah rasta u visinu.  Ustanovljeno je da djeca ro ena bli e ekvatoru. koji utje u i na rast i razvoj.  Na varijabilitet pojave menarche utje e niz okolinskih faktora.  U na em je podneblju prosje na dob nastupa menarche 12.6 godina. . ona koja ive u urbanim podru jima te djeca umjereno pove ane te ine po inju s pubertetom ranije od djece koja ive u sjevernim i ruralnim podru jima.

tako er imaju kasniju menarchu. kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti. koje ive u pribli no jednakim uvjetima okoline. pripisuju se genskim initeljima. . Izuzetno mr ave djevoj ice.Menstrualni ciklus  Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti ivljenja imaju va nu ulogu u razvoju puberteta. kao i dijabeti arke.  Individualne razlike me u djevoj icama iste populacije.  Smatra se da postoji kriti an postotak masnog tkiva od 23. Pretile (gojazne) djevoj ice (vi e od 30% masnog tkiva).5% potreban da bi do lo do menarche. imaju kasnu menarchu.

prvo u stra njem dijelu stidnice. a struk u i.  Trbuh postaje zaobljeniji. a zapo inje promjenama na tijelu. velike usne rastu i odvajaju se od malih koje su ipod njih.  Mijenjaju se i genitalni organi. pojavljuju se dla ice ispod pazuha i na genitalnim organima.Menstrualni ciklus  Pubertetski razvoj kod djevoj ica traje otprilike etiri godine.  Kako se mlije ne lijezde pove avaju dojke se ispup uju. .  Prva menstruacija je glavni znak sazrijevanja enskih spolnih organa. areola bradavica pove ava. kasnije na stidnoj kosti.

Pubertetske mu ice  Budu i da je pubertet jedno prijelazno razdoblje. pubertetske mu ice. no ipak da bi mogli re i da smo odrasli i da smo po eli zrelije razmi ljati.  Naravno. i da se u tom razdoblju pretvara u mladu enu. moramo pro i kroz svakojake tzv. . to je zato jer odrastamo. sasvim je logi no i da po inje druga ije razmi ljati.

tvrdoglavost. trebamo nau iti kako se zrelo pona ati.Pubertetske mu ice  Primijetit e kod sebe stres. bahatost«  Koliko god to roditeljima muka pri injavalo. to je sasvim normalno i uobi ajeno. . te se poku ati staviti na njihovo mjesto u situaciji kada inzistira na izlascima dugo u no . smatra da nemaju pravo galamiti na tebe je si opet pokvarila ocjene. ili da je normalno obojiti kosu u zeleno.  Naravno. budu i da je to razdoblje odrastanja. i to prije nau i kako se nositi s njima.  Sve su to pubertetske mu ice kojih moramo biti svjesni. lak e e ti biti kasnije kroz ivot kada se ne e mo i opravdati svojim pubertetom. pa ponekad i olak ati roditeljima. svojeglavost. este promjene raspolo enje.

 Kreiramo planove za rje avanje problema i sistemati no testiramo mogu nosti. uz to to postajemo sposobni razmi ljati apstraktnije i idealisti nije.Apstraktno mi ljenje  Izvanredna stvar u pubertetu je ta. te kako bi mi mogli pomo i u njegovom nastajanju. po injemo razmi ljati i logi nije.  Tako er razmi ljamo o tome kako bi izgledao idealni svijet.  Postajemo sposobni zamisliti odre ene situacije. Istovremeno. postajemo pametniji! .  Ukratko. u stanju smo predvidjeti hipotetske mogu nosti ili imati potpuno apstraktne prijedloge. to mi ljenje postaje apstraktnije. mi ljenje postaje i vi e idealisti ko.  Osim toga.

nova razmi ljanja. osje aj bespomo nosti i tuge. promjene u pona anju.  Prve ljubavi. simpatije.Depresija  Na alost est oblik pubertetskih simptoma je upravo depresija. sni ena razina motivacije. promjene na tijelu. na ivotnim postajama snalazit e se mnogo lak e i oboga ena s mnogo vi e samopouzdanja. ako u ovom ivotnom razdoblju nau i cijeniti svaki trenutak.  Depresija je psiholo ki poreme aj koji karakterizira nisko samopo tovanje. .  Kako bi izbjegla da se ikad tako osje a . te pote ko e u pronala enju zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba nekad u ivala. nau i u ivati u divnom pubertetskom razdoblju koje se de ava samo jednom u ivotu. stavovi dio su tog divnog razdoblja.  Ona se dva puta e e javlja kod djevojaka u odnosu na mladi e.

ve i potpuno nepoznat osje aj. koji je prije puberteta bio ne samo nepoznata rije .  Naravno. postaju pomalo i egocentri ne i zahtijevaju da se itav svijet vrti oko njih. djevoj ice moraju znati kako to ne e uvijek biti mogu e. kako do stresa ne bi do lo. s puno ljubavi i razumijevanja te to esto dovodi do stresa.Pa nju molim  Djevoj ice u pubertetu su posebno osjetljive i potrebna im je izrazita pa nja i ljubav.  Zato treba to prije nau iti kako ste i samopouzdanje i samopo tovanje. te kako uga ati samome sebi kako bismo se osje ali dobro i voljeno. te da e kroz ivot naletjeti i na osobe koje se prema njima ne e ophoditi tako smireno. .  ele biti u centru pa nje.

Mali savjeti  ‡ izabrati vlastite ciljeve ‡ izgraditi sustav podr ke ‡ misliti u pozitivnim terminima ‡ donijeti odluke ‡ vlastita o ekivanja u initi realisti nim ‡ prihvatiti ono to ne mo emo promijeniti ‡ predvidjeti potencijalno stresne situacije ‡ ivjeti u sada njosti ‡ dobro organizirati svoje vrijeme ‡ voditi brigu o vlastitom zdravlju ‡ odvojiti vrijeme za sebe .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful