P. 1
NPIP Za VII Razred

NPIP Za VII Razred

|Views: 7,697|Likes:
Published by Azemina Hodzic

More info:

Published by: Azemina Hodzic on Oct 06, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/01/2013

pdf

text

original

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

Sarajevski ljetopis(odlomak) 23.M. Sekulić. Kočić. I.Čukovski. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. F. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih . Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28.Bešeskija. Kikić. P. Z. Jovanović. N. putopis.moje 22. dnevnik Uočava razliku između ljetopisa. Jesen 29. James Cook (odlomak) 24.. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Jazavac pred sudom(odlomak) 27. H. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 . putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. Šehović. M. Oslo pod snijegom(odlomak) 25..

zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent.RJEČNIK. kraju. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. li. god. prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. sprezanje/ konjugacija. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. doista. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. ne. naravno. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 . impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog.

i II. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. jd. Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. razlikovati. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. l. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici.imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. Objašnjava službu gl. i II. količina.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja. pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . njegovim postupcima. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe.

Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. dijelova naselja. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. stvaralački diktat. parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. polazak u školu. kako je dobio ime itd. boja. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. dijelovi sela. ulice. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. rečenična intonacija. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. trgovi. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. Dnevnik pripovjedački uobličen. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 . diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje.

vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. nabrajanje rečeničnih dijelova. smjeti. je i ije u gl.r. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. živjeti. maske i kostimografije 13 .) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. r. umrijeti. čija osnova završava na –je(htjeti. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. jd.Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. plan. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom. plakati. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. pisanje vokativa.ć. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu.jd. dinamična kamera. panorama) Filmska maska. scenografije. vožnja. literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar.

Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Alija H. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. gluma. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. Branka Primorac: Maturalac 7. kvadrat. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Crtice iz moje mladosti 13. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. I. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. E. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. kriminalistički. domoljubnih. fabula prikazana kvadratima scenografiju. pustolovni. kostimografiju. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 . Cankar. Najt.izražajna sredstva: govor. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. scenografija.

umjetničke. priručnici za učenike(radne sveske). Kultura izražavanja. zadaci. 15 . čitanačkih i lektirskih). radio. razvoj standardnog jezika). pravopis.biografija i bibliografija. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Vodič kroz lektiru. priručnici za nastavnike. internet. 2. odgojnosti. te dvije školske pismene zadaće).etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. 3.kao i principima integracije i korelacije.. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. televizija. reprezentativnosti. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Medijska kultura (strip. likovnom kulturom.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. muzičkom kulturom i dr. 6.hrvatski.Nastavni program za predmet Bosanski. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. egzemplarnosti. periodika. Jezik (gramatika.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. metodičari). te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti.) Također. Medijska čitanka.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. rječnik. biblioteka). Književnost (interpretacija književnih tekstova. Osnovni ciljevi.te medijske kulture.Videočitanka. 4. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. tekstualne adekvatnosti itd. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). b) rasporedu. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. 5. teorije i interpretacije književnosti. pravogovor. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. pisci. Naš jezik. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.

7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.3* i djelimično 16 .

3 za sve četiri jezičke vještina i A2. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 .1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE.nivoa A2. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. na pošti.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. poruke. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. natpisi na javnim mjestima. jelovnici. kratka pisma. * A1. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu.

outings itd. npr. may. its. vezane za zadane teme. have to. nešto prošireniji rječnik. which. have/have got (potvrdni.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . what. aerodrom) . (a) litle .redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .pokazne (this.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. description of climate. guitar lessons.opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE . osnovni rječnik. ask-answer. social customs itd. climate.Svijet životinja.tačnih/netačnih tvrdnji . . nobody. npr. transport itd. all. npr. preparing meals. npr. that. učenici će naučiti koristiti: Afikse. possessions.Životni uvjeti. prošireniji rječnik. seasons of the year.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd.recitiranjem recitacija i pjesama .označavanjem: . his.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . zdrava ishrana. predmete. npr.osobne (padež subjekta i objekta) . people . pets.određenih riječi. some. osnovni rječnik. what. those (boys) . these. npr. school curriculum.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . npr. vezane za zadane teme. some extracurricular activities . which. zero . osnovni rječnik.posvojne(mine. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. family gatherings .Obitelj. ours. osnovni rječnik.upitne pridjeve. .sudjelovati u razgovorima na zadane teme . unemployment. school choir. upitni) Modalne glagole: can . .prepričavanjem kratkih tekstova .7. dirty-clean.koristiti javne usluge (npr. npr. anybody. anything. .kratke opise ljudi.Moja zemlja.svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja . those) . npr. npr. geography. culinary art itd. događaja.izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan . theirs. dirty Antonime. poštu. . that (boy). much. predmeta.neodređene (somebody. supermarket.brojive i nebrojive . expensive. one’s) . .upitne (who.predmete tačnih/netačnih tvrdnji .rješavanjem zadataka višestrukog izbora i . prošireniji rječnik. climate. ordering or serving a meal in a restaurant. geography. working conditions. must. hers. something.ispravljanjem pogrešaka.yours. the.Zdravlje. many. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima .Slobodno vrijeme. whose) .could.davati specifične obavijesti . whose .igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .članove : a.pisma dopisnom prijatelju itd.pridjeve neodređene količine i broja.prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati . any.govoriti o prošlim . željeznički kolodvor. an.Vrijeme i godišnja doba. telefon. npr. domestic and wild animals .ljude .spajanjem stubaca A i B . Osim stalne nadogradnje svog rječnika. people. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: . nothing) Pridjeve . npr.pokazne pridjeve: this (girl). names of some meals. mjesta itd. npr.Determinatore .posvojne pridjeve .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme .osobe. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. prošireniji rječnik. particular weather.popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . npr.Škola. prošireniji rječnik. vezane za zadane teme i gramatiku. these (girls). orange juice 18 . fraza i rečenica .izražavati: .nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. (a) few. employment. razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje . crylaugh Složenice. sports and games .sastavljati dijaloge način . will. niječni. .

Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije. discuss a subject. care about us itd. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture.Vremenske rečenice . komunikaciji. običaje. slobodnog vremena učenika. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. a u okviru datih tema. vezane za zadane teme. because itd. Naučiti da poštuju tradiciju. but. kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.rečenice ( prvi tip) . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. navike drugih ljudi itd. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. na ono što učenike interesuje itd. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 .If. walk a dog. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. or. ako je potrebno. načina življenja a u okviru datih tema. Rečenice: . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. npr. edukacije.

Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. raznovrsniji i pristupačniji. na prikladan način ukazati na greške. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. govora. već mu nakon toga. popunjavanje formulara. estetske i intelektualne sposobnosti. jednostavan opis) ili slobodno 20 . da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. te razvija njegove kulturološke. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. da bi im bili što atraktivniji.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Sredstva. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. i njegovim doživljajima i uzrastom. pisanje prema modelu. podstiče kreativnost. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. izbor i prilagođenost teme. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. uz pohvalu za aktivno učešće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. koristi odgovarajuća leksika. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. koliko je to moguće. čitanja i pisanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. precizna uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. za uočavanje pojedinih detalja itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Naravno. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. poštuju gramatička i sintaksička pravila. određene pojedinačne informacije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.

SMS ili e-mail poruka itd. ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. oglasa. 7. umjetnosti. izvještaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije.upoznavati različite kulture i tradicije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao što su pisanje pisama. kontrolnih zadataka. matematike. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.(kreativno). Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. pismenih vježbi. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. biologije. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata.

ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke. rutinskim događanjima. ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. vozni red. jelovnici.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 . u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. DRUGA GODINA UČENJA . diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina.3 za sve četiri jezičke vještine. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. a za vještine govora i pisanja bar A1. ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika. razglednice ili jednostavna pisma. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini.

much.: izvršavanjem uputa i naređenja.zero . have/have got (potvrdna. something…) Pridjeve: . Životinje Praznici . narodi . in the country (camping.pokazne pridjeve. razred . furniture. may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. kao npr.brojive. extracurricular activities. which. weather (rainy. all) . ispunjavanjem tabela i križaljki. those) . swing.at the park (slide.Upitne (who. . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. npr.Neodređene (somebody. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. dovršavanjem rečenica. buying some vegetables and fruit).upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola . rake. my clothes.slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. aunt.identificirati ljude i predmete .obraćati se ljudima . izvršavanjem uputa i naređenja. their culture (osnovni vokabular) 23 . some musical instruments…) • Zemlje i oblasti.locirati ljude i predmete 2.ljude i predmete .tražiti i davati informacije 1) neverbalno. upitna forma) Present Continuous (potvrdna.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. many.trenutnu aktivnost .postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno. entertainment • Okruženje. . . jump rope). grandfather.opisivati: . the. povezivanjem riječi u stupcima A i B. swimming pool). i reagirati . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.Lične (padež subjekta i objekta) . označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. going out (library. upitna forma) Modalne glagole: can. these (girls). (vegetable/flower garden). anybody.: ponavljanjem riječi. school subjects. odrična. pupils’ things.prisvojne pridjeve. yours…) . peoples. friends itd. watering can). that (boy). označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.Pokazne (this. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. popunjavanjem praznina. kupovina (at the supermarket.Determinatore. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. npr. 2) verbalno. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd.upitne pridjeve (what.pridjeve neodređene količine i broja (some. some gardening tools (spade. odrična. uncle. Porodica 7. those (boys) . • Slobodno vrijeme . usebi ili naglas.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. what.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . that. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. nebrojive . upitna forma) Glagole: be. visiting relatives. these. lunch box. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. outings. tent. odnosno negativne ili netačne odgovore. which. any. fire) • Škola (school premises. odrična. seasons of the year.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) . npr. whose) . nobody.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . sunny…) in the garden.Prisvojne (mine.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: .članove: a/an. gym.neka raspoloženja i stanja . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. this (girl).

pets (osnovni vokabular) • Praznici . slikanje.vrijeme .. wild animals. npr. razočarenje.. make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. p.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje. prepričavanjem kraćih tekstove.pisati kratke sastave na poznate teme itd. pjevati i igrati jezične igre itd.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze. on. zanimanje i oduševljenje za nešto.sposobnost i dopuštanje (can.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. iznenađenje. oblikovanje itd.recitirati. under. to do homework. odrična. odričnoj.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .davati upute i naređenja .igrati uloge . in front of) .) 2) verbalno. be.m. UK. skraćenice za dane u sedmici i mjesece .vrijeme: in.posjedovanje (have.mjesto . redati riječi u smisaone rečenice .smjer (left.: kroz crtanje. najčešće (a. right.m.prepisivati kratke tekstove . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . John’s book.dovršavati rečenice . -ing) . (potvrdna.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .znanje i neznanje . davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.sugerirati neku akciju (Let’s …) . east. may) .Složenice u vezi sa datim temama ( football. opisivanjem predmeta. nedopadanje. zahvalnost .Osnovni red riječi u potvrdnoj.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. ples) 24 . domestic. upitnoj i zapovjednoj rečenici .: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. behind.Skraćenice. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . b) PISANJE: Učenici će: . pen-friend) . at Rečenice: . (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. swimmingpool. quickly) Prijedloge: . west) ..mjesto (in. zadovoljstvo.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. neslaganje. hot – cold .izviniti se i prihvatiti izvinjenje . basketball. dopadanje.način (slowly.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . up – down. USA.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. have got. on. situacije ili aktivnosti itd. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.emocije: slaganje.pisati po diktatu . npr. do) Priloge (najčešće): . his house etc.ispunjavati tabele/križaljke .

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.govor tijelom. estetske i intelektualne sposobnosti. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. npr. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. . ispusti nešto ili pogriješi. Ovo može podrazumijevati: . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. te razvija njegove kulturološke. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Oops! kada neko padne.uzvike (npr. podstiče kreativnost. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). Shodno tome. Sredstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Preporučuju se: 25 . kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.: Dobar dan i Good morning/afternoon. koji se razlikuje od kulture do kulture. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. itd. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. ili Dobar dan i Good day) . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.

U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. SMS ili e-mail poruka itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. raznovrsniji i pristupačniji. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. umjetnosti. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. biologije. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. pisanje prema modelu. uz pohvalu za aktivno učešće. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. kao što su pisanje pisama. izvještaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. na prikladan način ukazati na greške. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. popunjavanje formulara. već mu nakon toga. za uočavanje pojedinih detalja itd. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. oglasa. koristi odgovarajuća leksika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. da bi im bili što atraktivniji. govora. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. izbor i prilagođenost teme. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. precizna uputstva. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). čitanja i pisanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. matematike. koliko je to moguće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. 26 . određene pojedinačne informacije.

diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. u svakom polugodištu po jedna. . Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 27 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.

Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. jelovnici. čime se bavi. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. koji govore o svakodnevnom životu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. druge ljude. poslu. 28 . oglasi. prospekti. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. U svakodnevnim tekstovima (npr. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. obitelji. vlastito porijeklo. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). naučenih izraza. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. kratke informacije o nekoj osobi. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Može razgovarati na zadanu temu. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. bližoj okolini). jednostavan diktat). Učenik zna opisati obitelj. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. izobrazbu. lične podatke. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.3 i djelimično nivoa A2.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.

7.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Mein Lieblingstier ist. : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .. igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . .povezivanjem slike i slušanog teksta. muzej. licu množine (euer. . .in der Küche. . npr. zahvaliti se. odlazak na izlet.pridruživanja slike tekstu. posjeta prijatelju.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. 4. razumjeti mjesto i vrijeme.odgovaranja na postavljena pitanja. -pisati jednostavne poštanske karte ili email.čitati rečenice i kraće tekstove. . 29 .dopunjavanja teksta.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. 3.popunjavanjem praznina u tekstu. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen. Zamjenice: . . 6. 8..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. pozorište...popunjavanjem tabela. plan učenja. Das Zimmer ist nicht groß.. . ihr) .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. 5..Prisvojne zamjenice u 2. .. i 3.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. . . Wie geht es dir?) . Möchtest du etwas trinken?. .razumjeti jednostavne pisane upute. Mein Vogel kann. Ihnen) . Ich möchte lieber eine Cola.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) .napisati sasvim jednostavna saopćenja. . Mathe mag ich nicht. pozorište. posebno ako su ilustrirane.Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.u programu kina odabrati film. putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. 2. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . aber ich habe genug Platz.. aber sie gefällt mir. ..zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.Lične zamjenice u dativu (mir. . dir. Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?.popunjavanja tabela i sl.. PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino. Odlazak u kino.. Ich habe kein Haustier. .Lične zamjenice u u akuzativu (množina) . muzej Wann beginnt die Vorstellung?.

der Krimi. Ja/NeinFragen)..prepisivati rečenice i kraće tekstove. 30 . onda . . .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. ili.rekonstruirati riječi i rečenice. dijelove rečenice ili cijele rečenice.. i 3. PISANJE Učenici će: . etwas mitnehmen/vergessen. .. frei haben . . Ball spielen . Was kostet.. .postavljati jednostavna pitanja.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. . aber. Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. .? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen. die Zirkusnummer.preterit glagola sein i haben (1.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. wollen.. . . .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .prezent glagola sa razdvojnim prefiksom. lice jednine) Brojevi: .welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. upitna (W-Fragen. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.igrati uloge. die Clique treffen. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna..voditi dijaloge prema datoj skici. .. .prezent modalnih glagola mögen.dopunjavati izostavljene riječi. oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. Vikend: richtig ausschlafen.prezent povratnih glagola. zu Hause bleiben.konstrukcija es gibt + akuzativ. müssen.

nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. određene pojedinačne informacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. govora. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. te razvija njegove kulturološke. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. i njegovim doživljajima i uzrastom.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne sposobnosti. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. već mu nakon toga. uz pohvalu za aktivno učešće. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. podstiče kreativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. čitanja i pisanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. na prikladan način ukazati na greške. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. izbor i prilagođenost teme.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. 32 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. SMS ili e-mail poruka itd. kontrolnih zadataka. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. koristi odgovarajuća leksika. raznovrsniji i pristupačniji. pismenih vježbi. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Interkulturalne vještine Učenici će: . oglasa. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. da bi im bili što atraktivniji. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. u svakom polugodištu po jedna. izvještaja.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. biologije. umjetnosti. koliko je to moguće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Naravno. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. matematike. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. poštuju gramatička i sintaksička pravila.upoznavati različite kulture i tradicije.uzrast učenika. kao što su pisanje pisama.

Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. naučenih izraza. vremenska prognoza). jednostavan diktat). lične podatke. Znanje o jeziku 33 . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. koji govore o svakodnevnom životu. u prodavnici). Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici.

ljetni raspust 9. jednostavne informacije i sl. Deutsch finde ich super.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .popunjavanjem tabela. raspored časova) 10. stanovanje 15. : Ljetni raspust: am Meer.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. ljudsko tijelo i zdravlje 16. praznici 13. Wie geht es dir?) . Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf.imenovati odijevne predmete. im Gebirge.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . odlazak u kupovinu 14.Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu. .tražiti i nuditi pomoć. .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Škola: das Schuljahr.imenovati nastavne predmete.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.povezivanjem slike i slušanog teksta.čitati rečenice i kraće tekstove. . .pitati nekog za zdravlje. . . 34 .popunjavanjem praznina u tekstu. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde. .Lične zamjenice u akuzativu .napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . . poželjeti mu brzo ozdravljenje.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .opisati ljude i predmete .izvinuti se .pridruživanja slike tekstu. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. .in der Küche Zamjenice: .sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen. . škola (školski predmeti. Ich war mit meinen Eltern im Ausland.imenovati zgrade u gradu.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . . Mathe.govoriti o trenutnoj aktivnosti .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . Gegen Mittag komme ich nach Hause. . moje okruženje 17.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. život u porodici / obitelji 12. Deutsch. odijevni predmeti 18. govoriti o svojim omiljenim predmetima. . svakodnevni život 11. .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .

die Wiese. Was kostet. . . PISANJE Učenici će: . Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. zahlen..igrati uloge. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. .. lice jednine) Brojevi: . . das Wohnzimmer. .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. der Wunschzettel. Ljudsko tijelo..prepisivati rečenice i kraće tekstove. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. einen Ausflug machen…..samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . der Einkaufswagen. ili. Ich finde die Jacke schön und modern.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 . im zweiten Stock.postavljati jednostavna pitanja.. i 3.dopunjavanja teksta. Ja/Nein-Fragen). .. Shodno tome.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . im Bett liegen.prezent modalnih glagola mögen. die Küche.? Stanovanje: in der Stadtmitte. müssen..davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. aber.. upitna (W-Fragen. . zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Moja okolina: der Wald. Geschenke..voditi dijaloge prema datoj skici. onda .. wollen. sprechen).Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: . Odlazak u kupovinu: der Supermarkt. dijelove rečenice ili cijele rečenice.popunjavanja tabela i sl. der Park..prezent povratnih glagola. . im Haus.preterit glagola sein i haben (1. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht). tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.prezent nepravilnih glagola (fahren. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. in der Wohnung. . . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.odgovaranja na postavljena pitanja.dopunjavati izostavljene riječi.glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna. .konstrukcija es gibt + akuzativ. . GOVOR: Učenici će: . . .rekonstruirati riječi i rečenice.

optimalan period za razmišljanje i pripremanje. i njegovim doživljajima i uzrastom. određene pojedinačne informacije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. popunjavanje formulara. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. estetske i intelektualne sposobnosti. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da bi im bili što atraktivniji. izvještaja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. za uočavanje pojedinih detalja itd. kao što su pisanje pisama. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. SMS ili e-mail poruka itd. te razvija njegove kulturološke. izbor i prilagođenost teme. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. oglasa. podstiče kreativnost. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. precizna uputstva. 36 . koristi odgovarajuća leksika. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. već mu nakon toga. čitanja i pisanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. na prikladan način ukazati na greške. Sredstva. koliko je to moguće. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. pisanje prema modelu. uz pohvalu za aktivno učešće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. raznovrsniji i pristupačniji. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. govora. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

biologije. u svakom polugodištu po jedna. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. pismenih vježbi. 37 . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. umjetnosti. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. matematike. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.

1. • čita i razumije kratka pisma. pozivnice. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. oglase. pitanja. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 .3 i djelimično nivoa A2. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. čestitke. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke. pozivnice. upitnike. čestitke. natpisima. uputstvima. oglasima. križaljke piše lične poruke. Evropskog okvira za strane jezike. zadatke.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. poruke. savjete. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva.

prendre l’ascenseur. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici..Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice . osobe sa zvučnog aux.. trice poziv i izraza .. bol.) l’immeuble :le rez-de chaussée. les articles. -Kuća / dom Stanovanje.les fêtes en famille : Le Jour de l’An.neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice. sposobnost. -Kupovina Aller aux centres de commerce. l’anniversaire. učenja okolinu. zahvalnost. les cartes d’invitation. les voisins. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član . članove Rečenica (stanovanje i porodice. les prix. godina bliža okolina) ga okružuju.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja. au supermarché (les rayons.množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2. predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5.rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur.. les meubles . Razvijanje -Francuska / .. euse i eur. škola -Kuća/dom -opisati sebe.. les chansons de fête. -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim . choisir/acheter des cadeaux... 39 Učenici će stalno 7. upitnoj. ma chambre. al – želju.. faire le ménage . naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de.. pošta. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. l’appartement: les pièces.. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1. tvrdnji izgovorne cjeline.verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje..razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo. les étages. svoju koji je izgovorio potvrdnoj.. selidba. Noël. les cartes de voeu. monter/descendre l’escalier. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux.koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket. direktnog i . -Slobodno razmjenjivati.. mettre en ordre.

les habitants.. les beautés de mon pays (les lacs.) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. aller à la bibliothèque...telefon.verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni. les rivières.. payer à la caisse.. tout.neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on.. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui. ? -Škola – proširivanje vokabulara ..neverbalno : ... gagner / perdre. au concert. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. strane svijeta : le pays/la ville natal. ) Combien coûte. les mers. les montagnes.. essayer. les visites / les échanges scolaires. que. višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2. oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir. ili naglas i reagovati : de qui. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 . les régions.. la capitale. les projets scolaires.. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir. à qui… 1. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj... la correspondence. re. željeznički.les activités à l'école : les excursions..

où. -Veznici : et. finalement. beaucoup. les repas..... dehors -za vrijeme: maintenant. encore.za količina: peu. car. très. parce que mauvaise santé. avec. entre. avoir mal à.... encore -za način : bien. contre. des fruits et des légumes . souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord.. à la fin. avoir de la fièvre. loin de. assez. prendre des médicaments. les recettes. au milieu de. puis. mal. Prijedlozi à. volontiers. près de. pour. en. mais.prendre des vitamines. à côté de. chez. aller voir le docteur. dans. là. vite.. trop. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 . ou. dedans. toujours. longtemps .. ensuite.pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici. . de.

koristi odgovarajuća leksika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. govora. Sredstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. i njegovim doživljajima i uzrastom. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. uz pohvalu za aktivno učešće. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. koliko je to moguće. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje 42 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. za uočavanje pojedinih detalja itd. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. te razvija njegove kulturne. već mu nakon toga. na prikladan način ukazati na greške. izbor i prilagođenost teme. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. čitanja i pisanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. raznovrsniji i pristupačniji. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. da bi im bili što atraktivniji. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. precizna uputstva. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. kao i pravila pravopisa i interpunkcije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. određene pojedinačne informacije. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre.

individualnog izlaganja. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. fizikom i hemijom. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. kao što su pisanje pisama. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. tumačenja i razumijevanja. 43 . životna sredina). što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. produbljuje.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. SMS ili e-mail poruka itd. prilikom rada u parovima. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. diktati) ili slobodno (kreativno). pisanje prema modelu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. upitnika. ako je potrebno usporava tempo.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. u svakom polugodištu po jedan. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. oglasa. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. pismenih vježbi. popunjavanje formulara.

Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju.3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). kratke vijesti. kao drugog stranog jezika. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. da imaju više poštovanja prema drugima. jednostavan formalan i neformalan razgovor. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . jednostavne poruke (lična pisma. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. jednostavne tekstove (pisma. uz znatan napor. U nastavi francuskog jezika. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju.

praviti rečenice od datih elemenata . popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.obraćati se ljudima . recitovati b) PISANJE Učenici će: .pisati kraće diktate .. commander un plat. popunjavanjem praznina zadatim riječima. podvlačenjem odredjenih informacija.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . razred Osnovna škola 2. le théâtre.izvinjenje . dont. De/à quoi .količinu: peu. que.lične nenaglašene . spectacles.tražiti i davati informacije .neka raspoloženja i stanja . vouloir savoir. les parents de ma belle-soeur tec) . povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno.davati upute i informacije -prepričavati kratke priče.Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie.opisivati: . les animaux. hier. dovršavanjem rečenica. aller à la piscine.dopadanje i nedopadanje .ljude i predmete . beaucoup. où.tražiti i nuditi pomoć . la bibliothèque.U supermarketu. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu. aller au cinéma. osnovni vokabular: carte/menu. jardinier.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. Situations propres aux actes d'achat.) Zamjenice .svom okruženju .predstaviti sebe i članove svoje porodice .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. etc) . acheter et payer. tôt.upitne: Qui?. pjevati.Perfekat glagola na –er Priloge za .čestitanje .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. assez. etc . osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 . zaokruživanjem tačnog odgovora. pratiquer un sport.Praznici i odmori. la ferme. tard . De/à qui?.Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport.prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) .vrijeme: aujourd'hui. npr: . .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima . demain. itd 2) verbalno.Prezent (ponavljanje) .popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome.govoriti na jednostavan način o . la banque.. devoir) . où Pridjeve . osnovni vokabular npr. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.slaganje i neslaganje . là.locirati ljude i predmete .porodici . biranjem tačnog odgovora. la poste. Que?.jednina i množina . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme . ponavljati i koristiti: Imenice sa članom . aller au théâtre.pravilna množina na-s . etc .mjesto: ici.opisne . etc) . označavanjem vrai/faux. izvršavanjem uputa i naredjenja. npr: traženjem odredjenih informacija. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: . godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. campagne.U restoranu. trop. l'hôpital. aller au stade.proste odnosne zamjenice: qui.izraziti .Bliski futur .Imperativ (ponavljanje) . très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.trenutnu aktivnost .svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.vršiti upoznavanje .Nivo 7. etc .slobodnom vremenu .

precizna uputstva. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. te razvija njegove kulturološke. izbor i prilagođenost teme. estetske i intelektualne sposobnosti. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. de. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. plan de la ville) Prijedloge À. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Brojeve do 100 famille. faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. chez.križaljke . Sredstva. avec etc. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. i njegovim doživljajima i uzrastom. à la montagne. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. lettre. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. govora. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. optimalan period 46 . podstiče kreativnost. aller à la mer. Shodno tome. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. čitanja i pisanja.prepričavati kraće tekstove . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. dans.

oglasa. umjetnosti. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. biologije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Interkulturalne vještine Učenici će: . popunjavanje formulara. pisanje prema modelu. . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. raznovrsniji i pristupačniji. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 47 . Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. koliko je to moguće. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.za razmišljanje i pripremanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da bi im bili što atraktivniji. kao što su pisanje pisama. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. koristi odgovarajuća leksika. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. kao i pravila pravopisa i interpunkcije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. u svakom polugodištu po jedna. već mu nakon toga. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. pismenih vježbi. određene pojedinačne informacije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.upoznavati različite kulture i tradicije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. SMS ili e-mail poruka itd. matematike. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. da se logički slijede događaji koji se opisuju. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). kontrolnih zadataka. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. uz pohvalu za aktivno učešće. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. izvještaja. na prikladan način ukazati na greške.

razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. humanizmu i internacionalizmu. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. kosmopolitizmu. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. duhu tolerancije. a ne o jeziku . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razumijevanje i poštivanje drugih kultura. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 . NIVO: PETA GODINA UČENJA . rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .

komparaciju pridjeva. 20 min.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Nabrojati dane u sedmici. brojeve. odlazak na izlet i dr. imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . Nivo VII razred Osnovna škola 5.. dual i plural imena. npr. . imenske i glagolske rečenice . npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.godina učenja arapskog jezika Teme .Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. npr: -gestikuliranjem. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. brojevi) .) . -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. 2) verbalno. mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. 49 . npr. ponoviti osnovne fraze.Kroz dijalog (igre.Kupovina (voće. lične i pokazne zamjenice. 2) verbalno.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .: .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. povrće. genitivne veze. prijedloge. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. pjesmice. posjeta prijatelju. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .upotrebljavati brojeve do 1000 .Opisati slobodne aktivnosti (sportske. ponavljanje. kulturne. prepoznavanje.Aktivnosti u nastavi . -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.. pola sata) .Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. izražavanje posjedovanja.Izražavanje vremena (15 min.

mjeseci. treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. -recitirati kraće pjesmice.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. te razvija njegove kulturološke. volim da.. -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. estetske i intelektualne sposobnosti.domovina. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. -glumiti. -postavljati jednostavna pitanja. -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu . godišnja doba .Dani. 50 .dopunjavaju izostavljene riječi. . -pjevati. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole). treba istaći poseban značaj motivacije. . dijelove rečenice i cijele rečenice. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. .. podstiče kreativnost.rekonstruišu sintagme i rečenice. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. vole. mogu .itd. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. glavni grad .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze .itd.razumjeti jednostavne pisane upute.Arapske zemlje i glavni gradovi .. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Sredstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva .jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Kod doktora . I na ovom nivou (peta godina učenja). Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.

izbor i prilagođenost teme. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. koristi odgovarajuća leksika. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. za uočavanje pojedinih detalja itd. oglasa. čitanja i pisanja. kao što su pisanje pisama.- podsticanje inicijative učenika . kao i dostignuća drugih itd. ulogu igra i kreativnost izražavanja. da bi im bili što atraktivniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). umjetnosti. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. analiziranje teškoća u procesu učenja. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . obogaćivanje nastave elementima igre. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. ritma i dramatizacije. određene pojedinačne informacije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. govora. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. već mu nakon toga. Naravno. raznovrsniji i pristupačniji. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). koliko je to moguće. biologije. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. izvještaja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. na prikladan način ukazati na greške. matematike. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. uz pohvalu za aktivno učešće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. precizna uputstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. odnosno interdisciplinarnih projekata. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. pisanje prema modelu. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. popunjavanje formulara.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. diktata (10 do 15 minuta). kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna. 52 . Interkulturalne vještine Učenici će: . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije.dobije povratnu informaciju o svom radu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.

Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. NIVO: DRUGA GODINA UČENJA .prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - .70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj . humanizamu i internacionalizmu. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika.razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje sposobnosti slušanja. kosmopolitizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično . predanosti i preciznosti u učenju .popunjavanje slova i riječi putem igara.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . a ne o jeziku . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.čitanje riječi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . duhu tolerancije.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). i međusobnog uvažavanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika . ovladavanje osnovnim leksičkim. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

wara'a) . `ala) 1) neverbalno.Kuća 2) verbalno.davanjem kraćih odgovora. pisanje tanwina. zamjenice (hara. školskoj torbi i učionici . tačnih i netačnih tvrdnji .razvrstavanjem slika.: harihi. Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema . npr. hiya.Bliža .tražiti određene informacije u tekstu i (hal.Odjevni 2) verbalno. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. Upitne .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen . la) ponavljanje.povezivanjem slike i teksta.: nahnu) osnovni . godina . npr: vokabular.Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi. osnova za učenja prijatelji ma. 'ila.Imenovati članove svoje .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am.Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . označavanjem sat) prijedlozi (tahta.Nabrojati dane u sedmici .. 2.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično.Reći koliko je sati (puni crtanjem. pisanje određenog člana.Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge . nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 . koji će biti .Škola .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog . Sekundarni pridruživanjem slike tekstu. kam) . predmeti . razvrstavanjem slika.Predstaviti sebe i druge zamjenice (man.- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred).Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana. kratki i dugi vokali. 'anta. .Nabrojati ograničen broj . 'amama. npr: fawqa. Prvi . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).dopunjavanjem teksta (igre. 'anti. Učenici će . . huwa.Porodica i . treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. vokabular. učiti samo škola i upoznavanje način npr.dopunjavanjem teksta .crtanjem. Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno.Opisati jednostavnim . ralika. osnovni okolina min. 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati .

tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost. Sredstva.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: . . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . sad.rekonstruirati riječi. . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. .Hrana i piće . 55 . .postavljati jednostavna pitanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. i njegovim doživljajima i uzrastom. sagir. . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.dopunjavati izostavljene riječi.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . ̉yn itd.) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir.učestvovati u dramatizacijama. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.recitirati.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. Shodno tome. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. estetske i intelektualne sposobnosti. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.odgovarati na pitanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. tawil. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. .odjevnih predmeta .igrati uloge. qasir. te razvija njegove kulturološke. pjevati .

Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. već mu nakon toga. obogaćivanje nastave elementima igre. upotreba savremenih tehničkih sredstava. za uočavanje pojedinih detalja itd. ritma i dramatizacije. koristi odgovarajuća leksika. odnosno interdisciplinarnih projekata. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. umjetnosti. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. govora. biologije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. matematike. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. određene pojedinačne informacije. raznovrsniji i pristupačniji. precizna uputstva. analiziranje teškoća u procesu učenja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. uz pohvalu za aktivno učešće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. koliko je to moguće. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.- podsticanje inicijative učenika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. izbor i prilagođenost teme. 56 . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. kao i dostignuća drugih itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. da bi im bili što atraktivniji. čitanja i pisanja. na prikladan način ukazati na greške. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.

Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. diktata (10 do 15 minuta). ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. pismenih vježbi. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Interkulturalne vještine Učenici će: . 57 . kontrolnih zadataka.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. u svakom polugodištu po jedna.upoznavati različite kulture i tradicije. nakon svake obrađene nastavne jedinice. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

trouglu. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. kružnici i četverouglu.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. Naime. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. 58 . dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. Takodje.

Uređenje u skupu cijelih brojeva. Suprotni brojevi.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Kvadrat. Apsolutna vrijednost cijelog broja.Uglovi četverougla. Podudarnost trouglova. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Jednakost uglova. Simetrala duži i simetrala ugla. 5. 450. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. TEMA – ČETVEROUGAO. Svojstva trapeza.Paralelogram. Srednja linija trapeza. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3. Površina trapeze.Površina trougla. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis).Vrste paralelograma. Površina peralelograma. Odnos stranica u trouglu. Brojevni izrazi.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima.Opisana i upisana kružnica trougla. 4. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Brojevni izrazi. Uglovi sa normalnim kracima. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Pravougli trougao.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Vrste četverouglova.Osnovne konstrukcije trougla. Trougao.b e N ).Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Pojam i svojstva. Romb. Centralni i periferni ugao. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Obim trougla i četverougla. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a.Uglovi trougla.Uglovi sa paralelnim kracima. 750.Konstrukcije trapeza. Konstrukcije nekih uglova (600. Zbir uglova trougla. Uređenje u skupu racionalnih brojeva.Odnos stranica i uglova u trouglu. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Pravougaonik. 1200. 2. Konstrukcije deltoida. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. 59 . Decimalni zapis racionalnog broja.Trapez.Uspoređivanje decimalnih brojeva.Konstrukcije paralelograma. Decimalni brojevi. Uzajamni položaj dvije kružnice.Deltoid. 1350). TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Svojstva paralelograma. Izometrijska preslikavanja.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Skup cijelih brojeva. Mjerenje površina. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.

Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. precizno i postupno. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. - - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. ustrajno. Samostalno sastavljanje zadataka. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Uspostavljanje grupne saradnje. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Rada. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). 60 . analize i sinteze. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Samostalnog otkrivanje novih činjenica.

• Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Suprotni brojevi. a kod kuće rade domaće zadatke. • • • • • • 2. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. a-x<b. ax-b=c. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. ax+b=c. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. x:a=b. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. (x-a)+b=c. Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva.Apsolutna vrijednost cijelog broja. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . STAVOVI. Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. x+a>b. x-a>b. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Množenje decimalnih brojeva . Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Upoređivanje decimalnih brojeva. a-x=b. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. grupa). urednost i sistematičnost. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Skup cijelih brojeva. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. vrše procjenu rješenja prije računanja.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. tačnost. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. x-a<b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. a-x>b. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Decimalni brojevi. Dijeljenje decimalnih brojeva. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. x-a=b. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. a:x=b. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. odgovornost za rad. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Osobine množenja decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b.

Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje cijelih brojeva. Dijeljenje cijelih brojeva. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Upoređuju zadane cijele brojeve. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). • 3. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. tačkama brojevne prave. • znanje o svojstvima računskih operacija. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. • • • • proširenje skupa N. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. • • • • • 62 . Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). b Svojstva množenja racionalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. • • • • • • različite načine. Skup racionalnih brojeva. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. pomoću brojne prave. Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Predviđaju približan rezultat. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. • Razvijaju upornost. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. vertikalno i horizontalno. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja.

750. Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Čitaju. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. 4. uočava odnose među elementima. zapažanje i zaključivanje. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Aktivno posmatra. Vanjski uglovi trougla. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. 300. • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Osnovne konstrukcije trougla. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. 1350). Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Uzajamni položaj prave i kružnice. Značajne tačke trougla. • • • • • racionalnih brojeva. Konstrukcije uglova (600. Samostalno crta. 1200. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. 450. Podudarnost trouglova. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Odnos stranica i uglova u trouglu. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. • zadatke. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Razvijanje sposobnosti posmatranja. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. zapažanja i logičkog mišljenja. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. analiziraju. Elementi trougla. Zbir unutrašnjih uglova trougla. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Uglovi sa normalnim kracima. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. konstruiraju i diskutuju rješenje). Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Pravila podudarnosti. Konstrukcija tangente kružnice. Odnos stranica u trouglu. Centralni i periferijski ugao. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Trougao.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Težište i orto centar trougla. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. • • • • • Prati predavanja nastavnika. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. usvajaju pojam rješenja jednačine. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. zadataka. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima.

Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. smisla za preciznost. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Površina peralelograma. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Konstrukcija deltoida. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. tačnost. Mjerenje površina. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. trapez i deltoid. • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Elementi četverougla. Koriste pravilno matematičko izražavanje. kvadrat. pravilno piše i crta u svojoj teci. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Svojstva paralelograma. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Stiču vještinu korištenja pribor. Paralelogram. tačnost i preciznost u radu. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Obim trougla i četverougla. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. kvadrat. nastavne plakate i dr. Trapez. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. unutrašnjih uglova u trouglu. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Površina trougla. • • • Razvijanje radnih navika. Srednja linija trapeza. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . Samostalno uočava i logički zaključuje. Svojstva deltoida. grafoskop. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Površina trapeze. Uglovi četverougla. Svojstva trapeza. Pravougaonik. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. • redoslijeda konstruktivnih koraka.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Deltoid. romb. ČETVEROUGAO. završava izgrađivanje pojma četverougla. kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. upornost. Vrste četverouglova. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. 5. romb. Konstrukcije trapeza. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Vrste paralelograma. • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla.

• Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme.METODIČKE NAPOMENE 1. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. kretanje udesno – ulijevo. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. promjene vodostaja rijeke. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. nadmorske visine – dubine mora. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. 2. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. 3.DIDAKTIČKO . • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. dekadnom jedinicom. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. • Provjeravati zakone komutacije. 65 . • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. izvodljivosti računskih operacija. dobitka – gubitka i dr. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. gore – dole. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). geografska dužina i širina itd).. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. razred). • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima.

• Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. prave i kružnice i dvije kružnice). • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. trapeza. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Upotrijebiti i grafoskop. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. 4. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. ne treba ih dokazivati. TEMA – ČETVEROUGAO. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata.. • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. jednakost suprotnih uglova. • Ponoviti podudarnost duži. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. 5. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. deltoida. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Dokazati tvrdnju. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. 66 . kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja.. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. neposrednim mjerenjem i ogledom. kvadrat i romb. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. a za kvadrat samo jedan. Dijeljenje.. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. odnosno dijeli negativnim brojem.

• Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. procesa. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća.). uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. specifične komunikativne i radne vještine. U skladu s tim. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . rad na projektu. vodeći računa o individualnim mogućnostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. procedurama i instrumentima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Individualno prilagođeni program. proizvoda i sredine učenja. sposobnostima i sklonostima. pravougaonika i sl. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. 67 .Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.

te pravljenju svakodnevnih izbora. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. matematike. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. tehničke kulture. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane. U kontekstu toga. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. kao i koncepata. biologije. 68 . za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. informatike.FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. geografije.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. materija. rad na projektu. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. stanje. provjeravaju svoje ideje i zaključke. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Sami izvode eksperimente. Priroda. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. proizvoda i sredine učenja. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina. tijelo. čestica. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. Za uvođenje učenika u svijet fizike. kretanje. FIZIKA. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prepoznaje simbole i 72 . uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Priprema vježbe mjerenja. Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. prikupljaju podatke. svojstva tijela. fizikalni sistem. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). tvar. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. nastavnik kreira problemsku situaciju. izvodeći odabrane eksperimente. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Individualno prilagođeni program. služeći se modelom crne kutije. izvedbe (referat. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. stavovi. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. procesa. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. metod fiziketeorija. laboratorijski rad učenika. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). tehnički proizvod). eksperiment. fizikalne pojave. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. specifične komunikativne i radne vještine. Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. VII razred – 1 čas sedmično. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate.

Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Gustina. geografiji i dr. satu. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. danu. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. litar (l). Zna odnos sekunde prema minuti. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. vrste grešaka.. Razvoj navike istraživanja. o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Mjerenje. kvadratni metar (m²). Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. trenutak. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja.mjernih jedinica (SI). Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. kubni metar (m³). Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. sportu. mjerila. kao i njegovom zapreminom. deci. Razlikuju značenja za kilo. srednja vrijednost mjerene veličine. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. 73 . određuju srednju vrijednost. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. upoređuju mase različitih tijela. debljine. saobraćaju. sekunda (s). centi i mili. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Vremenski period. Mjerenje duljine Duljina. Određuje površine i zapremine. Zapremina tijela. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Masa tijela. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. Mjerenje vremena. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. metar (m). Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. opsega. prečnika. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. kilogram (kg). Mjere zapreminu tečnosti. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Tačnost i preciznost u mjerenju. uz prethodno procjenjivanje. vaga. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi.

Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična).da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: .Mjerenje temperature Temperatura. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. . Kelvin (K). iznose svoje ideje. Molekule. Mjerenje temperature. . koristeći se čestičnim modelom tvari.da je atom građen od protona. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Mjere temperature zraka. Čestični model tvari. Ocjenjuje učenike. odnosno međumolekularnom prostoru. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Agregatna stanja tvari. stepen Celzijusov (ºC). Ocjenjuje učenike. vode.da je molekula građena od atoma. atomi. neutrona i elektrona. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. izvodi oglede. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. smješe hladne i zagrijane vode. . Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. prikazuje modele molekula i atoma. tečnih i gasovitih tijela. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. 74 . Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Prezentiraju svoje radove.

Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Zatim.BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 . Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. anatomskoj. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu.

vještine i navike. Također. proširuje ih i praktično primijenjuje. procesa i zakonitosti o prirodi. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. također koriste i druge izvore znanja. Modelirati. jedinke) građene od ćelija/stanica. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. evaluacija. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. istražuje. bilježi rezultate. Posmatra. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. izvođenje. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. . prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Učenici u parovima. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. radi u grupama. klasificira stečena znanja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Mikroskopirati.

građu životinjske ćelije/stanice. Sadržaji Ponašanje životinja. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. njene koristi za svakodnevni život. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Usvoja naučni pogled na svijet. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. diobu ćelije. VII razred – 2 časa sedmično. samostalnog rada. 77 .Komunicira i iznosi svoje stavove. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. stavovi. privredni značaj i zaštita. kritički razmišlja. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. rada u grupama/timu. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. tačnosti. razlika između biljne i životinjske ćelije. procesa učenja u grupi (timu). korištenje životinja u ishrani čovjeka. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. prikuplja materijale. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. preciznosti. sistematičnosti. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. ali i samostalnog rada. navike BIOLOGIJA. međusobnog uvažavanja. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. u granicama mogućnosti. Vrijednosti . Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima. Radi u grupama. Opisuje. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu.

stavovi. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. prema nivoima tjelesne organizacije. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. preparate. funkciju pojedinih organela. hemikalije. kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji. organele ćelije: Također. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. mjerne instrumente. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Vrijednosti . organ. organizam. znaju organizma. Životinjska ćelija/ stanica. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. fiziologija. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja.. zna razliku u građi ćelijska opna . crteže). Učiti o građi životinjskih organizama. tj. sistematika. Često koristi dodatne 78 . Usvaja pojmove: tkivo. tkivo. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Steći će znanja o građi organizam. sistem/sustav organa. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. etologija životinja). životinjske ćelije/stanice. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika.. mokre preparate. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. sistem organa. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. ćelija/ stanica. organ.

potporno. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. potporni sistem i kretanje životinja. centrozom. jedro. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. Komparativno morfološko fiziološki pristup. da se druže. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. ribosomi. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj.informativno. Omogućava učenicima da uče zajedno.citoplazma. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. mišićno. crteži. Posvećuje pažnju 79 . Rade u timu. nervno. razmnožavanje. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. nervni/ živčani sistem i osjetila. probavni sistem/ sustav i prehrana. izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Donose u školu posebnim potrebama. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Uključuje učenike u grupni rad. sistem organa za izlučivanje. posteri i dr. Haploidan i diploidan broj hromosoma. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Sistemi organa: kožni sistem organa. Sistematika Klasifikacija ćelije. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija.). Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. mitohondrije. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice.

podjela i značaj. Muzej ili Zoološki vrt. . U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. dupljari. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. zglavkari. Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. valjkaste gliste/ obli crvi. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. kućica puževa i školjaka i dr. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. insekti. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. zoološki vrt i dr. bezlubnjaci/ kopljače. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka).). a posebno za čovjeka. člankovite gliste/prstenasti crvi. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . pljosnate gliste/ pljosnati crvi. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku.) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije.

Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. . Građa tijela. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. Sakupljaju razne tekstove i fotografije . Značaj u ishrani. Sistematske grupe. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. građa i razmnožavanje. (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Opće osobine građe i razmnožavanja. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja). razmnožavanje i razviće. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. rasprostranjenost. 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. Izumrli gmizavci. veoma raznolike skupine Seoba ptica. Glavne grupe i značaj.kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Etologija riba. glavne grupe. niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . rasprostranjenost. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora.

i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Važnije grupe sisara. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara.dimorfizam i briga o potomstvu. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. lovna divljač). a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. svih drugih životinja. stalna temperatura tijela. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. Porijeklo i značaj (stočarstvo. BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke.

posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). antropologije. mikologije.sabiranja. izrada postera. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. Rad na terenu (u šumi. . izrada nastavnih sredstava. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. genetike.sakupljanja. . grafikona i modela. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. sistematike. livadi/travnjaku. ekologije). Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. gajenje biljaka i životinja. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. parku. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. fiziologije. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. evolucije. uz obalu tekućice. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. posmatranje ponašanja životinja. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. nastavne metode i nastavna sredstva. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. . jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. morfologije. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. Izvođenje ogleda. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. . etologije. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji. klasificiranja i tumačenje podataka. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. u parovima i individualiziranim radom. izvođenje ogleda. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. shema. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. . a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. zoologije. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. etologije i ekologije. 83 .

mikroskopima. zidnim slikama. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Provjeru prati ocjenjivanje . mikroskopskim preparatima. Internet konekcija također mora biti prisutna. za organiziranje različitih oblika rada. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Također. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. To se postiže putem kontinuirane provjere. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. treba primjenjivati usmeni. u granicama mogućnosti. priborom za disekciju. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Ocjena mora biti javna. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. intenzivno s roditeljima.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. 84 . ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. ponekad i skromne ekonomske učinke. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. vještina i navika. Također. suhim i mokrim preparatima.

prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. evropska mora. Kontinenti.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. Nabrojati vrste kraških oblika. vrste mora. rijeke i jezera. klima. reljef. znati analizirati klimatske dijagrame. Znati pokazati na geografaskoj karti.koristiti kartografske znakove. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. zaljeve. Služiti se geografskom kartom. otoke. stanovništvo i naselja na Zemlji. moreuze.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. Šta je struktura stanovništva. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope.poluotoke. otoke i poluotoke.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 .florne i faunističke karakteristike.gdje se nalazi Evropa. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. morske i riječene slivove.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO . klimatske karte.

rad na uzorcima. koja mora nazivamo sredozemnim. poluotoke i otoke Sredozemlja. obala i njena razuđenost. Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. industrijalizacija. Šta su naselja i koje su vrste naselja. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas. koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. moreuze. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. dinamika stanovništva. kartografskim znacima.za saobraćaj. privredne i turistički značaj. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama. prirodna bogatstva. Znati strukturu stanovništva. pokazati na geografskoj karti. koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. naseljenosti.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi.saobraćajni. znati koristiti se. demografska stagnacija. regije Evrope. Gdje se nalazi Sredozemlje.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. znati objasniti razuđenost obala.za proizvodnju energije. Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. njihove prirodne i društvene karakteristike. šta su otoci. najveće rijeke u njima. skiciranje. pisanje izvještaja o istraživanju. Činjenice – pojmovi. gustinu naseljenosti. 86 . poluotoci. njihove posljedice. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. uslovi za razvoj poljoprivrede. faktori-činioci. Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa.crtanje. Znati pokazati pripadajuća mora.znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika. Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. Znati objasniti uslove privrednog razvoja.Znati pokazati i objasniti morske slivove.

veliki Skandinavski poluotok. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. gradski centri. prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. klimatske i hidrografske karakteristike.geomorfološke.razuđenost obala.velika prirodna bogatstva). što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. u grupi ili samostalno. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. hidrografske i klimatske karakteristike. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu. Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja. hidrografske karakteristike. stari gradovi – centri kulturnog. Stanovništvo i naselja tih zemalja. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. razuđenost obale. tako i na Evropskom kontinentu. Planeta zemlja. gustina naseljenosti. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija. prikupljenih informacija. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). kako u regionu. Položaj Zapadne Evrope.fjordovi i 87 . Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. naučnog razmišljanja i izlaganja. Prostiranje Sjeverne Evrope. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. dinamika stanovništva.geografski položaj. najznačajniji gradovi. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope.prostorni obuhvat. Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno. industrijskog i historijskog značaja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja. postupaka i metoda djelovanja. geomorfološke. raspored padavina u toku godine.saobraćajni značaj. klima i rijeke. Razvijanje kritičkog miišljenja. Karakteristike klime. toplotni pojas u kojem se prostire.zašto je Evropsko. Geomorfološke. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. pravac pružanja planina. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. prostorni obuhvat.

klima i rijeke. klima i rijeke. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. hidrografske i klimatske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire. specifičnosti pojedinih zemalja. golema prirodna bogatstva). gustina naseljenosti. Alpske zemlje. Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. Evrope.geomorfološke. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard). toplotni pojas u kojem se prostire.Narode koji nastanjuju ovaj prostor. klima i rijeke. Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. hidrografske i klimatske karakteristike.velike ravnice. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije). Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. velike ravnice. gradski centri. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.geografski i historijski značaj.. razuđenost obale. Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 .Finska zemlja jezera.gradski centri. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. gradski centri. geomorfološke. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. Položaj Ruske Federacije. hidrografske i klimatske karakteristike.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva).države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. dinamika stanovništva. prostorni obuhvat. geomorfološke.uloga.značaj Ruske Federacije.klima Sjeverne Evrope. dinamika stanovništva. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. geografski položaj.fjeldovi.prostorni obuhvat. klimatske karakteristike.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope .gustina naseljenosti. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.prostorni obuhvat.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr. gustina naseljenosti. geografski položaj. razuđenost obale. Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope.

ne u funkciji.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. 89 . bili su preobimni. čime su program. a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. kao nauke. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI.OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. preraspodjulu nastavnog gradiva.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. koji su obrađivani do sada. trijadi. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred). VII. ponavljanja i utvrđivanja. redosljedu obrade nastavnog gradiva. Nastavni sadržaji (gradivo). ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. VIII i IX razredu. a i udžbenici bili pretrpani. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. promijenivši pristup. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. trijade i tokom čitave 3. idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. gdje će grupni rad. Ovaj nastavni program je izvršio. i 2. tj. na kraju 2. nego kao ponovno učenje novog gradiva.

(pojam koji se sve manje koristi. odnosno Evroazijskog kontinenta. kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. kao i dijela Afrike. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta..vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika.slobodu izbora sadržaja.osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. danas živimo na Zemlji. kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije.Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. odnosno kojima će se šire baviti . koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. ljubav prema zavičaju. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. bosanski – hrvatski . Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. Teoretska znanja su bitna. koji tretiraju određeni problem). je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji. samostalan rad.. da bi u narednim razredima.).srpski jezik.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta). koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa. samostalno pronalaženje činjenica – informacija.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. odnosno stručnu tematiku. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. biologija. a koncipiran je tako da nastavniku. ( kroz timski rad. rad u parovima. • osjećaj za lijepo. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. predviđen ovim NP. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. Obim znanja. Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena. 90 . nego ostalim temama.Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. pa i učeniku omogućava. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. razumljivo. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg. koji će se temeljitije obraditi.da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.

koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika.Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika.dodatne nastave i terenske nastave. U skladu sa naprijed navedenim. 91 .učesnika u nastavnom procesu..Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama. procedurama i instrumentima. na časovima slobodnih aktivnosti.Primjenjivati u svakom. kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade. grafoskopom. treba koristiti i druge metode i sredstva. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa. sredstvima. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. odnosno kompjuterom. literaturu. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis. koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima.individualna nastava. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu.videotoptom. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. mogućem slučaju.

92 . Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima. njihovim kulturama. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike. Sposobnost pronalaženja na geograf. Znaju o stanovništvu (strukturi. te veće otoke ili skupine otoka. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. globusa.geografskimzemljopisnim kartama. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti.SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. STAVOVI. a koji žive na prostoru cijele Europe. Apeninski.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva. granice i veličina.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima. 5. Europsko. dinamici. biljni i životinjski svijet) 2. kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe. rijeka i jezera. a naročito povoljnost klime život. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. geografskih karata. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4. tekstova. klimu vode.Europsko Sredozemlje. 1. Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef. Kartama reljefnih cjelina i oblika. obala i mora Europe. (Rad u parovima i grupama).Društvenogeografske odlike Europe. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). geografskog položaja.geoloških i geomorfoloških karata Evrope. granice.GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično . čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških.Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. Azijsko i Afričko sredozemlje). Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih.EUROPA:Geografski položaj. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala. naseljima. rijeka ijezera.

Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike. učenici putuju 93 . bez vodenih otokova analogije.Španija i Italija. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja. te klimatske sličnosti. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . kao i ona rijetko naseljena Arabija. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. Libija. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu. Alpi. sferi učenika mlađeg uzrasta. (N. neposrednih učesnika. obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava. kao i vulkane južne Europe. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. te istaći potrebu za restauriranjem.navesti uzroke. većih rijeka. 8.StaraGrčka.Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka. sličnosti vegetacije i tla. satima ponavljanja jezera. 7. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora. slobodu i slikovito te područja sa izražavanje. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana. Dinaridi. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). pr. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. manje putovanja. 6. te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije. Apenini.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji.civilizacije. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. Helenidi. Kuvajt. većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. Rimsko-carstvo – samo informativno. Tauridi i Atlas. država. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja.

Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću.Afričko Sredozemlje. Rumunija Balkana. piramide Gize.testovi. tematske karte. najljepši gradovi Mediterana. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana. antički Rim ili Atina. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi).9. itd. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda.) Kao predstavnike ovog prostora. te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe. Grčka. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija. osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. pisma.. kao mjesta susreta različitih civilizacija. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije. politički veoma nemiran prostor.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. vulkani južne Europe. dijagrami. koju bi odjeću nosili sa sobom itd.ekonomsku. Bugarska. ili mješoviti zadaci. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora. grafikoni. 11. turizam u pojedinim zemljama..) 13. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli.) 14. da je ovo područje arapske kulture.Albanija. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. jezika. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. 15. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 .Republika Crna Gora. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. Na kraju svake nastavne teme.suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. diskusije. Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. (N pr. Bliski Istok Srednji istok. nemirni prostor od Španije. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena . preko kojih mora se plovi. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). itd. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.Republika Srbija 10.zadaci objektivnog tipa. kružno. itd.

plodno zemljište.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. ljudske reurse i stručne kadrove. velike zalihe ruda.Francuska. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. vrlo gustu riječnu mrežu. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more). te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16. motiviranost učenika za rad. nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. najgušće naseljene europske zemlje. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. Nafta i rude kao prirodna bogatstva. najveći europski gradovi. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. Uočiti veliku raznolikost reljefa. niske stope prirodnog prirasta. potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . Egipat.Turističke destinacije. Učenici trebaju steći znanja. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama.tradicije i civilizacije. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije.Britanija. najveće europske gradove (konurbacije). Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa.da ima povoljne klimatske uvjete. kao zemlja duge historije i tradicije. nastavnik produktivnim. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. V. Tako će se povečati . treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. 17. te islamske vjeroispovjesti. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču.

koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska. SRED.visok živorni standard svog stanovništva . Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n. kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona.regijama Francuske.EUROPA 22. potreba za radnom snagom. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. pr. Island. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost.Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom. te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu. Švicarska. romanska. siromašne resursima.. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu. Šveds. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera . u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH).. kao i da steknu saznanja o stanovništvu.Norveška. kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu.. Danska. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21. Finska. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije. Jiland. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK. Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 .SJEV. slavenska.Njemačka.. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe.. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe. EUROPA 19. nizak prirodni priraštaj. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18. 20. velike gustine naseljenosti. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije.

EUROPA 23. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama. klimu.Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu.. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte. reljef. koristeći uđbenik. ISTOČ.. Objasniti i znati(?) geografski položaj. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. usporedbe komparacije. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. Slovenija. Bjelorusija. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje.saobraćajni značaj. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24. njene ogromne prirodne resurse. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. Slovačka. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. Pripremiti materijal o Černobilu.(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju.Ukrajina. posebno velike rezerve nafte i plina.njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti. vode i veličinu istočne Europe 22.. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno.značajne prirodne resurse. Češke. . Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 .Poljska.istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. Moldavija.Češka. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja.. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. veliki značaj tercijarnih djelatnosti.

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. razred 1. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. te da razlikuju činjenice 101 . st. 2. kompetencije i vještine-uče kako da misle. grade posebno razunjevanje. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . Bizant.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. To će se postići tako što će u toku nastave. Građansko društvo-Nacionalne države 4. 2. Savremenim pristupom u poučavanju. Uvijek treba ići od onih osnovnih. VIII. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . razred 1.Bosna i Hercegovina u XX st. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Drugi svjetski rat 5. Evropa. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Svijet između dva svjetska rata 4.OSNOVNI SADRŽAJ VII. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore.Bosna u srednjem vijeku 6. Prvi svetski rat 3. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Osmansko carstvo 7. Evropa – Novi vijek IX. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Savremeno doba (1945-1990) 6. Bosna u XIX. razred 1. crteže slajdove. slike. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja.

razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). historijski atlas. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. a po mogućnosti i šire. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. slajdovi. dokumenti na CD-u. priručnici za nastavnike. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Individualno prilagođeni program. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. procesa. radne sveske za učenike. testiranja znanja. 102 . proizvoda i sredine učenja. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Internet.od mišljenja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. dokumentarni filmovi. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja.

Historija . Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. značaj pojave kršćanstva i islama.feudalizacija.Velike srednjovjekovne civilizacije. Evropa. feudalizam.stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Susret istoka i zapada.pronija). 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. poglede. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud. OČEKIVANI Vrijednosti. kmet. kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice. baština i pronija. Bizant(Vizantija). 103 . Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Bizantije i Arapske države.Regione srednjovjekovne umjetnosti.Romani. Kršćanstvo i islam.Tokove historijskog razvitka Franačke.Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. stavovi.Franačka država.Snalazi se na karti . Arapi i uspon islama .može da se snalazi u vremenu.baština. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga . Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije.Razumije i zna objasniti his.feudala c. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa. Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani.Pojam monoteizam. Informacije o događajima slažu u slijed.Slaveni i dr.). Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose. kako je izgledao feudalni posjed. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Sposobnost analize . Priprema analizu izvora. ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka.feudalna hijerarhija.feudalizam. uvažavanje drugih i drugačijih. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. VII razred – 2 časa sedmično.vazal.Glavna obilježja srednjovjekovne kulture. Društveni život u feudalizmu.

opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja.slavenske države. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. odgovaraju na pripremljena pitanja. karte... društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.. u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore .Suprotnosti srednjovjekovnog društva.privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku. Teritorijalni razvitak.veliki vezir. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 . organizira rzličite oblike rada u učionici.utjecaja.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena.privredne i političke tokove i zna ih objasniti.Razumije društvene.timarsko-spahijski sistem.Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti).povezuje prošlost sa sadašnošću.sukob carstva i papstva. pisanih..teritorijalno širenje Bosne).vjerska slika.Razumije vjerske prilike. Analiziraju izvore.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.Razumije važnost razvoja nauke i kulture.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.Slavensk e države u Srednjem vijeku.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.privreda.Znaju kako je tekao državni.Križars ki ratovi. Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak. arheološki artefakti.Politički. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. pjesme.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka.asker .Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.ejalet.Hereza .kultura i umjetnost.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. procjenjuju puzdanost izvora .Zna o svakodnevnom životu ljudi..raja.). Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini). opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja .Srednjovjekovn i parlament. Život ljudi u Srednjem vijeku. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. odnosa prema umjetnosti i estetici.državno i društveno uređenje. Analiziraju različite izvore. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.sultan.emir.Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. Zna osnovne tokove društvenog.

hrana) 105 .Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.vjerski mozaik. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.Upravno teritorijalnu organizaciju.Razvoj bosanskog društva. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Društvo. iznose stav Istražuju. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. prikupljaju informacije. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. manjinski narodi.Širenje islama. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. objašnjavaju izvore. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. privreda. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju .Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.osnovna obilježja kulture i umjetnosti.vjersku strukturu i manjinske narode.Bosna od 15801791god. kultura i umjetnost. povezuju predhodna znanja .privredne tokove.

očuvanje životne sredine. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. inventivnost. fizika. spretnost. elektrotehnike. 106 . Uporedo s tim. saobraćaja itd. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. elemente tehničke zaštite na radu i sl. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. građevinske tehnike. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. kuturni život i uopšte društveni život. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. hemija. organizacija rada.

mjere zaštite na radu. pogon. zaglavlje sa sastavnicom. dio. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. kotiranje. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Interpretira dati model. Materijali u mašinstvu. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Postupci obrade metala. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Alati i mašine za obradu metala.CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. eksperimentiranja i promatranja. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Komunicirati. tehničko pismo. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Opisuje princip rada mašina. načine stezanja radnog komada. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Razvijati stvaralačke sposobnosti. Motoristika. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. mjerenje. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. tehničkih crteža. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Izborni Poznaje mašinske materijale. Robotika. Klasificira vrste mašinskih elemenata. održavanje mašina. ukazuje i na greške drugih. Osnovni elementi mašina. Sadržaj 107 . Modelirati. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. sinteza. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. čitanje mašinskih crteža. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu.

108 .pribori. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Osnovni elektronički elementi. energija vjetra isl. telegrafija. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. rukovanja. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. električne energije.). poluprovodnika. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. telegrafski sistemi i mreže. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. Izborni dio. Simboli i sheme u elektrotehnici. stavovi. radnom prostoru robota. alata i pribora u elektrotehnici. Saobraćajna kultura. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. instrumenata i pribora u elektronici. Elektromotori.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Izborni dio. Elektroinstalacioni materijali. održavanja. goriva i maziva. Telegrafija. održavavanje. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Razvijati smisao za tačnost. kondenzatora. Mehatronika-mašinstvo. elektrotehnikom. princip rada. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Automatika i sistem upravljanja. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. načinu prenosa kretanja kod robota. NF telefonija. pogonu robota. organizacijom telefonske mreže. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. održavanje motora. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Elektronički uređaji. Vježbe i praktični radovi. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Energija i okolina. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. kao i o alata.instrumenti. princip rada. princip rada. Vrijednosti. telegrafija. Alati. Obnovljivi izvori energije. Izvori električne energije-elektrane. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. rukovanja i održavanja. telefonija. Simboli i sheme u elektrotehnici. Alati i pribori u elektrotehnici. Kućanski električni aparati. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Razvoj komunikacija. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. elektronikom. razlike. Mehatronikaelektrotehnika. Mehatronika-elektronika. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju.

Simboli i sheme u elektrotehnici 3. razred 1. 5. NF telefonija 13. Energija i okolina 16. 2. sinteza. Elektronički uređaji 8. OSNOVNI SADRŽAJ VII. Obnovljivi izvori energije 6. Elektromotori 7. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Izborni dio 109 . generalizacija). Izvori električne energije-elektrane 2. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Alati i pribori u elektrotehnici 5. razred 1. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Kućanski električni aparati 6. 3. 9. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII. 7. 8. Osnovni elektronički elementi 10. Telegrafija 14. Savladava temeljne vještine i procese.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Mehatronika-elektronika 4. Alati i pribori u elektronici 11. Djeluje na druge da slijede njegov primjer.Mehatronika-mašinstvo 2. Automatika i sistem upravljanja 5. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Izborni dio IX. Saobraćajna kultura 15. Razvoj komunikacija 12. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. 6. razred 1. Mehatronika-elektrotehnika 3. Elektroinstalacioni materijali 4. 4.

Znanje sadržaja predmeta. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. čuva u školi. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. mašine i materijale.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). treba imati i individualno prilagođene programe. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. rad na projektu. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.DIDAKTIČKO. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). sposobnostima i sklonostima. priborima. . Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi.Sposobnosti i vještine.. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike.). biologija. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. U skladu s tim. dodatne nastave. po potrebi. . Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. takmičenja). crteže i ostale izvore znanja. da planira. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. likovna kultura. po pravilu. specifične komunikativne i radne vještine itd. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. kultura življenja.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. projektuje i praktično izrađuje predmete. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. tj. alate. kao i sredine učenja.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. vježbi i praktičnih radova. procesa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. . Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. slobodnih tehničkih aktivnosti. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. 16 učenika. Individualno prilagođeni program. Pri tome. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. 110 . ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. smotre. dnevnike rada.

Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Izrađuje materijal. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. održavanje mašina. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. opterećenju. čitanje mašinskih crteža. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Ostvaruje stvaralačku razredu. mjerenje. Izrađuje. Afirmacija stvaralaštva. maštovitosti i vlastite kreativnosti. Ekonomično korišti materijal i energiju. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika.TEHNIČKA KUTURA. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. ravnanje. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. Vrste mašinskih materijala. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Princip rada alatnih mašina. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. savijanje. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. čita i koristi mašinske tehničke crteže. rezanje. Otvorenost za nove ideje informacije. školi i okolini. higijensko-tehničkoj zaštiti. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. koji kreira zajedno sa učenicima. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. namjeni. VII rzred – 1 čas sedfmično. kotiranje. primjena. tehničko pismo. izboru materijala za njihovu izradu. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. bušenje. 111 . primjena tih elemenata u mašinstvu. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Vrste mašinskih elemenata. mjere zaštite na radu. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. izrađuju tehničke crteže. Pokazuje simulacije na kompjuteru. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. ravnjenje i rezanje. uz saglasnost. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. rad u radionici. ponašanje stavovi. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. ortogonalni i aksonometrijski crtež. pogoni. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. zaglavlje sa sastavnicom. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. kao i sa njihovom primjenom. turpijanje. Snima najprostije mašinske elemente. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. načini stezanja radnog komada. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Primjenjuje model interaktivne nastave.

Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. .elemenata mašina. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. prikuplja informacije i podatke. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). zakivanje. grupnom i frontalnom radu. bušenja. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. fotografije. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. brušenje i sl. zaštita metala od korozije. u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu.turpijanje. savijanja. posmatra i zaključuje. ravnanja.povezivanje robota s računarom. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). radnom prostoru robota. lične Motoristika Vrste motora. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. strategije postignuća učenika. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. kreiraju obrazovni pano. proizvodnja i montaža: . vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Sarađuje sa roditeljima. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. Samostalno proučava odabrane oblasti. model. savijenje. princip rada. bušenje i brušenje. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. interesa učenika i mogućnosti škole). -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. priručnike. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. pri tome koriste šeme. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. koja treba učenik usvojiti. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. stiče vještine. Koordinira rad i usmjerava 112 . rezanja. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Vrše vježbu zakivanja. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. eksperimentiranja i promatranja. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Robotika Razvoj robota. lemljenje. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. internet (po mogućnosti). Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu.mehanizama i uređaja. održavanje motora. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije.). turpijanja. odvajanjem bitnog od nebitnog. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. . Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. model. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom.mehanička osnova robota. pogonu robota. Koristi stečena znanja. srednjeg i visokog nivoa. Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. b) robotika: . Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. pri tome koriste šeme. sinteza. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Razvijanje smisla za tačnost. načinu prenosa kretanja kod robota. goriva i maziva. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. fotografije. Precizira znanja: dovoljnog.

programiranje robota. pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka.vrste saobraćaja. c) saobraćaj: .razvoj saobraćaja.motori SUS i motorna vozila.. aktivnosti učenika. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.gradnja sklopova u robotici. . 113 . Dopunjavaju zapisima. . sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka. .

umijeća. stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.VII RAZRED . sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.INFORMATIKA .1 sata sedmično . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). 114 . Osnovna znanja.35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.

da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da učenici upoznaju strukturu računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . . . . . postupke uključivanja i isključivanja računara.PODRUČJA UČENJA CILJEVI . .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. 115 . UMIJEĆA I VJEŠTINE .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.osnovna znanja o strukturi računara.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. . OSNOVNA ZNANJA . . .da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . . ISHODI UČENJA .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.

116 . .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. putem Interneta..da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. . STAVOVI . .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .navika korištenja informatičke literature. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . . NAVIKE.

stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Naime. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). 117 . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. likovne kulture (računarski dizajn. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.

Čitanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. binarni zapis broja. uzastopno množenje sa dva. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Prati predavanje. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Uključivanje učenika u nastavni proces. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Zapisivanje bita i nizova bita. Izvršava instrukcije nastavnika. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. nizovi bita i moguća stanja. moguća stanja i brojne vrijednosti. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Prati uputstva nastavnika. AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. bit. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Bajt. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Težinska vrijednost bita. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Bajt kao niz bita. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. Bit. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. vrijednost bita. Izlaže nastavno gradivo. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Zapisivanje binarnog broja. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Određivanje vrijednosti bita. 118 . Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. STAVOVI. SADRŽAJ 1. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. binarna cifra. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. nizovi bita i moguća stanja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Ocjenjivanje. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike.

Usmjerava. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. 119 . Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Vježbe uredno bilježi u svesku. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Provjerava postignuća učenika. sposobnosti i ponašanje. Kontroliše rad učenika. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. pokazuje. redova i kolona. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Obavlja sortiranje. Naučio je kako se sabira. Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Transparentno vrši ocjenjivanje. 2. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Daje jednostavne zadatke. kodiranje. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Razumije i shvata pojam kodiranje. Regija. kolone i šta je regija. Sposoban da objesni pojmove: bit. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Sortiranje u tablicama. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. red i kolona. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Prikazivanje znakova nizom bitova. njihove boje te o bojenju ćelija. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. cikličke i strukture grananja. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. decimalni zapis. algoritam. broj redova.Kodiranje. Samostalno kreira realne zadatke. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Binarno kodirani decimalni zapis. broj kolona. Zna prikazati znakove nizom bitova. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Sabiranje u tablicama. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Demonstrira način formatiranja. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Ćelija. debljine i vrste linija boje. njihova znanja. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). autoformatiranja te načine rada sa linijama. ciklička i grananje. Linije. bojenje ćelija. algoritamske strukture. Određuje broj ćelija. Pomaže drugim učenicima. Formatiranje i autoformatiranje. Usvojio pojmove: programiranje. Zna šta su strukture: slijedna. 3. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. bajt. Programiranje Pojam algoritma. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Motiviše učenike. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. binarni zapis. redovi. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Nastavnu građu iznosi na popularan način.

Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. 120 . Ponavljanje i vježbanje. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. 4. a onda prelazi na složenije zadatke. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Priprema nastavni proces. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. njihovoj veličini i namjeni. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Rješava postavljene zadatke. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Uredno vodi zabilješke na času. te o načinima povezivanja. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Mreže računara Računarske mreže. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Vrste datoteka koje se susreću na webu. zvuk i video. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna šta su datoteke weba. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Osnovni servisi. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. načini pretrage. web pretraživači. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Utvrđivanje stečenih znanja. Programi za njihovu reprodukciju. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. struktura elektroničkog maila). Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Uključuje se u rad Internet sekcije. Web preglednici. korake. te zna jezički prikaz. Internet kao globalna mreža računara. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. zvuk i video). Prati napredovanje učenika. načini povezivanja. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Potpuno je razumio šta je Internet. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Zapisivanje stranica. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Demonstrira korištenje preglednika. Slika. veličina.Prikaz algoritma. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. vrste. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Izlaže nastavno gradivo. namjena. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. www. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Vlada sa podacima o vrstama mreža.

Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Uključuje se u rad školske videosekcije. Kreiranje video zapisa. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. slikovnih. zvučnih i video zapisa. Ispoljava postignuto znanje. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. zvučnim i video dokumentima. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Zna objediniti multimedijalne zapise.Rad sa slikovnim. zvučnim i video dokumentima. 121 . Organizuje rad školske videosekcije. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise.

pojave u prirodi. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura . životinje. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 .OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično .35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. objekti. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. biljke. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju.

patriotizmu.sjajna tekstura . sjajna tkstura. -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura). 123 . povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka. Odgovarajuće reprodukcije . muzičke /glazbene/. diferenciranje bitnog od manje važnog. svijetle i tamne teksture . meka tekstura . BiH kulturne baštine. pjesma. baštine i prirodne okoline. glatke..Razvijanje sposobnosti posmatranja. razvijanje likovne kreativnosti. očuva-nje kulturne. biologije.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.glatka tekstura . samostalnosti. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. . Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska . mrlja i tačaka .dijaprojektor-slajd. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje. sjajne. istorije /povje-sti.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima.meka tekstura . mat. flomasteri u boji /za manje formate radova/. drugarstvu.Akvarel.. tjelesne i tehničke kulture.. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. zaključiva-nja. -Razvijanje humanih odnosa među polovima.multimedija video). mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). gvaš. uočavanja. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.zasićena tekstura .. prozni tekst. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja . povezivanja pojmova. spremnost za saradnju.Razvijanje kritičkog mišljenja.Ovladati i moći . pastel /suhi.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura. istrajnosti. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . dosljednosti i angažovanosti.hrapava tekstura . solidarnosti. roma. opredjeljenost za timski rad.prozračna. putem slaganja linija /crta/. oblika-forme. stranog jezika. jačanje i bogaćenje emocija 2.Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom.video DVD materijal.Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. informatike. . poslovica.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. matematike. zemljopisa.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . tempera.…/. glatka tekstura.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije . voštani/.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .. kolaž različitim materi-jalima.

Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. . proznog teksta.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja . optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja.simetrična kompozicija plošnih oblika . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije .Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. u odijevanju.video DVD materijal.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . plastičnost primijenjene umjetnosti plohe . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. valerski promjenjene boje .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa.vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije. pjesme. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. njene karakteristike. pojava u prirodi.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja.… . uočavanja.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. svijetlo-tamno .Lokalna boja. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Oblik /forma. događaja. osjećanja. emocija i drugo putem likovnog izraza 124 . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ …. uočavanja. pozitivno i negativno u likovnim područjima: . bogaćenje mašte. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom .dijaprojektor-slajd. priče. grafike i predstavljanju teksture.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. pripovjetke.multimedija video).Primjena stepenovane. oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije . kreiranju životnog prostora. 3. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja.Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika . slikanja.

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

mozaiku . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . pozitivnonegativno/ .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. negativno Površina masa i prostor: .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . flomasterima u boji.Slikarstvo: .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . pozitivno. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . gipsorez.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije . grafike.u prostornom oblikovanju.da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. kolažu. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. prepoznavanje karaktera oblika . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. asimetrija . u cilju predstavljanja prostornosti.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.da razviju sposobnost prepoznavanja. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. linorez. asimetrija.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . gvašu.uočavanje. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. crtanja i slikanja .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . pastelu.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . akvarelu. temperi.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.

ofset štampa. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. 129 . 3. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. /način nanošenja. predloška za izvođenje/. sjajna. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. divizionizam/. zasićena /zatamnjena/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. Point = tačka. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. analitičkog pristupa. imjenama dužina. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture ./ 2. koja je danas prisutna u svim sferama života.. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Različite vrste struktura. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. crtanju./.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. slikanju.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. grafici. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. istražiti putem teksturnih linija. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. njegovu formu i materiju. tvrada /čvrsta/. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja. vosak. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. kocka šećera i sl. plastelin. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. mramor. mat. Teksturne linije/crte. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. meka /tijesto. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. vata i sl. hrapava. vajarski materijali. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. glina. glinamol. skulptorska faktura. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. linije koje definišu oblik.

Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. u cilju predstavljanja. hrapavo. u tehnici gipsoreza. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. slikanja i grafike. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. odnosa pozitivno i negativno. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. neravno. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. uglačano. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. onda on predstavlaja masu. građenje. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. linoreza i karton /papir/ grafike. infra struktura. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. plastelin i sl. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. predloška za izvođenje/. Masa i prostor. u različitim smejrovima /pravcima/. puna cigla. komad drveta. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. pozitivnih i negativnih oblika. ravno… 5. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. Boja nanesena u jednom smjeru. korištenjem simetrije i asimetrije. pješačke staze. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. tanjim ili debljim /širim/ kistom. mogu registrovati. izgrebano. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. predstavljene u ogledalu/. a faktura predstavlja rukopis. zelene površine /parkovi/. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. izbrazdano. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. i primjene simetrije i asimetrije.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. U prostornom oblikovanju. saobraćajnice. pozitivnih i negativnih ploha. 4. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. kružno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. 130 . na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. asimetrije. primijenjena umjetnost i dizajn. namjena prostora i objekata svim sferama života. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje.

izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. BOJA 3. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.DIDAKTIČKO . Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. 1. Razreda.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. a mišljenje apstraktno.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. niti bilo koju tehniku. od 1–3 razreda/. Dalje usvajanje znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .SLIKANJE .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.GRAFIKA . sposobnosti i likovne kreativnosti djece.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE NA PLOHI . POVRŠINA 5.CRTANJE . PLOHA 4. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. 131 . TAČKA I LINIJA 2. /što trenutno nije slučaj.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica.

kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . nauke i društva.likovni i kompozicioni elementi.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. višebojna grafika 132 . škola. simetrija. kulturnih dešavanja…/.. tuga. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . emocije /osjećanja/. sjajna tkstura. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. mjesto stanovanja. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. muzika. tvrdo-čvrsto /sabijeno. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. čulni poticaji. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. etnografsko nasljeđe . i interakciju umjetnosti. ploha. glazbene kulture. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. negativno. prostori. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja .iz narodnih običaja /tradicije/.nevizuelni poticaji. strah.. prirode i društva. mat teksturazasićena tekstura.iz neposrednog okruženja djeteta. pozitivno. slikarska faktura. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. palakati /sportski.Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. vjetar. maternjeg jezika /priča. roman. porodica. biljke…. praznici. glatka tekstura. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. Nevizuelne motive 3. muzički. značajni datumi. materiju/: rastresito-prhko. novih medija i okruženja. znakovi vizuelnih komunikacija. oblika-forme. hrapava tekstura. sposobnosti analize i vrednovanja. dvodimenzionalno.. muzički spotovi. asimetrija. objekti. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. pojave u prirodi. Vizuelne motive 2. muzika. . pripovjetka. poezija/. sreća. matematike. privid izvedene boje/.

selo /ravničarsko.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . Nema loših dječijih radova. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Dakle. sapun. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. grad. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. planinsko…. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. prostorna organizacija. psihološkog 3. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. obrade materi-jala/. aktivnost na času. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. ne mogu biti loši. glinamol. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. pedagoškog. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. želju za postizanjem rezultata i sl. oblikovanje žicom. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. urbanizacija prostora. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. predmeta i pojava. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. To znači da nastavnik. odnos prema estetskom. upornosti i iskustva. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. estetskog 2. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe./. aktivnost na časovima likovne kulture. 1. svoje viđenje svijeta. glina. stečenog znanja i usvojenih navka. svoje strahove i oduševljenja. linijski istanjena masa. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. 133 . vosak.

To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. u najvećoj mjeri. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. 134 . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. i likovnog jezika/.RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika.

). crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. osminka. artikulaciju.tempo . . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.upoznaje 2/2 mjeru.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.stiče znanja o prirodnoj. . staccato.intonacija. mf. četvrtinka. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. f. polovinka. 6/8. . tempo. . .MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . te luk i njegova različita primjena. legato.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. . umjerena i brza tempa. portato.artikulacija (akcenti. muzičkih igara ili brojalica. . pravilno fraziranje. 4/4. . .dinamika .poznaje violinski i bas ključ. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. šesnaestinka i sve pauze).Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. ¾. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). mp. .

VRIJEDNOSTI. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. arija. trodijelna i četvor.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. . . obima glasa. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). . vokalne reprodukcije.Uočava i hvali.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. . .duru. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. . simfonijska poema. suita. izvođače i izvođačke sastave.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. na koncertima i sl. . .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. uvertira. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. muzičke memorije. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. . mala dvodijelna i trodijelna pjesma. . podjela jedinice brojanja ).razlikuje vokalna. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . burleska. .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 . . STAVOVI.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. filmska muzika.tokom slušanja pamti naziv djela.primjena pojmova: rečenica.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. . tema.

talambas i def. U program su uvrštene vokalne. C – dur ljestvice. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. artikulacije. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). preciznost intonacije. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. izvođača. Srbija. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. opisno. 137 . slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. rečenica. ksilofonu. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta.. kultivisanje glasa. bubnjić-doboš (mali bubanj). četveroglasni ). Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. na osnovu slušnog primanja. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. disanje. kao u šestom razredu. i dalje u obimu oktave. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. sintisajzer. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Preporučuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Upoznati a-mol prirodni.doživljaj molskog tonaliteta.Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. ženski. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. bubanj na đerdinu. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). dinamike. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru.. muzičkog oblika (informativno) itd. odnosno. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. harmonski i melodijski kroz pjevanje . Tokom obrade brojalica i pjesama. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. blok-flauti. troglasni. obraditi ritmičke figure koje sadrže. ženski i mješoviti) i orkestra. vrste hora ( dječiji. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. pjevačke glasove ( dječji. gitara). mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. pa zatim učiti pravila igre. pokrete. Izrael. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. tempa.). pravilna dikcija i akcenti. Poljska. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. Belgija. fraziranje. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. hor/zbor ( dvoglasni. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Rusija. Ponoviti abecedu i solmizaciju. muški glas).

-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. . 9. dinamiku. .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: .muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.poznaju notna trajanja. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Ispraćaj zime. harmonikaški i drugi). zora mi rudi. Džo banana.Betoven 8. Uspavanka. Finska. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. 3. izleti. . te često pjeva i svira. premetaljke rebusa. kuća. -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. . . narodna iz Poljske. odlomak iz opere ''Fidelio''. 12. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški.ao vrijednosti. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Slavko Olujić. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Beethoven.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. violinski i bas ključ.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 .sviranje na metalofonu. kantautor. 4. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva.izrada aranžmana za . Simpatija.. . – 9. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu.Pored redovne nastave. N.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Julio Marić. . Sumrak. tempo. Tamburalo momče uz tamburu. . tekst: Mahir Vehabović. . 4dijelnu mjeru. Minja Subota. pjeva Minja Subota i dječji hor.Prijatelj.V.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Stoljeće ljubavi. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. 10. artikulacija.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. 5. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima. . promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. fraziranje). grupnom i individualnom muziciranju.pjevanje u školskom horu/ zboru . . RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. R. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela. 11. itd). . jer zna da tako trena. . tekst i muzika: Ajka Kolaković. stihovi Miroslav Kovačević. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. .Bulbul mi poje. 3. pauze. 14.Čija je ono djevojka. stihovi Rešad Hadrović. STAVOVI. Korsakov.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k.uočavaju i određuju karakter pjesme. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. Kako je divna.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).V. 2. . dikcija. Moja mala djevojčica. disanje. L. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1. L. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. 7. priredbe.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. u porodici).Čvrsta volja.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. 13. mjeru. muzika: Belkisa Vehabović.

Brahms i Arabeska u C-duru op. -Samostalno izvodi zadane pokrete. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. -Razvija kreativnost. Igre iz Sarajevskog polja. igra ili Anterija kolo. što ih motiviše na učenje. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. ko li mi te bere.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. trava raste. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. klavir. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. često traži da se djelo ponovno sluša. dinamiku. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). Neum Klek ili Paun pase.Brzo uočava i saopštava izvođača. priprema i organizira igre posebno tradicionalne. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. udaraljke. 3. pamti i imenuje pojedine pjesme.. udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.upoznaje instrumente narodnog orkestra. . gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. _______________________ . itd. Šota. . KANONI 1. . te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. Hercegovački linđo. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe'').Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. (multikulturalnost) _______________________ . Vlado Milošević 4.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku. Refleks za flautu. Bizet 5. 3 u G-duru. narodni orkestar.Hajde dušo da ašikujemo. dječije radne i kulturne navike. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. 17. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). Sarajevo _______________________ III. zapisala Elly Bašić. op.Određuje karakter djela. violinu. .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu .Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela.Samostalno određuje karakter kompozicije .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. melodija. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. . Andante. Valcer u As-duru. . Jasmin Osmić 2. . G. . -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora.donosi estetski sud o djelu. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje.(''ta-te'“. I stav Allegro moderato. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Tri burleske. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. . .15. Varijacije za gudački kvartet. Robert Schumann 7. -Osmišljava. 1. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). -Upućuje. pomaže. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. 46.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . Johan Sebastian _________________ . Brandenburški koncert br. J. . triolu ''ta-te-ti''.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. . E. igre i kola. -upoznaju a-moll prirodni. jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima.. tempo. sortiranje i izvođenje zaključaka. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. harmonski osjećajem sigurnosti. razlikuje. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Uvertira iz opere Carmen. Suita br. -Vodi aktivnosti. Moj beharu. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. .Upoređuje note i njihova trajanja. . komentira osobine djela.Predlaganje muzičke igre za priredbe. ritam.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . seosko srpsko stanovništvo 1.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno .izvodi zadanu koreografiju.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti .Uočava. 18. kombinuje (aranžmani). i melodijski. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. 16. (I-IV). 2. klarinet. Julio Marić 3. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''.Shalom Chaverim. duhački.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. izvođače i kompozitore . prikupljanje materijala i bilježenje. -Predlaže i izvodi pratnju. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. _______________________ . upoređuje. Grieg 6. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija.

simfonijska poema. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. pjeva Dragan Stojnić .Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. Na času pjevanja. . Antonio Vivaldi 10. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . . -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ .Prilikom slušanja muzike.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) .. ženski ( sopran-alt ). . W. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. 12. pokreta i likovnim izrazom. kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu .Razlikuje izvođačke ansamble: solo.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . mp. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta.A.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. S. Mozart 9. improvizira i kombinuje instrumente. individualna. -Poznaje i pamti imena bh. Introduction. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. austrijska narodna.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Priprema. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . posebno na koncertu. timpani. 30. . . -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Slobodnija improvizacija kolektivna. slika za scenu itd.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. I stavak. posjeta školskoj priredbi i koncertima.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše. kompozitora i njihova najpoznatija djela. stihovi: Aleksa Šantić. instrumenata.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.razlikuje glasove: dječji. dodaje. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. -Prepoznaje vokalno. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. Richard Strauss. školi i okolini . S. . -Saradnja sa lokalnom zajednicom. Amilcare Ponchielli 11. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.pjevač ili solo-instrument. . muzika: Ranko Rihtman. Cherubini. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. upoređuje. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Sam uzima učešće u izradi kositma.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . Kanon (dječji hor) 15. muški (tenor-bas). I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. grupna. . . _____________________ . u paru (dijalogom). .Razgovorom o muzici u okolini. hor/zbor . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . . Richard Rogers) 13. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Samostalno smišlja.Prati ponašanje na koncertu. mijenja.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Stvara kombinacijom riječi. mf. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. f. poštuje pravila ponašanja. _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . Runolist. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. Igra satova.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . . . ______________________ .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Bach: 8. Tako je govorio Zaratustra op.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. istražuje. te oznake za crescendo i decrescendo. -Na muziku progovara likovno ili literarno. XIV Rukovet.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. .

sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. zajedno sa društvenim subjektima. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. materijalnih i prostornih uvjeta. c) umjetnički sadržaji (ples. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. (3) sigurnost učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima. sportsku rekreaciju. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. U ovom ciklusu. 141 . eventualno. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno. (6) razumije. zbog toga je potrebno da škola. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. Po svojoj koncepciji. b) sport za sportiste. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. školska sportska društva). U tom kontekstu. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. rekreativnim i. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. folklor). već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. sportski ples.

Kolutanja: . te koordinacije i gibljivosti. njihu na prečci. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. različitim varijante premeta u stranu. Bacanja: . dišnog i koštano-zglobnog sistema.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2.. alkohola.Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Skakanja: . te funkciju krvožilnog. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Trčanja: . Višenja. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom.Ciljevi. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. upiranja i penjanja: .Osnovna motorička zanja 142 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. alkohola. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam.

6..završna akcija Odbojka: . usprav kroz čučanj 6. skokovima sa spravom po izboru.Skokovi sa spravom po izboru .Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Okreti .završna akcija.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. Borilačke strukture: ...Disco fox .Mini odbojka 4:4 Nogomet: . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta. 7. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. Koreografija aerobike 8. pojedinačnom i grupnom protunapadu. košarka .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. nogomet . valovitim kretnjama rukama i tijelom. naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. okretima.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . . koreografiji aerobike... saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .1. 5. 3.2. „mačjem“ skoku na niskoj gredi.košarkaški dvokorak (*) .košarkaški dvokorak.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji.Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. 2. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Valovite kretnje rukama i tijelom .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . Igre: Rukomet: .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama ..Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7..Engleski valcer (*) .šutu s pozicija krila i kružnog napadača. . kontranapadu .tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. odbojka .Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama . I 8.Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: . disco fox-u..Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . mini odbojci 4:4. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . Ritmičke i plesne strukture: . x x x x 143 . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”..Kontranapad .Brzina: 1. 4..

koordinacije.Gibljivost: . Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Društveni zahtjevi. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju.Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. 144 . Funkcionalne sposobnosti: 3. gibljivosti i ravnoteže. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Aktivno. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. x x 1. brzine. što učenici teško prihvaćaju. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. te poboljšava posturu. Motoričke sposobnosti . koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. x x x x x x x x 4. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. te koordinacije i gibljivosti. odnosno. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. Antropološki 2. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. Uljudno se ponaša na satu i u školi. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. x x 2.

. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. koja se susreću u sportskim igrama. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. (c) kompleksna motorička znanja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. statičke snage i dinamometrijske sile. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. podstiču razvoj ličnosti učenika. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. koja su bitno obilježje tzv. fleksibilnosti. kružno-intervalni metod. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. preciznosti. koje osigurava optimalne psihološke. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. košarka i dr. metod stanica. biciklizma i dr. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. repetitivne. kao što su boks. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. u prvom redu. brzine. 145 .. plivanja. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. kao što su nogomet. što se. sa dosta slobode. ritmičke gimnastike. daklen ciklična i aciklična. eksplozivne. Na toj osnovi.. borilačkih aktivnosti. targent-trening i sl. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. judo. hrvanje. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). skokova u vodu i dr. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. sprava. ravnoteže. karate i dr. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). (b) aciklična motorička znanja. rukomet.

za mir.s. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. vrhunski sportisti. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. a ne uloge koju imaju. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. također. pristupaju mladima kao odgajatelji. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta. – otkriti. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. uz sve poteškoće. televizijske i muzičke zvijezde. roditeljima i nastavnicima. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. za prijateljstvom. za siromašne i ugrožene. i to na nivou objektivne spoznaje. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. u rješavanju ovih pitanja. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima. Treba im omogućiti da u dijalogu. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće. u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava. – kroz primjere o Poslaniku. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. tj. poslušnosti i slobode. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. uzore s kojima se žele identificirati. religioznog i ostalih segmenata života. u školi i u sredini u kojoj žive. 146 . kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. – osluškivati. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. neobične i izazovne likove. To su filmske. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. a. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta. vjesnici su vjere i nade u narodu.. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. žele ozbiljno razmišljati. U vjerskom odgoju potrebno je. znanstvenog.

daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem. dokazivanjem. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti. kao i na Konvenciji o pravima djeteta. izazovima koji su oko njih. PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. − Kvalitet individualnih. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Memorisanje sure Kurejš. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. učini me zahvalnim. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. Džennetu. − Nivo učešća u individualnim. učini me u mojim očima malehnim. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti.– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti. a. − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože. sigurno. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. samopotvrđivanjem i afirmacijom. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda.s.. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može. a u očima svijeta velikim. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. Također. Bože. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda. grupnih i radova u paru. a. učini me strpljivim. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. uspjehom. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu. a on je nije zavezao. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. 147 .. napori. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. svoj trud vidjeti.s.

Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. prilagođava se radnoj atmosferi. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja. str. a. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. sluša. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe. uz kreiranje što realnije slike o sebi. pisanje dnevnika i sl. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. djeluje pozitivno na uspjeh.s. običaje i sl. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. izvještava. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru. piše. čita. memoriše suru Kurejš. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah. imenuje sposobnosti i želje. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. pisanje dnevnika i sl. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. ilustruje ih kroz mape uma. smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. izbacuje negativne sklonosti. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha. 2.. 148 . govori. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti. vrednuje vlastiti uspjeh. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. Moj tjelesni i duhovni razvoj. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. 143). testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud..− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. 2003. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. slijedi upute.. − Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu. kao i na drugima. Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče.

Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. sposobnosti. odijevanju i sl. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima. Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja.. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. grupnih i radova u paru. procjenu osobina. Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. − Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta. Treba naučiti učenike da ovakvom.− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih. − Nivo učešća u individualnim. hobija. mapa osamostaljivanja.s. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija. uvjerenja. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu. navika reagiranja u ponašanju i sl. prijateljima. − Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja. Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. biraju uzore u svom životu. str 98). 2003. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. kritičkom procjenom. spolnom zrelošću. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. 149 . vrijednosti. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima.). roditeljima. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). posebno pripadnicima drugih religija. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. tj. Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. sporta. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. nastavnika). − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. Poslaniku.. a. znanja. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. − Kvalitet individualnih.

pravima siročeta. učenih i sl. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama. Učenicima se može 150 . revidira ih. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. memoriraju suru El-Ma‘un. inicira nove zadatke. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda. Majčina suza.s.). a kako zakoni koje donose ljudi. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju. intelektualnom pomoći i sl. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. djelima i imovini). diskrecije i podrške drugima. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. − Afektivno područje: pita. ispravlja pogrešna shvatanja.. upoređuje se sa uzorima u životu. materijalnom pomoći. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom. Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. objašnjava svoja osjećanja. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice.s. Džamija – srce džemata.tejemuma. djelima i imetkom. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. osmijehom. primjenjuje naučeno u praksi. Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha.− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. i simboličnog čišćenja . posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra. prosuđuje date savjete i opravdava ih. gradi vlastiti identitet. klasificira potrebe i težnje. i slijedi ih. a. opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije. roditelja. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne.s. siromašnih. prilagođava se aktivnom učenju. − Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha. a. Poželjno je da učenici. uvažavanja. Kur'an i ljudska prava. Čuvajmo druge od sebe (u govoru. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima. prihvata savjete Poslanika. Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu. − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. ilustrira svoj razvoj. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu. individualno i društveno biće. 3. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. a. identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju. smješta ih u okrilje islama. ukoliko nisu u VI razredu. djeluje na osnovu naučenog. traga za novim spoznajama. npr..

s vjerom da time zaslužuju Allahovo. 151 . bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji. suživot u različitostima. mržnju. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Obratiti pažnju na riječi Poslanika.s. jedinstvo.. razvijanjem duhovnosti. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar. Ako to nije moguće. druženje. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi. oni koji drugima žele kao. njegovo značenje. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. suživot sa drugima i drugačijima i sl. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata. grupnih i radova u paru. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju. kao i značaj za pojedinca i zajednicu. a. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja).. oni od kojih su mirni drugi muslimani. njihove potrebe i prava. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima.. zadovoljstvo. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Kvalitet individualnih. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. naravno. pozivi na slogu. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. empatiju i jačanje zajednice.. potrebe i želje drugih ljudi. Učenici će. − Primjena radne metode i strategije učenja. a. Tamo gdje je moguće. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom. a. ljubav. zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica.. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. vjerskom poukom u džamiji.. a.s. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji. hutbom. toleranciju. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. npr. poželjno bi bilo dovesti. nekog iz džamijskog odbora.š. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. − Nivo učešća u individualnim. odnosa prema nemuslimanima. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom.s. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda. Na osnovu Poslanikovog. s ovim ciljem. tj. − Na osnovu naučenog o pomaganju.ponuditi i tabela samoprocjene. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana. − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika.s. dž. oni od kojih su mirni drugi ljudi.

. Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. npr. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene.s. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti. a ne da se zadovolji samo prosječnost. i dovu Poslanika. stoljeću i UN prava djeteta. istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. − Kognitivno područje: definira potrebe. Poslanik oživljava ljubav prema djeci.. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima. a. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti. džamije i džemata. težnje za moći i gospodarenjem. podari mi danas obećanu pobjedu“.: “Gospodaru moj. želje. 124-125. sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. neumjerenosti. slijedi nastavnikova upustva. pojam prava. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. A. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda.s. slijeđenju vođe. Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika. 4.. drug.s. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje..− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. uključuje dodatne izvore.s. Strpljenjem do usjeha. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan. pomaganja. izmirenja. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji. zna opisati sadaku. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik.S. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. NAUČIMO OD POSLANIKA. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije..s. moralnog i etičkog karaktera.s. 152 . enkulturacije i razumijevanja među mladima. evaluira njihove ishode. neophodnom oslanjanju na druge. a. a.. raspravlja i izvještava u nastavi. zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika. pružanja podrške i sl. aktivno učestvuje. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika. a. svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. a. bez obzira na spol. sadekatu-l-fitr i zekat. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva.). te težnji da se ostvari izvrsnost. inicira nove zadatke. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama. a. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. obraditi ilahiju Ahmede. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima. pomaganja. Muhammede. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje. organizira konkretne akcije pomaganja.

Propisuje vam se post. Bože. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. inicira na nove zadatke.. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. kao i iz primjera Muhammeda. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. izdvaja pouke. bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. zaključuje. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. vođstvo. opisuje i identificira iskrenost. − Nivo učešća u individualnim.s. na novim primjerima. pristupom i učešćem. razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. analizira navedene događaje. grupnih i radova u paru. Didaktičke naznake 153 . slijedi nastavnikova uputstva. − Primjena radne metode i strategije učenja. pomoć. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. sposoban da kombinira naučena rješenja u životu. a. pobjedu. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. uključuje dodatne izvore. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje.s. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema. aktivno sudjeluje. a. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. 5. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. procjenjuje. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa. raspravlja i izvještava u nastavi. uzore. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. − Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. − Kvalitet individualnih.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. života. Odazivam Ti se. Žrtva koja približava Bogu.

Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu.. lošim navikama u govoru. porodice.š. a. običaje i navike. Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta. ali i na prisutnost posta u drugim religijama. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. priželjkivati i odazivati mu se. gdje. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica).) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr. npr. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. posjećivanje dragih ljudi i sl. Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta. i ostavi se uznemiravanja komšija. nacije. kako. Može se. imenu.− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se. boji. već prema odrazu njihove duše. Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. namaz. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza.. osjećaj za druge. Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. mjesto za žrtvu . − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao. načinima i putevima koji vode Njemu. žrtvovanje prvih plodova i sl. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. djelima. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža. naroda. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom.s. 154 . Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. za pomoć. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. kada. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi. misna žrtva. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. džemata. piću. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. jedinstvo i građevina.. Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. kao i sa postom muslimana. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš. pripadnosti nekom narodu. druženje. Bože. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. odjeljenske zajednice.oltar.“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. i njegov sin.). Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga. neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. mislima). podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. nauče poštovati njihove tradicije. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. dž. posjete i sl.

− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. slijedi nastavnikova uputstva. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. uključuje dodatne izvore. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. vrši kategorizaciju naučenog. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. riječima i djelima u mogućnosti. Iz vrela mudrosti. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. Sve se dešava s razlogom. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. − Primjena radne metode i strategije učenja. ikindija-namaz. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. postu. inicira na novim zadacima. analizira naučene dužnosti. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. hadžu i kurbanu. daje svoje ideje na osnovu naučenog. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. otežano. raspravlja i izvještava u nastavi. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Blagodati lijepog postupka. 155 . post. − Nivo učešća u individualnim. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. aktivno učestvuje. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. − Nivo naučenog o namazu. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. 6. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. hadž i kurban. ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. dijeli ih na njihove sastavne dijelove. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima.

Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana. bogobojaznost. a. upornost i istrajnost u njihovim namjerama. Prihvatanje Božijeg određenja. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza. Razvijenost radnih navika i discipline. rušenje domina.s. Jačanje ljubavi prema slobodi. a. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi. da prenose svoje ideje na blag i mudar način. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. Upoznavanje drugih religija. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009). drugima. Marusu i Šim'unu). − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu. nivo poštivanja i uvažavanja. Isticanje koristi posta. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi.. učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove. nastavnika. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti. oslanjanje na Njega. kulture dijaloga.s. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu.s.s. − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. domovini. npr. kroz savjete koje je davao svom sinu. Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju. druženju. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. razvije svijest kod učenika o pravednosti.s. a. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi. 156 . džematu. Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga. uljudnost u govoru. Nazusu... a. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa.Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. gradu. a. Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. Razvijanje komunikacije.. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav. ljubav prema nauci. − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica. hodu.

− Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. raspravlja i izvještava u nastavi. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. a. − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Lijepo i ružno u govoru. 7. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Nivo učešća u individualnim. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka. vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. djeci. starijima. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora.. odmjerenost. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.s. 157 . iznosi zaključke. inicira na novim zadacima. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. suprugama i sl. − Primjena radne metode i strategije učenja. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. blagost i sl.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. vježbe govora radi praktične analize govora.). − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. uključuje dodatne izvore. sakupljanje novih podataka o njima. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. u govoru (masi. − Poželjno je organizirati igrokaze. evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline. Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost. slijedi nastavnikova uputstva. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu.). Sve ovo je važno. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. prijateljima. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja. aktivno sudjeluje. analizira njihove živote.

nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. slijedi nastavnikova uputstva. identifikovanje lijepog i ružnog govora. − Primjena radne metode i strategije učenja. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. iznosi vlastita mišljenja o govoru. brani kuturu dijaloga. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. 158 . jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. − Nivo učešća u individualnim. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. raspravlja i izvještava u nastavi. aktivno sudjeluje. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Razvijenost pohvalnog govora. kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. kritikuje zloupotrebu govora. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. Aktivnim učestvovanjem. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru. modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. uključuje dodatne izvore. 8. inicira na novim zadacima.

Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika. radi njenog očuvanja. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. 159 . Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. tragaju za njom. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije. Nivo učešća u individualnim. ostvarenja i želje drugih ljudi. njeguju je u životu. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. arhitekturi. kao i okolice. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. grupnih i radova u paru. Kvalitet individualnih. Naučiti da poštuju sposobnosti. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima. pokaže njenu vrijednost. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. Nivo samopouzdanje i odgovornost. pravednosti i dobroti. kaligrafiji i sl. teksta hadisa i sl. kur'anskog teksta. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. npr. Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. a. građene na plemenitosti. pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. slika i dodatne literature.s. Primjena radne metode i strategije učenja.

slobodno vrijeme. historije. humani odnosi među spolovima. matematiku i teme: kulturne baštine. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. biologije. biologije. maketa. veza između konflikta i vjerovanja. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. kanoni. porodice. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. preciznosti. humani odnosi. vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. geografije. historije. − Afektivno područje: svjesno odabire. dječija kreativnost. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. npr. moja zemlja. historiju. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. edukativnih igara. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. jezik. simetričnosti. evaluira. jezika. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. informatiku. identifikacija sa pozitivnim uzorima. saradnja. naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka. različitih računarskih tahnika u radu. jezika. geografiju. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. geografije. linije i tačke. upoznavanje drugih i drugačijih. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. kultura i pravilno ponašanje. motivisanja. historije. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. primjenjuje je i demonstrira u životu. puberteta. jezika. saradnja. muzičkog odgoja. − Islam kao nova svjetska kultura . historije. samo je okvirna preporuka nastavnicima. časove jezika i teme slobodnog vremena. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. uvažavanja razlika. historije. muzičkog odgoja. biologije. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta.počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje. higijenske navike. jezika. geografije. ali i kurikulum škole. − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. biologije. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. povjerenje. boje. 160 . muzičkog odgoja. higijena. geografije. dječijeg stvaralaštva. maloljetničkom delikvencijom. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. biologije. pritiska vršnjaka. očuvanje baštine. prostor. kulturnog i pravilnog odijevanja. dječija kreativnost. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. geografije. muzičkog odgoja. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. jezika. uspješno locira. prezentacija i sl. iznosi vlastita mišljenja. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. slobodnog vremena. upoznavanje drugih i drugačijih. muzičkog odgoja. mjesečnog ciklusa.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. škole i učenja. kulturno ophođenje sa ljudima.

Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. Zenica: Dom štampe. (2005): Ihja ulumid-din. Zagreb: Educa.LITERATURA El-Gazali. M. B. Slatina. F. (2005): Od individue do ličnosti. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. Š. Bijeljina: Grafika. B. S.: Super nastava. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Stoll. (1999): Mijenjamo naše škole. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. En-Nevevi. (6. J.R. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. M. (2000): Rijadus-salihin. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. Stojanović. & Nilsson. (2002): Responsibilna nastava. M. Ebu H. A. Zagreb: Educa. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. D. Sarajevo: Libris. Korkut. (2000): Razvojna psihologija. (2009): Tefsir Jasina. L. (1412 h): Kur'an s prevodom. Sullo. E. Kurdić. Jensen. Zagreb: Aline. Suvremene situacije neslobode 161 . (1995): Učite ih da budu sretni. & Fink. Zenica: Dom štampe. Ibn Š. Ilić. (2003): Razumijevanje mladih. Hwang. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. Novi Pazar: El-Kelimeh.

2439. razumijevanje. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 2. ljubav. Potrebno predznanje 3. zavist i slično. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda. br. 4. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. nesloboda. ljubav. istraživanje. zloba. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Misionarke ljubavi. Prijedlozi za metodičku obradu 6.1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Ključni pojmovi 2. promatranje i analiza fotografija. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. A. Razgovor. grijeh (griješiti). iskazivanje iskustva. Horvatić: 5. Potrebno predznanje 3. reklamne kampanje. Obrazovna postignuća 4. Albert Schweitzer. Mažuranić: Priče iz davnine. analiza i interpretacija tekstova. čitanje. ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti. čitanje. ratovi. Odabir kraćih tekstova. strpljivost. Dodatna ilustracija 7. 5. Hrvatski jezik: S. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. Tomaš: Mali ratni dnevnik. izrada plakata. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sadržajna prilagodba. B. Šenoa: Povjestice. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. Preporuke za korelaciju 162 . 2447. D. vanjska i unutrašnja nesloboda. Prijedlozi za metodičku obradu 6. O. odgovornost. lakomost. 2445. razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. rad na rječniku. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. Preporuke za korelaciju 8. Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. 3. Martin Luther King. Obrazovna postignuća 4. analiza statističkih podataka. uočiti povezanost grijeha i neslobode. nemirna područja. ropstvo. ljudska odgovornost. Dramska igra. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. potrošačku groznicu…). Ključni pojmovi 2. poštenje. izrada zidnih novina. Zemljopis: moderno ropstvo. (6. Hrvatski jezik: I. analiza i interpretacija tekstova. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. sloboda. zarobljenost grijehom. Wilde: Sretni kraljević. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. zarobljenost Griješiti. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. osobito slobodu mladih. Naglašena vizualizacija. KKC.

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. Sadržajna prilagodba. 1. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. osobito mladih. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Katekizam Katoličke crkve. 163 . Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 2. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.8. Sloboda u očima današnjeg čovjeka. 4. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. 5.

4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Isto kao kod oštećenja sluha. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova. pismo. Ključni pojmovi 2. Mojsije. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. W. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. Obrazovna postignuća 4. 2. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. M. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. savez između Boga i čovjeka. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. pismeno. S. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). Sjeverna Afrika. Deset savjeta (zapovijedi). Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. voda. Pustinja u svakodnevnom životu. Ključni pojmovi 2. (6. Michelangelov Mojsije. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući 164 . Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije. (6. zlatno tele. faraon. mana. Hrvatski jezik: H. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. piramide).Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. pustinja. Obrazovna postignuća 4. Povijest: 5. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Kovčeg Saveza. likovno ili scensko izražavanje. Sadržajna prilagodba. Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 5. mana. Potrebno predznanje 3. Kranjčević. KATOLIČKI VJERONAUK 7. prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Mojsije. analiza i interpretacija tekstova. prepelice. uočiti da se Bog brine za svoj narod. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Wyler: Ben Hur. Koristiti individualizirane materijale. Život u pustinji. Dodatna ilustracija 7. važnost vode i hrane u životu. Majer: Dolazak Hrvata. obećana zemlja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. Masa i Meriba. čitanje. Sinaj. 1. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. S. protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. Jugozapadna Azija.

Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. čežnja za slobodom. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. KATOLIČKI VJERONAUK 7.ciljevi i sadržaji 5. zlatno tele. Čitanje. Idolatrija. pisanje novinskog izvješća. Nazor: Veli Jože. 5. Wilde: Sretni kraljević. dramatizacija teksta. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. faraon. Geografija: Jugozapadna Azija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. drugima i svemu što postoji. Potrebno predznanje 3. Twain: Kraljević i prosjak. Sadržajna prilagodba. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Dekalog. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima. Preporuke za korelaciju 8. V. likovno izražavanje. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. pismeno izražavanje. čežnja. Prijedlozi za metodičku obradu 6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. 4. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Povijest: 5. Šabat. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. Sjeverna Afrika. Preporuke za korelaciju 8. Knjiga Ponovljenog zakona. izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. Svetište. Koristiti individualizirane materijale. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja. uočiti važnost slobode. prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. 3. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). koji se trajno zauzima za čovjeka. Kovčeg saveza. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Razgovor. piramide). razvijati odgovoran stav prema životu. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Dodatna ilustracija 7. vanjsko i unutarnje ropstvo. analiza i interpretacija stripa. 1. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. Izborni sadržaji za darovite 165 . Dodatna ilustracija 7. droga). Obrazovna postignuća 4. O. Isto kao kod oštećenja sluha. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo. Ključni pojmovi 2. Ropstvo. sloboda. (6. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. ulazak u Obećanu zemlju. stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. pismo. Sinajski savez. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1. Hrvatski jezik: M. Stvaralačko prepričavanje. 2. čitanje. Sloboda i robovanja današnjih mladih. sebi.

KATOLIČKI VJERONAUK 7. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III.Wyler: Ben Hur. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. nečovječnost i nepravdu. W. film. Osam blaženstava. Hrvatski jezik: A. usporediti Isusa i Mojsija. Kraljevstvo Božje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . 4. 1. Preporuke za korelaciju 8. Prilagodba sadržaja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. Čitanje. Govor na gori. Isto kao i kod oštećenja sluha.učenike 10. Isusova blaženstva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. usporediti Isusova i današnja blaženstva. Šenoa: Povjestice. Sadržajna prilagodba. Prilagodba biblijskog teksta. veći prostor za pisanje).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Obrazovna postignuća 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Osam blaženstava. (6. pisanje novih prispodoba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prispodobe. (6. Ključni pojmovi 2. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. fiksiranje papira na podlozi. 3. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Isusove riječi i djela (zakon novoga života. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Isusova čuda. 5. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. 3. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. Isusova čudesa. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. Dati prednost usmenom izražavanju. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. novi Savez. KATOLIČKI VJERONAUK 7. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. Novi zavjet. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Govor na Gori. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. uočiti od čega nas Isus oslobađa. Novi Savez. 4. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. Dodatna ilustracija 7. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Isusov život i djelovanje. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona. Potrebno predznanje 3. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela. dramska igra. 2.

Događaji i likovi Velikog četvrtka.1. izrada plakata. Nema posebnosti. Posljednja večera – likovne reprodukcije. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. veći prostor za pisanje). Obrazovna postignuća 4. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu. uočiti radikalnost toga služenja. djela milosrđa. Wilde: Sretni kraljević. ali ne i reprodukcija. smrt. Potrebno predznanje 3. razvijati sposobnost za društveni angažman. križni put. uskrsnuće. smrt i uskrsnuće muka. Prijedlozi za metodičku obradu 6. nečovječnost i nepravdu. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost.Wyler: Ben Hur. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. izrada stripa. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest. Pomoć pri formiranju slijeda događaja. Ključni pojmovi 2. otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. 4. navesti Isusovu zapovijed ljubavi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. U govornim aktivnostima nema posebnosti. duhovna djela milosrđa. (6. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Novi zavjet. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. tjelesna djela milosrđa. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. nova Pashalna večera. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. Dodatna ilustracija 7. tj. prispodoba o Posljednjem sudu. Ljubav koja oslobađa – muka. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Čitanje. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. W. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. posljednja večera. 2. borba za pravdu). Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). Odgojni i socijalizirajući 167 . Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima. Veliki tjedan. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. Isusov život i djelovanje. igra uloga. Početci hrvatske pismenosti. pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Preporuke za korelaciju 8. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. zapovijed ljubavi. Hrvatski jezik: O. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Potrebno predznanje 3. Veliki petak. 1. 5. fiksiranje papira na podlozi. Ključni pojmovi 2. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4.

Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek).Wyler: Ben Hur. Dodatna ilustracija 7. Crkva – zajednica Isusovih učenika. 3. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. (6. promatranje. 2. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti.ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). Odrediti što je Crkva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. različiti darovi i službe. Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Ključni pojmovi 2. naglasak staviti na bitno. 4. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. Nema posebnosti. proučavanje zemljovida. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. W. 3. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. božansko i ljudsko lice Crkve. Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. Nema posebnosti. Getsemani. Tomaš: Mali ratni dnevnik. navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje. razgovor. analiza i interpretacija tekstova i stripa. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. otajstvo/misterij Crkve. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. drugima i svemu što postoji. Film. Golgota / Lubanja / Kalvarija. Karta: raširenost kršćana u svijetu. križni put. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 1. sebi. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Rad s fotografijama. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. S. Službe i darovi u Crkvi. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. izrada plakata. razvijati odgovoran stav prema životu. likovno izražavanje. Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. Čitanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada plakata. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću. Dodatna ilustracija 7. Sadržajna prilagodba. 2. II. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. Sveti grob. Pojasniti značenje ključnih pojmova. božansko i ljudsko lice Crkve. vatikanski sabor. Preporuke za korelaciju 8. 168 . Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. Potrebno predznanje 3. 5.

Obrazovna postignuća 4. đakon. sveti red. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. nabrojiti redovničke zavjete. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. redovi. Životni poziv. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 . uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. metropolije. papa. hijerarhija. Ključni pojmovi 2. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. analiza tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 4. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. Istraživanje (terenska nastava). otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 2.4. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Obrazovna postignuća 4. samostan. opisati način života i rada redovnika. Potrebno predznanje 3. redovnici/redovnice. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pastiri Kristove Crkve sveti red. (6. KATOLIČKI VJERONAUK 7. prezbiter. 5. 5. objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. (nad)biskupije. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. Dodatna ilustracija 7. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Preporuke za korelaciju 8. pastiri Crkve. 1. smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije. župa. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. (6. Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. Svećenik (župnik). pripovijedanje i izlaganje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. promatranje zemljovida. 3. drugima i svemu što postoji. biskup. sebi. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. (nad)biskupije.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. razvijati odgovoran stav prema životu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. kršćanski poziv. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). redovnički zavjeti. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. Potrebno predznanje 3. župe. analiza i interpretacija fotografija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. celibat. Ključni pojmovi 2.

područja djelovanja laika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Omogućiti posjet samostanu. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Vjernici laici i II. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. izrada plakata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. klarise). Uzleti srednjovjekovne Europe. pismeno izražavanje. Ivan Pavao II. Spoznati i imenovati vlastite talente. Lik u proznome djelu. drugima i svemu što postoji. vatikanski sabor. Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. Nema posebnosti. izrada mentalne mape. II. 3. Obrazovna postignuća 4. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu). Moguće duže vrijeme usvajanja. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. Dodatna ilustracija 7. 3. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4. Ivan Merz. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. 1. uočiti i objasniti važnost II. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. pripovijedanje i izlaganje. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. rad s fotografijama. vatikanski sabor i vjernici laici. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Crkva. Sadržajna prilagodba. zatvorene karmelićanke. 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prilagodba sadržaja. Neke izabrane redovničke zajednice (npr. Prijedlozi za metodičku obradu 6. različite osobe i službe u Crkvi. Ora et labora. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga. 4.. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 170 . Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). dijapozitivi. sebi. (6. Preporuke za korelaciju 8. Vjernici laici. 2. Čitanje. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. pripovijedanje i izlaganje. Redovnički zavjeti. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. 5. Dodatna ilustracija 7. čitanje i interpretacija tekstova. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). razvijati odgovoran stav prema životu. razgovor o konkretnom iskustvu. Potrebno predznanje 3. analiza i interpretacija tekstova.5. Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. Ključni pojmovi 2. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Vjernici laici.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. fiksiranje papira na podlozi. Prilagodba sadržaja. obnova redovništva i prosjački redovi. promicanje kulture i umjetnosti). a individualno uvježbavati IV. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. 5. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. crkveni raskol. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nacionalnih. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. protestantizam. diskusija (parlaonica). st. Crkva. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. stoljeću. Inkvizicija. 4. Potrebno predznanje 3. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. misijski pokret. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Nastavnu cjelinu. 2. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). nastanak prosjačkih redova. isusovci. patareni.). 4. valdenzi). Nastavnu cjelinu. 5. Tridentski koncil. heretik. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. Dodatna ilustracija 7. preveliko bogatstvo). Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. veći prostor za pisanje). Ključni pojmovi 2. Osnivači prosjačkih redova.-14. izrada umne mape. križarski ratovi. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. Istraživanje tekstova i dokumenata. a individualno uvježbavati IV. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. širenje islama. križarski ratovi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.4. inkvizicija. 1. izrada plakata. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. CRKVA KROZ POVIJEST 2. (6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. inkvizicija. prosjački redovi. Počeci i razvoj kršćanstva. 3. Preporuke za korelaciju 8. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (6. film. vjerskih. Ključni pojmovi 171 . redovnici. osnivanje sveučilišta.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. CRKVA KROZ POVIJEST 1. inkvizicija. pripovijedanje i izlaganje. katarski pokret (albigenzi. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Nema posebnosti.

razvijati sposobnost za društveni angažman. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada plakata. Martin Luther. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. vjerskih. (6. film. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. reformacija. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II. U govornim aktivnostima nema posebnosti. 1. Potrebno predznanje 3. Ivan XXIII. borba za pravdu). nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. 3. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi. Glazbena kultura. Istočni raskol. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija tekstova. Povijest: Reformacija i katolička obnova. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. Preporuke za korelaciju 8. Tridentski koncil. Istraživanje. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. diskusija (parlaonica). prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. protestanti (protestantizam). Ivanu XXIII. prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka. fiksiranje papira na podlozi. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Ignacije Loyola. tj. djelovanje i obnova Crkve. CRKVA KROZ POVIJEST 3.. uočiti i odrediti značenje II. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). KATOLIČKI VJERONAUK 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. usvojiti i razumjeti nove pojmove. opisati misijski pokret. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. Ivan Pavao II. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve. 2. Obrazovna postignuća 4. izrada umne mape.). isusovci. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. 4. Obrazovna postignuća 4. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. anglikanci. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. izrada plakata. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja.. Drugi vatikanski sabor. Ključni pojmovi 2. 5. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 172 . kalvinisti (reformirani). Martina Luthera. nacionalnih. 5. Život i rad Ignacija Loyole. pape. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama. Dodatna ilustracija 7. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. luterani (evangelici). Istraživanje. stoljeću socijalni nauk Crkve. Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. pripovijedanje i izlaganje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. stoljeća. veći prostor za pisanje). uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. analiza i interpretacija tekstova. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde.2. Novo lice Crkve u XX. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove.

5. 2. 1. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom. sekularizacija. U govornim aktivnostima nema posebnosti. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. Tehnička kultura: 5. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. Potrebno predznanje 3. 2. Preporuke za korelaciju 8. veći prostor za pisanje). (6. sliku ili dijapozitive. Pavao VI. Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). Ključni pojmovi 2. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). slike i stripa. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. likovno izražavanje. Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. Ivan XXIII. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. veći prostor za pisanje). 1. Obrazovna postignuća 4. Crkva. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika.8. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . 4. 5. 3.. analiza i interpretacija teksta. simboli. fiksiranje papira na podlozi. fiksiranje papira na podlozi. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. enciklika. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. život i djelovanje Isusa Krista. dekristijanizacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Znakovi u životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 7 sakramenata. meditacija uz fotografiju. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. KATOLIČKI VJERONAUK 7. razred: prometni znakovi i propisi. Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Naglasiti bitno. Tijelovo. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. stilovi gradnji kroz povijest. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. Katakombe. Obrazovna postignuća 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. Istraživanje. kapela. prilagoditi tekstove. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. ambon. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. kapele). mučeništvo prvih kršćana. Geografija: 5. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. euharistija. 4. krstionica…). izrada mentalne mape. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. razgovor. 5. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. krstionica. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. 3. 1. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga. Preporuke za korelaciju 8. svetohranište. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija.Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. Članovi Crkve. 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Inicijacijski obredi drugih religija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Povijest: 5. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. župne crkve. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. Potrebno predznanje 3. unutrašnjost crkve. Dodatna ilustracija 7. razumjeti ih i rabiti ih. crkve (katedrale. unutarnje uređenje crkve (oltar. razred: Vode na kopnu. svetohranište. (6. Usvojiti nove pojmove. (6. krštenje vodom i krvlju. Katekumeni (katekumenat). Potrebno predznanje 3. Nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. potvrda. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. 174 . krštenje (krst). Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. darovi Duha Svetoga. crkveno graditeljstvo. pripovijedanje i izlaganje. inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu). katedrala. analiza i interpretacija tekstova i slike. potvrda. Veliki četvrtak. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Crkvene zgrade crkva. nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. Ključni pojmovi 2. Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. čitanje. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razred: Pojava kršćanstva.

navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. mitra). Nema posebnosti. Proučiti liturgijske geste. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada plakata.4. romanika. plitica/patena. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. Europa u vrijeme baroka. istraživanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . 4. pripovijedanje i izlaganje. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. Stil gradnje vlastite župne crkve. Glazbena kultura. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Neki važniji sakralni objekti drugih religija. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. Obrazovna postignuća 4. barok. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razgovor. otkriti ljepotu duhovne glazbe. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Potrebno predznanje 3. štola. 3. ambon. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. prepoznavanje. časoslov). Konkretizacija u sakralnom prostoru. 2. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). slike…). 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. moderni stil. Preporuke za korelaciju 8. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. Terenska nastava. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). sudjelovati na probi župnoga zbora. liturgijska glazba. pripovijedanje i izlaganje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Liturgijska godina. slušanja. liturgijski jezik. ampulice). Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. liturgijske boje. svetohranište. liturgijske knjige. analiza i interpretacija tekstova. istraživanje. misnica. a po mogućnosti i misnog ruha. 1. Liturgijski predmeti. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. misno ruho (alba. liturgijski predmeti (ciborij. objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. 5. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. Dodatna ilustracija 7. Humanizam i renesansa. liturgijski predmeti. imenovati liturgijske jezike. rad s fotografijama. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. obrednik. renesansa. gotika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. doživljavanja. Ključni pojmovi 2. razlikovanje i imenovanje. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. slušanje liturgijske glazbe. (6. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. Preporuke za korelaciju 8. imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. liturgijske knjige (misal. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). gregorijanski koral. Likovna kultura. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. masa i prostor. imenovati ih. Nema posebnosti. Pojačana vizualizacija. Likovna kultura: prostorno oblikovanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. jezik i glazba misno ruho. razvijati sposobnosti gledanja.

Lk 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja. Potrebno predznanje 3. domoljubne. analiza i interpretacija tekstova. Znakovi i kratice u životu. Anđeo Gospodnji. MARIJA U CRKVI 1. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3. evanđelja. Simboli drugih religija. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. 5. seksističke…). INRI. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. 1. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. Nabrojiti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. konzumističke. Nema posebnosti. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. Isusovo rođenje. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 176 . Terenska nastava. Sadržajno prilagođavanje. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. (6. istraživanje. sveti znakovi.1-19. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.25-27. 2. izrada plakata i mentalne mape.12-14). izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključne pojmove konkretizirati. pojačano uvježbavanje. primijeniti didaktičke igre. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. pripovijedanje i izlaganje. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Teškoće u svladavanju kratica. 4. 5. Iv 19. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.obrazovnim potrebama 2. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Marija u Evanđelju. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. Konkretizacija u sakralnom prostoru. tamjan. religiozne.26-38. značenje vode. kruha i vina. Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice. Nema posebnosti. Upoznati simbole i kratice drugih religija. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. IHS. fotografija i stripa. Obrazovna postignuća 4. ekološke. Preporuke za korelaciju 8. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi. Dodatna ilustracija 7. alfa i omega. riba – znak kršćanskog raspoznavanja. (6. Likovna kultura. Dj 1. 3. Razgovor.

5. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. Rođenje BDM. 177 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. likovno i pismeno izražavanje. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. a ne zahtijevati reprodukciju. MARIJA U CRKVI 2. nema posebnosti. novozavjetni spisi. Pieta. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji. nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. (6. Obrazovna postignuća 4. 4. 3. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. Litanije. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. opisati i protumačiti molitvu krunice. Anđeo Gospodnji (molitva). Ključni pojmovi 2. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. 1. krunica. Predaja. Bezgrješno začeće. Dodatna ilustracija 7. analiza reprodukcija. kulturnih i religioznih značajka domovine. Bezgrješno začeće). Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. navesti neke marijanske pjesme i molitve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. te nacionalnoga ponosa.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Stvaralačko prepričavanje. Preporuke za korelaciju 8. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje. razvijanje ljubavi prema svome narodu. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Uznesenje. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Marija u književnosti. Osnovne informacije o Marijinom životu. Blagovijest. marijanska svetišta. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. pripovijedanje i izlaganje. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve. otajstva krunice.4. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. pisanje kratkog eseja. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti 2. Potrebno predznanje 3. Marija u likovnoj umjetnosti. upoznavanje povijesnih. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Vrste razgovora. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. Interpretativno čitanje i krasnoslov. 1. Uznesenje.

omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Petra i Vatikanu. Crkva kroz povijest. Nema posebnosti. jedan dan u životu pape i sl. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. zavjeti. 5. Ključni pojmovi 2. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. usvojiti i razumjeti pojam konklava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Švicarsku gardu. papina nezabludivost. crkvena hijerarhija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pripovijedanje i izlaganje. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. njezinoj prošlosti. samostan. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Nema posebnosti. (6. Preporuke za korelaciju 8. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. molitva. Istraživanje. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. redovi. Razvijati ljubav prema Crkvi. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. bazilika sv. rad.obrazovnim potrebama 2. koristiti razne vrste pomagala. Poziv. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu. Vatikan. Vatikan). pastiri Crkve. konklave. Povijest. KATOLIČKI VJERONAUK 7. (6. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. rad s fotografijama. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. odnosno predodžba (konklave. redovi. Obrazovna postignuća 4. konklave. Obrazovna postignuća 178 . Dodatna ilustracija 7. 2. Rimski biskup papa. izrada plakata. Vatikan.) 1. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. 4. Apostol Petar. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Pojačana vizualizacija. a ne zahtijevati reprodukciju. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. imenovati sadašnjeg papu. redovnički zavjeti. Sadržajna prilagodba. Petra. redovnici. 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. 4. papine obveze (npr. redovnice.

dijapozitivi i fotografije. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. čitanje i interpretacija teksta. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. kapele). Nema posebnosti. 5. župne crkve. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. Humanizam i renesansa. Obrazovna postignuća 4. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. unutarnje uređenje crkve. Preporuke za korelaciju 8. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. Katakombe. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. razlike između pojedinih stilova. izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. katedrale i crkve pojedinog stila. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. drugima i svemu što postoji. Europa u doba baroka). izrada plakata.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. katedrala u Milanu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. crkve (katedrale. bazilike u Rimu…). koristiti razne vrste pomagala. (6. crkva sv. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame. istraživanje. Barceloni. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. 2. izlaganje. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. razvijati odgovoran stav prema životu. 4.4. 1. izrada plakata. analiza i interpretacija tekstova. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Nema posebnosti. Beču. Križa u Ninu. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Posjet samostanu. pripovijedanje i izlaganje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. sebi. Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda). rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Dodatna ilustracija 7. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. 3. Sadržajna prilagodba. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . Nema posebnosti. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara.

Potrebno predznanje 3. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4. Obrazovna postignuća 4. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 5.10. 4. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. 3. Dodatna ilustracija 7. nacionalnih. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Glazbena kultura. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. vjerskih. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. koristiti razne vrste pomagala. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Nema posebnosti. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Nema posebnosti. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. 5. Nema posebnosti. Naglasiti bitno. 2. (6. Preporuke za korelaciju 8. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. Ključni pojmovi 2. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. 1. Sadržajna prilagodba. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 180 . Nema posebnosti. 2.

koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Naglasiti bitno. 2.4. 4. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. 5. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. Likovna kultura. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Preporuke za korelaciju 8. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Profil nastavnika. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično .35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Nema posebnosti. Nema posebnosti. nacionalnih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. 181 . Glazbena kultura. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. vjerskih. 1.

BiH i svijetu. Humani odnosi 8. Moralni odgoj 3. uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi. pozitivnog odnosa prema radu. Radne navike. samopouzdanja.Zadaci: . zdravoj prehrani.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom .pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. psihološko. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje.razvijanje radnih navika. saznajna komponenta 7. pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole .u korak s vremenom 4.građenjem pravilnog stava prema moralu. Aktuelna zbivanja . upozoravanje na rizična područja u BiH. kulturnog i prirodnog nasljeđa .prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1.upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici. na neodlaženje u rizična područja .upoznavanje. Kulturno i prirodno nasljeđe 2.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. Kulturno i prirodno nasljeđe . posluženju.zdrav način života 5. odnos prema radu 6.upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1.uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . održavanju zdrave težine. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. kolektivu i na javnim mjestima . osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . higijeni.4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . Pedagoško. Kultura življenja .

Aktuelna zbivanja .zdrav način života . tehnici.dijete ima vlastita prava .kulturi . kulturnog i prirodnog nasljeđa .nauci .znakovi o pravima djeteta 3.4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: .posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji.svijetu .u korak s vremenom .jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti .sportu ..stvaralaštvo učenika u školi (u muzici.obrazovanju .sredini .uključivanje u borbu protiv AIDS-a .Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika.Pravila škole .terorizam.odluke koje donosim 183 .4 sata . Moralni odgoj .Konvencija o pravima djeteta: .inovatorstvo .) .alkoholizam .Upoznavanje.šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .umjetnosti .prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje . Kultura življenja . odgojno disciplinskim mjerama . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. likovnoj umjetnosti. industrijska postrojenja) 2.odnos prema alkoholu u društvenoj sredini . kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4.ponašanje na javnim mjestima ..3 sata .saobraćajni propisi i njihovo poštivanje . učeniku generacije.Zašto poštovati kućni red škole .šta treba znati o AIDS-u .posjeta pozorištu i muzeju .institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .popratne pojave pušenja .

nepoželjne osobine ličnosti .pojačana nesigurnost .4 sata .kada servirati gostima hranu 5.šta rad daje i znači za nas i druge .zabrinutost za svoju vanjštinu .praktičnost i susretljivost u radu .praćenje nastave . nepušenju održavanje zdrave težine korištenje. kao i načinu rada .pozitivan stav prema radu.moj odnos prema drugovima i drugaricama .vježbe opuštanja i relaksacije 7.kako aktivno učiti .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti . Radne navike.maštanje o budućnosti .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6.neodgovoran odnos prema radu .pojačana osjetljivost/emocionalnost .zašto je značajno poznavati sebe .odmor i rekreacija .kako biti društveno aktivan . saznajna komponenta .4 sata .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima . zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti . odnos prema radu .težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .4 sata .zaokupljenost svojim spolom .stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost . psihološko.sprečavanje nesreća u kući .poželjne osobine ličnosti .potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti .metode uspješnog učenja .- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno.moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe . Pedagoško. Humani odnosi .

za personalni dosje učenika . Handicap International 185 . Sarajevo.- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.. Dž. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.informisati učenike .. Profesionalna orijentacija . P. E.privredna kretanja na području grada . A. Zelenika.  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. (2006). Kalaš.rad . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.3 sata . BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.. Mujkanović.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->