Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

I.Čukovski. Kočić. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. Sekulić. H. P. Oslo pod snijegom(odlomak) 25. Z. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 . M. Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa.moje 22. Kikić. putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. dnevnik Uočava razliku između ljetopisa. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Šehović. N. Jovanović.. James Cook (odlomak) 24. putopis. Jesen 29. F. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih . Jazavac pred sudom(odlomak) 27. Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28.M..Bešeskija.

pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 . Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne.RJEČNIK. naravno. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. ne. li. kraju. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. sprezanje/ konjugacija. prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. god. doista. impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog.

oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. l. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici. Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. i II. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II.imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. jd. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I. količina. razlikovati. Objašnjava službu gl. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. i II. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola. njegovim postupcima. imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja.

parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. polazak u školu. dijelovi sela. rečenična intonacija. Dnevnik pripovjedački uobličen. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. trgovi. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. dijelova naselja. ulice. kako je dobio ime itd. trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 .Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. stvaralački diktat. boja. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva.

Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. vožnja. čija osnova završava na –je(htjeti. pisanje vokativa. scenografije. nabrajanje rečeničnih dijelova. literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar. umrijeti. plakati. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu. r. dinamična kamera. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume. plan. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. smjeti.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. je i ije u gl. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom.jd. panorama) Filmska maska.ć. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. jd. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije.r. živjeti. maske i kostimografije 13 .

Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. E. Alija H. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. scenografija. kvadrat. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. Branka Primorac: Maturalac 7. Najt. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 . I. gluma. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. domoljubnih.izražajna sredstva: govor. fabula prikazana kvadratima scenografiju. kriminalistički. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. kostimografiju. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. Cankar. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Crtice iz moje mladosti 13. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. pustolovni.

5. 2. 4. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. umjetničke. egzemplarnosti. rječnik. tekstualne adekvatnosti itd. priručnici za učenike(radne sveske). Jezik (gramatika. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.biografija i bibliografija. pravogovor. razvoj standardnog jezika).Videočitanka.te medijske kulture. b) rasporedu. 15 . televizija. likovnom kulturom. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). periodika.srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. teorije i interpretacije književnosti. poetske recitacije i dramatizacije tekstova).Nastavni program za predmet Bosanski. te dvije školske pismene zadaće). Medijska čitanka. 6. 3.kao i principima integracije i korelacije. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti).hrvatski. biblioteka). složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Vodič kroz lektiru. muzičkom kulturom i dr.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. radio.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. Osnovni ciljevi. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. pisci. Književnost (interpretacija književnih tekstova. čitanačkih i lektirskih). Naš jezik. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. zadaci.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.) Također. internet. reprezentativnosti. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Kultura izražavanja. priručnici za nastavnike. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. odgojnosti. Medijska kultura (strip. metodičari). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. pravopis. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.

3* i djelimično 16 .STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. 7.

1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. * A1. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. na pošti. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 . obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. kratka pisma.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. jelovnici.nivoa A2. poruke. natpisi na javnim mjestima. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.

određenih riječi. working conditions. osnovni rječnik. poštu. social customs itd. his. these. that. will.kratke opise ljudi. mjesta itd. some. . people.svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja . predmete. nothing) Pridjeve .Slobodno vrijeme. osnovni rječnik. some extracurricular activities . npr.recitiranjem recitacija i pjesama .koristiti javne usluge (npr. razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje .Životni uvjeti. possessions. anything. whose . transport itd. one’s) . željeznički kolodvor.upitne pridjeve. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme .prepričavanjem kratkih tekstova . Osim stalne nadogradnje svog rječnika. geography. what. expensive. nobody. which. those) . what. prošireniji rječnik. names of some meals. sports and games . prošireniji rječnik. . npr. npr. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima . sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. prošireniji rječnik.yours.posvojne(mine. . npr. much. particular weather. osnovni rječnik.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate . npr. school curriculum.spajanjem stubaca A i B . osnovni rječnik. seasons of the year. crylaugh Složenice. theirs. family gatherings .pisma dopisnom prijatelju itd. zdrava ishrana.osobe.izražavati: .rješavanjem zadataka višestrukog izbora i . npr. npr. that (boy).članove : a.upitne (who.govoriti o prošlim .pokazne (this. . any.sudjelovati u razgovorima na zadane teme .Zdravlje.Determinatore .Svijet životinja.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. its.izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan .neodređene (somebody.opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE .davati specifične obavijesti .prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati . aerodrom) .sastavljati dijaloge način . which. have/have got (potvrdni. whose) .could. outings itd.Moja zemlja.označavanjem: .predmete tačnih/netačnih tvrdnji . anybody. people . geography. have to. . pets. employment. preparing meals. must. niječni. npr. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. all.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . npr.posvojne pridjeve . climate.osobne (padež subjekta i objekta) . događaja. fraza i rečenica . ours. (a) litle . may. npr.ljude . telefon. the. upitni) Modalne glagole: can .pokazne pridjeve: this (girl). npr. .Škola.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . (a) few. many. unemployment. guitar lessons. supermarket. prošireniji rječnik.popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . those (boys) . dirty-clean. zero . učenici će naučiti koristiti: Afikse. domestic and wild animals .brojive i nebrojive .tačnih/netačnih tvrdnji .7.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . vezane za zadane teme i gramatiku. orange juice 18 . npr.Obitelj.ispravljanjem pogrešaka. predmeta. school choir. climate.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. an. something. npr.redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . ask-answer. vezane za zadane teme. . description of climate. nešto prošireniji rječnik. ordering or serving a meal in a restaurant. npr. culinary art itd.nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. hers. dirty Antonime. vezane za zadane teme.Vrijeme i godišnja doba. these (girls).pridjeve neodređene količine i broja.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .

care about us itd. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. discuss a subject. a u okviru datih tema.If. npr. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. komunikaciji. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. but. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 .Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. navike drugih ljudi itd. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. or. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. walk a dog. vezane za zadane teme. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. Naučiti da poštuju tradiciju. Rečenice: . kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. načina življenja a u okviru datih tema. ako je potrebno. slobodnog vremena učenika.Vremenske rečenice . na ono što učenike interesuje itd. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta.rečenice ( prvi tip) . because itd. edukacije. običaje.

raznovrsniji i pristupačniji. poštuju gramatička i sintaksička pravila. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. estetske i intelektualne sposobnosti. već mu nakon toga. popunjavanje formulara. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. govora. jednostavan opis) ili slobodno 20 . precizna uputstva. za uočavanje pojedinih detalja itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izbor i prilagođenost teme. te razvija njegove kulturološke. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Naravno. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. i njegovim doživljajima i uzrastom. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. određene pojedinačne informacije. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. podstiče kreativnost. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. čitanja i pisanja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. koristi odgovarajuća leksika. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. da bi im bili što atraktivniji. uz pohvalu za aktivno učešće. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. kontrolnih zadataka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. matematike. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kao što su pisanje pisama. ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.upoznavati različite kulture i tradicije. SMS ili e-mail poruka itd. izvještaja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . oglasa. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.(kreativno). pismenih vježbi. umjetnosti. 7. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. u svakom polugodištu po jedna. biologije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. jelovnici. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. razglednice ili jednostavna pisma. u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. DRUGA GODINA UČENJA . svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.3 za sve četiri jezičke vještine. ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. vozni red. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. rutinskim događanjima. diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 .CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. a za vještine govora i pisanja bar A1.

usebi ili naglas. yours…) . what.locirati ljude i predmete 2. odrična.pokazne pridjeve. odnosno negativne ili netačne odgovore.upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola . have/have got (potvrdna. pupils’ things. these. the. friends itd. (vegetable/flower garden). • Slobodno vrijeme . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. weather (rainy. upitna forma) Glagole: be. kupovina (at the supermarket.prisvojne pridjeve. school subjects.obraćati se ljudima . kao npr. i reagirati . fire) • Škola (school premises.: izvršavanjem uputa i naređenja.opisivati: . narodi . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. something…) Pridjeve: .100 Glagole: Present Simple (potvrdna. furniture. may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.pridjeve neodređene količine i broja (some. npr. which. upitna forma) Present Continuous (potvrdna.Lične (padež subjekta i objekta) . dovršavanjem rečenica. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. popunjavanjem praznina. all) . whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. peoples. upitna forma) Modalne glagole: can.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) .at the park (slide.brojive.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. grandfather. sunny…) in the garden. odrična. much.slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother. . my clothes. izvršavanjem uputa i naređenja. any.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno.tražiti i davati informacije 1) neverbalno. jump rope). zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. . nobody. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. extracurricular activities. razred .Determinatore.trenutnu aktivnost . anybody. some gardening tools (spade. nebrojive . gym. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.članove: a/an. rake. outings. in the country (camping. this (girl). those) . some musical instruments…) • Zemlje i oblasti.Prisvojne (mine. seasons of the year. many.ljude i predmete . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. 2) verbalno. entertainment • Okruženje.Neodređene (somebody. aunt. lunch box. uncle.zero . povezivanjem riječi u stupcima A i B. . godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. npr.Upitne (who. these (girls). which. Porodica 7. tent. watering can). whose) . Životinje Praznici . those (boys) . visiting relatives. odrična. ispunjavanjem tabela i križaljki.upitne pridjeve (what. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. that (boy). going out (library. swimming pool).Pokazne (this.identificirati ljude i predmete . swing. their culture (osnovni vokabular) 23 . npr. that.neka raspoloženja i stanja . buying some vegetables and fruit).pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .: ponavljanjem riječi.

USA.mjesto .igrati uloge .. razočarenje. odričnoj.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.) 2) verbalno. swimmingpool. to do homework. ples) 24 . quickly) Prijedloge: . (potvrdna.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . upitnoj i zapovjednoj rečenici . (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.mjesto (in.m. p.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. slikanje. make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. wild animals.izviniti se i prihvatiti izvinjenje .pisati po diktatu .sposobnost i dopuštanje (can. oblikovanje itd.znanje i neznanje .. situacije ili aktivnosti itd.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . skraćenice za dane u sedmici i mjesece . zahvalnost .ispunjavati tabele/križaljke . behind. pjevati i igrati jezične igre itd.Osnovni red riječi u potvrdnoj. -ing) .posjedovanje (have. zadovoljstvo. at Rečenice: .sugerirati neku akciju (Let’s …) . neslaganje.m.dovršavati rečenice . pen-friend) . opisivanjem predmeta.recitirati. be. on.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . on.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . najčešće (a. npr. have got.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje. prepričavanjem kraćih tekstove. pets (osnovni vokabular) • Praznici . redati riječi u smisaone rečenice . his house etc.smjer (left. in front of) . b) PISANJE: Učenici će: . hot – cold . do) Priloge (najčešće): .vrijeme: in. iznenađenje.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.davati upute i naređenja .emocije: slaganje. may) .prepisivati kratke tekstove .pisati kratke sastave na poznate teme itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . under. zanimanje i oduševljenje za nešto. right. npr.vrijeme .Skraćenice. basketball.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. nedopadanje. John’s book. UK. east. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . odrična.. dopadanje. up – down.: kroz crtanje.način (slowly.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. domestic. west) . upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow.Složenice u vezi sa datim temama ( football. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.

ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. te razvija njegove kulturološke. ispusti nešto ili pogriješi.govor tijelom. . pokret glavom kad se želi reći da/ne itd.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Shodno tome. ili Dobar dan i Good day) . estetske i intelektualne sposobnosti. Ovo može podrazumijevati: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. itd. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. i njegovim doživljajima i uzrastom. Sredstva.uzvike (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.: Dobar dan i Good morning/afternoon. koji se razlikuje od kulture do kulture. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Oops! kada neko padne. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: 25 . npr. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. umjetnosti. 26 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. kao što su pisanje pisama. izbor i prilagođenost teme. na prikladan način ukazati na greške. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. određene pojedinačne informacije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. popunjavanje formulara. biologije. precizna uputstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. već mu nakon toga. SMS ili e-mail poruka itd. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. da bi im bili što atraktivniji. oglasa. izvještaja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. uz pohvalu za aktivno učešće. koristi odgovarajuća leksika. pisanje prema modelu. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. koliko je to moguće. govora. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. čitanja i pisanja. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. za uočavanje pojedinih detalja itd. matematike.

Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. 27 . kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. u svakom polugodištu po jedna.

1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. čime se bavi. oglasi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik zna opisati obitelj. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. jednostavan diktat). koji govore o svakodnevnom životu. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. prospekti. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. kratke informacije o nekoj osobi. lične podatke. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. poslu.3 i djelimično nivoa A2. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. naučenih izraza. izobrazbu. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Može razgovarati na zadanu temu.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. obitelji. vlastito porijeklo. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. druge ljude. bližoj okolini). 28 . U svakodnevnim tekstovima (npr. jelovnici.

popunjavanja tabela i sl. aber ich habe genug Platz.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino. . 5.u programu kina odabrati film. Ihnen) . odlazak na izlet. 29 . ihr) . -pisati jednostavne poštanske karte ili email.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) . 3.... . 7. i 3.dopunjavanja teksta. aber sie gefällt mir.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.in der Küche. Ich habe kein Haustier. . . Mathe mag ich nicht. .. Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. Mein Vogel kann. 6. razumjeti mjesto i vrijeme.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji ..Lične zamjenice u dativu (mir. . .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.popunjavanjem praznina u tekstu.. muzej. plan učenja. . licu množine (euer. zahvaliti se. Möchtest du etwas trinken?. Mein Lieblingstier ist. Odlazak u kino.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Ich möchte lieber eine Cola.razumjeti jednostavne pisane upute. .pridruživanja slike tekstu. 4.povezivanjem slike i slušanog teksta.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.odgovaranja na postavljena pitanja. . putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .Prisvojne zamjenice u 2.. pozorište.... Zamjenice: . . Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?. pozorište. : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen. . dir.Lične zamjenice u u akuzativu (množina) .Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . . npr..napisati sasvim jednostavna saopćenja. . 2. Wie geht es dir?) . posjeta prijatelju. Das Zimmer ist nicht groß. . posebno ako su ilustrirane. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. ..popunjavanjem tabela.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1.čitati rečenice i kraće tekstove. 8. . .

der Krimi.prezent povratnih glagola.dopunjavati izostavljene riječi. ili. die Clique treffen. die Zirkusnummer. . Was kostet.preterit glagola sein i haben (1.voditi dijaloge prema datoj skici. lice jednine) Brojevi: .. zu Hause bleiben.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . .rekonstruirati riječi i rečenice. .redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna.. müssen.welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: . i 3. onda . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.. etwas mitnehmen/vergessen.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. Vikend: richtig ausschlafen. . upitna (W-Fragen.. .prezent glagola sa razdvojnim prefiksom.konstrukcija es gibt + akuzativ.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.postavljati jednostavna pitanja. . dijelove rečenice ili cijele rečenice.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. ..prezent modalnih glagola mögen. .. frei haben . 30 . oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.prepisivati rečenice i kraće tekstove.. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht). aber. wollen. PISANJE Učenici će: .? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen. . Ball spielen .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: . Ja/NeinFragen).igrati uloge. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.. .

kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. estetske i intelektualne sposobnosti. i njegovim doživljajima i uzrastom. već mu nakon toga. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. podstiče kreativnost. za uočavanje pojedinih detalja itd. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. izbor i prilagođenost teme.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. određene pojedinačne informacije. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. čitanja i pisanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. te razvija njegove kulturološke. uz pohvalu za aktivno učešće. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. na prikladan način ukazati na greške. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. precizna uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sredstva.

u svakom polugodištu po jedna. 32 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. biologije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. da bi im bili što atraktivniji. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. raznovrsniji i pristupačniji. pismenih vježbi. da se logički slijede događaji koji se opisuju. . matematike. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Interkulturalne vještine Učenici će: . kao što su pisanje pisama. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Naravno. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. SMS ili e-mail poruka itd. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. izvještaja. koristi odgovarajuća leksika. oglasa. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. umjetnosti. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.uzrast učenika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. koliko je to moguće. pisanje prema modelu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. kontrolnih zadataka.

VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Znanje o jeziku 33 . jednostavan diktat). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. vremenska prognoza). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. naučenih izraza.NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. koji govore o svakodnevnom životu. lične podatke. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu.imenovati zgrade u gradu.povezivanjem slike i slušanog teksta. Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . život u porodici / obitelji 12. .sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen. ljudsko tijelo i zdravlje 16. .govoriti o trenutnoj aktivnosti . : Ljetni raspust: am Meer.in der Küche Zamjenice: . . praznici 13. stanovanje 15.čitati rečenice i kraće tekstove.popunjavanjem tabela. svakodnevni život 11. .popunjavanjem praznina u tekstu.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. im Gebirge. . govoriti o svojim omiljenim predmetima.napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . odijevni predmeti 18. jednostavne informacije i sl.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . . Deutsch finde ich super.Lične zamjenice u akuzativu .tražiti i nuditi pomoć. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . škola (školski predmeti. npr. . Deutsch. ljetni raspust 9.opisati ljude i predmete . poželjeti mu brzo ozdravljenje.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. raspored časova) 10. . . odlazak u kupovinu 14.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Škola: das Schuljahr.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. .imenovati odijevne predmete. Wie geht es dir?) . . . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.imenovati nastavne predmete. moje okruženje 17. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . 34 . Gegen Mittag komme ich nach Hause. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde. Mathe.izvinuti se .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .pridruživanja slike tekstu.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .pitati nekog za zdravlje.

die Wiese. . müssen. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.. im Haus. das Wohnzimmer.preterit glagola sein i haben (1. Ich finde die Jacke schön und modern. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. .. wollen.postavljati jednostavna pitanja. ili.. Shodno tome. .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. .konstrukcija es gibt + akuzativ. onda . . lice jednine) Brojevi: . Geschenke. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. der Park. .dopunjavati izostavljene riječi. PISANJE Učenici će: . Moja okolina: der Wald. Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 . zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. der Wunschzettel. . oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. im Bett liegen.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. aber. .prezent povratnih glagola.. zahlen.dopunjavanja teksta.prepisivati rečenice i kraće tekstove. .igrati uloge.rekonstruirati riječi i rečenice.. die Küche.. i 3. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna... sprechen). Ja/Nein-Fragen). Ljudsko tijelo. in der Wohnung.prezent modalnih glagola mögen. im zweiten Stock. GOVOR: Učenici će: .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.voditi dijaloge prema datoj skici.. Odlazak u kupovinu: der Supermarkt. . upitna (W-Fragen. . dijelove rečenice ili cijele rečenice. . Was kostet..odgovaranja na postavljena pitanja.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. .? Stanovanje: in der Stadtmitte.prezent nepravilnih glagola (fahren. einen Ausflug machen…. der Einkaufswagen.popunjavanja tabela i sl.Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: . . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika..

Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. i njegovim doživljajima i uzrastom. da se logički slijede događaji koji se opisuju. govora. izvještaja. pisanje prema modelu. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. oglasa. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. izbor i prilagođenost teme. uz pohvalu za aktivno učešće. da bi im bili što atraktivniji. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. raznovrsniji i pristupačniji. estetske i intelektualne sposobnosti.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. koristi odgovarajuća leksika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. 36 . kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. određene pojedinačne informacije. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. za uočavanje pojedinih detalja itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. poštuju gramatička i sintaksička pravila. već mu nakon toga. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. SMS ili e-mail poruka itd. podstiče kreativnost. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. na prikladan način ukazati na greške. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. kao što su pisanje pisama. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Sredstva. precizna uputstva. te razvija njegove kulturološke. popunjavanje formulara. čitanja i pisanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. koliko je to moguće.

Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. 37 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. biologije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. . Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Interkulturalne vještine Učenici će: . umjetnosti. matematike. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. u svakom polugodištu po jedna. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. pismenih vježbi.

čestitke. upitnike. čestitke. natpisima. križaljke piše lične poruke. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. pitanja. oglasima. • čita i razumije kratka pisma. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva. pozivnice. pozivnice. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 . savjete. poruke. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. zadatke.1. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku.3 i djelimično nivoa A2.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. oglase. Evropskog okvira za strane jezike. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. uputstvima.

faire le ménage . -Kuća / dom Stanovanje. Razvijanje -Francuska / . 39 Učenici će stalno 7. predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1.) l’immeuble :le rez-de chaussée. osobe sa zvučnog aux. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član . les meubles . les cartes d’invitation. les voisins. les articles. pošta. Noël.. svoju koji je izgovorio potvrdnoj. l’anniversaire.. les étages. les prix. direktnog i . bol. choisir/acheter des cadeaux. sposobnost.razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo.neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice.les fêtes en famille : Le Jour de l’An. godina bliža okolina) ga okružuju..koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket.. učenja okolinu.. mettre en ordre. monter/descendre l’escalier. l’appartement: les pièces. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje.rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. les chansons de fête. al – želju. škola -Kuća/dom -opisati sebe. les cartes de voeu.. euse i eur.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja. tvrdnji izgovorne cjeline. naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici. -Slobodno razmjenjivati.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice ..verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje.. prendre l’ascenseur. trice poziv i izraza . ma chambre.množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2. zahvalnost. au supermarché (les rayons. -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim ... pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. selidba. članove Rečenica (stanovanje i porodice... upitnoj... -Kupovina Aller aux centres de commerce.

verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni. les habitants. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. au concert. željeznički. ili naglas i reagovati : de qui.) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles.. ? -Škola – proširivanje vokabulara . organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 ...les activités à l'école : les excursions. à qui… 1. gagner / perdre.. les beautés de mon pays (les lacs. payer à la caisse. la correspondence. oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. les régions.. aller à la bibliothèque. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui... les rivières.. višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2.telefon. les montagnes.. tout. les mers. les visites / les échanges scolaires. la capitale. re. ) Combien coûte. strane svijeta : le pays/la ville natal. que.neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on.. essayer..neverbalno : .. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj.. les projets scolaires.. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir..

des fruits et des légumes . volontiers.za količina: peu.pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici. prendre des médicaments. encore -za način : bien. trop. avec... à la fin.. mais. de. assez. très. à côté de. parce que mauvaise santé. pour. longtemps . dedans. contre. avoir mal à. chez. aller voir le docteur. là. car. près de. dans. entre. loin de. au milieu de. encore.. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 .. en. . où.. dehors -za vrijeme: maintenant. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. vite. -Veznici : et.. toujours. les recettes. Prijedlozi à. les repas. puis. ou.. finalement. mal. avoir de la fièvre.. ensuite.prendre des vitamines. beaucoup..

za uočavanje pojedinih detalja itd. Pisanje 42 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. određene pojedinačne informacije. te razvija njegove kulturne. precizna uputstva. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. koliko je to moguće. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. izbor i prilagođenost teme. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Sredstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. uz pohvalu za aktivno učešće. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. već mu nakon toga. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. na prikladan način ukazati na greške. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. raznovrsniji i pristupačniji. i njegovim doživljajima i uzrastom. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. govora. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. poštuju gramatička i sintaksička pravila. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. čitanja i pisanja. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.

prilikom rada u parovima. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 43 . što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. SMS ili e-mail poruka itd. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. fizikom i hemijom. kao što su pisanje pisama. upitnika.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktati) ili slobodno (kreativno). u svakom polugodištu po jedan. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. pismenih vježbi. produbljuje. životna sredina). individualnog izlaganja. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kontrolnih zadataka. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. oglasa. ako je potrebno usporava tempo. pisanje prema modelu. izvještaja. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti.

3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. kao drugog stranog jezika. uz znatan napor. u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. jednostavne tekstove (pisma. jednostavne poruke (lična pisma. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke. kratke vijesti. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . jednostavan formalan i neformalan razgovor. da imaju više poštovanja prema drugima. U nastavi francuskog jezika.

l'hôpital.Bliski futur .slaganje i neslaganje .) Zamjenice . godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .opisne . biranjem tačnog odgovora. la bibliothèque. devoir) . hier.Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima .vršiti upoznavanje . itd 2) verbalno. zaokruživanjem tačnog odgovora.izraziti .predstaviti sebe i članove svoje porodice .U supermarketu.vrijeme: aujourd'hui.porodici . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. tard . jardinier.pisati kraće diktate . beaucoup.neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux.izvinjenje .ljude i predmete . tôt.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. npr: . acheter et payer. etc . osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 .pravilna množina na-s .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme .čestitanje .jednina i množina . povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno. campagne.količinu: peu. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom ..Nivo 7.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .praviti rečenice od datih elemenata .Praznici i odmori. les animaux.. osnovni vokabular npr.trenutnu aktivnost . là.tražiti i nuditi pomoć .upitne: Qui?.mjesto: ici. recitovati b) PISANJE Učenici će: . etc) . .Imperativ (ponavljanje) . trop. Situations propres aux actes d'achat.govoriti na jednostavan način o . aller à la piscine. spectacles. podvlačenjem odredjenih informacija.U restoranu. popunjavanjem praznina zadatim riječima. que.svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. De/à qui?.Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu. pjevati. pratiquer un sport. etc . la ferme. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. la poste. où Pridjeve . osnovni vokabular: carte/menu.proste odnosne zamjenice: qui. commander un plat.Perfekat glagola na –er Priloge za .slobodnom vremenu . vouloir savoir.locirati ljude i predmete .davati upute i informacije -prepričavati kratke priče. assez. npr: traženjem odredjenih informacija. la banque. dovršavanjem rečenica. Que?.svom okruženju . npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje. razred Osnovna škola 2.tražiti i davati informacije .obraćati se ljudima . De/à quoi .Prezent (ponavljanje) . aller au stade.neka raspoloženja i stanja . etc) . aller au théâtre.popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: . le théâtre. les parents de ma belle-soeur tec) . etc .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir.prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) .lične nenaglašene . npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja.opisivati: . demain. où. très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. aller au cinéma. dont. izvršavanjem uputa i naredjenja. popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.dopadanje i nedopadanje . označavanjem vrai/faux.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.

načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. aller à la mer. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Brojeve do 100 famille. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. izbor i prilagođenost teme. precizna uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. de. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. optimalan period 46 . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. i njegovim doživljajima i uzrastom. dans. Sredstva. Shodno tome. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. lettre. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. avec etc. chez.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.prepričavati kraće tekstove . plan de la ville) Prijedloge À.križaljke . te razvija njegove kulturološke. govora. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. podstiče kreativnost. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. čitanja i pisanja. estetske i intelektualne sposobnosti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. à la montagne.

Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). koliko je to moguće. kao što su pisanje pisama. pismenih vježbi. već mu nakon toga. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pisanje prema modelu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. SMS ili e-mail poruka itd.za razmišljanje i pripremanje. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. popunjavanje formulara. određene pojedinačne informacije. Interkulturalne vještine Učenici će: . Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. da se logički slijede događaji koji se opisuju. biologije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. raznovrsniji i pristupačniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. 47 . za uočavanje pojedinih detalja itd. na prikladan način ukazati na greške. matematike. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. kontrolnih zadataka. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. umjetnosti. oglasa.upoznavati različite kulture i tradicije. uz pohvalu za aktivno učešće. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. u svakom polugodištu po jedna. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.

a ne o jeziku .kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . duhu tolerancije. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razumijevanje i poštivanje drugih kultura.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 . NIVO: PETA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. predanosti i preciznosti u učenju jezika . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara. humanizmu i internacionalizmu. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. kosmopolitizmu.

Opisati slobodne aktivnosti (sportske. 2) verbalno.Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . povrće. pjesmice.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .upotrebljavati brojeve do 1000 . 2) verbalno.: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. 20 min. odlazak na izlet i dr. 49 . npr: -gestikuliranjem.Aktivnosti u nastavi . posjeta prijatelju. -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. dual i plural imena. komparaciju pridjeva. Nivo VII razred Osnovna škola 5. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. prepoznavanje.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. kulturne. npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular . imenske i glagolske rečenice . pola sata) . izražavanje posjedovanja.Izražavanje vremena (15 min.. brojevi) .Kupovina (voće. prijedloge.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .: . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. genitivne veze.) . mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. brojeve..Kroz dijalog (igre.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Nabrojati dane u sedmici.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.godina učenja arapskog jezika Teme . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. ponoviti osnovne fraze. npr. ponavljanje. lične i pokazne zamjenice.

GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. -recitirati kraće pjesmice. glavni grad . treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.domovina.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) . -pjevati. te razvija njegove kulturološke. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.itd. godišnja doba . volim da. vole. estetske i intelektualne sposobnosti.. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da..Kod doktora .Dani.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. podstiče kreativnost.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.dopunjavaju izostavljene riječi. 50 . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole). i njegovim doživljajima i uzrastom. . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. -glumiti.Arapske zemlje i glavni gradovi . . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu . I na ovom nivou (peta godina učenja). dijelove rečenice i cijele rečenice.rekonstruišu sintagme i rečenice. -postavljati jednostavna pitanja.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . mogu . favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.razumjeti jednostavne pisane upute. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. mjeseci.. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Sredstva.itd. treba istaći poseban značaj motivacije.

Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. matematike. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. odnosno interdisciplinarnih projekata. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. biologije. izbor i prilagođenost teme. koliko je to moguće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). kao i pravila pravopisa i interpunkcije. kao što su pisanje pisama. na prikladan način ukazati na greške. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. već mu nakon toga. čitanja i pisanja. izvještaja. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . ulogu igra i kreativnost izražavanja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. precizna uputstva. obogaćivanje nastave elementima igre. određene pojedinačne informacije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. koristi odgovarajuća leksika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. kao i dostignuća drugih itd. popunjavanje formulara.- podsticanje inicijative učenika . stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. umjetnosti. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Naravno. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. uz pohvalu za aktivno učešće. pisanje prema modelu. analiziranje teškoća u procesu učenja. govora. da bi im bili što atraktivniji. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. poštuju gramatička i sintaksička pravila. oglasa. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). ritma i dramatizacije. raznovrsniji i pristupačniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kontrolnih zadataka.upoznavati različite kulture i tradicije. u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . 52 . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. pismenih vježbi. . diktata (10 do 15 minuta). nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.

vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika . NIVO: DRUGA GODINA UČENJA . predanosti i preciznosti u učenju . fonetskim i gramatičkim minimumom. duhu tolerancije.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika. razvijanje sposobnosti slušanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. i međusobnog uvažavanja.čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti. humanizamu i internacionalizmu. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj .ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.čitanje riječi.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja . kosmopolitizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. a ne o jeziku .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).popunjavanje slova i riječi putem igara. ovladavanje osnovnim leksičkim.

crtanjem. wara'a) .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen . Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema .Predstaviti sebe i druge zamjenice (man.Bliža .davanjem kraćih odgovora. 'ila. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično.Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno.: nahnu) osnovni .Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi. učiti samo škola i upoznavanje način npr.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. razvrstavanjem slika.Škola .razvrstavanjem slika. 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati . hiya. godina . znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am. . Učenici će . školskoj torbi i učionici . 'anta.- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). huwa. pisanje tanwina. tačnih i netačnih tvrdnji . . la) ponavljanje. pisanje određenog člana.dopunjavanjem teksta . npr: fawqa. Upitne .Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge .tražiti određene informacije u tekstu i (hal.Reći koliko je sati (puni crtanjem. Prvi .Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana. osnova za učenja prijatelji ma. “sunčevih” i “mjesečevih” slova.povezivanjem slike i teksta.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica. Sekundarni pridruživanjem slike tekstu. označavanjem sat) prijedlozi (tahta.Odjevni 2) verbalno.Nabrojati ograničen broj .Nabrojati dane u sedmici . nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog . vokabular. 'amama.Kuća 2) verbalno. npr.Porodica i . zamjenice (hara.. osnovni okolina min.: harihi.dopunjavanjem teksta (igre. koji će biti . kam) . `ala) 1) neverbalno.Imenovati članove svoje . 'anti.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 . kratki i dugi vokali. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). predmeti . 2.Opisati jednostavnim . ralika. npr: vokabular. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom.

prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. sagir.odjevnih predmeta . \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.Hrana i piće .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Shodno tome. ̉yn itd. .) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. . . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. 55 . Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne sposobnosti.odgovarati na pitanja. sad. .rekonstruirati riječi.recitirati. .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: . pjevati . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost.dopunjavati izostavljene riječi.igrati uloge. tawil. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. Sredstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. i njegovim doživljajima i uzrastom.postavljati jednostavna pitanja. qasir.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . te razvija njegove kulturološke. podstiče kreativnost.učestvovati u dramatizacijama. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. .

Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. uz pohvalu za aktivno učešće. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama.- podsticanje inicijative učenika. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. ritma i dramatizacije. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). analiziranje teškoća u procesu učenja. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. obogaćivanje nastave elementima igre. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. koliko je to moguće. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. precizna uputstva. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. određene pojedinačne informacije. već mu nakon toga. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. čitanja i pisanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. izbor i prilagođenost teme. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. biologije. upotreba savremenih tehničkih sredstava. kao i dostignuća drugih itd. koristi odgovarajuća leksika. govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. 56 . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. na prikladan način ukazati na greške. umjetnosti. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. odnosno interdisciplinarnih projekata. raznovrsniji i pristupačniji. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. da bi im bili što atraktivniji. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. poštuju gramatička i sintaksička pravila. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. da se logički slijede događaji koji se opisuju.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 57 . nakon svake obrađene nastavne jedinice. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Interkulturalne vještine Učenici će: . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. diktata (10 do 15 minuta). uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.

U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. trouglu.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. kružnici i četverouglu. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. 58 . Takodje. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Naime. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva.

1350). Pravougaonik. Brojevni izrazi. Izometrijska preslikavanja. 59 . Uređenje u skupu cijelih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. 5.Paralelogram. Uglovi sa normalnim kracima. Vrste četverouglova.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Decimalni brojevi.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Pravougli trougao. Romb. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Brojevni izrazi. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka.Površina trougla.Zaokruživanje decimalnih brojeva.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis).Uglovi četverougla. Konstrukcije deltoida. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Zbir uglova trougla.Vrste paralelograma. Suprotni brojevi. Skup cijelih brojeva. 750. Kvadrat. Konstrukcije nekih uglova (600.Uglovi trougla.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.b e N ). 1200. Jednakost uglova. Uzajamni položaj dvije kružnice. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Uglovi sa paralelnim kracima. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a. 2. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Konstrukcija tangente kružnice.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Površina trapeze.Osnovne konstrukcije trougla.Uzajamni položaj prave i kružnice. Svojstva paralelograma. Centralni i periferni ugao. Simetrala duži i simetrala ugla. Površina peralelograma. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Srednja linija trapeza.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Svojstva trapeza. Decimalni zapis racionalnog broja. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3.Odnos stranica i uglova u trouglu. TEMA – ČETVEROUGAO.Konstrukcije paralelograma.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Pojam i svojstva.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima.Trapez. Odnos stranica u trouglu. 450. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.Konstrukcije trapeza.Deltoid. Trougao. 4.Opisana i upisana kružnica trougla. Mjerenje površina. Podudarnost trouglova. Obim trougla i četverougla.

Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. ustrajno. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Samostalno sastavljanje zadataka. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Uspostavljanje grupne saradnje. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. - - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. 60 . Samostalnog otkrivanje novih činjenica. Rada. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. precizno i postupno. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. analize i sinteze.

Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Množenje decimalnih brojeva . Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. x-a<b. a kod kuće rade domaće zadatke. a:x=b. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. x:a=b. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. ax-b=c. Suprotni brojevi. odgovornost za rad. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. ax+b=c. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. a-x<b. x-a=b. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. x+a>b. Skup cijelih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. tačnost.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. urednost i sistematičnost. Dijeljenje decimalnih brojeva. x-a>b. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Zaokruživanje decimalnih brojeva. • • • • • • 2. a-x=b. grupa).Apsolutna vrijednost cijelog broja. STAVOVI. Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. a-x>b. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Upoređivanje decimalnih brojeva. vrše procjenu rješenja prije računanja. (x-a)+b=c. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Osobine množenja decimalnih brojeva. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Decimalni brojevi. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija.

Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Dijeljenje cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. pomoću brojne prave. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Upoređuju zadane cijele brojeve. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. b Svojstva množenja racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). Decimalni zapis racionalnog broja. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. • znanje o svojstvima računskih operacija. tačkama brojevne prave. Motiviranost za individualni i rad u parovima. • 3. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. • Razvijaju upornost. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Predviđaju približan rezultat. • • • • • 62 . Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. vertikalno i horizontalno. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. • • • • • • različite načine. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Oduzimanje cijelih brojeva. Skup racionalnih brojeva. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Sabiranje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. • • • • proširenje skupa N. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima.

Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. crtanju i geometrijskim konstrukcijama.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Osnovne konstrukcije trougla. Težište i orto centar trougla. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Elementi trougla. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Čitaju. • • • • • racionalnih brojeva. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. zapažanja i logičkog mišljenja. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. uočava odnose među elementima. 750. • zadatke. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. 4. 1350). zadataka. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. 1200. Samostalno crta. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Razvijanje sposobnosti posmatranja. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. zapažanje i zaključivanje. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Pravila podudarnosti. Podudarnost trouglova. • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Odnos stranica i uglova u trouglu. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Konstrukcije uglova (600. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. 450. • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Uzajamni položaj prave i kružnice. Trougao. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Vanjski uglovi trougla. Uglovi sa normalnim kracima. Odnos stranica u trouglu. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. 300. Konstrukcija tangente kružnice. • • • • • Prati predavanja nastavnika. usvajaju pojam rješenja jednačine. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. analiziraju. Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. konstruiraju i diskutuju rješenje). Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Aktivno posmatra.

Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. smisla za preciznost. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Konstrukcije paralelograma. Vrste paralelograma. Trapez. Vrste četverouglova. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. 5. upornost. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. nastavne plakate i dr. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Srednja linija trapeza. Uglovi četverougla. Površina peralelograma. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. Samostalno uočava i logički zaključuje. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Deltoid. romb. • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . Konstrukcije trapeza. Svojstva trapeza. tačnost. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. kvadrat. Elementi četverougla. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Mjerenje površina. romb. Stiču vještinu korištenja pribor. Konstrukcija deltoida. Svojstva deltoida. Paralelogram. pravilno piše i crta u svojoj teci. • redoslijeda konstruktivnih koraka. unutrašnjih uglova u trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. • • • Razvijanje radnih navika. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Svojstva paralelograma. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Površina trapeze. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. kvadrat. završava izgrađivanje pojma četverougla. Površina trougla. • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. trapez i deltoid. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. kvadrat. ČETVEROUGAO. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. grafoskop. Obim trougla i četverougla. tačnost i preciznost u radu.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. Pravougaonik.

• Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. 3. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima.DIDAKTIČKO . • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. dekadnom jedinicom.. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. promjene vodostaja rijeke. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. nadmorske visine – dubine mora. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. kretanje udesno – ulijevo. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. 2. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Provjeravati zakone komutacije. geografska dužina i širina itd). dobitka – gubitka i dr. a zatim definirati skup cijelih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. gore – dole. razred). a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja.METODIČKE NAPOMENE 1. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. 65 .

• Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. ne treba ih dokazivati. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. deltoida. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. kvadrat i romb. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. a za kvadrat samo jedan. prave i kružnice i dvije kružnice). 66 . • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. Dijeljenje. TEMA – ČETVEROUGAO.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Upotrijebiti i grafoskop. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. neposrednim mjerenjem i ogledom. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. 5. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. jednakost suprotnih uglova. susjedne stranice i uzastopni uglovi. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. 4. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja.. • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. • Ponoviti podudarnost duži.. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Dokazati tvrdnju. trapeza. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova.. odnosno dijeli negativnim brojem. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik.

).Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. procedurama i instrumentima. vodeći računa o individualnim mogućnostima. U skladu s tim. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. specifične komunikativne i radne vještine. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. pravougaonika i sl.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. procesa. Individualno prilagođeni program. 67 . proizvoda i sredine učenja. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . sposobnostima i sklonostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. rad na projektu.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.

FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. matematike. U kontekstu toga. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. 68 . biologije. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. kao i koncepata. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. te pravljenju svakodnevnih izbora. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. S druge strane. tehničke kulture. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. informatike. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. geografije.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

Priprema vježbe mjerenja. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. fizikalne pojave. materija. kretanje. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. tijelo. tehnički proizvod). izvedbe (referat. proizvoda i sredine učenja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. stavovi. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. svojstva tijela. VII razred – 1 čas sedmično. prikupljaju podatke. Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. fizikalni sistem. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. tvar. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. nastavnik kreira problemsku situaciju. Priroda. FIZIKA. metod fiziketeorija. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. rad na projektu. Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. eksperiment. služeći se modelom crne kutije. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. izvodeći odabrane eksperimente. Sami izvode eksperimente. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. procesa. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. Prepoznaje simbole i 72 . Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. stanje. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. provjeravaju svoje ideje i zaključke. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). specifične komunikativne i radne vještine. Individualno prilagođeni program. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. čestica. Za uvođenje učenika u svijet fizike. laboratorijski rad učenika.

kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. srednja vrijednost mjerene veličine. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. litar (l). o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. centi i mili. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. trenutak. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Mjere zapreminu tečnosti. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. sportu. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. metar (m). Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Zapremina tijela. Gustina. Zna odnos sekunde prema minuti. Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. kilogram (kg). Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Tačnost i preciznost u mjerenju. geografiji i dr. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. deci. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. kubni metar (m³). Vremenski period. mjerila. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. debljine.mjernih jedinica (SI). Mjerenje. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. opsega. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Razvoj navike istraživanja. kao i njegovom zapreminom. prečnika.. vrste grešaka. danu. Mjerenje vremena. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. Određuje površine i zapremine. vaga. saobraćaju. satu. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Masa tijela. kvadratni metar (m²). upoređuju mase različitih tijela. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. 73 . SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. uz prethodno procjenjivanje. određuju srednju vrijednost. Mjerenje duljine Duljina. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. sekunda (s). Razlikuju značenja za kilo.

da je molekula građena od atoma. 74 . Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Agregatna stanja tvari. Kelvin (K). Ocjenjuje učenike. neutrona i elektrona. tečnih i gasovitih tijela. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). izvodi oglede. prikazuje modele molekula i atoma. iznose svoje ideje.Mjerenje temperature Temperatura. odnosno međumolekularnom prostoru. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. koristeći se čestičnim modelom tvari. atomi. . Priprema nizove zadataka za kontrolni rad.da je atom građen od protona. stepen Celzijusov (ºC). . Molekule. smješe hladne i zagrijane vode. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Prezentiraju svoje radove. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Mjerenje temperature. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. . vode. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Čestični model tvari. Mjere temperature zraka. Ocjenjuje učenike.

Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Zatim.BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 . anatomskoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja.

vještine i navike. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. evaluacija. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. Mikroskopirati. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. izvođenje.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. istražuje. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Modelirati. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. Također. također koriste i druge izvore znanja. jedinke) građene od ćelija/stanica. procesa i zakonitosti o prirodi. . a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. bilježi rezultate. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. radi u grupama. klasificira stečena znanja. Učenici u parovima. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. proširuje ih i praktično primijenjuje. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Posmatra.

Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. njene koristi za svakodnevni život. rada u grupama/timu. Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. međusobnog uvažavanja. Opisuje. korištenje životinja u ishrani čovjeka. ali i samostalnog rada. u granicama mogućnosti. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. građu životinjske ćelije/stanice. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. samostalnog rada. navike BIOLOGIJA. tačnosti. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). 77 . Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. privredni značaj i zaštita. stavovi. diobu ćelije. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Sadržaji Ponašanje životinja. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. Radi u grupama. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. procesa učenja u grupi (timu). razlika između biljne i životinjske ćelije. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. kritički razmišlja. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. sistematičnosti. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Usvoja naučni pogled na svijet. prikuplja materijale. Vrijednosti . preciznosti. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. VII razred – 2 časa sedmično. ali i samog čovjeka kao dijela prirode.Komunicira i iznosi svoje stavove. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima.

Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. fiziologija. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). znaju organizma. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. sistematika. mokre preparate. zna razliku u građi ćelijska opna . kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. stavovi.. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Vrijednosti . Učiti o građi životinjskih organizama. tkivo. preparate. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. organ. sistem/sustav organa. mjerne instrumente. tj.. ćelija/ stanica. organele ćelije: Također. Usvaja pojmove: tkivo. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. etologija životinja). hemikalije. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. sistem organa. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. Steći će znanja o građi organizam. Životinjska ćelija/ stanica. prema nivoima tjelesne organizacije. crteže). općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. Često koristi dodatne 78 . Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. funkciju pojedinih organela. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. organ. životinjske ćelije/stanice. organizam. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi.

Razvoj svijesti o značaju mikroskopa.informativno. Posvećuje pažnju 79 . Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. mitohondrije. Komparativno morfološko fiziološki pristup. crteži.). Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza. Donose u školu posebnim potrebama. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. posteri i dr. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Haploidan i diploidan broj hromosoma. potporno. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Omogućava učenicima da uče zajedno. Rade u timu. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. da se druže. nervni/ živčani sistem i osjetila. centrozom. Građa i funkcija životinjskih tkiva.citoplazma. razmnožavanje. Sistemi organa: kožni sistem organa. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. mišićno. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice. nervno. probavni sistem/ sustav i prehrana. sistem organa za izlučivanje. jedro. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. ribosomi. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. potporni sistem i kretanje životinja. Uključuje učenike u grupni rad. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Sistematika Klasifikacija ćelije.

a posebno za čovjeka. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. valjkaste gliste/ obli crvi. dupljari. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja.). Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija.) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. zoološki vrt i dr. U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. insekti.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. bezlubnjaci/ kopljače. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. člankovite gliste/prstenasti crvi. Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . zglavkari. podjela i značaj. . kućica puževa i školjaka i dr. Muzej ili Zoološki vrt. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama.

Izumrli gmizavci. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Opće osobine građe i razmnožavanja. Glavne grupe i značaj.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Značaj u ishrani. rasprostranjenost. niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Sakupljaju razne tekstove i fotografije . Etologija riba. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. . također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. veoma raznolike skupine Seoba ptica. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja).kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Sistematske grupe. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. rasprostranjenost. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. glavne grupe. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Građa tijela. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). građa i razmnožavanje. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. razmnožavanje i razviće. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju.

BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Važnije grupe sisara. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. svih drugih životinja. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. stalna temperatura tijela.dimorfizam i briga o potomstvu. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. lovna divljač). posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke.

izrada postera. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. zoologije. uz obalu tekućice. sistematike. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. klasificiranja i tumačenje podataka. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Izvođenje ogleda. .predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. grafikona i modela. . bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. antropologije. u parovima i individualiziranim radom. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. 83 . shema. etologije i ekologije. Rad na terenu (u šumi. nastavne metode i nastavna sredstva. izrada nastavnih sredstava. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. morfologije.sakupljanja. .posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). ekologije). što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta.uočavanja promjena u vremenu i prostoru.sabiranja. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. . a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. . Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. izvođenje ogleda. etologije. gajenje biljaka i životinja. fiziologije. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. evolucije. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. posmatranje ponašanja životinja. livadi/travnjaku. parku. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. genetike. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. mikologije. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu.

Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. intenzivno s roditeljima. za organiziranje različitih oblika rada. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. suhim i mokrim preparatima. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. 84 . a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. zidnim slikama. ponekad i skromne ekonomske učinke. Internet konekcija također mora biti prisutna. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. u granicama mogućnosti. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. mikroskopima. Provjeru prati ocjenjivanje . mikroskopskim preparatima. To se postiže putem kontinuirane provjere. treba primjenjivati usmeni.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. vještina i navika. Također. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Također. Ocjena mora biti javna. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. priborom za disekciju. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka.

OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. klimatske karte.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). zaljeve. Šta je struktura stanovništva.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO . moreuze. Služiti se geografskom kartom.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. Kontinenti. Nabrojati vrste kraških oblika. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. otoke. reljef. vrste mora. morske i riječene slivove.florne i faunističke karakteristike.poluotoke.gdje se nalazi Evropa. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. znati analizirati klimatske dijagrame. evropska mora. Znati pokazati na geografaskoj karti. stanovništvo i naselja na Zemlji. otoke i poluotoke.koristiti kartografske znakove. rijeke i jezera. PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 . klima.

Znati pokazati pripadajuća mora. moreuze. 86 .rad na uzorcima. Činjenice – pojmovi. faktori-činioci. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. znati objasniti razuđenost obala. njihove posljedice. demografska stagnacija. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas. regije Evrope. koja mora nazivamo sredozemnim. skiciranje. koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. pisanje izvještaja o istraživanju. šta su otoci. poluotoke i otoke Sredozemlja. Znati objasniti uslove privrednog razvoja.znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. najveće rijeke u njima.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva).za proizvodnju energije. kartografskim znacima.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija. dinamika stanovništva. prirodna bogatstva. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj.saobraćajni. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi. Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa. Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. Šta su naselja i koje su vrste naselja. privredne i turistički značaj. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama. poluotoci. gustinu naseljenosti. industrijalizacija.za saobraćaj. pokazati na geografskoj karti. Znati strukturu stanovništva.crtanje. naseljenosti.Znati pokazati i objasniti morske slivove. Gdje se nalazi Sredozemlje. znati koristiti se. obala i njena razuđenost. njihove prirodne i društvene karakteristike. Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge. uslovi za razvoj poljoprivrede. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope.

Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. tako i na Evropskom kontinentu. hidrografske i klimatske karakteristike.veliki Skandinavski poluotok. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno.prostorni obuhvat. prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. prikupljenih informacija. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom. Razvijanje kritičkog miišljenja. Planeta zemlja. kako u regionu. najznačajniji gradovi. u grupi ili samostalno. Prostiranje Sjeverne Evrope. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. geomorfološke. razuđenost obale. prostorni obuhvat. Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja. hidrografske karakteristike. postupaka i metoda djelovanja.fjordovi i 87 . Položaj Zapadne Evrope. Stanovništvo i naselja tih zemalja. Karakteristike klime. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. Geomorfološke.velika prirodna bogatstva). gustina naseljenosti. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. klimatske i hidrografske karakteristike. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru. što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije.saobraćajni značaj. industrijskog i historijskog značaja. raspored padavina u toku godine. klima i rijeke.geografski položaj. pravac pružanja planina. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja.geomorfološke. dinamika stanovništva.zašto je Evropsko. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. toplotni pojas u kojem se prostire. stari gradovi – centri kulturnog. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa.razuđenost obala. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. gradski centri. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. naučnog razmišljanja i izlaganja. Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim.

Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope.Narode koji nastanjuju ovaj prostor. gradski centri. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Položaj Ruske Federacije. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. velike ravnice.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. Alpske zemlje.uloga. klima i rijeke.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard). gustina naseljenosti. klimatske karakteristike..gustina naseljenosti.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.Finska zemlja jezera. Evrope. klima i rijeke. hidrografske i klimatske karakteristike. razuđenost obale.prostorni obuhvat. prostorni obuhvat. specifičnosti pojedinih zemalja. hidrografske i klimatske karakteristike. Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. toplotni pojas u kojem se prostire.značaj Ruske Federacije. golema prirodna bogatstva). Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope. geomorfološke. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije). država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. geomorfološke. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija.velike ravnice. geografski položaj. Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. gustina naseljenosti.geomorfološke.klima Sjeverne Evrope. gradski centri. razuđenost obale.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope . toplotni pojas u kojem se prostire. geografski položaj. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva.geografski i historijski značaj.prostorni obuhvat. dinamika stanovništva.fjeldovi. klima i rijeke. Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 . države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. dinamika stanovništva.gradski centri.

idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. Nastavni sadržaji (gradivo). ponavljanja i utvrđivanja. a i udžbenici bili pretrpani. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja.ne u funkciji. VII. preraspodjulu nastavnog gradiva. redosljedu obrade nastavnog gradiva. na kraju 2. VIII i IX razredu. ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. Ovaj nastavni program je izvršio. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. čime su program. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. i 2. tj. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI. promijenivši pristup. kao nauke. nego kao ponovno učenje novog gradiva. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika.OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. bili su preobimni. gdje će grupni rad. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. 89 . čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred). koji su obrađivani do sada.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio. trijadi. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime. trijade i tokom čitave 3.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi.

Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja.Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. samostalan rad. koji će se temeljitije obraditi. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. da bi u narednim razredima. ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. nego ostalim temama.srpski jezik.(pojam koji se sve manje koristi. • osjećaj za lijepo. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg.. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. danas živimo na Zemlji. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora. razumljivo. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta. odnosno Evroazijskog kontinenta. odnosno stručnu tematiku. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. predviđen ovim NP. kao i dijela Afrike. rad u parovima. Teoretska znanja su bitna. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. odnosno kojima će se šire baviti . kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta). biologija. pa i učeniku omogućava. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje.). koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta. 90 .slobodu izbora sadržaja. kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije.vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Obim znanja. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. samostalno pronalaženje činjenica – informacija. je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. koji tretiraju određeni problem). kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. ljubav prema zavičaju. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna.. ( kroz timski rad. a koncipiran je tako da nastavniku. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena.osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. bosanski – hrvatski .

kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. U skladu sa naprijed navedenim.Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis. na časovima slobodnih aktivnosti. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje.učesnika u nastavnom procesu.Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. grafoskopom.dodatne nastave i terenske nastave. procedurama i instrumentima. da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade.individualna nastava. mogućem slučaju. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata.. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa. sredstvima. 91 .Primjenjivati u svakom.videotoptom. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. treba koristiti i druge metode i sredstva. odnosno kompjuterom. literaturu.

saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4. Europsko. geografskih karata.geoloških i geomorfoloških karata Evrope. obala i mora Europe. Azijsko i Afričko sredozemlje). dinamici. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. 5. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih. Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Apeninski. 1. STAVOVI. Sposobnost pronalaženja na geograf. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških.Europsko Sredozemlje. Znaju o stanovništvu (strukturi. rijeka i jezera. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima.geografskimzemljopisnim kartama. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala.Društvenogeografske odlike Europe. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe. Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef. čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). a koji žive na prostoru cijele Europe. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike. naseljima. globusa.Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. te veće otoke ili skupine otoka. Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. njihovim kulturama. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. tekstova. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. 92 . granice i veličina.SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti. (Rad u parovima i grupama). kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski.EUROPA:Geografski položaj. biljni i životinjski svijet) 2. geografskog položaja.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva. granice. Kartama reljefnih cjelina i oblika. a naročito povoljnost klime život. klimu vode. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično . Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. rijeka ijezera.

sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. Rimsko-carstvo – samo informativno. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). učenici putuju 93 . obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. satima ponavljanja jezera. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja.civilizacije. te klimatske sličnosti. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. te istaći potrebu za restauriranjem. bez vodenih otokova analogije. kao i ona rijetko naseljena Arabija. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. sličnosti vegetacije i tla. kao i vulkane južne Europe.StaraGrčka. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije.Španija i Italija. Helenidi. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava. manje putovanja. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. Alpi. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. slobodu i slikovito te područja sa izražavanje.Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike. Libija.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji. sferi učenika mlađeg uzrasta. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. pr. te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana.navesti uzroke.Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. Tauridi i Atlas. 7. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti. država. Dinaridi. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana. Apenini. (N. 6. 8. većih rijeka. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja. Kuvajt. neposrednih učesnika. te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština.

te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana. Grčka. preko kojih mora se plovi. piramide Gize.Albanija. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti.) Kao predstavnike ovog prostora.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora.ekonomsku. osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. itd. 11. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.Afričko Sredozemlje.9. 15. Na kraju svake nastavne teme. Bliski Istok Srednji istok. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi). vulkani južne Europe. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. pisma.suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu.Republika Srbija 10.Republika Crna Gora. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. turizam u pojedinim zemljama.) 13. najljepši gradovi Mediterana. te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe.. jezika. Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. kao mjesta susreta različitih civilizacija. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja.) 14. da je ovo područje arapske kulture. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli. itd. itd. dijagrami. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću. nemirni prostor od Španije.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. antički Rim ili Atina. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma).. Rumunija Balkana. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije.testovi. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. (N pr.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija. tematske karte.zadaci objektivnog tipa. kružno. grafikoni.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. Bugarska. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 . diskusije. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena . ili mješoviti zadaci. politički veoma nemiran prostor. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.

najveće europske gradove (konurbacije). nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more).da ima povoljne klimatske uvjete. te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16. niske stope prirodnog prirasta.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu.Turističke destinacije. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. nastavnik produktivnim. V. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. najgušće naseljene europske zemlje. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa. te islamske vjeroispovjesti.Francuska.Britanija. potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . Učenici trebaju steći znanja. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK. Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. kao zemlja duge historije i tradicije. velike zalihe ruda. Uočiti veliku raznolikost reljefa. motiviranost učenika za rad. vrlo gustu riječnu mrežu. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. 17. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe. Egipat. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Nafta i rude kao prirodna bogatstva. treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. najveći europski gradovi. Tako će se povečati . kao i sposobnost komentiranja – analiziranja.tradicije i civilizacije. plodno zemljište. ljudske reurse i stručne kadrove. postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije.

romanska. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe. Island. u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH).. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje.regijama Francuske. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti. Šveds. slavenska.. Jiland. kao i da steknu saznanja o stanovništvu. SRED. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu.. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK.Norveška. Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 . nizak prirodni priraštaj. koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska.SJEV. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza. kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. 20. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu.visok živorni standard svog stanovništva . potreba za radnom snagom. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18.Njemačka. Finska. Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n. kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona..EUROPA 22. pr. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera . Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. siromašne resursima. EUROPA 19..Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom. Švicarska. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21. Danska. Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. velike gustine naseljenosti.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe.

U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24. vode i veličinu istočne Europe 22.(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima.. Objasniti i znati(?) geografski položaj. .Češka. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. usporedbe komparacije. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama. veliki značaj tercijarnih djelatnosti. Moldavija. koristeći uđbenik. Češke. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. Pripremiti materijal o Černobilu. njene ogromne prirodne resurse. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. Bjelorusija. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora.njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti.saobraćajni značaj. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 . Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno. klimu. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza. Slovačka. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje.Ukrajina. posebno velike rezerve nafte i plina.. EUROPA 23.značajne prirodne resurse. Slovenija. te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije.. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu .. ISTOČ.Poljska.Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije.istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke. reljef. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad.

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

te da razlikuju činjenice 101 . grade posebno razunjevanje. st.OSNOVNI SADRŽAJ VII.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. To će se postići tako što će u toku nastave. crteže slajdove. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. slike. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive.Bosna i Hercegovina u XX st. Bosna u XIX. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Drugi svjetski rat 5. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . VIII. Savremenim pristupom u poučavanju. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Bizant. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja .Bosna u srednjem vijeku 6. Uvijek treba ići od onih osnovnih. Prvi svetski rat 3. kompetencije i vještine-uče kako da misle. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Svijet između dva svjetska rata 4. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. 2. Evropa – Novi vijek IX. razred 1. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. razred 1. 2. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Evropa. Osmansko carstvo 7. Savremeno doba (1945-1990) 6. razred 1. Građansko društvo-Nacionalne države 4.

Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. historijski atlas. dokumentarni filmovi. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima.od mišljenja.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. 102 . Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. radne sveske za učenike. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. dokumenti na CD-u. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. testiranja znanja. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. procesa. Internet. slajdovi. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Individualno prilagođeni program. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. razumjevanja i vještina koje učenici stiču. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. priručnici za nastavnike. a po mogućnosti i šire. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. proizvoda i sredine učenja.

Sposobnost analize . Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija. kako je izgledao feudalni posjed. OČEKIVANI Vrijednosti.feudalizam.pronija). Bizantije i Arapske države.baština.Historija . značaj pojave kršćanstva i islama. Evropa.feudala c.Glavna obilježja srednjovjekovne kulture. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja.feudalna hijerarhija. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Razumije i zna objasniti his. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa.Regione srednjovjekovne umjetnosti. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.Romani. kmet. kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice. baština i pronija.Franačka država. Arapi i uspon islama . Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići .Velike srednjovjekovne civilizacije.Pojam monoteizam. uvažavanje drugih i drugačijih. Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud.Tokove historijskog razvitka Franačke.može da se snalazi u vremenu. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Priprema analizu izvora.objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani. poglede. Društveni život u feudalizmu. feudalizam. Bizant(Vizantija). Informacije o događajima slažu u slijed.feudalizacija. stavovi.vazal.stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga . Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka.Snalazi se na karti . VII razred – 2 časa sedmično. Susret istoka i zapada.Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja.Slaveni i dr.). Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. 103 . Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije. Kršćanstvo i islam.

opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. Teritorijalni razvitak.. Zna osnovne tokove društvenog.Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.asker . Život ljudi u Srednjem vijeku.veliki vezir.Hereza . Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini).privredne i političke tokove i zna ih objasniti. procjenjuju puzdanost izvora .Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.Razumije važnost razvoja nauke i kulture. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.ejalet.timarsko-spahijski sistem.utjecaja. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja . u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja.povezuje prošlost sa sadašnošću.Znaju kako je tekao državni. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora.privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku..Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.Srednjovjekovn i parlament. pjesme.teritorijalno širenje Bosne).Politički.sukob carstva i papstva. Analiziraju izvore. odgovaraju na pripremljena pitanja.Razumije društvene. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 .emir.državno i društveno uređenje.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.Zna o svakodnevnom životu ljudi. Analiziraju različite izvore.kultura i umjetnost. organizira rzličite oblike rada u učionici.Slavensk e države u Srednjem vijeku.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka.Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.raja..sultan. karte. pisanih.slavenske države..Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti).Križars ki ratovi.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.privreda. arheološki artefakti.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. odnosa prema umjetnosti i estetici.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Razumije vjerske prilike.Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.)..Suprotnosti srednjovjekovnog društva.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore . društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.vjerska slika. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka.

prikupljaju informacije. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.Širenje islama. kultura i umjetnost.Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. privreda.vjerski mozaik.Upravno teritorijalnu organizaciju. hrana) 105 .Društvo. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.vjersku strukturu i manjinske narode. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. manjinski narodi. povezuju predhodna znanja .Bosna od 15801791god. objašnjavaju izvore.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.Razvoj bosanskog društva.privredne tokove.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. iznose stav Istražuju. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju . Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni.

kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. fizika. očuvanje životne sredine. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. elemente tehničke zaštite na radu i sl. kuturni život i uopšte društveni život. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. spretnost. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. organizacija rada. hemija. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. elektrotehnike.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. saobraćaja itd. 106 . Uporedo s tim. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. građevinske tehnike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. inventivnost.

tehničkih crteža. zaglavlje sa sastavnicom. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Materijali u mašinstvu. tehničko pismo. generalizazija) na osnovu praktičnog rada.CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Sadržaj 107 . mjerenje. dio. načine stezanja radnog komada. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Motoristika. ukazuje i na greške drugih. Robotika. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. održavanje mašina. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Izborni Poznaje mašinske materijale. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. pogon. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. eksperimentiranja i promatranja. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Postupci obrade metala. mjere zaštite na radu. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Opisuje princip rada mašina. kotiranje. Klasificira vrste mašinskih elemenata. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Modelirati. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Komunicirati. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Alati i mašine za obradu metala. Interpretira dati model. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. sinteza. Osnovni elementi mašina. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. čitanje mašinskih crteža.

Osnovni elektronički elementi. organizacijom telefonske mreže. održavavanje. Telegrafija. pogonu robota. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. elektrotehnikom. kao i o alata. Mehatronika-elektronika. rukovanja i održavanja. održavanja. telegrafija. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. energija vjetra isl. Elektronički uređaji.pribori. goriva i maziva. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Alati i pribori u elektrotehnici. Simboli i sheme u elektrotehnici. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. načinu prenosa kretanja kod robota. telegrafski sistemi i mreže. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih.). Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. princip rada.instrumenti. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Izborni dio. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Vrijednosti. Razvijati smisao za tačnost. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Saobraćajna kultura. rukovanja. radnom prostoru robota. Razvoj komunikacija. Izborni dio.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. elektronikom. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Mehatronikaelektrotehnika. Alati. telegrafija. Obnovljivi izvori energije. Mehatronika-mašinstvo. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. kondenzatora. instrumenata i pribora u elektronici. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. stavovi. princip rada. NF telefonija. razlike. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Kućanski električni aparati. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Automatika i sistem upravljanja. Elektroinstalacioni materijali. Simboli i sheme u elektrotehnici. 108 . održavanje motora. poluprovodnika. telefonija. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. električne energije. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. alata i pribora u elektrotehnici. princip rada. Vježbe i praktični radovi. Energija i okolina. Elektromotori. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Izvori električne energije-elektrane.

Energija i okolina 16. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. Obnovljivi izvori energije 6. Savladava temeljne vještine i procese. generalizacija). razred 1. Alati i pribori u elektronici 11. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. razred 1. 3. 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Razvoj komunikacija 12. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Izvori električne energije-elektrane 2. Saobraćajna kultura 15. Izborni dio 109 . 8. Elektromotori 7. 6. 7. 2. NF telefonija 13. Mehatronika-elektronika 4. razred 1. sinteza. Elektroinstalacioni materijali 4. Izborni dio IX.Mehatronika-mašinstvo 2. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Elektronički uređaji 8. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Osnovni elektronički elementi 10. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Automatika i sistem upravljanja 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. OSNOVNI SADRŽAJ VII. Mehatronika-elektrotehnika 3. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. 9. Kućanski električni aparati 6. 4. Telegrafija 14.

Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. čuva u školi. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. sposobnostima i sklonostima. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. kultura življenja.). osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. mašine i materijale. vodeći računa o individualnim mogućnostima. da planira. treba imati i individualno prilagođene programe. crteže i ostale izvore znanja. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). projektuje i praktično izrađuje predmete. procesa. vježbi i praktičnih radova. Individualno prilagođeni program. smotre. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. specifične komunikativne i radne vještine itd.Sposobnosti i vještine. dnevnike rada. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. . . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. po potrebi. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. 110 .Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. . slobodnih tehničkih aktivnosti. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. dodatne nastave.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. takmičenja). Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Pri tome. tj. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. alate. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. likovna kultura. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. 16 učenika. rad na projektu. U skladu s tim. priborima. kao i sredine učenja.Znanje sadržaja predmeta. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. po pravilu. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). biologija. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se.DIDAKTIČKO. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa..

Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. namjeni. izrađuju tehničke crteže. ravnanje. zaglavlje sa sastavnicom. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Ekonomično korišti materijal i energiju. Snima najprostije mašinske elemente. Otvorenost za nove ideje informacije. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. ravnjenje i rezanje. školi i okolini. pogoni. turpijanje. VII rzred – 1 čas sedfmično. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. Primjenjuje model interaktivne nastave. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. bušenje. Princip rada alatnih mašina. rad u radionici. Afirmacija stvaralaštva. ponašanje stavovi. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. Izrađuje. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. koji kreira zajedno sa učenicima. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. kotiranje. čitanje mašinskih crteža. mjerenje. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. uz saglasnost. primjena. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Vrste mašinskih elemenata. kao i sa njihovom primjenom. higijensko-tehničkoj zaštiti. tehničko pismo. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Ostvaruje stvaralačku razredu. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Vrste mašinskih materijala. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad.TEHNIČKA KUTURA. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. savijanje. mjere zaštite na radu. opterećenju. 111 . načini stezanja radnog komada. izboru materijala za njihovu izradu. rezanje. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. maštovitosti i vlastite kreativnosti. održavanje mašina. Izrađuje materijal. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Pokazuje simulacije na kompjuteru. primjena tih elemenata u mašinstvu.

fotografije.povezivanje robota s računarom. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. stiče vještine. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Samostalno proučava odabrane oblasti. bušenja. interesa učenika i mogućnosti škole). primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. turpijanja. Robotika Razvoj robota. Razvijanje smisla za tačnost. sinteza. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. fotografije.mehanička osnova robota. Koordinira rad i usmjerava 112 . . načinu prenosa kretanja kod robota. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. srednjeg i visokog nivoa. rezanja. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. koja treba učenik usvojiti. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Koristi stečena znanja. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih).). priručnike. prikuplja informacije i podatke. goriva i maziva. u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. pri tome koriste šeme. lične Motoristika Vrste motora. savijenje. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. lemljenje. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. pri tome koriste šeme. Precizira znanja: dovoljnog. kreiraju obrazovni pano. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. odvajanjem bitnog od nebitnog. princip rada. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. model. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. zakivanje. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. pogonu robota. . Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. internet (po mogućnosti). bušenje i brušenje. b) robotika: . lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.turpijanje. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. zaštita metala od korozije. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. eksperimentiranja i promatranja. proizvodnja i montaža: .mehanizama i uređaja. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. model. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. prate zanimljive članke i informacija sa medija. ravnanja. radnom prostoru robota. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. savijanja. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini.elemenata mašina. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. strategije postignuća učenika. brušenje i sl. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. održavanje motora. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. Sarađuje sa roditeljima. Vrše vježbu zakivanja. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. grupnom i frontalnom radu. posmatra i zaključuje.

aktivnosti učenika.programiranje robota.gradnja sklopova u robotici.razvoj saobraćaja.vrste saobraćaja. . Dopunjavaju zapisima.. 113 . . Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. c) saobraćaj: . pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka.motori SUS i motorna vozila. .

INFORMATIKA . Osnovna znanja.35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.VII RAZRED . umijeća. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. 114 .1 sata sedmično .

primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika. .osnovna znanja o strukturi računara.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenici upoznaju strukturu računara.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. OSNOVNA ZNANJA .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. 115 . . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. ISHODI UČENJA .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . postupke uključivanja i isključivanja računara. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . UMIJEĆA I VJEŠTINE .PODRUČJA UČENJA CILJEVI . .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.

da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. STAVOVI .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. putem Interneta.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.navika korištenja informatičke literature.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. . . NAVIKE. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . 116 . . ..

što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Naime.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. likovne kulture (računarski dizajn. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. 117 . određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.

Izlaže nastavno gradivo. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Čitanje binarnih brojeva. STAVOVI. uzastopno množenje sa dva. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Težinska vrijednost bita. Zapisivanje binarnog broja. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Izvršava instrukcije nastavnika. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Prati predavanje. Bit. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. binarna cifra. 118 . Bajt kao niz bita. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Bajt. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. bit. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Ocjenjivanje. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Prati uputstva nastavnika. SADRŽAJ 1. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Uključivanje učenika u nastavni proces. Određivanje vrijednosti bita. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Zapisivanje bita i nizova bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. nizovi bita i moguća stanja. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. moguća stanja i brojne vrijednosti. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. binarni zapis broja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. vrijednost bita. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. nizovi bita i moguća stanja.

bojenje ćelija. Daje jednostavne zadatke. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Ćelija. Usvojio pojmove: programiranje. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Demonstrira način formatiranja. pokazuje. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. kodiranje. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Programiranje Pojam algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže.Kodiranje. Binarno kodirani decimalni zapis. Određuje broj ćelija. kolone i šta je regija. Obavlja sortiranje. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Provjerava postignuća učenika. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Sabiranje u tablicama. 2. Sortiranje u tablicama. Naučio je kako se sabira. Motiviše učenike. sposobnosti i ponašanje. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. algoritamske strukture. redova i kolona. binarni zapis. 3. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. broj redova. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Linije. ciklička i grananje. Zna prikazati znakove nizom bitova. cikličke i strukture grananja. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Usmjerava. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. red i kolona. Kontroliše rad učenika. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Vježbe uredno bilježi u svesku. Prikazivanje znakova nizom bitova. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. decimalni zapis. Regija. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. algoritam. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Transparentno vrši ocjenjivanje. 119 . Razumije i shvata pojam kodiranje. njihova znanja. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. njihove boje te o bojenju ćelija. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Aktivan je u toku nastavnog procesa. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Demonstrira sortiranje i sabiranje. Poima pojmove sortiranja u tablicama. debljine i vrste linija boje. Slijedi uputstva nastavnika. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Formatiranje i autoformatiranje. bajt. Sposoban da objesni pojmove: bit. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Kreira samostalno izgled tablice. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Zna šta su strukture: slijedna. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. redovi. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Samostalno kreira realne zadatke. Pomaže drugim učenicima. broj kolona.

Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). zvuk i video. Zna šta su datoteke weba. Zapisivanje stranica. Prati napredovanje učenika. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. korake. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. te o načinima povezivanja. njihovoj veličini i namjeni. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. načini pretrage. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Potpuno je razumio šta je Internet. Slika. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. namjena. Mreže računara Računarske mreže. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Izlaže nastavno gradivo. zvuk i video). Ponavljanje i vježbanje. Web preglednici. veličina. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. vrste. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Uredno vodi zabilješke na času. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Programi za njihovu reprodukciju. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena.Prikaz algoritma. a onda prelazi na složenije zadatke. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. www. Utvrđivanje stečenih znanja. Osnovni servisi. Internet kao globalna mreža računara. te zna jezički prikaz. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. načini povezivanja. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Priprema nastavni proces. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. web pretraživači. 120 . Uključuje se u rad Internet sekcije. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. 4. Rješava postavljene zadatke. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Demonstrira korištenje preglednika. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. struktura elektroničkog maila). Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza.

Organizuje rad školske videosekcije. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. slikovnih. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Praćenje i evidencija postignuća učenika. 121 . Kreiranje video zapisa. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvučnim i video dokumentima. Ispoljava postignuto znanje. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Zna proceduru kreiranja video zapisa. zvučnim i video dokumentima. zvučnih i video zapisa. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih.Rad sa slikovnim. Zna objediniti multimedijalne zapise.

produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 . prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura . prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. pojave u prirodi.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično . objekti. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . biljke.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . životinje.

opredjeljenost za timski rad. prozni tekst.. baštine i prirodne okoline. flomasteri u boji /za manje formate radova/. biologije. solidarnosti. istrajnosti. gvaš. putem slaganja linija /crta/. tjelesne i tehničke kulture. poslovica.. . glatka tekstura. mat.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .Ovladati i moći . davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . povezivanja pojmova.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. kolaž različitim materi-jalima. samostalnosti. drugarstvu.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja .prozračna. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska ..Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi..Razvijanje sposobnosti posmatranja.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.…/. informatike. pjesma.Akvarel. BiH kulturne baštine. Odgovarajuće reprodukcije .meka tekstura . spremnost za saradnju. 123 .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje. matematike.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura .zasićena tekstura . glatke. muzičke /glazbene/.hrapava tekstura .multimedija video).Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. uočavanja. . mat tekstura zasićena tekstura prozračna.sjajna tekstura .video DVD materijal. očuva-nje kulturne. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura). voštani/.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura. mrlja i tačaka . svijetle i tamne teksture . meka tekstura . razvijanje likovne kreativnosti. jačanje i bogaćenje emocija 2. istorije /povje-sti. diferenciranje bitnog od manje važnog. roma.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije . -Razvijanje humanih odnosa među polovima. tempera. stranog jezika. zaključiva-nja. povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. zemljopisa.. pastel /suhi.glatka tekstura . sjajna tkstura.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. oblika-forme. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. patriotizmu. sjajne. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. dosljednosti i angažovanosti.Razvijanje kritičkog mišljenja.dijaprojektor-slajd.

grafike i predstavljanju teksture. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. priče.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika . proznog teksta. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. 3. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. njene karakteristike.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.dijaprojektor-slajd. događaja. osjećanja. bogaćenje mašte. uočavanja. pozitivno i negativno u likovnim područjima: . spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . valerski promjenjene boje . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. slikanja. u odijevanju.multimedija video). svijetlo-tamno . uočavanja.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja .Oblik /forma. pripovjetke. . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Lokalna boja.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije . oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije .Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. plastičnost primijenjene umjetnosti plohe .nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Primjena stepenovane.Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. pjesme. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ …. kreiranju životnog prostora.… .video DVD materijal. optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja.simetrična kompozicija plošnih oblika . emocija i drugo putem likovnog izraza 124 . se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. pojava u prirodi.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 . gipsorez.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. temperi. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . flomasterima u boji.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.da razviju sposobnost prepoznavanja.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. asimetrija . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. grafike. koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .Slikarstvo: .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .u prostornom oblikovanju. u cilju predstavljanja prostornosti.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . crtanja i slikanja . prepoznavanje karaktera oblika . pozitivno. akvarelu. negativno Površina masa i prostor: . kolažu. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . pastelu.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije . gvašu. linorez. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .uočavanje.da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . mozaiku .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. asimetrija. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. pozitivnonegativno/ .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.

pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. kocka šećera i sl. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. 129 . boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. vajarski materijali.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. slikanju.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. vosak. mat. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija./ 2. analitičkog pristupa. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja. istražiti putem teksturnih linija. hrapava. linije koje definišu oblik. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . glinamol. imjenama dužina. /način nanošenja. meka /tijesto. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. koja je danas prisutna u svim sferama života.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. glina. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. predloška za izvođenje/. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. mramor. sjajna. Različite vrste struktura./. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. grafici. tvrada /čvrsta/. Teksturne linije/crte. njegovu formu i materiju. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. zasićena /zatamnjena/. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. skulptorska faktura. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. divizionizam/. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. plastelin. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka. Point = tačka. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. ofset štampa. vata i sl. 3. crtanju..

plastelin i sl. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. predloška za izvođenje/. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. ravno… 5. puna cigla. linoreza i karton /papir/ grafike. zelene površine /parkovi/. primijenjena umjetnost i dizajn. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. izbrazdano. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. slikanja i grafike. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. korištenjem simetrije i asimetrije. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. pozitivnih i negativnih oblika. saobraćajnice. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. 130 . predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. Boja nanesena u jednom smjeru. namjena prostora i objekata svim sferama života. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. U prostornom oblikovanju. u cilju predstavljanja. uglačano. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. kružno. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. u tehnici gipsoreza. asimetrije. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. hrapavo. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. pješačke staze. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. onda on predstavlaja masu. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. građenje. komad drveta. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. pozitivnih i negativnih ploha. predstavljene u ogledalu/. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. tanjim ili debljim /širim/ kistom. izgrebano. 4. u različitim smejrovima /pravcima/. a faktura predstavlja rukopis. mogu registrovati. i primjene simetrije i asimetrije. odnosa pozitivno i negativno. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Masa i prostor. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. infra struktura. neravno. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje.

Dalje usvajanje znanja. POVRŠINA 5.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.CRTANJE . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.GRAFIKA . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. a mišljenje apstraktno. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . 131 . Razreda. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. niti bilo koju tehniku.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. /što trenutno nije slučaj. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . od 1–3 razreda/. PLOHA 4.DIDAKTIČKO . Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja.SLIKANJE . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. OBLIKOVANJE NA PLOHI .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu. TAČKA I LINIJA 2.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. BOJA 3. nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .

etnografsko nasljeđe . novih medija i okruženja. sreća. simetrija. biljke…. dvodimenzionalno. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. sjajna tkstura.. prirode i društva. muzika. slikarska faktura. porodica. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. znakovi vizuelnih komunikacija.likovni i kompozicioni elementi. značajni datumi. škola. materiju/: rastresito-prhko. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. negativno. čulni poticaji. mat teksturazasićena tekstura. pripovjetka.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja .iz neposrednog okruženja djeteta. Nevizuelne motive 3. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. tvrdo-čvrsto /sabijeno. palakati /sportski. emocije /osjećanja/. višebojna grafika 132 . objekti. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . hrapava tekstura. prostori.. . praznici. pozitivno. muzički spotovi. privid izvedene boje/. maternjeg jezika /priča. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/.iz narodnih običaja /tradicije/. Vizuelne motive 2. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . poezija/. muzički. glazbene kulture. nauke i društva. muzika. kulturnih dešavanja…/. oblika-forme. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. strah. tuga. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. pojave u prirodi.nevizuelni poticaji. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura.Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. matematike. kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. ploha. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. vjetar. glatka tekstura. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. mjesto stanovanja. roman. sposobnosti analize i vrednovanja. i interakciju umjetnosti.. asimetrija. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti .

Dakle. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. vosak. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. To znači da nastavnik. urbanizacija prostora. planinsko…. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. želju za postizanjem rezultata i sl. svoje viđenje svijeta. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. glina. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. grad. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. svoje strahove i oduševljenja. selo /ravničarsko.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. aktivnost na času. predmeta i pojava. obrade materi-jala/. stečenog znanja i usvojenih navka.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. upornosti i iskustva. pedagoškog. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. 1. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. psihološkog 3. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. oblikovanje žicom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. prostorna organizacija. linijski istanjena masa. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. ne mogu biti loši. aktivnost na časovima likovne kulture. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. glinamol. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. 133 ./. sapun. Nema loših dječijih radova. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. odnos prema estetskom. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. estetskog 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. 134 . To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. i likovnog jezika/. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. u najvećoj mjeri. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti.

. . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . .tempo . f.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. .dinamika . portato.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). legato.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. muzičkih igara ili brojalica. osminka. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. artikulaciju. . staccato. te luk i njegova različita primjena.upoznaje 2/2 mjeru.intonacija. 6/8.poznaje violinski i bas ključ. . umjerena i brza tempa. mp.stiče znanja o prirodnoj. . 4/4. pravilno fraziranje. četvrtinka. ¾. mf. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 . šesnaestinka i sve pauze). . . . ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). tempo.artikulacija (akcenti. polovinka. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. ).Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.

Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . simfonijska poema.tokom slušanja pamti naziv djela. . . -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. tema. . STAVOVI. . arija. .Uočava i hvali.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . ukazuju na greške i ispravljaju i druge.duru. suita.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. izvođače i izvođačke sastave. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. filmska muzika. .(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. trodijelna i četvor. muzičke memorije. . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.razlikuje vokalna. .Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. obima glasa. na koncertima i sl. mala dvodijelna i trodijelna pjesma.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. podjela jedinice brojanja ).Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . . vokalne reprodukcije. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . . .formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. . burleska.primjena pojmova: rečenica. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). uvertira.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . VRIJEDNOSTI. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.

Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve.doživljaj molskog tonaliteta. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. muški glas). izvođača. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Upoznati a-mol prirodni. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. gitara). Ponoviti abecedu i solmizaciju. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Tokom obrade brojalica i pjesama. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. U program su uvrštene vokalne. rečenica.. kultivisanje glasa. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. tempa.). troglasni. preciznost intonacije. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. harmonski i melodijski kroz pjevanje . ženski i mješoviti) i orkestra. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. artikulacije.Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Srbija. hor/zbor ( dvoglasni. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Preporučuje se obrada najmanje 3. četveroglasni ). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). i dalje u obimu oktave. muzičkog oblika (informativno) itd. pokrete. talambas i def. sintisajzer. vrste hora ( dječiji. 137 . Izrael. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. bubnjić-doboš (mali bubanj). pa zatim učiti pravila igre. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. pjevačke glasove ( dječji. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. pravilna dikcija i akcenti. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. ženski. na osnovu slušnog primanja. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. bubanj na đerdinu. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. dinamike.. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Belgija. kao u šestom razredu. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. C – dur ljestvice. Rusija. disanje. odnosno. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. ksilofonu. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Poljska. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. fraziranje. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. opisno. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. blok-flauti. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu.

Stoljeće ljubavi. . -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela. tempo.poznaju notna trajanja. jer zna da tako trena. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.uočavaju i određuju karakter pjesme. itd). kuća.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Ispraćaj zime. izleti. L. Finska. harmonikaški i drugi).aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.Pored redovne nastave. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. kantautor. priredbe. grupnom i individualnom muziciranju.pjevanje u školskom horu/ zboru . pauze. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. . . .V.Betoven 8.muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k. Minja Subota. dinamiku. Beethoven..Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Uspavanka.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. 12. u porodici). Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. . važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. 2. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. odlomak iz opere ''Fidelio''. 4dijelnu mjeru. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. te često pjeva i svira.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Kako je divna. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. 11. L.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. . . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 . STAVOVI. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . 3. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. 4. stihovi Rešad Hadrović.Čvrsta volja. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje).Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . 10. stihovi Miroslav Kovačević. tekst i muzika: Ajka Kolaković.ao vrijednosti.izrada aranžmana za . Sumrak. . 7. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. premetaljke rebusa. artikulacija.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. N. narodna iz Poljske. zora mi rudi. violinski i bas ključ. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1. muzika: Belkisa Vehabović. 5.Čija je ono djevojka. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Slavko Olujić. mjeru. .Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. pjeva Minja Subota i dječji hor. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Tamburalo momče uz tamburu. Džo banana. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju.V. disanje. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. fraziranje). dikcija. . 9. . .Bulbul mi poje. 14. 13.sviranje na metalofonu. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva. R.Prijatelj. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). . Moja mala djevojčica. – 9. 3. tekst: Mahir Vehabović. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. Julio Marić. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Simpatija. Korsakov.

-Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. Brahms i Arabeska u C-duru op. 2. melodija. 3.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 . .Tačno određuje dinamiku (glasnoću). kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. . -Predlaže i izvodi pratnju. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. Sarajevo _______________________ III. . . dječije radne i kulturne navike. Hercegovački linđo.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . J.. Julio Marić 3. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. izvođače i kompozitore . Varijacije za gudački kvartet. 17. upoređuje. -Upućuje. . kombinuje (aranžmani)..upoznaje instrumente narodnog orkestra. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. razlikuje. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. trava raste.donosi estetski sud o djelu. Igre iz Sarajevskog polja.Shalom Chaverim.izvodi zadanu koreografiju.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. _______________________ . 16. Vlado Milošević 4. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Predlaganje muzičke igre za priredbe.15. Uvertira iz opere Carmen. I stav Allegro moderato. -Samostalno izvodi zadane pokrete. -pravilno izvodi igru odnosno kolo.Brzo uočava i saopštava izvođača. 1. Johan Sebastian _________________ . (multikulturalnost) _______________________ .Uočava. uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1. udaraljke. klarinet. jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). itd. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. ko li mi te bere.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. op.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Andante. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). seosko srpsko stanovništvo 1. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. KANONI 1. prikupljanje materijala i bilježenje.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku. Brandenburški koncert br. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. (I-IV). Šota. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. 18. Neum Klek ili Paun pase.Hajde dušo da ašikujemo. narodni orkestar. i melodijski. -Vodi aktivnosti. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. Bizet 5. tempo. igra ili Anterija kolo. klavir. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. -Osmišljava. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. . 3 u G-duru. -upoznaju a-moll prirodni. komentira osobine djela. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. Valcer u As-duru. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. često traži da se djelo ponovno sluša. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. E. pomaže. igre i kola. što ih motiviše na učenje. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. . pamti i imenuje pojedine pjesme. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). _______________________ . Jasmin Osmić 2. ritam. -Razvija kreativnost.Samostalno određuje karakter kompozicije .(''ta-te'“. . . violinu. priprema i organizira igre posebno tradicionalne.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. . -primjenjuje ranije znanje na novu igru. harmonski osjećajem sigurnosti. Moj beharu. Refleks za flautu. Tri burleske. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti .Određuje karakter djela. dinamiku. sortiranje i izvođenje zaključaka.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. triolu ''ta-te-ti''. . zapisala Elly Bašić. Grieg 6. .Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. . G. . duhački. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. 46. Suita br.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Upoređuje note i njihova trajanja. Robert Schumann 7.

-Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . . Cherubini.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.razlikuje glasove: dječji. . -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. upoređuje. . I stavak.Prilikom slušanja muzike. Runolist. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . -poznavanje italijanskih oznaka za tempo.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. f. . pokreta i likovnim izrazom. dodaje. .. Tako je govorio Zaratustra op. austrijska narodna.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. 12. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Izražava instrumentima razne ritmove iz života. . -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Razgovorom o muzici u okolini. istražuje. _____________________ . u paru (dijalogom). Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. individualna.Prati ponašanje na koncertu. muški (tenor-bas). mf. te oznake za crescendo i decrescendo. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. timpani.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 . Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ . poštuje pravila ponašanja. Introduction.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje.A. W. mp. XIV Rukovet. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . . muzika: Ranko Rihtman. Kanon (dječji hor) 15.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . 30. Mozart 9. Na času pjevanja.pjevač ili solo-instrument. kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu . _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. kompozitora i njihova najpoznatija djela. ______________________ . . -Poznaje i pamti imena bh. mijenja. školi i okolini . -Na muziku progovara likovno ili literarno. hor/zbor . -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. improvizira i kombinuje instrumente. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . Amilcare Ponchielli 11.Bach: 8.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. . Igra satova.Samostalno smišlja.Stvara kombinacijom riječi.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) .Sam uzima učešće u izradi kositma. -Prepoznaje vokalno. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). . stihovi: Aleksa Šantić. Richard Strauss. slika za scenu itd. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. S. grupna.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . instrumenata. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. posebno na koncertu. S. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Priprema. posjeta školskoj priredbi i koncertima. . pjeva Dragan Stojnić . ženski ( sopran-alt ). simfonijska poema. Antonio Vivaldi 10.Slobodnija improvizacija kolektivna. . Richard Rogers) 13.

eventualno. školska sportska društva). sportski ples. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. U ovom ciklusu. c) umjetnički sadržaji (ples. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. 141 . program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. sportsku rekreaciju. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. rekreativnim i. Po svojoj koncepciji. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. materijalnih i prostornih uvjeta. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. a uključivanje učenika je dobrovoljno. U tom kontekstu. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. zbog toga je potrebno da škola. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. folklor). zajedno sa društvenim subjektima. b) sport za sportiste. kinezio-terapijskim aktivnostima. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (3) sigurnost učenika. (6) razumije.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Višenja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Kolutanja: ..Osnovna motorička zanja 142 . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. te funkciju krvožilnog. upiranja i penjanja: . dišnog i koštano-zglobnog sistema. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Trčanje na 20 m „leteći“ 2.Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Trčanja: . njihu na prečci. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Skakanja: . Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. alkohola. alkohola. Bacanja: . te koordinacije i gibljivosti. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. različitim varijante premeta u stranu. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) .Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja .Ciljevi. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa.

x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. 2. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .košarkaški dvokorak (*) . pojedinačnom i grupnom protunapadu.Valovite kretnje rukama i tijelom .. Igre: Rukomet: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .1.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .košarkaški dvokorak...Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. x x x x 143 . naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže ..Mini odbojka 4:4 Nogomet: ..„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. 6. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji. koreografiji aerobike.Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º.2.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .Engleski valcer (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .dizanju lopte visoko na krajeve mreže.Skokovi sa spravom po izboru . 5. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta. odbojka . 7.tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. kontranapadu . Borilačke strukture: .. nogomet . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Brzina: 1. Koreografija aerobike 8.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . disco fox-u. 4.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . mini odbojci 4:4. . skokovima sa spravom po izboru. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. I 8. 3.Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: ..završna akcija.. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . . usprav kroz čučanj 6. košarka .Kontranapad . okretima. Ritmičke i plesne strukture: .Okreti .završna akcija Odbojka: .Disco fox .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .

Uljudno se ponaša na satu i u školi. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. gibljivosti i ravnoteže. Društveni zahtjevi. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. odnosno. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. te poboljšava posturu. što učenici teško prihvaćaju. te koordinacije i gibljivosti. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti.Gibljivost: . Aktivno. Funkcionalne sposobnosti: 3. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. x x 2. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. brzine. Antropološki 2. 144 . samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. x x x x x x x x 4. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Uspješno kontrolira agresivnost u igri.Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. koordinacije. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Motoričke sposobnosti . Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. x x 1. Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja.

podstiču razvoj ličnosti učenika. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata.. fleksibilnosti.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. eksplozivne. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. metod stanica. u prvom redu. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). kao što su boks. 145 . (b) aciklična motorička znanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. borilačkih aktivnosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. ravnoteže. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. ritmičke gimnastike. (c) kompleksna motorička znanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. hrvanje. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. sprava. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. Na toj osnovi.. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koje osigurava optimalne psihološke. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. skokova u vodu i dr. karate i dr. targent-trening i sl. što se. preciznosti. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. kao što su nogomet. daklen ciklična i aciklična. biciklizma i dr. sa dosta slobode. brzine. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. statičke snage i dinamometrijske sile. košarka i dr. koja su bitno obilježje tzv. kružno-intervalni metod. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. plivanja.. judo. koja se susreću u sportskim igrama. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. repetitivne. rukomet.

u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. a. pristupaju mladima kao odgajatelji. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. u rješavanju ovih pitanja. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici.. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. 146 . i to na nivou objektivne spoznaje. religioznog i ostalih segmenata života. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. – otkriti. također. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života. poslušnosti i slobode. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. u školi i u sredini u kojoj žive. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta. uz sve poteškoće. vrhunski sportisti. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. za mir. – osluškivati. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće.s. U vjerskom odgoju potrebno je. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. – kroz primjere o Poslaniku. uzore s kojima se žele identificirati. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. za siromašne i ugrožene. znanstvenog. Treba im omogućiti da u dijalogu. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. žele ozbiljno razmišljati. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta. roditeljima i nastavnicima. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. tj. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. za prijateljstvom. televizijske i muzičke zvijezde. a ne uloge koju imaju. neobične i izazovne likove. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju. To su filmske. vjesnici su vjere i nade u narodu. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne.

grupnih i radova u paru. Također. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. napori. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda. kao i na Konvenciji o pravima djeteta. Džennetu. učini me strpljivim. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje.s. učini me u mojim očima malehnim. sigurno. samopotvrđivanjem i afirmacijom. PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. izazovima koji su oko njih. a u očima svijeta velikim. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti. Bože. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. a. dokazivanjem. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. 147 . učini me zahvalnim. − Kvalitet individualnih. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. a on je nije zavezao. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini..s. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. − Nivo učešća u individualnim. daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti. − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. svoj trud vidjeti. − Memorisanje sure Kurejš. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave..– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem. a. Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. uspjehom. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može.

smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. memoriše suru Kurejš. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru.. str. vrednuje vlastiti uspjeh. djeluje pozitivno na uspjeh.. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. govori. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. imenuje sposobnosti i želje. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta. piše. kao i na drugima. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti. izbacuje negativne sklonosti. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. 2. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah. čita. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. sluša. Moj tjelesni i duhovni razvoj.s. Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. pisanje dnevnika i sl. prilagođava se radnoj atmosferi. Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. izvještava. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. pisanje dnevnika i sl. primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha.− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. običaje i sl. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. a. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe.. uz kreiranje što realnije slike o sebi. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. 148 . − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama. 2003. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. 143). Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. slijedi upute. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. ilustruje ih kroz mape uma. − Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu.

Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. Treba naučiti učenike da ovakvom. Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. vrijednosti. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima. prijateljima. Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima. − Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja. znanja. nastavnika). 149 . a. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. navika reagiranja u ponašanju i sl.). − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Poslaniku. odijevanju i sl.s. kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. hobija. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. kritičkom procjenom. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka. uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. mapa osamostaljivanja. tj. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija. sposobnosti. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. spolnom zrelošću. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. uvjerenja. procjenu osobina..− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). − Nivo učešća u individualnim. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela. biraju uzore u svom životu. roditeljima. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. − Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. 2003. Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja. sporta. grupnih i radova u paru. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. str 98). Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu. − Kvalitet individualnih. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović. Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. posebno pripadnicima drugih religija.. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti.

. Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. gradi vlastiti identitet. posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. − Afektivno područje: pita.s. diskrecije i podrške drugima. identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju.s. djelima i imetkom. a. klasificira potrebe i težnje. Džamija – srce džemata. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne. objašnjava svoja osjećanja. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. djeluje na osnovu naučenog.tejemuma. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. a kako zakoni koje donose ljudi. prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. Učenicima se može 150 . opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije. a.. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu.− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju. i simboličnog čišćenja . inicira nove zadatke. prilagođava se aktivnom učenju. pravima siročeta. učenih i sl. a. npr. traga za novim spoznajama. memoriraju suru El-Ma‘un. − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda. Majčina suza. materijalnom pomoći. Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom. 3. ilustrira svoj razvoj. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. djelima i imovini). intelektualnom pomoći i sl. upoređuje se sa uzorima u životu. ispravlja pogrešna shvatanja. primjenjuje naučeno u praksi. individualno i društveno biće. siromašnih. prosuđuje date savjete i opravdava ih. Čuvajmo druge od sebe (u govoru.s. prihvata savjete Poslanika. Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći. Poželjno je da učenici. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. Kur'an i ljudska prava. i slijedi ih. smješta ih u okrilje islama. osmijehom. uvažavanja. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. roditelja. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha. − Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama.). prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. ukoliko nisu u VI razredu. revidira ih. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima.

jedinstvo.. toleranciju. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja).š. oni od kojih su mirni drugi muslimani. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika. odnosa prema nemuslimanima. razvijanjem duhovnosti.s. Učenici će. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. grupnih i radova u paru. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. Ako to nije moguće. mržnju. suživot u različitostima. zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica. Na osnovu Poslanikovog..s. a. a. − Kvalitet individualnih. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. njegovo značenje. njihove potrebe i prava. dž. Tamo gdje je moguće. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. s vjerom da time zaslužuju Allahovo. tj. suživot sa drugima i drugačijima i sl. − Na osnovu naučenog o pomaganju. − Primjena radne metode i strategije učenja. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar..s. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju. druženje. Obratiti pažnju na riječi Poslanika. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana.. vjerskom poukom u džamiji. pozivi na slogu. oni od kojih su mirni drugi ljudi. a. npr. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti.ponuditi i tabela samoprocjene. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru.s. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom. zadovoljstvo. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. empatiju i jačanje zajednice. Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata.. potrebe i želje drugih ljudi. s ovim ciljem.. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). kao i značaj za pojedinca i zajednicu. naravno. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. 151 . bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji. oni koji drugima žele kao. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. nekog iz džamijskog odbora. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. − Nivo učešća u individualnim. poželjno bi bilo dovesti. a. hutbom. − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. ljubav. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti.

svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje.s. − Kognitivno područje: definira potrebe. uključuje dodatne izvore. moralnog i etičkog karaktera. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha. a. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje. a. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.S. zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika. pojam prava. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda. pomaganja... bez obzira na spol. aktivno učestvuje. Muhammede. raspravlja i izvještava u nastavi. a.. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. Strpljenjem do usjeha.s. slijedi nastavnikova upustva.s. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj.. izmirenja. 152 .). a. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima.s. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti. težnje za moći i gospodarenjem. džamije i džemata.: “Gospodaru moj. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti.s. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. A. zna opisati sadaku. NAUČIMO OD POSLANIKA. podari mi danas obećanu pobjedu“. sadekatu-l-fitr i zekat. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan. želje. pružanja podrške i sl. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. slijeđenju vođe. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran.− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. pomaganja. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika. istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi.. te težnji da se ostvari izvrsnost. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. 4. sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. organizira konkretne akcije pomaganja. neophodnom oslanjanju na druge. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika. a ne da se zadovolji samo prosječnost. npr. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima. 124-125. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika. evaluira njihove ishode. drug. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. obraditi ilahiju Ahmede. neumjerenosti. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti. a. i dovu Poslanika. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti. enkulturacije i razumijevanja među mladima. Poslanik oživljava ljubav prema djeci. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene. inicira nove zadatke. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom.. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije.s. stoljeću i UN prava djeteta. a.

vođstvo. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava. zaključuje. procjenjuje. a. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. kao i iz primjera Muhammeda. inicira na nove zadatke. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. sposoban da kombinira naučena rješenja u životu. na novim primjerima. uzore. aktivno sudjeluje. − Primjena radne metode i strategije učenja. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema.s. − Nivo učešća u individualnim. a. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). − Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. uključuje dodatne izvore. opisuje i identificira iskrenost. života. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. analizira navedene događaje. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje.. pobjedu. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. raspravlja i izvještava u nastavi. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. − Kvalitet individualnih. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. pristupom i učešćem. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa. slijedi nastavnikova uputstva. grupnih i radova u paru. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.s. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. Didaktičke naznake 153 . Žrtva koja približava Bogu. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. Odazivam Ti se. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. Propisuje vam se post.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. pomoć. izdvaja pouke. Bože. 5.

Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama. Može se. Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. jedinstvo i građevina.). posjećivanje dragih ljudi i sl. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. boji. naroda. pripadnosti nekom narodu. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš.− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu. neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. mislima).s. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. posjete i sl. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi. već prema odrazu njihove duše. i ostavi se uznemiravanja komšija. odjeljenske zajednice. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. 154 . Bože. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka. druženje.) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim.. kako. mjesto za žrtvu . Neka se na tebi ogleda post i smirenost. kao i sa postom muslimana.. za pomoć. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. lošim navikama u govoru. Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga. a. misna žrtva. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža. nauče poštovati njihove tradicije. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu. osjećaj za druge. priželjkivati i odazivati mu se. ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. načinima i putevima koji vode Njemu. i njegov sin. Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza.oltar. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza.. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica). Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. gdje. ali i na prisutnost posta u drugim religijama. kada. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. žrtvovanje prvih plodova i sl. podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. djelima. Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. npr. nacije. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. piću.š. porodice. imenu. dž. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. namaz. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu.“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. džemata. običaje i navike. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se.

ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. vrši kategorizaciju naučenog. hadž i kurban.− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. post. analizira naučene dužnosti. − Nivo naučenog o namazu. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. Iz vrela mudrosti. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. hadžu i kurbanu. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. postu. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. raspravlja i izvještava u nastavi. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. Sve se dešava s razlogom. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. inicira na novim zadacima. otežano. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Nivo učešća u individualnim. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. ikindija-namaz. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. uključuje dodatne izvore. riječima i djelima u mogućnosti. Blagodati lijepog postupka. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. 155 . aktivno učestvuje. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. dijeli ih na njihove sastavne dijelove. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. 6. slijedi nastavnikova uputstva. daje svoje ideje na osnovu naučenog.

Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. gradu. da prenose svoje ideje na blag i mudar način.s. Nazusu. 156 .. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose. nivo poštivanja i uvažavanja. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009). − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. bogobojaznost.. Upoznavanje drugih religija. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza. Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima.s. džematu. − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja.. drugima. hodu.s. rušenje domina. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu. kulture dijaloga. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje. razvije svijest kod učenika o pravednosti. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi.Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu. a. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. a. Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa. ljubav prema nauci. upornost i istrajnost u njihovim namjerama. oslanjanje na Njega.s. Marusu i Šim'unu). Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga. a. Prihvatanje Božijeg određenja. − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. Razvijanje komunikacije. uljudnost u govoru. Razvijenost radnih navika i discipline. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi. kroz savjete koje je davao svom sinu. domovini. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju. a. a. Isticanje koristi posta. druženju. npr. nastavnika.. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana.s. Jačanje ljubavi prema slobodi. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova.

MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. slijedi nastavnikova uputstva. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. u govoru (masi. uključuje dodatne izvore. Sve ovo je važno. suprugama i sl. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. 7. − Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. odmjerenost. evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline. djeci. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. prijateljima.). starijima.. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Primjena radne metode i strategije učenja. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama. a. aktivno sudjeluje. blagost i sl. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda. − Poželjno je organizirati igrokaze. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. 157 . partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. inicira na novim zadacima. Lijepo i ružno u govoru. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. analizira njihove živote. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. iznosi zaključke. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. sakupljanje novih podataka o njima.). vježbe govora radi praktične analize govora. vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. − Nivo učešća u individualnim. Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost.s. raspravlja i izvještava u nastavi.

aktivno sudjeluje. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. iznosi vlastita mišljenja o govoru. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. uključuje dodatne izvore. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). slijedi nastavnikova uputstva. razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. identifikovanje lijepog i ružnog govora. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. 158 . modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. inicira na novim zadacima. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. − Nivo učešća u individualnim. kritikuje zloupotrebu govora. 8. jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. brani kuturu dijaloga. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. raspravlja i izvještava u nastavi. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. − Primjena radne metode i strategije učenja. nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. − Razvijenost pohvalnog govora. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. Aktivnim učestvovanjem. − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose.

Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. Primjena radne metode i strategije učenja. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti. Nivo učešća u individualnim. kaligrafiji i sl. pokaže njenu vrijednost. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. teksta hadisa i sl. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. Naučiti da poštuju sposobnosti. Nivo samopouzdanje i odgovornost. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. tragaju za njom. građene na plemenitosti. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. kur'anskog teksta. Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima. npr. arhitekturi. pravednosti i dobroti. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem.s. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. slika i dodatne literature. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. njeguju je u životu. 159 . radi njenog očuvanja. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. ostvarenja i želje drugih ljudi. a. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. grupnih i radova u paru. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. Kvalitet individualnih. kao i okolice. − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti.

počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. kultura i pravilno ponašanje. časove jezika i teme slobodnog vremena. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. mjesečnog ciklusa. ali i kurikulum škole. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. geografije. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. biologije. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. geografije. maketa. povjerenje. muzičkog odgoja. boje. − Afektivno područje: svjesno odabire. muzičkog odgoja. porodice. linije i tačke. te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. samo je okvirna preporuka nastavnicima. uspješno locira. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. preciznosti. jezik. npr. historije. puberteta. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. saradnja. muzičkog odgoja. biologije. pritiska vršnjaka. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. historije. jezika. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta. muzičkog odgoja. geografije. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. humani odnosi. očuvanje baštine. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. biologije. veza između konflikta i vjerovanja. geografije. različitih računarskih tahnika u radu. jezika. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. biologije. slobodnog vremena. slobodno vrijeme. biologije. jezika. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje. škole i učenja. upoznavanje drugih i drugačijih. higijena. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. historije. vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. geografiju. maloljetničkom delikvencijom. prezentacija i sl. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. historiju. geografije. kulturno ophođenje sa ljudima. primjenjuje je i demonstrira u životu. matematiku i teme: kulturne baštine. higijenske navike. muzičkog odgoja. uvažavanja razlika. dječijeg stvaralaštva. identifikacija sa pozitivnim uzorima. historije. saradnja. edukativnih igara. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. motivisanja. jezika. kulturnog i pravilnog odijevanja. dječija kreativnost. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. informatiku. historije. upoznavanje drugih i drugačijih. humani odnosi među spolovima. jezika. prostor. evaluira. 160 . moja zemlja. − Islam kao nova svjetska kultura . dječija kreativnost. simetričnosti. kanoni. iznosi vlastita mišljenja.

(2005): Ihja ulumid-din.R. Kurdić. (2009): Tefsir Jasina. Novi Pazar: El-Kelimeh. M. (2003): Razumijevanje mladih. Š. Suvremene situacije neslobode 161 . Zagreb: Aline. Bijeljina: Grafika. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju. Slatina. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Ilić. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. B. Ibn Š. Stojanović. Zenica: Dom štampe. L. S. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. (1412 h): Kur'an s prevodom. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. (1995): Učite ih da budu sretni. M. Zenica: Dom štampe. Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. Hwang. En-Nevevi. A. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. (2000): Razvojna psihologija. F. M. odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Korkut. (2000): Rijadus-salihin. (2002): Responsibilna nastava. D. B. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. Sullo. Zagreb: Educa. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću. Jensen.: Super nastava. J. & Fink. Zagreb: Educa. E. & Nilsson.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Stoll. Sarajevo: Libris. (6. (2005): Od individue do ličnosti. Ebu H.LITERATURA El-Gazali. (1999): Mijenjamo naše škole.

Dramska igra. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. Obrazovna postignuća 4. vanjska i unutrašnja nesloboda. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. Odabir kraćih tekstova. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. Obrazovna postignuća 4. nemirna područja. 2445. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. čitanje. čitanje. razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. ropstvo. izrada plakata. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Albert Schweitzer. Potrebno predznanje 3. Horvatić: 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. 1. zavist i slično. odgovornost. Ključni pojmovi 2. B. Šenoa: Povjestice. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. promatranje i analiza fotografija. rad na rječniku. analiza statističkih podataka. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. istraživanje. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. nesloboda. Wilde: Sretni kraljević. br. Hrvatski jezik: I. zarobljenost grijehom. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. analiza i interpretacija tekstova. KKC. zarobljenost Griješiti. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. zloba. Preporuke za korelaciju 162 . Martin Luther King. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. reklamne kampanje. 2439. Sadržajna prilagodba. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Razgovor. Dodatna ilustracija 7.1. 4. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. poštenje. A. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. 2. ljubav. Mažuranić: Priče iz davnine. ratovi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka. analiza i interpretacija tekstova. Preporuke za korelaciju 8. strpljivost. Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. grijeh (griješiti). iskazivanje iskustva. Misionarke ljubavi. Ključni pojmovi 2. 2447. D. sloboda. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. ljudska odgovornost. Naglašena vizualizacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razumijevanje. uočiti povezanost grijeha i neslobode. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. (6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. 5. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. Zemljopis: moderno ropstvo. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. Hrvatski jezik: S. potrošačku groznicu…). ljubav. Tomaš: Mali ratni dnevnik. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. O. izrada zidnih novina. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. osobito slobodu mladih. lakomost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda.

Katekizam Katoličke crkve. osobito mladih. 5. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Sloboda u očima današnjeg čovjeka. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. 163 .8. 4. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 3. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sadržajna prilagodba.

4. Sjeverna Afrika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. Mojsije. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. voda. Pustinja u svakodnevnom životu. Jugozapadna Azija. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Isto kao kod oštećenja sluha. savez između Boga i čovjeka. Sadržajna prilagodba. Povijest: 5. (6. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija tekstova. čitanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. pismo. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Obrazovna postignuća 4. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. Mojsije. Sinaj. Majer: Dolazak Hrvata. Potrebno predznanje 3. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. Dodatna ilustracija 7. S. Koristiti individualizirane materijale. pustinja. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. M. važnost vode i hrane u životu. (6. 3. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3. 2. Kovčeg Saveza.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Odgojni i socijalizirajući 164 . Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. uočiti da se Bog brine za svoj narod. Masa i Meriba. Život u pustinji. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. Deset savjeta (zapovijedi). likovno ili scensko izražavanje. Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. Kranjčević. faraon. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). W. zlatno tele. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. mana. Wyler: Ben Hur. Ključni pojmovi 2. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole. pismeno. Obrazovna postignuća 4. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije. 5. Preporuke za korelaciju 8. Michelangelov Mojsije. mana. piramide).Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. prepelice. obećana zemlja. S. Hrvatski jezik: H.

Čitanje. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Nazor: Veli Jože. analiza i interpretacija stripa. Povijest: 5. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. V. 2. Stvaralačko prepričavanje. zlatno tele. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima. čežnja za slobodom. 4. Koristiti individualizirane materijale. 5. Preporuke za korelaciju 8. droga). ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1. pisanje novinskog izvješća. ulazak u Obećanu zemlju. Geografija: Jugozapadna Azija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom. Isto kao kod oštećenja sluha. Šabat. izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. piramide). Sadržajna prilagodba. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. uočiti važnost slobode. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. pismeno izražavanje. Kovčeg saveza. Sinajski savez. faraon. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. Knjiga Ponovljenog zakona. 3. (6. sebi. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ropstvo. razvijati odgovoran stav prema životu. drugima i svemu što postoji. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dekalog. Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. sloboda. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 1. Twain: Kraljević i prosjak. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dramatizacija teksta. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. pismo. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. Hrvatski jezik: M. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. vanjsko i unutarnje ropstvo. Idolatrija. Ključni pojmovi 2. Dodatna ilustracija 7. Wilde: Sretni kraljević. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. Razgovor. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. čežnja. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. Sjeverna Afrika. Sloboda i robovanja današnjih mladih. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Izborni sadržaji za darovite 165 . Svetište. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. O. likovno izražavanje. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. Preporuke za korelaciju 8. koji se trajno zauzima za čovjeka. čitanje. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo.

Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. Čitanje. Isusove riječi i djela (zakon novoga života. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novi Savez. 4. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. (6. Dati prednost usmenom izražavanju. uočiti od čega nas Isus oslobađa. pisanje novih prispodoba. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Osam blaženstava. Isusova čudesa. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. novi Savez. 1. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. 5. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Osam blaženstava. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. U govornim aktivnostima nema posebnosti. nečovječnost i nepravdu. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagodba biblijskog teksta.Wyler: Ben Hur. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Govor na gori. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. W. Isusov život i djelovanje. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . film. Hrvatski jezik: A. fiksiranje papira na podlozi. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona. Novi zavjet. 3. Isto kao i kod oštećenja sluha. 2. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Potrebno predznanje 3. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 5. Obrazovna postignuća 4. Govor na Gori. Prilagodba sadržaja. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dodatna ilustracija 7. Šenoa: Povjestice. (6. prispodobe. dramska igra. veći prostor za pisanje). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Isusova čuda. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. 4. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. usporediti Isusa i Mojsija. usporediti Isusova i današnja blaženstva.učenike 10. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. Preporuke za korelaciju 8. Sadržajna prilagodba. Kraljevstvo Božje. Isusova blaženstva. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. 3.

razvijati sposobnost za društveni angažman. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. borba za pravdu). uskrsnuće. posljednja večera. Posljednja večera – likovne reprodukcije. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. Ljubav koja oslobađa – muka. veći prostor za pisanje). Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu. uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest. fiksiranje papira na podlozi. Čitanje. izrada stripa. Potrebno predznanje 3. nečovječnost i nepravdu. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. Pomoć pri formiranju slijeda događaja. Potrebno predznanje 3. Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima. Odgojni i socijalizirajući 167 . uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. U govornim aktivnostima nema posebnosti. uočiti radikalnost toga služenja. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Ključni pojmovi 2. Wilde: Sretni kraljević. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. križni put. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. igra uloga. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Nema posebnosti. W. Događaji i likovi Velikog četvrtka. smrt. duhovna djela milosrđa. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4. zapovijed ljubavi. Hrvatski jezik: O. 1. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. nova Pashalna večera. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. navesti Isusovu zapovijed ljubavi. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. Novi zavjet. (6. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. prispodoba o Posljednjem sudu. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. smrt i uskrsnuće muka. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. Preporuke za korelaciju 8. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. tjelesna djela milosrđa. Veliki tjedan. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. Isusov život i djelovanje. ali ne i reprodukcija. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. 5. Početci hrvatske pismenosti. Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. 2. 3. djela milosrđa.Wyler: Ben Hur. Veliki petak. tj.1. izrada plakata.

Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku.ciljevi i sadržaji 5. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. Crkva – zajednica Isusovih učenika. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. II. Službe i darovi u Crkvi. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. 168 . promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Pojasniti značenje ključnih pojmova. razgovor. različiti darovi i službe.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. analiza i interpretacija tekstova i stripa. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. naglasak staviti na bitno. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). 4. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. izrada plakata. drugima i svemu što postoji. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. 3. W. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. 3. otajstvo/misterij Crkve. Odrediti što je Crkva. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Rad s fotografijama. Čitanje.Wyler: Ben Hur. Nema posebnosti. Karta: raširenost kršćana u svijetu. Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. Dodatna ilustracija 7. Film. proučavanje zemljovida. Golgota / Lubanja / Kalvarija. navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. božansko i ljudsko lice Crkve. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. (6. 1. Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Ključni pojmovi 2. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. vatikanski sabor. Nema posebnosti. Sadržajna prilagodba. 1. sebi. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. Sveti grob. križni put. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja. likovno izražavanje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Preporuke za korelaciju 8. S. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 5. božansko i ljudsko lice Crkve. Obrazovna postignuća 4. 2. promatranje. 2. Getsemani. razvijati odgovoran stav prema životu. Tomaš: Mali ratni dnevnik. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. izrada plakata.

Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. analiza i interpretacija fotografija. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. Potrebno predznanje 3. 4. Ključni pojmovi 2. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. prezbiter. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. promatranje zemljovida. analiza tekstova. Pastiri Kristove Crkve sveti red. redovnički zavjeti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Istraživanje (terenska nastava). opisati način života i rada redovnika. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. đakon. redovnici/redovnice. celibat. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. papa. samostan. kršćanski poziv. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. sebi. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. metropolije. 1. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Ključni pojmovi 2. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. pastiri Crkve. sveti red. Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. 2. Obrazovna postignuća 4. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. razvijati odgovoran stav prema životu. redovi. Svećenik (župnik). župe. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Životni poziv. 5. nabrojiti redovničke zavjete. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. (6. hijerarhija. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 . Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu.4. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). župa. (nad)biskupije. pripovijedanje i izlaganje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. biskup. Obrazovna postignuća 4. Preporuke za korelaciju 8. imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. (6. (nad)biskupije. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. drugima i svemu što postoji. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. Dodatna ilustracija 7. Potrebno predznanje 3. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije.

CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4. uočiti i objasniti važnost II. 2. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). Lik u proznome djelu. Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. (6. Nema posebnosti. Omogućiti posjet samostanu. 170 . II. čitanje i interpretacija tekstova. Ivan Merz. rad s fotografijama. Vjernici laici. Ivan Pavao II. Preporuke za korelaciju 8. pripovijedanje i izlaganje. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Čitanje. područja djelovanja laika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. vatikanski sabor. Ključni pojmovi 2. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. 1. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. razvijati odgovoran stav prema životu. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prilagodba sadržaja. 5. Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. drugima i svemu što postoji. izrada mentalne mape. Dodatna ilustracija 7. razgovor o konkretnom iskustvu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. Ora et labora. klarise). Crkva. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. 1.. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Nema posebnosti. Nema posebnosti. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga.5. zatvorene karmelićanke. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Neke izabrane redovničke zajednice (npr. različite osobe i službe u Crkvi. izrada plakata. Obrazovna postignuća 4. Spoznati i imenovati vlastite talente. 4. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu). analiza i interpretacija tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). pismeno izražavanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pripovijedanje i izlaganje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. 3. Redovnički zavjeti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. dijapozitivi. Sadržajna prilagodba. Preporuke za korelaciju 8. Uzleti srednjovjekovne Europe. Vjernici laici i II. Vjernici laici. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. Moguće duže vrijeme usvajanja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. vatikanski sabor i vjernici laici. sebi.

preveliko bogatstvo). obnova redovništva i prosjački redovi. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. veći prostor za pisanje). 4. film. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. patareni. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. katarski pokret (albigenzi. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela.). U govornim aktivnostima nema posebnosti. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. prosjački redovi. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. (6. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. misijski pokret. redovnici.4. Crkva. inkvizicija. diskusija (parlaonica). Prijedlozi za metodičku obradu 6. heretik. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. crkveni raskol. a individualno uvježbavati IV. vjerskih. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. Ključni pojmovi 171 . Počeci i razvoj kršćanstva. fiksiranje papira na podlozi. Inkvizicija. izrada plakata. stoljeću. CRKVA KROZ POVIJEST 1. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. križarski ratovi. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. a individualno uvježbavati IV. isusovci. Nema posebnosti. Tridentski koncil. promicanje kulture i umjetnosti). uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. inkvizicija. Prilagodba sadržaja. Preporuke za korelaciju 8. valdenzi). Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. Nastavnu cjelinu. st. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. 4. CRKVA KROZ POVIJEST 2. Potrebno predznanje 3. inkvizicija. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. 1. osnivanje sveučilišta. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada umne mape. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. protestantizam. Nastavnu cjelinu. 3. (6.-14. nastanak prosjačkih redova. nacionalnih. Osnivači prosjačkih redova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. širenje islama. Dodatna ilustracija 7. križarski ratovi. pripovijedanje i izlaganje. Istraživanje tekstova i dokumenata.

Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi. Preporuke za korelaciju 172 . prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu. izrada plakata. stoljeću socijalni nauk Crkve. Život i rad Ignacija Loyole. Ivanu XXIII. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Glazbena kultura. reformacija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 7. stoljeća. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. (6. protestanti (protestantizam). pripovijedanje i izlaganje. Ključni pojmovi 2. analiza i interpretacija tekstova. usvojiti i razumjeti nove pojmove. 4. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. Martin Luther. borba za pravdu). uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Ivan Pavao II. Istočni raskol. fiksiranje papira na podlozi. Preporuke za korelaciju 8. Ivan XXIII. djelovanje i obnova Crkve. Novo lice Crkve u XX. uočiti i odrediti značenje II. 5. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II..2. film. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka. Obrazovna postignuća 4. diskusija (parlaonica). Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Dodatna ilustracija 7. 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. nacionalnih. pape. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ignacije Loyola. CRKVA KROZ POVIJEST 3. tj. izrada umne mape. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Obrazovna postignuća 4. Dodatna ilustracija 7. uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. 5. Istraživanje. veći prostor za pisanje). Potrebno predznanje 3. anglikanci. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve. Potrebno predznanje 3. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove. izrada plakata. 3. Istraživanje. U govornim aktivnostima nema posebnosti. razvijati sposobnost za društveni angažman. nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. analiza i interpretacija tekstova.). Povijest: Reformacija i katolička obnova. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. 2. isusovci. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. Drugi vatikanski sabor. luterani (evangelici). Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. vjerskih. Tridentski koncil. kalvinisti (reformirani). opisati misijski pokret. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama.. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Martina Luthera.

Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. 3. Potrebno predznanje 3. Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. fiksiranje papira na podlozi. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. sliku ili dijapozitive.8. 7 sakramenata. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razred: prometni znakovi i propisi. Dodatna ilustracija 7. 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (6. Crkva. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve. slike i stripa. Tehnička kultura: 5. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Obrazovna postignuća 4. 2. 1. veći prostor za pisanje). sekularizacija. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. fiksiranje papira na podlozi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. analiza i interpretacija teksta. Ivan XXIII. Pavao VI.. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. život i djelovanje Isusa Krista. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. Znakovi u životu. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. meditacija uz fotografiju. likovno izražavanje. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. veći prostor za pisanje). U govornim aktivnostima nema posebnosti. 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. 1. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. dekristijanizacija. U govornim aktivnostima nema posebnosti. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. simboli. enciklika. 4. Preporuke za korelaciju 8. Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. 5. 3. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom.

krštenje vodom i krvlju. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. Ključni pojmovi 2. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. krštenje (krst). Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. kapela. unutarnje uređenje crkve (oltar. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova. mučeništvo prvih kršćana. analiza i interpretacija tekstova i slike. 2. inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. razred: Pojava kršćanstva. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. potvrda. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. izrada mentalne mape. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. pripovijedanje i izlaganje. ambon. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. krstionica…). objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. Članovi Crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Tijelovo. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Katekumeni (katekumenat). Nema posebnosti. Inicijacijski obredi drugih religija. (6. prilagoditi tekstove. 3. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. 4. unutrašnjost crkve. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. Veliki četvrtak. Naglasiti bitno. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. katedrala.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. stilovi gradnji kroz povijest. prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. razred: Vode na kopnu. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. 1. (6. 6. razumjeti ih i rabiti ih. razgovor. nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. kapele). protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. krstionica. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga. župne crkve. svetohranište. crkve (katedrale. svetohranište. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija. 174 . Preporuke za korelaciju 8. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). 5. darovi Duha Svetoga. crkveno graditeljstvo. čitanje. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. euharistija. Usvojiti nove pojmove. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Obrazovna postignuća 4. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. potvrda. Prijedlozi za metodičku obradu 6. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. Katakombe. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Crkvene zgrade crkva. Ključni pojmovi 2. Povijest: 5.Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Geografija: 5. Istraživanje. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dodatna ilustracija 7.

gotika. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. istraživanje. slike…). liturgijske boje. razgovor. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. misnica. Ključni pojmovi 2. pripovijedanje i izlaganje. pripovijedanje i izlaganje. liturgijski predmeti. masa i prostor. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. obrednik. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Humanizam i renesansa. Stil gradnje vlastite župne crkve. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). slušanja. 2. doživljavanja. a po mogućnosti i misnog ruha. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. liturgijska glazba. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. liturgijski predmeti (ciborij. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. (6. Proučiti liturgijske geste. plitica/patena. gregorijanski koral. analiza i interpretacija tekstova. svetohranište. razlikovanje i imenovanje. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. Dodatna ilustracija 7. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. jezik i glazba misno ruho. ambon. Liturgijski predmeti. imenovati ih. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. štola. misno ruho (alba. razvijati sposobnosti gledanja. KATOLIČKI VJERONAUK 7. imenovati liturgijske jezike. slušanje liturgijske glazbe. prepoznavanje. romanika. Glazbena kultura. 1. časoslov). Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. izrada plakata. Nema posebnosti. Likovna kultura. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. sudjelovati na probi župnoga zbora. otkriti ljepotu duhovne glazbe. Terenska nastava. liturgijski jezik. Europa u vrijeme baroka. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ampulice). imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. moderni stil. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. rad s fotografijama. 1. liturgijske knjige (misal. renesansa. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. rad s fotografijama (analiza i interpretacija).4. Nema posebnosti. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. Preporuke za korelaciju 8. Pojačana vizualizacija. liturgijske knjige. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Likovna kultura: prostorno oblikovanje. Liturgijska godina. mitra). 3. Neki važniji sakralni objekti drugih religija. barok. 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. istraživanje. Preporuke za korelaciju 8. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.

Anđeo Gospodnji.25-27. Konkretizacija u sakralnom prostoru. ekološke. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. konzumističke. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3. kruha i vina. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. domoljubne.1-19.12-14). KATOLIČKI VJERONAUK 7. pojačano uvježbavanje. Ključne pojmove konkretizirati. Simboli drugih religija. Lk 2. riba – znak kršćanskog raspoznavanja. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. značenje vode. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. Ključni pojmovi 2. izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji. Sadržajno prilagođavanje.26-38. analiza i interpretacija tekstova. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. alfa i omega. Ključni pojmovi 2. izrada plakata i mentalne mape. 1. Razgovor. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. fotografija i stripa. MARIJA U CRKVI 1. tamjan. 3. Terenska nastava. primijeniti didaktičke igre. Nabrojiti. Preporuke za korelaciju 8. (6. Znakovi i kratice u životu. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. 4. Teškoće u svladavanju kratica. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. pripovijedanje i izlaganje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja. evanđelja. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. Obrazovna postignuća 4. Marija u Evanđelju. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. religiozne. INRI. Nema posebnosti. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. 5. Dodatna ilustracija 7. IHS. seksističke…). Dj 1. sveti znakovi. 2. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Nema posebnosti. 3. Potrebno predznanje 3. 4. Likovna kultura. (6. Iv 19. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Upoznati simbole i kratice drugih religija. istraživanje.obrazovnim potrebama 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi. Isusovo rođenje. 5. Obrazovna postignuća 176 .

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. marijanska svetišta. razvijanje ljubavi prema svome narodu. 1. Uznesenje. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. kulturnih i religioznih značajka domovine. a ne zahtijevati reprodukciju. likovno i pismeno izražavanje. Nema posebnosti 2. Dodatna ilustracija 7. te nacionalnoga ponosa. krunica. otajstva krunice. Bezgrješno začeće. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Blagovijest. Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. 5. Preporuke za korelaciju 8. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Bezgrješno začeće). Uznesenje. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. Marija u likovnoj umjetnosti. Predaja. Osnovne informacije o Marijinom životu. navesti neke marijanske pjesme i molitve. Preporuke za korelaciju 8. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. upoznavanje povijesnih. Ključni pojmovi 2. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Litanije. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda. nema posebnosti.4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. novozavjetni spisi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Pieta. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dodatna ilustracija 7. 4. MARIJA U CRKVI 2. 3. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. pisanje kratkog eseja. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Vrste razgovora.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. Anđeo Gospodnji (molitva). Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. analiza reprodukcija. Stvaralačko prepričavanje. 177 . nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. opisati i protumačiti molitvu krunice. Rođenje BDM. Interpretativno čitanje i krasnoslov. (6. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. pripovijedanje i izlaganje. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. Marija u književnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.

redovnici. KATOLIČKI VJERONAUK 7. redovnice. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. molitva. 4. jedan dan u životu pape i sl. konklave. Ključni pojmovi 2. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. samostan. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. pripovijedanje i izlaganje. imenovati sadašnjeg papu. Crkva kroz povijest. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. konklave. Vatikan).obrazovnim potrebama 2. Povijest. Petra. redovnički zavjeti. bazilika sv. a ne zahtijevati reprodukciju. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. 2. Apostol Petar. izrada plakata. Nema posebnosti. zavjeti. Vatikan. 5. (6. Razvijati ljubav prema Crkvi. Švicarsku gardu. Pojačana vizualizacija. njezinoj prošlosti. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja.) 1. rad. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. 5. koristiti razne vrste pomagala. Obrazovna postignuća 4. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. usvojiti i razumjeti pojam konklava. Petra i Vatikanu. Preporuke za korelaciju 8. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Potrebno predznanje 3. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Rimski biskup papa. Istraživanje. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. KATOLIČKI VJERONAUK 7. redovi. crkvena hijerarhija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Vatikan. odnosno predodžba (konklave. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. papine obveze (npr. 4. rad s fotografijama. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. papina nezabludivost. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Poziv. Sadržajna prilagodba. Potrebno predznanje 3. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu. Obrazovna postignuća 178 . Nema posebnosti. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. pastiri Crkve. Dodatna ilustracija 7. 3. 3. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. redovi.

razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . Posjet samostanu. Nema posebnosti. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. koristiti razne vrste pomagala. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. čitanje i interpretacija teksta. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Križa u Ninu. sebi. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Barceloni. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. katedrala u Milanu. Dodatna ilustracija 7. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. Europa u doba baroka). Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. istraživanje. crkve (katedrale. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). župne crkve. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. razvijati odgovoran stav prema životu. kapele). izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Katakombe. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sadržajna prilagodba. Preporuke za korelaciju 8. 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. (6. drugima i svemu što postoji. izrada plakata. Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda). Obrazovna postignuća 4. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. KATOLIČKI VJERONAUK 7. unutarnje uređenje crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.4. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. 3. Humanizam i renesansa. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). 2. pripovijedanje i izlaganje. crkva sv. izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. Dodatna ilustracija 7. 1. razlike između pojedinih stilova. dijapozitivi i fotografije. izrada plakata.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. izlaganje. 4. katedrale i crkve pojedinog stila. bazilike u Rimu…). Beču. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Nema posebnosti. analiza i interpretacija tekstova. pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame.

3. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Potrebno predznanje 3. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. Nema posebnosti. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Potrebno predznanje 3. 2. koristiti razne vrste pomagala. 5. Obrazovna postignuća 4. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nacionalnih. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. Nema posebnosti. 4. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 180 . uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. 3. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. (6. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. (6. 4. vjerskih.10. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključni pojmovi 2. Sadržajna prilagodba. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. Naglasiti bitno. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti. Glazbena kultura. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4.

Profil nastavnika. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. 4. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. Glazbena kultura. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično . 1. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. nacionalnih. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. 181 . povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Likovna kultura. 3. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi.4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. Naglasiti bitno. Nema posebnosti. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 5. 2. vjerskih.

Profesionalna orijentacija/za personalni dosje.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. odnos prema radu 6. psihološko. Aktuelna zbivanja .upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1. Pedagoško. BiH i svijetu. saznajna komponenta 7. higijeni.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju . pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . Kulturno i prirodno nasljeđe . upozoravanje na rizična područja u BiH.upoznavanje. posluženju.razvijanje radnih navika. kolektivu i na javnim mjestima . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. održavanju zdrave težine. zdravoj prehrani.u korak s vremenom 4. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Humani odnosi 8. samopouzdanja.uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . na neodlaženje u rizična područja . Kultura življenja .građenjem pravilnog stava prema moralu. Moralni odgoj 3.4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . kulturnog i prirodnog nasljeđa . Radne navike.zdrav način života 5.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. pozitivnog odnosa prema radu.upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom . uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija .Zadaci: .

svijetu .kulturi .3 sata .umjetnosti .saobraćajni propisi i njihovo poštivanje .odluke koje donosim 183 .institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje . odgojno disciplinskim mjerama .jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti .znakovi o pravima djeteta 3.u korak s vremenom .4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: .dijete ima vlastita prava .alkoholizam ...inovatorstvo .Upoznavanje. kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4. tehnici.Pravila škole .4 sata . likovnoj umjetnosti. učeniku generacije. Moralni odgoj .odnos prema alkoholu u društvenoj sredini .obrazovanju .zdrav način života . kulturnog i prirodnog nasljeđa .Zašto poštovati kućni red škole .sportu .Konvencija o pravima djeteta: . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji.stvaralaštvo učenika u školi (u muzici.ponašanje na javnim mjestima . industrijska postrojenja) 2.) .sredini .uključivanje u borbu protiv AIDS-a .terorizam. Kultura življenja .šta treba znati o AIDS-u .popratne pojave pušenja .šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .posjeta pozorištu i muzeju . Aktuelna zbivanja .nauci .Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika.

odnos prema radu .4 sata . psihološko. nepušenju održavanje zdrave težine korištenje.praćenje nastave .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6.potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti . Humani odnosi .nepoželjne osobine ličnosti .stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost .pojačana osjetljivost/emocionalnost .maštanje o budućnosti . saznajna komponenta .metode uspješnog učenja .pozitivan stav prema radu. Pedagoško.zabrinutost za svoju vanjštinu . Radne navike.razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .praktičnost i susretljivost u radu .4 sata .poželjne osobine ličnosti .šta rad daje i znači za nas i druge .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima .težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 .kako biti društveno aktivan .4 sata .pojačana nesigurnost .zašto je značajno poznavati sebe .sprečavanje nesreća u kući .neodgovoran odnos prema radu .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .moj odnos prema drugovima i drugaricama .- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno.zaokupljenost svojim spolom .moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe .odmor i rekreacija .kako aktivno učiti .vježbe opuštanja i relaksacije 7.kada servirati gostima hranu 5. kao i načinu rada . zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti .

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. Profesionalna orijentacija . (2006). Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Dž.5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.za personalni dosje učenika . E.informisati učenike .rad .. Mujkanović. Handicap International 185 .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.3 sata . Zelenika. P.. A. Sarajevo.. Kalaš..priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola.privredna kretanja na području grada .- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful