P. 1
Slobodna Bosna [broj 725, 7.10.2010]

Slobodna Bosna [broj 725, 7.10.2010]

|Views: 577|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/09/2011

pdf

text

original

IZBORI 2010: @ELJKO KOM[I], FENOMEN ILI DR@AVNIK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
EKSKLUZIVNO OTKRIVAMO

MELODRAMATI^NA POSLJEDNJA EPIZODA KULTNE SERIJE

“1001 NO]”

jena a i ranjno luta en Iznevjer A bescil je HERZAD m i upoznajeglicu [E ulo Istanb{u, Harisa, izbled se du pog srodnusne, i na prvi 00% iz Bo aljubljuju 1 z
Fra Ivo Pavi}, jedini harizmatik u Bosni i Hercegovini
www.slobodna-bosna.ba

Me|ugorje u Republici Srpskoj

SADR@AJ
12 POSTIZBORNA DRAMA
Rasulo izbornih pobjednika
Dragan ^ovi} i Milorad Dodik odbijaju suradnju sa ~elnikom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom, koji pretendira na ~elnu funkciju u Vije}u ministara BiH; “Slobodna Bosna“ analizira mo`e li Lagumd`ija formirati dr`avnu vladu bez podr{ke ^ovi}a i Dodika i otkriva mogu li Tihi}, ^ovi} i Dodik formirati dr`avnu vladu bez Lagumd`ije i SDP-a molitvama i isjeljiteljskom mo}i lije~i ljude i od najte`ih bolesti; reporteri na{eg lista posjetili su selo [urkovac, gdje su razgovarali sa vjernicima i jedinim bh. harizmatikom fra IVOM PAVI]EM

www.slobodna-bosna.ba
to i provokativno pi{e o najbolnijim temama iz bh. obrazovanja a ~lanovi njegove redakcije za “SB“ govore o nastanku “[kolegijuma“ i o prvim reakcijama, pohvalama, ali i `u~nom napadu koji su do`ivjeli

64 HISTORIJSKI MUZEJ BiH
Prije i poslije Dejtona
U okolini Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine danas ni~u blje{tavi tr`ni centri, prekoputa je novo, impozantno zdanje Ameri~ke ambasade...; zgrada Muzeja izgleda kao da vi{e ne pripada tom vremenu ni ambijentu - ipak, i dalje je tu

50 DOSSIER SB
Kako su bh. klubovi namje{tali utakmice
Krajem pro{le nedjelje istra`itelji njema~kog regionalnog Tu`iteljstva iz Bochuma dostavili su bh. kolegama dosje s imenima osoba i klubova iz BiH koji su u~estvovali u kladioni~arskom skandalu koji ve} mjesecima potresa Evropu; SLOBODNA BOSNA ekskluzivno donosi najva`nije detalje ovog sportskog skandala i ko je, kada i za koliko novca namje{tao rezultate nogometnih utakmica na{ih klubova u Evropi i Premier ligi

16 ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA ZIKE TURKOVI]A
[to je otkrila dosada{nja istraga
Nakon {to je u najve}oj poslijeratnoj policijsko-pravosudnoj akciji protiv organiziranog kriminala razbijena zlo~ina~ka organizacija ZIJADA ZIKE TURKOVI]A i uhap{eno jedanaest njegovih kompanjona, osumnji~enih za pet ubojstava, trgovinu drogom, iznude, Dr`avno tu`iteljstvo je otvorilo istragu o poslovanju vi{e firmi ~iji je Turkovi} (su)vlasnik, kao i o njegovim “poslovnim partnerima“ u BiH i susjednim dr`avama

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

60 PUBLIKACIJA [KOLEGIJUM
Dvolist za nastavnike, |ake, roditelje
Redakcija od pet novinara, profesora i pisaca pokrenula je prije mjesec dana podlistak “[kolegijum“ koji se distribuira sa politi~ki neutralnim i {irom na{e zemlje prodavanim oglasnikom “Super oglasi“; na stranicama “[kolegijuma“ se kratko, duhovi-

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

38 FRA IVO PAVI], ISCJELJITELJ IZ [URKOVCA
Molitvom do ozdravljenja
@upa [urkovac pored Prijedora u posljednjih nekoliko mjeseci postala je stjeci{te brojnih vjernika iz ~itave Evrope koji u ovo mjesto dolaze zbog harizmati~nog sve{tenika fra Ive Pavi}a, koji ~udesnim
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
NA[ GLAVA[

BEZ KOMENTARA

Lideri HDS-a posjetili Glava{a u zeni~kom zatvoru
Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) i `upan osje~ko-baranjske `upanije Vladimir [i{ljagi} u pratnji svog zamjenika Dinka Buri}a u srijedu, 6. oktobra, posjetili su Branimira Glava{a u zeni~kom zatvoru. “Radije }u nevin u Zenici odguliti osam godina nego jedan jedini dan politi~ki osu|en u hrvatskim kazamatima!“, poru~io je Glava{ krajem avgusta kada se video linkom javljao na Glavni odbor HDSSB-a. Glava{ je po~eo ”guliti” osam godina u Zenici, a strana~ki prvaci po`urili su da mu pru`e jedinu mogu}u podr{ku – moralnu! (M.F.)

Nakon otkrića pravosudnog skandala na suđenju braći Gaši, sutkinja Dalida Burzić bježi od novinara
Svi poku{aji urednika Centralnog dnevnika na TV1 Senada Had`ifejzovi}a da njegove kolege novinari dobiju komentar sutkinje Kantonalnog suda u Sarajevu Dalide Burzi} na te{ke optu`be odvjetni~kog tima Muhameda Alija Ga{ija, ostali su bez uspjeha. Nakon {to su ugledni odvjetnici Vasvija Vidovi}, Dragan Barbari} i Edina Re{idovi} optu`ili Dalidu Burzi} da je falsificirala prvu verziju sudske presude u “predmetu Ga{i“, a potom uni{tila originalne sudske dokumente (o ~emu je SB pisala prije dvadesetak dana), novinarska ekipa Centralnog dnevnika nastojala je kontaktirati prozvanu sutkinju, a potom i predsjednicu Kantonalnog suda u Sarajevu Begzadu Gavrankapetanovi}-Salihagi}. Me|utim, umjesto konkretnog odgovora, kakav bi se dao o~ekivati s obzirom na ozbiljnost optu`bi, predsjednica sarajevskog Kantonalnog suda se u dopisu upu}enom novinarima jednostavno pozvala na suda~ku etiku. “Sudac ne daje komentare u javnosti ili privatno, kako u vezi predmeta u kojem postupa, tako i u predmetu u kojem bi mogao postupati, a koji bi opravdano mogao izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost“, napisala je predsjednica Begzada Gavrankapetanovi}-Salihagi}. Odgovor sutkinje Gavrankapetanovi}-Salihagi} bi, svakako, bio na mjestu da njezina kolegica Burzi}, i to mnogo ranije, nije grubo prekr{ila sve kodekse suda~ke etike. Podsjetimo da je sutkinja Dalida Burzi}, koja se posljednjih dana uporno skriva od novinara (njezin su komentar na najnoviji pravni skandal bezuspje{no tra`ili i novinari magazina Global), gostuju}i u emisiji Po{teno na Federalnoj televiziji pro{le godine otvoreno komentirala nepravomo}nu presudu bra}i Ga{i, zbog ~ega nikada nije ka`njena. Da cijela stvar bude jo{ gora, tada je u istoj emisiji gostovao i sarajevski kriminalac Amir Pa{i} Fa}o, koji je na su|enju Ga{iju bio svjedok Tu`iteljstva. Prethodno je sutkinja Burzi}, iako sudski proces nije bio okon~an, “predmet Ga{i“ komentirala i u izjavama za Dnevni avaz. No, kada je do{lo vrijeme da se oglasi konkretnim povodom, sutkinja Dalida

Doskora{nja novinarska ljubimica Dalida Burzi} izbjegava sve kontakte s medijima

PITANJA BEZ ODGOVORA

Branimir Glava{

Burzi} je zanijemila. Doda li se tome da su sutkinja Dalida Burzi} i njezina {efica Begzada Gavrankapetanovi}-Salihagi}, i poslije vi{e poku{aja Ga{ijevog odvjetni~kog tima da dobiju audio i video zapis s izricanja presude, ostale ustrajne u tvrdnjama da objavljivanje presude nije snimano, nema nikakve dileme kako u cijeloj pri~i, naprosto, ne{to ne {tima. Za o~ekivati je, ipak, da }e nakon kaznenih prijava i prijave Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u BiH koju su protiv sutkinje Burzi} podnijeli odvjetnici Vidovi}, Barbari} i Re{idovi}, prava istina, na koncu, biti utvr|ena. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

PHOTOSHOP Bolje polovine Federacije
Fahrudin i Azra Radon~i} Amina i Zlatko Lagumd`ija

DRVA-]UMUR, ]UMUR-DRVA

Obitelj Gani} }e se grijati “zdrvima“
Akademik Ejup Gani}, profesor na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu, utemeljitelj privatnog univerziteta “Sarajevo School of Science and Technology“, biv{i predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH, ratni ~lan Predsjedni{tva RBiH, ~lan American Nuclear Societyja, autor brojnih knjiga me|u kojima i knjige Prijenos toplote, mase i koli~ine kretanja, ove zime grija}e se kao i svaki uzoran Bo{njak “zdrvima“, a najvjerovatnije i “{}umurom“. U Gani}eve ekolo{ke te`nje mogli su se uvjeriti svi koji su pro{le srijede zaobilazili gomilu iscijepanih drva, prema prvim ocjenama na{eg stru~nog tima, prvoklasne bukovine. Ulaz u veleljepnu vilu na adresi Ko{evo 42 za koji je ukrase radio akademski kipar Mustafa Skopljak tako je na tren “krasila“ hrpa iscijepanih drva uz miris Gani}evog rodnog Sebe~eva. Nismo vidjeli da li su u uno{enju u~estvovali svi ~lanovi “red carpet obitelji“ Gani} ili su im, pak, pomogli u~esnici i gosti modnog eventa Life is Rich nedavno odr`anog u rasko{noj vili Gani}a. Kao {to je tada kazala Ejupova k}i Emina Gani}: “Mogu}e je pokazati da je u BiH izvodljivo uvezati razli~ite kapacitete - od umjetni~kog do poslovnog sektora - u `elji da se promovira na{ doma}i bh. proizvod”, {to, vjerujemo, va`i i za spoj bukovine sa modernom arhitekturom. (A. P.)

Seka i Bakir Izetbegovi}

Sam svoj majstor

Tihi} sa porodicom

Ejup Gani}

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

FENOMEN @ELJKO KOM[I]: ^IJI SI TI, MALI
Pi{e: SENAD AVDI]

Treba, pri tom, imati na umu, ili barem uvažavati motive, izbornu volju, pa i frustraciju onih koji su birali Komšića za (kolektivnog) šefa države. Hajde, recimo, da je riječ o Bošnjacima. Ni njihovi razlozi, motivi nisu za potcijeniti, bagatelisati
iko koga znam na prvim demokratskim izborima odr`anim u sumornu jesen 1990. godine nije glasao za nacionalne stranke. Bira~ko tijelo je, barem {to se ti~e javnog diskursa, bilo polarizirano izme|u dvije gra|ansko-politi~ke elite: komunista Nijaza Durakovi}a i reformista Ante Markovi}a. (Opa! Ako nastavim rabiti novogovor sintetskih zami{ljeno-umi{ljenih intelektualaca “diskurs“, “politi~ke elite“, malo mi fali da se uglavim i integriram u recentni akademski, (polu)svijet. Me|utim, uprkos ogromnoj energiji i entuzijazmu gra|anski profilirane javnosti i bezo~no stimuliranih bespomo}nih nevladinih institucija, spreman sam se pridru`iti “usamljenoj masi“ koja za sitnu lovu lamentira nad tegobama manjinskih zajednica, `ena, Roma, homoseksualaca, itd. itsl...) Jasno, nacionalisti~ka bagra (koju novi bosanski fantomski filozofi, paraintelektualni papagajski krug tretira kao “nacionalne elite“) superiorno je i legitimno prije dvadeset godina pobijedila i preuzela vlast. I ta~ka.

N

ravao da nema pravo u sudnicu dovoditi svoje za{titare, niti blokirati kafane u kojima doru~kuje, ru~a, ve~era... @eljko se nakon (mog) javnog upozorenja odrekao te skupocjene donirane limuzine, me|utim time ni{ta bitnoga nije promijenio u javnom pona{anju: gledaju ga ljudi, bira~i, i uredno prijavljuju tamo gdje treba, kako u Oru~evoj samoposluzi u Rajlovcu, recimo, sa suprugom iznosi vi{e artikala nego {to unese para. Ima li na to pravo, kako nadahnuto ka`u Kom{i}evi neumjereni strana~ki apologeti, “predsjednik Bosne i Hercegovine“? Naravno da nema.

K

B

rblja u izbornoj no}i nazalno, navrat-nanos [a}ir Filandra, jedan od nezavisnijih bo{nja~kih intelektualaca (postao je intelektualac i pri tom nezavisan ~im je osobnim represivnim autoritetom okupirao stan u kapitalnoj sarajevskoj ulici Ferhadiji vrijedan, brat-bratu, pola

om{i}eva stranka, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine koju, po nesre}i i po stranku i za javnost, medijski personificira lokalni sarajevski haustorski kleptoman Damir Had`i} ima, ili bi trebala imati, ozbiljnih razloga za zabrinutost da ne ka`em, samopreispitivanje. Ni u jednom kantonu/`upaniji u kojem su Hrvati u ve}ini SDP nije dobacio do izbornog praga. U Republici Srpskoj, odnosno u Narodnoj skup{tini toga entiteta po prvi put u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini ne}e biti poslanika SDP-a. Jednostavno mi je pisati i o drugom ~lanu Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, Bakiru Izetbegovi}u. O

Bo{njaci bi izabrali Kom{i}a i da je bio ka
miliona maraka) kako je izborni trijumf @eljka Kom{i}a dokaz da je, hhm, mhm, postoje}i ustavni poredak, mrm, trt, mrt, skup plauzibilno neupotrebljivih, mih, hih, pih... Promu}kaj, pa prospi. U vrijeme kada je Filandra uredno dolazio po pla}u u Marksisti~ki centar Centralnog komiteta Saveza komunista, nisam siguran da je @eljko Kom{i} uop}e znao gdje je centrala Stranke komunista. Imam li ja, primjerice, gra|ansko, bira~ko pravo da mi se i na~elno i su{tinski izborni proces gadi? Pretpostavljam da imam... Ako nemam, potrudit }u se da ga steknem; pojedina~no barem. Sve {to sam na ovim stranicama (na)pisao o “fenomenu Kom{i}“ i dan-danas stoji: da je dopustio da se slu`beno vozi rasko{nim automobilom koji mu je “na lijepe o~i“ poklonio postratni tajkun, najbla`e re~eno, sumnjive karijere Selver Oru~. Ne mislim da sam mnogo grije{io kada sam predsjednika Kom{i}a javno upozo6

Malom Princu sam uglavnom napisao sve {to je va`no. I to kako je vaninstitucionalno, nezakonski, iz zatvora izvadio Fahrudina Radon~i}a, ozbiljnog kandidata za ~lana Predsjedni{tva BiH, pa Radon~i}u (opet nezakonito) pribavio policijsku dokumentaciju za odstrjel Harisa Silajd`i}a (jo{ jednog neuspjelog kandidata za Predsjedni{tvo). Sve je to vi|eno, napisano, dokumentirano i ne treba previ{e rije~i niti novinskog prostora tro{iti. Da je bilo tih godina barem mrvica pravne dr`ave (prvih mjeseci 1994.) i jedan i drugi i tre}i, i Izetbegovi} i Radon~i} i Silajd`i}, bili bi pohap{eni i procesuirani zbog niza razli~itih krivi~nih djela - zloupotreba polo`aja, odavanja dr`avne tajne, pomaganja u izvr{enju krivi~nog djela. Ali, vratimo se @eljku Kom{i}u, novom-starom ~lanu Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Ako ho}emo biti legalisti, odnosno po{tovati volju naroda,
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

NARODNI ILI STRANA^KI LIDER
@eljko Kom{i}

andidat za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
vi{e od tri stotine hiljada glasova koliko je Kom{i} na posljednjim izborima dobio nije ba{ za potcijeniti i treba tu volju, ako ni{ta drugo, respektirati. Ne treba biti pametan da bi se skontalo da je Kom{i}evo bira~ko tijelo nehrvatsko. Neki ka`u da su Kom{i}a izabrali Bo{njaci, {to mo`e da stoji, ali ostanimo pri premisi da je hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH izabralo nehrvatsko bira~ko tijelo - Bo{njaci, Srbi, “Finci i Sejdi}, i ostali“. Treba, pri tom, imati na umu, ili barem uva`avati motive, izbornu volju, pa i frustraciju onih koji su birali Kom{i}a za (kolektivnog) {efa dr`ave. Hajde, recimo, da je rije~ o Bo{njacima. Ni njihovi razlozi, motivi nisu za potcijeniti, bagatelisati: u vrijeme kada je, recimo, Martin Ragu` raspolagao tu|om mukom kao {ef svih logisti~kih centara na jadranskoj obali, @eljko se sa bo{nja~kom pu{kom na hrvatskom ramenu suprotstavljao agresoru koji je, pored ostalog, namjeravao okupirati i Martinov u socijalizmu ste~eni stan na Alipa{inom polju. Recimo da zbog toga Bo{njaci vi{e cijene Kom{i}a nego Ragu`a. ije @eljko Kom{i} bogzna kakva plja~ka, nikakav je politi~ar i jo{ gori dr`avnik, ali {ta je tu je. Da je Kom{i} kandidiran za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, apsolutno bi pomeo Izetbegovi}a, Radon~i}a, Silajd`i}a. Za{to je to tako, ne znam, ali sam uvjeren da je to ba{ tako... Poku{avam samo cijelu stvar osloboditi od isklju~ivosti, sebi~nosti i ekstremne neuljudnosti.
7

H

rvatski puk je, sa razlogom gnjevan, politi~ke strukture koje artikuliraju “autenti~ne“ nacionalne interese sa pravom bjesne na izbor Kom{i}a za svog dr`avnog poglavara. Generalno, to jeste demonstracija sile, ilustracija, pokazna vje`ba dominacije i sirove majorizacije nad jednim, jo{ uvijek, konstitutivnim narodom - hrvatskim. Stoji, kano klisurina, ~injenica da je izbor Kom{i}a, a ne njegovih izbornih rivala Borjane Kri{to, Martina Ragu`a, u Predsjedni{tvo BiH radikalno frustruirao hrvatski nacionalni korpus u ovoj zemlji.
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

N

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
Posmatram iz kafanske ba{te dolazak autobusa “iz unutra{njosti“ na ve~era{nji predizborni skup stranke FAHRUDINA RADON^I]A u Sarajevu. Radon~i}evi putuju}i glasa~i ve} na prvi pogled djeluju histeri~no, neuravnote`eno, prijete}e, osvetni~ki: kao da su na nekom te{kom dopu, drogi. Da ti se kosa na glavi digne, a sve drugo splasne!

^ETVRTAK, 30. SEPTEMBAR

Sre{}emo se opet u kafani “[etali{te“ , izgovorio je, a nikad u pjesmu pretvorio, prije skoro dvadeset godina, nakon jedne rasko{ne terevenke u tom objektu, pjesnik Semezdin Mehmedinovi}. Ko god pobijedi, ili izgubi na izborima, sre{}emo se opet s prvim danima narednog oktobra...
Novinari ne vole IRFANA SMAILAGI]A, trenera rukometa{a Bosne, jednog od najve}ih rokometa{a na planeti svih vremena. Problem je, zapravo, u tome {to je Pipe Smailagi} zeznuta, odgovorna osoba: prezire novinarsku povr{nost, nekompetentnost i petpara~ku samouvjerenost. Jednom sam, po~etkom godine, sjedio sa Irfanom, o svemu smo se siti ispri~ali, samo se nismo doticali poslova kojim se bavimo, on - novinarstva, ja - rukometa. Briljantno je Smailagi} ve~eras postavio “Bosnu“ protiv Zagreba, prisilio uz “primjenu sile“ genijalnog Ivana Bali}a da se uglavnom mota 15-20 metara od gola i tako ga u~inio beskorisnim/neu~inkovitim. @ali se nakon utakmice bard hrvatskog sportskog novinarstva Slavko Cvitkovi} kako je Smailagi} odbio dati izjavu za Hrvatsku televiziju: kako to u~initi doajenu Cvitkovi}u koji desno krilo “Zagreba“, Bosanca Ja{ki}a, naziva Jak{i}, a za jednog igra~a “Bosne“ veli da je “na{ igra~, ro|en u Mostaru“. Smailovi} jeste introvertan i nezahvalan sugovornik, ali ja bih bio tristo puta gori prema bahatim, nadmenim novinarima ignorantima. Uh, jutro mi po~elo sa fascinantnim filmom Akira Kurosave Ra{omonom (na Hrvatskoj televiziji) a dan zavr{io sa gostovanjem u kojem sam analizirao izborne rezultate na Bosanskohercegova~koj televiziji. Svi o istoj stvari govore razli~ite, pri tom vjerodostojne, upe~atljive dojmove i zapa`anja; tako na koncu po ko zna koji put zaklju~im koliko je Kurosava bio genijalan i univerzalan i dalekose`an umjetnik! Gledam li ve~eras “najgledaniju emisiju u BiH“ federalni magazin “ 60 minuta“? Taman posla - na Hrvatskoj televiziji, u emisiji Latinica emitiraju potresne priloge o zlo~inima iz mr`nje - prema Srbima, prema homoseksualcima, prema ideolo{kim protivnicima; profesionalno savr{eno, moralno odgovorno, politi~ki “nekorektno“, ali beskrajno va`no za arheologe mr`nje, zlo~ina, netolerancije. Prekoravaju me kolege za{to nisam gledao Had`iomerovi}ev elektronski strana~ki bilten u kojem je pobjednik izbora Zlatko Lagumd`ija obja{njavao paralelnu

simboliku da mu se tokom gostovanja pojavila studijska, originalna muha, kao

SUBOTA, 2. OKTOBAR

Utje{i me prijatelj, koji se razumije u te sinteti~ko-opijatske kerefeke: “Zna{ da svaki narkoman najvi{e mrzi svoga dilera!”

{to se isti insekt okomio na ameri~kog predsjednika Baracka Obamu tokom nekog njegovog televizijskog gostovanja. [to se ti~e predsjednika Obame i njegove reakcije, nisam upu}en, ali kada je rije~ o Lagumd`iji, imam sitan, narodno ukorijenjen komentar: pala muha na me|eda... Ka`e {ef izbornog {tada SDP-a DAMIR HAD@I], najavljuju}i mogu}nost budu}ih koalicija, da ni{ta {to je usmeno dogovoreno nije relevantno, nego da }e se ta stranka pona{ati u skladu sa pozitivnim zakonskim aktima. Odli~no! ^ekam ga u sudnici 14. novembra da provjerimo i proradimo da li se ono {to je usmeno reketa{ki tra`io (2,2 miliona maraka) od pojedinih biznismena uklapa u zakonske akte! Ne}e ni na jednoj ovda{njoj televiziji biti prenosa nogometne utakmice Albanija - BiH. Za taj u`itak neko bi trebao platiti 150 hiljada (maraka, eura), a toliko novca nijedna televizija nema. Najvi{e {to su ponudile lokalne televizijske mre`e firmi koja je ovla{tena za televizijska prava bilo je 25 hiljada (eura, maraka, isto ti do|e kad ih nema{). Veli mi prijatelj koji se bavi tim aran`manima da je dr`avna televizija Kosova za prava preno{enja te utakmice platila 50 hiljada eura. I tako je to: malo pred rat na Ba{~ar{iji, gdje su se godinama okupljali Albanci u potrazi za mrvicom hljeba, prostrujao je vizionarski vic. Pri~aju dva Albanca kod Sebilja, na ^ar{iji, i prvi pita drugoga {ta toliko ~eka? “^ekam, {ok, dva Bosanca da mi ispiljaju drva.“ Kosovo je navodna dr`ava, a Bosna i Hercegovina ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a...

Na ve~eri posve}enoj velikom sarajevskom piscu DARIJU D@AMONJI u kafani “[etali{te“ okupilo se uglavnom sve {to u Sarajevu misli i di{e sarajevski, ako taj fenomen uop}e postoji i ukoliko je ikad postojao. Stojim ispred Dacine biste-reljefa, koji je vjerno i nadahnuto napravila mlada umjetnica Lejla ]ehaji}. Svi sa koji-

PETAK, 1. OKTOBAR

UTORAK, 5. OKTOBAR

SRIJEDA, 6. OKTOBAR

NEDJELJA, 3. OKTOBAR

PONEDJELJAK, 4. OKTOBAR

ma razgovaram, a sve su odreda dragi, normalni i pristojni ljudi, nervozni su, pod stresom i optere}eni predstoje}im izborima. Poku{avam, ali ne uspijevam djelovati epikurejski, promicati relaksiraju}u ideju “jedimo i pijmo, jer }emo sutra ionako umrijeti“. Zafrkavam se sa pjesnikom Milom Stoji}em, koji vidno strepi nad rezultatima izbora i zamalo mu ne rekoh da se mora dr`ati stoi}ki - stoi~ki, onako kako je, mislim, Horacije napisao: “Izvr{avaj ono {to ti nala`e savjest, a poslije neka bude {ta bude.“
8

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

MINI MARKET
USAMLJENI JAHA^ APOKALIPSE

PISANJE UZ VJETAR

Radon~i}ev SBB ostao bez ijednog bo{nja~kog politi~kog saveznika
Novoizabrani bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, desetak dana nakon rukovodstva SDA, izjasnio se o (ne)po`eljnim postizbornim koalicionim partnerima. Izetbegovi} je ponovio stav strana~kog rukovodstva da je SDA otvorena za suradnju sa svim probosanskim partijama, izuzev Saveza za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a. Znakovito je da se Izetbegovi} usudio distancirati od Radon~i}a tek nakon parlamentarnih izbora mada se dva mjeseca ranije usprotivio odluci strana~kog rukovodstva da prekine svaku suradnju s Radon~i}em i njegovom novinskom imperijom. Izetbegovi} se pobrinuo da Radon~i} dozna za ishod glasanja i zbog toga je tokom predizborne kampanje bio po{te|en Avazovih medijskih udara. Radon~i} se nadao da }e mu Izetbegovi} dr`ati otvorena vrata za postizbornu suradnju sa SDA, no odmah nakon izbora 3. oktobra Izetbegovi} mu je zalupio
Bakir Izetbegovi}

S rezultatima parlamentarnih izbora odr`anih 3. oktobra, definitivno je sru{en mit o presudnoj ulozi reisa Ceri}a i vlasnika Dnevnog avaza Fahrudina Radon~i}a u oblikovanju politi~ke scene u BiH. Reis Ceri} i njegov “mali od (politi~ke) ku`ine“ Radon~i} godinama su u`ivali plodove mita da bez njihove eksplicitne podr{ke ni jedna bo{nja~ka partija ne mo`e ra~unati na ozbiljniji izborni uspjeh. Na upravo okon~anim parlamentarnim izborima, uvjerljivu pobjedu odnijele su dvije partije - SDP i SDA mada ni jedna ni druga nisu imale podr{ku Radon~i}evog Avaza, a pogotovo podr{ku reisa Ceri}a. To se osobito odnosi na SDA ~ije je rukovodstvo bilo na stalnoj meti Avazovih novinarskih revolvera{a. I Radon~i}ev Avaz i reis Ceri} sna`no su podupirali Savez za bolju budu}nost BiH, koji je, istina, uspio osvojiti stotinjak hiljada glasova, no ipak dvostruko manje od SDA i skoro tri puta manje od SDP-a. (A. M.)

Srušen mit o svemoći Avaza i reisa Cerića
Mustafa ef. Ceri}

NIJE PRUD UZALUD

Uvjerljivu pobjedu na izborima 3. oktobra odnijela “prudska trojka plus”
Prudska trojka plus najprecizniji je naziv nove politi~ke garniture koja je uvjerljivo pobijedila na netom odr`anim parlamentarnim izborima u BiH. Tri partije, SDA, HDZ i SNSD, odnijele su uvjerljivu pobjedu u jesen 2008. godine na lokalnim izborima, nakog ~ega je u krugovima me|unarodne zajednice lansirana ideja o Prudskom sporazumu. Sastavni dio dogovora u Prudu izme|u Dodika, Tihi}a i ^ovi}a bila je rekonstrukcija Vlade FBiH na na~in da se iz vlasti istisnu dvije remetila~ke stranke Stranka za BiH i HDZ 1990 - i da se umjesto njih uvedu svje`i igra~i iz SDP-a. Rekonstrukcija federalne Vlade zapela je me|utim na samom startu zbog protivljenja dopredsjednice Federacije BiH Spomenke Mi~i}, bez ~ijeg potpisa nije bilo mogu}e smijeniti ministre iz SBiH i HDZ-a 1990 i umjesto njih imenovati nove ministre iz SDP-a. Ono {to se nije desilo 2008. godine, desilo se 3. oktobra 2010. godine na parlamentarnim izborima na kojima su uz svesrdnu pomo} medija i nevladinih organizacija do nogu potu~ene dvije “remetila~ke partije“- Stranka za BiH i HDZ 1990. Njihovo mjesto popunio je SDP, kako je uostalom i bilo planirano u Prudu 2008. godine. (M. A.)

10

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Smatrate li da će nova vlast izvući zemlju iz krize?
ADI MULAHALILOVI]
Muzi~ar

od{krinuta vrata. Radon~i}a je na sli~an na~in izgirao i lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija koji je kod Radon~i}a mjesecima pred izbore podgrijavao nadu o mogu}oj koaliciji SBB-a i SDPa, no dva dana pred izbore, kada je ve} bilo kasno za Avazovu medijsku odmazdu, i Lagumd`ija mu je zalupio vrata. (A. M.)

ALMA TELIBE]IREVI]
PR Manager

DA
@elim vjerovati da }e biti bolje!

NE
Ovdje je potreban cijelokupan proces da bi ljudi prvo shvatili da im ne{to fali pa tek onda da se mo`da u nekim drugim smjerovima treba i}i. Bojim se da }emo do tada ve} dota}i dno, u ekonomskom smislu, ali mo`da jedino sa dna i mo`emo krenuti u nekom drugom pravcu.

vode}i brigu puno o pomaku i napretku ~itavog dru{tva. Mi nemamo sistemski pravno ure|enu dr`avu a pored toga problem je teritorijalna i nacionalna podijeljenost.

ODLIKOVANI ODLI^NICI

EMA ALAGI]
Direktor MISS Globe BiH

DAMIR [EHANOVI]
TV Voditelj

DA
Iako je stara vlast ostavila velike dugove, imam puno povjerenje u novu vlast da }emo s njom napredovat ka boljem stanju.

Priznanja hrvatske Vlade za Topi}a, Berbera i Nem{i}a
Povodom proslave Dana neovisnosti Republike Hrvatske, hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} uru~io je jedno od najve}ih dr`avnih priznanja – Povelju Republike Hrvatske – predsjedniku Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak prof. dr. Franji Topi}u. Kako je objasnio Josipovi}, Topi} je ovo priznanje zaslu`io zahvaljuju}i ulozi i zna~aju koji HKD Napredak ima u hrvatskom narodu, to jest naporima u o~uvanju i njegovanju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Priznanje od hrvatske Vlade ove godine dobio je i poznati bosanskohercegova~ki umjetnik Mersad Berber, koji je odlikovan Redom hrvatskog pletera, te Boris Nem{i}, koji je dobio Red Danice hrvatske s likom Bla`a Lorkovi}a za osobite zasluge u gospodarstvu. Na prijemu nakon dodjele priznanja, Topi} i hrvatski predsjednik Josipovi} razmijenili su utiske i o proteklim izborima u BiH, ali novinarima je ostala nepoznanica o ~emu su ta~no razgovarali. Ina~e, obnovljeni Napretkov kulturni centar u sredi{tu Zagreba ljetos je sve~ano otvorio upravo predsjednik Josipovi}, koji je tom prilikom istakao da je „cijeli Napredak od hrvatskog naroda i naroda u Bosni i Hercegovini zaslu`io izvrsnu ocjenu, i to ne samo zbog svojih kulturnih programa nego zbog svojeg rada koji je rezultirao da danas dvije zastave, zastava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, stoje na istom mjestu, jedna uz drugu“. (M. R.)
11

NE
Zato {to se na politi~koj sceni ve} godinama kre}u isti likovi koji samo mijenjaju dresove i retoriku. Mladi ljudi ne mogu mnogo promijeniti obzirom da su u prvim godinama isklju~ivo pod mentorstvom svojih strana~kih prvaka. Vjerova}u u promjene tek onda kada se na politi~koj sceni pojavi neovisni kandidat sa jakom karizmom, politi~kom platformom, neovisan o bilo kojem politi~kom subjektu.

JASNA DURAKOVI]
Docent

DAVOR JUKI]
Best model BiH

NE
Realno se ni{ta nije promijenilo, na vlast dolazi samo nova postavka korumpiranih, samoljubivih, narcisoidnih pojedinaca, koji gledaju isklju~ivo vlastite interese i daju la`na obe}anja kao i do sada, ne

NE
Mislim da su ljudi koji su sad do{li na vlast usko povezani sa ljudima koji su prije bili na vlasti Bosne i Hercegovine. Oni }e da provode svoju politiku kako bi izvukli {to ve}u materijalnu korist od naroda i tako osigurali sebi jo{ jedan mandat.

SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

by MARIO BRANCAGLIONI

V

POSTIZBORNA DRAMA

Dragan Čović i Milorad Dodik odbijaju suradnju sa čelnikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, koji pretendira na čelnu funkciju u Vijeću ministara BiH; “Slobodna Bosna“ analizira može li Lagumdžija formirati državnu vladu bez podrške Čovića i Dodika i otkriva mogu li Tihić, Čović i Dodik formirati državnu vladu bez Lagumdžije i SDP-a

PIROVA POBJEDA ZLATKA LAGUMD@IJE
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

a temelju prvih izjava izbornih pobjednika mo`e se zaklju~iti da pred BiH stoji burno razdoblje politi~kog konfrontiranja i me|unacionalnog polariziranja. Vatru je potpalio lider HDZ-a Dragan ^ovi}, izjavom datom u izbornoj no}i da }e Mostar biti stolni grad hrvatske teritorijelne jedinice, na {ta je njegov partner iz Banje Luke Milorad Dodik s jednakom odlu~no{}u dometnuo da BiH mo`e opstati samo kao labava federacija tri nacionalne dr`ave - “ili je ne}e biti“. U verbalni rat promptno se uklju~io i lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nespretnom izjavom da je SDP prona{ao efikasan odgovor na eventualnu blokadu formiranja vlasti na dr`avnom nivou. SDP }e graditi dr`avu odozdo, od kantona u Federaciji BiH, po modelu Njema~ke koju je Berlinski zid do prije ne{to vi{e od dvadeset godina dijelio na prosperitetnu Zapadnu i izoliranu Isto~nu Njema~ku. U toj podjeli uloga, Lagumd`ija sebe vidi kao bosanskog Willyja Brandta a Dodika kao srpskog Ericha Honeckera!

N

DODIK SE POVJERIO TIHI]U

Dodik neće s Lagumdžijom zbog “60 minuta“
U nedavnom privatnom }askanju s liderom SDA Sulejmanom Tihi}em, lider SNSD-a Milorad Dodik izri~ito je napomenuo da nikada i ni pod kakvim uvjetima ne}e sura|ivati sa SDP-om dok je na njegovom ~elu Zlatko Lagumd`ija. “Moja majka je tri puta zavr{ila u hitnoj nakon gledanja emisije ’60 minuta’ na FTV-u ~iji je stvarni urednik Zlatko Lagumd`ija. To mu ne mogu oprostiti. Spreman sam na saradnju i s tobom i s ^ovi}em, ali me niko ne mo`e prisiliti da sara|ujem s Lagumd`ijom“, rekao je Dodik Tihi}u.

ISPOVIJED PRED TIHI]EM

Dodik povjerio Tihi}u razloge zbog kojih ne}e u koaliciju sa Lagumd`ijom

(NE)OBAVEZNA ROTACIJA
Iza dima ove vatrene retorike kriju se prili~no banalni razlozi: nova politi~ka garnitura koja je dobila ve}insko povjerenje na parlamentarnim izborima 3. oktobra uveliko je zapo~ela sva|u oko raspodjele izbornog plijena. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija jo{ je prije odr`anih izbora najavio borbu za preuzimanje ~elne pozici-

Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija ima minimalne izglede da bude novi ~elnik Vije}a ministra BiH
12
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

RASULO IZBORNIH POBJEDNIKA
POBJEDNI^KA EUFORIJA

Nakon dva uzastopna poraza, SDP zabilje`io uvjerljivu (relativnu) pobjedu

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

13

POSTIZBORNA DRAMA
je u Vije}u ministara BiH, bez obzira na ~injenicu {to bi ta funkcija, prema nepisanom pravilu nacionalne rotacije, trebala pripasti Hrvatima. Nekoliko dana nakon odr`anih izbora SDP je i slu`beno potvrdio Lagumd`ijinu nominaciju, {to je ^ovi}ev HDZ vje{to iskoristio u raspirivanju straha od bo{nja~ke dominacije. IZBORNA OBE]ANJA LUDOM RADOVANJA

“Država za čovjeka“ na čekanju
Najava Zlatka Lagumd`ije da }e se u slu~aju blokade izbora dr`avne vlade okrenuti kantonima i Federaciji BiH izazvala je opre~ne reakcije u javnosti. Lagumd`iji se prigovara da je naivno upao u zamku Milorada Dodika koji odavno ~eka bo{nja~kog politi~kog partnera spremnog da se umjesto ja~anja dr`avnih institucija okrene ja~anju entiteta i kantona. Lagumd`ijina izjava o izgradnji kantona i Federacije BiH nikako se ne uklapa u predizborne slogane SDP-a u kojima je dominirala dr`ava: “dr`ava za ~ovjeka“, “predsjednik za dr`avu“ itd.

TIHI]EVO POSREDOVANJE
Kom{i}evim reizborom, Bo{njaci su Hrvatima najprije “oteli“ mjesto u predstavni~kom vrhu dr`ave, a Lagumd`ijinim izborom za predsjednika Vije}a ministara BiH Hrvati bi ostali i bez klju~ne pozicije u izvr{noj vlasti dr`ave na koju ~ekaju ve} desetak godina. Nacionalnu jednakopravnost Hrvati, dakle, mogu osigurati samo uspostavom hrvatske nacionalne republike unutar BiH, mantra je svekolike HDZ-ove propagandne ma{inerije koja,

NUŽAN KOMPROMIS: Rezultati parlementarnih izbora 3. oktobra su takvi da praktični nije moguće uspostaviti efikasnu vlast bez jasnog dogovora tri ključne političke partije SDP-a, SNSD-a i HDZ-a
Foto: Mario Ili~i}

Kom{i}ev izbor u Predsjedni{tvo BiH ^ovi} uzima kao alibi za uspostavu hrvatskog entiteta

PRIJETNJA TRE]IM ENTITETOM

izgleda, vi{e nego ikada ranije pada na plodno tlo me|u Hrvatima. Rezultati parlementarnih izbora 3. oktobra su takvi da prakti~ni nije mogu}e uspostaviti efikasnu vlast bez jasnog dogovora tri klju~ne politi~ke partije, SDP-a, SNSD-a i HDZ-a, koje su osvojile relativnu pobjedu unutar bo{nja~kog, srpskog i hrvatskog naroda. Istina, mogu}e je formirati vlast na dr`avnom nivou i bez HDZ-a ili pak SNSD-a, ali takva bi vlast dr`ave nailazila na blokade u kantonima s hrvatskom ve}inom u kojima }e HDZ suvereno vladati, odnosno u Republici Srpskoj, gdje je potvr|ena aspolutna dominacija Dodikovog SNSD-a. Jednako tako, efikasna dr`avna vlast nije mogu}a bez sudjelovanja SDP-a, najprije zato {to drugoplasirana bo{nja~ka partija, SDA, nema dostatan koalicioni kapacitet kojim bi nadoknadila eliminiranje SDP-a, a zatim i zbog toga {to se SDA ne usu|uje eliminirati relativnog izbornog pobjednika i umjesto SDP-a preuzeti odgovornost za uspostavu koalicine vlasti s nepouzdanim partnerima kojima je izgradnja dr`ave na samom dnu politi~kih prioriteta. Lagumd`ija bi najradije Sulejmanu Tihi}u prepustio odluku o izboru novog mandatara dr`avne vlade, pri ~emu se ne bi puno bunio
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

14

RASULO IZBORNIH POBJEDNIKA
ODGOVORNOST U RUKAMA SDP-a ni ako bi se lider SDA isprsio pa umjesto Lagumd`ije podr`ao ^ovi}a. No, lukavi Tihi} prozreo je Lagumd`ijinu zamku i ve} je iza{ao u javnost sa stavom da }e SDA podr`ati prijedlog SDP-a za mandatara dr`avne vlade. Ako SDP kandidira Lagumd`iju, SDA se ne}e protiviti, ali ne}e ni snositi odgovornost za blokadu izbora dr`avne vlade koja bi u tom slu~aju bila sasvim izvjesna.

Lider SDA Sulejman Tihi} tra`io od SDP-a da preuzme odgovornost za formiranje Vije}e ministara

PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI
Tihi} gura Lagumd`iju da sam preuzme odgovornost za vlastitu odluku kojoj }e, podrazumijeva se, prethoditi ozbiljne konsultacije s potencijalnim koalicionim partnerima. To je me|utim glavna postizborna briga Zlatka Lagumd`ije koji je ranije spalio sve mostove prema Dodiku i ^ovi}u. Dodik je i nakon izbora decidirano izjavio da nikada i ni pod kakvim uvjetima ne}e sura|ivati s Lagumd`ijom “makar se nika-

RASPODJELA PLIJENA: Nova politička garnitura koja je dobila većinsko povjerenje na parlamentarnim izborima 3. oktobra uveliko je započela svađu oko raspodjele izbornog plijena
IZBORNA PROCEDURA da ne formirala dr`avna vlast“, a to je, kako doznajemo, nedavno naglasio i u privatnom rezgovoru s liderom SDA Sulejmanom Tihi}em. Lagumd`ija ne stoji puno bolje ni kod ^ovi}a, osobito nakon reizbora @eljka Kom{i}a u Predsjedni{tvo BiH i najave lidera SDP-a da }e se kandidirati za novog mandatara dr`avne vlade. Lagumd`ija ne mo`e ra~unati ni na posredni~ke usluge Sulejmana Tihi}a, koji je tako|er s ^ovi}em odavno prekinuo sve kontakte. Sude}i prema trenutnim odnosima izme|u Lagumd`ije, Dodika, Tihi}a i ^ovi}a, nova dr`avna vlada ne}e biti skoro konstituirana, pogotovo ne s mandatarom Lagumd`ijom. Prije bi se moglo desiti da SDA, SNSD i HDZ dr`avnu vladu konstituiraju bez SDP-a, uz podr{ku nekoliko manjih politi~kih partija. No, to se ne}e desiti sve dok SDP ne bude priznao poraz a njegov kandidat za mandatara Zlatko Lagumd`ija ne odlu~i vratiti mandat Predsjedni{tvu BiH. U tom slu~aju, premijerski mandat najvjerovatnije }e dobiti lider HDZ-a Dragan ^ovi}, koji }e u potrazi za parlamentarnom ve}inom prije tipovati na SBB Fahrudina Radon~i}a ili Stranku za BiH Harisa Silajd`i}a nego na SDP Zlatka Lagumd`ije. Problem je me|utim {to SDA ne `eli suradnju sa SBB-om, {to bi opet podrazumijevalo otvaranje pregovora s nizom manjih partija uz ~iju bi pomo} lider HDZ-a Dragan ^ovi} poku{ao osigurati parlamentarnu ve}inu. A to ne}e i}i ni brzo ni glatko.
15

Kako Predsjedništvo bira mandatara
Izbor mandatara Vije}a ministara BiH u isklju~ivoj je nadle`nosti Predsjedni{tva BiH. Tri ~lana Predsjedni{tva BiH izja{njavaju se ocjenjivanjem predlo`enih kandidata ocjenama od 1 do 3, pri ~emu ni jedan ~lan Predsjedni{tva BiH ne mo}e biti suzdr`an. Mandat za sastavljanje vlade pripada kandidatu s najve}im zbirom ocjena. Ako SDP bude instistirao na kandidaturi Lagumd`ije, njegov izbor podr`at }e @eljko Kom{i} (3) i Bakir Izetbegovi} (3), dok }e mu Neboj{a Radmanovi} dati najni`u ocjenu - 1. Sa 7 osvojenih bodova Lagumd`ija bi dobio mandat za formiranje vlade, no te{ko da }e bez SNSD-a i HDZ-a osigurati podr{ku u Parlamentu BIH. U tom slu~aju Lagumd`ija bi morao priznati neuspjeh i vratiti mandat, nakon ~ega bi Predsjedni{tvo BiH biralo novog mandatara. Ova bi igra mogla potrajati mjesecima, pa i godinama, jer ni jednim propisom nije preciziran krajnji datum do kojeg se mora formirati nova vlada. Za to vrijeme, vladalo bi aktuelno Vije}e ministara BiH na ~elu s Nikolom [piri}em, u tzv. tehni~kom mandatu.

Kandidaturu Zlatka Lagumd`ije podr`at }e @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi}

TRI BODA ZA LAGUMD@IJU

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA ZIKE TURKOVI]A

Nakon što je u najvećoj poslijeratnoj policijsko-pravosudnoj akciji protiv organiziranog kriminala razbijena zločinačka organizacija ZIJADA ZIKE TURKOVIĆA i uhapšeno jedanaest njegovih kompanjona, osumnjičenih za pet ubojstava, trgovinu drogom, iznude, Državno tužiteljstvo je otvorilo istragu o poslovanju više firmi čiji je Turković (su)vlasnik, kao i o njegovim “poslovnim partnerima“ u BiH i susjednim državama

KAKO JE SITNI PRIJERATNI KRIMINALAC ZIJAD TURKOVI] POSTAO “UGLEDNI” PORATNI BIZNISMEN?
Zajedni~ki policijsko-pravosudni tim intenzivno provjerava sve kriminalne poslove Zijada Turkovi}a, od trgovine drogom do me{etarenja s dionicama

MILIJUNSKA IMOVINA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

Uz pomo} partnera iz Srbije, Zijad Turkovi} je posredovao i u naplati 55 milijuna dolara ira~kog duga namjenskoj industriji u BiH
16
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

[TO JE OTKRILA DOSADA[NJA ISTRAGA
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

S

rbijanski dr`avljanin Muamer Zahitovi} zvani [evrtko iz Tutina dvanaesti je po redu pripadnik zlo~ina~ke organizacije Zijada Zike Turkovi}a koji }e, nakon {to je pro{log tjedna uhap{en u Sarajevu, najmanje mjesec dana provesti u pritvoru. U opse`noj policijskoj akciji pripadnika Federalne uprave policije, Dr`avne agencije za istrage i za{titu i MUP-a Sarajevskog i Zeni~ko-dobojskog kantona koja je, podsjetimo, zapo~ela 21. septembra, hap{enjem Zijada Turkovi}a, Sa{e Stjepanovi}a i Suada Glavini}a, do sada su pritvoreni Milenko Laki}, Fikret Sekovi}, Haris Ali}, Samir Alagi}, Nijaz Zuban, Mirza Drini} i Ermin Deli}. Kako se od po~etka jula iza re{etaka nalazi i Hajrudin Memovi} iz Prijepolja, dok je Sead Sejo Dumanji} iz zatvora u Zenici u sarajevski pritvor zvani~no premje{ten sredinom septembra, serija hap{enja koja su izvedena po nalogu zajedni~kog istra`nog tima Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu i Dr`avnog tu`iteljstva predstavlja, zasigurno, do sada najozbiljniji udarac organiziranom kriminalu u BiH. I ne samo unutar granica BiH, jer je ve} sada izvjesno da je Turkovi}eva kriminalna dru`ina imala svoje ogranke u susjednim dr`avama - Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, zbog ~ega je bh. pravosudno-policijski istra`ni tim morao zatra`iti pomo} od kolega iz regiona. Recimo i da su po~etkom ovog tjedna u Sarajevo stigli predstavnici MUP-a Republike Hrvatske, koji sa Tu`iteljstvom BiH razmjenjuju saznanja o Turkovi}evim kriminalnim poslovima i vezama.

ODLU^AN OBRA^UN S ORGANIZIRANIM KRIMINALOM
Sarajevski tu`itelj ]azim Hasanspahi}, {efica Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu Nives Kanev~ev i glavni dr`avni tu`itelj Milorad Bara{in

OFICIR ZA VEZU: Poznato je, također, da je Turković u jesen 2009. i početkom ove godine imao brojne kontakte s “partnerima“ iz Beograda, i da se nadao pozamašnoj proviziji od posredničkog angažmana
uhap{enog Muamera Zahitovi}a. Slu~aj je, podsjetimo, koncem 2008. prijavio ~lan Nadzornog odbora Nijaz Zuli}, koji je Zijada Turkovi}a i Muamera Zahitovi}a optu`io da su ga, i to pod prijetnjom smr}u njemu i njegovoj obitelji, prislili da proda 49.170 dionica poduze}a Klju~. Iako su inspektori MUP-a Kantona Sarajevo reagirali promptno i od Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH zatra`ili obustavu prometa dionica koje su bile u vlasni{tvu Zijada Turkovi}a i Merima Ceri}a (vlasnika brokerske ku}e posredstvom koje je transakcija obavljena), te o svemu slu`beno obavijestili Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu, tu`iteljska istraga nikada nije zavr{ena. [to, opet, ne treba ~uditi ako se zna da je Zijad Turkovi}, u to vrijeme, bio u iznimno bliskim prijateljsko-poslovnim vezama s pojedinim sarajevskim tu`iteljima (zajedno su ~ak vi|ani u restoranima i kafi}ima). Turkovi} je, naknadno, svoje dionice u Klju~u nominalno prodao Zahitovi}u koji je po~etkom godine, zajedno s bra}om Fehimom i Izetom Selekom, preuzeo ve}insko vlasni{tvo nad tvornicom. Posljednje informacije upu}uju da su

NOVA-STARA ISTRAGA PROTIV TURKOVI]A
Budu}i da je Slobodna Bosna posljednjih mjeseci iscrpno pisala o svim detaljima istrage koja je zvani~no pokrenuta nakon {to su 25. marta u Sarajevu nestali Zeni~anin Mario Toli} i njegov prijatelj Verner Ajdari iz Travnika, u nastavku teksta }emo se pozabaviti nalazima do kojih je istra`ni tim do{ao u posljednjih dvadesetak dana. No, valja biti po{ten pa kazati kako su mnoge informacije o nezakonitim poslovima Zijada Turkovi}a policijskim agencijama i pravosudnim strukturama bile odranije poznate, ali je o~evidno kako je tada nedostajalo i volje i snage za odlu~an obra~un s njegovom kriminalnom organizacijom. U tom je smislu svakako najilustrativniji primjer me{etarenja dionicama sarajevske tvornice ~arapa Klju~ koje je bilo predmet istrage MUP-a Kantona Sarajevo prije gotovo dvije godine, kada je policija dokumentirala kriminal Zijada Turkovi}a i nedavno
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

Zahitovi} i bra}a Selek, nakon {to su se domogli ve}inskog paketa dionica, bratski podijelili imovinu i zapo~eli njezinu rasprodaju. Trenuta~no se provjerava i kupovina zeni~ke firme Edel Holz, koja se bavi preradom drveta, budu}i da su u ovom slu~aju postoje dokazi o nepo{tivanju privatizacijskog ugovora, ali i drugim nepravilnostima. Iako je formalni vlasnik tog poduze}a Turkovi}ev kum Fikret Sakovi} (koji je uhap{en 28. septembra), dio vlasni{tva ima i Zijad Turkovi}. Osim sumnjivih transakcija s dionicama tvornice ~arapa Klju~ i kriminalne privatizacije zeni~kog poduze}a Edel Holz, u sklopu istrage koju Tu`iteljstvo BiH provodi kada su posrijedi poslovne investicije Zijada Turkovi}a, ponovno se provjerava i kako je firma Bauinvest (u vlasni{tvu Turkovi}a i Murata Skalonji}a) dobila posao nadzi|ivanja vi{e stanova na dvije zgrade u sarajevskim naseljima Hrasno i Grbavica. U to je vrijeme na~elnik Op}ine Novo Sarajevo u kojoj su Turkovi} i Skalonji} gradili stanove bio aktualni ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, dok je suglasnost za nadzi|ivanje zgrada u vlasni{tvu biv{eg federalnog Ministarstva obrane potpisao nekada{nji doministar Ferid Buljuba{i}. Pojasnimo i da je poslovanje Bauinvesta, svojedobno, nakon {to je Zijad Turkovi} uhap{en pod sumnjom da je sudjelovao u ubojstvu Taiba Torlakovi}a, istra`ivala Financijska policija, ali ponovno bez rezultata. Sude}i, me|utim, prema posljednjim nalazima istrage, poslovni apetiti Zijada Turkovi}a porasli su u jesen pro{le godine, kada se uklju~io u posredovanje oko naplate 55 milijuna ameri~kih dolara koje Irak duguje poduze}ima namjenske industrije u BiH. Premda se jo{ pouzdano ne zna
17

ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA ZIKE TURKOVI]A
Foto: Mario Ili~i}

TAJNA GROBNICA NA BJELA[NICI

Tijela Bolivijke Lucije Cortez Salas i Mithata Meki}a prona|ena su prije dvadesetak dana

BEZ MILOSTI

Zika Turković naručio je likvidaciju i svog partnera, bijeljinskog narko-dilera Željka Radovanovića?!
Jedan od svjedoka-suradnika ~iji se identitet ~uva u strogoj tajnosti kazao je istra`iteljima da je na Turkovi}evom spisku za odstrijel bio i @eljko Radovanovi} zvani Kre~o iz Bijeljine. Srbijansko Specijalno tu`ila{tvo za organizirani kriminal je protiv Radovanovi}a prije dvije godine podiglo optu`nicu, koja ga je teretila da je bio vo|a me|unarodne kriminalne grupe koja se bavila krijum~arenjem heroina i kokaina. Pripadnik iste kriminalne dru`ine bio je i biv{i zamjenik na~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti Republike Srpske Ljuban E}im koji je, u nedostatku dokaza, kasnije oslobo|en krivnje. Iako je za Radovanovi}em bila raspisana me|unaro18

dna tjeralica, i unato~ ~injenici da i u Republici Srpskoj ima podeblji policijski dosje, taj je kriminalac u posljednje dvije godine mirno `ivio u Bijeljini, a nerijetko je dolazio i u Sarajevo. Prema informacijama koje smo dobili iz izvora bliskih istrazi, Zijad Turkovi} je posljednji “poslovni“ sastanak sa @eljkom Radovanovi}em organizirao koncem marta, u jednom sarajevskom restoranu, nakon kojeg je Radovanovi} trebao biti likvidiran, vjerojatno na isti na~in kao i Mario Toli} i Verner Ajdari. No, plan je propao jer se unajmljeni ubojica Milenko Laki} upla{io odmazde, znaju}i kakav rejting i veze u srbijanskom kriminalnom podzemlju ima Radovanovi}.

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

[TO JE OTKRILA DOSADA[NJA ISTRAGA
tko su bili Turkovi}evi partneri iz politi~kog i poslovnog miljea (bez ~ije suglasnosti, svakako, ne bi ni bio uklju~en u taj aran`man), izvjesno je kako su pored njega, u pregovorima oko naplate duga, sudjelovali izvjesni Miroslav Gojkovi} iz Beograda, Nermin ]i{i} i Edin Zukanovi} iz Sarajeva, kao i Aleksandar Petrovi} iz Njema~ke.

POSLOVI I IMOVINA U MAKEDONIJI
Poznato je, tako|er, da je Turkovi} u jesen 2009. i po~etkom ove godine imao brojne kontakte s “partnerima“ iz Beograda, i da se nadao pozama{noj proviziji od posredni~kog anga`mana. No, vi{e pojedinosti o “poslovnim aktivnostima“ Zijada Turkovi}a u Srbiji, kao i njegovoj imovini u Makedoniji gdje, kako se pretpostavlja, ima vi{e nekretnina, bit }e poznato nakon {to Tu`iteljstvo BiH, uz pomo} srbijanskih i makedonskih pravosudnih i policijskih tijela, dobije sve tra`ene informacije. Podaci VI[EDNEVNA POTRAGA BEZ REZULTATA

Specijalni istra`iteljski tim u {irem rejonu sela Ti~i}i kod Kaknja jo{ uvijek traga za tijelima Vernera Ajdarija i Marija Toli}a

NEUGODNA SVJEDOKINJA

Vlasnik Avaza Fahrudin Radončić dao otkaz novinarki Šejli Jugo Turković OTKAZ OTKAZ
Premda se iz tu`iteljskih krugova naga|alo da }e, poslije hap{enja Zijada Turkovi}a, poziv za saslu{anje dobiti i njegova supruga [ejla Jugo Turkovi}, ona se do sada ogla{avala samo u medijima. No, budu}i da je posve izvjesno kako }e [ejla Jugo Turkovi} imati {to{ta kazati, i to ne samo o poslovima svoga supruga, ve} se otvoreno naga|a kako od tog svjedo~enja strepe brojni Turkovi}evi partneri i “za{titnici“, ali i njezin, sada ve} biv{i {ef Fahrudin Radon~i}. [ejla Jugo Turkovi} je, naime, bila dugogodi{nja novinarka Avazovog tabloida Express i Televizije Alfa. Bez posla je, me|utim, ostala odmah poslije hap{enja njezinog mu`a.

TKO JE ŠTITIO TURKOVIĆA: Informacije o Turkovićevim nezakonitim poslovima policijskim agencijama i pravosudnim strukturama bile su odranije poznate, ali je očevidno kako je tada nedostajalo i volje i snage za odlučan obračun s njegovom kriminalnom organizacijom
kojima raspola`u ovda{nje policijske i obavje{tajne agencije upu}uju kako je Turkovi}, budu}i da je po~etkom godine zapao u financijske probleme, u Makedoniju slao dvojicu svojih ro|aka, kako bi prodali imovinu, ali je zbog nerije{enih imovinskih odnosa, do{lo do problema. Uporedo s me|unarodnom istragom o poslovima Zijada Turkovi}a i njegovih “partnera“, pred zajedni~kim pravosudnopolicijskim timom koji istra`uje sve Turkovi}eve poslovne relacije u BiH jo{ je dosta posla i kada je posrijedi vje{ta~enje mnogobrojnih telefona, ra~unara, automobila koji su zaplijenjeni u posljednjih dvadesetak dana. No, svakako najva`nija zada}a je pronalazak tijela Turkovi}evih `rtava - Marija Toli}a i Vernera Ajdarija, koji su, bez sumnje, ukopani izme|u Zenice i Kaknja, vjerojatno u {irem rejonu sela Ti~i}i.
19

POSLIJE POSLIJE HAP[ENJA HAP[ENJA SUPRUGA SUPRUGA

[ejla Jugo [ejla Jugo Turkovi} Turkovi}

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Prije tačno godinu dana u navijačkim neredima u Širokom Brijegu mučki je ubijen 25-godišnji Vedran Puljić; ubica ovog mladića još je uvijek na slobodi a istraga i dalje tapka u mraku

Godinu dana se čeka istina za Vedrana
UBISTVO U [IROKOM BRIJEGU
Vedran Pulji}, ba{ kao Aner Kasapovi}, `rtva je navija~kih nereda u BiH

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

rije ta~no godinu dana, ~etvrtog oktobra, u navija~kim sukobima prije utakmice na stadionu Pecara u [irokom Brijegu, ubijen je 25-godi{nji navija~ Sarajeva Vedran Pulji}. Za njegovu je smrt nekoliko dana kasnije osumnji~en Oliver Knezovi}, koji je dva dana nakon Pulji}evog ubistva umakao sudskim policajcima koji su ga ~uvali nakon {to je priznao da je pucao. Knezovi} je pobjegao u Hrvatsku, gdje se najvjerovatnije i danas nalazi. Od tog dana istraga tapka u mraku, iako je dva puta ra|ena rekonstrukcija doga|aja koji su prethodili ubistvu. Navija~i koji su iz Sarajeva putovali na rekonstrukciju potvrdili su kako je na Pulji}a Knezovi} pucao iz automatske pu{ke. Ali na njegovo se hap{enje i sudsko procesuiranje jo{ uvijek ~eka. Godinu dana nakon Vedranove pogibije u Sarajevu je odr`ana komemoracija a u prostorijama kluba za koji je navijao otvoren je Vedranov kutak sa memorabilijama koje podsje}aju na njega. No, Vedranova
20

P

porodica i prijatelji tra`e sudski postupak kojim bi se kaznio ubica i njegovi pomaga~i. “Vedrana ni{ta ne mo`e vratiti, mi smo toga svjesni. Meni i majci je najte`e, ali bi dobro bilo da se istraga kona~no provede i da ustanovimo ko je i za{to ubio Vedrana“, kazao je Vedranov brat Igor na komemoraciji. Na`alost, godinu dana nakon ubistva jasno je kako je neka`njena Vedranova smrt posljedica `ivota i sistema u dr`avi u kojoj se djeca ve} petnaest godina u~e da mrze drugo i druga~ije. Ona je rezultat dru{tva u kojem je ku}ni odgoj postao staromodna floskula, a vlastiti se patriotizam i religija ne dokazuju ~estito{}u i po{tenjem, nego ga`enjem druge nacije. Kako se, uostalom, u [irokom Brijegu moglo o~ekivati bilo {ta osim nasilja i smrti Vedrana Pulji}a kada je u BiH ve} odavno uspostavljen obrazac po kojem se isplati samo destrukcija i likvidacija svakog ko nam nije simpati~an. Jasno je poru~eno kako se “mi“ vi{e ne}emo prilago|avati drugima, ali mrtva glava pada kada se “oni“ s druge strane odlu~e pokazati kako se svijet mora prilago|avati njima. Navija~ko divljanje ve}

odavno je postalo ~injenica bez koje se ne mo`e zamisliti nogomet, no pucati u navija~e, a nije prvi put da se to de{ava, ne{to je {to se nije smjelo dogoditi. Zbog Vedranove smrti morali su biti ka`njeni svi oni koji su u~estvovali u organizaciji utakmice, od ~lanova uprave klubova do najvi{ih policijskih du`nosnika. Za{to jo{ uvijek nisu, treba pitati one koji su odlu~ili cijeli slu~aj zata{kati, pravdaju}i se bjekstvom u Hrvatsku prvoosumnji~enog za Vedranovo ubistvo. Za{to je poginuo Vedran Pulji} znaju svi oni koji idu na utakmice ove na{e ~emerne lige, svi koji su se maknuli dalje od svog praga i osjetili kako je to te{ko biti manjina, bez obzira bio to navija~ Sarajeva u [irokom, povratnik Bo{njak u Republiku Srpsku ili homoseksualac u vrijeme ramazana u Sarajevu. Smrt Vedrana Pulji}a, na`alost, nema veze s nogometom. Ona je rezultat mr`nje tri getoizirana plemena koja u Sarajevu, Me|ugorju ili Dodikovom kriminalno sagra|enom zamku u Banjoj Luci vide izvor svih svojih problema. I okru`eni svojima smatraju da imaju legitimno pravo pretu}i ili ubiti svakoga ko im svojim prisustvom zagadi njihov mali geto.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

BITKA U HAAGU

RADOVAN KARADŽIĆ, optužen ratni zločinac, tražio je od Suda u Haagu da se u sudski spis ne uvrste njegovi “neformalni“, “intimni“ razgovori sa državnim i duhovnim “autoritetima“ iz Srbije, podstrekačima zločina u BiH; Naša novinarka je istražila zbog čega je Tribunal odbio Karadžićeve zahtjeve

PRESRETNUTI RAZGOVORI: ZLO^IN I D0KAZI ZLO^INA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

udsko vije}e koje zasjeda na su|enju Radovanu Karad`i}u u Haagu odbilo je njegov zahtjev da se iz dokaza izuzmu svi presretani razgovori koje su pripadnici Slu`be dr`avne bezbjednosti (SDB) u BiH snimili neposredno prije rata. Karad`i} je tvrdio da su ti dokazi pribavljeni “metodama koje ozbiljno dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost i ~ije bi prihvatanje naru{ilo integritet postupka”, te da je SDB primijenio “nezakonite metode” i naru{io “univerzalno pravo privatnosti” gra|ana. On je optu`io tada{nje vlasti BiH za “licemerje” tvrde}i da su presretnuti razgovori “proizvod prevare i obmane” ~ije bi usvajanje naru{ilo integritet postupka. Sudsko vije}e je ovakve tvrdnje odbilo, zaklju~iv{i da pravo na privatnost nije apsolutno i da mo`e biti ograni~eno u odre|enim “urgentnim” situacijama. U odluci Vije}a se navodi da Karad`i} nije pokazao na koji na~in bi usvajanje ovih dokaza naru{ilo integritet procesa. Sudije smatraju da bi “u svjetlu mandata Tribunala da sudi osobama optu`enim za ozbiljna kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava” bilo “neprikladno da se iz dokaza isklju~e relevantni i valjani dokazi, sve dok je zagarantovano pravi~no su|enje”.

S

]OSI]-KARAD@I] ]OSI]-KARAD@I]

Vi{estruki telefonski Vi{estruki telefonski razgovori o nu`nosti razgovori o nu`nosti formiranja srpske formiranja srpske dr`ave u BiH dr`ave u BiH

NAJVA@NIJI DOKAZI
Upu}eni tvrde da su ovi razgovori me|u najva`nijim dokazima koji }e pokazati postojanje namjere da se izvr{e svi zlo~ini koji su uslijedili, odnosno koji }e pomo}i u dokazivanju genocida, te da se zbog toga i Karad`i}, kao i neki drugi optu`eni, ve} godinama trude da ih ospore. “Sve je po~elo dogovorima o naoru`avanju i formiranju ilegalnih formacija,

potom o ru{enju institucija BiH, o formiranju nelegalnih institucija, o blokadi Sarajeva, o uvezivanju teritorija...”, ka`e izvor blizak Slobodnoj Bosni koji je upu}en u sadr`aj dokumenata kojima raspola`e Tu`ila{tvo u Haagu. Da }e koristiti presretnute razgovore, Tu`ila{tvo je najavilo jo{ u uvodnoj rije~i pro{log oktobra. Tu`ilac Alan Tieger je rekao kako je Karad`i} bio “centralna figura udru`enog zlo~ina~kog poduhvata sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH”, kako bi se na tim prostorima stvorila “~ista srpska dr`ava”. Prema navodima Tu`ila{tva, pripreme za ostvarivanje tog poduhvata po~ele su izdavanjem tajnih uputstava za preuzimanje vlasti u odre|enim op}inama za koje je planirano da u|u u sastav budu}e srpske dr`ave.

Nakon preuzimanja vlasti, u skladu s tim uputstvima, formulisani su “strate{ki ciljevi srpskog naroda” kojima se predvi|a razdvajanje od druga dva naroda, uspostavljanje koridora u Posavini, eliminisanje Drine kao granice izme|u srpskih zemalja, uspostavljanje zapadnih granica na Uni i Neretvi, podjela Sarajeva i izlazak na more. Tu`ila{tvo je najavilo da }e optu`be dokazivati dokumentima i nare|enjima koje je napisao ili potpisao sam Karad`i}, transkriptima sa sastanaka skup{tine, vlade, kriznih {tabova i drugih organa Republike Srpske, te presretnutim razgovorima i iskazima vi{e od 400 svjedoka. Karad`i}, ratni predsjednik Republike Srpske i lider Srpske demokratske stranke (SDS) kojeg Ha{ko tu`ila{tvo tereti za niz zlo~ina po~injenih od 1992. do 1995. godine na teritoriji BiH, uklju~uju}i i geno-

Odba~ena Karad`i}va tvrdnja da su se on, Milo{evi}, ]osi}, Peri{i}, Stani{i} dogovarali u “intimnim” razgovorima
22
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KO JE SLU[AO KARAD@I]A
ODBIJEN ZAHTJEV

Tribunal u Haagu je zaklju~io da su Karad`i}evi predratni telefonski razgovori relevantna zlo~ina~ka gra|a

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

23

BITKA U HAAGU
cid, tvrdio je da on nije bio obavije{ten o naredbi koja je nalagala prislu{kivanje srpskih zvani~nika, {to su morali, kako tvrdi, uraditi prema tada{njem zakonu. MUNIR ALIBABI] MUNJA, BIV[I [EF SEKTORA SDB SARAJEVO

TELEFONSKI USKLA\ENI ZLO^INI
Izvori upu}eni u sadr`aj i na~in na koji su pribavljani ovi snimci, tvrde da su svi razgovori kojima danas raspola`e Tu`ila{tvo presretani na potpuno legalan na~in, te da postoje sa~uvani nalozi i rje{enja za prislu{kivanje. Prislu{kivanja, koja su vr{ena 24 sata, su inicirali slu`benici SDB-a, a potpisivali su ih ministar unutra{njih poslova, predsjednik Vlade i, u nekim slu~ajevima ako su se ticali visokih funkcionera, saglasnost je davao li~no predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. I takva rje{enja su dostavljena Tu`ila{tvu u Haagu, saznaje Slobodna Bosna. Vasvija Vidovi}, advokat iz Sarajeva, biv{i oficir za vezu sa Tribunalom, kasnije braniteljica nekih od optu`enih u Haagu, ka`e da su sadr`aji ovih presretnutih razgovora “krucijalni dokazi” te da zbog toga Karad`i}, ali i drugi prije njega, poku{avaju da ospore njihovu autenti~nost i legitimitet. “Ti razgovori pokazuju {ta se de{avalo u tom periodu, vide se dogovori, planovi, strategija rata i strate{ki ciljevi... To {to je sadr`ano u njima je jako va`no jer sadr`i dokaz o nakani, {to je u ovom slu~aju bitno s obzirom da se njemu sudi za genocid”, ka`e Vidovi}eva. Najte`i dio pri dokazivanju genocida jeste dokazati postojanje namjere da se uni{ti jedna grupa ili narod, smatraju pravni eksperti. Tu`ila{tvo je u oktobru pro{le godine predlo`ilo kao dokaz 165 presretnutih telefonskih razgovora razli~itih pojedinaca, me|u kojima je i Radovan Karad`i}. Optu`eni se na ovaj zahtjev prvi put `alio u martu, ali je i ta `alba odbijena. U odluci koja je donesena prije vi{e od pola godine, Vije}e je zaklju~ilo i da presretnuti razgovori mogu biti isklju~eni samo ako se dovede u pitanje njihova autenti~nost. Vasvija Vidovi} ka`e da se autenti~nost mo`e dokazati izjavama svjedoka koji bi prepoznali glasove, {to je za neke od snimljenih razgovora ve} ura|eno. Naime, prvog jula, za vrijeme svjedo~enja Mom~ila Mandi}a, predratnog zamjenika ministra unutra{njih poslova BiH, a potom prvog ministra pravde RS-a, u sudnici je preslu{an snimak razgovora izme|u njega i Karad`i}a. Mandi} je prepoznao oba glasa. Prije Karad`i}a, vjerodostojnost presretnutih razgovora koje je snimao SDB BiH, ili njihovu legalnost, poku{ali su osporiti Slobodan Milo{evi}, predsjednik Srbije optu`en za ratne zlo~ine koji je umro u pritvoru u martu 2006. godine, Mom~ilo
24

“Drago mi je da je Sud u Haagu zaključio da smo Karadžićeve razgovore zakonski presretali“
Munir Alibabi} Munja, nekada{nji {ef sarajevske dr`avne bezbjednosti, nije imao komentara na odluku Suda u Haagu o vjerodostojnosti presretanih Krad`i}evih razgovora. Na instiranje novinarke “SB-a“, Alibabi} je kratko rekao: “Zadovoljan sam {to je Sud u Haagu potvrdio ono {to je ve} ranije u nizu predmeta dokazano da je rad slu`be na ~ijem sam bio ~elu bio legalan i zakonski osnovan.“

Munir Alibabi} sarajevski obavje{tajac

SVE PO ZAKONU

SVE VA@NO ZA SVE VA@NO ZA HAAG SADR@ANO JE U HAAG SADR@ANO JE U PRESRETNUTIM RAZGOVORIMA PRESRETNUTIM RAZGOVORIMA

Vasvija Vidovi}, biv{i oficir BiH Vasvija Vidovi}, biv{i oficir BiH za vezu sa Haagom za vezu sa Haagom

Kraji{nik, ratni predsjedavaju}i Narodne skup{tine RS-a, osu|en 2009. godine na 20 godina zatvora i optu`eni za zlo~ine u Srebrenici na ~ijim su|enjima se ovaj dokaz ~esto koristi. Tokom 2007. godine, na su|enju sedmorici biv{ih policijskih i vojnih oficira, koji su ove godine nepravosna`no osu|eni na kazne zatvora od pet godina do do`ivotne kazne, o autenti~nosti i pouzdanosti snimaka i transkripata presretnutih razgovora svjedo~ila je istra`iteljica Tu`ila{tva Stephanie Frease. Ona je rekla da je Tu`ila{tvo nakon {to je dobilo ove dokaze na vi{e na~ina provjerilo njihovu autenti~nost. Tu`ila{tvo je tako|er u vi{e navrata pozivalo kao svjedoke, uglavnom uz za{titne mjere, osobe koje su direktno u~estvovale u pribavljanju ovih dokaza, odnosno prislu{kivanjima. Tako je jedan od svjedoka rekao da su razgovori nakon presretanja i snimanja transkribovani u bilje`nice, te tako proslje|ivani na d le`nim institucijama u kojima su uno{eni u kompjutere. Tu`ila{tvo posjeduje i snimke i transkripte razgovora koje ula`u u dokaze.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KO JE SLU[AO KARAD@I]A
PRESRETNUTI RAZGOVORI KAPITALAN DOKAZ
Alan Tieger

Poku{avaju}i oboriti ovaj dokaz, Zdravko Tolimir, ratni pomo}nik komandanta za obavje{tajno-bezbjednosne poslove VRS-a kojem je su|enje u toku, tvrdio je da snimci nisu postojali tokom rata, odnosno 1995. godine kada je po~injen zlo~in u Srebrenici za koji se i on tereti, nego da su naknadno kreirani u SDB-u, te mijenjani po potrebi u Americi. Tu`ila{tvo je u njegovom slu~aju izvelo istra`iteljicu Stephanie Frease koja je odbacila ove tvrdnje objasniv{i da su trake sa razgovorima preno{ene u Ameriku, ali isklju~ivo radi “pobolj{anja ~ujnosti”. Frease je opisala da je istra`iteljski tim prou~avanju ovog materijala pri{ao sa mnogo sumnji pitaju}i se “{ta ako je sve izmi{ljeno, ako je neko sjedio u nekom podrumu i sve to napisao. Upravo zbog toga materijal smo vrlo detaljno prou~avali i uvjerili se u njegovu vjerodostojnost, autenti~nost i pouzdanost”, zaklju~ila je.

“SLU[AJ ME PA@LJIVO“
Vjerodostojnost presretnutih razgovora poku{ala je osporiti i odbrana Mom~ila Kraji{nika. Tokom njegovog su|enja Tu`ila{tvo je prilo`ilo snimke i transkripte razgovora u kojima Karad`i} otvoreno govori kako }e Srbi osvojiti “`ivotni prostor” u BiH i “zgrabiti vlast”. Izme|u ostalog, u sudnici je preslu{an razgovor izme|u Kraji{nika i Karad`i}a snimljen krajem decembra 1991. godine u kojem komentari{u intervju tada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a. “On otvoreno govori: suverena i nezavisna Bosna. On ho}e da do|e neko i poru{i mu Sarajevo. On stvarno nije normalan! Mi }emo pustiti ove na{e tigrove pa nek’ rade svoj posao”, ka`e Karad`i} u jednom dijelu razgovora. Ne{to ranije, u oktobru, u razgovoru sa Gojkom \ogom, tada predsjednikom
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

Udru`enja bosanskih Srba u Srbiji, Karad`i} ka`e: “Oni moraju da znaju, ~ovje~e, da oko Sarajeva ima 20.000 naoru`anih Srba, Sarajevo }e biti karakazan u kome }e izginuti 300.000 muslimana. Mora}u otvoreno da im govorim: u BiH ima tri, ~etiri stotine hiljada naoru`anih Srba, plus je tu armija i tehnika. Oni ne shvataju da bi tu bilo krvi do koljena i da bi muslimanski narod nestao.” Istra`itelj Patrick Treaner je sa~inio izvje{etaj “Rukovodstvo bosanskih Srba 1990-1992”, koji izme|u ostalog, ukazuje kako se, uporedo sa tajnim naoru`avanjem bosanskih Srba, “naoru`avala” i postajala sve agresivnija retorika Radovana Karad`i}a i ostalih u~esnika “udru`enog zlo~ina~kog poduhvata”. “Prislu{kivani razgovori su klju~ za razumijevanje cijele strategije po~injene agresije i zlo~ina i oni imaju svoju procesnu te`inu, {to je i najva`nije. I ranije su advokati optu`enih poku{ali osporavati prislu{kivane razgovore, samo su koristili drugu argumentaciju i osnov. Znaju}i za te odluke, Karad`i} je ovog puta poku{ao na jedan novi na~in diskreditirati te razgovore i izbaciti ih iz postupka. Tu`ila{tvo se uvijek koristilo oprobanim metoda jer su dovodili svjedoke-ljude koji su to organizovali i snimali i koji su obja{njavali kada, kako i zbog ~ega se to radilo, po~ev{i od najosnovnijih procedura do izvje{tavanja... Jedan od najboljih na~ina utvr|ivanja autenti~nosti je prepoznavanje glasova optu`enih ili u~esnika od svjedoka koji su imali kontakte sa optu`enim. Nekada su razgovore analizirali i posebni eksperati Tu`ila{tva. Sve u svemu, razgovori su klju~ za postupak protiv Karad`i}a, ali i u nekim drugim slu~ajevima ogroman je zna~aj to {to su razgovori ostali u postupku”, ka`e Amir Ahmi}, bo{nja~ki oficir za vezu sa Tribunalom.
25

KRIZA SOCIJALDEMOKRACIJE U EU

IKONA EKSTREMNE EVROPSKE DESNICE
Geert Wilders nizozemski ksenofob

28

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

EVROPSKI ZAOKRET UDESNO

Ovosedmični početak suđenja nizozemskom radikalnom desničaru Geertu Wildersu za govor mržnje, koje je otpočelo u vrijeme kada se u ovoj zemlji, upravo uz Wildersovu podršku, formira manjinska desničarska vlada, ponovo otvara pitanje sve vidnijeg jačanja (ekstremno) desničarskih snaga u evropskim zemljama

USPON EVROPSKE DESNICE
Pi{e: DANKA SAVI]

akon pro{lomjese~nog ulaska zastupnika ekstremne desnice u {vedski parlament, Nizozemska je ovih dana dobila manjinsku desni~arsku vladu. Od podr{ke radikalnog politi~ara Geerta Wildersa, kojem je po~etkom sedmice u Amsterdamu otpo~elo su|enje zbog optu`be da {iri mr`nju protiv muslimana, u dobroj }e mjeri zavisiti i rad liberalno-demokr{}anske vlade. To se ve} sada mo`e osjetiti - koalicijski sporazum, koji su potpisale tri nizozemske stranke desnice kako bi formirale novu vladu, sadr`i zabranu burki i obavezu znatnog smanjenja useljeni~kih kvota, najavljuje nizozemski Telegraaf. Tako|er, postoje naznake da bi nova vlada mogla imenovati posebnog ministra za imigrantska i integracijska pitanja koja su trenutno dio drugih ministarstava. Naime, nova koalicija planira o{tro smanjenje useljavanja, dogovorena je i zabrana no{enja burki i odje}e koja pokriva lice, a u policiji i pravosudnim tijelima bit }e na snazi zabrana no{enja marama. Manjinska vlada liberala i demokr{}ana ipak je pristala na parlamentarnu podr{ku protuislamske Slobodarske stranke Geerta Wildersa. Dio liberalnih politi~ara protivi se suradnji sa Wildersom, ali, potencijalni mandatar Mark Rute, {ef liberalne Narodne stranke za slobodu i demokratiju, bio je spreman za dogovor. Me|utim, jo{ uvijek je neizvjesno kako bi eventualna kazna protiv Wildersa mogla uticati na formiranje nove vlade, {to je planirano za narednu sedmicu. Osim toga, nije isklju~ena mogu}nost da neki od kr{}anskodemokratskih zastupnika odbiju glasati za vladu koju on podr`ava.

N

DISKRIMINACIJA ROMA DISKRIMINACIJA ROMA

Mediji optu`uju Sarkozyja da svojom Mediji optu`uju Sarkozyja da svojom kampanjom agresivnih optu`bi ii kampanjom agresivnih optu`bi protjerivanjem Roma poku{ava da protjerivanjem Roma poku{ava da popravi svoj politi~ki ugled popravi svoj politi~ki ugled

KAKO SU LJEVI^ARI POSTALI MANJINA U EU
Evropska komisija pokrenut }e disciplinski proces protiv Francuske zbog protjerivanja rumunskih i bugarskih Roma. Postupak pred Evropskim sudom pravde

pokrenut ne zbog diskriminacije Roma ve} zbog nepreno{enja evropske direktive u nacionalno zakonodavstvo mo`e se izbje}i ako Pariz do polovine ovog mjeseca taj “nedostatak” ispravi. Francuska je tokom ove godine protjerala oko osam hiljada Roma u spomenute dvije zemlje i uni{tila njihova ilegalna naselja. Francuska politika prema Romima jedan je od razloga zbog kojih je u evropskom izdanju Newsweeka francuski predsjednik “zaslu`io” naslovnu stranu i nazvan simbolom evropske ekstremne desnice. U tekstu koji analizira kako je do{lo do uspona ekstremne desnice u Evropi, Sarkozy je predstavljen kao populista koji svojom kampanjom agresivnih optu`bi i protjerivanjem Roma poku{ava da popravi svoj politi~ki ugled. Desni~arske stranke, ~esto i ekstremne desnice, posti`u sve bolje rezultate na izborima u zemljama ~lanicama Evropske unije. Prije samo desetak godina socijaldemokrati su bili na vlasti u jedanaest od petnaest tada{njih ~lanica EU-a. Danas, kada se njihov broj popeo na 27 dr`ava, samo u pet zemalja ~lanica, samostalno ili u

koaliciji, vladaju ljevi~ari. Stru~njaci za politi~ki ekstremizam ukazuju na razli~ito motivirane oblike desnog populizma u evropskim zemljama - od desni~ara u Skandinaviji koji su se borili protiv visokih poreza do isto~noevropskih koji insistiraju na novim nacionalnim identitetima. Ipak, ono {to ih povezuje jeste to da u doba krize poku{avaju strahove i nesigurnosti gra|ana instrumentalizirati za svoje ciljeve, te na komplicirane probleme reagirati jednostavnim rje{enjima. Tako su za ekonomsku krizu, nezaposlenost ili socijalnu nesigurnost u principu uvijek krivi doseljenici. Proteklih godina, izbori su doveli konzervativce na vlast u najve}im zemljama EUa, Francuskoj, Njema~koj i Velikoj Britaniji, da bi potom do{li na vlast ili dobili bar dio vlasti u Italiji, Belgiji, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, [vajcarskoj, Austriji. Ono {to posebno zabrinjava u posljednje vrijeme je sve ja~i uticaj ekstremne desnice. Nakon aprilskih izbora u Ma|arskoj, desnim ekstremistima po prvi put je po{lo za rukom da u|u u parlament. Ekstremna desni~arska i antisemitska stran-

Prije desetak godina socijaldemokrati su bili na vlasti u 11 dr`ava EU-a, a danas vladaju samo u pet zemalja ~lanica
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

29

KRIZA SOCIJALDEMOKRACIJE U EU
ka Jobbik je po prvi put u{la u parlament i osvojila 17 posto glasova. U Austriji, gdje je na vlasti koalicija socijalnih demokrata i konzervativaca, ekstremno desna stranka Austrijska slobodarska stranka (~iji se predsjednik Heinz-Christian Strache, budu}i kandidat za gradona~elnika Be~a) tre}a je po ja~ini u parlamentu. U Italiji, premijer Silvio Berlusconi jedino uz pomo} zastupnika desni~arske Lege Norda Umberta Bossija mo`e opstati na vlasti. U parlamentu [vicarske, u kojoj je na referendumu izglasana zabrana izgradnje minareta, desni~arska [vicarska narodna stranka (SVP) ~ini najve}u frakciju, a na izborima prije tri godine su osvojili 27 posto glasova, a otprilike u isto vrijeme Danska narodna stranka, koja je tako|er protiv doseljavanja stranaca, dobila je 13,8 posto glasova u ovoj zemlji. EKSTREMNA DESNICA U EVROPSKOM PARLAMENTU

Ukupan broj zastupnika radikalne desnice u Evropskom parlamentu još uvijek je ispod 10 posto
Ja~anje desnice posebno je prepoznatljivo u Evropskom parlamentu (EP), u kojem se na pro{logodi{njim izborima pove}ao broj desnoekstremisti~kih, nacionalisti~kih stranaka, iako je ukupan broj njihovih zastupnika ostao ispod deset posto. Budu}i da su sve te stranke jedne s drugima posva|ane nije moglo do}i do stvaranja desni~arske frakcije. Vlaams Belang iz Belgije ima dva zastupni~ka mjesta u EP-u, Danska narodna stranka dva mjesta, Pravi Finci dva mjesta, francuski Nacionalni front tri mjesta, Italijanska Lega Nord devet mjesta, litvanski Red i pravda dva mjesta, nizozemska Stranka za slobodu ~etiri mjesta, Austrijska slobodarska stranka dva mjesta, te Stranka velike Rumunije tri mjesta. Bugarska ATAKA, koja je pro{le godine osvojila deset posto glasova i zala`e se za ukidanje romskih geta, dobila je dva mjesta u EP-u. Zanimljivo je da je desnoekstremisti~ka Britanska nacionalna stranka samo na izborima za EU postigla uspjeh i tako|er osigurala dva mjesta. Britanski list Guardian je nedavno ovako opisao situaciju u Evropskom parlamentu. “Kada se Evropski parlament sastane, u njegovom radu u~estvuju mrzitelji Roma iz Ma|arske, Francuzi koji negiraju holokaust, holandski antiislamisti, austrijske antisemite, italijanski rasisti i flamanski separatisti. Funkcioneri Parlamenta su ih br`e-bolje marginalizovali, dogovoriv{i se me|u sobom da ekstremiste ne pu{taju na klju~ne polo`aje i u va`ne komitete”. Prema Guardianu, klju~no pitanje ostaje kako kontrolirati ekstremiste, da li ih treba ignorisati, ili kroz saradnju sa njima umanjiti njihovu snagu, kao {to su to uradile Italija i Poljska.

STRAH OD “[VEDSKOG SINDROMA”
Posebno mjesto unutar desnopoliti~ke orijentacije zauzimaju kriti~ari islama. Najistaknutiji njen predstavnik je upravo nizozemski politi~ar Geert Wilders. Ovih dana, i otprilike tri mjeseca nakon {to su odr`ani parlamentarni izbori, Nizozemska je dobila manjinsku vladu. Desna koalicija, koja ima ve}inu u parlamentu samo zahvaljuju}i jednom zastupniku dobila je podr{ku estremnog desni~ara Wildersa, i ona }e u znatnoj mjeri od njegove podr{ke i zavisiti. Nizozemska vlada `eli, kako je najavljeno, u idu}ih nekoliko godina u{tedjeti 18 milijarda eura, a {tednja }e te{ko pogoditi doseljenike i njihove familije. Pored Nizozemske, i [vedska je postala jedna od evropskih zemalja u kojoj je desnica znatno oja~ala. Rezultat nedavno odr`anih izbora jasno ilustrira opadanje mo}i socijaldemokrata koji su u ovoj zemlji prije ~etiri godine izgubili vlast, te su tako do`ivjeli dva uzastopna izborna poraza i to

Premijer Italije Silvio Berlusconi (u sredini) jedino uz pomo} zastupnika desni~arske Lege Norda Umberta Bossija (lijevo) mo`e opstati na vlasti 30

ITALIJANSKI POPULISTI^KI DVOJAC

prvi put od 1921. godine. Osim toga, ektremni desni~ari pitomog naziva [vedske demokrate u{li su u parlament i dobili dva zastupni~ka mjesta. Ova stranka, koju je prije nekoliko godina osnovao Jimme Akesson iz biv{e neonacisti~ke grupacije, o{tro se protivi useljavanju stranaca, tvrde}i da islam i {vedski mentalitet ne mogu zajedno. U analiti~kim osvrtima u evropskim medijima stanje evropske socijaldemokratije opisuje se kao „{vedski sindrom“, {to je aluzija na uspon ekstremne desnice u [vedskoj. Za evropsku ljevicu naredni izbori }e biti posebno te{ki jer }e biti potrebno pove}ati poreze kako bi se o~uvao sistem besplatnog zdravstva i prosvjete, dok je s druge strane neizbje`no podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KOD HILLA JE ^EK

NIHAD FEJZIĆ, doktor veterinarskih nauka i direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, kao gost boravio je u “Villi Collina”, u vlasništvu jednog od najbogatijih bankara svijeta VERNONA HILLA; objasnio nam je, između ostalog, i kako se uopće našao na dodjeli “Penn Vet World Awarda”, svojevrsnog “Oscara” u polju veterinarstva

BH. PROFESOR U ZEMLJI ^UDESA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

“Kada vam je doma}in jedan od stotinjak najbogatih ljudi na svijetu, budite sigurni da vam komfora ne}e faliti i da }ete vidjeti stvari o kakvim niste mogli ni sanjati”, ka`e Nihad Fejzi}, doktor veterinarskih nauka i direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, nakon povratka iz Amerike gdje je prisustvovao dodjeli Penn Vet World Awarda (svojevrsnog Oscara u polju veterinarstva, op.a.) koju dodjeljuje Veterinarski fakultet Univeziteta u Pennsylvaniji. Doma}in ove ceremonije i ~ovjek koji ujedno finansira nagradni fond je Vernon W. Hill, osniva~ i vlasnik Commerce Bancorpa i jedan od najbogatijih bankara dana{njice.

Nihad Fejzi}, doktor veterinarskih nauka i direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH

DOKTOR NA POZORNICI

BOGATSTVO I MO]
Me|utim, prije nego {to nam je prenio svoje dojmove sa Hillovog imanja nazvanog Villa Collina, Fejzi} nam je objasnio kako se uop}e na{ao na dodjeli Penn Vet World Awarda i na imanju bankarskog mo}nika Vernona Hilla. Prema njegovim rije~ima, Vernon Hill i njegova supruga Shirley 2005. osnovali su fondaciju koja je Veterinarskom fakultetu Univeziteta u Pennsylvaniji dala donaciju od deset miliona ameri~kih dolara. “U Americi je praksa da bogata{i, {to Hill svakako jeste, preko fondacija doniraju sredstva univerzitetima i akademskoj zajednici. Ovaj bankarski gigant dao je donaciju od deset miliona dolara Veterinarskom fakultetu Univeziteta Pennsylvanija, od koje su oni napravili kompletnu zgradu, a iz iste fondacije se svake godine dodjeljuje 100.000 dolara nagrada za najistakutijeg nau~nika iz oblasti veterine u svijetu, {to je ujedno i najve}a nagrada”, ka`e Fejzi} navode}i kako je on li~no nominovao profesora Moa Salmana za dobitnika ovogodi{njeg Penn Vet World Awarda, kojeg poznaje i sa kojim sura|uje ve} desetak godina. Prema Fejzi}evom rije~ima, Salman je BiH prvi put posjetio 2001. godine. “Profesor Salman, sa jo{ desetak eksperata, pomogao
32

nam je u izgradnji infrastrukture i uspostavljanju Veterinarske slu`be na dr`avnom nivou”, ka`e Fejzi}. Salman je, nakon toga, vi{e puta posje}ivao na{u zemlju. Profesor Mo Salman je ira~kog porijekla, ali ve} vi{e od trideset godina `ivi i radi u Americi. To je osoba sa impresivnom biografijom i neosporni je autoritet u oblasti veterinarstva.

Ima vode}u ulogu u me|unarodnim savjetodavnim grupama za sigurnost hrane, zdravlje biljnog i `ivotinjskog svijeta, a u`a specijalnost mu je epidemiologija. Aktivno u~estvuje u radu Me|unarodne organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, Me|unarodne organizacije za zdravlje `ivotinja, Svjetske banke i Me|unarodne zdravstvene

Mo Salman, dobitnik ovogodi{njeg Mo Salman, dobitnik ovogodi{njeg Penn Vet World Awarda, u Penn Vet World Awarda, u dru{tvu Nihada Fejzi}a dru{tvu Nihada Fejzi}a
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

NOMINACIJE IZ BiH NOMINACIJE IZ BiH

SVIJET O KOJEM SANJAMO
organizacije. Trenutno vodi 16 istra `iva~kih projekata ~iji bud`et je 20 miliona dolara. Mo Salman je, za razliku od svojih prethodnika, odlu~io novac od dobivene nagrade iskoristiti za pokretanje projekta u koji }e biti uklju~eni najve}i svjetski proizvo|a~i hrane, kao i vode}i svjetski eksperti iz oblasti veterine. Verner Hill ve} je podr`ao projekat profesora Salmana u koji }e biti uklju~en i profesor Fejzi}. VISOKI KRITERIJI VERNERA HILLA

Da bi dobili nagradu, kandidati moraju imati besprijekornu profesionalnu i privatnu biografiju
Bernard Vallat, predsjednik UN-ove Me|unarodne organizacije za zdravlje `ivotinja, prvi je dobitnik Penn Vet World Awarda, koja mu je dodijeljena 2008. godine. Za sto hiljada dolara Vallat je po povratku iz Amerike kupio k}erci ku}u u Francuskoj. Kada su do bankara Hilla stigle nezvani~ne informacije da je Vallatova k}erka homoseksualka, konzevativni bankar odlu~io je povesti vi{e ra~una o tome kome se dodjeljuje “njegova” nagrada, a profesija i nau~no-istra`iva~ki rad dobili su prednost u odnosu na funkciju konkurenata.

VILA S OSAM BAZENA
Prije same ceremonije dodjele Penn Vet World Awarda Nihad Fejzi} je boravio na imanju porodice Hill u New Jerseyju, koje se prostire na “skromih” 178 dunuma i jedno je od najve}ih i najimpresivnijih imanja u Americi. “Pri dolasku na imanje, ako se to tako uop{te mo`e nazvati, momci iz osiguranja odmah vas upozore da je fotografisanje strogo zabranjeno uz obja{njenje da gospodin Hill najvi{e cijeni svoju privatnost. Ja sam se pridr`avao tih uputa da ne bih, umjesto kao gost, zavr{io me|u poslugom”, ka`e Fejzi}, koji je jo{ EKSCENTRI^NI MILIJARDER

PRAVITE NOVO, PLAĆENI STE: A kada imate para kao porodica Hill, onda vam je lako vratiti mermerno stepenište, koje se nije uklopilo u date dimenzije, umjetnicima iz Venecije da naprave novo
uvijek pod dojmom vi|ene veli~ine, impresivnosti, bogatstva, ki~a... Pored toga {to je zabranjeno fotografisanje u palati Villa Collina, obavezan je i dress code, odnosno u vilu se ne mo`e u}i bez odijela i kravate. Kada ispunite te (ne)formalnosti bit }e vam dopu{ten ulazak u ku}u od 15.240 kvadratnih metara. “Prvo, od ulazne kapije do same ku}e dobrano se navozate. A kad kona~no stignete, ostanete bez rije~i”, ka`e Fejzi} obja{njavaju}i da je ispred ulaza u ku}u, izme|u ostalog, nanizano osam reflektiraju}ih bazena. Sam enterijer vile osmislila je i dizajnirala Shirley Hill. A kada imate para kao porodica Hill, onda vam je lako vratiti mermerno stepeni{te, koje se nije uklopilo u date dimenzije, umjetnicima iz Venecije da naprave novo. Venecijanski majstori za staklo Murano napravili su i 4,5 metarski luster po mjeri koji krasi foaje. Osim lustera po mjeri, Murano je za Hillove napravio i kolekciju vinskih ~a{a u kojima se slu`i doma}e vino iz Hillovog vinograda. “Tako ne{to nigdje i nikada nisam vidio, a naputovao sam se. U ku}i je trim kabinet veli~ine 1.200 kvadratnih metara. Impresivna je i staklena ba{ta u kojoj uzgajaju egzoti~no vo}e, a ispod glavne kuhinje smje{tena je profesionalna kuhinja na kakvoj bi im zavidjeli i najbolji restorani”, ka`e Fejzi} koji Vernera Hilla opisuje kao uspje{nog, bogatog, utjecajnog ameri~kog konzevativca koji ima i smisla za humor. Naime, tokom ve~ere odr`ane prije dodjele nagrada, Vernera Hilla saradnici su pitali da li }e prisustvovati ceremoniji, na {ta je on odgovorio: “Naravno da ho}u, kod mene je ~ek!”
33

Kao darovatelji nagrade od 100.000 dolara navedeni su gospodin i gospođa Hill i njihov kućni ljubimac Duffy
Prema rije~ima profesora Fejzi}a, posebnu pa`nju uku}ani poklanjaju ku}nom ljubimcu porodice Hill, jork{irskom terijeru Duffyju. Status Duffyja u imperiji Hill najbolje ilustruje zvani~na prezentacija dodjele Penn Vet World Awarda. Naime, kao darovatelji nagrade od 100.000 dolara navedeni su gospodin i gospo|a Hill i Duffy! “Za nas, obi~ne smrtnike, takav odnos i tretman ku}nog ljubimca nije normalan. Ali, kada ste slavni i bogati kao Vernon Hill, onda vam je to valjda normalno”, ka`e Fejzi} i kroz smijeh dodaje kako bi bilo isplatnije biti Duffy nego ~lan Predsjedni{tva BiH.

SJAJ, RASKO[, BOGATSTVO SJAJ, RASKO[, BOGATSTVO
Bra~ni par Shirley ii Vernon Hill Bra~ni par Shirley Vernon Hill

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

NE^UVENI SKANDAL

Prvog oktobra na Filozofskom fakultetu u Tuzli uobičajenu nastavnu rutinu poremetio je nesvakidašnji čin nasilja: kalesijski moćnik ZIJAD SULJKANOVIĆ, nezadovoljan uspjehom svoje kćerke na Fakultetu, nasrnuo je na profesora DAMIRA ARSENIJEVIĆA koji je učinio za današnje vrijeme skoro nepojmljivu stvar: od studentice tražio elementarno znanje; naša novinarka istražila je detalje slučaja koji je samo vrh ledenog brijega u priči o korupciji na bh. univerzitetima

NOVAC ILI PI[TOLJ
Pi{e: MA[A ]OSI] Foto: MARIO ILI^I]

bh. dru{tvu represija i agresivnost odavno su svakodnevica, ali incident koji se desio prvog oktobra na Filozofskom fakultetu u Tuzli po mnogo ~emu je kuriozitet i za ovda{nje uslove. Zapamti}e ga sigurno studenti, ali i profesor Damir Arsenijevi}, bh. teoreti~ar knji`evnosti i kulture, jer je to dan kada je nasilje potopilo jedno od posljednih ostrva razuma, a to je fakultet. Profesor Arsenijevi} se, vrativ{i se nakon doktorata u Londonu u rodnu Tuzlu da pomogne mladim ljudima tako {to }e im prenijeti svoje znanje ste~eno na elitnim univerzitetima, na{ao u nevjerovatnoj situaciji. Zijad Suljkanovi}, op}inski vije}nik u Kalesiji, otac studentice Filozofskog fakulteta, tri puta je dolazio profesoru Arsenijevi}u u posjetu, gnjevan {to njegova k}erka ne uspijeva polo`iti ispit.

U

Prijetnje tuzlanskom profesoru
NASILJE POTOPILO JEDNO OD POSLJEDNJIH OSTRVA RAZUMA
Filozofski fakultet u Tuzli

PRIJETNJE (SAMO)UBISTVOM
Prvi put {efica odsjeka i profesor primili su ga zbog melodramati~ne izjave da ima suicidne tendencije zbog k}erke koja je apsolvent i ne mo`e da polo`i predmet Engleski jezik i knji`evnost kod profesora Arsenijevi}a. Trinestog septembra ponovio je posjetu sa tvrdnjom da njegova k}erka pola`e taj dan ispit i da on ne zna {ta }e uraditi ako ona ne polo`i. Ovu izjavu profesor je shvatio kao prijetnju i prijavio je to sekretaru fakulteta, na {ta mu je re~eno da napravi slu`benu zabilje{ku. Zbog usmenih ispita i nedostatka vremena profesor slu`benu zabilje{ku nikad nije napravio. Tre}i put je do{ao prvog oktobra ove godine i sa~ekao ispred kancelarije profesora koji ga je zamolio da iza|e da se mo`e pripremiti za usmeno ispitivanje studenata. “Oglu{iv{i se na molbu da napusti kancelariju, gospodin Zijad Suljkanovi} izvadio
34

je novac i pi{tolj na sto i rekao da je sa njegovim `ivotom gotovo i da im preostaju samo dvije opcije”, obja{njava Arsenijevi}. Profesor je od njega zahtijevao da skloni pi{tolj, tvrde}i da je to ispod ~asti svakom ~ovjeku. Gospodin Suljkanovi} uzeo je novac u d`ep, ali je i dalje vitlao po zraku pi{toljem. Ponudiv{i mu kafu, profesor je pod izgovorom da nema {e}era napustio kancelariju i pozvao policiju. Do dolaska policije gospodin Suljkanovi} je napustio kancelariju i udaljio se u nepoznatom pravcu. Slobodnoj Bosni potvr|eno je iz MUP-a TK, da je 1. 10 u 12.25 policijska stanica centar zaprimila prijavu gdje je prijavljeno da je oko 12.10 u prostorijama Filozofskog fakulteta u Tuzli u kabinet u{ao Zijad Suljkanovi} i tom prilikom prijetio Damiru Arsenijevi}u. Navode prijave provjerili su slu`benici Odjeljenja Policijske

uprave Tuzla i, kako stoji u izvje{taju, utvrdili da se radi o plasti~nom pi{tolju koji je po~initelj Z.S. dobrovoljno predao. Protiv po~inioca policijska stanica centar podnjeti }e zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka. Tvrdnju policije i medija da se radi o plasti~nom pi{tolju profesor demantuje i ka`e da je apsolutno siguran da je pi{tolj bio pravi. Ne zna se da li je napada~ do{ao sa namjerom da ubije sebe ili profesora, ali je evidentno da je vitlanje vatrenim oru`jem u prostorijama Fakulteta bilo veliki sigurnosni rizik. “Mediji su od ove pri~e napravili parodiju”, ka`e profesor i navodi da ga interesuje kome je u interesu da zata{ka prijetnju na radnom mjestu. Dnevni avaz (u izdanjima od 2. i 3. oktobra ) i Oslobo|enje (isti datumi) su objavili vijest sa pogre{nim imenom po~inioca i objavili
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

NASILJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U TUZLI

Damir Arsenijevi} tvrdi da su mediji od situacije kada je bio u `ivotnoj opasnosti napravili parodiju

PROBLEMI NA RELACIJI RODITELJ - PROFESOR

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

35

NE^UVENI SKANDAL
su puno ime profesora. Ostali mediji su oti{li i korak dalje pa su od po~initelja stavili samo inicijale!? Na ovaj na~in fokus je stavljen na profesora ~iji je identitet javno otkriven, a po~initelj je, da apsurd bude potpun, za{ti}en inicijalima. U ponedjeljak, 4. 10., odr`ana je sjednica Nau~no-nastavnog vije}a Filozofskog fakulteta u Tuzli gdje je profesor postavio pitanje da li je normalno da na fakultet ljudi dolaze sa novcem i pi{toljem i da li se Filozofski fakultet zavr{ava pla}anjem ili znanjem? Njegovo pitanja naravno samo je vrh ledenog brijega u pri~i o korupciji na univerzitetima u BiH. ZAVIDNA BIOGRAFIJA

Doktorat iz bh. poezije
Profesor Damir Arsenijevi} doktorirao je na De Montfort University, Leicester, Velika Britanija, iz oblasti knji`evnosti i kulturalnih studija. Njegovo doktorsko istra`ivanje, koje je stipendirao britanski Arts and Humanities Reasearch Council (AHRC), zasnivalo se na politi~kom ~itanju i ~itanju politi~kog u bh. poeziji od kasnih osamdesetih godina do danas. Pored teorijskih i kriti~ko-analiti~kih istra`ivanja u oblasti knji`evnosti, sa posebnim fokusom na kulturalne studije i suvremene poststrukturalisti~ke knji`evne teorije, dr. Arsenijevi} se aktivno bavi pre vo|enjem teorijsko-kriti~kih i knji`evnoumjetni~kih tekstova. Radio je i u Komisiji za nestale, gdje je vodio Odjel za civilno dru{tvo.

MITO I PRIJETNJE SU USTALJENA PRAKSA O KOJOJ SE [UTI
Da profesor Arsenijevi} nije jedini kojem je ponu|en novac, govori i ~injenica da su mu kolege nakon incidenta prilazili i u povjerenju priznavali da ovo nije prvi put da se ovako ne{to de{ava na Fakultetu. Senat univerziteta u svom sap}enju za medije navodi da “pritisci dolaze sa razli~itih strana i imaju za cilj ostvarivanje razli~itih kratkoro~nih interesa, kao {to su upis ve}eg broja studenata od konkursom predvi|enog, davanje dodatnih ispitnih rokova, ubla`avanje uslova za prelazak iz godine u godinu, polaganje ispita bez ispunjenja elementarnih kriterija i sli~no. Senat Univerziteta u Tuzli, vo|en jasno definiranim stavovima o o~uvanju autonomije i digniteta visokog obrazovanja, posebno njegove odgovornosti u moralnoj i vrijednosnoj obnovi na{eg dru{tva, najo{trije osu|uje svaki, pa i ju~era{nji nasrtaj na integritet na{ih profesora i saradnika u nastavi i zahtijeva od svih nadle`nih organa da ovom incidentu posveti odgovaraju}u pa`nju. Istovremeno ohrabrujemo na{e profesore, saradnike u nastavi i sve uposlenike Univerziteta”, ka`e se u saop{tenju Senata, “da sve svoje radne obaveze obavljaju po najvi{im standardima profesionalnosti i uz dosljedno po{tivanje zakonskih i eti~kih normi.” Na ovo saop}enje profesor kategori~no tvrdi da studenti nisu KRIMINALCI te da ih se ne smije na ovaj na~in implicitno krimi-

DOKTOR KNJI@EVNOSTI I KULTURALNIH STUDIJA

Profesor Arsenijevi} aktivno se bavi prevo|enjem teorijskokriti~kih i knji`evnoumjetni~kih tekstova

OPASNI TATA: Zijad Suljkanović, općinski vijećnik u Kalesiji, otac studentice Filozofskog fakulteta, tri puta je dolazio profesoru Arsenijeviću u posjetu, gnjevan što njegova kćerka ne uspijeva položiti ispit

STUDENTSKO PISMO PODR[KE PROFESORU

Dosta siledžijstva na fakultetima!
“Obe}avamo da }emo se i ubudu}e nositi na isti na~in sa mitom i korupcijom, sve dok ne budemo imali slobodan univerzitet, gdje se znanje ne}e mo}i kupiti novcem, gdje studentice ne}e morati pru`ati seksualne usluge za prolazne ocjene! Mi ka`emo da je bilo dosta siled`ija, psihi~kog i verbalnog nasilja. Ako je univerzitet autonomna ustanova, kao {to to tvrde statut i pravilnik, onda neka to zaista i postane! Mi {utnjom vi{e ne}emo {tititi va{e interese, nego se boriti na sav glas protiv represije!” Studenti Slobodnog Univerziteta, Tuzla

nalizovati! “Ovo nije problem na relaciji profesor - student, ve} roditelj - profesor”, kategori~an je Arsenijevi}. Profesor ima punu podr{ku kolega sa odsjeka i studenata koji su napisali pismenu analizu ovog problema. Oni su se veoma kriti~ki izrazili o ovom incidentu i insistiraju na tome da znanje nije roba koja se mo`e kupiti novcem. Studenti i kolege profesora Arsenijevi}a zahtijevaju od menad`menta da napisano primijene u praksi i da profesorima osiguraju sigurnost na radnom mjestu. Studentica Nejra, zbog koje se cijeli incident dogodio, polo`ila je kod profesora jedan ispit 13. septemba a ~esto je odustajala na ispitu zbog neznanja. Studenti su nam potvrdili da spomenuti profesor naprosto ima visoke kriterije te da niko ko ne zna ne mo`e polo`iti. Profesor, a o~igledno ni uprava Fakulteta, nisu mogli osigurati uslove za bezbjedno odr`avanje ispita. Sve {to je profesor Arsenijevi} mogao u~initi bilo je da se obrati policiji. Pravo pitanje ostaje {ta mo`emo u~initi mi, studenti, roditelji, gra|ani: zatvarati o~i pred nemoralnim ponudama poput ove, pristajati na sve samo da bi se do{lo do diplome ili poslu{ati svoju savjest i kao gra|ani protiv ovakvih pojava podi}i glas!
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

36

FRA IVO PAVI], ISCJELJITELJ IZ [URKOVCA
POZNATI SVE]ENIK I HARIZMATIK POZNATI SVE]ENIK I HARIZMATIK

Na molitvenim ii iscjeljiteljskim skupovima Na molitvenim iscjeljiteljskim skupovima fra Ive Pavi}a, gdje se okupljaju hiljade ljudi, fra Ive Pavi}a, gdje se okupljaju hiljade ljudi, doga|aju se ~udesna ozdravljenja doga|aju se ~udesna ozdravljenja

38

SLOBODNA BOSNA I 14.10.2010.

MOLITVOM DO OZDRAVLJENJA

^UDO ISPOD KOZARE
Župa Šurkovac pored Prijedora u posljednjih nekoliko mjeseci postala je stjecište brojnih vjernika iz čitave Evrope koji u ovo mjesto dolaze zbog harizmatičnog sveštenika fra Ive Pavića, koji čudesnim molitvama i isjeljiteljskom moći liječi ljude i od najtežih bolesti; reporteri našeg lista posjetili su selo Šurkovac, gdje su razgovarali sa vjernicima i jedinim bh. harizmatikom fra IVOM PAVIĆEM

[URKOVAC POTENCIJALNO NAJVE]E SVETI[TE U EVROPI!
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]

“Fra Ivo Pavi}, `upnik u selu [urkovac kod Prijedora, lije~i dodirom ljude od najte`ih bolesti. Za izlije~enje potrebna je samo ~vrsta vjera bolesnoga!“ Na ove i sli~ne tvrdnje hrvatske {tampe i katoli~kih vjernika mnogi }e odmahnuti rukom i s razlogom re}i da je to nemogu}e jer najte`a oboljenja, kao {to su neki oblici kancera, nije uspjela pobijediti ni savremena medicina. Me|u tvrdokornim skepticima bila je i autorica ovog teksta koja se u selo [urkovac udaljeno pet sati vo`nje od Sarajeva uputila sa predrasudama da }e u vrletima Potkozarja, koje je preko no}i postalo poznato kao mjesto duhovnog i fizi~kog iscjeljenja, sresti sve}enika koji zahvaljuju}i svojoj harizmi manipuli{e ljudima i koji }e, kao i ve}ina njih, izbje}i susret sa novinarima. Me|utim, u [urkovcu su sve predrasude pale u vodu. Vjernici iz ~itavog regiona, koji su u autobusima i automobilima stizali na fra Ivine molitve za ozdravljenje, ispred crkve su otvoreno svjedo~ili o svojim iskustvima. Ve}ina njih u [urkovac je pro{le nedjelje do{la po ~etvrti ili peti put kako bi dovela ~lanove svoje obitelji, prijatelje, kom{ije. Najmanje je vjernika bilo iz Bosne i Hercegovine, {to i ne ~udi budu}i su se toga dana odr`avali izbori. Vesnu Josipovi} iz Sunje zatekli smo ispred kapele sa k}erkom i unukom. Ovo joj je, ka`e, peti dolazak u [urkovac. Tvrdi da je zahvalju}i fra Ivi ozdravila ne samo ona nego i njena majka, i da je sada do{la sa k}erkom koja je dugo odbijala da prihvati njena uvjeravanja da se u [urkovcu de{avaju ~uda. Dovela je i dvoipogodi{nju unuku Patriciju koja no}u lo{e spava. Odlu~ila je, ka`e, da
14.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

Fra Ivine molitve za ozdravljenje Fra Ivine molitve za ozdravljenje masovno su posje}ene masovno su posje}ene

PROPOVIJED I MOLITVA PROPOVIJED I MOLITVA

Iskustvo naše novinarke: “Iako sam bila odlučna da ostanem uspravno i pri svijesti, na dodir fra Ive pala sam kao pokošena!!!”
proda imovinu u Hrvatskoj i da kupi komad zemlje u [urkovcu blizu Crkve, gdje je prona{la svoj duhovni mir i bila svjedokom brojnih ozdravljenja. Upoznaje nas sa svojom prijateljicom An|elkom, koja tvrdi da je ozdravila nakon {to je prvi put fra Ivo polo`io ruku na nju. “Godinu dana na desno uho nisam ni{ta ~ula. Lije~ila sam se kod ljekara, uzimala razne tablete, anitibiotike, ali pomaka nije bilo. Nakon prvog kontakta sa fra Ivom oti{la sam ku}i potpuno zdrava. Pored toga, fra Ivo je na daljinu lije~io i mog sina koji se u to vrijeme nalazio doma. Mu` mi je rekao da je na{ sin u tom ~asu osje}ao toplotu na povrije|enom koljenu. Dolazit }u ovdje jer smatram da je ovo zaista sveto i jedinstveno mjesto“, ka`e An|elka iz Sunje. Ispred crkve smo zatekli i bra~ni par iz Splita koji se vi{e godina lije~io od ovis39

FRA IVO PAVI], ISCJELJITELJ IZ [URKOVCA
nosti od heroina. Bili su ka`u u Me|ugorju, Samoboru, ali ~udo koje su do`ivjeli u [urkovcu bilo je razlog da ponovo do|u. Po prvi put su se, ka`u, “osjetili oslobo|eni od zlog duha droge” i spremni su da istraju u skidanju sa igle zbog svoje dvoje djece. Ankica iz Zagreba tako|er je u [urkovcu bila vi{e puta. Bolovala je od raka {titnja~e i nije vjerovala da joj fra Ivin dodir i molitva mogu pomo}i, a sada je, ka`e, zdrava osoba i u [urkovac dolazi jer se nakon susreta sa fra Ivom osje}a okrijepljenom i punom energije. U [urkovac dolaze bolesnici od kojih su ljekari digli ruke, invalidi na {takama, koji nakon nekoliko seansi odlaze ku}i na svojim nogama. Hodo~asnici u [urkovac odu{evljeno govore o ~udima kojima su sami bili prisutni, da su djeca u Crkvi skidala nao~are sa velikom dioptrijom, da se nakon fra Ivinog dodira tio se veliki propuh, me|utim fra Ivo je svojim dolaskom brzo ugrijao atmosferu. Susret sa hodo~asnicima je zapo~eo pjesmom. U svojoj propovijedi govorio je o duhovnoj obnovi, uslijedio bi red molitve, pa red pjesme, a onda je fra Ivo pozvao nekoliko hodo~asnika da stanu pred njega kako bi ih izlije~io. Prvo je tra`io da pred njega do|u svi oni koji `ele da ostave cigarete, ali im to ne uspijeva. Po fra Ivi, “duh pu{enja“ uni{tava ~ovjekovo zdravlje i treba ga se ~vrsto rije{iti. Prije nego {to je pedesetak “nepopravljivih“ pu{a~a stalo ispred fra Ive, po njegovom zahtjevu, izvadili su cigarete i upalja~e iz d`epova i bacili ih ispred oltara. Zatim je po~eo iscjeljiteljski ~in. Sam na~in na koji fra Ivo lije~i je naprosto fascinantan. Vjernici koji se Potom je fra Ivo pozvao ispred sebe sve hodo~asnike koji boluju od kralje`nice, ravnih stopala, problema sa kukovima. Me|utim, kada je kazao da mu pristupe svi oni koji imaju kra}u nogu ili ruku i nagovijestio da }e se one nakon njegovog dodira produ`iti, odnosno izjedna~iti, prva pomisao je bila - {ta ovaj ~ovjek govori?! Nakon {to je nekoliko stotina vjernika zbog svojih zdravstvenih problema ili sa fotografijom u ruci svojih najmilijih pristupilo fra Ivi, i autorica ovog teksta odlu~ila je da stane pred njega i osobno provjeri o ~emu se, zapravo, radi. ^vrsto rije{ena da ostanem na nogama, otvorenih ruku stala sam pred fra Ivu. Ali samo trenutak po{to je fra Ivo osve}enim uljem dodirnuo moje ~elo izgubila sam zrak i velikom brzinom na{la se na podu. Kao pod

NISAM ČUDOTVORAC, NI ISCJELJITELJ: Fra Ivo kaže da nije iscjeljitelj, niti bioenergetičar i da nema čudotvorne moći već da to Bog, a ne on, čini čudesna ozdravljenja i to kroz molitvu, nakon koje bolesni postaju zdravi, a nespokojni pronađu svoj mir
ki~meni pr{ljenovi pomjeraju i postavljaju na svoje mjesto. Tvrde da fra Ivo vrlo uspje{no lije~i od depresije, tjeskobe, nemira i napetosti. na|u ispred njega, nakon {to fra Ivo na njih polo`i ruku, padaju na zemlju u besvjesnom stanju kao poko{eni. Iza njih se uvijek na|e fra Ivin pomo}nik koji ih iza le|a do~eka na ruke i spu{ta polako na zemlju kako se ne bi ozlijedili pri padu. U stanju “duhovne anestezije” neki ostanu nekoliko trenutaka, drugi opet i po nekoliko minuta, me|utim ima i onih koji se nakon fra Ivinog dodira blago zaljuljaju, ali ostaju na svojim nogama. anestezijom, ali svjesna mjesta gdje se nalazim, nekoliko trenutaka nisam se mogla poma}i. Potpuno zbunjena, iza{la sam iz crkve u dvori{te, jedva ~ekaju}i da mi fra Ivo objasni fascinantni fenomen koji sam upravo osjetila “na vlastitoj ko`i“. Posmatramo lica ljudi nakon mise. Ve}ina njih je posebno raspolo`ena, reklo bih se ~ak i razdragana. Roditelji koji su do{li sa svojom bolesnom djecom u naru~ju, ~ije lice je bilo iskrivljeno od brige za njihove mali{ane, bili
SLOBODNA BOSNA I 14.10.2010.

“BO@IJA RUKA“ FRA IVE
Misa u [urkovcu, pro{le nedjelje, po~ela je jedan sat popodne umjestu uobi~ajnih 11 sati jer fra Ivo slu`io misu u susjednom mjestu. U [urkovcu je misa i molitva ozdravljenja trajala vi{e od tri sata. U hladnom i sumornom prostoru crkve koja nema ni vrata ni prozore osje40

MOLITVOM DO OZDRAVLJENJA
su nasmijani. Iz crkve si izlazili, u najmanju ruku, kao iz ordinacije u kojoj im je ljekar upravo saop{tio da je njihovo dijete izlije~eno. Kada ga pitamo o fenomenu izlije~enja, ka`e da nije iscjeljitelj, niti bioenergeti~ar i da nema ~udotvorne mo}i ve} da to Bog, a ne on, ~ini ~udesna ozdravljenja i to kroz molitvu, nakon koje bolesni postaju zdravi a nespokojni prona|u svoj mir. “Vjerujem da su mnogi ozdravili. Ozdravljenje, znakovi i ~udesa se podrazumijevaju jer je Isus Bog ~udesa. Svako ozdravljenje je odgovor na molitvu i obi~no se ljudi javljaju da su ozdravili nakon odre|enog perioda. A ~udo je trenutno ozdravljenje da ga svi mogu vidjeti. Ozdravljenja su va`na jer su plodonosna za narod!” Fra Ivo ka`e da njemu vjeroispovijest nije va`na i da se u dvori{tu njegove crkve ne razgovara da li je ~ovjek vjeruju}i, ili ateista. “Ovdje niko nikom ne smeta, nema prepirki, niti sva|e, zapravo taj duh Bo`iji ujedini ljude. Ja vidim ljude koji dolaze sa svih strana, onda ~ujem Bo`iji glas koji mi ka`e - ‘sve su to moja djeca, bez obzira na religiju’. Svima nam treba ozdravljenje, mislim da Bog voli svakog ~ovjeka i da `eli da se svaki ~ovjek spasi. Svaki ~ovjek treba

“SVI SMO DJECA ISTOGA BOGA“
Dok ~ekamo fra Ivu da nam u svom uredu da intervju, oko 400 vjernika koji su se na{li u dvori{tu “opsjedaju ga” tra`e}i da se s njim fotografi{u, razgovaraju o svojim problemima, dodirnu ga. Nakon njihovog odlaska fra Ivo ka`e da nije umoran i “da bi mogao satima moliti za napa}eni narod, slu{ati njihove nevolje i moliti se s njima i za njih”.

FRA IVO: “Ljudi bi rekli da se dešava čudo, međutim, meni je sve to normalno. Postoje mnoga ozdravljenja i katolika i pravoslavnih i muslimana. Ustajanje iz kolica i ostavljanje štaka za mene je postala normalna pojava”

LIJE^ENJE MOLITVOM
Vjernici iz ~itavog regiona koji dolaze na ~udesne molitve za ozdravljenje nakon fra Ivinog dodira padaju na pod kao poko{eni

Prije nego {to stanu pred fra Ivu pu{a~i koji su Prije nego {to stanu pred fra Ivu pu{a~i koji su odlu~ili da se oslobode ove navike pred oltar odlu~ili da se oslobode ove navike pred oltar bacaju cigarete ii upalja~e bacaju cigarete upalja~e

ODVIKAVANJE OD PU[ENJA ODVIKAVANJE OD PU[ENJA

duhovno ozdravljenje od stresova, svaki ~ovjek treba mir, radost, ljubav...” Sa zadr{kom pitamo ga da li su ljudi, koji tvrde da su ozdravili, pored dolaska kod njega koristili i lijekove. “Oni koji su bili ovde ozdravili su po mojoj molitvi u ime Isusovo. Ima tamo u maloj kapeli desetak {taka koje su ljudi ostavili jer im vi{e nisu bile potrebne. Ozdravljenje nije samo kada tijelo ozdravi, jako je va`no da ~ovjek ima zdrav duh, da nije u depresiji, da ga ne mu~i tjeskoba. Postoje znakovi da se ljudi nakon pronalaska du{evnog mira u tijelu postojali krepkiji. Ljudi dolaze i kada ne mogu imati djece i ~esto se desi da poslije toga `ena zatrudni. Jedanput je bilo da je iz Mostara do{le
Nastavak na 46. stranici

14.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH ZASTUPNICI Kina želi snažnije strateške veze EP-a PODR@ALI
UVO\ENJE OZNAKE “MADE IN”
Odbor za trgovinu Evropskog parlamenta podr`ao je planove za ozna~avanje zemlje porijekla proizvoda proizvedenih izvan Unije. “Evropski potro{a~i `ele znati {to kupuju, odakle to dolazi i pod kojim je uvjetima (poput za{tite okoli{a, po{tivanja ljudskih i socijalnih prava) proizvedeno”, navodi se u saop{tenju grupe socijalista i demokrata u EP-u. Glasanje u Odboru za trgovinu otvorilo je put za pregovore o zakonu o tom pitanju. Zemlje poput Italije, [panije i Portugala ve} se dugo zauzimaju za obaveznu oznaku “Made in”, a na drugoj strani su zemlje poput [vedske i Velike Britanije koje zabrinjava pad profita. Italija je pro{le godine obe}ala da vi{e ne}e tra`iti carine na cipele iz Kine i Vijetnama pod uvjetom da EU uvede obveznu oznaku “Made in”. Pitanje je slo`eno jer }e zakon morati definirati {to je ta~no proizvod iz EU-a, {to ne}e biti lako s obzirom na to da je proizvodnja u dana{njem svijetu globalno integrirana.

KAKO POBOLJ[ATI KAKO POBOLJ[ATI SURADNJU SURADNJU

Odnosi EU-a ii Kine bili su Odnosi EU-a Kine bili su jedna od glavnih tema jedna od glavnih tema evropsko-kineskog evropsko-kineskog summita u Briselu na kojem summita u Briselu na kojem su se po~etkom sedmice okupili su se po~etkom sedmice okupili {efovi dr`ava ii vlada te {efovi dr`ava vlada te predstavnici 46 zemalja predstavnici 46 zemalja

SRBI TRA@E STATUS NACIONALNE MANJINE U AUSTRIJI
Austrijsko Ministarstvo za dijasporu objavilo je da je Savez Srba u Austriji, koji okuplja vi{e od 40 srpskih udru`enja, zatra`io od austrijskih vlasti status nacionalne manjine za oko 300.000 Srba koji `ive u ovoj zemlji. Srbi u Austriji su po brojnosti drugi, odmah iza Austrijanaca, i vi{e ih je od Slovenaca, Ma|ara i Gradi{tanskih Hrvata zajedno, a koji po dr`avnom ugovoru iz 1955. godine imaju status nacionalne manjine u Austriji. Prema statisti~kim podacima, u Be~u je vi{e od 40.000 Srba dobilo austrijsko dr`avljanstvo, a 6.000 malih i srednjih kompanija {irom Austrije je u vlasni{tvu Srba koji imaju pravo glasa na op{tinskim izborima.

Kineski premijer Wen Jiabao poručio je da će njegova zemlja uložiti veliki napor kako bi zemljama eurozone pomogla da izađu iz svjetske ekonomske krize
r~ka, koja se bori da iza|e iz te{ke finansijske krize, dobila je prije nekoliko dana znatnu finansijsku pomo} Kine, koja }e zauzvrat pro{iriti svoj uticaj nad infrastrukturom u toj zemlji od koje `eli na~initi svoja vrata za ulazak u ju`nu Evropu i na Balkan. Kina }e ulo`iti velik napor kako bi poduprla zemlje eurozone i Gr~ku radi izlaska iz svjetske ekonomske krize a sudjelovat }e i u kupnji novih gr~kih obveznica kada se Gr~ka vrati na finansijska tr`i{ta, najavio je kineski premijer Wen Jiabao pro{log vikenda u Atini, koji je

G

ovdje zapo~eo svoju evropsku turneju. Gr~ka i Kina planiraju do 2015. udvostru~iti trgovinsku razmjenu na osam milijardi dolara. Atina i Peking su tokom posjete kineskog premijera potpisali dva na~elna ugovora o razvoju kineskih ulaganja u Gr~koj i o kulturnoj razmjeni, te jo{ jedanaest neslu`benih trgovinskih ugovora. Odnosi zemalja Evropske unije i Kine jedna su od glavnih tema dvodnevnog evropsko-kineskog summita ASEM-a (Asia Europe Meeting) u Briselu, na kojem su se po~etkom sedmice okupili {efovi dr`ava i
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

42

e s Evropskom unijom
KINESKI PRODOR NA EVROPSKA TRŽIŠTA: Grčka i Kina, koje su prošlog vikenda potpisale dva načelna ugovora o razvoju kineskih ulaganja u Grčkoj i o kulturnoj razmjeni, te još jedanaest neslužbenih trgovinskih ugovora, planiraju do 2015. udvostručiti trgovinsku razmjenu na osam milijarda dolara

PROPALI PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE U BELGIJI
Belgija je zapala u jo{ dublju politi~ku krizu poslije propasti novog poku{aja formiranja koalicione vlade. Flamanski nacionalisti~ki vo|a Bart de Wever objavio je zavr{etak pregovora izme|u sedam politi~kih stranaka, koji su trajali vi{e od tri mjeseca. Razgovori su, podsje}amo, ve} bili blokirani po~etkom septembra, ali je kralj Albert imenovao posrednike u poku{aju da spase pregovara~ki proces. Stranka Novi flamanski savez (NVA), koja je pobijedila u flamanskom regionu na junskim izborima, postavila je frankofonskim strankama ultimatum da prihvate njen zahtjev za ve}u fiskalnu autonomiju. NVA, koji se zala`e za konfederalizaciju Belgije, `eli da regioni dobiju pravo da napla}uju poreze na prihode, {to je funkcija koja trenutno pripada federalnoj dr`avi.

INDUSTRIJSKA NESRE]A U MA\ARSKOJ
Ma|arska vlada proglasila je vanredno stanje u tri kantona na zapadu zemlje nakon {to se gotovo 700.000 prostornih metara hemijskog otrovnog otpada izlilo iz rezervoara u jednoj tvornici za preradu aluminija u Ma|arskoj. Kako prenose agencije, poginule su ~etiri osobe, uklju~uju}i i tromjese~no dijete, {est osoba se smatra nestalima, dok ih je stotinjak ozlije|eno. Vanredno stanje progla{eno je u kantonima Veszprem, Gyor-Moson-Sopron i Vas. Prema rije~ima glasnogovornika jedinica za vanredne situacije kantona Veszprem, ti dijelovi zemlje pogo|eni su izlijevanjem hemijskog otpada koji sadr`i “visoke koncentracije te{kih metala”, a zbog ove nesre}e prekinuti su i dijelovi `eljezni~kog prometa u Ma|arskoj.

vlada te predstavnici 46 zemalja. Kineski premijer Wen Jiabao rekao je da Kina `eli promovirati i oja~ati strate{ke veze s EUom i olak{ati investicije u svojoj zemlji, ali je zatra`io od Evropljana da ”ograni~e protekcionizam”. Od Evrope, kako je kazao premijer Wen, Kina tako|er o~ekuje omek{avanje stajali{ta o reformi Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) uo~i dogovora koji se o~ekuje sljede}eg mjeseca. Podsjetimo da je EU pro{le sedmice ponudio da }e smanjiti broj svojih mjesta u upravnom odboru MMF-a. Evropske zemlje sada imaju osam od ukupno 24 mjesta u upravi MMF-a i na taj na~in imaju sna`an uticaj, iako su u me|uvremenu zemlje u razvoju pove}ale svoj udio globalnog bruto doma}eg proizvoda. Wen Jiabao je u svom govoru na summitu zatra`io pobolj{anja u procesu dono{enja odluka i mehanizmima
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

me|unarodnih finansijskih insititucija. Ministri finansija EU-a slo`ili su se da }e ustupiti svoja dva direktorska mjesta u odboru MMF-a (koji ima, ina~e, 24) na rotiraju}oj osnovi predstavnicima zemalja u razvoju, me|utim, Kina o~ekuje vi{e mjesta. Dvodnevni Evroazijski samit, zavr{en je dogovorom o potrebi da se obezbjedi da reformom Me|unarodnog monetarnog fonda ve}a mo} pripadne zemljama u razvoju iz Azije i s drugih kontinenata. Zvani~nici eurozone ponovo su tra`ili od Kine da br`e pove}ava vrijednost svoje valute, juana, (jer vrijednost svoje valute vje{ta~ki dr`i na niskom nivou kako bi podstakla izvoz, a tako ugro`ava radna mjesta i konkurentnost na Zapadu) ali se kineski premijer Wen Jiabao nije s njima slo`io. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Sunovrat naftne industrije RS-a Hidroelektrane pove}ale proizvodnju Ne nazire se kraj agoniji “Feroelektra“ Stabilizacija deviznih rezervi BiH
Foto: Mario Ili~i} 44

GOMILANJE GUBITAKA

Naftna industrija RS-a zabilje`ila je rekordan gubitak ve}i od 92 miliona KM

Hidroelektra na Neretvi već ispunile godišnji plan
Zahvaljuju}i iznimno povoljnoj hidrolo{koj situaciji i spremnosti proizvodnih pogona, ve}ina hidroelektrana u BiH ve} je s po~etka oktobra ispunila proizvodni plan za 2010. godinu. Prva je to u~inila HE Vi{egrad, a potom i tri hidroelektrane na Neretvi (Jablanica, Grabovica, Salakovac) koje posluju u sklopu Elektroprivrede BiH. Hidroelektrane na Neretvi do kraja godine prebaci}e proizvodni plan za preko 30 posto, {to }e Elektroprivredi BiH donijeti zna~ajne poslovne u{tede ve}e od 15 miliona KM, budu}i da je “vi{ak“ jeftinije struje iz hidroelektrana osjetno smanjio potro{nju uglja u termoelektranama. U Elektroprivredi BiH tvrde da je hidrolo{ka situacija u BiH u posljednjih {est mjeseci bila jako povoljna, mo`da najpovoljnija tokom nekoliko posljednjih decenija. To se osobito odnosi na februar, kada je registriran rekordno visok vodostaj Neretve. Zahvaljuju}i spremnosti proizvodnih kapacitata, ogromni priliv vode uspje{no je iskori{ten za proizvodnju elektri~ne energije.

Poslovni minus “Optima grupe“ 92 miliona KM
Banjalu~ka Optima grupa, u ve}inskom vlasni{tvu ruske kompanije Njeftegazinkor, zabilje`ila je poslovni gubitak ve}i od 92 miliona KM. Prihod kompanije prema{io je iznos od 570 miliona KM, ali je rashod bio znatno ve}i - 628 miliona KM. Struktura rashoda banjalu~ke Optime otkriva zanimljiv podatak da je nabavna vrijednost uvezene sirove nafte prema{ila iznos od 610 miliona KM, {to zna~i da je vrijednost ulazne sirovine ve}a od vrijednosti izlaznog proizvoda i to za punih 40 miliona KM! Ruska kompanija Njeftegazinkor stopostotni je vlasnik “krovne“ naftne kompanije u RS-u koja se sastoji od dvije rafinerije - nafte u Bosanskom Brodi i ulja u Modri~i, te lanca benzinskih pumpi. Sve nabavke za ove kompanije odvijaju se isklju~ivo preko “krovne“ kompanije koju kontrolira ruski partner. Time se obja{njava i ~injenica da je vrijednost ulazne sirovine ve}a od vrijednosti izlaznog proizvoda, {to je glavni uzrok vrtoglavog rasta poslovnog gubitka naftne industrije RS-a. [okantan je podatak da je gubitak Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda u godini prije privatizacije iznosio 64 miliona KM, i da se dvije godine nakon privatizacije popeo na 100 miliona KM. Jo{ je {okantniji podatak o poslovnom trendu rafinerije ulja iz Modri~a: prije privatizacije, kompanija je poslovala pozitivno (godi{nja dobit 1,2 miliona KM), a ve} prve godine nakon privatizacije “pojavio“ se gubitak od oko 3 miliona KM.

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

“Stanić Grupa“ gubi “Feroelektro“?
Radnici Feroelektra ultimativno tra`e raskid ugovora sa Stani} grupom iz Kre{eva koja nije ispunila ni 10 posto preuzetih obaveza. Pored ostalog, Stani} grupa se obavezala investirati u Feroelektro 25 miliona KM, no od preuzimanja kompanije do danas investirala je samo 1,7 miliona KM. Stani}i priznaju da su investirali manje od obe}anog, ali se pravdaju pravnom nesigurno{}u, budu}i da se slu~aj ve} neko vrijeme povla~i po sudovima. Afera s privatizacijom Feroelektra nastala je 2006. godine, kada je na ~elu Federalne agencije za privatizaciju bio Re{ad @uti} iz SDP-a, koji se sumnji~io za favoriziranje Stani} grupe. Po svemu sude}i, SDP }e sudjelovati i u epilogu slu~aja, budu}i da je ova partija iznimno zainteresirana da ponovo preuzme upravljanje nad Agencijom za privatizaciju. Iskazani gubitak Feroelektra od preuzimanja do danas narastao je na oko 13 miliona KM i smanjio je osnovni kapital (29 miliona KM) kompanija za oko 40 posto. Time je dr`ava o{te}ena za oko 7 a mali dioni~ari-suvlasnici Fereoelektra za oko 4 miliona KM. No, valja napomenuti da su Stani}i uz Feroelektro preuzeli i ogromne gubitke nastale nesavjesnim poslovanjem pod ranijom upravom. Feroelektro je davno napustio svoj glavni business (trgovinu) i neko vrijeme nakon rata kompanija je pre`ivljavala od prihoda ostvarenih izdavanjem poslovnog prostora. Agonija Feroelektra nije nastala niti je pak okon~ana 2006. godine, kada je kompaniju preuzela Stani} grupa, prije bi se moglo re}i da je agonija Feroelektra sa Stani}ima samo produbljena i nastavljena.
Foto: Milutin Stoj~evi} Vlasnici Feroelektra ispunili su tek desetak posto obaveza preuzetih ugovorom

RASKID UGOVORA

Devizne rezerve BiH 6,2 milijarde KM
Bruto devizne rezerve BiH krajem {estog mjeseca ove godine dostigle su iznos od 6,2 milijarde KM i za pribli`no 400 miliona su manje od rekordnog iznosa 2008. godine kada su skoro dostigle 6,7 milijardi KM. U posljednjih pet godina devizne rezerve BiH uve}ane su za ne{to manje od 50 posto - sa 4,2 na trenutnih 6,2 milijarde KM.
45

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

FRA IVO PAVI], ISCJELJITELJ IZ [URKOVCA
Nastavak s 41. stranice

desetak `ena koje nisu mogle roditi, postojala je neka prepreka, neko prokletstvo, me|utim nakon molitve ovdje ~ujem vijest da su sve te `ene nakon odre|enog vremena zatrudnile. Po molitvi su u{li u blagoslov. Tako|er postoje ljudi koji nisu imali posao, kojima u `ivotu ni{ta nije uspijevalo ali kada su se po~eli malo otvarati, moliti i ispovijedati osjetili su milost Bo`iju, `ivot im se znatno promijenio.” Fra Ivo u jednom dahu nastavlja: “Ljudi bi rekli da se de{ava ~udo, me|utim, meni je sve to normalno {to se de{ava. Ja ve} deset godina za ljude molim i radim sa ljudima. Postoje mnoga ozdravljenja i katolika i pravoslavnih i muslimana. Ustajanje iz kolica i ostavljanje {taka za mene je postala normalna pojava, de{ava se da oni koji imaju kra}u ruku ili nogu da se one izdu`e i to se mo`e vidjeti. To je ~udo, to nije ozdravljenje. To se doga|a svakodnevno, naro~ito se to doga|a kada su ovako veliki skupovi i susreti kao danas. Za to je

NOVO MEÐUGORJE: Dolaskom fra Ive u Šurkovac ovo selo je oživjelo i po svemu sudeći postaće najveće hodočašće u Evropi jer svakodnevna čuda kakva se dešavaju nisu zabilježena u bilo kojem katoličkom svetištu u regionu
potrebna velika vjera za one koji dolaze i mole, jedina energija je duh Bo`iji, nema ni{ta drugo.“ Iako nam je nekoliko vjernika, dugogodi{njih pu{a~a, kazalo ispred crkve da nakon fra Ivine molitve kada zapale cigaretu imaju nagon na povra}anje, pitamo fra Ivu da li je to zapravo autosugestija. “Mnogi se oslobode pu{enja, me|utim potrebna je njihova odluka i `elja. To ne zna~i da ne}e nekada zapaliti cigaretu, ali bitno je da se toga odrekne, da nije zarobljen time. Mogu vam re}i da mnogi ostave cigarete. Ozdravljenja se nekada ne de{avaju odmah. Isto tako osoba koja padne na molitvi, nije bolesna niti opsjednuta. To je ‘duhovna anestezija’ i oni koji ne padnu primaju ozdravljenje.” Na na{e zapa`anje da je u [urkovac do{lo i dosta roditelja s bolesnom djecom,
46

NAJPOPULARNIJE SVETI[TE U REGIONU
Selo [urkovac postalo je destinacija brojnih hodo~asnika iz BiH, ali i susjednih zemalja
SLOBODNA BOSNA I 14.10.2010.

MOLITVOM DO OZDRAVLJENJA
OTKRIVANJE HARIZMATIKA Na kraju isti~e da se ne smije manipulisati ljudskom patnjom i da je crkva izdala upute o na~inu molitve za zdravlje, ~ega se treba strogo dr`ati. “Bog daje pojedincima dar ili karizmu ozdravljenja. To nije znak neke njihove svetosti ili posebne povezanosti s Bogom, nego dar je za druge, da drugi ljudi ozdrave. Postoji dar ozdravljenja, dar ~udesa, dar propovijedanja, dar mudrosti, spoznaje...” Dolaskom fra Ive u potpuno opusto{eno kraji{ko selo [urkovac ono je ponovo o`ivjelo i po svemu sude}i posta}e najve}e sveti{te u Evropi jer svakodnevna ~uda kakva se de{avaju u [urkovcu nisu zabilje`ena u Me|ugorju niti bilo kojem katoli~kom sveti{tu u regionu. Fra Ivo se posebno anga`ovao na izgradnji crkve u [urkovcu koja je tokom rata minirana i do temelja sravnjena. Nova veleljepna crkva Presveto srce Isusovo, koja podsje}a na sarajevsku katedralu, nikla je za samo godinu dana. Fra Ivo ka`e da crkvu nisu podigli politi~ari ve} hodo~asnici svojim milodarima. Veliki donatori crkve bili su hrvatske nogometne zvijezde Dario [imi}, biv{i hrvatski reprezentativac koji je crkvi poklonio 25 hiljada KM i Stipe Pletikosa, golman londonskog Tottenhema, koji je dao 14 hiljada KM. Prije rata u [urkovcu je `ivjelo 1518 mje{tana, me|utim sada ih ima tek ne{to vi{e od stotinu. Brojne poru{ene ku}e i napu{tena zemlja svjedo~e da se Hrvati, ni sedamanaest godina otkako su odavde protjerani, nemaju namjeru vratiti. Me|utim, fra Ivo za na{ list ka`e kako mu se tokom jednog obra}anja Bogu javilo da }e ovaj kraj znatno o`ivjeti i da }e ga u velikom broju naseliti vjernici. Preobra`aj [urkovca ve} je zapo~eo. Odmah preko puta crkve izgra|en je kafana Mir, gdje hodo~asnici mogu ru~ati. U planu je i izgradnja pansiona. Bili smo svjedoci da vjernici nakon molitve ostavljaju priloge za izgradnju crkve ~iju je obnovu zapo~eo fra Ivo. Novac za obnovu crkve ovaj sve}enik skuplja i na svojim propovijedima u inostranstvu. Zbog izgradnje crkve fra Ivo je je objavio i tri vjerske knjige, u kojima je sabrao svjedo~anstva ljudi, propovijedi i molitve koje iscjeljuju. Dok ~eka odbranu dokatorata u Rimu, fra Ivo svake subote i nedjelje u [urkovcu na misi za zdravlje lije~i katolike, pravoslavce, muslimane i ateiste. Na odlasku ~itamo knjigu utisaka. Neobi~ne pri~e redaju se jedna za drugom. Od ispovijesti Ankice Jozi}, koja se zahvaljuje fra Ivi {to je pobijedila rak, Ivanke koja se zahvaljuje Isusu i fra Ivi za izlije~enje od neplodnosti. Majka Marija iz Crne Gore se zahvaljuje {to je njeno dijete u ovoj crkvi nakon vi{e godina progovorilo, dok Ivica hvali fra Ivu zbog kojeg mu, ka`e, {take vi{e ne trebaju.
47

Fra Ivo je bio svoj prvi pacijent
Na ~elo {urkova~ke `upe koju su prije rata nazivali Mali Vatikan, jer je tu postojala velika `upa i crkva, fra Ivo je do{ao sredinom 2009. godine. Molitvom u ime Isusovo lije~i preko deset godina, od kada je obolio od angine pektoris i od kada je i njega molitva izlije~ila. Smatraju ga jedinim karizmatikom ro|enim u Bosni i Hercegovini. Ro|en je 1965. godine u Hrvatskoj Ti{ini pored Bosanskog [amca. U dvadeset~etvrtoj godini ~uo je Bo`iji poziv - “bit }e{ moj sve{tenik“. Odmah se odazvao i javio u Franjeva~ku provinciju Bosnu Srebrenu. Stupio je u postalaturu u Franjeva~ku gimnaziju u Visokom. Teologiju je zavr{io u Sarajevu. Kardinal Vinko Pulji} zaredio ga je 1997. godine u Sarajevu. Na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu diplomirao je 2000. godine i iste godine po~eo slu`bu. Bio je `upnik u Rumbocima, Uskoplju, Tuzli, Tolisi. Magistrirao je u Rimu 2007. godine a tema mu je bila ono ~ime se i danas bavi “molitvom do zdravlja“. Me|utim, fra Ivo dr`i propovijedi i van granica na{e zemlje, u gradovima [vicarske, Italije, Njema~ke, Austrije i u New Yorku. U vrijeme slu`be u Tolisi osnovao je molitvenu zajednicu Dva srca, gdje je od 2003. godine do 2005. godine organizovao molitvene susrete vjernika i gdje su se de{avala ~udesna izlije~enja. Na posljednjem susretu, prije njegovog odlaska na doktorat u Rim, u Tolisu po velikoj ki{i je iz ~itave Evrope do{lo oko 30 hiljada vjernika.

NADA ZA SPAS BOLESNIH MALI[ANA
Roditelji sa svojom bolesnom djecom dolaze u [urkovac na lije~enje molitvama

fra Ivo ka`e: “Obi~no Bog usli{ava odmah molitve za djecu, odnosno br`e i ja~e nego za odrasle. Molitve za djecu djeluju i na daljinu, ~ak i ako dijete nije prisutno.”

POVRATAK @IVOTA I HRVATA U POTKOZARJE
Na pitanje da li su se nau~nici zainteresovani za njegove mo}i, fra Ivo ka`e da su “znastvenici bili jako skepti~ni na po~ecima i da je bilo otpora”. Me|utim, za svoje molitvene susrete fra Ivo je dobio pismenu dozvolu od kardinala Vinka Pulji}a jo{ za vrijeme ~etverogodi{njeg slu`bovanja u Tolisi. Sada je, ka`e, u nadle`nosti biskupa Franje Komarice koji ga ne ometa. Njegov dolazak iz Rima, gdje je bio na doktoratu, u selo [urkovac gdje lije~i bio je, ka`e, iznenadan. Samo je jednog dana dobio obavijest da odlazi na slu`bu u [urkovac. Odmah po dolasku zapo~eo je izgradnju crkve.
14.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

CRKVA KOJU SU SAGRADILI HODO^ASNICI

Zahvaljuju}i svesrdnom anga`manu fra Zahvaljuju}i svesrdnom anga`manu fra Ive Pavi}a crkva Presveto Srce Isusovo u Ive Pavi}a crkva Presveto Srce Isusovo u [urkovcu gradi se velikom brzinom [urkovcu gradi se velikom brzinom

DOSSIER SB

Krajem prošle nedjelje istražitelji njemačkog regionalnog Tužiteljstva iz Bochuma dostavili su bh. kolegama dosje s imenima osoba i klubova iz BiH koji su učestvovali u kladioničarskom skandalu koji već mjesecima potresa Evropu; SLOBODNA BOSNA ekskluzivno donosi najvažnije detalje ovog sportskog skandala i ko je, kada i za koliko novca namještao rezultate nogometnih utakmica naših klubova u Evropi i Premier ligi

POLICIJSKO-ISTRA@ITELJSKI UDAR NA BH. NOGOMET
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

G

otovo u isto vrijeme kada je sredinom ove sedmice u Njema~koj po~elo su|enje ~etvorici optu`enih za kladioni~arsku aferu stolje}a, u Tu`iteljstvo BiH stigao je dosje njema~kog regionalnog Tu`iteljstva iz Bochuma sa dokazima i imenima osoba iz na{e zemlje koji su tako|er dio ovog skandala. Rije~ je imenima dvadesetak osoba i nekoliko ovda{njih klubova za koje njema~ki istra`itelji tvrde da imaju dokaze da su aktivno u~estvovali u namje{tanju rezultata njihovih timova.

Njemačko regionalno Tužilaštvo dostavilo dokaze o desetinama nogometnih mešetara iz BiH umiješanih u kladioničarsku aferu namještanja rezultata
Dakle, prije dvadesetak dana u Tu`ila{tvo BiH stigao je materijal iz njema~kog regionalnog Tu`ila{tva u Bochumu koje ve} mjesecima vodi istragu o aferi namje{tanja rezultata utakmica {irom svijeta. Njema~ke kolege su na{im tu`iteljima poslali dosje sa nekoliko stotina stranica u

POSLOVI LIVANJSKE BRA]E CVRTAK
U novembru 2009. godine Tu`iteljstvo iz Bochuma po~elo je istragu afere namje{tanja rezultata nogometnih utakmica a prije mjesec dana i rezultate do kojih je do{lo tokom dosada{nje istrage. Na popisu osoba koje su najvjerojatnije bile aktivno uklju~ene u manipulacije nalazi se 250 imena. Broj sumnjivih utakmica popeo se na 270. Po navodima njema~kog pravosu|a, potkupljene sudije, igra~i i druge osobe primili su ukupno 1,5 miliona eura “nagrade”. Ukupni profit iz kla|enja na namje{tene susrete za sada se procjenjuje na oko petnaest miliona eura. Posao su vodila bra}a [apina, Hrvati ro|eni u Njema~koj, iz njihovog kafi}a King, lociranog u centru Berlina. Osim toga, posao je vo|en i iz takozvanih sportskih barova sa beskona~nom ponudom parova i sportova na koje se moglo kladiti. Sada se ispostavilo kako su i u BiH imali svoje kriminalne suradnike.
50

INKRIMINIRAJU]I DOKAZI IZ BOCHUMA

Tu`iteljstvo BiH ove sedmice, na osnovu dokaza koje su prikupili kolege iz Njema~ke, otvorilo je istragu o bh. klubovima umije{anim u kladioni~arski skandal

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KAKO SU BH. KLUBOVI NAMJE[TALI UTAKMICE

Na vi{e od tri stotine stranica dosjea koji je u Sarajevo stigao iz Njema~ke nalaze se imena ~elnih ljudi klubova, sudija, trenera, nogometa{a iz BiH koji su za veliki novac namje{tali utakmice u evropskim i azijskim kladionicama

AFERA KLADIONI^ARSKA MAFIJA

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

51

DOSSIER SB

OSUMNJI^ENI KLUBOVI, TRENERI I NOGOMETA[I

Ned`ad Selimovi} (lijevo) jedan je od onih koji se spominju u dosjeu; sporna utakmica Slavija - Ko{ice

NEMORALNA PONUDA ZA ]IRU

Miroslav Blažević je svjedočio o pokušaju namještanja
kojem je sadr`an inkriminiraju}i materijal o sumnjivim rezultatima utakmica koje su igrane u doma}em prvenstvu, ali i rezultata nekoliko prijateljskih i slu`benih me~eva koje su ovda{nji klubovi igrali u inozemstvu. Na listi njema~kih istra`itelja nalaze se Slavija iz Isto~nog Sarajeva, Travnik, Posu{je, Ora{je, Lakta{i a sumnja se na jo{ tri ili ~etiri na{a kluba koja su igrala me|unarodne utakmice. Pod lupom istra`itelja su me|unarodne utakmice koje su ovi klubovi igrali u posljednje dvije ili tri godine, a osim ovih utakmica, predmet istrage su jo{ neki me~evi igrani u okviru Premier lige BiH. Prema podacima do kojih smo dosada do{li, rije~ je o tridesetak sumnjivih utakmica, o kojima }e istragu ovih dana voditi u Tu`ila{tvu BiH te istra`itelji policije FBiH. Naime, materijal koji je dostavljen kao osnova za istragu i eventualno podizanje optu`nica najprije je dostavljen Tu`ila{tvu BiH. Kako je to procedura nalagala, iz Tu`ila{tva je proslije|en na pregled i obradu u SIPA-u, no direktor te agencije Mirko Luji} je materijal proslijedio u federalni MUP. Istra`itelji ove institucije prihvatili su vo|enje istrage, no stanovit problem im predstavlja ~injenica da su me|u klubovima koji se pominju u aferi i
52

Ante [apina i njegovi suradnici sumnji~e se i za poku{aje namje{tanja kvalifikacijskih utakmica za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi. Izme|u ostalih, i one u Zenici koju je BiH igrala protiv Turske. Rezultat je bio 1-1, a novac je nu|en za pobjedu Turaka koja bi im mogla zna~iti odlazak u Ju`nu Afriku. Tada je Miroslavu ]iri Bla`evi}u, biv{em selektoru nogometne reprezentacije BiH, ponu|eno 500 hiljada eura za pobjedu Turaka, no ]iro je tu ponudu odbio, o ~emu je kasnije svjedo~io u Nyonu, u sjedi{tu UEFA-e. Kasnije je vijest o svjedo~enju demantirao nekoliko puta u razgovoru sa hrvatskim i bh. novinarima, no na{ izvor iz Tu`iteljstva biH tvrdi kako je ]iro i u Sarajevu razgovarao sa istra`iteljima. “S obzirom da je taj slu~aj, koliko mi znamo, okon~an, sada se mo`e govoriti o tome. Da, Bla`evi} je razgovarao sa istra`iteljima o poku{aju namje {tanja rezultata te istrage. S druge strane, o istrazi koja je po~ela ovih dana o ostalim ljudima iz BiH umije{anim u aferu ne mo`emo govoriti ni{ta, jer smo tek u procesu klasificiranja materijala“, kazali su nam u Tu`iteljstvu BiH.

[TA SU PONUDILI TURCI
Miroslav ]iro Bla`evi}

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KAKO SU BH. KLUBOVI NAMJE[TALI UTAKMICE
neki iz Republike Srpske, tako da je jasno da }e istraga morati biti koordinirana izme|u ova dva policijska tijela. Nakon pregleda materijala dosje je ponovo poslan u Tu`ila{tvo BiH koje }e odrediti na koji }e na~in nastaviti istragu. Po informacijama do kojih je zasada do{la Slobodna Bosna, klju~na osoba u namje{tanju rezultata utakmica u kojima su igrali na{i klubovi je Mario Cvrtak, njema~ki dr`avljanin porijeklom iz BiH koji se ve} nalazi u pritvoru. Cvrtka je njema~ka policija uhapsila pro{le godine u Nirnbergu, zajedno sa jo{ 15 osoba umije{anih u kladioni~arski skandal. Cvrtak je ro|en u Njema~koj a porijeklom je iz Livna, navodno iz sela Li{tani, odakle korijene vu~e i Davor [uker, ~iji su se roditelji iz tog kraja odselili u Slavoniju. Krajem pro{le godine, kada je u akciji njema~ke policije koja je istra`ivala poslove kladioni~arske mafije, uhap{eno petnaest lica, me|u njima je bio i Mario Cvrtak te njegov brat Josip. Cvrtak je radio u kladionici Tipico u Nirnbergu. Nekoliko dana nakon hap{enja policija je objavila navode turskog dr`avljanina Deniza Celika, kojeg je povezala s indicijama o namje{tanju utakmice hrvatskog prvenstva Zadar - Hajduk. Deniz Celik je odmah nakon hap{enja priznao da je imao redovne telefonske kontakte s bra}om Cvrtak. Objavljeno je i kako su se svi uhap{eni ~esto kladili i upla}ivali ponekad i velike iznose koji nisu uvijek donosili dobit. Nekoliko dana kasnije saznalo se kako je jedan Hrvat uhi}en kao dio {esto~lane bande koja je organizirala gostovanje Travnika u [vicarskoj i potkupio dvojicu igra~a da igraju za njih. U prijateljskim utakmicama kladili su se na rezultate te zaradili 152.400 eura. Taj “jedan Hrvat“ bio je Mario Cvrtak. Kladioni~arska mafija je organizirala i finansirala put na{eg kluba u [vicarsku, a Cvrtak je osigurao da za Travnik igraju dva igra~a koja je imao pod svojom kontrolom. CRNA LISTA IZ BOCHUMA

Na listi njemačkih istražitelja su Slavko Tošović, Mevludin Efendić, Živko Budimir...
Mario Cvrtak - manipulacija igra~ima i kladioni~arima Ante [apina - sufinansijer podmi}ivanja Mate Budimir - organizacija manipulacije @ivko Budimir - organizacija manipulacije Dejan Andrejevi} - organizacija manipulacije igra~ima Dragan Miheli~ - kladioni~ar za Cvrtka, Slovenac, uhap{en u novembru pro{le godine Elvis [ahmanovi} - Miheli~ev partner i kurir za novac, navodno nogometa{ u Sloveniji Nuretin Gunay - sufinansijer podmi}ivanja Tuna Akbulut - kladioni~ar za namje{tane utakmice D`evad Be}iragi} - predsjednik NK Travnik Ned`ad Selimovi} - trener NK Travnik Deniz Celik - kladioni~ar i finansijer Ismail Tanriverdi - finansijer Slavko To{ovi} - predsjednik FK Slavija Mevludin Efendi} - nogometni sudija HNK Ora{je - funkcioner i igra~ ove mom~adi FK Lakta{i - nogometa{i NK Travnik - nogometa{i
Mevludin Efendi}

VEZA NIRNBERG - ISTO^NO SARAJEVO
Tokom istrage advokat osumnji~enog Celika tra`io je da se sprovede istraga i nad pojedinim klupskim doktorima i kuharima u hotelima u kojima su odsjedali klubovi. Sumnja se da su igra~i tim metodama bili onemogu}avani da nastupe na pojedinim utakmicama. Kuhari su ih, pri~a se, trovali hranom, a doktori su im davali sedative. Deniz je “propjevao“ nakon {to je suo~en i sa optu`bom za otmicu. Cvrtak mu je dugovao sto hiljada eura i u ljeto 2008. godine dr`ao ga je ~etiri dana zatvorenog u podrumu sve dok nije dobio natrag svoj novac. Tur~ina se sumnji~i da je zaradio oko milion eura na namje{tanju utakmica u [vicarskoj, Belgiji, Turskoj, Sloveniji, BiH i Hrvatskoj.
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

U dokumentima do kojih je do{la Slobodna Bosna naj~e{}e se spominju imena Marija Cvrtka, Deniza Celika, Ante [apine i turskog dr`avljanina Tuna Akbuluata, kako stoji u dosjeu, “kladioni~ara za manipuliranu utakmicu“ ali i nekoliko ljudi koji su bili na vode}im du`nostima u na{im klubovima. To su predsjednik i trener NK Travnika D`evad Be}iragi} i Ned`ad Selimovi}, zatim Mate i @ivko Budimir, biv{i premierliga{ki sudija Mevludin Efendi} te igra~i nogometnih klubova Travnik, Ora{je, Lakta{i i Posu{je. Naj~e{}e ime koje se “vrti“ u dosjeu koji je stigao iz Bochuma je ono biv{eg predsjednika Slavije iz Isto~nog Sarajeva Slavka To{ovi}a. To{ovi}a je biv{i visoki predstavnik u na{oj zemlji Paddy Ashdown, sa jo{ 58 ostalih osoba, 2004. godine smijenio sa svih politi~kih du`nosti obrazla`u}i to njegovom navodnom ulogom u pomaganju skrivanja ha{kog optu`enika Radovana Karad`i}a. Pored To{ovi}a, na listi osumnji~enih za namje{tanje rezultata su zasada neimenovani igra~i Slavije sa nadimcima Kuna i Drago, zatim klupski ljekar te hotel-

ski kuhar. Prema podacima do koji smo uspjeli do}i, predsjednicima klubova pla}ano je do 25 hiljada eura, trenerima oko petnaest, a igra~ima po pet hiljada eura kako bi pristajali na igru namje{tanja rezultata. Uglavnom se radilo o jednom ili dva igra~a koji su bili dovoljni za “povoljan“ rezultat. Kako se tvrdi u dosjeu, osobe iz Slavije umije{ane su u poku{aj namje{tanja rezultata utakmice, za koju njema~ko Tu`ila{tvo tvrdi kako je pod sumnjom, izme|u Slavije i slova~kih Ko{ica iz pretkola Evropske lige, koja je odigrana 30. jula pro{le godine. Uz pomo} zasada jo{ uvijek neimenovanog 22-godi{njeg [vicarca kladioni~arska mafija vrbovala je doktora Slavije prije utakmice. Re~eno mu je da }e mu biti pla}eno tri hiljade eura kako bi podmitio kuhara u hotelu u kojem su odsjeli slova~ki nogometa{i. Kuharev posao bio je da ubaci opijate u hranu slova~kih igra~a kako bi ih omamio jer se mafija kladila na pobjedu Slavije. Istra`itelji su uvjereni da je kuhar pristao uzeti novac. No, nisu uspjeli saznati, na osnovu prislu{kivanih telefonskih razgovora, da li je droga zaista imala
53

DOSSIER SB

ikakvog efekta. No, ~ak i da jeste, posao im se nije isplatio jer su Ko{ice pobijedile na toj utakmici. U dokumentu njema~kih istra`itelja, kada je u pitanju ova utakmica, stoji slijede}e: “Iz navedenih telefonskih razgovora proizilazi da su @ivko Budimir, ali i Ante [apina i Mario Cvrtak imali dobre kontakte sa upravom FK Slavija Sarajevo. Postaje jasno da su sva tri okrivljena poku{ala da ishod igre izmanipuliraju na na~in da ostvare svoje ilegalne profite iz kla|enja. Bosanci u ovom slu~aju nisu pali na planove o manipulaciji zbog toga {to je mom~ad imala realnu {ansu na plasiranje u UEFA Kupu i zbog toga {to su joj bili potrebni bodovi iz ovog susreta.“ Imena ~elnih ljudi i igra~a Slavije povezana su i sa navodnim namje{tanjem rezultata utakmice koju je Slavija igrala protiv Posu{ja, 18. aprila 2009. godine. Utakmica je igrana na stadionu Slavije u Isto~nom Sarajevu i zavr{ena je rezultatom 2-0 za doma}i tim. Osim ove utakmice, zabilje`en je i jedan neuspje{an poku{aj namje{tanja rezultata utakmice koju je igrala Slavija i koja je zavr{ena tako|er sa 2-0. Kako stoji u dokumentima poslanim iz njema~kog Tu`ila{tva, “Mario Cvrtak se prije po~etka testne utakmice susreo s predsjedavaju}im kojem je tom prilikom predao 30 hiljada eura za svrhe vr{enja manipulacije. Prognoza rezultata morala je biti toliko ta~na da je Deniz Celik bio spreman da u opkladu investira 200 hiljada eura. Poku{aj da se manipulira ovim susretom nije bio proveden u djelo zbog toga {to utakmica nije bila data u kla|enje zbog pogre{nih podataka.“ Istra`itelji zaklju~uju kako je Cvrtak raspolagao sa vezama sa predsjednikom Slavije koji je “u mogu}nosti da vr{i uticaj na ishod bh. prvoliga{a FK Slavija Sarajevo“. Pored sumnjivih rezultata ovih utakmica, Slobodna Bosna je u posjedu dokumenata koje su dostavili njema~ki istra`itelji a iz kojih se vidi kako su, izme|u ostalih, vjerovatno namje{teni i rezultati utakmica Lakta{a i Ora{ja. U pitanju je utakmica igrana u Lakta{ima izme|u ova dva kluba, 22. aprila pro{le godine, u 16. 30 sati koje je zavr{ila rezultatom 3-1 (2-0 na poluvremenu). Rezultat utakmice namje{tali su Mario Cvrtak, @ivko Budimir i Ante [apina a utakmica je bila u ponudi azijskih
54

KAKO JE RADIO CVRTAK: Potkupio je dvojicu igrača Travnika da igraju za njega i u prijateljskim utakmicama ovoga kluba u Švicarskoj zaradio je 152.400 eura
i kladionice Bet 3000. Za namje{tanje rezultata osumnji~eni su jedan funkcioner i jedan igra~ Ora{ja.

KAKO SE KALIO TRAVNIK
Najzanimljiviji dokument do kojeg smo do{li govori o na~inu na koji su namje{tane utakmice NK Travnika tokom njihovih priprema u [vicarskoj, posebice utakmica protiv tamo{njeg Schaffhausena. Njema~ki istra`itelji tvrde kako je igra~ima Travnika pla}eno pet hiljada eura za pripremne utakmice te dodatnih 30 hiljada eura hotelskih tro{kova za sve pripremne utakmice. U izvje{taju njema~kog Tu`ila{tva stoji: “U okviru priprema za novu igra~ku sezonu 2009/2010 organizacija po~inilaca je sa gore nevedenim osobama organizirala seriju pripremnih utakmica sa u~e{}em korumpiranog bosanskog prvoliga{a NK Travnik protiv {vicarskih mom~adi iz jednog jedinog razloga da prethodno utvrdi ishod utakmice a da na osnovu toga ostvari nelegalni profit na kla|enje... Zbog toga je banda potplatila NK Travniku, potplatila predsjednika kluba, trenera i kompletan igra~ki kadar...“ Tu`ila{tvo u Bochumu tvrdi kako je Cvrtak posebno radio na tome da se na nogometnoj sceni predstavi kao izvanredan sportski savjetnik i posrednik te “da je tako nastojao da se stekne utisak da njegovi kontakti ka brojnim nogometa{ima u Evropi nemaju kriminalnu pozadinu“. Istra`iteljima su posljedice za navedene nogometa{e, sudije, trenere i funkcionere poznate, kako ka`u, posebno u odnosu na njihov daljnji poslovni anga`man u ovom podru~ju te se iz tog razloga na listi imena koja su prikupili pravi razlika u odnosu da li je neka od osoba “aktivna kao pomo}nik

u manipulaciji ili postoji sumnja o sau~esni{tvu“. Dosada je tek jedna osoba koja je, kako se navodi, “poslovala“ s Cvrtkom sankcionirana. Postoji opravdana sumnja da je jedan vode}i du`nosnik UEFA-e u~estvovao u planiranju namje{tanja nogometnih utakmica, koje su se odigravale u takmi~enjima pod okriljem ove institucije. To je zaklju~ak Tu`ila{tva iz Bochuma, koje od kraja 2009. godine vodi istra`ni postupak protiv nekolicine osoba umije{anih u aferu oko kladionica i nogometnih namje{taljki. Tako se tvrdi kako se Slovak Jozef Marko, jedan od petnaest ~lanova sudijske komisije UEFA-e, 22. oktobra pro{le godine u gradi}u Pie{tanyju, u blizini Bratislave gdje `ivi, sastao sa Marijem Cvrtkom a glavna tema susreta bio je bosanskohercegova~ki sudija Novo Pani}. Slovak je trebao pomo}i da se Pani} popne u hijerarhiji suda~kog ceha u drugu najvi{u kategoriju, kako bi mogao suditi i u me|unarodnim susretima Europa lige i po nalogu kladioni~arske mafije manipulirati ishodima tih susreta. Pani} je, kako tvrde Nijemci, s Cvrtkom sklopio i nekoliko drugih “poslovnih” aran`mana. Osamnaestog novembra 2009. godine je navodno u {vicarskom Luganu od Cvrtka primio 50 hiljada eura kao honorar za namje{tanje rezultata utakmice mladih reprezentacija [vicarske i Gruzije, u kojoj je bio glavni sudija. Pani}a je u me|uvremenu saslu{ala {vicarska policija i on je odbacio sve prigovore. Me|utim, UEFA ga je do`ivotno suspendirala. Dokumentacija istra`nih organa na oko 20-ak stranica vrlo iscrpno tereti slova~kog du`nosnika i UEFA za te sumnje zna otprilike pola godine. “Krajem maja 2010. godine ~elnici UEFA-e su o ovom slu~aju razgovarali sa Slovakom“, potvr|eno je iz sjedi{ta Evropske nogometne federacije. U februaru ove godine Pani} je pozvan na saslu{anje u sjedi{te UEFA-e i tri dana kasnije je donesena odluka o njegovoj do`ivotnoj suspenziji. Zanimljivo je da je od strane kontrolora na utakmici [vicarska - Gruzija Pani} dobio visoku ocjenu za svoje su|enje ali je, kako se tvrdi, UEFA imala neoborive dokaze protiv njega i do`ivotno ga suspendirala zabraniv{i mu su|enje na bilo kojoj zvani~noj nogometnoj utakmici.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

FENOMEN TURSKIH SAPUNICA

TV novele su već odavno najpopularnije televizijske forme, savremeni medijski fenomen koji umnogome oblikuje ponašanje publike; naša saradnica iz Istanbula piše, između ostalog, o dvije turske sapunice koje se trenutno emituju u programskim shemama TV kuća iz Bosne i Hercegovine: 1001 NOĆ i GÜMÜS, koje su “potukle” sve rekorde u gledanosti na ovim prostorima

OTOMANSKA TELEVIZIJSKA INVAZIJA NA ZAPADNI BALKAN
Pi{e: INDIRA BOJAD@I] (Istanbul)

V serije - sapunice, telenovele su, od samih po~etaka prikazivanja na malim ekranima, najvjerovatnije i najpopularnije televizijske forme. One su svojevrstan medijski i socijalni fenomen, koji ne samo da oblikuje pona{anje publike, ve} govori o kolektivnim nadama i strahovima u dana{njem dru{tvu u kojem su pogubljene mnoge tradicionalne vrijednosti i dru{tvene norme. Bit TV sapunica je jednostavna: “sre}a, mr`nja, ljubomora i dvoli~nost”. Glavni likovi su na dva suprotna pola - ili ih gledatelji obo`avaju ili ih beskrajno mrze.
56

T

Na turskim televizijama sedmično se prikazuje više od pedeset domaćih sapunica!!!
Koliko do ju~e {irokom auditoriju su {panske, meksi~ke i brazilske sapunice bile kao “mehlem na ranu”. Pokazalo se da obi~nom gledaocu ne smeta lo{a produkcija, glumci na nivou lo{ih amatera, kao ni sama radnja koja je bolno naivna, nerijetko i stupidna. privatnoj televiziji FOX u Srbiji, a nakon toga i u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i u Crnoj Gori desio se gotovo isti fenomen: “[eherzada i Onur”. Serija je o~arala i staro i mlado, potukla je sve rekorde u gledanosti. Za razliku od mnogih drugih, ova turska sapunica je produkcijski ura|ena na vrlo visokom nivou, a glumci su ostvarili izuzetno kvalitetne uloge. Mada je 1001 no} snimana ne tako davno, u periodu od
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

EUFORIJA, GLEDANOST, POPULARNOST
Nakon po~etka emitovanja turske TV novele 1001 no}, premijerno najprije na

[EHERZADA, MORA[ JEDNOM TO DA SHVATI[
NA[ KENAN

“Zabranjena ljubav” i bojkot nastave u Turskoj
U istanbulskoj srednjoj {koli Amerikan Lisesi jedna djevojka je izjavila da su se u~enici dogovorili da }e, ukoliko profesori zadaju mnogo doma}e zada}e za ~etvrtak, a te ve~eri se prikazivala serija Zabranjena ljubav, istog dana bojkotovati nastavu do daljnjeg. Serija je snimana prema romanu poznatog doma}eg pisca, a glavna junakinja na kraju je nesretno zavr{ila `ivot. Po okon~anju serije mnogi fanovi su tra`ili da se njeno snimanje nastavi i da Bihter ”o`ivi”. No, do toga nije do{lo, ali ti isti fanovi ve} uzdi{u nad sudbinom Ezela u istoimenoj seriji. Ulogu Ezela tuma~i glumac na{ih korijena Kenan Imirzalioglu.

NIJE “ŠEHERZADA” JEDINA: U arapskim zemljama za nijansu je, od serije 1001 noć, popularnija TV serija Gümus, koja se odnedavno prikazuje i u Bosni i Hercegovini
[EHERZADA, TI SI UZROK NA[IH JADA
Bergüzar Korel

2006. do 2008., ostavila je neizbrisiv trag i postavila nove standarde kvalitete snimanja TV novela u Turskoj. Serija je bila iznimno popularna u to vrijeme od Adane do Istanbula. Iz tog vremena je ostalo zapam}eno da je “posljednja epizoda serije snimljena direktno/u`ivo uz prisustvo mnogobrojnih fanova”, {to je bio svojevrsni spektakl i kuriozitet. Toliku euforiju, kao i gledanost i popularnost “[eherzade i Onura” analiti~ari i kriti~ari obja{njavali su trenutnom ekonomskom krizom, padom standarda i nestanka srednje klase u ve}em djelu maloazijskog turskog potkontinenta. Kao i u mnogim svjetskim serijama, sve se de{ava kao u bajci. Svaki gledalac na momenat zaboravi probleme i te{ke dane koji su ih zadesili zbog recesije i svjetske ekonomske krize. Prvu internacionalnu popularnost ova je turska serija postigla nakon prikazivanja u Gr~koj i Makedoniji. Zvu~i gotovo nevjerovatno ~injenica da je tokom emitovanja “1001 no}i“ u Makedoniji dovedeno u pitanje {tampanje ud`benika na turskom jeziku, zbog anga`ovanja gotovo svih prevodilaca sa turskog jezika.

GLUMAC NA[IH KORIJENA

Kenan Imirzalioglu

I STARO I MLADO
Visoka gledanost, uz ekonomsku krizu, nezaposlenost i druge probleme, obja{njava se i time da je milionima gledalaca po7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

nu|eno bjekstvo iz sivila svakodnevnog `ivota. Pa mu{karci i `ene razli~itih generacija i obrazovanja prate, gledaju i u`ivaju u seriji 1001 no}, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Bugarskoj. Protagonisti serije u isto vrijeme osvojili su i srca gledalaca turkofonskih zemalja otcijepljenih od Rusije a serija se sa ogromnim uspjehom prikazuje i u broj nim arapskim zemljama. U tim dijelovima svijeta za nijansu je popularnija
57

FENOMEN TURSKIH SAPUNICA
TV serija Gümüs, koja se odnedavno prikazuje i u Bosni i Hercegovini. Doma}i {tampani i elektronski mediji u Istanbulu su mjesecima i godinama analizirali i obja{njavali popularnost “[eherzade”, kao i mnogih drugih serija i njihovih glavnih junaka time {to je produkcija tih projekata uistinu bila na najvi{em mogu}em nivou. A i radnja serije temelji se na zanimljivim odnosima me|u likovima i njihovim problemima, koji su sva~iji i svakida{nji. Ovu seriju vole i pomno prate i doma}ice u BiH, kao i ku}anice u Hrvatskoj, srednjo{kolke u Makedoniji, Srbiji i Sand`aku. Za{to? Zato jer u njihovim `ivotima dominiraju poslovi koji se nikada ne zavr{avaju. Za razliku od mnogih drugih u beskona~nom nizu sapunica, ova se izdvaja i po tome {to je prate i mladi i stari, obrazovani i obi~na raja. Vi{e ne va`i pravilo da su sapunice namijenjene “dokonim doma}icama”, koje na taj na~in bje`e od stvarnosti. “POLJE LALA“

Turski mediji “sahranili“ seriju u kojoj glumi Emina Jahović-Sandal
Trenutno se u Turskoj prikazuje ni manje ni vi{e ve} pedeset raznih serija u toku jedne sedmice. Izme|u ostalih, na programu je i Polje lala, serija u kojoj glavnu ulogu tuma~i popularna pop pjeva~ica Emina Jahovi}Sandal. Ova serija, iako je visokobud`etna i u svim segmentima na zavidnom nivou, kod turskih medija nije nai{la na pozitivne kritike, ba{ kao ni gluma “novopazarske Penelope Cruz”, sa posebnim akcentom na to {to se njen glas sinhronizuje glasom druge glumice. Nastavak snimanja novih epizoda Polja lala u ovom trenutku je upitan i zavisi od rejtinga gledanosti.

NOVOPAZARSKA PENELOPE CRUZ

Emina Jahovi}-Sandal

U STAMBOLU NA BOSFORU...
Ono {to je posebno u seriji 1001 no} jeste da nas upoznaje sa originalnim, patrijarhalnim na~inom `ivota i vjerskim obi~ajima Turske. Uspjehu pri~e doprinijela je i prezentacija najljep{ih lokacija u gradu na Bosforu, jedinog megapolisa na planeti koji se rasprostire na dva kontinenta. Uz obale Bosfora, Crnog i Egejskog mora mo`e se do`ivjeti atmosfera luksuznih restorana, no}nih barova, kafi}a i luksuznih apartmana “ba{ kao na filmu”, a u isto vrijeme upoznajemo se sa starim mahalama i ~uvenim tr`nicama RUKOMET, GLUMA I MODNE PISTE

ko`e i ko zna jo{ ~ega. Nema nasilja, krvi, eksplicitnih erotskih scena... Radnja

Sarajlija Boris Matoničkin velika je zvijezda turskih sapunica
U Istanbulu `ivi i radi Sarajlija Boris Matoni~kin, u Turskoj poznat pod imenom Cem Bosnali. Boris je poznati rukometa{, glumac i maneken na ovim prostorima. Do danas je glumio u bezbroj TV novela, za{titno je lice mnogih poznatih modnih firmi, a iako se bli`i ~etrdesetim, jo{ uvijek se aktivno bavi rukometom. Bio je ~lan reprezentacije BiH na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993., potom kapiten vi{estrukog {ampiona Turske - Be{ikta{a iz Istanbula i nacionalnog tima Turske u rukometu. U Istanbul je do{ao ratne 1993. iz Sarajeva, sa ostatkom ekipe na{e rukometne selekcije, i tu `ivi i radi skoro dva desetlje}a.

SARAJEVSKI RUKOMETA[, MANEKEN I GLUMAC

Boris Matoni~kin

se odvija uz ispijanje ~uvenog turskog ~aja i u`ivanja u pogledu na Zlatni rog i Bosfor, koji zapljuskuje obale Evrope i Azije. Prema provjerenim podacima, mjesecima u Istanbul dolaze puni autobusi i avioni sa Balkana, kao i zemalja jugoistoka Evrope, Azije i Afrike u kojima se prikazuju turske sapunice. Gosti sa raznih strana svijeta, pored brojnih stambolskih muzeja, Topkapija, Dolmaba{}e, Kapali ~ar{ije i drugih znamenitosti turske metropole, tra`e da obavezno posjete i lokacije koje se prikazuju u seriji, odnosno `ivopisne eksterijere i rasko{ne zgrade u kojima su serije snimane, {to obavezno uklju~uje i nezaboravna krstarenja Bosforom i obilazak ku}e Onurove mame, koja plijeni svojom rasko{no{}u i ljepotom. Serija 1001 no} potukla je sve rekorde gledanosti i u Turskoj, ali i na prostorima biv{e Jugoslavije, Gr~ke, Bugarske i u mnogim drugim zemljama, pa je kona~no jasno da su sapunice “in”. Da nisu gledane, ne bi ih niko ni snimao, a prava istina je da ih prate gotovo svi, samo se neki srame to priznati.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

58

PUBLIKACIJA [KOLEGIJUM

Redakcija od pet novinara, profesora i pisaca pokrenula je prije mjesec dana podlistak “Školegijum“ koji se distribuira sa politički neutralnim i širom naše zemlje prodavanim oglasnikom “Super oglasi“; na stranicama “Školegijuma“ se kratko, duhovito i provokativno piše o najbolnijim temama iz bh. obrazovanja a članovi njegove redakcije za “SB“ govore o nastanku “Školegijuma“ i o prvim reakcijama, pohvalama, ali i žučnom napadu koji su doživjeli

ZA BOLJE I PRAVEDNIJE OBRAZOVANJE
Pi{e: ADISA BA[I]

N

a netom zavr{enim Op}im izborima 2010. obrazovanje je bio sasvim marginalan segment predizbornih programa politi~kih stranaka, politi~ari nisu smatrali da ta tema glasa~e osobito uzbu|uje niti da donosi vlast (jedino je SDP tu zna~ajnu oblast uvrstio u svojih pet prioritetnih politika). Politi~ari poput kantonalnog ministra obrazovanja Safeta Ke{e (SDA) interese vlastitih stranaka godinama uporno stavljaju ispred interesa gra|ana i zakona o obrazovanju, prikrivaju skandale i korupciju, oglu{uju se na proteste roditelja. U Bosni i Hercegovini se broj nepismenih ljudi procjenjuje na ogromnih “oko 8%“ ali ne postoji institucija koja bi se sustavno bavila elementarnim opismenjavanjem odraslih. Na izborne plakate potro{eno je vi{e papira nego na {tampanje ud`benika. Ud`benici uporno vrve glupostima i gre{kama, poput lekcije o elektricitetu gdje se djeci kao nau~ni eksperiment sugeri{e da u zamra~enoj sobi vuku ma~ku “ili neki drugi maljavi predmet“ (!?) po itisonu i da oslu{kuju pucketanje i gledaju varnice. Internet se kao alatka u nastavnom procesu uglavnom zaobilazi: koristi se jedino kao izvor iz kojeg djeca, uz blagoslov roditelja bezo~no, prepisuju lektiru i zada}u, ne mijenjaju}i ~esto ~ak ni naprimjer ekavicu iz originalnog teksta koji su pokrali, ne trude}i se ~ak ni da dodaju kva~ice na tekst koji su iskopirali sa nekog sajta. Uklju~ivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu je mrtvo slovo na papiru: u praksi nastavnici uglavnom misle da je to za cijeli razred suvi{an napor. Ovo su samo neke od tema kojima su se u svojim tekstovima bavili autori prva ~etiri broja [kolegijuma, dvolista za pravednije

“Školegijum“ upozorava na greške i gluposti iz udžbenika, ističe pozitivne primjere iz nastave, buni se protiv lijenosti i zatucanosti, poziva na raspravu
obrazovanje. Prema ideji knji`evnika i predava~a na Filozofskom fakultetu Nenada Veli~kovi}a (a u sklopu kampanje za pravednije obrazovanje organizacija UNICEF i Save the Children), nastala je ova publikacija koja skre}e pa`nju javnosti na ono {ta se de{ava iza zatvorenih vrata u~ionice. “Cilj nam je da pozovemo prvenstveno roditelje i nastavnike da se uklju~e u veoma va`an proces reforme obrazovanja. Ovakvo obrazovanje kakvo imamo danas vapi za promjenama i ideja [kolegijuma je da se na jedan pristupa~an na~in naj{iroj javnosti uka`e na bolna mjesta u dana{njem obrazovanju i da se svi roditelji i nastavnici ohrabre da to mijenjaju.“ Diskriminacija, etni~ka izolovanost, pad kriterija, intelektualna lijenost, korupcija u ud`beni~kom izdava{tvu, stvari su koje prema mi{ljenju redakcije [kolegijuma treba hitno mijenjati.
brani su kao novina u kojoj }e se [kolegijum svakog utorka objavljivati kao podlistak. Pri tome, kao {to u impresumu jasno pi{e, [kolegijum nije dio spomenutog oglasnika, on se samo objavljuje na ~etiri stranice koje su u njemu zakupljene. Pored Nenada Veli~kovi}a, u redakciji [kolegijuma su i Dijala Hasanbegovi}, Namir Ibrahimovi}, Enes Kurtovi} i Amer Tikve{a i ovo ~etvero mladih novinara, pisaca i nastavnika, smjenjuju se svaki broj u ulozi urednika. Svoju odluku da se na ovaj na~in pozabavi obrazovanjem Amer Tikve{a obja{njava sljede}im razlozima: “[kolegijum je namijenjen svima onima koji o problemima u obrazovanju nemaju gdje ~itati ili im je ono {to se o tome pi{e prenaporno ~itati. Kratki tekstovi, s jasnom porukom i poentom treba da im na neki na~in osvijetle to u {to djecu {alju u nadi da }e odatle iza}i kao dobri ljudi, ali se, kad je na{e obrazovanje u pitanju, mo`e vrlo lako desiti suprotno.“ Namir Ibrahimovi} i sam predaje u SKOLEGIJUM@ GMAIL.COM
Poziv roditeljima, |acima i nastavnicima da progovore o svojim iskustvima

RODITELJI, NASTAVNICI, BORITE SE ZA BOLJE!
Po{to se Super oglasi distribuiraju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a neutralni su politi~ki, vjerski, ideolo{ki, iza-

60

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

DVOLIST ZA NASTAVNIKE, \AKE, RODITELJE
Foto: Milutin Stoj~evi} 61

Amer Tikve{a, Namir Amer Tikve{a, Namir Ibrahimovi} ii Dijala Ibrahimovi} Dijala Hasanbegovi}-Puri} otkrivaju Hasanbegovi}-Puri} otkrivaju javnosti probleme iz javnosti probleme iz {kolskih u~ionica {kolskih u~ionica

EKIPA “[KOLEGIJUMA”

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

PUBLIKACIJA [KOLEGIJUM
Foto: Milutin Stoj~evi}

{koli, pa su njegova o~ekivanja usmjerena najvi{e prema kolegama iz prosvjete: “O~ekujem da struka javno i otvoreno progovoriti o svim prednostima, manama, apsurdima, ljepotama, nedostacima na{eg obrazovnog sistema. Jedino u~itelji, nastavnici i profesori, koji su direktno u samom procesu, mogu kvalitetno i su{tinski pobolj{ati obrazovni sistem; pod uvjetom da javno iznose stavove, mi{ljenja i da javno zahtijevaju druga~ije obrazovanje koje }e biti blisko dana{njim u~enicima.“ On tako|er smatra da je va`no ohrabriti roditelje da aktivnije u~estvuju u obrazovanju svoje djece: “Veliki broj roditelja je nau~en da ne dovodi u pitanje, da ne sumnja u postoje}e ud`benike — o~ekuju da autori i izdava~i i recenzenti nadgledaju proces i da se ne mogu pojaviti pogre{ke te da je sadr`aj nu`no prilago|en dje~ijem uzrastu. Voljeli bismo da imamo reakcije roditelja na sadr`aj ud`benika, radi obrapodijeljenom dru{tvu, u podijeljenoj zemlji, da nemaju pravo na razli~itost i da ne mogu ni{ta promijeniti.“

“Postoje}i obrazovni sistem vapi za promjenama”, smatra Nenad Veli~kovi}, idejni tvorac [kolegijuma

POZIV NA AKCIJU

“Zašto bi se djeca radovala časovima kad profesori jedva čekaju odmore?“

NAPAD IZ RIJASET.BA
Enes Kurtovi} se najvi{e bavi polo`ajem u~enika u ruralnim sredinama, daleko od centara mo}i i odlu~ivanja, gdje su bud`eti za {kolstvo najmanji mogu}i, a siroma{tvo nekad tako veliko da na skoro apsurdan na~in postaje ujedinjuju}i nadnacionalni faktor (u jednom svom tekstu on navodi primjer {kole u osiroma{enom i opustjelom kraji{kom selu Podvida~a na me|uentitetskoj granici gdje srpska i bo{nja~ka djeca idu zajedno u jednu {kolu jer nema novca za razdvajanje minijaturnog razreda od svega pet u~enika). “Djeca u ruralnim podru~jima su“, podsje}a Enes, “daleko od o~iju javnosti i medija, a njihovo obrazovanje ima zna~ajnu ulogu u razvoju bh. dru{tva jer veliki dio bh. populacije priprema i za sutra{nji dru{tveno-politi~ki `ivot. Va`no je baviti se obrazovanjem u malim mjestima i selima u BiH, jer su ruralna podru~ja ta koja daju ve}inu potencijalnih glasa~a i to je regrutni centar topovskog mesa, potrebnog za realizaciju odre|enih politi ~kih programa.” Iako su prve reakcije na [kolegijum, prema tvrdnjama autora, uglavnom bile veoma poz-

“Kako će djeca prepoznavati korupciju ako je nastavnici ne vide?“

zovnih ustanova... Roditelje vi{e interesuju ocjene koje, ako su visoke, garantiraju izbor pri upisu u srednje {kole, fakultete... Na{ obrazovni sistem ne provjerava ste~eno znanje, nego uva`ava ocjene koje u~enici nose sa sobom. Ako je u~enik odli~an, za{to sada insistirati na ta~nosti podataka u ud`benicima, znanju u~enika, odnosu nastavnika prema njemu. Dakle, mislim da promjena obrazovnog sistema zahtijeva znatnije uklju~ivanje roditelja, dok ovakav obrazovni sistem u`iva u pasivnim roditeljima.“ Za Dijalu Hasanbegovi} posebno je va`no ukazati na u`asne gre{ke koje su po~injene, i koje su nanijele nepovratnu {tetu generacijama u~enika, na ~ijim su se le|ima prebijali politi~ki interesi, prekrajanja povijesti i najrazli~itije vrste indoktrinacije. “Nedopustivo je“, smatra ova novinarka, “sa tako malo odgovornosti pristupati poslu kakvo je obrazovanje djece. Naravno, [kolegijum je tu i da izdvoji pozitivne primjere {kolske prakse, da poka`e kako to nije tako te{ko kako su nas poku{ali uvjeriti oni koji smatraju da djeci u {koli odmah treba staviti do znanja kako `ive u
62

“Kako zamisliti bolju budućnost ako je cilj časova bolja prošlost?“

itivne i ohrabruju}e, tre}i broj izazvao je veoma `estok napad i malicioznu kritiku na portalu Islamske zajednice rijaset.ba . U ime Vjerskoprosvjetne slu`be Rijaseta IZ-a oglasio se Nezir Halilovi} i na pomenutom portalu okomio na [kolegijum, isprovociran tekstom Amera Tikve{e Vjeronauka kao umije}e ratovanja. Tikve{a je u svom tekstu ukazao na re~enice iz tri odre|ena ud`benika za vjeronauku (islamsku, katoli~ku i pravoslavnu) koje po njegovom mi{ljenju ne u~e djecu da vole Boga nego ih odgajaju u budu}e male vojnike spremne da poginu u svojoj vjeri na svojoj zemlji ili im stvaraju osje}aj superiornosti sopstvene vjere nad tu|om: “U na{oj ponosnoj domovini BiH je bilo mnogo boraca koji
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

DVOLIST ZA NASTAVNIKE, \AKE, RODITELJE
PRENESENO IZ [KOLEGIJUMA

Nonsensi iz udžbenika

PJESNIK I NOVINAR [KOLEGIJUMA
Enes Kurtovi} pi{e o obrazovanju u ruralnim sredinama koje je zanemareno, a itekako uti~e na budu}nost BiH

“Kako da djeci bude zanimljiv pedagog koji je sam sebi dosadan?“

su vlastitim `ivotom potvrdili veli~inu i istinitost svog [ehadeta. I danas su Bo{njaci spremni za tu potvrdu [ehadeta, ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu.“ “Kosovska etika smatra se i danas najvi{im dometom moralne svijesti jednog naroda, utkane u bol za izgubljenom dr`avom koju treba vaskrsnuti osloba|anjem Kosova i svih srpskih zemalja.“ ”Branitelj ~ovjekova dostojanstva, Alojzije Stepinac je rekao: Svaki narod i rasa, bez razlike, bili oni pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili Crnci ili Evropejci, bili omra`eni @idovi ili ponosni Arijci, imadu jednako pravo da govore: O~e na{ koji jesi na nebesima.“ Halilovi} je zapjenjeno optu`io Tikve{u da “svrstavaju}i sadr`aje sve tri vjeronauke u istu ravan“ on postupa “po istom {ablonu po kojem su za agresiju na BiH i genocid
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

nad Bo{njacima krive sve tri zara}ene strane“. Halilovi} se tako|er okomio i na satiri~ni test Kakvi ste k’o roditelj, ne prepoznaju}i humor u pitanjima poput ovog: “^as vjeronauke je usred rasporeda i va{e dijete ga provodi sa u~iteljicom na hodniku. a) `ao vam je djeteta; b) `ao vam je nauke; c) `ao vam je Isusa.“ Autore [kolegijuma ovaj napad nije iznenadio. Smatraju ipak da vjeronauka koja je ve} postala dio obrazovnog sistema ne mo`e biti po{te|ena kritika niti je u tom smislu treba smatrati izuzetkom unutar tog sistema. Amer Tikve{a o cijelom slu~aju ka`e: “Nezir Halilovi} nema nijedan argument. Prvo, nije pro~itao impresum, jer da jest, znao bi da se ne krijem iza inicijala, znao bi i moje ime i ime Nenada Veli~kovi}a, kao i

“Mogu li ljubiti slobodu generacije zadojene strahom?“

to da Super oglasi ne izdaju [kolegijum ve} da [kolegijum ima zakupljen prostor. S druge strane, on moje navo|enje primjera iz sve tri vjeronauke dovodi u kontekst rata i implicira da ja time relativiziram bo{nja~ka stradanja u ratu. A da sam naveo samo islamsku vjeronauku, pitao bi sigurno gdje su druge dvije. Nigdje nisam rekao da su Bo{njaci ili muslimani uop{te ni `rtve ni agresori, ali jesam izjedna~io ideologijski potencijal sve tri vjeronauke. Dakle, to je tipi~an primjer fanatizovanog infantilnog identiteta koji ne mo`e trpiti nikakvu, ma kako argumentovanu, negativnu kritiku onoga {to smatra svojom za{titom. I, u kona~nici, on tvrdi da se radi o starim ud`benicima. Iako se pozivam na istra`ivanje ud`benika koje je 2007. proveo Fond otvoreno dru{tvo, {to on ironizira i progla{ava zastarjelim (!?), ud`benici iz kojih navodim primjere jo{ uvijek su u knji`arama i te re~enice su jo{ uvijek tamo.“ Dijala Hasanbegovi}, urednica spornog broja u kojem se pojavio tekst o vjeronauci i test o uspje{nim roditeljima, iznena|ena je ~injenicom da je neko (ko pri tom nastupa u ime mo}ne organizacije) toliko neduhovit da satiri~ni tekst protuma~i doslovno: “Za satiru je potreban odre|eni nivo samosvijesti, sluha za dru{tvenu kritiku i humor, kao i za shva}anje konteksta u kojem satira operira. Neko ko boluje od kroni~ne paranoje i nedostatka samokritike, nije u stanju prepoznati kriti~ku satiru. Oni su, mislim na vjerska lica, sami trebali reagirati na propuste u svojim ud`benicima — javno priznati svoje gre{ke. Jer, to se vi{e ne mo`e ispraviti. Neki su u~enici, u nekim razredima, ve} iz toga u~ili, neke stvari prihvatili, jer su, kao dobri |ac i , vj e ro val i svoj im ud`benicima i svojim nastavnicima da im misle samo najbolje.“
63

HISTORIJSKI MUZEJ BiH

U okolini Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine danas niču blještavi tržni centri, prekoputa je novo, impozantno zdanje Američke ambasade...; zgrada Muzeja izgleda kao da više ne pripada tom vremenu ni ambijentu - ipak, i dalje je tu

65 GODINA U INAT RATU, POLITI^ARIMA I HLADNIM RADIJATORIMA
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

H
64

istorijski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu jedna je od sedam institucija kulture “od dr`avnog zna~aja“. U prijevodu, to zna~i da ga je osnovala vlada nekada{nje, socijalisti~ke Bosne i Herce-

govine. Sve do po~etka rata 1992. dr`ava je finansirala njegov rad. No, od potpisivanja Daytona do danas, nijedan nivo vlasti u BiH ne `eli preuzeti osniva~ka prava (i kontinuirano finansiranje) Historijskog muzeja i {est drugih institucija, ostavljaju}i ih tako ve} petnaest godina “ni na nebu, ni na zemlji“. “To nije samo ne{to {to se ti~e oblasti kulture, nego je i politi~ko pitanje. I dok

god se ne rije{i politi~ka situacija u ovoj zemlji, ne vjerujem da }e se ne{to promijeniti. Vjerovatno postoje neki razgovori izme|u entiteta, u Vije}u ministara, pretpostavljam da tu postoje neki sukobi interesa... Ali ne znam, jer nikada ne dobijemo konkretan odgovor. Nije problem samo u institucijama Republike Srpske, nego podjednako i u Federaciji. Jednostavno, nikoga nije briga“, ka`e direktoriSLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

PRIJE I POSLIJE DEJTONA
65 GODINA ^UVARA ISTORIJE MONOGRAFIJA JO[ UVIJEK “NA ^EKANJU“

Opkoljeno Sarajevo, jedna od najposje}enijih tematskih izlo`bi Muzeja

Izložba i svečana akademija za rođendan Muzeja u novembru
Obilje`avanje 65-godi{njeg jubileja Muzeja proti~e skromno, u skladu sa onom “koliko para, toliko muzike“. “Planirali smo objaviti monografiju. Na`alost, bez finansijske potpore to nismo mogli uraditi. Ipak, do sada smo realizovali nekoliko zna~ajnih projekata, a zavr{na manifestacija bi}e u novembru, uz izlo`bu o 65 godina postojanja i rada Muzeja, te sve~anu akademiju na koju }emo pozvati saradnike iz cijele BiH i regiona, a posebno na{e biv{e radnike koji su sada u penziji, a zaslu`ni su za opstanak ovog Muzeja. Ovdje posebno moram spomenuti dr. Du{ka Ota{evi}a, prvog doktora muzeolo{kih nauka u BiH, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Muzeju. Bio je dugogodi{nji pomo}nik direktora Muzeja i nesebi~no je davao sebe za razvoj ove institucije. I nakon odlaska u penziju dolazio je u Muzej skoro svakodnevno i radio, davao savjete mladim kustosima, jer ovo je njegova druga ku}a... Tu su i pokojni Branko Obu~ina, zatim knji`evnik Sait Orahovac, umjetnik Affan Rami}, koji je bio prvi kustos Muzeja, onda Nade`da Mitra{evi}, Ljiljana Marjanovi}, Nadija Dekovi}, Ned`ad Bise... Pa biv{i direktori Moni Finci, Borivoje Pi{talo, Ahmed Had`irevi}, Osman \iki}, Nedim [a rac... To su generacije koje su podizale i izgradile ovaj Muzej“, isti~e Muhiba Kaljanac. U proteklih nekoliko mjeseci Muzej je realizovao izlo`be povodom stogodi{njice ro|enja Voje Dimitrijevi}a, zatim Marian Wenzel izbliza, posve}enu istaknutoj istori~arki umjetnosti koja je svoju vrijednu zaostav{tinu darovala Muzeju. Do kraja godine planirano je gostovanje izlo`be Igra~ke kao edukativni medij iz Muzeja grada Zenice, a u decembru }e povodom Dana rudara biti otvorena izlo`ba Rudarstvo u BiH u 20. stolje}u.

SKROMNA PROSLAVA OBLJETNICE

Direktorica Muzeja Muhiba Kaljanac

Nerije{eni status Historijskog muzeja BiH i dalje je najve}i problem

ZGRADA KOJU NIKO NE @ELI

ca Historijskog muzeja BiH Muhiba Kaljanac.

MIJENJALA SU SE IMENA - I ISTORIJA
Uprkos tome {to “nikoga nije briga“, Muzej ove godine obilje`ava punih 65 godina postojanja. Osnovan 13. novembra 1945. Zakonom o osnivanju Muzeja narodnog oslobo|enja u Sarajevu, koji je donijelo tada{nje Predsjedni{tvo Narodne skup{tine BiH kao zemaljska ustanova pod neposrednim nadzorom Ministarstva prosvj ete Narodne vlade Bosne i Hercegovine, Muzej je prvobitno bio smje{ten u Narodnoj biblioteci u Vije}nici. Po~etkom 60-ih godina namjenski je napravljena zgrada na Marijin Dvoru, kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture u Sarajevu. Muzej je do danas vi{e puta mijenjao ime: 1949. bio je Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine, 1967.
65

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

HISTORIJSKI MUZEJ BiH

“MAPE BOSNE” VLADIMIRA PINTARI]A IZ 1938. GODINE Muzej revolucije Bosne i Hercegovine, a Zakonom o muzejskoj djelatnosti, usvojenim u junu 1993., dobija naziv Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Promjena imena doga|ala se nekako paralelno sa politi~kim, odnosno istorijskim promjenama u zemlji. Predstaviti istoriju Bosne i Hercegovine na na~in koji }e biti svima prihvatljiv, bez obzira na vjeru, naciju i ko zna {ta sve ne, danas je jedan od najte`ih zadataka, ka`e direktorica Kaljanac. Umjesto na tuma~enje povijesti iz bilo ~ije perspektive, Muzej se u tome oslanja na istorijsku gra|u, to jest bogati fond koji broji oko 400.000 muzejskih jedinica. “Zaista je sre}a {to imamo mnogo muzejske gra|e - predmeta, dokumenata, knji`ni fond, fotografije... Povremeno priredimo neke radionice za u~enike, istina, za sada samo sa podru~ja Kantona Sarajevo. [to se ti~e stranih posjetilaca, imamo stalnu tematsku postavku Bosna i Hercegovina kroz stolje}a, koja nikada nije kompletno zatvorena, nego je dopunjujemo po fragmentima. Strance veoma zanima istorija BiH, a naro~ito su nam ukazali - s pravom - da nismo dovoljno prezentovali Drugi svjetski rat i period socijalisti~ke BiH. Trenutno na{i kustosi rade na tome da se taj dio postavke pro{iri, iako nas prostor pomalo ograni~ava“, pri~a direktorica Kaljanac. Stalna tematska postavka koja privla~i najve}u pa`nju posjetilaca Muzeja, posebno turista, jeste izlo`ba Opkoljeno Sarajevo: “Nema kontinenta sa kojeg ljudi nisu dolazili da vide tu izlo`bu. Kada smo pravili postavku, rekli smo da ne}emo davati vojni i politi~ki prikaz tog perioda, nego }e to biti jedna pri~a o na~inu na koji su stanovnici pre`ivljavali u opkoljenom
66

Bosanskohercegova~ki gradovi Banjaluka, Jajce, Travnik, Mostar, Sarajevo... po~etkom 20. stolje}a

Sarajevu. Izlo`ba je do sada gostovala i u svim ve}im gradovima u [vedskoj, preko Muzeja putuju}ih izlo`bi. Bilo je planirano da ta {vedska ‘turneja’ traje godinu dana, ali zbog velikog interesovanja produ`ili smo na 15 mjeseci.“ Za ovih 65 godina, Muzej je imao preko 140 tematskih izlo`bi. Za istra`iva~e iz cijele regije, nau~nike i studente koji `ele izu~avati bh. povijest, ovo je jo{ uvijek jedna od najrelevantnijih institucija. Samo biblioteka broji oko 30.000 bibliote~kih jedinica, uz posebno vrijedan fundus periodi~ne {tampe (14. oktobra planirano je otvorenje izlo`be

Periodi~na {tampa u Bosni i Hercegovini, od otvaranja prve moderne {tamparije 1866. do 1992.). U muzejskoj zbirci umjetni~kih djela nalazi se oko 3.000 radova — ulja na platnu, akvarela, grafika — najpoznatijih umjetnika iz BiH i biv{e Jugoslavije, poput Voje Dimitrijevi}a, Ismeta Mujezinovi}a, Marija Mikuli}a, Mice Todorovi}... Zanimljiva je i zbirka Titovih portreta koje su 1977. radili u Bugojnu slikari Ljubo Lah, Vlado Marjanovi}, Ico Voljevica, Mersad Berber i drugi... Me|u najinteresantnijim i najljep{im muzejskim zbirkama je kolekcija grafika Mape Bosne Vladimira Pintari}a iz 1938.

VRIJEDNA KOLEKCIJA: U zbirci umjetničkih djela nalazi se oko 3.000 radova najpoznatijih umjetnika iz BiH i bivše Jugoslavije, poput Voje Dimitrijevića, Ismeta Mujezinovića, Marija Mikulića, Mice Todorović...
KAKO SMO SLIKALI TITA
Radovi poznatih bh. Radovi poznatih bh. umjetnika Mersada umjetnika Mersada Berbera ii Ice Voljevice Berbera Ice Voljevice

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

PRIJE I POSLIJE DEJTONA
ti ~itavu biblioteku, koja je bila okrenuta prema Grbavici, u podrumske prostorije. S obzirom na sve nezahvalne okolnosti koje prate rad ove institucije, Muhiba Kaljanac ka`e da su u Muzeju zadovoljni brojem posjetilaca: “Najvi{e je organizovanih posjeta, a pojedina~nih imamo najve}i broj tokom jula i avgusta, kada u Sarajevo dolazi i najvi{e turista. Od pro{le godine smo uveli de`urne kustose: radnim danom od 11 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Ove godine posje}enost je bila izuzetno dobra. Do sada je bilo izme|u 12 i 13 hiljada posjetilaca, ra~unaju}i i {kole i organizovane ekskurzije. U odnosu na pro{lu godinu, kada smo imali oko osam-devet hiljada, to je veliki pomak. Na`alost, svi nas pitaju: pa zar niko ne}e da ulo`i u ovu zgradu?! Bilo je stranaca iz nevladinih organizacija koji su bili zainteresovani. Ali onda tra`e papire, vide da status Muzeja nije rije{en i na kraju odustanu. Niko ne}e ulo`iti novac kada ne zna kome ga zapravo daje.“ U okolini Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine danas ni~u blje{tavi tr`ni centri, prekoputa je novo, impozantno zdanje Ameri~ke ambasade... Zgrada Muzeja izgleda kao da vi{e ne pripada tom vremenu ni ambijentu. Ipak, i dalje je tu. I u njoj stolje}a istorije Bosne i Hercegovine.

ARTILJERIJA U MUZEJSKOM DVORI[TU
Laki tenk iz Drugog svjetskog rata

godine, na kojima je prikazan nekada{nji izgled bosanskohercegova~kih gradova — Sarajeva, Jajca, Mostara, Travnika...

KAD SU “UPALI” JUKINI...
Prije rata Muzej je imao vi{e od 40 zaposlenih. U ratu ih je ostalo deset, a danas ih ima osamnaest, uklju~uju}i pet kustosa. Zgrada Muzeja za vrijeme rata nalazila se “na vatrenoj liniji“ i pravo je ~udo da nije pretrpjela ve}a o{te}enja.

“Nas desetak redovno smo dolazili i uspjeli smo sa~uvati kompletnu gra|u koju posjeduje Muzej. Kad su iseljavali iz kasarne Mar{al Tito, onda su upali Jukini i uzeli ne{to od naoru`anja, ne{to je posu|eno Armiji BiH, ne{to je od toga vra}eno, ne{to nije... Ali, zaista je sre}a u nesre}i da je zapravo vrlo malo toga o{te}eno ili izgubljeno, pogotovo s obzirom na to da se Muzej nalazio na prvoj liniji...“, pri~a direktorica Kaljanac i sje}a se kako su uposlenici Muzeja za jedan dan uspjeli izmjesti-

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

67

VA@AN I OZBILJAN GRAD

U sarajevskom “Domu mladih” 13. oktobra će biti promovisana knjiga SARAJEVO - MOJ GRAD, MJESTO SUSRETA, autora JASMINKA HALILOVIĆA; pored njega, u realizaciji ovog izdanja sudjelovali su i Milomir Kovačević Strašni, Nihad Kreševljaković, Haris Čalkić, Zijah Gafić i Anida Krečo

PUSTI O^I DA VIDE I OVAJ PUT
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

N

ENTUZIJAZAM MLADOG SARAJLIJE

ova knjiga posve}ena glavnom gradu Bosne i Hercegovine zove se Sarajevo - moj grad, mjesto susreta. [ta bi je moglo ~initi posebnom u hrpi (foto)monografija, knjiga proze i poezije, vodi~a... o Sarajevu, pitamo Jasminka Halilovi}a, autora ovog izdanja: “Prije svega, na ovoj knjizi radila je jedna mla|a generacija autora. Osim seta fotografija na{eg kultnog fotografa Milomira Kova~evi}a Stra{nog, prosjek godina ljudi koji su radili na ovom projektu je ispod trideset.”

Jasminko Halilovi} autor je knjige Sarajevo - moj grad, mjesto susreta, posebnog i upe~atljivog prikaza glavnog grada BiH kroz stolje}a

OD “KOZIJE ]UPRIJE” DO “RIMSKOG MOSTA”
U realizaciji knjige Sarajevo - moj grad, mjesto susreta sudjelovali su i Nihad Kre{evljakovi}, Haris ^alki}, Zijah Gafi} i Anida Kre~o. “Takav prikaz Sarajeva, takva pri~a koju pri~aju ljudi koji su odrasli u drugom vremenu, pa i sistemu, mora biti druga~ija od pri~e starijih autora. Ona ne mora biti nu`no bolja, ali posebna jeste. Osim toga, ovo je modernija knjiga. Dizajnom, konceptom, fotografijama i uop}e pristupom i izvedbom, ova je knjiga modernija od ve}ine knjiga o Sarajevu. Ljudi koji je budu imali u rukama to }e shvatiti. I, iako je mo`da najlogi~niji i najprirodniji, koncept pri~anja o Sarajevu nizvodno, od Kozije }uprije do Rimskog mosta, koliko mi je poznato, do sada nije kori{ten”, obja{njava Jasminko. Njegov osnovni cilj bio je da ispri~a tu neku svoju pri~u o rodnom gradu i da to bude na nivou najboljih knjiga o gradovima koje je imao priliku gledati i ~itati. “Imao sam priliku putovati, i obi~no su velike knjige o gradovima dosadne i nezanimljive, a najbolje stvari na|emo u kratkim vodi~ima. Ipak, svi va`ni, veliki gradovi, u knji`arama kriju neku od tih monografija koja je druga~ija, modernija, vrhunski koncipirana i izvedena. Eto, mo`da je cilj neskroman, ali ja sam htio da Sarajevo ovim projektom dobije ba{ takvu knjigu.” Moderno dizajnirana, dvojezi~na, luksuzno {tampana monografija o Sarajevu podijeljena je u tri segmenta.
68

Jasminko Halilović: “Na promociju knjige Sarajevo - moj grad, mjesto susreta trebaju doći svi oni koji žele vidjeti drage ljude i čuti drage pjesme”
U prvom dijelu predstavljen je nastanak Sarajeva i BiH, te razvoj grada sve do kraja 20. vijeka; u drugom, glavnom dijelu knjige, autor ~itaoca vodi u {etnju gradom, dok u tre}em Jasminko razgovara sa Amirom Medunjanin, Amerom Krivo{ijom, Mateom Kordi}, Edinom Brankovi}em, Asijom Kamari}, Faikom ]atibu{i}em, Melinom Kameri}, Ljiljanom Veselinovi}em, Azrom Hod`i}, Timom Clancyjem, Maidom Hot, Muhamedom Grbom, Merjemom Sali}, Damirom [alji}em, Almom Telibe}irevi} i Draganom Rokvi}em. “Jedan od sastavnih dijelova `ivota u Sarajevu je kafa, jutarnja, dnevna, ve~ernja, no}na, u svako doba. Ja sam na tim kafama ~esto razgovarao o gradu, kao {to svi razgovaramo, o doga|ajima, o `ivotu itd. Kada sam po~eo raditi na knjizi, uvijek su mi ti razgovori
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

NOVA KNJIGA POSVE]ENA SARAJEVU
Foto: Haris ^alki}

dizajnera, prevodilaca i lektora kako bismo do{li do {to kvalitetnijeg rezultata”, govori Jasminko Halilovi}. Promocija knjige Sarajevo - moj grad, mjesto susreta zakazana je za 13. oktobar u 19 sati, u sarajevskom Domu mladih. “Udru`enje Urban je mali izdava~, i do sada smo organizirali jednu promociju u Holiday Innu, bilo je vi{e od 400 ljudi. U Domu mladih je bilo blizu 1.000 gostiju, {to je Oslobo|enje zabilje`ilo kao najve}u promociju u BiH ikada. Poku{avamo tu postaviti neke druga~ije standarde, da se ne svodi predstavljanja knjiga na 15 ili 35 ljudi. Nadam se da }emo se vidjeti u Domu mladih, i vidjet }ete veliki broj mladih ljudi, bit }e to praznik knjige. U ovom slu~aju, u Dom mladih ne trebaju do}i samo oni koji }e kupiti knjigu, jer je to manje va`no. Trebaju do}i svi oni koji `ele vidjeti knjigu, vidjeti drage ljude, ~uti drage pjesme i razgovarati o Sarajevu. [to se ti~e prodaje, ovo je zbog tro{kova proizvodnje nu`no skupa knjiga. Cijena mo`e biti prepreka mnogima, {to je normalno s obzirom na standard. Ipak, oni koji zaista
Foto: Zijah Gafi}

otkrivali neke nove, druga~ije, zanimljive poglede... Odlu~io sam da predstavim dio tih razgovora i ljudi, i tako je nastao tre}i dio knjige. Birao sam ljude me|u svojim prijateljima, pozitivne i mlade, za koje mislim da dobro predstavljaju Sarajevo, a pri tome se bave razli~itim stvarima, imaju razli~ito porijeklo, a svi imaju svoj grad u mjestu susreta - Sarajevu”, veli na{ sagovornik.

PRAZNIK KNJIGE
“Malo se ~udno osje}am u poziciji kriti~ara svoje knjige. Radije bih tu stavio citat iz recenzije jedne Beogra|anke koja je pratila projekt i me|u prvima do{la do knjige: Zaista mislim da }e ova knjiga da pomogne onima koji imaju ‘svoj grad unutar Sarajeva’ da ga prona|u, da inspiri{e one koji nisu bili da ga posete, ali i da na|u ‘svoj grad’ u gradovima koje vole… meni
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

je na neki ~udan na~in dala inspiraciju da na|em svoj grad unutar Beograda - to je ustvari kao neki ‘koncept’ koji mi se svideo… zaista, zaista fantasti~na knjiga!” Izradu monografije Sarajevo - moj grad, mjesto susreta, organizovalo je Udru`enje Urban iz Sarajeva. “Proces nastajanja ove knjige mo`e se posmatrati na vi{e na~ina. Jo{ od objavljivanja moje prve knjige, Sarajevske furke, u meni sazrijeva ideja o jednoj ozbiljnijoj knjizi i pri~i o Sarajevu. Konkretno, proces nastajanja ove knjige trajao je tri godine. To je period u kojem sam radio na konceptu, na tekstu s prijateljem Nihadom Kre{evljakovi}em, te period u kojem su fotografi napravili veliki broj fotografija, od kojih je poslije odabrano 138 da ilustruju ovu pri~u. Paralelno s tim radio sam na iznala`enju mogu}nosti da se realizira ovaj projekt, te sam koordinirao tim

Foto: Anida Kre~o

`eli imati ovu knjigu, ili nekome je pokloniti, na}i }e na~in da je kupe”, ka`e Jasminko Halilovi}. Knjiga }e se uskoro mo}i kupiti i u ve}ini knji`ara po cijeni od 150 KM. A cijena na predstavljanju knjige bi}e 100 KM i to za knjigu sa posebno izra|enom kutijom, {to je ograni~eno izdanje. Jasminko Halilovi} ro|en je 1988. u Sarajevu, gdje je zavr{io marketing na Ekonomskom fakultetu. Objavio je 2006. knjigu Sarajevska furka, zbirku tekstova o Sarajevu koja je ujedno i prvi blog objavljen kao knjiga u BiH. Osniva~ je i predsjednik Udru`enja Urban. Bavi se izdava{tvom i {tampom. Autor je vi{e projekata, od kojih se izdvaja Djetinjstvo u ratu - Sarajevo 9295. U posljednje ~etiri godine, osim u BiH, izlagao je ili predstavljao svoje projekte u [vedskoj, Makedoniji, Danskoj, Norve{koj, San Marinu.
69

KULT MARKET
EMIR IMAMOVI]

Tre}e poluvrijeme
Nova, tre}a po redu knjiga bh. pisca, novinara i scenariste Emira Imamovi}a Pirketa Tre}e poluvrijeme (Algoritam, Zagreb, 2010.) ovih dana objavljena je kod zagreba~kog izdava~a u ~ijoj najavi stoji: ”Tre}e poluvrijeme pripovijeda pri~u o tipi~nom socijalisti~kom naselju nastalom oko bodljikave `ice, te o poratnoj propasti tog grada i njegovog stanovni{tva.” Cijena je 38 KM.

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Olje Savičević Ivančević ”Adio, kauboju” (Samizdat B92, Beograd, 2010.)

Književna senzacija
koje po`elimo pamtiti, citirati, nekom dragom pro~itati naglas. (Ljudi se `ustro kre}u kao da znaju kamo idu. Pomislim kako mogu sjesti u bilo koji od ovih vlakova i odvesti se u bilo kojem smjeru. Za mnom klopo}e kufer, najvjernije pseto. Ja sam prolaznik. Premda se u ovom trenutku tako ne ~ini - imam sve {to mi je potrebno.) Autorica klasi~ni ma~o `anr, vestern, vrlo nepredvidivo i originalno interpretira u feministi~kom klju~u. Njena antijunakinja Marija ^arija (koju svi smatraju umobolnom) jedna je od sirotinjske porodice Irokeza nastanjenih pored pruge: ova `ena koja luta poljanama pored pruge (ali nije gorska vila iz deseteraca, nego je zmaj!) u zavr{nom obra~unu ima glavnu ulogu. U ovom vesternu uloga `ene nije izlo`iti obna`eno poprsje na {anku ili za {erifovim stolom, ve} je (za razliku od ko~opernih statista koji ispucavaju }orke) ona, luda `ena, ta koja se svojom (pravom) vin~esterkom bori za samo naizgled prevazi|en koncept prave ~asti. Iako se ve} svojim kratkim pri~ama istaknula na pretencioznoj a poprili~no anemi~noj hrvatskoj knji`evnoj sceni, romanom Adio, kauboju Olja Savi~evi} Ivan~evi} se definitivno profilirala kao nova regionalna knji`evna zvijezda. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Jon Stewart: The Daily Show with Jon Stewart Presents Earth 2. Dinesh D’Souza: The Roots of Obama’s Rage 3. Sam Harris: The Moral Landscape 4. Bill Bryson: At Home 5. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the Hornet’s Nest

ALMIRA KRUPI]

@ene ratni zlo~inci
U opasnije stereotipe o `enama spada i onaj da su miroljubivije od mu{karaca, po prirodi manje sklone nasilju. Almira Krupi} u knjizi @ene ratni zlo~inci (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.) istra`uje ulogu `ena u planiranju, osmi{ljavanju, izvr{avanju ratnih zlo~ina u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim ratovima u svijetu, kroz historiju. Cijena je 25 KM.

NOVA REGIONALNA ZVIJEZDA
Spli}anka Olja Savi~evi} Ivan~evi} napisala je izvanredan roman

DAVID WROBLEWSKI

Pri~a o Edgaru Sawtelleu
Iako je nijem, dje~ak Edgar Sawtelle sa roditeljima `ivi idili~an `ivot na jednoj ameri~koj farmi. Bave se uzgojem rasnih pasa, a `ivotinje su posebno vezane za Edgara. O~eva smrt pod ~udnim okolnostima razori}e svijet u trenu a glavnog junaka romana Pri~a o Edgaru Sawtelleu (V.B.Z., Zagreb, 2010.) natjerati da upozna mra~nu stvarnost. Cijena je 44 KM.

Ruzinava se nakon podu`eg odsustva vra}a ku}i u Staro Naselje, melankoli~no predgra|e mjesta po svemu nalik na Split. Majka je bolesna, Ruzinava i njena sestra moraju prona}i na~in kako da se za nju pobrinu. Povratak }e na{a junakinja iskoristiti i da poku{a kona~no na}i odgovor na pitanje zbog ~ega se ubio njen brat, porodi~ni ljubimac, dje~ak nakon ~ijeg bacanja pod voz se mno{tvo ljudi uru{ilo i ostalo da `ivotari poput olupina propalih fabrika koje okru`uju Staro Naselje. Dani prolaze u ritualnim odlascima na groblje, a kao kontrast atmosferi nepomi~nosti, `ege i pasivnosti osiroma{enog grada uskoro sti`e filmska ekipa (ra~unaju}i i nekada{nju veliku zvijezdu) koja snima vestern u kr{u koji okru`uje Staro Naselje. Vestern je posebno zna~ajan za Ruzinavu jer je njen pokojni otac, kao i njen brat, bio posve}enik ovog `anra u kojem pravi heroji i heroine nikad, ba{ nikad, ne pote`u prvi, iako nepogre{ivo ga|aju i u oko mogu pogoditi pticu u letu. Olja Savi~evi} Ivan~evi} je splitska knji`evnica koja ima trideset i {est godina, zna besprijekorno ispri~ati pri~u, voli i razumije ljude (otud stvara likove koji su ~udesni i `ivopisni ba{ kao i `ivot sam), i pi{e re~enice

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber)
1. Miljenko Jergovi}: Otac 2. Dan Brown: Izgubljeni simbol 3. D`evad Jahi}: Rje~nik bosanskog jezika, tom 1 4. D`evad Jahi}: Rje~nik bosanskog jezika, tom 2 5. Milena Mrazovi}: Bosanske narodne bajke

70

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

KULT MARKET
LIFESTYLE Izbor Roberta Edwardsa za dobitnika Nobelove nagrade za medicinu izazvao osude vatikanske Pontifikalne akademije
SAD

Anksioznost
Osobe sa dugotrajnim anksioznim poreme}ajem, koji se defini{e kao izra`eni osje}aj straha i tjeskobe, imaju pove}an rizik od sr~anog udara. Istra`iva~i sa Univerziteta Ju`na Kalifornija u Los An|elesu prou~avali su podatke 735 mu{karaca i otkrili povezanost izme|u anksioznog poreme}aja i bolesti srca. Oni koji su imali najte`i oblik anksioznosti suo~avali su se sa vi{e od 40 posto pove}anim rizikom od infarkta.

Između nauke i etike
ROBERT EDWARDS, OTAC “BEBA IZ EPRUVETE“
U svijetu je ro|eno oko ~etiri miliona djece zahvaljuju}i “in vitro“ oplodnji

HOLANDIJA

Kanabis
Korisnici kanabisa dvostruko ~e{}e pate od mentalnih problema u pore|enju sa osobama koje ne konzumiraju marihuanu, objavljeno je u novoj holandskoj studiji. Istra`ivanje, koje je ra|eno od 2007. do 2009. sa oko 18.500 ljudi, pokazalo je da se 20 odsto mu{karaca koji koriste kanabis `alilo na mentalne probleme, u pore|enju sa 10 procenata me|u mu{karcima koji ga ne koriste. Ova proporcija sli~na je i kod `ena, a ispitanici su se `alili na probleme poput nervoze i osje}aja melanholije i tuge.

Britanac Robert Edwards, jedan od za~etnika in vitro oplodnje, ovogodi{nji je dobitnik Nobelove nagrade za medicinu. Nobelov odbor u Institutu Karolinska odabrao je za ovogodi{njeg laureata nau~nika s britanskog sveu~ili{ta Cambridge za razvoj in vitro oplodnje, {to mu donosi nov~anu nagradu od 10 miliona {vedskih kruna, ili 1,8 miliona eura. Godine 1968. Edwards i Patrick Steptoe zavr{ili su rad na vanmateri~noj oplodnji ljudskog jaja{ca i time utrli put za prvu “bebu iz epruvete“ 1978. godine, {to je donijelo {ansu milionima neplodnih parova. “Bob Edwards je jedan od na{ih najve}ih nau~nika“, ka`e direktor klinike Bourn Hall nedaleko od Cambridgea, koju je utemeljio sam Edwards. Do sada je u svijetu zahvaljuju}i in vitro oplodnji ro|eno oko ~etiri miliona djece. Prva “beba iz epruvete“ bila je Louise Joy Brown, ro|ena 25. jula 1978. u Oldhamu u Velikoj Britaniji. Danas 32-godi{nja Brown majka je ~etvorogodi{njeg dje~aka, kojeg je rodila prirodnim putem. Louise smatra da je izbor Edwardsa za Nobelovog laureata “fantasti~an“. “Moja majka i ja smo tako sretne {to je jedan od pionira vanmateri~ne oplodnje
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

dobio priznanje koje zaslu`uje“, kazala je Brown, prenosi AFP. Me|utim, nisu svi tako sretni zbog ~asti koja je ukazana Edwardsu. Predsjednik Pontifikalne akademije nauka iz Vatikana, koja se bavi eti~kim pitanjima, o{tro je osudio izbor Edwardsa za dobitnika Nobelove nagrade za medicinu. “Bez Edwardsa, ne bi bilo tr`i{ta za prodaju miliona jajnih }elija, ni hladnjaka prepunih embrija. U najboljem slu~aju, oni ~ekaju da ih se prebaci u materice, ali naj~e{}e zavr{e napu{teni ili umru, za {to je odgovoran novi nobelovac“, rekao je msgr. Ignacio Carrasco de Paula. Vatikan od 2008. prihva}a potpomognutu oplodnju, ali smatra moralno i eti~ki upitnom vanmateri~nu oplodnju zbog koje se, kako ka`u, “`rtvuje“ veliki broj embrija. Nagrada za dostignu}a u medicini je tradicionalno prva od Nobelovih nagrada koje se dodjeljuju svake godine. Nobelove nagrade za nauku, knji`evnost, te ugledna nagrada za mir prvi put su dodijeljene 1901. godine, prema `elji {vedskog hemi~ara, industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela. (Priredila: M. Radevi})

FRANCUSKA

Galerije za drogiranje
Francuski zvani~nici podr`ali su ideju otvaranja takozvanih “galerija za drogiranje“, prostorija u kojima narkomani mogu koristiti drogu pod nadzorom stru~njaka. Takvi centri ve} postoje u [vicarskoj i Holandiji. Debata o ovim centrima po~ela je u udru`enju koje se bori protiv ovisnosti ~ije je sjedi{te u blizini Pariza. U maju 2009. ova asocijacija, nazvana ASUD, otvorila je centar za ovisnike kojima je omogu}eno da se drogiraju pod supervizijom.

71

KULT MARKET
FAUSTO 5.0

Carlos Padrissa, Isidro Ortiz i Alex Olle
Doktor Fausto je kirurg koji radi na odjelu na smrt bolesnih pacijenata. Svakodnevno okru`en smr}u, i sam je postao distanciran i umoran od `ivota. Prilikom odlaska na medicinsku konferenciju susre}e Santosa, ~ovjeka koji tvrdi da mu je Fausto prije osam godina kirur{ki odstranio `eludac. Premda ga se ne sje}a, Fausto je zaintrigiran Santosovom zahvalno{}u i ponudom da mu ispuni svaku `elju koju on po`eli... Ocjena: 4

KINO KRITIKA Film ”Valhalla se budi” (Danska, Velika Britanija, 2009.), reditelja Nicolasa Windinga Refna

Nijemi ratnik Jednooki

FERPEKTNI ZLO^IN

PARE, PARE, OKRE]U SVIJET

Jednooki je zato~en u kavezu i pu{tan samo da bi se borio za novac

Alex de la Iglesia
Rafael González egoisti~ni je hedonist i vje{ti manipulator s njemu va`nom ambicijom: `eli postati {ef prodaje mu{kog odjela na katu robne ku}e u kojoj radi. Jedini, ali veoma opasan suparnik mu je stari i iskusni prodava~ Don Antonio. Kada Rafael u sva|i slu~ajno ubije Antonia, u prikrivanju tragova pomo}i }e mu neugledna Lourdes. Tu uslugu debelo }e naplatiti... Ocjena: 4

FOC AL CANTIR

Frederic Amat
Rije~ je o kratkometra`nom filmu koji apsolutno zaslu`uje da bude spomenut. Radi se o konceptualnom ostvarenju. Sve to vrle estete komentiraju kao poetsku sugestivnost, digresiju unutar proze koja se mije{a s osje}ajno{}u. Mnogo zanimljivo filmsko djelo, koje navodi na kreativno razmi{ljanje. Ocjena: 5

Iako, naravno, nismo pobornici nasilja i filmova koji promoviraju to isto nasilje, tj. ~ine ga prihvatljivim ~ak i zabavnim, prezentiramo ovaj film zbog njegovog autora i njegovog zanimljivog puta u svijet filma, uglavnom zbog odbijanja studija i odabira druga~ijeg. “Kao dijete sam volio tri stvari: znanstvenu fantastiku, {pagetivesterne i samurajske ma~evala~ke igre, `anrove u kojima je glavni lik heroj mitskih proporcija... Jednooki je takav lik”, ka`e danski redatelj Nicolas Winding (1970.). Primljen je na Dansku filmsku {kolu, ali se ispisao mjesec dana prije po~etka studija. Na opskurnoj kabelskoj TV-stanici prikazao je kratki film za koji mu je odu{evljeni danski producent dao 3,2 milijuna danskih kruna da ga pretvori u dugometra`ni film. S 24 godine snima svoj beskompromisni nasilni prvijenac: Pusher, koji postaje kultni. Nastavlja s filmom Bleeder, koji je premijerno prikazan 1999. u Veneciji. U samo godinu dana pi{e, re`ira i producira Pusher II: With Blood On My Hands i Pusher III: I’m the Angel of Death, kompletiraju}i tako trilogiju kojom posti`e me|unarodni uspjeh. Ovaj film je pri~a o bu|enju enormne snage, koju mo`emo tuma~iti i kao ne{to simboli~no, a ne kao ne{to usko vezano samo za tog jednog heroja. Stanovnici na na{im podru~jima, u kojima se jako rijetko pojavi jaka individua koja }e biti strah za one zlo~este, divna su ciljna skupina za ovaj film. Naravno, ukoliko u njemu ne vide samo nasilje, {to je tako|er vrlo mogu}e. Evo o ~emu govori film Valhalla se budi.

Jednooki je nijemi ratnik nadnaravne snage i godinama je zato~en u kavezu poput `ivotinje i pu{tan samo da bi se borio za novac. Uz pomo} dje~aka Area, Jednooki ubija svog tamni~ara, te oni zajedno zapo~inju svoj put ku}i. Na svom putu, Jednooki i dje~ak ukrcavaju se na vikin{ki brod koji uplovljava u beskrajnu maglu, a koja }e nestati tek kada vide nepoznato kopno na vidiku. I dok novi svijet pokazuje svoje tajne, Vikinzi se suo~avaju s u`asnom sudbinom, a Jednooki otkriva svoje pravo ja. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Imaginarij Dr. Parnassusa (Terry Gilliam) 2. Salt (Phillip Noyce) 3. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich) 4. Po~etak (Christopher Nolan) 5. Zakon bra}e (Jim Sheridan)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders, Dean Deblois, DreamWorks Animation/Blitz) 2. 9 (Shane Acker, Focus Features/Discovery Film) 3. Kick Ass (Matthew Vaughn, Marv Films, Lionsgate/Blitz) 4. Invictus (Clint Eastwood, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 5. Na putu (Jasmila @bani}, @iva produkcija, Deblokada, Coop99 Filmproduktion/Blitz)
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Truplo kao vrhunac seksualne naslade
[PANIJA

Rebecca Linares

Skandali sa nekrofilijom
Beogradskog nekrofila je izdala djevojka koja je poslije burne no}i s njim po tijelu i usnicama dobila neobi~ne ranice

PRILIKA ^INI LOPOVA

U [paniji je napravljena lista najljep{ih `ena. Penelope Cruz nije na prvom mjestu, tu poziciju dr`i porno zvijezda Rebecca Linares, dok je poznata glumica zauzela tek {esto mjesto.

MEKSIKO

Paty Navidad
Prilika ~ini lopova stoga nije ~udno da je nekrofilija vrlo ~esta me|u grobarima i pogrebnicima, koji su u svakodnevnom kontaktu s truplima. Pro{le su godine policajci iz Hustona u ameri~koj saveznoj dr`avi Teksas zbog nekrofilije uhitili direktora pogrebnog zavoda, 38 godina starog Jamesa Pattona. Policiji je Jamesa Pattona prijavila njegova biv{a zaru~nica, ne zbog nekrofilije nego zbog toga {to ju je maltretirao preko interneta te joj prijetio da }e objaviti njene gole fotografije. Policija je potom pri pregledu njegovog ureda na ra~unalu na{la sporne fotografije, na kojima nekada{nji direktor ima neobi~ne polo`aje s truplima. Osim seksa s mrtvim `enama, slikao je i njihove vagine i svoj penis kojim je doticao trupla, naj~e{}e je penisom doticao njihova stopala. James je policiji mirno priznao da je imao spolni odnos s truplom prije manje od godinu dana. Nedavno su ameri~ki {pijuni otkrili jo{ jednoga slu`benika mrtva~nice koji je na{ao idealan posao za ispunjavanje svojih seksualnih fantazija. Kenneth Douglas iz Hamiltona u ameri~koj saveznoj dr`avi Georgia, koji je u mrtva~nici radio 16 godina, zlorabio je vi{e od 100 trupala. Policija ga je prona{la sasvim slu~ajno, kada je prekr{io uvjetnu kaznu. Tada su mu uzeli DNK i na{li da njegov DNK odgovara uzorku koji je prona|en u truplu devetnaestogodi{nje Karen Range. Douglas je bez oklijevanja priznao svoj ~in, tu`ila{tvo je otkrilo jo{ dva primjera Douglasove nekrofilije, zbog koje mu prijeti zatvorska kazna do pet godina. Nekrofilski skandal je prije tri godine potresao i susjednu nam Srbiju. Beogradskog nekrofila je izdala djevojka koja je poslije burne no}i s njim po tijelu i usnicama dobila neobi~ne ranice. Poslije pregleda u beogradskoj klinici lije~nici su utvrdili da to uzrokuje bakterija koja se nalazi samo na truplima. Medicinsko osoblje je potom obavijestilo policiju, koja je zakucala na vrata stana u kojem su pri pregledu na{li dva svje`a trupla s kojima je nekrofil spolno op}io. Trupla je dobio od prijatelja koji je bio zaposlen u mrtva~nici Klini~kog centra. Nekrofila su odvezli na promatranje u psihijatrijsku bolnicu gdje je ostao do pro{log augusta, potom su ga pustili na slobodu. Njegovo ime ni danas nije iza{lo u javnost, pretpostavlja se da je ~lan ugledne beogradske porodice a pri~a se da je njegov otac va`an politi~ar. (N. Hasi})

Zvijezda meksi~kih sapunica Paty Navidad skinula je svu odje}u sa sebe samo za potrebe editorijala objavljenog u ~asopisu H Para Hombres.

KANADA

Sunny Leone
Kana|anka indijskih korijena snimila je novi izazovni foto session. Ova dvadesetdevetogodi{njakinja je svojim oblinama 2003. zaslu`ila Penthausovu titulu Pet Of The Year.

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
ZUCCHERO

MUZIKA “Grinderman 2”; novi studijski album Nicka Cavea i njegovog benda ”Grinderman”

Chocabeck
Zucchero je italijanska muzi~ka legenda, znate to ve}. Ima i novi album, Chocabeck, a promocija je zakazana za po~etak narednog mjeseca. Prvi singlovi su Chocabeck i Alla Fine, a na albumu gostuje i Brian Wilson iz The Beach Boysa. Ovo je prvo Zuccherovo studijsko izdanje u posljednje ~etiri godine.

To je Cave, boli glave!

THE WHO

Live At Leeds: 40th Anniversary Super-Deluxe Collectors’ Edition
Sredinom novembra bi}e objavljeno deluxe izdanje plo~e Live at Leeds, audio zapisa sa koncerta grupe The Who iz 1970. godine. Zove se Live At Leeds: 40th Anniversary Super-Deluxe Collectors’ Edition, a to je, doda}emo, njihov nastup iz Hulla, snimljen 15. februara ve} spomenute godine. Prije ~etrdeset ljeta, dakle, i skoro osam mjeseci.

EKIPA “GRINDERMANA”

Australski heroj Nick Cave predvodi izvrsne muzi~are

THE BLACK EYED PEAS

The Beginning
Jo{ smo u novembru, a tu }emo, na ovoj stranici, i ostati. Amerikanci The Black Eyed Peas novi }e CD javnosti u cjelosti predstaviti 30. novembra. The Beginning }e biti njihovo {esto studijsko izdanje, a ~lanovi benda su se odlu~ili na The Beginning uvrstiti dvanaest pjesama. Prvi singl je: Bang Bang Get It.

Tek {to je objavio plo~u, Nicka Cavea su optu`ili da na svom novom studijskom albumu ima plagijat. Samo malo predistorije: bend slavnog australskog muzi~ara zove se Grinderman, prije tri godine objavili su svoj istoimeni prvijenac, a u pro{lom mjesecu i njegov nastavak. Grinderman 2. Dobro. Ne}emo sada o plagijatu. Svako ima pravo da misli kako mu je neko ”skinuo” pjesmu. A ne}emo pogotovo {to je, ako odstranimo tu kompoziciju - Palaces of Montezuma se zove, ostatak albuma odli~an! Zna~i, ostalih osam pjesama. No, i ”inkriminisana” skladba je za Caveove sladokusce, ko bi sada provjeravao je li plagijat ili nije. I ovaj Caveov album je poprili~no suh, nikakvim producentskim akrobacijama optere}en, samo je distorzijama ukra{en. Ipak, majstor je - majstor! Njegov vokal, uz izvrsnu muzi~ku podlogu, ~ini vas sretnim, pa samo jo{ mo`ete zahvaliti nekom u koga vjerujete {to Nick Cave uop{te, ili jo{ uvijek postoji. Psihodeli~no je, kad se sve sabere i pivama oduzme, ovo djelo. Nekad su klavijature, a nekad i zvuk gitare, kao skinuti iz kakvog horora B-produkcije, gdje se autor soundtracka pomalo zaboravi, a reditelj mu ne daje indikacije. [kripi i ”zvr~i” na sve strane, ali opet je rock and roll osnovno

Caveovo oru`je. Klasika r’n’r-a, mo`da }e neko re}i. Evo, recimo, poslu{ajte tre}u po redu pjesmu: Heathen Child. Da je ranije snimljena, sigurno bi je slu{ala ona nesretna djevojka, u onom stolje}ima ranije snimljenom hororu On zna da si sama. Prepala se, a malo ju je i pjesma ponijela, pa je hajvan dokusuri. Ili, posljednju po redu, Bellringer Blues. Tako violentnu, nama, na ovim prostorima, pripadaju}u, a tako lijepu pjesmu. Ma, slu{ajte Cavea, nema potrebe za daljim sugestijama. (D. Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Kele Okereke: Everything you wanted 2. We Have Band: Oh! 3. The Drums: Let’s go surfing 4. Sleigh Bells: Tell’em 5. Damian Marley ft. Nas: Strong will continue 6. Smashing Pumpkins: Freak 7. Goldfrapp: Believer 8. Tricky: Murder Weapon 9. KT Tunstall: Fade like a shadow 10. Letu {tuke: Brojevi ra~una
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

74

KULT MARKET
SPORT Uloga dopinga u nekadašnjem DDR-u
AUTOMOBILI

C4 Picasso

Heidi je danas muškarac
NEKAD I SAD NEKAD I SAD
Nekada je bio Heidi, a Nekada je bio Heidi, a danas Andreas Krieger danas Andreas Krieger zahvaljuju}i zahvaljuju}i terapiji stru~njaka terapiji stru~njaka nekada{njeg DDR-a nekada{njeg DDR-a

U Parizu su predstavljeni restilizirani Citroeni C4 Picasso i Grand C4 Picasso. Tu je novi dizajn prednje maske, branika kao i zadnjih vrata vozila. Tu su, tako|e, redizajnirane prednje i zadnje svjetlosne grupe, a za kupce bolje opremljenih modela prednja dnevna svjetla }e biti izra|ena u sve popularnijoj LED tehnologiji.

MOTOCIKLI
“Slom komunizma na neki je na~in za mene bio spas“, opisuje Andreas Krieger danas. U to se vrijeme, naime, Andreas zvao Heidi, bio je `ena i vrhunska atleti~arka DDR-a. Trener ju je godinama tajno “hranio“ anabolicima, a 1986. godine Heidi je osvojila zlato na EP-u u bacanju kugle. No nuspojave izazvane velikim koli~inama anabolika dovele su do toga da je Heidi postala mu{karac. “Mislila sam kako je to zbog te{kog treninga“, prisje}a se Krieger te dodaje: “Osim toga, na treningu sam bila okru`ena sporta{ima kojima se isto tako doga|alo.“ Ta~nije, rije~ je o oko deset hiljada sporta{a iz DDR-a, koji su pro`ivjeli sli~ne no}ne more kao i Heidi. Prvi eksperimenti s dopingom u Isto~noj su Njema~koj postojali ve} po~etkom 60-tih godina. 1974. godine vodstvo Socijalisti~ke stranke jedinstva (SED) usvojilo je tzv. Staatsplanthema 14.25, naziv za dr`avne smjernice, koje su u DDR-u dovele do razvijanja sveobuhvatnog sustava organiziranog i od dr`ave poticanog dopinga. “Ovim su smjernicama bili pogo|eni svi atleti~ari koji su nastupali na me|unarodnim natjecanjima“, ka`e autorica iz Leipziga Grit Hartmann. “Tu se radilo i o juniorskim natjecanjima, tako da se to ticalo i maloljetnih osoba“, isti~e Hartmann, koja je napisala knjigu o vrhunskom sportu u DDR-u. Kako bi pomo}u sporta pove}ali politi~ki presti` socijalisti~ke dr`ave, bila su dozvoljena sva mogu}a sredstva, ka`e ona. Naravno, doping je bio sastavni dio i na zapadnoj strani, no na zapadu Njema~ke ne postoji zanimanje za time da se ti “crni“ sportski
7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

slu~ajevi uistinu i istra`e nego se isklju~ivo usredoto~uje na istok. Ipak, na istoku su na svjetlo dana iza{li svi tajni dokumenti o slu~ajevima dopinga: planovi doziranja, upute za kori{tenje te laboratorijski nalazi poznatih atleti~ara iz DDR-a. Na po~etku, nakon {to su otkriveni slu~ajevi dopinga, svi su sporta{i iz DDR-a bili {okirani otkrivenim tajnama te su ih smatrali negativnom propagandom. I Heidi Krieger na po~etku je reagirala odbojno. “Odmah sam to sve od sebe odgurnula.“ No s vremenom su neki vrhunski atleti~ari po~eli shva}ati koji su to zapravo razlozi njihovih zdravstvenih problema. Heidi je shvatila to 1998. godine. “Tra`ila sam odgovor na pitanje, da li sam sama kriva za to {to mi se dogodilo ili su tu neki ljudi pomogli“, pri~a Andreas danas. Uz pomo} antidopin{kog znanstvenika Wernera Frankea, Heidi je shvatila. “Postoje tinejd`eri kod kojih spolnost nije jo{ do kraja odre|ena, a ukoliko im dajete hormone, u~inak mo`e biti kao katalizator“, ka`e Krieger. Andreas je danas uvjeren kako se upravo to i kod njega dogodilo. Ve} du`e vrijeme Heidi se vi{e nije osje}ala kao `ena, nakon ~ega je odlu~ila promijeniti spol. Kao Andreas Krieger, Heidi je tek uspjela ponovno povratiti kontrolu nad svojim `ivotom. Andreas i njegova supruga, biv{a DDR-ova pliva~ica Ute KriegerKrause danas su slu`beno priznate `rtve dopinga. ^lanovi su Udruge za pomo} `rtvama dopinga, koja poma`e biv{im sporta{ima DDR-a ~ije je zdravlje dugotrajno o{te}eno zbog tzv. dr`avnih smjernica. (Priredio: N. Hasi})

BMW K1600GT
I ove godine nam sti`e potpuno novi motocikl iz BMW-a, touring ma{ina sa karakteristikama preslikanim iz BMW limuzina. Rije~ je o 1549 ccm, koliko ima potpuno novi agregat i 160 KS koji gone ovu drumske krstaricu.

DESIGN

Infiniti Performance
Infiniti je svojim dizajnerima dao odrije{ene ruke i rezultat je ovaj kabriolet koncept. Sude}i po izgledu, dizajnerima za ovaj koncept nisu bile ba{ previ{e odrije{ene ruke, {to ima i svoju pozitivnu stranu, a to je da bi ovakav automobil uskoro mogao biti u Infiniti salonima.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Nakon Sarajeva i Tuzle izlo`ba Culture Matters otvorena je i u Centru za kulturu u Mostaru. Izlo`bu “prati” katalog na engleskom jeziku, a u tekstu o Starom mostu Salem Islas-Madlo pi{e kako o njegovoj simbolici, tako i o dvojici istaknutih stanovnika Mostara: ]irilu ]iri Rai~u i Emiru Bali}u.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

LEJLA ĆEHAJIĆ, akademska skulptorica

Volim lik Darija D`amonje!
U sarajevskom [etali{tu u petak, 1. oktobra, otkrivena je bista na{eg velikog pisca Darija D`amonje, koji je preminuo prije devet godina. S obzirom da je ovaj izvrstan rad Va{e djelo, kakve su tu no} bile reakcije Dacinih prijatelja i kolega? U biti, najvi{e sam strepila kako }e reagovati njegova raja, zna~i oni koji su ga dobro poznavali. Bitno mi je bilo da prepoznaju njegov duh. Reakcije su super! Samo je nekada{nji, legendarni ko{arka{ Bosne Zdravko ^e~ur primijetio da sam Daci jo{ vi{e mogla pove}ati nos... A, poslije je rekao da se zeza. Koliko ste radili Dacinu bistu? Deset, petnaest dana. Htjela sam iskoristiti pro{lo ljeto i uraditi ne{to za svoj }eif, portret nekog od dragih ljudi. A Dacin lik ba{ volim! Pa sam od Nermine Omerbegovi} zatra`ila Dacine fotografije i po njima radila portret Darija D`amonje. Zadovoljna sam svojim radom, a pogotovo kad su mi njegovi prijatelji rekli da im je puno srce.

Pro{le sedmice sarajevski Radio 8 obilje`io je dvije godine postojanja. Moto Radija 8 sadr`an je u tri rije~i: Va{ najbolji prijatelj, a programski koncept u ~etiri stavke: najvi{e muzike, svaki sat kratke vijesti, servisne informacije i tematske emisije. Ni{ta vi{e u ovom bloku, eno ih na frekvenciji 106,8 MHz.

U okviru obilje`avanja Dje~ije nedjelje, u Brusa bezistanu u Sarajevu otvorena je tradicionalna izlo`ba likovnog stvarala{tva mladih Kantona Sarajevo. Naziv izlo`be je Mladi voljenom gradu, a u galerijskom prostoru Brusa bezistana izlo`eno je 107 radova iz 82 ustanove na podru~ju KS-a.

U ponedjeljak, 4. oktobra, u klubu Underground u Sarajevu otvorena je izlo`ba Nele Hasanbegovi}. Na{a umjetnica ovom prilikom izlo`ila je fotografije snimljene tokom njenog performansa Pod velom, koji je odr`an krajem aprila ove godine u Galeriji Collegium Artisticum. Autor fotografija je Ivan Hrka{.

BRANKO MARKOVIĆ, direktor multiplexa “Ekran Zenica”
BRANKO MARKOVI]
“Oni koji su nam do sada bili gosti rado nam se vra}aju”

Naredni dan, tako|e u Sarajevu i u ve} spomenutoj Galeriji Collegium Artisticum otvorena je izlo`ba skulptura Stjepana Skoke, Pla`a. Skoko je ro|en 1959. u Grabu, a 1986. diplomirao je kiparstvo na ALU u Zagrebu. U Sarajevu je sada “predstavio pedeset eksponata koje je radio u proteklih nekoliko godina”.

HKD Napredak obilje`i}e 20. godi{njicu od obnove rada... Uz prigodan program, u okviru kojeg je planiran i simpozij koji }e biti odr`an 9. oktobra. “Teme simpozija }e se fokusirati isklju~ivo na ovaj period rada HKD Napredak, a cijeli program }e se odr`ati u prostorijama Katoli~kog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu.

76

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

SRÐAN ŠARENAC, reditelj

Zgode i nezgode bra}e Jankovi}
Od 17. do 23. novembra u Amsterdamu se odr`ava IDFA, najve}i festival dokumentarnog filma na svijetu, na kojem }e, u zvani~noj konkurenciji, biti prikazan i Va{ film Selo bez `ena? Prije svega, dokumentarni film Selo bez `ena premijerno }e biti prikazan u Srbiji, na Free Zone Film Festivalu, koji se odr`ava od 5. do 10. novembra. Odu{evljen sam, naravno, ~injenicom da }e moj film imati me|unarodnu premijeru na festivalu IDFA u Amsterdamu. Zbog pravila IDFA-e do sada film nisam smio prikazati na vi{e od osam filmskih festivala, uklju~uju}i i Sarajevo Film Festival. Ipak, ovo kockanje se isplatilo i sada }u imati priliku da predstavim film pred najve}om publikom, na najpresti`nijem festivalu za dokumentarni film na svijetu. Ve} u decembru film }e imati svjetsku televizijsku premijeru na najve}oj njema~koj televiziji ZDF, a poslije }e film biti prikazan na BHT1, koja mi je pomogla u realizaciji filma, a onda na YLE - Finska, TV Planete Francuska, TV Ontario - Kanada, ORF - Austrija. Nadam se i kino distribuciji, a zainteresovanost su pokazali Tropic i njihov Multipleks u Zenici, kao i Kriterion, prvo Art kino u BiH. Pisali smo o Selu bez `ena negdje na po~etku snimanja. Ali, zamoli}u Vas da na{e ~itaoce podsjetite na temu ovog filma... Zabr|e je planinsko selo udaljeno pet kilometara od prvog puta u jugozapadnoj Srbiji, u kojem nema `ena. A cijelo je selo spalo na trojicu bra}e Jankovi} u tridesetim godinama i nji-

hovog kom{iju Velimira. Bra}a Jankovi} imaju ku}u, traktor, oko 70 ovaca i {umu, ali ono {to im nedostaje su `ene. Imanje u planinskom zaba~enom selu Srbije ne mogu da prodaju, a ne mogu ni oti}i, jer su vezani za svoju stoku i {umu, pa jedino rje{enje vide u Albaniji, gdje `ene `ive u sli~nim uslovima kao i oni. Cijelo snimanje je trajalo dvije godine, te sam u tom periodu svakih mjeseca dana bio najmanje po dvije sedmice sa bra}om Jankovi}, snimaju}i film u planinskom selu kraj Novog Pazara.

Mi smo opcija sa dimenzijom vi{e
Zavr{en je projekat nabavke i instalacije 3D opreme u multiplexu Ekran Zenica. Investicija je vrijedna 120.000 eura. “Ovaj dio oko instaliranja 3D opreme je nastavak na{ih nastojanja kojim `elimo pro{iriti ponudu u multiplexu Ekran. Na{im posjetiocima `elimo, dakle, ponuditi najvi{e i u tome }emo sigurno uspjeti. Najbolja smo opcija zabave za cijelu porodicu u BiH, imamo najkomfornije i najure|enije dvorane kao i ostale sadr`aje, kao {to su saloni za zabavu, igraonica za najmla|e, restoran koji }e zadovoljiti sve gastro zahtjeve na{ih gostiju kao i veliku kafeslasti~arnicu i Tobacco Media Shop. Uskoro se u prizemlju zavr{ava veliki DP super - delikates market i salon za njegu ljep{eg dijela na{e publike. Na ovaj na~in `elimo da na{i dragi gosti iz Sarajeva i regije, kojih je sve vi{e, izaberu nas kao omiljeno mjesto za izlazak, jer pru`amo puno vi{e za cijelu porodicu”, obja{njava Branko Markovi}, direktor multiplexa Ekran Zenica. Koja je to “dimenzija vi{e” u prikaziva~koj djelatnosti koju }e ponuditi Ekran Zenica, pitamo Markovi}a: “3D tehnika, na`alost, kasni ve} 100 dana. Trebala je da bude instalirana krajem juna ove godine, ali evo, tek }e kino jesen biti u tre}oj dimenziji u velikoj dvorani na{eg multiplexa. Cilj nam je da na{a publika u regiji i {ire ima mogu}nost da, zajedno sa svijetom, premijerno gleda sve filmske hitove i u 3D tehnici, kojih }e svakako biti sve vi{e. Mi smo jednostavno opcija sa dimenzijom vi{e i zato vas pozivamo da nas posjetite i uvjerite se u to i sami. Oni koji su nam do sada bili gosti rado nam se vra}aju, a to nam je poticaj da im uvijek pru`imo jo{ i vi{e.” U petak, 8. oktobra, posjetioci multiplexa Ekran mo}i }e, u 22 sata, pogledati film Resident Evil: Afterlife. A ve} od subote, na redovnom i porodi~nom programu Ekrana zapo~inje prvi filmski ciklus u dimenziji vi{e: Despicable Me, u vikend terminima od 10.30, 12.15, 14.30, 16.15 i 18 sati.
77

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Posthumno glupani
Dvojica bra}e iz ruralnog dijela Amerike sa svojim novim kamionetom, starim vu~jakom i pu{kama na ramenima odlu~uju oti}i na pecanje. No, po dolasku, shva}aju da je jezero prekriveno vrlo debelim slojem leda. “Ni{ta zato“, jedan }e od njih. “Imam ja dinamita u gepeku.“ I unato~ ~injenici da je drugi brat protestirao, nagla{avaju}i kako takvo {to mo`e biti opasno, dobar provod ipak je uslijedio. Brat koji se pohvalio svojom verzijom peca~kog {tapa, iz prtlja`nika je izvukao jedan {tapin dinamita, od{etao desetak metara od kamioneta i upalio ga. Zatim mu je isti, sad ve} zapaljeni, {tapin dinamita ispao iz ruku. Potom je do zapaljenog {tapina dotr~ao njihov vu~jak i uzeo ga u usta. Bra}a su se pogledala i u istom se trenutku dala u trk, no vu~jak je krenuo za njima veselo ma{u}i repom. Poku{ali su zaustaviti psa galame}i na njega, no kad to nije dalo nikakvih rezulata, po~eli su pucati na njega. Pas je, u strahu, {mugnuo pod kamionet, sklup~ao se i napokon ispustio {tapin dinamita iz usta. Bra}a su, u strahu za kamion, sad psa po~eli nagovarati da ponovno zgrabi {tapin i odnese ga dalje od njihovog limenog ljubimca, no uspjeli su samo otjerati psa. Naravno, dinamit je eksplodirao odnose}i kamionet sa sobom u ledeni grob. Samo nekoliko sekundi nakon toga, jedan od bra}e ustaje i tr~i prema rupi u ledu ispod koje le`i kamionet, no oklizne se i upada unutra. Drugi brat kre}e u pomo}, dolazi do rupe, pru`a ruke prema bratu i poku{ava ga izvaditi, no svaki put isklizne mu iz ruku pa mu, umjesto ruke, pru`a kundak od pu{ke. Brat hvata kundak, no slu~ajno zahva}a i obara~, pu{ka opaljuje i ubija drugog brata pa se obojica pridru`uju svom voljenom kamionetu. Mo`da to sve i ne bi bilo ~udno da se ne radi o istinitom doga|aju preto~enom u film Darwin Awards. A film je svojevrsna oda istoimenim nagradama koje se dodjeljuju onima koji se slu~ajno ubiju na zaista glup na~in. Kako stoji na njihovim internet stranicama, ove nagrade uzdi`u one koji pobolj{avaju ljudski rod time {to se sami slu~ajno odstranjuju iz njega i time pridonose daljnjoj evoluciji ~ovje~anstva. Iako su Darwin Awards kroz razli~ite oblike za`ivjele jo{ 1985., pravi procvat do`ivljavaju 1994. godine lansiranjem darwinawards.com stranice. Njihova je za~etnica Wendy Northcutt, ujedno i autorica pet knjiga o ovoj tematici. Njezinu stranicu posje}uje oko 300.000 ljudi mjese~no i ta stranica, za razliku od drugih sli~nih, sadr`ava uglavnom autenti~ne doga|aje. Ti se doga|aji dijele u tri kategorije: urbane legende (pri~e koje nikada nisu potvr|ene i vjerojatno su la`ne), javne pohvale (o ljudima koji su unato~ svojim budala{tinama ipak pre`ivjeli) te nominacije za samog Darwina. Da bi neki doga|aj bio nominiran, njegov glavni junak mora poginuti ili ostati sterilan, imati barem 16 godina i biti mentalno zdrav te u svom jedinstvenom pothvatu ne smije ubiti druge, a sam doga|aj mora biti autenti~an, naj~e{}e potvr|en kroz novinske izvje{taje i TV reporta`e. Omjer nominiranih je 10:1 u korist mu{karaca. Favorit za ovogodi{nju nagradu dolazi iz Brazila. Naime, mladi par u rano jutro vozio se Via Dutrom, glavnom i najprometnijom auocestom Brazila. Odlu~ili su stati se ne bi li zadovoljili neke svoje potrebe pa su se parkirali u desnom zaustavnom traku. No, nisu primijetili da je iza njih teretni kamion koji je, pod punim teretom, naletio na njih dok su bili usred posla.

78

SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

PATINASTA KUTIJA

Gdanjsk osamdesete...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

VELIKA POBJEDA “SOLIDARNOSTI”
Leh Valensa, vo|a poljskog sindikata, bio je predsjednik te dr`ave, a dobio je i Nobelovu nagradu za mir
“Poljaci nikad nisu bili zadovoljni komunizmom, te smo poku{avali razli~ite oblike pru`anja otpora protiv ne`eljenog re`ima”, kazao je Leh Valensa, ~elnik Solidarnosti i biv{i poljski predsjednik prije nekoliko godina. Solidarnost je osnovana u septembru 1980. u Gdanjsku i bila je prvi radni~ki sindikat u Var{avskom paktu, koji komunisti nikako nisu mogli kontrolisati. I formacija koja je predvodila sljedbenike u drugim dr`avama Isto~nog bloka u “skidanju” ^eli~ne zavjese. Vladaju}a poljska elita tada, predvo|ena mrskim generalom Voj}ehom Jaruzelskim, poku{ala je vanrednim mjerama ugu{iti pokret, ali su sa vo|ama Solidarnosti na kraju morali pregovarati. Dodu{e, skoro deceniju poslije. Naravno, Solidarnost je imala podr{ku Katoli~ke crkve, jer je njihov zemljak Karol Vojtila izabran za papu 1978., a ve} naredne godine do{ao je u Poljsku. Uglavnom, Isto~ni blok se uru{avao, pa se 1989. kona~no i sru{io. Valensa je 22. decembra 1990. izabran za predsjednika Poljske, a na toj du`nosti bio je do 22. decembra 1995. godine. Nobelovu nagradu za mir dobio je tri godine nakon osnivanja Solidarnosti. Ro|en je 29. septembra 1943. godine. Nekako, ne mo`e{ pisati o Solidarnosti, a da se ne prisjeti{ stihova D`onija [tuli}a: “Gdanjsk osamdesete, kad je jesen rekla ne/Gdanjsk osamdesete, dr`ali smo pal~e ve/Rudari, studenti, brodogra dili{te, svi mi...”

STRIP ARTIST

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

PAPANI OSVAJAJU SVIJET
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Ne mislim da je šovinizam autentična tvorevina u državi Bosni i Hercegovini, mada i toga ima, ali je većinom uvezen iz drugih zemalja, naročito iz susjednih. Tako je Hrvatska u potpunosti klerikalna država, gdje se zvanično samo čestita pravoslavni Božić i muslimanski Bajram, a zapravo se šikaniraju svi koji se nisu priklonili u krilo katoličke crkve
nogi ljudi su jedva ~ekali da saznaju koje su stranke na ovim izborima pobijedile, a mene ba{ briga. Jedino me je zanimalo kako se pona{ao moj narod, je li zaslu`io da mu se ukinu vize i da li mo`e da se uklju~i u Evropsku uniju? ^ujem kako glasa~e hvale, govore kako su bili civilizirani na birali{tima, niko se tamo nije po~upao za kose, niko nikome nije odgrizao uho, a i nije bilo maklja`e da neko ostane sakat. Jedino su pokradeni glasovi, oko deset procenata, tamo u Republici Srpskoj, {to se mo`e svrstati u na{ folklor. Me|utim, me|u na{om rajom i dalje se ispoljavao nacionalizam, plemenske strasti ne daju na{em ~ovjeku da misli dalje od svog nosa. Pa ~ak i umni ljudi, kao univerzitetski profesor Mile Lasi}, zagovara to plemensko nadmetanje, tra`i da Hrvati glasaju za pravog Hrvata, a ne za krivog @eljka Kom{i}a, za koga navijaju nevaljasti Bo{njaci. Pa onda nije ni ~udo {to je taj nacionalizam obuhvatio ve}inu Hrvata, tako da Dragan ^ovi} prijeti kako }e se njegov narod separisati, ba{ka se okupiti i sam se o sebi zabaviti. rpeljiv i tolerantan bo{nja~ki puk potr~ao je za novoformiranom strankom Saveza za bolju budu}nost, jer lider ove partije govori o tome da treba braniti dostojanstvo Bo{njaka. Jo{ malo pa u vi{enacionalnoj dr`avi da se oglasi fa{izam. Zato ja buljim u face svojih sunarodnika da vidim ko je od njih fa{ista. Blentav narod, ne mo`e{ da na njihovim licima i{ta vidi{, samo prazninu. Pa mi se sve ~ini kako je i na ovim izborima izgubio narod, izgubio se u rulji, u jatu, u toru. Ako se sada srpski narod pokoka me|usobno, kao u vrijeme Slobodana Milo{evi}a, zbog kra|e glasova, neka u pomo} ne zove ni jednog Bo{njaka ili Hrvata, oni vole da se odvajaju. Po{to su ljudi u Republici Srpskoj veoma rijetko davali svoj glas gra|anskoj opciji, vi{e vole da svi oni budu na jednom gumnu, da se ni s kim ne mije{aju, slobodna im volja da `ive po svojim nacionalisti~kim uzusima. Ne mislim da je {ovinizam autenti~na tvorevina u dr`avi Bosni i Hercegovini, mada i toga ima, ali je ve}inom uvezen iz drugih zemalja, naro~ito iz susjednih. Tako je Hrvatska u potpunosti klerikalna dr`ava, gdje se zvani~no samo ~estita pravoslavni Bo`i} i muslimanski Bajram, a zapravo se {ikaniraju svi koji se nisu priklonili u krilo katoli~ke crkve. Srbi i dalje ne mogu da dobiju svoja imanja, svoje ku}e i
80

M

T

stanove, prave im zavrzlame evo ima petnaestak godina. A Bo{njacima nikako da priznaju status manjine, jo{ se uvijek ravnaju po propisima Franje Tu|mana. Ovaj gospodin Krivousti nikako nije volio ni razumijevao Bosnu, Bo{njacima nije priznavao njihovu naciju. Tamo se jo{ uvijek mo`e ~uti prousta{ke vike i cike, posebno na skupovima, nogometnim i pjeva~kim. Ima dosta razumnih intelektualaca, koji se ne mire s takvim stanjem, kao {to su Ivo Josipovi} ili Vesna Pusi}. Atmosfera hrvatskih juri{nika pre{la je na na{e Hrvate, pa se takmi~e da i oni budu {to vi{e prousta{ki nastrojeni. Tek tako cvjeta nacionalizam u Srbiji! Mnogobrojne grupe i dru{tva, politi~ke stranke, isti~u svoje srpstvo, pa nastoje ga prebaciti preko granice. Nije nepoznato da su u tom smislu navalili na Republiku Srpsku mnogi srbijanski uglednici, posebno iz politi~kog i umjetni~kog miljea. Taj uticaj na 49 % BiH Borisa Tadi}a i zadrtog pro~etnika Vuka Jeremi}a, kome dodu{e prijeti ostavka, veoma su evidentni. Stisnuo srbijanski brat svog brata u RS-u, pa ga ne pu{ta. I {ta drugo da se ispili iz tog zagrljaja nego nacionalizam! I onda bo{nja~ki prvaci ka`u {to ne bismo i mi imali nekog u svijetu na koga }emo se osloniti. Te na{li u arapskom svijetu svoju muslimansku bra}u, koja ih podupire, vi{e rije~ima i bombama nego lovom i investicijama. nogobrojni inostrani {pijuni {partaju Sarajevom i propagiraju demokratiju, parama poma`u razvoj civilnog dru{tva. Ali to dru{tvo mora biti kapitalisti~ko, jer jo{ se nije ~ulo da stranci poma`u borbu protiv nacionalizma. To njima odgovara, kao {to o~igledno ruski ambasador Aleksandar Bocan Har~enko na svakojake na~ine podsti~e na{e Srbe da {to vi{e srpskije nastupaju. I nema tog stranca koji }e promovisati socijalizam, jer je to sistem koji njima nije drag, po{to tu nema dovoljno eksploatacije ~ovjeka nad ~ovjekom. Pojedinci iz na{ih naroda sve me ne{to pitaju, pa po tim pitanjima vidim da su potpuni tokmaci. Niko ih ne u~i da misle svojom glavom, nego im trpaju u pasja~u stranjske ideje da ih uzmu pod svoje. Mogu na{i ljudi da u~e koliko ho}e, ali ostaju zaostali, iz njih navire papanluk, koji ih vu~e jo{ iz njihovih selja~kih dana ka nacionalizmu, ka njihovim nerazvijenim korijenima. Kako se otresti seljaka, papana, to je osnovno pitanje na{e politike. Ali se tim pitanjem danas niko ne bavi.
SLOBODNA BOSNA I 7.10.2010.

M

REAGIRANJA
Hamza Muji} - Uredni{tvu

Sljedeće četiri godine teško ćemo preživjeti
(“Bestidno ogra|ivanje od ’junaka na{eg doba’“, SB, br. 724) Poku{avam da svoje razmi{ljanje o bh. doga|anjima prije i poslije izbora, li~nostima koja su ~esto fokusirane u Slobodnoj Bosni, komentari{em na va{ na~in, da s vama podijelim i komentar dam. Slobodnu Bosnu i Dane pro~itam kad god mi do ruke i o~iju do|u, sa posebnim osvrtom na “No}as spaljujemo iluzije” i “Sedmi dan”, pa onda krenem dalje do zadnje stranice. Nisu mi ba{ pravopis i grmatika ja~e strane, ali s obzirom da komuniciram s pametnim ~ovjekom, njemu je dovoljno i i{aretom re}i. Moja je ogor~enost i razo~arenje Bosnom i Hercegovinom sve ve}a. Gospodin Marko Ve{ovi} naziva S. Avdi}a pod kodnim imenom [}epo, a najnovije otkri}e je da se Fahrudin Radon~i} pod istim kodnim imenom pojavljuje kao tajni agent biv{eg jugoslovenskog sistema. Po opredjeljenju sam socijalista (SDP), u biv{oj dr`avi ~lan SK, tako da su sve moje simpatije ostale na istim talasima. ^itaju}i komentare Senada Avdi}a i Senada Pe}anina, dovodite me u dilemu (pod uslovom da to sve stoji) kojoj se opciji jedan normalan i po{ten ~ovjek mo`e prikloniti. Stoji ~injenica, ne mo`e je ni{ta demantirati jer stoji u prilo`enoj stvarnosti, SDA i SBiH su svoje kredite potro{ile, puno obe}avaju}i a ni{ta ne rade}i, pla{e}i narod drugim i druga~ijim, namiruju}i svoje kadrove, jednostavno, tro{e}i pare naroda za svoje dobro. O SNSD-u i njegovom predsjedniku suvi{no je
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

tro{iti rije~i, jer Dodik je gori od Radovana Karad`i}a, po plja~ki kojoj ne mo`e konkurencija biti ni legendarni Al Kapone, politi~ki deformisan, ljudski ni{tavan. Ko nam je ostao nadu podgrijavati, jer nada umire posljednja, to su nove partije sa Krsmanovi}em i Baji}em, koje imaju male izglede da dobiju zapa`enije mjesto (na`alost). Najozbiljniji u ~itavoj trci je SDP kojeg narod o~ekuje kao spasioca, ali gledaju}i emisiju “60 minuta“ u kojoj je u~estvovao Z. Lagumd`ija i F. Radon~i} li~no sam bi povrije|en Zlatkovom spremno{}u na koaliranje sa SBB-om i Radon~i}em, {to mi je pokazalo svu licemjernost politike. Izostanak reakcije na pisanje SB-a i Dana o korupciji i svom bh. zlu najvi{e se mo`e staviti na du{u tu`ila{tvu zbog neprocesuiranja o~iglednih plja~ki u svim sferama javnog bh. `ivota. Procesi vo|eni u BiH, po kojima su visoko rangirani politi~ari i biznismeni osu|ivani pa kasnije presude poni{tavane ili eventualno vra}ane na po~etak, kazuju o svoj neodgovornosti sudstva i tu`ila{tva, te dovode u sumnju i sam sistem. Da li imam {anse do~ekati da BiH postane jedinstvena i normalna dr`ava, sumnjam, ali mojoj djeci i unucima se crno pi{e po pitanju bh. dr`avnosti. Imao sam prilike pratiti izbornu kampanju u kojoj su se koristila sva sredstva, pa i ona demokratski nedozvoljena, slijede}e ~etiri godine te{ko }emo pre`ivjeti, jer malo sam vidio sposobnih i normalnih kojima nije stalo do toga koje si nacionalnosti, nego samo do toga jesi li bh. patriota. Da li je normalno da [. Mehmedovi}, koji je kadar SDA, za tako kratko vrijeme stekne toliku imovinu, baziraju}i svoj rad na ni~emu? Onda se postavlja pitanje “odakle mu lova” da bi se na kraju svelo na izjavu rahmetlije (Alije Izetbegovi}a) da na{ narod nije ble}ak. Ja se bojim da je na{ narod stvarno ble}ak. Hamza Muji}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

BESTIDNO OGRA\IVANJE OD “JUNAKA NA[EG DOBA“
Pi{e: SENAD AVDI]

Doka`e li Tu`ila{tvo BiH, uz pomo} pobo~nih sarajevsko-zeni~kih korespondenata te{ke optu`be za koje se tereti Zijad Turkovi}, ne}e to ni{ta spektakularnog donijeti, niti novoga otkriti

S

tvar sa hap{enjem kriminalca Zijada Turkovi}a i njegove nemilosrdne mre`e pomaga~a, o~ito je mnogo ozbiljnija nego {to se to u prvi mah ~inila: potvr|uje to zajedni~ki nastup na novinarskoj konferenciji ~elnih ljudi dr`avnog i (sarajevskog) kantonalnog tu`iteljstva, te zdru`enih predstavnika svih raspolo`ivih policijskih struktura u zemlji. Svi su oni, svako iz svog djelokruga, odgovornosti i resorne nadle`nosti obja{njavali {irinu i zna~aj tu`iteljskopolicijske operacije protiv Turkovi}eve zlo~ina~ke hobotnice. Gotovo je nemogu}e identificirati spektar krivi~nih djela za koje se osnovano tereti Turkovi}ev kriminalni kartel: krvolo~na ubojstva obavljena po najmodernijim svjetskim bestijalnim standardima, spektakularne plja~ke, trgovina narkoticima, iznude, ucjene... [ta nam je tu`ila~ko-policijska ofanziva na Turkovi}evu zlo~ina~ku organizaciju rasvijetlila i izbistrila? Najprije to da je rije~ o krajnje ozbiljnoj “firmi“, seriozno vo|enoj i pa`ljivo navo|enoj, koja infrastrukturno nije bila mogu}a ba{ u svakoj dr`avi nije slu~ajno da se ta bagra u{u{kala, razgranala i razularila upravo u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

strate{ke investicijsko-privatizacijske punktove. Stigli su nam tako u ~oporima kojekakvi “osvjedo~eni“ planetarni patriotski biznismeni - Hajradinovi}i, Daci}i, Kelmediji, Oki}i, Ku~evi}i... (Umalo ne rekoh i Radon~i}i!) Ekonomska logika nagnala je internacionalne “stare devizne {tedi{e“ da svoja poslovna carstva iz bijelog svijeta (pre)usmjere na bosanskohercegova~ki dr`avnopravni propuh. Plja~ka{i banaka, dileri narkotika, honorarne prigodne ubojice dolaskom u Bosnu i Hercegovinu su situirane i ustoli~ene u “uspje{ne povratnike“, tranzicijske vizionare... ako nam se, na valu ekonomski “odgovorne“ a pravno “rastezljive“ strategije i politike, te {irenja investicijskih perspektiva i potencijala u socijalno tkivo udjenuo klasificirani regionalno-evropski bandit Zijad Turkovi}. Prije rata bio je sitni delinkvent, ne{to malo pucketao po gradu, {irio dru{tveno prihvatljivo nasilje. U ratu se dokazivao i o~ito dokazao, pekao zanat po brojnim evropskim prijestonicama, plja~kaju}i banke, draguljarnice; imao je uro|eni, bogomdani dar za de{ifriranje sefova i uklanjanje tragova zlo~ina.

T

Pravosudne institucije BiH mobilizirale su sve svoje kapacitete na rasvjetljavanju slu~aja “Zijad Turkovi} i ostali”

OZBILJAN I SVEOBUHVATNA OPERACIJA

da nije kriminalac; ja znam da jeste, ali su mi dokazi prili~no tanki...

stanice obi{ao, obigrao, sa milion se poni`enja suo~io i na koncu na{ao osjetljivo policijsko uho koje je “van svake razumne sumnje“

U zlo~ina~kom projektu “Zijad Turkovi} i ostali“ odgovorne su sve politi~ke stranke i pojedinci: od Izetbegovi}a i Silajd`i}a do Radon~i}a i Kom{i}a...
Jo{ se rat nije ni zavr{io kako treba, jo{ su vrele bile artiljerijske i pu{~ane cijevi, a premijer “ve}eg“ entiteta Edhem Bi~ak~i} programski je uputio poruku dobrodo{lice svim bjelosvjetskim banditima, kriminalcima, plja~ka{ima, ubicama. “Mi ne}emo provjeravati porijeklo bilo ~ijeg novca: ko god ula`e u Bosnu i Hercegovinu, dobro je do{ao“, kazao je Bi~ak~i} uvode}i zemlju u posvema{nju latinoamerikanizaciju. a svih strana svijeta pohrlili su u BiH, ponajprije u Sarajevo, internacionalni mafija{ki “Eldorado“, uspje{ni, odnosno ozlogla{eni biznismeni svih boja i dezena. Lako su se dobijali “papiri“, jednostavno su se mijenjali identiteti, promptno su se prale biografije a jo{ br`e novci - to }e se kasnije imbecilnim nevladinim jezikom zvati “giljotina propisa“. [to }e re}i otklanjanje vi{ka birokratskih procedura da bi mafija okupirala dr`avu i njene gra|ane. Tako smo se usre}ili sa velikim investitorima koji su zasposjeli sve
6

S

Koji je politi~ki, strana~ki paravan punih petnaest godina {titio Turkovi}a, za kojeg i ptice na grani znaju da je opskurna, nemilosrdna zvijerka? Stranka demokratske akcije je u predizbornoj ejakulaciji otkrila da je Turkovi} posredni zet Fahrudina Radon~i}a, {to je djelomi~no ta~no; posrijedi je smije{na, besprizorna, karikaturalna novinarka, Turkovi}eva supruga [ejla Jugo-Turkovi}, Radon~i}eva nadni~arka. Pogre{no je, me|utim {to se Turkovi}a svodi na (jedno)strana~ki profil. Nepo{teno i pristrasno se taj fenomen instrumentalizirao: treba se cijela pri~a razvidno i temeljito postulirati. Mora se, recimo, navesti da je mnogobrojne me|unarodne potjernice koje je Turkovi} ‘90-ih godina pobrao {irom Evrope, sklanjao i uklanjao bo{nja~ki {ef INTERPOL-A Asim Fazli}. Fazli}a je na tu funkciju postavila Silajd`i}eva Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Fazli} je na Sudu BiH su|en za to krivi~no djelo, nije mu slu`beno, pravomo}no, dokazana krivica, {to ne zna~i
SLOBODNA BOSNA I 30.9.2010.

Sve su policijske agencije znale, ili su morale znati, kako je tokom rata funkcionirala ozlogla{ena “{tutgardska grupa“, pa`ljivo probrana selekcija regionalnih kriminalaca na privremenom radu u Njema~koj. Turkovi} je unutar te panevropske banditske organizacije dosta solidno kotirao. Blagodare}i takvoj reputaciji, Turkovi}eva firma Bau invest dobiva “na lijepe o~i“ nadzi|ivanje ~etrdesetak stanova na slobodnim teritorijima Grbavice. Na~elnik op}ine Novo Sarajevo u vrijeme Turkovi}eve stambene nadzi|uju}e ekspanzije bio je, vjerovali ili ne, @eljko Kom{i}, aktualni i vjerojatno budu}i ~lan Predsjedni{va Bosne i Hercegovine. avodno su ti posli}i, Turkovi}eve firme i Kom{i}eve op}ine sasvim ~isti, barem kroz dostupne papire i validne dokumente, samo ostaje temeljni problem: nema ozbiljnog posla sa Zijadom Turkovi}em ako dugoro~no ne planira{ biti “ubiven“. De~ko, Turkovi}, prili~no je nervozan i neoprezan na “obara~u“. Na te{koj sam se muci na{ao prije dva-tri mjeseca kada sam policiji prijavio da me internacionalno ~udovi{te Zijad Turkovi} napadno i nedobronamjerno tra`i po gradu. Dvije-tri sam policijske
30.9.2010. I SLOBODNA BOSNA

prihvatilo moj vapaj da nije ba{ ugodno kada se Zijad Turkovi} raspituje za bilo koga, pa ni za mene. “Gospodin Turkovi} je, naime okrutni ubica“, kazao sam policijskom inspektoru koji se proglasio nadle`nim za “moj slu~aj“. oka`e li Tu`ila{tvo BiH, uz pomo} pobo~nih sarajevskozeni~kih korespondenata te{ke optu`be za koje se tereti Zijad Turkovi}, ne}e to ni{ta spektakularnog donijeti, niti novoga otkriti. Najva`nije u tom predmetu se ve} odavno odigralo: samo je ostalo da pravne institucije nakon petnaest godina shvate da Turkovi} objektivno nema toliko novca da bi se njime razmetao, da nema legalno nabavljene municije da bi pucao kad god mu se neko zamjeri, da ne mo`e imati pravni osnov za osiguranje svoje vile na Grbavici. Nadam se da sam donekle uspio ilustrirati da Turkovi} svoj uspjeh ne duguje nijednoj stranci pojedina~no: njegova eskalacija se desila zahvalju}i svim strankama ponaosob. To se modernim jezikom ka`e “sinergija politi~ko-socijalnih partnera“.
7

D

N

7.10.2010. I SLOBODNA BOSNA

81

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->