Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26.. putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Jazavac pred sudom(odlomak) 27.. Oslo pod snijegom(odlomak) 25. Kočić. F. putopis.Čukovski.moje 22. Jesen 29. H. Z. I.Bešeskija. Sekulić. James Cook (odlomak) 24. Kikić. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 . Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28. N. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih . M. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. dnevnik Uočava razliku između ljetopisa.M. Jovanović. Šehović. P.

li. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. ne. kraju. impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 . djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj.RJEČNIK. prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom. sprezanje/ konjugacija. naravno. god. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. doista. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da.

pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. i II. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. jd. i II. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. Objašnjava službu gl. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3.imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I. razlikovati. l. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . količina. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

njegovim postupcima. imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. dijelovi sela. rečenična intonacija. ulice. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 . parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. stvaralački diktat. dijelova naselja.Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. Dnevnik pripovjedački uobličen. trgovi. kako je dobio ime itd. trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. polazak u školu. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. boja.

plan. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. umrijeti. čija osnova završava na –je(htjeti.Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. jd. panorama) Filmska maska. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom. literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije.ć. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. plakati. scenografije. živjeti. pisanje vokativa. vožnja.jd. je i ije u gl. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće.r. r. smjeti. maske i kostimografije 13 . dinamična kamera. nabrajanje rečeničnih dijelova. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č.

kvadrat. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. Najt. kriminalistički. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. E. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. gluma. pustolovni. I. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. domoljubnih. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. Cankar. Alija H. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 .izražajna sredstva: govor. Crtice iz moje mladosti 13. kostimografiju. fabula prikazana kvadratima scenografiju. scenografija. Branka Primorac: Maturalac 7.

Naš jezik. te dvije školske pismene zadaće). egzemplarnosti. 3. priručnici za nastavnike. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Film(povijest i osnove filmske umjetnosti).) Također. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. razvoj standardnog jezika). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja.Videočitanka. umjetničke. 2.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. televizija. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. čitanačkih i lektirskih). 6.biografija i bibliografija. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. biblioteka). Jezik (gramatika. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. rječnik.. odgojnosti. 4. 15 . Medijska kultura (strip. periodika. teorije i interpretacije književnosti. reprezentativnosti. likovnom kulturom. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Kultura izražavanja. tekstualne adekvatnosti itd.kao i principima integracije i korelacije. zadaci.hrvatski. metodičari). Književnost (interpretacija književnih tekstova. 5. radio. Medijska čitanka.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. internet. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. muzičkom kulturom i dr.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. pravogovor. Osnovni ciljevi. pravopis.Nastavni program za predmet Bosanski. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. pisci. b) rasporedu. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Vodič kroz lektiru. priručnici za učenike(radne sveske).te medijske kulture. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike.

3* i djelimično 16 . 7.STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.

rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. natpisi na javnim mjestima.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. na pošti.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. kratka pisma. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. jelovnici. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. poruke.nivoa A2. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 . (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. * A1. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.

popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .Slobodno vrijeme. npr.Zdravlje.govoriti o prošlim . npr. his. npr.sastavljati dijaloge način . osnovni rječnik.ljude .Moja zemlja. prošireniji rječnik.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i .brojive i nebrojive . these (girls). would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. what. crylaugh Složenice.osobe. may. događaja. zero . dirty-clean. .davati specifične obavijesti . have to.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . working conditions.izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan . npr. . its. ours. (a) litle . nobody. will.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. outings itd. much. .koristiti javne usluge (npr.izražavati: . many. school curriculum. description of climate. guitar lessons. school choir. npr. upitni) Modalne glagole: can . expensive.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . željeznički kolodvor. poštu.pokazne (this. seasons of the year. npr. npr.Vrijeme i godišnja doba.Životni uvjeti. theirs.redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . anybody. which. . .određenih riječi. mjesta itd. zdrava ishrana.označavanjem: . orange juice 18 . nešto prošireniji rječnik. something. names of some meals.posvojne pridjeve . one’s) .osobne (padež subjekta i objekta) . supermarket.pisma dopisnom prijatelju itd. whose) .Svijet životinja.prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati . razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje .neodređene (somebody. which. culinary art itd. some extracurricular activities . sports and games . dirty Antonime.could. osnovni rječnik. ask-answer. possessions. telefon. geography. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. that.Opisne pridjeve vezane za zadane teme .članove : a. . npr. all. preparing meals.recitiranjem recitacija i pjesama .kratke opise ljudi. that (boy). niječni. the.opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE . osnovni rječnik. people .prepričavanjem kratkih tekstova .predmete tačnih/netačnih tvrdnji . any. those) .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd.upitne (who. unemployment. geography. ordering or serving a meal in a restaurant. family gatherings .yours.pridjeve neodređene količine i broja.tačnih/netačnih tvrdnji . what.pokazne pridjeve: this (girl). climate. have/have got (potvrdni. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima .slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . . prošireniji rječnik. employment. prošireniji rječnik. npr. učenici će naučiti koristiti: Afikse. an. vezane za zadane teme. npr.Determinatore . predmeta. aerodrom) . (a) few. osnovni rječnik. npr.7. social customs itd. vezane za zadane teme i gramatiku. whose . sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme.nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. hers. climate. domestic and wild animals .igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate . those (boys) .sudjelovati u razgovorima na zadane teme .spajanjem stubaca A i B . predmete. particular weather. these. people. npr. anything. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: .Obitelj. npr. transport itd. prošireniji rječnik. fraza i rečenica . nothing) Pridjeve . vezane za zadane teme. some. must. npr.posvojne(mine. pets.svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja .upitne pridjeve.Škola.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: .ispravljanjem pogrešaka.

Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 .rečenice ( prvi tip) .Vremenske rečenice . kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. slobodnog vremena učenika. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. vezane za zadane teme. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. komunikaciji. but. discuss a subject. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. walk a dog.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije. običaje. or. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. načina življenja a u okviru datih tema. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. a u okviru datih tema. na ono što učenike interesuje itd. navike drugih ljudi itd. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. edukacije.If. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. ako je potrebno. npr. care about us itd. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. Rečenice: . Naučiti da poštuju tradiciju. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. because itd.

značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izbor i prilagođenost teme. pisanje prema modelu. jednostavan opis) ili slobodno 20 . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. i njegovim doživljajima i uzrastom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. govora. određene pojedinačne informacije. na prikladan način ukazati na greške. da se logički slijede događaji koji se opisuju. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. popunjavanje formulara. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. koristi odgovarajuća leksika. estetske i intelektualne sposobnosti. čitanja i pisanja. podstiče kreativnost. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Sredstva. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Naravno. da bi im bili što atraktivniji. koliko je to moguće. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd. te razvija njegove kulturološke. precizna uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. već mu nakon toga. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. raznovrsniji i pristupačniji. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. ulogu igra i kreativnost izražavanja. uz pohvalu za aktivno učešće.

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. izvještaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kao što su pisanje pisama. umjetnosti.upoznavati različite kulture i tradicije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. 7. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. oglasa. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. matematike.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pismenih vježbi. u svakom polugodištu po jedna. biologije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. . ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. SMS ili e-mail poruka itd. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.(kreativno). Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. rutinskim događanjima. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika. diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. vozni red. u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. jelovnici.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. a za vještine govora i pisanja bar A1. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 .3 za sve četiri jezičke vještine. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. razglednice ili jednostavna pisma. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. DRUGA GODINA UČENJA .

sunny…) in the garden. visiting relatives. peoples. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. much.Prisvojne (mine. which. npr. this (girl). nebrojive .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . buying some vegetables and fruit). some musical instruments…) • Zemlje i oblasti. their culture (osnovni vokabular) 23 .at the park (slide.obraćati se ljudima . uncle. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.tražiti i davati informacije 1) neverbalno. entertainment • Okruženje. all) . swimming pool).Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . dovršavanjem rečenica. tent. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. grandfather. ispunjavanjem tabela i križaljki. upitna forma) Modalne glagole: can. usebi ili naglas. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.neka raspoloženja i stanja . • Slobodno vrijeme . something…) Pridjeve: . which. going out (library. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. odrična. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti.upitne pridjeve (what. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. these. that. fire) • Škola (school premises. aunt. that (boy). may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. (vegetable/flower garden). . i reagirati . outings.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. kupovina (at the supermarket. pupils’ things. what.locirati ljude i predmete 2.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno. .ljude i predmete . gym. Životinje Praznici . Porodica 7. the. swing. those (boys) .pokazne pridjeve. in the country (camping. povezivanjem riječi u stupcima A i B. whose) . kao npr.: izvršavanjem uputa i naređenja.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.zero . popunjavanjem praznina. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. npr. weather (rainy.opisivati: . have/have got (potvrdna. narodi . lunch box.prisvojne pridjeve. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. jump rope).Upitne (who. these (girls). yours…) .upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola . school subjects. any. odrična.: ponavljanjem riječi. my clothes.100 Glagole: Present Simple (potvrdna.trenutnu aktivnost . furniture. anybody. watering can). those) .slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother.pridjeve neodređene količine i broja (some. 2) verbalno. friends itd. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. razred .Determinatore.Lične (padež subjekta i objekta) . izvršavanjem uputa i naređenja. nobody.Pokazne (this.članove: a/an. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. upitna forma) Glagole: be.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) . odnosno negativne ili netačne odgovore. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. rake.Neodređene (somebody. npr. extracurricular activities. odrična.brojive. many.identificirati ljude i predmete . seasons of the year. some gardening tools (spade.

: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. UK. hot – cold .mjesto (in.ispunjavati tabele/križaljke . npr. zadovoljstvo. west) . in front of) .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .m. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . have got. make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. odrična. domestic. pjevati i igrati jezične igre itd.dovršavati rečenice .posjedovanje (have.emocije: slaganje. quickly) Prijedloge: . his house etc.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .Složenice u vezi sa datim temama ( football.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. may) .There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . right. be.izviniti se i prihvatiti izvinjenje . razočarenje. USA.način (slowly.. neslaganje. behind. b) PISANJE: Učenici će: .Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. slikanje. redati riječi u smisaone rečenice .znanje i neznanje .sugerirati neku akciju (Let’s …) .) 2) verbalno.igrati uloge . zanimanje i oduševljenje za nešto. pen-friend) . to do homework. basketball.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . under. John’s book.mjesto .ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.Skraćenice.smjer (left.vrijeme . oblikovanje itd. zahvalnost . dopadanje.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . pets (osnovni vokabular) • Praznici . iznenađenje. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . najčešće (a. -ing) . at Rečenice: .govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. p. nedopadanje.recitirati. up – down. on.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. situacije ili aktivnosti itd.pisati po diktatu . opisivanjem predmeta. wild animals. do) Priloge (najčešće): .vrijeme: in.prepisivati kratke tekstove . ples) 24 .davati upute i naređenja . upitnoj i zapovjednoj rečenici . npr. prepričavanjem kraćih tekstove. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. east. (potvrdna..sposobnost i dopuštanje (can.Osnovni red riječi u potvrdnoj.: kroz crtanje. on. swimmingpool.pisati kratke sastave na poznate teme itd.m. odričnoj.

Shodno tome. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Oops! kada neko padne. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. . Sredstva.govor tijelom. Preporučuju se: 25 . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. itd. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. ispusti nešto ili pogriješi. koji se razlikuje od kulture do kulture.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. estetske i intelektualne sposobnosti.uzvike (npr. ili Dobar dan i Good day) . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. te razvija njegove kulturološke. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.: Dobar dan i Good morning/afternoon. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ovo može podrazumijevati: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. podstiče kreativnost. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.

da bi im bili što atraktivniji. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. umjetnosti. čitanja i pisanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. koliko je to moguće. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. već mu nakon toga. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. izbor i prilagođenost teme. uz pohvalu za aktivno učešće. pisanje prema modelu. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. raznovrsniji i pristupačniji. kao što su pisanje pisama. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. za uočavanje pojedinih detalja itd. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. matematike. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. izvještaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. poštuju gramatička i sintaksička pravila. SMS ili e-mail poruka itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. biologije. određene pojedinačne informacije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. oglasa. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. govora. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. 26 . koristi odgovarajuća leksika. popunjavanje formulara. precizna uputstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.

Interkulturalne vještine Učenici će: .upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. 27 .Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. . Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. pismenih vježbi. u svakom polugodištu po jedna. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka.

NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. druge ljude. U svakodnevnim tekstovima (npr. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. jednostavan diktat). vlastito porijeklo. oglasi. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.3 i djelimično nivoa A2. koji govore o svakodnevnom životu. Može razgovarati na zadanu temu. Učenik zna opisati obitelj. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. naučenih izraza. obitelji. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. jelovnici. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. lične podatke. prospekti. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). poslu. kratke informacije o nekoj osobi. izobrazbu. bližoj okolini). čime se bavi. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. 28 .

popunjavanja tabela i sl. aber sie gefällt mir.u programu kina odabrati film.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. . ihr) . Das Zimmer ist nicht groß. . putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . . PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino.Lične zamjenice u dativu (mir. posebno ako su ilustrirane... aber ich habe genug Platz. .jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. 6..Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. .odgovaranja na postavljena pitanja. posjeta prijatelju. pozorište. .razumjeti jednostavne pisane upute.Prisvojne zamjenice u 2. npr.Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. zahvaliti se.. Mathe mag ich nicht. Mein Vogel kann.. . Odlazak u kino. .Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) . . 29 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. 5. 4. igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . muzej. plan učenja. .popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. Wie geht es dir?) . Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Mein Lieblingstier ist..Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. dir.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . i 3. . pozorište. licu množine (euer. .dopunjavanja teksta. Ihnen) . Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?...napisati sasvim jednostavna saopćenja. .pridruživanja slike tekstu.čitati rečenice i kraće tekstove.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen.. 2.popunjavanjem tabela. .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. 7.. Möchtest du etwas trinken?. Ich habe kein Haustier. .. : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. razumjeti mjesto i vrijeme. odlazak na izlet. Ich möchte lieber eine Cola.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.in der Küche.povezivanjem slike i slušanog teksta. .razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. 3. .Lične zamjenice u u akuzativu (množina) .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . 8.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.popunjavanjem praznina u tekstu. Zamjenice: .

. upitna (W-Fragen. frei haben .igrati uloge.postavljati jednostavna pitanja. . 30 . wollen. .prezent povratnih glagola. . Was kostet. die Clique treffen.. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .. . zu Hause bleiben.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. dijelove rečenice ili cijele rečenice.prezent modalnih glagola mögen. etwas mitnehmen/vergessen.. Ja/NeinFragen). Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. die Zirkusnummer. lice jednine) Brojevi: . onda .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. ili.prezent glagola sa razdvojnim prefiksom.. Vikend: richtig ausschlafen. .rekonstruirati riječi i rečenice.prepisivati rečenice i kraće tekstove. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. Ball spielen . aber.? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen..govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna... oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. müssen. . .preterit glagola sein i haben (1. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: . i 3. . .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .dopunjavati izostavljene riječi.voditi dijaloge prema datoj skici.konstrukcija es gibt + akuzativ. PISANJE Učenici će: . . der Krimi.

Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. određene pojedinačne informacije. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. za uočavanje pojedinih detalja itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. čitanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. estetske i intelektualne sposobnosti. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. uz pohvalu za aktivno učešće. već mu nakon toga. podstiče kreativnost. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. te razvija njegove kulturološke. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. govora. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. na prikladan način ukazati na greške. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Sredstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. izbor i prilagođenost teme.

. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. kontrolnih zadataka. Naravno. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Interkulturalne vještine Učenici će: . 32 . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. popunjavanje formulara. umjetnosti. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. izvještaja. u svakom polugodištu po jedna. ulogu igra i kreativnost izražavanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. koristi odgovarajuća leksika. pisanje prema modelu. oglasa. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. matematike. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.uzrast učenika. koliko je to moguće. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. biologije. SMS ili e-mail poruka itd. da bi im bili što atraktivniji. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. raznovrsniji i pristupačniji. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. da se logički slijede događaji koji se opisuju.upoznavati različite kulture i tradicije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao što su pisanje pisama.

Znanje o jeziku 33 . Povremeno mu može zatrebati pomoć. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. u prodavnici). naučenih izraza. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. vremenska prognoza). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jednostavan diktat). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. lične podatke. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.imenovati odijevne predmete.Lične zamjenice u akuzativu .opisati ljude i predmete . škola (školski predmeti. život u porodici / obitelji 12.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. svakodnevni život 11.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.popunjavanjem tabela. Ich war mit meinen Eltern im Ausland.popunjavanjem praznina u tekstu.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . Wie geht es dir?) .govoriti o trenutnoj aktivnosti . . stanovanje 15. ljetni raspust 9. raspored časova) 10. .napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . 34 . jednostavne informacije i sl.pridruživanja slike tekstu.izvinuti se . .imenovati zgrade u gradu.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . moje okruženje 17. poželjeti mu brzo ozdravljenje. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Deutsch. praznici 13.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. : Ljetni raspust: am Meer.čitati rečenice i kraće tekstove. . odlazak u kupovinu 14. .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . . .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8. odijevni predmeti 18. im Gebirge.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . . ljudsko tijelo i zdravlje 16. govoriti o svojim omiljenim predmetima.imenovati nastavne predmete. . Gegen Mittag komme ich nach Hause.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen. životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .povezivanjem slike i slušanog teksta. Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. Mathe. .in der Küche Zamjenice: . Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu. npr. . . .pitati nekog za zdravlje. Deutsch finde ich super. Škola: das Schuljahr.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .tražiti i nuditi pomoć.

.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . Ljudsko tijelo. ili. .prezent modalnih glagola mögen.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.preterit glagola sein i haben (1. aber.. einen Ausflug machen…. zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. im Bett liegen. wollen.postavljati jednostavna pitanja. .dopunjavati izostavljene riječi. . der Wunschzettel.odgovaranja na postavljena pitanja.prezent povratnih glagola.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Ja/Nein-Fragen). Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.. müssen. zahlen..prezent nepravilnih glagola (fahren.? Stanovanje: in der Stadtmitte. im Haus.glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna.. im zweiten Stock. . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 . lice jednine) Brojevi: .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Odlazak u kupovinu: der Supermarkt. GOVOR: Učenici će: . onda . . . dijelove rečenice ili cijele rečenice. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.prepisivati rečenice i kraće tekstove. sprechen). Was kostet.konstrukcija es gibt + akuzativ.voditi dijaloge prema datoj skici. Shodno tome.igrati uloge. PISANJE Učenici će: ... nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht). . Ich finde die Jacke schön und modern.. . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: . der Einkaufswagen.dopunjavanja teksta. oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. i 3.rekonstruirati riječi i rečenice. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. upitna (W-Fragen. . .. Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. . Moja okolina: der Wald. . .. die Wiese.popunjavanja tabela i sl. in der Wohnung. Geschenke. die Küche. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. das Wohnzimmer. der Park..

Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. podstiče kreativnost. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. 36 . na prikladan način ukazati na greške. oglasa. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. uz pohvalu za aktivno učešće. kao što su pisanje pisama. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Sredstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. čitanja i pisanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. te razvija njegove kulturološke. određene pojedinačne informacije. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. da bi im bili što atraktivniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. pisanje prema modelu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. govora. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. i njegovim doživljajima i uzrastom. raznovrsniji i pristupačniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. koliko je to moguće.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. precizna uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. već mu nakon toga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. koristi odgovarajuća leksika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. izvještaja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. popunjavanje formulara. izbor i prilagođenost teme. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. estetske i intelektualne sposobnosti. SMS ili e-mail poruka itd.

Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. umjetnosti. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. 37 . biologije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Interkulturalne vještine Učenici će: . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedna. . matematike. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. pismenih vježbi. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kontrolnih zadataka. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.

ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 . oglasima. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija. natpisima. pitanja. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. • čita i razumije kratka pisma. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. križaljke piše lične poruke. poruke. čestitke. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva. pozivnice. zadatke. čestitke. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke. savjete. oglase. pozivnice. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. Evropskog okvira za strane jezike. upitnike. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.3 i djelimično nivoa A2. uputstvima.1.

les chansons de fête..les fêtes en famille : Le Jour de l’An. -Slobodno razmjenjivati. učenja okolinu. Razvijanje -Francuska / . bol. pošta. osobe sa zvučnog aux. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član . -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim . les prix. -Kupovina Aller aux centres de commerce. l’anniversaire.. godina bliža okolina) ga okružuju... -Kuća / dom Stanovanje. al – želju.. les cartes d’invitation. monter/descendre l’escalier.. l’appartement: les pièces.verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje. ma chambre. prendre l’ascenseur. zahvalnost.. trice poziv i izraza . choisir/acheter des cadeaux.neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice. les voisins. les cartes de voeu.. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1. mettre en ordre. euse i eur. članove Rečenica (stanovanje i porodice. 39 Učenici će stalno 7. Noël. škola -Kuća/dom -opisati sebe. les meubles . sposobnost. predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5.. les articles.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje.razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo. svoju koji je izgovorio potvrdnoj. direktnog i . au supermarché (les rayons.. les étages. tvrdnji izgovorne cjeline.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice . faire le ménage .... upitnoj. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici. naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de.množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2.koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket..) l’immeuble :le rez-de chaussée.rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. selidba.

à qui… 1..neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on. les régions... les montagnes... re... la correspondence. gagner / perdre.les activités à l'école : les excursions. ) Combien coûte.verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni.. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de.. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives..) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. tout. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir. essayer. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 ... les rivières. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. željeznički. que. strane svijeta : le pays/la ville natal. payer à la caisse.. les projets scolaires.. les mers.neverbalno : .telefon. ? -Škola – proširivanje vokabulara . au concert. les habitants. ili naglas i reagovati : de qui. višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui. la capitale.. les visites / les échanges scolaires. oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir. aller à la bibliothèque. les beautés de mon pays (les lacs.

avec. les recettes..pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici. mal. dehors -za vrijeme: maintenant. à côté de.za količina: peu. toujours. au milieu de... très. pour. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 . de.. dedans. ou.. volontiers. chez. à la fin. longtemps . avoir mal à. finalement. . avoir de la fièvre. aller voir le docteur. en. parce que mauvaise santé. encore -za način : bien. assez. près de. encore. là. prendre des médicaments. entre.. où. Prijedlozi à. les repas. ensuite. mais. contre... puis.. beaucoup. trop. car.. dans. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. -Veznici : et.prendre des vitamines. des fruits et des légumes . vite. loin de.

nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. raznovrsniji i pristupačniji. Sredstva. te razvija njegove kulturne. izbor i prilagođenost teme. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. govora. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. na prikladan način ukazati na greške. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. da se logički slijede događaji koji se opisuju.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. koliko je to moguće. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. za uočavanje pojedinih detalja itd. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. koristi odgovarajuća leksika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. određene pojedinačne informacije. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. da bi im bili što atraktivniji. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. precizna uputstva. Pisanje 42 . već mu nakon toga. uz pohvalu za aktivno učešće. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. čitanja i pisanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. popunjavanje formulara. životna sredina). diktati) ili slobodno (kreativno).Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. u svakom polugodištu po jedan. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. 43 . fizikom i hemijom. pismenih vježbi. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. prilikom rada u parovima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pisanje prema modelu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo. produbljuje. upitnika.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. individualnog izlaganja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. SMS ili e-mail poruka itd. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. izvještaja.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. oglasa. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. tumačenja i razumijevanja. kao što su pisanje pisama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.

omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. da imaju više poštovanja prema drugima. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. kratke vijesti.3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. uz znatan napor.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke. jednostavan formalan i neformalan razgovor. kao drugog stranog jezika. U nastavi francuskog jezika. jednostavne poruke (lična pisma. jednostavne tekstove (pisma. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti.

biranjem tačnog odgovora.tražiti i nuditi pomoć .izvinjenje .ljude i predmete .opisne . etc) .jednina i množina .upitne: Qui?. podvlačenjem odredjenih informacija.trenutnu aktivnost .mjesto: ici.izraziti .davati upute i informacije -prepričavati kratke priče. la banque. De/à qui?. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: . le théâtre. popunjavanjem praznina zadatim riječima.pisati kraće diktate .lične nenaglašene . où.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs. osnovni vokabular: carte/menu.Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport. . devoir) .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima ..vršiti upoznavanje .količinu: peu.opisivati: . etc . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja.neka raspoloženja i stanja .locirati ljude i predmete . vouloir savoir. aller au cinéma.) Zamjenice .slobodnom vremenu . là.proste odnosne zamjenice: qui. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom . demain. osnovni vokabular npr.Nivo 7. les parents de ma belle-soeur tec) . que. De/à quoi . spectacles. aller au théâtre.svom okruženju . pratiquer un sport. les animaux. itd 2) verbalno. recitovati b) PISANJE Učenici će: . zaokruživanjem tačnog odgovora. aller à la piscine. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu. jardinier. assez. hier.Bliski futur .pravilna množina na-s . označavanjem vrai/faux. tard . Que?.U restoranu.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. pjevati. povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno. etc . la poste.Praznici i odmori. popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. commander un plat. beaucoup. tôt. npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje. osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 .slaganje i neslaganje . etc . la ferme.. npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja.porodici .vrijeme: aujourd'hui. izvršavanjem uputa i naredjenja. npr: traženjem odredjenih informacija. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.U supermarketu.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . dovršavanjem rečenica.Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. razred Osnovna škola 2. très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. dont. aller au stade.govoriti na jednostavan način o . où Pridjeve .Imperativ (ponavljanje) .Perfekat glagola na –er Priloge za . acheter et payer.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) .čestitanje . la bibliothèque. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. etc) .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux.tražiti i davati informacije .Prezent (ponavljanje) .dopadanje i nedopadanje .svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.predstaviti sebe i članove svoje porodice . npr: .praviti rečenice od datih elemenata .popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome.obraćati se ljudima . campagne. l'hôpital. trop. Situations propres aux actes d'achat.

didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. dans. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. podstiče kreativnost. Shodno tome. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. optimalan period 46 . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. de.križaljke . precizna uputstva. à la montagne. aller à la mer. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. plan de la ville) Prijedloge À.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. avec etc. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. te razvija njegove kulturološke. Sredstva. chez. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.prepričavati kraće tekstove . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. lettre. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. estetske i intelektualne sposobnosti. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Brojeve do 100 famille. izbor i prilagođenost teme. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. čitanja i pisanja. govora. i njegovim doživljajima i uzrastom.

već mu nakon toga. koliko je to moguće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. kao što su pisanje pisama. u svakom polugodištu po jedna. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.upoznavati različite kulture i tradicije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. pismenih vježbi. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Interkulturalne vještine Učenici će: . uz pohvalu za aktivno učešće. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. izvještaja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. SMS ili e-mail poruka itd. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. da se logički slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. matematike. kontrolnih zadataka.za razmišljanje i pripremanje. određene pojedinačne informacije. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika. . 47 . Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. oglasa. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. raznovrsniji i pristupačniji. umjetnosti. biologije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.

NIVO: PETA GODINA UČENJA . a ne o jeziku .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . duhu tolerancije.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara. razumijevanje i poštivanje drugih kultura. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kosmopolitizmu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. predanosti i preciznosti u učenju jezika . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. humanizmu i internacionalizmu. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.

Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. prepoznavanje..Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Kupovina (voće.Aktivnosti u nastavi .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli.: . 20 min. prijedloge.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . ponavljanje. lične i pokazne zamjenice. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.godina učenja arapskog jezika Teme . brojeve. odlazak na izlet i dr.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. npr.upotrebljavati brojeve do 1000 .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Nivo VII razred Osnovna škola 5. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. 2) verbalno.) .Izražavanje vremena (15 min. komparaciju pridjeva.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama.Kroz dijalog (igre. povrće. . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. 49 .. posjeta prijatelju. npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular . npr: -gestikuliranjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. kulturne. dual i plural imena. npr. brojevi) . genitivne veze. izražavanje posjedovanja. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. 2) verbalno.Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Nabrojati dane u sedmici. ponoviti osnovne fraze. imenske i glagolske rečenice . pola sata) . pjesmice. imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.

-Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.domovina. posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu .. . -recitirati kraće pjesmice. mjeseci.rekonstruišu sintagme i rečenice. 50 .dopunjavaju izostavljene riječi. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili.Dani.itd. te razvija njegove kulturološke. treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. podstiče kreativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. -pjevati. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. i njegovim doživljajima i uzrastom..itd.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Arapske zemlje i glavni gradovi . volim da. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (peta godina učenja).Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze . glavni grad . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) . dijelove rečenice i cijele rečenice. -postavljati jednostavna pitanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Sredstva. vole. mogu . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole).Kod doktora .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. godišnja doba . . -glumiti. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.razumjeti jednostavne pisane upute. treba istaći poseban značaj motivacije..

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. odnosno interdisciplinarnih projekata. kao što su pisanje pisama. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. da se logički slijede događaji koji se opisuju. kao i dostignuća drugih itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izbor i prilagođenost teme. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ritma i dramatizacije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. uz pohvalu za aktivno učešće. raznovrsniji i pristupačniji. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. određene pojedinačne informacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. za uočavanje pojedinih detalja itd. umjetnosti. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. popunjavanje formulara. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . pisanje prema modelu. govora. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. matematike. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. koliko je to moguće. ulogu igra i kreativnost izražavanja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno).- podsticanje inicijative učenika . podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). koristi odgovarajuća leksika. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. već mu nakon toga. oglasa. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Naravno. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. na prikladan način ukazati na greške. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. analiziranje teškoća u procesu učenja. da bi im bili što atraktivniji. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. precizna uputstva. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. obogaćivanje nastave elementima igre. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. biologije. čitanja i pisanja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.

Interkulturalne vještine Učenici će: . u svakom polugodištu po jedna. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10 do 15 minuta). nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. 52 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kontrolnih zadataka.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.dobije povratnu informaciju o svom radu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. pismenih vježbi.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti. NIVO: DRUGA GODINA UČENJA . duhu tolerancije.razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno . predanosti i preciznosti u učenju . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje sposobnosti slušanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja .popunjavanje slova i riječi putem igara. a ne o jeziku . humanizamu i internacionalizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.čitanje riječi.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. ovladavanje osnovnim leksičkim.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . kosmopolitizmu. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). i međusobnog uvažavanja.

tražiti određene informacije u tekstu i (hal. 2. Učenici će . pisanje tanwina. npr.Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . pisanje određenog člana. razvrstavanjem slika.Bliža . tačnih i netačnih tvrdnji . npr: fawqa.Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge . . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično.razvrstavanjem slika. . 'ila. znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am. hiya. Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno.Opisati jednostavnim .: nahnu) osnovni . 'amama.- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). ralika. 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati .. kratki i dugi vokali. la) ponavljanje. koji će biti . osnovni okolina min.dopunjavanjem teksta (igre. 'anta. označavanjem sat) prijedlozi (tahta. huwa.Reći koliko je sati (puni crtanjem. godina .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen . zamjenice (hara.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. `ala) 1) neverbalno. školskoj torbi i učionici .Nabrojati ograničen broj .Porodica i . osnova za učenja prijatelji ma. Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema . Prvi . wara'a) .Škola . Upitne . vokabular.dopunjavanjem teksta .Predstaviti sebe i druge zamjenice (man.crtanjem.Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi.povezivanjem slike i teksta.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 . predmeti . nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice. 'anti.Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana.davanjem kraćih odgovora. Sekundarni pridruživanjem slike tekstu.Odjevni 2) verbalno.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica.Imenovati članove svoje . treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. npr: vokabular. kam) .Kuća 2) verbalno.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog .: harihi. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).Nabrojati dane u sedmici . učiti samo škola i upoznavanje način npr.

postavljati jednostavna pitanja. Shodno tome.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. . i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. tawil.Hrana i piće . . te razvija njegove kulturološke. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.odjevnih predmeta . . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: . .dopunjavati izostavljene riječi. Sredstva. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.igrati uloge.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove.učestvovati u dramatizacijama.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .odgovarati na pitanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. sagir. sad. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. estetske i intelektualne sposobnosti. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.rekonstruirati riječi. . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. ̉yn itd. qasir.recitirati. 55 . podstiče kreativnost. . . pjevati .

ritma i dramatizacije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. obogaćivanje nastave elementima igre. biologije. već mu nakon toga. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. koliko je to moguće. govora. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. čitanja i pisanja. uz pohvalu za aktivno učešće. upotreba savremenih tehničkih sredstava. analiziranje teškoća u procesu učenja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. izbor i prilagođenost teme. da bi im bili što atraktivniji. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. precizna uputstva. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. raznovrsniji i pristupačniji. koristi odgovarajuća leksika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.- podsticanje inicijative učenika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. određene pojedinačne informacije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. na prikladan način ukazati na greške. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. kao i dostignuća drugih itd. 56 . Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). za uočavanje pojedinih detalja itd. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. odnosno interdisciplinarnih projekata. umjetnosti.

pismenih vježbi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Interkulturalne vještine Učenici će: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. u svakom polugodištu po jedna. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. 57 . nakon svake obrađene nastavne jedinice.upoznavati različite kulture i tradicije. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. diktata (10 do 15 minuta). Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.

dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. kružnici i četverouglu. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Takodje. trouglu. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Naime. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. 58 . uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima.

Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Površina peralelograma.Uglovi sa paralelnim kracima. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a. TEMA – ČETVEROUGAO.Uglovi trougla.Trapez. Apsolutna vrijednost cijelog broja.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Uređenje u skupu cijelih brojeva. 2. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva.Zaokruživanje decimalnih brojeva.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Centralni i periferni ugao. Konstrukcija tangente kružnice. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Deltoid.Paralelogram. 750.Vrste paralelograma.Uglovi četverougla. Pravougli trougao. Skup cijelih brojeva.Osnovne konstrukcije trougla. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Površina trapeze. 1200. Izometrijska preslikavanja. 5. Srednja linija trapeza. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Brojevni izrazi. Podudarnost trouglova. Svojstva trapeza.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima. Trougao.Površina trougla. Odnos stranica u trouglu.Opisana i upisana kružnica trougla. Svojstva paralelograma.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Kvadrat. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao.Konstrukcije trapeza. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis).Konstrukcije paralelograma.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka.b e N ). 59 . Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Decimalni zapis racionalnog broja. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3. Romb. Zbir uglova trougla. Obim trougla i četverougla. Vrste četverouglova. Jednakost uglova. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Uglovi sa normalnim kracima. Simetrala duži i simetrala ugla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. 450.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Pojam i svojstva. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Pravougaonik.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva.Odnos stranica i uglova u trouglu. Brojevni izrazi. Suprotni brojevi. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Konstrukcije nekih uglova (600. 1350). 4. Uzajamni položaj dvije kružnice. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Uzajamni položaj prave i kružnice. Decimalni brojevi. Mjerenje površina. Konstrukcije deltoida.

- - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. ustrajno. 60 . Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Rada. Samostalno sastavljanje zadataka. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Uspostavljanje grupne saradnje. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. analize i sinteze. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. precizno i postupno.

a-x<b. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. ax-b=c.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Upoređivanje decimalnih brojeva. tačnost. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. x-a>b. x-a<b. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Osobine množenja decimalnih brojeva. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Dijeljenje decimalnih brojeva. ax+b=c. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. x:a=b. odgovornost za rad. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. vrše procjenu rješenja prije računanja. a-x=b. a-x>b. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. a kod kuće rade domaće zadatke. Skup cijelih brojeva. • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Suprotni brojevi. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Decimalni brojevi. x-a=b. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. urednost i sistematičnost. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. STAVOVI. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. • • • • • • 2. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Množenje decimalnih brojeva . redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. grupa). Istražuju koji je od dva decimalna broja veći.Apsolutna vrijednost cijelog broja. (x-a)+b=c. Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. x+a>b. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. a:x=b. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. Zaokruživanje decimalnih brojeva.

Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. • 3. • • • • proširenje skupa N. • Razvijaju upornost. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. b Svojstva množenja racionalnih brojeva. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Predviđaju približan rezultat. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Upoređuju zadane cijele brojeve. Sabiranje cijelih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. • • • • • • različite načine. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Decimalni zapis racionalnog broja. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. pomoću brojne prave. • znanje o svojstvima računskih operacija. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. • • • • • 62 . Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Skup racionalnih brojeva. vertikalno i horizontalno. tačkama brojevne prave. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Dijeljenje cijelih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva.

Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. 4. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Aktivno posmatra. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Vanjski uglovi trougla. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. zadataka. Samostalno crta. Konstrukcija tangente kružnice.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Odnos stranica u trouglu. uočava odnose među elementima. Odnos stranica i uglova u trouglu. 450. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Čitaju. Elementi trougla. Podudarnost trouglova. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. 750. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Trougao. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. 1350). Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Razvijanje sposobnosti posmatranja. Uzajamni položaj prave i kružnice. zapažanje i zaključivanje. Težište i orto centar trougla. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. • zadatke. Osnovne konstrukcije trougla. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. usvajaju pojam rješenja jednačine. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . • • • • • racionalnih brojeva. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Uglovi sa normalnim kracima. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. analiziraju. Značajne tačke trougla. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. Centralni i periferijski ugao. Konstrukcije uglova (600. zapažanja i logičkog mišljenja. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. 300. konstruiraju i diskutuju rješenje). Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Pravila podudarnosti. 1200. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva.

• Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Konstrukcija deltoida. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. upornost. Mjerenje površina. Deltoid. grafoskop. Vrste četverouglova. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. trapez i deltoid. Površina trougla. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Svojstva paralelograma. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Pravougaonik. tačnost i preciznost u radu. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Konstrukcije paralelograma. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Stiču vještinu korištenja pribor. romb. pravilno piše i crta u svojoj teci. Elementi četverougla. • redoslijeda konstruktivnih koraka. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. unutrašnjih uglova u trouglu. Obim trougla i četverougla. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. kvadrat. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. 5. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. • • • Razvijanje radnih navika. Površina trapeze. Vrste paralelograma. Paralelogram. Srednja linija trapeza. Uglovi četverougla. • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Svojstva deltoida. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. romb. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. kvadrat. Trapez. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Samostalno uočava i logički zaključuje. ČETVEROUGAO. Konstrukcije trapeza. tačnost. kvadrat. • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. završava izgrađivanje pojma četverougla. smisla za preciznost. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . Svojstva trapeza. Koriste pravilno matematičko izražavanje. nastavne plakate i dr. Površina peralelograma. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza.

Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem.DIDAKTIČKO . • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. gore – dole. 2. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. dekadnom jedinicom. kretanje udesno – ulijevo. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. • Provjeravati zakone komutacije. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. razred). geografska dužina i širina itd). TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja.. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. 65 . a zatim preći na proizvode od više faktora. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). dobitka – gubitka i dr. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. nadmorske visine – dubine mora.METODIČKE NAPOMENE 1. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). 3. promjene vodostaja rijeke. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja.

Dokazati tvrdnju. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. odnosno dijeli negativnim brojem. TEMA – ČETVEROUGAO. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. jednakost suprotnih uglova. 5. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). a za kvadrat samo jedan. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Upotrijebiti i grafoskop. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. deltoida. • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q.. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. kvadrat i romb. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma.. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva.. 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. prave i kružnice i dvije kružnice). Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. 66 . • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. • Ponoviti podudarnost duži. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. ne treba ih dokazivati. 4. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. neposrednim mjerenjem i ogledom. Dijeljenje. trapeza. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj.

sposobnostima i sklonostima.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. 67 . Individualno prilagođeni program. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. rad na projektu. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . specifične komunikativne i radne vještine. U skladu s tim. procesa. proizvoda i sredine učenja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. procedurama i instrumentima. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.). • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova. pravougaonika i sl. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.

posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. tehničke kulture. 68 . kao i koncepata. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. U kontekstu toga.FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. informatike. biologije. S druge strane. te pravljenju svakodnevnih izbora. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. geografije. matematike. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. fizikalne pojave. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. VII razred – 1 čas sedmično. služeći se modelom crne kutije. specifične komunikativne i radne vještine. prikupljaju podatke. stavovi. stanje. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. rad na projektu. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. tehnički proizvod). Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. metod fiziketeorija. Sami izvode eksperimente. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. materija. laboratorijski rad učenika. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. svojstva tijela. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. Individualno prilagođeni program. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. eksperiment. Prepoznaje simbole i 72 . FIZIKA. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. procesa. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Za uvođenje učenika u svijet fizike. proizvoda i sredine učenja. fizikalni sistem. Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). izvodeći odabrane eksperimente. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. čestica. tvar. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. tijelo. Priprema vježbe mjerenja. provjeravaju svoje ideje i zaključke. Priroda. kretanje.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. nastavnik kreira problemsku situaciju. izvedbe (referat.

kilogram (kg). Mjere zapreminu tečnosti. metar (m). Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Zapremina tijela. sportu. određuju srednju vrijednost. prečnika. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. srednja vrijednost mjerene veličine. danu. deci. o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine.. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. debljine. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. Gustina. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. litar (l). kvadratni metar (m²). Razlikuju značenja za kilo. Razvoj navike istraživanja.mjernih jedinica (SI). Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. opsega. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. upoređuju mase različitih tijela. uz prethodno procjenjivanje. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. centi i mili. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Mjerenje. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. satu. mjerila. Zna odnos sekunde prema minuti. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. 73 . trenutak. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. geografiji i dr. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. kubni metar (m³). Tačnost i preciznost u mjerenju. Mjerenje vremena. Masa tijela. vrste grešaka. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Vremenski period. saobraćaju. Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. kao i njegovom zapreminom. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Mjerenje duljine Duljina. Određuje površine i zapremine. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. sekunda (s). Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. vaga. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja.

da je molekula građena od atoma. stepen Celzijusov (ºC). koristeći se čestičnim modelom tvari. Ocjenjuje učenike.da je atom građen od protona. iznose svoje ideje. tečnih i gasovitih tijela.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. atomi. Agregatna stanja tvari. neutrona i elektrona. izvodi oglede.Mjerenje temperature Temperatura. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Molekule. 74 . prikazuje modele molekula i atoma. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Mjere temperature zraka. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Kelvin (K). Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Čestični model tvari. . odnosno međumolekularnom prostoru. . Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Prezentiraju svoje radove. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. . smješe hladne i zagrijane vode.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Ocjenjuje učenike. Mjerenje temperature. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. vode.

BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. anatomskoj. Zatim. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 . obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu.

prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. izvođenje. klasificira stečena znanja. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Modelirati. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Mikroskopirati. Posmatra. evaluacija. radi u grupama. . a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. istražuje. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. vještine i navike. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. jedinke) građene od ćelija/stanica. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. procesa i zakonitosti o prirodi. bilježi rezultate. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Učenici u parovima. proširuje ih i praktično primijenjuje. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. također koriste i druge izvore znanja. Također. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava.

ali i samostalnog rada. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. samostalnog rada. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Sadržaji Ponašanje životinja. privredni značaj i zaštita. stavovi. Opisuje. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. građu životinjske ćelije/stanice. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. procesa učenja u grupi (timu). Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. VII razred – 2 časa sedmično. u granicama mogućnosti. Radi u grupama. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. prikuplja materijale. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. međusobnog uvažavanja. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. korištenje životinja u ishrani čovjeka. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima. Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. kritički razmišlja. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). diobu ćelije. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. preciznosti. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. razlika između biljne i životinjske ćelije. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. tačnosti. Usvoja naučni pogled na svijet. sistematičnosti. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. rada u grupama/timu. 77 .Komunicira i iznosi svoje stavove. njene koristi za svakodnevni život. Vrijednosti . navike BIOLOGIJA.

Životinjska ćelija/ stanica. znaju organizma. životinjske ćelije/stanice. crteže). zna razliku u građi ćelijska opna . Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. organizam.. sistematika. kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji. ćelija/ stanica. preparate. Vrijednosti . etologija životinja). Usvaja pojmove: tkivo. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Steći će znanja o građi organizam. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. mjerne instrumente. mokre preparate. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. organ. Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Učiti o građi životinjskih organizama. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. hemikalije. tj. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. organ. stavovi. fiziologija. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. funkciju pojedinih organela. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. tkivo. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Često koristi dodatne 78 . Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). sistem organa. organele ćelije: Također. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. sistem/sustav organa. prema nivoima tjelesne organizacije..

izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Sistematika Klasifikacija ćelije. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. Sistemi organa: kožni sistem organa. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. potporni sistem i kretanje životinja. mitohondrije. Haploidan i diploidan broj hromosoma. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. crteži. nervni/ živčani sistem i osjetila. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Komparativno morfološko fiziološki pristup. da se druže. ribosomi. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. probavni sistem/ sustav i prehrana. nervno. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti.citoplazma. Donose u školu posebnim potrebama. posteri i dr. Uključuje učenike u grupni rad. Rade u timu. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Posvećuje pažnju 79 . centrozom. sistem organa za izlučivanje. mišićno. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. jedro. razmnožavanje.informativno. razmjenjuju mišljenja i sarađuju.). potporno. Omogućava učenicima da uče zajedno. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza.

). Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. podjela i značaj.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. valjkaste gliste/ obli crvi. Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . kućica puževa i školjaka i dr. Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. dupljari. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Muzej ili Zoološki vrt. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline. .) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. a posebno za čovjeka. zoološki vrt i dr. zglavkari. člankovite gliste/prstenasti crvi. bezlubnjaci/ kopljače. Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . insekti.

razmnožavanje i razviće. Etologija riba. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. rasprostranjenost. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. rasprostranjenost. (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. . Sistematske grupe. Značaj u ishrani. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Izumrli gmizavci. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Građa tijela. niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . građa i razmnožavanje. glavne grupe. veoma raznolike skupine Seoba ptica. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Sakupljaju razne tekstove i fotografije . Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora.kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Opće osobine građe i razmnožavanja. 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja). Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. Glavne grupe i značaj.

Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . Važnije grupe sisara. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Porijeklo i značaj (stočarstvo. svih drugih životinja. Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. stalna temperatura tijela. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. lovna divljač).dimorfizam i briga o potomstvu.

etologije. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. zoologije.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. . Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . antropologije. shema. . također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. . Zadaci mogu biti: kratki eseji.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. . uz obalu tekućice. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. morfologije. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. livadi/travnjaku. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. genetike. 83 . sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. izrada nastavnih sredstava. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. izrada postera. mikologije.sakupljanja. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. klasificiranja i tumačenje podataka. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. posmatranje ponašanja životinja. sistematike. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Izvođenje ogleda. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. gajenje biljaka i životinja. etologije i ekologije. nastavne metode i nastavna sredstva. parku. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. grafikona i modela. Rad na terenu (u šumi. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. evolucije. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. fiziologije.sabiranja. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. u parovima i individualiziranim radom. . ekologije). izvođenje ogleda.

Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Također. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. To se postiže putem kontinuirane provjere. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. zidnim slikama. mikroskopima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. 84 . treba primjenjivati usmeni. Također. za organiziranje različitih oblika rada.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Internet konekcija također mora biti prisutna. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. priborom za disekciju. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. u granicama mogućnosti. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Ocjena mora biti javna. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Provjeru prati ocjenjivanje . S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. mikroskopskim preparatima. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. vještina i navika. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. intenzivno s roditeljima. ponekad i skromne ekonomske učinke. suhim i mokrim preparatima.

otoke i poluotoke. moreuze.poluotoke. Znati pokazati na geografaskoj karti. prirodnogeografske i društvenogeografske odlike.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. morske i riječene slivove. klima. reljef. Služiti se geografskom kartom. klimatske karte.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. Šta je struktura stanovništva.gdje se nalazi Evropa.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO .koristiti kartografske znakove. znati analizirati klimatske dijagrame. zaljeve. Kontinenti. otoke. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. Nabrojati vrste kraških oblika. PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 . evropska mora.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). stanovništvo i naselja na Zemlji.florne i faunističke karakteristike. vrste mora. rijeke i jezera.

Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa.za proizvodnju energije.znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. naseljenosti. njihove posljedice. 86 . Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge. koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. privredne i turistički značaj. Znati pokazati pripadajuća mora.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. Znati strukturu stanovništva. uslovi za razvoj poljoprivrede. Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. Gdje se nalazi Sredozemlje. Šta su naselja i koje su vrste naselja. kartografskim znacima. najveće rijeke u njima.crtanje. znati koristiti se.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama. poluotoke i otoke Sredozemlja. pisanje izvještaja o istraživanju. faktori-činioci. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. skiciranje. obala i njena razuđenost. Znati objasniti uslove privrednog razvoja. moreuze.saobraćajni.za saobraćaj. koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa. regije Evrope. znati objasniti razuđenost obala.Znati pokazati i objasniti morske slivove. Činjenice – pojmovi. Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. demografska stagnacija. Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. poluotoci. pokazati na geografskoj karti. prirodna bogatstva. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. gustinu naseljenosti. šta su otoci. dinamika stanovništva.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija.rad na uzorcima. industrijalizacija. njihove prirodne i društvene karakteristike. koja mora nazivamo sredozemnim.

izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja. stari gradovi – centri kulturnog. klima i rijeke. gradski centri. u grupi ili samostalno. hidrografske i klimatske karakteristike. pravac pružanja planina. Stanovništvo i naselja tih zemalja. klimatske i hidrografske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. najznačajniji gradovi. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. prostorni obuhvat. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova. Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja.veliki Skandinavski poluotok.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. hidrografske karakteristike. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Razvijanje kritičkog miišljenja. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja. industrijskog i historijskog značaja. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. raspored padavina u toku godine. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti).prostorni obuhvat. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa.geografski položaj. kako u regionu. prikupljenih informacija.saobraćajni značaj. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu. Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija.fjordovi i 87 .velika prirodna bogatstva). Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. geomorfološke. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. postupaka i metoda djelovanja. prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno. Geomorfološke. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije. Položaj Zapadne Evrope. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. Prostiranje Sjeverne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. Karakteristike klime. Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. dinamika stanovništva. Planeta zemlja. naučnog razmišljanja i izlaganja. tako i na Evropskom kontinentu. gustina naseljenosti. razuđenost obale.zašto je Evropsko. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom.geomorfološke.razuđenost obala.

Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geomorfološke.klima Sjeverne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). geografski položaj.prostorni obuhvat.fjeldovi. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. golema prirodna bogatstva). gradski centri. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. klima i rijeke. geomorfološke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.gustina naseljenosti. klima i rijeke. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. Evrope.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope . razuđenost obale. klimatske karakteristike. hidrografske i klimatske karakteristike. Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. razuđenost obale.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. hidrografske i klimatske karakteristike.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr.prostorni obuhvat.velike ravnice.značaj Ruske Federacije. toplotni pojas u kojem se prostire.geografski i historijski značaj. gustina naseljenosti.uloga. hidrografske i klimatske karakteristike. Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Položaj Ruske Federacije.geomorfološke. Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard). Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 . geografski položaj. dinamika stanovništva.Finska zemlja jezera. Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope. Alpske zemlje.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. dinamika stanovništva. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. gustina naseljenosti. velike ravnice. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.gradski centri. prostorni obuhvat.Narode koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije).razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. gradski centri. klima i rijeke.. toplotni pojas u kojem se prostire. specifičnosti pojedinih zemalja.

preraspodjulu nastavnog gradiva. Ovaj nastavni program je izvršio. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. 89 . kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio. i 2. a i udžbenici bili pretrpani. nego kao ponovno učenje novog gradiva. a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. tj. ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. trijadi. na kraju 2.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. VII. kao nauke. promijenivši pristup.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. redosljedu obrade nastavnog gradiva. idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. gdje će grupni rad.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. VIII i IX razredu. koji su obrađivani do sada. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred).ne u funkciji. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Nastavni sadržaji (gradivo).OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. čime su program. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. trijade i tokom čitave 3. bili su preobimni. ponavljanja i utvrđivanja. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime.

ljubav prema zavičaju. samostalan rad. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna. koji će se temeljitije obraditi.da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). predviđen ovim NP. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog.Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. • osjećaj za lijepo. rad u parovima.slobodu izbora sadržaja. je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece. biologija. nego ostalim temama. bosanski – hrvatski . odnosno Evroazijskog kontinenta. odnosno stručnu tematiku.).osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. Teoretska znanja su bitna. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. da bi u narednim razredima. danas živimo na Zemlji. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta). pa i učeniku omogućava.. odnosno kojima će se šire baviti . razumljivo. koji tretiraju određeni problem). koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa.Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. kao i dijela Afrike. koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta. Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. Obim znanja. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg. a koncipiran je tako da nastavniku. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta. kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje.srpski jezik. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji. ( kroz timski rad. samostalno pronalaženje činjenica – informacija. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. 90 . izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora.. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena. Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada.(pojam koji se sve manje koristi. ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije.vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom.

koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. 91 . što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. na časovima slobodnih aktivnosti. kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa. sredstvima.učesnika u nastavnom procesu. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata.Primjenjivati u svakom. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje. literaturu. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama.. da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade. grafoskopom. procedurama i instrumentima. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa.Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika.videotoptom. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. mogućem slučaju.individualna nastava. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis.Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika. odnosno kompjuterom.dodatne nastave i terenske nastave. U skladu sa naprijed navedenim. kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . treba koristiti i druge metode i sredstva. da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu.

područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva. geografskih karata. klimu vode. Europsko. 1. tekstova. obala i mora Europe. kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski. Kartama reljefnih cjelina i oblika. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških.geografskimzemljopisnim kartama. Sposobnost pronalaženja na geograf. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe. a koji žive na prostoru cijele Europe. Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. geografskog položaja. Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima. 92 . Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide. Apeninski. čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti. 5. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike. rijeka ijezera.EUROPA:Geografski položaj.SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora.GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično . a naročito povoljnost klime život. Znaju o stanovništvu (strukturi.geoloških i geomorfoloških karata Evrope. (Rad u parovima i grupama). Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. granice i veličina. STAVOVI. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. globusa. te veće otoke ili skupine otoka.Europsko Sredozemlje. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Azijsko i Afričko sredozemlje).Društvenogeografske odlike Europe. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4. dinamici. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih. Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. naseljima. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. biljni i životinjski svijet) 2. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. njihovim kulturama. rijeka i jezera. granice. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S.

te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu.StaraGrčka. većih rijeka. Alpi. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije. te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije. učenici putuju 93 . sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. (N. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. pr. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti. Kuvajt. Apenini. 6. te klimatske sličnosti. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. 8.Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike. obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. bez vodenih otokova analogije. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora. manje putovanja. kao i vulkane južne Europe. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . slobodu i slikovito te područja sa izražavanje.navesti uzroke. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji. sličnosti vegetacije i tla. neposrednih učesnika. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. Tauridi i Atlas. Helenidi. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. te istaći potrebu za restauriranjem. kao i ona rijetko naseljena Arabija. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja. većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). 7. Rimsko-carstvo – samo informativno.Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Libija. satima ponavljanja jezera. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja.Španija i Italija. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština. država. kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. Dinaridi. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. sferi učenika mlađeg uzrasta.civilizacije. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja.

9. diskusije. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije.) 13. kao mjesta susreta različitih civilizacija. najljepši gradovi Mediterana. vulkani južne Europe. dijagrami. 15. turizam u pojedinim zemljama. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena . Rumunija Balkana.zadaci objektivnog tipa.) 14. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja.ekonomsku. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti.Republika Srbija 10. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu. osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. 11. piramide Gize. Grčka. jezika.testovi. kružno. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi).suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. itd.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija.. da je ovo područje arapske kulture. grafikoni. Bliski Istok Srednji istok. (N pr.Republika Crna Gora. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. politički veoma nemiran prostor. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli.Albanija. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. preko kojih mora se plovi.Afričko Sredozemlje. Na kraju svake nastavne teme. itd. Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima.) Kao predstavnike ovog prostora. te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 . tematske karte.. pisma.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. Bugarska. nemirni prostor od Španije. itd. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno. antički Rim ili Atina. ili mješoviti zadaci.

treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču.tradicije i civilizacije.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. Tako će se povečati . što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. 17. nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. plodno zemljište. najveći europski gradovi. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe. kao zemlja duge historije i tradicije. niske stope prirodnog prirasta. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. ljudske reurse i stručne kadrove. Učenici trebaju steći znanja. V.Britanija. Uočiti veliku raznolikost reljefa. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more). vrlo gustu riječnu mrežu. najveće europske gradove (konurbacije). što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama. najgušće naseljene europske zemlje. nastavnik produktivnim. te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK. potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije. velike zalihe ruda.Francuska. Egipat. te islamske vjeroispovjesti. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. Nafta i rude kao prirodna bogatstva.da ima povoljne klimatske uvjete. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka.Turističke destinacije. motiviranost učenika za rad.

a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK. EUROPA 19. siromašne resursima. te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu.Njemačka. potreba za radnom snagom. 20. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. Švicarska. Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n... kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost. Finska. pr. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe. kao i da steknu saznanja o stanovništvu. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera .SJEV.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad.Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom.. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije.visok živorni standard svog stanovništva .Norveška. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu. Jiland. u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH). slavenska. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe.EUROPA 22. Island. SRED. koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska. Šveds. velike gustine naseljenosti. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije..regijama Francuske. Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 . Danska. kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. nizak prirodni priraštaj. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18. romanska..

klimu. ISTOČ. Bjelorusija. Moldavija. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije.. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske..(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 . usporedbe komparacije. . Pripremiti materijal o Černobilu.njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti. EUROPA 23. U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23.saobraćajni značaj. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. njene ogromne prirodne resurse. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje.istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno.. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima.Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. Objasniti i znati(?) geografski položaj. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad.Češka. veliki značaj tercijarnih djelatnosti. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja.Ukrajina. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije.Poljska. Slovenija.značajne prirodne resurse. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama. Slovačka. koristeći uđbenik. vode i veličinu istočne Europe 22. reljef. posebno velike rezerve nafte i plina.. Češke.

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. grade posebno razunjevanje. Evropa – Novi vijek IX. te da razlikuju činjenice 101 . Bizant. Savremenim pristupom u poučavanju. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u toku nastave. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. 2. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja .Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. kompetencije i vještine-uče kako da misle. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. 2. razred 1. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. Uvijek treba ići od onih osnovnih. Drugi svjetski rat 5. VIII. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . Svijet između dva svjetska rata 4. Evropa. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremeno doba (1945-1990) 6. crteže slajdove. razred 1. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Građansko društvo-Nacionalne države 4. razred 1.Bosna u srednjem vijeku 6.Bosna i Hercegovina u XX st. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. st. slike. Prvi svetski rat 3. Bosna u XIX. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Osmansko carstvo 7. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.OSNOVNI SADRŽAJ VII.

Individualno prilagođeni program. procesa. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. dokumentarni filmovi. radne sveske za učenike. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. razumjevanja i vještina koje učenici stiču. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. slajdovi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. dokumenti na CD-u. priručnici za nastavnike. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. historijski atlas. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. a po mogućnosti i šire. testiranja znanja. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. proizvoda i sredine učenja. 102 . Internet.od mišljenja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.

Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. uvažavanje drugih i drugačijih. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose. Informacije o događajima slažu u slijed. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga . Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Snalazi se na karti .). Susret istoka i zapada. Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje.feudalizam. Bizantije i Arapske države. 103 . Bizant(Vizantija).feudalna hijerarhija.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa. Evropa. stavovi.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani. kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice. baština i pronija.pronija). poglede.Tokove historijskog razvitka Franačke. Arapi i uspon islama . Priprema analizu izvora.Velike srednjovjekovne civilizacije.Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka.Franačka država.feudalizacija. VII razred – 2 časa sedmično.može da se snalazi u vremenu.objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva.Glavna obilježja srednjovjekovne kulture.Regione srednjovjekovne umjetnosti. kako je izgledao feudalni posjed. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove. Kršćanstvo i islam.baština. OČEKIVANI Vrijednosti.stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. feudalizam.vazal.Romani. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima.Pojam monoteizam. značaj pojave kršćanstva i islama. Društveni život u feudalizmu.feudala c. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija.Razumije i zna objasniti his. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud.Slaveni i dr. Sposobnost analize . kmet.Historija .

Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. odgovaraju na pripremljena pitanja. procjenjuju puzdanost izvora . Analiziraju različite izvore.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku. Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak.sultan. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja.veliki vezir.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku. karte. Teritorijalni razvitak.raja.povezuje prošlost sa sadašnošću.kultura i umjetnost.državno i društveno uređenje.vjerska slika.Razumije vjerske prilike.Zna o svakodnevnom životu ljudi. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH.Suprotnosti srednjovjekovnog društva. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja .sukob carstva i papstva.. odnosa prema umjetnosti i estetici. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk. pisanih.Srednjovjekovn i parlament.Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti).Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. organizira rzličite oblike rada u učionici...Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima.Razumije društvene. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore .Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje.timarsko-spahijski sistem..). Zna osnovne tokove društvenog.Znaju kako je tekao državni.utjecaja.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.asker .privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 .Politički.Križars ki ratovi. arheološki artefakti.Hereza . društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.ejalet.privreda. pjesme.teritorijalno širenje Bosne).Razumije važnost razvoja nauke i kulture. Život ljudi u Srednjem vijeku.privredne i političke tokove i zna ih objasniti. Analiziraju izvore.emir.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku..Slavensk e države u Srednjem vijeku. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini).slavenske države.

Razvoj bosanskog društva. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. hrana) 105 .Društvo.Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.vjersku strukturu i manjinske narode. kultura i umjetnost. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.vjerski mozaik. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. privreda. objašnjavaju izvore. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Širenje islama.privredne tokove. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np. manjinski narodi.Bosna od 15801791god.Upravno teritorijalnu organizaciju. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju . Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. povezuju predhodna znanja .osnovna obilježja kulture i umjetnosti. prikupljaju informacije. iznose stav Istražuju.

Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. 106 . očuvanje životne sredine. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. elektrotehnike. kuturni život i uopšte društveni život. spretnost. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. fizika. Uporedo s tim. hemija. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. saobraćaja itd. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. organizacija rada. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. inventivnost. građevinske tehnike. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. elemente tehničke zaštite na radu i sl.

Interpretira dati model. Alati i mašine za obradu metala. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Izborni Poznaje mašinske materijale. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Robotika. mjere zaštite na radu. pogon. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. mjerenje. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Razvijati stvaralačke sposobnosti. čitanje mašinskih crteža. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. sinteza. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. Osnovni elementi mašina. Motoristika. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Komunicirati. ukazuje i na greške drugih. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. održavanje mašina. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Materijali u mašinstvu. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Modelirati. Postupci obrade metala. dio. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. kotiranje. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Opisuje princip rada mašina. Klasificira vrste mašinskih elemenata. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. zaglavlje sa sastavnicom. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Sadržaj 107 . eksperimentiranja i promatranja. tehničko pismo. načine stezanja radnog komada. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu.CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. tehničkih crteža. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza.

Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. Razvijati smisao za tačnost. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. telefonija. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Izborni dio. Vrijednosti. telegrafija. instrumenata i pribora u elektronici. Elektromotori. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Elektronički uređaji.instrumenti. stavovi. Vježbe i praktični radovi. Razvoj komunikacija. elektronikom. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. Izborni dio. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. telegrafija. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo.). NF telefonija. Kućanski električni aparati. kondenzatora. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. radnom prostoru robota. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. princip rada. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Telegrafija. električne energije. rukovanja i održavanja. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. održavanje motora. Mehatronikaelektrotehnika. sastavni dijelovi telefonskih centrala. princip rada. održavavanje. Elektroinstalacioni materijali. elektrotehnikom.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. telegrafski sistemi i mreže. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Automatika i sistem upravljanja. rukovanja. goriva i maziva. načinu prenosa kretanja kod robota. alata i pribora u elektrotehnici. Energija i okolina. Mehatronika-mašinstvo. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. razlike.pribori. princip rada. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. 108 . Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. organizacijom telefonske mreže. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. održavanja. Alati i pribori u elektrotehnici. energija vjetra isl. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. Alati. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. pogonu robota. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. poluprovodnika. kao i o alata. Simboli i sheme u elektrotehnici. Simboli i sheme u elektrotehnici. Osnovni elektronički elementi. Saobraćajna kultura. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Mehatronika-elektronika. Obnovljivi izvori energije. Izvori električne energije-elektrane.

Afirmiše timski rad i argumenate drugih. sinteza. 6. Alati i pribori u elektronici 11. 9. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Telegrafija 14. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII. Mehatronika-elektronika 4. Saobraćajna kultura 15. Kućanski električni aparati 6. Mehatronika-elektrotehnika 3. Elektromotori 7. razred 1. NF telefonija 13. Izborni dio IX. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. generalizacija). Elektronički uređaji 8. OSNOVNI SADRŽAJ VII. 7. Savladava temeljne vještine i procese. 2. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Osnovni elektronički elementi 10. Energija i okolina 16.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. 8. Automatika i sistem upravljanja 5. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Obnovljivi izvori energije 6. Izvori električne energije-elektrane 2.Mehatronika-mašinstvo 2. Razvoj komunikacija 12. razred 1. Izborni dio 109 . 4. 3. razred 1. Elektroinstalacioni materijali 4.

alate. smotre. 110 . sposobnostima i sklonostima. .. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. biologija. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja.DIDAKTIČKO. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). takmičenja). Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . vodeći računa o individualnim mogućnostima. po pravilu. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. kao i sredine učenja. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. vježbi i praktičnih radova. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. rad na projektu. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. Individualno prilagođeni program.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije.). kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. procesa. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa).Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. . likovna kultura. slobodnih tehničkih aktivnosti. specifične komunikativne i radne vještine itd. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U skladu s tim.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. crteže i ostale izvore znanja. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. 16 učenika. čuva u školi. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. mašine i materijale. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. po potrebi. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Pri tome. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. tj. treba imati i individualno prilagođene programe. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe.Sposobnosti i vještine. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kultura življenja.Znanje sadržaja predmeta. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. dodatne nastave. da planira. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. priborima. projektuje i praktično izrađuje predmete. dnevnike rada.

TEHNIČKA KUTURA. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Vrste mašinskih elemenata. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. Ostvaruje stvaralačku razredu. mjerenje. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. namjeni. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. mjere zaštite na radu. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. izboru materijala za njihovu izradu. tehničko pismo. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. ravnanje. maštovitosti i vlastite kreativnosti. bušenje. uz saglasnost. Otvorenost za nove ideje informacije. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. ponašanje stavovi. ravnjenje i rezanje. školi i okolini. održavanje mašina. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. pogoni. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. kao i sa njihovom primjenom. savijanje. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. turpijanje. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. 111 . Afirmacija stvaralaštva. Izrađuje materijal. Vrste mašinskih materijala. opterećenju. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. higijensko-tehničkoj zaštiti. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. čitanje mašinskih crteža. rezanje. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. primjena. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. izrađuju tehničke crteže. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Ekonomično korišti materijal i energiju. Princip rada alatnih mašina. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. VII rzred – 1 čas sedfmično. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. primjena tih elemenata u mašinstvu. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Primjenjuje model interaktivne nastave. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. rad u radionici. Izrađuje. zaglavlje sa sastavnicom. kotiranje. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. koji kreira zajedno sa učenicima. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. čita i koristi mašinske tehničke crteže. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. načini stezanja radnog komada. Snima najprostije mašinske elemente.

jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. stiče vještine. Koristi stečena znanja. fotografije. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. goriva i maziva. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. radnom prostoru robota. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. internet (po mogućnosti). Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). . koja treba učenik usvojiti. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. kreiraju obrazovni pano. u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.elemenata mašina. savijanja. Sarađuje sa roditeljima. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). odvajanjem bitnog od nebitnog. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. fotografije. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. ravnanja. princip rada. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. eksperimentiranja i promatranja. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. zaštita metala od korozije.). Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. savijenje. pogonu robota. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. b) robotika: . Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. bušenje i brušenje. strategije postignuća učenika. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. Samostalno proučava odabrane oblasti. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. interesa učenika i mogućnosti škole). Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. srednjeg i visokog nivoa. . Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. prate zanimljive članke i informacija sa medija. zakivanje. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. grupnom i frontalnom radu. Vrše vježbu zakivanja. Robotika Razvoj robota. Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. Koordinira rad i usmjerava 112 . a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Precizira znanja: dovoljnog. turpijanja.mehanička osnova robota.povezivanje robota s računarom. priručnike. bušenja. brušenje i sl. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. lemljenje. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. pri tome koriste šeme. model. model. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.turpijanje. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. posmatra i zaključuje. Razvijanje smisla za tačnost. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. sinteza. rezanja. lične Motoristika Vrste motora. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. prikuplja informacije i podatke. pri tome koriste šeme. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. proizvodnja i montaža: . načinu prenosa kretanja kod robota. održavanje motora.mehanizama i uređaja.

Dopunjavaju zapisima.motori SUS i motorna vozila. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. aktivnosti učenika. . . 113 . sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka.razvoj saobraćaja. . c) saobraćaj: . Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.gradnja sklopova u robotici..vrste saobraćaja. pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka.programiranje robota.

35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.INFORMATIKA .VII RAZRED . 114 . stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.1 sata sedmično . Osnovna znanja. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). umijeća.

115 .da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. . . . UMIJEĆA I VJEŠTINE . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. . . postupke uključivanja i isključivanja računara.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . . .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenici upoznaju strukturu računara. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. OSNOVNA ZNANJA . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).osnovna znanja o strukturi računara.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. ISHODI UČENJA .PODRUČJA UČENJA CILJEVI . .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.

navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. . NAVIKE.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. putem Interneta. . 116 . ..navika korištenja informatičke literature.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). STAVOVI .

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. 117 . Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. likovne kulture (računarski dizajn. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Naime. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti.

nizovi bita i moguća stanja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Bajt. Bajt kao niz bita. Čitanje binarnih brojeva. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. vrijednost bita. Uključivanje učenika u nastavni proces. bit. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Određivanje vrijednosti bita. Zapisivanje bita i nizova bita. binarni zapis broja. Izvršava instrukcije nastavnika. nizovi bita i moguća stanja. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Zapisivanje i čitanje binarne cifre.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Prati predavanje. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Ocjenjivanje. moguća stanja i brojne vrijednosti. Izlaže nastavno gradivo. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Bit. Prati uputstva nastavnika. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. 118 . Težinska vrijednost bita. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Zapisivanje binarnog broja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. binarna cifra. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. SADRŽAJ 1. STAVOVI. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak. uzastopno množenje sa dva.

Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. algoritamske strukture. Kreira samostalno izgled tablice. broj kolona. Naučio je kako se sabira. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Aktivan je u toku nastavnog procesa.Kodiranje. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Linije. binarni zapis. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Usmjerava. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. njihova znanja. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Programiranje Pojam algoritma. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Demonstrira način formatiranja. Motiviše učenike. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. debljine i vrste linija boje. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Zna prikazati znakove nizom bitova. Binarno kodirani decimalni zapis. Zna šta su strukture: slijedna. 2. Vježbe uredno bilježi u svesku. Sortiranje u tablicama. Transparentno vrši ocjenjivanje. Određuje broj ćelija. njihove boje te o bojenju ćelija. Kontroliše rad učenika. Sposoban da objesni pojmove: bit. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Regija. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. ciklička i grananje. Sabiranje u tablicama. autoformatiranja te načine rada sa linijama. decimalni zapis. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Daje jednostavne zadatke. red i kolona. redova i kolona. Ćelija. Demonstrira sortiranje i sabiranje. kolone i šta je regija. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. sposobnosti i ponašanje. Formatiranje i autoformatiranje. Samostalno kreira realne zadatke. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Razumije i shvata pojam kodiranje. Prikazivanje znakova nizom bitova. bojenje ćelija. broj redova. Usvojio pojmove: programiranje. redovi. algoritam. kodiranje. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Provjerava postignuća učenika. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Pomaže drugim učenicima. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Obavlja sortiranje. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. cikličke i strukture grananja. bajt. pokazuje. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Poima pojmove sortiranja u tablicama. 3. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Slijedi uputstva nastavnika. 119 . Kreira tabele sa svim potrebnim elementima.

Prikaz algoritma. korake. Potpuno je razumio šta je Internet. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Web preglednici. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. 120 . zvuk i video). Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Prati napredovanje učenika. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Utvrđivanje stečenih znanja. Zapisivanje stranica. Programi za njihovu reprodukciju. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. a onda prelazi na složenije zadatke. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Zna šta su datoteke weba. web pretraživači. te zna jezički prikaz. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Ponavljanje i vježbanje. www. Osnovni servisi. načini povezivanja. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Demonstrira korištenje preglednika. Izlaže nastavno gradivo. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. vrste. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. veličina. struktura elektroničkog maila). opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Slika. namjena. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. te o načinima povezivanja. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. njihovoj veličini i namjeni. Uredno vodi zabilješke na času. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Mreže računara Računarske mreže. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. načini pretrage. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Priprema nastavni proces. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Rješava postavljene zadatke. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. 4. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. zvuk i video. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Uključuje se u rad Internet sekcije. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Internet kao globalna mreža računara. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika.

sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Kreiranje video zapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ispoljava postignuto znanje. zvučnim i video dokumentima. 121 . Zna proceduru kreiranja video zapisa. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. zvučnim i video dokumentima. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. slikovnih.Rad sa slikovnim. zvučnih i video zapisa. Organizuje rad školske videosekcije. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih.

prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično . prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. objekti. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 . životinje.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura .OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. biljke. pojave u prirodi.

. oblika-forme. razvijanje likovne kreativnosti. sjajna tkstura.prozračna. opredjeljenost za timski rad. informatike.zasićena tekstura . Odgovarajuće reprodukcije . -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura). formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.multimedija video). prozni tekst.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.. voštani/.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije . matematike. glatke.Razvijanje sposobnosti posmatranja.sjajna tekstura . povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka.Razvijanje kritičkog mišljenja.Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura.. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja ..hrapava tekstura . mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). . biologije. mat.meka tekstura . mrlja i tačaka .glatka tekstura . samostalnosti. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja .Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje.dijaprojektor-slajd. očuva-nje kulturne.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . solidarnosti. roma. baštine i prirodne okoline. diferenciranje bitnog od manje važnog. tempera. istrajnosti. gvaš. povezivanja pojmova. kolaž različitim materi-jalima.video DVD materijal.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska . poslovica. muzičke /glazbene/. jačanje i bogaćenje emocija 2.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. stranog jezika. dosljednosti i angažovanosti. meka tekstura . istorije /povje-sti. pastel /suhi. patriotizmu. pjesma. drugarstvu. svijetle i tamne teksture . spremnost za saradnju.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. putem slaganja linija /crta/..Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.…/. . flomasteri u boji /za manje formate radova/.Akvarel. -Razvijanje humanih odnosa među polovima. glatka tekstura.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . zemljopisa.Ovladati i moći . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. zaključiva-nja. sjajne. 123 . tjelesne i tehničke kulture. BiH kulturne baštine. uočavanja.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.

grafike i predstavljanju teksture.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. kreiranju životnog prostora. priče.Primjena stepenovane.dijaprojektor-slajd.simetrična kompozicija plošnih oblika . analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/.Lokalna boja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije . događaja. pripovjetke.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. pojava u prirodi. se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. svijetlo-tamno . PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. u odijevanju.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti. oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije . proznog teksta.Oblik /forma. pjesme.video DVD materijal.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije. emocija i drugo putem likovnog izraza 124 . .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. plastičnost primijenjene umjetnosti plohe . 3. uočavanja. bogaćenje mašte. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ …. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom .asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . valerski promjenjene boje .nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja .multimedija video).Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika . slikanja. uočavanja.… . njene karakteristike. pozitivno i negativno u likovnim područjima: . osjećanja.

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

temperi. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . kolažu. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . linorez. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . gvašu. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. prepoznavanje karaktera oblika . pastelu. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje . flomasterima u boji.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. negativno Površina masa i prostor: .da razviju sposobnost prepoznavanja.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. crtanja i slikanja .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . asimetrija .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .Slikarstvo: .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. gipsorez. mozaiku . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. akvarelu. asimetrija.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . pozitivno.uočavanje. pozitivnonegativno/ . grafike.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne .u prostornom oblikovanju. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . u cilju predstavljanja prostornosti.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.

Teksturne linije/crte. koja je danas prisutna u svim sferama života. Različite vrste struktura. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. tvrada /čvrsta/. linije koje definišu oblik. plastelin. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. istražiti putem teksturnih linija. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. imjenama dužina. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. skulptorska faktura. crtanju. /način nanošenja. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. zasićena /zatamnjena/. 3. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . meka /tijesto. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. biti sposoban prepoznati njihove različitosti./.. ofset štampa. mramor. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. vajarski materijali. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. kocka šećera i sl. glina. glinamol. hrapava. vata i sl. divizionizam/. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. sjajna. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. njegovu formu i materiju. analitičkog pristupa. 129 . Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. mat. slikanju. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi./ 2.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. vosak. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. Point = tačka. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. predloška za izvođenje/. grafici. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina.

pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. pozitivnih i negativnih ploha. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. mogu registrovati. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. onda on predstavlaja masu. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. ravno… 5. u tehnici gipsoreza. neravno. plastelin i sl. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. 130 . kružno. predstavljene u ogledalu/. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. građenje. odnosa pozitivno i negativno. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. hrapavo. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Masa i prostor. puna cigla. infra struktura. linoreza i karton /papir/ grafike. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. uglačano. primijenjena umjetnost i dizajn. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. izgrebano. korištenjem simetrije i asimetrije. tanjim ili debljim /širim/ kistom. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. namjena prostora i objekata svim sferama života. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. 4. U prostornom oblikovanju. a faktura predstavlja rukopis. pješačke staze. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. asimetrije. Boja nanesena u jednom smjeru. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. komad drveta. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. slikanja i grafike. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. predloška za izvođenje/. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. zelene površine /parkovi/. u cilju predstavljanja. izbrazdano. pozitivnih i negativnih oblika. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. saobraćajnice. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. u različitim smejrovima /pravcima/. i primjene simetrije i asimetrije.

METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu. Dalje usvajanje znanja. podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.GRAFIKA . realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. 131 . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. BOJA 3. TAČKA I LINIJA 2.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .SLIKANJE . POVRŠINA 5. OBLIKOVANJE NA PLOHI . nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Razreda. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. PLOHA 4. od 1–3 razreda/. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine.DIDAKTIČKO . povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. a mišljenje apstraktno. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . /što trenutno nije slučaj. 1. niti bilo koju tehniku.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja.CRTANJE . Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.

. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. biljke…. asimetrija. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. muzika. značajni datumi. prostori. muzički spotovi. novih medija i okruženja. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . palakati /sportski. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. višebojna grafika 132 . Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje.. čulni poticaji. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . nauke i društva. materiju/: rastresito-prhko. muzika. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. negativno. simetrija. sreća. matematike. strah. sjajna tkstura.iz narodnih običaja /tradicije/. Nevizuelne motive 3. i interakciju umjetnosti. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. ploha. glazbene kulture. porodica. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. .. prirode i društva. hrapava tekstura. kulturnih dešavanja…/. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. mat teksturazasićena tekstura. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. roman. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . maternjeg jezika /priča. tuga.nevizuelni poticaji. pripovjetka. tvrdo-čvrsto /sabijeno. privid izvedene boje/. škola. dvodimenzionalno. poezija/. pozitivno. oblika-forme.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. etnografsko nasljeđe . praznici.Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. pojave u prirodi. emocije /osjećanja/. vjetar. objekti. slikarska faktura. muzički. znakovi vizuelnih komunikacija. sposobnosti analize i vrednovanja. mjesto stanovanja. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. Vizuelne motive 2.likovni i kompozicioni elementi.iz neposrednog okruženja djeteta.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . glatka tekstura.

vosak. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. ne mogu biti loši. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stečenog znanja i usvojenih navka. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. glina. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. aktivnost na času. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. psihološkog 3. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. Nema loših dječijih radova. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. linijski istanjena masa. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. svoje viđenje svijeta. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. oblikovanje žicom. aktivnost na časovima likovne kulture./. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. 1. odnos prema estetskom. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. urbanizacija prostora. predmeta i pojava. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. estetskog 2. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. 133 . sapun. obrade materi-jala/. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. upornosti i iskustva. grad. glinamol. prostorna organizacija. svoje strahove i oduševljenja. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. želju za postizanjem rezultata i sl. selo /ravničarsko. To znači da nastavnik. pedagoškog. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. planinsko…. Dakle.

u najvećoj mjeri. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. i likovnog jezika/. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 134 .RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema.

. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. . .važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. šesnaestinka i sve pauze).intonacija. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. .artikulacija (akcenti. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. mp. ¾. .primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. ). . umjerena i brza tempa. . . 4/4.stiče znanja o prirodnoj. polovinka. 6/8. legato.upoznaje 2/2 mjeru. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .tempo . f. tempo.dinamika .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. . portato. artikulaciju.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. mf.poznaje violinski i bas ključ. . četvrtinka. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). muzičkih igara ili brojalica. te luk i njegova različita primjena.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . osminka. . pravilno fraziranje. staccato.

. muzičke memorije. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. na koncertima i sl. . . . burleska. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. . instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. trodijelna i četvor. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. .Uočava i hvali.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.duru. obima glasa.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. .primjena pojmova: rečenica.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . tema. vokalne reprodukcije. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. .(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.tokom slušanja pamti naziv djela. . . izvođače i izvođačke sastave. arija. .Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . podjela jedinice brojanja ).prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). . uvertira.razlikuje vokalna. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . suita. simfonijska poema. PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 . mala dvodijelna i trodijelna pjesma. . . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. filmska muzika.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. VRIJEDNOSTI.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. STAVOVI.

vrste hora ( dječiji. opisno. pa zatim učiti pravila igre. fraziranje. gitara). hor/zbor ( dvoglasni. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. odnosno. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). artikulacije. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. 137 . Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Preporučuje se obrada najmanje 3. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. i dalje u obimu oktave. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. muški glas). Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. izvođača. sintisajzer. ženski i mješoviti) i orkestra. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj.. talambas i def. ženski. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Srbija. pokrete. pravilna dikcija i akcenti. kultivisanje glasa. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. bubanj na đerdinu. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. tempa. Ponoviti abecedu i solmizaciju. obraditi ritmičke figure koje sadrže. disanje. Upoznati a-mol prirodni. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije.doživljaj molskog tonaliteta. U program su uvrštene vokalne. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. četveroglasni ). bubnjić-doboš (mali bubanj). pjevačke glasove ( dječji. dinamike. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. na osnovu slušnog primanja. Belgija. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Poljska. preciznost intonacije.. C – dur ljestvice. Tokom obrade brojalica i pjesama. muzičkog oblika (informativno) itd. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Izrael. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine.Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. Rusija. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. harmonski i melodijski kroz pjevanje . U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. ksilofonu. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. blok-flauti. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. troglasni. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. kao u šestom razredu.). rečenica.

. dinamiku. u porodici). jer zna da tako trena. 12. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. harmonikaški i drugi).Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Simpatija. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. stihovi Miroslav Kovačević. violinski i bas ključ. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. mjeru. 14. Slavko Olujić. premetaljke rebusa.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. . -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. 4. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. .pjevanje u školskom horu/ zboru .izrada aranžmana za .Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.Čija je ono djevojka. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . – 9. N.ao vrijednosti. . .muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. narodna iz Poljske. grupnom i individualnom muziciranju. L. Uspavanka. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. tekst i muzika: Ajka Kolaković. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 . Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. itd). .Pored redovne nastave. Korsakov. odlomak iz opere ''Fidelio''. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. dikcija. Julio Marić. tempo.V.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Moja mala djevojčica. Džo banana. stihovi Rešad Hadrović. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. 7.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . L. Sumrak. Kako je divna.V. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Stoljeće ljubavi.Bulbul mi poje.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . kuća. . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. . artikulacija. . . -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. 9. kantautor. 10.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1.Prijatelj. Tamburalo momče uz tamburu.uočavaju i određuju karakter pjesme. . Beethoven. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. izleti.. 3. 13. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). . zora mi rudi.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.Betoven 8. muzika: Belkisa Vehabović. Finska. pauze. . važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela. Ispraćaj zime.sviranje na metalofonu. R. 11. fraziranje).Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. 5. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Minja Subota. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k. te često pjeva i svira. STAVOVI. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). 2. tekst: Mahir Vehabović.poznaju notna trajanja. 3. disanje. . pjeva Minja Subota i dječji hor. . RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Čvrsta volja. priredbe. 4dijelnu mjeru.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju.

-Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. pomaže. Jasmin Osmić 2. . -Predlaže i izvodi pratnju.Upoređuje note i njihova trajanja. 1. dinamiku. Tri burleske. trava raste. dječije radne i kulturne navike. Hercegovački linđo. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. 17. udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. -Upućuje.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku. komentira osobine djela. Grieg 6.Shalom Chaverim.Uočava. ko li mi te bere. razlikuje.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . 2. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. -upoznaju a-moll prirodni. Sarajevo _______________________ III. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. sortiranje i izvođenje zaključaka. Neum Klek ili Paun pase. .15. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. triolu ''ta-te-ti''. Robert Schumann 7. Bizet 5. violinu.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. melodija. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima.(''ta-te'“. -Vodi aktivnosti. . klavir. Andante. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. -Razvija kreativnost. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. KANONI 1. -Osmišljava. Varijacije za gudački kvartet. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. Suita br. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. . sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. 46. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. udaraljke. op. igra ili Anterija kolo.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . 16.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. . -Samostalno izvodi zadane pokrete. . tempo.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. prikupljanje materijala i bilježenje. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. _______________________ . (multikulturalnost) _______________________ .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. izvođače i kompozitore . -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 . .Samostalno određuje karakter kompozicije . 3 u G-duru.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. ritam. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). Johan Sebastian _________________ . seosko srpsko stanovništvo 1. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . Igre iz Sarajevskog polja.Hajde dušo da ašikujemo. harmonski osjećajem sigurnosti. pamti i imenuje pojedine pjesme. zapisala Elly Bašić. upoređuje. E. . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. (I-IV). Valcer u As-duru. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. _______________________ . Uvertira iz opere Carmen. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. 3. itd.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. .. . uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1.Brzo uočava i saopštava izvođača. . -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. J. Šota.donosi estetski sud o djelu.Predlaganje muzičke igre za priredbe. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. klarinet. .upoznaje instrumente narodnog orkestra. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada).tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. G. Brandenburški koncert br. I stav Allegro moderato. i melodijski. što ih motiviše na učenje. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. narodni orkestar. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Brahms i Arabeska u C-duru op. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. Vlado Milošević 4. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački..izvodi zadanu koreografiju. duhački. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). često traži da se djelo ponovno sluša. priprema i organizira igre posebno tradicionalne.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. igre i kola. Refleks za flautu.Određuje karakter djela. Moj beharu. kombinuje (aranžmani).U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. . 18.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). Julio Marić 3. .

Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. -Poznaje i pamti imena bh.Razgovorom o muzici u okolini. slika za scenu itd. . ženski ( sopran-alt ). Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425.A. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. istražuje. . hor/zbor . školi i okolini . pjeva Dragan Stojnić . . dodaje. mp. .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .razlikuje glasove: dječji.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. W. Introduction. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . . _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Richard Rogers) 13. ______________________ .Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. 30.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju.Stvara kombinacijom riječi. kompozitora i njihova najpoznatija djela. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. XIV Rukovet. Kanon (dječji hor) 15. muški (tenor-bas). Amilcare Ponchielli 11. S. muzika: Ranko Rihtman.Priprema. -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ .pjevač ili solo-instrument. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. timpani. Tako je govorio Zaratustra op. . posebno na koncertu. Igra satova.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. mijenja. Cherubini.Prilikom slušanja muzike. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. Mozart 9. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). poštuje pravila ponašanja. . -Saradnja sa lokalnom zajednicom. . .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje.uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) .Sam uzima učešće u izradi kositma. kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu . odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).. -Prepoznaje vokalno. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. instrumenata. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. posjeta školskoj priredbi i koncertima. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. I stavak. Runolist.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . . grupna. Antonio Vivaldi 10.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. _____________________ . . upoređuje. .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. f. Na času pjevanja. simfonijska poema. . Richard Strauss. te oznake za crescendo i decrescendo.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. u paru (dijalogom).Slobodnija improvizacija kolektivna. . S. stihovi: Aleksa Šantić. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta.Prati ponašanje na koncertu. individualna. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Na muziku progovara likovno ili literarno. mf. pokreta i likovnim izrazom. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. . austrijska narodna. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. improvizira i kombinuje instrumente. 12.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Samostalno smišlja. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.Bach: 8.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.

(3) sigurnost učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. Po svojoj koncepciji. U tom kontekstu. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. materijalnih i prostornih uvjeta.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. folklor). kinezio-terapijskim aktivnostima. zajedno sa društvenim subjektima. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. eventualno. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. b) sport za sportiste. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportski ples. U ovom ciklusu. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. 141 . zbog toga je potrebno da škola. sportsku rekreaciju. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (6) razumije. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. rekreativnim i. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. c) umjetnički sadržaji (ples. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. školska sportska društva). (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.

Njih na prečci . Skakanja: . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Kolutanja: . sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Trčanja: . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1. te koordinacije i gibljivosti. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje.Osnovna motorička zanja 142 . upiranja i penjanja: . te funkciju krvožilnog. te funkciju krvožilnog. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. različitim varijante premeta u stranu. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. njihu na prečci. Višenja. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . alkohola.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Ciljevi. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. dišnog i koštano-zglobnog sistema. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača..Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Bacanja: . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom.

tehnici ubacivanja lopte u igru rukama..Engleski valcer (*) . pojedinačnom i grupnom protunapadu.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja..završna akcija. 2... . 5.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .završna akcija Odbojka: .Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Mini odbojka 4:4 Nogomet: . .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . usprav kroz čučanj 6.Kontranapad .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . disco fox-u.. odbojka . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.2.Skokovi sa spravom po izboru ..1.košarkaški dvokorak. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Brzina: 1.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. 6. 4. kontranapadu .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji.. x x x x 143 . „mačjem“ skoku na niskoj gredi. I 8. mini odbojci 4:4.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Koreografija aerobike 8.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.šutu s pozicija krila i kružnog napadača. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . košarka .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . Ritmičke i plesne strukture: . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Valovite kretnje rukama i tijelom .. Igre: Rukomet: . naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Disco fox .. 7.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . skokovima sa spravom po izboru.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. 3.Okreti . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. Borilačke strukture: . koreografiji aerobike. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º ..košarkaški dvokorak (*) .Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º. nogomet . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. okretima.

Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. Uljudno se ponaša na satu i u školi. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. x x x x x x x x 4. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. što učenici teško prihvaćaju. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Motoričke sposobnosti . x x 1. koordinacije. 144 . Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine.Gibljivost: . Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Antropološki 2. Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Aktivno. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. x x 2. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti.Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Funkcionalne sposobnosti: 3. gibljivosti i ravnoteže. Društveni zahtjevi. te koordinacije i gibljivosti. te poboljšava posturu. brzine. odnosno. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema.

podstiču razvoj ličnosti učenika. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. ritmičke gimnastike. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. fleksibilnosti. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan.. plivanja. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. što se. daklen ciklična i aciklična. karate i dr. (c) kompleksna motorička znanja. biciklizma i dr. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. borilačkih aktivnosti. kružno-intervalni metod. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. kao što su nogomet. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. eksplozivne. statičke snage i dinamometrijske sile. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). ravnoteže. sprava. preciznosti. judo. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište.. košarka i dr. Na toj osnovi. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. koje osigurava optimalne psihološke. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. u prvom redu.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. koja su bitno obilježje tzv. 145 . sa dosta slobode. rukomet. metod stanica. (b) aciklična motorička znanja. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). repetitivne. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. targent-trening i sl. skokova u vodu i dr. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. hrvanje. brzine. kao što su boks.. koja se susreću u sportskim igrama. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike.

roditeljima i nastavnicima. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. neobične i izazovne likove. poslušnosti i slobode. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. za prijateljstvom. u školi i u sredini u kojoj žive. također. – kroz primjere o Poslaniku. i to na nivou objektivne spoznaje. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. Treba im omogućiti da u dijalogu. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. – osluškivati. za siromašne i ugrožene. uz sve poteškoće. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. televizijske i muzičke zvijezde. uzore s kojima se žele identificirati. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode.. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće. – otkriti. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. u rješavanju ovih pitanja. za mir. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju.s. To su filmske. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. pristupaju mladima kao odgajatelji. religioznog i ostalih segmenata života. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. tj. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta. vjesnici su vjere i nade u narodu. a. a ne uloge koju imaju. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. znanstvenog. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. vrhunski sportisti. kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. žele ozbiljno razmišljati. 146 . U vjerskom odgoju potrebno je.

s. učini me strpljivim. a u očima svijeta velikim. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave. Također. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem.s. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. grupnih i radova u paru. Bože. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. izazovima koji su oko njih. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda. učini me zahvalnim. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. 147 . − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. svoj trud vidjeti.. − Memorisanje sure Kurejš. a. a on je nije zavezao. Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje. daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. a. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. učini me u mojim očima malehnim. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini.. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. kao i na Konvenciji o pravima djeteta.– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti. − Kvalitet individualnih. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. Džennetu. dokazivanjem. uspjehom. samopotvrđivanjem i afirmacijom. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. sigurno. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti. − Nivo učešća u individualnim. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. napori.

− Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu. piše.. ilustruje ih kroz mape uma. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. Moj tjelesni i duhovni razvoj. sluša. 2. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja.. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. čita. Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha. pisanje dnevnika i sl. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti.s. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. pisanje dnevnika i sl. izbacuje negativne sklonosti. a. 2003. Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru.− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. vrednuje vlastiti uspjeh. djeluje pozitivno na uspjeh. govori. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. 148 . kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud. str. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe. imenuje sposobnosti i želje. kao i na drugima. slijedi upute. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost.. izvještava. prilagođava se radnoj atmosferi. kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. uz kreiranje što realnije slike o sebi. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. običaje i sl. Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. memoriše suru Kurejš. 143). smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru.

− Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja. posebno pripadnicima drugih religija. kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. biraju uzore u svom životu. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima. − Kvalitet individualnih. sporta. u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti. str 98). partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. Poslaniku.s. Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. odijevanju i sl.). − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. 149 . kritičkom procjenom. vrijednosti. mapa osamostaljivanja. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela. uvjerenja. procjenu osobina. Treba naučiti učenike da ovakvom. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. grupnih i radova u paru. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. sposobnosti. prijateljima. mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. navika reagiranja u ponašanju i sl. a. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Nivo učešća u individualnim.− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. nastavnika). Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu. 2003. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. − Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta.. spolnom zrelošću.. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. roditeljima. hobija. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. tj. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima. znanja. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima.

prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. memoriraju suru El-Ma‘un. Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. prosuđuje date savjete i opravdava ih. diskrecije i podrške drugima. smješta ih u okrilje islama. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. ispravlja pogrešna shvatanja. traga za novim spoznajama. roditelja. primjenjuje naučeno u praksi. 3. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama.s. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra. − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. Čuvajmo druge od sebe (u govoru. prihvata savjete Poslanika.. djelima i imovini). inicira nove zadatke.s. Poželjno je da učenici. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda. osmijehom. − Afektivno područje: pita.tejemuma. individualno i društveno biće. Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći. a. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. Učenicima se može 150 . npr. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju.− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. pravima siročeta. materijalnom pomoći. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. Džamija – srce džemata.s. djeluje na osnovu naučenog. ukoliko nisu u VI razredu. prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu.. intelektualnom pomoći i sl. opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije. Majčina suza. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. Kur'an i ljudska prava. i simboličnog čišćenja . Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. upoređuje se sa uzorima u životu. i slijedi ih. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu. gradi vlastiti identitet. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne. učenih i sl. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom. identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju. a. siromašnih. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima. klasificira potrebe i težnje. prilagođava se aktivnom učenju. objašnjava svoja osjećanja. djelima i imetkom.). revidira ih. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. − Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha. posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. ilustrira svoj razvoj. uvažavanja. a kako zakoni koje donose ljudi. a.

s. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima.ponuditi i tabela samoprocjene. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti. njegovo značenje. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar. toleranciju. hutbom.. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat.s. nekog iz džamijskog odbora. Učenici će. − Nivo učešća u individualnim. tj. s ovim ciljem. − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. suživot sa drugima i drugačijima i sl. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. zadovoljstvo. Na osnovu Poslanikovog. a. a. s vjerom da time zaslužuju Allahovo. oni od kojih su mirni drugi muslimani. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju. jedinstvo. mržnju.. zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. empatiju i jačanje zajednice.. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima. kao i značaj za pojedinca i zajednicu. pozivi na slogu. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici. a. a. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi.s. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. ljubav.. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Na osnovu naučenog o pomaganju.. njihove potrebe i prava. naravno. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana. odnosa prema nemuslimanima. vjerskom poukom u džamiji. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja). npr. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji.s. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda. razvijanjem duhovnosti.š. oni od kojih su mirni drugi ljudi. suživot u različitostima. grupnih i radova u paru. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. − Primjena radne metode i strategije učenja. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika. Ako to nije moguće. − Kvalitet individualnih. oni koji drugima žele kao. bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji. poželjno bi bilo dovesti. Obratiti pažnju na riječi Poslanika. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. potrebe i želje drugih ljudi. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. 151 . Tamo gdje je moguće. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. druženje. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.. dž.

aktivno učestvuje. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti.s. pomaganja. a. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha. uključuje dodatne izvore. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. džamije i džemata. inicira nove zadatke. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. bez obzira na spol. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. sadekatu-l-fitr i zekat.− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika. Muhammede. Strpljenjem do usjeha. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika.. a. a. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika.: “Gospodaru moj. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. a. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti. izmirenja. 124-125. 4. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta.. pružanja podrške i sl. zna opisati sadaku. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti. a ne da se zadovolji samo prosječnost. slijedi nastavnikova upustva.s. slijeđenju vođe. podari mi danas obećanu pobjedu“. sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda. Poslanik oživljava ljubav prema djeci. organizira konkretne akcije pomaganja. raspravlja i izvještava u nastavi. neophodnom oslanjanju na druge. istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima.. − Kognitivno područje: definira potrebe. obraditi ilahiju Ahmede. 152 . Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan.. enkulturacije i razumijevanja među mladima. a.. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. stoljeću i UN prava djeteta.s. moralnog i etičkog karaktera. pomaganja. neumjerenosti. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran.S. Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika.s. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka. a. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu.s.s.). pojam prava. i dovu Poslanika. NAUČIMO OD POSLANIKA. evaluira njihove ishode. npr. želje. drug. težnje za moći i gospodarenjem. te težnji da se ostvari izvrsnost. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama.. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima. A.

bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. izdvaja pouke. procjenjuje. Bože. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. sposoban da kombinira naučena rješenja u životu. zaključuje. aktivno sudjeluje. na novim primjerima. − Nivo učešća u individualnim. pristupom i učešćem. a. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. − Kvalitet individualnih. analizira navedene događaje. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.s. raspravlja i izvještava u nastavi. opisuje i identificira iskrenost. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. Odazivam Ti se. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. Propisuje vam se post. slijedi nastavnikova uputstva. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. − Primjena radne metode i strategije učenja. uzore. − Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. pobjedu. inicira na nove zadatke. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema. 5. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.. vođstvo.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. pomoć. uključuje dodatne izvore.s. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. a. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje. Didaktičke naznake 153 . − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. života. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. Žrtva koja približava Bogu. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. kao i iz primjera Muhammeda. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. grupnih i radova u paru. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava.

posjećivanje dragih ljudi i sl. npr. običaje i navike. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža.). neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. a. gdje. pripadnosti nekom narodu. naroda. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. za pomoć. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom. jedinstvo i građevina. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. Bože.s. imenu. nacije. mjesto za žrtvu .) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr. podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu. kao i sa postom muslimana. posjete i sl. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. dž. nauče poštovati njihove tradicije. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica).“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka.. već prema odrazu njihove duše. odjeljenske zajednice. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama. namaz. misna žrtva. boji. Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta.− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. kada. Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta. i njegov sin.. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. načinima i putevima koji vode Njemu.oltar. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi. 154 . priželjkivati i odazivati mu se. žrtvovanje prvih plodova i sl. i ostavi se uznemiravanja komšija. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti.š. Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. ali i na prisutnost posta u drugim religijama. Može se. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. djelima. mislima). Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga. osjećaj za druge. džemata. Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani. kako. druženje.. lošim navikama u govoru. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. porodice. Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati. piću.

vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. hadž i kurban. Iz vrela mudrosti. dijeli ih na njihove sastavne dijelove. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. riječima i djelima u mogućnosti. slijedi nastavnikova uputstva. inicira na novim zadacima. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Primjena radne metode i strategije učenja. 155 . daje svoje ideje na osnovu naučenog. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. Sve se dešava s razlogom. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. analizira naučene dužnosti. ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Nivo učešća u individualnim. 6. postu. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. raspravlja i izvještava u nastavi. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. uključuje dodatne izvore. aktivno učestvuje. hadžu i kurbanu. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. post. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Nivo naučenog o namazu. vrši kategorizaciju naučenog. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. ikindija-namaz. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. otežano. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima. Blagodati lijepog postupka.− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima.

a.. domovini. Jačanje ljubavi prema slobodi. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009).. Razvijenost radnih navika i discipline. upornost i istrajnost u njihovim namjerama. Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga. druženju. drugima.s. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi. učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza.Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. kulture dijaloga. džematu. Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima.s. nivo poštivanja i uvažavanja. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi. gradu. Marusu i Šim'unu). ljubav prema nauci.. − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. Isticanje koristi posta. Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Prihvatanje Božijeg određenja. npr. Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. oslanjanje na Njega.s. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. 156 . Razvijanje komunikacije. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi. − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica.s.s. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje. a. Nazusu. a. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. rušenje domina. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. bogobojaznost. a. Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose. uljudnost u govoru. kroz savjete koje je davao svom sinu. Upoznavanje drugih religija. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa. a. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova.. nastavnika. − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. razvije svijest kod učenika o pravednosti. da prenose svoje ideje na blag i mudar način. hodu. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju.

vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. − Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. u govoru (masi. a. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. blagost i sl. Sve ovo je važno. − Nivo učešća u individualnim. djeci. uključuje dodatne izvore. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. vježbe govora radi praktične analize govora. − Poželjno je organizirati igrokaze. Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost.). − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. suprugama i sl. MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja.). analizira njihove živote. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji. raspravlja i izvještava u nastavi. 157 . − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. starijima. iznosi zaključke. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. inicira na novim zadacima. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. − Primjena radne metode i strategije učenja. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. prijateljima.s. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. slijedi nastavnikova uputstva. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama. Lijepo i ružno u govoru. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. odmjerenost.. evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline. aktivno sudjeluje. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. sakupljanje novih podataka o njima. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda. 7.

Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. − Razvijenost pohvalnog govora. slijedi nastavnikova uputstva. raspravlja i izvještava u nastavi. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. aktivno sudjeluje. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. identifikovanje lijepog i ružnog govora. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. 158 . iznosi vlastita mišljenja o govoru. razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. − Nivo učešća u individualnim. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. Aktivnim učestvovanjem. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. 8. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. uključuje dodatne izvore. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. kritikuje zloupotrebu govora. brani kuturu dijaloga. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. inicira na novim zadacima. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru.

Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. Nivo učešća u individualnim. pokaže njenu vrijednost. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. 159 . Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika. kur'anskog teksta. radi njenog očuvanja. pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. građene na plemenitosti. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode. slika i dodatne literature. Nivo samopouzdanje i odgovornost. a. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. grupnih i radova u paru. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. ostvarenja i želje drugih ljudi. npr. njeguju je u životu. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. kaligrafiji i sl. Primjena radne metode i strategije učenja. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. Kvalitet individualnih. teksta hadisa i sl. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije.s. arhitekturi. Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. tragaju za njom. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti. kao i okolice. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. pravednosti i dobroti. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama. Naučiti da poštuju sposobnosti. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha.

primjenjuje je i demonstrira u životu. higijenske navike. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. − Islam kao nova svjetska kultura . − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. kultura i pravilno ponašanje. povjerenje. motivisanja. muzičkog odgoja. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta. saradnja. biologije. geografije. prostor. edukativnih igara. geografiju. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. biologije. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. evaluira. kulturnog i pravilnog odijevanja. maloljetničkom delikvencijom. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. muzičkog odgoja. muzičkog odgoja. biologije. jezika. higijena. različitih računarskih tahnika u radu. historije. moja zemlja. simetričnosti. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. samo je okvirna preporuka nastavnicima. informatiku. historije. ali i kurikulum škole. škole i učenja. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. veza između konflikta i vjerovanja. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. dječija kreativnost. geografije. identifikacija sa pozitivnim uzorima. kanoni. jezika. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. muzičkog odgoja. saradnja. uspješno locira. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. biologije. kulturno ophođenje sa ljudima. naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. humani odnosi među spolovima. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. prezentacija i sl. boje. jezik. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. humani odnosi. preciznosti. mjesečnog ciklusa. slobodnog vremena. matematiku i teme: kulturne baštine. dječijeg stvaralaštva. uvažavanja razlika. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. geografije. geografije. jezika. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. linije i tačke. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. slobodno vrijeme. jezika. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. očuvanje baštine. puberteta. upoznavanje drugih i drugačijih. pritiska vršnjaka.počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. historije. iznosi vlastita mišljenja. − Afektivno područje: svjesno odabire. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. historiju. biologije. porodice. jezika. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. geografije. muzičkog odgoja. maketa. upoznavanje drugih i drugačijih. historije. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. historije. 160 . te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. dječija kreativnost. npr. časove jezika i teme slobodnog vremena.

Zagreb: Aline. En-Nevevi. Suvremene situacije neslobode 161 . Sullo. (2009): Tefsir Jasina. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. (2000): Razvojna psihologija. (1995): Učite ih da budu sretni.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I.R. Zagreb: Educa. F. Ibn Š. B. Slatina. M. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. M. B. Stoll. odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Jensen. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. M. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. D. L. (2005): Od individue do ličnosti. Ilić. Ebu H. Korkut. Kurdić. E. Zenica: Dom štampe. Zenica: Dom štampe. & Nilsson. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju. Hwang. A.LITERATURA El-Gazali. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. Novi Pazar: El-Kelimeh. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću. J. (2005): Ihja ulumid-din. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. (2002): Responsibilna nastava. & Fink. Zagreb: Educa. Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. (6. Bijeljina: Grafika. (2003): Razumijevanje mladih. Š. Sarajevo: Libris.: Super nastava. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. S. (1999): Mijenjamo naše škole. (2000): Rijadus-salihin. (1412 h): Kur'an s prevodom. Stojanović.

izrada zidnih novina. analiza statističkih podataka. B. iskazivanje iskustva. nesloboda. analiza i interpretacija tekstova. Dodatna ilustracija 7. Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti. sloboda. Razgovor. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. ljubav. strpljivost. 3. zloba. Potrebno predznanje 3. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. Hrvatski jezik: I. lakomost.1. Mažuranić: Priče iz davnine. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. potrošačku groznicu…). Obrazovna postignuća 4. 2447. reklamne kampanje. Sadržajna prilagodba. Ključni pojmovi 2. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka. A. analiza i interpretacija tekstova. zavist i slično. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. 2439. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. nemirna područja. ratovi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ljudska odgovornost. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. Šenoa: Povjestice. ropstvo. razumijevanje. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda. Misionarke ljubavi. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. KKC. grijeh (griješiti). Zemljopis: moderno ropstvo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. čitanje. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. Preporuke za korelaciju 8. 4. O. 1. Ključni pojmovi 2. osobito slobodu mladih. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. čitanje. Tomaš: Mali ratni dnevnik. br. razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. (6. Dramska igra. Hrvatski jezik: S. Naglašena vizualizacija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2445. Albert Schweitzer. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. KATOLIČKI VJERONAUK 7. D. odgovornost. promatranje i analiza fotografija. ljubav. Horvatić: 5. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. Dodatna ilustracija 7. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. zarobljenost Griješiti. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. poštenje. izrada plakata. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. istraživanje. uočiti povezanost grijeha i neslobode. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. Martin Luther King. vanjska i unutrašnja nesloboda. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Odabir kraćih tekstova. Preporuke za korelaciju 162 . 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Wilde: Sretni kraljević. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. zarobljenost grijehom. rad na rječniku.

Sloboda u očima današnjeg čovjeka. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. osobito mladih. Katekizam Katoličke crkve. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić. 1. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 4. Sadržajna prilagodba. 163 . 2. 5. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom.8. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. 3.

čitanje. Odgojni i socijalizirajući 164 . Povijest: 5. faraon. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. važnost vode i hrane u životu. Ključni pojmovi 2. 5.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. Ključni pojmovi 2. Sadržajna prilagodba. voda. Sjeverna Afrika. likovno ili scensko izražavanje. Jugozapadna Azija. Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. pismeno. 4. uočiti da se Bog brine za svoj narod. Wyler: Ben Hur. zlatno tele. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. S. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. piramide). Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. 1. Mojsije. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova. Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. KATOLIČKI VJERONAUK 7. mana. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. Deset savjeta (zapovijedi). Preporuke za korelaciju 8. pustinja. M. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Hrvatski jezik: H. (6. Michelangelov Mojsije. Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija tekstova. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Majer: Dolazak Hrvata. Život u pustinji. obećana zemlja. Potrebno predznanje 3. mana. Koristiti individualizirane materijale. 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. Masa i Meriba. Sinaj. Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. Dodatna ilustracija 7. Kovčeg Saveza. (6. Mojsije. Pustinja u svakodnevnom životu. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Obrazovna postignuća 4. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. W. Isto kao kod oštećenja sluha. prepelice. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. pismo. S. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. savez između Boga i čovjeka. Kranjčević. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije.

prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. Razgovor. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. V. stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. faraon. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja. Obrazovna postignuća 4. Izborni sadržaji za darovite 165 . Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Twain: Kraljević i prosjak. 2. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. 4. drugima i svemu što postoji. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. zlatno tele. Čitanje. pisanje novinskog izvješća. piramide). Hrvatski jezik: M. Sloboda i robovanja današnjih mladih. Povijest: 5. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7. Nazor: Veli Jože. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. uočiti važnost slobode. čežnja za slobodom. Ropstvo. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Isto kao kod oštećenja sluha. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. 1. Preporuke za korelaciju 8. Sadržajna prilagodba. Dekalog. koji se trajno zauzima za čovjeka. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Ključni pojmovi 2.ciljevi i sadržaji 5. čežnja. (6. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. sloboda. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1. sebi. pismo. Knjiga Ponovljenog zakona. Kovčeg saveza. Sinajski savez. Koristiti individualizirane materijale. 5. izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. pismeno izražavanje. Sjeverna Afrika. Wilde: Sretni kraljević. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Šabat. Dodatna ilustracija 7. Idolatrija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. razvijati odgovoran stav prema životu. 3. čitanje. O. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. analiza i interpretacija stripa. Svetište. Geografija: Jugozapadna Azija. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Stvaralačko prepričavanje. dramatizacija teksta. likovno izražavanje. vanjsko i unutarnje ropstvo. droga). Potrebno predznanje 3. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. ulazak u Obećanu zemlju.

ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. 3. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Govor na Gori. W. nečovječnost i nepravdu. fiksiranje papira na podlozi. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagodba sadržaja. Hrvatski jezik: A. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Osam blaženstava. pisanje novih prispodoba. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . Osam blaženstava.učenike 10. Isusov život i djelovanje. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. U govornim aktivnostima nema posebnosti. uočiti od čega nas Isus oslobađa. Preporuke za korelaciju 8. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. Dodatna ilustracija 7. film. prispodobe. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. usporediti Isusa i Mojsija. Šenoa: Povjestice. 4. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke. dramska igra. Kraljevstvo Božje. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje. Isusova blaženstva. Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. Isusova čuda. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. novi Savez. Obrazovna postignuća 4. Prilagodba biblijskog teksta. 3. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 2. Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. Isusova čudesa. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Isto kao i kod oštećenja sluha. Novi Savez. 4. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. veći prostor za pisanje). usporediti Isusova i današnja blaženstva. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključni pojmovi 2. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. 5. (6. Čitanje. Govor na gori. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Isusove riječi i djela (zakon novoga života.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Novi zavjet. Potrebno predznanje 3.Wyler: Ben Hur. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. Dati prednost usmenom izražavanju. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 2. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela.

Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima.Wyler: Ben Hur. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. tj. navesti Isusovu zapovijed ljubavi. nečovječnost i nepravdu. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode. Ljubav koja oslobađa – muka. duhovna djela milosrđa. izrada plakata. Odgojni i socijalizirajući 167 . Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Veliki petak. križni put. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. Veliki tjedan. Početci hrvatske pismenosti. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. 3. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. zapovijed ljubavi. izrada stripa. otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. Novi zavjet. Posljednja večera – likovne reprodukcije. 5. 1. Pomoć pri formiranju slijeda događaja. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. prispodoba o Posljednjem sudu. nova Pashalna večera. 2. razvijati sposobnost za društveni angažman. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Isusov život i djelovanje. veći prostor za pisanje). razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4. smrt. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu.1. smrt i uskrsnuće muka. pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Hrvatski jezik: O. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Nema posebnosti. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. Čitanje. Obrazovna postignuća 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Događaji i likovi Velikog četvrtka. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (6. uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. Wilde: Sretni kraljević. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. uočiti radikalnost toga služenja. borba za pravdu). objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. uskrsnuće. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. Potrebno predznanje 3. fiksiranje papira na podlozi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. 4. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. posljednja večera. tjelesna djela milosrđa. U govornim aktivnostima nema posebnosti. ali ne i reprodukcija. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Ključni pojmovi 2. djela milosrđa. W. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. igra uloga. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. proučavanje zemljovida. vatikanski sabor. Nema posebnosti. Čitanje. S. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću. 168 . navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje. Preporuke za korelaciju 8. različiti darovi i službe. Preporuke za korelaciju 8. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. (6. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. križni put. Film. izrada plakata. 3. 5. analiza i interpretacija tekstova i stripa. božansko i ljudsko lice Crkve. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. Odrediti što je Crkva. 2. Sadržajna prilagodba. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. W. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Golgota / Lubanja / Kalvarija. 3. Pojasniti značenje ključnih pojmova. Getsemani. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. sebi. II.Wyler: Ben Hur. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Tomaš: Mali ratni dnevnik. razgovor. otajstvo/misterij Crkve. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. naglasak staviti na bitno.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Rad s fotografijama. KATOLIČKI VJERONAUK 7. izrada plakata. Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Ključni pojmovi 2. razvijati odgovoran stav prema životu. 1. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Službe i darovi u Crkvi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. božansko i ljudsko lice Crkve. likovno izražavanje. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. Sveti grob. drugima i svemu što postoji. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja. Karta: raširenost kršćana u svijetu. 1. 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7.ciljevi i sadržaji 5. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). promatranje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Crkva – zajednica Isusovih učenika.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. nabrojiti redovničke zavjete. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. Obrazovna postignuća 4. analiza tekstova. sveti red. pripovijedanje i izlaganje. Potrebno predznanje 3.4. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. razvijati odgovoran stav prema životu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 3. 5. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. promatranje zemljovida. Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 . imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova. Životni poziv.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. hijerarhija. biskup. metropolije.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. drugima i svemu što postoji. (6. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Potrebno predznanje 3. redovnički zavjeti. sebi. Obrazovna postignuća 4. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). župe. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. analiza i interpretacija fotografija. 4. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. pastiri Crkve. Ključni pojmovi 2. Svećenik (župnik). đakon. Dodatna ilustracija 7. celibat. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). (nad)biskupije. redovnici/redovnice. opisati način života i rada redovnika. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključni pojmovi 2. papa. (nad)biskupije. župa. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. prezbiter. Istraživanje (terenska nastava). U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. redovi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. kršćanski poziv. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). Pastiri Kristove Crkve sveti red. samostan. 1. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom.

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. II. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. izrada plakata. uočiti i objasniti važnost II. analiza i interpretacija tekstova. 1. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Nema posebnosti. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. Vjernici laici. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ivan Pavao II. Vjernici laici. Dodatna ilustracija 7. Dodatna ilustracija 7. Sadržajna prilagodba. područja djelovanja laika. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Čitanje. vatikanski sabor. Vjernici laici i II. razvijati odgovoran stav prema životu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 170 . razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Uzleti srednjovjekovne Europe. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. čitanje i interpretacija tekstova. Potrebno predznanje 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Prilagodba sadržaja. Ivan Merz. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). 3. 2. klarise). sebi. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga. pripovijedanje i izlaganje. izrada mentalne mape. 2. Spoznati i imenovati vlastite talente. različite osobe i službe u Crkvi. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). (6. Redovnički zavjeti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. 5. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. zatvorene karmelićanke. drugima i svemu što postoji. Obrazovna postignuća 4. Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. vatikanski sabor i vjernici laici. Omogućiti posjet samostanu. Ora et labora. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4.5. 4. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV.. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Lik u proznome djelu. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). pripovijedanje i izlaganje. rad s fotografijama. 1. Neke izabrane redovničke zajednice (npr. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pismeno izražavanje. Preporuke za korelaciju 8. dijapozitivi. Nema posebnosti. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. Crkva. Moguće duže vrijeme usvajanja. Nema posebnosti. razgovor o konkretnom iskustvu. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu).

stoljeću. (6. Crkva. U govornim aktivnostima nema posebnosti. patareni. (6. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7.4. CRKVA KROZ POVIJEST 1. križarski ratovi. Potrebno predznanje 3.-14. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. CRKVA KROZ POVIJEST 2. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. širenje islama. crkveni raskol. Nastavnu cjelinu. Ključni pojmovi 171 . Nastavne sadržaje približiti samo informativno. a individualno uvježbavati IV. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). heretik. veći prostor za pisanje). promicanje kulture i umjetnosti). Istraživanje tekstova i dokumenata. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. preveliko bogatstvo). izrada umne mape. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. Inkvizicija. 4. 5. Osnivači prosjačkih redova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. misijski pokret. isusovci. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. redovnici. protestantizam. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Dodatna ilustracija 7. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Nastavnu cjelinu. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. film. katarski pokret (albigenzi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. obnova redovništva i prosjački redovi. nastanak prosjačkih redova. 2. Prilagodba sadržaja. inkvizicija. izrada plakata.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. valdenzi). 4. križarski ratovi. a individualno uvježbavati IV. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. st. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. pripovijedanje i izlaganje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. fiksiranje papira na podlozi. Tridentski koncil. Počeci i razvoj kršćanstva. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. nacionalnih. prosjački redovi. Nema posebnosti. 5. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. 1. osnivanje sveučilišta. vjerskih. 3. inkvizicija. inkvizicija. diskusija (parlaonica).).

Preporuke za korelaciju 8. Ivan XXIII. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Glazbena kultura. veći prostor za pisanje). U govornim aktivnostima nema posebnosti. usvojiti i razumjeti nove pojmove. protestanti (protestantizam). Dodatna ilustracija 7. razvijati sposobnost za društveni angažman. Život i rad Ignacija Loyole. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. Ivanu XXIII. Ključni pojmovi 2. film. izrada plakata. borba za pravdu). Istraživanje. luterani (evangelici).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. opisati misijski pokret. izrada plakata. Novo lice Crkve u XX. Drugi vatikanski sabor. Martin Luther. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve. Martina Luthera. kalvinisti (reformirani). (6.. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. Povijest: Reformacija i katolička obnova. nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. djelovanje i obnova Crkve. prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove. analiza i interpretacija tekstova. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. vjerskih. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. CRKVA KROZ POVIJEST 3. 5. 5. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. diskusija (parlaonica). razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Istočni raskol. stoljeću socijalni nauk Crkve. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi. Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. fiksiranje papira na podlozi.2. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Ignacije Loyola. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve. Istraživanje.).. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Potrebno predznanje 3. pape. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. anglikanci. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). izrada umne mape. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. stoljeća. Ivan Pavao II. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II. prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka. reformacija. 2. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. Potrebno predznanje 3. tj. uočiti i odrediti značenje II. nacionalnih. pripovijedanje i izlaganje. Preporuke za korelaciju 172 . uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Obrazovna postignuća 4. Tridentski koncil. 4. isusovci. analiza i interpretacija tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 7.

Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. simboli. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. likovno izražavanje. (6. enciklika. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). Pavao VI. KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . život i djelovanje Isusa Krista. slike i stripa. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. meditacija uz fotografiju. 3. Obrazovna postignuća 4.8. 2. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. dekristijanizacija. 5. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Tehnička kultura: 5. veći prostor za pisanje). Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. fiksiranje papira na podlozi. veći prostor za pisanje). Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. 7 sakramenata. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Crkva. 4. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom. fiksiranje papira na podlozi.. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). 3. Znakovi u životu. sliku ili dijapozitive. 1. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. sekularizacija. Ivan XXIII.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Ključni pojmovi 2. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. 2. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija teksta. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razred: prometni znakovi i propisi. KATOLIČKI VJERONAUK 7. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. Potrebno predznanje 3. 1.

Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Katekumeni (katekumenat). prilagoditi tekstove. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija. crkveno graditeljstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. potvrda. 3. krstionica…). Nema posebnosti. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. kapele). ambon. čitanje. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. svetohranište. unutrašnjost crkve.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. stilovi gradnji kroz povijest. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. kapela. izrada mentalne mape. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova.Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. krštenje vodom i krvlju. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. (6. razred: Vode na kopnu. Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. 2. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. Naglasiti bitno. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. katedrala. Inicijacijski obredi drugih religija. unutarnje uređenje crkve (oltar. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. potvrda. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. 174 . Potrebno predznanje 3. krštenje (krst). Geografija: 5. euharistija. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. razred: Pojava kršćanstva. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. Veliki četvrtak. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Crkvene zgrade crkva. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. Dodatna ilustracija 7. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga. 4. mučeništvo prvih kršćana. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. Potrebno predznanje 3. razgovor. inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu). krstionica. darovi Duha Svetoga. pripovijedanje i izlaganje. župne crkve. Usvojiti nove pojmove. (6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 6. protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). Preporuke za korelaciju 8. Katakombe. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. Ključni pojmovi 2. Članovi Crkve. Istraživanje. Tijelovo. 1. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. razumjeti ih i rabiti ih. Ključni pojmovi 2. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. crkve (katedrale. Povijest: 5. svetohranište. 5. analiza i interpretacija tekstova i slike. Obrazovna postignuća 4.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Terenska nastava. 2. Stil gradnje vlastite župne crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Europa u vrijeme baroka. pripovijedanje i izlaganje. Liturgijska godina. časoslov). (6. Nema posebnosti. Likovna kultura: prostorno oblikovanje. istraživanje. obrednik. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Glazbena kultura. misnica. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). svetohranište. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. štola. 3. ampulice). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ambon. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. moderni stil. razlikovanje i imenovanje. a po mogućnosti i misnog ruha. jezik i glazba misno ruho. otkriti ljepotu duhovne glazbe. Nema posebnosti. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. analiza i interpretacija tekstova. mitra). plitica/patena. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. masa i prostor. izrada plakata. razvijati sposobnosti gledanja. navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. Neki važniji sakralni objekti drugih religija. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. slušanje liturgijske glazbe. misno ruho (alba. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. slušanja. barok. objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). Humanizam i renesansa. liturgijski predmeti. Preporuke za korelaciju 8. renesansa. 1. liturgijski predmeti (ciborij. prepoznavanje. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . Preporuke za korelaciju 8. liturgijski jezik. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. liturgijske knjige. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. Ključni pojmovi 2. razgovor. istraživanje. liturgijska glazba. imenovati liturgijske jezike. Likovna kultura. Obrazovna postignuća 4. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 7. gotika. slike…). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. romanika. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. Pojačana vizualizacija. sudjelovati na probi župnoga zbora. doživljavanja. Dodatna ilustracija 7. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. rad s fotografijama. 5. CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. pripovijedanje i izlaganje. 4. Liturgijski predmeti. Konkretizacija u sakralnom prostoru.4. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. Prijedlozi za metodičku obradu 6. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Potrebno predznanje 3. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. liturgijske knjige (misal. liturgijske boje. Proučiti liturgijske geste. imenovati ih. gregorijanski koral.

Lk 2. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Preporuke za korelaciju 8. fotografija i stripa. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.12-14). Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. kruha i vina. 1. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. Ključne pojmove konkretizirati.26-38. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. INRI. KATOLIČKI VJERONAUK 7. evanđelja. IHS. Marija u Evanđelju. Nema posebnosti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. Isusovo rođenje. religiozne. pojačano uvježbavanje. značenje vode. sveti znakovi.25-27. Dj 1. Ključni pojmovi 2.1-19. konzumističke. Upoznati simbole i kratice drugih religija. 3. 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. MARIJA U CRKVI 1. 4. primijeniti didaktičke igre. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Anđeo Gospodnji. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. istraživanje. Obrazovna postignuća 176 . tamjan. Simboli drugih religija. riba – znak kršćanskog raspoznavanja.obrazovnim potrebama 2. Znakovi i kratice u životu. Obrazovna postignuća 4. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. (6. izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji. Terenska nastava. Dodatna ilustracija 7. Potrebno predznanje 3. Sadržajno prilagođavanje. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja. domoljubne. Nabrojiti. Teškoće u svladavanju kratica. 5. Razgovor. izrada plakata i mentalne mape. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. alfa i omega. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Likovna kultura. Potrebno predznanje 3. (6. analiza i interpretacija tekstova. seksističke…). pripovijedanje i izlaganje. Iv 19. ekološke. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Konkretizacija u sakralnom prostoru. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi.

Izborni sadržaji za darovite učenike 10. likovno i pismeno izražavanje. te nacionalnoga ponosa. Uznesenje. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. 3. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Nema posebnosti 2. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. razvijanje ljubavi prema svome narodu. navesti neke marijanske pjesme i molitve. Ključni pojmovi 2. upoznavanje povijesnih. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Rođenje BDM. otajstva krunice. analiza reprodukcija. KATOLIČKI VJERONAUK 7. pripovijedanje i izlaganje. Interpretativno čitanje i krasnoslov. a ne zahtijevati reprodukciju. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. Vrste razgovora. Dodatna ilustracija 7. Marija u likovnoj umjetnosti. 1. Anđeo Gospodnji (molitva). novozavjetni spisi. 1. krunica. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. kulturnih i religioznih značajka domovine. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje. Predaja. Marija u književnosti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji. opisati i protumačiti molitvu krunice. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. pisanje kratkog eseja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Blagovijest. Bezgrješno začeće. Bezgrješno začeće). nema posebnosti. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. 4. Pieta. Dodatna ilustracija 7. marijanska svetišta. Osnovne informacije o Marijinom životu. Litanije. Obrazovna postignuća 4. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda.4. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. MARIJA U CRKVI 2. Preporuke za korelaciju 8. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. Uznesenje. nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 177 . Stvaralačko prepričavanje. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve.

konklave. (6. a ne zahtijevati reprodukciju.obrazovnim potrebama 2. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. samostan. konklave. njezinoj prošlosti. Dodatna ilustracija 7. bazilika sv. Petra i Vatikanu. imenovati sadašnjeg papu. pripovijedanje i izlaganje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. rad s fotografijama. molitva. Crkva kroz povijest. 4. Vatikan. 3. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. rad. Petra. Rimski biskup papa. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu. Obrazovna postignuća 178 . papina nezabludivost. Pojačana vizualizacija. Razvijati ljubav prema Crkvi. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. redovnički zavjeti. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Vatikan). pastiri Crkve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. Sadržajna prilagodba. 3. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. izrada plakata. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. redovi. Povijest. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. 5. odnosno predodžba (konklave. usvojiti i razumjeti pojam konklava. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) 1. Apostol Petar. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. (6. 4. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Istraživanje. redovi. Ključni pojmovi 2. jedan dan u životu pape i sl.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. crkvena hijerarhija. Nema posebnosti. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. Potrebno predznanje 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. papine obveze (npr. Poziv. 5. redovnici. Vatikan. koristiti razne vrste pomagala. Potrebno predznanje 3. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. redovnice. Obrazovna postignuća 4. zavjeti. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. Švicarsku gardu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.

drugima i svemu što postoji. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada plakata. istraživanje. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. razvijati odgovoran stav prema životu. Posjet samostanu. 3. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. (6. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Preporuke za korelaciju 8. Križa u Ninu. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. Prijedlozi za metodičku obradu 6. crkve (katedrale. 1. analiza i interpretacija tekstova. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Barceloni. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.4. 5. Europa u doba baroka). razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. unutarnje uređenje crkve. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). izlaganje. Potrebno predznanje 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. sebi. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. 2. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda). Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . Dodatna ilustracija 7. izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. pripovijedanje i izlaganje. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. 4. katedrale i crkve pojedinog stila. Nema posebnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. razlike između pojedinih stilova. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. izrada plakata. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. bazilike u Rimu…). dijapozitivi i fotografije. Sadržajna prilagodba. katedrala u Milanu. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. čitanje i interpretacija teksta. Beču. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame. koristiti razne vrste pomagala. kapele). župne crkve. Ključni pojmovi 2. crkva sv. Humanizam i renesansa. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Katakombe.

Obrazovna postignuća 180 . 4. Potrebno predznanje 3. vjerskih. Dodatna ilustracija 7. 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti. 2. Sadržajna prilagodba. Glazbena kultura. (6. 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.10. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Nema posebnosti. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. (6. 3. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. koristiti razne vrste pomagala. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. nacionalnih. 4. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4. Nema posebnosti. Nema posebnosti. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Nema posebnosti. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Naglasiti bitno. 2. 1.

Nema posebnosti. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. Preporuke za korelaciju 8. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 4. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. Likovna kultura. 1. 2. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. nacionalnih. 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. vjerskih. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta.4. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Profil nastavnika. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično . 181 . formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Glazbena kultura. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Naglasiti bitno.

odnos prema radu 6. osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju . Aktuelna zbivanja . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1.uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1.u korak s vremenom 4. upozoravanje na rizična područja u BiH. Humani odnosi 8. Moralni odgoj 3. kolektivu i na javnim mjestima . pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole .razvijanje radnih navika.upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici. Kulturno i prirodno nasljeđe 2.upoznavanje.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom . posluženju. higijeni. BiH i svijetu. zdravoj prehrani. saznajna komponenta 7.građenjem pravilnog stava prema moralu.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.Zadaci: . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . Kultura življenja . Pedagoško.zdrav način života 5. prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . pozitivnog odnosa prema radu. psihološko.4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . kulturnog i prirodnog nasljeđa . na neodlaženje u rizična područja . održavanju zdrave težine. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Kulturno i prirodno nasljeđe . Radne navike. samopouzdanja.

šta treba znati o AIDS-u .4 sata .posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji.Konvencija o pravima djeteta: . Kultura življenja .umjetnosti . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.nauci . učeniku generacije.4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: .prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje . odgojno disciplinskim mjerama .sportu .znakovi o pravima djeteta 3.Zašto poštovati kućni red škole .alkoholizam .Pravila škole .Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika.3 sata .dijete ima vlastita prava . Moralni odgoj . industrijska postrojenja) 2.odluke koje donosim 183 .odnos prema alkoholu u društvenoj sredini ..Upoznavanje.jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti . kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4. kulturnog i prirodnog nasljeđa .terorizam.sredini .ponašanje na javnim mjestima .popratne pojave pušenja ..u korak s vremenom .uključivanje u borbu protiv AIDS-a .posjeta pozorištu i muzeju .svijetu . tehnici.institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .stvaralaštvo učenika u školi (u muzici. Aktuelna zbivanja .zdrav način života .inovatorstvo .) .šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .saobraćajni propisi i njihovo poštivanje . likovnoj umjetnosti.obrazovanju .kulturi .

sprečavanje nesreća u kući .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .vježbe opuštanja i relaksacije 7. kao i načinu rada .moj odnos prema drugovima i drugaricama .4 sata .4 sata .težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 . Radne navike.razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti . odnos prema radu .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6.4 sata .kada servirati gostima hranu 5.zabrinutost za svoju vanjštinu .odmor i rekreacija .praktičnost i susretljivost u radu . psihološko.maštanje o budućnosti .stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost .potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti .pojačana osjetljivost/emocionalnost . saznajna komponenta .moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe . nepušenju održavanje zdrave težine korištenje. Pedagoško.- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno. Humani odnosi .zašto je značajno poznavati sebe .zaokupljenost svojim spolom .neodgovoran odnos prema radu . zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti .poželjne osobine ličnosti .kako aktivno učiti .pojačana nesigurnost .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima .metode uspješnog učenja .praćenje nastave .pozitivan stav prema radu.šta rad daje i znači za nas i druge .nepoželjne osobine ličnosti .kako biti društveno aktivan .

A.3 sata .šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.privredna kretanja na području grada . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . E. Profesionalna orijentacija . (2006). Zelenika. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. Kalaš.. Sarajevo...- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.. Dž.za personalni dosje učenika .priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Mujkanović.rad .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić.5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.informisati učenike . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . P. Handicap International 185 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful