Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

Jazavac pred sudom(odlomak) 27. I. F.moje 22. Oslo pod snijegom(odlomak) 25.Bešeskija. Sekulić. putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. Jesen 29. Kikić. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Z. putopis. H. Šehović. James Cook (odlomak) 24. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa.M. M. Kočić. Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. P. N..Čukovski. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih . dnevnik Uočava razliku između ljetopisa. Jovanović. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 . Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28..

impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. ne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. naravno. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. sprezanje/ konjugacija. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. god. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. li. doista. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. kraju. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 . prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom.RJEČNIK.

Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. količina. i II. priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. razlikovati. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I.imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. i II. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. l. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. Objašnjava službu gl. jd.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. njegovim postupcima. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja. pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. boja. Dnevnik pripovjedački uobličen. kako je dobio ime itd. ulice. rečenična intonacija. stvaralački diktat. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. polazak u školu. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 . trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. dijelova naselja. dijelovi sela. trgovi. diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje. parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se.Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih.

Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. umrijeti. r. maske i kostimografije 13 .) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. živjeti.ć. plakati. dinamična kamera. pisanje vokativa. nabrajanje rečeničnih dijelova. scenografije. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. smjeti. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume. je i ije u gl. plan. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m.jd. jd. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu. čija osnova završava na –je(htjeti. vožnja. panorama) Filmska maska.r. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom. literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar.

scenografija. kvadrat. pustolovni. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 . Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. Cankar. I.izražajna sredstva: govor. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Branka Primorac: Maturalac 7. E. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. fabula prikazana kvadratima scenografiju. kriminalistički. gluma. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. Najt. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. kostimografiju. domoljubnih. Crtice iz moje mladosti 13. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. Alija H. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih.

3. 15 . stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. televizija. internet. reprezentativnosti. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka.. čitanačkih i lektirskih). likovnom kulturom. odgojnosti. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.) Također.kao i principima integracije i korelacije. 6. teorije i interpretacije književnosti. umjetničke. priručnici za nastavnike. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Medijska čitanka. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi.Nastavni program za predmet Bosanski. egzemplarnosti. muzičkom kulturom i dr.Videočitanka.hrvatski.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. biblioteka). Naš jezik. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). b) rasporedu. rječnik. 4. te dvije školske pismene zadaće). 2. tekstualne adekvatnosti itd. pravogovor.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. periodika. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Osnovni ciljevi.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. pravopis. zadaci. priručnici za učenike(radne sveske).srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.biografija i bibliografija. pisci. Vodič kroz lektiru. Književnost (interpretacija književnih tekstova. Kultura izražavanja. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). radio. Jezik (gramatika. Medijska kultura (strip. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. metodičari).etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.te medijske kulture. razvoj standardnog jezika). odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova.

7.STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimično 16 .

3 za sve četiri jezičke vještina i A2. na pošti. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 . jelovnici. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. natpisi na javnim mjestima.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete.nivoa A2. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. * A1. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. kratka pisma.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. poruke.

slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . what. telefon. outings itd. that.izražavati: . osnovni rječnik. osnovni rječnik.Determinatore .određenih riječi. working conditions. climate. some. zero . culinary art itd. domestic and wild animals . ordering or serving a meal in a restaurant. .recitiranjem recitacija i pjesama . dirty-clean. željeznički kolodvor. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima .označavanjem: . npr.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. vezane za zadane teme i gramatiku.pokazne pridjeve: this (girl). much. its. (a) few. ask-answer.osobne (padež subjekta i objekta) . . nothing) Pridjeve .upitne pridjeve. transport itd. mjesta itd. that (boy). poštu. one’s) .kratke opise ljudi.Svijet životinja. razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje . climate.Moja zemlja. anybody. social customs itd. . npr. theirs. npr. niječni. have/have got (potvrdni. possessions. ours. npr. npr. description of climate. will.Životni uvjeti.redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: . what.predmete tačnih/netačnih tvrdnji . . sports and games .davati specifične obavijesti .upitne (who. all. the. which. prošireniji rječnik. seasons of the year. unemployment. geography.7. fraza i rečenica . must. događaja. whose .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . nobody. school choir.Vrijeme i godišnja doba.koristiti javne usluge (npr. have to. whose) . orange juice 18 .spajanjem stubaca A i B . zdrava ishrana.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i .pokazne (this. .svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja . people .opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE . family gatherings . his. names of some meals. predmete. an.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. npr.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. npr.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . nešto prošireniji rječnik.izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan . npr.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate . expensive. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. (a) litle . npr. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: . preparing meals. these. pets. school curriculum. geography.Zdravlje. upitni) Modalne glagole: can . prošireniji rječnik. these (girls). many.ispravljanjem pogrešaka.brojive i nebrojive . prošireniji rječnik. hers.yours. supermarket.govoriti o prošlim .Škola. npr. any. people.članove : a. vezane za zadane teme.popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . employment. učenici će naučiti koristiti: Afikse. which.Obitelj.pridjeve neodređene količine i broja. osnovni rječnik.osobe.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika . npr. predmeta.sastavljati dijaloge način . those) .sudjelovati u razgovorima na zadane teme .neodređene (somebody. . crylaugh Složenice. anything. dirty Antonime.Slobodno vrijeme.ljude .prepričavanjem kratkih tekstova .nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. prošireniji rječnik. particular weather.tačnih/netačnih tvrdnji . npr.posvojne pridjeve .could. aerodrom) .posvojne(mine. guitar lessons. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. something. npr. those (boys) . osnovni rječnik.pisma dopisnom prijatelju itd. may. some extracurricular activities . vezane za zadane teme. npr.prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati . .

ako je potrebno.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. običaje. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 . selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. edukacije.Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. or. but. kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. slobodnog vremena učenika. mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. a u okviru datih tema. npr. na ono što učenike interesuje itd.Vremenske rečenice . discuss a subject. Naučiti da poštuju tradiciju. navike drugih ljudi itd.rečenice ( prvi tip) . care about us itd. vezane za zadane teme. because itd. nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. walk a dog. komunikaciji. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Rečenice: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.If. načina življenja a u okviru datih tema. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.

I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Sredstva. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. da bi im bili što atraktivniji. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. čitanja i pisanja. već mu nakon toga. za uočavanje pojedinih detalja itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. ulogu igra i kreativnost izražavanja. estetske i intelektualne sposobnosti. govora. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Naravno. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. određene pojedinačne informacije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. raznovrsniji i pristupačniji. i njegovim doživljajima i uzrastom. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. poštuju gramatička i sintaksička pravila. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. koristi odgovarajuća leksika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. te razvija njegove kulturološke. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. podstiče kreativnost. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. koliko je to moguće. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. jednostavan opis) ili slobodno 20 . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. uz pohvalu za aktivno učešće. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. na prikladan način ukazati na greške. izbor i prilagođenost teme. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. pisanje prema modelu.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. pismenih vježbi. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.(kreativno). Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. u svakom polugodištu po jedna. izvještaja.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. umjetnosti. oglasa. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. . biologije. Interkulturalne vještine Učenici će: . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. SMS ili e-mail poruka itd. kao što su pisanje pisama. kontrolnih zadataka. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. matematike. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. 7.

ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. vozni red.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. DRUGA GODINA UČENJA . diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. razglednice ili jednostavna pisma. rutinskim događanjima.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 . ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska.3 za sve četiri jezičke vještine. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. a za vještine govora i pisanja bar A1. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika. jelovnici. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura.

their culture (osnovni vokabular) 23 . that. rake. . pupils’ things.Pokazne (this. nebrojive . anybody. much.upitne pridjeve (what.obraćati se ljudima . povezivanjem riječi u stupcima A i B.Determinatore. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. gym.trenutnu aktivnost . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.ljude i predmete . watering can). many.brojive. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. some gardening tools (spade. kupovina (at the supermarket. have/have got (potvrdna. peoples. odrična. upitna forma) Glagole: be. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. buying some vegetables and fruit).pridjeve neodređene količine i broja (some. Porodica 7. going out (library. (vegetable/flower garden).locirati ljude i predmete 2. i reagirati .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . those (boys) . may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. whose) .predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) . nobody. these. npr. popunjavanjem praznina. • Slobodno vrijeme . which. the.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. visiting relatives. npr. my clothes. in the country (camping. some musical instruments…) • Zemlje i oblasti. school subjects.at the park (slide. narodi . tent. what. swing.pokazne pridjeve. something…) Pridjeve: . . these (girls). extracurricular activities. upitna forma) Present Continuous (potvrdna.upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola . izvršavanjem uputa i naređenja. lunch box. uncle.: izvršavanjem uputa i naređenja.Neodređene (somebody. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.Upitne (who. that (boy).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno. jump rope). dovršavanjem rečenica.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: . 2) verbalno. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. razred . yours…) . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. upitna forma) Modalne glagole: can. those) . furniture. any. odrična. seasons of the year.članove: a/an. friends itd.Lične (padež subjekta i objekta) . entertainment • Okruženje. which.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.Prisvojne (mine.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.opisivati: . kao npr.neka raspoloženja i stanja . this (girl). davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. Životinje Praznici . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.prisvojne pridjeve.identificirati ljude i predmete . outings.tražiti i davati informacije 1) neverbalno. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. weather (rainy.zero . grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. sunny…) in the garden. . aunt. swimming pool). grandfather. odrična. ispunjavanjem tabela i križaljki.: ponavljanjem riječi. fire) • Škola (school premises. all) .slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother. odnosno negativne ili netačne odgovore. npr. usebi ili naglas.

prepričavanjem kraćih tekstove. in front of) .prepisivati kratke tekstove . odrična. opisivanjem predmeta. oblikovanje itd. nedopadanje. iznenađenje.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. razočarenje.način (slowly. neslaganje.mjesto (in.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .Složenice u vezi sa datim temama ( football. have got. quickly) Prijedloge: . on. may) .govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular. hot – cold . east. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. zahvalnost . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: .vrijeme: in. domestic. npr.. zanimanje i oduševljenje za nešto. upitnoj i zapovjednoj rečenici . zadovoljstvo. make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. basketball. to do homework. pets (osnovni vokabular) • Praznici .izviniti se i prihvatiti izvinjenje . b) PISANJE: Učenici će: . right. (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. his house etc.recitirati.mjesto .ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s..prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu . najčešće (a.Osnovni red riječi u potvrdnoj. swimmingpool.Skraćenice.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .: kroz crtanje.) 2) verbalno.igrati uloge .ispunjavati tabele/križaljke . behind.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje.sposobnost i dopuštanje (can. dopadanje.m. pen-friend) . do) Priloge (najčešće): . p.. redati riječi u smisaone rečenice . UK. -ing) . wild animals. pjevati i igrati jezične igre itd. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have. be.pisati po diktatu . on. up – down. slikanje. west) . John’s book. npr.sugerirati neku akciju (Let’s …) .emocije: slaganje.m. (potvrdna.pisati kratke sastave na poznate teme itd.znanje i neznanje .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. ples) 24 .: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima. at Rečenice: . skraćenice za dane u sedmici i mjesece .posjedovanje (have. under. USA.davati upute i naređenja . situacije ili aktivnosti itd. odričnoj.dovršavati rečenice .vrijeme .smjer (left. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .

. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. npr. koji se razlikuje od kulture do kulture. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd.govor tijelom.: Dobar dan i Good morning/afternoon. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. ispusti nešto ili pogriješi. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. itd. i njegovim doživljajima i uzrastom. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: 25 . Shodno tome. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. Oops! kada neko padne. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). Sredstva. podstiče kreativnost. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ovo može podrazumijevati: . estetske i intelektualne sposobnosti. ili Dobar dan i Good day) .uzvike (npr. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. te razvija njegove kulturološke. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku.

U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. poštuju gramatička i sintaksička pravila. izvještaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. biologije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. uz pohvalu za aktivno učešće. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. pisanje prema modelu. kao što su pisanje pisama. precizna uputstva. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. koristi odgovarajuća leksika. oglasa. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. 26 . kao i pravila pravopisa i interpunkcije. raznovrsniji i pristupačniji. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. matematike. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. izbor i prilagođenost teme. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. određene pojedinačne informacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da bi im bili što atraktivniji. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. umjetnosti. na prikladan način ukazati na greške. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. SMS ili e-mail poruka itd. čitanja i pisanja. koliko je to moguće. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. govora. već mu nakon toga.

diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. pismenih vježbi. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: .Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata.upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 27 . u svakom polugodištu po jedna. . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kontrolnih zadataka. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.

Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. obitelji. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). kratke informacije o nekoj osobi. jednostavan diktat).NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Još uvijek se primjećuje strani naglasak. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. izobrazbu. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Može razgovarati na zadanu temu. poslu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Učenik zna opisati obitelj. vlastito porijeklo. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. bližoj okolini). Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. 28 . • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. prospekti. lične podatke. oglasi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. jelovnici. druge ljude.3 i djelimično nivoa A2. U svakodnevnim tekstovima (npr. čime se bavi. naučenih izraza.

. Mathe mag ich nicht. Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?. posebno ako su ilustrirane. . . 7.popunjavanjem praznina u tekstu.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1.in der Küche.popunjavanja tabela i sl.odgovaranja na postavljena pitanja. Ich habe kein Haustier. 6. . igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Das Zimmer ist nicht groß.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. . 3. Wie geht es dir?) . aber ich habe genug Platz....popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. 2.. i 3.pridruživanja slike tekstu. Mein Lieblingstier ist. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će ..razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. 5. 8. Ich möchte lieber eine Cola.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .čitati rečenice i kraće tekstove. posjeta prijatelju. odlazak na izlet. plan učenja.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.. .Prisvojne zamjenice u 2.u programu kina odabrati film.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) ...Lične zamjenice u dativu (mir. aber sie gefällt mir.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.razumjeti jednostavne pisane upute. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. . . . .zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.dopunjavanja teksta.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Ihnen) . Möchtest du etwas trinken?.. muzej. . 4. .popunjavanjem tabela. . pozorište. . .Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Mein Vogel kann. -pisati jednostavne poštanske karte ili email.povezivanjem slike i slušanog teksta. . ihr) ..napisati sasvim jednostavna saopćenja. npr. . Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . Odlazak u kino.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen. pozorište. dir... Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino. zahvaliti se. licu množine (euer. 29 .Lične zamjenice u u akuzativu (množina) . razumjeti mjesto i vrijeme. Zamjenice: . : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. .

Ja/NeinFragen).prezent modalnih glagola mögen. zu Hause bleiben.prezent povratnih glagola. .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.dopunjavati izostavljene riječi.postavljati jednostavna pitanja. .. die Clique treffen. .. ... . Was kostet. wollen. Ball spielen . Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. . müssen. . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. aber.preterit glagola sein i haben (1. Vikend: richtig ausschlafen.rekonstruirati riječi i rečenice. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. 30 . . die Zirkusnummer.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. PISANJE Učenici će: .samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen.prezent glagola sa razdvojnim prefiksom.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. i 3.voditi dijaloge prema datoj skici. upitna (W-Fragen. . dijelove rečenice ili cijele rečenice. der Krimi..prepisivati rečenice i kraće tekstove. . etwas mitnehmen/vergessen. . lice jednine) Brojevi: .igrati uloge. frei haben . onda .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.konstrukcija es gibt + akuzativ. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht)..redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna.. ili.. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: .

te razvija njegove kulturološke. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. za uočavanje pojedinih detalja itd. određene pojedinačne informacije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. estetske i intelektualne sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. na prikladan način ukazati na greške. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. govora. već mu nakon toga. uz pohvalu za aktivno učešće. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. čitanja i pisanja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. izbor i prilagođenost teme. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. i njegovim doživljajima i uzrastom. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . precizna uputstva. podstiče kreativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Sredstva.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pisanje prema modelu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. raznovrsniji i pristupačniji. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). oglasa. . što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. popunjavanje formulara. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. da bi im bili što atraktivniji. SMS ili e-mail poruka itd. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. koliko je to moguće. pismenih vježbi.upoznavati različite kulture i tradicije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. matematike. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. izvještaja. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.uzrast učenika. 32 . Interkulturalne vještine Učenici će: . biologije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. koristi odgovarajuća leksika. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. umjetnosti. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. kontrolnih zadataka. kao što su pisanje pisama. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. u svakom polugodištu po jedna. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Naravno. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.

Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. koji govore o svakodnevnom životu. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. lične podatke.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih.NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. u prodavnici). Znanje o jeziku 33 . vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. jednostavan diktat). naučenih izraza. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

ljetni raspust 9. npr. .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .opisati ljude i predmete . moje okruženje 17.popunjavanjem praznina u tekstu.napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . jednostavne informacije i sl.izvinuti se . poželjeti mu brzo ozdravljenje. . praznici 13. im Gebirge.govoriti o trenutnoj aktivnosti . . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .pridruživanja slike tekstu. život u porodici / obitelji 12. . životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Mathe. Wie geht es dir?) . ljudsko tijelo i zdravlje 16. . .imenovati zgrade u gradu.imenovati odijevne predmete.popunjavanjem tabela. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .tražiti i nuditi pomoć. .in der Küche Zamjenice: . škola (školski predmeti. 34 .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . svakodnevni život 11. .pitati nekog za zdravlje. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .čitati rečenice i kraće tekstove. . stanovanje 15. govoriti o svojim omiljenim predmetima.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen.Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu.imenovati nastavne predmete. . . odijevni predmeti 18.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Deutsch finde ich super. Deutsch.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . .Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. odlazak u kupovinu 14. . Škola: das Schuljahr.povezivanjem slike i slušanog teksta.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . raspored časova) 10. Gegen Mittag komme ich nach Hause.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8.Lične zamjenice u akuzativu . : Ljetni raspust: am Meer.

. PISANJE Učenici će: . Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. ili. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . upitna (W-Fragen... ... zahlen.. Shodno tome.. wollen. i 3. aber. nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht). Odlazak u kupovinu: der Supermarkt.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .postavljati jednostavna pitanja.Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. im Haus. .igrati uloge. Ich finde die Jacke schön und modern. oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann.rekonstruirati riječi i rečenice. das Wohnzimmer.popunjavanja tabela i sl. Geschenke. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. .? Stanovanje: in der Stadtmitte.preterit glagola sein i haben (1. einen Ausflug machen….samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . Ljudsko tijelo. Ja/Nein-Fragen). die Küche. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.. Moja okolina: der Wald.prezent modalnih glagola mögen. die Wiese.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.konstrukcija es gibt + akuzativ.voditi dijaloge prema datoj skici.. onda .glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna. lice jednine) Brojevi: . . sprechen)..dopunjavanja teksta. . GOVOR: Učenici će: . müssen. . in der Wohnung. . .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Was kostet. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 . im Bett liegen. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. .odgovaranja na postavljena pitanja. der Park. .prepisivati rečenice i kraće tekstove. der Wunschzettel.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. im zweiten Stock..dopunjavati izostavljene riječi.prezent nepravilnih glagola (fahren. der Einkaufswagen.prezent povratnih glagola. zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. .

da bi im bili što atraktivniji. te razvija njegove kulturološke. izvještaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. određene pojedinačne informacije. koristi odgovarajuća leksika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. za uočavanje pojedinih detalja itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. raznovrsniji i pristupačniji. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. već mu nakon toga. čitanja i pisanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. i njegovim doživljajima i uzrastom. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. oglasa. na prikladan način ukazati na greške. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. 36 . precizna uputstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva. estetske i intelektualne sposobnosti. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. da se logički slijede događaji koji se opisuju. uz pohvalu za aktivno učešće. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. koliko je to moguće. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. popunjavanje formulara. govora. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. izbor i prilagođenost teme. kao što su pisanje pisama. pisanje prema modelu. SMS ili e-mail poruka itd. podstiče kreativnost. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.

biologije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.upoznavati različite kulture i tradicije. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. matematike. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 37 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

pozivnice. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva. križaljke piše lične poruke. zadatke.1. natpisima. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. čestitke. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. poruke. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 . recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. upitnike. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. oglase. oglasima. uputstvima. pozivnice.3 i djelimično nivoa A2. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. čestitke. • čita i razumije kratka pisma. Evropskog okvira za strane jezike. savjete. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. pitanja. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija.

-Slobodno razmjenjivati... tvrdnji izgovorne cjeline.. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. les meubles . predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5. prendre l’ascenseur.. Noël.. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici. upitnoj.neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član .. osobe sa zvučnog aux. -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim . l’anniversaire. naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de.. al – želju. les voisins. godina bliža okolina) ga okružuju... selidba. les prix. ma chambre. učenja okolinu.) l’immeuble :le rez-de chaussée. direktnog i ..razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo. les étages.les fêtes en famille : Le Jour de l’An. au supermarché (les rayons. Razvijanje -Francuska / .rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. mettre en ordre.. trice poziv i izraza . l’appartement: les pièces. škola -Kuća/dom -opisati sebe. euse i eur. svoju koji je izgovorio potvrdnoj.množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2. sposobnost.verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice . les cartes de voeu. faire le ménage . les chansons de fête. les cartes d’invitation. choisir/acheter des cadeaux. bol. -Kuća / dom Stanovanje. članove Rečenica (stanovanje i porodice.koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1. les articles. zahvalnost. pošta. 39 Učenici će stalno 7. -Kupovina Aller aux centres de commerce. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje.. monter/descendre l’escalier...

višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2. essayer.. la capitale. ili naglas i reagovati : de qui. tout..... oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir.neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on.. re. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir. au concert. ? -Škola – proširivanje vokabulara ... željeznički.. les montagnes. aller à la bibliothèque. les rivières. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. que... les visites / les échanges scolaires. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj.. les habitants. strane svijeta : le pays/la ville natal. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 ..verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni. la correspondence. les projets scolaires. les beautés de mon pays (les lacs.. les mers. payer à la caisse. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. les régions.neverbalno : .. ) Combien coûte.telefon.) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles.les activités à l'école : les excursions. gagner / perdre. à qui… 1.

dedans. des fruits et des légumes . trop. vite. dehors -za vrijeme: maintenant. finalement. au milieu de. puis. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. aller voir le docteur. mais. loin de. pour. les repas. longtemps . toujours. volontiers.. où. de.za količina: peu.. . -Veznici : et. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 . mal. ou. très. assez. en.. chez. à côté de.. encore.. contre. ensuite.prendre des vitamines. Prijedlozi à. prendre des médicaments. entre.. car.... là. avoir de la fièvre. à la fin. avec. avoir mal à. les recettes. encore -za način : bien. dans. près de. parce que mauvaise santé.. beaucoup.pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici.

Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. za uočavanje pojedinih detalja itd. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. koristi odgovarajuća leksika. Sredstva. na prikladan način ukazati na greške. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. izbor i prilagođenost teme. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. raznovrsniji i pristupačniji. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. koliko je to moguće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. precizna uputstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. da bi im bili što atraktivniji. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. govora.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Pisanje 42 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. i njegovim doživljajima i uzrastom. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. već mu nakon toga. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. uz pohvalu za aktivno učešće. određene pojedinačne informacije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. te razvija njegove kulturne. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. čitanja i pisanja. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.

Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. oglasa. individualnog izlaganja.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. pismenih vježbi. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. ako je potrebno usporava tempo. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. upitnika. popunjavanje formulara. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. životna sredina). kao što su pisanje pisama. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. fizikom i hemijom. kontrolnih zadataka. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. 43 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. izvještaja. tumačenja i razumijevanja. diktati) ili slobodno (kreativno). prilikom rada u parovima. produbljuje. u svakom polugodištu po jedan. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. SMS ili e-mail poruka itd. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.

u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. uz znatan napor. U nastavi francuskog jezika. kao drugog stranog jezika. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. jednostavne poruke (lična pisma. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. kratke vijesti. da imaju više poštovanja prema drugima. jednostavne tekstove (pisma.3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. jednostavan formalan i neformalan razgovor.

etc) . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom .neka raspoloženja i stanja . aller à la piscine. hier. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: . les animaux.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 .svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.svom okruženju . De/à qui?.opisivati: .locirati ljude i predmete . etc . podvlačenjem odredjenih informacija.prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) . popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.govoriti na jednostavan način o . popunjavanjem praznina zadatim riječima.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux.Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie.popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome. aller au stade.proste odnosne zamjenice: qui.mjesto: ici. osnovni vokabular npr.jednina i množina . npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle.Nivo 7.pisati kraće diktate . itd 2) verbalno.vršiti upoznavanje .Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport.predstaviti sebe i članove svoje porodice . npr: traženjem odredjenih informacija. Situations propres aux actes d'achat. izvršavanjem uputa i naredjenja.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs. Que?.obraćati se ljudima . la ferme.Prezent (ponavljanje) .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. etc . la bibliothèque. osnovni vokabular: carte/menu.dopadanje i nedopadanje . označavanjem vrai/faux. dovršavanjem rečenica. commander un plat. povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. les parents de ma belle-soeur tec) . De/à quoi .trenutnu aktivnost .porodici .) Zamjenice . que.praviti rečenice od datih elemenata .izraziti . aller au cinéma. le théâtre. pratiquer un sport. là. campagne.lične nenaglašene .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme . dont.čestitanje . aller au théâtre.pravilna množina na-s . etc . zaokruživanjem tačnog odgovora.ljude i predmete . où Pridjeve . l'hôpital. assez. très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.U restoranu. devoir) .slobodnom vremenu . jardinier.Praznici i odmori. où. la poste.Bliski futur . beaucoup. recitovati b) PISANJE Učenici će: . demain. trop. vouloir savoir. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu.vrijeme: aujourd'hui.slaganje i neslaganje . spectacles. godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . biranjem tačnog odgovora. pjevati. razred Osnovna škola 2.izvinjenje .upitne: Qui?.opisne .količinu: peu.Imperativ (ponavljanje) .Perfekat glagola na –er Priloge za .. npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje.tražiti i nuditi pomoć .U supermarketu. acheter et payer.davati upute i informacije -prepričavati kratke priče. npr: . .. etc) . tard . la banque. tôt.tražiti i davati informacije .

avec etc. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. aller à la mer. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. precizna uputstva. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. govora. de. chez. optimalan period 46 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. podstiče kreativnost. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti.prepričavati kraće tekstove . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. dans. te razvija njegove kulturološke. plan de la ville) Prijedloge À. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. čitanja i pisanja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Sredstva. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Shodno tome. Brojeve do 100 famille. lettre. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.križaljke . i njegovim doživljajima i uzrastom. à la montagne. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

pismenih vježbi. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika.za razmišljanje i pripremanje. u svakom polugodištu po jedna. već mu nakon toga. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. SMS ili e-mail poruka itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. pisanje prema modelu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. biologije. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.upoznavati različite kulture i tradicije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. koristi odgovarajuća leksika. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. kontrolnih zadataka. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. da se logički slijede događaji koji se opisuju. koliko je to moguće. matematike. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. izvještaja. popunjavanje formulara. da bi im bili što atraktivniji. oglasa. raznovrsniji i pristupačniji. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. na prikladan način ukazati na greške. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. određene pojedinačne informacije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. 47 . kao što su pisanje pisama. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. uz pohvalu za aktivno učešće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. umjetnosti.

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo. duhu tolerancije.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . predanosti i preciznosti u učenju jezika . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. humanizmu i internacionalizmu. razumijevanje i poštivanje drugih kultura.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. NIVO: PETA GODINA UČENJA .kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. a ne o jeziku . kosmopolitizmu. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora.

Nabrojati dane u sedmici. mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. 20 min. -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. npr: -gestikuliranjem.Kupovina (voće. kulturne.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. izražavanje posjedovanja. genitivne veze. npr.godina učenja arapskog jezika Teme .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Aktivnosti u nastavi .upotrebljavati brojeve do 1000 .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. lične i pokazne zamjenice. npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. pola sata) . posjeta prijatelju. ponavljanje. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. 49 .Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.: . Nivo VII razred Osnovna škola 5. brojevi) . imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. . odlazak na izlet i dr.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . 2) verbalno. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. prepoznavanje. prijedloge.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. ponoviti osnovne fraze.Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Izražavanje vremena (15 min. npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular . dual i plural imena. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. komparaciju pridjeva.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . 2) verbalno.. pjesmice. imenske i glagolske rečenice . brojeve.. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Kroz dijalog (igre.) . povrće.

dijelove rečenice i cijele rečenice.Dani. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (peta godina učenja). treba istaći poseban značaj motivacije. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. -postavljati jednostavna pitanja.itd. Sredstva. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. . glavni grad . . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole).Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.dopunjavaju izostavljene riječi. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta..itd. -pjevati. -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu .Arapske zemlje i glavni gradovi . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. 50 . .domovina.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. mjeseci. vole. -recitirati kraće pjesmice.. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.razumjeti jednostavne pisane upute. -glumiti. podstiče kreativnost. godišnja doba . -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze .. treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. te razvija njegove kulturološke. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) . estetske i intelektualne sposobnosti. volim da.rekonstruišu sintagme i rečenice. mogu .jednostavnim izrazima izraziti šta žele. -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.Kod doktora .

U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. da bi im bili što atraktivniji. matematike. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. kao što su pisanje pisama. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. precizna uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). koristi odgovarajuća leksika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. analiziranje teškoća u procesu učenja. ritma i dramatizacije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.- podsticanje inicijative učenika . koliko je to moguće. uz pohvalu za aktivno učešće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Naravno. čitanja i pisanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. određene pojedinačne informacije. već mu nakon toga. umjetnosti. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. raznovrsniji i pristupačniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. izvještaja. za uočavanje pojedinih detalja itd. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. odnosno interdisciplinarnih projekata. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. kao i dostignuća drugih itd. na prikladan način ukazati na greške. izbor i prilagođenost teme. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. obogaćivanje nastave elementima igre. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. oglasa. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. biologije. govora. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. popunjavanje formulara. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. pisanje prema modelu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.upoznavati različite kulture i tradicije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10 do 15 minuta). .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 52 . u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . pismenih vježbi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. kontrolnih zadataka.

prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika .Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja .popunjavanje slova i riječi putem igara.čitanje riječi.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. i međusobnog uvažavanja.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj . humanizamu i internacionalizmu. kosmopolitizmu. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . NIVO: DRUGA GODINA UČENJA .razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno .prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje sposobnosti slušanja. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . a ne o jeziku .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično .ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE. ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . duhu tolerancije. predanosti i preciznosti u učenju .čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti.

osnovni okolina min. . kam) . .Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge .Škola . ralika.Kuća 2) verbalno.Nabrojati ograničen broj . la) ponavljanje.crtanjem. npr: fawqa. znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am.tražiti određene informacije u tekstu i (hal. vokabular.Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi. pisanje određenog člana. Upitne . Prvi .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog . razvrstavanjem slika.dopunjavanjem teksta .Predstaviti sebe i druge zamjenice (man.: nahnu) osnovni . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen . Sekundarni pridruživanjem slike tekstu. školskoj torbi i učionici .Reći koliko je sati (puni crtanjem. osnova za učenja prijatelji ma.Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana. tačnih i netačnih tvrdnji . wara'a) . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). 'ila. 'amama.razvrstavanjem slika.Bliža .Odjevni 2) verbalno. pisanje tanwina. huwa. označavanjem sat) prijedlozi (tahta. Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno. 'anti.: harihi. `ala) 1) neverbalno. 'anta.Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . npr: vokabular. npr.- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred).davanjem kraćih odgovora. godina .Nabrojati dane u sedmici . Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema . zamjenice (hara.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica. hiya. kratki i dugi vokali.Imenovati članove svoje . nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 . predmeti . učiti samo škola i upoznavanje način npr.dopunjavanjem teksta (igre. 2.Porodica i .Opisati jednostavnim . koji će biti . “sunčevih” i “mjesečevih” slova..povezivanjem slike i teksta. Učenici će . 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati .

didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.igrati uloge. sad. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. .postavljati jednostavna pitanja. . .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. Shodno tome.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. sagir.) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir.dopunjavati izostavljene riječi. i njegovim doživljajima i uzrastom. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. . ̉yn itd.recitirati. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . . estetske i intelektualne sposobnosti.odjevnih predmeta . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.odgovarati na pitanja. \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podstiče kreativnost.učestvovati u dramatizacijama. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. . kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. qasir. Sredstva. tawil. te razvija njegove kulturološke. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije.Hrana i piće . pjevati . 55 .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.rekonstruirati riječi.

značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koliko je to moguće. biologije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. raznovrsniji i pristupačniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.- podsticanje inicijative učenika. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). odnosno interdisciplinarnih projekata. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. matematike. umjetnosti. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. već mu nakon toga. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. govora. koristi odgovarajuća leksika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. analiziranje teškoća u procesu učenja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. čitanja i pisanja. izbor i prilagođenost teme. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. precizna uputstva. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. na prikladan način ukazati na greške. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. ritma i dramatizacije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. za uočavanje pojedinih detalja itd. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. obogaćivanje nastave elementima igre. da bi im bili što atraktivniji. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. kao i dostignuća drugih itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. određene pojedinačne informacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. 56 .

diktata (10 do 15 minuta). ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Interkulturalne vještine Učenici će: . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. .upoznavati različite kulture i tradicije. 57 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. u svakom polugodištu po jedna.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. nakon svake obrađene nastavne jedinice. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.

RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Naime. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Takodje. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. 58 . dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. kružnici i četverouglu.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. trouglu.

Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis).Uglovi četverougla.Konstrukcije paralelograma. 5.Odnos stranica i uglova u trouglu. Obim trougla i četverougla. Podudarnost trouglova. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Decimalni zapis racionalnog broja.Površina trougla. Uglovi sa normalnim kracima. Simetrala duži i simetrala ugla. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3. Površina peralelograma.b e N ).Deltoid. 2. Decimalni brojevi. 1350). Kvadrat. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Uglovi trougla.Zaokruživanje decimalnih brojeva.Uglovi sa paralelnim kracima.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. 450. 4. Mjerenje površina.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Konstrukcije nekih uglova (600. Brojevni izrazi. Brojevni izrazi. Konstrukcija tangente kružnice. Srednja linija trapeza. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Trougao.Opisana i upisana kružnica trougla. Centralni i periferni ugao. 750. 1200. Zbir uglova trougla. Površina trapeze. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a.Vrste paralelograma. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Pravougaonik.Trapez. 59 . Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Skup cijelih brojeva. Pravougli trougao. Pojam i svojstva. Apsolutna vrijednost cijelog broja. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Izometrijska preslikavanja. Svojstva paralelograma. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije.Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj.Osnovne konstrukcije trougla.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. TEMA – ČETVEROUGAO.Konstrukcije trapeza. Svojstva trapeza. Jednakost uglova.Uzajamni položaj prave i kružnice. Romb.Apsolutna vrijednost racionalnog broja.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima. Suprotni brojevi.Uspoređivanje decimalnih brojeva. Vrste četverouglova. Odnos stranica u trouglu. Uređenje u skupu cijelih brojeva.Paralelogram. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Konstrukcije deltoida. Uzajamni položaj dvije kružnice. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena.

Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Upoznavanje značajnih tačaka trougla. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Samokontrole i kontrole drugih u radu. - - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. analize i sinteze. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Karakternim osobinama učenikove ličnosti.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. 60 . Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. Samostalno sastavljanje zadataka. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. precizno i postupno. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. Uspostavljanje grupne saradnje. Rada. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. ustrajno. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla.

Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. (x-a)+b=c. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini.Apsolutna vrijednost cijelog broja. grupa). (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. x-a=b. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. ax+b=c. Dijeljenje decimalnih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. STAVOVI.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. odgovornost za rad. x+a>b. tačnost. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Upoređivanje decimalnih brojeva. Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. a-x=b. Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. urednost i sistematičnost. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Decimalni brojevi. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. vrše procjenu rješenja prije računanja. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Osobine množenja decimalnih brojeva. x:a=b. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. x-a>b. Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. a-x>b. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. Množenje decimalnih brojeva . Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Suprotni brojevi. • • • • • • 2. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. a-x<b. a:x=b. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. x-a<b. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje. a kod kuće rade domaće zadatke.

Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. vertikalno i horizontalno. pomoću brojne prave. Dijeljenje cijelih brojeva. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. • znanje o svojstvima računskih operacija. b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Sabiranje cijelih brojeva. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. • Razvijaju upornost. Decimalni zapis racionalnog broja. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. • • • • • 62 . Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. • 3. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Predviđaju približan rezultat. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Oduzimanje cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Upoređuju zadane cijele brojeve. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. b Svojstva množenja racionalnih brojeva. tačkama brojevne prave. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Skup racionalnih brojeva. • • • • proširenje skupa N. Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. • • • • • • različite načine. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika.

Aktivno posmatra. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. zapažanja i logičkog mišljenja.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Odnos stranica u trouglu. • • • • • Prati predavanja nastavnika. konstruiraju i diskutuju rješenje). Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Uzajamni položaj prave i kružnice. zapažanje i zaključivanje. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. Samostalno crta. Značajne tačke trougla. 750. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka. Odnos stranica i uglova u trouglu. Konstrukcija tangente kružnice. Težište i orto centar trougla. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Pravila podudarnosti. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. zadataka. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. • • • • • racionalnih brojeva. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. usvajaju pojam rješenja jednačine. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Konstrukcije uglova (600. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Podudarnost trouglova. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. • zadatke. Razvijanje sposobnosti posmatranja. Centralni i periferijski ugao. 450. Vanjski uglovi trougla. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. 1350). • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. uočava odnose među elementima. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . Osnovne konstrukcije trougla. Uglovi sa normalnim kracima. 4. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. 300. Elementi trougla. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Trougao. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. analiziraju. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. Čitaju. 1200. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine.

opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. upornost. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Mjerenje površina. Površina peralelograma. Trapez. Elementi četverougla. Površina trapeze. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Koriste pravilno matematičko izražavanje. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. Konstrukcije paralelograma. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. • redoslijeda konstruktivnih koraka. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. trapez i deltoid. Paralelogram. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Uglovi četverougla. kvadrat. grafoskop. nastavne plakate i dr. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Konstrukcije trapeza. Površina trougla. 5. • • • Razvijanje radnih navika. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. kvadrat. Vrste četverouglova. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. ČETVEROUGAO. smisla za preciznost. Vrste paralelograma. Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Svojstva paralelograma. Konstrukcija deltoida. tačnost. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Pravougaonik. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. pravilno piše i crta u svojoj teci. romb. Stiču vještinu korištenja pribor. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. tačnost i preciznost u radu. Deltoid. romb. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. Srednja linija trapeza. Svojstva deltoida. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Samostalno uočava i logički zaključuje. završava izgrađivanje pojma četverougla. Svojstva trapeza. • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Obim trougla i četverougla. kvadrat. unutrašnjih uglova u trouglu.

DIDAKTIČKO . Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. gore – dole. geografska dužina i širina itd). • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. dobitka – gubitka i dr. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja.METODIČKE NAPOMENE 1. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. kretanje udesno – ulijevo. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. a zatim preći na proizvode od više faktora. razred). • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. izvodljivosti računskih operacija. dekadnom jedinicom. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. a zatim definirati skup cijelih brojeva. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. promjene vodostaja rijeke. • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva.. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). 2. nadmorske visine – dubine mora. • Provjeravati zakone komutacije. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. 65 . • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). 3.

neposrednim mjerenjem i ogledom. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. 5. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj.. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). prave i kružnice i dvije kružnice). • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. odnosno dijeli negativnim brojem.. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. Dokazati tvrdnju.. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. a za kvadrat samo jedan. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. susjedne stranice i uzastopni uglovi. TEMA – ČETVEROUGAO. Upotrijebiti i grafoskop. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. kvadrat i romb. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. trapeza. • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. 4. deltoida. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. jednakost suprotnih uglova. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. 66 . • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. ne treba ih dokazivati. Dijeljenje.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. • Ponoviti podudarnost duži. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla.

uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova.).Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. procedurama i instrumentima. pravougaonika i sl.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . proizvoda i sredine učenja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. procesa. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. U skladu s tim. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. rad na projektu. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. 67 . sposobnostima i sklonostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. vodeći računa o individualnim mogućnostima. specifične komunikativne i radne vještine.

FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. tehničke kulture. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. te pravljenju svakodnevnih izbora. S druge strane. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. 68 . očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. U kontekstu toga. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. informatike. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. matematike. biologije. kao i koncepata. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. geografije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

specifične komunikativne i radne vještine. procesa. Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. fizikalni sistem. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. tijelo. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. tehnički proizvod). stavovi. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. fizikalne pojave. metod fiziketeorija. Za uvođenje učenika u svijet fizike. rad na projektu. VII razred – 1 čas sedmično. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. FIZIKA. tvar. provjeravaju svoje ideje i zaključke. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. čestica. Prepoznaje simbole i 72 . Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. eksperiment. Priprema vježbe mjerenja. Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. materija. Individualno prilagođeni program. Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. Priroda. izvodeći odabrane eksperimente. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina. prikupljaju podatke. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. nastavnik kreira problemsku situaciju. kretanje. Sami izvode eksperimente. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. stanje. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). svojstva tijela. služeći se modelom crne kutije. laboratorijski rad učenika. proizvoda i sredine učenja. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. izvedbe (referat. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa.

73 . danu. o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. kubni metar (m³). Razvoj navike istraživanja. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. centi i mili. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Zapremina tijela. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. deci. Razlikuje pojmove dužina i duljina. Razlikuju značenja za kilo. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. metar (m). Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Mjere zapreminu tečnosti. geografiji i dr. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. kvadratni metar (m²). saobraćaju. opsega.. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Mjerenje vremena. debljine. uz prethodno procjenjivanje. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. Gustina. Mjerenje duljine Duljina. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Zna odnos sekunde prema minuti. mjerila. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. sekunda (s). Tačnost i preciznost u mjerenju. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. litar (l). Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. vaga. satu. kilogram (kg). vrste grešaka. određuju srednju vrijednost. upoređuju mase različitih tijela. Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. sportu. Masa tijela. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. prečnika. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Mjerenje. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. kao i njegovom zapreminom. trenutak. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno.mjernih jedinica (SI). Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Određuje površine i zapremine. srednja vrijednost mjerene veličine. Vremenski period.

Čestični model tvari. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. Ocjenjuje učenike. Mjere temperature zraka.da je atom građen od protona. Molekule. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. Ocjenjuje učenike. iznose svoje ideje. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. . 74 . smješe hladne i zagrijane vode. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). neutrona i elektrona. vode. atomi. . izvodi oglede. stepen Celzijusov (ºC).Mjerenje temperature Temperatura. Kelvin (K). Prezentiraju svoje radove. Mjerenje temperature. koristeći se čestičnim modelom tvari. tečnih i gasovitih tijela. prikazuje modele molekula i atoma.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću.da je molekula građena od atoma. Agregatna stanja tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. . odnosno međumolekularnom prostoru. Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom.

Zatim. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. anatomskoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja.BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 . funkcionalnoj raznolikosti životinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta.

Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. Modelirati. klasificira stečena znanja. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. Mikroskopirati. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. . Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Također. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. evaluacija. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. Posmatra. također koriste i druge izvore znanja. proširuje ih i praktično primijenjuje. Učenici u parovima. izvođenje. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. procesa i zakonitosti o prirodi. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. bilježi rezultate. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. jedinke) građene od ćelija/stanica. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. radi u grupama. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. vještine i navike. istražuje.

Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. procesa učenja u grupi (timu). stavovi. 77 . VII razred – 2 časa sedmično. međusobnog uvažavanja. Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Usvoja naučni pogled na svijet. Radi u grupama.Komunicira i iznosi svoje stavove. privredni značaj i zaštita. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). samostalnog rada. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima. prikuplja materijale. Sadržaji Ponašanje životinja. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. kritički razmišlja. preciznosti. Opisuje. navike BIOLOGIJA. diobu ćelije. korištenje životinja u ishrani čovjeka. tačnosti. njene koristi za svakodnevni život. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Vrijednosti . ali i samostalnog rada. razlika između biljne i životinjske ćelije. u granicama mogućnosti. rada u grupama/timu. uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. građu životinjske ćelije/stanice. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. sistematičnosti.

sistem/sustav organa. preparate. sistematika. prema nivoima tjelesne organizacije. Često koristi dodatne 78 . kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. organizam. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Učiti o građi životinjskih organizama. organele ćelije: Također. Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. organ. Usvaja pojmove: tkivo. mokre preparate. Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika. crteže). stavovi. Vrijednosti .Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. Životinjska ćelija/ stanica. zna razliku u građi ćelijska opna . organ. fiziologija. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. tj. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. etologija životinja). Steći će znanja o građi organizam. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. životinjske ćelije/stanice. funkciju pojedinih organela. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi.. hemikalije. sistem organa. ćelija/ stanica. mjerne instrumente. znaju organizma. tkivo..

izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. jedro. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. potporno. nervno. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. razmnožavanje. Rade u timu. Haploidan i diploidan broj hromosoma. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. Sistematika Klasifikacija ćelije. crteži. posteri i dr. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. nervni/ živčani sistem i osjetila.citoplazma. Komparativno morfološko fiziološki pristup.informativno. Uključuje učenike u grupni rad. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada.). mišićno. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. ribosomi. Sistemi organa: kožni sistem organa. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). probavni sistem/ sustav i prehrana. mitohondrije. Donose u školu posebnim potrebama. Posvećuje pažnju 79 . centrozom. Građa i funkcija životinjskih tkiva. da se druže. sistem organa za izlučivanje. Omogućava učenicima da uče zajedno. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice. potporni sistem i kretanje životinja.

). zglavkari. . Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. bezlubnjaci/ kopljače. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. člankovite gliste/prstenasti crvi. insekti. dupljari. Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . kućica puževa i školjaka i dr. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku. valjkaste gliste/ obli crvi. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. Muzej ili Zoološki vrt.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata.) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline. zoološki vrt i dr. a posebno za čovjeka. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. podjela i značaj. U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta.

Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Izumrli gmizavci. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja).perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Opće osobine građe i razmnožavanja. također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. glavne grupe. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji.kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. Glavne grupe i značaj. (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). . Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). građa i razmnožavanje. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. razmnožavanje i razviće. veoma raznolike skupine Seoba ptica. Etologija riba. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode. rasprostranjenost. Građa tijela. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Sistematske grupe. rasprostranjenost. Značaj u ishrani. Sakupljaju razne tekstove i fotografije . Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH .

posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima.dimorfizam i briga o potomstvu. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. Važnije grupe sisara. Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. stalna temperatura tijela. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. lovna divljač). svih drugih životinja. BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta.

posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. livadi/travnjaku. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. parku. 83 . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. etologije. . posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. fiziologije. zoologije. Zadaci mogu biti: kratki eseji.sabiranja. . ekologije). evolucije. etologije i ekologije. sistematike.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje. uz obalu tekućice. . shema. gajenje biljaka i životinja. izrada postera. posmatranje ponašanja životinja. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. antropologije. grafikona i modela. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. nastavne metode i nastavna sredstva.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. morfologije.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka.sakupljanja. mikologije. Izvođenje ogleda. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. u parovima i individualiziranim radom.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. klasificiranja i tumačenje podataka. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. Rad na terenu (u šumi. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. . jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. genetike. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . izvođenje ogleda. . treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. izrada nastavnih sredstava. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu.

Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. 84 . Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Provjeru prati ocjenjivanje . S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. za organiziranje različitih oblika rada. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. priborom za disekciju. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. Ocjena mora biti javna. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. zidnim slikama. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. To se postiže putem kontinuirane provjere. mikroskopskim preparatima. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. ponekad i skromne ekonomske učinke. suhim i mokrim preparatima. vještina i navika. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Internet konekcija također mora biti prisutna. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. u granicama mogućnosti. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. intenzivno s roditeljima. Također. Također. treba primjenjivati usmeni. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. mikroskopima. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju.

evropska mora. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. Služiti se geografskom kartom. znati analizirati klimatske dijagrame. moreuze. stanovništvo i naselja na Zemlji. reljef. prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. rijeke i jezera. zaljeve.florne i faunističke karakteristike.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti).gdje se nalazi Evropa. Znati pokazati na geografaskoj karti. Kontinenti. Šta je struktura stanovništva.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 . klimatske karte. otoke. vrste mora.koristiti kartografske znakove.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO . otoke i poluotoke.poluotoke. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. Nabrojati vrste kraških oblika. morske i riječene slivove. klima.

Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija. Šta su naselja i koje su vrste naselja. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. industrijalizacija. Gdje se nalazi Sredozemlje. Znati pokazati pripadajuća mora.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas.znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. njihove prirodne i društvene karakteristike. 86 . koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. šta su otoci. Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. demografska stagnacija.za proizvodnju energije. uslovi za razvoj poljoprivrede. poluotoci.Znati pokazati i objasniti morske slivove. naseljenosti. obala i njena razuđenost. znati objasniti razuđenost obala.za saobraćaj.rad na uzorcima. koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa. pisanje izvještaja o istraživanju. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. gustinu naseljenosti.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. pokazati na geografskoj karti. Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj. njihove posljedice. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika.saobraćajni. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. prirodna bogatstva. skiciranje. dinamika stanovništva. znati koristiti se. Znati strukturu stanovništva. Činjenice – pojmovi. Znati objasniti uslove privrednog razvoja. privredne i turistički značaj. poluotoke i otoke Sredozemlja. koja mora nazivamo sredozemnim. moreuze.crtanje. regije Evrope. faktori-činioci. Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge. kartografskim znacima. najveće rijeke u njima.

Razvijanje kritičkog miišljenja. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija. naučnog razmišljanja i izlaganja. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom.geografski položaj.veliki Skandinavski poluotok. razuđenost obale. Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. klimatske i hidrografske karakteristike. Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. u grupi ili samostalno. Položaj Zapadne Evrope. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa.geomorfološke. Geomorfološke. Prostiranje Sjeverne Evrope. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). geomorfološke. Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. stari gradovi – centri kulturnog. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. dinamika stanovništva.fjordovi i 87 . gustina naseljenosti. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja. što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije. prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. prostorni obuhvat. toplotni pojas u kojem se prostire. Stanovništvo i naselja tih zemalja. tako i na Evropskom kontinentu. hidrografske i klimatske karakteristike. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru. industrijskog i historijskog značaja. Karakteristike klime. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. gradski centri. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. hidrografske karakteristike. Planeta zemlja. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. raspored padavina u toku godine. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede.prostorni obuhvat. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja. Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja.velika prirodna bogatstva). postupaka i metoda djelovanja.razuđenost obala.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. prikupljenih informacija. najznačajniji gradovi. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. klima i rijeke. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. pravac pružanja planina. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja.saobraćajni značaj.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. kako u regionu.zašto je Evropsko. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova.

geomorfološke.značaj Ruske Federacije. klima i rijeke. velike ravnice.klima Sjeverne Evrope. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu.velike ravnice. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope.gradski centri. klima i rijeke. Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard). Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Alpske zemlje.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope . razuđenost obale. toplotni pojas u kojem se prostire. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. gustina naseljenosti. gustina naseljenosti. Položaj Ruske Federacije. geomorfološke. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. geografski položaj. klima i rijeke.Narode koji nastanjuju ovaj prostor. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. klimatske karakteristike.Finska zemlja jezera.prostorni obuhvat. dinamika stanovništva. Evrope. gradski centri. dinamika stanovništva.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. hidrografske i klimatske karakteristike. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije). Evrope. geomorfološke. Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). specifičnosti pojedinih zemalja. geografski položaj.fjeldovi.prostorni obuhvat. golema prirodna bogatstva). Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 . prostorni obuhvat.uloga. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova.gustina naseljenosti.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr. Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. gradski centri. hidrografske i klimatske karakteristike.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. razuđenost obale.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope.geografski i historijski značaj. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope..

a i udžbenici bili pretrpani. gdje će grupni rad.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI. ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. trijade i tokom čitave 3. redosljedu obrade nastavnog gradiva. čime su program.ne u funkciji. trijadi. a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. koji su obrađivani do sada. Ovaj nastavni program je izvršio. VII. idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. na kraju 2.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio. i 2. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. 89 . ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. Nastavni sadržaji (gradivo).OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. nego kao ponovno učenje novog gradiva. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. VIII i IX razredu. promijenivši pristup. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred). preraspodjulu nastavnog gradiva. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. kao nauke.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime. ponavljanja i utvrđivanja. bili su preobimni. tj.

a koncipiran je tako da nastavniku. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna. rad u parovima. nego ostalim temama.). kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. kao i dijela Afrike. odnosno kojima će se šire baviti . koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta.. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu. bosanski – hrvatski . 90 . jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena. ljubav prema zavičaju. ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. samostalno pronalaženje činjenica – informacija. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. razumljivo. ( kroz timski rad. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta).da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). Teoretska znanja su bitna.Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja.slobodu izbora sadržaja. pa i učeniku omogućava. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora.Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog. biologija. kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.. • osjećaj za lijepo.(pojam koji se sve manje koristi. danas živimo na Zemlji. odnosno Evroazijskog kontinenta. predviđen ovim NP. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije.vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece. koji će se temeljitije obraditi. odnosno stručnu tematiku. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji. samostalan rad. Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. da bi u narednim razredima. Obim znanja.osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. koji tretiraju određeni problem). kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg.srpski jezik. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom.

prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama.individualna nastava. treba koristiti i druge metode i sredstva. na časovima slobodnih aktivnosti.. da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade.Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika. grafoskopom. kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima.videotoptom. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata. U skladu sa naprijed navedenim. odnosno kompjuterom.Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva. literaturu. procedurama i instrumentima.dodatne nastave i terenske nastave. 91 . da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis. sredstvima. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. mogućem slučaju.Primjenjivati u svakom. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama.učesnika u nastavnom procesu. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika .

granice.GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično .Društvenogeografske odlike Europe.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti. geografskih karata. Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef. geografskog položaja. Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. 5. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva. Azijsko i Afričko sredozemlje). Sposobnost pronalaženja na geograf. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih. Europsko. 92 .EUROPA:Geografski položaj. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima. tekstova. obala i mora Europe. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide. te veće otoke ili skupine otoka. njihovim kulturama. Kartama reljefnih cjelina i oblika. STAVOVI. Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima.SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. klimu vode. (Rad u parovima i grupama). rijeka i jezera. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe.geografskimzemljopisnim kartama. biljni i životinjski svijet) 2. Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. a naročito povoljnost klime život. kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4. Apeninski.Europsko Sredozemlje.geoloških i geomorfoloških karata Evrope. 1. dinamici. granice i veličina. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike.Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. naseljima. rijeka ijezera. Znaju o stanovništvu (strukturi. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). a koji žive na prostoru cijele Europe. globusa. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S.

te istaći potrebu za restauriranjem. obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja. satima ponavljanja jezera. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). sferi učenika mlađeg uzrasta. sličnosti vegetacije i tla.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština. Helenidi. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. te klimatske sličnosti. kao i ona rijetko naseljena Arabija. manje putovanja. (N. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije.Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike. Dinaridi. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. Apenini.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji. te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. slobodu i slikovito te područja sa izražavanje. 6. Tauridi i Atlas. Alpi. većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. Rimsko-carstvo – samo informativno. kao i vulkane južne Europe.civilizacije. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora. Kuvajt. sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. većih rijeka. 8. pr. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana. Libija. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. 7. učenici putuju 93 .Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . država. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti.navesti uzroke. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava.Španija i Italija. kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. bez vodenih otokova analogije.StaraGrčka. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. neposrednih učesnika.

itd. najljepši gradovi Mediterana.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli.. turizam u pojedinim zemljama.Albanija. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti.ekonomsku. osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. Grčka. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena . Bliski Istok Srednji istok. 11.suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele.. nemirni prostor od Španije. grafikoni. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. politički veoma nemiran prostor. te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. preko kojih mora se plovi. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću.testovi. antički Rim ili Atina. piramide Gize. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. pisma. jezika. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). Bugarska. vulkani južne Europe. učenici se trebaju pripremiti za razgovore.zadaci objektivnog tipa. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima. 15. kružno.9.Republika Crna Gora.Afričko Sredozemlje. Rumunija Balkana. diskusije. te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 .) 13.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. Na kraju svake nastavne teme. itd.Republika Srbija 10. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. dijagrami. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. da je ovo područje arapske kulture. Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. tematske karte. ili mješoviti zadaci.) 14. koju bi odjeću nosili sa sobom itd.) Kao predstavnike ovog prostora. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi). (N pr. itd. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora. kao mjesta susreta različitih civilizacija. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku.

potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. najveći europski gradovi. motiviranost učenika za rad. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. Uočiti veliku raznolikost reljefa. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more). plodno zemljište. te islamske vjeroispovjesti. najgušće naseljene europske zemlje. Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja.Turističke destinacije. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK.tradicije i civilizacije. vrlo gustu riječnu mrežu. velike zalihe ruda. treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. Tako će se povečati .da ima povoljne klimatske uvjete. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa. nastavnik produktivnim. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. Nafta i rude kao prirodna bogatstva. najveće europske gradove (konurbacije). većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču.Britanija. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. Učenici trebaju steći znanja. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama. kao zemlja duge historije i tradicije. 17. postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije. ljudske reurse i stručne kadrove. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16.Francuska. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. V. niske stope prirodnog prirasta. Egipat.

Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21.Norveška. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza. kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu.regijama Francuske. siromašne resursima. Island. Finska. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera . 20. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. kao i da steknu saznanja o stanovništvu. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe.SJEV. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK. romanska. Švicarska.. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati .. velike gustine naseljenosti. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti. u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH).. EUROPA 19. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije.visok živorni standard svog stanovništva . potreba za radnom snagom. SRED.Njemačka. nizak prirodni priraštaj. Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska.. Jiland. te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu. Danska.EUROPA 22. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. pr. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. slavenska.. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. Šveds.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost. Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n. Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 .Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18.

koristeći uđbenik. Objasniti i znati(?) geografski položaj. te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno. Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. veliki značaj tercijarnih djelatnosti. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza.Češka.Poljska. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. posebno velike rezerve nafte i plina. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23.saobraćajni značaj. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. Moldavija. Češke.(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju. klimu. Slovačka..istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke... vode i veličinu istočne Europe 22. EUROPA 23. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama.značajne prirodne resurse. usporedbe komparacije. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte.. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu .Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. ISTOČ. . reljef. Slovenija. Bjelorusija. Pripremiti materijal o Černobilu. njene ogromne prirodne resurse.Ukrajina. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu. U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24.njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 .

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

razred 1. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Osmansko carstvo 7. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. 2. Uvijek treba ići od onih osnovnih. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. razred 1. VIII. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. 2.OSNOVNI SADRŽAJ VII. Građansko društvo-Nacionalne države 4. grade posebno razunjevanje. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Evropa – Novi vijek IX. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Prvi svetski rat 3. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. kompetencije i vještine-uče kako da misle. Savremeno doba (1945-1990) 6. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje.Bosna i Hercegovina u XX st. Bizant. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. Evropa. Svijet između dva svjetska rata 4. Savremenim pristupom u poučavanju. slike. st. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. crteže slajdove. To će se postići tako što će u toku nastave.Bosna u srednjem vijeku 6. Drugi svjetski rat 5.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . te da razlikuju činjenice 101 . Bosna u XIX. razred 1. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore.

U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. slajdovi. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. 102 . Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. procesa.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). razumjevanja i vještina koje učenici stiču. Internet. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu.od mišljenja. Individualno prilagođeni program. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. a po mogućnosti i šire. priručnici za nastavnike. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. radne sveske za učenike. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. dokumenti na CD-u. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. proizvoda i sredine učenja. testiranja znanja. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. dokumentarni filmovi. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. historijski atlas.

Glavna obilježja srednjovjekovne kulture. Susret istoka i zapada. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.feudalizam.Velike srednjovjekovne civilizacije. Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka.Tokove historijskog razvitka Franačke.Razumije i zna objasniti his. Arapi i uspon islama .Regione srednjovjekovne umjetnosti.feudala c. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga .Snalazi se na karti . kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice.).objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. Sposobnost analize .pronija). Bizant(Vizantija).ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove. feudalizam. uvažavanje drugih i drugačijih.vazal. Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje. Kršćanstvo i islam.Romani.može da se snalazi u vremenu. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud.stavove i tumačenje ponuđenog izvora.feudalizacija. Bizantije i Arapske države. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa.Historija .Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. poglede. stavovi. Informacije o događajima slažu u slijed. VII razred – 2 časa sedmično. ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka. značaj pojave kršćanstva i islama. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose. OČEKIVANI Vrijednosti.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani. 103 .Pojam monoteizam. kako je izgledao feudalni posjed. Evropa. baština i pronija.feudalna hijerarhija.baština.Franačka država. Priprema analizu izvora.Slaveni i dr. Društveni život u feudalizmu. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije. kmet.

asker .teritorijalno širenje Bosne).Suprotnosti srednjovjekovnog društva. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 .Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.timarsko-spahijski sistem. procjenjuju puzdanost izvora .Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti). Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH.Znaju kako je tekao državni. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.Razumiju posljedice osmanskih osvajanja.privreda..Hereza . organizira rzličite oblike rada u učionici. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini).povezuje prošlost sa sadašnošću. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka. pisanih. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. Zna osnovne tokove društvenog.Politički.utjecaja.državno i društveno uređenje.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti..veliki vezir.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. Život ljudi u Srednjem vijeku. u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja.Srednjovjekovn i parlament.Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. arheološki artefakti.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje.). društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk. Analiziraju izvore.sultan.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku.sukob carstva i papstva. odgovaraju na pripremljena pitanja.. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja .Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. odnosa prema umjetnosti i estetici.Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena.emir.Križars ki ratovi.Slavensk e države u Srednjem vijeku.slavenske države.vjerska slika. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. Teritorijalni razvitak.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.kultura i umjetnost.Razumije društvene.raja.ejalet.privredne i političke tokove i zna ih objasniti. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. karte.Razumije vjerske prilike. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore .. Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak. pjesme.. Analiziraju različite izvore. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora.Zna o svakodnevnom životu ljudi.Razumije važnost razvoja nauke i kulture. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.

Širenje islama. objašnjavaju izvore. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država.privredne tokove.Bosna od 15801791god.Upravno teritorijalnu organizaciju. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. hrana) 105 . Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju . Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst. kultura i umjetnost. manjinski narodi. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica. povezuju predhodna znanja .Društvo. privreda.vjersku strukturu i manjinske narode.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. prikupljaju informacije.Razvoj bosanskog društva. iznose stav Istražuju.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.vjerski mozaik. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.

hemija. 106 . elemente tehničke zaštite na radu i sl. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. elektrotehnike. saobraćaja itd. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. Uporedo s tim. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. očuvanje životne sredine. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. fizika. građevinske tehnike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. organizacija rada. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. inventivnost. spretnost. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. kuturni život i uopšte društveni život.

izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. održavanje mašina. Osnovni elementi mašina. tehničkih crteža. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Komunicirati. Motoristika. sinteza. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Postupci obrade metala. Sadržaj 107 . ukazuje i na greške drugih. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. mjere zaštite na radu. tehničko pismo. Izborni Poznaje mašinske materijale. Alati i mašine za obradu metala. načine stezanja radnog komada. zaglavlje sa sastavnicom.CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. Modelirati. Materijali u mašinstvu. kotiranje. Klasificira vrste mašinskih elemenata. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. dio. Opisuje princip rada mašina. Robotika. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. pogon. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. eksperimentiranja i promatranja. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Interpretira dati model. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. čitanje mašinskih crteža. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. mjerenje. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi.

prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja.). Simboli i sheme u elektrotehnici. Telegrafija. sastavni dijelovi telefonskih centrala. Izborni dio. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. poluprovodnika. Obnovljivi izvori energije. razlike. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. Razvoj komunikacija. radnom prostoru robota. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. rukovanja i održavanja. Energija i okolina. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. Alati. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Saobraćajna kultura. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. Elektroinstalacioni materijali. Mehatronika-elektronika. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. pogonu robota. Elektromotori. Kućanski električni aparati. energija vjetra isl. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Simboli i sheme u elektrotehnici. telefonija. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. rukovanja. Mehatronika-mašinstvo. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. održavanja. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Izvori električne energije-elektrane.pribori. 108 . telegrafski sistemi i mreže. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. načinu prenosa kretanja kod robota. Automatika i sistem upravljanja. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom.instrumenti. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. stavovi. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. održavavanje. instrumenata i pribora u elektronici. Razvijati smisao za tačnost. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. princip rada. goriva i maziva. Vježbe i praktični radovi. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. telegrafija. Elektronički uređaji. kondenzatora. organizacijom telefonske mreže. alata i pribora u elektrotehnici. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. elektrotehnikom. telegrafija. NF telefonija. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. održavanje motora. princip rada. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. princip rada.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. Osnovni elektronički elementi. kao i o alata. Mehatronikaelektrotehnika. elektronikom. električne energije. Vrijednosti. Alati i pribori u elektrotehnici. Izborni dio. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu.

Afirmiše timski rad i argumenate drugih.Mehatronika-mašinstvo 2. Energija i okolina 16. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. OSNOVNI SADRŽAJ VII. Saobraćajna kultura 15. Savladava temeljne vještine i procese. 8. razred 1. 9. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 3. Izborni dio 109 . Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. Elektromotori 7. Elektronički uređaji 8. Elektroinstalacioni materijali 4. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Obnovljivi izvori energije 6. Razvoj komunikacija 12.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Osnovni elektronički elementi 10. Automatika i sistem upravljanja 5. razred 1. 7. 6. Alati i pribori u elektronici 11. 2. 5. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. generalizacija). Telegrafija 14. Mehatronika-elektrotehnika 3. Izborni dio IX. Kućanski električni aparati 6. Mehatronika-elektronika 4. Izvori električne energije-elektrane 2. sinteza. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII. NF telefonija 13. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. 4. razred 1.

. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. vodeći računa o individualnim mogućnostima.. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. specifične komunikativne i radne vještine itd. . . rad na projektu. dnevnike rada. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. kao i sredine učenja.Sposobnosti i vještine. treba imati i individualno prilagođene programe. sposobnostima i sklonostima. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. 16 učenika. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. mašine i materijale. priborima.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. projektuje i praktično izrađuje predmete. 110 . Individualno prilagođeni program. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. crteže i ostale izvore znanja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. likovna kultura. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. po potrebi. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Pri tome. procesa. da planira. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. takmičenja). mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. kultura življenja.DIDAKTIČKO. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. dodatne nastave. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. po pravilu. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa).). alate. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. U skladu s tim. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. tj. slobodnih tehničkih aktivnosti. čuva u školi. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. biologija. vježbi i praktičnih radova. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.Znanje sadržaja predmeta. smotre. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva.

izboru materijala za njihovu izradu. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Izrađuje materijal. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. opterećenju. kotiranje. uz saglasnost. načini stezanja radnog komada. primjena. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Ostvaruje stvaralačku razredu. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. rezanje. Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. Otvorenost za nove ideje informacije. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. turpijanje. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. primjena tih elemenata u mašinstvu. rad u radionici. savijanje. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. kao i sa njihovom primjenom. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. 111 . koji kreira zajedno sa učenicima. tehničko pismo. Afirmacija stvaralaštva. Primjenjuje model interaktivne nastave. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. ponašanje stavovi. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Ekonomično korišti materijal i energiju. zaglavlje sa sastavnicom. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. izrađuju tehničke crteže. čitanje mašinskih crteža. pogoni. mjere zaštite na radu. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. održavanje mašina. bušenje. Vrste mašinskih materijala. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. ravnanje. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. higijensko-tehničkoj zaštiti. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Vrste mašinskih elemenata. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina.TEHNIČKA KUTURA. maštovitosti i vlastite kreativnosti. VII rzred – 1 čas sedfmično. ravnjenje i rezanje. školi i okolini. Izrađuje. Snima najprostije mašinske elemente. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. mjerenje. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. Princip rada alatnih mašina. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. namjeni.

Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. eksperimentiranja i promatranja. bušenja. stiče vještine. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. Sarađuje sa roditeljima. Razvijanje smisla za tačnost. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. zaštita metala od korozije. internet (po mogućnosti). pogonu robota.turpijanje. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. . u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. lične Motoristika Vrste motora. lemljenje. održavanje motora. prikuplja informacije i podatke. model. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. sinteza. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. Precizira znanja: dovoljnog. proizvodnja i montaža: . Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. bušenje i brušenje. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata.povezivanje robota s računarom. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. brušenje i sl. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. fotografije. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. model.mehanička osnova robota. načinu prenosa kretanja kod robota. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. strategije postignuća učenika. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). kao i slajdove ili multimedijalne prikaze.mehanizama i uređaja. Vrše vježbu zakivanja. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. fotografije. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. . Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. goriva i maziva. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. pri tome koriste šeme. Koordinira rad i usmjerava 112 . -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Samostalno proučava odabrane oblasti. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. Koristi stečena znanja. rezanja. savijenje. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. Robotika Razvoj robota. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. grupnom i frontalnom radu. savijanja.elemenata mašina. turpijanja. posmatra i zaključuje. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. pri tome koriste šeme. radnom prostoru robota. princip rada. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). priručnike. odvajanjem bitnog od nebitnog. interesa učenika i mogućnosti škole). b) robotika: . zakivanje. ravnanja.). srednjeg i visokog nivoa. kreiraju obrazovni pano. koja treba učenik usvojiti. Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.

113 .vrste saobraćaja.razvoj saobraćaja. . aktivnosti učenika.motori SUS i motorna vozila.programiranje robota. . sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka.gradnja sklopova u robotici. pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Dopunjavaju zapisima.. c) saobraćaj: . Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. . Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.

114 .INFORMATIKA .1 sata sedmično . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). Osnovna znanja.35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. umijeća.VII RAZRED . sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.da učenici upoznaju strukturu računara.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .PODRUČJA UČENJA CILJEVI .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. ISHODI UČENJA . OSNOVNA ZNANJA . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika. .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.osnovna znanja o strukturi računara.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. . . . . postupke uključivanja i isključivanja računara. . .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. 115 .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .

navika korištenja informatičke literature. putem Interneta. . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. NAVIKE.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . . .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . STAVOVI . . 116 .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.

njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. likovne kulture (računarski dizajn. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Naime. 117 . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.

nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zapisivanje binarnog broja. Čitanje binarnih brojeva. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. SADRŽAJ 1. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Ocjenjivanje. 118 . Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. binarni zapis broja. Određivanje vrijednosti bita. binarna cifra. Zapisivanje bita i nizova bita. bit. Bajt kao niz bita. Izlaže nastavno gradivo. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. STAVOVI. AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. moguća stanja i brojne vrijednosti. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Prati uputstva nastavnika. nizovi bita i moguća stanja. Motivisanje učenika da prate izlaganje. uzastopno množenje sa dva. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. vrijednost bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Bajt. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Težinska vrijednost bita. Bit. Izvršava instrukcije nastavnika. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Uključivanje učenika u nastavni proces. Prati predavanje.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.

red i kolona. Zna binarno kodirati decimalni zapis. njihova znanja. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Aktivan je u toku nastavnog procesa. kolone i šta je regija. pokazuje. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. algoritam. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. njihove boje te o bojenju ćelija. 2. Vježbe uredno bilježi u svesku. Određuje broj ćelija. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. sposobnosti i ponašanje. Usmjerava. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. redovi. Prikazivanje znakova nizom bitova. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Sposoban da objesni pojmove: bit. algoritamske strukture. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Usvojio pojmove: programiranje. Programiranje Pojam algoritma. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). broj redova. ciklička i grananje. decimalni zapis. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. binarni zapis. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Pomaže drugim učenicima. Daje jednostavne zadatke. cikličke i strukture grananja. broj kolona. Formatiranje i autoformatiranje. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Linije. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Provjerava postignuća učenika. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Zna prikazati znakove nizom bitova. Binarno kodirani decimalni zapis. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Obavlja sortiranje. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. 119 . Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Naučio je kako se sabira. Razumije i shvata pojam kodiranje. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Sortiranje u tablicama. Nastavnu građu iznosi na popularan način. kodiranje. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Samostalno kreira realne zadatke. Demonstrira način formatiranja. Zna šta su strukture: slijedna. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Ćelija. redova i kolona. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Transparentno vrši ocjenjivanje. Kontroliše rad učenika.Kodiranje. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. bojenje ćelija. Motiviše učenike. Sabiranje u tablicama. Regija. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. debljine i vrste linija boje. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. bajt. 3. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija.

Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Utvrđivanje stečenih znanja. Programi za njihovu reprodukciju. vrste. Osnovni servisi. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. načini povezivanja. veličina. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. zvuk i video). Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Uključuje se u rad Internet sekcije. korake. Slika. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. a onda prelazi na složenije zadatke. Web preglednici. namjena. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Demonstrira korištenje preglednika. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. 4. Internet kao globalna mreža računara. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. te zna jezički prikaz. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Prati napredovanje učenika. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Zapisivanje stranica. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. zvuk i video. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. načini pretrage. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. www. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Priprema nastavni proces. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage.Prikaz algoritma. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Rješava postavljene zadatke. Uredno vodi zabilješke na času. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Potpuno je razumio šta je Internet. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Ponavljanje i vježbanje. struktura elektroničkog maila). Izlaže nastavno gradivo. te o načinima povezivanja. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Zna šta su datoteke weba. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. njihovoj veličini i namjeni. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. web pretraživači. 120 . Mreže računara Računarske mreže.

Organizuje rad školske videosekcije. Ispoljava postignuto znanje. Zna objediniti multimedijalne zapise. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. 121 . Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. zvučnim i video dokumentima. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Uključuje se u rad školske videosekcije. zvučnim i video dokumentima. zvučnih i video zapisa.Rad sa slikovnim. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Kreiranje video zapisa. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. slikovnih. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Zna proceduru kreiranja video zapisa.

LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično . biljke.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. pojave u prirodi.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura . prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/. objekti.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 . životinje. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI . prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1.

. sjajna tkstura. istrajnosti. biologije. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). mat tekstura zasićena tekstura prozračna.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/..hrapava tekstura . flomasteri u boji /za manje formate radova/.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura). mat.Ovladati i moći . zemljopisa. BiH kulturne baštine. opredjeljenost za timski rad. Odgovarajuće reprodukcije . patriotizmu. solidarnosti. glatke. tjelesne i tehničke kulture.Akvarel. drugarstvu. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Razvijanje kritičkog mišljenja. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja .zasićena tekstura ..Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom. roma. povezivanja pojmova.prozračna. matematike.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . 123 . baštine i prirodne okoline. gvaš. voštani/.meka tekstura . kolaž različitim materi-jalima. meka tekstura . oblika-forme.dijaprojektor-slajd. pastel /suhi. stranog jezika. dosljednosti i angažovanosti. mrlja i tačaka . pjesma. -Razvijanje humanih odnosa među polovima.. svijetle i tamne teksture . tempera. glatka tekstura.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. poslovica.sjajna tekstura . prozni tekst.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. jačanje i bogaćenje emocija 2.…/. putem slaganja linija /crta/. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje. .multimedija video). muzičke /glazbene/.video DVD materijal.. povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . diferenciranje bitnog od manje važnog. samostalnosti. uočavanja. razvijanje likovne kreativnosti.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura. informatike. materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja ..mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije .Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. sjajne.glatka tekstura . Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska . linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . istorije /povje-sti. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. očuva-nje kulturne. zaključiva-nja.Razvijanje sposobnosti posmatranja. spremnost za saradnju.

dijaprojektor-slajd. proznog teksta. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. u odijevanju. uočavanja.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: . emocija i drugo putem likovnog izraza 124 .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika .… . pjesme. priče. 3.Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja. događaja. valerski promjenjene boje . uočavanja.simetrična kompozicija plošnih oblika .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. plastičnost primijenjene umjetnosti plohe . stepenovanje boje /valerske vrijenosti/. optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja. osjećanja. bogaćenje mašte.asimetrična kompozici-ja plošnih oblika .Oblik /forma. njene karakteristike. pripovjetke.Lokalna boja.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ …. oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije .vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije . slikanja.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja.video DVD materijal. svijetlo-tamno .Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja . .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . pojava u prirodi. grafike i predstavljanju teksture. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. kreiranju životnog prostora. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti.Primjena stepenovane. pozitivno i negativno u likovnim područjima: .multimedija video). spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa.

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

akvarelu. pozitivnonegativno/ .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . pozitivno. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.Slikarstvo: . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . kolažu. grafike.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 . negativno Površina masa i prostor: .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata . temperi.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu. linorez. flomasterima u boji. prepoznavanje karaktera oblika . gipsorez. pastelu.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. gvašu. ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje .uočavanje.da razviju sposobnost prepoznavanja.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .u prostornom oblikovanju.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ . mozaiku . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. crtanja i slikanja . asimetrija. asimetrija .da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija. u cilju predstavljanja prostornosti. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura .

predloška za izvođenje/. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. 3. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. ofset štampa. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja./. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. istražiti putem teksturnih linija. 129 . sjajna. vajarski materijali. grafici. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . hrapava. mramor. mat. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. Teksturne linije/crte. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. slikanju. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. divizionizam/. koja je danas prisutna u svim sferama života. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. meka /tijesto. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika . Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. vosak. /način nanošenja. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. linije koje definišu oblik. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka.. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. plastelin. Različite vrste struktura. glina. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. analitičkog pristupa. Point = tačka. glinamol. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. imjenama dužina. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. njegovu formu i materiju. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja./ 2. vata i sl. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. crtanju. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka. skulptorska faktura. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. tvrada /čvrsta/. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. zasićena /zatamnjena/. kocka šećera i sl. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe.

pozitivnih i negativnih ploha. plastelin i sl. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. hrapavo. komad drveta. ravno… 5. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. a faktura predstavlja rukopis. korištenjem simetrije i asimetrije. asimetrije. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. U prostornom oblikovanju. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. izgrebano. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. slikanja i grafike. predstavljene u ogledalu/. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. onda on predstavlaja masu. u cilju predstavljanja. saobraćajnice. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. građenje. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Boja nanesena u jednom smjeru. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. izbrazdano. pozitivnih i negativnih oblika. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. primijenjena umjetnost i dizajn. zelene površine /parkovi/. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. i primjene simetrije i asimetrije. u tehnici gipsoreza. odnosa pozitivno i negativno. kružno.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. u različitim smejrovima /pravcima/. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. uglačano. infra struktura. namjena prostora i objekata svim sferama života. Masa i prostor. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. predloška za izvođenje/. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 130 . pješačke staze. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. 4. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. tanjim ili debljim /širim/ kistom. mogu registrovati. neravno. puna cigla. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora.

Za oblikovanje na plohi kroz područja: . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . BOJA 3. Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . 1.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. TAČKA I LINIJA 2.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. od 1–3 razreda/. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. /što trenutno nije slučaj.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. 131 . niti bilo koju tehniku. Dalje usvajanje znanja. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.SLIKANJE . POVRŠINA 5. PLOHA 4. nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti. realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.DIDAKTIČKO . a mišljenje apstraktno.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Razreda. odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. OBLIKOVANJE NA PLOHI . podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.CRTANJE .GRAFIKA .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu.

maternjeg jezika /priča. . Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. prirode i društva.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . strah. i interakciju umjetnosti. simetrija. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . sjajna tkstura. vjetar. kulturnih dešavanja…/. prostori. privid izvedene boje/. znakovi vizuelnih komunikacija. biljke…. novih medija i okruženja.iz narodnih običaja /tradicije/. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . emocije /osjećanja/. muzički. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.. hrapava tekstura. muzika. muzički spotovi. glatka tekstura.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. pojave u prirodi. matematike. pozitivno. oblika-forme. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. čulni poticaji. tvrdo-čvrsto /sabijeno. ploha. etnografsko nasljeđe .likovni i kompozicioni elementi. škola. kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. praznici. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak.iz neposrednog okruženja djeteta. negativno. mat teksturazasićena tekstura. palakati /sportski. materiju/: rastresito-prhko. mjesto stanovanja. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/.nevizuelni poticaji. sreća. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ .Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. nauke i društva. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. pripovjetka. asimetrija. dvodimenzionalno. tuga. porodica. objekti. značajni datumi. poezija/. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. roman. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. slikarska faktura. Vizuelne motive 2. sposobnosti analize i vrednovanja. višebojna grafika 132 . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik.. glazbene kulture. muzika. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.. Nevizuelne motive 3.

glinamol.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . stečenog znanja i usvojenih navka. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. upornosti i iskustva. grad. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. ne mogu biti loši.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. prostorna organizacija. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. odnos prema estetskom. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. svoje viđenje svijeta. predmeta i pojava. selo /ravničarsko. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. sapun. želju za postizanjem rezultata i sl. estetskog 2. pedagoškog. urbanizacija prostora. Dakle. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. Nema loših dječijih radova. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. To znači da nastavnik. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. linijski istanjena masa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. planinsko…. 1. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1./. vosak. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. glina. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. oblikovanje žicom. aktivnost na času. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. obrade materi-jala/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. aktivnost na časovima likovne kulture. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. svoje strahove i oduševljenja. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. 133 . psihološkog 3. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.

To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 134 . i likovnog jezika/. u najvećoj mjeri.

. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . legato. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. pravilno fraziranje. . ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ).primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . . 4/4. polovinka. artikulaciju. muzičkih igara ili brojalica. . f.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). šesnaestinka i sve pauze).stiče znanja o prirodnoj. osminka.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. . . te luk i njegova različita primjena. mp. četvrtinka. tempo. 6/8. umjerena i brza tempa.poznaje violinski i bas ključ.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama.dinamika .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. staccato.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. ).upoznaje 2/2 mjeru. portato. .tempo .intonacija. . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.artikulacija (akcenti. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 . ¾. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. . .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. mf.

. trodijelna i četvor. . . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. .primjena pojmova: rečenica. burleska.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. podjela jedinice brojanja ).tokom slušanja pamti naziv djela.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . obima glasa. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . tema.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. VRIJEDNOSTI. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. arija.Uočava i hvali. . . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. izvođače i izvođačke sastave. na koncertima i sl.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . filmska muzika. STAVOVI. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. . . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.razlikuje vokalna. .Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . simfonijska poema. . . . . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.duru. vokalne reprodukcije.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . uvertira. muzičke memorije. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. suita. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.

Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. ksilofonu. bubanj na đerdinu.. tempa. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. U program su uvrštene vokalne. obraditi ritmičke figure koje sadrže. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. na osnovu slušnog primanja. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. sintisajzer. Upoznati a-mol prirodni.). Izrael. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. muški glas). Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. izvođača. odnosno. artikulacije. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ).Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. opisno. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). ženski. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. muzičkog oblika (informativno) itd. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. C – dur ljestvice. ženski i mješoviti) i orkestra. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. Tokom obrade brojalica i pjesama. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. 137 . disanje. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. pravilna dikcija i akcenti. Preporučuje se obrada najmanje 3. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa.. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. bubnjić-doboš (mali bubanj). spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Belgija. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa.doživljaj molskog tonaliteta. Ponoviti abecedu i solmizaciju. pokrete. Srbija. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. harmonski i melodijski kroz pjevanje . vrste hora ( dječiji. pa zatim učiti pravila igre. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. hor/zbor ( dvoglasni. rečenica. gitara). dinamike. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Rusija. preciznost intonacije. Poljska. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. četveroglasni ). i dalje u obimu oktave. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. kao u šestom razredu. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. talambas i def. troglasni. blok-flauti. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. kultivisanje glasa. fraziranje. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. pjevačke glasove ( dječji. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama.

9. muzika: Belkisa Vehabović. mjeru. artikulacija.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. 7.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). grupnom i individualnom muziciranju.Betoven 8. . Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole.muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. L. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. . promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. tekst: Mahir Vehabović. harmonikaški i drugi). -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . L.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. Moja mala djevojčica.Čvrsta volja. -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. dikcija. izleti. dinamiku. pauze.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. te često pjeva i svira. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika.V. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Ispraćaj zime. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. . zora mi rudi. Slavko Olujić.Pored redovne nastave. . Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Simpatija.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. Korsakov. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje).sviranje na metalofonu. 3. tekst i muzika: Ajka Kolaković. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima.. Džo banana.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. 4. STAVOVI. Minja Subota. . disanje.Bulbul mi poje. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Beethoven.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. tempo.uočavaju i određuju karakter pjesme.poznaju notna trajanja. premetaljke rebusa. 14. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. . – 9. 13. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.izrada aranžmana za . . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. 4dijelnu mjeru.V. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. violinski i bas ključ.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. 12. kantautor. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama.Čija je ono djevojka. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela. N. pjeva Minja Subota i dječji hor. jer zna da tako trena. . Uspavanka. stihovi Rešad Hadrović. odlomak iz opere ''Fidelio''. Sumrak. . 3. kuća. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k. priredbe. 10. 2. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 . u porodici).Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.ao vrijednosti. stihovi Miroslav Kovačević. . itd).Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni .Prijatelj. Stoljeće ljubavi. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. narodna iz Poljske. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. 5. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. R. RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . fraziranje). . -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. . Finska. Tamburalo momče uz tamburu. Kako je divna. Julio Marić. 11.pjevanje u školskom horu/ zboru .

-Samostalno izvodi zadane pokrete.izvodi zadanu koreografiju. 16. itd. zapisala Elly Bašić. 3 u G-duru. i melodijski. Brandenburški koncert br. . ritam. Brahms i Arabeska u C-duru op. Sarajevo _______________________ III.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. dječije radne i kulturne navike. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 . priprema i organizira igre posebno tradicionalne. _______________________ . narodni orkestar. harmonski osjećajem sigurnosti. Hercegovački linđo.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. -Razvija kreativnost. često traži da se djelo ponovno sluša. upoređuje.Upoređuje note i njihova trajanja. trava raste. -pravilno izvodi igru odnosno kolo. pomaže.15.Hajde dušo da ašikujemo. Vlado Milošević 4. Robert Schumann 7. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . prikupljanje materijala i bilježenje. op. pamti i imenuje pojedine pjesme. KANONI 1. udaraljke. 2. _______________________ . ko li mi te bere. Jasmin Osmić 2. Uvertira iz opere Carmen. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). . _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. izvođače i kompozitore . Valcer u As-duru. Varijacije za gudački kvartet. klarinet. dinamiku.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.(''ta-te'“. .Određuje karakter djela.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. . . gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. duhački. . . uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1. I stav Allegro moderato.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. E. Bizet 5.Samostalno određuje karakter kompozicije . -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Suita br. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama.Predlaganje muzičke igre za priredbe. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. tempo. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). . ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). Tri burleske. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . komentira osobine djela. . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. 46. violinu.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku. Johan Sebastian _________________ . samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. kombinuje (aranžmani).Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Refleks za flautu. 1. Andante. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. igre i kola. 18. sortiranje i izvođenje zaključaka. Grieg 6. melodija..izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. -upoznaju a-moll prirodni. -Upućuje. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta. . J.upoznaje instrumente narodnog orkestra. što ih motiviše na učenje.. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. 17. Moj beharu. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. triolu ''ta-te-ti''. (I-IV).Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . . -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti.Shalom Chaverim. razlikuje. jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''.donosi estetski sud o djelu. klavir. Igre iz Sarajevskog polja. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. -Vodi aktivnosti. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. igra ili Anterija kolo. seosko srpsko stanovništvo 1.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . Šota.Uočava. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. . Neum Klek ili Paun pase. udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. . -Predlaže i izvodi pratnju. G. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. -Osmišljava.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). . (multikulturalnost) _______________________ . 3. Julio Marić 3.Tačno određuje dinamiku (glasnoću).Brzo uočava i saopštava izvođača.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti.

Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Sam uzima učešće u izradi kositma. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. W.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . mijenja. poštuje pravila ponašanja. Introduction. .. Runolist.Stvara kombinacijom riječi.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. istražuje. _____________________ .Priprema.Bach: 8. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . timpani. individualna.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. ženski ( sopran-alt ). -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. hor/zbor . ______________________ . mf. improvizira i kombinuje instrumente. u paru (dijalogom). .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. mp. -Na muziku progovara likovno ili literarno. stihovi: Aleksa Šantić. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. -Poznaje i pamti imena bh.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. -Prepoznaje vokalno. 12. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. Antonio Vivaldi 10. Tako je govorio Zaratustra op.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . . . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. Mozart 9.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. S. posebno na koncertu. . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Slobodnija improvizacija kolektivna. . _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva . Na času pjevanja.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi .Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu.Prati ponašanje na koncertu. pjeva Dragan Stojnić . I stavak. . . grupna.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. školi i okolini . rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. .uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) . S. f. instrumenata. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. . -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira.Samostalno smišlja. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. dodaje. slika za scenu itd. Richard Strauss. Cherubini. . kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu .Razgovorom o muzici u okolini. -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ .Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Izražava instrumentima razne ritmove iz života.pjevač ili solo-instrument. austrijska narodna. Kanon (dječji hor) 15. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). 30. simfonijska poema.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Amilcare Ponchielli 11. . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. muzika: Ranko Rihtman. Igra satova.A. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. XIV Rukovet. posjeta školskoj priredbi i koncertima. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. .razlikuje glasove: dječji. pokreta i likovnim izrazom. . Richard Rogers) 13. kompozitora i njihova najpoznatija djela.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. te oznake za crescendo i decrescendo. upoređuje. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Prilikom slušanja muzike. muški (tenor-bas).

rekreativnim i. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. eventualno. zajedno sa društvenim subjektima. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. zbog toga je potrebno da škola. 141 . U tom kontekstu. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. a uključivanje učenika je dobrovoljno. sportsku rekreaciju. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. materijalnih i prostornih uvjeta. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. školska sportska društva). pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. sportski ples.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. c) umjetnički sadržaji (ples. folklor). (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (6) razumije. Po svojoj koncepciji. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. U ovom ciklusu. (3) sigurnost učenika. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. kinezio-terapijskim aktivnostima. b) sport za sportiste. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi.

Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. alkohola.Osnovna motorička zanja 142 . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada.Ciljevi. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. te funkciju krvožilnog.Njih na prečci . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. njihu na prečci.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Kolutanja: . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja .Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Bacanja: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.. te koordinacije i gibljivosti. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. različitim varijante premeta u stranu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. alkohola. Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. dišnog i koštano-zglobnog sistema. te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Skakanja: . Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Višenja. upiranja i penjanja: .

Disco fox . skokovima sa spravom po izboru.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: .košarkaški dvokorak.Okreti .1.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Skokovi sa spravom po izboru . koreografiji aerobike.. kontranapadu . . Ritmičke i plesne strukture: . 6.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Engleski valcer (*) . okretima. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.završna akcija.. disco fox-u.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .košarkaški dvokorak (*) ..Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . x x x x 143 . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.Kontranapad . košarka .Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .završna akcija Odbojka: .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. 5.. valovitim kretnjama rukama i tijelom.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º..tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama . naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. 7. 3. .. Koreografija aerobike 8. 4. pojedinačnom i grupnom protunapadu. mini odbojci 4:4. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .Brzina: 1.Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Valovite kretnje rukama i tijelom . Borilačke strukture: . 2. odbojka .2.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .. usprav kroz čučanj 6. nogomet .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7..Mini odbojka 4:4 Nogomet: . Igre: Rukomet: . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.. I 8.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.

Uljudno se ponaša na satu i u školi. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. gibljivosti i ravnoteže. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. Društveni zahtjevi. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. x x 1. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. brzine. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. koordinacije.Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. te poboljšava posturu. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. x x x x x x x x 4. što učenici teško prihvaćaju. odnosno. Aktivno. Motoričke sposobnosti . Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Funkcionalne sposobnosti: 3.Gibljivost: . dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. 144 . Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. te koordinacije i gibljivosti. Antropološki 2. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. x x 2. Uspješno kontrolira agresivnost u igri.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima.

Na toj osnovi. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. kao što su boks. podstiču razvoj ličnosti učenika. karate i dr. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine.. kao što su nogomet. kružno-intervalni metod. plivanja. rekvizita i ostalog nastavnog pribora.. što se. metod stanica. ravnoteže. sprava. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). skokova u vodu i dr. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. repetitivne. koja su bitno obilježje tzv. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. daklen ciklična i aciklična. judo. rukomet. fleksibilnosti. preciznosti. sa dosta slobode. u prvom redu. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak.. targent-trening i sl. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. (c) kompleksna motorička znanja. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). (b) aciklična motorička znanja. statičke snage i dinamometrijske sile. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. eksplozivne. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. hrvanje. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. koje osigurava optimalne psihološke. brzine. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. košarka i dr. ritmičke gimnastike. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. biciklizma i dr. 145 . borilačkih aktivnosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. koja se susreću u sportskim igrama.

kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. vrhunski sportisti. a ne uloge koju imaju. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. roditeljima i nastavnicima. u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava. – kroz primjere o Poslaniku. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. za mir. a. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. neobične i izazovne likove. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. i to na nivou objektivne spoznaje. televizijske i muzičke zvijezde. poslušnosti i slobode. također. pristupaju mladima kao odgajatelji. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. uz sve poteškoće. u rješavanju ovih pitanja. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. vjesnici su vjere i nade u narodu. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. U vjerskom odgoju potrebno je. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. za siromašne i ugrožene. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. za prijateljstvom. – osluškivati. u školi i u sredini u kojoj žive. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. tj. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. Treba im omogućiti da u dijalogu. religioznog i ostalih segmenata života.. To su filmske. znanstvenog. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta. uzore s kojima se žele identificirati. – otkriti. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. 146 . žele ozbiljno razmišljati. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima.s. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju.

s. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje. izazovima koji su oko njih. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. − Nivo učešća u individualnim. napori. − Kvalitet individualnih. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda. učini me strpljivim. − Memorisanje sure Kurejš. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. 147 . koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem. Također. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. uspjehom. kao i na Konvenciji o pravima djeteta. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. grupnih i radova u paru. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti. učini me u mojim očima malehnim. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda... Džennetu. učini me zahvalnim. Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu.s. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. samopotvrđivanjem i afirmacijom. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. a. a u očima svijeta velikim. svoj trud vidjeti. dokazivanjem. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. Bože. PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. a on je nije zavezao. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti. sigurno. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. a. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti.

Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost.. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru. Moj tjelesni i duhovni razvoj. Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče. vrednuje vlastiti uspjeh. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene.. djeluje pozitivno na uspjeh. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti.s. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. izbacuje negativne sklonosti. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah.. smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta. uz kreiranje što realnije slike o sebi. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. pisanje dnevnika i sl. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe. slijedi upute. čita. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. − Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu. Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. sluša. 2003. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. imenuje sposobnosti i želje. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. ilustruje ih kroz mape uma. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud. str. memoriše suru Kurejš. govori. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha. pisanje dnevnika i sl. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. piše. prilagođava se radnoj atmosferi. kao i na drugima. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. a. 2. običaje i sl. 148 . kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. 143). kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. izvještava.− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama.

kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih.. Poslaniku. grupnih i radova u paru. − Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja. nastavnika). vrijednosti. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. biraju uzore u svom životu. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima. − Kvalitet individualnih. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. mapa osamostaljivanja. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. roditeljima. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. hobija. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija. sposobnosti. navika reagiranja u ponašanju i sl. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha.). Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima. uvjerenja. prijateljima. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. znanja. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. posebno pripadnicima drugih religija. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović.s. 149 . tj. Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. 2003. kritičkom procjenom. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih. Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. procjenu osobina. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu. odijevanju i sl.. sporta. a. − Nivo učešća u individualnim. spolnom zrelošću. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. str 98). Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima.− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. Treba naučiti učenike da ovakvom. − Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta. mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.

djeluje na osnovu naučenog.s. osmijehom. prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu. intelektualnom pomoći i sl. pravima siročeta.). 3. diskrecije i podrške drugima. Čuvajmo druge od sebe (u govoru.− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda.. inicira nove zadatke. − Afektivno područje: pita. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha. Džamija – srce džemata. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama. a kako zakoni koje donose ljudi. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju. Učenicima se može 150 . identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju. roditelja. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. gradi vlastiti identitet. prosuđuje date savjete i opravdava ih. a. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom. prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. − Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha.s. individualno i društveno biće. a. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. primjenjuje naučeno u praksi. Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima. prihvata savjete Poslanika. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. djelima i imovini).s. ilustrira svoj razvoj. materijalnom pomoći. i simboličnog čišćenja . Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći. objašnjava svoja osjećanja. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne. memoriraju suru El-Ma‘un. upoređuje se sa uzorima u životu. ukoliko nisu u VI razredu. uvažavanja. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. ispravlja pogrešna shvatanja. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra. klasificira potrebe i težnje. siromašnih. revidira ih. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije. prilagođava se aktivnom učenju. djelima i imetkom.tejemuma. smješta ih u okrilje islama. i slijedi ih. Majčina suza. a. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. Poželjno je da učenici. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu. traga za novim spoznajama.. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. Kur'an i ljudska prava. npr. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. učenih i sl.

oni od kojih su mirni drugi muslimani. − Primjena radne metode i strategije učenja.. Obratiti pažnju na riječi Poslanika. − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. s vjerom da time zaslužuju Allahovo.. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti. zadovoljstvo. a. toleranciju. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. grupnih i radova u paru. a. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. suživot sa drugima i drugačijima i sl. − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici. 151 . − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Kvalitet individualnih. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda.s. tj. zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica.š.ponuditi i tabela samoprocjene. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru. suživot u različitostima. s ovim ciljem. nekog iz džamijskog odbora. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. − Nivo učešća u individualnim. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi. poželjno bi bilo dovesti. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika. Tamo gdje je moguće. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima. Ako to nije moguće. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom. empatiju i jačanje zajednice.. npr. vjerskom poukom u džamiji. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. dž.. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. mržnju. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. kao i značaj za pojedinca i zajednicu. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). Učenici će. pozivi na slogu.s. Na osnovu Poslanikovog. jedinstvo. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar. odnosa prema nemuslimanima. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. druženje. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. njegovo značenje. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. potrebe i želje drugih ljudi. − Na osnovu naučenog o pomaganju. hutbom. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja). oni koji drugima žele kao. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. a. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana. njihove potrebe i prava. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju. a. bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji.s. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. oni od kojih su mirni drugi ljudi.. naravno.. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje.s. razvijanjem duhovnosti. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat. ljubav.

s. A. a. slijedi nastavnikova upustva. izmirenja. neophodnom oslanjanju na druge. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik. 152 . Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj. NAUČIMO OD POSLANIKA. želje. Muhammede. i dovu Poslanika. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika.: “Gospodaru moj. zna opisati sadaku. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. slijeđenju vođe. aktivno učestvuje. sadekatu-l-fitr i zekat. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. npr. pomaganja. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti.. te težnji da se ostvari izvrsnost. zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika.s. 4. a. organizira konkretne akcije pomaganja. a. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda.. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan. svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. enkulturacije i razumijevanja među mladima. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom.s. pružanja podrške i sl.). sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka.. težnje za moći i gospodarenjem. obraditi ilahiju Ahmede. inicira nove zadatke. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka. 124-125. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran. uključuje dodatne izvore.. bez obzira na spol. džamije i džemata. − Kognitivno područje: definira potrebe. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. moralnog i etičkog karaktera.s. evaluira njihove ishode. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. pojam prava.. raspravlja i izvještava u nastavi. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene. a. a.s. drug. neumjerenosti. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. stoljeću i UN prava djeteta. a ne da se zadovolji samo prosječnost. podari mi danas obećanu pobjedu“..s. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta. Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. Strpljenjem do usjeha. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti. pomaganja.− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima.S. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama. a. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Poslanik oživljava ljubav prema djeci. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika.

Odazivam Ti se.s. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. aktivno sudjeluje. Propisuje vam se post. inicira na nove zadatke. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). Žrtva koja približava Bogu. bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. grupnih i radova u paru. opisuje i identificira iskrenost. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. kao i iz primjera Muhammeda. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. pristupom i učešćem. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. a. vođstvo. procjenjuje. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. − Kvalitet individualnih. 5. razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. uključuje dodatne izvore. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. zaključuje. života. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. raspravlja i izvještava u nastavi. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. analizira navedene događaje. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. sposoban da kombinira naučena rješenja u životu.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. slijedi nastavnikova uputstva. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. a. Didaktičke naznake 153 . − Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. na novim primjerima. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. Bože. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. pomoć. evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. uzore. izdvaja pouke. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa..s. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema. − Nivo učešća u individualnim. pobjedu.

− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu.s. piću. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica). Bože. namaz. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. priželjkivati i odazivati mu se. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani.. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao.. kada. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu. načinima i putevima koji vode Njemu. odjeljenske zajednice. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka.. Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga. i njegov sin. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe.š. ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu. nauče poštovati njihove tradicije. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. boji. lošim navikama u govoru. naroda. i ostavi se uznemiravanja komšija. Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. mislima). gdje.). Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža.“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim. podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. jedinstvo i građevina. već prema odrazu njihove duše. ali i na prisutnost posta u drugim religijama. pripadnosti nekom narodu. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. nacije. posjećivanje dragih ljudi i sl. osjećaj za druge. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. 154 . porodice.) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr. Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. mjesto za žrtvu . Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. običaje i navike. džemata. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. za pomoć. djelima. Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom.oltar. dž. Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš. žrtvovanje prvih plodova i sl. misna žrtva. npr. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. posjete i sl. a. kako. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu. kao i sa postom muslimana. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi. druženje. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. imenu. Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta. Može se.

post. dijeli ih na njihove sastavne dijelove.− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. 155 . − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. Sve se dešava s razlogom. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. otežano. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. Blagodati lijepog postupka. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. hadž i kurban. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. vrši kategorizaciju naučenog. inicira na novim zadacima. uključuje dodatne izvore. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. riječima i djelima u mogućnosti. ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. slijedi nastavnikova uputstva. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. daje svoje ideje na osnovu naučenog. raspravlja i izvještava u nastavi. analizira naučene dužnosti. − Nivo naučenog o namazu. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima. Iz vrela mudrosti. 6. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. postu. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. hadžu i kurbanu. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Nivo učešća u individualnim. aktivno učestvuje. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. ikindija-namaz. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu.

gradu. da prenose svoje ideje na blag i mudar način. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. kulture dijaloga. − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica. Nazusu. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza. Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi. bogobojaznost. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa.. a. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav. nastavnika. Marusu i Šim'unu). Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. a. Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova. a.. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi. − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu. upornost i istrajnost u njihovim namjerama. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009). Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima.s.s. uljudnost u govoru. 156 . Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Razvijanje komunikacije. Jačanje ljubavi prema slobodi. drugima. Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti. Prihvatanje Božijeg određenja. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. Upoznavanje drugih religija. razvije svijest kod učenika o pravednosti. druženju. a. Razvijenost radnih navika i discipline. ljubav prema nauci. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu. domovini. nivo poštivanja i uvažavanja. hodu. džematu. oslanjanje na Njega.s.s. npr. kroz savjete koje je davao svom sinu. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. rušenje domina. a.s. učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove.. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja.Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu.. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. Isticanje koristi posta. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje.

Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. odmjerenost. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama. − Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. analizira njihove živote. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. sakupljanje novih podataka o njima. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji.). evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline.). blagost i sl. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. a. Lijepo i ružno u govoru. u govoru (masi. raspravlja i izvještava u nastavi. iznosi zaključke. djeci. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. 157 . uključuje dodatne izvore. slijedi nastavnikova uputstva. vježbe govora radi praktične analize govora. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. starijima. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. 7. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.s. aktivno sudjeluje.. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. inicira na novim zadacima. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. − Primjena radne metode i strategije učenja. suprugama i sl. − Poželjno je organizirati igrokaze. prijateljima. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. Sve ovo je važno. − Nivo učešća u individualnim.

ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. identifikovanje lijepog i ružnog govora. − Nivo učešća u individualnim. modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. 8. 158 . razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. inicira na novim zadacima. brani kuturu dijaloga. jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose. uključuje dodatne izvore. slijedi nastavnikova uputstva. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Razvijenost pohvalnog govora. raspravlja i izvještava u nastavi. Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima. iznosi vlastita mišljenja o govoru. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. kritikuje zloupotrebu govora. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. aktivno sudjeluje. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. Aktivnim učestvovanjem. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti.

kao i okolice. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. radi njenog očuvanja. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. pravednosti i dobroti. Kvalitet individualnih. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. arhitekturi. građene na plemenitosti. Naučiti da poštuju sposobnosti. Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. teksta hadisa i sl. kur'anskog teksta. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. grupnih i radova u paru. Nivo učešća u individualnim. Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. Nivo samopouzdanje i odgovornost. Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika. pokaže njenu vrijednost. Primjena radne metode i strategije učenja. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode. − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. ostvarenja i želje drugih ljudi. Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. a. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama.s. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti. npr. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. tragaju za njom. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije. kaligrafiji i sl. njeguju je u životu. slika i dodatne literature. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. 159 .

biologije. linije i tačke. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. − Islam kao nova svjetska kultura . maketa.počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. − Afektivno područje: svjesno odabire. geografije. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. matematiku i teme: kulturne baštine. muzičkog odgoja. historije. − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. samo je okvirna preporuka nastavnicima. evaluira. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta. dječija kreativnost. simetričnosti. kanoni. škole i učenja. pritiska vršnjaka. saradnja. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. kulturnog i pravilnog odijevanja. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje. historije. geografije. očuvanje baštine. jezik. te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. različitih računarskih tahnika u radu. uvažavanja razlika. biologije. jezika. higijena. povjerenje. slobodno vrijeme. identifikacija sa pozitivnim uzorima. uspješno locira. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. geografije. muzičkog odgoja. biologije. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. ali i kurikulum škole.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. boje. puberteta. kulturno ophođenje sa ljudima. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. jezika. upoznavanje drugih i drugačijih. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. muzičkog odgoja. jezika. geografiju. humani odnosi. biologije. motivisanja. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. saradnja. vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. časove jezika i teme slobodnog vremena. porodice. prezentacija i sl. iznosi vlastita mišljenja. geografije. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. geografije. moja zemlja. jezika. 160 . primjenjuje je i demonstrira u životu. prostor. jezika. naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka. dječija kreativnost. muzičkog odgoja. humani odnosi među spolovima. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. upoznavanje drugih i drugačijih. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. historije. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. npr. higijenske navike. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. maloljetničkom delikvencijom. historije. veza između konflikta i vjerovanja. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. historiju. biologije. dječijeg stvaralaštva. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. historije. informatiku. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. kultura i pravilno ponašanje. preciznosti. muzičkog odgoja. slobodnog vremena. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. edukativnih igara. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. mjesečnog ciklusa. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice.

(2003): Razumijevanje mladih. Bijeljina: Grafika. & Nilsson. Korkut. Zagreb: Educa. Suvremene situacije neslobode 161 . odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Ibn Š. Sullo.LITERATURA El-Gazali. M. Kurdić. Š. F. Sarajevo: Libris. (2002): Responsibilna nastava. (1999): Mijenjamo naše škole. Zagreb: Educa. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. (2000): Razvojna psihologija. L. M. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. Novi Pazar: El-Kelimeh. Slatina. (2005): Ihja ulumid-din. Zenica: Dom štampe. B. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. En-Nevevi. Stojanović. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Ilić. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. Zagreb: Aline. Jensen. (2009): Tefsir Jasina. Stoll. Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. M. J.: Super nastava. B. E. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. Hwang. (6. (1995): Učite ih da budu sretni. (1412 h): Kur'an s prevodom. Zenica: Dom štampe. & Fink. (2005): Od individue do ličnosti. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju. (2000): Rijadus-salihin.R. Ebu H. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. S. D.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. A. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću.

A. poštenje. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik: I. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. iskazivanje iskustva. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3. ljubav. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ljubav. 5. Ključni pojmovi 2. odgovornost. 1. Dramska igra. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. Albert Schweitzer. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. sloboda. 2445. čitanje. razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. 2447. Sadržajna prilagodba. vanjska i unutrašnja nesloboda. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Misionarke ljubavi. grijeh (griješiti). analiza i interpretacija tekstova. Preporuke za korelaciju 162 .1. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda. Dodatna ilustracija 7. izrada zidnih novina. lakomost. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Razgovor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. promatranje i analiza fotografija. nesloboda. Naglašena vizualizacija. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti. Wilde: Sretni kraljević. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. O. B. potrošačku groznicu…). Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. izrada plakata. reklamne kampanje. Hrvatski jezik: S. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. uočiti povezanost grijeha i neslobode. D. Martin Luther King. Tomaš: Mali ratni dnevnik. ropstvo. zavist i slično. analiza statističkih podataka. zarobljenost grijehom. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. 3. Mažuranić: Priče iz davnine. istraživanje. Dodatna ilustracija 7. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. rad na rječniku. (6. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. osobito slobodu mladih. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. zloba. ratovi. zarobljenost Griješiti. čitanje. Odabir kraćih tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. Preporuke za korelaciju 8. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. br. analiza i interpretacija tekstova. Šenoa: Povjestice. KATOLIČKI VJERONAUK 7. KKC. 4. Zemljopis: moderno ropstvo. 2439. ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka. razumijevanje. Obrazovna postignuća 4. strpljivost. Horvatić: 5. ljudska odgovornost. nemirna područja.

Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. osobito mladih. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić. Katekizam Katoličke crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.8. Sadržajna prilagodba. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. 163 . 2. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. 5. 4. Sloboda u očima današnjeg čovjeka. 1.

Majer: Dolazak Hrvata. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (6. Život u pustinji. Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. Masa i Meriba. prepelice. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. S.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pustinja. važnost vode i hrane u životu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. likovno ili scensko izražavanje. Koristiti individualizirane materijale. Preporuke za korelaciju 8. Mojsije. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Ključni pojmovi 2. protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. Isto kao kod oštećenja sluha. uočiti da se Bog brine za svoj narod. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Obrazovna postignuća 4. Wyler: Ben Hur. 2. analiza i interpretacija tekstova. Dodatna ilustracija 7. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. pismeno. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. 4. Sadržajna prilagodba. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. Hrvatski jezik: H. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Povijest: 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. obećana zemlja. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. M. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (6. W. Kranjčević. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. 3. Sjeverna Afrika. savez između Boga i čovjeka. Michelangelov Mojsije. mana. mana. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije. faraon.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 5. Obrazovna postignuća 4. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. zlatno tele. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3. pismo. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. piramide). voda. S. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. Sinaj. Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. Deset savjeta (zapovijedi). Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. KATOLIČKI VJERONAUK 7. prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. Mojsije. čitanje. Odgojni i socijalizirajući 164 . Jugozapadna Azija. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Pustinja u svakodnevnom životu. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. Ključni pojmovi 2. Kovčeg Saveza. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. Knjiga Ponovljenog zakona. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Svetište. Dodatna ilustracija 7. Povijest: 5. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. Isto kao kod oštećenja sluha. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. Potrebno predznanje 3. Izborni sadržaji za darovite 165 . razvijati odgovoran stav prema životu. Šabat. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. piramide). izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. sloboda. Sinajski savez. sebi. Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. vanjsko i unutarnje ropstvo. Geografija: Jugozapadna Azija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom.ciljevi i sadržaji 5. Sjeverna Afrika. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja. KATOLIČKI VJERONAUK 7. drugima i svemu što postoji. 5. Nazor: Veli Jože. faraon. Preporuke za korelaciju 8. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. Sadržajna prilagodba. čežnja za slobodom. Sloboda i robovanja današnjih mladih. Ropstvo. pismo. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. Wilde: Sretni kraljević. Prijedlozi za metodičku obradu 6. čežnja. O. koji se trajno zauzima za čovjeka. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. V. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. zlatno tele. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. pismeno izražavanje. Ključni pojmovi 2. likovno izražavanje. Koristiti individualizirane materijale. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima. (6. Dodatna ilustracija 7. 3. Dekalog. Obrazovna postignuća 4. Kovčeg saveza. droga). 1. pisanje novinskog izvješća. 2. Razgovor. Čitanje. dramatizacija teksta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. čitanje. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. ulazak u Obećanu zemlju. Stvaralačko prepričavanje. prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. Hrvatski jezik: M. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Idolatrija. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija stripa. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo. uočiti važnost slobode. Twain: Kraljević i prosjak.

U govornim aktivnostima nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. fiksiranje papira na podlozi. 3. 1. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju. Govor na Gori. film. Novi zavjet. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. Kraljevstvo Božje. usporediti Isusa i Mojsija. Isto kao i kod oštećenja sluha. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. Prilagodba sadržaja. Isusove riječi i djela (zakon novoga života. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Osam blaženstava. novi Savez. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. 2. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. 5. 5. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. (6. Isusova čudesa. pisanje novih prispodoba. Potrebno predznanje 3. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. Obrazovna postignuća 4. 3. Sadržajna prilagodba. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. nečovječnost i nepravdu. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. veći prostor za pisanje).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Isusova čuda. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Dodatna ilustracija 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 4. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. 2. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. Hrvatski jezik: A. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela. Preporuke za korelaciju 8.Wyler: Ben Hur. W. 4. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. (6. Govor na gori. Prilagodba biblijskog teksta. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje.učenike 10. Čitanje. uočiti od čega nas Isus oslobađa. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Osam blaženstava. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona. Novi Savez. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. usporediti Isusova i današnja blaženstva. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. prispodobe. Isusov život i djelovanje. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. dramska igra. Dati prednost usmenom izražavanju. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Šenoa: Povjestice. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. Isusova blaženstva.

pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. navesti Isusovu zapovijed ljubavi. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. borba za pravdu). uočiti radikalnost toga služenja. Nema posebnosti. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. Hrvatski jezik: O. Potrebno predznanje 3. Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima. Preporuke za korelaciju 8. duhovna djela milosrđa. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pomoć pri formiranju slijeda događaja. izrada stripa. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. Odgojni i socijalizirajući 167 . uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest. (6. veći prostor za pisanje). otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. tj. razvijati sposobnost za društveni angažman. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. 4. uskrsnuće. smrt. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. W. Wilde: Sretni kraljević. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. Isusov život i djelovanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode.Wyler: Ben Hur. izrada plakata. smrt i uskrsnuće muka. Čitanje. uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. tjelesna djela milosrđa. 1. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. križni put. Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. nova Pashalna večera. nečovječnost i nepravdu. Novi zavjet. ali ne i reprodukcija. Početci hrvatske pismenosti. zapovijed ljubavi. Obrazovna postignuća 4. Veliki tjedan. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. posljednja večera. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu. 3. pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Ljubav koja oslobađa – muka. djela milosrđa. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. Dodatna ilustracija 7. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. Događaji i likovi Velikog četvrtka. 5. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. Ključni pojmovi 2. igra uloga. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. prispodoba o Posljednjem sudu.1. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. fiksiranje papira na podlozi. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. 2. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. Veliki petak. Posljednja večera – likovne reprodukcije.

Odrediti što je Crkva.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izrada plakata. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. Čitanje. Službe i darovi u Crkvi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. proučavanje zemljovida. W. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. Obrazovna postignuća 4. promatranje. razvijati odgovoran stav prema životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. 1. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. razgovor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. drugima i svemu što postoji. naglasak staviti na bitno. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). različiti darovi i službe. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. 3. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje.ciljevi i sadržaji 5. Film. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. 3. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. božansko i ljudsko lice Crkve. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. Sveti grob. sebi. 2. 168 . Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Getsemani. božansko i ljudsko lice Crkve. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Ključni pojmovi 2. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. likovno izražavanje. Karta: raširenost kršćana u svijetu. Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. Golgota / Lubanja / Kalvarija. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Nema posebnosti. Rad s fotografijama. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.Wyler: Ben Hur. Nema posebnosti. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Dodatna ilustracija 7. križni put. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. (6. S. Tomaš: Mali ratni dnevnik. Preporuke za korelaciju 8. II. vatikanski sabor. 2. Sadržajna prilagodba. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. otajstvo/misterij Crkve. Dodatna ilustracija 7. izrada plakata. analiza i interpretacija tekstova i stripa. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja. Crkva – zajednica Isusovih učenika. Pojasniti značenje ključnih pojmova. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću.

redovnici/redovnice. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 .) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. celibat. smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije. papa. pastiri Crkve. opisati način života i rada redovnika. prezbiter. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. (nad)biskupije. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Svećenik (župnik). 5. sebi. razvijati odgovoran stav prema životu. nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). drugima i svemu što postoji. 4. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. analiza i interpretacija fotografija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3.4. sveti red. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. promatranje zemljovida. Životni poziv. pripovijedanje i izlaganje. redovnički zavjeti. Potrebno predznanje 3. metropolije. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Potrebno predznanje 3. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. biskup. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. analiza tekstova. 1. nabrojiti redovničke zavjete. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). (6. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Istraživanje (terenska nastava). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. (6. kršćanski poziv. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. župe. đakon. Ključni pojmovi 2. Pastiri Kristove Crkve sveti red. Obrazovna postignuća 4. samostan. 5. redovi. 2. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. hijerarhija. župa. Preporuke za korelaciju 8. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Ključni pojmovi 2. (nad)biskupije. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji).

Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. Čitanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 170 . 3. klarise). Ključni pojmovi 2. dijapozitivi. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. Moguće duže vrijeme usvajanja. vatikanski sabor i vjernici laici. Ivan Merz. Preporuke za korelaciju 8. Lik u proznome djelu. Spoznati i imenovati vlastite talente. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Vjernici laici i II. Vjernici laici. Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. Prilagodba sadržaja. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. 2. 4. zatvorene karmelićanke. Nema posebnosti. 3. (6. Dodatna ilustracija 7. pripovijedanje i izlaganje. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4. 5. izrada plakata. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. čitanje i interpretacija tekstova. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga. analiza i interpretacija tekstova. pismeno izražavanje. različite osobe i službe u Crkvi. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. II. vatikanski sabor. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ivan Pavao II. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). područja djelovanja laika. uočiti i objasniti važnost II. razvijati odgovoran stav prema životu. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. sebi. Preporuke za korelaciju 8. drugima i svemu što postoji. 1. Neke izabrane redovničke zajednice (npr. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Crkva. Potrebno predznanje 3. Ora et labora. Sadržajna prilagodba. 1.5. Redovnički zavjeti. Vjernici laici. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). razgovor o konkretnom iskustvu. izrada mentalne mape.. Omogućiti posjet samostanu. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). pripovijedanje i izlaganje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu). rad s fotografijama. Uzleti srednjovjekovne Europe. Obrazovna postignuća 4.

heretik. Dodatna ilustracija 7. protestantizam. (6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1. 5. osnivanje sveučilišta. 5. patareni. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Nastavnu cjelinu. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. a individualno uvježbavati IV. križarski ratovi. Tridentski koncil. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. obnova redovništva i prosjački redovi. Osnivači prosjačkih redova. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. nacionalnih. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. CRKVA KROZ POVIJEST 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.4. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. inkvizicija. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. Počeci i razvoj kršćanstva. Potrebno predznanje 3. valdenzi). Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. Inkvizicija. Preporuke za korelaciju 8. 4.).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. stoljeću. CRKVA KROZ POVIJEST 2. Ključni pojmovi 171 . križarski ratovi. redovnici. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. izrada umne mape. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. prosjački redovi. st. veći prostor za pisanje). Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. (6. katarski pokret (albigenzi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. film. misijski pokret. crkveni raskol. fiksiranje papira na podlozi. Prilagodba sadržaja. isusovci. preveliko bogatstvo). Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. inkvizicija. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih.-14. nastanak prosjačkih redova. Istraživanje tekstova i dokumenata. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada plakata. 3. diskusija (parlaonica). promicanje kulture i umjetnosti). kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. Ključni pojmovi 2. pripovijedanje i izlaganje. a individualno uvježbavati IV. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. inkvizicija. Nastavnu cjelinu. vjerskih. Crkva. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. širenje islama.

povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. U govornim aktivnostima nema posebnosti. stoljeća. razvijati sposobnost za društveni angažman. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. diskusija (parlaonica). 4. analiza i interpretacija tekstova. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. vjerskih. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih.. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. Preporuke za korelaciju 172 . 5. tj. prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka.). razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. borba za pravdu). 3. uočiti i odrediti značenje II. Ivan Pavao II. uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. isusovci. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Martina Luthera. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II.2. Povijest: Reformacija i katolička obnova. pape. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. usvojiti i razumjeti nove pojmove. Tridentski koncil. CRKVA KROZ POVIJEST 3. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. reformacija. protestanti (protestantizam). Glazbena kultura. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. Preporuke za korelaciju 8. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. fiksiranje papira na podlozi. izrada plakata. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi. 2. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve. (6. luterani (evangelici). 1. Novo lice Crkve u XX. Potrebno predznanje 3. izrada umne mape. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Istraživanje. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. 5. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. veći prostor za pisanje). Drugi vatikanski sabor. nabrojiti imena nekoliko papa iz XX. Istraživanje. Život i rad Ignacija Loyole. kalvinisti (reformirani). Istočni raskol. opisati misijski pokret. analiza i interpretacija tekstova. Obrazovna postignuća 4. djelovanje i obnova Crkve. pripovijedanje i izlaganje. nacionalnih. film. anglikanci. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama. Obrazovna postignuća 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Ivan XXIII. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. izrada plakata. Martin Luther. prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu. stoljeću socijalni nauk Crkve.. Ivanu XXIII. Ignacije Loyola. Dodatna ilustracija 7. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti.

Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 3. 2. Znakovi u životu. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. fiksiranje papira na podlozi. Dodatna ilustracija 7. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Crkva. fiksiranje papira na podlozi. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. 1. veći prostor za pisanje). razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. 1. 7 sakramenata. nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. Ivan XXIII. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. slike i stripa. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. sliku ili dijapozitive. analiza i interpretacija teksta. Preporuke za korelaciju 8. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. dekristijanizacija. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. razred: prometni znakovi i propisi. Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). U govornim aktivnostima nema posebnosti. 5. Potrebno predznanje 3. enciklika. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Pavao VI. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. 4. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom. meditacija uz fotografiju. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. veći prostor za pisanje). likovno izražavanje. Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament.8. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Tehnička kultura: 5.. život i djelovanje Isusa Krista. simboli. sekularizacija. (6.

ambon. unutrašnjost crkve. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Članovi Crkve. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. Potrebno predznanje 3. Naglasiti bitno. 174 . Istraživanje. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. razred: Pojava kršćanstva. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. katedrala. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Obrazovna postignuća 4. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. 6. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. stilovi gradnji kroz povijest. razumjeti ih i rabiti ih. Dodatna ilustracija 7. crkve (katedrale. 5. župne crkve. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Potrebno predznanje 3. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. (6. euharistija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. potvrda. Usvojiti nove pojmove. Katekumeni (katekumenat). čitanje. analiza i interpretacija tekstova i slike. prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. krstionica. nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. svetohranište. prilagoditi tekstove. Geografija: 5. Tijelovo. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. crkveno graditeljstvo. potvrda. darovi Duha Svetoga. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Veliki četvrtak. Inicijacijski obredi drugih religija. krstionica…). inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu). 1. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. razred: Vode na kopnu. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. izrada mentalne mape. protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Crkvene zgrade crkva. unutarnje uređenje crkve (oltar. Povijest: 5. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija. mučeništvo prvih kršćana. (6. krštenje vodom i krvlju. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. krštenje (krst).Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. 4. kapele). kapela. Katakombe. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. svetohranište. pripovijedanje i izlaganje. razgovor. objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. Ključni pojmovi 2.

Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. a po mogućnosti i misnog ruha. 4. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. gotika. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. razvijati sposobnosti gledanja. Dodatna ilustracija 7. Proučiti liturgijske geste. navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. barok. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. ampulice). Nema posebnosti. plitica/patena. Europa u vrijeme baroka. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. izrada plakata.4. gregorijanski koral. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. 5. Liturgijski predmeti. Terenska nastava. imenovati ih. mitra). imenovati liturgijske jezike. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. Ključni pojmovi 2. analiza i interpretacija tekstova. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. (6. istraživanje. liturgijska glazba. Stil gradnje vlastite župne crkve. misnica. sudjelovati na probi župnoga zbora. jezik i glazba misno ruho. slike…). rad s fotografijama. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. Potrebno predznanje 3. liturgijski predmeti (ciborij. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. razgovor. misno ruho (alba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. liturgijske boje. 1. Konkretizacija u sakralnom prostoru. slušanje liturgijske glazbe. 3. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Liturgijska godina. pripovijedanje i izlaganje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . razlikovanje i imenovanje. Preporuke za korelaciju 8. liturgijske knjige (misal. obrednik. Preporuke za korelaciju 8. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. časoslov). liturgijski jezik. Nema posebnosti. liturgijski predmeti. štola. pripovijedanje i izlaganje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. istraživanje. Obrazovna postignuća 4. otkriti ljepotu duhovne glazbe.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. masa i prostor. 1. Likovna kultura. Glazbena kultura. slušanja. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. Dodatna ilustracija 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prepoznavanje. moderni stil. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. Likovna kultura: prostorno oblikovanje. objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. svetohranište. Humanizam i renesansa. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. renesansa. Neki važniji sakralni objekti drugih religija. ambon. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). romanika. liturgijske knjige. Pojačana vizualizacija. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). doživljavanja. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe.

12-14). Upoznati simbole i kratice drugih religija. Nema posebnosti. Nema posebnosti. Isusovo rođenje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Obrazovna postignuća 4. Ključne pojmove konkretizirati. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3. ekološke. pripovijedanje i izlaganje. 1. INRI.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII.26-38. 4. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. Marija u Evanđelju. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. Potrebno predznanje 3. analiza i interpretacija tekstova.1-19. evanđelja. (6. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. kruha i vina. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nabrojiti. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. religiozne. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. pojačano uvježbavanje. 5. Znakovi i kratice u životu. Razgovor. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. 3. Anđeo Gospodnji. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. alfa i omega. Teškoće u svladavanju kratica. KATOLIČKI VJERONAUK 7. tamjan. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice. Obrazovna postignuća 176 . seksističke…). IHS. 2. domoljubne. Dj 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Iv 19. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji. (6. MARIJA U CRKVI 1.obrazovnim potrebama 2. Sadržajno prilagođavanje. Konkretizacija u sakralnom prostoru. riba – znak kršćanskog raspoznavanja. Terenska nastava. konzumističke. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja. fotografija i stripa. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. primijeniti didaktičke igre. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Likovna kultura. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. značenje vode. Lk 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Prijedlozi za metodičku obradu 6. istraživanje.25-27. sveti znakovi. Ključni pojmovi 2. 3. izrada plakata i mentalne mape. 4. Simboli drugih religija.

Litanije. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve. kulturnih i religioznih značajka domovine. 1. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. MARIJA U CRKVI 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. Anđeo Gospodnji (molitva). Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. Marija u likovnoj umjetnosti. 177 . Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Bezgrješno začeće). Obrazovna postignuća 4. Uznesenje. Bezgrješno začeće. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Stvaralačko prepričavanje. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje. Potrebno predznanje 3. Blagovijest. marijanska svetišta. nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. navesti neke marijanske pjesme i molitve. Dodatna ilustracija 7. Uznesenje. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Marija u književnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti 2. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. Dodatna ilustracija 7. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Osnovne informacije o Marijinom životu. razvijanje ljubavi prema svome narodu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Vrste razgovora. opisati i protumačiti molitvu krunice. 1. pripovijedanje i izlaganje. (6. Predaja. Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. Rođenje BDM. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. likovno i pismeno izražavanje. novozavjetni spisi. Preporuke za korelaciju 8. nema posebnosti. pisanje kratkog eseja. krunica. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Pieta. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. analiza reprodukcija. 5. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. te nacionalnoga ponosa. Interpretativno čitanje i krasnoslov. a ne zahtijevati reprodukciju. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. upoznavanje povijesnih. 4. otajstva krunice.

Razvijati ljubav prema Crkvi. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8.obrazovnim potrebama 2. Potrebno predznanje 3. 5. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. 5. redovnici. jedan dan u životu pape i sl. koristiti razne vrste pomagala. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Nema posebnosti. bazilika sv. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Sadržajna prilagodba. Obrazovna postignuća 178 . Petra. papina nezabludivost. 3. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. usvojiti i razumjeti pojam konklava. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 4. redovnice. odnosno predodžba (konklave. Pojačana vizualizacija. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Švicarsku gardu. Vatikan). rad. zavjeti. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. Rimski biskup papa. redovi. Obrazovna postignuća 4. 3. crkvena hijerarhija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. molitva. pripovijedanje i izlaganje. Vatikan. pastiri Crkve. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. rad s fotografijama. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. njezinoj prošlosti. samostan. Istraživanje. izrada plakata. konklave. a ne zahtijevati reprodukciju. redovi. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. 2. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Vatikan. Ključni pojmovi 2. Povijest. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve. Apostol Petar. KATOLIČKI VJERONAUK 7. imenovati sadašnjeg papu. Dodatna ilustracija 7. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu. Petra i Vatikanu.) 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. konklave. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Ključni pojmovi 2. redovnički zavjeti. papine obveze (npr. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. (6. Nema posebnosti. (6. Poziv.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Crkva kroz povijest.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 4. 2. crkva sv. Posjet samostanu. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. bazilike u Rimu…). dijapozitivi i fotografije. Preporuke za korelaciju 8. Križa u Ninu. pripovijedanje i izlaganje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. katedrala u Milanu. unutarnje uređenje crkve. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajna prilagodba. 1. Barceloni. drugima i svemu što postoji. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). KATOLIČKI VJERONAUK 7. Obrazovna postignuća 4. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Beču. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. Nema posebnosti. koristiti razne vrste pomagala. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. čitanje i interpretacija teksta. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. crkve (katedrale. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). (6. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. istraživanje. župne crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . izrada plakata. izlaganje. kapele). Humanizam i renesansa.4. 5. Nema posebnosti. Europa u doba baroka). razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). razvijati odgovoran stav prema životu. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada plakata. analiza i interpretacija tekstova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. katedrale i crkve pojedinog stila. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Katakombe. razlike između pojedinih stilova. pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame. izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Dodatna ilustracija 7. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda). sebi. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8.

4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Glazbena kultura. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 5. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. (6. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Nema posebnosti. 3. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. KATOLIČKI VJERONAUK 7. nacionalnih. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. 5. (6. Ključni pojmovi 2. Naglasiti bitno. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Nema posebnosti. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. koristiti razne vrste pomagala. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 180 . Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Sadržajna prilagodba. 3. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. 1. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. Dodatna ilustracija 7. 4. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4. 2. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3.10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. vjerskih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu.

Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. Likovna kultura. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. Glazbena kultura. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. Dodatna ilustracija 7. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. nacionalnih. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. 2. 3.4. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. 181 . Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično . Naglasiti bitno. 5. vjerskih. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. Profil nastavnika. 4. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).

pozitivnog odnosa prema radu. kolektivu i na javnim mjestima . Radne navike. osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju .zdrav način života 5. Aktuelna zbivanja . BiH i svijetu. odnos prema radu 6. uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi. psihološko.upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici. na neodlaženje u rizična područja . saznajna komponenta 7. higijeni.razvijanje radnih navika.upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom . Humani odnosi 8.upoznavanje. prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . upozoravanje na rizična područja u BiH. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . posluženju. Kultura življenja . Kulturno i prirodno nasljeđe . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. samopouzdanja. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. kulturnog i prirodnog nasljeđa .građenjem pravilnog stava prema moralu. održavanju zdrave težine. Moralni odgoj 3. Kulturno i prirodno nasljeđe 2.4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . zdravoj prehrani.u korak s vremenom 4.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1.Zadaci: . Pedagoško.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.

prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje . odgojno disciplinskim mjerama . industrijska postrojenja) 2.u korak s vremenom .Zašto poštovati kućni red škole ..4 sata .terorizam.zdrav način života .odnos prema alkoholu u društvenoj sredini . Aktuelna zbivanja .) .stvaralaštvo učenika u školi (u muzici.4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: . kulturnog i prirodnog nasljeđa .obrazovanju .popratne pojave pušenja ..sredini .Pravila škole .alkoholizam .ponašanje na javnim mjestima .šta treba znati o AIDS-u . Moralni odgoj .saobraćajni propisi i njihovo poštivanje .uključivanje u borbu protiv AIDS-a . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.inovatorstvo .umjetnosti .Upoznavanje.sportu .šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .dijete ima vlastita prava . kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4.odluke koje donosim 183 .posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji. likovnoj umjetnosti.posjeta pozorištu i muzeju .kulturi .3 sata .Konvencija o pravima djeteta: .jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti .institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika.nauci .svijetu . učeniku generacije.znakovi o pravima djeteta 3. Kultura življenja . tehnici.

kada servirati gostima hranu 5.razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .vježbe opuštanja i relaksacije 7.šta rad daje i znači za nas i druge . kao i načinu rada .4 sata .pojačana osjetljivost/emocionalnost .4 sata .pojačana nesigurnost .4 sata . psihološko.kako biti društveno aktivan .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6. zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti .zaokupljenost svojim spolom .pozitivan stav prema radu. odnos prema radu . saznajna komponenta .nepoželjne osobine ličnosti .potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti .kako aktivno učiti .poželjne osobine ličnosti .moj odnos prema drugovima i drugaricama .- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno.odmor i rekreacija .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima . Humani odnosi .maštanje o budućnosti .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .praćenje nastave .neodgovoran odnos prema radu .zašto je značajno poznavati sebe . Radne navike.težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 .stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost .metode uspješnog učenja . Pedagoško.moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe .zabrinutost za svoju vanjštinu . nepušenju održavanje zdrave težine korištenje.praktičnost i susretljivost u radu .sprečavanje nesreća u kući .

Dž..šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.rad . A. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Handicap International 185 . (2006).  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. Mujkanović.privredna kretanja na području grada . E. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.3 sata . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva ..informisati učenike .za personalni dosje učenika . Kalaš. Zelenika.5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici...priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Sarajevo.- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8. Profesionalna orijentacija . P.