Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za SEDMI razred devetogodišnje osnovne škole

7

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............………………….............................………………… 3 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 5 - 13 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..15 - 19 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..20 - 25 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..26 - 30 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..31 - 35 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..36 - 41 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..42 - 45 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..46 - 50 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..51 - 55 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 56 - 65 12. Fizika .............................................................................................................66 - 72 13. Biologija ………………………………………………………………….... 73 - 82 14. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 100 15. Historija/povijest ………………………………………………………… 101 - 108 16. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 109 - 111 17. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 112 - 119 18. Likovna kultura …………………………………………...……………… 120 - 132 19. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….………..… ....133 - 138 20. Tjelesni i zdravstveni odgoj …....………………...……………..…..… .....139 - 143 21. Islamska vjeronauka ................................................................................... 144 - 158 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 159 - 178 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 179- 182

2

NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

SEDMIČNI GODIŠNJI BROJ BROJ NASTAVNIH NASTAVNIH SATI SATI 4 2 2 4 1 2 2 2 1 1 1 1 2 25 1 1 140 70 70 140 35 70 70 70 35 35 35 35 70 875 35 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE Vjeronauka (Po slobodnom izboru učenika) Odjeljenska zajednica

3

4

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST Književni tekstovi 1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše 2. T.Ujević, Dažd 3. N. Šop, Bakine naočari 4. M.Krleža, Čovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kišević, Lampa na prozoru / 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ilić, U poznu jesen 10. D. Trifunović, Nešto važno da ti kažem 11. M. Antić, Poslije djetinjstva 12. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 13. Z. Dizdarević, Naza vezilja 14. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) 15. S. Ćorović, Sa djecom 16. A.P.Čehov, Vanjka 17. K.Bruckner, Sadako hoće živjeti 18. R. Pavlović, Čistač obuće 19. Z.Grey, Komanči (ulomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 20. A. Egziperi, Mali princ(odlomak) 21. A. Šantić, Ugljari I O klasje Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoračenje-stanka u opkoračenju, naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast; Vrste -pejsažna, šaljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu, razumije preneseno značenje; Prepoznaje osnovna obilježja opisne, domoljubne i šaljive pjesme; Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu; Maksimalna postignuća

Određuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Određuje pokretače Prepoznaje osnovno radnje, sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje; pjesmi; Otkriva glavne Povezuje ritam i kompozicijske osjećanje u pjesmi; dijelove knjiž. teksta;

Epika Fabula-pokretači fabule, zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovjedanja Pozicija pripovjedača u priči Pustolovni i povijesni romani

Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja ; Može okarakterizirati lik;

Prepoznaje glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Razumije, zapaža i povezuje sa suvremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika

Uočava glavne značajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela 6

N. Jesen 29. Putovanje kapetana Porporelosa(odlomak) 28.. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste Uočava glavne karateristike usmene književnosti 7 . Jazavac pred sudom(odlomak) 27.M. H. Kikić. James Cook (odlomak) 24. Oslo pod snijegom(odlomak) 25. Sekulić..Čukovski. Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. F. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. Z. Kočić. dnevnik Uočava razliku između ljetopisa. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. P. M. Šehović.moje 22. Bulke pored pruge Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Fantastična pripovijest Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karateristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Jovanović. putopis.Bešeskija. putopisa i dnevnika Granične književne vrste: ljetopis. I. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava razliku između drame i drugih književnih .

neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. naravno. za) Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. doista. li. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Pomoćni glagoli: biti i htjeti Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završetci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnicepredtoničke riječi i zanaglanice/izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. god. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. ne. prezent pomoćnih glagola Perfekt Izricanje prošlosti aoristom. impefekt i Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično ustrojstvo Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima Prepoznaje osnovne čestice (da.RJEČNIK. kraju. sprezanje/ konjugacija. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno rabiti/upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) Prikladno rabi/upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju 8 .

Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovjed. priloge u govorenju i pisanju pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. atribut i apoziciju Razlikuje izravni i neizravni objekt Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju 9 . kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. i II. tvorbu i službu u rečenici Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I.imperfektom i pluskvampefektom Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. l. razlikovati. oblicima Priložne oznake u rečenici (uzrok. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. Objašnjava službu gl. jd. priloga u rečenici Izricanje budućnosti futurom Prepoznati. društvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica Uočava priložne oznake Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Prepoznaje objekt u rečenici. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće rabe/upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. količina. i II. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat Prepoznaje imenski predikat u različitim gl. molbu i zabranu Pravilno rabi/koristi kondicional I. Glagolski prilozi REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl.

(pojam složene rečenice) Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI 10 .

imenica i pridjeva Opis pejsaža usklađen je s tijekom/tokom događaja i povezan s doživljajima sudionika DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. njegovim postupcima. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Pričanje događaja/ doživljaja uz uporabu/upotrebu opisa (pejsaža ili lika) Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tijek/tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe.Pričanje Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Kompozicija sastava jednostavna Mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. osjećaja i postupaka lika te utjecaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA 11 . pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku Sažetom. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnog zbivanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Mogućnost opisivanja vizualnih i akustičnih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Opisuje zbivanje uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole kretanja.

usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. Dnevnik pripovjedački uobličen. polazak u školu. dijelovi sela. diktat sa sprječavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije tijekom/tokom školske godine Upoznavanje s načinom vođenja osobnog/ličnog dnevnika Napisati svoju autobiografiju Bilježi događaje. rečenična intonacija. kako je dobio ime itd. dijelova naselja. trgovi.Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. boja. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. stvaralački diktat. visina i jačina glasa Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. ulice. šaliti se … ) Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u 12 . trgova i ulica Glasovne promjene Pisanje etnika Pisanje klitika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. misli i osjećaje Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. parkovi ) Primjena pravila o uporabi/upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se.

jd. čija osnova završava na –je(htjeti. dinamična kamera.r. plakati. r. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke/tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. nabrajanje rečeničnih dijelova. jd. umrijeti. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Primjena stečenih znanja u govoru i pismu svakodnevnome razgovoru Pravilno rabiti/upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i točku/tačku sa zarezom Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. maske i kostimografije 13 . literarni sastavci) MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Filmska izražajna sredstva Kadar. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati kazališna/pozorišna izražajna sredstva u predstavi: Upoznavanje načina stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Povezivanje filma sa stripom. crtanje iz raznih kutova – pravljenje pokretnog stripa Razumije tehniku stvaranja filma Razvija sposobnost za estetsko i etičko vrjednovanje filma Razumije ulogu Uočava sličnosti i razlike kazališne/pozorišne i filmske glume.Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.ć. kut snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Kazališna/pozorišna Prepoznati izražajna sredstva u filmu. plan. scenografije. je i ije u gl. živjeti.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. vožnja. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. smjeti. pisanje vokativa. panorama) Filmska maska.

kriminalistički. Branka Primorac: Maturalac 7. E. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. znanstveno – fantastični LEKTIRA VII 1. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. scenografija.izražajna sredstva: govor. gluma. pustolovni. Alija H. I. Lesi se vraća kući DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 14 . kostimografiju. kvadrat. fabula prikazana kvadratima scenografiju. Crtice iz moje mladosti 13. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Najt. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja) kazališnih/pozorišna izražajnih sredstava u kazalištu/pozorištu Uočava razliku između glume u kazalištu/pozorištu i glume pred kamerom Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom Razvijena sposobnost etičke i estetske procjene vrijednosti pojedinih stripova Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. Mark Tven: Kraljević i prosjak 11. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 12. domoljubnih. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. ekoloških) Razlikuje vrste stripa po temi – povijesni. Cankar. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6.

Vodič kroz lektiru. pravopis. zadaci. b) rasporedu. biblioteka). 5. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. periodika. pravogovor. tekstualne adekvatnosti itd.kao i principima integracije i korelacije. razvoj standardnog jezika). umjetničke.te medijske kulture. internet.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. priručnici za učenike(radne sveske).prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Naš jezik. 3. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Književnost (interpretacija književnih tekstova.srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.Nastavni program za predmet Bosanski. muzičkom kulturom i dr. Jezik (gramatika. 15 . priručnici za nastavnike. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.Videočitanka. 6. Osnovni ciljevi.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. Medijska čitanka.hrvatski. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. rječnik. radio. Kultura izražavanja. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). 4. likovnom kulturom. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). čitanačkih i lektirskih).biografija i bibliografija. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. egzemplarnosti. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. 2. reprezentativnosti. Medijska kultura (strip. metodičari)..) Također. pisci.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. teorije i interpretacije književnosti. odgojnosti. televizija. te dvije školske pismene zadaće).

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. 7.3* i djelimično 16 .

rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. PETA GODINA UČENJA Stupanj /razina Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika 2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje Vokabular 17 . * A1. natpisi na javnim mjestima. vremenska prognoza) • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. jelovnici. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. koji sadrže najfrekventniji vokabular • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima Govor Učenik će moći • opisati sebe. na pošti. obitelj ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine • razumjeti poruke/savjete.3 za sve četiri jezičke vještina i A2. kratka pisma. pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Učenik će moći • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva • pisati jednostavne tekstove na obrađenee teme • popunjavati jednostavne obrasce • vršiti prepisku s prijateljima: razglenice. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje ENGLESKI JEZIK (I strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. poruke. u restoranu • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.nivoa A2. ali će kod slobodnog pismenog izražavanje praviti brojne greške različite prirode Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.

geography. an. predmete.posvojne(mine. fraza i rečenica . ours. which. anything. possessions.opisivati: b) ČITANJE I REAGIRANJE . prošireniji rječnik. npr.osobne (padež subjekta i objekta) .upitne (who. sports and games . what.Slobodno vrijeme. which. names of some meals. one’s) . npr.Zdravlje. whose) . will. people.Obitelj.osobe. family gatherings . must. npr.spajanjem stubaca A i B .neodređene (somebody.recitiranjem recitacija i pjesama . some extracurricular activities . have to. description of climate. .sastavljati dijaloge način .izražavati svoje PRODUKCIJA mišljenje o a) GOVORENJE poznatim temama Učenici će: na jednostavan . climate. preparing meals. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. employment. nešto prošireniji rječnik.Vrijeme i godišnja doba. prošireniji rječnik.igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Učenici će pisati: diktate . have/have got (potvrdni. razred Osnovna škola 5 godina učenja engleskog jezika ●Obitelj ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodn o vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uvjeti Učenik će znati:reagirati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi Funkcionalno osnovno znanje . aerodrom) . željeznički kolodvor.Svijet životinja.kratke opise ljudi.Škola. .koristiti javne usluge (npr. these. nobody.ispravljanjem pogrešaka. npr. zdrava ishrana. npr. people .članove : a. .određenih riječi. guitar lessons.redati riječi u rečenice RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: .pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . dirty-clean.prepričavanjem kratkih tekstova . niječni. would (niječni i upitni oblik) Zapovjedni način. vezane za zadane teme i gramatiku. npr.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika .tačnih/netačnih tvrdnji .predmete tačnih/netačnih tvrdnji . poštu. . some. .svakodnevne aktivnosti odgovaranjem na pitanja . upitni) Modalne glagole: can .Moja zemlja. Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili mjesta naglas i reagirati: .davati specifične obavijesti . transport itd. supermarket. geography. ask-answer. telefon. pets. vezane za zadane teme. prošireniji rječnik.popunjavanjem praznina Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . all.could. whose .Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. many. dopunjavanjem događajima i nedovršenih rečenica aktivnostima . anybody. . much. (a) litle . those (boys) . school choir. that (boy). expensive. climate. orange juice 18 . (a) few.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . osnovni rječnik.rješavanjem zadataka višestrukog izbora . npr. npr. vezane za zadane teme. npr. učenici će naučiti koristiti: Afikse. theirs.prošle i sadašnje prepričavanjem dijelova teksta ili događaje cijelih kratkih tekstova -uspoređivati .brojive i nebrojive . mjesta itd. that. social customs itd. npr. npr.upitne pridjeve. sva lica jednine i množine Priloge sa i bez nastavka -ly Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. what. zero .sudjelovati u razgovorima na zadane teme . its. .7. nothing) Pridjeve . predmeta. crylaugh Složenice. domestic and wild animals .yours.Životni uvjeti. something. unemployment.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd.pisma dopisnom prijatelju itd.govoriti o prošlim . outings itd. npr. school curriculum. his. osnovni rječnik.nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Past Continuous Future Simple Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to -oblik Glagole be. prošireniji rječnik. npr. any.izražavati: .pokazne pridjeve: this (girl). may. these (girls). npr.ljude . seasons of the year. dirty Antonime.slaganje i neslaganje vezano za zadate teme . ordering or serving a meal in a restaurant. osnovni rječnik. osnovni rječnik.pridjeve neodređene količine i broja. particular weather.pokazne (this. those) . working conditions.Determinatore . događaja. the.posvojne pridjeve . hers.označavanjem: . culinary art itd.

nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda. vezane za zadane teme. edukacije. slobodnog vremena učenika. mijenjati metode rada koriste samostalno udžbenike. npr. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.Vremenske rečenice . UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: budu odgovorni i aktivni kada uče jezik koriste različite radne metode i strategije učenja tipične za učenje jezika. because itd. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. care about us itd. selektivna usporedba sa materinjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. načina življenja a u okviru datih tema. rječnike i druge priručnike DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Prijedloge vezane za zadane teme Veznike: and. navike drugih ljudi itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 19 .If. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. or. a u okviru datih tema. walk a dog. but. običaje. komunikaciji.rečenice ( prvi tip) . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. ako je potrebno. Naučiti da poštuju tradiciju. na ono što učenike interesuje itd. Rečenice: . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. kao što je parafraziranje koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. discuss a subject.Red riječi (red riječi tipične rečenice) Kolokacije.

optimalan period za razmišljanje i pripremanje. za uočavanje pojedinih detalja itd. i njegovim doživljajima i uzrastom. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. koristi odgovarajuća leksika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Naravno. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. već mu nakon toga. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. podstiče kreativnost. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. precizna uputstva. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. izbor i prilagođenost teme. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva. određene pojedinačne informacije. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. te razvija njegove kulturološke. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. na prikladan način ukazati na greške. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. da bi im bili što atraktivniji. čitanja i pisanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. da se logički slijede događaji koji se opisuju. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. koliko je to moguće. pisanje prema modelu. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. poštuju gramatička i sintaksička pravila. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. raznovrsniji i pristupačniji. popunjavanje formulara. jednostavan opis) ili slobodno 20 . govora. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.

Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. 7. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.(kreativno).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. u svakom polugodištu po jedna. biologije. kao što su pisanje pisama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. SMS ili e-mail poruka itd. Interkulturalne vještine Učenici će: . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. . Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.upoznavati različite kulture i tradicije. izvještaja. kontrolnih zadataka. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. pismenih vježbi. ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. umjetnosti. matematike. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 21 . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. oglasa.

ali će • imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru Pisanje Učenik će moći • ispunjavati jednostavne obrasce • pisati jednostavne poruke. vozni red. ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. razglednice ili jednostavna pisma. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja Učenici su već usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno Čitanje i razumijevanje Učenik će moći • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi/fraze i govore o svakodnevnom životu. ili sadrže jednostavna uputstva • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska.2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje 22 . DRUGA GODINA UČENJA . a za vještine govora i pisanja bar A1. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. vremenska prognoza) Govor Učenik će moći • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jelovnici. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. diktat primjerene težine • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.3 za sve četiri jezičke vještine. u restoranu) • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. rutinskim događanjima. posebno kroz usvajanje/učenje prvog stranog jezika.

zero . tent. fire) • Škola (school premises.: ponavljanjem riječi. .Prisvojne (mine. nobody. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. watering can).članove: a/an. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. in the country (camping. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Brojeve: 1. odrična. • Slobodno vrijeme . all) . seasons of the year. npr. school subjects. narodi . extracurricular activities. this (girl). povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.upućivati odgovarajuće pozdrave Škola i odgovarati na njih a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: Osnovna škola . odnosno negativne ili netačne odgovore. npr. pupils’ things.locirati ljude i predmete 2. ispunjavanjem tabela i križaljki. . uncle. may Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.slaganje i neslaganje članovi šire porodice (mother.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.brojive. grandson) • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. odrična. kupovina (at the supermarket. furniture. i reagirati . razred . davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. whose) .neka raspoloženja i stanja . upitna forma) Modalne glagole: can.100 Glagole: Present Simple (potvrdna. which. povezivanjem riječi u stupcima A i B. many. rake. these (girls). some musical instruments…) • Zemlje i oblasti. sunny…) in the garden.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. the. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme Moje okruženje Zemlje. Životinje Praznici .opisivati: . any. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. popunjavanjem praznina. my clothes.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih neverbalno. friends itd.Neodređene (somebody.at the park (slide. gym. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. much. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.Upitne (who. označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji itd. visiting relatives. kao npr.pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: . outings.predstaviti sebe i druge Svakodne vni život • Članovi uže i neki 1) .obraćati se ljudima . aunt. these. dovršavanjem rečenica. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. entertainment • Okruženje. npr. have/have got (potvrdna. grandfather. izvršavanjem uputa i naređenja. those) . swing.pridjeve neodređene količine i broja (some.identificirati ljude i predmete . buying some vegetables and fruit).prisvojne pridjeve.ljude i predmete . zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije.pokazne pridjeve. 2) verbalno. nebrojive . yours…) . odrična.Stupanj Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: RECEPCIJA: Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .upitne pridjeve (what.Pokazne (this. their culture (osnovni vokabular) 23 . anybody. lunch box. what. something…) Pridjeve: .Lične (padež subjekta i objekta) . jump rope).slušati očekujući da čuju određenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan način: . those (boys) . that (boy). usebi ili naglas.: izvršavanjem uputa i naređenja. peoples. going out (library.Determinatore. upitna forma) Glagole: be. . weather (rainy.tražiti i davati informacije 1) neverbalno. some gardening tools (spade. (vegetable/flower garden).trenutnu aktivnost . that. which. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. Porodica 7. swimming pool).

do) Priloge (najčešće): . zadovoljstvo. behind. prepričavanjem kraćih tekstove. pen-friend) .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .sugerirati neku akciju (Let’s …) . npr.m.smjer (left. to do homework. (Likovno obrazovanje) kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. on. quickly) Prijedloge: . his house etc. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . swimmingpool. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. iznenađenje.prepisivati kratke tekstove .davati upute i naređenja . be. east.sposobnost i dopuštanje (can.pisati kratke sastave na poznate teme itd. John’s book.vrijeme: in. upitnoj i zapovjednoj rečenici .izviniti se i prihvatiti izvinjenje . p.način (slowly. on.Osnovni red riječi u potvrdnoj.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .pisati po diktatu . hot – cold . domestic.mjesto (in.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama Osim što će stalno proširivati vokabular.znanje i neznanje . redati riječi u smisaone rečenice . make a phone call) INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će takođe učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i množine) Past Simple (have.posjedovanje (have. dopadanje.: postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učrnicima.. ples) 24 .Skraćenice.) 2) verbalno. UK. -ing) .. wild animals. slikanje.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu .: kroz crtanje.vrijeme .ispunjavati tabele/križaljke . skraćenice za dane u sedmici i mjesece . right. basketball. USA. odričnoj. odrična.igrati uloge . oblikovanje itd.emocije: slaganje. najčešće (a. zahvalnost . under. have got.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. npr. situacije ili aktivnosti itd. may) . neslaganje.dovršavati rečenice . pjevati i igrati jezične igre itd. in front of) . b) PISANJE: Učenici će: .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. nedopadanje. west) . zanimanje i oduševljenje za nešto. at Rečenice: .m.. up – down.ubacivati/podvlačiti riječi ili fraze.recitirati.There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Životinje. (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . razočarenje. opisivanjem predmeta.Složenice u vezi sa datim temama ( football. pets (osnovni vokabular) • Praznici .mjesto .

podstiče kreativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. npr. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.uzvike (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.: Dobar dan i Good morning/afternoon. kao i stupanj svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. Oops! kada neko padne. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. estetske i intelektualne sposobnosti. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. i njegovim doživljajima i uzrastom.INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. te razvija njegove kulturološke. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. ili Dobar dan i Good day) . Ovo može podrazumijevati: .govor tijelom. Preporučuju se: 25 . Shodno tome. Sredstva. itd.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. koji se razlikuje od kulture do kulture. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ispusti nešto ili pogriješi. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. da se logički slijede događaji koji se opisuju. čitanja i pisanja. određene pojedinačne informacije. koliko je to moguće. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. izbor i prilagođenost teme. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. popunjavanje formulara. koristi odgovarajuća leksika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. na prikladan način ukazati na greške. raznovrsniji i pristupačniji. izvještaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. uz pohvalu za aktivno učešće. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. pisanje prema modelu. matematike. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. da bi im bili što atraktivniji. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. za uočavanje pojedinih detalja itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. već mu nakon toga. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. precizna uputstva. oglasa. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. 26 . Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. biologije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. govora. umjetnosti.- dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. SMS ili e-mail poruka itd. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). kao što su pisanje pisama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. u svakom polugodištu po jedna. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi. 27 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. kontrolnih zadataka.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Interkulturalne vještine Učenici će: . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. U svakodnevnim tekstovima (npr. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • • Pisanje • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.3 i djelimično nivoa A2. 28 . Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). lične podatke. druge ljude. izobrazbu. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. prospekti. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. oglasi. čime se bavi. vlastito porijeklo. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Može razgovarati na zadanu temu. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. kratke informacije o nekoj osobi. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. obitelji. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. jelovnici. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. koji govore o svakodnevnom životu. Učenik zna opisati obitelj. bližoj okolini). naučenih izraza. poslu. jednostavan diktat). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.

.odgovaranja na postavljena pitanja. . aber sie gefällt mir.. posebno ako su ilustrirane. .Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1...pridruživanja slike tekstu.Upitna zamjenica Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.dopunjavanja teksta. aber ich habe genug Platz.. . Ihnen) . pozorište. putovanja i slično) SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .Lične zamjenice u dativu (mir.. posjeta prijatelju.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Mein Lieblingstier ist.popunjavanja tabela i sl. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. .zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. . 7. igra u parku… vikend kupovina na tržnici životinjski svijet moja zemlja Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .napisati sasvim jednostavna saopćenja. . 4. Stanovanje: Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. 3.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.rješavanjem zadataka višestrukog izbora Učenici će učiti o tome i koristiti Imenice: sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen. Kućni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. dir.Lične zamjenice u u akuzativu (množina) .. Ich habe kein Haustier.popunjavanjem praznina u tekstu.. i 3.in der Küche. Möchtest du etwas trinken?. 29 .. odlazak na izlet.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. . . . . Mein Vogel kann. 5. Mathe mag ich nicht. Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?.povezivanjem slike i slušanog teksta. razumjeti mjesto i vrijeme. npr.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . 6. plan učenja. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. ihr) .Prisvojne zamjenice u 2. pozorište. ...razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. Odlazak u kino. Zamjenice: . .razumjeti jednostavne pisane upute. PROGRAMSKI SADRŽAJI život u porodici / obitelji stanovanje škola i učenje slobodno vrijeme :odlazak u kino.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.popunjavanjem tabela. licu množine (euer. .. : Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. .čitati rečenice i kraće tekstove. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .u programu kina odabrati film. .Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . 2. Ich möchte lieber eine Cola. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. . zahvaliti se.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) . Das Zimmer ist nicht groß. . 8. muzej.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. Wie geht es dir?) .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.

.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.igrati uloge. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. die Zirkusnummer. etwas mitnehmen/vergessen. .postavljati jednostavna pitanja. Was kostet. ..pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: glavna rečenica (izjavna...voditi dijaloge prema datoj skici..? Odlazak na izlet: einen Ausflug machen. ili.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. . oder Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. . frei haben . wollen.prezent povratnih glagola.. PISANJE Učenici će: . . Kupovina na tržnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. aber. upitna (W-Fragen.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: .dopunjavati izostavljene riječi. lice jednine) Brojevi: . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. Vikend: richtig ausschlafen. Ja/NeinFragen).prepisivati rečenice i kraće tekstove. i 3. die Clique treffen.prezent glagola sa razdvojnim prefiksom. onda . .prezent modalnih glagola mögen. müssen.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . 30 ... nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).welcher/welche/welches GOVOR: Učenici će: . der Krimi.preterit glagola sein i haben (1.rekonstruirati riječi i rečenice. zu Hause bleiben. Ball spielen . . . .konstrukcija es gibt + akuzativ.

Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. estetske i intelektualne sposobnosti. Sredstva. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj 31 . govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. izbor i prilagođenost teme. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. i njegovim doživljajima i uzrastom. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. već mu nakon toga. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. određene pojedinačne informacije. te razvija njegove kulturološke. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. za uočavanje pojedinih detalja itd.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. čitanja i pisanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. podstiče kreativnost. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. na prikladan način ukazati na greške. uz pohvalu za aktivno učešće. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. precizna uputstva.

matematike. Naravno. kao što su pisanje pisama. ulogu igra i kreativnost izražavanja.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. kontrolnih zadataka. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. koliko je to moguće. Interkulturalne vještine Učenici će: . izvještaja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. umjetnosti. da bi im bili što atraktivniji. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. koristi odgovarajuća leksika. popunjavanje formulara.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.uzrast učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. SMS ili e-mail poruka itd. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. pisanje prema modelu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. biologije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. 32 . Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. u svakom polugodištu po jedna. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. oglasa. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. raznovrsniji i pristupačniji.

Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jednostavan diktat). koji govore o svakodnevnom životu. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. lične podatke. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. u prodavnici). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. naučenih izraza. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. vremenska prognoza). Znanje o jeziku 33 .NJEMAČKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).

napisati božićnu i novogodišnju čestitku Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Život u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. jednostavne informacije i sl. odlazak u kupovinu 14. im Gebirge.čitati rečenice i kraće tekstove. govoriti o svojim omiljenim predmetima.popunjavanjem tabela.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. svakodnevni život 11. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . Deutsch. . poželjeti mu brzo ozdravljenje. : Ljetni raspust: am Meer.pridruživanja slike tekstu. škola (školski predmeti. moje okruženje 17. .imenovati nastavne predmete.Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu. ljetni raspust 9.imenovati zgrade u gradu. . Škola: das Schuljahr. praznici 13. .govoriti o trenutnoj aktivnosti . 34 . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 8. ljudsko tijelo i zdravlje 16.povezivanjem slike i slušanog teksta. .tražiti i nuditi pomoć. Deutsch finde ich super. odijevni predmeti 18. . Gegen Mittag komme ich nach Hause.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . stanovanje 15. .izvinuti se . .in der Küche Zamjenice: .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.opisati ljude i predmete . . Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.popunjavanjem praznina u tekstu.Lične zamjenice u akuzativu . život u porodici / obitelji 12. raspored časova) 10. Wie geht es dir?) . npr.imenovati odijevne predmete. . . Mathe.Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. životinski svijet Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .pitati nekog za zdravlje. . .

Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne 35 .igrati uloge. onda . Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. in der Wohnung. im zweiten Stock. wollen. ili.konstrukcija es gibt + akuzativ. .dopunjavanja teksta.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. .glavni brojevi do 1000 Rečenica: glavna rečenica (izjavna. . dijelove rečenice ili cijele rečenice. aber.. PISANJE Učenici će: . oder Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. sprechen).postavljati jednostavna pitanja.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. Moja okolina: der Wald..? Stanovanje: in der Stadtmitte..označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. . das Wohnzimmer. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. . .preterit glagola sein i haben (1. einen Ausflug machen…. . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Ja/Nein-Fragen). Ljudsko tijelo. zahlen.. im Bett liegen. der Park.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . . lice jednine) Brojevi: . der Wunschzettel. i 3...dopunjavati izostavljene riječi. .Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: . . .rekonstruirati riječi i rečenice. zdravlje: Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. . der Einkaufswagen.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .prezent nepravilnih glagola (fahren.popunjavanja tabela i sl. Shodno tome. Geschenke.prezent modalnih glagola mögen.. die Küche.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. . im Haus. die Wiese. GOVOR: Učenici će: . upitna (W-Fragen. Was kostet. müssen.prezent povratnih glagola.odgovaranja na postavljena pitanja. Odlazak u kupovinu: der Supermarkt.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und..voditi dijaloge prema datoj skici. Ich finde die Jacke schön und modern. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. . nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht).prepisivati rečenice i kraće tekstove. ..

Sredstva. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika.škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. precizna uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. za uočavanje pojedinih detalja itd. govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. koristi odgovarajuća leksika. oglasa. estetske i intelektualne sposobnosti. kao što su pisanje pisama. već mu nakon toga. izbor i prilagođenost teme. uz pohvalu za aktivno učešće. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. čitanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. 36 . SMS ili e-mail poruka itd. da bi im bili što atraktivniji. na prikladan način ukazati na greške. da se logički slijede događaji koji se opisuju. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. podstiče kreativnost. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. pisanje prema modelu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. koliko je to moguće. popunjavanje formulara. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. i njegovim doživljajima i uzrastom. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. poštuju gramatička i sintaksička pravila. određene pojedinačne informacije. te razvija njegove kulturološke. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. izvještaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. raznovrsniji i pristupačniji. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka. biologije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. matematike. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. umjetnosti. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 37 .

čestitke. poruke. Evropskog okvira za strane jezike. upitnike. oglasima. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme popunjava obrasce. (funkcionalno početno znanje) Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života • razumije jednostvne poruke.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. pitanja. razumije osjećanja i stavove govornika • učenik uspjeva da prati standardan govor. izražava lični stav i osjećanje • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • postavlja pitanja i daje odgovore na njih • pjeva. pozivnice.1. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. • čita i razumije kratka pisma. oglase. placate pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. vremenske i prostorne upute • razumije kraće dialoge sastavljene od poznatih informacija. natpisima. križaljke piše lične poruke. čestitke. vremenske i prostorne upute • učestvuje u razgovoru na poznatu temu.3 i djelimično nivoa A2. savjete. zadatke. pozivnice. ukoliko mu se obraća sporije i direktno • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu • čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. uputstvima. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku Učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 38 .

prendre l’ascenseur... mettre en ordre.razred -Moja Učenici će znati ponavljati naučeno i porodica i ja -predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati Osnovna druge REAGOVANJE novo gradivo. au supermarché (les rayons. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnofrancuskog -Kupovina govornik i reagovati složenoj rečenici.) l’immeuble :le rez-de chaussée. 39 Učenici će stalno 7. godina bliža okolina) ga okružuju. -Kuća / dom Stanovanje.. les voisins. predmete koji Učenici će slušati tekst -Red riječi u 5.koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u govornog područja učenicima funkciji subjekta i (supermarket... selidba.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular -učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica: i događaji unutar porodice . učenja okolinu. ma chambre. les chansons de fête. les cartes d’invitation.verbalno -neki primjeri životinja) neslaganje.tražiti i dati određenih riječi i fraza (pogotovo upitne) i na osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u znanja i odgovarati na pitanja...množina pravilna na -Priroda -s (svijet -izražavati slaganje ili 2. sposobnost.. -Kupovina Aller aux centres de commerce. direktnog i . svoju koji je izgovorio potvrdnoj. trice poziv i izraza .. al – želju. l’appartement: les pièces. -popunjavanjem Imenice vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim . faire le ménage . les meubles . osobe sa zvučnog aux. bol. choisir/acheter des cadeaux. upitnoj. les prix.. Noël.rod potvrđivati informacije riječima i izrazima prirodni i gramatički -Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. monter/descendre l’escalier. pošta. škola -Kuća/dom -opisati sebe.. jezika -reagirati na izjave ili Fonetika -Škola upite drugih ljudi 1. l’anniversaire. članove Rečenica (stanovanje i porodice. les cartes de voeu. naselje: le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. Razvijanje -Francuska / .les fêtes en famille : Le Jour de l’An. les étages. tvrdnji izgovorne cjeline. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. snimka Član -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova nog i neodređenog planovima za -rješavanjem zadataka člana budućnost višestrukog izbora -partitivni član . -Slobodno razmjenjivati. euse i eur...neverbalno -Stalno insistirati na -obilježavanjem intonaciji rečenice. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. les articles. zahvalnost..

neverbalno : ... que. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de.les activités à l'école : les excursions. les beautés de mon pays (les lacs.verbalno: Glagoli -odgovaranjem na Potvrdni.. tout. strane svijeta : le pays/la ville natal. ? -Škola – proširivanje vokabulara . la capitale..telefon.. autobuski i avio saobraćaj Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije b)ČITANJE I REAGOVANJE indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice Učenici će znati čitati -proste upitne kratke tekstove u sebi zamjenice : qui. gagner / perdre. essayer.. la correspondence... à qui… 1.neodređene -rješavanjem zadataka zamjenice : on. ili naglas i reagovati : de qui. les rivières. les visites / les échanges scolaires. aller à la bibliothèque. les régions. re.) -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. oir -bliski futur a)GOVOR -futur I učenici će u skladu sa -perfekt glagola na – dostignutim jezičkim er kompetencijama -perfekt pomoćnih -govoriti na zadatu glagola avoir i être temu -sastavljati kraće -Brojevi do 1000 dijaloge Ponavljanje glavnih -davati i tražiti brojeva obavijesti -igrati po ulogama i uz Učenici će koristiti choisir. les montagnes... ) Combien coûte.. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / 40 ... les mers. payer à la caisse. odrični i pitanja upitni oblik : -prepričavanjem teksta -prezent u cjelini ili njegovih – ponavljanje dijelova pravilnih glagola -recitovanjem recitacija -učenje povratnih i pjevanjem pjesmica glagola i osobenosti glagola sa infinitivom PRODUKCIJA na – ir. les habitants. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. višestrukog izbora i personne tačnih i netačnih tvrdnji Pridjevi -ispravljanjem -prisvojni pogrešaka -pokazni -dopunjavanjem -upitni rečenica -opisni – pravilna komparacija 2... željeznički. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. les projets scolaires. au concert.

pomoć nastavnika dramatizirati tekst b)PISANJE učenici će znati pisati -kraće diktate -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst -popunjavati tabele i jednostavne križaljke ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi -za mjesto: ici.prendre des vitamines. à côté de.. . avoir de la fièvre. volontiers... souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. contre.. encore. dedans. ou. prendre des médicaments. aller voir le docteur. beaucoup. entre. des fruits et des légumes . en. les repas. puis. à la fin. assez. dans. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme -les animaux sauvages : visite de ZOO 41 . mal. avec.. avoir mal à. de... où. loin de. les recettes. car. très. mais. ensuite. dehors -za vrijeme: maintenant. vite. près de. finalement. longtemps . au milieu de.. Prijedlozi à. trop.za količina: peu. là. toujours.. -Veznici : et. pour.. encore -za način : bien. parce que mauvaise santé. chez.

Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. podstiče slobodu i kreativnost ideja. te razvija njegove kulturne. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. govora. čitanja i pisanja. i njegovim doživljajima i uzrastom. na prikladan način ukazati na greške. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. koristi odgovarajuća leksika. za uočavanje pojedinih detalja itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva. već mu nakon toga. precizna uputstva. određene pojedinačne informacije. izbor i prilagođenost teme. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Pisanje 42 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. raznovrsniji i pristupačniji. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. uz pohvalu za aktivno učešće.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. da bi im bili što atraktivniji. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. koliko je to moguće. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.

ako je potrebno usporava tempo. pismenih vježbi. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. prilikom rada u parovima. fizikom i hemijom. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. upitnika. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. popunjavanje formulara. u svakom polugodištu po jedan. kontrolnih zadataka. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. oglasa.može biti kontrolirano (dovršavanje teksta.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kao što su pisanje pisama. diktati) ili slobodno (kreativno). životna sredina). Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. individualnog izlaganja. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. izvještaja. SMS ili e-mail poruka itd. produbljuje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. 43 . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. tumačenja i razumijevanja.

omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. jednostavna uputstva) • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • U stanju je da razumije kratke. kao drugog stranog jezika. U nastavi francuskog jezika. kratke vijesti.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. da imaju više poštovanja prema drugima. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. jednostavan formalan i neformalan razgovor. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena • Izrađuju jednostavne projekte • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.3 Europskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). jednostavne poruke (lična pisma. jednostavne tekstove (pisma. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka • Učenici znaju da napišu kratke. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 44 . uz znatan napor.

que.trenutnu aktivnost .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme . les parents de ma belle-soeur tec) . tôt.tražiti i davati informacije . là. beaucoup. spectacles.slaganje i neslaganje .opisne . Que?. dovršavanjem rečenica.govoriti na jednostavan način o .locirati ljude i predmete .prisvojne -pokazne Glagole (potvrdni i odrični oblik) .porodici .čestitanje .Bliski futur .Prezent (ponavljanje) . npr: .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. acheter et payer.slobodnom vremenu . pratiquer un sport. izvršavanjem uputa i naredjenja. De/à qui?. biranjem tačnog odgovora. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. osnovni vokabular npr.svom okruženju . le théâtre.lične nenaglašene .količinu: peu. .tražiti i nuditi pomoć . itd 2) verbalno. etc . zaokruživanjem tačnog odgovora.obraćati se ljudima .predstaviti sebe i članove svoje porodice .praviti rečenice od datih elemenata . povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd 2) verbalno. označavanjem vrai/faux.Slobodno vrijeme: les activités sportives et culturelles (faire du sport. aller au cinéma.. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu. dont. aller au théâtre. la poste.Praznici i odmori. razred Osnovna škola 2.jednina i množina .pisati kraće diktate . campagne. demain. très Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé) b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. l'hôpital. npr: pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje.mjesto: ici.svakodnevnim aktivnostima Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. recitovati b) PISANJE Učenici će: . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. tard . npr: traženjem odredjenih informacija.Imperativ (ponavljanje) .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima .) Zamjenice . jardinier.proste odnosne zamjenice: qui. etc) . Situations propres aux actes d'achat.Moje okruženje: naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. hier.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .U restoranu. assez. trop.ljude i predmete . osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la 45 .vršiti upoznavanje . les animaux. la bibliothèque.U supermarketu. commander un plat. osnovni vokabular: carte/menu. itd PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: .Perfekat glagola na –er Priloge za .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir.Porodica: članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. où Pridjeve . vouloir savoir. devoir) . etc .izraziti . pjevati. podvlačenjem odredjenih informacija.Nivo 7. popunjavanjem praznina zadatim riječima. etc . npr: davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. etc) . De/à quoi . aller à la piscine.davati upute i informacije -prepričavati kratke priče.dopadanje i nedopadanje . où.izvinjenje .vrijeme: aujourd'hui. la banque. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom .popunjavati tabele i jednostavne Gramatika Učenici će učiti o tome. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. aller au stade.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.opisivati: .neka raspoloženja i stanja ..upitne: Qui?.pravilna množina na-s . godina učenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . la ferme.

Brojeve do 100 famille. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. optimalan period 46 . aller à la mer. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.križaljke . Sredstva. Shodno tome. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. avec etc. estetske i intelektualne sposobnosti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.prepričavati kraće tekstove . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. podstiče kreativnost. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. dans. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika: Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. faire / défaire la valise etc DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. precizna uputstva. plan de la ville) Prijedloge À. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izbor i prilagođenost teme. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. lettre. à la montagne. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. de. čitanja i pisanja. chez. govora. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.

Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. uz pohvalu za aktivno učešće. na prikladan način ukazati na greške. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. umjetnosti. određene pojedinačne informacije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. da bi im bili što atraktivniji. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. kao što su pisanje pisama. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. koristi odgovarajuća leksika. koliko je to moguće. popunjavanje formulara. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. . biologije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Interkulturalne vještine Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pisanje prema modelu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. izvještaja. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. raznovrsniji i pristupačniji. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. 47 . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova odnosno interdisciplinarnih projekata. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. već mu nakon toga. matematike. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. oglasa. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. za uočavanje pojedinih detalja itd. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.za razmišljanje i pripremanje. kontrolnih zadataka. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. SMS ili e-mail poruka itd. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). NIVO: PETA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. kosmopolitizmu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . duhu tolerancije.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. humanizmu i internacionalizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova - 48 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razumijevanje i poštivanje drugih kultura.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. rečenica i tekstova razvijanje temeljitosti.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova putem igara.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . a ne o jeziku . predanosti i preciznosti u učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Učenje jezika.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi.

npr..Moja Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr: Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent Vokabular . posjeta prijatelju.Kupovina (voće. 20 min. . brojevi) . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. izražavanje posjedovanja. lične i pokazne zamjenice.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .: . imitiranjem – povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. -popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. Nivo VII razred Osnovna škola 5. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Izražavanje vremena (15 min. dual i plural imena. mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . 2) verbalno. pola sata) .Nabrojati dane u sedmici. pjesmice.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. odlazak na izlet i dr. komparaciju pridjeva. ponavljanje. 49 . kulturne. npr: -gestikuliranjem.) . ponoviti osnovne fraze.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. genitivne veze. npr.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.Aktivnosti u nastavi ..: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. 2) verbalno.Kroz dijalog (igre. imenske i glagolske rečenice .upotrebljavati brojeve do 1000 . brojeve. povrće. prijedloge.godina učenja arapskog jezika Teme . prepoznavanje. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.

volim da. dijelove rečenice i cijele rečenice. -postavljati jednostavna pitanja.domovina. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. godišnja doba . posebno ako su ilustrirane -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. mogu . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole). treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva. vole.. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. te razvija njegove kulturološke. -recitirati kraće pjesmice. podstiče kreativnost.. . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. glavni grad . -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi.razumjeti jednostavne pisane upute. mjeseci. . -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.dopunjavaju izostavljene riječi. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. -glumiti. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.Arapske zemlje i glavni gradovi .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze .jednostavnim izrazima izraziti šta žele. I na ovom nivou (peta godina učenja).itd. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.Kod doktora . estetske i intelektualne sposobnosti. mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Redni brojevi (veći od 12) . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.rekonstruišu sintagme i rečenice.. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost.Dani. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. -pjevati. 50 .itd. -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu -povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu . i njegovim doživljajima i uzrastom. treba istaći poseban značaj motivacije. -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da.

uz pohvalu za aktivno učešće. odnosno interdisciplinarnih projekata. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. Naravno. koliko je to moguće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. kao što su pisanje pisama. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. raznovrsniji i pristupačniji. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. koristi odgovarajuća leksika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. popunjavanje formulara. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno). obogaćivanje nastave elementima igre. da se logički slijede događaji koji se opisuju. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. čitanja i pisanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Cilj provjeravanja znanja je da učenik 51 . Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. upotreba savremenih tehničkih sredstava.- podsticanje inicijative učenika . analiziranje teškoća u procesu učenja. izbor i prilagođenost teme. oglasa. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. već mu nakon toga. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. izvještaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. za uočavanje pojedinih detalja itd. biologije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. ritma i dramatizacije. govora. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ulogu igra i kreativnost izražavanja. umjetnosti. pisanje prema modelu. na prikladan način ukazati na greške. kao i dostignuća drugih itd. poštuju gramatička i sintaksička pravila. određene pojedinačne informacije. matematike. da bi im bili što atraktivniji. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka. 52 . diktata (10 do 15 minuta).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Interkulturalne vještine Učenici će: . nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi. . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj . ovladavanje osnovnim leksičkim.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenje jezika.razvijanje samopouzdanja u izražavanju bude zabavno .čitanje riječi. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. a ne o jeziku .čitanje jednostavnih rečenica razvijanje temeljitosti. razvijanje sposobnosti slušanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja jezika .VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. duhu tolerancije. kosmopolitizmu. humanizamu i internacionalizmu. NIVO: DRUGA GODINA UČENJA .ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJE. i međusobnog uvažavanja.kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru . fonetskim i gramatičkim minimumom. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. predanosti i preciznosti u učenju .popunjavanje slova i riječi putem igara. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica arapskog jezika 53 - . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika godini učenja .

.Kuća 2) verbalno.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih (imenskih) Pokazne jezika uže porodice govornika (zvučni zapisi) rečenica.crtanjem.- PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). predmeti .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa Upitna riječ 54 .Imenovati predmete u prepoznavanje Upitne partikule crtanje i druge . huwa.Bliža . pisanje tanwina. 'anti. npr: vokabular.Opisati jednostavnim . Upitne . označavanjem sat) prijedlozi (tahta. hiya. Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice Učenici će: tema .Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati ('ana. . kam) . 'a) vježbe) reagirati: uvježbavati . “sunčevih” i “mjesečevih” slova.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.dopunjavanjem teksta (igre.dopunjavanjem teksta . 'ila. pisanje određenog člana.Imenovati članove svoje . koji će biti .Odjevni 2) verbalno.Škola .Nabrojati ograničen broj . treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. npr. Osnovna -Pozdravljanje formalan i neformalan 1) neverbalno. osnovni okolina min. godina .Svakodnevni rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona Kroz dijalog elementar život ograničenim brojem riječi Potvrdne i . 'anta.Nabrojati dane u sedmici . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva sata sedmično. 2. ralika. razvrstavanjem slika.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova tilka ) stepen . Učenici će . znanja ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : (na`am. osnova za učenja prijatelji ma.povezivanjem slike i teksta. nog ljude i predmete u kući odrične riječi pjesmice. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). npr: fawqa. tačnih i netačnih tvrdnji . Sekundarni pridruživanjem slike tekstu. zamjenice (hara.: harihi. školskoj torbi i učionici .: nahnu) osnovni .davanjem kraćih odgovora.Porodica i .Reći koliko je sati (puni crtanjem. 'amama.. kratki i dugi vokali.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji tvorbu kratkih arapskog . Prvi . vokabular. učiti samo škola i upoznavanje način npr. `ala) 1) neverbalno. wara'a) .Brojati od 1 do 10 Prijedlozi (fi.tražiti određene informacije u tekstu i (hal.Predstaviti sebe i druge zamjenice (man.razvrstavanjem slika. la) ponavljanje.

. tawil.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. Shodno tome.) “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. . i njegovim doživljajima i uzrastom.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. .Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. .odjevnih predmeta . estetske i intelektualne sposobnosti. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Učenici se: .igrati uloge. . 55 . tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. pjevati . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. qasir.rekonstruirati riječi.učestvovati u dramatizacijama. podstiče kreativnost. \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u maternjem jeziku. ̉yn itd. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.dopunjavati izostavljene riječi. Sredstva. sad. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. sagir. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. . te razvija njegove kulturološke.postavljati jednostavna pitanja. .odgovarati na pitanja.Hrana i piće .recitirati. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.

unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg i drugih stranih jezika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.- podsticanje inicijative učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. na prikladan način ukazati na greške. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. da se logički slijede događaji koji se opisuju. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. precizna uputstva. koliko je to moguće. umjetnosti. biologije. 56 . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. analiziranje teškoća u procesu učenja. koristi odgovarajuća leksika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. upotreba savremenih tehničkih sredstava. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). odnosno interdisciplinarnih projekata. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. da bi im bili što atraktivniji. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. raznovrsniji i pristupačniji. već mu nakon toga. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije. ritma i dramatizacije. kao i dostignuća drugih itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. čitanja i pisanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. govora. uz pohvalu za aktivno učešće. određene pojedinačne informacije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. obogaćivanje nastave elementima igre. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. izbor i prilagođenost teme. kao i pravila pravopisa i interpunkcije.

nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.upoznavati različite kulture i tradicije. diktata (10 do 15 minuta). Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. u svakom polugodištu po jedna. pismenih vježbi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. 57 . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Interkulturalne vještine Učenici će: . kontrolnih zadataka.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. .

Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 58 . U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Naime. dafinišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. kružnici i četverouglu. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. osnovne računske operacije i uredjenje skupa racionalnih brojeva.) Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve.MATEMATIKA MATEMATIKA VII. 140 časova godisnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. trouglu. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Takodje.

1200.Odnos stranica i uglova u trouglu. Površina trapeze. Mjerenje površina. Simetrala duži i simetrala ugla. 2. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Trougao. Decimalni brojevi.Uglovi sa paralelnim kracima. Konstrukcije nekih uglova (600.Osnovne konstrukcije trougla. TEMA – ČETVEROUGAO. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Konstrukcija tangente kružnice.Uglovi trougla.Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku a i u decimalnom zapisu) i b njihova svojstva. Pravougli trougao. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Apsolutna vrijednost cijelog broja.Pridruživanje tačaka b + brojne poluprave decimalnim brojevima.PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Pravougaonik. Srednja linija trapeza. Zbir uglova trougla. 750. Kvadrat.Konstrukcije trapeza.Deltoid. Suprotni brojevi.Opisana i upisana kružnica trougla. Obim trougla i četverougla. Uglovi sa normalnim kracima.Vrste paralelograma. Podudarnost trouglova. Konstrukcije deltoida. Skup cijelih brojeva. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Izometrijska preslikavanja.Zaokruživanje decimalnih brojeva. Vrste četverouglova. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije.Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Centralni i periferni ugao. Romb. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. 59 .Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave.Trapez. Svojstva trapeza. Brojevni izrazi. TEMA – CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja.Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. 5.Uzajamni položaj prave i kružnice. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. 450. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika a (a.Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Pojam i svojstva. Površina peralelograma. Brojevni izrazi.Površina trougla.Uglovi četverougla.Konstrukcije paralelograma. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva 3. Uređenje u skupu cijelih brojeva. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla.b e N ). Uzajamni položaj dvije kružnice. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama.Paralelogram. Svojstva paralelograma. Decimalni zapis racionalnog broja.Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Odnos stranica u trouglu.Uspoređivanje decimalnih brojeva. 1350). Jednakost uglova. Jednačine (jednadžbe) i nejednačine (nejednadžbe) u skupu Q (decimalni zapis). 4.

Izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. Računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: - UČENIK ĆE MOĆI: Raditi sistematično. O rješavanju izraza sa racionalnim brojevima. Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. Planski pristupiti problemima i rješavati ih. UČENIK ĆE: - - - Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad. Razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. Usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. Kritičko o samokritičko prihvatanje greške. Samostalnog otkrivanje novih činjenica. precizno i postupno. Logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. O jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q. Logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. ustrajno. - - Za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). Upoznavanje značajnih tačaka trougla. analize i sinteze. Rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. Određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. - - VRIJEDNOSTI I STAVOVI: RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. Samostalno sastavljanje zadataka. Računanje obima i površine trougla i četverougla - - Uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. Prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. Rada.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: - Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. Prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. 60 . Shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. Samostalno sticati znanje primjenom didaktičkok materijala. Karakternim osobinama učenikove ličnosti. Usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. Uspostavljanje grupne saradnje. Obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. Izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla. Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu. Upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava. Uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Samokontrole i kontrole drugih u radu. Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj.

Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka. Dijeljenje decimalnih brojeva. • • • • Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života. način zapisivanja i čitanja te prevođenja iz jednog oblika u drugi. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svome i tuđem radu. Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. a:x=b. x:a=b. x-a<b. STAVOVI. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima. Skup cijelih brojeva.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. • • Učestvuje u svim etapama i oblicima rada (par. Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz svakodnevnog života. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Osobine množenja decimalnih brojeva. • • Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. a-x<b. Računaju na • Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. grupa). Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Upoređivanje decimalnih brojeva. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b. Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. x-a>b. a kod kuće rade domaće zadatke. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala. • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. Rješavaju razilčite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Upotrebljavaju prethodno stečeno • Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo. Zaokruživanje decimalnih brojeva. • • • • • • • • • • • Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Množenje decimalnih brojeva .Apsolutna vrijednost cijelog broja. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. • • • • • • 2. Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. a-x>b. Pridružuju cijele brojeve • • Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva. Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika. (x-a)+b=c. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica. tačnost. vrše procjenu rješenja prije računanja. x-a=b. urednost i sistematičnost. ax-b=c. Decimalni brojevi. Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva. odgovornost za rad. (x+a)-b=c Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Postepeno formira skup cijelih brojeva kao • 61 . Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. Insistira na razumjevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka. a-x=b. x+a>b. Suprotni brojevi. ax+b=c. Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. • • • • • • • • • • • • • • • • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje.

dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. pomoću brojne prave. Oduzimanje cijelih brojeva. Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza. Skup racionalnih brojeva. jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jasan osjećaj vlastitog dostignuća. tačkama brojevne prave. Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta. Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Razumiju i analiziraju problemske • • • • Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija. vertikalno i horizontalno. Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10. • znanje o svojstvima računskih operacija. Redovno prati i ocjenjuje rad učenika. Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija. Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja. Decimalni zapis racionalnog broja. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija. Dijeljenje cijelih brojeva. b Svojstva množenja racionalnih brojeva. • • • • • 62 . Sabiranje cijelih brojeva. Upoređuju zadane cijele brojeve. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Koriste udžbenik i dostupne zbirke • Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova. Radi boljeg uočavanja ilustrira pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima. • • • • • • • Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. • 3. Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima. Predviđaju približan rezultat. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine. Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira uređenost u skupu cijelih brojeva. Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura. Množenje racionalnih brojeva (u obliku • Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice. b • • Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji. Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke. Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu • • a i u decimalnom obliku). Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja. • • • • • • različite načine. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku • • • • • • • • • • • • • • a i u decimalnom zapisu). Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. • • • • proširenje skupa N. • Razvijaju upornost. Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.• • • • • • • Uređenje u skupu cijelih brojeva. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku a i u obliku decimalnog b • broja. Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. • • • • • Učenici treba da ponove pozitivne razlomke. zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja.

Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. 1200. Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje • • • • Razvijaju preciznost u mjerenju. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. crtanju i geometrijskim konstrukcijama. zapažanje i zaključivanje. Konstruktivno određuju • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Razvijanje zapažanja posebnog i općeg. Pravila podudarnosti. Vrednuje rezultate svoga rada i izražava kritičnost u radu. Značajne tačke trougla. usvajaju pojam rješenja jednačine. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu. Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Čitaju. Odnos stranica u trouglu. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Uglovi sa normalnim kracima. 1350). Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. izrađuje programirani materijal za samostalno učenje. Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima. Razvijanje sposobnosti posmatranja. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Aktivno posmatra. Koristi model za demonstraciju zbira 63 . Osnovne konstrukcije trougla. Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti. razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla. Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla. Težište i orto centar trougla. 300. • • • Prepoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente. sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova. Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede. • • • • • racionalnih brojeva. Konstruiraju uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla. zadataka. • • • • • • • • • • UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. analiziraju. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. • zadatke. mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine. • • • • • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu. Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu. • • • • • Prati predavanja nastavnika. Trougao. Konstrukcija tangente kružnice. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a učenici na svojim modelima. Pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. konstruiraju i diskutuju rješenje). Elementi trougla. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju. zapažanja i logičkog mišljenja. Uzajamni položaj prave i kružnice. Centralni i periferijski ugao. Svojstva transferzalnih uglova znaju primjeniti na rješavanje zadataka.• Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). uočava odnose među elementima. 4. Vanjski uglovi trougla. Konstrukcije uglova (600. Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Samostalno crta. vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja. 750. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rješavanju zadatka. • • • Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva. Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. 450. Odnos stranica i uglova u trouglu. Podudarnost trouglova. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Zbir unutrašnjih uglova trougla.

Učenici trebaju naučiti definirati paralelogram. Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka. Konstrukcija deltoida. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. • redoslijeda konstruktivnih koraka. Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četrverougla • • • • • 64 . smisla za preciznost. Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma. romb. Vrste četverouglova. ČETVEROUGAO. Površina trougla. kvadrat. upornost. Mjerenje površina. Elementi četverougla. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima. Svojstva deltoida. Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje. Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. nastavne plakate i dr. Deltoid. Svataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Svojstva paralelograma. Koriste pravilno matematičko izražavanje. unutrašnjih uglova u trouglu.• • Uzajamni položaj dvije kružnice. Vrste paralelograma. Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova. Površina peralelograma. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Konstrukcije trapeza. Pravougaonik. Paralelogram. Površina trapeze. grafoskop. • • • • • • • • • Usvoje pojam četverougla i elemente. 5. kvadrat. Konstrukcije paralelograma. • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. kvadrat. Trapez. romb. mehaničko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti. Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih. Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumjevanju njegovih svojstava. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Izvršava klasifikaciju četverouglova naglašavajući nove pojmove i odnose. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETRVEROUGLA Četverougao. tačnost i preciznost u radu. Samostalno uočava i logički zaključuje. Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo. tačnost. Stiču vještinu korištenja pribor. pravilno piše i crta u svojoj teci. Srednja linija trapeza. Svojstva trapeza. završava izgrađivanje pojma četverougla. Opisana i upisana kružnica trougla značajne tačke trougla. trapez i deltoid. Obim trougla i četverougla. Uglovi četverougla. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. • • • Razvijanje radnih navika. Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje.

• Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. • Ilustrirati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. dobitka – gubitka i dr. • Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Provjeravati zakone komutacije. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. 2. gore – dole. višecifrenim brojem) a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. promjene vodostaja rijeke. • Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. razred). • Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. kretanje udesno – ulijevo. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. • Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. geografska dužina i širina itd). • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. nadmorske visine – dubine mora. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja.. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. 3. • Uspoređivati decimalne brojeve po analogiji sa uspoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. dekadnom jedinicom. • Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. a zatim definirati skup cijelih brojeva.DIDAKTIČKO . računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. 65 . • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva.METODIČKE NAPOMENE 1. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. • Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve.

• Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata. kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. 0 • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira.OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. deltoida. odnosno dijeli negativnim brojem. trapeza. TEMA – ČETVEROUGAO. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. 4. • Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. • Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). 66 . neposrednim mjerenjem i ogledom. Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju ma kog četverougla neophodno pet elemenata. prave i kružnice i dvije kružnice). Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Dijeljenje.• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva.. kvadrat i romb. kao obratnu operaciju uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. • Ponoviti podudarnost duži. • Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. susjedne stranice i uzastopni uglovi. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). Upotrijebiti i grafoskop. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 .. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. jednakost suprotnih uglova. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. • Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Obratiti pažnju slučaju kada se nejednačina množi. ne treba ih dokazivati. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • • • • • • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. a za kvadrat samo jedan.. • Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. 5. Dokazati tvrdnju. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima. Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja.

zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. procesa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka . ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.). vodeći računa o individualnim mogućnostima. specifične komunikativne i radne vještine. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. 67 . Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. pravougaonika i sl. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. U skladu s tim. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Individualno prilagođeni program.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. proizvoda i sredine učenja.• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četrerougla. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. rad na projektu. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. sposobnostima i sklonostima. procedurama i instrumentima. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih već poznatih slika(kombinacije trouglova.

nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike. te pravljenju svakodnevnih izbora. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. U kontekstu toga. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. matematike.FIZIKA FIZIKA Zašto učiti fiziku Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. S druge strane. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. 68 . Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. kao i koncepata. za nastavak školovanja i profesionalno usmjeravanje. tehničke kulture. geografije. biologije. informatike. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa.

Područja učenja

CILJEVI I ZADACI Učiti:

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik:

Znanje fizike: Procesi Posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; Klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti, razlika i povezanosti; Postavljati hipoteze; Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; Koristi odgovarajući pribor/eksperimentalne uređaje i instrumente; Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); Koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; Formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi predpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju; Planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i tehnologije; Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

Modelirati; Pronalaziti rješenja; Komunicirati;

Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću; Rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; Opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja/mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim izvještajem; Diskutuje i objašnjava dobivene rezultate; Zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;

Sadržaj

Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene stanja tvari;

Razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja; Poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; Koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i šire, za objašnjenje različitih pojava; Vrši različita mjerenja; Opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;

Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, električnog naboja, električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, magnetnog

Identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; Istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; Zna vezu između mase i težine tijela;

69

polja, povezanosti električnih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru;

Opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama; Razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja, te stanja ravnoteže; Zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

Identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; Uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi; Shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike; Razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom; Razumije stanje toplotne ravnoteže; Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; Identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; Uočava povezanost električnih i magnetnih pojava; Zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje; Prikazuje i analizira električno kolo; Opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; Primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici; Primjena znanja fizike Ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; Istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; Objašnjava kako vidimo različito obojena tijela; Uočava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; Primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije;

Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici; Razvijati navike na urednost, preciznost i tačnost, sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija;

Usvoji naučni pogled na svijet; Stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike; Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;

OSNOVNI SADRŽAJ 70

VII. razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Građa tvari

VIII. razred 1. Međudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

IX. razred 1. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Električna struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija, i što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Učeći fiziku učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje.Na nivou osnovne škole to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja podataka, predviđanja i uopćavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća, po redoslijedu i sadržaju, datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama/ timovima, te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji.Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela, korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer može smatrati: Znanje sadržaja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vještine 30% Afektivno učenje 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti 71

Međunarodni sistem Iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). procesa. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. Priroda. metod fiziketeorija. Za uvođenje učenika u svijet fizike. tehnički proizvod). Pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. laboratorijski rad učenika. Sami izvode eksperimente. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. prikupljaju podatke. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. stanje. eksperiment. FIZIKA. rad na projektu. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). specifične komunikativne i radne vještine. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. tvar. Sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode. Priprema vježbe mjerenja. Mjerenje Promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. tijelo. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. materija. Prepoznaje simbole i 72 . proizvoda i sredine učenja. Individualno prilagođeni program. Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta. izvodeći odabrane eksperimente. svojstva tijela. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. fizikalni sistem. fizikalne pojave. izvedbe (referat. čestica. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. služeći se modelom crne kutije. stavovi. provjeravaju svoje ideje i zaključke. kretanje. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. VII razred – 1 čas sedmično. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik : Fizika i priroda Pristup saznavanju prirode. nastavnik kreira problemsku situaciju. Vodi s učenicima raspravu Fizikalna veličina.

centi i mili. Masa tijela. Raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine.mjernih jedinica (SI). danu. Mjerenje vremena Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. Na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. Mjerenje gustine Mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. Određuje površine i zapremine. uz prethodno procjenjivanje. Određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Mjerenje duljine Duljina. kvadratni metar (m²). Zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. metar (m). mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. Zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. litar (l). Tačnost i preciznost u mjerenju. Zna odnos sekunde prema minuti. Razlikuju značenja za kilo. Izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. sportu. Određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. 73 . Procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. Mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim instrumentima. Mjerenje mase Procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. vaga.. srednja vrijednost mjerene veličine. satu. deci. Upoznaju se sa različitim mjerilima odnosno njihovim skalama. Mjerenje vremena. Razvoj navike rada u grupama/ timovima. trenutak. kilogram po metru kubnom (kg/m³) Zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. saobraćaju. kilogram (kg). geografiji i dr. Razvoj navike istraživanja. Raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. Pocjenjuju i mjere duljine dužina. Mjere zapreminu tečnosti. Koristeći tablicu gustina određuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. prečnika. Vremenski period. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. Mjerenje površine i zapremine Površina plohe. mjerila. Mjerenje. određuju srednju vrijednost. kao i njegovom zapreminom. Određuju gustinu smješe dvije tečnosti. Gustina. upoređuju mase različitih tijela. Određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi. debljine. Ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. sekunda (s). opsega. vrste grešaka. Razlikuje pojmove dužina i duljina. kubni metar (m³). Zapremina tijela. Uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja.

Ocjenjuje učenike. Koriste se internetom tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. iznose svoje ideje. Mjere temperature zraka. . . Pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. Pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. neutrona i elektrona. Molekule. stepen Celzijusov (ºC). . Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. odnosno međumolekularnom prostoru. Predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. Klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Agregatna stanja tvari.da je atom građen od protona.da je molekula građena od atoma. atomi. smješe hladne i zagrijane vode. Prezentiraju svoje radove. Pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. prikazuje modele molekula i atoma. vode. Zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modelaodgovaraju na pitanja nastavnika. koristeći se čestičnim modelom tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modelavodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Kelvin (K). Mjerenje temperature. Ocjenjuje učenike. izvodi oglede. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom.Mjerenje temperature Temperatura. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. služi se odgovarajućim ilustracijama/ simulacijama. 74 . Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. tečnih i gasovitih tijela. Građa tvari Interpretira čestični model tvari: . Čestični model tvari.

biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Dat je također osvrt na ponašanje životinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. funkcionalnoj raznolikosti životinja.BIOLOGIJA BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI 75 . obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. Zatim. anatomskoj.

također koriste i druge izvore znanja. Posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. izvođenje. vještine i navike. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Koristi odgovarajući laboratorijski pribor. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. jedinke) građene od ćelija/stanica. proširuje ih i praktično primijenjuje. procesa i zakonitosti o prirodi. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. Shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. Identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta.Učiti: Cilj nastave biologije Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Posmatra. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi. . te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. istražuje. Učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. radi u grupama. Mikroskopirati. Stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. parovima i pojedinačno stičući nova znanja. Razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi «Zdrav život» 76 Stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. bilježi rezultate. Učenici u parovima. evaluacija. a posebno prema prirodnom nasljeđu Bosne i Hercegovine. Modelirati. Razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. Također. Učenik: Znanje biologije Procesi Razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. klasificira stečena znanja.

Primjena znanja biologije Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. njene koristi za svakodnevni život. Vrijednosti . diobu ćelije. prikuplja materijale. navike BIOLOGIJA. privredni značaj i zaštita. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. Preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. 77 . Sadržaji Ponašanje životinja. građu i funkciju životinjskog organizma Sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. Stiče osnovna znanja o živom svijetu. u granicama mogućnosti. Izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i riješavanja problema. tačnosti. preciznosti. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. pravi potfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. rada u grupama/timu. 70 časova godišnje Svojim aktivnostima. stavovi. Stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. građu životinjske ćelije/stanice. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. korištenje životinja u ishrani čovjeka. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse. Razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće.Komunicira i iznosi svoje stavove. VII razred – 2 časa sedmično. sistematičnosti. Usvoja naučni pogled na svijet. kritički razmišlja. Radi u grupama. Razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti. međusobnog uvažavanja. ali i samostalnog rada. Razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. procesa učenja u grupi (timu). Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). uči sadržaje koji sa odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. samostalnog rada. razlika između biljne i životinjske ćelije. Uočava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. Opisuje.

Podešava namještaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti.. sistem organa. ćelija/ stanica. zna razliku u građi ćelijska opna . tkivo. Steći će znanja o građi organizam. mokre preparate. Aktivnosti nastavnika Motivira učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. Životinjska ćelija/ stanica. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primjenjenih bioloških znanja. sistem/sustav organa. između biljne i životinjske Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Usvaja pojmove: tkivo. stavovi. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Priprema laboratorijsku vježbu: Mikroskopiranje životinjske ćelije i tkiva (trajni i svježi preparati) Građa i funkcija životinjskog organizma Zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije/stanice do organizma. organizam. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti čist (sterilan) prije prve upotrebe. organ. znaju organizma. etologija životinja).. organele ćelije: Također. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. funkciju pojedinih organela. Upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema). Učiti o građi životinjskih organizama. Vrijednosti . fiziologija. mjerne instrumente. tj. crteže). Nastavni proces usaglašava s psihofizičkim razvojem i mogućnostima učenika.Tematske cjeline/teme Uvod Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Učiti Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Učenik Zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka/znanost o životu koja uključuje niz disciplina. preparate. prema nivoima tjelesne organizacije. Često koristi dodatne 78 . Aktivnosti učenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. hemikalije. životinjske ćelije/stanice. Često rade u parovima i grupama za kooperativno učenje. organ. kao osnovne jedinice Usvaja detaljnija znanja o životinjskog životinjskoj ćeliji. sistematika. Samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal.

potporni sistem i kretanje životinja. sistem organa za izlučivanje. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti.citoplazma. Komparativno morfološko fiziološki pristup. Stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. mitohondrije. Uključuje učenike u grupni rad. mišićno. izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. Grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. Posvećuje pažnju 79 . da se druže. Zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. probavni sistem/ sustav i prehrana. Rade u timu. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva.informativno. nervno. Sistemi organa: kožni sistem organa. Izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. Haploidan i diploidan broj hromosoma. potporno. Razlika između biljne i životinjske ćelije/stanice. Sistematika Klasifikacija ćelije. nervni/ živčani sistem i osjetila. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. ribosomi. donose zaključke Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju Crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa Prilagođava nastavne životinja i modeliraju sadržaje učenicima sa ih. Zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. razmjenjuju mišljenja i sarađuju. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa. Donose u školu posebnim potrebama. Građa i funkcija životinjskih tkiva. Diobe životinjske ćelije: mitoza i mejoza. Omogućava učenicima da uče zajedno. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. centrozom.). razmnožavanje. materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. posteri i dr. organa i sistema organa Životinjska tkiva: epitelno. crteži. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). jedro.

podjela i značaj. bezlubnjaci/ kopljače. pljosnate gliste/ pljosnati crvi. kičmenjaci/ kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. Predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. a posebno za čovjeka. Razvoj navike istraživanja Pomažu učenicima sa posebnim potrebama. Hordati/svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta . Svijest o higijenskim navikama Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). Stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u udžbeniku i drugim izvorima znanja. Zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. . insekti.) odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. zoološki vrt i dr. valjkaste gliste/ obli crvi. Muzej ili Zoološki vrt. Zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. dupljari. U okviru pojedinih sistematskih grupa životinja upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda 80 . Zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou.). Zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. mekušci i bodljokošci/ bodljari sistematike za druge biološke discipline.životinja i ponašanje životinja životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. zglavkari. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti Posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim Priprema grupni životinjama odlazak učenika u (muzejsku zbirku. Učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. kućica puževa i školjaka i dr. člankovite gliste/prstenasti crvi.

niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . veoma raznolike skupine Seoba ptica. Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Upoznaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). glavne grupe. rasprostranjenost. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka. Zna glavna obilježja ove najvažnije grupe ptica. Izumrli gmizavci. Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. Opće osobine građe i razmnožavanja. . također i štampani materijal te raspravlja sa učenicima o važnosti i značaju određene sistematske grupe. 81 Zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. Pomaže učenicima pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih izvora. Priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) Priprema i izvodi laboratorijsk vježbe: disekciju žabe zamjeniti animiranim slikama-klipovima (u cilju zaštite životinja). razmnožavanje i razviće. građa i razmnožavanje. Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Etologija riba. Značaj u ishrani. Polni po kojima se razlikuju od Zna zašto su upravo ptice za razliku od svih drugih životinja najbolji letači.kolouste/kružnouste: glavne odlike i značaj Ribe: opće osobine. (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignućima savremene biološke prakse. Sistematske grupe. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagođenost vazdušnoj/zračnoj sredini. Glavne grupe i značaj. Zna zašto je intenzivan metabolizam ptica. Potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. Istražuju ptice svog zavičaja i bilježe podatke o istraživanju. Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). Sakupljaju razne tekstove i fotografije . rasprostranjenost. Građa tijela. Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa. Pregleda materijal koji donose učenici iz prirode.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze).

Produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara. lovna divljač). svih drugih životinja. BIOLOGIJA: DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 82 . Važnije grupe sisara. Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja. Porijeklo i značaj (stočarstvo. Izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore.dimorfizam i briga o potomstvu. stalna temperatura tijela. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima. i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. Često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. Sisari/sisavci: Opće odlike i raznovrsnost sisara. a to su dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta. Značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. Polni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu.

posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. ekologije). Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod učenika treba razvijati sposobnosti: . morfologije. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. gajenje biljaka i životinja.Predmet znanosti/nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stupnja obrazovanja izaziva veliki interes. bilo demostrativno ili tokom rada u grupama. izvođenje ogleda. shema. . Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. sistematike. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. a to će biti uvjetovano nastavnim sadržajem. nastavne metode i nastavna sredstva. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. zoologije. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanike. parku. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. . sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. psiho-fizičkim razvojnim stupnjem učenika i materijalnim mogućnostima škole. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Ovako stečeno znanja učenika je trajnije i višedimenzionalno. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. . Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. izrada postera. antropologije. mikrobiologije) omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj znanosti. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. Izvođenje ogleda. 83 .praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. izrada nastavnih sredstava.sakupljanja. genetike. posmatranje ponašanja životinja. Rad na terenu (u šumi. grafikona i modela. uz obalu tekućice. klasificiranja i tumačenje podataka. livadi/travnjaku.sabiranja. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. u parovima i individualiziranim radom. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. bare i mora ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. mikologije. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologije. . etologije i ekologije.uočavanja promjena u vremenu i prostoru.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. . Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati s radom u gupama.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). evolucije. etologije. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. fiziologije. U pogledu načina primanja bioloških informacija učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloživotno učenje.

ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili u radu s učenikom. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. mikroskopskim preparatima. ponekad i skromne ekonomske učinke. Isto tako će surađivati s pedagogom škole. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih učenika za samostalni život. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. zidnim slikama. treba primjenjivati usmeni. za organiziranje različitih oblika rada. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Rerursi za realiraciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. mikroskopima. 84 . Internet konekcija također mora biti prisutna. suhim i mokrim preparatima. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. Također. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. vještina i navika. Ocjena mora biti javna. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. priborom za disekciju. Također. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. To se postiže putem kontinuirane provjere. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. Provjeru prati ocjenjivanje . Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premiještanje tj. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Ukoliko nastavnik stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. intenzivno s roditeljima. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka.Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. u granicama mogućnosti.

Šta je struktura stanovništva. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. otoke. klima. znati analizirati klimatske dijagrame. zaljeve. evropska mora.međusobni utjecaj i međusobna zavisnost. morske i riječene slivove. rijeke i jezera.gdje se nalazi Evropa. prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. Služiti se geografskom kartom. otoke i poluotoke.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJATEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI Učiti – znanje Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. vrste mora. moreuze. gustina Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope.geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti).poluotoke. Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. PREDHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI 85 . Kontinenti. stanovništvo i naselja na Zemlji.GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS GEOGRAFIJA – ZEMLJOPIS ODGOJNO .koristiti kartografske znakove. Nabrojati vrste kraških oblika. Znati pokazati na geografaskoj karti.florne i faunističke karakteristike. klimatske karte. reljef.

poluotoci. koje su nastale Znati objasniti(na geografskoj karti) geografski položaj. najveće rijeke u njima.Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija.a posebnu reprezentativne zemlje Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. Gdje se nalazi Sredozemlje. demografska stagnacija. Šta su naselja i koje su vrste naselja. koja mora nazivamo sredozemnim.rad na uzorcima. regije Evrope. moreuze. znati objasniti razuđenost obala. naseljenosti. gustinu naseljenosti. Sposobnosti Samostalng pronaleženja informacijama o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava i procesa. njihove posljedice. prirodna bogatstva.dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte)migraciona kretanja u prošlosti i danas. šta su otoci.crtanje.za saobraćaj. uslovi za razvoj poljoprivrede. obala i njena razuđenost. znati koristiti se. faktori-činioci. radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi. a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama. poluotoke i otoke Sredozemlja. Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice.Znati pokazati i objasniti morske slivove. Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere(mjerila) i razmjernika. koji se odnose na izučavanje reginalne geografije Evrope i svijeta Evropa. Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. Klasificirati prirodne i društvene pojave i uočavati međusobn zavisnost i utjecaj jednih na druge. ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. pokazati na geografskoj karti. industrijalizacija.(raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva).znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. kartografskim znacima.saobraćajni. Znati pokazati pripadajuća mora. pisanje izvještaja o istraživanju. skiciranje. Činjenice – pojmovi. 86 . Evropa Prirodne i društvene karakteristikeosobenosti Posmatrati okolinu u kojoj žive. Znati strukturu stanovništva. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija. dinamika stanovništva. njihove prirodne i društvene karakteristike.za proizvodnju energije. Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. Znati objasniti uslove privrednog razvoja. privredne i turistički značaj. Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama.

Sredozemlje – Mediteran Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja. hidrografske i klimatske karakteristike. naučnog razmišljanja i izlaganja. hidrografske karakteristike. Stanovništvo i naselja tih zemalja. Sjedište NATO-a i EU -Brisel Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope.mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. toplotni pojas u kojem se prostire. Demografske i privredne karakteristike(visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. raspored padavina u toku godine. Razvijanje kritičkog miišljenja. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora.veliki Skandinavski poluotok. Evropsko Sredozemlje Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika na ovom prostoru. Planeta zemlja. Zapadna Evropa Navika preuzimanja odgovornosti za izvršavanje dobijenih zadataka. kako u regionu.njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. najznačajniji gradovi. prostorni obuhvat. prikupljenih informacija. Karakteristike klime. što je korelacija izmežu nastavnih predmeta geografije i historije. dinamika stanovništva.fjordovi i 87 .geografski položaj. stari gradovi – centri kulturnog.prostorni obuhvat. pravac pružanja planina. Prostiranje i položaj Evropskog Sredozemlja.Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim. Značaj Sredozemlja na histoiska zbivanja u prošlosti i njegov utjecaj na današnji privredni razvoj i kulturu. gustina naseljenosti. Geomorfološke. Zašto je ovo specifičan prostor u histiorijskom. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Sjeverne Evrope. klima i rijeke. razuđenost obale. Stanovništvo i nasalja Sredozemlja.razuđenost obala. Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. tako i na Evropskom kontinentu. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. Prostiranje Sjeverne Evrope. prirodnogeografske i društvenogeografske karakteristikeosobenosti njenih kontinenata i regija. Narodi koji su se nastanali na ovom prostoru. Karakteristike najznačajnijih zemalja sredozemlja i njihov utjecaj na politička i privredna zbivanja. prirodnogeografskom i društvenogeografskom smislu Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. geomorfološke.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. industrijskog i historijskog značaja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritičkog mišljenja.zašto je Evropsko. Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno. klimatske i hidrografske karakteristike. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. Položaj Zapadne Evrope. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. postupaka i metoda djelovanja.geomorfološke. Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti).saobraćajni značaj. hidrografske i Sjeverna Evropa Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova. u grupi ili samostalno. gradski centri.velika prirodna bogatstva). Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja.

gradski centri. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope.geomorfološke. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). hidrografske i klimatske karakteristike. Istočna Evropa Položaj Istočne Evrope. Alpske zemlje.značaj Ruske Federacije. klimatske karakteristike.prostorni obuhvat. klima i rijeke. gradski centri.uloga.razuđenost i karakter obala Srednje Evrope .razuđenost i karakter obala Istočne Evrope.klima Sjeverne Evrope.fjeldovi. Narodi koji žive na ovom prostoru Srednja Evropa Položaj srednje Evrope. Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija.Finska zemlja jezera.države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire.Osnovne geografske podatke o zemljama Sr. gradski centri. klima i rijeke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. hidrografske i klimatske karakteristike. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od X vijekova. Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (Istočnoevropske ravnice i Sjeverne Azije). dinamika stanovništva. geografski položaj. gustina naseljenosti. gustina naseljenosti. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji. geomorfološke.geografski i historijski značaj. Evrope. specifičnosti pojedinih zemalja. prostorni obuhvat. golema prirodna bogatstva). Ruska Federacija(Istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 88 .velike ravnice. Demografske i privredne karakteristike(najviši životni standard)..Narode koji nastanjuju ovaj prostor. velike ravnice.razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. razuđenost obale. klima i rijeke. geomorfološke. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. geografski položaj. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Evrope. razuđenost obale. hidrografske i klimatske karakteristike.prostorni obuhvat.gustina naseljenosti. Položaj Ruske Federacije.

gdje će grupni rad. Nastavni sadržaji (gradivo). preraspodjulu nastavnog gradiva. Ovaj nastavni program je izvršio. i 2. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. 89 .OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED Evropa – opšti pregled Sredozemlje-Mediteran BiH Evropsko sredozemle Balkansko poluostrvo-Jugoistočna Evropa Azijsko sredozemlje Afričko sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja evropa Istočna Evropa VIII RAZRED Azija –opšti pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. ali se direktno naslanja na sadržaje prirode i društva u 1. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru.historijski razvoj i društvenouređenje Prirodna i kulturna baština BiH Prirodnogeografske odlike BiH Društvenogeografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. kao nauke. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. idividualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime. trijade i tokom čitave 3. bili su preobimni. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred). a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. koji su obrađivani do sada.ne u funkciji. nego kao ponovno učenje novog gradiva. Predmet geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. dosadnim i neinteresantnim sadržajima. VIII i IX razredu. su direktni uvod u geografskie i historijskie sadržaje koji će se obrađivati u VI. trijadi. ponavljanja i utvrđivanja.prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. redosljedu obrade nastavnog gradiva. kao i predmeta društvo u V razredu čiji je u suštini sastavni dio. na kraju 2. čime su program. a i udžbenici bili pretrpani.Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi. VII. tj. promijenivši pristup.

Teoretska znanja su bitna. razumljivo. Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada. Ovim NP je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg.. biologija. odnosno kojima će se šire baviti . • osjećaj za lijepo. koji tretiraju određeni problem). Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. pa i učeniku omogućava. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka(predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna. ( kroz timski rad. samostalno pronalaženje činjenica – informacija. 90 . koji su često i objektivne i subjektivne prirode o čemu se mora voditi računa.). jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora.srpski jezik. odnosno stručnu tematiku. radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvažavajući naučnu. nego ostalim temama.slobodu izbora sadržaja.jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. koji će se temeljitije obraditi. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena. jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora.vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. mogli razumijeti gradivo regionalne geografije svijeta. predviđen ovim NP. Obim znanja.(pojam koji se sve manje koristi. U VII razredu je predviđena obrada Evropskog. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji. je u skladu sa potrebama i mogućnostima(sposobnostima)djece. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine.. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. da bi u narednim razredima.Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja. a elemenat aktivnog učenja je takođe vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. odnosno Evroazijskog kontinenta. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. kao i dijela Afrike. ljubav prema zavičaju. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.da bi se izbjegla ponavljanja(dupliranja). kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju.osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta geografija obradi opšta geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci. kao zastario i prevaziđen) • Izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.Za učenje geografije-zemljipisa(kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. rad u parovima. samostalan rad. bosanski – hrvatski . Ocjenjivanje: Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivati vršiti u kontinuitetu. kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. a koncipiran je tako da nastavniku. danas živimo na Zemlji.Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja(predmeta). ( u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – historija. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama.

literaturu. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za učenika sa posebnim potrebama(inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije – zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama. Obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i većoj mjeri. odnosno kompjuterom. koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. sredstvima. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije-zemljopisa.učesnika u nastavnom procesu.videotoptom..Primjenjivati u svakom. kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . mogućem slučaju.Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju cilj provjeru postignuća učenika. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. grafoskopom.Posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva. koju će učenici samostalno-individualno analizirati i prezentovati. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. kao i provjere uspješnosti primjenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije-zemljoipisa. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi.dodatne nastave i terenske nastave. procedurama i instrumentima. popremeljene sa svim vrstama geografskih karata. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem rade. da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. na časovima slobodnih aktivnosti. U skladu sa naprijed navedenim. treba koristiti i druge metode i sredstva. nadležne institucije su obavezne da obezbjede kabinete za geografiju-zemljopis. 91 . sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama.individualna nastava.

Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti. čime je okrnjena Pronaći na karti sva mora Sredozemlja. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Priprema didaktičkog materijala.Europsko Sredozemlje. 1. tekstova. Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.Društvenogeografske odlike Europe. a koji žive na prostoru cijele Europe. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih.SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. Pomaganje učenicima pri izradistarosnospolne piramide. granice. Azijsko i Afričko sredozemlje). (Rad u parovima i grupama). Prepoznaju prirodnogeografska obilježja (reljef. Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).GEOGRAFIJA VII RAZRED – 2 časa sedmično . Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Europe i njene granice prema ostalim kontinentima. dinamici. žarište i rasadište posebno Zapadne Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. rijeka i jezera. granice i veličina. 5. rijeka ijezera. Europsko.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva.geografskimzemljopisnim kartama. naseljima. Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije Prepoznati da je Mediteran ishodište. Balkanski i Maloazijski) Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvažnijim energetskim izvorima. STAVOVI. biljni i životinjski svijet) 2. te veće otoke ili skupine otoka. Afričko i Azijsko Sredozemlje 3. klimu vode. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 4.70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. Apeninski. a naročito povoljnost klime život. obala i mora Europe. Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. da je energija faktor koji mjenja suvremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. njihovim kulturama. 92 .geoloških i geomorfoloških karata Evrope. Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike. globusa.Prirodnogeografske odlike Europe Sposobnost prepoznavanja na. kao i četiri velika poluotoka (Iberijski -Pirinejski. AKTIVNOSTI UČENIKA Samostalna izrada slijepe karte Europe. Sposobnost „čitanja“ klimatoloških.EUROPA:Geografski položaj. Sposobnost pronalaženja na geograf. geografskog položaja. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Europsko. geografskih karata. Kartama reljefnih cjelina i oblika. Znaju o stanovništvu (strukturi.

satima ponavljanja jezera.StaraGrčka. sferi učenika mlađeg uzrasta. Apenini. bez vodenih otokova analogije. 8. Uz zadatke Posebno označiti područja upoređivanja. manje putovanja. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova europskog Sredozemlja. država. (N. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. 6. većih nastavnici trebaju gradova i saobračajnica. obnovom i čuvanjem tih spomenika Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta Prepoznati Italiju i Španiju. te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu.Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Europa – prirodne i društvene odlike.civilizacije. sličnosti vegetacije i tla. Alpi. sintetiziranja i Izrada slijepe karte – sistematiziranja na reljefa. često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u Označiti bojama turistički obliku zamišljenog najrazvijenije. kao i vulkane južne Europe. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta u Mediterana Razvijati osjećaj za čuvanja svih a posebno prirodnih ljepota regije. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnjim periodu vrućine i suše) Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. Libija. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. Dinaridi. Rimsko-carstvo – samo informativno. te istaći potrebu za restauriranjem.Suecki kanal) Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Europe i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu Prepoznati mlade vjenačne planine Mediterana (Pireineji.suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja izvorna kulturna baština. neposrednih učesnika. Tauridi i Atlas. učenici putuju 93 .Republika Hrvatska Prepoznati prirodne i društvene odlike Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka. Helenidi. te izvući zaključak(uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano –značaj egipatske kulture i civilizacije.navesti uzroke. kao i ona rijetko naseljena Arabija. kao ekonomski najrazvijenije zemlje europskog Sredozemlja. te klimatske sličnosti. Osposobiti učenike za analizu klimograma(padavine i temperature) Spoznati i istaknuti klimafske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana. Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora. Kuvajt. jer su to razvijene i zemlje koje su zadaci koje najbolje u poćetnoj fazi tog pogoduju mentalnoj razvoja. većih rijeka. te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe(Feničanskadržava. Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). te najznačajnijim prirodnim stvaranje neusiljene resursima u Mediteranu atmosfere u razredu. Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. omogućavajući im da U kartu ucrtati područja se stave u poziciju veće gustine naseljenosti. pr. slobodu i slikovito te područja sa izražavanje.Španija i Italija. 7. područja izrazite dozvoljavajući poljoprivredne aktivnosti.

ekonomsku. koji su glavni gradovi gržava i što smo naućili o tim gradovima.Egipat i zemlje Afričkog sredozemlja Prepoznati na primjereu Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije.) 13.. kao mjesta susreta različitih civilizacija. dijagrami. itd. 15. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Za domaću zadaću. te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja Pojasniti specifičnu poziciju(geografski položaj) Balkana. kojima je ovo područje siromašno Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću 94 . jezika. najljepši gradovi Mediterana. Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.Afričko Sredozemlje. pisma. kulturnu i političku međuovisnost zemalja ovog prostora. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. ili mješoviti zadaci. preko kojih mora se plovi. Iran i Saudijsku Arabiju Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografske sadržaja koji se odnose na regiji Mediterana značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. piramide Gize. nemirni prostor od Španije.Republika Crna Gora. Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. vulkani južne Europe. tematske karte. antički Rim ili Atina. pored ostalih posebnu (pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom uništena . da je ovo područje arapske kulture. itd. turizam u pojedinim zemljama.testovi. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.. Grčka.suradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. grafikoni.Azijsko Sredozemlje:Mala Azija.Republika Srbija 10.zadaci objektivnog tipa. Na kraju svake nastavne teme.) Kao predstavnike ovog prostora. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. kružno.Albanija. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). politički veoma nemiran prostor. diskusije.Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. patuljaste zemlje Europe (najviše u južnoj Europi). osobito u procesima tranzicije i pridruživanja Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta Prepoznati zemlje azijskog sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. koju bi odjeću nosili sa sobom itd.) 14. do Maroka – Koje će veće gradove vidjeti na tom putu. itd.degradirana Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu Razvijati pozitivan odnos prema radu. Rumunija Balkana. 11.9. Bugarska. kao pros peritetne djelatnosti Nacrtati sliepu kartu te odrediti granice i različitim bojama označiti države Balkana 12. te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa Definisati i objasniti pojam jugoiistočne Europe. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. Bliski Istok Srednji istok. (N pr.

postanu svjetske metropole Na osnovu poznate nastavne materije. kao zemlja duge historije i tradicije. plodno zemljište. te islamske vjeroispovjesti.Francuska. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. potaći Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila suvremeni svijet 95 . niske stope prirodnog prirasta. Tako će se povečati . ljudske reurse i stručne kadrove. velike zalihe ruda. V. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Europe Na slijepoj karti Zapadne Europe ucrtati glavne gradove i najveće europske luke Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim europskim državama. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. Egipat.Zapadna Europa Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. Uočiti veliku raznolikost reljefa. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Izraditi slijepu kartu – reljefa. najveće europske gradove (konurbacije). razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Europu. Nafta i rude kao prirodna bogatstva. Učenici trebaju steći znanja. 17. najveći europski gradovi. te značaj Londona Upoznati učenike sa prirodnim tehnologija u tranzicijskim zemljama 16.tradicije i civilizacije.da ima povoljne klimatske uvjete. nastavnik produktivnim. motiviranost učenika za rad.Britanija. zemlje Beneluksa Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama EU Na primjerima zemalja Zapadne Europe. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. te razvijene tercijarne djelatnosti Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem UK u Europi i svijetu. vrlo gustu riječnu mrežu. na temelju kojih če moći imati jasanu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Europu Istaći da je geografski i saobračajni položaj Zapadne Europe izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije europsko more). treba izvesti zaključke o tome šta je uvjetovalo da London i Pariz. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja Kroz raspravu. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta. te značaju industrije kroz historiju i danas Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regije Zapadne Europe. nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika.Turističke destinacije. da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) Istači geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. najgušće naseljene europske zemlje.

slavenska.visok živorni standard svog stanovništva . Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za sjevernu Europu (n. velike gustine naseljenosti. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera . u prošlosti i danas u okvirima EU Prepoznati male zemlje (manje od BiH). 20. kao i da steknu saznanja o stanovništvu. kao i ekonomskom i političkom situacijom uočiti na geografsko Navesti.. Island.Pribaltičke zemlje Upoznati se sa sjevernom Europom. nizak prirodni priraštaj.objasniti kako nastaje fen: Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. solidarnost i pomoć slabije razvijenim Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Europe. siromašne resursima. kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija) Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Europe Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine(bogatstava) i standarda stanovništva Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. te slivove kojima pripadaju Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje.SJEV. pr. Danska. te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj Proučiti kakva je uloga Francuske u Europi i svijetu. kao i pozicija gradova uvjetovana specifičnom klimom i geografskim položajem Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Europe i granice dodira sa svim ostalim europskim regijama Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona.. Zapadne i Istočne Europe Učenicima dati dopunska pitanja koja 96 . Finska. ugro-altajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije. potreba za radnom snagom.EUROPA 22. Šveds. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti sjeverne Europe.... a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa) 18. romanska. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. EUROPA 19.Njemačka. ekonomske migracije) stručni rad i veliko zalaganje učenike da prepoznaju englesku kulturu. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povečava (demografska eksplozija) 21.uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoeuropske(skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost. Jiland. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe) Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Europe Na plakatu nacrtati visoko vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . Švicarska. koje pripada svim jezičkim grupama u Europi (germanska. SRED. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Europi i svijetu (markirati UK. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza.regijama Francuske. Austrija Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe Njemačke sa ostalim zemljama Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije.Norveška.

saobraćajni značaj.. njene ogromne prirodne resurse. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Europe zemljama. reljef. Pripremiti materijal o Černobilu.(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju. te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz uđbenika Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju Zapadnih standarda Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu. U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije 24. Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima. te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve.njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa 97 .Mađarska Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Europe 23.Češka. posebno velike rezerve nafte i plina. klimu. Slovenija.značajne prirodne resurse. Moldavija.Ukrajina.istraživač ko učenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje Europe naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti suvremenog svijeta i njihove uzroke. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . te Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja... Slovačka. Zapadne i Istočne Europe će im pažnju usmjeriti na određene objekte. Objasniti i znati(?) geografski položaj. vode i veličinu istočne Europe 22.Poljska. EUROPA 23. usporedbe komparacije. koristeći uđbenik. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza.. veliki značaj tercijarnih djelatnosti. ISTOČ. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. Češke. Bjelorusija. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemačke(privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Europe Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Objasniti nužnost društvenih promjena Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica Na primjeru Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone pojasniti ove zone Pripremiti pored geografske karte i globusa. grafofolije i izvode iz dnevne štampe Pomoći učenicima da ucrtaju Trans-sibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. . Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) Razvijati sposobnost uočavanja. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme prihvate europske standarde i ukljuće se u EU Tražiti od učenika da samostalno. te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. Značaj utjecaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. kao i sve reljefne cjeline Srednje Europe Shvatiti razlike prirodno geografskih i društveno geografskom karakteristika između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Znati vrijednovati i cijeniti značaj Njemačke i alpskih zemalja u Europi danas Sposobnost shvatanja razlike u prirodno geografskom i društveno geografskom pogledu između Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Europe Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti.

ovisnost Europe o njima Značaj prostornog obuhvata - veličine Ruske Federacije (11 satnih zona)

U okviru ponavljanja, zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji

jedinstvenim primjercima europskog bizona; Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.

98

HISTORIJA/POVIJEST
Zašto učiti historiju/povijest? Historija je društvena nauka.Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovjedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i reazvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takođe treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive, te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratkog prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovaladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.

CILJEVI I ZADACI Područja učenja

OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Znanje historije:
Procesi:

Učenik:

Historijske vještine Tumačenje historijskih događaja Kritičku analizu historijskih izvora Prepoznavanje činjenica i objektivnosti Hronološko i tematsko razumijevanje Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja, objektivnost i subjektivnost 99

uzroka i posljedica Zauzimati stav uz korištenje dokaza, kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja; Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period, položaj i ulogu žena u društvu kroz različite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina;

Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne dugoročne, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje , bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajući redosljed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da interpretira temu u kontekstu šire slike. Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama

Sadržaj:

Vrijednosti, stavovi, navike

Kritički odnos prema različitim mišljenjima o Usvaja naučni pogled na svijet; spoznaju o okruženju u kome živi, shvata jednom te istom pitanju/događaju; razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenost Razvijati naviku korištenja raznovrsnih Stiče neophodne saznanje o koristima učenja historije; izvora informacija; Znanja i vještine koje omogučavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije Zna cijeniti stavove i shvata druge; Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad; Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema; U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti

100

2. pored osnovnog teksta iz udžbenika koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. da razvija kulturu dijaloga što znači da poštuju različita mišljenja. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Uvijek treba ići od onih osnovnih. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. razred 1. te da razlikuju činjenice 101 . slike. Uz pomoć različitih izvora kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. st. Svijet između dva svjetska rata 4. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Bosna u XIX. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 4. razred 1. Savremenim pristupom u poučavanju. Prvi svetski rat 3. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. BiH u predhistoriji i antička kultura na prostoru današnje BiH. ato prije svega znači konstruktivnmih i razumljivih pitanja. Drugi svjetski rat 5. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara U realizaciji sadržaja uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Građansko društvo-Nacionalne države 4. kompetencije i vještine-uče kako da misle. VIII.OSNOVNI SADRŽAJ VII. To će se postići tako što će u toku nastave.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 5.Bosna i Hercegovina u XX st. Osnovna obilježja srednjeg vijeka 3. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Evropa. crteže slajdove. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika . razred 1. 2. Bizant. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…) Za uspješno korištenje bilo kojega od navedenih ili nekih drugih vrsta povjesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. Savremeno doba (1945-1990) 6. grade posebno razunjevanje. Evropa – Novi vijek IX.Bosna u srednjem vijeku 6. Osmansko carstvo 7.

Individualno prilagođeni program. Resursi za realizaciju: Udžbenici za historiju. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. a po mogućnosti i šire.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. historijski atlas. slajdovi. proizvoda i sredine učenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. dokumentarni filmovi. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. 102 . Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. razumjevanja i vještina koje učenici stiču. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. radne sveske za učenike. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije). priručnici za nastavnike. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. testiranja znanja. dokumenti na CD-u. procesa. Internet. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.od mišljenja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije.

Procjenjuje predpostavke i razmišljanja učenika Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga .Historija . Kršćanstvo i islam. Sposobnost analize . Mogu da objasni osnovne pojmove vezane za temu. OČEKIVANI Vrijednosti. Može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima. 103 .feudalna hijerarhija. Bizantije i Arapske države. Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka.Franačka država.Regione srednjovjekovne umjetnosti. kako je izgledao feudalni posjed.). kmet. feudalizam. Arapi i uspon islama .Pojam monoteizam. Bizant(Vizantija). Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići .baština.Razumije posljedice velike seobe naroda I prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi(Germani.Snalazi se na karti . Informacije o događajima slažu u slijed.stavove i tumačenje ponuđenog izvora. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Osnovna obilježja Srednjeg vijeka Periodizacija. kultura srednjeg vijeka Zna pojam “Velika seoba naroda” i njene posljedice. Evropa.Slaveni i dr. poglede.feudalizam. Razvijanje vještina empatije I Njegovanje duha vjerske tolerancije. Društveni život u feudalizmu. Pitanja formuliše jasno i precizno Potiče učenike da iznose svoje promišljanje.Izgrađiv anje pozitivnog U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore daju odgovore na postavljena pitanja. stavovi. uvažavanje drugih i drugačijih. Na osnovu primjera iz svakodnevnog života u može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.feudala c.Romani. baština i pronija. Bizant i Arapski svijet u ranom srednjem vijeku Uzburkana Evropa. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumjevanja. Priprema analizu izvora.Glavna obilježja srednjovjekovne kulture.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora Analizalizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje.može da se snalazi u vremenu.Velike srednjovjekovne civilizacije.pronija). ponašanje Aktivnosti nastavnika Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika Učenik : Zna vremenske granice i podjelu Srednjeg vijeka. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju društvene odnose. Glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Razumije i zna objasniti his. značaj pojave kršćanstva i islama. djelotvorno komunicira sa učenicima Pomaže učenicima da razvije sposobnosti orjentacije na karti Pomaže učenicima da razumiju i nauče nove pojmove. Osnovna obilježja feudalnog društva-ključne pojmove(feud. VII razred – 2 časa sedmično. Susret istoka i zapada.Tokove historijskog razvitka Franačke.objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva.feudalizacija.vazal.

ejalet.privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.Državno i društveno uređenje(ključni pojmovi:bejluk.Može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. odnosa prema umjetnosti i estetici. Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme Osmansko carstvo Nastanak. Analiziraju različite izvore.. organizira rzličite oblike rada u učionici.sultan. Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film ) koji obrađuje period srednjeg vijeka Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o Križarskim ratiovima Ocjenjuje učenike Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih.povezuje prošlost sa sadašnošću.Politički.raja.Razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje.utjecaja.Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka.slavenske države.Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.Zna o svakodnevnom životu ljudi. pjesme.kultura i umjetnost.sukob carstva i papstva.Križars ki ratovi. Iznose vlastiti stav Priprema analizu različitih izvora.. arheološki artefakti. društveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku. Život ljudi u Srednjem vijeku.vjerska slika.državno i društveno uređenje. Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka.Znaju kako je tekao državni.Suprotnosti srednjovjekovnog društva.Razumije važnost razvoja nauke i kulture...).Srednjovjekovn i parlament.privredne i političke tokove i zna ih objasniti. odgovaraju na pripremljena pitanja. Priprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje učenike Bosna u srednjem vijeku Slaveni (život u pradomovini).teritorijalno širenje Bosne).Zna vjersku sliku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja.. usmjerava aktivnosti učenika Ocjenjuje učnike 104 .Snalazi se na karti(prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena.Hereza .emir. i odgovaraju na postavljena pitanja Ocjenjuje učenike Evropsko društvo u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku.Mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.Razumije društvene. Analiziraju izvore. pisanih. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja .asker . procjenjuju puzdanost izvora .Razumije vjerske prilike.veliki vezir. u grupi ili paru razmjenjuju razmišljanja.privred ni i društveni razvoj Bosne u Srednjem vjeku. karte.Razvija sposobnost empatije(suosjećanje i razumjevanje ljudi iz prošlosti).privreda.Razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima.Jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku.timarsko-spahijski sistem. Teritorijalni razvitak.Slavensk e države u Srednjem vijeku. Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“ hronološki kontekst(vremensk a crta) i geografski kontekst(mapa) Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrjednostima BiH.Razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u Srednjem vijeku. Učenici znaju Slavenske narode i njihove države. završavaju analizu Učenici analiziraju različite izvore .Razumiju posljedice osmanskih osvajanja. Zna osnovne tokove društvenog.

Upravno teritorijalnu organizaciju. objašnjavaju izvore. prikupljaju informacije. povezuju predhodna znanja . Mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. kultura i umjetnost.Širenje islama.osnovna obilježja kulture i umjetnosti. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIIIst.Politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. manjinski narodi. privreda.Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. stečena Priprema analizu izvora: Vizulelnih pisanih Usmjeravaju učenike na istraživanja (np.privredne tokove.Društvo.Bosna od 15801791god. hrana) 105 .vjersku strukturu i manjinske narode. Učenici znaju kako je uspostavljena osmanska država. Razlikuju bitne od nebitnih činjenica.Razvoj bosanskog društva. Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja Posmatraju .vjerski mozaik. iznose stav Istražuju.

Takođe se upoznaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkoh dostignuća. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primjenjena disciplina u kojoj se učenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. organizacija rada. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta učenici razvijaju svoju radne navike. elemente tehničke zaštite na radu i sl. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. elektrotehnike. nastava tehničkog kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. građevinske tehnike. bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. očuvanje životne sredine. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. saobraćaja itd. fizika. Uporedo s tim. 106 . kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. hemija. spretnost. kuturni život i uopšte društveni život. a takođe se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. inventivnost.

kotiranje. eksperimentiranja i promatranja. Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. načine stezanja radnog komada. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. izrada jednostavnih mašinskih Tehničko crtanje u mašinstvu. Sadržaj 107 . tehničkih crteža. kao i grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. Procesi Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. čitanje mašinskih crteža. Izborni Poznaje mašinske materijale. Primjenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u škoskom kabinetu). sinteza. Komunicirati. mjerenje. Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Razvijati stvaralačke sposobnosti. Alati i mašine za obradu metala. Modelirati. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom realnošću. dio. pogon. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. Opisuje princip rada mašina. zaglavlje sa sastavnicom. Postupci obrade metala. Zna primjeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. Robotika. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. Osnovni elementi mašina.CILJEVI I ZADACI Područja učenja Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje: Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. održavanje mašina. Interpretira dati model. Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. Materijali u mašinstvu. tehničko pismo. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Motoristika. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. mjere zaštite na radu. Razvijati različitih misaonih operacija (analiza. Klasificira vrste mašinskih elemenata. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. ukazuje i na greške drugih. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova.

Izborni dio. Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. prenos i distribuciju Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. Mehatronika-elektronika. Vježbe i praktični radovi. energija vjetra isl. Vrijednosti. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. navike Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. NF telefonija. rukovanja. goriva i maziva. kondenzatora. razlike. Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. telefonija. Energija i okolina. pogonu robota. kao i o alata. Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti aobraćaja. održavavanje. Saobraćajna kultura. Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. princip rada. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. radnom prostoru robota. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. Izvori električne energije-elektrane. poluprovodnika. Elektromotori. električne energije. Razumije karakteritike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. elektronikom. Razvoj komunikacija. rukovanja i održavanja. elektrotehnikom. stavovi. Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Razvijati smisao za tačnost. Automatika i sistem upravljanja. načinu prenosa kretanja kod robota. Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. princip rada.pribori. Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. telegrafija. Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. instrumenata i pribora u elektronici. Poznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal. telegrafski sistemi i mreže. Simboli i sheme u elektrotehnici. Alati. Obnovljivi izvori energije. održavanje motora. Kućanski električni aparati. 108 . Osnovni elektronički elementi. alata i pribora u elektrotehnici. Elektroinstalacioni materijali. telegrafija. Simboli i sheme u elektrotehnici. Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. održavanja. Mehatronika-mašinstvo. Elektronički uređaji. sastavni dijelovi telefonskih centrala.). organizacijom telefonske mreže. princip rada. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Telegrafija. Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom.instrumenti. Alati i pribori u elektrotehnici.Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Mehatronikaelektrotehnika. Ima osnovna znanja o: razvoju robota. Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Izborni dio.

generalizacija). Alati i pribori u elektronici 11.Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Alati i pribori u elektrotehnici 5. 5. Razvija spremnost da se pomogne drugima. NF telefonija 13. 8. 7. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Razvoj komunikacija 12. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Mehatronika-elektronika 4. razred 1. 9. 3. Izborni dio IX. Izborni dio 109 . 6. OSNOVNI SADRŽAJ VII. Energija i okolina 16. Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. razred 1. Kućanski električni aparati 6. Elektronički uređaji 8. razred 1.Mehatronika-mašinstvo 2. Mehatronika-elektrotehnika 3. sinteza. Elektromotori 7. Telegrafija 14. Osnovni elektronički elementi 10. 2. Elektroinstalacioni materijali 4. Izvori električne energije-elektrane 2. Obnovljivi izvori energije 6. Afirmiše timski rad i argumenate drugih. Savladava temeljne vještine i procese. Automatika i sistem upravljanja 5. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII. Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. 4. Saobraćajna kultura 15.

crteže i ostale izvore znanja. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. kultura življenja. specifične komunikativne i radne vještine itd. . kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. U skladu s tim. da planira. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.). mašine i materijale. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. čuva u školi. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. . . rad na projektu. po potrebi. alate. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.Sposobnosti i vještine. treba imati i individualno prilagođene programe. dnevnike rada.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. biologija. smotre. kao i sredine učenja.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. projektuje i praktično izrađuje predmete. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja.Znanje sadržaja predmeta. vježbi i praktičnih radova. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. dodatne nastave. likovna kultura. slobodnih tehničkih aktivnosti. priborima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. takmičenja). potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.. 110 . Svakoj grupi pripada planirani fond časova. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . sposobnostima i sklonostima.DIDAKTIČKO. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. po pravilu. Individualno prilagođeni program. 16 učenika. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Pri tome. tj. procesa. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.

Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Princip rada alatnih mašina. Vrste mašinskih elemenata. Izrađuje materijal. Snima najprostije mašinske elemente. Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. koji kreira zajedno sa učenicima. Upoznaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. Primjenjuje model interaktivne nastave. Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. pogoni. VII rzred – 1 čas sedfmično. ortogonalni i aksonometrijski crtež. higijensko-tehničkoj zaštiti. Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Afirmacija stvaralaštva. Ekonomično korišti materijal i energiju. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. bušenje. Usvajaju znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. savijanje. primjena tih elemenata u mašinstvu. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa. Koristi različite metode i Postupci metala obrade Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komda): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. uz saglasnost. Izučavaju osnovne principe rada alatnih mašina. opterećenju. mjerenje. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. načini stezanja radnog komada. Poticanje na samostalnost i samoinicijativu. Izrađuje. čitanje mašinskih crteža. izboru materijala za njihovu izradu. Vrste mašinskih materijala. Otvorenost za nove ideje informacije. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Pokazuje simulacije na kompjuteru. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. važnosti pravilnog rukovanja i održavanja mašina. čita i koristi mašinske tehničke crteže. Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehničke kultura: Proces i sadržaj Učiti: Organizacija radnog mjesta. mjere zaštite na radu. školi i okolini. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. maštovitosti i vlastite kreativnosti. zaglavlje sa sastavnicom. namjeni. održavanje mašina. rada i i Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i prezentacije gradiva. turpijanje. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala.TEHNIČKA KUTURA. ponašanje stavovi. tehničko pismo. izrađuju tehničke crteže. radnu atmosferu i u Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. kao i sa higijenskotehničkomj zaštitom. Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. rezanje. rad u radionici. ravnanje. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. 35 časova godišnje Tematske cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ OČEKIVANI Vrijednosti. Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Usvajaju osnovna znanja o elementima mašina. kotiranje. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Ostvaruje stvaralačku razredu. primjena. didaktički Uvod u predmet nastavni Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. 111 . Sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. kao i sa njihovom primjenom. Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. Učenik : Shvata značaj tehničke kulture. ravnjenje i rezanje.

zaštita metala od korozije. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. internet (po mogućnosti). a prije navedenih operacija izvršavaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći. prate zanimljive članke i informacija sa medija. posmatra i zaključuje. lemljenje. Vrše vježbu zakivanja. pri tome koriste šeme. pri tome koriste šeme. u praćenju i sposobnosti Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. zakivanje.turpijanje. Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Ispoljavanje spremnosti i brušenje i sl. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. strategije postignuća učenika. Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline. Osposobljava se za korištenje mjernih i kontrolnih instrumenata. b) robotika: .). brušenje i sl. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. princip rada. Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. turpijanja. kreiraju obrazovni pano.elemenata mašina. fotografije. održavanje motora. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogućnostima učenika. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. Precizira znanja: dovoljnog. grupnom i frontalnom radu. Koordinira rad i usmjerava 112 . srednjeg i visokog nivoa. Razvijanje smisla za tačnost. prikuplja informacije i podatke. proizvodnja i montaža: . (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika) Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. goriva i maziva. lične Motoristika Vrste motora. eksperimentiranja i promatranja. priručnike. Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. pogonu robota. koja treba učenik usvojiti. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). model. Sarađuje sa roditeljima. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom. Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. stiče vještine. .povezivanje robota s računarom. Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). savijanja. Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. Koristi stečena znanja. Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika. radnom prostoru robota. interesa učenika i mogućnosti škole). -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) konstruisanje. Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. fotografije. Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. ravnanja.mehanička osnova robota. Objašnjava opće i mjere zaštite na radu. generalizazija) na osnovu praktičnog rada. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. savijenje. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. načinu prenosa kretanja kod robota. Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala. Robotika Razvoj robota. Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. . poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini. rezanja. odvajanjem bitnog od nebitnog. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. bušenje i brušenje. model. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom.mehanizama i uređaja. Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. Razvijanje navike održavanja sredstava za rad. bušenja. Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. sinteza. Poštovanje kućnog reda u školskoj radionici. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Samostalno proučava odabrane oblasti.

113 .vrste saobraćaja. Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Dopunjavaju zapisima. . aktivnosti učenika.gradnja sklopova u robotici.programiranje robota. Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. c) saobraćaj: . pano novim Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. ..motori SUS i motorna vozila. sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka.razvoj saobraćaja. .

INFORMATIKA . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: • • • • upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).35 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. 114 .VII RAZRED . sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.1 sata sedmično . stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. umijeća. Osnovna znanja.

PODRUČJA UČENJA CILJEVI . . . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . 115 .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . . . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. .da učenici upoznaju strukturu računara.osnovna znanja o strukturi računara.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. postupke uključivanja i isključivanja računara.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. OSNOVNA ZNANJA . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. ISHODI UČENJA .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. UMIJEĆA I VJEŠTINE . .osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da učenici upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika.

da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . NAVIKE. STAVOVI .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. ..da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.navika korištenja informatičke literature. . . .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. putem Interneta.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). 116 .

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. likovne kulture (računarski dizajn. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). 117 . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Naime. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.

Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Čitanje binarnih brojeva. STAVOVI. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. uzastopno množenje sa dva. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. SADRŽAJ 1. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. binarni zapis broja. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Bajt kao niz bita. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. vrijednost bita. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Prati uputstva nastavnika. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Izlaže nastavno gradivo. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. 118 . AKTIVNOST NASTAVNIKA Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Zapisivanje binarnog broja. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Određivanje vrijednosti bita. Bajt. Zapisivanje bita i nizova bita. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. bit. Izvršava instrukcije nastavnika. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Prati predavanje. Težinska vrijednost bita. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. nizovi bita i moguća stanja. Bit. moguća stanja i brojne vrijednosti. nizovi bita i moguća stanja. binarna cifra. Uključivanje učenika u nastavni proces. Ocjenjivanje. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Aktivno učešće u nastavnom procesu. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Motivisanje učenika da prate izlaganje.

Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Regija. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Kontroliše rad učenika. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. 2. kodiranje. bajt. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. bojenje ćelija. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. 3. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Pomaže drugim učenicima. ciklička i grananje. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Naučio je kako se sabira. kolone i šta je regija. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Sposoban da objesni pojmove: bit. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Prikazivanje znakova nizom bitova. binarni zapis. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Usvojio pojmove: programiranje. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Zna šta su strukture: slijedna. njihova znanja. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. cikličke i strukture grananja. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Ćelija. redovi. Programiranje Pojam algoritma. algoritam. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. decimalni zapis. algoritamske strukture. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Demonstrira način formatiranja. Razumije i shvata pojam kodiranje. Određuje broj ćelija. Usmjerava.Kodiranje. red i kolona. Slijedi uputstva nastavnika. Sortiranje u tablicama. Obavlja sortiranje. broj kolona. Kreira samostalno izgled tablice. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. pokazuje. Zna prikazati znakove nizom bitova. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. debljine i vrste linija boje. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. 119 . Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. njihove boje te o bojenju ćelija. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Vježbe uredno bilježi u svesku. Linije. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. sposobnosti i ponašanje. Samostalno kreira realne zadatke. Binarno kodirani decimalni zapis. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Transparentno vrši ocjenjivanje. Motiviše učenike. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. broj redova. Daje jednostavne zadatke. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. redova i kolona. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Sabiranje u tablicama. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Formatiranje i autoformatiranje. Provjerava postignuća učenika.

Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. korake. zvuk i video. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza.Prikaz algoritma. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Osnovni servisi. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Uključuje se u rad Internet sekcije. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Zapisivanje stranica. Uredno vodi zabilješke na času. Rješava postavljene zadatke. veličina. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. 4. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. načini povezivanja. Mreže računara Računarske mreže. Potpuno je razumio šta je Internet. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Ponavljanje i vježbanje. Prati napredovanje učenika. vrste. Web preglednici. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. te o načinima povezivanja. načini pretrage. 120 . Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Izlaže nastavno gradivo. Programi za njihovu reprodukciju. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Priprema nastavni proces. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Internet kao globalna mreža računara. namjena. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. zvuk i video). Stečeno znanje prenosi na druge učenike. www. Demonstrira korištenje preglednika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. te zna jezički prikaz. struktura elektroničkog maila). web pretraživači. Utvrđivanje stečenih znanja. njihovoj veličini i namjeni. Slika. Zna šta su datoteke weba. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. a onda prelazi na složenije zadatke. Demonstrira primjere gotovih algoritama.

Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Zna proceduru kreiranja video zapisa. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Kreiranje video zapisa. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise. 121 . Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. zvučnim i video dokumentima. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Organizuje rad školske videosekcije. Ispoljava postignuto znanje.Rad sa slikovnim. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Uključuje se u rad školske videosekcije. zvučnih i video zapisa. zvučnim i video dokumentima. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. slikovnih.

35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan sat sedmično . prostori C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE 1. biljke.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. moći predsta-viti različite teksture upotre-bom raznovrsnih kombinacija linija /crta/ Izažajne mogućnosti teksturnih linija /crta/ moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primjeniti mogućnosti različitih karakteistika tekstura . objekti.Događanja u neposred-nom okruženje učenika: ljudi pri različitim aktivnostima. produbljivanje sposobno-sti vrednovanja 122 . pojave u prirodi. životinje. TAČKA I LINIJA Moći uočiti u svom okruže-nju. prepoznati i biti sposoban /ovladati/ primjenom tekstur-nih linija /crta/.

zaključiva-nja. tjelesne i tehničke kulture.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . sjajne. .. samostalnosti. flomasteri u boji /za manje formate radova/.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.meka tekstura . muzičke /glazbene/. povezivanja pojmova. patriotizmu. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje.multimedija video). svijetle i tamne teksture . kolaž različitim materi-jalima. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. pjesma. Odgovarajuće reprodukcije . glatka tekstura. mat tekstura zasićena tekstura prozračna. 123 .Ovladati /biti sposoban pred-staviti/ spoznati kako primje-niti linije /crte/ u cilju posti-zanja različitih tekstura. stranog jezika. BiH kulturne baštine. poslovica.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. -Upotreba: (udžbenika za VII razred(likovna kultura).Akvarel.mat tekstura Usvajanje teksturne crte /linije/ i mogućnost njiene primjene Upoznavanje strukturne crte /linije/ i način njene primjene Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta /linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Upotreba različitih vrsta linija /crta/ crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.zasićena tekstura . davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja .. opredjeljenost za timski rad. glatke. informatike. sjajna tkstura.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. pastel /suhi. mrlja i tačaka . zemljopisa. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. drugarstvu..Biti sposoban prepoz-nati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom.sjajna tekstura . voštani/.video DVD materijal.Razvijanje sposobnosti posmatranja. solidarnosti. povezivanje sadržaja drugih predme-ta: maternji jezik /pripovjet-ka. jačanje i bogaćenje emocija 2.dijaprojektor-slajd. mat. uočavanja. oblika-forme. dosljednosti i angažovanosti. razvijanje likovne kreativnosti. meka tekstura .prozračna.Ovladati i moći .…/.. putem slaganja linija /crta/. .. tempera. očuva-nje kulturne. matematike. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). baštine i prirodne okoline. biologije. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog supnjevanja /tonska gradacija/ valerska .Razvijanje kritičkog mišljenja. prozni tekst. istrajnosti. roma.Usvojiti pojm tekstura: hrapava tekstura.glatka tekstura .hrapava tekstura . materiju/: rastresito-prhko tvrdo-čvrsto /sabijeno/ sadržaja i ideja . linija /ctra/ u funkciji defini-sanja tekstura: . gvaš.Biti sposoban prepozna-ti i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . istorije /povje-sti. diferenciranje bitnog od manje važnog. -Razvijanje humanih odnosa među polovima. spremnost za saradnju.

emocija i drugo putem likovnog izraza 124 . oblika/ u realizaciji dvodimenzi-onalne organizacije kompozicije . pojava u prirodi.… . slikanja.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . valerski promjenjene boje .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješa-nja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti.vrijenost boje Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka ili pripremljene grafofolije. uočavanja. pjesme.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. osjećanja.video DVD materijal.Lokalna boja. grafike i predstavljanju teksture. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja. plastičnost primijenjene umjetnosti plohe . uočavanja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ ….Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. .Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzio-nalne organizacij kompozicije . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja. priče.multimedija video).asimetrična kompozici-ja plošnih oblika . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. njene karakteristike. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstav-ljanja upotrbom lokalne boje Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. stepenovanje boje /valerske vrijenosti/.dijaprojektor-slajd. pozitivno i negativno u likovnim područjima: .nju/ lika /oblika/ na plohi urazličitim formama realizacije kompozicije: .Realizacija kompozici-onih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slika-nja upotrebom različitih slikarskih tehnika . 3.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i korištenja odnosa. spoznaji i mogućnostima predstavljanja bojom . svijetlo-tamno . pripovjetke.simetrična kompozicija plošnih oblika . proznog teksta. optičko miješanje boja konkretnog i apstraktnog mišljenja.Primjena stepenovane. kreiranju životnog prostora.Oblik /forma. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa Dalji rad na usvajanju sposobnosti. u odijevanju. događaja.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene lokalnih boja . bogaćenje mašte.Pozitivni i negativni odnos kao način u crtanja.

/ispupčeno-udubljeno/ Realizacija dvodimenzio-nalne organizacije kompo-zicije u likovnim obla-stima: ctranja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/, Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu Obogaćivanje izraza i osvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista

-Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video).

Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, višebojna grafika

- Biti sposoban uočiti i prepoznati različite tekstu-re i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji svog rada funkciji predstavljanja različitih karakteristika, vrijednosti i karaktera površine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udublje-no/ kroz primjenu različi-tih tekstura; površine sa crtama /parnicama, urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različit faktura i - Uočavanje, razumijeva-nje i ovladavanje moguć-nostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikova-nju predstaviti simetriče i asimetrične oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao način

4. POVRŠINA
Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih

125

i primjeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primjeniti različite teksture: grebanjem površine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura

ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura); Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

“govora” u skultorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast površina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture - skulptorski/kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati, moći izvršiti i procjeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetričnih i asimetri-čnih formi, - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobno-sti predstavljanja trodi-menzoinalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakte-ristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-kom pristupu i sagledavanju/upoređivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnočkim djelima i učeničkim radovima - Upotrebom različitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun…. predstaviti prostorne organizacije /forme/, putem mase i prostora

5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Linijski istanjena masa, Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

- Pri realizaciji skulptor-skih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravničarsko, planinsko…./ naselje, varoš

Usvojeni pojmovi:

126

Karakteristike oblika: - jednostavni i - složeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organiza-cijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Upotreba: linijski istanjena masa, oblikovanje ( udžbenika za VII razred (likovna kultura); žicom, Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljeneprostorna organizacija, grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD urbanizacija prostora, materijal;multimedija video). selo /ravničarsko, planinsko…./, grad, naselje,

Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravničarsko, planinsko…./

OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije/, i praviti gradaciju između njih - da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanja kompozicionih formi i definisanja prostora - moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom - moći prepoznati strukturne linije; linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišlja-vanju kreativnog rada - moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje kstrukturnim linijama, linija u funkciji dpredstavljanja oblika /forme/ - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstur/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/ - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tkstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna- meka tekstura - Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto /sabijeno/ 127

u cilju predstavljanja prostornosti. asimetrija. linorez.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/ .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura . akvarelu. grafike. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.u prostornom oblikovanju. mozaiku .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata .dalji rad na savladaju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak.da razviju sposobnost prepoznavanja.uočavanje.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija . gipsorez. pastelu.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. karton /papir/ grafika u kojima dominira simetrija.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. temperi. moći izvršiti analiziru i procjeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno 128 .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. negativno Površina masa i prostor: .Slikarstvo: . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. crtanja i slikanja .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/ . koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. asimetrija .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stupnjevanja boje . ali je na ovaj način dobijena boja intenzivnija/ Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa . kolažu.da prošire znanje o tonskom stupnjevanju /stepenovanju/ boje. pozitivnonegativno/ .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje .u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/ . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogućnostima njihove primje-ne . prepoznavanje karaktera oblika . flomasterima u boji. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizacije kompozicije . pozitivno. gvašu.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije .

rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. linije koje definišu oblik../ 2. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovaće se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Teksturne linije/crte. vosak. koja je danas prisutna u svim sferama života. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primjeniti različite vrijednosti tekstura putem linija/crta u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Point = tačka. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte /linije/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. imjenama dužina. sapun STRUKTURA PROGRAMA 1. Različite vrste struktura. 129 . Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture skulptorski/kiparski/. mramor. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture . vajarski materijali. Siva boja se ostvaruje mješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. prozračna /svijetla/… Strukturne linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. mat. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različtih tekstura. glina. tvrada /čvrsta/. meka /tijesto. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje a crvena i plava utisak ljubičaste. prisustvo simetrije-asime-trije Usvojeni pojmovi za oblast površina: slikarska faktura. ofset štampa. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija/crta i tačaka. grafici. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. kocka šećera i sl. sjajna. Plava i žuta kao rezultat mješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. slikanju. crtanju. Ostvarivanje skale valerskih vrijenosti /količina svjetla u tonu boje/. Na pomenutom principu optičkog mješanja boja se realizuje i kolor tisak/štampa. zasićena /zatamnjena/. predloška za izvođenje/. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. vata i sl. glinamol. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. njegovu formu i materiju. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mjenja. /način nanošenja./. plastelin. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. analitičkog pristupa.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika .moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. 3. skulptorska faktura. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stupnjevanje tona boja. Strukturne linije/crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. hrapava. istražiti putem teksturnih linija. divizionizam/. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/.

Boja nanesena u jednom smjeru. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim aritektonskim /građevinskim/ materijalima. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kopmozicionih organizacija. predloška za izvođenje/. Masa i prostor. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. uglačano. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. plastelin i sl. predstavljene u ogledalu/. u cilju predstavljanja. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. komad drveta. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. građenje. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. Usvajanje od strane učenika pojam linijski istanjena masa. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. kao naizmjenične forme mogu bit prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivnonegativno. odnosa pozitivno i negativno. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstua /površina/ glina glinamol. u tehnici gipsoreza. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. asimetrije. saobraćajnice. a faktura predstavlja rukopis. U prostornom oblikovanju. 130 . slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. ili masa koja ima izuzetno malen volumen. neravno. mogu registrovati. zelene površine /parkovi/. korištenjem simetrije i asimetrije.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. hrapavo. pozitivnih i negativnih oblika. izgrebano. kružno. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanese-ne boje. slikanja i grafike. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. primijenjena umjetnost i dizajn. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. pješačke staze. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. pozitivnih i negativnih ploha. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozi-cija. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na gtafičkom listu /otisku/. u različitim smejrovima /pravcima/. namjena prostora i objekata svim sferama života. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. infra struktura. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. linoreza i karton /papir/ grafike. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. ravno… 5. Prilikom pravljenju urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. onda on predstavlaja masu. puna cigla. i primjene simetrije i asimetrije. izbrazdano. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. 4. tanjim ili debljim /širim/ kistom. Primjena kompozi-cije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Realiza-cija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata.

a mišljenje apstraktno.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . nivoom usvojenog doživlja-vanja likovne umjetnosti. Razreda.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Dalje usvajanje znanja.CRTANJE . Ponavljanje likovno problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentira-nja novih sadržaja i znanja. PLOHA 4. BOJA 3. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . /što trenutno nije slučaj. OBLIKOVANJE NA PLOHI . krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. niti bilo koju tehniku.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu.SLIKANJE .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. POVRŠINA 5. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. 1. odnosi se fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. 131 . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. likovnog jezika i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. TAČKA I LINIJA 2. realikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Pristup doživljavnji i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.DIDAKTIČKO . od 1–3 razreda/. podrazumijeva sintetičko koncipiranja vizuelnog doživljaja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.GRAFIKA .

sjajna tkstura. objekti. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. praznici. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. muzika. pripovjetka. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. prirode i društva. čulni poticaji. nauke i društva. etnografsko nasljeđe . porodica.Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. slikarska faktura. muzički spotovi. strah.. biljke…. tuga. oblika-forme.. višebojna grafika 132 . znakovi vizuelnih komunikacija. negativno. maternjeg jezika /priča. značajni datumi. stepeno-vanje boje /valerske vrijenosti/. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i nataj način ostvaruju utisak. muzika. matematike. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. glazbene kulture. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. mat teksturazasićena tekstura. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . . tvrdo-čvrsto /sabijeno. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: usvojiti pojm tekstura. pozitivno. mjesto stanovanja. simetrija. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. i interakciju umjetnosti. materiju/: rastresito-prhko.. hrapava tekstura. dvodimenzionalno.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . škola.nevizuelni poticaji. prostori. Vizuelne motive 2.iz neposrednog okruženja djeteta. Nevizuelne motive 3. roman. privid izvedene boje/.likovni i kompozicioni elementi. pojave u prirodi.iz narodnih običaja /tradicije/.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. sposobnosti analize i vrednovanja. prepoznaju i razriješe ga putem likovno tehničkih sredstava. glatka tekstura. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /lkiovnog jezika/ . sreća. muzički. prozračnameka tekstura Usvojiti pojm sruktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. kompaktno/ SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja. novih medija i okruženja. emocije /osjećanja/. vjetar. palakati /sportski. ploha. poezija/. asimetrija. kulturnih dešavanja…/.

aktivnost na časovima likovne kulture. prostorna organizacija. 1. obrade materi-jala/. glinamol. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. sapun. estetskog 2. upornosti i iskustva. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema estetskom. aktivnost na času. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. stečenog znanja i usvojenih navka. glina. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. psihološkog 3. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. Dakle. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. želju za postizanjem rezultata i sl. urbanizacija prostora. ne mogu biti loši. predmeta i pojava. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. pedagoškog. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. grad.Usvojeni pojmovi za oblast površina: skulptorska faktura /način nanošenja. linijski istanjena masa. dobar pedagog može iznaći način za riješavanje tog „problema“ uzimajući u obzir trud /zalaganje/. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija./. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. svoje strahove i oduševljenja. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. planinsko…. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. svoje viđenje svijeta. selo /ravničarsko. To znači da nastavnik. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. vosak. 133 . oblikovanje žicom. pozitivne i negativne forme kao elemenat teksture i fakture. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Nema loših dječijih radova. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. skulptorski/kiparski/ vajarski materijali.

u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema.RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. 134 . Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. i likovnog jezika/. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. u najvećoj mjeri. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.

tempo .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. . artikulaciju. ). portato.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. f.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . 4/4. crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. polovinka. . legato. harmonskoj i melodijskoj a-moll 135 .upoznaje 2/2 mjeru. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. . .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. šesnaestinka i sve pauze). pravilno fraziranje. muzičkih igara ili brojalica. mp. .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.poznaje violinski i bas ključ. te luk i njegova različita primjena.važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primjeniti tokom izvođenja pjesama. . 6/8. umjerena i brza tempa.dinamika . staccato. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . . . osminka. . tempo. četvrtinka.stiče znanja o prirodnoj. ¾.intonacija. mf. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ).artikulacija (akcenti. .

izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.duru. . Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. obima glasa. . vokalne reprodukcije.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. .razlikuje vokalna. muzičke memorije. simfonijska poema. podjela jedinice brojanja ). ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. uvertira.primjena pojmova: rečenica. suita. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. .(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica ( bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . . STAVOVI.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. arija. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. PONAŠANJE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 136 . ukazuju na greške i ispravljaju i druge. na koncertima i sl.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. burleska. tema. VRIJEDNOSTI.Uočava i hvali. trodijelna i četvor. . . . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . . filmska muzika. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. izvođače i izvođačke sastave. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. . . .tokom slušanja pamti naziv djela.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.

C – dur ljestvice. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Izrael. i dalje u obimu oktave. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. ženski. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Poljska. ženski i mješoviti) i orkestra. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Tokom obrade brojalica i pjesama. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. pa zatim učiti pravila igre. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). na osnovu slušnog primanja. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. pokrete. odnosno. U program su uvrštene vokalne. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. čime se ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. sintisajzer. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. artikulacije. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. pjevačke glasove ( dječji. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Preporučuje se obrada najmanje 3. ksilofonu. te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. preciznost intonacije. pravilna dikcija i akcenti. hor/zbor ( dvoglasni. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.doživljaj molskog tonaliteta.. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. troglasni. muški glas). gitara). izvođača. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. blok-flauti. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. kultivisanje glasa. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. četveroglasni ). slušanjem muzike/glazbe i dječjim stvaralaštvom. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. tempa. najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Rusija. bubanj na đerdinu. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. dinamike. obraditi ritmičke figure koje sadrže.. kao u šestom razredu. muzičkog oblika (informativno) itd. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. fraziranje. talambas i def. rečenica. opisno.Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječjih pjesama. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje. Ponoviti abecedu i solmizaciju. 137 . ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. bubnjić-doboš (mali bubanj). Belgija. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. disanje. Srbija. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. harmonski i melodijski kroz pjevanje .). vrste hora ( dječiji. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Upoznati a-mol prirodni.

-Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. .Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.V. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Prijatelj. narodna iz Poljske. Sumrak. fraziranje). Beethoven. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. 7. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. 11. 3.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Moja mala djevojčica.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.poznaju notna trajanja.Pored redovne nastave. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). . -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva tri i četiri dijela.Betoven 8. L. itd). . .V. – 9. dikcija. Kako je divna. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.. harmonikaški i drugi). RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . zora mi rudi. R. 2. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Čvrsta volja. stihovi Rešad Hadrović. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . STAVOVI.uočavaju i određuju karakter pjesme. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. priredbe. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJ E-IZBOR 1. 14. odlomak iz opere ''Fidelio''.pjevanje u školskom horu/ zboru .Čija je ono djevojka.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. .izrada aranžmana za . premetaljke rebusa.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.sviranje u školskom orkestru -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. stihovi Miroslav Kovačević. 5. 9. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. disanje. Ispraćaj zime. Tamburalo momče uz tamburu.muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. . .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. . Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . kuća. -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. jer zna da tako trena. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. dinamiku. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata k. Stoljeće ljubavi. tempo. Finska. 13. . N. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). 4. Julio Marić. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić.ao vrijednosti. grupnom i individualnom muziciranju.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Samostalno pjeva i igra sa -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Džo banana. 12. te često pjeva i svira.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. mjeru. violinski i bas ključ. Uspavanka. kantautor. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima. 6Zamisli se svijete ili Kad se pjeva. pjeva Minja Subota i dječji hor. Simpatija. artikulacija. u porodici). pauze. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. .Bulbul mi poje. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. L. Minja Subota. . i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. . 3. 10.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Korsakov. Za hor/zbor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Slavko Olujić. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. izleti.sviranje na metalofonu. tekst i muzika: Ajka Kolaković. 4dijelnu mjeru. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote 138 . tekst: Mahir Vehabović. muzika: Belkisa Vehabović.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. . .

razlikuje.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. pamti i imenuje pojedine pjesme.Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). udaraljke) -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. komentira osobine djela.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar.. pokazuje simulacije na kompjutoru uključuje roditelje u rad. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). Robert Schumann 7. pomaže. priprema i organizira igre posebno tradicionalne. 2. Jutarnje raspoloženje i Anitrin ples iz Peer Gynta.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). Brandenburški koncert br. . trava raste. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. izvođače i kompozitore .Uočava. . što ih motiviše na učenje. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. 3. -Osmišljava. 1. -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Neum Klek ili Paun pase. . duhački.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. op.tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti . I stav Allegro moderato. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD (praktični rad). Hercegovački linđo. harmonski osjećajem sigurnosti. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. Uvertira iz opere Carmen.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno . . ko li mi te bere. G. .donosi estetski sud o djelu. 17. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. _______________________ . Valcer u As-duru. seosko srpsko stanovništvo 1.Upoređuje note i njihova trajanja. kombinuje (aranžmani). . Moj beharu. i melodijski.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora.Brzo uočava i saopštava izvođača. tempo.izvodi zadanu koreografiju. 3 u G-duru.Samostalno određuje karakter kompozicije . 46. . (I-IV). Grieg 6.. upoređuje. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. KANONI 1. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. (doživljaj) -Pored velikog fonda muzičkih igara. često traži da se djelo ponovno sluša. -Razvija kreativnost.Hajde dušo da ašikujemo. Igre iz Sarajevskog polja. prikupljanje materijala i bilježenje. igre i kola. (multikulturalnost) _______________________ . Varijacije za gudački kvartet. Vlado Milošević 4. . klavir. triolu ''ta-te-ti''. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. klarinet. Johan Sebastian _________________ . melodija.(''ta-te'“. -pravilno izvodi igru odnosno kolo.15. -Upućuje. . Andante. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama.Shalom Chaverim. uzima učešće u improvizaciji _____________________ ____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE I BROJALICE Izbor: 1.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. dinamiku. Suita br.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Šota. Jasmin Osmić 2. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati. Julio Marić 3.Hej ja zagrizoh šareniku jabuku.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. narodni orkestar. sortiranje i izvođenje zaključaka. zapisala Elly Bašić.upoznaje instrumente narodnog orkestra. -upoznaju a-moll prirodni. Refleks za flautu.Određuje karakter djela. . -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Samostalno izvodi zadane pokrete. Sarajevo _______________________ III. te ih stimulira direktnim učešćem u kolu. -Vodi aktivnosti. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . . jevrejska sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. Brahms i Arabeska u C-duru op.Predlaganje muzičke igre za priredbe. . _______________________ .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. ritam. (informativno mješoviti taktovi) -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . Bizet 5. _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . . 18. udaraljke. igra ili Anterija kolo.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta: te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. -Pokazuje kulturu ponašanja kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru 139 .izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. violinu. -Planira termine za posjete -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. -Predlaže i izvodi pratnju. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnmih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. -primjenjuje ranije znanje na novu igru. 16. itd. E. dječije radne i kulturne navike. J. Tri burleske. prema muzici -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama).

.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreatuvnom izražavanju. -Na muziku progovara likovno ili literarno.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad..Samostalno smišlja. Na času pjevanja. instrumenata. .Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Prati ponašanje na koncertu. improvizira i kombinuje instrumente. 30. timpani. Runolist. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . . pjeva Dragan Stojnić . W. -Poznaje i pamti imena bh.Bach: 8. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. individualna. školi i okolini . mp. . istražuje. austrijska narodna.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Antonio Vivaldi 10. stihovi: Aleksa Šantić. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst . mf. Introduction. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada 140 . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. . pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. dodaje. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. simfonijska poema. posjeta školskoj priredbi i koncertima. posebno na koncertu. pokreta i likovnim izrazom. -Prepoznaje vokalno. kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu . . Amilcare Ponchielli 11. hor/zbor . I stavak. kompozitora i njihova najpoznatija djela.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Priprema. Tako je govorio Zaratustra op.Razlikuje izvođačke ansamble: solo.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. slika za scenu itd.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. . S. _____________________ . muški (tenor-bas). u paru (dijalogom).Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . . Mozart 9. Richard Strauss. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva .Izražava instrumentima razne ritmove iz života. -Pisanje eseja o posjetama koncertima ______________________ . . -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. f. . Richard Rogers) 13. S.razlikuje glasove: dječji. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći.Slobodnija improvizacija kolektivna. Opera…) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.A. 12. grupna. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .pjevač ili solo-instrument. upoređuje. -poznavanje italijanskih oznaka za tempo. Kanon (dječji hor) 15. ______________________ . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. te oznake za crescendo i decrescendo. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu _______ -Samostalno eksperimentiše. muzika: Ranko Rihtman. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. . . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Prilikom slušanja muzike. XIV Rukovet. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ) .Stvara kombinacijom riječi. mijenja.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Razgovorom o muzici u okolini.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. Cherubini. ženski ( sopran-alt ). poštuje pravila ponašanja. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). . -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Sam uzima učešće u izradi kositma.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. Igra satova.

(4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Ovaj program realizira se jedanput sedmično sa po jednim časom. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. U ovom ciklusu. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. 141 . školska sportska društva). poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. zbog toga je potrebno da škola. kinezio-terapijskim aktivnostima. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Po svojoj koncepciji. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. eventualno. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. zajedno sa društvenim subjektima. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. rekreativnim i. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. b) sport za sportiste. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. sportski ples. (3) sigurnost učenika. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (6) razumije. a uključivanje učenika je dobrovoljno. folklor). c) umjetnički sadržaji (ples. materijalnih i prostornih uvjeta. sportsku rekreaciju. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. U tom kontekstu.

dišnog i koštano-zglobnog sistema. alkohola. upiranja i penjanja: . Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . Kolutanja: . njihu na prečci. alkohola.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s Učenic e Učenici 1. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. Skakanja: . Obrazovni x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.Trčanje na 20 m „leteći“ 2.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja .Osnovna motorička zanja 142 . Posjeduje osnovna znanja o morfološkim.Njih na prečci . Višenja. te koordinacije i gibljivosti. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Ciljevi.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 4.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. te funkciju krvožilnog. Bacanja: . Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam. te funkciju krvožilnog. različitim varijante premeta u stranu.. te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) 1. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Različite varijante premeta u stranu Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina.

valovitim kretnjama rukama i tijelom. naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. 4. usprav kroz čučanj 6.. disco fox-u.košarkaški dvokorak. okretima.. x x x x 143 .Koordinacija: kao drugi kineziološki sadržaji. nogomet .1. Koreografija aerobike 8.Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. Ritmičke i plesne strukture: . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.. 7.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . I 8. „mačjem“ skoku na niskoj gredi.završna akcija.Brzina: 1.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .dizanju lopte visoko na krajeve mreže..Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama ..Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. 6. skokovima sa spravom po izboru.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte ..Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Okreti . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. koreografiji aerobike.završna akcija Odbojka: ..2.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . mini odbojci 4:4. Igre: Rukomet: . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . 3. pojedinačnom i grupnom protunapadu. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. oduzimanju lopte presjecanjem x x S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . košarka . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .Skokovi sa spravom po izboru .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Engleski valcer (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Disco fox ....Kontranapad . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Ravnoteža: a shodno potrebama učenika i premahom odnožnim i okretom za 90º. kontranapadu .Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. . 5. 2.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Valovite kretnje rukama i tijelom .košarkaški dvokorak (*) .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” (*) .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. odbojka . Borilačke strukture: .

Odgojni x x x x x x x x Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Društveni zahtjevi. x x x x x x x x 4. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. gibljivosti i ravnoteže. Funkcionalne sposobnosti: 3. Učešće mase međusobno se mijenja i prema djelovima cijelog tijela.Gibljivost: . x x 2. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima.Preciznost: mogućnostima škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. Antropološki 2. koordinacije. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednačenosti. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva. te koordinacije i gibljivosti. brzine.Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Motoričke sposobnosti . Posjeduje ekološke navike i aktivno sudjeluje u rješavanju ekoloških problema. te poboljšava posturu. odnosno. 144 . x x 1. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Uljudno se ponaša na satu i u školi. Morfološke osobine: Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Postupno gradi racionalan stav prema autoritetima. što učenici teško prihvaćaju. Aktivno. Uspješno kontrolira agresivnost u igri. dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja.

kružno-intervalni metod. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. sa dosta slobode. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. borilačkih aktivnosti. koja su bitno obilježje tzv. hrvanje. Na toj osnovi. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. rukomet. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. u prvom redu. koje osigurava optimalne psihološke. statičke snage i dinamometrijske sile. biciklizma i dr. daklen ciklična i aciklična. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). košarka i dr. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. repetitivne. (c) kompleksna motorička znanja. što se. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. ravnoteže. targent-trening i sl. judo. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. (b) aciklična motorička znanja. ritmičke gimnastike. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. kao što su boks. sprava. 145 . potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. koja se susreću u sportskim igrama. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl.. podstiču razvoj ličnosti učenika. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. eksplozivne. karate i dr.Obzirom da su učenici naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada.. preciznosti. fleksibilnosti. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. plivanja. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. kao što su nogomet. metod stanica. brzine. skokova u vodu i dr.

146 . televizijske i muzičke zvijezde. Oni i u ovoj fazi prihvataju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa. U vjerskom odgoju potrebno je. Zato se u nastavi islamske vjeronauke treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskog odgoja koji dotiču i "pogađaju" njihova pitanja. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima. religioznog i ostalih segmenata života. vjesnici su vjere i nade u narodu. nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi. Njihova pažnja sve više se okreće od vanjskog prema unutrašnjem svijetu i području intenzivnog proživljavanja i kritičkog odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. a. nesebičnošću i zalaganjem za pravdu. U ovoj dobi su učenicima posebno važna pitanja autoriteta.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Učenici sedmog razreda u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i odgojno-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim ličnim životnim pitanjima i iskustvima. također. dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što više istine o sebi i svijetu koji ih okružuje. tj. pomoći učenicima da nadiđu određene životne poteškoće. Treba im omogućiti da u dijalogu.. u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom okviru njihovog vlastitog ostvarenja. za mir. – otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje vlastitog života i očekuje učenikov lični odziv i odgovor na vjeru. – kroz primjere o Poslaniku. Oni svijet oko sebe sada posmatraju iz svojih ličnih pitanja i svog subjektivnog svijeta. vrhunski sportisti. za siromašne i ugrožene. Opći ciljevi nastave islamske vjeronauke u sedmom razredu: – otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitog života u istini i slobodi. Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne. To su filmske. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. da na putu izgradnje svog vlastitog vjerskog identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj moral kao stabilnu tačku vlastitog života. – da učenicima pokaže kolika je moć ljudskog govora u pozitivnom i negativnom kontekstu. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u porodici. za prijateljstvom. pristupaju mladima kao odgajatelji. pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima. neobične i izazovne likove. upoznati i ostvarivati ljubav prema Bogu i zajednici kao put u vlastitu slobodu i zajedništvo. uz sve poteškoće. – osluškivati. u rješavanju ovih pitanja. u školi i u sredini u kojoj žive. u okviru partnerskih odnosa i novih iskustava. – otkriti i upoznati snagu poslaničke riječi i potrebu ostvarenja vlastitog života po uzoru na poslanike koji govore u Božije ime. a ne uloge koju imaju. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u nedostatku sigurnosti i iskustva. – pomoći učeniku da upozna sebe u tjelesnom i duhovnom domenu svog razvoja. žele ozbiljno razmišljati.s. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju. poslušnosti i slobode. tražiti i izgraditi vlastiti stav o vjeri nadahnut Kur'anom. kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički posmatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. roditeljima i nastavnicima. – otkriti. uzore s kojima se žele identificirati. pa je potrebno graditi odnose međusobnog razumijevanja između mladih i odraslih u klimi istinskog poštovanja i slobode. osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnog. probleme i interese i pomažu im u izgradnji ličnog identiteta. i to na nivou objektivne spoznaje. kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. Predadolescenti ovoga uzrasta tragaju. znanstvenog.

a. − Nivo učešća u individualnim. izazovima koji su oko njih. − U okviru ove nastavne jedinice učenici trebaju usvojiti dovu: Bože.. Važno je da se poveže sadržaj razgovora i protka vjerom koja podstiče čovjeka na dostizanje novih uspjeha i uzdizanje u više sfere duhovnosti. − Memorisanje sure Kurejš. Nastavnik će se poslužiti primjerom Muhammeda. Učenici trebaju shvatiti da svi izbori. uspjesi muslimana vode ka konačnom uspjehu – Allahovom zadovoljstvu. Džennetu. dokazivanjem. riječi u kojima savjetuje da se djeca odgajaju za vrijeme u kome će ona živjeti. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. 147 . sigurno. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. grupnih i radova u paru. učini me u mojim očima malehnim.s. − Nastavna jedinica treba da bude u funkciji razvijanja zdravog samopoštovanja i samopouzdanja. uspjehom. To se ciljano radi na početku nove školske godine radi ostvarivanja što boljih odgojnih i obrazovnih rezultata. te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. učini me strpljivim. kao i na Konvenciji o pravima djeteta.. Bože. koja podstiče da se djetetu omogući uspjeh u skladu sa njegovim vlastitim mogućnostima. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima. Poželjno je da učenici urade vlastiti plan uspjeha u novoj školskoj godini. a on je nije zavezao. IDEMO KA USPJEHU − Prirodno je željeti uspjeh i težiti njemu. Kao primjer može se iskoristiti slučaj beduina koji je očekivao da će mu Uzvišeni Allah čuvati devu. a u očima svijeta velikim.– kod učenika razviti neizostavnu potrebu povezanosti sa Stvoriteljem kroz različite oblike vjerskih dužnosti. da afirmativno djeluje na usmjeravanje učenika ka dobrom i ispravnom. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje. mogućnostima koje im se pružaju i izborima koje prave. Kroz ovu nastavnu jedinicu nastavnik treba pomoći učenicima u otkrivanju njihovih izraženih individualnih sposobnosti te ih usmjeriti da na njima grade svoj uspjeh. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima.s. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. a. svoj trud vidjeti. bez obzira na osuđivanje od sunarodnika. učini me zahvalnim. Mogu mu biti vodilja Poslanikove. koji je bio istrajan u dobrom i ispravnom. − Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 1 sat. − Nastavnik sa učenicima može raditi i mapu želja i stvarnosti. Važno je da učenici shvate da Uzvišeni Allah pomaže ljude koji se trude i da će oni. napori. daj mi vjerovanje koje se pokolebati ne može. − Potaknut će učenike na razmišljanje o svojim sposobnostima. bez bojazni od osuđivanja vršnjaka i bliskog okruženja. daj mi uvjerenje iza koga nema nevjerstva i daj mi milost kojom ću postići slavu Tvoje počasti na ovom i budućem svijetu. U okviru tematske cjeline interpretirati suru Kurejš sa njenim porukama i značenjem. Također. Didaktičke naznake: Nastavna jedinica Prirodno je težiti uspjehu ima za cilj da afirmira razvijanje potrebe za izvrsnošću. učenike treba dovesti do logičnog zaključka kako je pogrešno očekivati pomoć bez uloženog truda. samopotvrđivanjem i afirmacijom. Poželjno je da učenici u sedmom razredu nauče suru Kurejš na arapskom jeziku i prijevod značenja na bosanski. PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. − Kvalitet individualnih.

kao i da spoznaju mudrost u stvaranju Božijeg u svemu što nas okružuje i u nama samima. čita. 148 . Ova nastavna jedinica treba i da podsjeti učenike na važnost vlastite kulture i poštivanja drugih kultura iz bliske zajednice u kojoj žive. procjenjuje koje su sposobnosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika. testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. govori. kao i na hadise koji govore o razvoju čovjeka. izražava i primjenjuje one koje su kod njega najrazvijenije. Poželjno je pozivanje na ajete koji govore o stvaranju čovjeka u najljepšem obliku. mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost. pisanje dnevnika i sl. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju te ajetima koji govore o stvaranju čovjeka. da zna šta je sposobnost kao i da prepozna svoje sposobnosti. Radi što autentičnijeg upoznavanja iskoristiti priču Potret drugarice iz školske klupe (Stanojlović. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti uz kreiranje što realnije slike o sebi. primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha. 143). ilustruje ih kroz mape uma. memoriše suru Kurejš. a. izbacuje negativne sklonosti. smisleno mijenja stavove na osnovu sinteze. kao i na drugima. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti. uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim sposobnostima koje su kod njega manje razvijene. uz kreiranje što realnije slike o sebi. priču iskoristiti i za praktičan rad u paru. Podsjetiti učenike na islamske mubarek-dane. procjenjuje situacije u kojima je nužno oslanjanje na Uzvišenog Allaha. − U okviru ove nastavne jedinice učenicima treba razviti svijest da promjene u tjelesnom razvoju za sobom donose i duhovne promjene koje podrazumijevaju i određenu odgovornost. slijedi upute. Cilj toga je prihvaćanje sebe u obliku koji daje Uzvišeni Allah. prilagođava se radnoj atmosferi.. Nastavnik kroz ovu nastavnu jedinicu treba da pomogne učenicima da grade svoju ličnost bez kompleksa i stigmatiziranja drugih. − Nastavna jedinica Upoznajmo sebe treba da doprinese razmišljanju učenika o sebi. Upućivat će ih da uočavaju lijepo u i na sebi. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. kao i na praznike i običaje drugih religija radi razvijanja tolerancije i suživota. Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče.. Moj tjelesni i duhovni razvoj. vrednuje vlastiti uspjeh. 2. Cilj je da se poboljšaju socijalne i emocionalne kompetencije učenika u izgradnji vlastite ličnosti. GDJE SAM I KO SAM − − − Didaktičke naznake Upoznajmo sebe. Uzori ili ideali u izgradnji identiteta. pisanje dnevnika i sl. sluša. Treba da shvate kako odrastanje donosi i nove obaveze u izvršavanju vjerskih i ostalih dužnosti.− − Ishodi učenja: Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. Treba koristiti ajete i hadise koji govore o razvijanju identiteta na moralnosti i vjerovanju u okviru vlastitog kulturnog naslijeđa uz poštivanje drugih kultura. − Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja. djeluje pozitivno na uspjeh. − Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama. samoanalizi o svom duhovnom i tjelesnom razvoju i promjenama koji taj razvoj donosi. str. Mogu se iskoristiti i skale samoprocjene. − Kognitivno područje: Učenik treba da zapamti dovu.s. 2003. − U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Smiluj mi se Gospodaru. izvještava. običaje i sl.. piše. imenuje sposobnosti i želje.

u smislu higijene (gusul i tejemum) i izvršavanja islamskih dužnosti. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Poslaniku. biraju uzore u svom životu. znanja. hobija. navika reagiranja u ponašanju i sl. kao i da će svi njihovi postupci biti zabilježeni u knjizi njihovih djela. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. kao i debata o sukobu generacija (stari – zastupaju stavove odraslih. 149 . str 98). Nastavnik će podsjetiti učenike na potrebe duše i tijela i nužnost njihovog ostvarivanja. Ova nastavna jedinica treba da pomogne učeniku u razvijanju samopouzdanja. Učenici treba da nauče kada nastupa i kako te koje obaveze proizlaze poslije. nastavnika). − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. te na osnovu dobijenih rezultata može adekvatno upućivati učenike na odgovarajuće izvore informacija. − Cilj nastavne jedinice Uzori ili ideali u izgradnji identiteta je razvijanje realnije slike o uzorima kroz vježbanje u procjeni njihovih postupaka.− Kroz nastavnu jedinicu Moj tjelesni i duhovni razvoj upoznati učenike sa granicom punoljetstva u islamu. Obavezno iskoristiti ajete i hadise koji pohvalno i afirmativno govore o lijepom odnosu mladih prema starijima. kritičkom procjenom. posebno pripadnicima drugih religija. 2003. tj. Vjeronaučno uplitanje treba da bude kao spona u rješavanju i nadilaženju sve češćih sukoba između učenika i odraslih.s. Učenicima se može pomoći pri biranju uzora kroz skalu procjene uzora. − Učeničko samoocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima.). vrijednosti. koja treba da sadrži procjenu njegovog odnosa sa drugima. hijerarhiju ljubavi prema Bogu. Učenici mogu i da izrađuju mape slika o srcu. Sa odrastanjem dolazi i osamostaljivanje (u izboru prijatelja. odijevanju i sl. Nastavnik može mini anketom da utvrdi gdje učenici pronalaze informacije i odgovore na pitanja o svom razvoju. sporta. roditeljima. spolnom zrelošću. prijateljima. − Nastavna jedinica treba da otkloni određene nedoumice i sumnje u vjerovanju i kreiranju identiteta. Treba iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju usmjeravanja naših postupaka u pravcu koji vodi Božijem zadovoljstvu. Cilj joj je da razvije realniju sliku o sebi i samopouzdanje učenika. procjenu osobina. Nastavna jedinica treba i da pomogne mladima u jačanju islamskog duhovnog razvoja. mladi – zastupaju stavove mladih i voditelji – vode raspravu i izvode zaključke o problemima sukoba generacija i mogućnostima ublažavanja istih). Poželjno je iskoristiti ajete i hadise koji govore o značaju i vrijednosti održavanja duhovne i tjelesne čistoće. sposobnosti. uvjerenja. mapa osamostaljivanja. a. − Uz ovu nastavnu jedinicu može se obraditi ilahija Kad te nemir savlada. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. Kroz skalu samoprocjene učenici treba da utvrde nivo prisutnosti vjerovanja u svom srcu. − Nivo učešća u individualnim. Poželjno je i upoznati učenike sa posljedicama ružnog i nepristojnog odnosa pema starijima. Poželjna je interpretacija ilahije Srce ima vrela dva. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 5 sati (3 obrade i 2 sata utvrđivanja). uzroka koji ih uvjetuju u otkrivanju jakih strana te ličnosti. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. Podstaknuti učenike da grade prijateljstvo i odabiru uzore po savjetu Kur'ana i hadisa. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. Treba da shvate kako poslije spolne zrelosti odgovaraju za sve svoje postupke pred Uzvišenim Allahom. − Uočeno nastojenje da poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Kvalitet individualnih.. Treba naučiti učenike da ovakvom. grupnih i radova u paru. U radu se može iskoristiti: Šta sin misli o svom ocu (Stanojlović. − Ona ima za cilj da podstiče bolje razumijevanje i poštivanje između učenika i odraslih (roditelja.. kao i da ponudi upoznavanje sa duhovnošću drugih religija.

.s. Nastavnik će pomoći učenicima da shvate značenje. Nastavnu jedinicu treba povezati sa suživotom u zajednici s posebnim osvrtom na druge vjerske zajednice. materijalnom pomoći. posebno vremenu našeg življenja a s ciljem njenog pravilnijeg slijeđenja. − Cilj je da učenici razviju želju i samopouzdanje u primjeni i citiranju Kur'ana. Džamija – srce džemata. opisuje svoju ličnost u odnosu na učenje islama. npr. ilustrira svoj razvoj. a. prilagođava se aktivnom učenju. memoriraju suru El-Ma‘un. pravima siročeta. intelektualnom pomoći i sl. razvije svijest kod učenika o mogućnosti pomaganja za svakoga (lijepom riječju. ŽIVOT U ZAJEDNICI − − − − Didaktičke naznake Pomozimo potrebne. prepoznaje sukobe koji se javljaju u njemu. Na osnovu već naučenog o težini povređivanja drugih pred Bogom i ljudima. razumije potrebu čišćenja i pranja u islamu – gusul. prihvata savjete Poslanika. djeluje na osnovu naučenog. klasificira potrebe i težnje. Izdvojiti ajete koji govore o pravima muškaraca i žena. Nastavnik ih može podsjetiti na nastavnu jedinicu iz prethodnog razreda o osluškivanju poziva i pružanju pomoći. Čuvajmo druge od sebe (u govoru. Učenici mogu komparirati i uočiti kako Kur'an štiti ljudska prava. i slijedi ih. Poželjno je da na osnovu hadisa Muhammeda. siromašnih. individualno i društveno biće. a. ispravlja pogrešna shvatanja. a. djelima i imovini). ukoliko nisu u VI razredu. gradi vlastiti identitet. osmijehom. Majčina suza. uvažavanja. diskrecije i podrške drugima. objašnjava svoja osjećanja. − Afektivno područje: pita.tejemuma. Moguće je iskoristiti i neku priču koja govori o težini sadake kod Uzvišenog Allaha. prosuđuje date savjete i opravdava ih. identificira i opisuje svoje probleme u odrastanju. prijevodom i tefsirskim značenjem sure. − Kognitivno područje: definira čovjeka kao biće tijela i duha. a kako zakoni koje donose ljudi. 3. djelima i imetkom. − U okviru nastavne jedinice Pomozimo potrebne potaknuti u učenicima razvijanje empatije i želje za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. revidira ih.s. upoznati učenike kako se mogu narušiti međuljudski odnosi govorom.− Ishodi učenja: Uočeno pojačano samopouzdanje i odgovornost. inicira nove zadatke. učenih i sl. roditelja. − Nastavna jedinica Kur'an i ljudska prava ima za cilj da kod učenika razvije svijest o aktuelnosti Božije riječi u svim vremenima. Kur'an i ljudska prava. − Izdvojene ajete ponuditi učenicima kao i UN listu ljudskih prava o istim kategorijama radi podsticanja učenika na razmišljanje o humanom odnosu Kur'ana prema čovječanstvu. traga za novim spoznajama. opisuje ljudski razvoj u duhovnoj i tjelesnoj dimenziji kao dokaz mudrosti Božije. − Psihomotoričko područje: prilagođava se promjenama. upoređuje se sa uzorima u životu.s. primjenjuje naučeno u praksi. svrhu i smisao sadake i sadekatu-l-fitra.. bira najbolja rješenja s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva i očuvanja individualnosti. smješta ih u okrilje islama. prosuđuje o negativnim i pozitivnim utjecajima na čovjeka. Poslužiti se primjerima iz historije islama u kojima su pomagane druge vjerske zajednice i jačao suživot sa njima. Sve navedeno potkrijepiti riječima Uzvišenog Allaha i Muhammeda.). − Nastavnik će u okviru nastavne jedinice Čuvajmo druge od sebe pomoći učenicima da shvate suštinu tolerancije. Učenicima se može 150 . − U okviru ove nastavne jedinice učenicima interpretirati suru El-Ma‘un sa originalnim tekstom. i simboličnog čišćenja . Poželjno je da učenici.

a. a. odnosa prema nemuslimanima. − Nivo učešća u individualnim. pravima i obavezama prema drugima (u prethodne tri nastavne jedinice) učenicima interpretirati zekat. Upoznati učenike na koji način govore i druge religije o sličnoj vrsti pomaganja ljudima. − Uz ovu nastavnu jedinicu nastavnik će pomoći učenicima da svoju ljubomoru. − Naučiti učenike da poštuju sposobnosti. o pogrešci i težini vrijeđanja pripadnika drugih religija. − Ova tematska cjelina ima za cilj da razvije osjećaj za druge. grupnih i radova u paru. hutbom. nekog iz džamijskog odbora. i sebi i oni koji drugima žele više nego sebi). zamišljena životna situacija u cilju prepoznavanja posljedica. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.s. Nastavnik će podstaknuti učenike da istraže šta sve potiče iz džamije: humanitarne akcije. npr.. − Nivo naučenog o pomaganju u okrilju islama. suživot u različitostima. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. druženje. − Naučiti učenike odgovornosti i aktivnosti u zajednici. oni koji drugima žele kao. U okviru nastavne jedinice podsjetiti učenike na ponašanje u džamiji. razvijanjem duhovnosti. jedinstvo. s ovim ciljem. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. zadovoljstvo. − U okviru ove tematske cjeline može se obraditi ilahija Puhnuće behar. 151 . Obratiti pažnju na riječi Poslanika. uputiti učenike da i sami grade odnos prema njima po uzoru na Poslanika. imama džamije ili nekog aktivnog džematliju da iznese svoja afirmativna iskustva iz džemata. vjerskom poukom u džamiji. toleranciju. ali i na islamski odnos prema bogomoljama drugih religija. potrebe i želje drugih ljudi. Učenici će. svrhu raspodjele imovine i pravo u imovini Kur'anom navedenih kategorija ljudi. oni od kojih su mirni drugi muslimani. ljutnju prema drugima svedu na najmanji mogući nivo. poželjno bi bilo dovesti. − Kvalitet individualnih.. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. njihove potrebe i prava. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (4 obrade i 2 sata utvrđivanja). a. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Nastavna jedinica Džamija – srce džemata ima za cilj da kod učenika izgradi svijest o ulozi džamije u zajednici muslimana. − Na osnovu naučenog o pomaganju. Ako to nije moguće. Na osnovu Poslanikovog. Ostavlja mogućnost organiziranja socijalne akcije u cilju pomoći osobama s potrebom. ljubav. kao i značaj za pojedinca i zajednicu. Parametri deskriptivne evaluacije − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. naravno.š. a..ponuditi i tabela samoprocjene. s vjerom da time zaslužuju Allahovo. Tamo gdje je moguće. predstavljati svoj džemat i svoju džamiju. uputiti učenike da odrede kojoj grupi pripadaju. njegovo značenje. te da zaključe koji su najbolji i da izdvoje koje bi voljeli imati za svoje prijatelje. njegovim riječima o pravom vjerniku i muslimanu (navesti kategorije ljudi: oni koji druge uznemiravaju riječima i djelima.. oni od kojih su mirni drugi ljudi. dž. empatiju i jačanje zajednice.s. − Primjena radne metode i strategije učenja. Prilikom njezine obrade treba razvijati učeničku kreativnost pisanja notnog zapisa i osmišljavanja melodije. kao i islamski način čuvanja dobrih međuljudskih odnosa. Poželjno je da se nastavnik pomogne primjerima iz života Muhammeda. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. suživot sa drugima i drugačijima i sl.. pozivi na slogu. Pomoći će im da sve to isprepletu sa namazom. bilo bi dobro organizirati posjetu najbližoj džamiji. tj. mržnju.s.s..

zatim vježbe strpljivosti i samoprocjenu učenika. Učenike potaknuti na kritičko razmatranje riječi Poslanika. Poslanik oživljava ljubav prema djeci. o nepovoljnim posljedicama slabe otpornosti na iskušenja. džamije i džemata. stoljeću i UN prava djeteta. enkulturacije i razumijevanja među mladima. Nastavnik treba da pouči učenike kako i neuspjeh može biti prilika za dalje jačanje i veći uspjeh uz prakticiranje strpljivosti. slijedi nastavnikova upustva. 152 .. Ona treba da afirmira svjesnu samodisciplinu i samoodgoj kroz razvijanje strpljivosti.. sadekatu-l-fitr i zekat.). 4. a.s. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. vježba pomaganje uspoređujući svoju praksu sa praksom Poslanika.s. sposoban da razdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. Ova nastavna jedinica razvija i svijest o ulozi znanja u oplemenjivanju čovjeka i njegovom osnaživanju na putu ostvarivanja vlastitih ciljeva. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. pojam prava. Radi razvijanja ljubavi prema Posalniku. − − − Didaktičke naznake Allah je uz iskrene. sposoban je da precizno izvodi zaključke uz vođenje nastavnika. NAUČIMO OD POSLANIKA. svijest o jačini moralnih vrijednosti čovjeka i svijest o pomoći Božijoj iskrenima i moralnima. zna opisati sadaku. radi jačeg oslanjanja na Uzvišenog Allaha.s. te težnji da se ostvari izvrsnost. Primjereno ovoj nastavnoj jedinici je upotrijebiti ajete sure Ali Imran. i dovu Poslanika. raspravlja i izvještava u nastavi. Poželjno je podsticanje učenika na poštivanje tradicije. Nastavna jedinica treba da razvija i umijeće pomaganja drugima kao i poštivanja ljudskih prava po uzoru na Poslanika. Cilj nastavne jedinice Strpljenjem do uspjeha je da kroz kazivanje o Bici na Uhudu razvije svijest o potrebi timskog rada i saradnje. Akcenat pouke ove nastavne jedinice jeste na istrajnosti na ispunjenju konkretnih individualnih obaveza (biti dobar učenik. obraditi ilahiju Ahmede. bez obzira na spol. Muhammede. izmirenja. U okviru nastavne jedinice Poslanik oživljava ljubav prema djeci razviti svijest učenicima o mjestu i ulozi djeteta. a. pružanja podrške i sl. drug. nepokolebivosti do ostvarenja dobrog cilja s kojim je Milostivi zadovoljan. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. neophodnom oslanjanju na druge. a. Treba da razvije svijest − − − − da istina pobjeđuje. podari mi danas obećanu pobjedu“. a ne da se zadovolji samo prosječnost. običaja i navika drugih ljudi i njegovanje ljubavi prema vlastitoj kulturi i tradiciji.: “Gospodaru moj. u islamskoj kulturi na osnovu brojnih primjera iz života Muhammeda. želje. moralnog i etičkog karaktera. − Psihomotoričko područje: prilagođava svoju humanost principima islama. a. − Kognitivno područje: definira potrebe. a.− Ishodi učenja: Razvijanje demokratskih stavova. aktivno učestvuje.s. istovremeno koristi naučeno uz primjenu različitih vještina. Strpljenjem do usjeha. Poželjno je uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Šehidi. A.S. sposoban da djeluje sa više vještina u realizaciji određenog zadatka. primjenjuje ih i analizira njihove prednosti. uključuje dodatne izvore. evaluira njihove ishode. pomaganja.. a.. npr. 124-125.s.s. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa i građenja harmonije u njima. slijeđenju vođe. pomaganja. Poželjno je iskoristiti ajete i hadise o navedenom. s ciljem prepoznavanja njegovih riječi i postupaka.. težnje za moći i gospodarenjem.. Napraviti komparaciju prava koja djetetu daje islam još u 7. − Nastavna jedinica Allah je uz iskrene kroz iskustva Bedra podstiče učenike na formiranje pozitivnog stava prema iskrenosti. inicira nove zadatke. objašnjava smisao života u zajednici i identificira svoju ulogu u njoj. neumjerenosti. uviđa suprotnosti među ljudima i pokazuje empatiju. razlikuje ove načine pomaganja drugih i pronalazi vezu među njima. organizira konkretne akcije pomaganja.

− Psihomotoričko područje: upoređuje svoje sukobe sa navedenim događajima i primjerima iz Poslanikovog. identificira problem i izolira ga tako da bolje razumijeva date događaje. − Razvijenost odgovornosti i aktivnosti u toku nastave. Žrtva koja približava Bogu. opisuje i identificira iskrenost. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. života. uočljivost sposobnosti izvođenja zaključaka i djelovanja na osnovu naučenog u životnim situacijama u školi i izvan nje. Propisuje vam se post. a. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. uključuje dodatne izvore. Didaktičke naznake 153 . vođstvo. izdvaja pouke. zaključuje. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. Bože. inicira na nove zadatke.− Za ovu tematsku cjelinu nastavnicima preporučujemo 5 sati (3 sata obrade. a. evaluira i donosi odluke na osnovu naučenog o bitkama na Bedru i Uhudu. sate utvrđivanja i ponavljanje po potrebi). sposoban da kombinira naučena rješenja u životu. grupnih i radova u paru. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualniom idejom. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: definira. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. primjenjuje naučene koncepte u novim situacijama i rješavanju problema. pristupom i učešćem. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. bolje prihvata svoju ulogu djeteta/učenika. − Razvijenost navike poštivanja sposobnosti i želja drugih. gradnje harmonije u njima i ostvarenja uspjeha u životu. slijedi nastavnikova uputstva.s. − Nivo učešća u individualnim. iznosi svoja mišljenja i bori se za svoja prava. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. kao i iz primjera Muhammeda. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima.. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Nivo naučenog o prvim bitkama u islamu i odnosu islama prema djeci. analizira navedene događaje. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. aktivno sudjeluje. pobjedu. procjenjuje.s. raspravlja i izvještava u nastavi. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem popravljanja međuljudskih odnosa. uzore. 5. pomoć. shvaća ulogu i važnost djeteta u svojoj vjeri. Odazivam Ti se. Evaluacijski parametri: − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. razumije navedene probleme i interpretira ih svojim riječima. IZ LJUBAVI PREMA BOGU − − − − Pred kraj dana zahvalimo Allahu. na novim primjerima. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. − Kvalitet individualnih.

Poučiti učenike da ljude ne cijene prema izgledu. gdje. Bože.s. − Kroz nastavnu jedinicu Odazivam Ti se. dž. Uz pojam hodočašća se može objasniti i hodočašće u drugim religijama.). − Uz nastavnu jedinicu obraditi ilahiju Kraj Kabe sam ja stajao. − Nastavna jedinica treba podsjetiti učenike na vrijednost jedinstva ljudi. − Cilj nastavne jedinice je da učenicima post predstavi kao izazov u kome treba da se okušaju. Jasna poruka ove nastavne jedinice jeste da je najbolji način da se Allahu. Iskoristiti ajete i hadise o ovoj temi i podstaknuti učenike da zaključuju na osnovu njih šta im sve ramazan pruža. npr.. boji. Ovakvim pristupom nastavnikovog vođenja učenike će se dovesti do zaključka u vezi sa svrhom i značajem posta. kada. jedinstvo i građevina. za pomoć. načinima i putevima koji vode Njemu. lošim navikama u govoru. posjećivanje dragih ljudi i sl..“ − U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa mnogim ljepotama i blagodatima koje donosi ramazan kao i načinom njihovog prikupljanja. Podstaknuti učenike da razmišljaju šta je to što u kurbanu približava Bogu (materijalna požrtvovanost. priželjkivati i odazivati mu se. Kroz interpretaciju sure El-Kevser upoznati učenike s kurbanom žrtvom koja približava Bogu. radi izgrađivanja pozitivnog stava prema islamu. ali i da požrtvovano slijede vlastitu tradiciju. Učenike upoznati sa Poslanikovim odnosom prema ikindija-namazu. Podstaknuti učenike da dodatno istražuju i upoznaju druge iz različitih izvora. Pomoći učenicima da shvate veličinu ovog poziva i razviju želju za njim. i ostavi se uznemiravanja komšija. Može se. I učini da ti dan kada postiš ne bude kao dan kada mrsiš. a.oltar. misna žrtva. ponavljanja po potrebi) Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijenost radnih navika i discipline. pripadnosti nekom narodu. Postoje mnogi hadisi koji govore o ovoj temi i poželjno ih je iskoristiti (jedinstvo i tijelo. namaz. ali i na prisutnost posta u drugim religijama.) U okviru nastavne jedinice upoznati učenike sa požrtvovanošću u drugim religijama (npr.− Nastavna jedinica Pred kraj dana zahvalimo Bogu treba da podstakne učenike na zahvaljivanje Bogu u ikindijskom vremenu. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja. kako bi utvrdili čemu sve mogu odoljeti u ime Boga (hrani. Podsjetiti se na do sada naučeno o namazu radi lakšeg usvajanja znanja o ikindija-namazu. Afirmativno djelovati na učenike da ljepotu koju osjete u ramazanu prenose i na ljude oko sebe. kako.. Treba podsjetiti učenike na jednakost ljudi pred Bogom. Cilj joj je da kroz univerzalne poruke hadža. Posebno se osvrnuti na kršćanstvo i judaizam. Povezati sa rasporedom dnevnih aktivnosti i kur'anskim kazivanjem o srednjem namazu. Poslanikovog oproštajnog govora afirmativno djeluje na učenike u izgradnji jedinstva i jednakosti u svom okruženju. podsjetiti učenike na pozive koje dobivaju svakodnevno. Podsjetiti učenike na poziv koji je dobio Ibrahim. njegovoj važnosti i ulozi u životu čovjeka. − Cilj nastavne jedinice Žrtva koja približava Bogu je da učenike podsjeti na nužnost približavanja Bogu žrtvovanjem nečeg dragog. Poučiti ih ajetima i hadisima kojima se naređuje hadž s ciljem shvatanja veličine pete islamske dužnosti. mislima). posjete i sl. porodice. nauče poštovati njihove tradicije. nacije. naroda. i njegov sin. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. neka poste uši tvoje i oči tvoje i jezik tvoj neka posti od laži i zabranjenih stvari. piću.š. Cilj je da učenici upoznaju druge i drugačije. Uz nastavnu jedinicu ponuditi tabelu samokontrole u koju će učenici unositi redovnost obavljanja svojih dnevnih namaza. žrtvovanje prvih plodova i sl. praktično pokazivanje jedinstva – snop grančica). imenu. džemata. 154 . Podstaknuti učenika da uoče sličnosti i razlike sa drugima kroz propis posta. kao i sa postom muslimana. Uz nastavnu jedinicu učenici se mogu upoznati sa vremenima molitve u drugim religijama. zadovoljstvo izvršenjem naređenog. djelima. mjesto za žrtvu . Djelovati na učenike kako bi razmišljali ko sve dobija ovaj poziv. Treba da upozna učenike koliko dobiju za svoju žrtvu u ime Boga. osjećaj za druge. običaje i navike. − Kroz nastavnu jedinicu Propisuje vam se post upoznati učenike sa postom drugih naroda i religija. Uz ovu nastavnu jedinicu se može iskoristiti legenda o Mehmedu el-Fatihu kada je osvajao Vranduk-tvrđavu s ciljem isticanja vrijednosti ikindija-namaza. povezati sa hadisom: „Kada zapostiš. već prema odrazu njihove duše. odjeljenske zajednice. u ovom dijelu dana zahvaljujemo ikindija-namazom. druženje. Cilj joj je da učenici razviju svijest o hadžu kao pozivu Božijem koji svi trebamo očekivati.

uključuje dodatne izvore. inicira na novim zadacima. otežano. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog i izvršavanjem svojih obaveza s ciljem zadobivanja Božijeg zadovoljstva. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. argumentovano ih brani i doprinosi u prosuđivanju drugih o njihovoj neophodnosti izvršavanja. − Psihomotoričko područje: pratiti napredovanje učenika od praćenja i imitiranja nastavnika u izvođnju islamskih dužnosti preko samostalnog izvođenja uz vođstvo nastavnika. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. − Uočena spremnost na prihvatanje izazova u životu. − Usvojenost znanja o značaju i koristi posta. − Nivo naučenog o namazu. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. − Nivo učešća u individualnim. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. 6. uočava zajedničko i različito u ovim dužnostima. post. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. primjenjuje i demonstrira navedene dužnosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. raspravlja i izvještava u nastavi. − Primjena radne metode i strategije učenja. Iz vrela mudrosti.− Nivo međusobnog poštivanja i uvažavanja te poštivanja i uvažavanja drugih i drugačijih. Blagodati lijepog postupka. postu. iznosi vlastita mišljenja o islamskim dužnostima. analizira naučene dužnosti. vrši kategorizaciju naučenog. ali samostalno izvođenje jedne po jedne dužnosti do preciznog izvođenja i primjene svih islamskih dužnosti u skladu sa mogućnostima učenika. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. hadž i kurban. POSLANICI I MOJ ŽIVOT − − − − Koliko smo pravedni. slijedi nastavnikova uputstva. dijeli ih na njihove sastavne dijelove. daje svoje ideje na osnovu naučenog. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna šta je namaz. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. razumije osnovna pravila o navedenim dužnostima. riječima i djelima u mogućnosti. 155 . aktivno učestvuje. Sve se dešava s razlogom. hadžu i kurbanu. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. ikindija-namaz.

domovini. Isticanje koristi posta..Didaktičke naznake − Nastavna jedinica Koliko smo pravedni treba da kroz kazivanje o Šuajbu. kroz savjete koje je davao svom sinu. rušenje domina. − Kroz nastavnu jedinicu pomoći učenicima da shvate važnost slobode i ljubavi u životu. ljubav prema nauci. kulture dijaloga. Jačanje ljubavi prema slobodi.. a. Uočeno nastojanje približavanja Bogu lijepim postupcima. džematu. − Nastavna jedinica Iz vrela mudrosti treba da učenike napoji mudrošću Lukmana. trojici koja se spominju u suri Jasin (učenicima Isaa. drugima. da mudrošću i upornošću za prijatelje zadobiju i one koji im nisu posebno naklonjeni. Na osnovu kazivanja o njima djelovati na učenike da popravljaju međuljudske odnose. razvije svijest kod učenika o pravednosti.s. Podstaknuti učenike na razmišljanje o elementima koji su ključni za slobodu i ljubav. da prenose svoje ideje na blag i mudar način. bogobojaznost. Nastavna jedinica pruža mogućnost boljeg upoznavanja historijskog koncepta Jevreja. − Cilj nastavne jedinice Sve se dešava s razlogom je da kod učenika razvije svijest o Božijem određenju i nepostojanju slučajnosti kroz kazivanje o djetinjstvu Musaa. Nastavnik će da razvija kroz ovu nastavnu jedinicu kod učenika i povjerenje u Boga.s.s. gradu. Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti.s. 156 . Prihvatanje Božijeg određenja. Može se nastaviti sa upoznavanjem nastanka Jevreja. uljudnost u govoru. Afirmativno djelovati na učenike da i sami doprinose uređenju vlastitog života u odjeljenju. Razvijanje komunikacije.. a. a. Bogu) i afirmativno djelovati na razvijanje pravednosti. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 6 sati (sate obrade i utvrđivanja) Parametri deskriptivne evaluacije − − − − − − − − − − − − − Razvijenost osjećanja za pravednost. učenici mogu da pišu i savjete za svoje drugove. Ponuditi skalu procjene pravednosti uz zajedničku analizu. Spremnost na prihvatanje izazova u životu. druženju. Razvijenost radnih navika i discipline. Cilj nastavne jedinice je da razvije moralnost. − U nastavnoj jedinici Blagodati lijepog postupka iskorisiti kazivanje o ashabu-l-karjeti. Podstaknuti učenike da naprave listu savjeta koje im daju njihovi roditelji/staratelji te da ih uporede sa savjetima mudrog Lukmana. Jačanje jedinstva i razvijanje svijesti o jednakosti ljudi. oslanjanje na Njega. a.s. treba da pomogne učenicima da lakše prihvataju određena iskušenja i da se u njihovom strpljivom podnošenju nadaju njihovom ljepšem ishodu. U kreiranju nastavne jedinice pomoći se knjigom Tefsir Jasina Šefika Kurdića (2009). a. Poslužiti se kazivanjem o braći Musau i Harunu. Nazusu. Sposobnost primjenjivanja naučenog u praksi. Upoznavanje drugih religija. Može se izvesti i pokazna vježba u kojoj postoji uzročno-posljedična veza. Izdvojiti najvažnije uz obrazloženje. Marusu i Šim'unu). − Uz nastavnu jedinicu se može interpretirati ilahija Prostrana je Tvoja tiha kućica. nastavnika. njihovoj ljubavi koju su širili i prenosili svojim sljedbenicima i viziji slobodnog života. npr. Potaknut će učenike na razmišljanje o svojoj pravednosti (prema sebi. Naučiti učenike kulturi dijaloga i iznošenju vlastitih stavova. Doprinos očuvanju slobode i ljubavi prema domovini. hodu.. nivo poštivanja i uvažavanja. upornost i istrajnost u njihovim namjerama.

evaluira njihove živote i donosi vlastita mišljenja i ideje na osnovu naučenog iz ove tematske cjeline. blagost i sl. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora. odmjerenost. iznosi zaključke. prijateljima. Poželjno je izdvojiti ajete i hadise koji bi mogli adekvatno pogoditi potrebe učenike ovog uzrasta. Pomoći učenicima da shvate blagodat govora u okrilju Božanskog govora. u govoru (masi. − Nivo samopouzdanja i odgovornosti. vježbe govora radi praktične analize govora. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. suprugama i sl. Lijepo i ružno u govoru. − Ocjenjivanje vlastite aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda.). − Nivo učešća u individualnim. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu.s. Nastavnik će analizirati te riječi sa učenicima uz podsticaj da ih i sami što više koriste te tako utječu i stimuliraju i druge na pozitivnu promjenu. 157 . − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. gradi nove poglede na osnovu naučenog o njima. starijima.. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Nivo naučenog o Božijim poslanicima i prihvatanja njihovih pouka. uključuje dodatne izvore. − U okviru nastavne jedinice Lijepo i ružno u govoru podstaknuti učenike da izdvoje riječi koje ih nadahnjuju. Obavezno se poslužiti primjerom Muhammeda.). 7. − Poželjno je organizirati igrokaze. inicira na novim zadacima. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna i opisuje osnovne biografske podatke iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. razumije i objašnjava njihove živote u vlastitoj interpretaciji. vrši kategorizaciju naučenog s ciljem boljeg i lakšeg razumijevanja i povezivanja sa životom. Sve ovo je važno. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. poredi njihove živote sa sadašnjošću i koristi naučeno o njima u novim životnim situacijama i rješavanju problema. pohranjuje naučeno i koristi ga u životnim situacijama.− Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. Afirmativno djelovati na učenike da sadržaj njihovog govora bude usklađen sa islamskim bontonom (umjerenost. raspravlja i izvještava u nastavi. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. sakupljanje novih podataka o njima. MOĆ GOVORA − − Didaktičke naznake Govor nas predstavlja. − Psihomotoričko područje: svjesno praćenje događaja iz života navedenih poslanika i dobrih ljudi. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. slijedi nastavnikova uputstva. analizira njihove živote. − Nastavna jedinica Govor nas predstavlja ima za cilj da kod učenika razvije svijest o bitnoj ulozi govora u životu ljudi. jer su naše riječi te koje nas predstavljaju i razvijaju mišljenje o nama kod drugih. a. sposobnost izrade zadataka na osnovu naučenog uz vođstvo nastavnika i samostalno. aktivno sudjeluje. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog. djeci.

evaluira naučeno i doprinosi popravljanju kulture dijaloga. − Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. − Razvijenost pohvalnih osobina i moralnosti. uključuje dodatne izvore. ispravlja navike zloupotrebe govora i ubacuje lijepe riječi u svoj rječnik. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. − Ova tematska cjelina ima za cilj da popravlja i gradi dobre međuljudske odnose. zaključuje na osnovu učenja islama i vlastite svijesti o govoru. sposoban da izdvaja bitno od manje bitnog i vrši sintezu naučenog.− Uz ovu nastavnu jedinicu obraditi ilahiju O ašiku iskreni i povezati je sa riječima koje su lahke na jeziku. − Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). kritikuje zloupotrebu govora. − Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. raspravlja i izvještava u nastavi. inicira na novim zadacima. jasno odvaja ružan govor od lijepog govora na principima islama. modificira naučeno o govoru i međuljudskim odnosima. identifikovanje lijepog i ružnog govora. Ishodi učenja: − Kognitivno područje: znanje o govoru kao blagodati Božijoj. − Psihomotoričko područje: dopunjava i svjesno prati razvoj vlastitog govora. − Primjena radne metode i strategije učenja. − Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika i dodatne literature. koristeći se odgovarajućim ajetima i hadisima. vrši utjecaj na druge na osnovu naučenog s ciljem uzimanja poslanika i Bogu dragih ljudi za uzora u svom govoru. − Cilj nastavne jedinice je da pomogne učenicima u izbjegavanju zloupotrebe govora. − Nivo aktivnog učešća učenika u radu. uviđa pozitivne i negativne posljedice ljudskog govora. Aktivnim učestvovanjem. aktivno sudjeluje. − Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti. − Nivo učešća u individualnim. kao i da gradi duhovnost i individualnu kulturu učenika. − Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. iznosi vlastita mišljenja o govoru. slijedi nastavnikova uputstva. 158 . razumije ulogu govora u ljudskom životu i međuljudskim odnosima. procjenjuje opravdanost govora u različitim situacijama. kao i da ponude adekvatna rješenja za upotrebu pohvalnog govora. − Razvijenost pohvalnog govora. smješta nova saznanja u već stečena i smisleno odgovara na pitanja. djeluje na razvijanje kulture govora u zajednici. − Afektivno područje: svjesno prati nastavu. 8. procjenjuje kulturu govora u svojoj okolini. brani kuturu dijaloga. učenike podstaknuti da izdvoje situacije u kojima se govor zloupotrebljava. primjenjuje i koristi naučeno u praksi. ISLAM KAO NOVA SVJETSKA KULTURA – POČECI − Islam rađa novu kulturu. − Parametri deskriptivne evaluacije − Razvijanje komunikacije i kulture dijaloga. pravilno usmjeravati korištenje vještine govorenja. nadahnjuju dušu i teške su kod Uzvišenog Allaha. Nastavnik će svojim vještim vođenjem učenicima.

uz uvažavanje njihovih razlika u sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.s. slika i dodatne literature. npr. Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha. kao i okolice. Preporučujemo 3 sata (sate obrade i utvrđivanja). Sposobnost samostalnog korištenja udžbenika. pravednosti i dobroti. radi njenog očuvanja. Nivo samopouzdanje i odgovornost. Naučiti odgovornosti i aktivnosti dok uče. ostvarenja i želje drugih ljudi. Ova tematska cjelina ima za cilj da kod učenika razvije toleranciju prema drugim kulturama. Nivo prisutnosti svijesti o pripadnosti islamskoj kulturi i nužnosti njenog baštinjenja. grupnih i radova u paru. ona treba i da razvije pozitivne stavove prema islamskoj kulturi. ona također pruža mogućnost razvijanja svijesti o životu u harmoniji s prirodom. kulturi koja ljudskim dušama i čulima pomaže da spoznaju i dožive najviše stupnje ljepote u harmoniji sa prirodom. − − − − − − − − − − − − − − − − − − solidarnosti. Naučiti da poštuju sposobnosti. U okviru nastavne jedinice Umjetnost koja veliča Boga upoznati učenike sa umjetnošću kaligrafije – lijepog pisanja. pozitivan stav prema vlastitoj kulturi i tradiciji te njeno baštinjenje. Nastavna jedinica treba da razvija svijest o ulozi ljepote u islamskoj kulturi. raznovrsnost i ljepotu radi razvijanja patriotizma. koja ostavlja značajan utjecaj u tokovima svjetske kulture. Parametri evaluacije Nivo razvijenosti realnije slike o sebi i drugima. pokaže njenu vrijednost. cilj je da učenici shvate koju ulogu je imala linija i tačka u ovoj umjetnosti i mogućnošću njihovog vezivanja do beskonačnosti. ona će učenicima otkriti estetske vrijednosti teksture u islamu. učenici se mogu upoznati u kojim pravcima islamske umjetnosti pod utjecajem težnje za ljepotom nastaju fascinantna djela. Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem. tragaju za njom. Primjena radne metode i strategije učenja. Nivo učešća u individualnim. Nastavnici mogu na osnovu ove uvodne lekcije razviti i sekciju kaligrafije. 159 . kur'anskog teksta. Kvalitet individualnih.− Didaktičke naznake Umjetnost koja veliča Boga. − Nastavna jedinica Islam rađa novu kulturu ima za cilj da upozna učenike sa nastajanjem nove kulture pod utjecajem islama. Nivo naučenog o islamskoj kulturi i njenim izrazima. rukovodeći se hadisom “Allah je lijep i voli ljepotu“ pomoći učenicima da uočavaju ljepotu. partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem upotpunjavanja dojma o učeničkim sposobnostima i mogućnostima. Nivo aktivnog učešća učenika u radu. Ocjenjivanje svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda. a. kaligrafiji i sl. raznovrsnu primjenu u predstavljanju motiva prirode. očuvanja kulturne i tradicionalne baštine. građene na plemenitosti. teksta hadisa i sl. njeguju je u životu. arhitekturi. Sve ovo graditi na riječima Uzvišenog Allaha i Poslanika.

− Islam kao nova svjetska kultura . porodice. tjelesnog odgoja i teme ljudsko tijelo i zdravlje. samo je okvirna preporuka nastavnicima. imenuje i opisuje elemente islamske kulture. vrednuje u skladu sa islamskom kulturom i vrši utjecaj u zajednici. biologije. 160 . npr. historiju. prostor. boje. matematiku i teme: kulturne baštine. a nastavnici će prema vlastitoj procjeni i potrebama planirati sate vježbanja i ponavljanja. moja zemlja. pritiska vršnjaka. dječijeg stvaralaštva. edukativnih igara. časove jezika i teme slobodnog vremena. humani odnosi. škole i učenja. geografije. − Moć govora – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice.počeci – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu. aktivno sudjeluje u radu i praktično primjenjuje naučeno. te se time uvrstiti kurikulum nastavnog plana i programa. veza između konflikta i vjerovanja. naznačen u posljednjim stavkama didaktičkih naznaka. saradnja. − Iz ljubavi prema Bogu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. prezentacija i sl. puberteta. Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima: − Idemo ka uspjehu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja. saradnja. MEĐUPREDMETNA KORELACIJA Nastava islamska vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa sadržajima programa ostalih predmeta. higijena. simetričnosti. tjelesnog odgoja i tema: zdravlje. procjenjuje i brani svoju kulturu i tradiciju. − Naučimo od Poslanika – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. muzičkog odgoja. muzičkog odgoja. slobodno vrijeme. slobodnog vremena. evaluira. jezika. humani odnosi među spolovima. historije. analizira njene elemente radi uspoređivanja sa drugim kulturama koje doprinosi njenom boljem razumijevanju. geografije. očuvanje baštine. − Psihomotoričko područje: prati i sakuplja saznanja o islamskoj kulturi radi izgradnje identiteta u okrilju vlastite kulture i tradicije. sposoban da gleda i procjenjuje elemente islamske kulture radi odstranjivanja elemenata koji joj ne pripadaju. jezik. − Afektivno područje: svjesno odabire. tjelesnog odgoja i tema: stanovanje. nadilaženje predrasuda i uvažavanje različitosti. mjesečnog ciklusa. uvažavanja razlika. biologije. uspješno locira. motivisanja. geografije. − Gdje sam ko sam – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. maketa. higijenske navike. linije i tačke. geografiju. upoznavanje drugih i drugačijih. vrši kategorizaciju i smješta njene elemente u sadašnjost. muzičkog odgoja. kultura i pravilno ponašanje. − Život u zajednici – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice. biologije. biologije. muzičkog odgoja. ali i kurikulum škole. jezika. geografije.Ishodi učenja: − Kognitivno područje: zna definirati. dječija kreativnost. historije. preciznosti. iznosi vlastita mišljenja. povjerenje. biologije. jezika. kulturnog i pravilnog odijevanja. dječija kreativnost. različitih računarskih tahnika u radu. kanoni. historije. crta i pravi nove izraze pod utjecajem islama. maloljetničkom delikvencijom. razumije njen značaj i objašnjava ga vlastitim riječima. prihvaća vlastitu kulturu i tradiciju i brani je. kulturno ophođenje sa ljudima. opisati i identifikovati elemente islamske kulture. razlikuje i vrši procjenu elemenata različitih kultura. tjelesnog odgoja i odgojnim temama kao što su: motivisanje. tjelesnog odgoja i tema: dijalog. muzičkog odgoja. NAPOMENA: Planirani broj sati realizacije nastavnih sati. jezika. upoznavanje drugih i drugačijih. historije. − Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom korištenjem različitih izvora informacija. jezika. historije. informatiku. primjenjuje je i demonstrira u životu. identifikacija sa pozitivnim uzorima. geografije.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Jensen. (1995): Učite ih da budu sretni. Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu. (2005): Od individue do ličnosti. uz prethodno završenu jednu od medresa Islamsku pedagošku akademiju. Zagreb: Educa. En-Nevevi. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori i nastavnici koji su završili: • • • • Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer) Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 1. J. E.R. & Fink. (2003): Razumijevanje mladih. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci.LITERATURA El-Gazali. čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu. M. F. A.: Super nastava. Zagreb: Educa. (2000): Rijadus-salihin. nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. D. Sarajevo: Libris. Stoll. Zagreb: Aline. Zenica: Dom štampe. Bijeljina: Grafika. M. Stojanović. (1999): Mijenjamo naše škole. (2009): Tefsir Jasina. (1412 h): Kur'an s prevodom. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme KATOLIČKI VJERONAUK 7. S. (2005): Ihja ulumid-din. (2000): Razvojna psihologija. Hwang. Medina: Ministarstvo za hadž i vakuf Saudijske Arabije. Sullo. Ibn Š. L. Slatina. B. M. Novi Pazar: El-Kelimeh. Ebu H. (2002): Responsibilna nastava. Š. Korkut. Suvremene situacije neslobode 161 . & Nilsson. Kurdić. B. Ilić. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH) NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 7. Zenica: Dom štampe. odsjek za vjeronauku Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH. važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu Posebni uvjeti: Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. (6.

Dodatna ilustracija 7. čitanje. Ključni pojmovi 2. 5. analiza i interpretacija tekstova. 2445. Šenoa: Povjestice. Ključni pojmovi 2. ljubav. promatranje i analiza fotografija. Sadržajna prilagodba. imenovati neke važnije osobe koje se bore (su se borile) za slobodu čovjeka. Hrvatski jezik: I. uvidjeti opasnost pretjeranog potrošačkog mentaliteta (svratiti pozornost djece na konzumizam. Geografija: rasprostranjenost siromaštva i bijede u svijetu. Odabir kraćih tekstova. Prepoznati potrebe ljudi oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju. uočiti važnost razvijanja plemenitih ljudskih osobina kao što su skromnost. ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji pravednijeg svijeta. Tomaš: Mali ratni dnevnik. Sloboda izvire iz prave ljubavi sloboda. Obrazovna postignuća 4. njegovati želju za oslobođenjem od različitih oblika zarobljenosti. 2439. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Martin Luther King. Dramska igra. Imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva. izrada plakata. poštenje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Suvremene okolnosti i situacije koje najviše ugrožavaju slobodu čovjeka. razvijati svijest o štetnosti ljudskih mana kao što su pohlepa. (6. A. iskazivanje iskustva. razvijati spremnost za otklanjanje i sprječavanje nevolja i nedaća koje zarobljavaju. B. nemirna područja. Razgovor. reklamne kampanje. Preporuke za korelaciju 8. uočiti razlike i sličnosti između vanjske i unutrašnje neslobode/zarobljenosti. analiza i interpretacija tekstova. vanjska i unutrašnja nesloboda. br. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. kritička analiza novinskih tekstova i reklama. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. lakomost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Horvatić: 5.1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji sloboda. KATOLIČKI VJERONAUK 7. istraživanje. strpljivost. Prijedlozi za metodičku obradu 6. zloba. 1. Obrazovna postignuća 4. Uočiti i ispravno protumačiti neraskidivu povezanost odgovornosti i slobode. Mažuranić: Priče iz davnine. Albert Schweitzer. Dodatna ilustracija 7. zarobljenost grijehom. Prijedlozi za metodičku obradu 6. zarobljenost Griješiti. 3. Potrebno predznanje 3. 2. KKC. potrošačku groznicu…). razumijevanje i razlikovanje ključnih pojmova. D. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI 2. izrada zidnih novina. odgovornost. Naglašena vizualizacija. nesloboda. Misionarke ljubavi. ljubav. 2447. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. grijeh (griješiti). rad na rječniku. Wilde: Sretni kraljević. O. uočiti povezanost grijeha i neslobode. Preporuke za korelaciju 162 . ispravno protumačiti povezanost slobode i ljubavi. Vlastita odgovornost za kvalitetniji suživot. Zemljopis: moderno ropstvo. osobito slobodu mladih. zavist i slično. 4. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode. sloboda. čitanje. analiza statističkih podataka. ljudska odgovornost. otkriti i protumačiti Isusov poziv na izgradnju pravednijeg i boljeg svijeta. Hrvatski jezik: S. ratovi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. razumijevanje. ropstvo.

osobito mladih. Učenike voditi pitanjima u razgovoru. Sadržajna prilagodba.8. Uz korekciju govora poticati samostalno izražavanje. Iskazivanje iskustva i potpitanjima poticati na samostalno izražavanje. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. 5. Sloboda u očima današnjeg čovjeka. 163 . Katekizam Katoličke crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Junačina Mijat Tomić. 4. 2. Umjesto slika kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 3. 1.

zlatno tele. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. Ključni pojmovi 2. Deset savjeta (zapovijedi). obećana zemlja. čitanje. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik: H. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. 2. M. prepoznati i imenovati situacije u kojima možemo „zarobiti“ sebe i druge oko sebe. mana. Wyler: Ben Hur. Obrazovna postignuća 4. uočiti potrebu i način traganja izlaska iz ropstva i hoda u slobodu. Božja ljubav i pomoć – u pustinji hrani svoj narod Sinajski poluotok. 5. Kovčeg Saveza. Odgojni i socijalizirajući 164 . protumačiti važnost i smisao „pustinje“ u vlastitome životu. Isto kao kod oštećenja sluha. analiza i interpretacija tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Preporuke za korelaciju 8. pismeno. savez između Boga i čovjeka. važnost vode i hrane u životu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. S. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. (6. Sinaj. opisati i objasniti reakcije Izraelaca u pustinji. U osobnom životu prepoznati Božju prisutnost i vodstvo. nabrojiti poteškoće na koje su naišli Izraelci u pustinji. Michelangelov Mojsije. pismo.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Navesti situacija u kojima je vidljivo da čovjek sebi i danas stvara idole. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. mana. Sjeverna Afrika. pustinja. likovno ili scensko izražavanje. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Kranjčević. Dodatna ilustracija 7. ispravno tumačiti i prihvaćati vrjednota koje su sadržane u Deset savjeta (zapovijedi). Mojsije.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. faraon. Sadržajna prilagodba. 3. Analiziranje i slikovito predstavljanje razlika između nomadskog života i ropstva. Koristiti individualizirane materijale. Masa i Meriba. IZ ROPSTVA U SLOBODU – BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU 2. samostalno traženje i pronalaženje biblijskih tekstova. Majer: Dolazak Hrvata. 4. 1. Pustinja u svakodnevnom životu. KATOLIČKI VJERONAUK 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. analizirajući biblijske tekstove otkriti kako je Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. protumačiti važnost Deset savjeta (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije. W. Krivnja i oprost – Savez na Sinaju Sinajski savez. Mojsije. voda. Potrebno predznanje 3. piramide). prepelice. Povijest: 5. Tekstovi za produbljivanje tema iz Biblijskog priručnika. uočiti da se Bog brine za svoj narod. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. S. Jugozapadna Azija. (6. Na zemljovidu pronaći Sinajski poluotok. Život u pustinji.

Ropstvo. Preporuke za korelaciju 8. Čovjek između čežnje za slobodom i izazovom robovanja vanjsko i unutarnje ropstvo. razvijati odgovoran stav prema životu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uočiti važnost slobode. Razvijati zahvalnost za vlastiti život i sve ono što imamo. prepoznati postojanje unutarnje borbe između slobode i robovanja. ulazak u Obećanu zemlju. Geografija: Jugozapadna Azija. sloboda. navesti i ispravno interpretirati neke biblijske tekstove koji govore o oslobođenju „srca“. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. vanjsko i unutarnje ropstvo. Šabat. Razgovor. pisanje novinskog izvješća. Preporuke za korelaciju 8. Knjiga Ponovljenog zakona. likovno izražavanje. piramide). 2. Povijest: 5. V. Dodatna ilustracija 7. 1. dramatizacija teksta. Hrvatski jezik: Sažeto prepričavanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. Dekalog. Hrvatski jezik: M. drugima i svemu što postoji. Film o suvremenim oblicima robovanja (npr. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Twain: Kraljević i prosjak. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Sloboda i robovanja današnjih mladih. Sadržajna prilagodba. Na putu od Sinaja do Obećane zemlje. uočiti i objasniti kršćanski način izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode. zlatno tele. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 4. Koristiti individualizirane materijale. 3. Idolatrija. Potrebno predznanje 3. na zemljovidu pokazati smjer putovanja izraelskog naroda. čežnja za slobodom. faraon. O. Izborni sadržaji za darovite 165 . Svetište. Uz vizualizaciju i prilagodbu sadržaja primijeniti radne listiće za individualan rad. Wilde: Sretni kraljević. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. stvaralačko preoblikovanje biblijskog teksta. Sinajski savez. čitanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izgrađivati odnos povjerenja i predanosti prema Bogu koji oslobađa i spašava. prepoznati i kritički pristupiti mnogim suvremenim situacijama ropstva i neslobode. droga). sebi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s čovjekom. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Usporediti i uočiti razliku između vanjskog i unutarnjeg ropstva. Nazor: Veli Jože. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Stvaralačko prepričavanje. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 1.ciljevi i sadržaji 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Kovčeg saveza. pismo. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Isto kao kod oštećenja sluha. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. razred: Civilizacije prvih pisama (civilizacija. (6. Čitanje. Obrazovna postignuća 4. pismeno izražavanje. 5. analiza i interpretacija stripa. koji se trajno zauzima za čovjeka. čežnja. Sjeverna Afrika. te povezanost slobode i odgovornosti (sloboda od i sloboda za). Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. razvijati kritičnost prema lažnim vrijednostima.

Isto kao i kod oštećenja sluha. veći prostor za pisanje). usporediti Isusova i današnja blaženstva. Govor na gori. Tajna Božjeg služenja – posljednja večera Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajna prilagodba. Novi zavjet. razvijati spremnost za kršćansko djelovanje u vlastitom životnom okruženju. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 2. prispodobe. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. Uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. odrediti što su prispodobe i nabrojiti neke. Preporuke za korelaciju 8. dramska igra. (6. pisanje novih prispodoba. Osam blaženstava. Čitanje. Novi Savez. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 166 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Individualna pomoć pri ispravnom interpretiranju. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Isusove riječi i djela (zakon novoga života. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. usporediti Isusa i Mojsija. Potrebno predznanje 3. 3. film. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. Dodatno raditi na razvoju učenikova rječnika. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. fiksiranje papira na podlozi. 2.Wyler: Ben Hur. Koristiti konkretne primjere po mogućnosti povezane s učenikovom životnom sredinom. Osam blaženstava. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Pojam oslobođenja i spasenja u suvremenom govoru. 4.učenike 10. Isusova blaženstva. KATOLIČKI VJERONAUK 7. W. protumačiti poruku i važnost Isusovih blaženstava. Prilagodba biblijskog teksta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Obrazovna postignuća 4. objasniti sličnosti i razlike između starog i novog Zakona. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 3. novi Savez. Isusove prispodobe) Isus – osloboditelj i spasitelj. Isusova čuda. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. pomoću prispodoba odrediti što je kraljevstvo Božje. (6. Isusov život i djelovanje. 4. 5. nečovječnost i nepravdu. Dodatna ilustracija 7. Dati prednost usmenom izražavanju. uočiti od čega nas Isus oslobađa. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Usvojiti i razumjeti nove pojmove. nabrojiti nekoliko Isusovih čuda i te tekstove pronaći u Bibliji. Hrvatski jezik: A. Govor na Gori. uočiti i protumačiti radikalnost Isusovih riječi i djela. KATOLIČKI VJERONAUK 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 5. Isusova čudesa. Šenoa: Povjestice. Kraljevstvo Božje. paralelno čitanje evanđeoskih izvješća. uočiti važnost i ulogu vjere u prihvaćanju čuda. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sadržaje potkrijepiti prilagođenim slikovnicama i audio-vizualnim sredstvima. Prilagodba sadržaja.

Hrvatski jezik: O. uočiti radikalnost toga služenja. razvijati osjećaj za društvenu pravdu. Obrazovna postignuća 4. ispravno vrjednovati Kristov križ kao središte povijesti čovječanstva. izrada stripa. borba za pravdu). Ključni pojmovi 2. križni put. Pronalaženje novinskih članaka ili fotografija koje govore o činjenju konkretnih djela milosrđa. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prispodoba o Posljednjem sudu. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Opisati i interpretirati događaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak. smrt. smrt i uskrsnuće muka. Novi zavjet. posljednja večera. zapovijed ljubavi. objasniti zašto je Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske nade i slobode. U vlastitom životu otkriti znakove Božje ljubavi i blizine. Preporuke za korelaciju 8. izrada plakata. Čitanje. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. razvijati sposobnost prepoznavanja negativnih pojava u suvremenom društvu. tjelesna djela milosrđa. Događaji i likovi Velikog četvrtka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pomoć u zaključivanju – voditi učenika pitanjima. 5. Nema posebnosti. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. 3. Wilde: Sretni kraljević. igra uloga. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. fiksiranje papira na podlozi. nabrojiti nekoliko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. 1. tj. Posljednja večera – likovne reprodukcije. objasniti kako se određuje datum slavljenja Uskrsa. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti Isusovu zapovijed ljubavi. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). otkriti da je Isusov primjer temelj kršćanskog ponašanja i života. Ključni pojmovi 2. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3. Opisati u čemu se sastoji Isusov primjer služenja. W. duhovna djela milosrđa.Wyler: Ben Hur. izgrađivati savjest koja osuđuje svaku nehumanost. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Odgojni i socijalizirajući 167 . uočiti i protumačiti važnost zadaće koju je uskrsli Isus dao učenicima. Pomoć pri formiranju slijeda događaja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. 2. razvijati sposobnost za društveni angažman. ali ne i reprodukcija. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Isusov život i djelovanje. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. otkriti i protumačiti jedinstvenost Isusova uskrsnuća u povijesti i njegovo značenje za kršćane. ISUS KRIST – NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ 4. Dodatna ilustracija 7. Početci hrvatske pismenosti. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva 4. veći prostor za pisanje). pokazati spremnost za kršćanstvo djelovanje i služenje u vlastitom životnom okruženju. Veliki tjedan.1. uočiti i protumačiti dalekosežnost posljedica Isusova primjera služenja za cijelu povijest. Moguće prepoznavanje i razumijevanje tjelesnih o duhovnih djela milosrđa. Veliki petak. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća. djela milosrđa. nova Pashalna večera. Ljubav koja oslobađa – muka. 4. uskrsnuće. (6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama služenje. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. nečovječnost i nepravdu.

Sposobnost prepoznavanja različitih osoba i aktivnosti unutar Crkve. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. Sadržajna prilagodba. Crkva – zajednica Isusovih učenika. 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pojasniti značenje ključnih pojmova. Potrebno predznanje 3. Potkrijepiti didaktičkim igrama i audio-vizualnim sredstvima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Getsemani. objasniti važnost uloge svakog kršćanina u Crkvi. Crkva – zajednica Isusovih učenika Crkva. promatranje. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 1. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. razgovor. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Likovna kultura: Isusov lik u likovnoj umjetnosti. II. likovno izražavanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 3. božansko i ljudsko lice Crkve. Golgota / Lubanja / Kalvarija. Tomaš: Mali ratni dnevnik. 2. Nema posebnosti. Službe i darovi u Crkvi. sebi. razvijati odgovoran stav prema životu. Čitanje. Karta: raširenost kršćana u svijetu. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. razvijati svijest o tankoj crti koja postoji između dobra i zla. interpretacija odabranih književnoumjetničkih tekstova. Omogućiti učenicima da rade s podsjetnikom kada rade na tekstu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija tekstova i stripa. 1. prepoznati postojanje različitih darova i službi u Crkvi. Nema posebnosti. 4. Film. (6. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. različiti darovi i službe. Rad s fotografijama. analiza i interpretacija sadržaja umjetničkih reprodukcija. Dodatna ilustracija 7. 2. W. proučavanje zemljovida.Wyler: Ben Hur. otajstvo/misterij Crkve. Povijest: utjecaj Isusova života i primjera na poslijebiblijsku povijest (srednji i novi vijek). 3. izrada plakata. drugima i svemu što postoji. navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se Crkva opisuje. KATOLIČKI VJERONAUK 7. objasniti razliku između božanskog i ljudskog lica Crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. vatikanski sabor. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada plakata. Geografija: Raširenost kršćana (Stanovništvo). Odrediti što je Crkva. 168 . Hrvatski jezik: lik u proznome djelu. Pomoć u korelaciji sa geografijom i prilagodba sadržaja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. božansko i ljudsko lice Crkve. Sveti grob. Dokumenti o Isusovoj smrti i uskrsnuću. križni put.ciljevi i sadržaji 5. naglasak staviti na bitno. S.

Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. sebi. odrediti povijesna razdoblja kada se javlja redovništvo. analiza i interpretacija fotografija. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti važnost redovništva u životu Crkve. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. promatranje zemljovida. prezbiter. nabrojiti nekoliko osnovnih redovničkih redova. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. redovi. biskup. Pastiri Kristove Crkve sveti red. Konkretizacija putem različitih materijala te korelacija sa župnom katehezom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. (nad)biskupije. nabrojiti redovničke zavjete.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. imenovati nekoliko utemeljitelja redovničkih redova. papa. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 2. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge (zadaće). celibat. Potražiti neke osnovne podatke ili zanimljivosti o svojoj (nad)biskupiji. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Obrazovna postignuća 4. (nad)biskupije. KATOLIČKI VJERONAUK 7. nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH). Preporuke za korelaciju 8. sveti red. pripovijedanje i izlaganje. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. 2.4. župe. opisati način života i rada redovnika. Istraživanje (terenska nastava). objasniti tko je papa i koja je njegova važnost za Katoličku crkvu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. đakon. samostan. 1. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. (6. pastiri Crkve. župa. Dodatna ilustracija 7. drugima i svemu što postoji. Životni poziv. U radu primjenjivati individualizaciju sadržaja i materijala. analiza tekstova. Povijest: Pape i biskupi tijekom povijesti. Redovnici i redovnice u Crkvi poziv. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. 5. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. redovnički zavjeti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 169 . 4. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). 5. Svećenik (župnik). kršćanski poziv. 3. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. metropolije. (6. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. razvijati odgovoran stav prema životu. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. redovnici/redovnice. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 3. Prilagodba sadržaja i pojačana vizualizacija. hijerarhija. Ključni pojmovi 2. smjestiti vlastitu župu unutar određene (nad)biskupije. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7.

Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti. prepoznati mogućnosti za djelovanje vjernika laika u Crkvi. vatikanski sabor i vjernici laici. Moguće duže vrijeme usvajanja. Čitanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada mentalne mape.. pripovijedanje i izlaganje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 7. Potrebno predznanje 3. pripovijedanje i izlaganje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu (svatko svojim angažmanom pridonosi boljem ili lošijem zajedničkom životu). Prilagodba sadržaja i ilustracija u prepričavanju. CRKVA – NOVI BOŽJI NAROD 4. Spoznati i imenovati vlastite talente. različite osobe i službe u Crkvi. razvijati odgovoran stav prema životu. 1. Neke izabrane redovničke zajednice (npr. Vjernici laici i II. drugima i svemu što postoji. Lik u proznome djelu. Omogućiti posjet samostanu. razgovor o konkretnom iskustvu. vatikanskog sabora s obzirom na angažman vjernika laika. vatikanski sabor. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. spoznati kako je naša budućnost u našim rukama. Prilagodba sadržaja. Dodatna ilustracija 7. dozvoliti uporabu pomagala (potpitanja). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pismeno izražavanje. Nema posebnosti. Crkva. Preporuke za korelaciju 8.5. 170 . analiza i interpretacija tekstova. Ivan Pavao II. Dodatna ilustracija 7. 5. područja djelovanja laika. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Redovnički zavjeti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama odnosa među ljudima. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). sebi. ispravno vrjednovati primjer laika Ivana Merza. Ivan Merz. 2. Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). Povijest: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. uočiti i objasniti važnost II. klarise). 1. Sadržajna prilagodba. 3. dijapozitivi. Preporuke za korelaciju 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (6. Vjernici laici u Crkvi vjernici laici. rad s fotografijama. 4. Potkrijepiti učeno vizualnim materijalima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. Hrvatski jezik: Portret (vanjski i unutarnji). 3. Vjernici laici. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izrada plakata. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. Osim prilagodbe sadržaja nema posebnosti. zatvorene karmelićanke. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. Uzleti srednjovjekovne Europe. Objasniti tko su vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga. čitanje i interpretacija tekstova. Ključni pojmovi 2. Ora et labora. Vjernici laici. II.

Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Nema posebnosti. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. 4.). fiksiranje papira na podlozi. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. U govornim aktivnostima nema posebnosti. 3. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem vijeku Istočni raskol. inkvizicija. širenje islama. protestantizam. prepoznati i objasniti važnije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova redovništva. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). obnova redovništva i prosjački redovi. film. Preporuke za korelaciju 8. Prilagodba sadržaja. križarski ratovi. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Dodatna ilustracija 7.4. redovnici. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. Osnivači prosjačkih redova. nastanak prosjačkih redova. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. izrada umne mape. heretik. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. 4. patareni. misijski pokret. st. (6. izrada plakata. Crkva. stoljeću. Istraživanje tekstova i dokumenata. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pripovijedanje i izlaganje. Potrebno predznanje 3. inkvizicija. uočiti i obrazložiti današnje ekumenske pokušaje u zbližavaju podijeljenih Crkava. (6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 5. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve Martin Luther i reformacija. prosjački redovi. KATOLIČKI VJERONAUK 7. nacionalnih. kritički i objektivno protumačiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. veći prostor za pisanje). CRKVA KROZ POVIJEST 2. valdenzi). Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europi (11. promicanje kulture i umjetnosti). Počeci i razvoj kršćanstva. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. Opisati uzroke i posljedice velikog raskola Crkve u XI. Nastavne sadržaje približiti samo informativno. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 5. Tridentski koncil.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. crkveni raskol. Ključni pojmovi 2.-14. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštovanja drugih kultura. a individualno uvježbavati IV. a individualno uvježbavati IV. katarski pokret (albigenzi. križarski ratovi. Ključni pojmovi 171 . isusovci. CRKVA KROZ POVIJEST 1. Inkvizicija. 2. vjerskih. Nastavnu cjelinu. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. 1. prepoznati i objasniti negativne strane Crkve u srednjem vijeku (križarski ratovi. preveliko bogatstvo). Nastavnu cjelinu. osnivanje sveučilišta. diskusija (parlaonica). inkvizicija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja.

povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. gledanje (dokumentarnog) filma ili emisije (o Drugom vatikanskom saboru. diskusija (parlaonica). opisati misijski pokret. Pojednostaviti sadržaje s naglaskom na ključne pojmove. Istočni raskol. 2. Koristiti ilustracije i poticati lijepo izražavanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. izrada plakata. veći prostor za pisanje). Istraživanje. (6. anglikanci. Tridentski koncil. izrada umne mape. 3. 5. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Crkva. CRKVA KROZ POVIJEST 3. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. spoznati kako je naša budućnost u velikoj mjeri u našim rukama. Prijedlozi za metodičku obradu 6. fiksiranje papira na podlozi. prepoznati i objasniti kako se Crkva sve više otvara svijetu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razvijati sposobnost za društveni angažman. Ivan XXIII.2. Dodatna ilustracija 7. stoljeću socijalni nauk Crkve. uočiti odgovornost sviju za zajednički život u društvu i Crkvi. Martin Luther. Drugi vatikanski sabor. ili dijela filma o životu Ivana Pavla II. Glazbena kultura. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. razumjeti i prihvatiti teška životna iskustva (ona nas uvijek mogu naučiti nečemu dobrom). Život i rad Ignacija Loyole. vjerskih. analiza i interpretacija tekstova. Prepoznati i obrazložiti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. usvojiti i razumjeti nove pojmove. reformacija. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva (osuda nepravde. Preporuke za korelaciju 8. luterani (evangelici). nacionalnih. Potrebno predznanje 3. odrediti glavne odrednice novog protestantskog nauka. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prepoznati i shvatiti da je Crkva zajednica ljudi koji također mogu griješiti. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj Crkvi.. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. analiza i interpretacija tekstova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ivanu XXIII. otkriti i opisati značenje Tridentinskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. film. borba za pravdu). Martina Luthera. Dodatna ilustracija 7. 5. pape. isusovci. tj. 4. Novo lice Crkve u XX. vatikanskog sabora u novoj slici Crkve u svijetu. protestanti (protestantizam). kalvinisti (reformirani).. uočiti i obrazložiti značajnu ulogu isusovaca u sveopćoj obnovi Crkve. Likovna kultura: Primjeri likovno umjetničkih djela. Obrazovna postignuća 4. uočiti kako obnova Crkve počinje od osobnog obraćenja svakog kršćanina pojedinačno. uočiti i objasniti važnost socijalnog nauka Crkve. stoljeća. uočiti i odrediti značenje II. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. nabrojiti imena nekoliko papa iz XX.). prepoznati i protumačiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva čovjeka. Istraživanje. Preporuke za korelaciju 172 . 1. djelovanje i obnova Crkve. pripovijedanje i izlaganje. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Povijest: Reformacija i katolička obnova. Ivan Pavao II. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. izrada plakata. Ignacije Loyola. Ključni pojmovi 2.

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Razgovor o posljedicama koje bi nastale ukoliko ljudi ne bi poznavali znakove iz svakodnevice. Obrazovna postignuća 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. likovno izražavanje. analiza i interpretacija teksta. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i znakove susreta s Bogom i jedni s drugima. slike i stripa. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. nabrojiti i kratko opisati 7 sakramenata. Dodatna ilustracija 7. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 1. enciklika. Pavao VI. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Ključni pojmovi 2. Sedam sakramenata – Kristovi darovi sakrament. meditacija uz fotografiju. Potražiti u knjizi iz povijesti Crkve ili na Internetu zanimljivosti (ili osnovne podatke) o Drugom vatikanskom saboru i Ivanu XXIII. U govornim aktivnostima nema posebnosti. 5. otkriti da su sakramenti znakovi spasenja i milosnoga života s Bogom. sliku ili dijapozitive. 7 sakramenata. veći prostor za pisanje). Preporuke za korelaciju 8. Tehnička kultura: 5. 3. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. dekristijanizacija. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Crkva. 3. Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. život i djelovanje Isusa Krista. sekularizacija. razred: prometni znakovi i propisi. fiksiranje papira na podlozi. 2. Ivan XXIII. fiksiranje papira na podlozi. terenska nastava (posjet i razgledavanje liturgijskoga bogoslužnoga prostora). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.. Prepoznati značenje znakova i simbola u životu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. veći prostor za pisanje). Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ne zahtijevati znanje ovih sadržaja zbog smanjenih mogućnosti razumijevanja povijesnih odnosa. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. 1.8. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Navesti i opisati (proučiti povijest nastanka) jedan od znakova ili simbola hrvatske države ili nekog grada (gradski grb). 4. (6. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Sadržaje približiti informativno i individualno uvježbavati prethodno gradivo. simboli. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Znakovi u životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama socijalni nauk Crkve. KATOLIČKI VJERONAUK Predmet 173 . Učenika voditi pitanjima i kontinuirano raditi na proširivanju rječnika. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. 1. 5.

Preporuke za korelaciju 8. euharistija. 1. svetohranište. Crkvene zgrade crkva. SAKRAMENTI I KRŠĆANSKA INICIJACIJA 2. inicijacija (inicijacija u islamu i židovstvu). nabrojiti najvažnije dijelove koje uočavamo u crkvama (oltar. razred: Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda (pokrštavanje). Nema posebnosti. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. prilagoditi tekstove. prepoznati i usporediti osnovne karakteristike najvažnijih stilova crkvenog graditeljstva. prepoznati krst kao sakrament rođenja za novi život i ulaska u novi Božji narod. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. kapela. Veliki četvrtak. Dodatna ilustracija 7. potvrda. Katekumeni (katekumenat). razred: Pojava kršćanstva. nabrojiti drugo nazivlje za euharistiju. opisati ukratko kršćansku inicijaciju u prvim stoljećima. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. prepoznati euharistiju kao središte i vrhunac kršćanskoga života. (6. nabrojiti i protumačiti sakramente kršćanske inicijacije. (6. prepoznati potvrdu kao sakrament u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga. navesti neke primjere najpoznatijih crkvi – predstavnica pojedinih stilova. župne crkve. darovi Duha Svetoga. 4. krštenje vodom i krvlju. 3. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove. Pripremanje katekumena na primanje sakramenata. Katakombe. kršćanska inicijacija u prvim stoljećima. 6. opisati mjesta okupljanja prvih kršćana. krštenje (krst). katedrala. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Istraživanje. spomen-čin /euharistija / Gospodnja večera / lomljenje kruha / pričest /sveta misa. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. unutrašnjost crkve. 2. razumjeti ih i rabiti ih. izgrađivati i njegovati svjesniji i odgovorniji stav prema sakramentalnom životu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Obrazovna postignuća 4. koristiti razne vrste pomagala Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. svetohranište. Geografija: 5. pripovijedanje i izlaganje. Usvojiti nove pojmove. mučeništvo prvih kršćana. crkve (katedrale.Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. CRKVENI JEZICI I KULTURA 1. Inicijacijski obredi drugih religija. 5. kapele). Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. Potrebno predznanje 3. krstionica. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 7. Ključni pojmovi 2. Naglasiti bitno. ambon. potvrda. Tijelovo. izrada mentalne mape. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. krstionica…). unutarnje uređenje crkve (oltar. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 7. Sakramenti kršćanske inicijacije kršćanska inicijacija. razred: Vode na kopnu. crkveno graditeljstvo. stilovi gradnji kroz povijest.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 174 . objasniti važnost izgradnje svjesnijeg i odgovornije stava prema sakramentima. Razvijati sposobnost gledanja i s onu stranu vidljivoga. protumačiti novost i snagu kršćanskog života koji se događa u sakramentima. čitanje. razgovor. Prilagodbe nastavnih sadržaja i primjena specifičnih katehetskih pomagala. Povijest: 5. Članovi Crkve. analiza i interpretacija tekstova i slike.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Duhovna glazba pojedinih krajeva naše domovine. Ključni pojmovi 2. Konkretizacija u sakralnom prostoru. mitra). Liturgijska godina. 1. CRKVENI JEZICI I KULTURA 2. pripovijedanje i izlaganje. rad s fotografijama. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu. sudjelovati na probi župnoga zbora. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- 175 . Obrazovna postignuća 4. ambon. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nema posebnosti. Neki važniji sakralni objekti drugih religija. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. Hrvatski jezik: Početci hrvatske pismenosti. prepoznati važnost i način čuvanja sakralnih dobara. 3. 5. liturgijski predmeti. Likovna kultura: prostorno oblikovanje. izrada plakata. uočiti i protumačiti posebnosti liturgijske glazbe. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. Stil gradnje vlastite župne crkve. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Važniji sakralni objekti pojedinih krajeva naše domovine. barok. Preporuke za korelaciju 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. slike…). Europa u vrijeme baroka. omogućiti taktilni doživljaj nekih liturgijskih predmeta. slušanja. obrednik. liturgijske boje. a po mogućnosti i misnog ruha. Likovna kultura. liturgijska glazba. gotika. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). svetohranište. njegovati osjećaj za lijepu duhovnu glazbu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. slušanje liturgijske glazbe. Potrebno predznanje 3. navesti neke vrste liturgijskog pjevanja i sviranja. 4. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. liturgijski jezik. Terenska nastava. Pojačana vizualizacija. moderni stil. otkriti ljepotu duhovne glazbe. razvijati sposobnosti gledanja. doživljavanja. imenovati ih. časoslov). imenovati liturgijske jezike. pripovijedanje i izlaganje. razgovor. plitica/patena. kontemplacije (naglasiti važnost mira i samoće u ljudskom životu ). ampulice). Proučiti liturgijske geste. (6. razlikovanje i imenovanje. imenovati najstarije hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe. liturgijske knjige (misal. romanika.4. 1. istraživanje. gregorijanski koral. objasniti čemu službe određeni liturgijski predmeti i knjige. 2. Prepoznati i imenovati dijelove misnoga ruha. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. liturgijske knjige. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija tekstova. štola. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Humanizam i renesansa. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Liturgijski predmeti. Konkretizirati sadržaj slušanjem glazbe. jezik i glazba misno ruho. masa i prostor. Terenska nastava (upoznavanje unutrašnjosti crkve). istraživanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. liturgijski predmeti (ciborij. renesansa. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. misnica. Glazbena kultura. Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama ispovjedaonica. prepoznavanje. misno ruho (alba.

Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 5. Isusovo rođenje. Nabrojiti. INRI. razvijati sposobnosti oblikovanja i obrane vlastitog mišljenja.25-27. istraživanje. Anđeo Gospodnji. Sadržajno prilagođavanje. Uočiti važnost svjesnog i kritičkog primanja poruka suvremenih simbola (simbolom se mogu poslati različite poruke: reklamne. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2.1-19. riba – znak kršćanskog raspoznavanja. 2. kruha i vina. MARIJA U CRKVI 1. Upoznajmo Mariju iz Evanđelja Marija. (6. Dodatna ilustracija 7. seksističke…). Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. opisati i objasniti značenje važnijih kršćanskih simbola i kratica. 5. sveti znakovi. izrada plakata i mentalne mape. Lk 2. značenje vode. konzumističke. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Terenska nastava. primijeniti didaktičke igre. Razgovor. Likovna kultura. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Navesti i interpretirati biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk 1. 3. (6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. izreći naizust molitvu Anđeo Gospodnji. imenovati svete znakove i objasniti što se njima izražava. Ključne pojmove konkretizirati. fotografija i stripa. CRKVENI JEZICI I KULTURA 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Upoznati simbole i kratice drugih religija. Simboli drugih religija. domoljubne.12-14). analiza i interpretacija tekstova. ekološke. Konkretizacija u sakralnom prostoru. religiozne. pojačano uvježbavanje. Ključni pojmovi 2. pripovijedanje i izlaganje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. Hrvatski jezik: Rečenični i pravopisni znakovi. IHS. KATOLIČKI VJERONAUK 7.obrazovnim potrebama 2. Obrazovna postignuća 4. Kršćanski simboli i kratice kršćanski simboli i kratice. Nema posebnosti. tamjan. Dj 1. evanđelja. 1.26-38. Svaku kraticu i simbol prikazati vizualno. Znakovi i kratice u životu. Potrebno predznanje 3. Iv 19. Obrazovna postignuća 176 . Teškoće u svladavanju kratica. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti. alfa i omega. KATOLIČKI VJERONAUK 7. 4. Slijepom učeniku omogućiti taktilni doživljaj konkretnih materijala. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Marija u Evanđelju.

Pieta. Preporuke za korelaciju 8. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Bezgrješno začeće. marijanska svetišta. 177 . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Anđeo Gospodnji (molitva). Marijanske pjesme u hrvatskome narodu. nema posebnosti. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Bezgrješno začeće). pisanje kratkog eseja. Marija u likovnoj umjetnosti. Potrebno predznanje 3. Stvaralačko prepričavanje. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. razvijati sposobnost za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Litanije. KATOLIČKI VJERONAUK 7. nabrojiti marijanska svetišta u hrvatskom narodu. Svetišta u pojedinim krajevima Hrvatske i BiH. MARIJA U CRKVI 2. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Vrste razgovora. opisati i protumačiti molitvu krunice. Nema posebnosti 2. analiza reprodukcija. Marija u književnosti. kulturnih i religioznih značajka domovine. 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VIII. (6. Nabrojiti i protumačiti glavne Marijine blagdane (Navještenje. Ključni pojmovi 2. Likovna kultura: Marijin lik u likovnoj umjetnosti. Uznesenje. pripovijedanje i izlaganje. Uznesenje. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. novozavjetni spisi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. otajstva krunice. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja Čitanje. a ne zahtijevati reprodukciju. Uočiti Marijinu slobodu i veličinu u prihvaćanju Božje riječi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prilagođeni biblijski tekstovi uz upotrebu vizualnih sredstava i prilagođenih slikovnica. upoznavanje povijesnih. Obrazovna postignuća 4. krunica. Glavni Marijini blagdani i molitve Marijini blagdani i molitve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. meditacija uz umjetničke reprodukcije i glazbu. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Glazbena kultura: pjesme posvećene Mariji. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno- Istraživanje.4. Blagovijest. navesti neke marijanske pjesme i molitve. razvijanje ljubavi prema svome narodu. Pitanjima učenika voditi u izvješćivanju. Dodatna ilustracija 7. Predaja. Interpretativno čitanje i krasnoslov. njegovati stav poštovanja i povjerenja prema Mariji. Hrvatski jezik: Interpretativno čitanje i krasnoslov. osobito prema njegovoj prošlosti prožetoj kršćanskim elementima. Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. 1. Rođenje BDM. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. 4. 3. likovno i pismeno izražavanje. uočiti važnost vjere u životu pojedinca i naroda. Osnovne informacije o Marijinom životu. te nacionalnoga ponosa.

Omogućiti učenicima prepoznavanje ovih sadržaja. bazilika sv. 3. (6. Ključni pojmovi 2. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Zanimljivosti vezane uz Vatikan. izrada plakata. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Švicarsku gardu. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Razvijati ljubav prema Crkvi. Vatikan. 5. Vatikan. redovi. a ne zahtijevati reprodukciju. Pojačana vizualizacija. Vatikan). nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Nema posebnosti. Crkva kroz povijest. Istraživanje. zavjeti. redovnici. redovi. Obrazovna postignuća 178 . Preporuke za korelaciju 8. redovnice. samostan. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. konklave. Život redovnika/redovnica osnivač /osnivateljica. pastiri Crkve. molitva. pripovijedanje i izlaganje. Potrebno predznanje 3. koristiti razne vrste pomagala. rad s fotografijama. KATOLIČKI VJERONAUK 7. crkvena hijerarhija. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. Petra i Vatikanu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. rad. Objasniti posebnosti redovničkog poziva i života redovnica/redovnica. Nema posebnosti. nabrojiti nekoliko važnijih papa kroz povijest. Potrebno predznanje 3. redovnički zavjeti. nabrojiti osnovne podatke o bazilici sv. razvijati želju za postizanjem viših ciljeva. 3. Apostol Petar. uočiti važnost molitve i rada u redovničkome životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. upoznati detaljnije život redovnika koji Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. odnosno predodžba (konklave. Odrediti tko je papa (koje uloge i zadaće ima) i uvidjeti njegovu važnost za djelovanje Katoličke crkve.obrazovnim potrebama 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Petra. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) 1. 4. Dodatna ilustracija 7. 5. uvidjeti osnovne razlike u načinu života i djelovanja pojedinih redova. usvojiti i razumjeti pojam konklava.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Obrazovna postignuća 4. (6. njezinim znamenitim ljudima i posebnostima. imenovati sadašnjeg papu. Rimski biskup papa. papine obveze (npr. Sadržajna prilagodba. jedan dan u životu pape i sl. 2. Ključni pojmovi 2. Poziv. Povijest. njezinoj prošlosti. konklave. papina nezabludivost.

Nabrojiti stilove gradnje crkvi kroz povijest. razvijati osjećaje poštovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu i crkvenu baštinu Terenska nastava (posjet nekoj crkvi). župne crkve. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 179 . Prepoznati vlastite darove koje smo pozvani ugraditi u Crkvu. izdvojiti osnove karakteristike stila gradnje katedrale određene biskupije ili župne crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izlaganje. Sadržajna prilagodba. katedrale i crkve pojedinog stila.4. otkrivati način na koji možemo vlastite darove ugrađivati u zajednicu. Razvijanje sposobnosti za uočavanje lijepoga i dobroga oko nas. Barceloni. izrada plakata. Nema posebnosti. 3. upoznati stil gradnje župne crkve/katedrale u vlastitoj župi/biskupiji. Dodatna ilustracija 7. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca. Potrebno predznanje 3. crkva sv. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. istraživanje. Crkveno graditeljstvo stilovi gradnje. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. razvijati odgovoran stav prema životu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama djeluju na određenom području. bazilike u Rimu…). Terenska nastava (posjet redovničkoj zajednici). razlike između pojedinih stilova. 1. 2. čitanje i interpretacija teksta. Križa u Ninu. analiza i interpretacija tekstova. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Povijest: Uzlet srednjovjekovne Europe. pripovijedanje i izlaganje. razvijati sposobnost uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. crkve (katedrale. njegovati brigu za očuvanje sakralnih dobara. prepoznati veće i poznatije crkvene građevine u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Posjet samostanu. Beču. 4. Humanizam i renesansa. (6. objasniti osnovne razlike između pojedinih stilova. uvidjeti važnost usklađivanja uvjerenja i konkretnog djelovanja. KATOLIČKI VJERONAUK 7. unutarnje uređenje crkve. Nema posebnosti. sebi. izrada plakata. drugima i svemu što postoji. Ključni pojmovi 2. Katakombe. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. koristiti razne vrste pomagala. kapele). katedrala u Milanu. rad s fotografijama (analiza i interpretacija). Obrazovna postignuća 4. Europa u doba baroka). pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre Dame. Prijedlozi za metodičku obradu 6. dijapozitivi i fotografije. razumjeti odgovornost svih za zajednički život u društvu i Crkvi. izgrađivanje smisla za njegovanje humanih odnosa među ljudima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. Povijest: (Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda).

Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. 1. Prilagodba tekstova i pojačana vizualizacija. Preporuke za korelaciju 8. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. 4. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. 2. Obrazovna postignuća 180 . Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. 3. koristiti razne vrste pomagala. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu. (6. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajna prilagodba. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. vjerskih. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uskrsni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Glazbena kultura.10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 4. Naglasiti bitno. Potrebno predznanje 3. nacionalnih. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. Nema posebnosti. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 5. 3. 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. 5. KATOLIČKI VJERONAUK 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Likovna kultura. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama 1. Nema posebnosti. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. 2. Nema posebnosti. 4. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo adventskih i božićnih hrvatskih običaja. Imenovati i protumačiti značenje pojedinog blagdana ili liturgijskog vremena. božićni ciklus nazivi pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena. Dodatna ilustracija 7. (6. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura.

35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. vjerskih. Dodatno raditi na proširivanju rječnika. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. nacionalnih.4. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Naglasiti bitno. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VII razred 1 sat sedmično . saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti važnost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih. Glazbena kultura. 4. promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Osim nemogućnosti korelacije s glazbenom kulturom nema posebnosti. Usvajanje o blagdanima potkrijepiti raznim materijalima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. 2. 5. uočiti i ispravno vrjednovati bogatstvo korizmenih i uskrsnih hrvatskih običaja. povijesno-kulturoloških) te poznavanja i poštivanja drugih kultura. 3. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. 181 . nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). sposobnostiima i potrebama društvene sredine. Profil nastavnika. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama Promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Nema posebnosti. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Likovna kultura.

u korak s vremenom 4. kolektivu i na javnim mjestima .Zadaci: . Pedagoško. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje.građenjem pravilnog stava prema moralu. Humani odnosi 8.razvijanje radnih navika. odnos prema radu 6.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.upoznati učenike da izbor budućeg zvanja i zanimanja uvjetuje i tržište rada Pregled programskih oblasti 1. upozoravanje na rizična područja u BiH. održavanju zdrave težine. kulturnog i prirodnog nasljeđa . na neodlaženje u rizična područja .upoznavanje. psihološko.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Aktuelna zbivanja . Kultura življenja . posluženju. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. uvoditi učenike u razumijevanje značaja primjerenog ponašanja u školi. osjećaja zadovoljstva u radu osposobljavanjem učenika za aktivno učenje i saradnju .uvođenje učenika u samospoznaju i uočavanje značaja razumijevanja poznavanja sebe . higijeni. saznajna komponenta 7.zdrav način života 5. pedagoški karton učenika UKUPNO: Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . pozitivnog odnosa prema radu. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.usvajanje osnovnih karakteristika humanih odnosa s naglaskom na odnose sa suprotnim spolom .upotpunjavanje učenikovih znanja o minskoj situaciji u zajednici. samopouzdanja. Moralni odgoj 3. BiH i svijetu. Kulturno i prirodno nasljeđe .4 sata 182 4 3 4 4 4 4 4 5 3 35 . prevenciji ovisnosti s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanja njihovog zdravlja . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Radne navike. zdravoj prehrani.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.

Kultura življenja .) . tehnici. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.Pravila škole .ponašanje na javnim mjestima . likovnoj umjetnosti.3 sata .šta sve određuje ponašanje učenika u kolektivu .šta treba znati o AIDS-u .znakovi o pravima djeteta 3.popratne pojave pušenja .Zašto poštovati kućni red škole .saobraćajni propisi i njihovo poštivanje .jačanje ličnosti učenika putem prevencije svake ovisnosti .u korak s vremenom . kulturnog i prirodnog nasljeđa .inovatorstvo ..odluke koje donosim 183 .posjeta pozorištu i muzeju . odgojno disciplinskim mjerama .posjete drugim gradovima (kulturni sadržaji.svijetu .nauci .sredini . kidnapovanje i druge nedozvoljene radnje 4.odnos prema alkoholu u društvenoj sredini .institucije koje se bave unapređenjem i sigurnošću u saobraćaju .uključivanje u borbu protiv AIDS-a .kulturi .prevencija narkomanije: opasnost po zdravlje .dijete ima vlastita prava .sportu .stvaralaštvo učenika u školi (u muzici. Aktuelna zbivanja . učeniku generacije.Konvencija o pravima djeteta: .umjetnosti .Pravilnici: o pohvalama i nagradama učenika. Moralni odgoj .Upoznavanje.4 sata .obrazovanju . industrijska postrojenja) 2.zdrav način života ..alkoholizam .terorizam.4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno raditi na dolaženju do informacija o: .

potreba afirmacije ličnosti i dokazivanje vlastite vrijednosti .planiranje učešća u projektima s drugim učenicima . nepušenju održavanje zdrave težine korištenje.- odluka o pušenju šta utječe na donošenje odluke o pušenju ili suprotno.neodgovoran odnos prema radu .težnja da se doživi nešto novo i uzbudljivo 184 .sprečavanje nesreća u kući .praktičnost i susretljivost u radu .šta rad daje i znači za nas i druge .pozitivan stav prema radu.4 sata . Radne navike.poželjne osobine ličnosti .moj odnos prema drugovima i drugaricama . saznajna komponenta .zaokupljenost svojim spolom . psihološko.kako biti društveno aktivan .odmor i rekreacija .zašto je značajno poznavati sebe .4 sata . zagađivanje i zaštita vodene sredine gostoljubivosti .metode uspješnog učenja .zabrinutost za svoju vanjštinu . kao i načinu rada .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .kada servirati gostima hranu 5.pojačana osjetljivost/emocionalnost .vježbe opuštanja i relaksacije 7.stjecanje zrelosti: emocionalna i socijalna zrelost .praćenje nastave . Humani odnosi .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi 6.kako aktivno učiti .4 sata .maštanje o budućnosti .pojačana nesigurnost . Pedagoško.moja pomoć osobama u stanju socijalne potrebe .nepoželjne osobine ličnosti . odnos prema radu .razna iskustva u socijalnim kontaktima i formiranju ličnosti .

(2006). Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . P.3 sata . BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Profesionalna orijentacija .priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola.za personalni dosje učenika . E.- zanimanje za suprotni spol pojava prvih simpatija i ljubavi drugarstvo i ravnopravnost među spolovima u školi i u životu planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.informisati učenike . Kalaš. A.5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.privredna kretanja na području grada .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić... Sarajevo.šta je sve u radu mjerilo vrijednosti UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.. Mujkanović. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Dž. Zelenika. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.rad .. Handicap International 185 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful