P. 1
Kemija

Kemija

|Views: 7,721|Likes:
Published by sime111

More info:

Published by: sime111 on Sep 30, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/30/2013

pdf

text

original

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA

7. RAZRED
OSNOVNE ŠKOLE

PREDMET: KEMIJA

PREDGOVOR
Kemija u osnovnoj školi gotovo je neznatnim dijelom namijenjena budućim kemičarima, a samo malim dijelom budućim prirodoslovcima. Program kemije u osnovnoj školi zato ne bi trebao biti temeljen na sveučilišnim programima za studij kemije. Trebao bi biti prvenstveno usmjeren na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život, na zanimljivosti i doprinosu kemije u izgradnji kvalitetnijega života. U tom smislu program kemije iz 1999. potpuno zakazuje osim početnoga uvoda o tvarima bez kojega nijedan program kemije ne može početi. Znanja i sposobnosti koje bi učenici u osnovnoj školi trebali steći iz područja kemije mogla bi se napisati bitno jednostavnije (1. Uloga kemije u svakodnevnom životu; 2. Osnovna svojstva tvari; 3. Postupci kojima se kemičari služe; 4. Osnovne mjere zaštite; 5. Osnovno baratanje kemikalijama; 6. Bit kemijskih reakcija; 7. Atomska građa tvari; 8. Počeci kemijske nomenklature i simbolike; 9. Neuništivost atoma (očuvanje mase); 10. Neke osnovne tvari: voda, zrak, kiseline, lužine, soli, otapala, goriva, tvari u živim bićima, lijekovi, otrovi, ...). Popisom nastavnih tema ipak se željelo učiniti više, dajući nastavnicima više poticaja za kreiranje nastave temeljene na problemskom pristupu, na zapažanjima i mjerenjima tijekom izvođenja pokusa. Teme namijenjene su prvenstveno nastavnicima kemije u osnovnim školama, autorima udžbenika za taj predmet, a mogu poslužiti roditeljima i drugim zainteresiranim za sadržaje kemije u osnovnoj školi. One definiraju opseg i dubinu neophodnih minimalnih znanja iz kemije koja su potrebna u svakodnevnom životu, kao temelj za daljnje izučavanje kemije i kao okvir roditeljima i nastavnicima za đačko učenje odnosno za ispitivanje gradiva. Sastavljene su prema uputama dobivenim u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na temelju nastavnoga programa iz 1999. godine i nužno u sebi zato sadrže nedostatke tog programa. Ipak smo nastojali nekim manjim preinakama malo promijeniti redoslijed nastavnih cjelina. Kemijski račun smo tako ukinuli kao nastavnu cjelinu i odgovarajuće sadržaje ugradili u teme gdje se primjenjuje. Smatrajući da nedostatke važećega programa ne možemo ukloniti po njemu složenim popisom tema Povjerenstvo za kemiju ustanovilo je kao temeljno načelo da program i teme moraju biti takvi da: 1. naznače bitne osposobljenosti (znanja i vještine) koje učenik tijekom pohađanja nastave mora steći odnosno usvojiti, 2. omoguće nastavnicima uvid u nužne okvire i granice znanja učenika, ali i vlastiti pristup (izbor redoslijeda obrade pojedinih nastavnih sadržaja, izbor pokusa, nastavnih metoda i pomagala), pa tako potiče autonomiju i kreativnost nastavnika, 3. omoguće autorima udžbenika uvid u nužne okvire i granice znanja učenika te vlastiti izbor redoslijeda tema i logičnu konstrukciju cijeloga gradiva. Postoje opći nastavni ciljevi koje valja ostvariti tijekom dviju godina učenja kemije u osnovnoj školi. Te ciljeve ostvarujemo postupno svakim nastavnim satom te ih stoga ovdje navodimo kako ih ne bismo morali ponavljati uz gotovo svaku nastavnu temu: • Razvijanje pozitivnoga stava prema kemiji, kemičarima i prirodnim znanostima. • Stjecanje znanja koja omogućuju bolje razumijevanje kemijskih pojava pa tako i odgovarajućega ponašanja u svakodnevnom životu. • Razvijanje vještina pažljivoga promatranja i bilježenja pojava u prirodi ili tijekom izvođenja pokusa. • Razvijanje vještine sigurnoga i urednog baratanja kemijskim priborom i kemikalijama. • Usvajanje vještine rada prema uputama i davanje upute za rad drugima. • Vježbanje opisivanja rezultata opažanja i tumačenja pojava na temelju usvojenih teorija i modela (usmeno, pisano, opisom i obrazlaganjem). • Vježbanje prikazivanja rezultata pokusa (mjerenja) tablicama i grafovima. • Razvijanje vještine rješavanja računskih zadataka. • Njegovanje i razvijanje vještine shematskoga prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i izrade skica pokusa (shema). Svi ti sadržaji ovdje namijenjeni su djeci u dobi od 12 do 14 godina, vrlo različitih intelektualnih sposobnosti i interesa tako da će se nužno u nastavi zapažati velike razlike. Poseban pozor treba posvetiti:

2

29. travnja 2005.

• • • • 1. 2.

metodičkom pristupu i izboru nastavnih strategija, razvijanju komunikacijskih vještina, suradnji, timskom radu, toleranciji, permanentnom iskustvenom usavršavanju nastavnika poticanju suradnje nastavnika i razmjene iskustava stečenih u uspješno obrađenim sadržajima. Teme su opisane u trinaest točaka i ovdje dajemo kratka objašnjenja kako smo ih tumačili. Pod ključnim pojmovima nabrojeni su pojmovi koje smo smatrali važnim da ih učenici moraju usvojiti kao što trajnije znanje. Teme nismo ograničili na jednake opsege po potrebnom vremenu niti po broju obrađivanih pojmova. Potrebna predznanja smatrali smo preporukama za nastavnika i naveli pojmove koji trebaju iz logičkih razloga biti učenicima poznati za svladavanje gradiva, ako se nastava izvodi redoslijedom koji je ovdje predložen. Ta točka daje nastavniku uputu kako da nadoveže svoje izlaganje na prethodna znanja. Treba ih vjerojatno kratko ponoviti ili učenike barem na to podsjetiti. Preporuke za metodičku obradu nastavniku daje prijedloge kako bi se određena tema mogla obraditi. U kemiji je središnji nastavni element redovito neki pokus ili skupina pokusa. Naveli smo neke kao primjer, ali smatramo da nastavnik treba imati slobodu izbora drugih pokusa ovisno o uvjetima koje ima u školi. Kao dodatnu ilustraciju smo katkad naveli neke primjere, no jasno je da će to ovisiti o uvjetima koje nastavnik ima u svojoj školi. Pod petom su točkom dani neki primjeri nastavnih cjelina iz drugih predmeta koje su povezane s razmatranom temom. Bilo bi dobro da se nastavnici dotičnih predmeta dogovore o izlaganju gradiva. Čitajući udžbenike naišli smo na pogreške u tumačenjima nekih sadržaja, a neke smo sadržaje smatrali preteškim za uzrast ili nepotrebnim za razumijevanje kemije na toj razini. Ovdje su takvi sadržaji navedeni da se što prije priječi širenje zabluda i da se program što više rastereti. Novi stručni nazivi su ovdje eksplicitno navedeni da se u nastavi ne pretjera s prevelikim brojem novih pojmova. Katkad se očekuje da učenici trebaju znati i neke podatke o tvarima. Toga u kemiji nema mnogo, ali za neke se očekuje, kao što su npr. ledište i vrelište vode, da svi moraju znati. U kemiji se očekuje da se pamte kemijski simboli i najjednostavnije kemijske formule, ali te nismo ovdje navodili. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići podijelili smo na tri dijela: na znanja, vještine i praktičnu primjenu. Pod znanjima smo navodili ono što se dosad obično ispitivalo kao naučeno gradivo. Vještinama smo smatrali ono što se stiče vježbanjem katkad manualnom spretnošću, katkad sustavnim i urednim radom, a katkad rješavanjem računskih zadataka. Primjene stečenoga znanja dobrim dijelom pokazuju relevantnost teme. Tu je navedeno gdje stečena znanja mogu pomoći u svakodnevnom životu i dobro je da nastavnik učenicima na to obrati pažnju. Dodatne sadržaje koji nisu spomenuti programom rijetko kad smo naveli. Kao izborne sadržaje češće smo dodavali neke naslove ili sugerirali neka zanimljiva proširenja iz povijesti kemije. Potrebno je dati slobodu nastavniku da ponudi više u skladu s interesima, sposobnostima i osobnostima učenika kao i osobnim sposobnostima nastavnika.

3.

4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11.

12. PRIJEDLOZI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ KEMIJE Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. 2. 3. 4. 5. s oštećenjem vida s oštećenjem sluha s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima sa sniženim intelektualnim sposobnostima

3

29. travnja 2005.

6. 7. 8. 9.

s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti sa specifičnim teškoćama u učenju s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. - osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće - taktilno upoznavanje sadržaja na konkretima ili modelu uz pomoć pri izradi praktičnoga rada i pokusa - dodatno govorno pojašnjenje konkreta ili modela učeniku i opisivanje aktivnosti, praktičnoga rada i pokusa koji se izvodi - udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku - primjerene veličine slova. - brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo - folija za pozitivno crtanje - "brajeve" mape - PSE na brajici - obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim - proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće - debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini - prilagođeni kalkulatori, povećala (lupe), mjerni instrumenti s reljefnim i/ili - zvučnim oznakama, - posebni geometrijski pribor - odgovarajuće osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Preporuke za komunikaciju: jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, češće provjeravanje razumijevanja, paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem, učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom.

Didaktičko-metodički postupci: motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje, služiti se individualiziranim nastavnim listićima, nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, koristiti računalne edukacijske programe,

4

29. travnja 2005.

koristiti mnogo konkretnih primjera. a greške tipa disleksije ne ocjenjivati. 4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme. smirenim.fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu. i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. slika. a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak.osigurati primjereno radno mjesto. 5 29. . dodirne kod obrade novih sadržaja. uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči). . po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: . dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. pokusa. i 7. tišim i sporijim (laganijim) tempom ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji češće primjenjivati pismene ispite znanja brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju: predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema.- provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje što bolje izrazi. koristiti prerađene. povezanih s poznatim sadržajima. pravilo. sažete. jednostavnije tekstove u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. slušne. rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski. zadavati manji broj zadataka. 3. travnja 2005. pa teži. greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti. samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo. . koristiti različite vrste podražaja – vidne. pozitivno potkrepljivati uspjeh. sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj.primjereni pribor i pomagala za pisanje. slika. rugati se učeniku. izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju).kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima. radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika. pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja. a na kraju opet lakši. . Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora: mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati. oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. primjer. postupak.

učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja. a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine. . Posebnosti u izvođenju praktičnih radova . Ukoliko učenik zbog liječenja češće odlazi u bolnicu potrebno je održavati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifičnim potrebama učenika s učiteljima koji rade na bolničkom odjelu na kojem se učenik liječi. . stručnom službom škole. tekstualna) koristiti na način da se učenikov pozor rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada.omogućiti mu dulje vrijeme za rad. didaktičkih igara) .tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu.koristiti računalo u cilju interesantnog učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja.pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i mogućnostima njihove primjene. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti. . i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. originalno sredstvo. - 6 29. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme. 5. auditivna.pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju. grafički prikaz. .za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati. pomoć druge osobe u pisanju. vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru njihovoga razumijevanja. kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno. .dozirati vrijeme ispitivanja (češće. . po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti .omogućiti korištenje specifičnih pomagala u radu. .učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti.pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje. razne vrste lota.kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi.pomagalo za okretanje stranica. . .osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Posebnosti čitanja . travnja 2005. a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje. a učeniku prirediti posebne nastavne listiće. simbolički prikaz) .vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr.učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama. slikovni prikaz. .poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . .apstraktnih sadržaja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima. .sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga.izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje . snimanje pismene obveze na kasetu. roditeljima i učenikovim liječnikom. didaktički materijal.nastavna sredstva (vizualna. korištenje računala za pisanje. samo usmeno odgovaranje). zaokruživanje ponuđenih odgovora.pomoć druge osobe ili da druga osoba izvodi praktični rad/pokus prema usmenom naputku učenika.izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje . . pismeno). Posebnosti u izvan-učioničkom radu . . .

Preporuke za izvođenje nastave Preporuča se nastavnicima da nastavu kemije što više temelje na aktivnim metodama poučavanja koje sadrži sve etape spoznajnog procesa. Htjeli smo samo napomenuti da je masa jedno od karakterističnih svojstava atoma. Njega smo promijenili u skladu s primljenim primjedbama. korištenje slikovnoga materijala. Smatrajući da su pojmovi brzine reakcije bitno složeniji od pojma izmjene energije pri reakciji dodali smo takvu temu ne želeći se upuštati u nikakve detalje. bile međusobno kontradiktorne. U studenom su stručni aktivi svih županija pozvani da se očituju s obzirom na HNOS. . verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanoga). na račun u kemiji već u sedmom razredu i na rano uvođenje odnosa kemijske reakcije i energije. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja. reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova. atom kisika 16 puta veće mase od atoma vodika. Kada se govori o relativnim masama atoma nismo mislili izražavati ili preračunavati ih u kilograme. mnemotehnika. i 8. da je npr. Nastavnik pokušava potaknuti učenike da spontano iznose ideje za rješavanje nekoga 7 29. pohvale primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste. u očekivanim vremenskim okvirima često provjeravati i poticati napredak dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć pripremiti pisani materijal s podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama nagraditi poželjno ponašanje omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje. «imate pet minuta do završetka toga zadatka i prelaska na drugi»). rad džepnih svjetiljki. no nastavnicima koji misle da je bolje obraditi građu tvari prije tema o zraku i vodi preporučamo da to tako i čine. Takve reakcije se očituju u zagrijavanju reakcijske posude. Bitni su nam omjeri masa i zato uvodimo relativne mase atoma u odnosu na prikladnu jedinicu koja se danas zove dalton. Pri reakcijama gorenja oslobađa se mnogo energije jer nastaju vrlo stabilne tvari: ugljikov dioksid. Redoslijed tema nam nije bio posebno bitan. npr.). Polazi se od uočavanja i definiranja problema. Teško je samo na temelju popisa pojmova znati kako su zamišljene dane teme. iako nisu sve mogle biti usvojene. U sadržajima HNOS-a na nekoliko se mjesta predlažu nastavne strategije primjerene malim skupinama: Oluja ideja (brainstorming) je tehnika kreativnoga proizvođenja ideja u kratkom vremenu od 5 do 10 minuta. obrazložena je u predgovoru. Takvo učenje još se naziva iskustvenim učenjem jer se do spoznaja dolazi vlastitim iskustvom. Važno je da nastavnik drži nastavu onako kako je on uvjeren da je bolje. smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. obrazovanja i športa kako bi što šire čitateljstvo moglo dati primjedbe. izrada mapa i grafikona. Glavne primjedbe odnosile su se na promjenu redoslijeda pojedinih tema. Račun u kemiji nismo htjeli imati kao odvojenu cjelinu i zato je raspršen tamo gdje se upotrebljava. voda i dušik. lagano tapšanje po ramenu. Primljeno je pedesetak lista primjedbi koje su sve pažljivo razmatrane. satova ili čak za stimulaciju srca. HNOS se dao je u prvoj verziji na javnu raspravu u rujnu 2004. davati upute jednu po jednu. omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno. omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano) rješavanje zadataka. Smatrali smo da treba uočiti da se nekim reakcijama oslobađa energija koju možemo iskoristiti za pogon automobila. Točka 13. preko vlastite aktivnosti u pronalaženju rješenja do izvođenja zaključaka i nalaženja rješenja. audio i video prezentacije i sl.6. S druge strane neke reakcije trebaju energiju iz okoline i to se opaža kao hlađenje reakcijske posude. Neke su npr. travnja 2005. i objavljen je na web-stranicama Ministarstva znanosti. Te su tvari i one koje su opstale do danas kao glavne na planetima poput Zemlje. Ne treba se upuštati u neke detalje na osnovnoškolskoj razini. a da je masa atoma ugljika 12 puta veća. I ovim putem se želimo svima zahvaliti na korisnim primjedbama koje su pridonijele kvaliteti teksta. vizualizacija.

Izrada zajedničkoga postera potiče suradnju i zajedništvo.sposobnost primjene naučenoga na druge (slične) probleme.petminutni sastavi. Kroz poster se ukazuje na aktualne probleme. a nakon pokusa predstavnik grupe (organizator rada u svojoj grupi) napiše kratak referat i pročita ga na samom satu.misaona aktivnost.inventivnost u rješavanju problema. obrazovnu i estetsku vrijednost. U plan-igri pojedinac ne iznosi vlastite stavove već stavove skupine koju zastupa iako se osobno ne slaže s izrečenim stavom. . . Nastavnik ima dovoljno vremena da procjeni zalaganje. . U plan-igri više osoba zajedno igra ulogu neke skupine i nastoji se uživjeti u način ponašanja i razmišljanja te skupine. . Nastavnik i učenici na taj način imaju dovoljno vremena da bez žurbe pripreme i izvedu pokuse utvrde nastavne sadržaje.pravljenje bilježaka (urednost). Oluja ideja. Postavljaju hipotezu.aktivnost i želja za stjecanjem vještina i znanja (motivacija). posteri i druge aktivne metode poučavanje čine nastavni proces kreativnijim i zanimljivijim. . koje je postalo bitno svojstvo suvremenoga društva. Učeničko napredovanje u znanju i vještinama treba vrednovati u odnosu na zadane i učenicima poznate ciljeve tijekom nastave. ispravni postupci). Elementi vrednovanja su npr. . . . kultura dijaloga i dr. . koja uključuje eksperimentalni rad. Preporuča se grupni oblik rada jer pridonosi razvoju socijalnoga ponašanja djeteta. dnevni tisak. Na temelju rezultata pokusa razvija se diskusija. Nastavnik mora doznati u kojoj su mjeri učenici razumjeli nove nastavne sadržaje. sposobnosti i znanje svakog učenika. časopisi. te da ga adekvatno ocijeni Nastavnik koji se odluči za blok-sat radni dan treba po mogućnosti organizirati tako da prije svakoga blok-sata ima jedan slobodan školski sat za pripremu nastave. Poster svojim izgledom i koncepcijom razvija smisao za lijepo. posao se podijeli na sve učenike u grupi. Nakon izgovorenih i/ili zapisanih ideja slijedi njihovo zajedničko vrednovanje. .“ Preporuča se nastavnicima da nastavu kemije. knjige. Učenički miniprojekt je složenija metoda u strategiji učenja. 8 29. Devedeset minuta neprekidnoga rada omogućuju nastavniku kratko uvodno izlaganje u kojem će postaviti problem i učenicima dati potrebne upute.sudjelovanje u diskusijama. Grupa učenika (ili učenik) dobiva opis pokusa. Plan-igra je nastava s uživljavanjem u životne situacije nekih posebnih grupa ljudi ili osoba. Kod rada u grupi svaka grupa ima svoj zadatak. a posao je nastavnika da te dijelove poveže i da o gradivu raspravi s cijelim razredom. miniprojekti. kako ih povezuju s ranije stečenim znanjem. te koliko su sposobni primijeniti stečeno znanje u praktičnom radu (vještina rješavanja problema) i stjecanju novoga znanja (sposobnost samoobrazovanja).izvannastavne aktivnosti. Učenici stječu naviku pronalaženja potrebnih informacija iz različitih izvora. upute i zadatak koji rješava slijedeći znanstvenu metodologiju.problema. iznose i suprotstavljaju različita mišljenja te se konačno donosi zaključak na osnovi rezultata opažanja i mjerenja.pisanje izvještaja (pisana prezentacija.usmena prezentacija. Poželjno je da svi članovi skupine iznesu barem jednu ideju ili modificiraju već izrečenu. izvode putem bloksata. plan-igra. Učenici sami izvode pokuse. a ne poslije obrade nastavnih sadržaja. Posteri imaju odgojnu.pravljenje dijagrama kao načina prikazivanja rezultata pokusa. . Grupni oblik rada omogućuje bolju komunikaciju među učenicima i razvijanje nekih pozitivnih navika kao što su suradnja. . . . Individualni posteri potiču natjecateljsko ozračje. mjere zaštite.posteri. .vještina izvođenja pokusa i rada s laboratorijskim priborom (urednost.povezivanje stečenih znanja (generalizacije).upotreba drugih izvora znanja (biblioteke. Cilj igre je suprotstavljanje različitih mišljenja.: . Jedinica se podijeli već prethodni sat među učenike. originalnost).sposobnost upotrebe stečenoga znanja. travnja 2005. U nastavi kemije grupni oblik rada zahtjeva manje pribora i kemikalija za izvođenje pokusa. . provjeravaju je eksperimentalno i donose zaključke. uvažavanje sugovornika. Svaki se pokus koji izvode učenici ili demonstrira nastavnik može metodički obraditi kao mali istraživački projekt. internet).

travnja 2005. 19. kalcij i željezo Primjeri izbornih tema Povijest pojma kemijski element Evolucija Zemlje i njene atmosfere Iskustveni zakoni i atomska hipoteza Rasprostranjenost elemenata u svemiru. RASPROSTRANJENOST I PODJELA 21. 6. 14. 13. Atomi i kemijski elementi Relativne mase atoma Povezivanje atoma — molekule Relativne mase molekula Valencije i kemijske formule Ioni i ionske strukture KEMIJSKE REAKCIJE 17. Fizikalna svojstva tvari Promjene tvari VRSTE TVARI 4. 12. 16. 18. 23. sumpor Opća svojstva metala. 22. npr. Zemljinoj kori i živim bićima 9 29.NASTAVNE TEME IZ KEMIJE ZA 7. . Zrak i glavni sastojci zraka VODA I VODIK 9. Kemijski elementi u PSE Opća svojstva nemetala. 5. Voda Vodik GRAĐA TVARI 11. Što proučava kemija TVARI 2. npr. 10. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE ŠTO PROUČAVA KEMIJA 1. 3. 15. Čiste tvari i smjese Otopine Razdvajanje smjesa Iskazivanje sastava smjesa udjelima ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA 8. Kemijske reakcije i očuvanje mase Jednadžbe kemijskih reakcija Kemijske reakcije i energija Brzina reakcije KEMIJSKI ELEMENTI. 7. 20.

7. nazivi kemijskoga pribora. prirodna znanost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Izborni sadržaji: 12. r. kemikalija — a) ZNANJA: Kemijski laboratorij. jednostavne kemijske promjene i sl. prelijevanje. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6.) Kad god je to moguće pronalaziti primjere iz svakodnevnoga života. 10 29. laboratorij. Kemija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 1. 2. Dodatna ilustracija: 5. Crtanje laboratorijskog pribora. zagrijavanje. . osnovni kemijski pribor. Ključni pojmovi: KEMIJA 7. mjerenje volumena. stakleni. osnovni kemijski pribor. drveni). porculanski. zagrijavanje u staklenom posuđu. Razlikovati osnovni kemijski pribor (metalni. pridržavanje mjera opreza i zaštite u laboratorijskom radu i svakodnevnom životu kako bi se izbjegle nesreće. Pravilno čuvanje kemikalija (označavanje). Odgojni i socijalizirajući Označavanje opasnih tvari tijekom prijevoza ili rukovanja. mjere opreza i zaštite u laboratoriju te znakovi opasnosti i upozorenja. 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. sredstva za osobnu zaštitu i sredstva za gašenje požara u laboratoriju. mjesta na kojima rade kemičari. mjere opreza. Audiovizualni izvori znanja . kemijska industrija u Hrvatskoj i sl. mjerenje temperature. Uvježbavanje jednostavnih operacija kao što je prelijevanje tekućina i odmjeravanje zadanog volumena tekućina. vaganje.: Mjerenje mase i volumena Matematika nije prirodna znanost.suvremeni kemijski laboratorij.: Postanak Zemlje i razvoj života na njoj Fizika. Priroda. Novi stručni nazivi: 8. travnja 2005. Što proučava kemija Pokus. kemijski laboratorij. 7. Pridržavanje mjera opreza i zaštite u laboratorijskom radu i svakodnevnom životu kako bi se izbjegle nesreće. 3D i presjek. Priroda. ormarić za prvu pomoć. ispitivanje mirisa. Područje istraživanja kemije. usitnjavanje čvrstih uzoraka. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Prelijevanje tekućina. r. b) VJEŠTINE: Pravilna uporaba laboratorijskog pribora. pa to treba ispraviti. 5.: Priroda i prirodne znanosti Biologija. Razvijanje navike timskog rada i suradničkoga učenja.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Izvođenje atraktivnih demonstracijskih pokusi: uporaba različitoga kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite (miješanje. Potrebno predznanje: 3. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. c) PRIMJENA ZNANJA: Prepoznavanje štetnih i opasnih kemikalija u kućanstvu. Prepoznavanje proizvoda kemijske industrije koji se koriste svakodnevnom životu. r. Crtanje laboratorijskog pribora i dr. crtanje pribora (likovni). usitnjavanje uzoraka čvrstih tvari. Preporuke za metodičku obradu: 4. Opasnosti od trovanja kemikalijama.

ciljevi i sadržaji: Promicanje tolerancije putem ravnopravne diskusije svih učenika u grupi i razredu. Promicanje općih vrijednosti kao što su red. 11 29. urednost. ekološka svijest i odgovornost pojedinca prema prirodi. travnja 2005. . Razvijanje istraživačkog duha. čistoća. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i prirodne znanosti.

Prijedlozi za rad s učenicima 12 29. Shvatiti da se prijelaz iz jednog u drugo agregacijsko stanje može izazvati grijanjem ili hlađenjem tvari. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 2. ulje). 7. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. poznavanje kemijskoga pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. Tvar. Mjeriti temperaturu tijekom taljenja uzorka leda. termometar. 5. agregacijsko stanje. Shvatiti da se tijekom taljenja ili isparavanja tvari temperatura ne mijenja sve dok su prisutne obje faze (čvrsta i tekuća. Gustoća različitih krutina (aluminij. Mjerenje gustoće tekućina (menzura i vaga).: Kruženje vode u prirodi 3. Fizikalna svojstva tvari Tvar ili supstancija. Kruženje vode u prirodi. Razlikovati električnu vodljivost i električnu provodnost. a) ZNANJA: Znati da su tališta i vrelišta pri stalnom tlaku karakteristična svojstva mnogih tvari. Gustoća različitih tekućina (voda. Novi stručni nazivi: 8. b) VJEŠTINE: Samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa koji uključuju zagrijavanje i mjerenje temperature. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Ključni pojmovi: 2. Talište i vrelište vode. intermolekulske sile i njihovu ovisnost o temperaturi. . Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti definiranje pojma tvari. Kroz učeničke pokuse usvojiti pojmove u svezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregacijsko stanje. Vlastitim riječima iskazati i objasniti opažene promjene prijelaza agregacijskih stanja vode u prirodi. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Načiniti grafički prikaz rezultata mjerenja (krivulja zagrijavanja leda i vode). Načiniti grafički prikaz promjena temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. 6. talište. uzorak. Primjeri iz svakodnevnog života Fizika. uzoraka i tvari. tijekom zagrijavanja nastale vode do vrelišta i tijekom isparavanja vode. 10. Preporuke za metodičku obradu: 4. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. r.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Diskutirati i zaključivati (samostalno ili uz pomoć nastavnika) o rezultatima načinjenih pokusa. r. Izborni sadržaji: Gustoća različitih plinova (vodik. travnja 2005. c) PRIMJENA ZNANJA: Razlikovanje tijela. navesti svojstva tvari 12. Imenovati tvari iz kojih je tijelo načinjeno. odnosno tekuća i plinovita). fizikalna svojstva tvari. bakar). isparavanje. ugljikov dioksid). Mjerenje gustoće krutina Arhimedovom metodom. Dodatna ilustracija: 5. kondenzacija i očvršćivanje.: Tijela i tvari Priroda. vrelište. temperatura. sublimacija.

. Poticanje učenika na grupne izvannastavne aktivnosti.. Razvijanje navike tolerantne diskusije o rezultatima pokusa.. ocat. razvijanje ekološke svijesti. sapun . Pravilno odlaganje i rukovanje kemikalijama. drukčijeg mišljenja ili zaključivanja.) Poticanje znatiželje i interesa za kemiju kao dijela prirode koji nas okružuje. angažiranje učenika za vlastite aktivnosti.s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. travnja 2005. 13 29. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: (šećer. kuhinjsku sol.

hrđanje. Izgraditi vlastiti stav u odnosu na zloporabu kemijskoga znanja. Sredstva i mjere zaštite pri rukovanju s nagrizajućim tvarima. fizikalna i kemijska svojstva tvari. Ključni pojmovi: 2. opojne droge. Korisno i štetno djelovanje tvari.: Najčešće biljke na našem jelovniku 3. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. očvršćivanje. Priroda. travnja 2005. prirodni lijekovi. alkohol. Poticati učeničku diskusiju o pozitivnim biološkim učincima tvari kava.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. a kad do kemijske promjene. Poticati učeničku diskusiju o štetnim biološkim učincima tvari i zloporabi kemijskog znanja duhan. otrovnih tvari. gorenje. 3. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. a) ZNANJA: Fizikalne i kemijske promjene tvari (razlikovanje promjena s obzirom na nastanak novih tvari). zemnog plina. prepoznati označavanje nagrizajućih. Novi stručni nazivi: 8. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. kemijske promjene tvari. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Sublimacija. Na osnovi grupnih ili samostalnih pokusa učenici trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne. sintetički lijekovi. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. Ovisnost o lijekovima i drogama. 2. 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 3. 5. čaj. Imenovati tvari iz kojih je tijelo načinjeno. 10. Samostalno zaključivati o uzrocima i posljedicama opaženih promjena. Gorenje papira ili gorenje drveta. b) VJEŠTINE: Pravilna upotreba laboratorijskog pribora i samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa. . Poticati učeničku diskusiju o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije. taljenje. Pušenje i zdravlje. biološko djelovanje tvari. Tvar. r. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 14 29. Preporuke za metodičku obradu: 4. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti i razlikovati fizikalne i kemijske promjene u prirodi i tijekom izvođenja pokusa. ugljena. šibice 12. Dodatna ilustracija: 5. zapaljivih. te opažanja ili pojava u prirodi. Alkoholizam. lož ulja. poznavanje kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. bojni otrovi. Vlastitim riječima iskazati rezultate pokusa. Promjene tvari Fizikalne promjene tvari. Izborni sadržaji: Učenički miniprojekti: 1.

Nabrojati neke fizikalne promjene. Razvijanje svijesti o pogubnom utjecaju alkohola. nikotina i opojnih droga na vlastito zdravlje i socijalno okruženje. izvannastavne aktivnosti i drugo. Razvijanje ekološke svijesti i odgovornosti pojedinca prema radnom i životnom okruženju. Promicanje općih moralnih vrijednosti. travnja 2005. diskusiju o rezultatima pokusa i samostalno zaključivanje o uzrocima opaženih promjena. Razvijanje tolerancije ostalih učenika prema učenicima s teškoćama u razvoju i njihovo uključivanje u grupni rad. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa.prepoznati kao kemijsku promjenu. 15 29. 13. .

npr. kemijska reakcija. Priprema homogene i heterogene smjese. piroliza. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. a) ZNANJA: Razlikovati homogenu i heterogenu smjesa tvari.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. promjene tvari. 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Diskutirati o (za čovjeka) važnim tvarima iz prirode. sumpor. kuhinjska sol. Elementarna tvar. Ključni pojmovi: 2.: Tijela i tvari. sastojak. Primjeri homogenih i heterogenih smjesa u prirodi i kućanstvu. Uočavanje da tvari u prirodi najčešće dolaze kao smjese. Razlikovati pojmove kemijski elementi i spojevi. Dodatno objašnjenje novih pojmova kroz primjere iz svakodnevice (zlato. svojstva tvari. r. Novi stručni nazivi: 8. kemijska reakcija. Izborni sadržaji: 12. 5. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. cinkova sulfida). srebro. Fizika. cink i sl. željezova sulfida. aktivno uključivanje učenika i upućivanje u vrijednosti rada. vegeta. Potrebno predznanje: 3. zlato. kemijski spoj. Uočavanje različitih fizikalnih svojstava polaznih tvari (kemijskih elemenata) i nastalih tvari (kemijskih spojeva). hrana za ptice). dvije kreme za najmilije kolače. kemijski spoj. Pokusi: kemijski postupci rastavljanja i nastajanja kemijskoga spoja (npr. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Poticati učenike da sami navedu primjere čistih tvari i smjesa u prirodi i kućanstvu. bakar. emulzija i kemijska sinteza i analiza (elektroliza. b) VJEŠTINE: Pravilna upotreba laboratorijskog pribora i samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa. čista tvar: elementarna tvar. fotoliza) koji se spominju kasnije. . travnja 2005. Poznavanje kemijskoga pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 4. soda bikarbona. živa. sol. Tvar. Čiste tvari i smjese Homogena i heterogena smjesa. bakrova sulfida. šećer. Homogena i heterogena smjesa. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. 16 29. Razlikovanje smjese tvari od čiste tvari. Uzorci različitih vrsta tvari i njihovo razvrstavanje. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Izostaviti pojmove suspenzija. 7. na osnovi već stečenog iskustva i znanja. nafta. c) PRIMJENA ZNANJA: Prepoznavanje različitih uzoraka tvari. rude iz kojih se dobivaju željezo. Poticanje znatiželje za kemiju kao dijela prirode koja nas okružuje. metali i nemetali. bakar. Sile 4. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Dodatna ilustracija: 5. promicanje općih vrijednosti. metala i nemetala.

Preporuke za metodičku obradu: 4. travnja 2005.isparavanje vode. Pokusi: postupci odvajanja sastojaka iz smjesa. dekantacija. filtrat. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. destilat. kristalizacija. dekantacija. centrifugiranje. dekantacija. sastojak. destilacija. r. kristalizacija. Poznavanje kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. Audiovizualni izvori znanja . Poticati učenike da na osnovi vlastitog iskustva (ili provedenog pokusa) samostalno zaključuju o fizikalnim načelima na kojima se temelji razdvajanje smjesa. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. mehaničko pročišćavanje onečišćenih voda. Kad god je to moguće. Promicanje suradništva i tolerancije. smjese tvari. Dodatno pojašnjenje novih pojmova konkretnim primjerima. 10. filtriranje). Poticanje učenika na vlastite aktivnosti (priprema i degustacija čajeva). Ključni pojmovi: 2. destilat. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i makrosvijet.: Odjeljivanje tvari i smjesa 3. filtracija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. destilacija. Dodatna ilustracija: 5. talog. filtracija. filtrat. .Predmet: Razred: Naziv teme: 1. frakcijska destilacija. a) ZNANJA: Razumjeti pojmove: taloženje (sedimentacija). Predložiti postupak razdvajanja odabranih primjera homogenih i heterogenih smjesa. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Taloženje (sedimentacija). Izborni sadržaji: 12. sublimacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Kromatografija. filtracija. Razdvajanje smjesa Taloženje. Fizika 7. promjene tvari. svojstva tvari. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 5. Tvar. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. 5. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti na temelju razlika u fizikalnim svojstvima. sublimacija. ekstrakcija. destilacija. prekristalizacija. Novi stručni nazivi: 8. pronalaziti primjere iz svakodnevnoga života. Razvijanje ekološke svijesti. b) VJEŠTINE: Samostalno primijeniti jednostavne kemijske postupke za razdvajanje smjesa. primjeri iz majčine kuhinje (dekantiranje. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. 17 29. kristali. dobivanje morske soli.

zasićena i prezasićena otopina. natrijev acetat) otopine u prirodi. Silikatni vrt. Razlikovanje kiselih. Potrebno predznanje: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 18 29. kiselost. Matematika 7. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Nabrojiti dvije topljive i dvije netopljive tvari u vodi. Aktivno uključivanje učenika u rad. r. uočiti vodu kao dobro otapalo. Dodatna ilustracija: 5. — a) ZNANJA: Poimanje otopine kao homogene smjese tvari. r. Promjena boje pri otapanju (npr. Izborni sadržaji: 12.: Životni uvjeti u vodi Zemljopis 5. travnja 2005. Centar kristalizacije. Voda kao najčešće otapalo. 10. Razlikovanje otopine od otapala. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. otapalo. Čista tvar. Novi stručni nazivi: 8. otopljena tvar. Svojstva omjera i razmjera Priroda 6. Pokusi otapanja iste tvari u različitim otapalima (izbor otapala).: Čitanje dijagrama (koordinatni sustav). indikator. Ispitivanje ovisnosti topljivosti tvari o temperaturi. . c) PRIMJENA ZNANJA: Odabrati prikladna otapala za različite tvari. homogena smjesa. Grafički prikazi topljivosti različitih soli o temperaturi i zaključivanje na temelju tih prikaza. kristalizacija. razlikovanje zasićenih i nezasićenih otopina. Preporuke za metodičku obradu: 4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 6. otapalo.: More i voda na Zemlji Vrste otopina: nezasićena. koncentracija (kvalitativno). Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. kristalizacija soli. Priprema zasićene otopine šećera ili kuhinjske soli.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. topljivost. topljivost. r. vodene otopine. Otopine Otopina.otapalo 5.čvrste otopine Voda . Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. prikazivanje topljivosti grafički. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. Ključni pojmovi: 2. lužnatost. sapun indikatorom. koncentriranje (npr. b) VJEŠTINE: Pripremanje otopina različitih sastava. ocat. Ispitivanje kiselosti limun. navesti nekoliko primjera vodenih otopina različitih tvari. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. jod u vodi i organskom otapalu). lužnatih i neutralnih otopina. smjesa. uparavanjem) i razrjeđivanje. natrijev tiosulfat. promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost. Legure . Prezasićena otopina (limunska kiselina. Očitavanje grafičkoga prikaza topljivosti.

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 7. c) PRIMJENA ZNANJA: Samostalno donošenje zaključka o masenom udjelu sastojaka u smjesi. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosti i upućivanje u vrijednosti rada. priprema otopine za kiseljenje zimnice). 5. travnja 2005. Praktična primjena masenoga udjela u svakodnevnom život (razrjeđivanje boja. 10. Fizika 7. Dodatna ilustracija: 5. Pokusi priprave otopina zadanog masenog udjela. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7.: Pojam postotka i računanje s postocima Maseni udio. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. r. Raspravljanje o rezultatima pokusa priprave otopina. udžbenika vezanih uz izračunavanje masenoga i volumnog udjela. r. Samostalno pripraviti otopinu na temelju poznavanja masenoga udjela sastojaka u smjesi.: Mjerne jedinice Matematika 7.). Novi stručni nazivi: 8. Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost. kvalitativni i kvantitativni sastav. Ključni pojmovi: 2. praktična primjena masenoga i volumnog udjela na primjerima iz svakodnevnoga života (npr. b) VJEŠTINE: Izračunati maseni udio sastojaka u smjesi. uzorci smjesa kontrakcija volumena. Poticanje učenika na izvannastavne aktivnosti. miješanje boja. Izvođenje jednostavnijih pokusa priprave otopina samostalno ili uz pomoć nastavnika. vježbenice. Izborni sadržaji: 12. a) ZNANJA: Razlikovati kvalitativni i kvantitativni sastav smjese. grafičko predočavanje udjela. otapalo.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Smjese. praktična primjena masenoga i volumnog udjela na primjerima iz svakodnevnoga života (npr. Preporuke za metodičku obradu: 4. otopljena tvar. volumni udio sastojka u smjesi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. volumni udio. priprema otopine za kiseljenje zimnice). otopine. Zadaci iz zbirke. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Razlikovati maseni udio od volumnoga udjela. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Potrebno predznanje: 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Dodatni zadaci izračunavanja masenog i volumnog udjela. Npr. Iskazivanje sastava smjesa udjelima Maseni udio sastojaka u smjesi. priprava zimnice i sl. Promicanje suradničkoga učenja i kulture dijaloga 19 29. . Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. miješanje boja.

Onečišćenje zraka (fotokemijski smog). Upaljenom svijećom ispitati je li se u dubokom podrumu ili bunaru može disati. Kemijska svojstva zraka (gorenje). oksidacija.: (dušične bakterije i onečišćenje zraka) Fizika 7. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Dodatna ilustracija: 5. sastav zraka. c) PRIMJENA ZNANJA: Gašenje požara (najbolje u samom začetku). Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. i 6. U ohlađenom vlažnom zraku vodena se para kondenzira u sitne kapljice (oblaci ili magla). Ukapljivanje zraka i frakcijska destilacija tekućeg zraka dobivanje i svojstva dušika. a) ZNANJA: Zrak – smjesa plinova Fizikalna svojstva zraka (gustoća. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. topljivost u vodi). tlak. Izdahnuti zrak sadrži više ugljikova dioksida i vodene pare od svježega zraka. Potrebno predznanje: 3. Fotosinteza i njezino značenje. Svojstva kisika. Pokusom dokazati da vodovodna voda sadrži otopljene plinove. b) VJEŠTINE: Sastavljanje uređaja za prikupljanje plina kroz zapornu tekućinu.U zraku se događaju sve vremenske promjene. Gustoća toploga zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Zrak i glavni sastojci zraka Sastav i svojstva zraka. gašenje požara. volumni udio kisika (21 % ≈ 1/5) i dušika (78 % ≈ 4/5) u zraku. uvjeti gorenja. r. gustoća) Dušik. Izraditi poster na temu "Zrak" Zemljopis 5. Aparat za gašenje požara. osim plemenitih plinova. 5. kisik i dušik. Tlak zraka smanjuje se s visinom.: Atmosfera. Prijedlozi za rad s učenicima 20 29. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Važnost kružnoga toka kisika. Gustoća zraka (oko 1 g/L = 1 kg/m3). r. KMnO4) ispitivanje svojstava kisika "Oluja ideja" na temu upotreba i svojstva zraka.: (disanje biljaka) Priroda 6. Dokazati da je vodena para sastojak zraka. r. amonijak. Topao zrak može primiti više vodene pare od hladnog zraka. Sigurno baratati sa zapaljivim tvarima. Novi stručni nazivi: 8. Plemeniti plinovi su kemijski inertni. Biljni pokrov Priroda 5. Svi sastojci zraka. Oksidacija. fotokemijski smog. KNO3. gustoća tvari. plemeniti plin.: (tlak zraka. ugljikov dioksid. baratanje plinovima. Dokazati da je kisik jedan od sastojaka zraka (gorenje svijeće pod preokrenutom čašom). KClO3. Pokusi: dokazivanje zraka u vodovodnoj vodi dokazivanje kisika u zraku laboratorijsko dobivanje kisika (H2O2. travnja 2005. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. 4. važnost kisika i dušika. oksidi. . Izborni sadržaji: 12. r. Sastojci zraka. kruže u prirodi. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 8. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. dobivanje i primjena kisika.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Ključni pojmovi: 2.

Dan planeta Zemlje. Uključivanje u akcije za očuvanje okoliša. travnja 2005.izložba postera. . Njegovati interes za učenje kemije.s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. 21 29. Razvijanje svijesti o opasnostima gušenja dimom i opasnostima od požara. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje ekološke svijesti isticanjem pravilnoga odnosa prema čuvanju i zaštiti prirode.

22. posebno pitke vode za gospodarstvo Republike Hrvatske. Fizikalna i kemijska svojstva i promjene. redestilirana voda. Zemljopis 5. Pokusi: elektroliza vode. najveća gustoća vode je pri 4 °C. Utjecaj čovjeka i zaštita mora. metode odjeljivanja tvari iz smjesa. svojstva kisika. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 9. Specifični toplinski kapacitet vode. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Voda Voda. Potrebno predznanje: 3. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. problemima očuvanja pitke i vode. Tablično i grafičko prikazivanje svojstava vode (npr. b) VJEŠTINE: Bezopasan rad sa izvorima istosmjerne struje pri elektrolizi vode. pratiti. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7.: Koordinatni sustav 5.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Novi stručni nazivi: 8. travnja 2005. Ključni pojmovi: 2. načini pročišćavanja voda. Primijeniti stečena znanja prilikom gašenja požara vodom. destilirana voda. Raspraviti o ulozi vode u razvoju svih živih organizama. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti razloge pucanja vodovodnih cijevi zimi. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Tvrde i meke prirodne vode. Oceani značajno utječu na klimatske prilike na Zemlji. kruženju vode u prirodi. prijenosnika topline i upotrebi vode u industrijskim postupcima i kućanstvu. Sustavno promatrati.Svjetski dan voda Grafičko prikazivanje promjene gustoće vode s promjenom temperature. Izborni sadržaji: 22 29. Najčešća onečišćenja vode. Izraditi poster na temu VODA. gustoća tvari. Diskutirati o svojstvima mekih i tvrdih voda. svojstvima vode kao otapala. pojam anomalije vode i njena važnost za život u vodi. fizikalna i kemijska svojstva vode u korelaciji s fizikom i biologijom. r. Kvaliteta vode za piće i problem količine pitke vode na Zemlji. ožujka . Shematski prikaz kruženja vode u prirodi. "Oluja ideja" na temu svojstva i upotreba vode. Voda kao otapalo i podjela voda prema količini otopljenih tvari. 10. Razlaganje vode na elementarne tvari. zagađenju voda.geografske regije Priroda 6. Određivanja volumena kapi vode. te važnosti anomalnih svojstava vode. fizikalna svojstva vode. maseni udio vode u čovječjem tijelu oko 70 %. r. a) ZNANJA: Svojstva vode. Preporuke za metodičku obradu: 4. Naglasiti važnost voda.: Životni uvjeti u vodi.: More i voda na Zemlji . ¾ Zemljine površine prekriveno vodom. r. anomalija. zaštita voda. Izvođenje jednostavnih pokusa (dokazivanje da vodovodna voda sadrži otopljene plinove i soli i da destilirana voda ne sadrži otopljene soli). Prikupljanje slika i članaka o onečišćenju voda. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. članci iz literature o onečišćenju vode i načinima pročišćavanja voda i sl. promjene gustoće vode s promjenom temperature). zapažati i bilježiti promjene tijekom izvođenja pokusa ili u neposrednom okruženju i u prirodi. Kopnene vode – onečišćenja Matematika 7. .

travnja 2005. 3. Poticanje zajedničkoga druženja i osjećaj odgovornosti i brige za okoliš (obilasci izvora). kiselost. Ispitivanje fizikalnih svojstava i sastava onečišćene vode (temperatura.Učenički miniprojekti: 1. 23 29. Poticati rad u paru ili skupinama pri izvođenju jednostavnijih pokusa (npr. Usvojiti znanja o svojstvima i važnosti vode za život čovjeka. Razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodi. Problem pitke vode na Zemlji. . Razvijanje navike istraživanje prirode obilaskom i promatranjem okoliša. miris. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. 4. ispitivanje svojstava destilirane i vodovodne vode). prozirnost. 2. Onečišćenje vode i načini pročišćavanja voda. tvrdoća (test traka)) i usporedba s pitkom vodom. Obilježavanje Svjetskoga dana voda i Dana hrvatskih voda i sl. Termalne vode. 12. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 5.

Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. svojstva kisika.punjenje balona i “zračnih brodova” i danas). r. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 10. Uporaba vodika (kroz povijest . dobivanje vodika reakcijom metala s kiselinom. dobivanje vodika elektrolizom vode.: Životni uvjeti u vodi. Najčešći uzroci nezgoda s eksplozijama smjesa zapaljivih plinova i zraka. plin praskavac. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. zaštita voda Matematika 7. i 7. Diskutirati o svojstvima kisika. Zemljopis: 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Postupci u slučaju istjecanja zemnog plina ili butana u prostoriju.: More i voda na Zemlji i geografske regije Zemljopis 6. Upoznavanje s najčešćim uzrocima eksplozija u kućanstvu (smjesa zapaljivih plinova i zraka). . Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 24 29. ispitivanje svojstava vodika. plin praskavac Fizikalna i kemijska svojstva tvari. Opisati svojstva vodika i najčešću uporabu. travnja 2005. Novi stručni nazivi: 8. odjeljivanje čistih tvari iz smjesa.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Ključni pojmovi: 2. Članci iz literature i interneta o uporabi vodika (raketno gorivo).: More. Potrebno predznanje: 3. Upoznavanje sigurnih postupaka u radu sa zapaljivim plinovima u kućanstvu. c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti mjere opreza i zaštite pri radu sa zapaljivim plinovima. Izraditi poster na temu VODIK.: Koordinatni sustav Ispustiti Daniellov plamenik Vodik. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. reaktanti i produkti kemijske reakcije. 5. 4. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. zapaljivosti vodika i eksplozivnosti smjesa vodika i kisika. vodika. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Diskutirati o alternativnim izvorima energije. Automobil na vodik. Izborni sadržaji: 12. b) VJEŠTINE: Uporaba Kippovog aparata za dobivanje vodika (i drugih uređaja za dobivanje vodika). Znati kako postupiti u slučajevima kad se prostorija ispuni zapaljivim plinovima (zemni plin. omjer vodika i kisika u praskavcu (2:1) a) ZNANJA: Dobivanje i uočavanje svojstava vodika. Pokusi: ispitivanje čistoće vodika (praskavac). r. r. rijeke i jezera i njihova zaštita. Baratanje s plinovima. Priroda 6. Vodik Vodik. plin praskavac. butan). Navesti primjere i diskutirati o uzrocima nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili drugih zapaljivih plinova) i zraka. Dodatna ilustracija: 5. r.

Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Kemijski element (vrsta atoma). RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 11. 7. Građa atoma (subatomske čestice. protonski ili atomski broj. Brojenjem "čestica" (lješnjaci. . latinski nazivi nekih elemenata. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Rasprostranjenost kemijskih elemenata i kako su nastali nazivi kemijskih elemenata. Upotrijebiti simbole kemijskih elemenata u diskusijama ili samostalnim izlaganjima. elektronski omotač. a) ZNANJA: Steći osnovne pojmove o atomu (čestica tvari. 1. novi elementi stvoreni nuklearnim reakcijama (samo kao informacija). 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Mendeljejev. Umjesto koeficijenta rabiti broj čestica. brašno) tvari u čašama istog volumena (čaše 8. periodni sustav elemenata. Iz povijesti saznanja o atomima. Čitanje kemijskih simbola. periodni sustav elemenata (samo kao informacija). simboli kemijskih elemenata. kemijski simbol. Periodni sustav elemenata (samo kao informacija) Audiovizualni izvori znanja – Atomi Fizika. Tvar. Nabrojiti nekoliko elementarnih tvari. razlikovanje kvalitativnoga i kvantitativnog značenja kemijskih simbola. Usporedbama s predmetima iz makrosvijeta ukazati na sićušnost atoma. vrste tvari. r. U neposrednom okruženju prepoznati stvari koje su načinjene od elementarnih tvari ili kemijskih elemenata.: Građa atoma i veličina molekula 2. Dodatna ilustracija: 5. kemijski element (vrsta atoma). Kemijski simboli – znakovi kemijskih elemenata. Pet kemijskih simbola za metale i nemetale. b) VJEŠTINE: Označavanje atoma i kemijskih elemenata. označavanje. Izborni sadržaji: 12. U periodnom sustavu elemenata atomi su svrstani u niz prema broju protona u jezgri. masa i veličina atoma. perioda. Elementi na lijevoj strani i u sredini periodnoga sustava elemenata su metali. elektron. c) PRIMJENA ZNANJA: Tumačiti kemijske promjene na osnovi poimanja atoma. Ključni pojmovi: KEMIJA 7. nazivi. mak. kemijski element. Preporuke za metodičku obradu: 4. travnja 2005. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. neutron). Čitanje kemijskih simbola. skupina. naboj). Broj elemenata u prirodi (90). atomska jezgra. Ispustiti model atoma s putanjama elektrona. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Proton. snalaženje u PSE. snalaženje u PSE uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu. Atomi i kemijski elementi Atomi. subatomske čestice (elektron. grah. D. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. riža. neutron. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 25 29. Potrebno predznanje: 3. a na desnoj strani nemetali. brojeve s potencijama od 10. I. naboj). proton. Novi stručni nazivi: Nepotrebno je spominjati unificiranu atomsku jedinicu mase. nukleoni. nukleonski ili maseni broj.

.od jogurta) razviti predodžbu o atomima kao izrazito malim česticama. Razvijanje i promicanje općih vrijednosti urednosti i točnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Poticanje znatiželje za mikrosvijet. 13. Dizajniranje odjevnog predmeta s kemijskim simbolima. Identifikacija s pozitivnim uzorima-poznati kemičari. travnja 2005. 26 29.

mase atoma i molekula u (kilo)gramima. a) ZNANJA: Znak za relativnu atomsku masu. masa tijela. r. Značaj znanstvenih otkrića za poboljšanje života i zdravlja ljudi. Izotopi i njihova uporaba. 27 29. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti vrijednost atomske jedinice mase.: Mjerne jedinice Matematika 7. Prosječna masa atoma nekog elementa. Označiti masu atoma. Relativna masa atoma Masa atoma. travnja 2005. atomska jedinica mase (dalton). Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Audiovizualni izvori znanja-Atom. r. doći do pojma relativne mase. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. iz povijesti kemije J. Mjerne jedinice i račun u kemiji.) koji čine lanac duljine 1 mm. mase prema odabranoj jedinici. PSE Fizika 7. iščitati Ar iz PSE. Usporedbama s predmetima iz makrosvijeta (usporedbama masa kuglica različite veličine. relativna masa. dalton. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Veza između mase i relativne mase atoma b) VJEŠTINE: Iščitati Ar iz PSE c) PRIMJENA ZNANJA: Shvatiti sićušnost atoma na temelju izračunanog broja atoma (Ca npr. Dalton.: Omjeri 4. Izbjegavati brojeve s potencijama. Pojam relativne veličine.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. 5. Izborni sadržaji 12. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Građa atoma. . Ključni pojmovi: 2. tj. od različita materijala ili različite boje). Dodatna ilustracija: 5. Postavljati pitanja koja potiču na diskusiju. Izražavanje prosječne mase atoma atomskom jedinicom mase. nukleonski ili maseni broj. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. promicanje općih vrijednosti. Potrebno predznanje: 3. 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. relativna atomska masa. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Poticanje znatiželje za mikrosvijet. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 12.

travnja 2005. na osnovi formule pridijeliti ime jednostavnijem spoju molekulske građe.) Ukazivati na prostorni razmještaj atoma u molekulama. Potrebno predznanje: 3. drvenih kuglica. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Na osnovi imena napisati formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske građe: HCl. Br2. Prepoznati broj i vrstu atoma iz formula elementarnih tvari i spojeva.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. molekulska formula. građene od atoma nemetala). I2. Izrada modela molekula od plastelina. I2) Uzorci kemijskih spojeva molekulske građe (voda. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. r. kuglica za bor. Opisivanje sastava molekula različitih tvari. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: a) ZNANJA: Molekule (čestice tvari. Izborni sadržaji: 12.. Povezivanje atoma — molekule Molekula. O2. CH4. Cl2. Molekula. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 13. višeatomna molekula. P4. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. N2. kemijski simboli. H2O. šećer. dvoatomna molekula. NH3. formula. N2O. Novi stručni nazivi: 8. . Izraditi modele molekula od priručnih materijala (npr. plastelina i čačkalica. NH3. glukoza. Modeli molekula nekih elemenata (H2. promicanje općih vrijednosti.). Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. NO2. naftalen. Ključni pojmovi: 2. H2O. b) VJEŠTINE: Složiti modele molekula od dijelova iz kompleta kalotnih modela. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. vrste tvari. CO.) c) PRIMJENA ZNANJA: Označavanje elementarnih tvari građenih od molekula. 5.. Razlikovanje molekula elementarnih tvari i kemijskih spojeva. Fizika. 7. kuglica za bor itd. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti (izrada modela molekula od plastelina i sl. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Makromolekule (DNA i sl. i obratno. SO2. drvenih kuglica. materijala). 28 29. CO. Poticanje suradničkoga učenja.: Građa atoma i veličina molekula 4. CO2. 10. Poticanje čuđenja i znatiželje za mikrosvijet. S8) Modeli molekula nekih spojeva (HCl. CH4. Poticanje znatiželje za građu mikrosvijeta. N2O3. atom. CO2. S8. Dodatna ilustracija: 5. kamfor). ulje. Uzorci elementarnih tvari molekulske građe (P4. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Tvar ili supstancija.

Izrada modela molekula iz priručnog materijala. Poticanje učenika na suradničko učenje i međusobno uvažavanje.. CO2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Prikazivanje formula jednostavnijih molekula valentnim crticama. c) PRIMJENA ZNANJA: Povezivanje naziva i kemijskog znaka neke tvari. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Preporuke za metodičku obradu: 4. kloridi.. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 14.. Valencije atoma nekih elemenata (vodik. Pisanje formula na temelju valencija. 29 29. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. najmanji zajednički višekratnik.). Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7.. Matematika. a) ZNANJA: Valencija atoma elemenata u spojevima molekulske građe. Modelu molekule pridružiti formulu spoja (samo HCl. kisik. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. sumpor. 10. H2O). molekula. 5. indeks. 5. Dodatna ilustracija: 5. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njezinih zakonitosti. Određivanje valencije elemenata iz formule spoja.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. b) VJEŠTINE: Označavanje čistih tvari. oksidi. . Potrebno predznanje: 3. klor. i 6. Novi stručni nazivi: 8. Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Modeli molekula kemijskih spojeva. Razlikovanje kvalitativnog i kvantitativnog značenja kemijskih formula. Imenovanje kemijskih spojeva na temelju formula. Sastavljanje formula kemijskih spojeva na osnovi poznatih valencija.. travnja 2005. valentan). sulfidi. Ključni pojmovi: 2. dvo. Valencije i kemijske formule Valencija. samokritičnost i kritičnost. kemijske formule.: Djeljivost brojeva Valencija (jedno-. ugljik. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. r. Atom. Izborni sadržaji: 12.

relativna atomska masa. CO2. Promicanje općih vrijednosti kao što su točnost i preciznost te urednost i sistematičnost u radu. c) PRIMJENA ZNANJA: 10. relativna molekulska masa. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. veličine) objasniti pojam Ar i Mr. b) VJEŠTINE: Služiti se džepnim računalom pri izračunavanju relativnih molekulskih masa. Razvijati odgovornost za pribor i materijale u kabinetu. Poticanje interesa za prirodne znanosti. Potrebno predznanje: 3. a) ZNANJA: Poznavati oznake za relativnu atomsku masu i relativnu molekulsku masu.: Omjeri Ispustiti vrijednost atomske jedinice mase. Iščitati Ar iz PSE i izračunati Mr. mase atoma i molekula u (kilo)gramima.Atom. Aktivno uključivanje u diskusije o značaju znanstvenih otkrića. Izračunati relativnu molekulsku masu nekoga kemijskog spoja. Ključni pojmovi: 2. H2O). Izrada modela molekula iz priručnog materijala. Kalotni modeli molekula: kuglicama različite boje i različite mase (odn.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Relativne mase molekula Masa molekule. travnja 2005. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 15. Audiovizualni izvori znanja .: Mjerne jedinice Matematika 7. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. PSE Fizika 7. Dalton. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. dalton. Relativna atomska masa. Iz povijesti kemije J. 5. Novi stručni nazivi: 8. relativna molekulska masa. Izražavanje prosječne mase atoma daltonom. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. . 30 29. Kemijski spoj ima stalan sastav (stalan maseni udio kemijskih elemenata u spoju) bez obzira na to gdje je i kako nastao. r. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Prosječna masa atoma nekog elementa. Dodatna ilustracija: 5. masa atoma. Preporuke za metodičku obradu: 4. r. Modelu molekule pridružiti formulu spoja (samo HCl. Građa atoma i molekula. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7.

Pokusima pokazati karakteristična fizikalna svojstva (tvrdoća.Kristale obraditi na razini informacije. Ioni i ionske strukture Ion. anion. Tolerancija pri zajedničkom radu stvaranja zbirke minerala. visoko talište) kemijskih spojeva s ionskim vezama: NaCl. elektronsku ljusku. Prikazati nastajanje iona od atoma (jednostavni primjeri). 7. Ključni pojmovi: 2. Pokazati da je svaki ion Na+ okružen s ionima Cl− i obratno. Naglasiti međusobnu privlačnost iona suprotna naboja. mramor. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Otapanje ionskih kristala u vodi. r.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Ion. Prikazati nastajanje ionskog spoja kao prijelaz elektrona između atoma alkalijskoga metala (natrij) i halogenog elementa (klor). Razlikovanje aniona i kationa. CaCO3. elementarni naboj. (kalcit. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 16. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. formulska jedinka.čestica s nabojem. kation. a) ZNANJA: Ion . Tvar. Izborni sadržaji: 12. kristal (formulska jedinka). Minerali Tvari ionske građe – vodiči i izolatori. vapnenac. ionski kristal. 5. Novi stručni nazivi: 8. KCl. Prepoznati tvari ionske građe (spojevi metala i nemetala). Pokazati model kristalne strukture natrijeva klorida.: Građa atoma i veličina molekula 4. sistematičnost. Na osnovi formule imenovati ionski spoj. Razlikovanje atoma i iona. Poticanje znatiželje za mikrosvijet. pojam nabojnog broja iona. Označavanje iona. Potrebno predznanje: 3. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. vrste tvari. c) PRIMJENA ZNANJA: Povezivanje naziva i kemijskog znaka iona. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7.) Audiovizualni izvori znanja – Ioni Fizika.. školjka . travnja 2005. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti iznos elementarnog naboja. 10.. Dodatna ilustracija: 5. b) VJEŠTINE: Izraditi model jednostavne kristalne strukture od priručnog materijala. Kristali. urednost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 31 29. . anion. Razvijanje općih vrijednosti kao što su točnost. Model kristala NaCl iz plastelina. kation. Na osnovi imena napisati formulu ionskog spoja. atom.

c) PRIMJENA ZNANJA: Tumačiti kemijske promjene (reakcije) na osnovi stečenog znanja o molekulama i atomima. Iz povijesti kemije Lomonosov i Lavoisier. Preporuke za metodičku obradu: 4. fotoliza. zakon o očuvanju mase. vrste kemijskih reakcija. Ukupna masa reaktanata jednaka je ukupnoj masi produkata (očuvanje mase). kemijski simboli. Pokus: elektroliza. reagens. Modelima molekula prikazati jednostavne kemijske reakcije (Npr.: Energija 5.: Jednadžbe s jednom nepoznanicom Fizika 7. piroliza. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Reagensi su tvari kojim dokazujemo prisutnost druge tvari. produkti. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 17. r. kemijske formule. zakon o očuvanju mase. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. r. elektroliza. piroliza ili fotoliza. Matematika 5. Kemijske promjene. r. Uočiti. shvatiti i obrazložiti promjene do kojih dolazi tijekom pokusa (kemijske reakcije). Izborni sadržaji: 12. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. reakcija gipsa i vode. modeli atoma i molekula. Kemijske reakcije i očuvanje mase Kemijske reakcije. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 32 29. a) ZNANJA: Kemijskim reakcijama nastaju nove tvari drukčije građe. kemijska analiza. 5. Novi stručni nazivi: 8. C+O2→CO2). Potrebno predznanje: 3.Predmet: Razred: Naziv teme: 1.: Mjerne jedinice Matematika 6. sustavno bilježiti. Masa reaktanata (kuglica na lijevoj strani jednadžbe) jednaka je masi produkata (kuglica na desnoj strani jednadžbe). Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnosti i upućivanje u vrijednosti rada. 10. . Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Reaktanti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Izračunavanje mase reaktanata potrebnih za dobivanje željene količine produkata. Ključni pojmovi: 2. b) VJEŠTINE: Bezopasno izvođenje pokusa analize ili sinteze nekog spoja. oksidacija voća i povrća pokus s upotrebom vage: reakcija cinka ili željeza i otopine modre galice. oksidacija. kemijska sinteza. travnja 2005. Razlikovanje reaktanata i produkata kemijske reakcije. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Pokus: analiza ili sinteza nekog spoja.

kvalitativno i kvantitativno značenje kemijske formule. Poticanje na suradničko učenje i rješavanje problema. 10. praskavac. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Jednadžbe kemijskih reakcija.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. b) VJEŠTINE: Pisanje jednadžbi kemijskih reakcija u skladu s očuvanjem broja atoma. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Kemijske promjene. a) ZNANJA: Jednadžba kemijske reakcije kao opis kemijskih promjena na razini atoma i molekula. spajanje ugljika s kisikom (gorenje) i dr. Sinteza ZnS. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžba kemijske reakcije. Novi stručni nazivi: 8. kemijske formule. Izborni sadržaji: 12. kemijske reakcije. Elektroliza vode. i 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. raspad vodikova peroksida.Upotreba modela pri sastavljanju jednostavnih jednadžbi kemijskih reakcija. Potrebno predznanje: KEMIJA 7.). travnja 2005. Poticanje znatiželje za mikrosvijet i istraživanje prirode i njezinih zakonitosti. Preporuke za metodičku obradu: 4. Gorenje magnezija. CuS. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. . RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 18. shvatiti i obrazložiti promjene do kojih dolazi tijekom izvođenja pokusa (kemijske reakcije). – Jednadžbe s jednom nepoznanicom 3. kemijski simboli. promicanje općih vrijednosti tolerancije i suradnje. r. 33 29. FeS i slični jednostavni pokusi na temelju kojih učenici uče pisati jednadžbe kemijskih reakcija. Modeli molekula. Matematika 5. c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti već stečena znanja i simbolima prikazati jednostavne kemijske promjene (npr. valencije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 5. Dodatna ilustracija: 5. spajanje žive s kisikom i razlaganje živina oksida na kisik i živu. Ključni pojmovi: 2. zakon o očuvanju mase. Uočiti. sustavno bilježiti. Broj i vrsta atoma na lijevoj strani jednadžbe mora biti jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadžbe (očuvanje atoma).

sinteza cinkova sulfida i dr. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Kemijska reakcija. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. . Potrebno predznanje: 3. . električna energija) veže (prelazi iz okoline u reakcijski sustav.) Osvijestiti opasnosti od upotrebe baklji na nogometnim utakmicama i opasnosti pri eksploziji novogodišnjih prskalica i dr. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: eksplozije 5. eksplozije. gornje. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 19.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Unutrašnja energija i toplina 4. Fizika 7. 10. toplina. a) ZNANJA: Kemijske reakcije uvijek prate promjene energije između promatranoga reakcijskog sustava i okoline.). Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Izborni sadržaji: 12. razvijanje ekološke svijesti (štednja energije.: Energija.. Pokusom doći do zaključka da promjene količina reaktanata u reakciji utječu na iznos izmijenjene energije (topline).. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. znanjem se štitimo od opasnosti. Kemijske reakcije i energija Promjena energije. Izvesti pokuse pri kojima se energija (toplina) oslobađa (npr. c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti mjere opreza pri izvođenju kemijskih reakcija kod kojih dolazi do oslobađanja energije (praskavac. travnja 2005. r. svjetlost) oslobađa (prelazi iz reakcijskog sustava u okolinu) i takvih fizikalnih i kemijskih promjena pri kojima se energija (toplina. gorenje prskalice za bor. Ukazivanje na opasnosti upotrebe pirotehničkih sredstava (baklje na nogometnim utakmicama. Ključni pojmovi: 2. b) VJEŠTINE: Uočavanje kemijskih i fizikalnih promjena pri kojima se energija (toplina. Poticanje znatiželje i čuđenja za mikrosvijet. prijelaz topline iz sustava u okolinu i obratno. Novi stručni nazivi: 8. energija. okolina. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. korištenje prirodnih izvora energije). novogodišnje prskalice i praskalice). Elektrolizu vode uzeti kao primjer kemijske reakcije pri kojoj se energija troši. Dodatna ilustracija: 5. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Sustav. 34 29. Izraditi poster na temu "Energija". Poštivanje svojeg i tuđega života (diskusija o nezgodama do kojih dolazi pri paljenju baklji i novogodišnjih praskalica). Mjere opreza pri reakcijama uz oslobađanje velike energije.

Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Brzina kemijske reakcije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Usporedba: katalizatori u ispušnim loncima automobila i katalizatori u kemijskim reakcijama. koncentracija reaktanata. Enzimi (biokatalizatori) su tvari u živim stanicama koji ubrzavaju kemijske reakcije. r. Pokusi: utjecaj koncentracije reaktanata. a na kraju reakcije ostaju nepromijenjeni. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. Brze kemijske reakcije – eksplozije ili reakcije neutralizacije u vodenoj otopini Matematika 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. raspad vodikova peroksida uz dodatak MnO2 Spore kemijske reakcije – hrđanje željeza.: Energija 5. Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijske reakcije. pokus: oksidacija jabuke . jednadžba kemijske reakcije. povišenje temperature i dodatak katalizatora povećavaju brzinu kemijske reakcije. c) PRIMJENA ZNANJA: Navesti primjere sporih i brzih kemijskih reakcija iz svakodnevnog života. 10. Brzina reakcije Brzina kemijske reakcije. 35 29.brzina reakcije Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. . katalizatori. Fizika 7. „Katalizatori“ dobre komunikacije. Preporuke za metodičku obradu: 4. Izborni sadržaji: 12. 5. Poticanje na suradničko učenje i rješavanje problema. Ključni pojmovi: 2. katalizatori. katalizatori u živim organizmima. travnja 2005. b) VJEŠTINE: Izvođenje pokusa s utjecajem temperature. r. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Potrebno predznanje: 3. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. temperature i katalizatora na brzinu kemijske reakcije (npr. koncentracije reaktanata i katalizatora na brzinu reakcije.: Jednadžbe s jednom nepoznanicom. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 20. diskusiju o rezultatima pokusa i samostalno zaključivanje. Kemijska reakcija. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. i 6. Novi stručni nazivi: 8. a) ZNANJA: Povećanje broja čestica.

Novi stručni nazivi: 8. plemeniti plinovi. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. PSE. Elementi na lijevoj strani i u sredini PSE su metali. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. subatomske čestice. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. izrada "male" zbirke kem. Redni broj je protonski broj (jednak broju elektrona). r. Dodatna ilustracija: 5. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosti. uzorci nekih elementarnih tvari Broj elemenata u prirodi i trenutno umjetno stvorenih elemenata. Mendeljejev. polumetali.: Građa atoma i veličina molekula Ljuske. b) VJEŠTINE: Snalaženje u PSE c) PRIMJENA ZNANJA: Pravilno primjenjivati tablicu PSE u radu. putanje. Atomi. 10. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. perioda. 5. metali. Potrebno predznanje: 3. a na desnoj nemetali. energijski nivoi. skupina. Metali. Pronaći u PSE nekoliko metala i nemetala. Promicanje općih vrijednosti kao što su sistematičnost. . Preporuke za metodičku obradu: 4. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i kemijska istraživanja. a) ZNANJA: Uvidjeti kemijsku sličnost elemenata u skupini PSE. kemijski element. točnost. kemijski simboli.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Ključni pojmovi: 2. Izborni sadržaji: 12. Mr. protonski i nukleonski broj. urednost. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:: D. nemetali. nemetali. latinski nazivi nekih elemenata. razvijanje kreativnosti. elemenata 36 29. Kemijski elementi u Periodnom sustavu elemenata Kemijski elementi. travnja 2005. PSE. novi elementi stvoreni nuklearnim reakcijama. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 21. Fizika 7. Ar. I. a i b) npr.

Dodatna ilustracija: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Povijest pojma kemijski element 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. KEMIJA 7. Ključni pojmovi: 3. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Preporuke za metodičku obradu: 4. voda. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: Razvoj simbolike. Današnje poimanje kemijskoga elementa vezano uz strukturu atoma. travnja 2005. — 37 29.PRIMJERI IZBORNIH TEMA Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Agregacijska stanja kao najočitija svojstva (zemlja. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. Atomi i kemijski elementi Vrsta atoma. . Razgovor o pojmu elemenata koji izgrađuju sve tvari. Novi stručni nazivi: 8. zrak). Uloga energije (vatra). Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6.

Preporuke za metodičku obradu: 4. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. travnja 2005. Ključni pojmovi: 3.: (Nastanak Zemlje. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. Zrak i glavni sastojci zraka Primarna atmosfera. Dodatna ilustracija: 5. život stvara kisik.Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. r. fosili. Starost Zemlje 4.8 milijardi godina. atmosfera) Geološka doba. život je star 3. i 6. Vremenska skala starosti Zemlje. Novi stručni nazivi: 8. 38 29. Zemljopis 5.6 milijardi godina. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Evolucija Zemlje i njezine atmosfere 8. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: KEMIJA 7. . najstariji vidljivi fosili (ljušturice) 600 milijuna godina.

Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7.: Svojstva omjera i razmjera. Dodatna ilustracija: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Iskustveni zakoni i atomska hipoteza 14. . S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. 4.Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Matematika 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Cjelobrojni omjeri omjera (višekratni omjeri Dalton). travnja 2005. Zaključivanje na temelju modela i formula molekula ili formulskih jedinki. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: 39 29. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Kemijske reakcije i očuvanje mase Maseni omjer. r. Ključni pojmovi: 3. Stalnost masenoga omjera elemenata u spoju (Proust) na temelju građe molekula.

Nastanak elemenata u zvijezdama. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. veliki i mali planeti. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: KEMIJA 7.Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Uloga elemenata u tragovima. . Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Zemljopis 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Rasprostranjenost elemenata u svemiru. Jedinstvenost Zemlje. Kemijski elementi u Periodnom sustavu elemenata Glavni elementi. brojevni udio. Preporuke za metodičku obradu: 4.: Sunčev sustav Biologija Brojevni udio. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. sporedni elementi. Ključni pojmovi: 3. Planetarne atmosfere. Novi stručni nazivi: 8. Zemljinoj kori i živim bićima 22. travnja 2005. supernova. r. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. 40 29. Dodatna ilustracija: 5. Život iz ugljikovog dioksida. elementi u tragovima.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->