´ MALI OSVRT NA ENSKE STVARIµ

27.03.2009.

Gra a enskog spolnog organa .

 Djevi njak je opna koja potpuno ili djelimi no zatvara ulaz u rodnicu.  Rodnica ± vagina je naborano mi i no-vezivna cijev oblo ena sluznicom.  Maternica ± uterus je uplji organ organ. veli ine kru ke.Gra a enskog spolnog organa  Jajnici su parne spolne lijezde. . Unutra njost maternice je bogata lijezdanim tkivom i krvnim ilama. U njima se nalazi oko 400 000 zametenih stanica ± nezrelih jajnih stanica. Rodnica se prema van otvara u stidnu pukotinu. koja se pod dejstvom estrogena. Zavr avaju se resicama ± FIMBRIJIMA koje ³uhvate´ zrelo jaja ce i prenose ga u unutra njost jajovoda.  Jajovodi su cijevi koje se prote u od maternice prema jajnicima. Prilikom prvog spolnog odnosa djevi njak puca to mo e izazvati krvarenje. Ako je djevi njak jako elasti an do krvarenja za prvog odnosa ne e do i. neprestano obnavlja. smje ten izme u mokra nog mjehura i ravnog crijeva.

 Radom enskih spolnih organa upravljaju hipofiza i hipotalamus. U sredini stidnice je predvorje rodnice koje je okru eno malim usnama.(vulva) je vanjsko splovilo smje teno izme u bedara.  Na ulazu u rodnicu nalaze se sluzne lijezde koje vla e rodnicu. a one su obuhva ene velikim stidnim usnama.  Na gornjem dijelu gdje se spajaju male usne nalazi se dra ica ± klitoris ± osjetilno tijelo.Gra a enskog spolnog organa  Stidnica . .

Menstrualni ciklus  Menstruacija ili mjese nica je mjese no krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem lijezda s unutra njim lu enjem. a ne bolesno stanje. u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem. .  Krvarenje je posljednja faza menstrualnog ciklusa ije je prosje no trajanje 28 dana. a prvi dan se ra una od po etka krvarenja. pri emu se sluznica maternice koja je bogata krvnim ilama svaki mjesec priprema za primitak oplo enog jaja ca i ako se to dogodi dolazi do trudno e.  Mjese nica je prirodna pojava.

godine. a normalnim se smatra sve do 16.  Djevoj ice prvu menstruaciju dobivaju izme u 9. .  Krv mo e biti gusta ili tamno sme e boje. i 14.Menstrualni ciklus  Prva menstruacija naziva se menarha i prve mjese nice esto su neuredne. a s vremenom se normaliziraju. godine. a koli ina krvi koja se gubi menstruacijom odre ena je hormonalnom ravnote om do koje dolazi tek nakon nekoliko godina od prve menstruacije.

izlo enost svjetlu i mjesto ro enja.  Ustanovljeno je da djeca ro ena bli e ekvatoru.Menstrualni ciklus  Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni doga aj u pubertetu i uvijek nastupa kad je pro ao najve i zamah rasta u visinu.  U na em je podneblju prosje na dob nastupa menarche 12. koji utje u i na rast i razvoj. .6 godina.  Na varijabilitet pojave menarche utje e niz okolinskih faktora. kao to su op te zdravstveno stanje i ishranjenost. ona koja ive u urbanim podru jima te djeca umjereno pove ane te ine po inju s pubertetom ranije od djece koja ive u sjevernim i ruralnim podru jima.

Izuzetno mr ave djevoj ice.Menstrualni ciklus  Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti ivljenja imaju va nu ulogu u razvoju puberteta.  Individualne razlike me u djevoj icama iste populacije.5% potreban da bi do lo do menarche.  Smatra se da postoji kriti an postotak masnog tkiva od 23. koje ive u pribli no jednakim uvjetima okoline. kao i dijabeti arke. kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti. imaju kasnu menarchu. pripisuju se genskim initeljima. tako er imaju kasniju menarchu. Pretile (gojazne) djevoj ice (vi e od 30% masnog tkiva). .

velike usne rastu i odvajaju se od malih koje su ipod njih. kasnije na stidnoj kosti.  Kako se mlije ne lijezde pove avaju dojke se ispup uju. a zapo inje promjenama na tijelu. .Menstrualni ciklus  Pubertetski razvoj kod djevoj ica traje otprilike etiri godine. areola bradavica pove ava.  Trbuh postaje zaobljeniji. a struk u i. pojavljuju se dla ice ispod pazuha i na genitalnim organima. prvo u stra njem dijelu stidnice.  Mijenjaju se i genitalni organi.  Prva menstruacija je glavni znak sazrijevanja enskih spolnih organa.

 Naravno. moramo pro i kroz svakojake tzv. pubertetske mu ice. i da se u tom razdoblju pretvara u mladu enu.Pubertetske mu ice  Budu i da je pubertet jedno prijelazno razdoblje. sasvim je logi no i da po inje druga ije razmi ljati. no ipak da bi mogli re i da smo odrasli i da smo po eli zrelije razmi ljati. to je zato jer odrastamo. .

este promjene raspolo enje. budu i da je to razdoblje odrastanja. bahatost«  Koliko god to roditeljima muka pri injavalo. i to prije nau i kako se nositi s njima. trebamo nau iti kako se zrelo pona ati. pa ponekad i olak ati roditeljima. te se poku ati staviti na njihovo mjesto u situaciji kada inzistira na izlascima dugo u no . ili da je normalno obojiti kosu u zeleno. svojeglavost. to je sasvim normalno i uobi ajeno. . tvrdoglavost.Pubertetske mu ice  Primijetit e kod sebe stres.  Naravno. lak e e ti biti kasnije kroz ivot kada se ne e mo i opravdati svojim pubertetom.  Sve su to pubertetske mu ice kojih moramo biti svjesni. smatra da nemaju pravo galamiti na tebe je si opet pokvarila ocjene.

 Osim toga. uz to to postajemo sposobni razmi ljati apstraktnije i idealisti nije.  Kreiramo planove za rje avanje problema i sistemati no testiramo mogu nosti. u stanju smo predvidjeti hipotetske mogu nosti ili imati potpuno apstraktne prijedloge.Apstraktno mi ljenje  Izvanredna stvar u pubertetu je ta. po injemo razmi ljati i logi nije.  Ukratko.  Tako er razmi ljamo o tome kako bi izgledao idealni svijet. to mi ljenje postaje apstraktnije. mi ljenje postaje i vi e idealisti ko. Istovremeno.  Postajemo sposobni zamisliti odre ene situacije. te kako bi mi mogli pomo i u njegovom nastajanju. postajemo pametniji! .

. te pote ko e u pronala enju zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba nekad u ivala. promjene na tijelu. simpatije.  Depresija je psiholo ki poreme aj koji karakterizira nisko samopo tovanje.  Kako bi izbjegla da se ikad tako osje a .  Prve ljubavi.Depresija  Na alost est oblik pubertetskih simptoma je upravo depresija. nova razmi ljanja. ako u ovom ivotnom razdoblju nau i cijeniti svaki trenutak. stavovi dio su tog divnog razdoblja. nau i u ivati u divnom pubertetskom razdoblju koje se de ava samo jednom u ivotu. sni ena razina motivacije. na ivotnim postajama snalazit e se mnogo lak e i oboga ena s mnogo vi e samopouzdanja. promjene u pona anju.  Ona se dva puta e e javlja kod djevojaka u odnosu na mladi e. osje aj bespomo nosti i tuge.

postaju pomalo i egocentri ne i zahtijevaju da se itav svijet vrti oko njih. .Pa nju molim  Djevoj ice u pubertetu su posebno osjetljive i potrebna im je izrazita pa nja i ljubav.  Zato treba to prije nau iti kako ste i samopouzdanje i samopo tovanje. te kako uga ati samome sebi kako bismo se osje ali dobro i voljeno. s puno ljubavi i razumijevanja te to esto dovodi do stresa. te da e kroz ivot naletjeti i na osobe koje se prema njima ne e ophoditi tako smireno.  Naravno.  ele biti u centru pa nje. djevoj ice moraju znati kako to ne e uvijek biti mogu e. koji je prije puberteta bio ne samo nepoznata rije . kako do stresa ne bi do lo. ve i potpuno nepoznat osje aj.

Mali savjeti  ‡ izabrati vlastite ciljeve ‡ izgraditi sustav podr ke ‡ misliti u pozitivnim terminima ‡ donijeti odluke ‡ vlastita o ekivanja u initi realisti nim ‡ prihvatiti ono to ne mo emo promijeniti ‡ predvidjeti potencijalno stresne situacije ‡ ivjeti u sada njosti ‡ dobro organizirati svoje vrijeme ‡ voditi brigu o vlastitom zdravlju ‡ odvojiti vrijeme za sebe .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful