´ MALI OSVRT NA ENSKE STVARIµ

27.03.2009.

Gra a enskog spolnog organa .

Zavr avaju se resicama ± FIMBRIJIMA koje ³uhvate´ zrelo jaja ce i prenose ga u unutra njost jajovoda. U njima se nalazi oko 400 000 zametenih stanica ± nezrelih jajnih stanica.  Jajovodi su cijevi koje se prote u od maternice prema jajnicima. veli ine kru ke. .  Rodnica ± vagina je naborano mi i no-vezivna cijev oblo ena sluznicom. Ako je djevi njak jako elasti an do krvarenja za prvog odnosa ne e do i. neprestano obnavlja. Prilikom prvog spolnog odnosa djevi njak puca to mo e izazvati krvarenje. koja se pod dejstvom estrogena. Unutra njost maternice je bogata lijezdanim tkivom i krvnim ilama. Rodnica se prema van otvara u stidnu pukotinu.  Maternica ± uterus je uplji organ organ.Gra a enskog spolnog organa  Jajnici su parne spolne lijezde.  Djevi njak je opna koja potpuno ili djelimi no zatvara ulaz u rodnicu. smje ten izme u mokra nog mjehura i ravnog crijeva.

 Na ulazu u rodnicu nalaze se sluzne lijezde koje vla e rodnicu. a one su obuhva ene velikim stidnim usnama.  Na gornjem dijelu gdje se spajaju male usne nalazi se dra ica ± klitoris ± osjetilno tijelo.(vulva) je vanjsko splovilo smje teno izme u bedara.Gra a enskog spolnog organa  Stidnica . .  Radom enskih spolnih organa upravljaju hipofiza i hipotalamus. U sredini stidnice je predvorje rodnice koje je okru eno malim usnama.

pri emu se sluznica maternice koja je bogata krvnim ilama svaki mjesec priprema za primitak oplo enog jaja ca i ako se to dogodi dolazi do trudno e.Menstrualni ciklus  Menstruacija ili mjese nica je mjese no krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem lijezda s unutra njim lu enjem.  Mjese nica je prirodna pojava. a ne bolesno stanje. a prvi dan se ra una od po etka krvarenja. .  Krvarenje je posljednja faza menstrualnog ciklusa ije je prosje no trajanje 28 dana. u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem.

a normalnim se smatra sve do 16. a koli ina krvi koja se gubi menstruacijom odre ena je hormonalnom ravnote om do koje dolazi tek nakon nekoliko godina od prve menstruacije.  Djevoj ice prvu menstruaciju dobivaju izme u 9.  Krv mo e biti gusta ili tamno sme e boje. a s vremenom se normaliziraju. godine. i 14. .Menstrualni ciklus  Prva menstruacija naziva se menarha i prve mjese nice esto su neuredne. godine.

 U na em je podneblju prosje na dob nastupa menarche 12. koji utje u i na rast i razvoj.  Na varijabilitet pojave menarche utje e niz okolinskih faktora. izlo enost svjetlu i mjesto ro enja.6 godina.Menstrualni ciklus  Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni doga aj u pubertetu i uvijek nastupa kad je pro ao najve i zamah rasta u visinu. kao to su op te zdravstveno stanje i ishranjenost. ona koja ive u urbanim podru jima te djeca umjereno pove ane te ine po inju s pubertetom ranije od djece koja ive u sjevernim i ruralnim podru jima.  Ustanovljeno je da djeca ro ena bli e ekvatoru. .

tako er imaju kasniju menarchu.  Smatra se da postoji kriti an postotak masnog tkiva od 23.5% potreban da bi do lo do menarche. pripisuju se genskim initeljima.Menstrualni ciklus  Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti ivljenja imaju va nu ulogu u razvoju puberteta. koje ive u pribli no jednakim uvjetima okoline. Izuzetno mr ave djevoj ice. . Pretile (gojazne) djevoj ice (vi e od 30% masnog tkiva). imaju kasnu menarchu.  Individualne razlike me u djevoj icama iste populacije. kao i dijabeti arke. kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti.

 Kako se mlije ne lijezde pove avaju dojke se ispup uju. a zapo inje promjenama na tijelu.  Prva menstruacija je glavni znak sazrijevanja enskih spolnih organa. areola bradavica pove ava. . prvo u stra njem dijelu stidnice.Menstrualni ciklus  Pubertetski razvoj kod djevoj ica traje otprilike etiri godine. pojavljuju se dla ice ispod pazuha i na genitalnim organima.  Trbuh postaje zaobljeniji. velike usne rastu i odvajaju se od malih koje su ipod njih.  Mijenjaju se i genitalni organi. a struk u i. kasnije na stidnoj kosti.

pubertetske mu ice.  Naravno.Pubertetske mu ice  Budu i da je pubertet jedno prijelazno razdoblje. sasvim je logi no i da po inje druga ije razmi ljati. no ipak da bi mogli re i da smo odrasli i da smo po eli zrelije razmi ljati. i da se u tom razdoblju pretvara u mladu enu. . to je zato jer odrastamo. moramo pro i kroz svakojake tzv.

te se poku ati staviti na njihovo mjesto u situaciji kada inzistira na izlascima dugo u no . lak e e ti biti kasnije kroz ivot kada se ne e mo i opravdati svojim pubertetom. pa ponekad i olak ati roditeljima. i to prije nau i kako se nositi s njima.  Naravno. to je sasvim normalno i uobi ajeno. este promjene raspolo enje. svojeglavost. trebamo nau iti kako se zrelo pona ati.  Sve su to pubertetske mu ice kojih moramo biti svjesni. budu i da je to razdoblje odrastanja.Pubertetske mu ice  Primijetit e kod sebe stres. tvrdoglavost. ili da je normalno obojiti kosu u zeleno. . bahatost«  Koliko god to roditeljima muka pri injavalo. smatra da nemaju pravo galamiti na tebe je si opet pokvarila ocjene.

po injemo razmi ljati i logi nije. to mi ljenje postaje apstraktnije.  Osim toga.  Postajemo sposobni zamisliti odre ene situacije.Apstraktno mi ljenje  Izvanredna stvar u pubertetu je ta. mi ljenje postaje i vi e idealisti ko. Istovremeno. postajemo pametniji! .  Ukratko. u stanju smo predvidjeti hipotetske mogu nosti ili imati potpuno apstraktne prijedloge. uz to to postajemo sposobni razmi ljati apstraktnije i idealisti nije. te kako bi mi mogli pomo i u njegovom nastajanju.  Tako er razmi ljamo o tome kako bi izgledao idealni svijet.  Kreiramo planove za rje avanje problema i sistemati no testiramo mogu nosti.

sni ena razina motivacije. osje aj bespomo nosti i tuge.  Depresija je psiholo ki poreme aj koji karakterizira nisko samopo tovanje. . nova razmi ljanja.  Kako bi izbjegla da se ikad tako osje a . na ivotnim postajama snalazit e se mnogo lak e i oboga ena s mnogo vi e samopouzdanja.Depresija  Na alost est oblik pubertetskih simptoma je upravo depresija. promjene na tijelu. ako u ovom ivotnom razdoblju nau i cijeniti svaki trenutak. promjene u pona anju. simpatije. te pote ko e u pronala enju zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba nekad u ivala.  Ona se dva puta e e javlja kod djevojaka u odnosu na mladi e. stavovi dio su tog divnog razdoblja. nau i u ivati u divnom pubertetskom razdoblju koje se de ava samo jednom u ivotu.  Prve ljubavi.

. koji je prije puberteta bio ne samo nepoznata rije . s puno ljubavi i razumijevanja te to esto dovodi do stresa. djevoj ice moraju znati kako to ne e uvijek biti mogu e. ve i potpuno nepoznat osje aj.Pa nju molim  Djevoj ice u pubertetu su posebno osjetljive i potrebna im je izrazita pa nja i ljubav. kako do stresa ne bi do lo. postaju pomalo i egocentri ne i zahtijevaju da se itav svijet vrti oko njih.  Naravno. te da e kroz ivot naletjeti i na osobe koje se prema njima ne e ophoditi tako smireno.  ele biti u centru pa nje.  Zato treba to prije nau iti kako ste i samopouzdanje i samopo tovanje. te kako uga ati samome sebi kako bismo se osje ali dobro i voljeno.

Mali savjeti  ‡ izabrati vlastite ciljeve ‡ izgraditi sustav podr ke ‡ misliti u pozitivnim terminima ‡ donijeti odluke ‡ vlastita o ekivanja u initi realisti nim ‡ prihvatiti ono to ne mo emo promijeniti ‡ predvidjeti potencijalno stresne situacije ‡ ivjeti u sada njosti ‡ dobro organizirati svoje vrijeme ‡ voditi brigu o vlastitom zdravlju ‡ odvojiti vrijeme za sebe .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful