P. 1
Geografija mora

Geografija mora

|Views: 6,924|Likes:
Published by Neven Tandarić

More info:

Published by: Neven Tandarić on Oct 01, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/26/2013

pdf

text

original

UVOD U GEOGRAFIJU MORA o More je najvažniji spremnik za vodu u biosferi – iz mora se obnavlja trajno kruženje vode u prirodi leda

i obala s posljedicama bitnima za stanje okoliša i život na zemlji, posebice za nastajanje, izgled i značenje krajolika u zoni morskih mijena

o Geografija mora – dio suvremene hidrogeografije koji proučava odnose i utjecaje između mora,

o

Uzroke dinamičkih procesa u moru proučava geofizika, a posljedice geografija mora na Zemlji

o More je najveći i jedinstveni obujam slane vode koji povezuje ponajprije izdignute dijelove kopna

ODNOS MORA I KOPNA o o Odnos mora i kopna je dinamička pojava i geološki proces Površina mora izložena je stalnim promjenama koje se odražavaju izravno u fluktuacijama razine mora Na južnoj hemisferi more zauzima 81% površine, a na sjevernoj 61% Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najveći dio mora, dobila bi se vodena polutka na kojoj bi more zauzimalo 91% površine te polutke, a pol te polutke bio bi u blizini otočja Antipodes (47°15'S i 177°30'E) jugoistočno od Novog Zelanda Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najveći dio mora, dobila bi se kopnena polutka na kojoj bi more zauzimalo 51% površine te polutke, a pol te polutke nalazio bi se na ušću rijeke Loire (47°15'N i 2°30'N) u Biskajskom zaljevu Značajke razmještaja kopna i mora na Zemlji: o o o o o o o o između 55°S i 65°S more gotovo u cijelosti (~100%) prekriva površinu Zemlje sjevernije od 70°N prevladava more (sjeverni geografski pol je na moru) južnije od 70°N prevladava kopno (južni geografski pol je na kopnu i pokriven ledom) između 45°N i 70°N prevladava kopno (Euroazija i Sjeverna Amerika) kopna se redovito sužavaju prema jugu oceani su širom otvoreni prema najvećem ledenom pokrovu na Zemlji

o Odnos površina kopna i mora u omjeru je 71:29
o o

o

o

Led je važan kao regulator odnosa između kopna i mora, ali i stvaralac je novih krajolika na Zemlji Iz međusobnih odnosa mora i kopna, osobito u zoni morskih mijena nastaju novi krajolici kao što su različiti tipovi plićaka:  žalovi na plažama amfibijski krajolici mangrove


SUVREMENA GEOGRAFSKA KLASIFIKACIJA MORA

o More na Zemlji međusobno je povezano i jedinstvena je prirodna cjelina koja se naziva svjetsko
more

o More čini 1/790 obujma Zemlje – oko 1 350 000 000 km3
o o Svjetsko more je tanak, ali prevladavajući sloj slane vode na površini Zemlje U sklopu svjetskog mora mogu se razlikovati oceani, mora u širem i užem obuhvatu te zaljevi i morski prolazi

OCEANI

o Oceani – najveći dio mora s određenim geografsko-geološkim značajkama, kemijsko-fizičkim
svojstvima, biološkim uvjetima, povijesno-kulturnim društveno-gospodarskim obilježjima osobitostima i

specifičnim

o Mjerila za određivanje oceana su različita, a jedno od njih je oceanski tip kore
o Prema novijim odlukama Svjetske hidrološke organizacije na Zemlji postoji 5 oceana: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean i Arktički ocean

Tihi ocean o Tihi ocean je najveći i najdublji ocean na Zemlji zapadu te Arktika na sjeveru i Antarktika na jugu

o Ovalnog je oblika i proteže se između Sjeverne i Južne Amerike na istoku i Azije i Australije na
o Razgraničenja s ostalim oceanima: o o između Pacifika i Atlantika granica je povučena meridijanom 67°16'W od rta Horn na krajnjem jugu Južne Amerike između Pacifika i Indika granica je povučena meridijanom 146°55'E od mora oko Antarktike i u nastavku obalom južne i zapadne Australije do rta Talbot pa malim Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata preko istočnih obala Sumatre do Malajskog poluotoka između Pacifika i Sjevernog ledenog mora granicu čini spojna linija preko najužeg dijela Beringova prolaza od rta Dežneva (Čukotski poluotok, Azija) do Rta princa od Walesa (poluotok Seward, Aljaska)

o

o Prema staroj podjeli na 3 oceana, Tihi ocean zauzima polovicu svjetskog mora (181 mil. km2) o površinom se u Tihi ocean mogu smjestiti sva kopna na Zemlji i još bi ostalo mjesta za
jednu Afriku o Širina Tihog oceana je oko 20 000 km (polovica opsega Zemlje)

o Najdublja točka Pacifika nalazi se u Marjanskoj brazdi – Vitiaz dubina na 11 022 m dubine
Atlantski ocean o o Atlantski ocean se proteže između Europe i Afrike na istoku i Sjeverne i Južne Amerike na zapadu te između Arktika na sjeveru i Antarktika na jugu Razgraničenja s ostalim oceanima:

o o

između Atlantika i Pacifika granica je povučena meridijanom 67°16'W od rta Horn na krajnjem jugu Južne Amerike između Atlantika i Indika granica je povučena meridijanom 20°E od Rta igle u južnoj Africi prema Antarktici Danski prolaz na Island pa kroz Thomsonov prag do Skandinavskog poluotoka u blizini Sogne fjorda

o između Atlantika i Sjevernog ledenog mora granicu čini spojna linija od Grenlanda kroz

o

Najveća dubina Atlantskog oceana je 9219 m u zapadnom dijelu Sjevernoameričke zavale dominacija Tihog oceana

o Atlantski ocean je do 1987. god. bio najvažniji i najprometniji dio svjetskog mora, kasnije počinje

Indijski ocean o o Prema staroj podjeli na tri oceana Indik je najmanji ocean Razgraničenja s ostalim oceanima: o o između Indika i Atlantika granica je povučena meridijanom 20°E od Rta igle u južnoj Africi prema Antarktici između Indika i Pacifika granica je povučena meridijanom 146°55'E od mora oko Antarktike i u nastavku obalom južne i zapadne Australije do rta Talbot pa malim Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata preko istočnih obala Sumatre do Malajskog poluotoka

o o o o o

Najveći dio površine Indika nalazi se južno od ekvatora, a više od polovice površine nalazi se u tropima Prema sjeveru se Indijski ocean sužava i omeđen je najvišim planinama na Zemlji Prema jugu je širom otvoren hladnim utjecajima antarktičkog ledenog pokrova Obale Indijskog oceana najvećim su dijelom u najstarijim stijenama jedinstvenog geološkog prakopna na južnoj hemisferi Važno značenje za Indik imaju monsunski vjetrovi o čijem ritmu ovisi život mnogo milijuna stanovnika u najnapučenijim krajevima Zemlje Indijski je ocean u svjetska zbivanja, prometne tokove i međunarodnu trgovinu globalnih razmjera uključen tek prokopavanjem Sueskog kanala 1869. godine

o Najveća dubina u Indijskom oceanu izmjerena je u Javanskoj potolini i iznosi 7455 m
o

MORA

o Mora u širem obuhvatu čine mora polarnih krajeva te Sredozemno more dok su ostala mora –
mora u užem obuhvatu o Mora polarnih krajeva bitno se razlikuju od ostalih mora jer ih obilježavaju specifična svojstva i odgovarajuće društveno-gospodarske značajke geografska širina ljetna i godišnja temperatura vrsta i stupanj zaleđenosti u moru i na kopnu količina padalina biljni pokrov

o Pokazatelji za određivanje mora polarnih krajeva:
    

Wandelovo more. Lincolnovo more. Davisovo more. Weddelovo more Makroreljefnu strukturu u podmorju Antarktike obilježavaju dubokomorska udubljenja ograničena srednjeoceanskim hrptovima o ističu se tri prostorne reljefne cjeline s prosječnim dubinama od 5000 m: Atlantsko-indijsko udubljenje. smanjuje salinitet mora znatno ispod prosječnih vrijednosti i uvjetuje specifične prilike za život – antarktički marinski ekosustav Gornja granica 'Antarktičkih voda' je antarktička konvergencija koja se poklapa sa dosegom morskih struja koje su posljedica dominantnih zapadnih vjetrova subantarktičke vode    o o o o o Antarktička konvergencija – pojas mora gdje ponire hladna antarktička voda ispod toplije na površini mora očituje se u naglom padu temperature i saliniteta termoklina konvergencije iznosi 4°C granica se očitava i u razmještaju živog svijeta u moru Prema novijoj podjeli na 5 oceana. Laptevsko more. Murmansko more. Bellingshausenovo more. Lazarevljevo more. Karsko more. D'Urvilleovo more. Indijsko-antarktičko udubljenje i Pacifičko-antarktičko udubljenje o o Antarktički kontinentski rub obilježavaju duboki usječeni kanjoni (poput Wegenerova kanjona) Plićak oko Antarktike: o o na dubini od 500 m nalazi se izraziti rub na plićaku su usječena korita nastala radom ledenjaka Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi o Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi obuhvaćaju Sjeverno ledeno more i ostala mora u arktičkom bazenu: Barentsovo more. Beaufortovo more. Pečorsko more. Rossovo more. Čukotsko more. Istočnosibirsko more. Grenlandsko more.    pristupačnost morskim i kopnenim putovima povezanost zračnim prometom utjecaj stanovništva stupaj gospodarske aktivnosti Mora polarnih krajeva na južnoj hemisferi o o o o U geografskoj strukturi polarnih krajeva južne hemisfere središnje mjesto zauzima Antarktika koja je okružena najprostranijim pojasom mora Mora polarnih krajeva na južnoj hemisferi pod izravnim su i stalnim utjecajem antarktičkog ledenog pokrova Na Antarktici se nalazi 90% leda i 70% zaliha slatke vode na Zemlji Antarktički ledeni pokrov snižava temperaturu okolnog mora i zraka. i Norveško more o Prema novijoj podjeli na 5 oceana mora u arktičkom bazenu pripadaju Arktičkom oceanu 70% površine) koje je obrubljeno otočnim nizovima i kopnima kontinentskih razmjera o U geografskoj strukturi mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi prevladava more (više od o Rubove arktičkog bazena čine najveći plićaci svjetskog mora – uz sjeverne obale Azije. Bijelo more. mora južnih polarnih krajeva pripadaju Južnom oceanu Mora oko Antarktike: Amundsenovo more. Sjeverne Amerike i Skandinavije .

bez ikakve veze s oceanom Sredozemno more nastalo je prije 60 milijuna godina smanjivanjem Tetisa veza s Atlantskim oceanom. Arlis i Yermak o po rubu središnjih dubokomorskih dijela Sjevernog ledenog mora nalaze se tri zaravni – o prolaz Fram između Grenlanda i otočja Swalbard je jedina dubokomorska veza Sjevernog ledenog mora sa svjetskim morem odnosno Atlantikom Sredozemno more o o o Sredozemno more je prirodno sastavni dio Atlantskog oceana Zajedno s Crnim morem obuhvaća 3 milijuna kvadratnih kilometara.4 milijuna kubičnih kilometara vode. a najveća mu je dubina 5121 m jugozapadno od Peloponeza Podmorje Sredozemnog mora obilježava izrazit reljef o o o o o pragom Aventure između Sicilije i Tunisa povlači se granica na zapadni i istočni dio s Atlantikom je spojeno Gibraltarskim vratima Dužina svih obala Sredozemnog mora iznosi 38. a Sredozemno more pretvorilo se u slano jezero o o Prije 5 milijuna godina ponovno je došlo do zatvaranja Sredozemnog mora – bila je prekinuta o Krajem miocena tektonskim se gibanjima Sredozemno more ponovo otvorilo i uspostavljena je veza s Atlantikom preko Gibraltarskih vrata .o o Najdublja točka u sjevernom ledenom moru je Molloy Deep na 5608 m dubine Za reljef podmorja sjevernog ledenog mora karakteristično je što je više od polovice njegova obujma na plićaku o obilježavaju ga 3 makrostrukture:    o Lomonosov greben – dijeli euroazijski od amerazijskog dijela mora Nansen-Gakkelovi hrptovi Alpha-Mendeleeva skupina udubljenja 4 strukture većih udubljenja:     Amundsenovo udubljenje (između Lomonosova grebena i Nansen-Gakkelovih hrptova) Makarovo udubljenje (između Lomonosova grebena i Alpha-Mendeleevih udubljenja) Nansenovo udubljenje (između Nansen-Gakkelovih hrptova i Barentsova plićaka) Kanadsko udubljenje (između Alpha-Mendeleevih udubljenja i Kanadskog plićaka) – tu je otkrivena oceanska kora nastala razmicanjem ploča tijekom krede Chukchi.5 tisuća kilometara Sredozemno more je s Crnim morem povezano preko Egejskog i Mramornog mora te tjesnaca Bospor i Dardaneli U sklopu sadašnjeg Sredozemnog mora otkrivene su tri litosferne ploče nižeg reda veličine:    egejska ploča – obuhvaća Grčku i Egejsko more te zapadni dio Male Azije anatolijska ploča – uključuje dio Turske i Cipar arapska ploča – odvaja arapski poluotok od Afrike o Pronalazak debelog sloja evaporita od 1000 do 1500 m soli upućuje na zaključak da je Sredozemno more u geološkoj prošlosti bilo u potpunosti zatvoreno. ima obujam od 4.

egzaracije i abrazije Fjordovi su radom leda preizdubljene riječne doline koje su naknadno dospjele pod morsku razinu Zaljevi ovog tipa su najrazvedeniji zaljevi i prirodno najprivlačniji krajevi za turizam 183 km i dubok 1200 m o Najrasprostranjeniji su na atlantskim obalama Skandinavije.Ostala mora o o U mora u užem smislu uključena su sva ostala mora s posebnim nazivom bez obzira na veličinu i smještaj Značenje mora ovisi o njegovu geografskom i geoprometnom položaju i stupnju društvenogospodarskog razvitka ZALJEVI o Zaljevi – manji ili veći ogranci mora (oceana) na kopnenom rubu vrlo različitog izgleda. a najveći u Europi je Sogne fjord dug Fjärd o Fjärd – zaljev u niskim obalama malih dubina s ostacima valovitih stjenjaka i zaobljenih glavica koje je modelirao led o Najrašireniji su na obalama Švedske i Finske mora tijekom holocena o Nastali su kopnjenjem pleistocenskog ledenog pokrova u sjevernoj Europi i razvitkom Baltičkog Estuarij o Estuarij – zaljev na potopljenom ušću i donjem dijelu doline rijeke dokle dopire utjecaj morskih mijena o o Ušćem u obliku estuarija završavaju brojne rijeke Estuariji se smatraju prolaznim i kratkopostojanim okolišem (poput jezera) i prolaze razvojni ciklus od stvaranja doline riječnom ili ledenjačkom erozijom preko potapanja doline do zatrpavanja estuarija do kojeg dolazi zbog eustatičkog podizanja nivoa mora ili vertikalnog gibanja Zemljine kore Estuariji pružaju povoljne uvjere za smještaj i razvitak velikih morskih i riječnih luka koje se grade po sistemu zatvorenih lučkih dokova U estuarijima se slana voda miješa sa slatkom te su pogodni za razvitak ribarstva o o Rijas o Rijas – zaljev nastao otapanjem riječnog ušća i dijela riječne doline zbog transgresije mora o Postanak današnjih rijasa u vezi je s flandrijskom transgresijom mora prije 6000 godina Laguna . postanka i značenja Fjord o Fjord – izduženi i uski zaljev u visokim obalama strmih strana i velikih dubina o o o Nastaju kombiniranim radom riječne erozije.

Helespont) su prolaz između Galipoljskog poluotoka i Male Azije koji povezuje o Dužina Dardanela je 71 km i izdužen je od sjeveroistoka prema jugozapadu. a pješčanim su prudovima djelomično odvojeni od pučine o Limani su karakteristični za ukrajinsku obalu na Crnom moru MORSKI PROLAZI o Morski prolazi ili tjesnaci – suženja mora između istaknutijih dijelova kopna sa specifičnim oceanografskim obilježjima i najčešće ključnim značenjem u prekooceanskom prometu o Morski prolazi mogu biti prirodni i umjetni Gibraltarska vrata o Gibraltarska vrata su morski prolaz između Pirinejskog poluotoka i afričke obale. a najveća dubina je 91 m . do minimalnih 660 m u srednjem dijelu pa ponovno raste do oko 2.o Laguna – zaljev u niskim naplavinama izdvojen od otvorenog mora pješčanim sprudom koji se pruža paralelno s obalom o Lagune su razvijene ponajčešće duž niskih obala gdje tekućice sedimentiraju naplavni nanos kad im prestane erozijska snaga kopnu i odvaja plitke dijelove od otvorenog mora o Morske struje i valovi prenose taj materijal i postupno grane prud koji je usporedan s obalom na o Lagune su izdvojeni dijelovi mora u koraljnim otocima tipa atola nazivaju se Haff-zaljevi o Odijeljeni dijelovi od pučine mora pješčanim prudom koji je paralelan s obalom u prostoru Baltika Liman o Liman – zaljev lagunskog tipa koji nastaje uz riječna ušća i pruža se poprečno na smjer pružanja obale. a spajaju Sredozemno more s Atlantskim oceanom o o Širina vrata na dužini oko 60 km varira od 13 do 37 km s dubinama koje rastu od zapada (300 m) prema istoku (iznad 1000 m) Gibraltar je poluotok na istočnom ulazu u Gibraltarska vrata Bospor i Dardaneli o Bospor je morski prolaz između jugoistočnog dijela Balkanskog poluotoka i sjeverozapadne obale Male Azije koje povezuje Crno more (Pont) s Mramornim morem (Propontida) o o o o Dubina Bospora varira od 70 m u širem sjevernom i srednjem dijelu do manje od 30 m u užem i plićem južnom dijelu prolaza Dužina Bospora je 32 km.5 km kod Istanbula Bosporski prolaz svojim izgledom nalikuje vijugavoj riječnoj dolini Zbog svog iznimnog geografskog položaja Bospor je imao i još uvijek ima funkciju mosta između Europe i Azije Mramorno more s Egejskim morem o Dardaneli (grč. a širina koleba od oko 5 km na sjevernom dijelu.

Egejskom. Jonskom i Crnom moru Sredozemlju o Na Kreti se razvila prva pomorska država u antičkom razdoblju – pomorci s Krete plovili su i o Feničani su plovili i trgovali po cijelom Sredozemnom moru te su osnivali kolonije po čitavom   najvažnija fenička kolonija bila je Kartaga smatra se da su Feničani prvi oplovili Afriku što se može iščitati iz Herodotovih zapisa prema kojima su Feničani vidjeli Sunce na sjeveru što znači da su morali ploviti barem južnije od sjeverne obratnice o Grci su osnivali brojna trgovačka naselja po Sredozemlju od Crnog mora na istoku do Iberskog poluotoka na zapadu  luke na obalama današnje Hrvatske: Issa. Tragurion. no propašću Lessepsove tvrtke kanal se prestao graditi 1889. Epidaurus . stoljeću je poznata cjelokupna površina Zemlje POZNAVANJE MORA U ANTIČKO DOBA o Početkom starog vijeka u istočnom dijelu Sredozemnog mora između Egipta. godine o Panamski kanal je dug 65 km i većim dijelom se nalazi u umjetnom Gatunskom jezeru POZNAVANJE MORA I OCEANA TIJEKOM PROŠLOSTI o Čovjek je tijekom prošlosti u poznavanju Zemljine površine do velikih geografskih otkrića bio u prednosti na kopnu.o o Širina Dardanela varira između 4 i 5 km. nakon toga su upoznate goleme morske površine. Pharos. Cipra i Biblosa postoje razvijene trgovačke veze trgovali po Sredozemnom. Krete. godine Amerikanci nastavljaju radnju kanala na ustave (iznad razine mora) i kanal je 1914. godine o Gradnja kanala na razini mora započela je 1879. godine završen. a u 20. godine pod vodstvom Ferdinanda Mariea o 1906. no za promet je službeno otvoren 1920. godine Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu postalo svjetsko more Panamski kanal o Panamski kanal je umjetni kanal na prevlaci Srednje Amerike između luke Cristobal u predgrađu Colona na karipskoj obali Atlantika i luke Balboa u Panamskom zaljevu Pacifika Lessepsa. a prolaz je najuži kod rta Nagre u središnjem dijelu (1350 m) Prema izgledu i jakom strujanju vode dobiva se dojam da je prolaz Dardaneli izduženi riječni tok Sueski kanal o Sueski kanal je umjetni kanal između sjeveroistočnog Egipta i Sinajskog poluotoka koji povezuje Sredozemno more s Crvenim morem o Kanal je prokopan između luke Port Said na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i luke Suez u Sueskom zaljevu na sjeverozapadnoj obali Crvenog mora o o Sueski kanal je izgrađen i službeno otvoren 1869.

i 17. Adenskim i Perzijskim zaljevom te Arapskim morem i Bengalskim zaljevom koristeći monsune kao povoljne vjetrove POZNAVANJE MORA U SREDNJEM VIJEKU o U srednjem vijeku bila su važna pomorska putovanja Normana.. 1456. godine Kolumbo je krenuo na drugo putovanje prema Indiji te otkrio Male Antile. godine su upoznali Gvinejski zaljev. Crvenim morem. godine Portugalci su otkrili Azorske otoke. stoljeću važnu ulogu u istraživanju svijeta preuzimaju Englezi. godine Vasco da Gamma je oplovio jug Afrike i u Indijskom oceanu doplovio do Kenije. a 1485. godine je Diego Cao doplovio do ušća Konga bure kasnije preimenovan u Rt dobre nade o 1488. stoljeću oplovio rt Nordkap (najsjevernija točka Eruope) i uplovio u Barentsovo more o Vikinzi su ploveći iz fjordova Norveške dospjeli u 9. godine Bartholomeu Diaz je jedreći uz obalu južne Afrike dosegao južni rt Afrike – Rt o 1497. Jamajku i Puerto Rico Amerike i otok Trinidad. stoljeću najvažniju ulogu imali su španjolski i portugalski istraživači i moreplovci. a s ljetnim monsunom je doplovio do Indijskog poluotoka Kolumbovo otkriće Amerike o 1492. godine Kristofor Kolumbo je krenuo iz Španjolske s tri broda – Santom Marijom. Kapvederske otoke. posebice Vikinga u sjevernom dijelu Atlantika o Ottar (Norman) je u 9. no zbog leda je vrijeme plovidbe u sjevernom Atlantiku bilo ograničeno na razdoblje od travnja do rujna POZNAVANJE MORA U DOBA VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA o U doba velikih geografskih otkrića u 15. no u 17. godine Kolumbo je poduzeo i treće putovanje na kojem je otkrio sjevernu obalu Južne . Pintom i Ninom – na zapad tražeći zapadni put do Indije o umjesto u Indiju Kolumbo je stigao u Srednju Ameriku prvo na otok Guanahani koji je prozvao San Salvador. Lawrence dospio je do Vinlanda na sjeveroistoku današnjih Sjedinjenih Država o Vikinzi su se orijentirali prema Suncu i zvijezdama.o Grci su bili i izašli iz Sredozemnog mora i plovili duž obala Arapskog poluotoka. Kolumbo je otkrio i Kubu te Hispaniolu. a rijekom St. no bio je uvjeren da je stigao do o 1493. stoljeću do Islanda i obala južnog Grenlanda o Leif Erikson je 1001. Nizozemci i Francuzi Velika geografska otkrića doprinijela su poznavanju kopna i mora – tada je upoznata 1/3 kopna i mora o Portugalska putovanja oko Afrike o o Portugalci su tražeći pomorski put do istočne Azije plovili uz zapadne obale Afrike pučinom prema jugu 1432. a kasnije je otok nazvan Watling i nalazi se u otočnoj skupini Bahama Cipange (Japana) o osim Bahama. a 22. 1462. godine plovio u regiji Labradora. 16. kolovoza je uplovio u luku Santo Domingo na Hispanioli gdje je došlo do sukoba domorodaca i mornara o 1498.

o o 1502. a ako se plovi prema zapadu. godine nova španjolska ekspedicija prema Indiji zapadnim putem krenula je pod vodstvom Portugalca Ferdinanda Magellana s pet brodova – Trinidad. a istočna je bila portugalska. godine) je datumska granica povučena 180. godine u Tordesillasu je uvedena druga demarkacijska linija koja je prolazila Magellanovo oplovljavanje svijeta o 1519. meridijanom ploveći prema istoku pri prijelazu datumske granice dan treba računati dvaput. četvrto putovanje u nadi da će pronaći prolaz u Indijski ocean i stići do obala Indije. a prema brodskom dnevniku bila je srijeda  to je bio povod da se uvede datumska granica – u početku je ona slijedila demarkacijsku liniju koja je bila određena meridijanom što prolazi od Aleuta preko Filipina i Fidžija kasnije (1845. a prihvatile su je i Španjolska i Portugal o 1494. godine je donio odluku o podjeli svijeta na dvije interesne sfere – zapadna interesna sfera bila je španjolska. Victoria i Santiago konačno u listopadu 1520. San Antonio. godine uplovila u današnji Magellanov prolaz te su nakon dva mjeseca mukotrpne plovidbe stigli do rta Desado i uplovili u Tihi ocean Marijanskih otoka. godine na Filipinima je izbila borba između domorodaca i Magellanove posade u kojoj je o Ekspediciju je s 18 preživjelih preuzeo Magellanov prvi časnik Juan Sebastian del Cano i brodom Victoria se preko Indijskog oceana 1522. jedan dan treba preskočiti   o Naziv Tihog oceana potječe od Magellanova djela El mar Pacifico u kojem opisuje plovidbu mirnim tropskim dijelom Pacifika . godine vratio u Španjolsku o Tim putovanjem je dokazano da je Zemlja okrugla o Pri povratku ekspedicije u Španjolsku pojavila se razlika u datumima – kod mjesnog pučanstva bio je četvrtak. godine Kolumbo kreće na posljednje. a nazvan je Amerika prema istraživaču Amerigu Vespucciju o o Uskoro je postalo jasno da Kolumbo nije otkrio zapadni put do Azije. no stigao je do Hondurasa i sjeverne Paname Kolumbo je do kraja života vjerovao da je bio u Aziji budući da je prema njegovim proračunima Zemlja bila dvostruko manja nego što je zapravo i vrijeme koje mu je trebalo od Španjolske do Srednje Amerike prema njegovim proračunima je odgovaralo vremenu putovanja od Španjolske do istočne Azije zapadnim putem Nakon otkrića Amerike u svjetskoj trgovini dolazi do potpune preorijentacije – Sredozemno more i talijanski trgovački gradovi gube svoje dotadašnje značenje. papa Aleksandar VI 1493. a odjeljivala ih je prva meridijalna demarkacijska linija koja je prolazila meridijanom 38° zapadno od Greenwicha meridijanom 46°30'W od Greenwicha. a svjetsku trgovinu preuzimaju Španjolska i Portugal kontinent. a potom i do Filipina ubijen i sam Magellan o Ekspedicija je krenula Atlantikom prema Južnoj Americi sustavno tražeći prolaz u Tihi ocean i o Putovanje je nastavljeno iznimno mirnim tropskim morem i nakon duge plovidbe stigla je do o 1521. već da je pronašao novi Demarkacijske linije o Budući da se između Španjolaca i Portugalaca razvilo suparništvo. Conception.

Cook je dobio i tajni zadatak – naći još nepoznato južno kopno (Terra australis incognita) o izvršavajući tajni zadatak. prosinca 1911. Australije. Lawrence i otočja Havaja brojna krstarenja od 71°10'S do 70°44'N kojima je dokazano postojanje najvećih prostranstava mora u sklopu Tihog oceana potvrđena prevaga mora nad kopnom o Važnost Cookovih putovanja: o o o o POZNAVANJE MORA U 20. godine engleski moreplovac James Cook krenuo je brodom Endeavour na prvo od svoja tri putovanja o Atlantikom je doplovio do rta Horn i nastavio Pacifikom na otočje Tahiti o osim zadatka da promatra prolaz Venere preko Sunčeva diska. Labradora. a ne spojen s Australijom. godine Cook je krenuo na drugo putovanje brodovima Resolution i Adventure i dalje tražeći nepoznato južno kopno prelazeći dvaput južnu polarnicu te pronašao Uskršnje otoke iz Pacifika u Atlantik iznad Sjeverne Amerike o 1776. godine Norvežanin Roald Amundsen na o Otkrićima geografskih polova završen je period ekstenzivnih upoznavanja pojedinih dijelova morskog prostranstva na Zemlji i počeo period intenzivnih suvremenih istraživanja mora . zapadnih i subpolarnih obala Sjeverne Amerike. pronašao Rt princa od Walesa (najzapadniju točku Sjeverne Amerike). STOLJEĆU o Geografski polovi otkriveni su početkom 20. nastavio ploviti uz obalu Sjeverne Amerike.Cookove ekspedicije u Pacifiku o 1768. Aljaske. pritom dokazavši da je Nova Gvineja samostalan otok. ušao u Indijski ocean i oko Rta dobre nade se vratio u Englesku o na povratku je izvršio geodetska mjerenja Novog Zelanda i istočne Australije te je o 1772. Cook je otkrio prolaz između Sjevernog i Južnog otoka Novog Zelanda koji nosi njegovo ime (Cookov prolaz) te ustanovio da su to dva otoka kroz Torresov prolaz. godine Amerikanac Robert Edwin Peary stigao je na sjeverni geografski pol o Južni geografski pol (90°S) otkrio je 14. stoljeća (90°N) koji se nalazi na zaleđenom dijelu Sjevernog ledenog mora smrznutoj visoravni oko 3000 m nad morem na Antarktici o 6. Newfoundlanda. godine prvo oplovljavanje Zemlje od zapada prema istoku prvi egzaktni premjeri Novog Zelanda. no zbog leda u Sjevernom ledenom moru ekspedicija se morala vratiti na Havaje gdje je izbio sukob između domorodaca i posade u kojem je Cook ubijen na Valentinovo 1779. travnja 1909. prošao kroz Beringov prolaz na sjever. rijeke St. godine Cook je krenuo na treće putovanje s ciljem pronalaska sjeveroistočnog prolaza o pritom je pronašao Havaje.

ali kanal je i dalje bilježio rast prometa 1967. a prvi brod tim je kanalom prošao 15. st. godine Promjene u građevinskoj konstrukciji kanala: o o o krajem 80-ih godina 20. kolovoza te godine Tijekom Prvog svjetskog rata promet kanalom je bio gotovo obustavljen . Sueskim kanalom mogli su ploviti brodovi s gazom do 18 m i teretom do 150 tisuća dwt o o o japanske i belgijske tvrtke povećale su propusnu moć kanala. opadanjem trgovine između europskih i arapskih zemalja te pronalaskom i proizvodnjom nafte na europskom sjevernomorskom plićaku Promjenu strukture prometa Sueskim kanalom uzrokovala je gradnja naftovoda 1970.5 m i tonažu na 180 do 260 tisuća dwt uveden je i elektronski sigurnosni sustav vožnje i omogućena je dvosmjerna plovidba Smanjenje prometa u drugoj polovici 20. godine i preuređenja 1981. francuskih i engleskih trupa u kanalsku zonu.UKLJUČIVANJE MORA I OCEANA U RAZVOJNE TOKOVE LJUDSKOG DRUŠTVA VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA SUESKOG KANALA o Sueski kanal je građen pod vodstvom francuskog konzula u Egiptu. no ubrzo su Englezi zauzeli Egipat i uspostavili kontrolu nad Sueskim kanalom o Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu postalo svjetsko more   o znatno je skraćena plovidba između europskih i azijskih luka od Perzijskog zaljeva do zapadne Europe put je skraćen za oko 9000 km 1956. ali je ukupan promet drugih roba u porastu o o Sueski kanal je nakon ponovnog otvaranja 1975. srpnja 1914. godine. godine od luke Eilath u zaljevu Aqabe do luke Ashkalon na Sredozemnom moru i SUMED-naftovoda između Sueza i Aleksandrije – prijevoz nafte kanalom je smanjen. godine dug 195 km o Zbog najkraće pomorske veze između europskih i američkih luka s jedne strane i azijskih i australskih luka s druge strane. stoljeća uvjetovano je osmogodišnjim zaljevskim ratom između Iraka i Irana. godine egipatski predsjednik Naser proglasio je nacionalizaciju Sueskog kanala što je izazvalo vojni upad izraelskih. godine izbio je izraelsko-egipatski rat zbog čega je kanal zatvoren i ponovno otvoren tek 1975. godine. studenog 1869. Ferdinanda Mariea Lessepsa i službeno je otvoren 17. Sueski kanal je najprometniji kanal svjetskog mora uslijedilo je tek nakon otvaranja Sueskog kanala za promet o Uključivanje luka na Indijskom oceanu u globalne razvojne procese i svjetsku razmjenu dobara VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA PANAMSKOG KANALA o o Gradnja Panamskog kanala završena je 3. dubinu gaza na 20.

a sad ga je preuzela luka Singapur 2000. Uz namjensku i suvremenu plovidbenu opremu. opremom za dubokomorsko rojenje. Južna Koreja. bioistraživački. opao je količinski promet u Panamskom kanal i otada prevladava promet u zapadnom smjeru Kroz Panamski kanal prevozi se najviše roba američkih luka na razvitak svjetskog pomorskog prometa o o Panamski kanal otvorio je Tihi ocean za suvremenu međunarodnu trgovinu i bitno utjecao VALORIZACIJA MORA U DOBA ASPOLUTNE PREVLASTI ATLANTIKA o Poslije industrijske revolucije i pojave broda na parni pogon Europa je bila vodeća geografska regija u pomorstvu svijeta. Australija. a najveći rast ostvaruje kontejnerski promet koji je maksimalni razvoj postigao u lukama gospodarskih tigrića – Hong Kongu. a promet morem u Europi je tradicionalno bio usmjeren na Atlantski ocean i njegove luke trgovini do 80-ih godina 20.5%. ekspedicijski i geoistraživački hidrografski. SAD. Novi Zeland. stoljeća o Atlantik i njegove luke imale su vodeću ulogu u svjetskom pomorskom pometu i VALORIZACIJA MORA U DOBA PREVLASTI PACIFIKA o 1987.o Panamski kanal je znatno skratio plovidbu između luka Atlantskog i Tihog oceana o o skraćenje puta od Europe do Kalifornije je oko 10 000 km Do 1983. malim ronilicama i aparatima za podmorska snimanja . Hong Kong zemlje ASEAN-a: Indonezija. Filipini. Brunej. no izgradnjom velikog naftovoda preko srednjoameričke prevlake od Tihog oceana do Karipske obale za prijenos nafte iz Aljaske. godine je od 25 vodećih pomorskih luka svijeta njih 18 bilo s obala Tihog oceana Robni promet bilježi godišnji porast od 2. meteorološki. Malezija. Tajland Najvažnija europska pomorska luka Roterdam držala je dugo primat u pomorskom prometu svijeta. Kanada istočnoazijske naprednije zemlje: Tajvan. Singapur. Singapuru te lukama Tajvana i Južne Koreje prepoznaje kao središte svjetskog gospodarstva o Na obalama i u primorju Tihog oceana razvila se vrlo važna gospodarska regija koja se već INTENZIVNA ISTRAŽIVANJA MORA o o o Istraživački brodovi posebno su građeni s posebnom opremom prema vrsti namjene Istraživački brodovi mogu biti oceanografski. godine luke Tihog oceana u cjelini su preuzele vodeću ulogu u svjetskom pomorskom prometu zbog porasta trgovine morem u Pacifiku i rasta BDP-a 80-ih godina diljem svijeta o Tihooceanski gospodarski razvitak uvjetovan je pomorskim prometom tri skupine zemalja:    o o o industrijske zemlje: Japan. najnoviji istraživački brodovi raspolažu uređajem za dinamičko pozicioniranje. godine prevladavao je promet u istočnom smjeru – iz Pacifika u Atlantik.

godine ploveći u smjeru Havaja ekspedicija je na 46°46'N i 130°49'W otkrila ispod razine o Tijekom mjerenja zvučnim dubinomjerom uočene su smetnje koje je izazivao podeblji sloj planktona zbog čega je ekspedicija odredila i vertikalne migracije planktona tijekom dana i noći EKSPEDICIJE POSEBNOG BRITANSKOG RATOG BRODA CHALLENGER o Posebni brod britanske ratne mornarice Challenger sagrađen je 1984. 1874. godine vršena znanstvena istraživanja u sva tri oceana John Murray o Ekspediciju su vodili škotski prirodoslovac sir Charles Wyville Thomson i poznati kanadski biolog o Istraživanja su počela 1873.o Oceanografski suvremeni istraživački brodovi su ploveći laboratoriji koji istražuju svojstva mora – salinitet. jezera. o o hidrografska mjerenja proširuju topografske i geodetske radove s kopna na mora. te zemaljsko gravitacijsko i magnetsko polje. godine nastavljena su u morima oko Antarktike. rasprostiranje zvuka. prešla je put od 128 tisuća kilometara morskim prostranstvima i izvršila egzaktno mjerenje dubina na 362 postaje te registrirala temperature i ostala svojstva mora o EKSPEDICIJA NOVOG BRITANSKOG BRODA CHALLENGER (1950-1952) o Ekspedicija je krenula iz luke Portsmouth 1950. pučinska i oceanska. temperaturu. do 1876. no iznimno je upotrebljavan i u specifičnim znanstvenim istraživanjima . a prema načinu izvođenja sistematska. djelomična i na određenoj ruti o Meteorološki istraživački brodovi vrše opažanja atmosfere o Geoistraživački brodovi opremljeni su za radove na dnu mora. vađenje sedimenata i obradu u posebnim radionicama EKSPEDICIJA BRITANSKE KORVETE CHALLENGER (1872-1876) o Challenger je parna korveta britanske mornarice kojom su u razdoblju od 1872. vanjski obris dna mora. godine istraživanja su se bazirala samo na Tihi ocean dok su zaključna istraživanja provedena u Atlantiku 1876. godine u sjevernom i južnom Atlantiku. godine i prolaskom kroz Panamski kanal dospjela u San Diego i nastavila uz obale Britanske Kolumbije prema Aljaski mora na dubini do 2700 m uzvišenje strmih strana nalik vulkanskoj kupi o 1951. jezera. godine i opremljen za dubokomorska istraživanja o Brod je primarno namijenjen za potrebe ratne mornarice. rijeke ili druge hidro-objekte mjerenja se izvode hidrografskim instrumentima i geodetskim priborom karata radi sigurnosti plovidbe o hidrografska mjerenja otkrivaju izgled. morske mijene. a 1875. morske struje. u Indiku te u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Pacifika. i služe za izradu pomorskih o ponajviše se mjere dubine koje se svode na srednju razinu najnižeg stanja morskih mijena i upisuju se na hidrološki original koji je glavni izvornik za sastavljanje pomorskih karata i planova plovidbe o hidrografska mjerenja prema mjestu mogu biti priobalna. biološke značajke i građu morskog dna rijeka) najsuvremenijom opremom o Hidrografski istraživački brodovi obavljaju mjerenja određenog hidroprostora (mora. godine Ekspedicija je na istraživanjima mora provela 3 godine i 7 mjeseci.

godine prijenosom podataka o Monster je engleska plutača s uređajima za automatsko otkrivanje tropskih ciklona i radioo FLIP (Floating Instrument Platform) je američka plutajuća platforma u obliku broda za mnogovrsna oceanografska istraživanja. otopljenim mineralima i vodenom parom kad se temperatura snizila na 1000°C. feldspati i tinjci koji izgrađuju prakoru – tako je postupno preko unutrašnje kore od bazalta nastala gornja kora od granita se stoljetne kiše o o o o Zemlja se i dalje hladila. godine na Prvom međunarodnom oceanografskom kongresu u New Yorku odlučeno je da o Ekspedicija Glomar Challenger ustanovila je da je oceanska kora geološki mlađa od kontinentske o Ekspedicija Glomar Challenger izvršila je najpotpunija istraživanja podmorja i potvrdila teoriju globalne tektonike u objašnjenju lupinaste građe Zemlje te nastanka georeljefa RELJEF DNA MORA o o Reljef dna mora u vezi je s važim etapama razvoja Zemlje Nastanak Zemlje u šest etapa: o Zemlja je prvotno bila svjetleća užarena kugla s temperaturom oko 4000°C. sakupio je oko 7000 uzoraka morskog dna i donio nove podatke o Srednjoatlantskom oceanskom hrptu GLOMAR CHALLENGER o Glomar Challenger (Global Marine Challenger) je američki oceanografski brod.EKSPEDICIJE DRUGIH ISTRAŽIVAČKIH BRODOVA o NAOS (North Atlantic Ocean Stations) obavlja redovita sinoptička motrenja u sjevernom Atlantiku od 1948. temperatura u atmosferi pala je na manje od 400°C i pojavile su . prvi istraživački brod s tornjem za bušenje morskog dna te seizmička i geomagnetska mjerenja o Brod ima mogućnost dinamičkog pozicioniranja koje se postiže pomoću ultrazvučnog električnog uređaja koji omogućuje da se brod zadržava okomito nad bušotinom i pri vjetru od 40 čvorova. meteorološka i geološka o BIOS je bioistraživački brod Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je opremljen za o Meteor je njemački ekspedicijski brod koji je izvršio intenzivna istraživanja u prostoru južnog Atlantika – mjerio je dubinu oceana eholotom i točno odredio 67 tisuća dubina. struji od 2 čvora i valovima visine 4 m se buši morsko dno do sloja Moho-diskontinuiteta – projekt Moholea kore o 1959. tijekom vremena je počelo postupno hlađenje i prijelaz iz plinovitog u tekuće stanje – okoliš je bio ispunjen teškim plinovima. posebice mjerenje snage valova i prijenosa energije prema dubini satelitsku navigaciju istraživanja te za biološka. u otopini je nastupilo diferenciranje – teže tvari kao željezo tonule se prema unutrašnjosti dok su se lakše izdizale na površinu tvoreći prvu koru Zemlje postupno su se dograđivali najstariji dijelovi oblikujući novu koru čemu je doprinosio snažan vulkanizam koji je izbacivao velike količine lave preko tanke tek stvorene kamene kore proces hlađenja zahvatio je pojas teških plinova odakle su se izdvojili pojedini minerali kao kvarc. fizičko-kemijska.

predviđen za rad tročlane posade i dulji boravak u dubinama većim od 6000 m batiskaf Trieste – samostalna ronilica za vertikalno poniranje i uzdizanje na principu slobodnog balona kojim je ljudska posada spuštena na najveću dubinu dna mora – Švicarac Jacques Piccard i Amerikanac Donald Walsh spustili su se 23. siječnja 1960. reljefu na dnu mora određivanje strukture određenog dijela na dnu ili ispod dna mora – takvo istraživanje vrši ekspedicija Glomar Challenger bušeći Zemljinu koru na dnu mora  BATIMETRIJSKE KATEGORIJE o Supralitoral – do maksimalnog dosega plime o Eulitoral – između najvišeg i najnižeg vodostaja mora o Sublitoral – do 200 m dubine o Batijal – između 200 i 4000 m dubine o Abisal – između 4000 i 6000 m dubine . a čvrsti dijelovi zbog rotacije su se okupili oko polova – kopnene pramase o Podjela mora s obzirom na udaljenost od kopna:   neritik – obalni dio mora pelagik – pučinski dio mora RAZVOJNI PUT MJERENJA DUBINA o o Za upoznavanje reljefa dna mora preduvjet je bilo mjerenje dubina Razvojni put mjerenja dubina:     ronjenje na dah s ronilačkom opremom do 200 m dubine zvono za ronjenje slobodno-gibajući brodovi za ronjenje batiskaf i bentoskop – ronilice s motrilačkom komorom za jednog ili dva člana posade s mogućnostima istraživanja podmorja u dubinama većim od 200 m Alvin – suvremeni brod sagrađen za rad u dubinama do 1800 m koji je 1966. na dotad najveću izmjerenu dubinu mora – 10 916 m u Marjanskoj brazdi u blizini otoka Guam    o Novija i pouzdanija tehnika mjerenja dubina započinje izumom eholota koji na ehogramima otkrivaju stvarnu dubinu i izgled reljefa na dnu mora i oceana o Razvojne etape mjerenja dubina:   linijsko mjerenje dubina – dobivanje vertikalnog razmaka između broda i dna mora određivanje površine i oblika dna – kosim odašiljanjem zvučnih valova pomoću posebnog uređaja snima se površinski dio dna mora odakle se dobiva predodžba o topografiji tj. kombinaciju podmornice i batiskafa. godine sudjelovao u operaciji vađenja hidrogenske bombe iz dubina u teritorijalnom moru Španjolske aluminaut – pomorski brod valjkastog oblika.o kad je temperatura na površini Zemlje pala ispod 100°C. sakupila se voda u izdubljenim dijelovima i tako su nastala prva mora – pramore.

o Hadal – ispod 6000 m dubine RELJEF MORSKOG DNA o Glavne reljefne cjeline su kontinentski rub. a srednji nagib je 4° nagib u Atlantiku je oko 3° dok je u Pacifiku iznad 5° kod nagiba većih od 3° javljaju se kanjoni o kontinentsko podnožje ima manji nagib od strmine i završava abisalnom ravnicom Podmorske doline i kanjoni oko 80 000 km i zapremaju površinu od 40 milijuna kvadratnih kilometara ili čak 11% površine dna svjetskog mora o Dubokomorska uzvišenja – oceanski hrptovi ili lanci (središnji i rubni) prostiru se na dužini o o o uspinju se s dna dubokog mora i do nekoliko tisuća metara mjestimice i iznad razine mora najcjelovitija su morfotektonska struktura i najveći planinski sustav na Zemlji postojanje oceanskih hrptova utvrđeno je u drugoj polovici 19. brežuljkasti reljef najveću površinu ima šelf Sjevernog ledenog mora dubokomorskiom bazenima    o kontinentska strmina – dio kontinentalnog ruba obilježen izrazitijim nagibom prema     o pruža se od prijelomnice do 1-5 km dubine nagib morskog dna varira između 25 i 100‰. a u novije vrijeme i da se pružaju po dnu mora polarnih krajeva o sredinom 20. stoljeća tijekom polaganja telegrafskih kabela između Europe i SAD-a po dnu Tihog i Indijskog oceana.9‰ ili 0°07' koji se pruža do prijelomnice koja se nalazi na prosječno 135 m dubine   dio podmorja u kojem se isprepliću i očituju najjače međusobni utjecaji mora i kopna podrazumijeva pojas plitkog mora u pravilu do 200 m. stoljeća potvrđeno je različitim istraživanjima da se takve strukture pružaju i o najnovija istraživanja ustanovila su da hrptovi tvore jedinstveni planetarni sustav na tektonski labilnom dijelu Zemljine kore on sad uravnjen o guyot – krnja podmorska planina nastala abrazijom vrha koji se nalazio iznad vode te je o Dubokomorski jarci UTJECAJ GLOBALNE TEKTONIKE NA RELJEF DNA MORA . ušća i doline tekućica. dubokomorski bazeni i oceanski hrptovi o Kontinentski rub obuhvaća oko 17% površine dna mora o kontinentski plićak ili šelf – dio morskog dna od obale prema pučini s blagim nagibom 1. ali iznimno i do 600 m dubine izgled plićaka ovisan je o geografsko-geološkoj strukturi susjednog kopna na plićaku mogu biti potopljeni zaravnjeni dijelovi kopna (terase).

središnjih i rubnih.0 g/cm3 o Kontinentska kora je granitna. određena je riftogenom zonom koja se sastoji od središnje pukotine (riftogene doline) iz koje izbija magma. ovisno o količini i vremenu obnove nove rastaljene tvari iz astenosfere o Oceanska kora je bazaltna.67 g/cm3 blizu površine do 2. a iz brojnih uzdužnih pukotina izbija bazaltna magma stvarajući novu koru Zemlje planinski sustav Himalaja o o o o o o Primjer Himalaja: postojanjem dvaju tangencijalnih potisaka nestaje ocean. oceanska i kontinentska kora plivaju na njoj o s obzirom na gustoću oceanska bi kora trebala biti uronjena u astenosferu 91%. o o U tjemenu oceanskih hrptova dolazi do tektonskog rasjedanja u obliku velikih rovova – riftogeni žljebovi kojima širina varira od 20 do 50 km Osim uzdužnih lomova naglašeni su i poprečni transformni rasjedi koji predstavljaju vodoravni pomak između ploča – na tim mjestima stalno se stvara nova kora od bazalta i širi se ocean .7 g/cm3 o Budući da astenosfera ima gustoću oko 3. tone prema unutrašnjosti gdje se vrši razgradnja ploče o Iz starosti geomagnetskih anomalija može se doznati brzina gibanja razmicanja ili širenja ploča – ta se brzina regionalno mijenja u rasponu od 1 do 10 cm godišnje. debljine oko 35 km. a prosječna gustoća joj je 3. Afrika i Amerika pripadale su zajedničkom prakontinentu. ocean je nastao kad se kopno u velikim rovovima otvorilo i nastala se ispunila vodom Primjer Pacifika: u dubokomorskim rovovima pred zapadnim obalama Južne Amerike i istočnim obalama Azije razgrađuje se oceanska kora tonući u astenosferu dok se rubovi kopna nabiru uz aktivni vulkanizam praćen potresima Primjer Sredozemlja: Afrička i Euroazijska ploča gibaju se jedna prema drugoj i od prijašnjeg globalnog mora nastalo je unutrašnje Sredozemno more Primjer Crvenog mora: razilaženjem kontinentske more uzrokovanim aktivnim vulkanizmom i recentnim potresima Crveno more postaje šire. a prosječna je 2.o Zemljina kora prema teoriji globalne tektonike obuhvaća više ploča različitog reda veličine za čija su gibanja bitna dva gornja sloja strukture Zemljine unutrašnjosti:   o litosfera – obuhvaćaju koru i gornji plašt gdje se zbivaju tektonske promjene uzrokovane pokretljivošću astenosfere astenosfera – srednji plašt koji je u žitkom. a nastaje gorje. bočne zone i grebenskih dijelova s tranformnim rasjedima Razmicanjem ploča u horizontalnom smjeru stvaraju se zone prirasta ili akrecije što je praćeno stalnim izbijanjem magme koja se hlađenjem pretvara u lavu i na taj način dolazi do pucanja odnosno horizontalnog širenja dna mora i stvaranja nove kore Primjer Atlantika: prije 200 milijuna godina Euroazija. Arapska ploča se udaljava. usijanom stanju preko kojeg se gibaju litosferne ploče Ploče se stalno gibaju i razmiču u različitim smjerovima o o o rubovi ploča su žarišta tektonskih aktivnosti sudaranjem ploča dolazi ili do dizanja jedne na drugu (spreading) ili do tonjenja (subdukcije) jedne pod drugu ploča koja tone. a kontinentska 81% međutim uronjene su manje zbog uzgona u astenosferi zbog topline – tek oko 55% kontinentske kore je uronjeno u astenosferu o Struktura oceanskih hrptova. a gustoća raste od 2. debljine 7 do 10 km.3 g/cm3.8 g/cm3 ispod planina.

minerali. zemni plin. a na obalama mora morski marš o o .PLIĆACI o o o o o Plićaci su prvi dio kontinentskog ruba koji prelaze u podmorje Širina plićaka koleba od nekoliko kilometara do 1700 kilometara Plićaci su tijekom geološke prošlosti bili najveći sedimentacijski areali čija se debljina mjerila u kilometrima U plićacima se kriju različite sirovine – nafta. pijesak i ostali građevinski materijali Plićaci su važna ribolovna područja budući da se tamo okupljaju ribe i tamo se nalaze njihova mrjestilišta morskih mijena žive tamne alge koje taj prostor između oseke i plime obilježavaju izrazito smeđe-crnom bojom) o Šelf je morfogenetski dio kopna o Mrkjenta – specifičan tamni morski krajolik u vertikalnoj raščlanjenosti obalnog reljefa (u zoni Vat krajolik o Na obalama sjevernog mora i na europskom plićaku radom morskih mijena nastao je specifičan vat krajolik dva puta u vrijeme plime preplavljene morem i dva puta dnevno u vrijeme oseke ponovno su iznad razine mora o Vat krajolik – amfibijski krajolik na obalama s ekstremnim morskim mijenama koje su dnevno o Vat je tip reljefa na ravnim i plitkim obalama u pijesku i mulju nastao strujanjem mora između srednje vodostaja oseke i srednjeg vodostaja plime Sedimenti u vat krajoliku potječu od tala na dnu mora s organizmima i od riječnih nanosa koji su pretaloženi radom plime i oseke te valova mora plodnošću (većom od plodnosti najboljih oranica) o U vat reljefu česte su priele – žljebasta udubljenja različitog reda veličine o o Vat je kao biotop najgušće naseljen prostor živim bićima s biomasom od 300 g/m 2 i velikom o o Vat krajolik je u tropima životni prostor za mangrove vegetaciju Najveću površinu vat zauzima u plićaku Sjevernog ledenog mora Marš krajolik o Marš su naplavine od sitnog pijeska i mulja nataložene na povišenom terenu koji je iznad utjecaja visokog plimnog vala Materijal od kojeg je nastao marš potječe ponajprije od tekućica – mineralni i organski materijali koji se brzo razluče pod utjecajem slane vode Marš nastaje od sitnog nanosa koji su pretaložile struje morskih mijena i odlagale u zatvorenim kutovima zaljeva o preko finog pješčanog sedimenta između obala i otoka gdje je inače raširen vat krajolik na pojedinim mjestima je odlagan mulj o Marš uz ušća rijeka je riječni marš.

a agromelioracijama je pretvoren u marš. Singapur. Europa i Azija imaju razvedene obale dok su obale Afrike. Hong Kong. Mumbai. obala se određuje kao rubni pojas između mora i kopna čija se širina prema kopnu poklapa s granicom morfoloških djelovanja valova. a prema moru s dosegom najnižeg stanja i utjecaja oseke Budući da je duljina obala danas 285 tisuća kilometara. Roterdam. San Francisco. pregrađivanja kopna i hidrotehnički zahvati za odvodnjavanje Ekosustav mnogih obala je ugrožen zbog sveopće naseljenosti i masovnog turizma te koncentracije industrije na obalama Obale su najgušće naseljeni prostori na Zemlji Na obalama su se razvili najveći gradovi suvremenog svijeta: New York. stalnim promjenama razine mora o Prirodne obale osim regresijom i transgresijom mijenjaju se i širenjem delti te erozijom i abrazijom o o o o na smanjenje delti utječu gradnje umjetnih nasipa. Tokyo UMJETNE OBALE o Umjetne obale su obale antropogenog podrijetla nastale nasipavanjem plićaka za raznovrsne potrebe suvremenog društva o Polderi – isušeni dijelovi plitkog mora koji su hidrotehničkim zahvatima i agromelioracijom pretvoreni u plodno tlo za proizvodnju poljoprivrednih kultura o Gradnjom nasipa ograđuju se dijelovi mora. Južne Amerike . a pomoću električnih crpki vrši se isušivanje . Sydney. Calcutta. plodno poljoprivredno tlo OBALE o Granični prostor koji obuhvaća dio Zemljine kore. Antarktike i Australije slabije razvedene izravno od početne do završne točke na obali o o o Koeficijent razvedenosti – brojčani odnos između stvarne dužine i najkraće udaljenosti mjeren PRIRODNE OBALE o Prirodne obale nastaju prirodnim procesima.o o kasnije su se na tom mulju pojavile biljke koje su zadržale tlo tako da je dno tijekom vremena ostalo na suhom zemljištu iznad srednjeg vodostaja mora taj prirodni proces ubrzan je hidrotehničkim zahvatima (gradnja nasipa za zaštitu od provala mora). obale su najrašireniji krajolik na Zemlji Sjeverna Amerika. London. Buenos Aires. Hamburg. dio mora i najniži dio atmosfere – obalni okoliš o Obala – manje ili više širok pojas graničnog ruba između kopna i mora o Čimbenici koji utječu na širinu obalnog pojasa su oscilacije vodostaja i nagnutost kopnenog ruba iznad razine mora i ispod nje – najveća širina u horizontalnom smjeru bit će na niskim i ravnim obalama gdje su velike razlike u visini između oseke i plime o Prema radu valova i utjecaju morskih mijena. Los Angeles.

razina poldera je i do 5 m ispod razine mora SVOJSTVA MORA o Među svojstva mora spadaju temperatura i tlak mora. a slijede sulfati i karbonati sol o U morskoj vodi najviše se osjeća natrijev klorid ili kuhinjska sol i magnezijev sulfat ili gorka o o o o o o Specifično obilježje saliniteta mora je stalan međusobni omjer količine pojedinih soli bez obzira na ukupnu količinu i mjesto uzorkovanja (bilo na površini ili iz dubljih dijelova) Salinitet se određuje metodama aerometriranja i titriranja. a vertikalna raspodjela halobatama Raspodjela saliniteta na površini mora o Najveća površinska slanoća zabilježena je u morima unutar većih kopnenih struktura.8‰ Raspodjela saliniteta na površini mora predočava se izohalinama. a u novije vrijeme metodom mjerenja elektroprovodljivosti Prosječna slanoća mora iznosi 35‰ što znači da je u 1 kg morske vode otopljeno 35 g soli Najveći prosječni salinitet ima Atlantski ocean (35.7%). posebice u suptropskim i tropskim geografskim širinama gdje je isparavanje veće od količine padalina i nema mnogo tekućica o o Crveno more – 37-42‰. a najširi u suptropskom pojasu Tihi i Indijski ocean najvećim su dijelom u ekvatorijalnoj zoni pa im je slanoća 34.o o Površina poldera ispresijecana je kanalima za odvodnjavanje Nasipi su široki do 100 m i visoki do 15 m.4‰) jer je najuži u ekvatorskom dijelu.9‰ odnosno 34. Sredozemno more – 38-39‰ Najmanja površinska slanoća zabilježena je u morima polarnih krajeva i u krajevima umjerenih geografskih širina s pozitivnom bilancom slatke vode . Perzijski zaljev – 37-39‰. salinitet. osvjetljenje i boja mora o Jedno od sekundarnih svojstava mora je gustoća morske vode o piknoklina – ploha koja odvaja dva sloja morske vode različite gustoće SLINITET MORA o Salinitet – količina otopljenih soli u moru izražena u promilima o Od soli u morskoj vodi prevladavaju kloridi (88.

plinovima i drugim rastaljenim tvarima iz plašta Zemlje odredila je sastav mora i njegovu slanoću o Slanoća mora je potekla iz Zemljine unutrašnjosti – tekuća voda s ondašnjeg kopna .o U morima oko Antarktike zbog ledenog pokrova i u arktičkom bazenu zbog leda i dotoka tekućica raspodjela saliniteta na površini otvorenog mora koleba od 29-32‰. a dalje o polarni tip – slanoća se brzo mijenja u gornjih 200 m dubine dok se u dubljim dijelovima kreće oko prosjeka (35‰) Hipoteze o porijeklu saliniteta mora o Slanoća mora je nastala u doba izdvajanja Zemlje kao zasebnog planeta – iz tadašnje atmosfere kad se temperatura spustila ispod 374°C. brzo se smanjuje od površine mora do 1000 m dubine. pojavile su se vrele kiše koje su spirale kopno i odnosile u mora sve kemijske elemente koji čine otopinu današnje morske vode zajedno s parama. a na njega utječe veća količina padalina i veće pritjecanje slatke vode od isparavanja te otežana razmjena morske vode kroz plitke prolaze s oceanom Salinitet je vrlo velik u suptropskoj zoni pasatnih vjetrova gdje količina isparavanja premašuje količinu padalina Salinitet je osjetno smanjen u ekvatorijalnim dijelovima gdje je količina padalina veća od isparavanja Salinitet se smanjuje u umjerenim geografskim širinama. subpolarnim i polarnim morima zbog manjeg isparavanja i veće količine leda Salinitet je općenito razmjeran veličini isparavanja mora i obrnuto razmjeran količini padalina i dotoku slatke vode s kopna Morske struje znatnije mijenjaju raspodjelu saliniteta o o o o o o Vertikalna raspodjela saliniteta morske vode o Vertikalna raspodjela saliniteta mijenja se do 1500 m dubine. a zatim je do dna gotovo bez promjena je stalna o tropski tip – krajevi svjetskog mora s najvećom slanoćom su u zoni pasatnih vjetrova koja o subpolarni tip – slanoća kolega od 33 do 35‰ od razine mora do 1500 m dubine. a nakon te dubine slanoća ostaje ista Tipovi vertikalne raspodjele saliniteta: o Haloklina – ploha koja odvaja dva sloja različitog saliniteta o o ekvatorski tip – slanoća je na površini smanjena zbog padalina. naglo se zatim povećava do 100 m dubine gdje dostiže najveću vrijednost zahvaljujući utjecaju slanije vode iz tropskih širina se uglavnom poklapa s predjelima negativne bilance slatke vode pa se slanoća kreće iznad 35‰. a u priobalnim dijelovima od 0-10‰ Baltičko more ima salinitet 2-7‰.

a na južnoj hemisferi 16.PLINOVI U MORU o o More je bogato plinovima kao i atmosfera Plinovi u more dospijevaju izravno iz atmosfere. no o Ugljikov dioksid se u moru veže za vodu i prelazi u ugljičnu kiselinu koja je bitna za život u moru TEMPERATURA MORA o Temperatura mora je najvažnije fizičko svojstvo mora o Na temperaturu mora izravno utječe Sunčevo zračenje koje do mora dolazi kao direktna i difuzna radijacija – dio te radijacije reflektira se natrag u atmosferu. najmanje u polarnim krajevima More stalno razmjenjuje dobivenu toplinu s okolišem o o kad je more toplije od zraka. argon i ugljični dioksid kao i u atmosferi. kisik. a ugljični dioksid je 30-50 puta zastupljeniji nego u atmosferi) o Najzastupljeniji plinovi su dušik. donose ih tekućice s kopna.2°C. a dio se apsorbira i taj dio izravno utječe na zagrijavanje morske vode Temperatura mora zavisi o količini upijene elektromagnetske radijacije i trajanju insolacije Najviše toplinske energije od Sunca more upije u tropima. stvaraju se u moru (bioekmijskim procesima) ili su izravno oslobođeni prilikom podmorskih vulkanskih erupcija različiti su im omjeri (odnos kisika i dušika je 1:2.0°C Površinski dijelovi mora na sjevernoj hemisferi topliji su u prosjek od površinskih dijelova mora na južnoj hemisferi što je uvjetovano geografskom raspodjelom kopna i mora na sjevernoj i južnoj hemisferi More se sporije grije i sporije hladi od kopna Na južnoj hemisferi sva tri oceana su izložena otvorenom utjecaju antarktičkog ledenog pokrova odakle stalan dotok hladne vode rashlađuje okolna mora Mora na sjevernoj hemisferi mnogo su manje izložena hladnim polarnim utjecajima od mora na južnoj hemisferi Morske struje prenose goleme količine toplinske energije iz nižih geografskih širina u više i zagrijavaju mora u umjerenim i hladnim geografskim širinama Raspodjela temperature na površini mora predočava se grafički hidroizotermama o o hidroizoterma od 20°C obuhvaća više od polovice svjetskog mora najviše srednje godišnje temperature mora (više od 26°C) sjevernije su i južnije od geografskog ekvatora – hidrotermički ekvator ili crta najviših temperatura na površini svjetskog mora koleba tijekom vremena između 8°S i 10°N o o o o o . onda prima toplinu iz zraka more predaje u različitim toplinsko-dinamičkim procesima o o o o Bilanca topline mora – odnos između količine topline koja ulazi u more i količine topline koju o More je najveći spremnik topline na Zemlji i glavni regulator atmosferskih procesa Površinska raspodjela temperatura mora o o Na sjevernoj hemisferi prosječna temperatura mora na površini je 19. tada ono izdaje toplinu u atmosferu kad je more hladnije od zraka.

7°C što je za 3°C više od prosječne temperature zraka Na ¾ površine svjetskog mora amplituda temperature je manja od 5°C Najviše temperature zabilježene su u Perzijskom zaljevu – 36°C. a Atlantski ocean 16. a vrijednosti srednjih godišnjih temperatura opadaju od ekvatora prema polovima na južnoj hemisferi južnije od 40°S raspodjela hidroizoterma je gotovo paralelna na sjevernoj hemisferi sjevernije od 35°N prevladava zonalna raspodjela hidroizoterma Najvišu srednju godišnju temperaturu na površini mora ima Tihi ocean – 19.1°C. Indijski ocean ima 17. ujesen je more toplije i jače isparava pa je vrijeme kišovitije Srednja temperatura mora u cjelini je 3. izuzetno do 50 m dubine Godišnje promjene temperature mora opažaju se do 300-400 m dubine mora o Vertikalni gradijent temperature u moru – opadanje ili porast temperature s dubinom mora o Na pučini oceana umjerenih geografskih širina postoje dva termodinamička sloja: topli na površini mora i hladni prema dnu mora.9°C što je odraz strukture njihovih bazena – najveća površina Pacifika je u tropima gdje je najveće zagrijavanje dok je kod Atlantika upravo obrnuto Prosječna godišnja temperatura svjetskog mora na površini iznosi 14.o o o o raspodjela hidroizoterma gušća je na sjevernoj nego na južnoj hemisferi. a najniže u veljači dok je na južnoj hemisferi obratno Kad je zrak topliji od mora.1°C. a najniže u morima oko Antarktike – -2°C Najveća dnevna kolebanja temperature mora zbivaju se u tropima i to za vrijeme ljetnih tišina (1°C) Najizrazitija godišnja kolebanja temperature na površini mora očituju se u umjerenim širinama gdje razlike dostižu 12°C u Pacifiku U morima polarnih krajeva godišnja kolebanja smanjuju se na 2°C Najviše i najniže godišnje temperature mora nastupaju kasnije od najviših i najnižih temperatura zraka – na sjevernoj hemisferi najviše temperature su u kolovozu. isparavanje je malo i kiša je rijetkost (u proljeće). iznad plitkih zaljeva i preko različitih elemenata podmorskog reljefa opažaju se određene specifičnosti o izotermija mora – pojava da stupac morske vode ima jednaku temperaturu bez obzira na dubinu  primjer raspodjele temperature mora s obje strane Gibraltarskih vrata između Atlantika i Sredozemnog mora . a između njih je termoklina – prijelazni sloj skoka temperature o Pri raspodjeli temperatura u odijeljenim morima koja razmjenjuju morsku vodu kroz tjesnace.8°C o o o o o o o o o Dubinska raspodjela temperatura mora o o o o o Toplina se iz površinskog dijela mora prenosi u dubinu kondukcijom i konvekcijom Vertikalna raspodjela temperature u moru predočava se termobatama koje pokazuju hod temperature od površine do određene dubine ili do dna mora Raspodjela termobatičnih linija u pojedinim dijelovima svjetskog mora vrlo je različita jer podliježe geografskim i lokalnim specifičnostima te vremenskim i klimatskim kolebanjima Dnevne promjene temperature mora opažaju se redovito do dubine od 25-30 m.

otopljenim plinovima i dodatnim tvarima organskog i anorganskog podrijetla Brzina zvuka u moru smanjuje se s dubinom. a manji dio u kemijsku energiju koja omogućava fotosintezu Domet prodiranja Sunčeve radijacije u moru ovisi o valnoj duljini More je vrlo prozirno za ljubičasti.   o o temperatura u Atlantiku i Sredozemnom moru paralelno opada do dubine Gibraltarskog praga oko 400 m od dubine praga pa do dna Atlantika temperatura nastavlja padati u Sredozemnom moru temperatura ispod dubine praga ostaje ista.33 cm Kompresibilitet veće značenje ima u vrlo dubokim dijelovima mora o S povećanjem tlaka zgušnjava se more – dolazi do kompresibiliteta ili stlačivanja o ŠIRENJE ZVUKA U MORU o o o o Širenje zvuka u moru ovisi o raspodjeli temperature. PROZIRNOST I BOJA MORA o o o o o Osvjetljenje mora ovisi o visini Sunca. a mnogo manje za crveni dio spektra dok je za infracrveno zračenje prozirnost gotovo nikakva Raspršivanje svjetlosnih zraka raste s opadanjem valne duljine dok se istodobno smanjuje apsorpcija zraka ¾ svjetlosnih zraka more apsorbira već u prvom centimetru dubine o Ekstinkcija – slabljenje svjetlosti kroz more zbog apsorpcije i difuzije o o o o . a dio se lomi i ulazi pod većim kutom od upadnog U moru može doći do difuzije ili raspršenja svjetlosnih zraka od različitih čestica te do apsorpcije svjetlosnih zraka Apsorpcijom svjetlosnih zraka one se preobražavaju u toplinsku. dio zraka se reflektira. ne mijenja se U tropskim i morima umjerenih širina vertikalne promjene temperature najveće su do 300-400 m dubine. količini reflektirane radijacije i stanju površine mora Što je kut visine Sunca veći i more uzburkanije. salinitetu.5°C u južnim i do 2°C u sjevernim morima do 200 m dubine. a povećava se s povišenjem temperature i povećanjem slanoće i tlaka Brzina širenja zvuka u moru je 1400 do 1500 m/s Bitna je kod upotrebe sonara i ultrazvučnih dubinomjera OSVJETLJENJE. zeleni i žuti dio spektra. tlaku.8°C u južnim morima i blizu 0°C u sjevernim temperatura se zatim povisuje do 0. a dalje opet opada i na 800 m dubine dostiže 0°C na dnu je -1°C do -2°C Najdublji dijelovi svjetskog mora toplinu dobivaju iz unutrašnjosti Zemlje o TLAK I KOMPRESIBILITET MORA o o Tlak mora važan je za otapanje plinova i njihov prijelaz iz atmosfere u hidrosferu Razina mora mijenja se izmjenom tlaka – povećanjem tlaka za 100 Pa (1 mbar) opada razina mora za 1. a dalje s dubinom su sve manje U polarnim morima temperatura površinskog sloja je do -1. veći dio svjetlosne energije prodire u more Kad Sunčeve zrake dođu do površine mora. plavi.

o Topla i slanija mora imaju veću prozirnost od hladnijih mora budući da su siromašnija planktonom odgovarajućoj dubini o Relativna prozirnost – vidljivost Sekijeve ploče ili bijelog diska promjera 30 cm na o o o o o o Najveću prozirnost ima Sargaško more – 66. geodinamika preko tektonskih gibanja i geotermički procesi Razina mora uzima se kao mjerilo za određivanje nadmorske visine na kopnu i dubina na moru dobivena iz srednje razine mora (služi za određivanje nadmorskih visina) dubina mora) o Geodetska nula – prosječna vrijednost stanja mora u vremenskom razmaku od 20 godina o Hidrografska nula – razina mora pri najnižem izmjerenom vodostaju (služi za određivanje o o Razlike u srednjoj razini mora posljedica su različitih privlačnih sila većih kopnenih masa Razina mora slijedi oblik geoida. odnosno podmorskog reljefa Kretanje razine mora o o o o o U posljednjih 20 000 godina razina mora povećala se za 100 m Danas se razina mora povećava.5 m Prozirnost se smanjuje od ekvatora (60-40 m) prema polovima (5-20 m) Sredozemno more (60 m) i Jadransko more (56 m) karakterizira velika prozirnost Boja mora ovisi o intenzitetu upijanja i raspršivanja svjetlosnih zraka te o dubini i okolišu Što je more siromašnije planktonom i drugim primjesama. raspodjela Sunčeve radijacije na površini mora atmosferski procesi. no intenzitet porasta je različit U razdoblju od 1900. godine razina mora se povisila za 10 cm Jedan od razloga trenutnog rasta razine mora je opće zatopljenje na Zemlji kojim je pospješeno kopnjenje ledenih pokrova na Antarktici i na Arktiku Na povećanje razine mora mogle su utjecati i promjene u reljefu morskog dna koje su uvjetovane geodinamičkim procesima u kori i plaštu Zemlje Kolebanje razine mora o Tijekom geološke prošlosti razina mora mijenjala se zbog tektonskih sedimentacijskih i glacijalnih uzroka . no to je privlačni faktor za turizam o Plava odnosno kobaltomodra boja je osnovno svojstvo mora GIBANJA MORA RAZINA MORA o Razina mora – izravni doticaj površina mora i atmosfere o o Na razinu mora utječu sila gravitacije Sunca i Mjeseca. do 1964. to mu je boja više odraz trenutačna vremena i boje neba Modra boja je znak siromaštva biomase u moru.

dubinske. poravnana površina ili ravnotežna ploha u smjeru koje bi svi blokovi (dijelovi kopna) pokazivali isti hidrostatički tlak polazi se od toga da je sial (gornji sloj Zemljine kore) specifično lakši i da pliva po specifično težoj simi (donjem sloju Zemljine kore) postojanjem odgovarajućeg ledenog pokrova o Glacioizostatizam – pojava regionalnog ili lokalnog kolebanja razine mora uvjetovana o o o s porastom debljine ledenog pokrova na kopnu raste i njegova masa što izaziva određeno spuštanje kopna taljenjem debljeg ledenog pokrova. intermedijarne (međuvodne). obalne. promjena tlaka zraka o sekundarni uzroci: trenje i devijacija zbog rotacije Zemlje o Prema položaju morske struje mogu biti površinske. monsunske). kopno se izdiže tijekom ledenih doba snižavala se općenito razina mora dok se tijekom toplih razdoblja u geološkoj prošlosti razina mora povećavala na Zemlji o Glacioeustatizam – pojava dizanja globalne razine mora pod utjecajem taljenja ledenih pokrova o o o Razina mora u posljednjem ledenom dobu bila je niža 90 do 100 m od sadašnjeg stanja Razlika srednje godišnje temperature na Zemlji od 1°C uvjetuje povišenje razine mora za 60 cm Danas je prosječna dubina mora 3790 m. zbog iznenadnog vjetra) o Klasifikacija morskih struja prema vrsti gibanja: ciklonalne. povremene (slučajne.o Transgresija – napredovanje mora prema kopnu  svaki mlađi sloj zauzima veće prostranstvo od prethodnog sloja svaki mlađi sloj zauzima manje prostranstvo od starijeg sloja o Regresija – povlačenje mora s kopna  o Inundacija – trajanje vode nad određenim prostorom o Emerzija – prestanak morske sedimentacije jer je prostor izvjesno vrijeme iznad razine mora o Ingresija – prodiranje mora na kopno epirogenetskim ili eustatičkim promjenama razine mora o Eustatizam – mehanizam kolebanja razine mora koji je uvjetovan promjenama u vodnom režimu oceanskih udubljenja o Izostatizam – teorija o hidrostatičkoj ravnoteži pojedinih dijelova Zemlje o o u dubini Zemlje kore postoji tzv. pučinske… o Klasifikacija morskih struja prema stalnosti: postojane (stalne. plimotvorna sila. a izražena je u % o unutrašnji uzroci: tlak mora koji nastaje zbog vjetrom nagomilanih masa mora i razlika u temperaturi i slanoći o vanjski uzroci: porivna sila vjetra. periodičke (sezonske. anticiklonalne . pasatne). a prosječna visina kopna 875 m STRUJANJE MORA o Strujanje mora – pretežno horizontalno i stalno premještanje masa mora na velike udaljenosti od ekvatorskih širina do polarnih krajeva o o Smjer morske struje određuje se pravcem kamo teče struja i on je obrnut od smjera vjetra Uzroci morskih struja: o Stalnost struje – obuhvaća promjene smjera i brzine. pridnene.

oblik zaljeva. vrlo slane o o o U oceanima su razvijeni zatvoreni sustavi strujanja mora sjevernije i južnije od ekvatora Između sjeverne i južne ekvatorske struje teče povratna ekvatorska struja koja je najcjelovitije vidljiva u Pacifiku U Pacifiku i Atlantiku razvijena su po dva kružna sustava strujanja mora kao posljedica stalnih pasatnih i zapadnih vjetrova.o Klasifikacija morskih struja prema fizičko-kemijskim svojstvima: tople. dubina mora. hladne. neutralne. a utječe i Sunce. nagib dna Velike amplitude plime i oseke najčešće su u zaljevima ljevkastog oblika na potopljenim ušćima tekućica Pojave plime i oseke izrazitije su na obali nego na otvorenom moru i regionalno su vrlo različite velika oseka – žive morske mijene o Doba sizigija – Sunce i Mjesec se nalaze u ravnini te su plima i oseka najveće – velika plima i . u indiku je zbog raspodjele kopna i mora razvijen samo jedan kružni sustav strujanja mora Antarktički strujni prsten najveći je generator hladnih morskih struja na Zemlji Na Arktiku polarni istočni vjetrovi uzrokuju hladne morske struje koje struje uz istočne obale Grenlanda i Labradora te kroz Beringov prolaz U sklopu sustava ekvatorskih struja ustanovljene su Lomonosova potpovršinska struja u Atlantiku i Cromwellova dubinska protustruja u Pacifiku Termohalinski procesi uzrokuju vertikalna gibanja i morske struje manjih razmjera Hladnije morske struje povoljnije djeluju na život u moru od toplih morskih struja o o o o o MORSKE MIJENE o Morske mijene – važna gibanja mora koja se opažaju u periodičkim vertikalnim promjenama razine mora kao plima i oseka. bočate. a najmanje su kad se nalazi u apogeju (najudaljeniji od Zemlje) Na morske mijene osim astronomskih utječu i geografsko-fizički uzroci: razvedenost obale. no Sunčev utjecaj je slabiji od Mjesečeva i iznosi 46% Mjesečeva utjecaja o o o o o utjecaji Sunca i Mjeseca mogu se poklopiti jedino između 28°N i 28°S Najveće amplitude između morskih mijena su kad se Mjesec nalazi u perigeju (najbliži Zemlji). ali i u vodoravnom premještanju masa mora kao struje plime i oseke o Plima – razdoblje izdizanja razine mora između najnižeg i najvišeg stanja mora o Oseka – razdoblje spuštanja razine mora između najvišeg i najnižeg stanja mora o Period morske mijene – vrijeme između dva uzastopna najviša ili dva najniža stanja mora o Prema periodu morske mijene mogu biti:    o o o poludnevne – dvije plime i dvije oseke u toku Mjesečeva dana (24h i 50min) dnevne – jedna plima i jedna oseka u toku Mjesečeva dana kombinirane – najčešće o Amplituda morske mijene – visinska razlika između najnižeg i najvišeg stanja mora Najveća amplituda između plime i oseke izmjerena je u zaljevu Fundy u Kanadi – 21 m Vertikalne promjene razine mora u vremenu bilježi mareograf Privlačna sila Mjeseca glavni je uzrok plime i oseke.

titraju i nestaju na istom mjestu.o Doba kvadratura – Sunce i Mjesec su međusobno pod kutom od 90° te su plima i oseka najmanje – mala plima i mala oseka – mrtve morske mijene doba živih i mrtvih mijena) o Lučko vrijeme – razdoblje od trenutka prolaza Mjeseca kroz meridijan do nastupa prve plime (u VALOVI MORA o Valovi mora – prividno gibanje površine mora bez premještanja pojedinih čestica o Brijeg vala – dio vala iznad srednje razine mora o Dol vala – dio vala ispod srednje razine mora o Visina vala – okomita udaljenost od vrha brijega do dna dola vala o Duljina vala – vodoravan razmak između položaja vrhova dva uzastopna brijega ili dva uzastopna dola o Period vala – vrijeme između prolaza dvaju uzastopnih vrhova brijega vala na istom mjestu o Frekvencija vala – veličina koja pokazuje koliko puta vrh brijega vala prođe kroz isto mjesto u jedinici vremena o Brzina vala – duljina puta koji prijeđe brijeg vala u jedinici vremena o Glavni uzročnik valova na površini mora je vjetar koji uzrokuje prisilne valove o Vjetar uzrokuje više valova u nizovima – valovlje o Valovi mrtvog mora nastaju izvan zone vjetra kao slobodni valovi o Unutarnji ili interni valovi – nastaju na plohama izrazitijih razlika gustoće dubinskih slojeva u moru. a uzrokuju ih nagli udari vjetra ili velike promjene u tlaku o ščige ili sejše – stojni valovi koji nastaju u zatvorenim dijelovima mora ili oceana (u Jadranu se nazivaju gajole) o Longitudinalni valovi – čestice se pomiču u smjeru pružanja vala o Transverzalni valovi – čestice se pomiču okomito na smjer pružanja vala o Valovi šelfa – valovi viši do dubine mora koji zapljuskuju i abradiraju niske obale kopna¸ o Valovi olujnog mora – pojavljuju se južnije od 40°S. odnosno u Eckmanovu sloju o Mlat mora – udaranje valova o visoke i stjenovite obale čime nastaju klifovi o Stojni valovi – nastaju. razina mora povisila bi se za 79 m . oko Antarktika o Tsunami – golemi valovi uzrokovani potresima od 6.5 i više stupnjeva po Richteru o žarište potresa je obično na dnu na dubini oko 40 km ispod površine mora LED U MORU o o o Led u moru je sastavni dio kriosfere Led na kopnu nastaje procesima preobrazbe u tri etape: od snježnih pahuljicama preko zrnatog firna do kompaktnog i homogenog leda Kad bi se sav ledeni pokrov na Antarktici otopio.

čak do 36°N Dospijećem ledenih brjegova u niže geografske širine. pri salinitetu 24. a najbrži od njih je Upernavik (40 m na dan) MORSKI LED o o Morski led se stvara snižavanjem temperature u zavisnosti o salinitetu i gustoći mora Nastanak morskog leda počinje kad se u čitavom površinskom sloju postigne temperatura koja će pokrenuti kristalizaciju. koji je led egzaracijom pokupio s kopna. zelene biljke i sićušne životinje na vrhu su rijetki kitovi i malobrojne velike ribe koje se hrane manjim organizmima More je najrašireniji ekosustav na Zemlji Bakterije u moru se hrane ostacima uginulih biljaka i životinja te razgrađuju organske spojeve .LED S KOPNA o Led s kopna koji dospijeva u more pojavljuje se kao riječni led i ledenjački led  riječni led – tekućice iz polarnih i subpolarnih krajeva donose obilje leda (poglavito u proljeće) na svoja ušća gdje ga zahvate morske struje i prenose u obalna i plitka mora u arktičkom bazenu ledenjački led – potječe od ledenih pokrova s kopna u polarnim krajevima južne i sjeverne polutke.7‰ i najvećoj gustoći mora Pri mirnom moru stvara se proziran modrikasti led kristalne strukture. proces izdvajanja soli da bi desalinizirana voda mogla prijeći u kompaktni led Kompaktni homogeni led u moru stvara se pri temperaturi -1.33°C. a onda se opet uključuju u tekuću fazu stalnog kruženja vode u prirodi Ledene mase koje plutaju na vodi samo su manjim dijelom obujma iznad razine mora – samo se 1/8 obujma leda nalazi iznad razine mora. nastaje kašasti led amorfne strukture s mnogo zračnih mjehurića U morima oko Antarktike (Rossovo. zaostaje i sedimentira se na dnu mora Ledeni brjegovi u moru ostaju prosječno 4 godine. a ako je more uzburkano. zahvaća velika prostranstva i od velikog je značenja za život u moru. dok se 7/8 obujma nalazi ispod razine mora o o ŽIVOT U MORU o Stablo života u moru: o o o o osnovicu stabla čine planktoni. ali i za život na Zemlji općenito  o Sa zapadne obale Grenlanda u zaljevu Disko u more utječe šest najbržih ledenjaka na Zemlji. oni se počinju taliti i pretvarati u tekuće stanje dok kruti materijal. Weddellovo i Bellingshausenovo more) prevladavaju ledene kore i sante leda pločaste strukture dužine do 200 km i širine do 100 km ledeni šelf i Filchnerov ledeni šelf o o o Led u moru najčešće se pojavljuje u obliku ledenih santi i ledenih brjegova o o Ledenjaci na šelfu Antarktike dokaz su intenzivne zaleđenosti na samoj razini mora – Rossov o o o o površina svih ledenjaka na plićaku oko Antarktike zaprema malo više od 10% ledenog pokrova Antarktike U arktičkom bazenu ističu se strukture ledenih brjegova Kroz zaljev Diko od ledenog pokrova Grenlanda otkida se godišnje prosječno 5400 ledenih brjegova koji se morskim strujama prenašaju u niže geografske širine.

sredozemnoatlantska. živa bića prilagođena su osjetno nižim temperaturama i znatno većem tlaku te manjim količinama kisika nekoliko milimetara koji obuhvaća leteće kukce. bez obzira na gibanje mora o U vertikalnoj raspodjeli životnih zajednica izdvaja se litoral – zona plitkog mora (do oko 400 m) i epipelagijal – zona dubokog mora (dublje od 400 m) o o plitko more dobiva obilje svjetla što pogoduje bujnom biljnom i životinjskom životu zona dubokog mora oskudijeva svjetlom. svjetla i nutrijenata te otopljenih mineralnih soli gustoća mora – gustoća morske vode omogućava živim bićima da slobodno plivaju u svim smjerovima. živi svijet na samoj razini mora (epineuston) i lebdeća bića izravno ispod površine mora (hiponeuston) o u površinskom sloju između mora i zraka nalazi se neuston – životni prostor od samo o Životni prostor litorala u vertikalnom smjeru: o supralitoral – životna zajednica koja naseljava dio obale dokle dopire plima – taj dio naseljavaju otporni organizmi koji mogu živjeti na kopnu i u moru jer su prilagođeni naglim promjenama hidrometeoroloških uvjeta naseljavaju organizmi kojima odgovaraju uvjeti života između plime i oseke o eulitoral ili mediolitoral – pojas između najnižeg i najvišeg vodostaja mora koji o infralitoral ili sublitoral – životni prostor od najnižeg vodostaja mora do 50 m dubine u kojem postoje povoljni uvjeti za razvoj bilja i veoma bogatog životinjskog svijeta o cirkalitoral ili elilitoral – sumračna zona do dubine 600 m o U litoralu se izdvaja pet biogeografskih regija: cirkumtropska. proizvode velike količine kisika biljaka na kopnu o More je najveći opskrbljivač kisikom – biljke u moru oslobađaju dvostruko više kisika od o Na život u moru utječu:   o hranjivost – raspoloživost otopljenog kisika i ugljičnog dioksida.o Alge su u moru proizvođači bjelančevina. europsko-borealna i arktička o U epipelagijalu se razlikuju tri biogeografske regije:   epipelagijal toplih mora – prostor između 45°N i 45°S epipelagijal južnih hladnih mora – prostor južnije od 45°S . pontskosarmatska. a budući da upijaju ugljični dioksid. čak i u najdubljim dijelovima mora More raspolaže svim potrebnim uvjetima za samostalnu prehranu RASPODJELA GLAVNIH ŽIVOTNIH ZAJEDNICA U MORU o Sva živa bića u moru mogu se razvrstati u dva biološka okružja – bental i pelagijal dnu o Bentos – organizmi koji žive na dnu mora bilo da su pričvršćeni za podlogu ili da se gibaju po o Pelagijal – organizmi koji žive plivajući u morskoj vodi o plankton – biljni i životinjski organizmi koji lebde u moru o nekton – životinje koje plivaju radom vlastitih mišića.

ali bez većih kolebanja tijekom godine optimalni salinitet je između 33 i 37‰ Daljnji uvjeti za razvoj koralja su plitko more.5 do 10 mm koje se hrane planktonom kojeg donose morske struje Koralji iz vode dobivaju vapnenac od kojega izgrađuju kućicu u obliku pehara Koraljni greben godišnje može vertikalno rasti 1 do 25 mm što bi trebalo biti dovoljno da se održi rast razmjeran eustatičkim promjenama razine mora Koraljni grebeni dom su za brojne životinjske i biljne vrste Koralji su stenotermni i stenohalini organizmi što znači da su za njihov život nužni određeni toplinski uvjeti i odgovarajući salinitet    o o o najpovoljnija temperatura mora je oko 23. zimi se površinski sloj obogaćuje hranjivim solima i ponovno počinje razvitak planktona U toplim morima život obiluje vrstama. mijenja boju mora. smanjuje prozirnost i utječe na kakvoću mora KORALJNI GREBENI o o o o o Koraljne grebene tvore polipi koralja – životinje duge 2. ali oskudijeva biomasom. dok su ledena mora siromašna vrstama.5°C inače je povoljna temperatura viša od 20°C. ali su vrlo bogata biomasom o SVJETLUCANJE I CVJETANJE MORA o o Pojedina živa bića poput meduza pri disanju proizvode svjetlost Pojava svjetlucanja česta je kod nailaska na veliko jato planktonskih organizama koji u određenim atmosferskim uvjetima proizvode odsjaj o Cvjetanje mora – biofizička pojava koja se opaža periodički u jakom razvoju planktona o Cvjetanje mora uvjetuje prezasićenost mora kisikom. ujesen plankton izumire jer su iscrpljene hranjive tvari. štoviše more treba biti izvorne kakvoće i bogato otopljenim kisikom Danas su koralji ugroženi pojavom morske zvjezdače koja prekomjerno ždere koralje ostavljajući za sobom samo golu kamenitu pustoš te stalnim opadanjem kakvoće morske vode zbog industrijalizacije i litoralizacije Koraljni grebeni prema obliku: o    o obalni ili rubni koraljni greben – izravno uz obalu kopna ili otoka barijerni koraljni greben – razvijaju se usporedno s obalom od koje ih odvaja kanal ili laguna atoli – koraljni grebeni kružnog ocrta ili oblika potkove s lagunom u sredini Postanak koraljnog grebena prema Darwinu: o koralji žive i rastu u plitkom moru na obalama ponirućih vulkanskih otoka i napreduju kao obalni koraljni grebeni . svjetlost i oligotrofnost Koraljima ne odgovara onečišćenost mora. otopljenim kisikom i hranjivim tvarima U proljeće i ljeto je površinski sloj mora bogat planktonom. o o o epipelagijal sjevernih hladnih mora – prostor sjevernije od 45°S Toplo more oskudijeva planktonom jer sadrži manje količine otopljenog kisika i hranjivih tvari Hladno more je bogati planktonom.

rakova. pijesak…) i skromne vrijednosti U dubokim dijelovima mora (dubljim od 500 m) po dnu i središnjim i rubnim hrptovima koncentrirana su velika mineralna bogatstva o najviše je na dnu nodula mangana u kojima se još nalaze i drugi metali MORE KAO NAJVEĆI RUDNIK NA ZEMLJI . školjaka i algi o o o o o Akvakultura je u svijetu najrazvijenija u Japanu. raširene na njegovu dnu i nalaze se u pojedinim dijelovima kamene kore U otopini mora ustanovljeni su gotovo svi kemijski elementi – najrasprostranjeniji su natrij i klor te magnezij i brom Sirovine na plićaku nastale su procesima sedimentacije u blizini kopna – to su minerali u velikim količinama (šljunak. 30-50 km u središnjem dijelu i 300 km u južnom dijelu ZNAČENJE MORA o More je od višestrukog značenja za čovječanstvo MORE KAO IZVOR HRANE o o o More je opskrbljivač prehrane za stalno rastuće stanovništvo svijeta Više od 25% svjetske proizvodnje bjelančevina životinjskog podrijetla dobiva se iz mora 80% ulova ribe potječe iz plitkih mora sjeverne polutke namijenjeni su za prehranu stanovništva o Akvakultura – umjetni uzgoj organizama koji žive u slanoj. bočatoj ili slatkoj vodi u kavezima. a u Europi u Norveškoj Mineralne tvari otopljene su u moru. dug je 1900 km i širok 150 km na sjeveru.o prestankom vulkanske aktivnosti snižava se vulkansko grotlo i na njemu koralji grade barijerni greben pojavljuje atol o spuštanjem vulkanske kupe i kratera ispod razine mora stvara se podloga na kojoj se o Veliki koraljni greben pruža se uz istočnu obalu Australije o zauzima površinu od 460 tisuća kvadratnih kilometara. a o Marikultura – dio akvakulture koji obuhvaća uzgoj morskih riba.

godine Konvencijom je donesen pravni režim o moru kao općem dobru čovječanstva i određene su nove mogućnosti za pravednije odnose među državama u svjetskoj zajednici naroda Hrvatska je Konvenciji pristupila 1995. podmorje i zračni prostor nad morem računa se od polazne crte niske vode duž obale ili vanjskih granica unutrašnjeg mora . stoljeću počinje uporaba kompasa i etapa oceanske plovidbe čime se more uključuje u gospodarske tokove ljudskog društva i svjetske razvojne procese More postaje veza između odvojenih. godine Prema Konvenciji pravno u određeni pojmovi vezani uz more: o More ima sposobnost autopurifikacije. zaljeva. zatvorena mora. pod određenim uvjetima dijelove mora između otočnog niza i kontinentskog dijela kopna te između samih otoka širina unutrašnjih morskih voda odnosno unutrašnjeg mora nije ograničena jer ovisi o razvedenosti i položaju obale i otoka • o teritorijalno more – pojas mora pod suverenošću obalne države umjerene širine u kojem strani brodovi uživaju pravo neškodljivog prolaska • • čini ga dno mora. a iz mora se crpi 30% svjetske proizvodnje nafte MORE KAO POSREDNIK U PROMETNOM POVEZIVANJU o o o Prije primjene kompasa u plovidbi more je razdvajalo kopna i ljude U 15.o o o na dnu Crvenog mora gdje se razmiču litosferne ploče izbijanjem magme iz astenosfere nastaje nova kora i oslobađaju se bogati spojevi teškim metala u geostrukturama podmorskih hrptova nalazi se velika toplinska energija koja bi se u budućnosti mogla upotrebljavati u industrijske svrhe U sedimentima Zemljine kore nalaze se važni izvori energije i različita mineralna bogatstva od kojih su najvažniji nafta i zemni plin koji se već 100 godina iskorištavaju o zalihe nafte su u plićacima 5-6 puta veće nego na kopnu. ali do određenih granica o unutrašnje morske vode – dijelovi mora između polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora i obale • obuhvaćaju morske prostore luka. najudaljenijih kopnenih ujedinjavanja stanovništva u svjetskoj zajednici naroda cjelina i snažan činitelj MORE KAO SABIRALIŠTE OTPADA SUVREMENOG SVIJETA o o o o Kakvoća mora ovisna je o prirodnoj tvari koje dospijevaju u njega i otapaju se u njemu U more tekućicama i kanalima dospijevaju industrijske otpadne vode. ušća rijeka. nefiltrirani otpad te suvremeni otpad iz kućanstva Na povećanje količine otpada utječe sve jači razvoj turizma Najrašireniji oblik onečišćenja u moru su izljevi nafte – nafta u morskoj vodi iscrpljuje kisik čime se smanjuje sposobnost autopurifikacije MEĐUNARODNE PRAVNE ODREDBE O MORU o o o o 1982. godine održana je Treća konferencija Ujedinjenih naroda u Montego Bayu na Jamajci na kojoj je donesena Konvencija UN-a o pravu mora koja je na snagu stupila 1994.

imaju pravo poduzimati znanstveno istraživanje mora u stupu morske vode izvan granica gospodarske zone SUVREMENA GEOGRAFSKA REGIJA ISTOČNOG JADRANA o Suvremena geografska regija istočnog Jadrana obuhvaća dio mora omeđen tzv. kao i nadležne međunarodne organizacije. a njena bogatstva su zajednička baština čovječanstva o Znanstveno istraživanje mora izvan granica gospodarske zone: o sve države. linijom razgraničenja epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora i dijelom kopna koji je određen hidrološkom i topografskom razvodnicom jadranskog i crnomorskog slijeva Najveći dio te regije je unutar granica Hrvatske Prema kakvoći mora u regiji razlikuju se: o o otvoreno more s izvornom kakvoćom obalno more pogodno za kupanje. useljeničkih ili zdravstvenih propisa na svojem području ili u svojem teritorijalnom moru te radi kažnjavanja povreda istih tih propisa počinjenih na njenu području ili u njezinu teritorijalnom moru • širina vanjskog pojasa limitirana je na 12 milja od polazne crte od koje se određuje širina teritorijalnog mora o otvoreno more – svi dijelovi svjetskog mora koji su izvan unutrašnjeg i teritorijalnog mora određene države o zona – dno i podzemlje mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije. fiskalnih. rekreaciju i sportove na vodi   najčešće plićaci 10 do 30 m dubine i do 300 m udaljeni od obale prisutnost stanovništva narušava kakvoću mora bakteriološkim opterećenjem i otpadnom vodom iz domaćinstva o o o kritične zone unutrašnjih dijelova mora pod utjecajem više štetnih čimbenika .• u Hrvatskoj je ono širine 12 milja ili 22 km o epikontinentalni pojas obalne države obuhvaća morsko dno i podzemlje mora uz obalu od vanjske granice teritorijalnog mora do dubine 200 m ili preko te granice do točke gdje dubina mora dopušta iskorištavanje prirodnih bogatstava tog dijela podmorja teritorijalnog mora ili uz njegovu vanjsku granicu podvrgnut posebnom pravnom režimu • širina gospodarskog pojasa iznosi 200 milja o gospodarska zona odnosno isključivi gospodarski pojas – široki pojas mora izvan o vanjski pojas – pojas otvorenog mora uz vanjsku granicu teritorijalnog mora u kojemu obalna država vrši nadzor radi sprječavanja povreda carinskih. bez obzira na svoj geografski položaj.

prosječno široko 160 km.6% površine Sredozemnog mora Pruža se u obliku velikog zaljeva od Maranske lagune na sjeverozapadu do Otrantskih vrata na jugoistoku i slijedi dinarski orogenetski smjer pružanja Jadransko more je dugo 870 km. zaljevi koji zalaze duboko u kopno ili plići dijelovi mora na obalama pa im je smanjena brzina obnove vode i ograničena sposobnost autopurifikacije za razgradnju dospjelih tvari iz industrijskih pogona i otpadne vode iz domaćinstva o kritični dijelovi plitkog mora u međunarodnoj zoni Jadrana sjeverozapadno od crte Pula-Ancona   u taj dio mora dotječu onečišćene vode iz sjeverne Italije uglavnom je izvan granica Hrvatske zbog strujanja u Jadranu JADRANSKO MORE o Jadransko more je najveća površina i obujam vode u Hrvatskoj o o o Jadransko more je relativno plitko more. zaprema 4.5 tisuća kvadratnih kilometara.1 što hrvatsku obalu svrstava među najrazazvedenije obale svijeta HRVATSKI JADRAN o Hrvatski Jadran zauzima prostor obalnog mora od sredine Piranskog zaljeva na sjeverozapadu do Rta oštra odnosno do sredine vanjskog dijela Bokokotorskog zaljeva na jugoistoku s prekidom od 21.2 km duljine obale kod Neuma Osim obalnog mora hrvatski Jadran uključuje i površine općina i gradova koji prema postojećem teritorijalnom ustroju kao jedinice mjesne uprave i samouprave izlaze izravno na obale Jadranskog mora Geografska struktura Jadranskog mora geološki je mlada jer su sadašnji odnosi između mora i kopna nastali holocenskim povišenjem razine mora o o . a najveća širina je 216 km i najveća dubina 1233 m o o u najužem dijelu ta su vrata široka 75 km o Otrantska vrata povezuju Jadransko more s Jonskim morem Površina Jadranskog mora bez otoka je 135. a obujam oko 35 tisuća kubičnih kilometara Ukupna duljina hrvatske obale (5835 km) čini 74% ukupne obale Jadranskog mora o o hrvatska kopnena obala (1777 km) čini 48% ukupne kopnene obale Jadranskog mora hrvatska otočna obala (4058 km) čini 97% ukupne otočne obale Jadranskog mora o Plićak do 200 m zauzima 74% površine Jadranskog mora o o Koeficijent razvedenosti hrvatske obale iznosi 11.

o Posebna specifičnost hrvatskog Jadrana je Kornatski arhipelag koji se pruža u četiri otočna niza između kojih su tri kanala u smjeru sjeverozapad-jugoistok:     sitski otočni niz i Sitski kanal žutski otočni niz i Žutski kanal kornatski otočni niz i Kornatski kanal piškerski otočni niz smjera pružanja Dinarida. o Pojam o dalmatinskog tipa opale proizašao je iz istog sjevernodalmatinske obale i sjevernodalmatinskih otoka Splitsko-dalmatinskoj županiji pripada najveći dio površine hrvatskog Jadrana. no prema položaju je Dubrovačko-neretvanska županija najmaritimniji dio hrvatskog Jadrana dok Šibenskokninska županija ima najveću okupljenost otoka i najveću razvedenost obale .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->