UVOD U GEOGRAFIJU MORA

o
More je najvažniji spremnik za vodu u biosferi – iz mora se obnavlja trajno kruženje vode u prirodi
o
Geografija mora – dio suvremene hidrogeografije koji proučava odnose i utjecaje između mora, leda i obala s
posljedicama bitnima za stanje okoliša i život na zemlji, posebice za nastajanje, izgled i značenje krajolika u
zoni morskih mijena
o
Uzroke dinamičkih procesa u moru proučava geofizika, a posljedice geografija mora
o
More je najveći i jedinstveni obujam slane vode koji povezuje ponajprije izdignute dijelove kopna na Zemlji

ODNOS MORA I KOPNA

o
Odnos mora i kopna je dinamička pojava i geološki proces
o
Površina mora izložena je stalnim promjenama koje se odražavaju izravno u fluktuacijama razine mora
o
Odnos površina kopna i mora u omjeru je 71:29
o
Na južnoj hemisferi more zauzima 81% površine, a na sjevernoj 61%
o
Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najveći dio mora, dobila bi se vodena polutka na kojoj bi more
zauzimalo 91% površine te polutke, a pol te polutke bio bi u blizini otočja Antipodes (47°15'S i 177°30'E)
jugoistočno od Novog Zelanda
o
Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najveći dio mora, dobila bi se kopnena polutka na kojoj bi more
zauzimalo 51% površine te polutke, a pol te polutke nalazio bi se na ušću rijeke Loire (47°15'N i 2°30'N) u
Biskajskom zaljevu
o
Značajke razmještaja kopna i mora na Zemlji:
o
između 55°S i 65°S more gotovo u cijelosti (~100%) prekriva površinu Zemlje
o
sjevernije od 70°N prevladava more (sjeverni geografski pol je na moru)
o
južnije od 70°N prevladava kopno (južni geografski pol je na kopnu i pokriven ledom)
o
između 45°N i 70°N prevladava kopno (Euroazija i Sjeverna Amerika)
o
kopna se redovito sužavaju prema jugu
o
oceani su širom otvoreni prema najvećem ledenom pokrovu na Zemlji
o
Led je važan kao regulator odnosa između kopna i mora, ali i stvaralac je novih krajolika na Zemlji
o
Iz međusobnih odnosa mora i kopna, osobito u zoni morskih mijena nastaju novi krajolici kao što su različiti tipovi
plićaka:
 žalovi na plažama
 amfibijski krajolici
 mangrove
 SUVREMENA GEOGRAFSKA KLASIFIKACIJA MORA

o
More na Zemlji međusobno je povezano i jedinstvena je prirodna cjelina koja se naziva svjetsko more
o
More čini 1/790 obujma Zemlje – oko 1 350 000 000 km 3
o
Svjetsko more je tanak, ali prevladavajući sloj slane vode na površini Zemlje
o
U sklopu svjetskog mora mogu se razlikovati oceani, mora u širem i užem obuhvatu te zaljevi i morski prolazi

OCEANI
o
Oceani – najveći dio mora s određenim geografsko-geološkim značajkama, kemijsko-fizičkim svojstvima, biološkim
uvjetima, povijesno-kulturnim osobitostima i specifičnim društveno-gospodarskim obilježjima
o
Mjerila za određivanje oceana su različita, a jedno od njih je oceanski tip kore
o
Prema novijim odlukama Svjetske hidrološke organizacije na Zemlji postoji 5 oceana: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski
ocean, Južni ocean i Arktički ocean

Tihi ocean
o
Tihi ocean je najveći i najdublji ocean na Zemlji
o
Ovalnog je oblika i proteže se između Sjeverne i Južne Amerike na istoku i Azije i Australije na zapadu te Arktika na
sjeveru i Antarktika na jugu
o
Razgraničenja s ostalim oceanima:
o
između Pacifika i Atlantika granica je povučena meridijanom 67°16'W od rta Horn na krajnjem jugu Južne Amerike
o
između Pacifika i Indika granica je povučena meridijanom 146°55'E od mora oko Antarktike i u nastavku obalom
južne i zapadne Australije do rta Talbot pa malim Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata
preko istočnih obala Sumatre do Malajskog poluotoka
o
između Pacifika i Sjevernog ledenog mora granicu čini spojna linija preko najužeg dijela Beringova prolaza od rta
Dežneva (Čukotski poluotok, Azija) do Rta princa od Walesa (poluotok Seward, Aljaska)
o
Prema staroj podjeli na 3 oceana, Tihi ocean zauzima polovicu svjetskog mora (181 mil. km 2)
o
površinom se u Tihi ocean mogu smjestiti sva kopna na Zemlji i još bi ostalo mjesta za jednu Afriku
o
Širina Tihog oceana je oko 20 000 km (polovica opsega Zemlje)
o
Najdublja točka Pacifika nalazi se u Marjanskoj brazdi – Vitiaz dubina na 11 022 m dubine

Atlantski ocean
o
Atlantski ocean se proteže između Europe i Afrike na istoku i Sjeverne i Južne Amerike na zapadu te između Arktika na
sjeveru i Antarktika na jugu
o
Razgraničenja s ostalim oceanima:
o
između Atlantika i Pacifika granica je povučena meridijanom 67°16'W od rta Horn na krajnjem jugu Južne Amerike
o
između Atlantika i Indika granica je povučena meridijanom 20°E od Rta igle u južnoj Africi prema Antarktici
o
između Atlantika i Sjevernog ledenog mora granicu čini spojna linija od Grenlanda kroz Danski prolaz na Island pa
kroz Thomsonov prag do Skandinavskog poluotoka u blizini Sogne fjorda
o
Najveća dubina Atlantskog oceana je 9219 m u zapadnom dijelu Sjevernoameričke zavale
o
Atlantski ocean je do 1987. god. bio najvažniji i najprometniji dio svjetskog mora, kasnije počinje dominacija Tihog oceana
Indijski ocean
o
Prema staroj podjeli na tri oceana Indik je najmanji ocean
o
Razgraničenja s ostalim oceanima:
o
između Indika i Atlantika granica je povučena meridijanom 20°E od Rta igle u južnoj Africi prema Antarktici
o
između Indika i Pacifika granica je povučena meridijanom 146°55'E od mora oko Antarktike i u nastavku obalom
južne i zapadne Australije do rta Talbot pa malim Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata
preko istočnih obala Sumatre do Malajskog poluotoka
o
Najveći dio površine Indika nalazi se južno od ekvatora, a više od polovice površine nalazi se u tropima
o
Prema sjeveru se Indijski ocean sužava i omeđen je najvišim planinama na Zemlji
o
Prema jugu je širom otvoren hladnim utjecajima antarktičkog ledenog pokrova
o
Obale Indijskog oceana najvećim su dijelom u najstarijim stijenama jedinstvenog geološkog prakopna na južnoj hemisferi
o
Važno značenje za Indik imaju monsunski vjetrovi o čijem ritmu ovisi život mnogo milijuna stanovnika u najnapučenijim
krajevima Zemlje
o
Najveća dubina u Indijskom oceanu izmjerena je u Javanskoj potolini i iznosi 7455 m
o
Indijski je ocean u svjetska zbivanja, prometne tokove i međunarodnu trgovinu globalnih razmjera uključen tek
prokopavanjem Sueskog kanala 1869. godine

MORA
o
Mora u širem obuhvatu čine mora polarnih krajeva te Sredozemno more dok su ostala mora – mora u užem obuhvatu
o
Mora polarnih krajeva bitno se razlikuju od ostalih mora jer ih obilježavaju specifična svojstva i odgovarajuće društveno-
gospodarske značajke
o
Pokazatelji za određivanje mora polarnih krajeva:
 geografska širina
 ljetna i godišnja temperatura
 vrsta i stupanj zaleđenosti u moru i na kopnu
 količina padalina
 biljni pokrov
 pristupačnost morskim i kopnenim putovima
 povezanost zračnim prometom
 utjecaj stanovništva
 stupaj gospodarske aktivnosti

Mora polarnih krajeva na južnoj hemisferi

o
U geografskoj strukturi polarnih krajeva južne hemisfere središnje mjesto zauzima Antarktika koja je okružena
najprostranijim pojasom mora
o
Mora polarnih krajeva na južnoj hemisferi pod izravnim su i stalnim utjecajem antarktičkog ledenog pokrova
o
Na Antarktici se nalazi 90% leda i 70% zaliha slatke vode na Zemlji
o
Antarktički ledeni pokrov snižava temperaturu okolnog mora i zraka, smanjuje salinitet mora znatno ispod prosječnih
vrijednosti i uvjetuje specifične prilike za život – antarktički marinski ekosustav
o
Gornja granica 'Antarktičkih voda' je antarktička konvergencija koja se poklapa sa dosegom morskih struja koje su
posljedica dominantnih zapadnih vjetrova
o
Antarktička konvergencija – pojas mora gdje ponire hladna antarktička voda ispod toplije subantarktičke vode
 na površini mora očituje se u naglom padu temperature i saliniteta
 termoklina konvergencije iznosi 4°C
 granica se očitava i u razmještaju živog svijeta u moru
o
Prema novijoj podjeli na 5 oceana, mora južnih polarnih krajeva pripadaju Južnom oceanu
o
Mora oko Antarktike: Amundsenovo more, Bellingshausenovo more, Davisovo more, D'Urvilleovo more, Lazarevljevo
more, Rossovo more, Weddelovo more
o
Makroreljefnu strukturu u podmorju Antarktike obilježavaju dubokomorska udubljenja ograničena srednjeoceanskim
hrptovima
o
ističu se tri prostorne reljefne cjeline s prosječnim dubinama od 5000 m: Atlantsko-indijsko udubljenje, Indijsko-
antarktičko udubljenje i Pacifičko-antarktičko udubljenje
o
Antarktički kontinentski rub obilježavaju duboki usječeni kanjoni (poput Wegenerova kanjona)
o
Plićak oko Antarktike:
o
na dubini od 500 m nalazi se izraziti rub
o
na plićaku su usječena korita nastala radom ledenjaka

Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi

o
Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi obuhvaćaju Sjeverno ledeno more i ostala mora u arktičkom bazenu:
Barentsovo more, Murmansko more, Bijelo more, Pečorsko more, Karsko more, Laptevsko more,
Istočnosibirsko more, Čukotsko more, Beaufortovo more, Lincolnovo more, Wandelovo more, Grenlandsko
more, i Norveško more
o
Prema novijoj podjeli na 5 oceana mora u arktičkom bazenu pripadaju Arktičkom oceanu
o
U geografskoj strukturi mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi prevladava more (više od 70% površine) koje je
obrubljeno otočnim nizovima i kopnima kontinentskih razmjera
o
Rubove arktičkog bazena čine najveći plićaci svjetskog mora – uz sjeverne obale Azije, Sjeverne Amerike i Skandinavije
o
Najdublja točka u sjevernom ledenom moru je Molloy Deep na 5608 m dubine
o
Za reljef podmorja sjevernog ledenog mora karakteristično je što je više od polovice njegova obujma na plićaku
o
obilježavaju ga 3 makrostrukture:
 Lomonosov greben – dijeli euroazijski od amerazijskog dijela mora
 Nansen-Gakkelovi hrptovi
 Alpha-Mendeleeva skupina udubljenja
o
4 strukture većih udubljenja:
 Amundsenovo udubljenje (između Lomonosova grebena i Nansen-Gakkelovih hrptova)
 Makarovo udubljenje (između Lomonosova grebena i Alpha-Mendeleevih udubljenja)
 Nansenovo udubljenje (između Nansen-Gakkelovih hrptova i Barentsova plićaka)
 Kanadsko udubljenje (između Alpha-Mendeleevih udubljenja i Kanadskog plićaka) – tu je otkrivena
oceanska kora nastala razmicanjem ploča tijekom krede
o
po rubu središnjih dubokomorskih dijela Sjevernog ledenog mora nalaze se tri zaravni – Chukchi, Arlis i Yermak
 o
prolaz Fram između Grenlanda i otočja Swalbard je jedina dubokomorska veza Sjevernog ledenog mora sa
svjetskim morem odnosno Atlantikom

Sredozemno more
o
Sredozemno more je prirodno sastavni dio Atlantskog oceana
o
Zajedno s Crnim morem obuhvaća 3 milijuna kvadratnih kilometara, ima obujam od 4.4 milijuna kubičnih kilometara
vode, a najveća mu je dubina 5121 m jugozapadno od Peloponeza
o
Podmorje Sredozemnog mora obilježava izrazit reljef
o
pragom Aventure između Sicilije i Tunisa povlači se granica na zapadni i istočni dio
o
s Atlantikom je spojeno Gibraltarskim vratima
o
Dužina svih obala Sredozemnog mora iznosi 38.5 tisuća kilometara
o
Sredozemno more je s Crnim morem povezano preko Egejskog i Mramornog mora te tjesnaca Bospor i Dardaneli
o
U sklopu sadašnjeg Sredozemnog mora otkrivene su tri litosferne ploče nižeg reda veličine:
 egejska ploča – obuhvaća Grčku i Egejsko more te zapadni dio Male Azije
 anatolijska ploča – uključuje dio Turske i Cipar
 arapska ploča – odvaja arapski poluotok od Afrike
o
Pronalazak debelog sloja evaporita od 1000 do 1500 m soli upućuje na zaključak da je Sredozemno more u geološkoj
prošlosti bilo u potpunosti zatvoreno, bez ikakve veze s oceanom
o
Sredozemno more nastalo je prije 60 milijuna godina smanjivanjem Tetisa
o
Prije 5 milijuna godina ponovno je došlo do zatvaranja Sredozemnog mora – bila je prekinuta veza s Atlantskim
oceanom, a Sredozemno more pretvorilo se u slano jezero
o
Krajem miocena tektonskim se gibanjima Sredozemno more ponovo otvorilo i uspostavljena je veza s Atlantikom preko
Gibraltarskih vrata

Ostala mora
o
U mora u užem smislu uključena su sva ostala mora s posebnim nazivom bez obzira na veličinu i smještaj
o
Značenje mora ovisi o njegovu geografskom i geoprometnom položaju i stupnju društveno-gospodarskog razvitka

ZALJEVI
o
Zaljevi – manji ili veći ogranci mora (oceana) na kopnenom rubu vrlo različitog izgleda, postanka i značenja

Fjord
o
Fjord – izduženi i uski zaljev u visokim obalama strmih strana i velikih dubina
o
Nastaju kombiniranim radom riječne erozije, egzaracije i abrazije
o
Fjordovi su radom leda preizdubljene riječne doline koje su naknadno dospjele pod morsku razinu
o
Zaljevi ovog tipa su najrazvedeniji zaljevi i prirodno najprivlačniji krajevi za turizam
o
Najrasprostranjeniji su na atlantskim obalama Skandinavije, a najveći u Europi je Sogne fjord dug 183 km i dubok 1200 m

Fjärd
o
Fjärd – zaljev u niskim obalama malih dubina s ostacima valovitih stjenjaka i zaobljenih glavica koje je modelirao led
o
Najrašireniji su na obalama Švedske i Finske
o
Nastali su kopnjenjem pleistocenskog ledenog pokrova u sjevernoj Europi i razvitkom Baltičkog mora tijekom holocena
Estuarij
o
Estuarij – zaljev na potopljenom ušću i donjem dijelu doline rijeke dokle dopire utjecaj morskih mijena
o
Ušćem u obliku estuarija završavaju brojne rijeke
o
Estuariji se smatraju prolaznim i kratkopostojanim okolišem (poput jezera) i prolaze razvojni ciklus od stvaranja doline
riječnom ili ledenjačkom erozijom preko potapanja doline do zatrpavanja estuarija do kojeg dolazi zbog
eustatičkog podizanja nivoa mora ili vertikalnog gibanja Zemljine kore
o
Estuariji pružaju povoljne uvjere za smještaj i razvitak velikih morskih i riječnih luka koje se grade po sistemu zatvorenih
lučkih dokova
o
U estuarijima se slana voda miješa sa slatkom te su pogodni za razvitak ribarstva

Rijas
o
Rijas – zaljev nastao otapanjem riječnog ušća i dijela riječne doline zbog transgresije mora
o
Postanak današnjih rijasa u vezi je s flandrijskom transgresijom mora prije 6000 godina

Laguna
o
Laguna – zaljev u niskim naplavinama izdvojen od otvorenog mora pješčanim sprudom koji se pruža paralelno s obalom
o
Lagune su razvijene ponajčešće duž niskih obala gdje tekućice sedimentiraju naplavni nanos kad im prestane erozijska
snaga
o
Morske struje i valovi prenose taj materijal i postupno grane prud koji je usporedan s obalom na kopnu i odvaja plitke
dijelove od otvorenog mora
o
Lagune su izdvojeni dijelovi mora u koraljnim otocima tipa atola
o
Odijeljeni dijelovi od pučine mora pješčanim prudom koji je paralelan s obalom u prostoru Baltika nazivaju se Haff-zaljevi

Liman
o
Liman – zaljev lagunskog tipa koji nastaje uz riječna ušća i pruža se poprečno na smjer pružanja obale, a pješčanim su
prudovima djelomično odvojeni od pučine
o
Limani su karakteristični za ukrajinsku obalu na Crnom moru

MORSKI PROLAZI
o
Morski prolazi ili tjesnaci – suženja mora između istaknutijih dijelova kopna sa specifičnim oceanografskim obilježjima i
najčešće ključnim značenjem u prekooceanskom prometu
o
Morski prolazi mogu biti prirodni i umjetni

Gibraltarska vrata
o
Gibraltarska vrata su morski prolaz između Pirinejskog poluotoka i afričke obale, a spajaju Sredozemno more s
Atlantskim oceanom
o
Širina vrata na dužini oko 60 km varira od 13 do 37 km s dubinama koje rastu od zapada (300 m) prema istoku (iznad
1000 m)
o
Gibraltar je poluotok na istočnom ulazu u Gibraltarska vrata

Bospor i Dardaneli
o
Bospor je morski prolaz između jugoistočnog dijela Balkanskog poluotoka i sjeverozapadne obale Male Azije koje
povezuje Crno more (Pont) s Mramornim morem (Propontida)
o
Dubina Bospora varira od 70 m u širem sjevernom i srednjem dijelu do manje od 30 m u užem i plićem južnom dijelu
prolaza
o
Dužina Bospora je 32 km, a širina koleba od oko 5 km na sjevernom dijelu, do minimalnih 660 m u srednjem dijelu pa
ponovno raste do oko 2.5 km kod Istanbula
o
Bosporski prolaz svojim izgledom nalikuje vijugavoj riječnoj dolini
o
Zbog svog iznimnog geografskog položaja Bospor je imao i još uvijek ima funkciju mosta između Europe i Azije
o
Dardaneli (grč. Helespont) su prolaz između Galipoljskog poluotoka i Male Azije koji povezuje Mramorno more s
Egejskim morem
o
Dužina Dardanela je 71 km i izdužen je od sjeveroistoka prema jugozapadu, a najveća dubina je 91 m
o
Širina Dardanela varira između 4 i 5 km, a prolaz je najuži kod rta Nagre u središnjem dijelu (1350 m)
o
Prema izgledu i jakom strujanju vode dobiva se dojam da je prolaz Dardaneli izduženi riječni tok

Sueski kanal
o
Sueski kanal je umjetni kanal između sjeveroistočnog Egipta i Sinajskog poluotoka koji povezuje Sredozemno more s
Crvenim morem
o
Kanal je prokopan između luke Port Said na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i luke Suez u Sueskom zaljevu na
sjeverozapadnoj obali Crvenog mora
o
Sueski kanal je izgrađen i službeno otvoren 1869. godine
o
Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu postalo svjetsko more

Panamski kanal
o
Panamski kanal je umjetni kanal na prevlaci Srednje Amerike između luke Cristobal u predgrađu Colona na karipskoj
obali Atlantika i luke Balboa u Panamskom zaljevu Pacifika
o
Gradnja kanala na razini mora započela je 1879. godine pod vodstvom Ferdinanda Mariea Lessepsa, no propašću
Lessepsove tvrtke kanal se prestao graditi 1889. godine
o
1906. godine Amerikanci nastavljaju radnju kanala na ustave (iznad razine mora) i kanal je 1914. godine završen, no za
promet je službeno otvoren 1920. godine
o
Panamski kanal je dug 65 km i većim dijelom se nalazi u umjetnom Gatunskom jezeru

POZNAVANJE MORA I OCEANA TIJEKOM PROŠLOSTI

o
Čovjek je tijekom prošlosti u poznavanju Zemljine površine do velikih geografskih otkrića bio u prednosti na kopnu,
nakon toga su upoznate goleme morske površine, a u 20. stoljeću je poznata cjelokupna površina Zemlje
POZNAVANJE MORA U ANTIČKO DOBA
o
Početkom starog vijeka u istočnom dijelu Sredozemnog mora između Egipta, Krete, Cipra i Biblosa postoje razvijene
trgovačke veze
o
Na Kreti se razvila prva pomorska država u antičkom razdoblju – pomorci s Krete plovili su i trgovali po Sredozemnom,
Egejskom, Jonskom i Crnom moru
o
Feničani su plovili i trgovali po cijelom Sredozemnom moru te su osnivali kolonije po čitavom Sredozemlju
 najvažnija fenička kolonija bila je Kartaga
 smatra se da su Feničani prvi oplovili Afriku što se može iščitati iz Herodotovih zapisa prema kojima su
Feničani vidjeli Sunce na sjeveru što znači da su morali ploviti barem južnije od sjeverne obratnice
o
Grci su osnivali brojna trgovačka naselja po Sredozemlju od Crnog mora na istoku do Iberskog poluotoka na zapadu
 luke na obalama današnje Hrvatske: Issa, Pharos, Tragurion, Epidaurus
o
Grci su bili i izašli iz Sredozemnog mora i plovili duž obala Arapskog poluotoka, Crvenim morem, Adenskim i Perzijskim
zaljevom te Arapskim morem i Bengalskim zaljevom koristeći monsune kao povoljne vjetrove

POZNAVANJE MORA U SREDNJEM VIJEKU

o
U srednjem vijeku bila su važna pomorska putovanja Normana, posebice Vikinga u sjevernom dijelu Atlantika
o
Ottar (Norman) je u 9. stoljeću oplovio rt Nordkap (najsjevernija točka Eruope) i uplovio u Barentsovo more
o
Vikinzi su ploveći iz fjordova Norveške dospjeli u 9. stoljeću do Islanda i obala južnog Grenlanda
o
Leif Erikson je 1001. godine plovio u regiji Labradora, a rijekom St. Lawrence dospio je do Vinlanda na sjeveroistoku
današnjih Sjedinjenih Država
o
Vikinzi su se orijentirali prema Suncu i zvijezdama, no zbog leda je vrijeme plovidbe u sjevernom Atlantiku bilo
ograničeno na razdoblje od travnja do rujna

POZNAVANJE MORA U DOBA VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA

o
U doba velikih geografskih otkrića u 15., 16. i 17. stoljeću najvažniju ulogu imali su španjolski i portugalski istraživači i
moreplovci, no u 17. stoljeću važnu ulogu u istraživanju svijeta preuzimaju Englezi, Nizozemci i Francuzi
o
Velika geografska otkrića doprinijela su poznavanju kopna i mora – tada je upoznata 1/3 kopna i mora

Portugalska putovanja oko Afrike

o
Portugalci su tražeći pomorski put do istočne Azije plovili uz zapadne obale Afrike pučinom prema jugu
o
1432. godine Portugalci su otkrili Azorske otoke, 1456. Kapvederske otoke, 1462. godine su upoznali Gvinejski zaljev, a
1485. godine je Diego Cao doplovio do ušća Konga
o
1488. godine Bartholomeu Diaz je jedreći uz obalu južne Afrike dosegao južni rt Afrike – Rt bure kasnije preimenovan u
Rt dobre nade
o
1497. godine Vasco da Gamma je oplovio jug Afrike i u Indijskom oceanu doplovio do Kenije, a s ljetnim monsunom je
doplovio do Indijskog poluotoka

Kolumbovo otkriće Amerike

o
1492. godine Kristofor Kolumbo je krenuo iz Španjolske s tri broda – Santom Marijom, Pintom i Ninom – na zapad tražeći
zapadni put do Indije
 o
umjesto u Indiju Kolumbo je stigao u Srednju Ameriku prvo na otok Guanahani koji je prozvao San Salvador, a
kasnije je otok nazvan Watling i nalazi se u otočnoj skupini Bahama
o
osim Bahama, Kolumbo je otkrio i Kubu te Hispaniolu, no bio je uvjeren da je stigao do Cipange (Japana)
o
1493. godine Kolumbo je krenuo na drugo putovanje prema Indiji te otkrio Male Antile, Jamajku i Puerto Rico
o
1498. godine Kolumbo je poduzeo i treće putovanje na kojem je otkrio sjevernu obalu Južne Amerike i otok Trinidad, a
22. kolovoza je uplovio u luku Santo Domingo na Hispanioli gdje je došlo do sukoba domorodaca i mornara
o
1502. godine Kolumbo kreće na posljednje, četvrto putovanje u nadi da će pronaći prolaz u Indijski ocean i stići do obala
Indije, no stigao je do Hondurasa i sjeverne Paname
o
Kolumbo je do kraja života vjerovao da je bio u Aziji budući da je prema njegovim proračunima Zemlja bila dvostruko
manja nego što je zapravo i vrijeme koje mu je trebalo od Španjolske do Srednje Amerike prema njegovim
proračunima je odgovaralo vremenu putovanja od Španjolske do istočne Azije zapadnim putem
o
Nakon otkrića Amerike u svjetskoj trgovini dolazi do potpune preorijentacije – Sredozemno more i talijanski trgovački
gradovi gube svoje dotadašnje značenje, a svjetsku trgovinu preuzimaju Španjolska i Portugal
o
Uskoro je postalo jasno da Kolumbo nije otkrio zapadni put do Azije, već da je pronašao novi kontinent, a nazvan je
Amerika prema istraživaču Amerigu Vespucciju

Demarkacijske linije
o
Budući da se između Španjolaca i Portugalaca razvilo suparništvo, papa Aleksandar VI 1493. godine je donio odluku o
podjeli svijeta na dvije interesne sfere – zapadna interesna sfera bila je španjolska, a istočna je bila portugalska, a
odjeljivala ih je prva meridijalna demarkacijska linija koja je prolazila meridijanom 38° zapadno od Greenwicha
o
1494. godine u Tordesillasu je uvedena druga demarkacijska linija koja je prolazila meridijanom 46°30'W od
Greenwicha, a prihvatile su je i Španjolska i Portugal

Magellanovo oplovljavanje svijeta

o
1519. godine nova španjolska ekspedicija prema Indiji zapadnim putem krenula je pod vodstvom Portugalca Ferdinanda
Magellana s pet brodova – Trinidad, San Antonio, Conception, Victoria i Santiago
o
Ekspedicija je krenula Atlantikom prema Južnoj Americi sustavno tražeći prolaz u Tihi ocean i konačno u listopadu 1520.
godine uplovila u današnji Magellanov prolaz te su nakon dva mjeseca mukotrpne plovidbe stigli do rta Desado
i uplovili u Tihi ocean
o
Putovanje je nastavljeno iznimno mirnim tropskim morem i nakon duge plovidbe stigla je do Marijanskih otoka, a potom
i do Filipina
o
1521. godine na Filipinima je izbila borba između domorodaca i Magellanove posade u kojoj je ubijen i sam Magellan
o
Ekspediciju je s 18 preživjelih preuzeo Magellanov prvi časnik Juan Sebastian del Cano i brodom Victoria se preko
Indijskog oceana 1522. godine vratio u Španjolsku
o
Tim putovanjem je dokazano da je Zemlja okrugla
o
Pri povratku ekspedicije u Španjolsku pojavila se razlika u datumima – kod mjesnog pučanstva bio je četvrtak, a prema
brodskom dnevniku bila je srijeda
 to je bio povod da se uvede datumska granica – u početku je ona slijedila demarkacijsku liniju koja je
bila određena meridijanom što prolazi od Aleuta preko Filipina i Fidžija
 kasnije (1845. godine) je datumska granica povučena 180. meridijanom
 ploveći prema istoku pri prijelazu datumske granice dan treba računati dvaput, a ako se plovi prema
zapadu, jedan dan treba preskočiti
o
Naziv Tihog oceana potječe od Magellanova djela El mar Pacifico u kojem opisuje plovidbu mirnim tropskim dijelom
Pacifika
Cookove ekspedicije u Pacifiku
o
1768. godine engleski moreplovac James Cook krenuo je brodom Endeavour na prvo od svoja tri putovanja
o
Atlantikom je doplovio do rta Horn i nastavio Pacifikom na otočje Tahiti
o
osim zadatka da promatra prolaz Venere preko Sunčeva diska, Cook je dobio i tajni zadatak – naći još nepoznato
južno kopno (Terra australis incognita)
o
izvršavajući tajni zadatak, Cook je otkrio prolaz između Sjevernog i Južnog otoka Novog Zelanda koji nosi njegovo
ime (Cookov prolaz) te ustanovio da su to dva otoka
o
na povratku je izvršio geodetska mjerenja Novog Zelanda i istočne Australije te je kroz Torresov prolaz, pritom
dokazavši da je Nova Gvineja samostalan otok, a ne spojen s Australijom, ušao u Indijski ocean i oko
Rta dobre nade se vratio u Englesku
o
1772. godine Cook je krenuo na drugo putovanje brodovima Resolution i Adventure i dalje tražeći nepoznato južno
kopno prelazeći dvaput južnu polarnicu te pronašao Uskršnje otoke
o
1776. godine Cook je krenuo na treće putovanje s ciljem pronalaska sjeveroistočnog prolaza iz Pacifika u Atlantik iznad
Sjeverne Amerike
o
pritom je pronašao Havaje, nastavio ploviti uz obalu Sjeverne Amerike, pronašao Rt princa od Walesa
(najzapadniju točku Sjeverne Amerike), prošao kroz Beringov prolaz na sjever, no zbog leda u
Sjevernom ledenom moru ekspedicija se morala vratiti na Havaje gdje je izbio sukob između
domorodaca i posade u kojem je Cook ubijen na Valentinovo 1779. godine
o
Važnost Cookovih putovanja:
o
prvo oplovljavanje Zemlje od zapada prema istoku
o
prvi egzaktni premjeri Novog Zelanda, Australije, zapadnih i subpolarnih obala Sjeverne Amerike, Aljaske,
Newfoundlanda, Labradora, rijeke St. Lawrence i otočja Havaja
o
brojna krstarenja od 71°10'S do 70°44'N kojima je dokazano postojanje najvećih prostranstava mora u sklopu
Tihog oceana
o
potvrđena prevaga mora nad kopnom

POZNAVANJE MORA U 20. STOLJEĆU

o
Geografski polovi otkriveni su početkom 20. stoljeća
o
6. travnja 1909. godine Amerikanac Robert Edwin Peary stigao je na sjeverni geografski pol (90°N) koji se nalazi na
zaleđenom dijelu Sjevernog ledenog mora
o
Južni geografski pol (90°S) otkrio je 14. prosinca 1911. godine Norvežanin Roald Amundsen na smrznutoj visoravni oko
3000 m nad morem na Antarktici
o
Otkrićima geografskih polova završen je period ekstenzivnih upoznavanja pojedinih dijelova morskog prostranstva na
Zemlji i počeo period intenzivnih suvremenih istraživanja mora
 UKLJUČIVANJE MORA I OCEANA U RAZVOJNE TOKOVE LJUDSKOG DRUŠTVA

VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA SUESKOG KANALA

o
Sueski kanal je građen pod vodstvom francuskog konzula u Egiptu, Ferdinanda Mariea Lessepsa i službeno je otvoren 17.
studenog 1869. godine, no ubrzo su Englezi zauzeli Egipat i uspostavili kontrolu nad Sueskim kanalom
o
Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu postalo svjetsko more
 znatno je skraćena plovidba između europskih i azijskih luka
 od Perzijskog zaljeva do zapadne Europe put je skraćen za oko 9000 km
o
1956. godine egipatski predsjednik Naser proglasio je nacionalizaciju Sueskog kanala što je izazvalo vojni upad izraelskih,
francuskih i engleskih trupa u kanalsku zonu, ali kanal je i dalje bilježio rast prometa
o
1967. godine izbio je izraelsko-egipatski rat zbog čega je kanal zatvoren i ponovno otvoren tek 1975. godine
o
Promjene u građevinskoj konstrukciji kanala:
o
krajem 80-ih godina 20. st. Sueskim kanalom mogli su ploviti brodovi s gazom do 18 m i teretom do 150 tisuća
dwt
o
japanske i belgijske tvrtke povećale su propusnu moć kanala, dubinu gaza na 20.5 m i tonažu na 180 do 260
tisuća dwt
o
uveden je i elektronski sigurnosni sustav vožnje i omogućena je dvosmjerna plovidba
o
Smanjenje prometa u drugoj polovici 20. stoljeća uvjetovano je osmogodišnjim zaljevskim ratom između Iraka i Irana,
opadanjem trgovine između europskih i arapskih zemalja te pronalaskom i proizvodnjom nafte na europskom
sjevernomorskom plićaku
o
Promjenu strukture prometa Sueskim kanalom uzrokovala je gradnja naftovoda 1970. godine od luke Eilath u zaljevu
Aqabe do luke Ashkalon na Sredozemnom moru i SUMED-naftovoda između Sueza i Aleksandrije – prijevoz
nafte kanalom je smanjen, ali je ukupan promet drugih roba u porastu
o
Sueski kanal je nakon ponovnog otvaranja 1975. godine i preuređenja 1981. godine dug 195 km
o
Zbog najkraće pomorske veze između europskih i američkih luka s jedne strane i azijskih i australskih luka s druge strane,
Sueski kanal je najprometniji kanal svjetskog mora
o
Uključivanje luka na Indijskom oceanu u globalne razvojne procese i svjetsku razmjenu dobara uslijedilo je tek nakon
otvaranja Sueskog kanala za promet

VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA PANAMSKOG KANALA

o
Gradnja Panamskog kanala završena je 3. srpnja 1914. godine, a prvi brod tim je kanalom prošao 15. kolovoza te godine
o
Tijekom Prvog svjetskog rata promet kanalom je bio gotovo obustavljen
o
Panamski kanal je znatno skratio plovidbu između luka Atlantskog i Tihog oceana
o
skraćenje puta od Europe do Kalifornije je oko 10 000 km
o
Do 1983. godine prevladavao je promet u istočnom smjeru – iz Pacifika u Atlantik, no izgradnjom velikog naftovoda
preko srednjoameričke prevlake od Tihog oceana do Karipske obale za prijenos nafte iz Aljaske, opao je
količinski promet u Panamskom kanal i otada prevladava promet u zapadnom smjeru
o
Kroz Panamski kanal prevozi se najviše roba američkih luka
o
Panamski kanal otvorio je Tihi ocean za suvremenu međunarodnu trgovinu i bitno utjecao na razvitak svjetskog
pomorskog prometa

VALORIZACIJA MORA U DOBA ASPOLUTNE PREVLASTI ATLANTIKA

o
Poslije industrijske revolucije i pojave broda na parni pogon Europa je bila vodeća geografska regija u pomorstvu svijeta,
a promet morem u Europi je tradicionalno bio usmjeren na Atlantski ocean i njegove luke
o
Atlantik i njegove luke imale su vodeću ulogu u svjetskom pomorskom pometu i trgovini do 80-ih godina 20. stoljeća

VALORIZACIJA MORA U DOBA PREVLASTI PACIFIKA

o
1987. godine luke Tihog oceana u cjelini su preuzele vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prometu zbog porasta
trgovine morem u Pacifiku i rasta BDP-a 80-ih godina diljem svijeta
o
Tihooceanski gospodarski razvitak uvjetovan je pomorskim prometom tri skupine zemalja:
 industrijske zemlje: Japan, Australija, Novi Zeland, SAD, Kanada
 istočnoazijske naprednije zemlje: Tajvan, Južna Koreja, Singapur, Hong Kong
 zemlje ASEAN-a: Indonezija, Malezija, Filipini, Brunej, Tajland
o
Najvažnija europska pomorska luka Roterdam držala je dugo primat u pomorskom prometu svijeta, a sad ga je preuzela
luka Singapur
o
2000. godine je od 25 vodećih pomorskih luka svijeta njih 18 bilo s obala Tihog oceana
o
Robni promet bilježi godišnji porast od 2.5%, a najveći rast ostvaruje kontejnerski promet koji je maksimalni razvoj
postigao u lukama gospodarskih tigrića – Hong Kongu, Singapuru te lukama Tajvana i Južne Koreje
o
Na obalama i u primorju Tihog oceana razvila se vrlo važna gospodarska regija koja se već prepoznaje kao središte
svjetskog gospodarstva

INTENZIVNA ISTRAŽIVANJA MORA

o
Istraživački brodovi posebno su građeni s posebnom opremom prema vrsti namjene
o
Istraživački brodovi mogu biti oceanografski, hidrografski, meteorološki, bioistraživački, ekspedicijski i geoistraživački
o
Uz namjensku i suvremenu plovidbenu opremu, najnoviji istraživački brodovi raspolažu uređajem za dinamičko
pozicioniranje, opremom za dubokomorsko rojenje, malim ronilicama i aparatima za podmorska snimanja
o
Oceanografski suvremeni istraživački brodovi su ploveći laboratoriji koji istražuju svojstva mora – salinitet,
temperaturu, rasprostiranje zvuka, morske mijene, morske struje, te zemaljsko gravitacijsko i magnetsko polje,
biološke značajke i građu morskog dna
o
Hidrografski istraživački brodovi obavljaju mjerenja određenog hidroprostora (mora, jezera, rijeka) najsuvremenijom
opremom
o
hidrografska mjerenja proširuju topografske i geodetske radove s kopna na mora, jezera, rijeke ili druge hidro-
objekte
 o
mjerenja se izvode hidrografskim instrumentima i geodetskim priborom
o
hidrografska mjerenja otkrivaju izgled, vanjski obris dna mora, i služe za izradu pomorskih karata radi sigurnosti
plovidbe
o
ponajviše se mjere dubine koje se svode na srednju razinu najnižeg stanja morskih mijena i upisuju se na
hidrološki original koji je glavni izvornik za sastavljanje pomorskih karata i planova plovidbe
o
hidrografska mjerenja prema mjestu mogu biti priobalna, pučinska i oceanska, a prema načinu izvođenja
sistematska, djelomična i na određenoj ruti
o
Meteorološki istraživački brodovi vrše opažanja atmosfere
o
Geoistraživački brodovi opremljeni su za radove na dnu mora, vađenje sedimenata i obradu u posebnim radionicama
EKSPEDICIJA BRITANSKE KORVETE CHALLENGER (1872-1876)
o
Challenger je parna korveta britanske mornarice kojom su u razdoblju od 1872. do 1876. godine vršena znanstvena
istraživanja u sva tri oceana
o
Ekspediciju su vodili škotski prirodoslovac sir Charles Wyville Thomson i poznati kanadski biolog John Murray
o
Istraživanja su počela 1873. godine u sjevernom i južnom Atlantiku, 1874. godine nastavljena su u morima oko
Antarktike, u Indiku te u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Pacifika, a 1875. godine istraživanja su se bazirala
samo na Tihi ocean dok su zaključna istraživanja provedena u Atlantiku 1876. godine
o
Ekspedicija je na istraživanjima mora provela 3 godine i 7 mjeseci, prešla je put od 128 tisuća kilometara morskim
prostranstvima i izvršila egzaktno mjerenje dubina na 362 postaje te registrirala temperature i ostala svojstva mora

EKSPEDICIJA NOVOG BRITANSKOG BRODA CHALLENGER (1950-1952)

o
Ekspedicija je krenula iz luke Portsmouth 1950. godine i prolaskom kroz Panamski kanal dospjela u San Diego i nastavila
uz obale Britanske Kolumbije prema Aljaski
o
1951. godine ploveći u smjeru Havaja ekspedicija je na 46°46'N i 130°49'W otkrila ispod razine mora na dubini do 2700 m
uzvišenje strmih strana nalik vulkanskoj kupi
o
Tijekom mjerenja zvučnim dubinomjerom uočene su smetnje koje je izazivao podeblji sloj planktona zbog čega je
ekspedicija odredila i vertikalne migracije planktona tijekom dana i noći

EKSPEDICIJE POSEBNOG BRITANSKOG RATOG BRODA CHALLENGER

o
Posebni brod britanske ratne mornarice Challenger sagrađen je 1984. godine i opremljen za dubokomorska istraživanja
o
Brod je primarno namijenjen za potrebe ratne mornarice, no iznimno je upotrebljavan i u specifičnim znanstvenim
istraživanjima

EKSPEDICIJE DRUGIH ISTRAŽIVAČKIH BRODOVA

o
NAOS (North Atlantic Ocean Stations) obavlja redovita sinoptička motrenja u sjevernom Atlantiku od 1948. godine
o
Monster je engleska plutača s uređajima za automatsko otkrivanje tropskih ciklona i radio-prijenosom podataka
o
FLIP (Floating Instrument Platform) je američka plutajuća platforma u obliku broda za mnogovrsna oceanografska
istraživanja, posebice mjerenje snage valova i prijenosa energije prema dubini
o
BIOS je bioistraživački brod Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je opremljen za satelitsku navigaciju te za
biološka, fizičko-kemijska, meteorološka i geološka istraživanja
o
Meteor je njemački ekspedicijski brod koji je izvršio intenzivna istraživanja u prostoru južnog Atlantika – mjerio je dubinu
oceana eholotom i točno odredio 67 tisuća dubina, sakupio je oko 7000 uzoraka morskog dna i donio nove
podatke o Srednjoatlantskom oceanskom hrptu
GLOMAR CHALLENGER
o
Glomar Challenger (Global Marine Challenger) je američki oceanografski brod, prvi istraživački brod s tornjem za
bušenje morskog dna te seizmička i geomagnetska mjerenja
o
Brod ima mogućnost dinamičkog pozicioniranja koje se postiže pomoću ultrazvučnog električnog uređaja koji omogućuje
da se brod zadržava okomito nad bušotinom i pri vjetru od 40 čvorova, struji od 2 čvora i valovima visine 4 m
o
1959. godine na Prvom međunarodnom oceanografskom kongresu u New Yorku odlučeno je da se buši morsko dno do
sloja Moho-diskontinuiteta – projekt Moholea
o
Ekspedicija Glomar Challenger ustanovila je da je oceanska kora geološki mlađa od kontinentske kore
o
Ekspedicija Glomar Challenger izvršila je najpotpunija istraživanja podmorja i potvrdila teoriju globalne tektonike u
objašnjenju lupinaste građe Zemlje te nastanka georeljefa
RELJEF DNA MORA

o
Reljef dna mora u vezi je s važim etapama razvoja Zemlje
o
Nastanak Zemlje u šest etapa:
o
Zemlja je prvotno bila svjetleća užarena kugla s temperaturom oko 4000°C, tijekom vremena je počelo postupno
hlađenje i prijelaz iz plinovitog u tekuće stanje – okoliš je bio ispunjen teškim plinovima, otopljenim
mineralima i vodenom parom
o
kad se temperatura snizila na 1000°C, u otopini je nastupilo diferenciranje – teže tvari kao željezo tonule se
prema unutrašnjosti dok su se lakše izdizale na površinu tvoreći prvu koru Zemlje
o
postupno su se dograđivali najstariji dijelovi oblikujući novu koru čemu je doprinosio snažan vulkanizam koji je
izbacivao velike količine lave preko tanke tek stvorene kamene kore
o
proces hlađenja zahvatio je pojas teških plinova odakle su se izdvojili pojedini minerali kao kvarc, feldspati i tinjci
koji izgrađuju prakoru – tako je postupno preko unutrašnje kore od bazalta nastala gornja kora od granita
o
Zemlja se i dalje hladila, temperatura u atmosferi pala je na manje od 400°C i pojavile su se stoljetne kiše
o
kad je temperatura na površini Zemlje pala ispod 100°C, sakupila se voda u izdubljenim dijelovima i tako su
nastala prva mora – pramore, a čvrsti dijelovi zbog rotacije su se okupili oko polova – kopnene pramase
o
Podjela mora s obzirom na udaljenost od kopna:
 neritik – obalni dio mora
 pelagik – pučinski dio mora

RAZVOJNI PUT MJERENJA DUBINA

o
Za upoznavanje reljefa dna mora preduvjet je bilo mjerenje dubina
o
Razvojni put mjerenja dubina:
 ronjenje na dah s ronilačkom opremom do 200 m dubine
 zvono za ronjenje
 slobodno-gibajući brodovi za ronjenje
 batiskaf i bentoskop – ronilice s motrilačkom komorom za jednog ili dva člana posade s mogućnostima
istraživanja podmorja u dubinama većim od 200 m
 Alvin – suvremeni brod sagrađen za rad u dubinama do 1800 m koji je 1966. godine sudjelovao u
operaciji vađenja hidrogenske bombe iz dubina u teritorijalnom moru Španjolske
 aluminaut – pomorski brod valjkastog oblika, kombinaciju podmornice i batiskafa, predviđen za rad
tročlane posade i dulji boravak u dubinama većim od 6000 m
  batiskaf Trieste – samostalna ronilica za vertikalno poniranje i uzdizanje na principu slobodnog balona
kojim je ljudska posada spuštena na najveću dubinu dna mora – Švicarac Jacques Piccard i
Amerikanac Donald Walsh spustili su se 23. siječnja 1960. na dotad najveću izmjerenu dubinu
mora – 10 916 m u Marjanskoj brazdi u blizini otoka Guam
o
Novija i pouzdanija tehnika mjerenja dubina započinje izumom eholota koji na ehogramima otkrivaju stvarnu dubinu i
izgled reljefa na dnu mora i oceana
o
Razvojne etape mjerenja dubina:
 linijsko mjerenje dubina – dobivanje vertikalnog razmaka između broda i dna mora
 određivanje površine i oblika dna – kosim odašiljanjem zvučnih valova pomoću posebnog uređaja snima
se površinski dio dna mora odakle se dobiva predodžba o topografiji tj. reljefu na dnu mora
 određivanje strukture određenog dijela na dnu ili ispod dna mora – takvo istraživanje vrši ekspedicija
Glomar Challenger bušeći Zemljinu koru na dnu mora
BATIMETRIJSKE KATEGORIJE
o
Supralitoral – do maksimalnog dosega plime
o
Eulitoral – između najvišeg i najnižeg vodostaja mora
o
Sublitoral – do 200 m dubine
o
Batijal – između 200 i 4000 m dubine
o
Abisal – između 4000 i 6000 m dubine
o
Hadal – ispod 6000 m dubine

RELJEF MORSKOG DNA

o
Glavne reljefne cjeline su kontinentski rub, dubokomorski bazeni i oceanski hrptovi
o
Kontinentski rub obuhvaća oko 17% površine dna mora
o
kontinentski plićak ili šelf – dio morskog dna od obale prema pučini s blagim nagibom 1.9‰ ili 0°07' koji se
pruža do prijelomnice koja se nalazi na prosječno 135 m dubine
 dio podmorja u kojem se isprepliću i očituju najjače međusobni utjecaji mora i kopna
 podrazumijeva pojas plitkog mora u pravilu do 200 m, ali iznimno i do 600 m dubine
 izgled plićaka ovisan je o geografsko-geološkoj strukturi susjednog kopna
 na plićaku mogu biti potopljeni zaravnjeni dijelovi kopna (terase), ušća i doline tekućica, brežuljkasti reljef
 najveću površinu ima šelf Sjevernog ledenog mora
o
kontinentska strmina – dio kontinentalnog ruba obilježen izrazitijim nagibom prema dubokomorskiom bazenima
 pruža se od prijelomnice do 1-5 km dubine
 nagib morskog dna varira između 25 i 100‰, a srednji nagib je 4°
 nagib u Atlantiku je oko 3° dok je u Pacifiku iznad 5°
 kod nagiba većih od 3° javljaju se kanjoni
o
kontinentsko podnožje ima manji nagib od strmine i završava abisalnom ravnicom
o
Podmorske doline i kanjoni
o
Dubokomorska uzvišenja – oceanski hrptovi ili lanci (središnji i rubni) prostiru se na dužini oko 80 000 km i zapremaju
površinu od 40 milijuna kvadratnih kilometara ili čak 11% površine dna svjetskog mora
o
uspinju se s dna dubokog mora i do nekoliko tisuća metara mjestimice i iznad razine mora
 o
najcjelovitija su morfotektonska struktura i najveći planinski sustav na Zemlji
o
postojanje oceanskih hrptova utvrđeno je u drugoj polovici 19. stoljeća tijekom polaganja telegrafskih kabela
između Europe i SAD-a
o
sredinom 20. stoljeća potvrđeno je različitim istraživanjima da se takve strukture pružaju i po dnu Tihog i
Indijskog oceana, a u novije vrijeme i da se pružaju po dnu mora polarnih krajeva
o
najnovija istraživanja ustanovila su da hrptovi tvore jedinstveni planetarni sustav na tektonski labilnom dijelu
Zemljine kore
o
guyot – krnja podmorska planina nastala abrazijom vrha koji se nalazio iznad vode te je on sad uravnjen
o
Dubokomorski jarci

UTJECAJ GLOBALNE TEKTONIKE NA RELJEF DNA MORA

o
Zemljina kora prema teoriji globalne tektonike obuhvaća više ploča različitog reda veličine za čija su gibanja bitna dva
gornja sloja strukture Zemljine unutrašnjosti:
 litosfera – obuhvaćaju koru i gornji plašt gdje se zbivaju tektonske promjene uzrokovane pokretljivošću
astenosfere
 astenosfera – srednji plašt koji je u žitkom, usijanom stanju preko kojeg se gibaju litosferne ploče
o
Ploče se stalno gibaju i razmiču u različitim smjerovima
o
rubovi ploča su žarišta tektonskih aktivnosti
o
sudaranjem ploča dolazi ili do dizanja jedne na drugu (spreading) ili do tonjenja (subdukcije) jedne pod drugu
o
ploča koja tone, tone prema unutrašnjosti gdje se vrši razgradnja ploče
o
Iz starosti geomagnetskih anomalija može se doznati brzina gibanja razmicanja ili širenja ploča – ta se brzina regionalno
mijenja u rasponu od 1 do 10 cm godišnje, ovisno o količini i vremenu obnove nove rastaljene tvari iz
astenosfere
o
Oceanska kora je bazaltna, debljine 7 do 10 km, a prosječna gustoća joj je 3.0 g/cm 3
o
Kontinentska kora je granitna, debljine oko 35 km, a gustoća raste od 2.67 g/cm 3 blizu površine do 2.8 g/cm3 ispod
planina, a prosječna je 2.7 g/cm3
o
Budući da astenosfera ima gustoću oko 3.3 g/cm 3, oceanska i kontinentska kora plivaju na njoj
o
s obzirom na gustoću oceanska bi kora trebala biti uronjena u astenosferu 91%, a kontinentska 81% međutim
uronjene su manje zbog uzgona u astenosferi zbog topline – tek oko 55% kontinentske kore je
uronjeno u astenosferu
o
Struktura oceanskih hrptova, središnjih i rubnih, određena je riftogenom zonom koja se sastoji od središnje pukotine
(riftogene doline) iz koje izbija magma, bočne zone i grebenskih dijelova s tranformnim rasjedima
o
Razmicanjem ploča u horizontalnom smjeru stvaraju se zone prirasta ili akrecije što je praćeno stalnim izbijanjem magme
koja se hlađenjem pretvara u lavu i na taj način dolazi do pucanja odnosno horizontalnog širenja dna mora i
stvaranja nove kore
o
Primjer Atlantika: prije 200 milijuna godina Euroazija, Afrika i Amerika pripadale su zajedničkom prakontinentu, ocean je
nastao kad se kopno u velikim rovovima otvorilo i nastala se ispunila vodom
o
Primjer Pacifika: u dubokomorskim rovovima pred zapadnim obalama Južne Amerike i istočnim obalama Azije razgrađuje
se oceanska kora tonući u astenosferu dok se rubovi kopna nabiru uz aktivni vulkanizam praćen potresima
o
Primjer Sredozemlja: Afrička i Euroazijska ploča gibaju se jedna prema drugoj i od prijašnjeg globalnog mora nastalo je
unutrašnje Sredozemno more
o
Primjer Crvenog mora: razilaženjem kontinentske more uzrokovanim aktivnim vulkanizmom i recentnim potresima
Crveno more postaje šire, Arapska ploča se udaljava, a iz brojnih uzdužnih pukotina izbija bazaltna magma
stvarajući novu koru Zemlje
o
Primjer Himalaja: postojanjem dvaju tangencijalnih potisaka nestaje ocean, a nastaje gorje, planinski sustav Himalaja
o
U tjemenu oceanskih hrptova dolazi do tektonskog rasjedanja u obliku velikih rovova – riftogeni žljebovi kojima širina
varira od 20 do 50 km
o
Osim uzdužnih lomova naglašeni su i poprečni transformni rasjedi koji predstavljaju vodoravni pomak između ploča – na
tim mjestima stalno se stvara nova kora od bazalta i širi se ocean

PLIĆACI
o
Plićaci su prvi dio kontinentskog ruba koji prelaze u podmorje
o
Šelf je morfogenetski dio kopna
o
Širina plićaka koleba od nekoliko kilometara do 1700 kilometara
o
Plićaci su tijekom geološke prošlosti bili najveći sedimentacijski areali čija se debljina mjerila u kilometrima
o
U plićacima se kriju različite sirovine – nafta, zemni plin, minerali, pijesak i ostali građevinski materijali
o
Plićaci su važna ribolovna područja budući da se tamo okupljaju ribe i tamo se nalaze njihova mrjestilišta
o
Mrkjenta – specifičan tamni morski krajolik u vertikalnoj raščlanjenosti obalnog reljefa (u zoni morskih mijena žive
tamne alge koje taj prostor između oseke i plime obilježavaju izrazito smeđe-crnom bojom)

Vat krajolik
o
Na obalama sjevernog mora i na europskom plićaku radom morskih mijena nastao je specifičan vat krajolik
o
Vat krajolik – amfibijski krajolik na obalama s ekstremnim morskim mijenama koje su dnevno dva puta u vrijeme plime
preplavljene morem i dva puta dnevno u vrijeme oseke ponovno su iznad razine mora
o
Vat je tip reljefa na ravnim i plitkim obalama u pijesku i mulju nastao strujanjem mora između srednje vodostaja oseke i
srednjeg vodostaja plime
o
U vat reljefu česte su priele – žljebasta udubljenja različitog reda veličine
o
Sedimenti u vat krajoliku potječu od tala na dnu mora s organizmima i od riječnih nanosa koji su pretaloženi radom plime
i oseke te valova mora
o
Vat je kao biotop najgušće naseljen prostor živim bićima s biomasom od 300 g/m 2 i velikom plodnošću (većom od
plodnosti najboljih oranica)
o
Vat krajolik je u tropima životni prostor za mangrove vegetaciju
o
Najveću površinu vat zauzima u plićaku Sjevernog ledenog mora

Marš krajolik
o
Marš su naplavine od sitnog pijeska i mulja nataložene na povišenom terenu koji je iznad utjecaja visokog plimnog vala
o
Marš uz ušća rijeka je riječni marš, a na obalama mora morski marš
o
Materijal od kojeg je nastao marš potječe ponajprije od tekućica – mineralni i organski materijali koji se brzo razluče pod
utjecajem slane vode
o
Marš nastaje od sitnog nanosa koji su pretaložile struje morskih mijena i odlagale u zatvorenim kutovima zaljeva
o
preko finog pješčanog sedimenta između obala i otoka gdje je inače raširen vat krajolik na pojedinim mjestima je
odlagan mulj
o
kasnije su se na tom mulju pojavile biljke koje su zadržale tlo tako da je dno tijekom vremena ostalo na suhom
zemljištu iznad srednjeg vodostaja mora
o
taj prirodni proces ubrzan je hidrotehničkim zahvatima (gradnja nasipa za zaštitu od provala mora), a
agromelioracijama je pretvoren u marš, plodno poljoprivredno tlo

OBALE

o
Granični prostor koji obuhvaća dio Zemljine kore, dio mora i najniži dio atmosfere – obalni okoliš
o
Obala – manje ili više širok pojas graničnog ruba između kopna i mora
o
Čimbenici koji utječu na širinu obalnog pojasa su oscilacije vodostaja i nagnutost kopnenog ruba iznad razine mora i
ispod nje – najveća širina u horizontalnom smjeru bit će na niskim i ravnim obalama gdje su velike razlike u
visini između oseke i plime
o
Prema radu valova i utjecaju morskih mijena, obala se određuje kao rubni pojas između mora i kopna čija se širina prema
kopnu poklapa s granicom morfoloških djelovanja valova, a prema moru s dosegom najnižeg stanja i utjecaja
oseke
o
Budući da je duljina obala danas 285 tisuća kilometara, obale su najrašireniji krajolik na Zemlji
o
Sjeverna Amerika, Europa i Azija imaju razvedene obale dok su obale Afrike, Južne Amerike , Antarktike i Australije
slabije razvedene
o
Koeficijent razvedenosti – brojčani odnos između stvarne dužine i najkraće udaljenosti mjeren izravno od početne do
završne točke na obali

PRIRODNE OBALE
o
Prirodne obale nastaju prirodnim procesima, stalnim promjenama razine mora
o
Prirodne obale osim regresijom i transgresijom mijenjaju se i širenjem delti te erozijom i abrazijom
o
na smanjenje delti utječu gradnje umjetnih nasipa, pregrađivanja kopna i hidrotehnički zahvati za odvodnjavanje
o
Ekosustav mnogih obala je ugrožen zbog sveopće naseljenosti i masovnog turizma te koncentracije industrije na obalama
o
Obale su najgušće naseljeni prostori na Zemlji
o
Na obalama su se razvili najveći gradovi suvremenog svijeta: New York, Los Angeles, San Francisco, Buenos Aires,
Roterdam, London, Hamburg, Calcutta, Mumbai, Singapur, Hong Kong, Sydney, Tokyo

UMJETNE OBALE
o
Umjetne obale su obale antropogenog podrijetla nastale nasipavanjem plićaka za raznovrsne potrebe suvremenog
društva
o
Polderi – isušeni dijelovi plitkog mora koji su hidrotehničkim zahvatima i agromelioracijom pretvoreni u plodno tlo za
proizvodnju poljoprivrednih kultura
o
Gradnjom nasipa ograđuju se dijelovi mora, a pomoću električnih crpki vrši se isušivanje
o
Površina poldera ispresijecana je kanalima za odvodnjavanje
o
Nasipi su široki do 100 m i visoki do 15 m, razina poldera je i do 5 m ispod razine mora

SVOJSTVA MORA

o
Među svojstva mora spadaju temperatura i tlak mora, salinitet, osvjetljenje i boja mora
o
Jedno od sekundarnih svojstava mora je gustoća morske vode
o
piknoklina – ploha koja odvaja dva sloja morske vode različite gustoće

SLINITET MORA
o
Salinitet – količina otopljenih soli u moru izražena u promilima
o
Od soli u morskoj vodi prevladavaju kloridi (88.7%), a slijede sulfati i karbonati
o
U morskoj vodi najviše se osjeća natrijev klorid ili kuhinjska sol i magnezijev sulfat ili gorka sol
o
Specifično obilježje saliniteta mora je stalan međusobni omjer količine pojedinih soli bez obzira na ukupnu količinu i
mjesto uzorkovanja (bilo na površini ili iz dubljih dijelova)
o
Salinitet se određuje metodama aerometriranja i titriranja, a u novije vrijeme metodom mjerenja elektroprovodljivosti
o
Prosječna slanoća mora iznosi 35‰ što znači da je u 1 kg morske vode otopljeno 35 g soli
o
Najveći prosječni salinitet ima Atlantski ocean (35.4‰) jer je najuži u ekvatorskom dijelu, a najširi u suptropskom pojasu
o
Tihi i Indijski ocean najvećim su dijelom u ekvatorijalnoj zoni pa im je slanoća 34.9‰ odnosno 34.8‰
o
Raspodjela saliniteta na površini mora predočava se izohalinama, a vertikalna raspodjela halobatama

Raspodjela saliniteta na površini mora

o
Najveća površinska slanoća zabilježena je u morima unutar većih kopnenih struktura, posebice u suptropskim i tropskim
geografskim širinama gdje je isparavanje veće od količine padalina i nema mnogo tekućica
o
Crveno more – 37-42‰, Perzijski zaljev – 37-39‰, Sredozemno more – 38-39‰
o
Najmanja površinska slanoća zabilježena je u morima polarnih krajeva i u krajevima umjerenih geografskih širina s
pozitivnom bilancom slatke vode
o
U morima oko Antarktike zbog ledenog pokrova i u arktičkom bazenu zbog leda i dotoka tekućica raspodjela saliniteta na
površini otvorenog mora koleba od 29-32‰, a u priobalnim dijelovima od 0-10‰
o
Baltičko more ima salinitet 2-7‰, a na njega utječe veća količina padalina i veće pritjecanje slatke vode od isparavanja te
otežana razmjena morske vode kroz plitke prolaze s oceanom
o
Salinitet je vrlo velik u suptropskoj zoni pasatnih vjetrova gdje količina isparavanja premašuje količinu padalina
o
Salinitet je osjetno smanjen u ekvatorijalnim dijelovima gdje je količina padalina veća od isparavanja
o
Salinitet se smanjuje u umjerenim geografskim širinama, subpolarnim i polarnim morima zbog manjeg isparavanja i veće
količine leda
o
Salinitet je općenito razmjeran veličini isparavanja mora i obrnuto razmjeran količini padalina i dotoku slatke vode s
kopna
o
Morske struje znatnije mijenjaju raspodjelu saliniteta

Vertikalna raspodjela saliniteta morske vode

o
Vertikalna raspodjela saliniteta mijenja se do 1500 m dubine, a nakon te dubine slanoća ostaje ista
o
Haloklina – ploha koja odvaja dva sloja različitog saliniteta
o
Tipovi vertikalne raspodjele saliniteta:
o
ekvatorski tip – slanoća je na površini smanjena zbog padalina, naglo se zatim povećava do 100 m dubine gdje
dostiže najveću vrijednost zahvaljujući utjecaju slanije vode iz tropskih širina
o
tropski tip – krajevi svjetskog mora s najvećom slanoćom su u zoni pasatnih vjetrova koja se uglavnom poklapa s
predjelima negativne bilance slatke vode pa se slanoća kreće iznad 35‰, brzo se smanjuje od površine
mora do 1000 m dubine, a zatim je do dna gotovo bez promjena
o
subpolarni tip – slanoća kolega od 33 do 35‰ od razine mora do 1500 m dubine, a dalje je stalna
o
polarni tip – slanoća se brzo mijenja u gornjih 200 m dubine dok se u dubljim dijelovima kreće oko prosjeka
(35‰)
Hipoteze o porijeklu saliniteta mora
o
Slanoća mora je nastala u doba izdvajanja Zemlje kao zasebnog planeta – iz tadašnje atmosfere kad se temperatura
spustila ispod 374°C, pojavile su se vrele kiše koje su spirale kopno i odnosile u mora sve kemijske elemente
koji čine otopinu današnje morske vode
o
Slanoća mora je potekla iz Zemljine unutrašnjosti – tekuća voda s ondašnjeg kopna zajedno s parama, plinovima i
drugim rastaljenim tvarima iz plašta Zemlje odredila je sastav mora i njegovu slanoću

PLINOVI U MORU
o
More je bogato plinovima kao i atmosfera
o
Plinovi u more dospijevaju izravno iz atmosfere, donose ih tekućice s kopna, stvaraju se u moru (bioekmijskim
procesima) ili su izravno oslobođeni prilikom podmorskih vulkanskih erupcija
o
Najzastupljeniji plinovi su dušik, kisik, argon i ugljični dioksid kao i u atmosferi, no različiti su im omjeri (odnos kisika i
dušika je 1:2, a ugljični dioksid je 30-50 puta zastupljeniji nego u atmosferi)
o
Ugljikov dioksid se u moru veže za vodu i prelazi u ugljičnu kiselinu koja je bitna za život u moru
TEMPERATURA MORA
o
Temperatura mora je najvažnije fizičko svojstvo mora
o
Na temperaturu mora izravno utječe Sunčevo zračenje koje do mora dolazi kao direktna i difuzna radijacija – dio te
radijacije reflektira se natrag u atmosferu, a dio se apsorbira i taj dio izravno utječe na zagrijavanje morske
vode
o
Temperatura mora zavisi o količini upijene elektromagnetske radijacije i trajanju insolacije
o
Najviše toplinske energije od Sunca more upije u tropima, najmanje u polarnim krajevima
o
More stalno razmjenjuje dobivenu toplinu s okolišem
o
kad je more toplije od zraka, tada ono izdaje toplinu u atmosferu
o
kad je more hladnije od zraka, onda prima toplinu iz zraka
o
Bilanca topline mora – odnos između količine topline koja ulazi u more i količine topline koju more predaje u različitim
toplinsko-dinamičkim procesima
o
More je najveći spremnik topline na Zemlji i glavni regulator atmosferskih procesa

Površinska raspodjela temperatura mora

o
Na sjevernoj hemisferi prosječna temperatura mora na površini je 19.2°C, a na južnoj hemisferi 16.0°C
o
Površinski dijelovi mora na sjevernoj hemisferi topliji su u prosjek od površinskih dijelova mora na južnoj hemisferi što je
uvjetovano geografskom raspodjelom kopna i mora na sjevernoj i južnoj hemisferi
o
More se sporije grije i sporije hladi od kopna
o
Na južnoj hemisferi sva tri oceana su izložena otvorenom utjecaju antarktičkog ledenog pokrova odakle stalan dotok
hladne vode rashlađuje okolna mora
o
Mora na sjevernoj hemisferi mnogo su manje izložena hladnim polarnim utjecajima od mora na južnoj hemisferi
o
Morske struje prenose goleme količine toplinske energije iz nižih geografskih širina u više i zagrijavaju mora u umjerenim
i hladnim geografskim širinama
o
Raspodjela temperature na površini mora predočava se grafički hidroizotermama
o
hidroizoterma od 20°C obuhvaća više od polovice svjetskog mora
o
najviše srednje godišnje temperature mora (više od 26°C) sjevernije su i južnije od geografskog ekvatora –
hidrotermički ekvator ili crta najviših temperatura na površini svjetskog mora koleba tijekom vremena
između 8°S i 10°N
o
raspodjela hidroizoterma gušća je na sjevernoj nego na južnoj hemisferi, a vrijednosti srednjih godišnjih
temperatura opadaju od ekvatora prema polovima
o
na južnoj hemisferi južnije od 40°S raspodjela hidroizoterma je gotovo paralelna
o
na sjevernoj hemisferi sjevernije od 35°N prevladava zonalna raspodjela hidroizoterma
o
Najvišu srednju godišnju temperaturu na površini mora ima Tihi ocean – 19.1°C, Indijski ocean ima 17.1°C, a Atlantski
ocean 16.9°C što je odraz strukture njihovih bazena – najveća površina Pacifika je u tropima gdje je najveće
zagrijavanje dok je kod Atlantika upravo obrnuto
o
Prosječna godišnja temperatura svjetskog mora na površini iznosi 14.7°C što je za 3°C više od prosječne temperature
zraka
o
Na ¾ površine svjetskog mora amplituda temperature je manja od 5°C
o
Najviše temperature zabilježene su u Perzijskom zaljevu – 36°C, a najniže u morima oko Antarktike – -2°C
o
Najveća dnevna kolebanja temperature mora zbivaju se u tropima i to za vrijeme ljetnih tišina (1°C)
o
Najizrazitija godišnja kolebanja temperature na površini mora očituju se u umjerenim širinama gdje razlike dostižu 12°C
u Pacifiku
o
U morima polarnih krajeva godišnja kolebanja smanjuju se na 2°C
o
Najviše i najniže godišnje temperature mora nastupaju kasnije od najviših i najnižih temperatura zraka – na sjevernoj
hemisferi najviše temperature su u kolovozu, a najniže u veljači dok je na južnoj hemisferi obratno
o
Kad je zrak topliji od mora, isparavanje je malo i kiša je rijetkost (u proljeće), ujesen je more toplije i jače isparava pa je
vrijeme kišovitije
o
Srednja temperatura mora u cjelini je 3.8°C

Dubinska raspodjela temperatura mora

o
Toplina se iz površinskog dijela mora prenosi u dubinu kondukcijom i konvekcijom
o
Vertikalna raspodjela temperature u moru predočava se termobatama koje pokazuju hod temperature od površine do
određene dubine ili do dna mora
o
Raspodjela termobatičnih linija u pojedinim dijelovima svjetskog mora vrlo je različita jer podliježe geografskim i
lokalnim specifičnostima te vremenskim i klimatskim kolebanjima
o
Dnevne promjene temperature mora opažaju se redovito do dubine od 25-30 m, izuzetno do 50 m dubine
o
Godišnje promjene temperature mora opažaju se do 300-400 m dubine mora
o
Vertikalni gradijent temperature u moru – opadanje ili porast temperature s dubinom mora
o
Na pučini oceana umjerenih geografskih širina postoje dva termodinamička sloja: topli na površini mora i hladni prema
dnu mora, a između njih je termoklina – prijelazni sloj skoka temperature
o
Pri raspodjeli temperatura u odijeljenim morima koja razmjenjuju morsku vodu kroz tjesnace, iznad plitkih zaljeva i
preko različitih elemenata podmorskog reljefa opažaju se određene specifičnosti
o
izotermija mora – pojava da stupac morske vode ima jednaku temperaturu bez obzira na dubinu
 primjer raspodjele temperature mora s obje strane Gibraltarskih vrata između Atlantika i Sredozemnog
mora
 temperatura u Atlantiku i Sredozemnom moru paralelno opada do dubine Gibraltarskog praga oko 400
m
 od dubine praga pa do dna Atlantika temperatura nastavlja padati
 u Sredozemnom moru temperatura ispod dubine praga ostaje ista, ne mijenja se
o
U tropskim i morima umjerenih širina vertikalne promjene temperature najveće su do 300-400 m dubine, a dalje s
dubinom su sve manje
o
U polarnim morima temperatura površinskog sloja je do -1.8°C u južnim morima i blizu 0°C u sjevernim temperatura se
zatim povisuje do 0.5°C u južnim i do 2°C u sjevernim morima do 200 m dubine, a dalje opet opada i na 800 m
dubine dostiže 0°C na dnu je -1°C do -2°C
o
Najdublji dijelovi svjetskog mora toplinu dobivaju iz unutrašnjosti Zemlje

TLAK I KOMPRESIBILITET MORA

o
Tlak mora važan je za otapanje plinova i njihov prijelaz iz atmosfere u hidrosferu
o
Razina mora mijenja se izmjenom tlaka – povećanjem tlaka za 100 Pa (1 mbar) opada razina mora za 1.33 cm
o
S povećanjem tlaka zgušnjava se more – dolazi do kompresibiliteta ili stlačivanja
o
Kompresibilitet veće značenje ima u vrlo dubokim dijelovima mora

ŠIRENJE ZVUKA U MORU

o
Širenje zvuka u moru ovisi o raspodjeli temperature, salinitetu, tlaku, otopljenim plinovima i dodatnim tvarima
organskog i anorganskog podrijetla
o
Brzina zvuka u moru smanjuje se s dubinom, a povećava se s povišenjem temperature i povećanjem slanoće i tlaka
o
Brzina širenja zvuka u moru je 1400 do 1500 m/s
o
Bitna je kod upotrebe sonara i ultrazvučnih dubinomjera

OSVJETLJENJE, PROZIRNOST I BOJA MORA

o
Osvjetljenje mora ovisi o visini Sunca, količini reflektirane radijacije i stanju površine mora
o
Što je kut visine Sunca veći i more uzburkanije, veći dio svjetlosne energije prodire u more
o
Kad Sunčeve zrake dođu do površine mora, dio zraka se reflektira, a dio se lomi i ulazi pod većim kutom od upadnog
o
U moru može doći do difuzije ili raspršenja svjetlosnih zraka od različitih čestica te do apsorpcije svjetlosnih zraka
o
Apsorpcijom svjetlosnih zraka one se preobražavaju u toplinsku, a manji dio u kemijsku energiju koja omogućava
fotosintezu
o
Ekstinkcija – slabljenje svjetlosti kroz more zbog apsorpcije i difuzije
o
Domet prodiranja Sunčeve radijacije u moru ovisi o valnoj duljini
o
More je vrlo prozirno za ljubičasti, plavi, zeleni i žuti dio spektra, a mnogo manje za crveni dio spektra dok je za
infracrveno zračenje prozirnost gotovo nikakva
o
Raspršivanje svjetlosnih zraka raste s opadanjem valne duljine dok se istodobno smanjuje apsorpcija zraka
o
¾ svjetlosnih zraka more apsorbira već u prvom centimetru dubine
o
Topla i slanija mora imaju veću prozirnost od hladnijih mora budući da su siromašnija planktonom
o
Relativna prozirnost – vidljivost Sekijeve ploče ili bijelog diska promjera 30 cm na odgovarajućoj dubini
o
Najveću prozirnost ima Sargaško more – 66.5 m
o
Prozirnost se smanjuje od ekvatora (60-40 m) prema polovima (5-20 m)
o
Sredozemno more (60 m) i Jadransko more (56 m) karakterizira velika prozirnost
o
Boja mora ovisi o intenzitetu upijanja i raspršivanja svjetlosnih zraka te o dubini i okolišu
o
Plava odnosno kobaltomodra boja je osnovno svojstvo mora
o
Što je more siromašnije planktonom i drugim primjesama, to mu je boja više odraz trenutačna vremena i boje neba
o
Modra boja je znak siromaštva biomase u moru, no to je privlačni faktor za turizam

GIBANJA MORA

RAZINA MORA
o
Razina mora – izravni doticaj površina mora i atmosfere
o
Na razinu mora utječu sila gravitacije Sunca i Mjeseca, raspodjela Sunčeve radijacije na površini mora atmosferski
procesi, geodinamika preko tektonskih gibanja i geotermički procesi
o
Razina mora uzima se kao mjerilo za određivanje nadmorske visine na kopnu i dubina na moru
o
Geodetska nula – prosječna vrijednost stanja mora u vremenskom razmaku od 20 godina dobivena iz srednje razine
mora (služi za određivanje nadmorskih visina)
o
Hidrografska nula – razina mora pri najnižem izmjerenom vodostaju (služi za određivanje dubina mora)
o
Razlike u srednjoj razini mora posljedica su različitih privlačnih sila većih kopnenih masa
o
Razina mora slijedi oblik geoida, odnosno podmorskog reljefa

Kretanje razine mora

o
U posljednjih 20 000 godina razina mora povećala se za 100 m
o
Danas se razina mora povećava, no intenzitet porasta je različit
o
U razdoblju od 1900. do 1964. godine razina mora se povisila za 10 cm
o
Jedan od razloga trenutnog rasta razine mora je opće zatopljenje na Zemlji kojim je pospješeno kopnjenje ledenih
pokrova na Antarktici i na Arktiku
o
Na povećanje razine mora mogle su utjecati i promjene u reljefu morskog dna koje su uvjetovane geodinamičkim
procesima u kori i plaštu Zemlje

Kolebanje razine mora

o
Tijekom geološke prošlosti razina mora mijenjala se zbog tektonskih sedimentacijskih i glacijalnih uzroka
o
Transgresija – napredovanje mora prema kopnu
 svaki mlađi sloj zauzima veće prostranstvo od prethodnog sloja
o
Regresija – povlačenje mora s kopna
 svaki mlađi sloj zauzima manje prostranstvo od starijeg sloja
o
Inundacija – trajanje vode nad određenim prostorom
o
Emerzija – prestanak morske sedimentacije jer je prostor izvjesno vrijeme iznad razine mora
o
Ingresija – prodiranje mora na kopno epirogenetskim ili eustatičkim promjenama razine mora
o
Eustatizam – mehanizam kolebanja razine mora koji je uvjetovan promjenama u vodnom režimu oceanskih udubljenja
o
Izostatizam – teorija o hidrostatičkoj ravnoteži pojedinih dijelova Zemlje
o
u dubini Zemlje kore postoji tzv. poravnana površina ili ravnotežna ploha u smjeru koje bi svi blokovi (dijelovi
kopna) pokazivali isti hidrostatički tlak
o
polazi se od toga da je sial (gornji sloj Zemljine kore) specifično lakši i da pliva po specifično težoj simi (donjem
sloju Zemljine kore)
o
Glacioizostatizam – pojava regionalnog ili lokalnog kolebanja razine mora uvjetovana postojanjem odgovarajućeg
ledenog pokrova
o
s porastom debljine ledenog pokrova na kopnu raste i njegova masa što izaziva određeno spuštanje kopna
o
taljenjem debljeg ledenog pokrova, kopno se izdiže
 o
tijekom ledenih doba snižavala se općenito razina mora dok se tijekom toplih razdoblja u geološkoj prošlosti
razina mora povećavala
o
Glacioeustatizam – pojava dizanja globalne razine mora pod utjecajem taljenja ledenih pokrova na Zemlji
o
Razina mora u posljednjem ledenom dobu bila je niža 90 do 100 m od sadašnjeg stanja
o
Razlika srednje godišnje temperature na Zemlji od 1°C uvjetuje povišenje razine mora za 60 cm
o
Danas je prosječna dubina mora 3790 m, a prosječna visina kopna 875 m

STRUJANJE MORA
o
Strujanje mora – pretežno horizontalno i stalno premještanje masa mora na velike udaljenosti od ekvatorskih širina do
polarnih krajeva
o
Smjer morske struje određuje se pravcem kamo teče struja i on je obrnut od smjera vjetra
o
Stalnost struje – obuhvaća promjene smjera i brzine, a izražena je u %
o
Uzroci morskih struja:
o
unutrašnji uzroci: tlak mora koji nastaje zbog vjetrom nagomilanih masa mora i razlika u temperaturi i slanoći
o
vanjski uzroci: porivna sila vjetra, plimotvorna sila, promjena tlaka zraka
o
sekundarni uzroci: trenje i devijacija zbog rotacije Zemlje
o
Prema položaju morske struje mogu biti površinske, dubinske, intermedijarne (međuvodne), pridnene, obalne, pučinske…
o
Klasifikacija morskih struja prema stalnosti: postojane (stalne, pasatne), periodičke (sezonske, monsunske), povremene
(slučajne, zbog iznenadnog vjetra)
o
Klasifikacija morskih struja prema vrsti gibanja: ciklonalne, anticiklonalne
o
Klasifikacija morskih struja prema fizičko-kemijskim svojstvima: tople, hladne, bočate, neutralne, vrlo slane
o
U oceanima su razvijeni zatvoreni sustavi strujanja mora sjevernije i južnije od ekvatora
o
Između sjeverne i južne ekvatorske struje teče povratna ekvatorska struja koja je najcjelovitije vidljiva u Pacifiku
o
U Pacifiku i Atlantiku razvijena su po dva kružna sustava strujanja mora kao posljedica stalnih pasatnih i zapadnih
vjetrova, u indiku je zbog raspodjele kopna i mora razvijen samo jedan kružni sustav strujanja mora
o
Antarktički strujni prsten najveći je generator hladnih morskih struja na Zemlji
o
Na Arktiku polarni istočni vjetrovi uzrokuju hladne morske struje koje struje uz istočne obale Grenlanda i Labradora te
kroz Beringov prolaz
o
U sklopu sustava ekvatorskih struja ustanovljene su Lomonosova potpovršinska struja u Atlantiku i Cromwellova
dubinska protustruja u Pacifiku
o
Termohalinski procesi uzrokuju vertikalna gibanja i morske struje manjih razmjera
o
Hladnije morske struje povoljnije djeluju na život u moru od toplih morskih struja

MORSKE MIJENE
o
Morske mijene – važna gibanja mora koja se opažaju u periodičkim vertikalnim promjenama razine mora kao plima i
oseka, ali i u vodoravnom premještanju masa mora kao struje plime i oseke
o
Plima – razdoblje izdizanja razine mora između najnižeg i najvišeg stanja mora
o
Oseka – razdoblje spuštanja razine mora između najvišeg i najnižeg stanja mora
o
Period morske mijene – vrijeme između dva uzastopna najviša ili dva najniža stanja mora
o
Prema periodu morske mijene mogu biti:
  poludnevne – dvije plime i dvije oseke u toku Mjesečeva dana (24h i 50min)
 dnevne – jedna plima i jedna oseka u toku Mjesečeva dana
 kombinirane – najčešće
o
Amplituda morske mijene – visinska razlika između najnižeg i najvišeg stanja mora
o
Najveća amplituda između plime i oseke izmjerena je u zaljevu Fundy u Kanadi – 21 m
o
Vertikalne promjene razine mora u vremenu bilježi mareograf
o
Privlačna sila Mjeseca glavni je uzrok plime i oseke, a utječe i Sunce, no Sunčev utjecaj je slabiji od Mjesečeva i iznosi
46% Mjesečeva utjecaja
o
utjecaji Sunca i Mjeseca mogu se poklopiti jedino između 28°N i 28°S
o
Najveće amplitude između morskih mijena su kad se Mjesec nalazi u perigeju (najbliži Zemlji), a najmanje su kad se
nalazi u apogeju (najudaljeniji od Zemlje)
o
Na morske mijene osim astronomskih utječu i geografsko-fizički uzroci: razvedenost obale, oblik zaljeva, dubina mora,
nagib dna
o
Velike amplitude plime i oseke najčešće su u zaljevima ljevkastog oblika na potopljenim ušćima tekućica
o
Pojave plime i oseke izrazitije su na obali nego na otvorenom moru i regionalno su vrlo različite
o
Doba sizigija – Sunce i Mjesec se nalaze u ravnini te su plima i oseka najveće – velika plima i velika oseka – žive morske
mijene
o
Doba kvadratura – Sunce i Mjesec su međusobno pod kutom od 90° te su plima i oseka najmanje – mala plima i mala
oseka – mrtve morske mijene
o
Lučko vrijeme – razdoblje od trenutka prolaza Mjeseca kroz meridijan do nastupa prve plime (u doba živih i mrtvih
mijena)

VALOVI MORA
o
Valovi mora – prividno gibanje površine mora bez premještanja pojedinih čestica
o
Brijeg vala – dio vala iznad srednje razine mora
o
Dol vala – dio vala ispod srednje razine mora
o
Visina vala – okomita udaljenost od vrha brijega do dna dola vala
o
Duljina vala – vodoravan razmak između položaja vrhova dva uzastopna brijega ili dva uzastopna dola
o
Period vala – vrijeme između prolaza dvaju uzastopnih vrhova brijega vala na istom mjestu
o
Frekvencija vala – veličina koja pokazuje koliko puta vrh brijega vala prođe kroz isto mjesto u jedinici vremena
o
Brzina vala – duljina puta koji prijeđe brijeg vala u jedinici vremena
o
Glavni uzročnik valova na površini mora je vjetar koji uzrokuje prisilne valove
o
Vjetar uzrokuje više valova u nizovima – valovlje
o
Valovi mrtvog mora nastaju izvan zone vjetra kao slobodni valovi
o
Unutarnji ili interni valovi – nastaju na plohama izrazitijih razlika gustoće dubinskih slojeva u moru, odnosno u
Eckmanovu sloju
o
Mlat mora – udaranje valova o visoke i stjenovite obale čime nastaju klifovi
o
Stojni valovi – nastaju, titraju i nestaju na istom mjestu, a uzrokuju ih nagli udari vjetra ili velike promjene u tlaku
o
ščige ili sejše – stojni valovi koji nastaju u zatvorenim dijelovima mora ili oceana (u Jadranu se nazivaju gajole)
o
Longitudinalni valovi – čestice se pomiču u smjeru pružanja vala
o
Transverzalni valovi – čestice se pomiču okomito na smjer pružanja vala
o
Valovi šelfa – valovi viši do dubine mora koji zapljuskuju i abradiraju niske obale kopna¸
o
Valovi olujnog mora – pojavljuju se južnije od 40°S, oko Antarktika
o
Tsunami – golemi valovi uzrokovani potresima od 6.5 i više stupnjeva po Richteru
o
žarište potresa je obično na dnu na dubini oko 40 km ispod površine mora

LED U MORU

o
Led u moru je sastavni dio kriosfere
o
Led na kopnu nastaje procesima preobrazbe u tri etape: od snježnih pahuljicama preko zrnatog firna do kompaktnog i
homogenog leda
o
Kad bi se sav ledeni pokrov na Antarktici otopio, razina mora povisila bi se za 79 m

LED S KOPNA
o
Led s kopna koji dospijeva u more pojavljuje se kao riječni led i ledenjački led
 riječni led – tekućice iz polarnih i subpolarnih krajeva donose obilje leda (poglavito u proljeće) na svoja
ušća gdje ga zahvate morske struje i prenose u obalna i plitka mora u arktičkom bazenu
 ledenjački led – potječe od ledenih pokrova s kopna u polarnim krajevima južne i sjeverne polutke,
zahvaća velika prostranstva i od velikog je značenja za život u moru, ali i za život na Zemlji općenito
o
Sa zapadne obale Grenlanda u zaljevu Disko u more utječe šest najbržih ledenjaka na Zemlji, a najbrži od njih je
Upernavik (40 m na dan)
MORSKI LED
o
Morski led se stvara snižavanjem temperature u zavisnosti o salinitetu i gustoći mora
o
Nastanak morskog leda počinje kad se u čitavom površinskom sloju postigne temperatura koja će pokrenuti kristalizaciju,
proces izdvajanja soli da bi desalinizirana voda mogla prijeći u kompaktni led
o
Kompaktni homogeni led u moru stvara se pri temperaturi -1.33°C, pri salinitetu 24.7‰ i najvećoj gustoći mora
o
Pri mirnom moru stvara se proziran modrikasti led kristalne strukture, a ako je more uzburkano, nastaje kašasti led
amorfne strukture s mnogo zračnih mjehurića
o
Led u moru najčešće se pojavljuje u obliku ledenih santi i ledenih brjegova
o
U morima oko Antarktike (Rossovo, Weddellovo i Bellingshausenovo more) prevladavaju ledene kore i sante leda
pločaste strukture dužine do 200 km i širine do 100 km
o
Ledenjaci na šelfu Antarktike dokaz su intenzivne zaleđenosti na samoj razini mora – Rossov ledeni šelf i Filchnerov
ledeni šelf
o
površina svih ledenjaka na plićaku oko Antarktike zaprema malo više od 10% ledenog pokrova Antarktike
o
U arktičkom bazenu ističu se strukture ledenih brjegova
o
Kroz zaljev Diko od ledenog pokrova Grenlanda otkida se godišnje prosječno 5400 ledenih brjegova koji se morskim
strujama prenašaju u niže geografske širine, čak do 36°N
o
Dospijećem ledenih brjegova u niže geografske širine, oni se počinju taliti i pretvarati u tekuće stanje dok kruti materijal,
koji je led egzaracijom pokupio s kopna, zaostaje i sedimentira se na dnu mora
o
Ledeni brjegovi u moru ostaju prosječno 4 godine, a onda se opet uključuju u tekuću fazu stalnog kruženja vode u prirodi
o
Ledene mase koje plutaju na vodi samo su manjim dijelom obujma iznad razine mora – samo se 1/8 obujma leda nalazi
iznad razine mora, dok se 7/8 obujma nalazi ispod razine mora

ŽIVOT U MORU

o
Stablo života u moru:
o
osnovicu stabla čine planktoni, zelene biljke i sićušne životinje
o
na vrhu su rijetki kitovi i malobrojne velike ribe koje se hrane manjim organizmima
o
More je najrašireniji ekosustav na Zemlji
o
Bakterije u moru se hrane ostacima uginulih biljaka i životinja te razgrađuju organske spojeve
o
Alge su u moru proizvođači bjelančevina, a budući da upijaju ugljični dioksid, proizvode velike količine kisika
o
More je najveći opskrbljivač kisikom – biljke u moru oslobađaju dvostruko više kisika od biljaka na kopnu
o
Na život u moru utječu:
 hranjivost – raspoloživost otopljenog kisika i ugljičnog dioksida, svjetla i nutrijenata te otopljenih
mineralnih soli
 gustoća mora – gustoća morske vode omogućava živim bićima da slobodno plivaju u svim smjerovima,
čak i u najdubljim dijelovima mora
o
More raspolaže svim potrebnim uvjetima za samostalnu prehranu

RASPODJELA GLAVNIH ŽIVOTNIH ZAJEDNICA U MORU

o
Sva živa bića u moru mogu se razvrstati u dva biološka okružja – bental i pelagijal
o
Bentos – organizmi koji žive na dnu mora bilo da su pričvršćeni za podlogu ili da se gibaju po dnu
o
Pelagijal – organizmi koji žive plivajući u morskoj vodi
o
plankton – biljni i životinjski organizmi koji lebde u moru
o
nekton – životinje koje plivaju radom vlastitih mišića, bez obzira na gibanje mora
o
U vertikalnoj raspodjeli životnih zajednica izdvaja se litoral – zona plitkog mora (do oko 400 m) i epipelagijal – zona
dubokog mora (dublje od 400 m)
o
plitko more dobiva obilje svjetla što pogoduje bujnom biljnom i životinjskom životu
o
zona dubokog mora oskudijeva svjetlom, živa bića prilagođena su osjetno nižim temperaturama i znatno većem
tlaku te manjim količinama kisika
o
u površinskom sloju između mora i zraka nalazi se neuston – životni prostor od samo nekoliko milimetara koji
obuhvaća leteće kukce, živi svijet na samoj razini mora (epineuston) i lebdeća bića izravno ispod
površine mora (hiponeuston)
o
Životni prostor litorala u vertikalnom smjeru:
o
supralitoral – životna zajednica koja naseljava dio obale dokle dopire plima – taj dio naseljavaju otporni
organizmi koji mogu živjeti na kopnu i u moru jer su prilagođeni naglim promjenama
hidrometeoroloških uvjeta
 o
eulitoral ili mediolitoral – pojas između najnižeg i najvišeg vodostaja mora koji naseljavaju organizmi kojima
odgovaraju uvjeti života između plime i oseke
o
infralitoral ili sublitoral – životni prostor od najnižeg vodostaja mora do 50 m dubine u kojem postoje povoljni
uvjeti za razvoj bilja i veoma bogatog životinjskog svijeta
o
cirkalitoral ili elilitoral – sumračna zona do dubine 600 m
o
U litoralu se izdvaja pet biogeografskih regija: cirkumtropska, sredozemnoatlantska, pontsko-sarmatska, europsko-
borealna i arktička
o
U epipelagijalu se razlikuju tri biogeografske regije:
 epipelagijal toplih mora – prostor između 45°N i 45°S
 epipelagijal južnih hladnih mora – prostor južnije od 45°S
 epipelagijal sjevernih hladnih mora – prostor sjevernije od 45°S
o
Toplo more oskudijeva planktonom jer sadrži manje količine otopljenog kisika i hranjivih tvari
o
Hladno more je bogati planktonom, otopljenim kisikom i hranjivim tvarima
o
U proljeće i ljeto je površinski sloj mora bogat planktonom, ujesen plankton izumire jer su iscrpljene hranjive tvari, zimi
se površinski sloj obogaćuje hranjivim solima i ponovno počinje razvitak planktona
o
U toplim morima život obiluje vrstama, ali oskudijeva biomasom, dok su ledena mora siromašna vrstama, ali su vrlo
bogata biomasom

SVJETLUCANJE I CVJETANJE MORA

o
Pojedina živa bića poput meduza pri disanju proizvode svjetlost
o
Pojava svjetlucanja česta je kod nailaska na veliko jato planktonskih organizama koji u određenim atmosferskim uvjetima
proizvode odsjaj
o
Cvjetanje mora – biofizička pojava koja se opaža periodički u jakom razvoju planktona
o
Cvjetanje mora uvjetuje prezasićenost mora kisikom, mijenja boju mora, smanjuje prozirnost i utječe na kakvoću mora
KORALJNI GREBENI
o
Koraljne grebene tvore polipi koralja – životinje duge 2.5 do 10 mm koje se hrane planktonom kojeg donose morske
struje
o
Koralji iz vode dobivaju vapnenac od kojega izgrađuju kućicu u obliku pehara
o
Koraljni greben godišnje može vertikalno rasti 1 do 25 mm što bi trebalo biti dovoljno da se održi rast razmjeran
eustatičkim promjenama razine mora
o
Koraljni grebeni dom su za brojne životinjske i biljne vrste
o
Koralji su stenotermni i stenohalini organizmi što znači da su za njihov život nužni određeni toplinski uvjeti i odgovarajući
salinitet
 najpovoljnija temperatura mora je oko 23.5°C
 inače je povoljna temperatura viša od 20°C, ali bez većih kolebanja tijekom godine
 optimalni salinitet je između 33 i 37‰
o
Daljnji uvjeti za razvoj koralja su plitko more, svjetlost i oligotrofnost
o
Koraljima ne odgovara onečišćenost mora, štoviše more treba biti izvorne kakvoće i bogato otopljenim kisikom
o
Danas su koralji ugroženi pojavom morske zvjezdače koja prekomjerno ždere koralje ostavljajući za sobom samo golu
kamenitu pustoš te stalnim opadanjem kakvoće morske vode zbog industrijalizacije i litoralizacije
o
Koraljni grebeni prema obliku:
  obalni ili rubni koraljni greben – izravno uz obalu kopna ili otoka
 barijerni koraljni greben – razvijaju se usporedno s obalom od koje ih odvaja kanal ili laguna
 atoli – koraljni grebeni kružnog ocrta ili oblika potkove s lagunom u sredini
o
Postanak koraljnog grebena prema Darwinu:
o
koralji žive i rastu u plitkom moru na obalama ponirućih vulkanskih otoka i napreduju kao obalni koraljni grebeni
o
prestankom vulkanske aktivnosti snižava se vulkansko grotlo i na njemu koralji grade barijerni greben
o
spuštanjem vulkanske kupe i kratera ispod razine mora stvara se podloga na kojoj se pojavljuje atol
o
Veliki koraljni greben pruža se uz istočnu obalu Australije
o
zauzima površinu od 460 tisuća kvadratnih kilometara, dug je 1900 km i širok 150 km na sjeveru, 30-50 km u
središnjem dijelu i 300 km u južnom dijelu

ZNAČENJE MORA

o
More je od višestrukog značenja za čovječanstvo

MORE KAO IZVOR HRANE

o
More je opskrbljivač prehrane za stalno rastuće stanovništvo svijeta
o
Više od 25% svjetske proizvodnje bjelančevina životinjskog podrijetla dobiva se iz mora
o
80% ulova ribe potječe iz plitkih mora sjeverne polutke
o
Akvakultura – umjetni uzgoj organizama koji žive u slanoj, bočatoj ili slatkoj vodi u kavezima, a namijenjeni su za
prehranu stanovništva
o
Marikultura – dio akvakulture koji obuhvaća uzgoj morskih riba, rakova, školjaka i algi
o
Akvakultura je u svijetu najrazvijenija u Japanu, a u Europi u Norveškoj
MORE KAO NAJVEĆI RUDNIK NA ZEMLJI
o
Mineralne tvari otopljene su u moru, raširene na njegovu dnu i nalaze se u pojedinim dijelovima kamene kore
o
U otopini mora ustanovljeni su gotovo svi kemijski elementi – najrasprostranjeniji su natrij i klor te magnezij i brom
o
Sirovine na plićaku nastale su procesima sedimentacije u blizini kopna – to su minerali u velikim količinama (šljunak,
pijesak…) i skromne vrijednosti
o
U dubokim dijelovima mora (dubljim od 500 m) po dnu i središnjim i rubnim hrptovima koncentrirana su velika
mineralna bogatstva
o
najviše je na dnu nodula mangana u kojima se još nalaze i drugi metali
o
na dnu Crvenog mora gdje se razmiču litosferne ploče izbijanjem magme iz astenosfere nastaje nova kora i
oslobađaju se bogati spojevi teškim metala
o
u geostrukturama podmorskih hrptova nalazi se velika toplinska energija koja bi se u budućnosti mogla
upotrebljavati u industrijske svrhe
o
U sedimentima Zemljine kore nalaze se važni izvori energije i različita mineralna bogatstva od kojih su najvažniji nafta i
zemni plin koji se već 100 godina iskorištavaju
o
zalihe nafte su u plićacima 5-6 puta veće nego na kopnu, a iz mora se crpi 30% svjetske proizvodnje nafte

MORE KAO POSREDNIK U PROMETNOM POVEZIVANJU

o
Prije primjene kompasa u plovidbi more je razdvajalo kopna i ljude
o
U 15. stoljeću počinje uporaba kompasa i etapa oceanske plovidbe čime se more uključuje u gospodarske tokove
ljudskog društva i svjetske razvojne procese
o
More postaje veza između odvojenih, najudaljenijih kopnenih cjelina i snažan činitelj ujedinjavanja stanovništva u
svjetskoj zajednici naroda

MORE KAO SABIRALIŠTE OTPADA SUVREMENOG SVIJETA

o
Kakvoća mora ovisna je o prirodnoj tvari koje dospijevaju u njega i otapaju se u njemu
o
More ima sposobnost autopurifikacije, ali do određenih granica
o
U more tekućicama i kanalima dospijevaju industrijske otpadne vode, nefiltrirani otpad te suvremeni otpad iz kućanstva
o
Na povećanje količine otpada utječe sve jači razvoj turizma
o
Najrašireniji oblik onečišćenja u moru su izljevi nafte – nafta u morskoj vodi iscrpljuje kisik čime se smanjuje sposobnost
autopurifikacije
MEĐUNARODNE PRAVNE ODREDBE O MORU

o
1982. godine održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda u Montego Bayu na Jamajci na kojoj je donesena
Konvencija UN-a o pravu mora koja je na snagu stupila 1994. godine
o
Konvencijom je donesen pravni režim o moru kao općem dobru čovječanstva i određene su nove mogućnosti za
pravednije odnose među državama u svjetskoj zajednici naroda
o
Hrvatska je Konvenciji pristupila 1995. godine
o
Prema Konvenciji pravno u određeni pojmovi vezani uz more:
o
unutrašnje morske vode – dijelovi mora između polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora i obale
 obuhvaćaju morske prostore luka, zaljeva, ušća rijeka, zatvorena mora, pod određenim uvjetima
dijelove mora između otočnog niza i kontinentskog dijela kopna te između samih otoka
 širina unutrašnjih morskih voda odnosno unutrašnjeg mora nije ograničena jer ovisi o
razvedenosti i položaju obale i otoka
o
teritorijalno more – pojas mora pod suverenošću obalne države umjerene širine u kojem strani brodovi uživaju
pravo neškodljivog prolaska
  čini ga dno mora, podmorje i zračni prostor nad morem
 računa se od polazne crte niske vode duž obale ili vanjskih granica unutrašnjeg mora
 u Hrvatskoj je ono širine 12 milja ili 22 km
o
epikontinentalni pojas obalne države obuhvaća morsko dno i podzemlje mora uz obalu od vanjske granice
teritorijalnog mora do dubine 200 m ili preko te granice do točke gdje dubina mora dopušta
iskorištavanje prirodnih bogatstava tog dijela podmorja
o
gospodarska zona odnosno isključivi gospodarski pojas – široki pojas mora izvan teritorijalnog mora ili uz
njegovu vanjsku granicu podvrgnut posebnom pravnom režimu
 širina gospodarskog pojasa iznosi 200 milja
o
vanjski pojas – pojas otvorenog mora uz vanjsku granicu teritorijalnog mora u kojemu obalna država vrši nadzor
radi sprječavanja povreda carinskih, fiskalnih, useljeničkih ili zdravstvenih propisa na svojem području
ili u svojem teritorijalnom moru te radi kažnjavanja povreda istih tih propisa počinjenih na njenu
području ili u njezinu teritorijalnom moru
 širina vanjskog pojasa limitirana je na 12 milja od polazne crte od koje se određuje širina
teritorijalnog mora
o
otvoreno more – svi dijelovi svjetskog mora koji su izvan unutrašnjeg i teritorijalnog mora određene države
o
zona – dno i podzemlje mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije, a njena bogatstva su zajednička
baština čovječanstva
o
Znanstveno istraživanje mora izvan granica gospodarske zone:
o
sve države, bez obzira na svoj geografski položaj, kao i nadležne međunarodne organizacije, imaju pravo
poduzimati znanstveno istraživanje mora u stupu morske vode izvan granica gospodarske zone

SUVREMENA GEOGRAFSKA REGIJA ISTOČNOG JADRANA

o
Suvremena geografska regija istočnog Jadrana obuhvaća dio mora omeđen tzv. linijom razgraničenja epikontinentalnog
pojasa Jadranskog mora i dijelom kopna koji je određen hidrološkom i topografskom razvodnicom jadranskog i
crnomorskog slijeva
o
Najveći dio te regije je unutar granica Hrvatske
o
Prema kakvoći mora u regiji razlikuju se:
o
otvoreno more s izvornom kakvoćom
o
obalno more pogodno za kupanje, rekreaciju i sportove na vodi
 najčešće plićaci 10 do 30 m dubine i do 300 m udaljeni od obale
 prisutnost stanovništva narušava kakvoću mora bakteriološkim opterećenjem i otpadnom vodom iz
domaćinstva
o
kritične zone unutrašnjih dijelova mora pod utjecajem više štetnih čimbenika
  zaljevi koji zalaze duboko u kopno ili plići dijelovi mora na obalama pa im je smanjena brzina obnove
vode i ograničena sposobnost autopurifikacije za razgradnju dospjelih tvari iz industrijskih
pogona i otpadne vode iz domaćinstva
o
kritični dijelovi plitkog mora u međunarodnoj zoni Jadrana sjeverozapadno od crte Pula-Ancona
 u taj dio mora dotječu onečišćene vode iz sjeverne Italije
 uglavnom je izvan granica Hrvatske zbog strujanja u Jadranu

JADRANSKO MORE
o
Jadransko more je najveća površina i obujam vode u Hrvatskoj
o
Jadransko more je relativno plitko more, zaprema 4.6% površine Sredozemnog mora
o
Pruža se u obliku velikog zaljeva od Maranske lagune na sjeverozapadu do Otrantskih vrata na jugoistoku i slijedi dinarski
orogenetski smjer pružanja
o
Jadransko more je dugo 870 km, prosječno široko 160 km, a najveća širina je 216 km i najveća dubina 1233 m
o
Otrantska vrata povezuju Jadransko more s Jonskim morem
o
u najužem dijelu ta su vrata široka 75 km
o
Površina Jadranskog mora bez otoka je 135.5 tisuća kvadratnih kilometara, a obujam oko 35 tisuća kubičnih kilometara
o
Plićak do 200 m zauzima 74% površine Jadranskog mora
o
Ukupna duljina hrvatske obale (5835 km) čini 74% ukupne obale Jadranskog mora
o
hrvatska kopnena obala (1777 km) čini 48% ukupne kopnene obale Jadranskog mora
o
hrvatska otočna obala (4058 km) čini 97% ukupne otočne obale Jadranskog mora
o
Koeficijent razvedenosti hrvatske obale iznosi 11.1 što hrvatsku obalu svrstava među najrazazvedenije obale svijeta

HRVATSKI JADRAN
o
Hrvatski Jadran zauzima prostor obalnog mora od sredine Piranskog zaljeva na sjeverozapadu do Rta oštra odnosno do
sredine vanjskog dijela Bokokotorskog zaljeva na jugoistoku s prekidom od 21.2 km duljine obale kod Neuma
o
Osim obalnog mora hrvatski Jadran uključuje i površine općina i gradova koji prema postojećem teritorijalnom ustroju
kao jedinice mjesne uprave i samouprave izlaze izravno na obale Jadranskog mora
o
Geografska struktura Jadranskog mora geološki je mlada jer su sadašnji odnosi između mora i kopna nastali holocenskim
povišenjem razine mora
o
Posebna specifičnost hrvatskog Jadrana je Kornatski arhipelag koji se pruža u četiri otočna niza između kojih su tri
kanala u smjeru sjeverozapad-jugoistok:
 sitski otočni niz i Sitski kanal
 žutski otočni niz i Žutski kanal
 kornatski otočni niz i Kornatski kanal
  piškerski otočni niz
o
Pojam dalmatinskog tipa opale proizašao je iz istog smjera pružanja Dinarida, sjevernodalmatinske obale i
sjevernodalmatinskih otoka
o
Splitsko-dalmatinskoj županiji pripada najveći dio površine hrvatskog Jadrana, no prema položaju je Dubrovačko-
neretvanska županija najmaritimniji dio hrvatskog Jadrana dok Šibensko-kninska županija ima najveću
okupljenost otoka i najveću razvedenost obale