´ MALI OSVRT NA ENSKE STVARIµ

27.03.2009.

Gra a enskog spolnog organa .

U njima se nalazi oko 400 000 zametenih stanica ± nezrelih jajnih stanica. Rodnica se prema van otvara u stidnu pukotinu.  Jajovodi su cijevi koje se prote u od maternice prema jajnicima. Unutra njost maternice je bogata lijezdanim tkivom i krvnim ilama.  Rodnica ± vagina je naborano mi i no-vezivna cijev oblo ena sluznicom. neprestano obnavlja. .  Maternica ± uterus je uplji organ organ.Gra a enskog spolnog organa  Jajnici su parne spolne lijezde.  Djevi njak je opna koja potpuno ili djelimi no zatvara ulaz u rodnicu. smje ten izme u mokra nog mjehura i ravnog crijeva. Zavr avaju se resicama ± FIMBRIJIMA koje ³uhvate´ zrelo jaja ce i prenose ga u unutra njost jajovoda. veli ine kru ke. Ako je djevi njak jako elasti an do krvarenja za prvog odnosa ne e do i. Prilikom prvog spolnog odnosa djevi njak puca to mo e izazvati krvarenje. koja se pod dejstvom estrogena.

U sredini stidnice je predvorje rodnice koje je okru eno malim usnama. a one su obuhva ene velikim stidnim usnama.(vulva) je vanjsko splovilo smje teno izme u bedara.  Na gornjem dijelu gdje se spajaju male usne nalazi se dra ica ± klitoris ± osjetilno tijelo.Gra a enskog spolnog organa  Stidnica .  Na ulazu u rodnicu nalaze se sluzne lijezde koje vla e rodnicu.  Radom enskih spolnih organa upravljaju hipofiza i hipotalamus. .

a ne bolesno stanje. pri emu se sluznica maternice koja je bogata krvnim ilama svaki mjesec priprema za primitak oplo enog jaja ca i ako se to dogodi dolazi do trudno e.  Mjese nica je prirodna pojava.  Krvarenje je posljednja faza menstrualnog ciklusa ije je prosje no trajanje 28 dana. a prvi dan se ra una od po etka krvarenja.Menstrualni ciklus  Menstruacija ili mjese nica je mjese no krvarenje do kojeg dolazi pod utjecajem lijezda s unutra njim lu enjem. . u protivnom sluznica "odumire" i izbacuje se krvarenjem.

godine. i 14. a s vremenom se normaliziraju.Menstrualni ciklus  Prva menstruacija naziva se menarha i prve mjese nice esto su neuredne. . a koli ina krvi koja se gubi menstruacijom odre ena je hormonalnom ravnote om do koje dolazi tek nakon nekoliko godina od prve menstruacije. a normalnim se smatra sve do 16. godine.  Djevoj ice prvu menstruaciju dobivaju izme u 9.  Krv mo e biti gusta ili tamno sme e boje.

izlo enost svjetlu i mjesto ro enja.  U na em je podneblju prosje na dob nastupa menarche 12.6 godina.Menstrualni ciklus  Menarche ili prva menstruacija razmjerno je kasni doga aj u pubertetu i uvijek nastupa kad je pro ao najve i zamah rasta u visinu. koji utje u i na rast i razvoj.  Na varijabilitet pojave menarche utje e niz okolinskih faktora. ona koja ive u urbanim podru jima te djeca umjereno pove ane te ine po inju s pubertetom ranije od djece koja ive u sjevernim i ruralnim podru jima.  Ustanovljeno je da djeca ro ena bli e ekvatoru. . kao to su op te zdravstveno stanje i ishranjenost.

imaju kasnu menarchu. tako er imaju kasniju menarchu. . pripisuju se genskim initeljima.5% potreban da bi do lo do menarche.  Individualne razlike me u djevoj icama iste populacije. Izuzetno mr ave djevoj ice. kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom aktivnosti. Pretile (gojazne) djevoj ice (vi e od 30% masnog tkiva).Menstrualni ciklus  Ranija pojava prve menstruacije (menarche) u djece u razvijenim zemljama ukazuju na to da raznovrsna ishrana i dobri uvjeti ivljenja imaju va nu ulogu u razvoju puberteta.  Smatra se da postoji kriti an postotak masnog tkiva od 23. koje ive u pribli no jednakim uvjetima okoline. kao i dijabeti arke.

. prvo u stra njem dijelu stidnice. a zapo inje promjenama na tijelu. pojavljuju se dla ice ispod pazuha i na genitalnim organima.  Prva menstruacija je glavni znak sazrijevanja enskih spolnih organa.  Trbuh postaje zaobljeniji. a struk u i.Menstrualni ciklus  Pubertetski razvoj kod djevoj ica traje otprilike etiri godine. velike usne rastu i odvajaju se od malih koje su ipod njih.  Mijenjaju se i genitalni organi. kasnije na stidnoj kosti. areola bradavica pove ava.  Kako se mlije ne lijezde pove avaju dojke se ispup uju.

pubertetske mu ice. . moramo pro i kroz svakojake tzv. sasvim je logi no i da po inje druga ije razmi ljati. to je zato jer odrastamo.  Naravno.Pubertetske mu ice  Budu i da je pubertet jedno prijelazno razdoblje. i da se u tom razdoblju pretvara u mladu enu. no ipak da bi mogli re i da smo odrasli i da smo po eli zrelije razmi ljati.

. ili da je normalno obojiti kosu u zeleno. svojeglavost. budu i da je to razdoblje odrastanja. te se poku ati staviti na njihovo mjesto u situaciji kada inzistira na izlascima dugo u no . bahatost«  Koliko god to roditeljima muka pri injavalo. to je sasvim normalno i uobi ajeno. pa ponekad i olak ati roditeljima.Pubertetske mu ice  Primijetit e kod sebe stres.  Sve su to pubertetske mu ice kojih moramo biti svjesni. tvrdoglavost. lak e e ti biti kasnije kroz ivot kada se ne e mo i opravdati svojim pubertetom.  Naravno. smatra da nemaju pravo galamiti na tebe je si opet pokvarila ocjene. i to prije nau i kako se nositi s njima. trebamo nau iti kako se zrelo pona ati. este promjene raspolo enje.

to mi ljenje postaje apstraktnije. mi ljenje postaje i vi e idealisti ko.  Ukratko.  Kreiramo planove za rje avanje problema i sistemati no testiramo mogu nosti. u stanju smo predvidjeti hipotetske mogu nosti ili imati potpuno apstraktne prijedloge. po injemo razmi ljati i logi nije.  Postajemo sposobni zamisliti odre ene situacije.Apstraktno mi ljenje  Izvanredna stvar u pubertetu je ta.  Tako er razmi ljamo o tome kako bi izgledao idealni svijet. uz to to postajemo sposobni razmi ljati apstraktnije i idealisti nije. Istovremeno. postajemo pametniji! . te kako bi mi mogli pomo i u njegovom nastajanju.  Osim toga.

te pote ko e u pronala enju zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba nekad u ivala.Depresija  Na alost est oblik pubertetskih simptoma je upravo depresija. sni ena razina motivacije. simpatije. stavovi dio su tog divnog razdoblja.  Prve ljubavi. promjene u pona anju.  Ona se dva puta e e javlja kod djevojaka u odnosu na mladi e. na ivotnim postajama snalazit e se mnogo lak e i oboga ena s mnogo vi e samopouzdanja.  Kako bi izbjegla da se ikad tako osje a . ako u ovom ivotnom razdoblju nau i cijeniti svaki trenutak. . nova razmi ljanja. osje aj bespomo nosti i tuge. promjene na tijelu. nau i u ivati u divnom pubertetskom razdoblju koje se de ava samo jednom u ivotu.  Depresija je psiholo ki poreme aj koji karakterizira nisko samopo tovanje.

 Naravno. koji je prije puberteta bio ne samo nepoznata rije . postaju pomalo i egocentri ne i zahtijevaju da se itav svijet vrti oko njih.  Zato treba to prije nau iti kako ste i samopouzdanje i samopo tovanje. s puno ljubavi i razumijevanja te to esto dovodi do stresa. djevoj ice moraju znati kako to ne e uvijek biti mogu e. . ve i potpuno nepoznat osje aj.Pa nju molim  Djevoj ice u pubertetu su posebno osjetljive i potrebna im je izrazita pa nja i ljubav.  ele biti u centru pa nje. te kako uga ati samome sebi kako bismo se osje ali dobro i voljeno. kako do stresa ne bi do lo. te da e kroz ivot naletjeti i na osobe koje se prema njima ne e ophoditi tako smireno.

Mali savjeti  ‡ izabrati vlastite ciljeve ‡ izgraditi sustav podr ke ‡ misliti u pozitivnim terminima ‡ donijeti odluke ‡ vlastita o ekivanja u initi realisti nim ‡ prihvatiti ono to ne mo emo promijeniti ‡ predvidjeti potencijalno stresne situacije ‡ ivjeti u sada njosti ‡ dobro organizirati svoje vrijeme ‡ voditi brigu o vlastitom zdravlju ‡ odvojiti vrijeme za sebe .