Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

Jesen 29.Čukovski. James Cook (odlomak) 24.. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. P. Kikić. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. putopis. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih . putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. H. putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. F. Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. N. Jovanović. I. Z. Kočić..Bešeskija. Šehović. Sekulić. Jazavac pred sudom(odlomak) 27. M. dnevnik Uočava razliku između ljetopisa. Oslo pod snijegom(odlomak) 25. Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 .M.moje 22.

neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 . ne. Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. naravno. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. kraju. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. god. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da. sprezanje/ konjugacija.RJEČNIK. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. li. doista.

imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. razlikovati. jd. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici. količina. l. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. Objašnjava službu gl. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. i II. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . i II.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . njegovim postupcima. pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe.

ulice. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. trgovi. polazak u školu. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 . dijelova naselja. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. dijelovi sela. Dnevnik pripovjedački uobličen. stvaralački diktat. boja. kako je dobio ime itd. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje. rečenična intonacija. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi.

smjeti. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu.Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. maske i kostimografije 13 . pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. je i ije u gl. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. živjeti. dinamična kamera. umrijeti. plakati. vožnja. nabrajanje rečeničnih dijelova. panorama) Filmska maska.r.jd. pisanje vokativa.ć. čija osnova završava na –je(htjeti.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. jd. literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom. plan. r. scenografije.

pustolovni. Cankar. gluma. Alija H. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. E. domoljubnih. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 . Branka Primorac: Maturalac 7. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. Najt. I. Crtice iz moje mladosti 13.izražajna sredstva: govor. scenografija. kriminalistički. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. fabula prikazana kvadratima scenografiju. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. kvadrat. kostimografiju. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5.

stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. periodika. televizija.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. biblioteka). tekstualne adekvatnosti itd.kao i principima integracije i korelacije.hrvatski. Jezik (gramatika. te dvije školske pismene zadaće).Nastavni program za predmet Bosanski. Naš jezik. 3. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 4. muzičkom kulturom i dr. razvoj standardnog jezika).) Također. metodičari).Videočitanka. Književnost (interpretacija književnih tekstova.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. 6. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). čitanačkih i lektirskih). b) rasporedu. pisci. zadaci. odgojnosti. teorije i interpretacije književnosti. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. likovnom kulturom. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. priručnici za nastavnike. 2. 5. reprezentativnosti. egzemplarnosti. priručnici za učenike(radne sveske). pravopis. Osnovni ciljevi.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). internet. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. rječnik.te medijske kulture. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Medijska kultura (strip. pravogovor. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). umjetničke. Medijska čitanka.biografija i bibliografija.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.. radio. 15 . Kultura izražavanja. Vodič kroz lektiru.

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. 7.3* i djelimično 16 .STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.

natpisi na javnim mjestima. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. kratka pisma. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. jelovnici. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 . poruke. * A1. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.nivoa A2. na pošti.

opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE .osobne (padež subjekta i objekta) . npr.Zdravlje. prošireniji rječnik. some extracurricular activities . . npr. npr.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd.pridjeve neodređene količine i broja. have to. those) . employment. which. npr.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate .Životni uvjeti. .posvojne(mine.prepričavanjem kratkih tekstova . zdrava ishrana. school choir. particular weather.Vrijeme i godišnja doba. the. . any. crylaugh Složenice. all.popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .sudjelovati u razgovorima na zadane teme . geography. npr.Obitelj. that.davati specifične obavijesti . vezane za zadane teme.ljude . working conditions. will.prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati . climate. učenici će naučiti koristiti: Afikse. npr. climate. expensive. anybody.7.Moja zemlja.upitne (who. theirs. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima .govoriti o prošlim . telefon. something.izražavati: .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . (a) few. which. many. names of some meals. vezane za zadane teme i gramatiku. much. what. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. have/have got (potvrdni. nothing) Pridjeve . culinary art itd. its. pets. description of climate. željeznički kolodvor.Slobodno vrijeme.nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. nešto prošireniji rječnik. seasons of the year.spajanjem stubaca A i B . npr. these.izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan . prošireniji rječnik. outings itd. osnovni rječnik.could. sports and games .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .neodređene (somebody.yours. npr.recitiranjem recitacija i pjesama . anything. upitni) Modalne glagole: can . these (girls).koristiti javne usluge (npr. transport itd. događaja. predmeta. dirty Antonime. npr. predmete. must. niječni.Determinatore .pokazne pridjeve: this (girl). nobody.predmete tačnih/netačnih tvrdnji . . hers.kratke opise ljudi. osnovni rječnik.ispravljanjem pogrešaka. ask-answer. social customs itd. people. prošireniji rječnik.Škola. preparing meals.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .označavanjem: . Osim stalne nadogradnje svog rječnika. vezane za zadane teme.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . osnovni rječnik. school curriculum. mjesta itd. one’s) . what. an. dirty-clean. prošireniji rječnik.redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . . those (boys) . domestic and wild animals .članove : a. razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje .svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja .pokazne (this. geography.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . npr.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. guitar lessons. npr. aerodrom) .osobe. his. .posvojne pridjeve . fraza i rečenica .pisma dopisnom prijatelju itd. some. unemployment. (a) litle . orange juice 18 . that (boy).određenih riječi. whose) . npr. poštu. family gatherings . osnovni rječnik. ordering or serving a meal in a restaurant.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i . may. . zero . possessions. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: .sastavljati dijaloge način . would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način.brojive i nebrojive . ours. npr.Svijet životinja. npr.upitne pridjeve. people . supermarket.tačnih/netačnih tvrdnji . whose .

rečenice ( prvi tip) . mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. Naučiti da poštuju tradiciju. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. a u okviru datih tema. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. Rečenice: . vezane za zadane teme. komunikaciji. discuss a subject.If. but. care about us itd.Vremenske rečenice . na ono što učenike interesuje itd. npr. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 .Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije. or. because itd. navike drugih ljudi itd. načina življenja a u okviru datih tema. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. walk a dog. edukacije.Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. običaje. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. slobodnog vremena učenika. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. ako je potrebno. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.

popunjavanje formulara. određene pojedinačne informacije. te razvija njegove kulturološke. estetske i intelektualne sposobnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Naravno. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. jednostavan opis) ili slobodno 20 . izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da bi im bili što atraktivniji. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. podstiče kreativnost. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. raznovrsniji i pristupačniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. i njegovim doživljajima i uzrastom. na prikladan način ukazati na greške. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. pisanje prema modelu. čitanja i pisanja. precizna uputstva. koristi odgovarajuća leksika. Sredstva. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. koliko je to moguće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. već mu nakon toga. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. za uočavanje pojedinih detalja itd. uz pohvalu za aktivno učešće. poštuju gramatička i sintaksička pravila. da se logički slijede događaji koji se opisuju.

SMS ili e-mail poruka itd. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. kao što su pisanje pisama. . biologije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. 7. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.(kreativno). oglasa. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.upoznavati različite kulture i tradicije. kontrolnih zadataka. u svakom polugodištu po jedna. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . izvještaja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Interkulturalne vještine Učenici će: . matematike. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. umjetnosti.

u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. a za vještine govora i pisanja bar A1. ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. DRUGA GODINA UČENJA . ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. vozni red. razglednice ili jednostavna pisma.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 .3 za sve četiri jezičke vještine. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu. rutinskim događanjima. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika. jelovnici.

pokazne pridjeve. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. some musical instruments…) • Zemlje i oblasti.obraćati se ljudima . anybody.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.opisivati: . may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. nebrojive . kao npr.Determinatore. buying some vegetables and fruit). visiting relatives.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.trenutnu aktivnost . my clothes. their culture (osnovni vokabular) 23 . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. (vegetable/flower garden). povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. that (boy). upitna forma) Glagole: be.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno. upitna forma) Modalne glagole: can. Životinje Praznici .Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .prisvojne pridjeve. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. odrična. grandfather. npr. rake. izvršavanjem uputa i naređenja.članove: a/an. popunjavanjem praznina. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. razred . what. npr. • Slobodno vrijeme . outings. any. aunt. swimming pool). this (girl). jump rope). which. . godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje.ljude i predmete . sunny…) in the garden.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) . odnosno negativne ili netačne odgovore. seasons of the year.: izvršavanjem uputa i naređenja. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. something…) Pridjeve: . swing.upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola .zero . Porodica 7. i reagirati .pridjeve neodređene količine i broja (some. watering can).upitne pridjeve (what.Lične (padež subjekta i objekta) . fire) • Škola (school premises. tent.neka raspoloženja i stanja . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. many. friends itd. much. narodi .: ponavljanjem riječi.Neodređene (somebody. lunch box. all) . usebi ili naglas. gym. the. these.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . uncle. nobody.at the park (slide. dovršavanjem rečenica. pupils’ things. which. those (boys) . yours…) .brojive. odrična. those) . whose) .100 Glagole: Present Simple (potvrdna. school subjects. that. povezivanjem riječi u stupcima A i B. odrična. 2) verbalno. in the country (camping. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. furniture. have/have got (potvrdna. . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. weather (rainy. . entertainment • Okruženje.tražiti i davati informacije 1) neverbalno.slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother.identificirati ljude i predmete .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: . some gardening tools (spade.locirati ljude i predmete 2. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. npr.Prisvojne (mine. going out (library. peoples.Upitne (who. ispunjavanjem tabela i križaljki. extracurricular activities.Pokazne (this. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. these (girls). kupovina (at the supermarket.

zadovoljstvo. John’s book. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . (potvrdna.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . ples) 24 . pets (osnovni vokabular) • Praznici . odrična. p. nedopadanje.recitirati. pen-friend) .) 2) verbalno. at Rečenice: .vrijeme . zahvalnost .posjedovanje (have. USA.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular.m.izviniti se i prihvatiti izvinjenje .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.mjesto .vrijeme: in.sposobnost i dopuštanje (can. situacije ili aktivnosti itd.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. under. (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. domestic. east.Osnovni red riječi u potvrdnoj. upitnoj i zapovjednoj rečenici . in front of) . quickly) Prijedloge: . do) Priloge (najčešće): . pjevati i igrati jezične igre itd. odričnoj.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports..dovršavati rečenice . basketball. west) . UK. iznenađenje. to do homework.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . prepričavanjem kraćih tekstove. redati riječi u smisaone rečenice . opisivanjem predmeta. zanimanje i oduševljenje za nešto.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.način (slowly.. may) . -ing) .mjesto (in. hot – cold .: kroz crtanje. neslaganje. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. his house etc.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje. wild animals. behind.pisati kratke sastave na poznate teme itd.smjer (left. oblikovanje itd.m. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . on. npr.ispunjavati tabele/križaljke .: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . right. najčešće (a..pisati po diktatu . be.davati upute i naređenja . up – down.Skraćenice. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. dopadanje. slikanje.znanje i neznanje . swimmingpool. b) PISANJE: Učenici će: . razočarenje.igrati uloge . have got. npr.Složenice u vezi sa datim temama ( football.emocije: slaganje.sugerirati neku akciju (Let’s …) .prepisivati kratke tekstove . on.

kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.govor tijelom. Shodno tome. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. estetske i intelektualne sposobnosti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. te razvija njegove kulturološke. i njegovim doživljajima i uzrastom. Ovo može podrazumijevati: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. npr. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. Preporučuju se: 25 .uzvike (npr. itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Oops! kada neko padne. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. ispusti nešto ili pogriješi. ili Dobar dan i Good day) . koji se razlikuje od kulture do kulture. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . podstiče kreativnost. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol).: Dobar dan i Good morning/afternoon. Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.

Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. izvještaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. kao što su pisanje pisama. određene pojedinačne informacije. oglasa. da se logički slijede događaji koji se opisuju. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. pisanje prema modelu. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. biologije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. 26 . Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. čitanja i pisanja. već mu nakon toga. koliko je to moguće. matematike. popunjavanje formulara. SMS ili e-mail poruka itd. koristi odgovarajuća leksika. raznovrsniji i pristupačniji. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. umjetnosti. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. precizna uputstva. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). na prikladan način ukazati na greške. da bi im bili što atraktivniji. govora. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. uz pohvalu za aktivno učešće. za uočavanje pojedinih detalja itd. izbor i prilagođenost teme. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. 27 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Interkulturalne vještine Učenici će: .Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. kontrolnih zadataka.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. pismenih vježbi. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedna.

28 . izobrazbu. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). kratke informacije o nekoj osobi. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. lične podatke. prospekti. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. naučenih izraza. oglasi. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. vlastito porijeklo. koji govore o svakodnevnom životu. U svakodnevnim tekstovima (npr. druge ljude. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.3 i djelimično nivoa A2. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. poslu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. čime se bavi. jelovnici. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. obitelji. Učenik zna opisati obitelj. Može razgovarati na zadanu temu. bližoj okolini).

3.. . zahvaliti se. posjeta prijatelju.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1..povezivanjem slike i slušanog teksta. npr. . . . Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Ich möchte lieber eine Cola. .Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.Prisvojne zamjenice u 2.razumjeti jednostavne pisane upute. 5.u programu kina odabrati film.odgovaranja na postavljena pitanja. . : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.čitati rečenice i kraće tekstove.in der Küche. 7. Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Mein Lieblingstier ist. Mathe mag ich nicht.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. Wie geht es dir?) .napisati sasvim jednostavna saopćenja.popunjavanjem tabela.. . . licu množine (euer. ... 4. . Mein Vogel kann. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Möchtest du etwas trinken?.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.. plan učenja.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . pozorište. igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . dir. . . razumjeti mjesto i vrijeme. Das Zimmer ist nicht groß. Ihnen) .Lične zamjenice u u akuzativu (množina) .popunjavanjem praznina u tekstu. posebno ako su ilustrirane.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) .popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. Zamjenice: . 29 . . i 3.. ..razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. pozorište.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.popunjavanja tabela i sl. .jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen.. ihr) . Odlazak u kino. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.dopunjavanja teksta. 6. 8..pridruživanja slike tekstu. aber sie gefällt mir.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino. muzej. . putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . odlazak na izlet. . aber ich habe genug Platz. .zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari..Lične zamjenice u dativu (mir. 2. Ich habe kein Haustier.

.preterit glagola sein i haben (1.welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: . .dopunjavati izostavljene riječi. aber.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .postavljati jednostavna pitanja.. etwas mitnehmen/vergessen. .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . lice jednine) Brojevi: . der Krimi.. ..prepisivati rečenice i kraće tekstove..rekonstruirati riječi i rečenice.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna.konstrukcija es gibt + akuzativ. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . müssen. ili. Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . frei haben . wollen. Ball spielen .. 30 .igrati uloge. PISANJE Učenici će: .voditi dijaloge prema datoj skici. . oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. Vikend: richtig ausschlafen. .prezent glagola sa razdvojnim prefiksom. . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und..prezent povratnih glagola. i 3.prezent modalnih glagola mögen. . Ja/NeinFragen). zu Hause bleiben. onda .. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Was kostet. . die Clique treffen.? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen. die Zirkusnummer. . upitna (W-Fragen. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i..

određene pojedinačne informacije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. na prikladan način ukazati na greške. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Sredstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. uz pohvalu za aktivno učešće. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. estetske i intelektualne sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. precizna uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. izbor i prilagođenost teme. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. podstiče kreativnost. već mu nakon toga. govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. čitanja i pisanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. te razvija njegove kulturološke.

Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Interkulturalne vještine Učenici će: . pismenih vježbi. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. poštuju gramatička i sintaksička pravila. pisanje prema modelu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.uzrast učenika. SMS ili e-mail poruka itd. . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. umjetnosti. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. koliko je to moguće. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. izvještaja. matematike. kao što su pisanje pisama. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. da bi im bili što atraktivniji. Naravno. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. raznovrsniji i pristupačniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. ulogu igra i kreativnost izražavanja. 32 . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. biologije. oglasa. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. koristi odgovarajuća leksika. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. popunjavanje formulara.upoznavati različite kulture i tradicije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. kontrolnih zadataka. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. u svakom polugodištu po jedna.

Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. koji govore o svakodnevnom životu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. u prodavnici). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. vremenska prognoza). jednostavan diktat). Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Znanje o jeziku 33 . naučenih izraza. lične podatke. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.

izvinuti se .pitati nekog za zdravlje.in der Küche Zamjenice: . moje okruženje 17.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . ljetni raspust 9. . .čitati rečenice i kraće tekstove. .popunjavanjem praznina u tekstu. životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Deutsch finde ich super. ljudsko tijelo i zdravlje 16. praznici 13.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. raspored časova) 10. jednostavne informacije i sl. odlazak u kupovinu 14. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.opisati ljude i predmete .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8. Mathe.Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. Gegen Mittag komme ich nach Hause.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .govoriti o trenutnoj aktivnosti .imenovati nastavne predmete. Wie geht es dir?) .tražiti i nuditi pomoć.pridruživanja slike tekstu. . . Škola: das Schuljahr.imenovati odijevne predmete.popunjavanjem tabela. škola (školski predmeti. . 34 .povezivanjem slike i slušanog teksta.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . . poželjeti mu brzo ozdravljenje. . Deutsch.imenovati zgrade u gradu. stanovanje 15.Lične zamjenice u akuzativu .Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. svakodnevni život 11.napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . Ich war mit meinen Eltern im Ausland. život u porodici / obitelji 12. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. . . Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. : Ljetni raspust: am Meer. odijevni predmeti 18.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. npr.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen. im Gebirge. . Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.

igrati uloge.prepisivati rečenice i kraće tekstove.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. Ja/Nein-Fragen).. . . .prezent modalnih glagola mögen. .preterit glagola sein i haben (1. Geschenke.postavljati jednostavna pitanja.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . der Einkaufswagen. müssen. . . in der Wohnung. wollen. . . Shodno tome. PISANJE Učenici će: . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 .. aber.. im Bett liegen.. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. . zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. . lice jednine) Brojevi: . . upitna (W-Fragen. dijelove rečenice ili cijele rečenice. oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. zahlen. ili.dopunjavati izostavljene riječi. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.. onda .popunjavanja tabela i sl.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . der Wunschzettel.? Stanovanje: in der Stadtmitte. Moja okolina: der Wald.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu ..prezent povratnih glagola. GOVOR: Učenici će: .. der Park..označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Ich finde die Jacke schön und modern. das Wohnzimmer. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.konstrukcija es gibt + akuzativ. . Odlazak u kupovinu: der Supermarkt. einen Ausflug machen…. im zweiten Stock.rekonstruirati riječi i rečenice.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Was kostet. . Ljudsko tijelo.glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna. die Wiese. i 3.voditi dijaloge prema datoj skici.Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .odgovaranja na postavljena pitanja..dopunjavanja teksta. im Haus.prezent nepravilnih glagola (fahren. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. sprechen). die Küche.. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).

određene pojedinačne informacije. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. oglasa. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. te razvija njegove kulturološke. za uočavanje pojedinih detalja itd. na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. estetske i intelektualne sposobnosti. SMS ili e-mail poruka itd. koristi odgovarajuća leksika. uz pohvalu za aktivno učešće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. precizna uputstva. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da bi im bili što atraktivniji. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. podstiče kreativnost. izvještaja. 36 . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. čitanja i pisanja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. govora. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. koliko je to moguće. kao što su pisanje pisama. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. da se logički slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. raznovrsniji i pristupačniji. i njegovim doživljajima i uzrastom. već mu nakon toga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.upoznavati različite kulture i tradicije. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. umjetnosti. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. . 37 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedna. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. biologije. matematike.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.

FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. oglasima. Evropskog okvira za strane jezike. pozivnice. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 . čestitke. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva. pitanja. zadatke. • čita i razumije kratka pisma.1. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. savjete. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. natpisima. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. oglase. poruke. križaljke piše lične poruke. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke. pozivnice. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu.3 i djelimično nivoa A2. čestitke. upitnike. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. uputstvima.

godina bliža okolina) ga okružuju. škola -Kuća/dom -opisati sebe. direktnog i . osobe sa zvučnog aux. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član . trice poziv i izraza ..Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice .....les fêtes en famille : Le Jour de l’An. sposobnost.. pošta. zahvalnost. -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim . monter/descendre l’escalier. 39 Učenici će stalno 7. les voisins. upitnoj. les chansons de fête. les cartes de voeu. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici.množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2. les meubles . choisir/acheter des cadeaux. selidba. faire le ménage . l’anniversaire. -Kupovina Aller aux centres de commerce.neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice. svoju koji je izgovorio potvrdnoj.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja.. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. -Slobodno razmjenjivati. les étages. bol.. Razvijanje -Francuska / .razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo. les cartes d’invitation. -Kuća / dom Stanovanje. naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. al – želju..verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje.. Noël. učenja okolinu.. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1. euse i eur. predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5. ma chambre. članove Rečenica (stanovanje i porodice. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. prendre l’ascenseur. tvrdnji izgovorne cjeline. au supermarché (les rayons. l’appartement: les pièces. mettre en ordre...koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket. les prix.. les articles.) l’immeuble :le rez-de chaussée.rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur.

les projets scolaires. strane svijeta : le pays/la ville natal. ili naglas i reagovati : de qui.telefon...... ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. que. gagner / perdre. les beautés de mon pays (les lacs. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir..) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles.neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on.. željeznički. re. les mers. višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2. la correspondence. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 . payer à la caisse. ? -Škola – proširivanje vokabulara . les visites / les échanges scolaires. au concert.les activités à l'école : les excursions. aller à la bibliothèque.neverbalno : . les habitants. la capitale.. ) Combien coûte. essayer.. les montagnes. à qui… 1.verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni... les régions... les rivières. tout. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui. oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir...

au milieu de. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 . de. encore.. longtemps . à la fin.. avoir de la fièvre... loin de. parce que mauvaise santé. avoir mal à. à côté de. toujours. vite. les repas. dehors -za vrijeme: maintenant. entre. Prijedlozi à. puis.. chez.prendre des vitamines. pour. des fruits et des légumes ..za količina: peu. prendre des médicaments. finalement. dans.. . assez. car. là.. avec.. volontiers. près de. mal. les recettes. aller voir le docteur. mais. dedans. très. trop.. encore -za način : bien. ou. où. en.pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici. -Veznici : et. ensuite. beaucoup. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. contre.

ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. te razvija njegove kulturne. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. na prikladan način ukazati na greške. koliko je to moguće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. precizna uputstva. Sredstva. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. raznovrsniji i pristupačniji. da bi im bili što atraktivniji. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. i njegovim doživljajima i uzrastom. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. za uočavanje pojedinih detalja itd. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. izbor i prilagođenost teme. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Pisanje 42 . govora.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz pohvalu za aktivno učešće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. već mu nakon toga. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. čitanja i pisanja. određene pojedinačne informacije. koristi odgovarajuća leksika.

u svakom polugodištu po jedan. upitnika. pismenih vježbi.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. diktati) ili slobodno (kreativno). kao što su pisanje pisama. životna sredina). Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. oglasa. ako je potrebno usporava tempo. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kontrolnih zadataka.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. individualnog izlaganja. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. tumačenja i razumijevanja. produbljuje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 43 . Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. prilikom rada u parovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. fizikom i hemijom. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. popunjavanje formulara. SMS ili e-mail poruka itd. pisanje prema modelu.

kratke vijesti.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. uz znatan napor. U nastavi francuskog jezika. jednostavne poruke (lična pisma. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. jednostavne tekstove (pisma. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. da imaju više poštovanja prema drugima. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . jednostavan formalan i neformalan razgovor. u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). kao drugog stranog jezika. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje.

izraziti . zaokruživanjem tačnog odgovora. etc . npr: traženjem odredjenih informacija.trenutnu aktivnost .količinu: peu. npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. biranjem tačnog odgovora.pisati kraće diktate . aller à la piscine. le théâtre. hier. popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.slaganje i neslaganje .Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.čestitanje . aller au théâtre.. acheter et payer. là. etc . De/à quoi . jardinier. où Pridjeve . godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. beaucoup. osnovni vokabular: carte/menu.Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport. pjevati. De/à qui?.obraćati se ljudima . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. devoir) .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme . demain.neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. Que?.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima . npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje.govoriti na jednostavan način o . izvršavanjem uputa i naredjenja.U restoranu.Perfekat glagola na –er Priloge za .proste odnosne zamjenice: qui.opisne . assez.tražiti i nuditi pomoć .neka raspoloženja i stanja . dovršavanjem rečenica.Praznici i odmori.porodici .U supermarketu. aller au stade.vršiti upoznavanje . aller au cinéma. podvlačenjem odredjenih informacija. recitovati b) PISANJE Učenici će: . vouloir savoir. pratiquer un sport.vrijeme: aujourd'hui. popunjavanjem praznina zadatim riječima.davati upute i informacije -prepričavati kratke priče. les parents de ma belle-soeur tec) . trop. osnovni vokabular npr. que.slobodnom vremenu .) Zamjenice .svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.Prezent (ponavljanje) . très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. campagne.Bliski futur .praviti rečenice od datih elemenata . où.svom okruženju . razred Osnovna škola 2.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .pravilna množina na-s . la banque. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: .izvinjenje . etc) . les animaux. itd 2) verbalno.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.Nivo 7. Situations propres aux actes d'achat.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. tôt. etc .Imperativ (ponavljanje) . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu. la bibliothèque. la poste.mjesto: ici. povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno.ljude i predmete .locirati ljude i predmete .upitne: Qui?. označavanjem vrai/faux.opisivati: . la ferme. osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 .prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) . . ponavljati i koristiti: Imenice sa članom .dopadanje i nedopadanje .predstaviti sebe i članove svoje porodice .jednina i množina . l'hôpital. npr: .tražiti i davati informacije . dont.lične nenaglašene .. commander un plat. spectacles.popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome. etc) . tard .

lettre. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Brojeve do 100 famille. Sredstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. dans. te razvija njegove kulturološke. estetske i intelektualne sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. plan de la ville) Prijedloge À. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. à la montagne.križaljke . Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. precizna uputstva. Shodno tome. govora. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. chez.prepričavati kraće tekstove . podstiče kreativnost. izbor i prilagođenost teme. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. de. aller à la mer. avec etc. čitanja i pisanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. optimalan period 46 . faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. koliko je to moguće. već mu nakon toga. određene pojedinačne informacije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. izvještaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. koristi odgovarajuća leksika. Interkulturalne vještine Učenici će: . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. biologije. oglasa. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. za uočavanje pojedinih detalja itd.upoznavati različite kulture i tradicije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.za razmišljanje i pripremanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. SMS ili e-mail poruka itd. poštuju gramatička i sintaksička pravila. popunjavanje formulara. raznovrsniji i pristupačniji. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. uz pohvalu za aktivno učešće. . u svakom polugodištu po jedna. da bi im bili što atraktivniji. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. umjetnosti. 47 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pisanje prema modelu. pismenih vježbi. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. matematike. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. na prikladan način ukazati na greške. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. kao što su pisanje pisama.

Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. a ne o jeziku . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kosmopolitizmu.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika. razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 . NIVO: PETA GODINA UČENJA . humanizmu i internacionalizmu. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . predanosti i preciznosti u učenju jezika . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. duhu tolerancije.

ponoviti osnovne fraze. 2) verbalno. npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. 20 min. npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular . 2) verbalno. pola sata) .. brojeve. Nivo VII razred Osnovna škola 5.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. lične i pokazne zamjenice. genitivne veze.Nabrojati dane u sedmici. brojevi) . imenske i glagolske rečenice .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .upotrebljavati brojeve do 1000 . -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.Kroz dijalog (igre. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. npr. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. .Aktivnosti u nastavi .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. dual i plural imena. izražavanje posjedovanja.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. odlazak na izlet i dr. komparaciju pridjeva.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: .. prijedloge.Kupovina (voće. 49 . povrće. kulturne. pjesmice.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. npr: -gestikuliranjem.godina učenja arapskog jezika Teme . ponavljanje.Izražavanje vremena (15 min. imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.) .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. posjeta prijatelju. prepoznavanje.

estetske i intelektualne sposobnosti. dijelove rečenice i cijele rečenice. godišnja doba .Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.dopunjavaju izostavljene riječi. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. te razvija njegove kulturološke.itd. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze . favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole). I na ovom nivou (peta godina učenja).rekonstruišu sintagme i rečenice. treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi.itd. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu .razumjeti jednostavne pisane upute. -postavljati jednostavna pitanja.domovina. Sredstva.Kod doktora . volim da. i njegovim doživljajima i uzrastom. -glumiti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.Arapske zemlje i glavni gradovi . glavni grad . -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. podstiče kreativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. -pjevati. -recitirati kraće pjesmice.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. treba istaći poseban značaj motivacije. vole. . . -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. mogu ..Dani. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) . posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili.. .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. 50 . mjeseci.

Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. kao i dostignuća drugih itd. oglasa. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koliko je to moguće. čitanja i pisanja. izvještaja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. već mu nakon toga. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. ritma i dramatizacije. raznovrsniji i pristupačniji. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. određene pojedinačne informacije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. govora. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. na prikladan način ukazati na greške. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. odnosno interdisciplinarnih projekata. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. analiziranje teškoća u procesu učenja. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.- podsticanje inicijative učenika . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. upotreba savremenih tehničkih sredstava. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. obogaćivanje nastave elementima igre. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. popunjavanje formulara. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. pisanje prema modelu. umjetnosti. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. uz pohvalu za aktivno učešće. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. matematike. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. ulogu igra i kreativnost izražavanja. biologije. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. precizna uputstva. kao što su pisanje pisama. da bi im bili što atraktivniji. Naravno. izbor i prilagođenost teme. koristi odgovarajuća leksika.

52 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. kontrolnih zadataka. Interkulturalne vještine Učenici će: . nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. diktata (10 do 15 minuta). pismenih vježbi.upoznavati različite kulture i tradicije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.dobije povratnu informaciju o svom radu. u svakom polugodištu po jedna.

popunjavanje slova i riječi putem igara. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . razvijanje sposobnosti slušanja.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . kosmopolitizmu. ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. NIVO: DRUGA GODINA UČENJA . i međusobnog uvažavanja.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja . predanosti i preciznosti u učenju .razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika . fonetskim i gramatičkim minimumom.čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.čitanje riječi. humanizamu i internacionalizmu. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj . a ne o jeziku . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am.crtanjem.: nahnu) osnovni .dopunjavanjem teksta (igre. Upitne .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog . npr.Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana. hiya. ralika. pisanje tanwina.davanjem kraćih odgovora.Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi.tražiti određene informacije u tekstu i (hal. nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice.Nabrojati dane u sedmici .povezivanjem slike i teksta.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.Predstaviti sebe i druge zamjenice (man. wara'a) . vokabular. tačnih i netačnih tvrdnji .: harihi.Reći koliko je sati (puni crtanjem. npr: fawqa.Opisati jednostavnim . predmeti . 'anti. kam) . koji će biti . pisanje određenog člana.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica. Učenici će . Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema . osnovni okolina min.Odjevni 2) verbalno. huwa. Sekundarni pridruživanjem slike tekstu. `ala) 1) neverbalno.Kuća 2) verbalno. npr: vokabular.Bliža .Porodica i .- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). kratki i dugi vokali. Prvi .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen .dopunjavanjem teksta .razvrstavanjem slika. osnova za učenja prijatelji ma. Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno. “sunčevih” i “mjesečevih” slova.Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . . 'anta. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). godina .Nabrojati ograničen broj . razvrstavanjem slika. 2. učiti samo škola i upoznavanje način npr. . 'ila. 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati . 'amama.Imenovati članove svoje . la) ponavljanje. školskoj torbi i učionici . označavanjem sat) prijedlozi (tahta.Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge .Škola . zamjenice (hara..

tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika.dopunjavati izostavljene riječi. tawil. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.odjevnih predmeta .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. . Shodno tome. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. ̉yn itd.rekonstruirati riječi. . 55 .Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . pjevati . podstiče kreativnost. .odgovarati na pitanja.učestvovati u dramatizacijama. .postavljati jednostavna pitanja.recitirati.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Sredstva. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. .Hrana i piće . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. i njegovim doživljajima i uzrastom. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. sad. qasir. sagir. . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. estetske i intelektualne sposobnosti. te razvija njegove kulturološke.igrati uloge.

obogaćivanje nastave elementima igre. analiziranje teškoća u procesu učenja. raznovrsniji i pristupačniji. biologije. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. matematike. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. za uočavanje pojedinih detalja itd. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. čitanja i pisanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.- podsticanje inicijative učenika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. na prikladan način ukazati na greške. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. određene pojedinačne informacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). poštuju gramatička i sintaksička pravila. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. umjetnosti. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. 56 . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. odnosno interdisciplinarnih projekata. izbor i prilagođenost teme. ritma i dramatizacije. da bi im bili što atraktivniji. već mu nakon toga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. kao i dostignuća drugih itd. upotreba savremenih tehničkih sredstava. koristi odgovarajuća leksika. govora. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz pohvalu za aktivno učešće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. precizna uputstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.

ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pismenih vježbi.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. diktata (10 do 15 minuta). Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Interkulturalne vještine Učenici će: . u svakom polugodištu po jedna. nakon svake obrađene nastavne jedinice. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 57 .

) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Takodje. kružnici i četverouglu. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. trouglu. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. 58 .Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Naime.

Uređenje u skupu racionalnih brojeva. 1200. Mjerenje površina. Konstrukcije nekih uglova (600. 5. Svojstva trapeza. Uređenje u skupu cijelih brojeva.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis). Zbir uglova trougla. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3. Decimalni brojevi. Pojam i svojstva. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Suprotni brojevi. Vrste četverouglova. Uporedjivanje racionalnih brojeva.Uspoređivanje decimalnih brojeva.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Srednja linija trapeza. Brojevni izrazi.Uzajamni položaj prave i kružnice. 750. Uglovi sa normalnim kracima.Uglovi sa paralelnim kracima. 59 . Površina peralelograma.Konstrukcije paralelograma. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Podudarnost trouglova.Konstrukcije trapeza.Odnos stranica i uglova u trouglu. Romb. Svojstva paralelograma.Površina trougla.Opisana i upisana kružnica trougla.Osnovne konstrukcije trougla.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima. Trougao. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Paralelogram. Skup cijelih brojeva. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Pravougaonik.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Jednakost uglova.Vrste paralelograma. Konstrukcija tangente kružnice.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Trapez.Uglovi trougla. Kvadrat. Brojevni izrazi. Centralni i periferni ugao. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Pravougli trougao.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Površina trapeze. Obim trougla i četverougla. Izometrijska preslikavanja. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. 450. Uzajamni položaj dvije kružnice.Deltoid. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. 1350). Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a.Uglovi četverougla.b e N ). TEMA – ČETVEROUGAO. Simetrala duži i simetrala ugla. Odnos stranica u trouglu. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. 4. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Decimalni zapis racionalnog broja. Konstrukcije deltoida. 2.

Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Samostalno sastavljanje zadataka. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. - - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. precizno i postupno. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Uspostavljanje grupne saradnje. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. ustrajno. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. 60 . Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. analize i sinteze.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Rada. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Planski pristupiti problemima i rješavati ih.

vrše procjenu rješenja prije računanja. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. a:x=b. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Dijeljenje decimalnih brojeva. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Upoređivanje decimalnih brojeva. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. a-x>b. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. tačnost. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. ax-b=c. x+a>b. a-x<b. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Množenje decimalnih brojeva . Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. (x-a)+b=c. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. • • • • • • 2. x-a<b. a-x=b. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. odgovornost za rad. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. a kod kuće rade domaće zadatke. Suprotni brojevi. grupa). urednost i sistematičnost. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. STAVOVI. ax+b=c. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. x-a=b. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. x:a=b.Apsolutna vrijednost cijelog broja. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Decimalni brojevi. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Skup cijelih brojeva. x-a>b. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Osobine množenja decimalnih brojeva.

b Svojstva množenja racionalnih brojeva. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. • • • • • 62 . b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. • znanje o svojstvima računskih operacija. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). • Razvijaju upornost. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Predviđaju približan rezultat. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Upoređuju zadane cijele brojeve. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Skup racionalnih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. • • • • • • različite načine. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. pomoću brojne prave. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Dijeljenje cijelih brojeva. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. vertikalno i horizontalno. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja. Decimalni zapis racionalnog broja. • 3. tačkama brojevne prave. • • • • proširenje skupa N. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva.

Aktivno posmatra. Značajne tačke trougla. Samostalno crta. 1350). 300. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Odnos stranica i uglova u trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. 4. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcije uglova (600. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Čitaju. Odnos stranica u trouglu. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . Razvijanje sposobnosti posmatranja. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Težište i orto centar trougla. Konstrukcija tangente kružnice. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. 1200. 450. Uglovi sa normalnim kracima. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. analiziraju. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. usvajaju pojam rješenja jednačine. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Elementi trougla. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. • zadatke. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. zadataka. konstruiraju i diskutuju rješenje). Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Centralni i periferijski ugao. Podudarnost trouglova. Trougao. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Pravila podudarnosti. Osnovne konstrukcije trougla. zapažanja i logičkog mišljenja. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. uočava odnose među elementima. zapažanje i zaključivanje. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. • • • • • racionalnih brojeva. • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Vanjski uglovi trougla. 750. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima.

• • • • Pažljivo prati rad nastavnika. smisla za preciznost. 5. kvadrat. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. završava izgrađivanje pojma četverougla. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Pravougaonik. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Stiču vještinu korištenja pribor. Konstrukcija deltoida. romb. grafoskop. Konstrukcije trapeza. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Trapez. Elementi četverougla. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Vrste četverouglova.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Samostalno uočava i logički zaključuje. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Svojstva paralelograma. Obim trougla i četverougla. Deltoid. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Paralelogram. Površina trougla. • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Površina trapeze. trapez i deltoid. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. pravilno piše i crta u svojoj teci. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Svojstva deltoida. kvadrat. nastavne plakate i dr. ČETVEROUGAO. Srednja linija trapeza. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. tačnost. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Uglovi četverougla. • redoslijeda konstruktivnih koraka. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. kvadrat. Koriste pravilno matematičko izražavanje. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. tačnost i preciznost u radu. Vrste paralelograma. Mjerenje površina. upornost. romb. unutrašnjih uglova u trouglu. Svojstva trapeza. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. • • • Razvijanje radnih navika. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Površina peralelograma. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . Konstrukcije paralelograma.

• Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima.DIDAKTIČKO . 65 . dekadnom jedinicom. • Provjeravati zakone komutacije. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). razred). a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. dobitka – gubitka i dr. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. 3. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. 2. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. promjene vodostaja rijeke. izvodljivosti računskih operacija. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. geografska dužina i širina itd).METODIČKE NAPOMENE 1. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika.. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. nadmorske visine – dubine mora. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. gore – dole. kretanje udesno – ulijevo. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. a zatim preći na proizvode od više faktora. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja.

• Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. a za kvadrat samo jedan. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. 66 . Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova).. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. TEMA – ČETVEROUGAO. prave i kružnice i dvije kružnice). susjedne stranice i uzastopni uglovi. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Dokazati tvrdnju. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. 5. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. 4. deltoida. • Ponoviti podudarnost duži. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. Upotrijebiti i grafoskop. kvadrat i romb. odnosno dijeli negativnim brojem. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. ne treba ih dokazivati. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama.. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. neposrednim mjerenjem i ogledom. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. trapeza. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja.. • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. jednakost suprotnih uglova. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. Dijeljenje. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima.

uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. 67 . procedurama i instrumentima. pravougaonika i sl. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. proizvoda i sredine učenja. rad na projektu. sposobnostima i sklonostima.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.). uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. specifične komunikativne i radne vještine. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Individualno prilagođeni program. procesa.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. U skladu s tim.

nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva.FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. matematike. geografije. biologije. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. tehničke kulture. informatike. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. kao i koncepata. 68 . Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. te pravljenju svakodnevnih izbora. U kontekstu toga. S druge strane. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. proizvoda i sredine učenja. Prepoznaje simbole i 72 . Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. Priprema vježbe mjerenja. procesa. eksperiment. VII razred – 1 čas sedmično. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. FIZIKA. izvodeći odabrane eksperimente. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. čestica. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Za uvođenje učenika u svijet fizike. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. stavovi. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. tehnički proizvod). svojstva tijela. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Individualno prilagođeni program. tijelo. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. stanje. fizikalni sistem. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. Priroda. provjeravaju svoje ideje i zaključke. fizikalne pojave. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. metod fiziketeorija. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina. nastavnik kreira problemsku situaciju. prikupljaju podatke. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. tvar. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. materija. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. kretanje. laboratorijski rad učenika. izvedbe (referat. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). rad na projektu. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. služeći se modelom crne kutije. specifične komunikativne i radne vještine. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Sami izvode eksperimente.

Raspravljaju o vremenu i jedinicama. kao i njegovom zapreminom. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Određuje površine i zapremine. litar (l). Razvoj navike istraživanja. Razlikuju značenja za kilo. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. sportu. opsega. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. kvadratni metar (m²). 73 . Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. debljine. Mjerenje. saobraćaju. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. metar (m). uz prethodno procjenjivanje. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Mjerenje duljine Duljina. Mjere zapreminu tečnosti. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama.. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. satu. prečnika. upoređuju mase različitih tijela. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. srednja vrijednost mjerene veličine. Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Zna odnos sekunde prema minuti. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. kubni metar (m³). kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. vrste grešaka. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Gustina. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe.mjernih jedinica (SI). Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. Tačnost i preciznost u mjerenju. Mjerenje vremena. sekunda (s). deci. Masa tijela. o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. danu. geografiji i dr. mjerila. Zapremina tijela. određuju srednju vrijednost. kilogram (kg). Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. trenutak. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. vaga. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Vremenski period. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. centi i mili. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase.

neutrona i elektrona. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Ocjenjuje učenike. iznose svoje ideje. Prezentiraju svoje radove. . Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. odnosno međumolekularnom prostoru. Molekule. prikazuje modele molekula i atoma. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. koristeći se čestičnim modelom tvari. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama.da je molekula građena od atoma. Kelvin (K). Ukazuje na povezanost fizike s hemijom.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću.Mjerenje temperature Temperatura. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična).da je atom građen od protona. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. . atomi. izvodi oglede. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. tečnih i gasovitih tijela. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. Čestični model tvari. 74 . Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Mjere temperature zraka. Mjerenje temperature. vode. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. . Ocjenjuje učenike. Agregatna stanja tvari. smješe hladne i zagrijane vode. stepen Celzijusov (ºC). Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula.

anatomskoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 .BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Zatim. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite.

Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. radi u grupama. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. procesa i zakonitosti o prirodi. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. izvođenje. bilježi rezultate. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Mikroskopirati. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Posmatra. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. istražuje. Također. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. jedinke) građene od ćelija/stanica. evaluacija. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. također koriste i druge izvore znanja. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Modelirati. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. . klasificira stečena znanja. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. Učenici u parovima. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. vještine i navike. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. proširuje ih i praktično primijenjuje.

VII razred – 2 časa sedmično. korištenje životinja u ishrani čovjeka. diobu ćelije. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. rada u grupama/timu. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. navike BIOLOGIJA. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. samostalnog rada. Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. kritički razmišlja. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. sistematičnosti. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. ali i samostalnog rada. privredni značaj i zaštita. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. 77 . Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. razlika između biljne i životinjske ćelije. stavovi. Usvoja naučni pogled na svijet. Vrijednosti . evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Radi u grupama. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. procesa učenja u grupi (timu). Sadržaji Ponašanje životinja. Opisuje. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. prikuplja materijale. njene koristi za svakodnevni život. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). međusobnog uvažavanja. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. tačnosti. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima. preciznosti. u granicama mogućnosti.Komunicira i iznosi svoje stavove. građu životinjske ćelije/stanice.

funkciju pojedinih organela. znaju organizma. fiziologija. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Učiti o građi životinjskih organizama. Životinjska ćelija/ stanica. Često koristi dodatne 78 . Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. organizam. crteže). Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. zna razliku u građi ćelijska opna . sistem/sustav organa. Steći će znanja o građi organizam. ćelija/ stanica. mokre preparate. organ. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. sistem organa. Vrijednosti . organele ćelije: Također. tj. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Usvaja pojmove: tkivo. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. stavovi. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. organ. etologija životinja).Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. životinjske ćelije/stanice. sistematika. mjerne instrumente. kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji. tkivo... hemikalije. preparate. prema nivoima tjelesne organizacije.

Sistematika Klasifikacija ćelije. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva.informativno. crteži. mitohondrije. posteri i dr. Donose u školu posebnim potrebama. izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Komparativno morfološko fiziološki pristup. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). centrozom. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. nervni/ živčani sistem i osjetila. nervno. potporni sistem i kretanje životinja. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Sistemi organa: kožni sistem organa. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. razmjenjuju mišljenja i sarađuju.citoplazma. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Omogućava učenicima da uče zajedno. Rade u timu. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice. jedro. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. potporno. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. ribosomi. Posvećuje pažnju 79 . Haploidan i diploidan broj hromosoma. sistem organa za izlučivanje. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva.). razmnožavanje. probavni sistem/ sustav i prehrana. mišićno. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. da se druže. Uključuje učenike u grupni rad. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih.

zglavkari. Muzej ili Zoološki vrt. . Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta.). pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. podjela i značaj. dupljari. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. valjkaste gliste/ obli crvi. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline. zoološki vrt i dr. Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. kućica puževa i školjaka i dr. a posebno za čovjeka. člankovite gliste/prstenasti crvi. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija.) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. insekti. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. bezlubnjaci/ kopljače.

perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Opće osobine građe i razmnožavanja. Glavne grupe i značaj. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. građa i razmnožavanje. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. glavne grupe. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). rasprostranjenost. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). razmnožavanje i razviće. Sistematske grupe.kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Građa tijela. rasprostranjenost. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja). Značaj u ishrani. veoma raznolike skupine Seoba ptica. . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Etologija riba. Izumrli gmizavci. Sakupljaju razne tekstove i fotografije .

Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Porijeklo i značaj (stočarstvo. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . svih drugih životinja. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Važnije grupe sisara. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta.dimorfizam i briga o potomstvu. i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. lovna divljač). stalna temperatura tijela. Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara.

uočavanja promjena u vremenu i prostoru. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. klasificiranja i tumačenje podataka. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. . mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. nastavne metode i nastavna sredstva. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. mikologije. zoologije. gajenje biljaka i životinja.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. sistematike. Rad na terenu (u šumi. . antropologije. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. parku. etologije i ekologije.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). uz obalu tekućice. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. 83 . izrada nastavnih sredstava. livadi/travnjaku. Izvođenje ogleda. izvođenje ogleda. morfologije.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. evolucije. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. .sabiranja. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća.sakupljanja. ekologije). bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. . grafikona i modela. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. etologije. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. u parovima i individualiziranim radom. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. genetike. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. izrada postera. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . shema.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. fiziologije. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. posmatranje ponašanja životinja. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.

ponekad i skromne ekonomske učinke. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Također. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. intenzivno s roditeljima. mikroskopima. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. zidnim slikama. suhim i mokrim preparatima. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Internet konekcija također mora biti prisutna. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Ocjena mora biti javna. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Također. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. 84 . Provjeru prati ocjenjivanje . vještina i navika. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. u granicama mogućnosti. za organiziranje različitih oblika rada. priborom za disekciju. To se postiže putem kontinuirane provjere. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. mikroskopskim preparatima. treba primjenjivati usmeni.

znati analizirati klimatske dijagrame.gdje se nalazi Evropa. vrste mora. Šta je struktura stanovništva.florne i faunističke karakteristike. stanovništvo i naselja na Zemlji. Nabrojati vrste kraških oblika. evropska mora. Znati pokazati na geografaskoj karti. moreuze. reljef. morske i riječene slivove. klimatske karte. rijeke i jezera.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). otoke.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 . Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. zaljeve.koristiti kartografske znakove. prirodnogeografske i društvenogeografske odlike.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO . otoke i poluotoke. klima.poluotoke. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. Služiti se geografskom kartom. Kontinenti.

Znati pokazati i objasniti morske slivove. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa. poluotoci. koja mora nazivamo sredozemnim. regije Evrope. privredne i turistički značaj.rad na uzorcima.znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj. gustinu naseljenosti. Znati objasniti uslove privrednog razvoja.za proizvodnju energije.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). najveće rijeke u njima. Šta su naselja i koje su vrste naselja. Gdje se nalazi Sredozemlje. Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom.crtanje. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama. znati koristiti se. dinamika stanovništva. koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa. njihove posljedice. pisanje izvještaja o istraživanju.za saobraćaj. uslovi za razvoj poljoprivrede. pokazati na geografskoj karti. koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. prirodna bogatstva. poluotoke i otoke Sredozemlja.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope.saobraćajni. demografska stagnacija.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. industrijalizacija. znati objasniti razuđenost obala.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija. faktori-činioci. Znati strukturu stanovništva. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. Znati pokazati pripadajuća mora. njihove prirodne i društvene karakteristike. Činjenice – pojmovi. šta su otoci. moreuze. 86 . Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. skiciranje. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. obala i njena razuđenost. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi. naseljenosti. kartografskim znacima. Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika. Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge.

zašto je Evropsko. stari gradovi – centri kulturnog. prikupljenih informacija.fjordovi i 87 . prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.velika prirodna bogatstva). klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora.geografski položaj. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. Planeta zemlja.razuđenost obala. razuđenost obale. Stanovništvo i naselja tih zemalja. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno. klimatske i hidrografske karakteristike. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. najznačajniji gradovi. Prostiranje Sjeverne Evrope. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. hidrografske karakteristike. postupaka i metoda djelovanja. u grupi ili samostalno. naučnog razmišljanja i izlaganja. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova. Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. dinamika stanovništva. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti).geomorfološke. tako i na Evropskom kontinentu. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja. klima i rijeke. prostorni obuhvat. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru. Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. Geomorfološke.veliki Skandinavski poluotok. Razvijanje kritičkog miišljenja. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. raspored padavina u toku godine. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. Položaj Zapadne Evrope. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. kako u regionu. hidrografske i klimatske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire.saobraćajni značaj. industrijskog i historijskog značaja. što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim. Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. geomorfološke. Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. gustina naseljenosti.prostorni obuhvat. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. Karakteristike klime. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja. pravac pružanja planina. gradski centri.

toplotni pojas u kojem se prostire. klimatske karakteristike. velike ravnice.Finska zemlja jezera.prostorni obuhvat.fjeldovi. Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 . Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. klima i rijeke. hidrografske i klimatske karakteristike.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). golema prirodna bogatstva). Evrope. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard).Narode koji nastanjuju ovaj prostor.klima Sjeverne Evrope. geomorfološke. specifičnosti pojedinih zemalja. toplotni pojas u kojem se prostire. hidrografske i klimatske karakteristike.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. gustina naseljenosti. gradski centri. gradski centri. geografski položaj. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.gradski centri. klima i rijeke. prostorni obuhvat. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr.velike ravnice. dinamika stanovništva. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope.prostorni obuhvat.. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. klima i rijeke. razuđenost obale. razuđenost obale.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope .gustina naseljenosti. dinamika stanovništva. Položaj Ruske Federacije. gustina naseljenosti.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.uloga. geomorfološke. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije).značaj Ruske Federacije. Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope. Alpske zemlje. toplotni pojas u kojem se prostire.geomorfološke. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Evrope. dinamika stanovništva. hidrografske i klimatske karakteristike.geografski i historijski značaj. geografski položaj.

Ovaj nastavni program je izvršio. VII. 89 . čime su program. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. bili su preobimni.OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred). a i udžbenici bili pretrpani. Nastavni sadržaji (gradivo). trijadi. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. trijade i tokom čitave 3. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. na kraju 2. koji su obrađivani do sada. ponavljanja i utvrđivanja.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. gdje će grupni rad. kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime. redosljedu obrade nastavnog gradiva. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. i 2. VIII i IX razredu. promijenivši pristup. a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI. tj.ne u funkciji. kao nauke. preraspodjulu nastavnog gradiva. nego kao ponovno učenje novog gradiva. idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja.

rad u parovima. kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada.Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. nego ostalim temama. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije.vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika.(pojam koji se sve manje koristi. a koncipiran je tako da nastavniku. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju.da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta). odnosno stručnu tematiku. pa i učeniku omogućava. • osjećaj za lijepo. da bi u narednim razredima. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta. ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu. predviđen ovim NP. kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije..Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora.osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. Obim znanja. kao i dijela Afrike. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. ljubav prema zavičaju. ( kroz timski rad.srpski jezik. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. samostalan rad. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. razumljivo. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. 90 .slobodu izbora sadržaja. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora. odnosno Evroazijskog kontinenta. danas živimo na Zemlji. koji će se temeljitije obraditi. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. Teoretska znanja su bitna. koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa. biologija. je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece.). jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora.. koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta. bosanski – hrvatski . samostalno pronalaženje činjenica – informacija. Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. odnosno kojima će se šire baviti . naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. koji tretiraju određeni problem).

Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika. kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . na časovima slobodnih aktivnosti. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi.individualna nastava. koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. literaturu. da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije.Primjenjivati u svakom. sredstvima. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa. da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa. U skladu sa naprijed navedenim. treba koristiti i druge metode i sredstva. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata.. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. 91 . grafoskopom.Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva.učesnika u nastavnom procesu. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje.videotoptom. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. mogućem slučaju. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama. odnosno kompjuterom. procedurama i instrumentima.dodatne nastave i terenske nastave.

klimu vode. biljni i životinjski svijet) 2. 5. Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef. 1. kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. a naročito povoljnost klime život. tekstova. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih. (Rad u parovima i grupama). dinamici. Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima.Europsko Sredozemlje. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive.Društvenogeografske odlike Europe. te veće otoke ili skupine otoka. Azijsko i Afričko sredozemlje). a koji žive na prostoru cijele Europe. Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti. rijeka ijezera.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4. Europsko.GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično . STAVOVI. Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. naseljima. globusa. njihovim kulturama. granice i veličina.geoloških i geomorfoloških karata Evrope.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni.geografskimzemljopisnim kartama.EUROPA:Geografski položaj. granice. obala i mora Europe. geografskih karata. čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala. Kartama reljefnih cjelina i oblika. Sposobnost pronalaženja na geograf. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. Znaju o stanovništvu (strukturi.Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. 92 . geografskog položaja. rijeka i jezera. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. Apeninski.

slobodu i slikovito te područja sa izražavanje. te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. te klimatske sličnosti. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja. Kuvajt. obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. učenici putuju 93 . te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. većih rijeka. 8. Libija. bez vodenih otokova analogije. kao i vulkane južne Europe. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora.Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština.StaraGrčka. (N. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. kao i ona rijetko naseljena Arabija.Španija i Italija. satima ponavljanja jezera.navesti uzroke. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji. Apenini. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava. neposrednih učesnika. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. manje putovanja. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja. sferi učenika mlađeg uzrasta. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. Alpi. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. sličnosti vegetacije i tla. 7. Dinaridi. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. pr.Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka.civilizacije. 6. Rimsko-carstvo – samo informativno. Helenidi. država. Tauridi i Atlas. te istaći potrebu za restauriranjem.

tematske karte. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. kružno.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. itd. Grčka. jezika. itd. koju bi odjeću nosili sa sobom itd.zadaci objektivnog tipa. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu. Bliski Istok Srednji istok. preko kojih mora se plovi.ekonomsku.Republika Crna Gora. (N pr. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. kao mjesta susreta različitih civilizacija. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli. ili mješoviti zadaci.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija.) 14. da je ovo područje arapske kulture. te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. Bugarska. 15.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. diskusije. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima.Afričko Sredozemlje. te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe. nemirni prostor od Španije. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike.. Rumunija Balkana. piramide Gize. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena .Albanija. antički Rim ili Atina.. dijagrami. itd.testovi.Republika Srbija 10. 11. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 .9. vulkani južne Europe.) 13.suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. grafikoni. učenici se trebaju pripremiti za razgovore.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. politički veoma nemiran prostor.) Kao predstavnike ovog prostora. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi). Na kraju svake nastavne teme. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije. pisma. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. turizam u pojedinim zemljama. najljepši gradovi Mediterana. osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina.

V. najgušće naseljene europske zemlje. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa. nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika.Britanija. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. ljudske reurse i stručne kadrove. niske stope prirodnog prirasta. Učenici trebaju steći znanja.Francuska. te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16. dobro i prihvatljivo društveno uređenje.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. najveći europski gradovi. Nafta i rude kao prirodna bogatstva.da ima povoljne klimatske uvjete. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . Egipat. Uočiti veliku raznolikost reljefa. plodno zemljište. Tako će se povečati . Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe.tradicije i civilizacije. te islamske vjeroispovjesti. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. vrlo gustu riječnu mrežu. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. 17. motiviranost učenika za rad. nastavnik produktivnim. velike zalihe ruda.Turističke destinacije. najveće europske gradove (konurbacije). treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. kao zemlja duge historije i tradicije. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more). aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK.

Finska. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18. koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti. pr.visok živorni standard svog stanovništva .. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati .Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom. Šveds. Island.. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu. kao i da steknu saznanja o stanovništvu. romanska.EUROPA 22.Norveška.SJEV. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera . kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. 20. siromašne resursima. kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. EUROPA 19. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21. nizak prirodni priraštaj.. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe. velike gustine naseljenosti. Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. Švicarska.Njemačka... Jiland. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK. Danska. potreba za radnom snagom.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. slavenska. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH). Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 . a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza. SRED. te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost.regijama Francuske. Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n.

Češka. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije.saobraćajni značaj. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Bjelorusija. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 .njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti. ISTOČ. te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte. Objasniti i znati(?) geografski položaj. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama. vode i veličinu istočne Europe 22.Ukrajina.. koristeći uđbenik.značajne prirodne resurse. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23. Češke. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24. njene ogromne prirodne resurse. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. Slovenija. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu .. . reljef. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima. EUROPA 23. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. posebno velike rezerve nafte i plina.Poljska. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje.istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke. usporedbe komparacije.Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. Moldavija. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu. klimu. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora.(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju. veliki značaj tercijarnih djelatnosti.. Slovačka. Pripremiti materijal o Černobilu. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije.. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje.

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

st. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. Bizant.Bosna u srednjem vijeku 6. razred 1. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. razred 1. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Uvijek treba ići od onih osnovnih. VIII. Savremenim pristupom u poučavanju. Evropa – Novi vijek IX. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . Prvi svetski rat 3. slike. grade posebno razunjevanje.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. kompetencije i vještine-uče kako da misle. To će se postići tako što će u toku nastave. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. razred 1. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. Evropa. Osmansko carstvo 7. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. te da razlikuju činjenice 101 . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Građansko društvo-Nacionalne države 4. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. 2. Svijet između dva svjetska rata 4. Drugi svjetski rat 5.OSNOVNI SADRŽAJ VII. Savremeno doba (1945-1990) 6. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. crteže slajdove. 2. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Bosna u XIX.Bosna i Hercegovina u XX st.

procesa. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. historijski atlas. slajdovi. 102 .Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. razumjevanja i vještina koje učenici stiču. a po mogućnosti i šire. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Individualno prilagođeni program. priručnici za nastavnike. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. Internet. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.od mišljenja. dokumentarni filmovi. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. dokumenti na CD-u. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. testiranja znanja. radne sveske za učenike. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. proizvoda i sredine učenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići.

Razumije i zna objasniti his. Društveni život u feudalizmu. Arapi i uspon islama . stavovi. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Glavna obilježja srednjovjekovne kulture. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa. Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. uvažavanje drugih i drugačijih.Romani.Regione srednjovjekovne umjetnosti. OČEKIVANI Vrijednosti. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga .feudalna hijerarhija.stavove i tumačenje ponuđenog izvora.Velike srednjovjekovne civilizacije.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje.vazal. kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice. feudalizam. Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud. značaj pojave kršćanstva i islama.može da se snalazi u vremenu. Susret istoka i zapada. kmet. ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka. VII razred – 2 časa sedmično. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.pronija). Bizantije i Arapske države. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije. kako je izgledao feudalni posjed.feudalizacija.feudalizam. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja.baština.Pojam monoteizam.Franačka država. Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani.Slaveni i dr. Bizant(Vizantija). baština i pronija. Informacije o događajima slažu u slijed. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu.Tokove historijskog razvitka Franačke. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići .Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Evropa. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva.). poglede. Kršćanstvo i islam.Snalazi se na karti .Historija .feudala c. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija. Priprema analizu izvora. 103 . Sposobnost analize . Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose.

opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja .Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.privreda. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini).sukob carstva i papstva. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih.emir. pisanih. odgovaraju na pripremljena pitanja. Zna osnovne tokove društvenog.Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.teritorijalno širenje Bosne)..Razumije važnost razvoja nauke i kulture..Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. Analiziraju različite izvore.sultan.Politički. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH. Teritorijalni razvitak.timarsko-spahijski sistem.Križars ki ratovi.raja..Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena.privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku.Zna o svakodnevnom životu ljudi. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.kultura i umjetnost. karte.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.Hereza . Život ljudi u Srednjem vijeku. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore . opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka.slavenske države. organizira rzličite oblike rada u učionici.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.državno i društveno uređenje.Slavensk e države u Srednjem vijeku. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 .Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.veliki vezir. društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima.Znaju kako je tekao državni. Analiziraju izvore.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.Srednjovjekovn i parlament. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva..povezuje prošlost sa sadašnošću.vjerska slika. Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku..). u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja.asker . pjesme.privredne i političke tokove i zna ih objasniti.utjecaja.ejalet.Suprotnosti srednjovjekovnog društva.Razumije društvene. procjenjuju puzdanost izvora . arheološki artefakti.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti).Razumije vjerske prilike.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. odnosa prema umjetnosti i estetici.

Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. povezuju predhodna znanja . Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. hrana) 105 . iznose stav Istražuju.Upravno teritorijalnu organizaciju.Razvoj bosanskog društva. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. objašnjavaju izvore. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju .Bosna od 15801791god. prikupljaju informacije. kultura i umjetnost. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. manjinski narodi.Širenje islama.Društvo.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.vjerski mozaik.privredne tokove. privreda.Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.vjersku strukturu i manjinske narode.

nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. elemente tehničke zaštite na radu i sl. hemija. elektrotehnike. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. spretnost. građevinske tehnike. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. Uporedo s tim. organizacija rada. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. inventivnost. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. kuturni život i uopšte društveni život. očuvanje životne sredine. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. fizika. 106 . saobraćaja itd.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Alati i mašine za obradu metala. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. mjerenje. tehničko pismo. eksperimentiranja i promatranja. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. pogon. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. dio. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. zaglavlje sa sastavnicom. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Postupci obrade metala. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Komunicirati. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Motoristika. Modelirati. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. načine stezanja radnog komada. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Osnovni elementi mašina. sinteza. ukazuje i na greške drugih. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. Interpretira dati model. tehničkih crteža. čitanje mašinskih crteža. Materijali u mašinstvu. Opisuje princip rada mašina. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. održavanje mašina. kotiranje. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Sadržaj 107 . Robotika. Klasificira vrste mašinskih elemenata. mjere zaštite na radu. Izborni Poznaje mašinske materijale.

Obnovljivi izvori energije. Izborni dio. rukovanja. radnom prostoru robota. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. održavanje motora. telegrafija. Simboli i sheme u elektrotehnici. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. održavavanje. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. energija vjetra isl. sastavni dijelovi telefonskih centrala.). instrumenata i pribora u elektronici. razlike. rukovanja i održavanja. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Mehatronika-elektronika. Simboli i sheme u elektrotehnici. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Elektronički uređaji. elektrotehnikom. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. alata i pribora u elektrotehnici. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika.instrumenti. Mehatronikaelektrotehnika. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Osnovni elektronički elementi. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom.pribori. kao i o alata. načinu prenosa kretanja kod robota. organizacijom telefonske mreže. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. telefonija. telegrafski sistemi i mreže. Izvori električne energije-elektrane. stavovi. održavanja. Razvijati smisao za tačnost. goriva i maziva. električne energije. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. telegrafija. kondenzatora. Alati. Elektromotori. 108 . Kućanski električni aparati. elektronikom. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Elektroinstalacioni materijali. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Alati i pribori u elektrotehnici. Telegrafija. Vježbe i praktični radovi. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. pogonu robota. Vrijednosti.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. poluprovodnika. Saobraćajna kultura. princip rada. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Energija i okolina. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Automatika i sistem upravljanja. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. princip rada. NF telefonija. Mehatronika-mašinstvo. princip rada. Razvoj komunikacija. Izborni dio. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom.

Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 5.Mehatronika-mašinstvo 2. Izborni dio IX. 3. Elektroinstalacioni materijali 4. Mehatronika-elektronika 4. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. 6. 7. Elektronički uređaji 8. NF telefonija 13. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Automatika i sistem upravljanja 5. 4. 9. Mehatronika-elektrotehnika 3. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Saobraćajna kultura 15. Razvoj komunikacija 12. Obnovljivi izvori energije 6. Alati i pribori u elektronici 11. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Savladava temeljne vještine i procese. razred 1. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Osnovni elektronički elementi 10. generalizacija). razred 1. 8. Elektromotori 7. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Telegrafija 14. Izborni dio 109 . Energija i okolina 16. Kućanski električni aparati 6. 2. Izvori električne energije-elektrane 2. OSNOVNI SADRŽAJ VII.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. razred 1. sinteza.

zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. po pravilu. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Pri tome. sposobnostima i sklonostima. likovna kultura. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. kultura življenja. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. smotre.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. specifične komunikativne i radne vještine itd. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.Sposobnosti i vještine. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. dnevnike rada. kao i sredine učenja. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . crteže i ostale izvore znanja. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima..Znanje sadržaja predmeta. alate. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. vježbi i praktičnih radova. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. slobodnih tehničkih aktivnosti. 110 .). U skladu s tim. priborima. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. 16 učenika. dodatne nastave. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. projektuje i praktično izrađuje predmete. čuva u školi. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. vodeći računa o individualnim mogućnostima. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. takmičenja). Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). mašine i materijale. biologija. rad na projektu. . treba imati i individualno prilagođene programe. po potrebi. Individualno prilagođeni program. . procesa. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije.DIDAKTIČKO. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. da planira. tj.

Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Otvorenost za nove ideje informacije. mjere zaštite na radu. kao i sa njihovom primjenom. Vrste mašinskih elemenata. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Ekonomično korišti materijal i energiju. načini stezanja radnog komada. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. namjeni. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Izrađuje. Snima najprostije mašinske elemente. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. pogoni. školi i okolini. Izrađuje materijal. koji kreira zajedno sa učenicima. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. maštovitosti i vlastite kreativnosti. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. tehničko pismo. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. VII rzred – 1 čas sedfmično. rad u radionici. izrađuju tehničke crteže. održavanje mašina. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. 111 . Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. ravnanje. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. mjerenje. ponašanje stavovi. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Afirmacija stvaralaštva. Ostvaruje stvaralačku razredu. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. uz saglasnost. rezanje. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. zaglavlje sa sastavnicom. čitanje mašinskih crteža. Vrste mašinskih materijala. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. kotiranje. higijensko-tehničkoj zaštiti. opterećenju. bušenje. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. izboru materijala za njihovu izradu. primjena. turpijanje. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. ravnjenje i rezanje. Primjenjuje model interaktivne nastave. primjena tih elemenata u mašinstvu. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. savijanje. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Princip rada alatnih mašina. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova.TEHNIČKA KUTURA.

pri tome koriste šeme. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. strategije postignuća učenika. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. princip rada. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. prikuplja informacije i podatke. ravnanja.elemenata mašina. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. pogonu robota. Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. model. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.mehanička osnova robota. lemljenje. interesa učenika i mogućnosti škole). Koordinira rad i usmjerava 112 . kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. pri tome koriste šeme. u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Samostalno proučava odabrane oblasti. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. lične Motoristika Vrste motora. bušenje i brušenje. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. rezanja.mehanizama i uređaja. turpijanja. stiče vještine. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. održavanje motora. proizvodnja i montaža: . Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. odvajanjem bitnog od nebitnog. kreiraju obrazovni pano. zakivanje. goriva i maziva. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. . radnom prostoru robota. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije.). fotografije. Robotika Razvoj robota. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . srednjeg i visokog nivoa. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. brušenje i sl. koja treba učenik usvojiti. posmatra i zaključuje. Precizira znanja: dovoljnog. Koristi stečena znanja. bušenja. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. eksperimentiranja i promatranja. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja).povezivanje robota s računarom. savijenje. b) robotika: .turpijanje. savijanja. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. model. Sarađuje sa roditeljima. fotografije. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. priručnike. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Razvijanje smisla za tačnost. grupnom i frontalnom radu. internet (po mogućnosti). načinu prenosa kretanja kod robota. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. sinteza. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). Vrše vježbu zakivanja. zaštita metala od korozije.

. .programiranje robota.vrste saobraćaja. . pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka.motori SUS i motorna vozila. aktivnosti učenika. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. . c) saobraćaj: .razvoj saobraćaja.gradnja sklopova u robotici. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Dopunjavaju zapisima. 113 .

Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). 114 . umijeća.35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Osnovna znanja.VII RAZRED . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.1 sata sedmično . sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.INFORMATIKA .

osnovna znanja o jednom programskom jeziku.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenici upoznaju strukturu računara. .osnovna znanja o strukturi računara. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. ISHODI UČENJA . .PODRUČJA UČENJA CILJEVI .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. postupke uključivanja i isključivanja računara.da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika. . UMIJEĆA I VJEŠTINE . . . 115 . .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). OSNOVNA ZNANJA .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. . .

STAVOVI . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . 116 .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.navika korištenja informatičke literature.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. . .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja..da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. . putem Interneta. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. NAVIKE. .

po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. 117 . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. likovne kulture (računarski dizajn. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.

moguća stanja i brojne vrijednosti. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. 118 . Izvršava instrukcije nastavnika. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Prati predavanje. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. uzastopno množenje sa dva. Bajt kao niz bita.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Bit. Zapisivanje binarnog broja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Težinska vrijednost bita. bit. Čitanje binarnih brojeva. SADRŽAJ 1. binarna cifra. STAVOVI. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Motivisanje učenika da prate izlaganje. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. nizovi bita i moguća stanja. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Izlaže nastavno gradivo. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak. Uključivanje učenika u nastavni proces. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Bajt. AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. Ocjenjivanje. Određivanje vrijednosti bita. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. vrijednost bita. Zapisivanje bita i nizova bita. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. nizovi bita i moguća stanja. binarni zapis broja. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Prati uputstva nastavnika.

Sortiranje u tablicama. Regija. Provjerava postignuća učenika. Razumije i shvata pojam kodiranje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Demonstrira način formatiranja. Daje jednostavne zadatke. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Kontroliše rad učenika. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Ćelija. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Zna šta su strukture: slijedna. 119 . redovi. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. kolone i šta je regija. algoritam. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Sposoban da objesni pojmove: bit. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. bajt. Programiranje Pojam algoritma. Određuje broj ćelija. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). cikličke i strukture grananja. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Vježbe uredno bilježi u svesku. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. red i kolona. algoritamske strukture. njihove boje te o bojenju ćelija. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Usvojio pojmove: programiranje. Linije. Binarno kodirani decimalni zapis. binarni zapis. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. kodiranje. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. bojenje ćelija. Formatiranje i autoformatiranje. Transparentno vrši ocjenjivanje. njihova znanja. Naučio je kako se sabira. Usmjerava. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Pomaže drugim učenicima. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. 2. 3. pokazuje. Motiviše učenike. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. redova i kolona. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Zna prikazati znakove nizom bitova. debljine i vrste linija boje. sposobnosti i ponašanje. Obavlja sortiranje. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka.Kodiranje. Slijedi uputstva nastavnika. broj redova. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Samostalno kreira realne zadatke. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Prikazivanje znakova nizom bitova. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Kreira samostalno izgled tablice. broj kolona. Sabiranje u tablicama. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. ciklička i grananje. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. decimalni zapis. Demonstrira sortiranje i sabiranje.

Izlaže nastavno gradivo. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Rješava postavljene zadatke. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Demonstrira korištenje preglednika. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. veličina. Mreže računara Računarske mreže. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. njihovoj veličini i namjeni. načini pretrage. Osnovni servisi. Zna šta su datoteke weba. www. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Prati napredovanje učenika. Ponavljanje i vježbanje. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Internet kao globalna mreža računara. te o načinima povezivanja. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Zapisivanje stranica. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. struktura elektroničkog maila). Uključuje se u rad Internet sekcije. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. zvuk i video). te zna jezički prikaz. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. 120 . Demonstrira primjere gotovih algoritama. namjena. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Priprema nastavni proces. zvuk i video. 4. a onda prelazi na složenije zadatke. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. načini povezivanja. Web preglednici. web pretraživači. korake. Programi za njihovu reprodukciju. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih.Prikaz algoritma. Uredno vodi zabilješke na času. Utvrđivanje stečenih znanja. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Slika. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Potpuno je razumio šta je Internet. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. vrste. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati.

slikovnih. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. zvučnih i video zapisa. Organizuje rad školske videosekcije. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. 121 . Praćenje i evidencija postignuća učenika. Zna objediniti multimedijalne zapise. zvučnim i video dokumentima. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. zvučnim i video dokumentima. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Kreiranje video zapisa.Rad sa slikovnim. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ispoljava postignuto znanje. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja.

prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . biljke.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura .LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično . produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 . TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. životinje. pojave u prirodi. objekti.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE.

povezivanja pojmova. istrajnosti. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. pastel /suhi.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. pjesma.Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. baštine i prirodne okoline. uočavanja.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.. flomasteri u boji /za manje formate radova/.. matematike.video DVD materijal. -Razvijanje humanih odnosa među polovima. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura).Razvijanje sposobnosti posmatranja. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska . dosljednosti i angažovanosti.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja .Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom.multimedija video).prozračna.Razvijanje kritičkog mišljenja. opredjeljenost za timski rad. biologije.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. prozni tekst. povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka. oblika-forme. sjajne. zemljopisa. voštani/. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: .…/. svijetle i tamne teksture .Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . BiH kulturne baštine. drugarstvu.. tjelesne i tehničke kulture. putem slaganja linija /crta/.dijaprojektor-slajd.. mrlja i tačaka . samostalnosti. mat.glatka tekstura . gvaš.zasićena tekstura . stranog jezika. meka tekstura . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje. .mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije . solidarnosti.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura.sjajna tekstura . glatke.Ovladati i moći . Odgovarajuće reprodukcije .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). patriotizmu.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . tempera. očuva-nje kulturne. diferenciranje bitnog od manje važnog. . istorije /povje-sti. roma. spremnost za saradnju.Akvarel. jačanje i bogaćenje emocija 2. sjajna tkstura. muzičke /glazbene/.hrapava tekstura ..meka tekstura . razvijanje likovne kreativnosti. glatka tekstura. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. 123 . poslovica.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. informatike. kolaž različitim materi-jalima. zaključiva-nja.

Lokalna boja.video DVD materijal.vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. grafike i predstavljanju teksture. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.Primjena stepenovane. pripovjetke. u odijevanju.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. 3. proznog teksta. se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Oblik /forma.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . slikanja. pozitivno i negativno u likovnim područjima: . oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije . emocija i drugo putem likovnog izraza 124 . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije . priče.dijaprojektor-slajd. valerski promjenjene boje . uočavanja.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . njene karakteristike.multimedija video). primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ …. .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. svijetlo-tamno . plastičnost primijenjene umjetnosti plohe . uočavanja.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. pjesme. kreiranju životnog prostora. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja. pojava u prirodi.simetrična kompozicija plošnih oblika .Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. bogaćenje mašte.… . događaja.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. osjećanja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja .

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

da razviju sposobnost prepoznavanja. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . flomasterima u boji. gipsorez. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . asimetrija.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. grafike. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. gvašu. mozaiku .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. pastelu.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. pozitivno. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. temperi. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .uočavanje.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.Slikarstvo: . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. pozitivnonegativno/ .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . linorez. crtanja i slikanja . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . akvarelu. u cilju predstavljanja prostornosti. asimetrija .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .u prostornom oblikovanju. kolažu.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . negativno Površina masa i prostor: .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . prepoznavanje karaktera oblika .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.

plastelin. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. glinamol. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. imjenama dužina. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. mramor. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. /način nanošenja. 3. vata i sl. Teksturne linije/crte. njegovu formu i materiju. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. grafici. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. vosak. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. predloška za izvođenje/.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. hrapava. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. meka /tijesto. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Različite vrste struktura. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka./. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. koja je danas prisutna u svim sferama života. tvrada /čvrsta/. istražiti putem teksturnih linija. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. vajarski materijali. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. zasićena /zatamnjena/. ofset štampa. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . linije koje definišu oblik. skulptorska faktura. crtanju. 129 . primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. analitičkog pristupa. glina. slikanju. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. Point = tačka. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. mat. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka. divizionizam/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. sjajna. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . biti sposoban prepoznati njihove različitosti.. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. kocka šećera i sl. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja./ 2.

Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. i primjene simetrije i asimetrije. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. saobraćajnice. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. linoreza i karton /papir/ grafike. u tehnici gipsoreza. Boja nanesena u jednom smjeru. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. hrapavo. odnosa pozitivno i negativno. zelene površine /parkovi/. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. slikanja i grafike. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. tanjim ili debljim /širim/ kistom. U prostornom oblikovanju. komad drveta. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. puna cigla. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. neravno. u različitim smejrovima /pravcima/. infra struktura. građenje. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. izbrazdano. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. pozitivnih i negativnih ploha. kružno. pozitivnih i negativnih oblika. uglačano. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. u cilju predstavljanja. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. primijenjena umjetnost i dizajn. izgrebano. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. Masa i prostor. 4. ravno… 5. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. pješačke staze. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. mogu registrovati. onda on predstavlaja masu. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. predstavljene u ogledalu/. 130 . predloška za izvođenje/. plastelin i sl. korištenjem simetrije i asimetrije. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. a faktura predstavlja rukopis. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. namjena prostora i objekata svim sferama života. asimetrije.

Za oblikovanje na plohi kroz područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .GRAFIKA .SLIKANJE .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu. PLOHA 4.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .CRTANJE . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. Dalje usvajanje znanja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. 1. Razreda. niti bilo koju tehniku. odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. od 1–3 razreda/. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. OBLIKOVANJE NA PLOHI . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 131 . BOJA 3. a mišljenje apstraktno. /što trenutno nije slučaj. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. POVRŠINA 5.DIDAKTIČKO . Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. TAČKA I LINIJA 2.

znakovi vizuelnih komunikacija. prirode i društva. i interakciju umjetnosti. nauke i društva. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. tuga.iz narodnih običaja /tradicije/. praznici. prostori. dvodimenzionalno. višebojna grafika 132 . materiju/: rastresito-prhko. negativno.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. novih medija i okruženja. oblika-forme. glatka tekstura. hrapava tekstura.. čulni poticaji. matematike. muzika. tvrdo-čvrsto /sabijeno. emocije /osjećanja/. pojave u prirodi. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja .Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.iz neposrednog okruženja djeteta. maternjeg jezika /priča. simetrija. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. strah. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. sreća. kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. kulturnih dešavanja…/. biljke…. etnografsko nasljeđe .likovni i kompozicioni elementi.. porodica. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. vjetar. . muzika. Nevizuelne motive 3.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . značajni datumi. slikarska faktura.nevizuelni poticaji. sjajna tkstura. mat teksturazasićena tekstura. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . muzički. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. škola. poezija/. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. sposobnosti analize i vrednovanja. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. palakati /sportski. objekti. asimetrija.. Vizuelne motive 2. mjesto stanovanja. glazbene kulture. pozitivno. ploha. pripovjetka. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. muzički spotovi. privid izvedene boje/. roman.

1. aktivnost na časovima likovne kulture. glina. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. estetskog 2. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. predmeta i pojava. planinsko…. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . svoje strahove i oduševljenja. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. upornosti i iskustva. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. urbanizacija prostora. aktivnost na času. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. želju za postizanjem rezultata i sl. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. ne mogu biti loši. obrade materi-jala/. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. To znači da nastavnik. grad. psihološkog 3. selo /ravničarsko. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Dakle. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. 133 . onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. vosak. oblikovanje žicom. pedagoškog. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. stečenog znanja i usvojenih navka. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. svoje viđenje svijeta. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. sapun. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Nema loših dječijih radova. linijski istanjena masa. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti./. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. glinamol. prostorna organizacija. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta.

što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 134 . a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti.RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. i likovnog jezika/. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. u najvećoj mjeri. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika.

.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. .poznaje violinski i bas ključ. muzičkih igara ili brojalica. artikulaciju. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. 4/4. . tempo. pravilno fraziranje. . legato. . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. mf. . 6/8. šesnaestinka i sve pauze). ). . mp. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . te luk i njegova različita primjena. umjerena i brza tempa. staccato. četvrtinka. osminka. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: .artikulacija (akcenti. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. f.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. .intonacija. .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. .tempo .važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. polovinka.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. portato. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). .stiče znanja o prirodnoj.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.dinamika .upoznaje 2/2 mjeru. ¾.

Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. . podjela jedinice brojanja ).prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). vokalne reprodukcije. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. VRIJEDNOSTI. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.razlikuje vokalna.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . uvertira. trodijelna i četvor. na koncertima i sl. . . izvođače i izvođačke sastave. . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. .Uočava i hvali. . .izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. burleska.tokom slušanja pamti naziv djela. . . ukazuju na greške i ispravljaju i druge. .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. . PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 .Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . muzičke memorije. STAVOVI. obima glasa. . -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. .primjena pojmova: rečenica. filmska muzika.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. . .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. simfonijska poema.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. .Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. arija.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. .formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .duru. tema. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. suita.(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.

U program su uvrštene vokalne. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. dinamike. Ponoviti abecedu i solmizaciju. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. artikulacije. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. pa zatim učiti pravila igre.. sintisajzer. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. pokrete. ženski i mješoviti) i orkestra. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. rečenica. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. blok-flauti. Belgija. 137 . hor/zbor ( dvoglasni. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). pravilna dikcija i akcenti. ženski. bubnjić-doboš (mali bubanj). Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. izvođača. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. troglasni. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. harmonski i melodijski kroz pjevanje . ksilofonu. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. kao u šestom razredu. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. muški glas). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.doživljaj molskog tonaliteta. Poljska. muzičkog oblika (informativno) itd. disanje. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. tempa. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Srbija. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. fraziranje. na osnovu slušnog primanja. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. obraditi ritmičke figure koje sadrže. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Tokom obrade brojalica i pjesama. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. opisno. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. četveroglasni ).). talambas i def. odnosno. kultivisanje glasa. Rusija. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Upoznati a-mol prirodni. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska.. C – dur ljestvice. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Izrael. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. gitara). preciznost intonacije. bubanj na đerdinu. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. Preporučuje se obrada najmanje 3. i dalje u obimu oktave.Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. vrste hora ( dječiji. slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. pjevačke glasove ( dječji.

7. 4dijelnu mjeru.Betoven 8. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Bulbul mi poje. grupnom i individualnom muziciranju. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.Prijatelj. tekst i muzika: Ajka Kolaković. . Ispraćaj zime.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . . N.Čvrsta volja. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. fraziranje). Stoljeće ljubavi. jer zna da tako trena. . Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. stihovi Miroslav Kovačević. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi.Pored redovne nastave. 14. RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Uspavanka. Kako je divna. tempo. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1. 13. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela. . dikcija. 2.V. . artikulacija.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. . . izleti. kuća. pauze. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva. L. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). priredbe.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).V. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k. STAVOVI. pjeva Minja Subota i dječji hor.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. Tamburalo momče uz tamburu. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. muzika: Belkisa Vehabović.muzicira samoinicijativno i bez podsticaja.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.sviranje na metalofonu.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. tekst: Mahir Vehabović.pjevanje u školskom horu/ zboru . . mjeru. odlomak iz opere ''Fidelio''.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. R. . Finska. . harmonikaški i drugi). -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. – 9. .Čija je ono djevojka.ao vrijednosti. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Minja Subota. premetaljke rebusa. 3. disanje. Julio Marić.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. . 12. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Džo banana. 9. kantautor. stihovi Rešad Hadrović. violinski i bas ključ. narodna iz Poljske. itd).aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. . -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. Korsakov. L. te često pjeva i svira. 3.uočavaju i određuju karakter pjesme.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. .imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente..Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Simpatija. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. u porodici). zora mi rudi. 5. Slavko Olujić. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . 10. Sumrak. Moja mala djevojčica. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. 11. Beethoven.poznaju notna trajanja. 4. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. dinamiku.izrada aranžmana za . .

upoznaje instrumente narodnog orkestra. -Osmišljava.(''ta-te'“.Shalom Chaverim. narodni orkestar. kombinuje (aranžmani). Julio Marić 3. Šota. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. . i melodijski. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''.izvodi zadanu koreografiju.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . Hercegovački linđo.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. 17. J. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta.Uočava.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. klarinet.donosi estetski sud o djelu. sortiranje i izvođenje zaključaka. 1. Moj beharu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. klavir.Određuje karakter djela.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. 18. triolu ''ta-te-ti''.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. prikupljanje materijala i bilježenje. harmonski osjećajem sigurnosti. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. E. _______________________ . 46.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. pamti i imenuje pojedine pjesme. Tri burleske. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. igra ili Anterija kolo.15. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Uvertira iz opere Carmen. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Grieg 6. što ih motiviše na učenje. jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. Jasmin Osmić 2. G. . Valcer u As-duru. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). seosko srpsko stanovništvo 1. Suita br. uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1. 2. violinu. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. razlikuje. udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. često traži da se djelo ponovno sluša. komentira osobine djela. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. . Igre iz Sarajevskog polja. trava raste. 3. duhački. Sarajevo _______________________ III. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). I stav Allegro moderato. .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . priprema i organizira igre posebno tradicionalne. pomaže. Johan Sebastian _________________ . . _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. zapisala Elly Bašić.Hajde dušo da ašikujemo. dinamiku.Upoređuje note i njihova trajanja. -upoznaju a-moll prirodni. Neum Klek ili Paun pase.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. melodija. -Predlaže i izvodi pratnju..Pronalaženje i zapisivanje brojalica. izvođače i kompozitore . Varijacije za gudački kvartet. Andante. (I-IV).Brzo uočava i saopštava izvođača. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. Robert Schumann 7. -Upućuje. Bizet 5. udaraljke. igre i kola. Vlado Milošević 4. . demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . -Razvija kreativnost.Samostalno određuje karakter kompozicije . i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). . _______________________ . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. . samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . Brandenburški koncert br. . -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. op. Brahms i Arabeska u C-duru op. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. KANONI 1.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. .izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. (multikulturalnost) _______________________ . 3 u G-duru.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. dječije radne i kulturne navike. . -primjenjuje ranije znanje na novu igru. . tempo.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. ko li mi te bere. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). . -Vodi aktivnosti. ritam. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad..Predlaganje muzičke igre za priredbe. upoređuje. itd. 16. -Samostalno izvodi zadane pokrete. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 . Refleks za flautu.

Na času pjevanja. upoređuje. Cherubini. _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . . ______________________ . grupna. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. mijenja. Igra satova.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. improvizira i kombinuje instrumente. Mozart 9. . .Sam uzima učešće u izradi kositma. S. . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. stihovi: Aleksa Šantić. Richard Rogers) 13. . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. . muzika: Ranko Rihtman. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. ženski ( sopran-alt ). .Razgovorom o muzici u okolini. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. 12. muški (tenor-bas). -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. timpani. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. 30.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. individualna. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. S.pjevač ili solo-instrument.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. slika za scenu itd. -Poznaje i pamti imena bh.razlikuje glasove: dječji. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) . mf. mp.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Samostalno smišlja. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. Runolist. . pokreta i likovnim izrazom. . Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Introduction.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. I stavak. kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu .Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. simfonijska poema. hor/zbor . Amilcare Ponchielli 11.Prilikom slušanja muzike. _____________________ .Stvara kombinacijom riječi. -Prepoznaje vokalno.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. te oznake za crescendo i decrescendo. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . f. posebno na koncertu.Prati ponašanje na koncertu.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. austrijska narodna.A. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. pjeva Dragan Stojnić .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . kompozitora i njihova najpoznatija djela. W. školi i okolini . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.Slobodnija improvizacija kolektivna. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći.Bach: 8.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Richard Strauss.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. u paru (dijalogom). . I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. instrumenata. dodaje.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. . -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ .Priprema. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. poštuje pravila ponašanja. XIV Rukovet.. Antonio Vivaldi 10. . Kanon (dječji hor) 15. . istražuje. . Tako je govorio Zaratustra op. -Na muziku progovara likovno ili literarno. . posjeta školskoj priredbi i koncertima.

(4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. U ovom ciklusu. rekreativnim i. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. sportski ples. c) umjetnički sadržaji (ples. eventualno. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. a uključivanje učenika je dobrovoljno. zbog toga je potrebno da škola. školska sportska društva). (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. folklor). (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. U tom kontekstu. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. sportsku rekreaciju. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. Po svojoj koncepciji. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. (3) sigurnost učenika. zajedno sa društvenim subjektima. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (6) razumije. 141 . kinezio-terapijskim aktivnostima. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. materijalnih i prostornih uvjeta. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. b) sport za sportiste. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.

Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. dišnog i koštano-zglobnog sistema. te funkciju krvožilnog. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Trčanja: .Osnovna motorička zanja 142 .Trčanje na 20 m „leteći“ 2.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Ciljevi. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . alkohola. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. upiranja i penjanja: . Skakanja: .Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Višenja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Kolutanja: . različitim varijante premeta u stranu.. njihu na prečci.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Bacanja: . sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. te funkciju krvožilnog.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. te koordinacije i gibljivosti.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1. alkohola.

„mačjem“ skoku na niskoj gredi. Ritmičke i plesne strukture: .1.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama . skokovima sa spravom po izboru. disco fox-u.2.završna akcija Odbojka: .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7..Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Skokovi sa spravom po izboru .dizanju lopte visoko na krajeve mreže. 2. usprav kroz čučanj 6. naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . kontranapadu .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.košarkaški dvokorak. koreografiji aerobike.. I 8. okretima.košarkaški dvokorak (*) . 7. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta..Mini odbojka 4:4 Nogomet: . 5. košarka . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”..završna akcija. odbojka . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. x x x x 143 .Disco fox . Borilačke strukture: .Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º..Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. valovitim kretnjama rukama i tijelom..šutu s pozicija krila i kružnog napadača. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Okreti .Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji.Valovite kretnje rukama i tijelom . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . 3. Igre: Rukomet: .Kontranapad . 4.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije ..Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º..Engleski valcer (*) .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . . nogomet . Koreografija aerobike 8. . 6.. mini odbojci 4:4.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.. pojedinačnom i grupnom protunapadu.Brzina: 1.Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .

Društveni zahtjevi. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. Motoričke sposobnosti . Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. 144 . koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. brzine. Aktivno.Gibljivost: .Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. što učenici teško prihvaćaju. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. x x x x x x x x 4.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. koordinacije. x x 2. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. gibljivosti i ravnoteže. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. x x 1. te koordinacije i gibljivosti. Funkcionalne sposobnosti: 3. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. odnosno. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Antropološki 2. te poboljšava posturu. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Uljudno se ponaša na satu i u školi.

145 . kao što su boks. sprava. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. preciznosti. fleksibilnosti. statičke snage i dinamometrijske sile. ritmičke gimnastike. kao što su nogomet. metod stanica. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. borilačkih aktivnosti. judo. eksplozivne.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. ravnoteže. koje osigurava optimalne psihološke. koja su bitno obilježje tzv. brzine. karate i dr. Na toj osnovi. biciklizma i dr. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. podstiču razvoj ličnosti učenika. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl.. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika.. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). plivanja. (b) aciklična motorička znanja. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. koja se susreću u sportskim igrama. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. daklen ciklična i aciklična. skokova u vodu i dr. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. kružno-intervalni metod. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. (c) kompleksna motorička znanja. hrvanje. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. košarka i dr. targent-trening i sl. u prvom redu. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). sa dosta slobode. što se. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. repetitivne. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije.. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. rukomet.

televizijske i muzičke zvijezde. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života. u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava. neobične i izazovne likove. U vjerskom odgoju potrebno je. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. poslušnosti i slobode. religioznog i ostalih segmenata života. kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. – kroz primjere o Poslaniku. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. roditeljima i nastavnicima. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće. tj. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. To su filmske. pristupaju mladima kao odgajatelji. za prijateljstvom. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. također. uz sve poteškoće.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. 146 . Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću.s. a ne uloge koju imaju. u školi i u sredini u kojoj žive. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. a. vrhunski sportisti. – osluškivati. u rješavanju ovih pitanja. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta. Treba im omogućiti da u dijalogu. uzore s kojima se žele identificirati. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. i to na nivou objektivne spoznaje. znanstvenog. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode. za mir. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. vjesnici su vjere i nade u narodu. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju. žele ozbiljno razmišljati. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne. – otkriti.. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. za siromašne i ugrožene.

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1.s. Bože. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. uspjehom. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. učini me zahvalnim. 147 . Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. − Kvalitet individualnih. izazovima koji su oko njih. učini me u mojim očima malehnim. a on je nije zavezao. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. − Nivo učešća u individualnim. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može. Džennetu. napori. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti.. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave. dokazivanjem.. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. sigurno. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima.s. − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. − Memorisanje sure Kurejš. kao i na Konvenciji o pravima djeteta. Također. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. grupnih i radova u paru. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. a. učini me strpljivim. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. svoj trud vidjeti. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda. a. koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. samopotvrđivanjem i afirmacijom.– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini. daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. a u očima svijeta velikim. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti.

. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. pisanje dnevnika i sl. piše. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. str. pisanje dnevnika i sl. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta.− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. 2003. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama. memoriše suru Kurejš. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru. djeluje pozitivno na uspjeh.. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. čita. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru. − Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu. Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče. sluša. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja. a. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah. prilagođava se radnoj atmosferi. 2. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. 148 . Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. izvještava. običaje i sl. kao i na drugima. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. imenuje sposobnosti i želje. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. slijedi upute. Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. govori. vrednuje vlastiti uspjeh.s.. ilustruje ih kroz mape uma. smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe. Moj tjelesni i duhovni razvoj. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. 143). primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. izbacuje negativne sklonosti. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. uz kreiranje što realnije slike o sebi.

− Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima.− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. str 98). 149 . − Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja. Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. − Nivo učešća u individualnim. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. Poslaniku. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović.). Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. tj. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela.. sporta. posebno pripadnicima drugih religija. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija.. kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih. Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima.s. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. a. roditeljima. spolnom zrelošću. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. sposobnosti. Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. uvjerenja. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. procjenu osobina. mapa osamostaljivanja. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). Treba naučiti učenike da ovakvom. biraju uzore u svom životu. vrijednosti. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. nastavnika). prijateljima. hobija. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. navika reagiranja u ponašanju i sl. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti. znanja. 2003. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. grupnih i radova u paru. kritičkom procjenom. odijevanju i sl. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). − Kvalitet individualnih. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu.

− Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha. Kur'an i ljudska prava. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra.tejemuma. uvažavanja. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju. ispravlja pogrešna shvatanja. Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći.s. djeluje na osnovu naučenog. npr.. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda.s. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. Učenicima se može 150 . prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu.. učenih i sl. a. smješta ih u okrilje islama. objašnjava svoja osjećanja. ilustrira svoj razvoj. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. gradi vlastiti identitet. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna.). 3. upoređuje se sa uzorima u životu. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. i slijedi ih. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama. Majčina suza. Poželjno je da učenici. intelektualnom pomoći i sl. ukoliko nisu u VI razredu. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. klasificira potrebe i težnje. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. individualno i društveno biće. i simboličnog čišćenja . Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. prihvata savjete Poslanika. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom. djelima i imovini).− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. prosuđuje date savjete i opravdava ih. opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije.s. prilagođava se aktivnom učenju. traga za novim spoznajama. − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. siromašnih. roditelja. − Afektivno područje: pita. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. pravima siročeta. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju. djelima i imetkom. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha. revidira ih. inicira nove zadatke. posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. primjenjuje naučeno u praksi. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. a kako zakoni koje donose ljudi. Džamija – srce džemata. materijalnom pomoći. memoriraju suru El-Ma‘un. diskrecije i podrške drugima. osmijehom. a. Čuvajmo druge od sebe (u govoru. Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. a.

jedinstvo. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). druženje. zadovoljstvo. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom.s. suživot sa drugima i drugačijima i sl. a. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. dž. a. nekog iz džamijskog odbora..s.. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. grupnih i radova u paru. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata.s. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar. a. empatiju i jačanje zajednice. mržnju. − Primjena radne metode i strategije učenja. vjerskom poukom u džamiji. zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica. suživot u različitostima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. a. Učenici će.. toleranciju. Na osnovu Poslanikovog. potrebe i želje drugih ljudi. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji. kao i značaj za pojedinca i zajednicu. 151 . naravno. − Kvalitet individualnih. razvijanjem duhovnosti. pozivi na slogu. Obratiti pažnju na riječi Poslanika. oni od kojih su mirni drugi ljudi. ljubav. oni od kojih su mirni drugi muslimani. − Na osnovu naučenog o pomaganju. bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat. tj. npr. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. Ako to nije moguće. − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici.. poželjno bi bilo dovesti. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda.ponuditi i tabela samoprocjene. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. hutbom. odnosa prema nemuslimanima.s. njihove potrebe i prava. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja). − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. s vjerom da time zaslužuju Allahovo..š. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. njegovo značenje. Tamo gdje je moguće. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. s ovim ciljem. − Nivo učešća u individualnim. oni koji drugima žele kao.. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju.

Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti. slijedi nastavnikova upustva. Strpljenjem do usjeha.. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima. zna opisati sadaku.. Muhammede. svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. − Kognitivno područje: definira potrebe.s. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda.s. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije. a. Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi. uključuje dodatne izvore. sadekatu-l-fitr i zekat. aktivno učestvuje. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan. NAUČIMO OD POSLANIKA.s. evaluira njihove ishode. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha.s. Poslanik oživljava ljubav prema djeci. i dovu Poslanika. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika. džamije i džemata. obraditi ilahiju Ahmede. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika.. npr. težnje za moći i gospodarenjem. A. neumjerenosti. pomaganja. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta.S. raspravlja i izvještava u nastavi. pomaganja. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. pružanja podrške i sl. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama. te težnji da se ostvari izvrsnost.. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka. podari mi danas obećanu pobjedu“. a ne da se zadovolji samo prosječnost. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran. Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. pojam prava. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. izmirenja. a. sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka. slijeđenju vođe. a.− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje. 124-125.s. organizira konkretne akcije pomaganja. 4.). stoljeću i UN prava djeteta. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. inicira nove zadatke.. 152 . istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. a. želje. drug.: “Gospodaru moj. a. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti. a. moralnog i etičkog karaktera. neophodnom oslanjanju na druge. enkulturacije i razumijevanja među mladima. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik.. bez obzira na spol.s. zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika.

a.s. izdvaja pouke. života. raspravlja i izvještava u nastavi. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. Žrtva koja približava Bogu. − Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. inicira na nove zadatke. analizira navedene događaje. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje. a. slijedi nastavnikova uputstva. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. Odazivam Ti se. zaključuje.. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Nivo učešća u individualnim. grupnih i radova u paru. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. na novim primjerima. Bože. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. pomoć.s. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. 5. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. procjenjuje. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. Didaktičke naznake 153 . uzore. kao i iz primjera Muhammeda. − Kvalitet individualnih. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. uključuje dodatne izvore. Propisuje vam se post. opisuje i identificira iskrenost. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. aktivno sudjeluje. evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. sposoban da kombinira naučena rješenja u životu. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema. pristupom i učešćem. vođstvo. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Primjena radne metode i strategije učenja. pobjedu.

već prema odrazu njihove duše.. i njegov sin. i ostavi se uznemiravanja komšija. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se.oltar. pripadnosti nekom narodu. mjesto za žrtvu . Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. nauče poštovati njihove tradicije. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu. Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta.š.− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu.).. podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. kako. npr. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza. Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi.. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. imenu. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti. kao i sa postom muslimana. a. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim. priželjkivati i odazivati mu se. odjeljenske zajednice. druženje. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. boji. za pomoć. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom. Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati. kada. ali i na prisutnost posta u drugim religijama. 154 . namaz. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. Bože. Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. djelima. misna žrtva. lošim navikama u govoru. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu.s. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. naroda. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica). posjećivanje dragih ljudi i sl. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. običaje i navike. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. mislima). ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. načinima i putevima koji vode Njemu. jedinstvo i građevina. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. džemata. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani. dž. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža. nacije. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. posjete i sl. Može se. porodice. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom.“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka. žrtvovanje prvih plodova i sl.) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr. gdje. osjećaj za druge. piću. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga.

− Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Blagodati lijepog postupka. 155 . sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. daje svoje ideje na osnovu naučenog. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. slijedi nastavnikova uputstva. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. aktivno učestvuje. raspravlja i izvještava u nastavi. uključuje dodatne izvore. postu. hadžu i kurbanu. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima. 6. otežano. riječima i djelima u mogućnosti. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu.− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. dijeli ih na njihove sastavne dijelove. − Primjena radne metode i strategije učenja. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. ikindija-namaz. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. inicira na novim zadacima. vrši kategorizaciju naučenog. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. Iz vrela mudrosti. − Nivo naučenog o namazu. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. post. analizira naučene dužnosti. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. hadž i kurban. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Sve se dešava s razlogom. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. − Nivo učešća u individualnim.

rušenje domina. Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja. a.. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana. Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. Razvijanje komunikacije. Jačanje ljubavi prema slobodi. a. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi. upornost i istrajnost u njihovim namjerama. Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009). uljudnost u govoru. a. Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga. − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. drugima. domovini. razvije svijest kod učenika o pravednosti. druženju. džematu. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. nivo poštivanja i uvažavanja. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju. Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose..s.. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. ljubav prema nauci. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi..Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. a. npr. gradu. Upoznavanje drugih religija.s. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa. bogobojaznost. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu. nastavnika. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. 156 . učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove. Razvijenost radnih navika i discipline. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav.s. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. oslanjanje na Njega. kulture dijaloga. Prihvatanje Božijeg određenja. − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica. da prenose svoje ideje na blag i mudar način. hodu. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti.s.s. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova. a. Marusu i Šim'unu). Isticanje koristi posta. kroz savjete koje je davao svom sinu. Nazusu. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu.

Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora. inicira na novim zadacima. Sve ovo je važno. vježbe govora radi praktične analize govora. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. djeci. iznosi zaključke. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Primjena radne metode i strategije učenja.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. prijateljima. a. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. aktivno sudjeluje. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji. − Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. 7. analizira njihove živote. u govoru (masi. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. raspravlja i izvještava u nastavi. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. uključuje dodatne izvore. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. blagost i sl. suprugama i sl. slijedi nastavnikova uputstva. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti.s. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda.). sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.). Lijepo i ružno u govoru. odmjerenost. − Poželjno je organizirati igrokaze. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama. sakupljanje novih podataka o njima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. 157 . − Nivo učešća u individualnim. starijima.

modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. 8. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. raspravlja i izvještava u nastavi. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. − Primjena radne metode i strategije učenja. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. − Nivo učešća u individualnim. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. slijedi nastavnikova uputstva. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. iznosi vlastita mišljenja o govoru. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. inicira na novim zadacima. evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. uključuje dodatne izvore. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. kritikuje zloupotrebu govora. aktivno sudjeluje. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. identifikovanje lijepog i ružnog govora. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici. − Razvijenost pohvalnog govora. Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima. brani kuturu dijaloga. Aktivnim učestvovanjem.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. 158 .

građene na plemenitosti. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. Naučiti da poštuju sposobnosti. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti.s. kao i okolice. pokaže njenu vrijednost. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. npr. Kvalitet individualnih. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije. Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. pravednosti i dobroti. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. arhitekturi. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. kur'anskog teksta. grupnih i radova u paru. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. Nivo samopouzdanje i odgovornost. a. Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama. Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. 159 . ostvarenja i želje drugih ljudi. teksta hadisa i sl. slika i dodatne literature. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom. tragaju za njom. kaligrafiji i sl. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. njeguju je u životu. − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima. Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). Nivo učešća u individualnim. Primjena radne metode i strategije učenja. radi njenog očuvanja.

naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka. muzičkog odgoja. − Afektivno područje: svjesno odabire. ali i kurikulum škole.počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. uspješno locira. uvažavanja razlika. kultura i pravilno ponašanje. muzičkog odgoja. historije. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. informatiku. muzičkog odgoja. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. simetričnosti. geografiju. linije i tačke. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje. evaluira. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. kulturnog i pravilnog odijevanja. puberteta. različitih računarskih tahnika u radu. historiju. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta. jezika.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. jezika. 160 . upoznavanje drugih i drugačijih. jezik. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. biologije. primjenjuje je i demonstrira u životu. veza između konflikta i vjerovanja. boje. dječija kreativnost. mjesečnog ciklusa. preciznosti. muzičkog odgoja. maketa. slobodno vrijeme. dječija kreativnost. iznosi vlastita mišljenja. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. jezika. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. muzičkog odgoja. dječijeg stvaralaštva. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. biologije. geografije. higijena. geografije. jezika. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. geografije. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. historije. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. porodice. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. saradnja. kanoni. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. moja zemlja. samo je okvirna preporuka nastavnicima. npr. kulturno ophođenje sa ljudima. te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. geografije. biologije. edukativnih igara. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. historije. saradnja. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. maloljetničkom delikvencijom. povjerenje. biologije. − Islam kao nova svjetska kultura . vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. higijenske navike. upoznavanje drugih i drugačijih. časove jezika i teme slobodnog vremena. slobodnog vremena. historije. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. matematiku i teme: kulturne baštine. škole i učenja. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. biologije. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. humani odnosi među spolovima. historije. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. identifikacija sa pozitivnim uzorima. motivisanja. geografije. prezentacija i sl. humani odnosi. pritiska vršnjaka. jezika. očuvanje baštine. prostor.

Novi Pazar: El-Kelimeh. (2005): Od individue do ličnosti. Stojanović. Stoll. (6. Hwang. Zenica: Dom štampe. Ibn Š. (2000): Rijadus-salihin. Sullo. (2000): Razvojna psihologija.LITERATURA El-Gazali. Zagreb: Educa. Kurdić. odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. J. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. (2005): Ihja ulumid-din. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. B. Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. L. Slatina.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Suvremene situacije neslobode 161 . M. Zagreb: Aline. A. Bijeljina: Grafika. Korkut. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. Ebu H. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. Jensen. Sarajevo: Libris. S. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću. Zagreb: Educa. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. M. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. (1999): Mijenjamo naše škole. F. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. En-Nevevi. D. (1412 h): Kur'an s prevodom. Zenica: Dom štampe. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju. M. E. (2009): Tefsir Jasina. (2003): Razumijevanje mladih.: Super nastava. (2002): Responsibilna nastava. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. & Fink. Ilić. (1995): Učite ih da budu sretni. Š. B.R. & Nilsson.

ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. nemirna područja. Preporuke za korelaciju 162 . reklamne kampanje. rad na rječniku. Martin Luther King. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija tekstova. lakomost. iskazivanje iskustva. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka. O. Šenoa: Povjestice. Wilde: Sretni kraljević. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. Razgovor. zavist i slično. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. 2. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. sloboda. 5. zloba. Odabir kraćih tekstova. Hrvatski jezik: S. 1. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. osobito slobodu mladih. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. Dramska igra. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. ratovi. čitanje. Zemljopis: moderno ropstvo. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. uočiti povezanost grijeha i neslobode. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Horvatić: 5. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. analiza i interpretacija tekstova. vanjska i unutrašnja nesloboda. Hrvatski jezik: I. istraživanje. čitanje. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti.1. promatranje i analiza fotografija. odgovornost. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. Preporuke za korelaciju 8. D. 2445. zarobljenost Griješiti. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. potrošačku groznicu…). razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. analiza statističkih podataka. Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. A. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. poštenje. (6. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. izrada zidnih novina. razumijevanje. KKC. ljudska odgovornost. grijeh (griješiti). Prijedlozi za metodičku obradu 6. B. Prijedlozi za metodičku obradu 6. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nesloboda. strpljivost. ljubav. zarobljenost grijehom. Misionarke ljubavi. razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. Sadržajna prilagodba. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. ropstvo. 2447. Obrazovna postignuća 4. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Naglašena vizualizacija. Tomaš: Mali ratni dnevnik. ljubav. 2439. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda. Dodatna ilustracija 7. Albert Schweitzer. Mažuranić: Priče iz davnine. izrada plakata. br.

Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Sloboda u očima današnjeg čovjeka.8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. Sadržajna prilagodba. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 1. 163 . 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. 3. Katekizam Katoličke crkve. osobito mladih. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić.

važnost vode i hrane u životu. Deset savjeta (zapovijedi). pismo. Povijest: 5. savez između Boga i čovjeka. Jugozapadna Azija. Kovčeg Saveza.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Mojsije. 5. likovno ili scensko izražavanje.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3. protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. Sinaj. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija tekstova. mana. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. mana. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. 2. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. čitanje. W. S. Hrvatski jezik: H. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. Wyler: Ben Hur. faraon. Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. 3. (6. Ključni pojmovi 2. voda.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Pustinja u svakodnevnom životu. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. M. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. piramide). KATOLIČKI VJERONAUK 7. Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. uočiti da se Bog brine za svoj narod. pustinja. prepelice. obećana zemlja. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. zlatno tele. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole. prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. S. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sjeverna Afrika. Majer: Dolazak Hrvata. Potrebno predznanje 3. Život u pustinji. pismeno. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. 1. Masa i Meriba. Preporuke za korelaciju 8. Michelangelov Mojsije. Potrebno predznanje 3. Mojsije. Koristiti individualizirane materijale. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova. 4. Kranjčević. Sadržajna prilagodba. (6. Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. Isto kao kod oštećenja sluha. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. Odgojni i socijalizirajući 164 .

Sinajski savez. koji se trajno zauzima za čovjeka. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1. Isto kao kod oštećenja sluha. ulazak u Obećanu zemlju. Hrvatski jezik: M. Geografija: Jugozapadna Azija. 3. V. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. dramatizacija teksta. Sloboda i robovanja današnjih mladih. Preporuke za korelaciju 8. Svetište. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. piramide). droga). 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pismeno izražavanje. Razgovor. izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. 1. Povijest: 5. analiza i interpretacija stripa. Dodatna ilustracija 7. drugima i svemu što postoji. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Šabat. razvijati odgovoran stav prema životu. Preporuke za korelaciju 8. zlatno tele. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. Sadržajna prilagodba. (6. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo. čežnja za slobodom. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom. Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. Obrazovna postignuća 4. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe.ciljevi i sadržaji 5. uočiti važnost slobode. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Stvaralačko prepričavanje. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). Ropstvo.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Ključni pojmovi 2. Idolatrija. likovno izražavanje. čežnja. Wilde: Sretni kraljević. Izborni sadržaji za darovite 165 . Twain: Kraljević i prosjak. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Koristiti individualizirane materijale. 4. pisanje novinskog izvješća. stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. vanjsko i unutarnje ropstvo. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima. čitanje. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. Kovčeg saveza. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Dekalog. sebi. Čitanje. prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. O. faraon. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. pismo. sloboda. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nazor: Veli Jože. Sjeverna Afrika. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Knjiga Ponovljenog zakona.

Potrebno predznanje 3. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. prispodobe. Isusova čuda. (6. usporediti Isusa i Mojsija. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke. uočiti od čega nas Isus oslobađa. Osam blaženstava.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. novi Savez. Novi zavjet. Isusova čudesa. Govor na Gori. veći prostor za pisanje). 1. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pisanje novih prispodoba. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Isusov život i djelovanje. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. 3. nečovječnost i nepravdu.učenike 10. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Dati prednost usmenom izražavanju. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Obrazovna postignuća 4. Isto kao i kod oštećenja sluha. Novi Savez. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Šenoa: Povjestice. 2. 2. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. 5.Wyler: Ben Hur. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . Govor na gori. Kraljevstvo Božje. W. 4. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. KATOLIČKI VJERONAUK 7. fiksiranje papira na podlozi. Ključni pojmovi 2. usporediti Isusova i današnja blaženstva. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. 3. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Hrvatski jezik: A. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju. Isusova blaženstva. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje. Prilagodba sadržaja. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela. 5. Sadržajna prilagodba. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. dramska igra. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. Isusove riječi i djela (zakon novoga života. film. Čitanje. Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. Osam blaženstava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. (6. Prilagodba biblijskog teksta.

Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. nova Pashalna večera. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest.1. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. razvijati sposobnost za društveni angažman. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu. Potrebno predznanje 3. Početci hrvatske pismenosti. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. Nema posebnosti. djela milosrđa. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. borba za pravdu). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada stripa. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. 4. izrada plakata. (6. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Hrvatski jezik: O. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. veći prostor za pisanje). promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Posljednja večera – likovne reprodukcije. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4. uočiti radikalnost toga služenja. ali ne i reprodukcija. Čitanje. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. 2. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. duhovna djela milosrđa. Ljubav koja oslobađa – muka. Isusov život i djelovanje. Novi zavjet. zapovijed ljubavi. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. posljednja večera. smrt. uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. fiksiranje papira na podlozi. igra uloga. Veliki petak. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. Pomoć pri formiranju slijeda događaja. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Događaji i likovi Velikog četvrtka. W. 3. objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. prispodoba o Posljednjem sudu. tj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Ključni pojmovi 2. otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Obrazovna postignuća 4. Veliki tjedan. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). navesti Isusovu zapovijed ljubavi. Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima. Odgojni i socijalizirajući 167 . za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. križni put. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. uskrsnuće. Wilde: Sretni kraljević. nečovječnost i nepravdu.Wyler: Ben Hur. 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatna ilustracija 7. 5. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Potrebno predznanje 3. tjelesna djela milosrđa. Ključni pojmovi 2. smrt i uskrsnuće muka.

1. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. različiti darovi i službe. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razvijati odgovoran stav prema životu. Pojasniti značenje ključnih pojmova. proučavanje zemljovida. vatikanski sabor. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. razgovor. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Sadržajna prilagodba. križni put. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. Karta: raširenost kršćana u svijetu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. analiza i interpretacija tekstova i stripa. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. Rad s fotografijama. Getsemani. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada plakata. 2. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. 2. drugima i svemu što postoji. Tomaš: Mali ratni dnevnik. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. W. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dodatna ilustracija 7. Službe i darovi u Crkvi. Odrediti što je Crkva.ciljevi i sadržaji 5. navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje. božansko i ljudsko lice Crkve. 5. S. Sveti grob. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Ključni pojmovi 2.Wyler: Ben Hur. Golgota / Lubanja / Kalvarija. Preporuke za korelaciju 8. Crkva – zajednica Isusovih učenika. naglasak staviti na bitno. Dodatna ilustracija 7. otajstvo/misterij Crkve. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. 3. promatranje. (6. izrada plakata. 168 . Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). 4. Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. II. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. Preporuke za korelaciju 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Film. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. sebi. likovno izražavanje. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću. 3. božansko i ljudsko lice Crkve. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Čitanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja.

opisati način života i rada redovnika. 1. đakon. drugima i svemu što postoji. nabrojiti redovničke zavjete. 2. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. pripovijedanje i izlaganje. objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. pastiri Crkve. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. analiza tekstova. prezbiter. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. župa. 5. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. razvijati odgovoran stav prema životu. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. sebi. 3. redovnički zavjeti. redovnici/redovnice. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 . Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. samostan. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. metropolije. smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije. župe. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Životni poziv. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. celibat. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Prijedlozi za metodičku obradu 6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Obrazovna postignuća 4. (nad)biskupije. 4. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Ključni pojmovi 2. (nad)biskupije. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (6. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). analiza i interpretacija fotografija. Potrebno predznanje 3. Pastiri Kristove Crkve sveti red. hijerarhija. promatranje zemljovida. Potrebno predznanje 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. redovi. sveti red. papa. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. (6. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. biskup. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. kršćanski poziv. Istraživanje (terenska nastava). Svećenik (župnik). nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. Preporuke za korelaciju 8. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7.4. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.

vatikanski sabor. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. Nema posebnosti. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Redovnički zavjeti. izrada plakata. uočiti i objasniti važnost II. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (6. 1. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga. razvijati odgovoran stav prema životu. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. razgovor o konkretnom iskustvu. Dodatna ilustracija 7. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. analiza i interpretacija tekstova. 2. izrada mentalne mape. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). Neke izabrane redovničke zajednice (npr.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Omogućiti posjet samostanu. pripovijedanje i izlaganje. Dodatna ilustracija 7. Spoznati i imenovati vlastite talente. Potrebno predznanje 3. 3. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Uzleti srednjovjekovne Europe. II. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. Ivan Merz.. 2. Lik u proznome djelu. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. vatikanski sabor i vjernici laici. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. zatvorene karmelićanke. drugima i svemu što postoji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ivan Pavao II. Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. pripovijedanje i izlaganje.5. područja djelovanja laika. rad s fotografijama. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Sadržajna prilagodba. Prilagodba sadržaja. 3. različite osobe i službe u Crkvi. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. Ora et labora. Crkva. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu). Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pismeno izražavanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. 5. dijapozitivi. 4. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. Vjernici laici. klarise). Preporuke za korelaciju 8. čitanje i interpretacija tekstova. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). 1. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. sebi. Čitanje. Vjernici laici i II. 170 . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Moguće duže vrijeme usvajanja. Preporuke za korelaciju 8. Vjernici laici.

CRKVA KROZ POVIJEST 2. 4. križarski ratovi. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. (6. inkvizicija. Nastavnu cjelinu. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. katarski pokret (albigenzi. stoljeću. 3. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. izrada umne mape. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Inkvizicija. Ključni pojmovi 171 . uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. Dodatna ilustracija 7. film. nacionalnih. vjerskih. a individualno uvježbavati IV. promicanje kulture i umjetnosti). crkveni raskol. Osnivači prosjačkih redova. križarski ratovi. Preporuke za korelaciju 8. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Crkva. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V.). Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. preveliko bogatstvo). 2. a individualno uvježbavati IV. 5. fiksiranje papira na podlozi. redovnici. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. protestantizam. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (6. Počeci i razvoj kršćanstva. isusovci. st. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. misijski pokret. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nastanak prosjačkih redova. heretik. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. U govornim aktivnostima nema posebnosti. 4. 1. Nastavnu cjelinu.-14.4. diskusija (parlaonica). Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. KATOLIČKI VJERONAUK 7. širenje islama. Nema posebnosti. Tridentski koncil. CRKVA KROZ POVIJEST 1. osnivanje sveučilišta. veći prostor za pisanje). kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. inkvizicija. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Istraživanje tekstova i dokumenata. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. 5. patareni. prosjački redovi. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). izrada plakata. inkvizicija. Nastavne sadržaje približiti samo informativno.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. obnova redovništva i prosjački redovi. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. pripovijedanje i izlaganje. Prilagodba sadržaja. valdenzi).

film. luterani (evangelici). vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. Istraživanje. izrada plakata. tj. reformacija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ignacije Loyola. veći prostor za pisanje). Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve. 2. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Novo lice Crkve u XX.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka. Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. analiza i interpretacija tekstova. Dodatna ilustracija 7. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. djelovanje i obnova Crkve. Dodatna ilustracija 7. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II. Preporuke za korelaciju 8. opisati misijski pokret. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. izrada umne mape. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti.. Ključni pojmovi 2. stoljeća. razvijati sposobnost za društveni angažman. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pripovijedanje i izlaganje. Povijest: Reformacija i katolička obnova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove. borba za pravdu). Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. izrada plakata. pape. isusovci. Istraživanje. 4. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Glazbena kultura. (6. Istočni raskol. Preporuke za korelaciju 172 . CRKVA KROZ POVIJEST 3. 5.. uočiti i odrediti značenje II. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. Život i rad Ignacija Loyole. Ivan XXIII. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. diskusija (parlaonica). Martin Luther. Ivanu XXIII. Tridentski koncil. 5. uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi. Ivan Pavao II. Obrazovna postignuća 4. analiza i interpretacija tekstova. usvojiti i razumjeti nove pojmove. nacionalnih. Potrebno predznanje 3. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). vjerskih. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. KATOLIČKI VJERONAUK 7. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. Drugi vatikanski sabor. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu.).2. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. Obrazovna postignuća 4. stoljeću socijalni nauk Crkve. kalvinisti (reformirani). uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve. protestanti (protestantizam). za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. 1. anglikanci. Martina Luthera. fiksiranje papira na podlozi.

. meditacija uz fotografiju. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razred: prometni znakovi i propisi. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Znakovi u životu. slike i stripa. 7 sakramenata.8. U govornim aktivnostima nema posebnosti. nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). život i djelovanje Isusa Krista. enciklika. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve. Pavao VI. Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. fiksiranje papira na podlozi. 4. veći prostor za pisanje). Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Preporuke za korelaciju 8. 1. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. likovno izražavanje. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom. sekularizacija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Tehnička kultura: 5. analiza i interpretacija teksta. simboli. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Crkva. Obrazovna postignuća 4. 2. sliku ili dijapozitive. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. Ključni pojmovi 2. 3. fiksiranje papira na podlozi. 5. veći prostor za pisanje). Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. 1. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Ivan XXIII. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. (6. Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . KATOLIČKI VJERONAUK 7. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Potrebno predznanje 3. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. 4. dekristijanizacija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.

inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu). Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Preporuke za korelaciju 8. Ključni pojmovi 2. stilovi gradnji kroz povijest. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. ambon. svetohranište. 3. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Inicijacijski obredi drugih religija. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. Povijest: 5. Geografija: 5. razumjeti ih i rabiti ih.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. kapele). potvrda. Članovi Crkve. Tijelovo. Katekumeni (katekumenat).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. euharistija. potvrda. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razgovor. crkve (katedrale. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. analiza i interpretacija tekstova i slike. crkveno graditeljstvo. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. razred: Vode na kopnu. Naglasiti bitno. Crkvene zgrade crkva. nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. krštenje vodom i krvlju. 6. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. župne crkve. 4. Obrazovna postignuća 4. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. krstionica. darovi Duha Svetoga. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Potrebno predznanje 3. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija. (6. 5. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. Potrebno predznanje 3. mučeništvo prvih kršćana. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. Veliki četvrtak. krštenje (krst). unutarnje uređenje crkve (oltar. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. svetohranište. (6. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. 174 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. čitanje. izrada mentalne mape. katedrala. Katakombe. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. prilagoditi tekstove. unutrašnjost crkve.Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Dodatna ilustracija 7. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. razred: Pojava kršćanstva. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. krstionica…). Istraživanje. kapela. 1. Nema posebnosti. pripovijedanje i izlaganje. 2. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. Usvojiti nove pojmove. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga.

ambon. razlikovanje i imenovanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. slušanja. jezik i glazba misno ruho. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. ampulice). liturgijske boje. liturgijske knjige. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pripovijedanje i izlaganje. otkriti ljepotu duhovne glazbe. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. Dodatna ilustracija 7. razvijati sposobnosti gledanja. Terenska nastava. Konkretizacija u sakralnom prostoru. liturgijski predmeti. liturgijski predmeti (ciborij. Glazbena kultura. 3. Likovna kultura. svetohranište. mitra). rad s fotografijama. Europa u vrijeme baroka. barok. istraživanje. 5. liturgijski jezik. liturgijske knjige (misal. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. 2. 1. renesansa. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). štola. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. slušanje liturgijske glazbe. istraživanje. prepoznavanje. obrednik. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Liturgijska godina. gregorijanski koral. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). misnica. gotika. imenovati ih. moderni stil. slike…). Neki važniji sakralni objekti drugih religija. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. Obrazovna postignuća 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pojačana vizualizacija. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . imenovati liturgijske jezike. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. sudjelovati na probi župnoga zbora.4. misno ruho (alba. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Proučiti liturgijske geste. pripovijedanje i izlaganje. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). 4. Nema posebnosti. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. doživljavanja. liturgijska glazba. romanika. Nema posebnosti. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. (6. časoslov). objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. Stil gradnje vlastite župne crkve. Likovna kultura: prostorno oblikovanje. masa i prostor. 1. analiza i interpretacija tekstova. CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. Preporuke za korelaciju 8. Liturgijski predmeti. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. razgovor. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. plitica/patena. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. Humanizam i renesansa. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). a po mogućnosti i misnog ruha. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. izrada plakata.

KATOLIČKI VJERONAUK 7. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja. seksističke…). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 176 . 4. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Nema posebnosti. značenje vode. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. kruha i vina. Anđeo Gospodnji. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nabrojiti. (6. Likovna kultura. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. pripovijedanje i izlaganje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Nema posebnosti. Teškoće u svladavanju kratica. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. Terenska nastava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. riba – znak kršćanskog raspoznavanja. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi.obrazovnim potrebama 2. 5. domoljubne. Lk 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Potrebno predznanje 3. IHS. konzumističke. (6.12-14). Ključni pojmovi 2. 5. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. INRI. 3. Dodatna ilustracija 7. istraživanje. Obrazovna postignuća 4.1-19.25-27. Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. Iv 19. Sadržajno prilagođavanje. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3. Isusovo rođenje. sveti znakovi. primijeniti didaktičke igre. 2. Razgovor. Simboli drugih religija. alfa i omega. Znakovi i kratice u životu. 1. tamjan. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. Upoznati simbole i kratice drugih religija. ekološke.26-38. fotografija i stripa. evanđelja. Potrebno predznanje 3. izrada plakata i mentalne mape. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. 3. religiozne. analiza i interpretacija tekstova. izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. MARIJA U CRKVI 1. Ključne pojmove konkretizirati. Dj 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pojačano uvježbavanje. Marija u Evanđelju.

novozavjetni spisi. 3. Predaja. 177 . Interpretativno čitanje i krasnoslov. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. a ne zahtijevati reprodukciju. nema posebnosti. Marija u likovnoj umjetnosti. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. te nacionalnoga ponosa. likovno i pismeno izražavanje. Bezgrješno začeće. (6. Litanije. Vrste razgovora. MARIJA U CRKVI 2. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. 1. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Obrazovna postignuća 4. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. Ključni pojmovi 2. Dodatna ilustracija 7. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. pripovijedanje i izlaganje. nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pisanje kratkog eseja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. upoznavanje povijesnih. Potrebno predznanje 3. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. krunica. otajstva krunice. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Rođenje BDM. Stvaralačko prepričavanje. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve. kulturnih i religioznih značajka domovine.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. navesti neke marijanske pjesme i molitve. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. Preporuke za korelaciju 8. Marija u književnosti. 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi.4. Anđeo Gospodnji (molitva). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pieta. Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. opisati i protumačiti molitvu krunice. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Bezgrješno začeće). marijanska svetišta. Uznesenje. razvijanje ljubavi prema svome narodu. Osnovne informacije o Marijinom životu. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Uznesenje. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. Nema posebnosti 2. Blagovijest. 1. analiza reprodukcija. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda.

(6. Crkva kroz povijest. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. rad s fotografijama. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. zavjeti. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. papine obveze (npr. Preporuke za korelaciju 8. rad. 3. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. Rimski biskup papa. njezinoj prošlosti. redovnice. Švicarsku gardu. Potrebno predznanje 3. (6. Razvijati ljubav prema Crkvi. 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Ključni pojmovi 2. bazilika sv. odnosno predodžba (konklave. redovnici. Vatikan. redovi.obrazovnim potrebama 2. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. Istraživanje. jedan dan u životu pape i sl. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu.) 1. Apostol Petar. usvojiti i razumjeti pojam konklava. Vatikan).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Vatikan. samostan. Obrazovna postignuća 178 . Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. konklave. 5. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Nema posebnosti. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve. koristiti razne vrste pomagala. redovi. 5. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. pastiri Crkve. crkvena hijerarhija. Petra. Poziv. papina nezabludivost. Potrebno predznanje 3. imenovati sadašnjeg papu. molitva. 4. redovnički zavjeti. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajna prilagodba. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Povijest. pripovijedanje i izlaganje. Petra i Vatikanu. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. izrada plakata. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pojačana vizualizacija. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. a ne zahtijevati reprodukciju. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Nema posebnosti. konklave.

bazilike u Rimu…). sebi. Potrebno predznanje 3. katedrala u Milanu. crkva sv. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Beču. koristiti razne vrste pomagala. Nema posebnosti. Nema posebnosti. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. dijapozitivi i fotografije. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. razlike između pojedinih stilova. 3. Preporuke za korelaciju 8. Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda). pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame. Križa u Ninu. Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. crkve (katedrale. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Humanizam i renesansa. katedrale i crkve pojedinog stila. Barceloni. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. Sadržajna prilagodba. Posjet samostanu. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. 2. pripovijedanje i izlaganje. izrada plakata. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izlaganje. Nema posebnosti. Katakombe. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. unutarnje uređenje crkve.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3.4. Obrazovna postignuća 4. Dodatna ilustracija 7. izrada plakata. analiza i interpretacija tekstova. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. župne crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . Dodatna ilustracija 7. istraživanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. drugima i svemu što postoji. Europa u doba baroka). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. (6. čitanje i interpretacija teksta. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. kapele). razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). razvijati odgovoran stav prema životu. Preporuke za korelaciju 8.

Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Nema posebnosti. Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4. Obrazovna postignuća 180 . Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. koristiti razne vrste pomagala. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. 4. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.10. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Dodatna ilustracija 7. 5. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Glazbena kultura. vjerskih. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. (6. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. (6. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. 2. Naglasiti bitno. 3. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. nacionalnih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. 4. 1. 3. Ključni pojmovi 2. 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4.

1. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Nema posebnosti. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično . saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. vjerskih. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. Naglasiti bitno. Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. 4. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. 2. nacionalnih. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 5. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Glazbena kultura. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Likovna kultura. 181 . Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima.4. Profil nastavnika. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka.

zdrav način života 5.u korak s vremenom 4. održavanju zdrave težine. Humani odnosi 8. Radne navike.upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici.građenjem pravilnog stava prema moralu. posluženju. Kulturno i prirodno nasljeđe . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . pozitivnog odnosa prema radu. zdravoj prehrani. kolektivu i na javnim mjestima . Aktuelna zbivanja . odnos prema radu 6. prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. BiH i svijetu.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom . Kultura življenja . kulturnog i prirodnog nasljeđa .upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1. Moralni odgoj 3. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Pedagoško.4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . psihološko. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.upoznavanje.razvijanje radnih navika.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi. osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju .prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1.Zadaci: . higijeni. saznajna komponenta 7.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . upozoravanje na rizična područja u BiH. na neodlaženje u rizična područja .uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. samopouzdanja.

Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika.ponašanje na javnim mjestima . tehnici.Zašto poštovati kućni red škole .4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: .obrazovanju .šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .) .zdrav način života .svijetu .sredini .stvaralaštvo učenika u školi (u muzici.popratne pojave pušenja .terorizam. industrijska postrojenja) 2.prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje ..znakovi o pravima djeteta 3.kulturi .. Aktuelna zbivanja .Pravila škole . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.u korak s vremenom . odgojno disciplinskim mjerama . kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4.inovatorstvo . Moralni odgoj .odluke koje donosim 183 . učeniku generacije.institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .nauci .posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji.odnos prema alkoholu u društvenoj sredini . Kultura življenja .jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti .posjeta pozorištu i muzeju .Konvencija o pravima djeteta: .šta treba znati o AIDS-u . likovnoj umjetnosti.dijete ima vlastita prava .sportu .umjetnosti .alkoholizam .Upoznavanje.saobraćajni propisi i njihovo poštivanje .uključivanje u borbu protiv AIDS-a .3 sata . kulturnog i prirodnog nasljeđa .4 sata .

pojačana nesigurnost .kako aktivno učiti . saznajna komponenta .poželjne osobine ličnosti .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost .moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima .vježbe opuštanja i relaksacije 7.aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6. Humani odnosi .odmor i rekreacija .zabrinutost za svoju vanjštinu .4 sata .kada servirati gostima hranu 5. nepušenju održavanje zdrave težine korištenje.potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti .praktičnost i susretljivost u radu .pojačana osjetljivost/emocionalnost .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti . odnos prema radu .težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 .neodgovoran odnos prema radu .praćenje nastave .metode uspješnog učenja .sprečavanje nesreća u kući . zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti .moj odnos prema drugovima i drugaricama .pozitivan stav prema radu.šta rad daje i znači za nas i druge .kako biti društveno aktivan . Radne navike. kao i načinu rada .4 sata .zašto je značajno poznavati sebe . Pedagoško.maštanje o budućnosti .nepoželjne osobine ličnosti . psihološko.- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno.4 sata .zaokupljenost svojim spolom .

.- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. Profesionalna orijentacija . Mujkanović.privredna kretanja na području grada . BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.za personalni dosje učenika .5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.informisati učenike . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .3 sata . A..  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .. Handicap International 185 .. Dž. Sarajevo. Kalaš.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. E. P. Zelenika.rad . (2006).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful