You are on page 1of 110

Prof. dr Predrag V.

Popovic

MASINE ZA OBRADU
DEFORMISANJEM

KLASIX:::.'IKACI.]"SICA. KONCEPCIJSKA I
EKSPLOATACIJSKA ANALIZA

I DEG>

NlS. 1991.
DR PREDHAG POPOVIC
"MASINE ZA OlJH.ADU DEFOHMISANJEM - IDEO"

Izd(tva(~

Izdnvacka jedinica Univct'7.itetn 1.1 Ni.su


Ng, Trg bratstvil j ,wdinstv;:; ill'. 2

J\.eep'lentj

cir Vhdo Vujiovi(, fed. TWoi'. Fakulteta te!mickih nal1ka 11 Novom Sadu
elr Dranislav Dcvedzk:, red. prof. Ma.sinskog fakulteta u kragujovcu

Glavni i odgovorni urednik


Prof ell' Dt'agol.iuh DJordjev_i('

Na nSllol'tl Odlukn Nastavno··mlllcnog ,'ce',;:; :\lasinskog fakulteta u


Nisu br. 219/[ od 19,0<1.1991. gndine, rukopis je odobrcll Z<l

£;-tarnpll kilo udzbenik

Tchni(:i;.o 111'n(lji"D.lljl:' 1 SUUHJkl


Narlezdi j Ye:,ni
D1GP "Pl'osvdn" J\i:~

YU ISBN B()~ 71BJ-OOJ-7


PREDGOVOR
Predmet "Masine za obradu deformisanjem", po najnoYijem nastavnom
planu ""MaSine alatke II", predaje se na Masinskom fakultetu Univerziteta u
Nisu u VIn i IX sernestru nn proizvodnom srueru.

Udzhenik za ovaj predmet predvidjen je u cetTi dela. Prvi deo Ob11h-


vata klasifikacijsku. koncepcijskui i eksploatacijsku analizu masina za obradu
deformisanjem. U ostalim delovima bice ohradjeni osnovni elemonti oyih rnasi-
na: naseea struktura. pogonski sistemi. izvrsni cleo, upravljacki sistemi i sisierni
podmazivanja, kao i pomo6ni sislemi.

Udzbenik je taka koncipiran, da odgovara nastavnom programu do-


dip.lomskih studija. Medjutim. korisno co posluzitL kako studentima Da posle-
diplomskirn studijama, taka i dip!omiranim masinskim incenjerima u praksi.

Ovom prilikom se zahvaljujem recezentima ovog udibonika, kolegama:


dr Vladi Vujovi(;u, redovnom profesoru Fakulteta tehnickih nauka u Novom
Sadu i dr Branislavu DevedZi6u, redovnom profesoru Masinskog fakulteta u
Kragujevcu na primedbama i sugestijama i definitivnoj redakciji ove knjige,

Korlstim ovu priliku da se najlepse zahvalim syom saradniku Temelj-


kovski dr Draganu, docentu Masinskog fakulteta u Nisu na svesrdnoj i nese-
bienoj pomoci prilikom priprema ovog dela udzbenika "Masine za obradu de-
formisanjem",

Kolegi mI' Miodragu Cojbasicu, dipl.mas,ing. se najlepse zahvaljujem


na pregledu rukopisa i daUm sugestijama.

Isto tako se najlepse zahvaljujem Slobodanu Miti6u na pomo(;i u teh-


nickoj obradi slika

U Nisu, aprila'1991. Predrag V. Popovic


1. OSNOVNE POSTAVKE

1.01. UVOD

Pod obradom materijala deformisanjem (OMD) podrazumevaju S8


metode abrade pri. kojima se materijalu daju ieljeni oblik i dimenzije na taj
na6in, sto se on plastic no deformise ili razdvaja.

Da hi se ostvarilo preoblikovanje materijala - od pripremka do izrad-


ka - nekom od metoda abrade deformisanjem, neophodno je da:

materijal obradka ima odredjena svojstva i


da 5e obezbedi - na odgovarajuci nacin - unosenje neophodne
koliCine energije u materijal koji se obradjuje. odnosno neap hod no
je da se materijal clovede u stanje plasti6nog teeenja iIi razcivajanja
pod dejstvom spolja.snjeg opterecenja izazvanog odgovarajucim rad-
nim telom.

Pr-vi usiav za primenu metoda obrade deformisanjem u procesu pro-


izvoclnje nekog elementa se ispunjava utvrdjivanjem svojstava materijala od
koga se isH izradjuje, a ona zav,ise od vrste materijala i od njegovog stanja

Sa aspekta abrade deformisanjem, hana svojstva materijala izrai.ena


8U zavisnoscu:

E (k) (L01)

gde su: - relativna dilatacija i


k - stvarni, odnosno efektivni napon iIi kako se JOB naziya specifieni
deformacioni otpor.

il. koja iZl'azava zavisnost promene oblika i dimenzija cvrstog tela sa promena-
rna naponskog stanja 11 njemu izazvanog spolja§njim opterecenjem.
Tablica T-1.01. Klasifikacija idealnih cvrstih materijala hladnorn stanju (obradak ima temperaturu To) i
vrucem stanju (obradak je na temperaturi Tv),
SYojstvo materijala Model
f---~-"- , - - - ~"------~--------i gde su: T 0 - temperature prostorije (obi6no To'" 288 K) u kojoj se oblikuje ma-
OSflOYflO Dopunsko Mehaoicki Malematicki
terijal i .
temperatura na kojoj se zagl'eva materijal neposrcdno pre de-
formisanja, pri cernU je Tv» To. i zavisl od vrste materijllia (npr.
K c' za celike Tv '" 1073 + 1473 K).

DrUg! usIov, unosenJe energlJe - na odredJelll nacin i pod odredjenim


11slovlma - obezbedJuJu sredstva rada (SR). kOJa u toku preoblikovanja materi-
Elaslicao JaIa posredno iIi neposredno dcjstvuju na njega

Shematski prikaz unosenja energije 11 materijal odredjenih svojstava _


odnosno shematskf prikaz procesa obrade deformisanjem - u toku oblikovanja
materijala od pripremka do izradka, priknzan na slici lOL predstavlja osnovnu
shemu ucesnika u procesima obrade materijala def ormisanjem .

P\aslicofl • Kako se mehanicka energija, koja se koristi za deforrnisanje obradka.


javl,ia u civa oblika, i kako se u opstem i'Zt'ilzava sa:

(102)

gde su: rnehanicka enel'gija:


potencijalna, odnosno staticka energija j
Ideoloo - -kinetlcka, oallosno dinami6ka energija,
20 x> Xl

Elosticno- "" F• F~-=--,,:_",-


plosticun lQ O:SX<Kj M
S,
F_ (c,+c,)x
ojocavoojem
10 x~XI
PROCES ",-,~
OBRADE
F- C1XI+C2 X DEFORMISANJEM --@I] EN
L-~S~R~+~M~o__J--~
Kako, 11 zavisnosti od oblika zakonitosti (1.01), idealni evrsti materijali
mogu biti: hti. elasHeni, plasHen! i elastieno-plastieni, sto je detaljno prikaza-
no u tablici 1'-1.0l., to se i svi realni masinski materijali mogu, sa prakticno
~ ~
malim odstupanjima (zakon ojacavanja materijala u plastienom podrueju 'la re-
alDe materijale .le uglavnom eksponendjalna funkcija), podeliti kao i idealni, 1z Slika LOt Shematski prikaz procesa obrade materijala de-
eega jasno proizlazi da su Sarno materijali, koji imaju plasticna i elasticno-pla_ fOl'rnisanjem. gde Sli: SR - sredstva rada; Mo -
sHena svojstva, pogodni u praksi za preoblikovanje metodama obrade dcfoI'mi- obradak; Mp - pl'ipremak; AIi. - i1.I'adak; Mv -
sanjem, viSak matenj:;!ia, odnosno oLpadak; Wd - ukupno
dovedena eriergija u ,iednom radnom ciklusu; Wn
- novodovedena energija: W" - VfaC8ni deo ener-
Pri ovome treba imati nu umu da je stanje materijala funkcija, sa gije iz predhodnog radno&" ciklusa; Wi - izgublje-
jedne strane predistorije njegove obrade (kaljen, zaren, deformisan, i dr.), a sa ni deo energije i Wk - deo energije utrosen na
preoblikovanje predmeta obrade,
druge visine temperature na kojoj se obradjuje. posta 5e materijal veoma cesto
zagreva sa ciljern povecanja njegovih plasiicnih svojstaya, pa tako predmet to zavisnu od toga koji se vid rnehanicke energije koristi 2a p1'8obHkovanje
obrade za vrurne njegovog preoblikuvanja moze btu u:
materijala, i metode obrade deformisanjem S8 clele u tri g1'upe, ito:
2
3
1.02. SREDSI'VA RADA
- B1ati~ke metode, tj. metode abrade usled dejst.J.k potencijaine ener-
gije, sto znaci da je Ws » Wd, odnoshO da se moze smatrati da je Na osnovu izlozenog u predhodnom poglavlju se vidi da sredst:~ rada
Wd ~ 0, situe za uhooenje neophodne kolicine energije u materijal. a pod cIJlm se
dejstvom predmet abrade trajno deformise,
dinami~ke metode, tj. metode obrade usled dejstva kineticke ener-
gije. sto znaci da je Ws« Wd, odnosno da se moze smatrati da je Analizom uloge sastavnih elemenata sredstava rada (S~), d,olazi se do
Ws'" 0 i toga, da se ona sastoje od tri osnovna dela, kako je shematski prlkazana na
shci 1 03 i to od,
statiliko-dinamilike metoda, tj. metode obrade materijala usled
dejstva i potencijalne i kineti6ke energije, sto Zhaci da su i poten-
cijalna i kineticka energija velicine istog iIi priblizno istog reda.

Zavisno od ovoga, i zavisno od predhodno iznetog, sve metode obrade


materijala deformisanjem se - sa aspekta koriscenja mehanicke i toplotne
energije u procesima oblikovanja materijala deformisanjem _ svrstavaju u;

- stati6ke metode u hladnom stanju (SH);


- staticke metode U YT'ucem stanju (SV);
- dinamicke metode u hIadnom stanju (DB);
- dinamicke metode u vrucem stanju (DV);
- staticko-dinamicke metode u hladnom stanju (SDH) i
staticko-dinamicke metode u vrucem stanju (SDV), sto je prikazano
na slid 1.02.

Slika 1.03. Shematski prikaz sredstava rada, ~.de. su; M - rnaSj.n)a, (~r.
resa); A - alat (npr. alat za problJru:;tJ~ 1 proseca.nJe 1 -
~om06ni deo sredstva rada (npr. uredJaJ za kretanJe trake li-
ma kroz radni prostor).
Stika 1.02. Klasifikacija metoda obrade tnaterijala defor-
misanjem po mehanickoj i toplotnoj energiji.
ma§ine (M), odnosno aktivnog deia sredstva rad~, cija je uloga da
Medjutim, bez obzira na vrstu mehanicke energije koja se koristi za obezbedi potrebnu energiju i kretanje po utvrdJenom zakonu ne-
preoblikovanje materijala, i bez obzira na toplotno stanje materijala, da bi se posrednom radnom telu - alatu;
ostvarilo t.zv. spoljaSnje opterecenje na obradak, i time unela neophodna kolic-
ina energije u njega, materijal koji S8 obradjuje '- obradak _ i radno tela _ alata (A), odnosno pasivnog deia sredstav~ rada, koji direktno
nosilac energije i kretanja - moraju se dovesti u neposredan kontakt j medju- dejstvuje na predmet abrade dolazeci sa njtm u neposredan kon-
dejstvo. takt i

Prema tome, sagledavajuCi ucesnike u procesima abrade materijala - pomocnog dela (P), cija je uloga da poboljsa uslove r:r.~c,esa ?~ralde
deformisanjern, dolazi se do toga da u njima ucestvuju; i omogU(~i kontinuitet njegovog odvijanja (to su: uredJ~Jl z~ cnku sa-
dju materijala kroz radni prostor, sredstv3 za podmazlvanJe, sred_ t-
materijaJ od koga se izradjuju zeljeni elementi i va za zagrevanje i hladjenje, itd.).
sredstva rada,
4 5
1.03. MA5INA ZA OBRADU MATERIJALA DEFORMISANJEM _ pogonskJ sistem (PS)' koji ima zadatak da po utvrdjenom zakonu
obezbedi potrebnu koliCinu energije i kretanje izvrsnom delu maSi-
Masina za obradu materijala deformisanjem (MOD) predstavlja aktiv- ne;
ni deo sredstva racla koji ima sledece funkcije, ito:
_ izvrsm deo (ID), koji sluZi 7.8 pricvrsdvanje i nosenje alata',
- da transformise izvornu Cdovedenu} onergiju (elektricnu, hemijsku i
dr.) u mehanicku, i 1stu preko alata preda predmetu obrade i sistem za komandovanje i upravljanje (US), koji sluzi za pustanje
muSine urad, njeno zaustavljanje i upravljanje Tezimom rada i
da obezbedi radnim delovima alata - koji neposredno dejstvuju na
predmet obrade - relativno medjusobno kretanje po utvrdjenim
sistem za poclmazivanje (PO), ciji je zadatak da obezbedi podmazi-
zakonima.
vanje na svim mesUma gde se javlja klizanje i kotrljanje pokre-
tnih elemenata maSine.

Grupu pomocnih elemenata, pak. Cine oni delovi kOji su neobavezni.


odnosno bez kojih je maSina sposohna da obavlja samo osnovnu funkciju, a
cija je uloga da poboljsaju njene konstrukcijsko-tehnicke i tehnoloske karak-
teristike.

BroJ oVlh elemenata Je veoma vehkl 1 svabm danom se - sa' opstim


razvuJem, kako U ovoJ oblastl, tako 1 uopste tehmke - taJ broJ povecava, pa
nJIhovo nabraJanJe ne hi lmalo smlsla MedJutim, moguce Ih Je prema njihovoj
Slika 1.04. Shematski prikaz mas-ine za obradu materijala funkciji svrstati u sledece ceUri grupe, ito:
deformisanjem, gde su: NS - noseca struktura;
PS - pogonski sistem: ID - izvrsni deo; US - prvu grupu (Pr), koju cine elementi koji utieu na performanse
uprayljacki sistem; PO - sistem za podmazi-
vanje i PI, PlI, PIlI i PIV - pomo6ni delovi 9d masine (npr. promena braja radnih ciklusa u jedinici vremena,
prve do 6etvrte vrste. . promena hoda izvrsnog dela maSine, promena raspolozive energije
maSine, itd.);
Strukturnom analizom ruaSina za ohradu materijala deformisanjem
dolazi se do konstatacije da se one sastoje od velikog hroja zasebnih celina drugu grupu (Pn), kojU Cine delovi koji mehanizuju i automatizuju
- razlicitih po funkciji i razllcitih po principu dejstva - odnosno zasehnih rad ma§ine;
delova, a koji se mogu svrstati u dye grupe, ito:
_ trecu grupu (P III), koju cine elementi zastite, i to sa jedne strane
- osnovne delove rnasine i
elementi koji imaju zadatak zastite opsluzioca maSine od povrede, a
- pomocne delove maSine,
sa clruge elementi zastite masine od preopterecenja i ostecenja i
kako je to shematski prikazano na slici 1.04.
cetvrtu grupu (PlY, koju cine delovi masine kombinovanih funk-
Kada ma§inu cine sarno osnovni delovi, izvUceno punijom linijom na dja predhodne' tri grupe, odnosno delovi kOj! obavljaju istovremeno
slici 1.04., naziva se prosta masina za obradu mateTijala deformisanjem, a kada dye ili tri navedene funkcije.
pored osnovnih postoje i pomo6ni delovi ma§ina izvuceno tanjom linijom Da
sHei 1.04., tada se zove slozena ffiMina Kako, sa jedne strane broj pomocnih deloya mMine po vrstama nije
ogranicen i varira u sirokim granicama, a sa druge, isto tak~: je ve~iki hro~
Grupu osnovnih elemenata cine ani delovi svake masine, bez kojih konstruktivnih. i koncepcijskih resenja osnovnih elemenata masme, to Je i broJ
masina nije u stanju da obavlja svoju osnovnu funkciju, i u nju spadaju: mogu<:ih resenja slozenih. maSina prakticno neogranicen, sto je rezultiralo u
tome, da danas postoji vrIo siroka lepeza vrsta i tipova masina za obradu ma-
- noseca atruktura (NS), ciji je zadaiak da poveze sve ostale elemente te1'1jala deformisanjem.
masine u jedinstvenu celinu, odrzava njihov medjusobni odnos i
konfiguraciju U pTostoru pri svim radnim uslovima i da primi i Konacno, masina se - u ops-tem slucaju - moze definisati matematic-
uravnoiezi SYa radna opterecenja; kim izrazom:
6 7
hr bm
Pli + k~1 Pnlk + brl PIVl (1.03)

gde BU; M - ffiMina;


o - osnovni deo ma.sina 1
P - pomocni deo maSine,

pri cemu je davoljna da egzistira sarno jedan pomocni element pa da se mMi-


na smatra slozenom.

Iz opsteg metematickog izraza slozene masine se dahlja i izraz za


osnovnu - prostu - masinu:

(1.04)
2. PRINCIPI RADA I PODELA MASINA

Covekova delatnost je od uvek hila usmerena ka uskladjivanju njego-


vih zelja i potreba sa mogucnostima, pa se i pitanje resavanja problema ispunj-
avanja proizyodnih zadataka u savremenaj industrijskoj proizvodnji sarno po
sebi imperath'no namece, gde se sa jedne strane nameCli proizvodni zadaci. a
sa druge se nalaze prolzvodne mogucnosti industrijskih pogana i proizvodne
apreme u njima.

Kako stepen uskladjenosti izmedju proizvodnih potreba i zadataka sa


jedne strane, i proizyodnih mogucnosti savremene industrije sa druge, zavisi od
stepena uskladjenosti zadataka i mogucnosti na svakom radnom mestu, odnos-
no na svakoj operaciji abrade elemenata proizvoda u procesu njegove izrade,
to je sagledavanje ove problematike na svakoj rnaSini za obradu materijala od
izuzetne vaznosti.

Prema tome, jasno je, da ce i maSine za obradu materijala defarmi-


sanjem uspesno ostvariti adredjeni, unapred definisani proizvodni zadatak aka
se ohezhedi sto veci stepen usaglasenosti izmedju elemenata obrade i masine u
procesu obrade materijala, odnosno ostvari visok stepen usaglaSenosti izmedju
proizvodnih potreba i proizvodnih mogucnosti.

Zato se. pre nega ::ito se pristupi postavljanju koncepcijskog resenja


odredjene masine, moraju sio precizruje sagledati i definisati:

- proizvodni zadatak{u vezi sa namenOID mMine);


- proizvodne mogucnosti proizvodjaca masine i
asortiman gotove opreme i materijala kOji se mogu koristiti pri izra-
di lUaSine,

jer prvenstveno od ovih uslova zav:tsi, posmatrano u ceHni i u detaljima, kon-


cepcijsko resenje mMine za obradu materijala.
8 9
- po zakonu promene brz~ne deformisanja;
Sasvim je razumljivo da ce karakteristike buduce masine 'lavisHi od
gore navedenih uslova, koji se ad slucaja do slucaja razllkuju. Medjutim, po- _ po mogucnosti pristupa radnom prostoru maSine;
stoje 6etiri asnovna, opstevazeca uslova koje svaka masina za obradu materijala
mora da ispunjava, a to su: _ po konstruktivnom iIi koncepcijskom resenju elemena.ta masine~ k~o
napr.: resenju nosece strukture, poloiajU pogonskog sIstema, resenJU
- tacnost; hidraulickog sistema u hidraulickih maSina, principu koriscenja
- proizvodnost; energije zamajca u mehanickih masina, broju tacaka vesa?ja izvrs-
ekonomicnost i nag dela musine, obliku glavnog vraBla u krivajnih presa, ltd.
- da ne ugrozava, posredno ili neposredno, coveka.

Pri tome je jasno, da ce pHanje prloriteta cetiri OSllovna uslova, pri


resavanju opste koncepcije masine, diktirati prvenstveno proizvodni zadatak. 2.01 PODELA PO ZAKONU PROMENE OPTERECENJA
Obzirom na tendencije industrijkog razvoja savremenog sveta, pa s Zavisno od zakona promene opterecenja na izyrsnom delu masine za
tim u vezi i tendencije razvoja ma.sina za odradu materijala, pored navedena obradu deformisanjem (MOD) u toku jednog radnog ciklusa, sto je gra~i6~
6etiri osnovna uslova. mogu se postaviti i drugi uslovi. MedJutim, ako se sire prikazano na slici 2.01. na primeru sahijanja cilindrienog elementa na k~lyat:
sagledaju, svi se oni nu neki nacin uklapaju u navedene osnoyne uslove. noj presi i primeru valjanja profila, ove ma1;ine se dele na dye vrste masma, 1
to:
Iz, u najkracim crtama iznetog, proizlaze jasru razlozi kojt su doveli
do postojanja i razvoja veoma sir'oke Iepeze kon(!epcijskih i konstruktfvnih _ masine periodicnog dejstva (MPD) i
resenja maSina za obradu_ materijala_ deformisanjem, sto je, sasvim razumljivo, _ ma.sine kontinuiranog dejstva (MKD).
dovelo i do njihove podele i klasifikacije po razlicitim osnovama, pa se danas
u strucnoj literaturi mogu naci mnoge klasifikacije ovih ma.sina u zavisnosti Kako se vreme jednog radnog ciklusa (t c ) moze, u opstem slueaju,
od prilaza ovom problemu autora koji su se oVom problematikom bavtI!. izrazi ti sa:
Pri ovome, koncepcijskom resenju ma.sine se priJazi sa- .c;lva aspekta, i to tob + tph (2.01)
to:
gde su: tob - vreme obrade, odnosno vreme u kome se deformiSe predmet
- projektovanja nove savremene maSine i obrade pod dejstvom sredstava rada na njega i
- eksploatacije postojece,
tph - vreme, tzv. praznog hoda izvrsnog dela masine, tj. neme u ka-
a fundamentalne koncepcijske varijante se mogu sagledati analizom mogu6ih me se ne obradjuje materijal,
\'rsta ovih maSina svrstanih prema razlicitim osnovama, i to po:
to uvodjenjem parametra:
zakonu promene opterecenja na izvrsnom delu rna§ine u toku jed- tob
nog radnog ciklusa; ft ::: (202)
tc
- po vrsti mehanicke energije koja se koristi za deformisanje pred-
meta obrade, se dobija da su:

- po nameni, odnosno po vrsti tehnoloskog postupka koji maSina mo- _ maSlne periodMnog dejstva one masine, u kojih je:
ie da obavi;
ft < 1 (2.03)
- po perf ormansama;
odnosno:
- po vrsti pogonskog mehanizma, tj. po principu prenosa energije i (2.04)
kretanja kroz pogonski sistem; to > tob
_ i maSine konUnuJranog dejstva, u kojih je:
po broju praYaca dejstva na predmet radi;
11
10
MOD 2.02. PODELA PO VRSTI ENERGUE

M PD M KD Prema nacinu dejstva radnog tela nn predrnet abrade, odnosno prema


vrsti mehanicke energije - potencijalne iIi kineticke - kOja se koristi za de-
F F-cons! formisanje materijala koji se obradjuje. dele se i masine' za obradu deformi-
;:!:kF F.F(t)

+~
~, _WIIIIIIIIIII
sanjem - kao aktivni deo sredstava rada - na:
r~

'r:~~
_--. .. tc=tob t - m8Aine statiOkog deJstva ili prese;
.. ma.Mne dinaml~kog dejstva iIi ~ekice i
- (+ . F= F(t) .. ma.Mne statl~ko-dinaml~kog dejstva.
..c: 1- I oblpoPrto~pL t
~, , ,,-'ph. lliilllllill Bitna razlika izmedju prva dva tipa masina ZR obradu deformisanjem
2, ~_.,_ .~~ Ie = lob t
... --""- (presa i cekica) je u tome, sto se u maSina statickog ,dejstva kretanje alata,
odnosno kretanje izvrsnog deia mMine obavlja relativno malom brzinom u svim
fazama abrade predmeta rada, dok je u ma.sina dinamiCkog dejstva brzi.na
kretanja izvrsnog dela maSine, u rnornentu njegovog dodira sa predrnetam
2.01. Podela masina za obradu deformisanjem (MOD) po zak
°atere~eMl~Dna njeU?ffi izvr~no.m delu u toku jednog rail~~gP~ikl~~: abrade, relativno velika,
g e s!1. d' - masme perlodH'3nog dejstva i MKD - rnasine konti~
nu j ranog eJstva Ustvari, razlika izmedju navedenih vrsta rna.sina za ohradu deformi-
sanjem moie se sagledati aka se posmatra sabijanje cilindricnog elementa
pocetne visine (ho ) na visini (hi), prikazanog na slici 2,02" i ako se posmatra-
f t ' 1 ju zakoni promene staticke i dinarnicke sile u zavisnosti od pl'edjenog puta
(205)
izvrsnog deia ma.Sine za vreme sabijanja, sto je data na slid 2.02 za sva trt u-
odnosno: pn masina.

(206) Respektujuci cinjenicu da je mehanicka energija obradnog sistema,


odnosno parcijalno posmatrano masine, zbir pot.encijalne i kineticke energije, i
Struktuiranjem vrernena praznog hoda dolazi S8 do izraza.: da se ona koristi za deformisanje obradka. moze se napisati:

tph '" tpr + tpo h",hob h=hob


(2.07)
gde su: t pr - neme pr.ibliz.ava~ja, koje predstavlJa vreme od polaska izvrsnog f Fs(h) dh + f Fd(h) dh (Fsm + Fdm ). hob (2.10)
dela .masme l~ nJegovog pocetnog poloiaja do trenutka u kome h"o h",o
?OlaZI do dod Ira predmeta obrade i dela alata koji se nalazi na
lzvrsnom delu masine i
gde su: Fs{h) - zakon promene staticke deformacione sile u funkciji puta;
tpo - neme pOVl'atka izvl'snog dela masine u pocetni poloiaj,
Fd(h) - zakon promene dinamicke deformacione sile u zavisnosti od
predjenog puta:
pa se izraz (2.00 moze napisati u obliku:
Fsm - sl'ednja- vrednost staticke sile svedene na putanju abrade (hob);
ic '" tob + t pr + tpo
(208)
F dm - srednja vrednosi dinami6ke sile svedena na istu putanju izvr-
odnosno izraz (2.02) U obliku: snag dela ma§ine i

hob - putanja abrade, tj. putanja koju predje izvrsru den mas-ine
ft dok se predmet obrade deformise.
tob + tpr + tpo (209)

12 Uvodjenjem parametra:

13
Ws Ws
fw"'-- (2.11)
W

I dolazi se do toga, da su:

maMne s!atlc5kog dejstva one ma~'iine, u kojih je vrednost parametra:

I fw - 1

posta je Ws f> Wd, odnosno prakticno Wd '" 0;

maMne dinamiCkog dejstv8 one ma~ine. U kojih je:


(2.12)

fw '" 0 (2.13)
.--t------
posta je Ws« Wd. tj. prakticno W s " 0

- maSine staticko-dinamickog dejstva. u kojih je:

o < fw < 1 (2.14)

posta su staticka (W s) dinallli6ka energija (W d) velicine istog ili


priblizno istog reda

-.--f----:;., 2.03. PODELA PO VRSfI TEHNOLOSKOG PROCESA

Posmatrano sa stanovista namene, odnosno sa stanovista koje se vrsts


tehnoloskih postupaka mogu obaviti u masini za obradu materijala def ormi-
sanjem, postoje dye vrste ovih masina, ito:

1. Uruverzalne mMine, odnosno masine u kojih se mogu obavljati


razlicite tehnoloske ope1'8cije, a sto zavisi - skora iskljucivo _ od
vrste postavljenog alata u njihovom radnom prostoru. Tako npr. u
istoj krivajnoj -univerzalnoj presi se moze predmet rada oblikovati
procesima : sahijanjem. savijanjem. prosecanjem i dr .. sto za-visi od
TIste postavljenog alata, a ne tipa masine.

2. Specijalne maSine. odnosno maSine koje se koriste iskljucivo za


odredjenu tehnolosku operaciju. U ovu grupu spadaju napr.: malii-
ne za hutno savijanje limova, masine za zaklvanje, itd.

Pri ovome je neophoclno imati na umu cia je vecina maSina za obradu


materijala deformisanjem periodicnog dejst. . a - u sadaSnjem vremenskom tre-
nutku - univ8rzalnog Hpa, odnosno da je izrazeno mali broj specijalizovanih.
dok je u maS-ina kontinuiranog dejstva oornut sluGaj. odnosno tu su. uglavnom.
zastupljene specijalne masine.
14
15
2.04. PODELA PO PERFORMANSAMA (2.19)

Sa tehnoloskog stanovista, odnosno sa stanoyista razresavanja proble- gde su; WM utrosena energija masine u jed nom radnom ciklusu;
ma usaglaSenosti potreba procesa i mogucnosti abrade sistema. ova podela Wp potrebna energija za iZYrsenje procesa abrade predmeta rada
masina za obradu deformisanjem je jedna od najznacajnijih, iIi korisno utrosena energija:
F(h) zakon promene deformacione sile 1 .
Analizom meritornih performansi masina za obradu deformisanjem H - hod izvrsnog dela ffiaiiine.
dalazi se do tri njihove osnovne karakteristike, ito:

- deklarisane norninalne sile (F nl. tj. maksimalne sile koju moie mas-
ina da ostvari na predmet abrade;
I ALAT FiN)
raspolo:uve energije masine (W r ) tj. maksimalne energije koju moze
da ostvari masina u jednom radnom ciklusu i
do :
,J,
- deklarisanog -:'hoda izvrsnog ciela masine (H).

U idealnolU slucaju, a to znaN pod predpostavkom da se energija


t +
RADNI STO

TIP
lUaSine isklNcivo koristi za deformisanje predmeta obrade (zanemaruju se PERFORMAN5b. DtMENZUA
l~i~li~ill·
gubici energije zbog postojanja sile trenja, elasticnih deformacija elemenata
F N ",~~~st 4consl icons!
ohradnog sistema, itd.), moie se postaviti sledeca relacija izmedju utrosene r·~~·- - - _..-
energije masine u jednom l'adnom ciklusu potrebne cnergije za izvrsenje pro- w Nm -+ coos! ;."",,' 'Icons!
cesa obrade predmeta racia, deformacione sile i puta ·izvrsnog dela masine: r·-~ ·ccc-
H m "" cons! <Fconsi ,;".const

hob Slika 2.03. Linearizovan zakon pronlene deformacione sile


r F(h) dh (2.15 )
od puta pri sabijanju.

"
kOja uvodjenjem sredl1je deformacione sile:
Pri ekstremnom - optimalnom - slueaju koriscenja mesine je:

hob fp· fH' Fn . H (2.20)


fo
F(h) dh
pa je time uspostavljena korelaciona veza izmedju njeuih navedenih osnovuih
Fsr (2.16) perf ormansi.
hob
Radi pojedl1ostavljenja rasmatranja, a da se pri tome sustinski niSia
ne mel1ja, moze se linearizovati zakol1 promene deformaeione sile od puta
i parametra:
izvrsnog dela masine pri sabijanju cilindricnog elementa, sto je prikazano na
slici 2.03., cirne se d.obija relacija:
F"r
fF (2.17)
Fn
(221)

hob
--~
(2.18)
H Analizom pomenutih merHornth perfol'mansi (Fn , Wr i H) i njihovo-
yom odgovarajucom pl'imenom u izrazima (2.19), (220) i (2.21) se dolazi do po-
dele ovih masiua na tri tipa. •
clobija ciplik
16 17
2.04.01. Masine sa garantovanom silum

OYU grupu masina cine one rnasine u. kojih je u procesu oblikovanja


predmeta rada zagarantovana deklarisana nominalna sila (Fn), dok izvI'seni
rad (Wp), odnosno kolicina energije uzeta od masin8 u jednom radnom ciklu-
;:I--~-.~ su (WM) i stvarni hod izvrsnog dela masine (Hi) mogu da variraju. odnosno to
:::>1 ~Z=H Stl masine u kojih BU:

F Fn (2.22)

o < Wp (223)

o hpri + hobi H (224)

sto se jasno vidi iz stike 2.04. pod I, gde su prikazani idealizovani zakoni pro-
mene deformacione sile u zavisnosti od hacla iz-vrsnog dela masine:

Fi '" ai' h (i"1.2,. "i..."n) (225)

gde je: at - konstanta, cija vrednost zavisi ad svojstava materijala.

Oni su dobijeni pri sabijanju dimenzionalno identicnih cilindricnih


elemenata (pd o xho), izradjenih od materijala razlicitih plasticnih svojstava,
sto se pri sabijanju isiom silom (F '" Fn) manifesiuje razlicitim stepenom sabi-
janja elemenata zbog razlicitih otpora def ormisanju materijala od kojih su iz-
radjeni cilindricni elementi.

Tipicni predstavnik OVe grupe masina je hidraullcka presa, jer se


njen pritiskivac zaustavlja u hila kOffi po}ozaju kada otpor deformisanju pred-
meta obrade postane jednak nominalnoj sili prese,

11 2,04,02, Masine sa garantovanom energijom

8 Ovu grupu masina sacinjavaju ffiaSine u kojih je zagarantovana kolic-


ina deformacionog rada, dok ostaJe velicine, deformaciona sila i hod izvrsnog
dela masine, variraju i zavise od zakona promene otpora koji pruza materijal
za vreme njegovog preoblikovanja,

Prema tome, li ovu grupu spadaju ffia1;ine u kojih su:

Wp Wr (2.26)

0 < F
, Fn (2.27)

0 < HI hpr • hob! H (2.28)

sto se jasno vidi iz slike 2.04. pod II, na kojoj su prikazani idealizovani zakoni
prornene def ormacione sile u funkciji puta izvrsnog dela ffia§ine pri sahijanju
18
19
cilindriCnih elemenata izradjenih od razlicitih materijala u maSini sa garanto-
vanom energijom.
Ova podela po performansama. koja je. izv.rsena u ~aSina periodicnog
dejstva, ne maze se sprovesti na masinama kontmmranog deJstva.
Tipicni predstavnik ove grupe masina za obradu deformisanjem je
slobodnopadajuci eekie, jer u trenutku dodira padajueih delava cekica i pred-
meta obrade raspolo:!iva energija iznosi:
2.05. PODELA PO VRSTI POGONSKOG SISfEMA

Wr = 0,5' mc·v{:.2 '" O,9'm c 'g'hpr Do odele maSina za obradu materijala deformisanjem, i perio?icnog i
(2.29 )
kontinUirano~ dejstva, po principu dejstva pog?l1Bkog ,sistema se dolaz, stfuk~
gde su: me - masa padajucih delova cekiea i tuiranjem pogonskog mehanizma i rasmatranJem nacma prenosa energ Je
kretanja kroz njega.
v{:. - brzina kretanja padajueih delova cekiea u trenutku njihovog
dodira sa predmetom obrade.
Polazeci od toga da pogonski mehanizam Cine nje.govi. osnovni delo.n:
ito' ener etski, vezni i kinematieki deo, kako je shematskl prlkazano na ShCl
U ideal nom slucaju, koji se razmatra. celokupna raspoloiiva energija
e~ergets~og d~la
~25ki~emaii6kom, prenos~ kr~tallia I' en~rglje
cekica se utrosi na deformisanje predmeta obrade, pa tada va:!!: . z::'a 'uci da se energija i kretanje prenose u smeru od.
to se zavisno od principa kioz
pogonski sistem, masine za obradu materijala deformlsanJem e e na:
Wr ::: Wp '" 0,5 . Fi . hoi (i " 1. 2, ... , i, ... , n) (2.30)
I'-POGONSKI- r.1EHA~

2.04.03 Masine sa garantovanim hod om


~. ED I I.Vfl I :::I~
Slika 2.05. Shematski prikaz osnovnih elemenat~ po.gonskci g
Ovu grupu maSlna sacinjavaju ffi8Sine u kojih je zagarantovan hod mehanizma masina za obradu d~~ormlsanJe~, g e
njihovog izvrsnog dela, dok BU deformaciona sila i deformacioni rad, varijabil- su: ED - energetski, VD - vezm 1 KD - kmema-
ne i zavise ad svojstava materijala predmeta rada tield deo.

· mehan!~kB (ME):
Prema t.ome, ovu grupu sacinjavaju ruMine za obradu materijala de-
formisanjem, u kojih su: · hidrauli~ke (HI);
· pneumatsk. (PN) i
H canst. · komblnovane (KO).
(2.31)
o
(2.32) 2.05.01. Mehanicke mMine
o (
(233) U mehanickih se rnasina kretanje i energij~ obezbedjuju njihovom
izvI'snom de]u zahvaljujuci pogonskom mehanizmu kOJl je neki kruti mehani-
sto se jasno vidl iz slike 2.04. pod III. na kojoj su pl'ikazani idealizovani zako-
ni promene deformacione sile u funkciji puta izvrsnog deia masine pri sab1-

-f"':]'~. ./·'J'H
janju cilindricnih elemenata, izradjenih od razlicitih materijala, u masini sa
garantovanim hod om.
5J"",I:;JJ • . I

Tipicni preds1avnik ove grupe masina za oLradll materijala deformi-


sanjem je rnehanicka krivajna presa, jer kod nje izvrsni deo masine preclstav-
Ija krajnju tacku pogonskog mehanizma krivaje, koja ilTla oscila1orno pravo-
_4
~

--+..-
6 1
1
r
_..lZC:'U,j"m'> I I I
1 I'
I. 1
,/'---
1...-'..
• -I
1 1 ,;;;., 1
I I I I
linijsko kretanje izrnedju dveju definisanih kl'ajnjih taeaks, 1zy. mrtyih tacaka L_._...L..l ___.J
- unutrasnje mrtve tacke (UMT) i spoljasnje mr1ve tacke (SMT) _ 1e time
njihovo ras10janje predstavlja put.anju izvrsnog dela rnasine koja mora biii Slika 2.06. Shematski prikaz pogonskog mehanizma t:nehani-
predjena pri radu krivajnog mehanizma bez obzira na spoljasnje opterecenje eke krivalne prese, gde su: 1 - ~ogonskl mO.to!,
Da izvrsDom delu masine, odnosno bez oLzira na otpare. 2 - prenosnik k.retanja, 3 - zarnaJac, ,! - SPOJTI.l-;
ea i koeniea, G - glavno vratilo {kolenasto III
20 ekscentarsko} i 6 - klipnjaea.

21
zam - kinematicki lanac, stirn. sto se prema vrsti mehanizma, ave mastne dele Na slict 2.08., radi uvida dat je shematski prikaz pogonskog meha-
na razlicite tipove iste ili razlicite namene. nizma vazdusnog .cekiea koji Cine: ED - energetski deo, koji se sastoji od po-
gonskog motora (pod), prenosnika kretanja i energije od motora do kompreso-
Radi ilustracije. na slid 2.06., dat je shematski prikaz pogonskog I'a (poz.2) i kompI'esoI'a (poz.3}, VD - vezni deo, koji je pneumatska instalacija
meharuzma rnehanicke krivajne prese, gde su: ED - energetski deo, kOji se (paul) i KD - kinematicki deo, koji cine pneumatski radni cilindar (poz.5) i
. sastoji od pogonskog motora (poz.1), prenosnika kretanja i snage (poz.2) i za- klip za kUpnjacom (poz.6).
majca (poz.3}, VD - vezni deo, knji cine spojnica i ko6nica (poz.4) i KD - kine-
maticki deo. kojt cine prost mehanizam krivaje - glavno vratilo (kolenasto iIi
ekscentarsko) (poz.5) i khpnjaca (poz.6).
fK!I -! riD __ - E6l 3
I····· ." . ,~.-
~I' ·.1 \" I 2
~ .-
2.05.02. Hidraulicke ma.sine 6 I r 1
U hidraulickih masina se prenos kretanja i energije obezbedjuje
posI'edstvom radnog tela, loje je u ovom slueaju nestisIjiv fluid (ulje, voda, raz-
ne emulzije, i dr.). Delovi pogonskog mehanizma su hidraulicki elementi (pum-
pe, hidraulicki cihndri, cevovodt razvodnici, ventil!, i td.), a rad ovih masina Slika 2.08. Shematski prikaz pogonskog mehanizma eeki6a,
zasniva S8 na principu Paskalovog zakona gde su: 1 - pogonsKi motor, '2 - prenosnik snage i
kretanja motor-kmnpresor, 3 - kompresor, 4 -
pneumatska instalaeija, 5 - pneumatsKi cilindar i
6 - klip sa klipnjacom radnog cilindra

2.05.04. Kombinovane masine

Najzad, u kombinovanih maSina za prenos energioje i kretanja se ko-


riste kombinovani pogonski mehanizmi, tj. pogonski sistemi cija koncepcijska
resenja baziraju na dva iIi vise izneuh principa, kao sto su: mehanicko-hi-
draulicki, hidraulicko-pneumatski. elektro-mehani6ki, ltd.
Stika 2.07. Shematski prikaz hidraulicke prese, gde su: 1 _
pogonski motor, 2 - prenosnik od Inotora do
pumpe, 3 - hidraulicka pumpa, 4 - hidraulicka
instalacija, 5 - radni hidraulicki cilindar i 6 _
klip sa klipnjacom hidraulickog cill.ndra

Na slici 2.07., radi ilnstracije dat je shematski prikaz poganskog me-


hanizma, hidraulicke prese, koji se sastoji od: ED - energetskog deIa, kOji Cine
pogons~l ~otor. ~pozJ), prenosnik kretanja i energije ad motora do pumpe
(poz.2) 1 hldraUlhcka pumpa (poz,3]; od VD - veznog dela koji cine cevovod, Slika 2.09. ShematsId prikaz pogonskog sistema elektro-za-
razni ventili, zatvaraci, razvodnici i drugi elementi hidraulicke instalacije vojne prese, gde su: 1 - stator pogonskog elek-
(poz,4) i ad KD - bnematickog deIa, kOji je U ovom sIu6aju hidraulicki cHin- tromotora, 2 - rotor pogonskog moiara i istovre-
dar (pozS) sa klipom (poz.6). meno zamajac, 3 - zavojno vreteno i 4 - navrtka

Ilustracije radi, na slici 2.09. dat je shematski prikaz pogonskog me-


haruzma elektro-zavojne prese, gde su: ED - energetski deo. koji se sastoji od
2.05,03. Pneumatske masine statora elektromotora (pod) i rotora koji je istovremeno i zarnajac (poz.2) i KD
- kinematickog dela. koji cine zavojno Yfeteno (poz.3) i navrtka u izvrsnom
. U pn:~~atskih. maSina se prenos energije i kretanja obezbedjuje delu masine (poz.4). KlasiCni vezni deo, cija je uloga da po zelji opsluzioce
POSI eclstvom StIS'JIVOg fJUlda, odnosno vazduha pod pritiskom i pneumatskih rastavlja kinematicki deo od enel'getskog dela ne postoji u ovog tipa rnaSina
elemenata i uredjaja.
jer izmedju energetskog i kinematickog dela ne postoji rastavljiva veza
22
2,
2.06. PODELA PO PRAveu DEJSfVA sto znaci da ca· se posmatrano talo elasticno deformisati i dovesti u
stanje kretanja pod dejstvom sile;
Aka se posmatra neko ro,aterijalno te10, primera radi cilindricni ele-
ment 0 do x ho mase (m), kako je prikazano na slici 2.10., tada so na njega Fi '" F - FI' '" m' a (2.36)
maze dejstvovati spoljasnjim opterecenjem na dva nacina, ito:
gde je: a - ubl'zanje;
- I nacin, da u pravcu i smeru dejstva rezultujuce sile (F) ne postajl
atpor kretanju tela i - II varijanta, da je:
II nacin, da postoji atpor kr(ltanju posmatranog tela, i to Dtpor istog
pravea, suprotnog smera i odredjenog intenziteta (F r ).
F • F, (2.37)

i da vati zkonitost definisana izrazom (2.35), a to znaci da <Se se


U prvom slucaju S8 telo clovodi u stanje kretanja, bez promene na-
ponskog stanja u njemu, pa je ovaj slucaj od inteI'esa sarno sa stanovista kine- posmatrano tela elasticno deformisati, nalazeci se pri tome u stanju
mirovanja;
matike i dinamike kretanja materijalnog tela.
III varijanta, da vaii zakonitost (2.34J. ali da je:

Cl (238)

gde su: Rv - graniea velikih izduienja - tecenja materijala - i


Rm- cvrstoca na istezanje,

Sto 'lll8Ci da 6e se telo plasticno def6rmisati i dovesti u stanje kre-


tanja pod dejstvom sile date izrazom (2.36) i

IV varijanta. da vaie zakonitosti definisane izrazima (2,37) i (2.38),


a to znaci da posmatrano tela miruje i pri tome se trajno plasticno
deformise.

Prve dye varijante dru€pg naeina predstav}jaju problem konstruisanja


Slika 2.10. Klasifikacija dejstva spoljasnjeg opterecenja na ffiaSinskih elemenata i sistema, i to: I varijant". pokretnih. a II varijanta nepo-
materijalizQvano tela. kretnih delova

U drugom slucaju se 11 posmatranom telu stval'aju odgovarajuca na- Treea i cetvrta varijanta predstavljaju problem obrade materijala de-
'ponska stanja koja ga dovode do elasticnog iii plasticnog def ormisanja, i pri formisanjem. gde su m'aSine aktivni cleo obradnog sistema, pa je veoma znacaj-
tome mogu nastati sledece varijante, ito: '10 znati da Ii 5e obl'adak preoblikuje - uslovno posmatrano - u statickom iIi
linamickom stanju, tj. da Ii u stanju njegovog mirovanja iii kretanja
- I varijanta. da su:
lz-vrsena klasifikacija je graficki prikazana na slici 2.10.
F > Fr (2.34)
Daljom analizom mogucnosti dejstva radnog tela - alata, cije je dejst-
'0 u funkciji masine - na predmet rada. sto je ilustrovano nekim primerima
4· F,_ 1a slikama 2.11. i 2.12,. dola'll do toga da SYU dejstva. posmatrano sa stanovista
o< Cl --·<RE (2.35) . )l'avca dejstva, mogu biti:

- istog pl'aVca, sto je prikazano nR slici 2.11. i


gde je: RE - granicni napon elasticnosti. - razlicitih pravaea, kako je ilustrovano na slid 2.12.
24 25
Ako se pri tome nepokretni oslonac (radni sto ffiaSine, nakovanj, ! s1.)
treUra kao pasivru ucesnik u tehnologijama plasti6nog preoblikovanja materl- skog sistema, pa su to masioe sa garantovarum zakonom promene
jaIa, tada se, respektujuci sve izneto u ovom poglavlju, masine za obradu de- brzine: deformisanja i
formisanjem mogu podeliti na:
- masine u kojih zakon promene brzine kretanja njihovog izvrsnog
dela definise obradak i vrsta tehnoloskog procesa, pa 5U to ma..sine
sa negarantovanim zakonom promene brzine deformisanja.

2.07,01. Masine sa garantovarum zakonom promene brzine

Tipicru predstavruk prve grupe masina je mehanicka krivajna presa,


ciji je kinematicki deo pogonskog sistema prikazan na slici 2.13., i u koje je za
odredjene vrednosti parametara:
Stika 2.11. Dejstva istog Stika 2.12. Dejstva razlicitih
pravca pravaca. R - duzine krivaje;
L - duzine klipnjace i
masine jednostrukog dejstva; (jJ. - ugaone brzine rotacije kolenastog- vratHa,
- masine dvostrukog dejstva;
- masine trostrukog dejstv.a i zakon promene brzine tatke B (koja ustvari predstavlja pritiskivac prese):
- masine visestrukog dejstva iIi n-tostrukog dejstva
v '" v{h) (2.39)

definisane zavisno od:


2.07. PODELA PO ZAKONU PROMENE BRZlNE DEFORMISANJA
- ugaone brzine (Ll) i
Kako izmedju brzine deformisanja (v) - pri cemu J~ brzina deformi- :.. konstruktivnih i dimenzionalnih karakteristika krivajnog meha-
sanja brzina kretanja izvrsnog dela masine - i brzine deformacije (~) _ koja nizma (R, L i fd
iskazuje brzinu medjusobnog pomeranja cestiea materije pri njegovom plastic- 1
nom deformisanju - postoji funkcionalana zavisnost, to je - S obzirom na veo-
rna znacajan ttticaj zakona promene brzine deformadje na proces preobliko-
vanja materijala odredjenom tehnoloskom metod om - ad izuzetnog znacaja
zakon promene brzine deformisanja na: I
- ispravnost odvijanja procesa preoblikovanja obradka i
- na kvalitet dobijenog izradka.
I
Imajuci pri tome u vidu da postoji Yeoma yebki bro] razlicitih meto-
da abrade materijala deformisanjem i yeoma veliki broj Vl'sta materijala od ko-
jih 5e izradjuju elementi, i da svakoj metodi i svakoj vrsti materijala odgovara
I,
odredjeni, tzv. optimalni zakon promene b1'zine deformacije pri kame se dabija
najkvalitetniji izradak. tad a je sasvim razumljivo sto su ostvarene veoma razlic- Slika 2.13. Kinemati6ki deo Rogonskog sistema kri-
ite vrste ovih masina S obzirom na zakon promene brzine njihovog izvrsnog vajne prese sa z8konom promene brzine
dela. kfetanja pritiskivaca,

Analizom ovih zakona, a sa aspekta ko definise zakon promene brzi- Imajuci u vidu da se U ovih vrsta masina putanja njihovog izvl'snog
ne deformisanja, masine za obradu materijala defol'misanjem se mogu podeliti dela u jed nom radnom ciklusu moze. sto se jasno vidi iz slike 2.14., lzraziti sa:
u dve grupe, ito:
he '" hpr + hob + hpo '" hob + hph '" 2 . H (2.40)
- mustne u kojih ovaj zakon definise njihov kinematicki cleo pogon-
gde su: he - put koji predje izvrsni deo masine u toku jednog radnog ciklusa:
26
27
Ilustracije radi, na slici 2.15. su dati shematski prikazi kinematickog
hpr - hod prlblizavanja; dela pogonskog sistema nekih mehanickih presa razli6itih zakona promene
hob - hod abrade; brzine deformisanja. i to pod: a univerzalnog tipa sa krivolinijskim (po kruz-
h po - povralni hod i lloj putanji) kretanjem izvrsnog dela IDa.§ine; b - univerzalnog tipa sa pravoli-.
hph- prazan hod, nijskim oscilatornim kretanjem; c - pravolinijskim oscilatornim kretanjem
I"
smanjenih brzina i uvecanih sila i d - sa 'pravolinijskim oscilatol'nim kreta-

-'- -t -~~IIJI{T njem uz mogucnost regulisanja velicine hod a i brzine kretanja izvrsnog dela

.
masina

1~m~;,,:
Slika 2.14. ~Iodovi izvrsnog dela IDnsine periodi6nog dejstva i
Idealizirani z8Koni promene Erzine deformisanja
a b c d
to se maze sprovesti analIza varlJanu moguclh zakona promene brzine kretanja
njlhovlh izvrsnih delova, i to
Slika 2.15. Sh~rnatski prikazi kinematickog deia pogonskog
sistema mehanickih presa sa: a - kruznom pu-
- U periodu obrade (hob) i tanjom izvrsnog dela; b - pravolinijski oscilator-
- u periodu praznog hoda (hpb). nim kretanjem; c - pravolinijski oscilatornim
kretanjem smanjenim brzinama i d - sa moguc-
Analizom zakona promene brzine deformisanja u periodu abrade noseu regulacije had a i brzine.
predmeta rada, tj. na putu obrade (hob) j njihoyom lineaI'izacijom, radi sagle-
davanja trenda promene brzine deformisanja, dolazi se do toga da se ove mas- Izneti primer mehanicke krivajne prese predstavlja rna.sine sa garan-
ine mogu svrstati u cetiri pod grupe, ito: tovanim zakonom promene brzine u kojih se ne maze uticati na karakter te
zakonitosti. Medjutim, pored ovih vrsta masina postoje ma.sine sa garantovanim
- mMine sa konstantnom brzinorn deformisanja; zakonom promene brzine, ali se taj zakon moze menjati i programirati. Tipican
- masine sa usporavajucim kretanjem njihovog izvrsnog dela; predstavnjk ovlh masina je hidraulicka presa, Ciji je kinematicki cleo - radni
- maSine sa ubrzavajucim kretanjem i cilindar prese - shematski prikazan na slid 2.16.
- masine sa proInenljivim trendom zakona promene bzine deformisa-
nja, tj. po zakonu koji predstavlja kombinaciju predhodna tri zako-
na, sto je ilustrovano na slid 2.14.

Sto se tice zakona promene brzine kretanja izvfsnog dela masine u


periodu praznog hoda, on nije od interEOsa za proces obrade predmeta rada,
vee sa aspekta:

- skracenja ciklusnog vremena. S obzirom da je broj radnih ciklusa


(no) u jedinici vremena:
1
no =- (2.41)
to tob + tph

Silka 2.16. Kinematicki cleo pogonskog


a u teznji povecanja proclukUvnosti masine i sistema hidraulicke prBse.

- smanjenja intenziteta ubrzanja, odnosno usporenja, sa ciljem smanj- Analizirajuci rad radnog cilindra hidraulicke prese, prikazanog na
enja inercijalnih si1a. i to - naroel to - od elemenata masina cije su slici 2.16., i respektujuct zakonitost:
ma'le znacajne.
29
28
Vrp ,'" Ar-s' ( H + hmin) " a' b . ( H + h min ) (2.43)

v • _0- 4 0 (2.42) gde su: a - sirina radnog stoIa i


Ac
b - duzina radnog stoIa

gde Sll: Q - koliCina tecnosti koja se ubaci.u radni cilindar prese u Sa aspekta mogucih kombinacija manipulisanja opsluzioca u radnom
jedinici vremena i prostoru maSina za obradu materijala deformisanjem (postavljanje a1ata, ubaci-
Ac- povrsina eela klipa vanje priprernka, man~pulisanje obradkom u procesu preoblikovanja, iznosenje
izradka, itd.) od fundamentalnog znacaja je mogu6nost prilaza tom prostofu,
. proizilazi jasan zakljucak da se regulacijom promene koliCine tecnosti kOja se sto se - uglavnom - svodi na mogucnost prilaza radnom stolu mruiine .
ubacuje u radni cilindar maze po zelji dobiti zakoD promene brzine deformi-
S obzlrom da radni sto masina za obradu deformisanjem moze biti:
sanja v v (h).
:0

- stabilan, odnosno nepokretan i


- pokretan.
2.07.01. MaSine sa negarantovanim .zakonom brzine
to se posebno i analiziraju.
Tipicni predstavnik druge grupe masina za obradu materijala defor-
misanjem je slobodnopadajuCi eekie, shematski prikazan Da slici 2.17., u koga
zakoD promene brzine definisu:

- proces. abrade i
- predmet rada, odnosna njegova konfiguracija i materijal od koga se
izradjuje.

Stika 2.18. Shematski prikaz l'adnog prostora


masine za obradu deformisanjem
periodicnog dejstva

Osnovni ogranicavajuci faktor prilaza radnom prostoru maSina, od-


nDsno radnom sto1u u slucaju stabilnih stolova je noseea struktura, pa se za-
visno ad njenog koncepcijskog re.senja, (vidi poglavlje 2.09.01.), ave masine
mogu podeliti u tri grupe, sto je shematski prikazano na slici 2.19., ito:

- maSine sa dVQstranim prilazom (slika 2.19., pod a);


- masine sa trostranim prilazom (slika 2.19., pod b.) i
Slika 2.17. Shematski prikaz slohodnopadajuceg masine sa cetvorostranim prilazom {stika 2.19., pod c.J.
cekiCa sa grafickim prikazom zakona
promene brzine njegovog kretanja.
I I
-0- -0t -O-
f
2.08. PODELA PO MOGUl:NOSTI PRILAZA RADNOM PROSTORU
a b c
Radni prostor rnasina za obradu deformisanjem periodicnog clejstva
lefinisan je povrsinom radnog stoIa (A rs ), hodom izvrsnog 4e1a ma§ine (H) Slika 2.19. Shematski prikaz prilaza radnom st01u u masina
minimalnim rastojanjem od radnog stoIa do izvrsnog dele (h min ), kada je izv- sa stabilnim radnun slto}om, i to a - dvo8"traru,
'sui deo u svom krajnjern spoljasnjem polozaju, ~to je prikazano na slid 2.18., b - trostrani i c - cetvorostrani prllaz
pa je:
31
30
Pokl'etni l'adni stolovi, vredru pomena sa ovog aspekta. mogu bitt:
- postolja sa radnim stolom;
- rotacioni i - stubova i
izvlaceci. odnosno stolovi koji se translatorno izvlace iz noseee konzole u otvorenog tipa ili tl'averze u zatvol'enog tipa, a u kojima
strukture maSine. je - uglavnom - smesten pogonski sistem,
U slueaju rotacionog radnog stoIa prilaz l'adnom prostoru se maze Dalja klasifikacija ovih nosecih struktuta data je tl tablici T-2.01., i
srnatrati jednostranim. ali je sa aspekta manipulisanja ustvari svestran, dok je to po preseku A-A:
u drugom slueaju prilaz svestran. sto ilustruje i slika 2.20.
1. Otvorena noseea struktura maze biti:

- jednostubna (pod 1.);


- dvostubna (pod 2.);
- trostubna (pod 3.) i
- cetvorostubna (pod 4,) iIi visestubna, odnosno n-tostubna, gde (n)
a b maze bitt neparan ili pal'an broj.

2. Zatvorena noseea stl'uktul'a:


Slika 2.20. Shematski prikaz pokretnih l'adnih sto-
lova, i to: a - rotacioni i b - izvlaceei. - dvostubna "(pod 5.);
- cetvol'ostubna (pod 6,);
- sestostubna (pod 7.) i
- osmostubna (pod 8.) iii n-stubna, gde je (n) obavezno paran broj.
2.09. PODELA PO KONSTRUKCIJSKOJ KONFIGURACIJI ELEMENATA

Tablica T-201 Klasifikacija nosece strukture


2.09.01. Nose6a struktura
NOS EAST RU K TURA
OTYORENA ZATYORENA
U maSina za obradu deformisanjem postoje - po svojoj konfiguraciji _
dva osnovna tipa nosecih sb'uktura, ito:

otvorena nose6a struktura. prikazana na slid 2.21. i


zatvorena noseea struktUTa, prikazana na slici 2.22.
PRESEK A-A

./' /'

SItka 2.21. Otvorena noseea SIika 2.22. Zatvorena noseea


struktura, struktura.

Strukturiranjem nosace stfukture 0ba tipa nezaviSl10 od toga da 11 su


. jednodelne ilj visedelne, dolazi do sledeeih sastavnih celina:
32
33
Prema nacinu izvodjenja S8 dele: Materijali od kOjih se izradjuju su: sivi !iv, celieni liv i celid, pa mo-
gu hi ti dobijene:
1. Otvorena nose6a struktura na:
llvenjem (sivi liv);
- jednodelne (pod 1.):
zavarivanjem (celicO i
- jednodelne sa prednapregnutim elementima (pod 2.), ciji je zada- kombinacijom - livenjem i zuvurivunjem (celieni liv i celici).
tak da smanje elasticne deformacije noseee strukture pri radnim
opterecenjima i !lustradje radi na slici 2.23. data je hyena jednodelna llaseea struk-
- visedelne sa prednapregnutim elementima (pod 3.) kao veznim tura otvorenog tipa i na slici 2.24. zavarena celi6na jednodelna naseea struk-
elementima.
tura istog tipa.
2. Zatvorena noseca struktura na:
2.09.02. Glavno vratHo lUchanickih krivajnih pres(t
- jednodelne (pod 4.):
- visedelne sa prednapregnutim elementima (pod 5.) kao veznim Mehanicke krivujne prese su maSine za obradu materijaia deformi-
elementima i
sanjem u kojih je kinematicki deo pogonskog mehanizma prost mehanizam
- jednodelne sa prednapregnutim elementima (pod 6.), (,,iji je zada-
tak da povecaju njenu krutost.

-~··w:~ ~-~~
Po polozaju, i jedna i druga noseea struktura, moze biti:

- vertikalna (pod 1., odnosno 4.);


- nagnuta (pod2., odnosno 5.) i
- horizontalna (pod 3., odnosno 6,),
_.. _ ~__1 ~. ;;:~ -
.. -
- .
w

Slika 2.25. GIavno vratilo krivajnih presa: a - kolenaste i


b - ekscentarske.

krivaje Hi ovaj mehanlzam kombinovan sa jos nekim drugim klnematickim ele-


mentima.

Prost mehanizam kriyaJ~ Cine sledeci spregnuti elementi, ito:

- glavno vraUlo, prikazano kao krivaja OA na shematskom pri.kazu


krivajnog mehanizma na slici 2.'25 .. koje moie bitt kolenasto, slika
2.25., pod ~ ekscentarsko, stika 2.25., pod b i
- klipnjaca, AB na slici 2.25.

Zavisno ad prikazanog oblika glavnog vranIa, mehanicke krivajne


prese se dele na:

- kolenaste i
- ekscentarske.

Kolenaste prese su, uglavnom, prese sa relativno velikim hodom izv-


Slika 2.23. Livena jednodelna Slika 2.24. Zavarena celicna jednodelna rsnog dela, koji se naj6esce ne moze menja~j (H '" 2 . R "" const.), dok je u
noseea struktura noseea struktura otvorenog
otvorenog tipa. tipa. ekscentarskih hod relativno mali i najCes6e se moze regulisati, odnosno menja-
ti po potrebi u nekom dijapazonu:
34
35
e~ - ekscentricitet obora u ekscentarskoj cauri.
H '" H min + Hronx (2.44)
a sto je ilustrovano shematski na slici 2.28.
zahvaljujuci ekscentarskoj cauri - umetnutom elementu izmedju klipnjace i
rukavca glavnog vratila, kako je prikazano na slid 2.26., pa se izmenom poloz-.

3 2 3

Slika 2.28. Krivajni mehanizam sa ekscentarskom caurom za


polotaj pri (X '" 0 (Hmax) i polofaj f:( '" 'Jl' (Hml n ).

Slika 2.26. Ekscentarska caura (poz.2) u sklopu glavnog 2.10. PODELA PO MEDJUSOBNOM POLOZAJU
vratila (poz.i) i klipnjace (poz.3). OSNOVNIH ELEMENATA
aja ek.s~e~tarske caw.:e U odnosu na rukavac glavnog watila koji definise ugao
0: na shc! 2.27., postlze promena veliCine hoda izvrsnog deia masine (H) po 2.10.01. Polozaj pogonskog sistema
zakonu:
Pogonski sistem u noseeoj strukturi masina moze biU smesten na
H= 2' R '" 2 . / e!-+ e~ - 2'ev'ec'cosO: (2.45) razlicitim mestima sto se odrazava na njihove' tehnicko-tehnoloske karakteri-
stike.

Shodno s tim u vezi, post.oje i odredjena koncepcijska resenja rnnSina


za obradu deformisanjem, kako je prikazano na slici 2.29., ito:

masine sa gornjim pogonorn (pod a);


ffia.sine sa donjirn pogonom (pod b);
m8Sine sa bocnim pogonom (pod c) i
ffinSine sa pogonskim sistemom smestenim pod nagibom U odnosu
na noseeu strukturu (pod d na slici 2.29.).
----+- ----r--

W ~
B

Stika 2.27. Krivajni mehanizam sa ekscentarskom caurorn. wr;!


tl~tf
·-r-'11
a '" 0

":
odnosno, za se dobija njegova maksimalna vrednost:

Hmax" 2· (ev+ ee) (2.46) I


i za: IX '" 1r njegova minimalna vrednost:
I lu W
a b c d
H min " 2 . (av - ee) (247) Slika 2.29. Polozaji pogonskog sistema u nosecoj strukturi: a - gornji pogon,
b - donji pogon, c - hoem pogan i d - pogan pod nagiborn.
gde su: ev - ekscentricitet rukavca glavnog vrat.ila i
37
36
2,10.02. Broj tacaka vesanja izvrsnog deia ma1;ine (hob), to je neophodno da mu pogonski sistem obezhedi dovoljno energije za
izvrsenje procesa preoblikovanja obradka
Radni prostor maSine, odnosno njcgove dimenzije kOje ga definisu, su
u funkeionalnoj zavisnosti od dimenzija obradka u svim fazama njegovog pre-
ohlikovanja od pripremka do izradka. Prema tome, sasvim je jasno da se radne
povrsine radnog stoIa i iZVI'snog dela ffiaSine krecu u sirokom dijapazonu - od
nekoliko desetina em' do desetinu i vise rn', S tim u vezi proizlazi sasvim
logieno , da se, U zavisnosti od dimenzija izvrsnog dela, njegovo povezivanje sa
njiro pogonskim sistemom ostvaruje u jednoj iIi vise tacaka pri cernU su to
tacke vesanja iIi taeke oslanjanja - zavisno od polozaja pogonskog sistema u
odnosu na izvrsni deo masine.

Taka. uglavnom zavisno od dimenzija izvrsnog deia masina za obrad u


deformisanjem, njegovo vezivanje (vesanje iii osIanjanje) za pogonski sistem
moze biti ostvareno:

- u jednoj tacci, kako je shematski prikazano na sibi 2.30., pod a na Slika 2.31. Sabijanje ciltnd:dcnog elementa
primeru krivajne prese i na masini periodicnog dejstva
- u (N) taeaka, pri eemu je:
KoliCina neophodne energije za izvrsenje procesa deformisanja pred-
(i·l.2.3 ..... n) (2.48 ) meta rada - od pripremka do izradka - pralstavlja potrebnu energiju (W p), a
kolicina energije koju maksimalno moze da ostvari mnSina u jednom radnom
Broj tacaka ves-anja iIi oslanjanja je - uglavnom paran, sto je ilustro- ciklusu je raspoloiiva energija masine (W r ). Imajuci u vidu ove definicije. da
vano i slikom 2.30., Izuzetno je taj broj neparan. hi se odredjeni deo obradio odredjenom tehnologijom u odredjenoj masini,
mora da bude ispunjen sledeci usloy:
(2.49)

S druge stranB. zavisno ad hrzine kretanja izvrsnog dela maSine u


trenutku njegovog dodira sa predmetom abrade, tj. momentu kada poNnje
proces deformisanja obradka. zayisi i vrsta mehanicke enel'gije koja se u njega
uuosi (vidi poglavlje 2.02.).

U vezi sa izlozenim, nadalje se tretiraju aeki osnovni principi obez-


bedjenja raspoloiive energije u mnSina za obradu materijaia deformisanjem.
ShIm 2.30. Tacke vesanja izvrsnog dala maSine: a - u jednoj
tacci, b - u dye tacke i c - u 6etiri tacke

2.11.01. Princip' koriscenja energije zatpajca

2.11. PODELA PO PRINCIPU OBEZBEDJEN,lA Energetski deo pogonskog sistema meharuckih rnaSina za obradu de-
RASPOLOZIVE ENERGlJE formisanjem. prikazan na slici 2.32. na jednom prirneru moguceg resenja, se
najcesce sastoji od pogonskog motora spregnutog frikcionim. kaisrum i11 zupc-
U ffiaSina periodicnog dejstva se njen izvrsni deo krece pravolinijski asUm prenosnikom sa zamajcem - rotirajucim elementom relativno velikog
i oscilatorno izmedjn dveju krajnjih tacaka. ito: unutrasnje krajnje tacke momenta inercije - pri cemu je zamajac ustvari akumulator kineticke energije
(UKT) i spoljaSnje krajnje tacke (SKT). kako je pl'ikazano no. slid 2.31., pri kOja se u periodu obrade koristi za preo-bhkovanje predmeta rada. Zaviso od
cemu u jednom mdnom ciklusu predje put (hu) definisan izrazom (2.40). koncepcijskog resenja maIiine. akumulirana energija u zamajcu se koristi:

Kako izvrsni deo meSine - zanemarujuCi alat 'ZDOg njegove energetski _ potpuno, odnosno 100% i!.i
pasivne uloge - neposredno dejstvuje nn predmet rflda na putanji abrade delimicno, najcesce 30 + 40% i to pri relativno malim padovima

38 39
ugaone brzine rotacije zamajca, sto se ilustratiyno yidi iz slike 2.33. Zanemarivanjem energije pogonskog motora, radi uproscenja rasma-
tranja moze se uspostaviti relacija:

Wr ' 0,5 . J,' (w:" - wl), fw' W, (2.50

gde su; fw - parametar cija se yrednost heee u granicama fw '" 0 + 1;


ttl n - nominalna ugaona brzina rotacije zamajca i
ttlt - minimalno dozvoljena ugaona brzina rotacije.

Najzad, analizom moguCih vrednosti parametra fw. odnDsnD analizom


Ddnosa izmedju ukupne energije zamajca (Wz) i raspD}ozive energije ruaSine
(W r) mogu se Dye maSine generalno podeliti u dye grupe, ito:

- maSine sa delimicnim kOric§enjem kineti~ke energije zamajca u to-


Slika 2.32. Energetski den pogonskog sistema masina ku jednog radnog ciklusa"tj. masine sa:
sa zamajcem gde su: 1 - pogonski motor;
2 - prenosnik snage i kretanja i 3 - zamajac. W, ) 0 (2.52)

menta, je:
Ustvari, kineticka energija zamajca (W..J. cilindricnog rotirajuceg ele-

W1. '" 0.5 . Jz . W;


I fw (
- i ms§ine sa kortMenjem celokupne kinetiOke energije zamajca za
yreme procesa obrade predmeta rada, tj. masine sa:
(2.53)

(2.50)

gde su: J1. - moment inercije zamajca i


1 w, ' 0 (2.54)
ttlz - njegova ugaona hrzina rotacije,
fw' (2.55)
sto je prikazano i graficki na slid 2.33. za primer zamajca momenta ·inercije W, W,
J '" 1 Nml. kOji se doyodi u stanje rotacije ad W '" 0 do W "'. 10 S-1. Iz slike (Nm) (Nm)

2.33. se jasno uocaya da pri istoj razlici ugaonih brzina I\(il l " " AW2 koliCina
energije koju preda zamajac pri zaustavljanju nije ista 11 W1.2 > AW1.1. sto je
znacajno za masine sa delimicnim koris6enjem kineticke energije zamajca
w,
( Nm)
50

30

20

10

Slika 2.34. Shematski prikaz zavojne prese kao predstavnika


masina kaje koriste celokupnu energiju zamajca i
krivajne prese koja koristi delimicno energiju
Shka 2.33. Graficki prikaz zavisnosti W1. '" fC(1)) zamajca u procesu obrade.
40 41
Na sHe! 2.34. su na primeru zavojne prese pl'ezentirane matine tipa
fw'" 1. i na primeru kolenaste prese masine tipa fw ( 1. gde su: Ac - povrsina cela klipa radnog cilindra i
9.c - precnik klipa radnog cilindra
Pri ovome treba imati u vidu da BU ffiMine sa f w 1 obicno masine
staticko-dinamickog, a masine sa fw ( 1 statickog dejstva Iz jednacine (2.57) se vidi da se relativno maloffi pogonskom silom
(F t ) mogu ostvariti znatne sile na izvrsnorn delu rnasine (F), jer sila na priti-
skivacu je direktno srazmerna kvadratu odnosa precnika posmatrana dva hi-
2.11.02. Princip rada hidraulickih ma!iina draulicka cililldra.

Hidraulicke ffia!iine za obradu deformisanjem rade na principu Pa- Pri ovome, treba irnati na umu, da je primena Paskalovog zakona ide-
skalovog zakona, po kome se svaka izazvana promena pritiska u bilo kojoj tac- alizirano sprovedena. uz zanemarivanje gubitaka koji nastaju tl hiodraulickom
ci iIi na bilo kome mestu u nestisljivom fluidu zatvorenOln u nekom hidrauli- sistemu pri proticanju tecnosti, sto se pri- korektnijirn inzenjerskim proracuni-
ckom sistemu prenosi na sve strane podjednako. Time se omogucuje visestruko ma ne Cini. ". '
multipliciranje inicijalne sile koja je izazvala promenu pritiska u nestisljivom
fluidu i ostvarenje znatnih sila na iZYrSnom delu hidraulicke ma'§ine, U hidraulickih maSina radno .telo je nestisljiv fluid povisenog priti-
ska, koji obezbedjuju hidraulicke pumpe razhcitih tipova (klipne, rotacione i
dr.).

Medjutim, sa aspekta njihove primene u hidraullckim maliinama za


obradu deformisanjem najhitnije sledece dve nji~ove karakteristike, su:

- pritisak (p), zbog sile na izvrs-nom delu mas-ine i


- kapacitet (Q), zbog brzine kretanja izvrsnog deIa,

a s obzil'om da izmedju ovih karakteristika postoji poznata relacija da sa po-


rastom pritiska opada kapacitet i obrnuto sa smanjenjem pI'itiska isti raste,
sto u principu (jini pumpe visokog pritiska pumpama niskog kapaciteta, od-
Slika 2.35. Shematski prikaz hidralllicke prese: 1- klip khp- nosno pumpe niskog pritiska pumpama velikog kapaciteta, dovelo je do formi-
no.g kompresora, 2 - cilindar kompl'esora, 3 ranja dva tipa hidraulickih pogonskih sistema, po kojima se eisto hidraUlleke
kItp radnog cilindl'a maliine i 4. - radni cilindar maffi.:ine za obl'adu deformisanjem dele, i to na:

. r:a ~lici ~.35. ilust:?vana je primena iznetog principa u shematskoj - hidrauHeke masine za obradu deformisanjem sa akumulatorom i
pnkazano~ hl~ra,:hckoj masmi za obradu deformisanjem. Ako se na klip - na hidraulicke maSine sa dye pumpe, i to jednom pumpom visokog
(pod) deJstvuJe sllom F I , u tecnosti (ulje, emulzija, voda i sf.) dolazi do odgo- i drugom pumpom niskog pritiska.
varajuceg povecanja pritiska:
Prvi tip sa akumulatorom je shematski prikazan na sHei 2.36.
J·~L.
p. - (256)
A,

gde su: PI - sila na klipu kompresora;


d l - preenik klipa kompresora i
AI - povrsina cela klipa kompresol'a

.. Ova} prit:sak se svestrano pl'enosi kroz celu masu nestisljivog fluida ka presi
kOJl se nalazl u hldrauliekom sistemu, pa ce i na klip (poz.3) radnog cihndra
prese (poz.4) dejstvovati postignuti pritisak, eime se ostvaI'uje .'Oila pritiska
izvrsnog dela masine na pl'edmet rada:
Silka 2,36. Sbematski Rrikaz hidraulicke maSine za obradu deformi-
dC ' sanjem sa akumulatorom: 1 - pumpa i 2 - akumulator.
F • P . Ac • F, . (-d (257)
" ,)

U ovom slueaju je - pored poznatih fu~kcija koje imaju akumulatori


42
43
tecnosti pod pritiskom u hidraulickim inst~lacijama ta - da omoguci. povecanJ:
kolicine tecnosti koja se unosi u racini cilmdar masine za vreme n~en.og :-ad
U odnosu na kapacitet pumpe, time se postizu vece brzine kretanJa lz,:"snog Va
dela, odnosno smanjuje ciklusno Yl'eme i sa tim u yezi povecava produktlvnost (2.62)
rnasine, jer se lako pastiie:
(2.58) gde je: Ak - povrsina poprecnog preseka klipnjace.
O~ • f •. Op
Osnovni nedostatak ovakvog resenja je potrosnja teenosti visokog pri-
gde su: Q - kolicina tecnosti u jedinici vremena koju obezbedjuje akumulator
tiska i u periodu praznog hocla. a kOji je uvek veei od perioda abrade, sto eini
8. maSini, uslovno receno "kapacitet akumulatora"; ovakav sistem nerentabilnim u procesu proizvodnje.
Qp - kapacitet pumpe i
fa - faktor uvecanja ~apaciteta (fa> 0. Drug! tip sa dye pumpe - pumpom niskog i pumpom Yisokog pritiska
- obzirom da je:
U siucaju radnog cilindra sa dlferencIJalmffi klipom. she~atski pri-
kazanog na shei 2.37" lako se doblJaju Idealm zakom promene brzme u rad-
pv'" fp . p~ (2.63)
nom i povratnom hodu izvrsnog dela maSme, ito:
Ov' fo . On (2.64)

gde su: Pv(Pn) - pritisak koji ostvaruje pumpa visokog (niskog) pritiska;
Q~(Qn)- kapacitet pumpe visokog (niskog) pritiska i
fp (fo) - parametri uvecanja (fp > 1 i fO > 1),

omogucuje ostvarenje potrebne sile na izvrsnom delu maSine u periodu obrade


(hob) uz istovremeno njegovo kretanje relativno malom brzinom. jer se u to
periodu koristi pumpa visokog pritiska. dok se u periodu praznog hoda (hph)
koristi niski pritisak, pa su brzine priblizavanja i povratka relativno velike. ito
je ilustrovano na slici 2.38. grafickim prikazdm idealiziranih brzina kretanja
izvrsnog deia maSine.

Slika 2.37. Shematski prikaz radnog 'cili~dra sa diferencij.al-


nim klipom i idealnim zakomma promene brzma
-Y 0 V (m_s-l)
izvrsnog deia masine. ~:

u maAina bez akumuiatora, tj. za slucaj direktnog povezivanja pum-


pe sa radnim cilinclram masine:

(2.59)
fir
o

~-rF
l ~ ~ °1..;"
at

0
J.u
;:
II

..§
~
Yob
Vpr -

Q,
A,
Qn
A,

SHka 2.38. Idealizirani zakoni promene brzina kretanja


(2.60) izvrsnog deia masine u sistemu sa dye pumpe.

Poredjenjem sarno zakona promene brzina kretaI1ja izvrsnog dela roa-


sine ova dva tipa hidrauliCkih masina za obradu cleformisanjem, sagledavaju se
- i u maAina sa akumulatorom:
mnoge prednosti .(kompaktnost obradnog sistema, rentabilnost u eksploataciji i
dr.) sistema sa dye hidraulicke pumpe - pumpom niskog i pumpom visokog
.. Oa (2.61) pritiska - u odnosu lla ma1;ine sa akumulatorom.
Voh " ' -
An
Najzad, se napominje da su hidraulicke masine izrazito maSine stati-
ckog dejstva.

45
2.11.03. Princip racla masina dinamickog dejstva abrade i nakovanj identiena dejstvu sudara dva tela to se U od d" .
." " r e JlvanJu
pomenut.e energIJ: p,olazl od proucavanja opsteg modela sudara dye pokretne
Princip rada masina za obradu materijala deformisanjem dinamiekog mase kOJe se krecu Jedna drugoj u susret, sto je shematski prikazano na slid
dejstva se zasniva na koriscenju kineticke energije radnog tela, tj. materijalnog 2.39.
tela koje se u momentu dodira sa oslonjenim predmetam abrade krece velikom
brzinom. Prema
. modelu
.. sudara
d se malj mase mj krece brzinom v1, prj'"",emu Je.
smer k r~tanJa pozltlvan 0 ozgo nadale. kako je oznaeena na slid 2,39., i ako se
Na opisani naein, ostvarenim neposrednim kontaktorn radnog tela i nakovanJ sa predmetom obrade m2 :
predrneta abrade dolazi do prenoscnja energije sa radnog tela na obradak. ei-
me nastaje njegovo trajno plasticno def ormisanje. (2.66)
Kako kineticka energija pokretnog tela odredjene mase direktno za- gde su: mna - masa nakovnja i
visi od njegove rnase i kvadrata brzine, vidi jednacinu (2.29), to je prakticno u mob - masa predmeta obrade,
ma.sina dinamickog dejstva radno tela - telo relativno male mase a velike brzi-
ne i naziva se malj cekica, dok se oslonac na kame se nalazi predmet abrade suprotnosmerno krece brzinolu V2, pri 6emu je: VI ) V2, 'uocavaju dva perioda
naziva nakovanj. sudara ito:

Analizom utroska l'aspolozive energije realnih illuSina dinamiockog I period sudara. Prvi period sudara predstavlja vrernenski interval
dejstva dolazi se do izraza: (6. t1 '" . t j - 0 '" tl ~ od ~rvog dodira masa rut }- m1 do izjedna6avanja njihovih
kreta~Ja u kretanJ8 brzmom Vu. U tom periodu nastalo je odgovarajuce defor-
misanJ~ predmeta rada (.elasticno i plasticno), i rnalja i nakovnja (elasticno).
Posledlca sudal'a na kraJu prvog perioda je smanjenJ'e brzine v mase m
gde su: Wd - deo energije koji se korisno utrosi 11a plasticno preoblikovanje b . .<. ' b ! I na
r~m':l VI2. a pove",anJe rzine V2 mase m2 na V12. Kako je sila (F), kojom dejst-
materijala i vUJe ~edna masa ,na drugu. funkcija VI'emena [F:=F(t)] to se prema stavu 0
Wi - izgubljeni deo enel'gije, a to je deo energije kojt se utrosi na ela- kvanbtetu kretanJa mase mt maze napisati:
stieno deformisanje obrudnog sistema i predmeta abrade, izazi-
Vl2 tt
vanje vibracija nakovnja, t.emelja i zemljista i dr.
fill! dv '" - fFCt) dt (2.67)
Kako je deo energije utrosen na preoblikovanje materijala daleko v,
veci od dela tzv. izgubljene energije (W d » Wi) i kako je osnovna funkcija
masina obezbedjenje obavljanja procesa obrade materijala, to je najvaznije obzirom da je prirastaJ kolicme kretanJa za konacni mterval Vl'emena Jcdnak
odrediti deo kinetieke energije (Wd), Posta je dejstvo malja cekiCa na predmet impulsu sile koja deJstvuJe na matefl,lalnu tacku u Istoro mtervaJu vremena, I
posle integriranja:

t,
ml ' VI2 - ffil VI '" - JFC"/.) dt (2.68)
o
gde je, H t - impu!s si~e (~), 1?l'i cernu lrna u ovorn slueuJu negatlVan plodznak
zato sto s11a (F) Ima suprotan sIne! deJstva fla masu m1 od smera
njenog kretanja

Analogno se dobija i za masu ffi2:

Vu
PERIOD PERIOD
-';'2
Im dv 2
(2.69)

Slika 2.39, Model sudara dye pokretne mase. odnosno pasle integriranja:
46
47
(2.77)
t,
f, F(t) dt H, (2.70) U realnim uslovima dolazi do elasticno-plasticnog sudara, pa izmedju
irnpulsa H t za prvi period sudal'a i impulsa H2 za drugi period postoji korela-
cija, koja se moze analiUcki izraziti sa:
Brzina V2 ima negativan znak jer joj je smer suprotan usvojenom
smeru kretanja. H,o k . H, (2.78)

lz izloienog se vidi da je masa fit izgubila od kvantiteta kretanja, a gde je: k- koeficijent sudara, cija je vrednost k=l za patpuno elastican, k"O
da je rnasa ffi:l dahiia za cisto plastican i 0 < k < 1 za elasticno-plastican sudar, sto je
prikazano i graficki na slid 2.40., gde je data zavisnost izmedju
Sabiranjem, jednacuna (2.68) i (2.70). dahlja se: impulsa. odnosno dejstva sila u funkciji vremena.

(2.71)
,
Analizom jednacine (2.71) se vidi da njena leva strana predstavlja
kvantitet kretanja na kraju prvog perioda sudara, a desna strana kvantitet
kretanja pre sudara Resavanjem ove jednacine po Vl1 se dphija zajednicka
hrzina kretanja posmatranog sistema na kraju prvog perioda sudara:
ill, . VI - m" . V2
(2.72)
rot + m1

II period sudara. Pod predpostavkom elasticnog sudara, elasticno


deformisane mase teze da zauzmu svoj prvohitni ohlik i dimenzije, i ovo vrac-
anje se desava u drllgom periodu sudara (6tu '" t2 - tJ.
Stika 2.40. Zakon promene dejsLvujuce sile
u prvom i drugom periodu sudara.
Na pocetku ovog perioda hrzina caIog sistema (malja, nakovnja i
obradka) je Vll, a na njegovom kraju vj roase ml, i v; mase ml, pa 6e stay 0 Zamenom vrednosti za H, iz izraza (2.78) u izraze (2.74) i (2.76), i ob-
kvantitetu kretanja za masu ml glasiti: zirom na izraze (2.68) i (2.70) se dabija:
vi 12
ml . v; - rol . Vl2 "" - k . HI (2.79)
Jm! dv:: - Jp(t) dt '" -fh (2.73)
VI2 tl
(2.80)
odnosno: Ako se u jednacine (2.79) i (2.80) uhaci vrednost za brzinu v,: iz
jedna6ine (2.72) i iste rese po vj V2; dobijaju se brzine masa na kraju druge
(274) periode, ito:

i za masu m:: v,
m, 'Vt- m: 'v,
0 (k'!)· - k· v, (2.81)
ml + ill:
vi t,
fro: dv '" f F'(t) cit H, (2.75) v2 '" (k ' 1) .
m, 'Vt - fi2
fit + m1
. v,
+ k . Vt2 (2.82)
v" t,

iii: Na osnovi nadjenih vrednosti za brzine v j i v ~ posmatranih !nasa


(2.76) posle sudara moze se na(~t deo korisno utrosene kineticke energije, a ana 5e
dobije oduzi!llanjem kineticke energije sistema posle sudara od energije siste-
Sabiranjem jednacina (2J4) i (2.76) i s ohzirom na jedna6inu (2.71) ma pre sudara:
se dobija:
49
48
(2.83)
I
to je izgubljena kineticka energija:
Zamenom vrednosti za v; i v; iz iztaza (2.81) i (2.82) u izraz (2.83) i
sredjivanja se dahija;
W,
,
0.5' illt· Vt (2.89)
1I fil'mll
Wd • (1 - Ii) . - - - . !EL+1
2
(284) ro,
Iz iuaza (2,87) se vidi, a to je za cekite jednostrukog dejstva, da ee
Maguei sIucajevi su:
koristan rad Wd biti tim veel sto je odnos masa mt/m" manji. Ovo
- potpuno elastican; znaci da stepen iskoriscenja rasopolozive energije raste sa porastom
- potpuno plastican i udarene mase - nakovnja - u odnosu na udarajucu masU - malj.
- elasticno-plastican sudar. Ovo je razlog da je masa nakovnja u cekica jednostrukog dejstva 12
+ 20 puta veca ad mase malja, sto odgovara gubitku energije od cca
8 + 5%.
Potpuno elasti~an sudar. U slucaju potpuno elasticnog sudara je k=1.
pa je W d" 0, sto sa aspekta abrade materijala deforrnisanjem i masina za
obradu deformisanjem nema prakticnog znacaja Elasti~no-plastican sudat'. U ovoJ?- slueaju je 0 < k < 1. Nairne,
u stvarnosti sudar nije potpuno plastic an. Razlog ovom lezi u elasticnosti ele-
menata obradnog sistema, a narocito malja i nakovnja, kao elasticnog vracanja
Potpuno plasUcan sudar. U slucaju patpuno plasti6nog sudara je k=O, obradka, sto je ilustrovano na slici 2.41.
pa je:

(2.85)
l!!L. + 1
ro,
tada su moguce dye prakti6ne varijante, ito:

- I varijanta clasu illl " fill i VI " VlI (ceki6i dvostrukog dejstva) pa se
tada dobija:

(286)
Slika 2.41. Model elasticno-plasticnog sudara
sto istoyretneno odgovara raspolozivoj energiji (W r '" illl . v: ) u ce-
ki6a dvostrukog dejstva, jer u njih je abieno rot '" fi,l i VI :::: V2. Pre- Koeficijent sudal'a pri tome moze da dostigne i vrednast od k'" 0,5.
rna tome, zanemarivanjem trenja i elasticnih deformacija elemenata Pri ispravnom koriscenju cekica i plasticnom deformisanju predmeta obrade,
cekiea dvostrukog dejstva i predmeta obrade, koje su relativno illa- zagrejanom na odgovarajucoj t.emperaturi. maze se posti6i Vl'ednost koeficijenta
Ie, celokupna raspoloziva energija cekiea dvostrukog dejstva se sudara k~ 0,3, pa je:
korisno upotrebi za plasticno deformisanje predmeta obrade,
- u cekica dvostrukog dejstva:
- II variJanta da su m" » ml i v" '"' 0 i tada je:
W d = (1 - ll)· mt· v1 = 0,91 . mt· v1 (2.90)
Wd= O,5'ml'v~ . (2.87)
!!L + 1
m, - i u ceki6a jednostl'ukog (prostog) dejstva:

Posto je u ovoj varijanti raspoloziva eneI'gija:


Wd . (1 - k ) . 0,5 0,455 . ro, . v:. __
1_ (2.91)
Wr '"' 0,5 ' mt . v~ (2.88) _1EL + 1
50 m,
51
3.0SNOVNE KONCEPCIJSKE VARIJANTE

Pitanje koncepcijskog resenja rnaSina za obradu deformisanjem je os-'


navna pitanje u tehnologijama abrade materijala deformisanjem i predstavlja
mnogodimenzionalni problem. Razresavanju ovog problema maze se prici sa
razlii5itih aspekata, pri cernu S8 svi oni svrstavaju u dye grupe. ito:

_ sa stanovista ostvarenja optimalnih potreba procesa (energija, opte-


re6enja, brzina deformacije, temperatura itd.) i
sa stanovista proizvodnosti i ekonomicnosti proizyodnje (vreme iz-
rade i cena proizvoda).

Slozenost ovog pitanja maze S8 sagledati preko kompleksnog modela


obradnog sistema - masine, shematski prikazanog na slici 3.01.

~ - izradak
~ ~ otpadak

PI
- energiJa t - iz.gublJena
- flaterijill predi"leta a energija
rada 0,""" SISTEM '
- radno telo - alat
- ponDttli I'laterijal
O1ASIIIA lA OIlRADU
DEfDRHISAIIJEH) ~
I!la!
p -
o
pDI'IOttli
naterijal
- InforMac.lJe r- - - - -- ~ ~ ~
,- radno telo,- alat
~ - poYratna energija
n _ infornac.lje

Slika 3.01. Kompleksni model obradnog sistema.

Kako se iz slike 3.01. vidi, ulaz U obradni sistem su:


53
- energija;
- materijal; Na osnovi definicije masine, koja je data u prvom poglavlju, i svega
- radno tela - alat; do sada iznetog. u sleclecim poglavljima se za predstavruke maSina: statickog
- pomocni materijal i (prese), stati6ko-dinamickog i dinamICkog dejstva (6ekiCe) iznose primed ras-
matranja problema njihovih koncepcija
- informacija,

a izlaz su:

- izradak; 3.01. MEHANICKE KRIVAJNE PRESE


- otpadak;
- izgubljeni deo energije; Analizom koncepcijskih resenja meharuckih krivajnih presa prostog
- radno tela - alat; dejstva i analizom njihovih osnovnih performansi. dolazi se do vrlo siroke le-
- pomocni materijal; peze ovih mMina za obradu materijala deformisanjem.
- dec energije koji se vraca sistemu i
informacija Analizom univerzalnog moclela pogonskog mehanizma oyih masina,
shematski prikazanog ua shei 3.03. (gde su: 1 - klipnjaca, 2 - ekscentarska
Pri ovome lz1az1 ohradnog sistema su: cama. 3 - kolenasto, odnosno ekscentarsko vratilo. 4 ,.. 'prenosnik snage i kre-
tanja, 5 -; spojnica i kocnica. 6 - zamajac, 7 - prenosnik snage i kretanja i 8 _
pogonski motor), ne ulaze6i. pri tome. u konstruktivna resenja pojedinih nje-
konacni ·(izradak, otpadak i izgubljeni dec energije) i
govih sastamih delovn, moze se izvrsiU identifikacija mogucih koncepcijskih
povratni - spregnuti sa ulaznim (alat, pomocni materijal. deo ener- varijanti i sprovesti njihova klasifikacija
gije koji se vraca f:.istemu i informacija).

Sasvim je razumljivo, da svaki ad navedenih ulaza i izlaza zahteva Rasmatranje problema se sproyodi analizom zakona promene putanje
posebnu svestranu analizu i razresenje koje se ogleda u koncepcijskom resenju analizom broja radnih ciklusa izvrsnog dela masine, s obzirom da su ova dva
parametra veoma tesno poYezana sa koncepcijskim resenjem pogon-skog meha-
masine za odredjene uslove koje narnecu vrst<l tehnoloskog procesa i predmet nizma.
obrade.
3 4 5 6
Svaku realnu masinu 1.a abradu deformisanjem, aka se ana posmatra
kao obradni sistem - teorijski posmatrano - cine po svojoj ulozi dye grupe
podsistema, kako je shematski prikazano na slici 3.02., ito:

'
funkcionalni podsistemi i A _ _.A

~l
poremecajni podsistemi.

Stika 3.03. Univerzalni model pogonskog sistema mehani6ke


krivajne prese: 1 - Klipnjaca. 2 - ekscentarska
6aura, 3 - kolenasto, odnosno ekscentarsko vra-
tilo, 4 - prenosnik snage i kretanja. 5 - spojnica
i kocnica, 6 - zamajac, 7 - prenosnik snage i
kretauja i 8 - pogonski motor.
Stika 3.02. Shematski prikaz funkcionalne
strukture obradnog sistema
3.01.01. Putanja izvrsnog deia masine
U pojedinacnom rasmatranju, navedeni podsistemi, mogu se smatrati
kao sistemi, pa se nadalje tako i tretiraju. Na slici 3.04. prikazan je ekscentricno postavljen krivajni mehanizam
- kinemati6ki cleo pogonskog sistema mehani6kih krivajnih masina za obradu
54
55

--
deformisanjem. U tacci B vezan je izvrsni deo masme, pa se problem iznalaz-
enja zakona njegovog kretanja svodi na iznalazenje zakona kretanja tacke R

Pri iznaiaZenju idealnih zakona kretanja cine se dye pretpostavke, ito: odnosno,'s obzirom na relacijU:

- da je glavno vratilo (kolenasto ili ekscentarsko), koje ':::ini krfvaju OA. !p '" Wv . t (3.07)
ulezisteno u apsolutno krutu noseeli struktuI'u, eime se osa I'otacije.
tacka 0 u prostoru ne pomera bez obzira na optereeenja krivajnog posle zamene u jednacinu (3.06), dobija se:
mehanizma i
- da je Illv '" const" tj. ugaona brzina rot.acije glavnog vratila konstantna
(3.08)
Sa iznetim pretpostavkama dolazi se do izraza za idealnu putanju ta-
eke B (h pi ) izvI'snog deia maSine: gde su: Wv - ugaona brzina rotacije kolenastog vrattla, odnosno krivaje i
0,. t - vreme.
hpi" CD - BD" [(R + L)'- e'M) ] - (R' cos~ + L· cos~) (3.01)
Medjutim, ako se u krivajni mehanizam ugradi sistem za pl'omenu
duzine krivaje (R) u vidu ekscentarske eaure. kako je prikazano na slid 3.05.,
tada se iz trougla O,AO ll dobija:

R '" I e~ + e2.e + 2 . ev . ee . coset (3.09)

odnosno, posle zamene ugla «(t) sa :

(3.10)

u jednacinu (3.09), izraz za izracunavanje dUZine krivaje (R) krtvajnog meha-


nizma, kada je ona funkcija vremena (t), glasi:

Slika 3.04. Ekscentricno postavljen krivajni mehanizam.

Uvodjenjem bezdimenzionalnih parametara:


R
(3.02)
L

fo (303)
L

i dobijanjem iz l'elacije:

EA '" R . sin!p '" eM + L . sin~ (3.04)


da je .
COS~" [1 - (f R · sin~ - fo) '] 0,' (305) B ,8

izraz (3.01), koji predstavlja zakon promene puta- pritiskiv<lca prese) prelazi u Slika 3.05. Ekscentdcno postavljen krivajni mehanizam
oblUe sa ekscentarskom caurom.

56
57
R = Ie;' + 2· 8y· 8.3· COSW.3·t (3.11)
rom na izraz (3.16). ukupni broj mogucih koncepcijskih resenja (Kij ):

gde su: ee - ekscentricitet ekscentarske caure i (3.17)


We - ugaona brzina rotacije ekscentarske taure oko rukavca kolena
kolenastog vratila, tacke 0, na slici 3.05.
Tablica T -301 Varijante koncepcijskih resenja
e6j
Najzad, zamenom Yl'ednosti za (R) iz jednaCine (3.11) u izraz (3.08) nM 1M, i zp 1
doblja se u najopstijem obliku zakon promene hoda izvrsnog dela ffiMine: 3 2 1

• 1 . • 1
canst.
01
02
'" izp (t) 03
• 1 04
'" canst '" const. '" const. 05
(3.12) :: izp(t) 06
• 1 07
'" canst: 08
3.01.02. Broj r.druh ciklus.
'" 8 e (t) '" canst. .0 '" iMz(t)
• !,p(t) 09
10
Iz slike 3.03. proizlazi da je broj radnih ciklusa iZYl'snog dela masine • 1
'" const. 11
u jedinici vremena:
'" izp(t) 12
• 1 13
(3.13) '" nM(t) '" canst '" const. 14
'" izp (t) 15
• 1 16
gde Stl n M - broj obrtaja pogonskog motora u jedinici vrem,ena; • 1 '" const. 17
iMz - prenosni odnos pogonski motor - zamajac: '" i zp (t) 18
nM
iMZ " " - (3.14)
n,
izp - prenosni odnos zamajac - kolenasto vratilo: Sprovedena klasifikacija varijanti koncepcijskih resenja pogonskog
sistema mehanickih krivajnih presa prostog dejstva sa aspekta zakona pro~e­
ne putanje izvrsnog deia maS-ine i broja radnih cikIusa prikazana je i tabelar-
(3.1Sf no u T-3.01.

n z - broj ohrtaja zamajca u jedinici vremena i Na slici 3.06 je prikazana ekscentarska presa otvorenog tipa sa pro-
ny'" np - broj obrtaja kolenastog vratila u jedinici vremena, odnosno menljivim hodom pritiskivaca, gde su, sa aspekta gaharita predmeta rada, oz-
broj radnih ciklusa izvrsnog dela masine u jedinici vremena. nacene neke meritorne karakteristike. ito:

Kako broj obrtaja motora moze btti: nM '" canst. i nM :: nM (t) (dve - D - dohvat. odnosno rastojanje od ose putanje pritiskivaca do st-
moguce kombinacije) a prenosni odnosi: iMz ~ 1. IMZ *" 1 '" const. i 1M2 '" uha nosece strukture;
'" iMz(t), odnosno izp '" 1. izp *" 1 '" const. i iz p '" izp(t) (dva parametra n sa tri - E - mera regulacije duzine klipnjace, koja je bitna za fino pod-
moguce kambinacije k) to se s obzirom na izraz (3.13) dobija matematicki broj esavanje rastojanja izmedju radnih delova alata i
moguCih kombinacija (Ki):
- Lm - maksimalno rastojanje od radnog stoIa do pritiskivaea.

(3.16) U tablici T -3.02. data su sistematizovano najpoznatija resenja e l.:;.scen-


tarskih presa otvorenog tipa.

°
Isto taka analizom mogudh varijacija. za ekscentricitet ekscentarske
eaure: ee '" 0, ee '" const. > i ee '" et! (t), a s obzirom na izraz (3.12) dobija se
broj mogu6ih kombinacija za hod izvrsnog dela masine (Kj '" 3), pa je, s obzi-
hneti primeri ukazuju na slozenost pitanja razresavanja koncepcij-
skih resenja u maS-ina statiekog dejstva i stroke mogucnosti kreiranja kon-
58
59

-
struktora, sio je sasvim razumljivo i dovelo do ostvarenja vearna siroke lepeze
tipova i vrsta ovih masina 61ja je funkcija da rotaciono kretanje zamajca pretvori u pravolinijsko kreta-
je izvrsnog dela maSine.

Za deformisanje predmeta rada koristi se ukupna kolicina kineti6ke


energije zamajca. Rad ovID muSina ilustrovan je principijelnom shemom pogon-
skog sistema prikazanog na slici 3.07., pri cemu vazi osnovna jednactna da je:

Wz = 0.5 . Jz . wi = Wk (3.18)

aka se zanemare kineti6ke energije pritiskivaca i zavojnog vretana kao male


veli6ine drugog reda U odnosu na energiju zamajca

Slika 3.06. Ekscentarska presa otvorenog tipa sa


promenljivim hadom pritiskivaca.

Tablica T -3.02. Klasifikacija tipova ekscentarskih presa


Slika 3.07. Shematski prikaz pogonskog
broj mehanizma zavojnih maSina

Telo prese Jednostubno

Pogonsko 3.02.01. Kompleksni model


vratilo Ccono
Polazeci od jednacine (3.18) i rasmatrajuci moguce varijante vrednosti
pojedinih parametara. dolazi se do toga da moment inercije. posmatrano eisto
matematicki, moie imat! sledece vrednosti. ito:

Jz =0 (3.19)
J.z = canst. (3.20)
Slika Jz = Jz(t) (3.21)

odnosno Jz *' canst.. tj. da je moment inercije varijabilna vrednost zavisna ad


Presek u rQvni vremena (t), i cia. isto taka. i ugaona brzina moze imati vrednosti:
rodnog stola
(3.22)
Wz '" canst. (3.23)
3.02. ZAVOJNE MASINE
(3.24)
Zavojne masine za obradu materijall:i defo.rmisanjem 5U masine u ko-
jih je kinematicki deo pogonskog sistema kinematicki par vijak i navrtka, a odnosno Wz 1:- const..tj. da je ugaona brzina promenljiva veliCina u' zavisnosti
ad vremena {t}.
60
61
Kako kineti6ka energija, definisana jednacinom (3.18), zavisi od dva stavku da je rna'38 rasporedjena po krugu precnika D, tj. da je:
parametra, odnosno elementa (k=2) - momenta inercije (Jz) i ugaone brzine
(W z ) - koji mogu imati tri razlicite vrednosti (n=3), sto pokazuju jednaCine od Jz - m . (0,5 ' D)' (326)
(3.19) do (3.24), to je broj moguCih varijanU,
to se jednacina (3.18) maze naplsati i U obliku:

Jz '" 0.125 . m . D2. w! (3.27)

Primenom istog postupka, koji je vee 1znet, dobija se broj elemenata


(k=3) - precnik (D), masa (m) i ugaona hrzina (W z ) - i broj raspolozivih vred-
nosti (n=3) - za sve parametre (0, canst. i 'I- canst,), pa se dobija maguct broj
varijacija vrednosti kineticke energije:
k k •
Kn -n-3-27 (3.28)

Tablica T-3.03. Klasifikacija varijanti koncepcijskih resenja


]((1MPT TI](~I\TT
VATlTTANT D m Jz Wz IW, IW,
0

D 0 j- consi
~
l-e !
m W4f~ m
\;t canst

0
0
Q - -

, canst f" const " canst :


c' "
< ? t;~
Slika 3.08. Kompleksni model zavojne maSine. + :-
l;t const I-
< i>- ~
+ +

Knk k '
"'n"'3=g (3.25) i> 0 0
1- -
Kako je energija kOja se troSi na izvrsenje procesa abrade materijala
deformisanjem definisaria izrazom (3.18), to se analizom doslo do grafickog i
j;t canst j'" const L+ --.
prikaza mogucih varijanti, koji je ilustrovan na slici 3.08., a kojt genel'aino canst L±. ~':..
predstavlja kompleksni model prakticno realnih i prakticno nerealnih varijan- 1,,1: const ~L=- -:c:
ti. I+ '+

Jednostavnom daljom analizom se dolazi do mogucih realnih varijanti,


koje su srafirane tackicama na slid 3.08., a do kojih se doslo ad postavke da ¥. • Izneta rasmatranja pokazuju da se moze formirati veliki broj razli-
u realnosti mora da postoji energija kojom raspolaze ma!'iina i da postoji os1va- Cltlh modela, pa S8 ana.lizom i sintezom svih mogucih varijanti dolazi do tabele
renje procesa abrade materijala, tj. da su i Wk ;t 0 i Wr ;t O. T-3.03. i kompleksnog modela prikazanog u njo].

Nadalje, aka se nastavi sa rasclanjivanjem i padje od toga da je mo- . ~u~?m linijom u tablici T -3.03. su uokvirene realne varijante, a na
ment inerdje funkcija mase zamajca (m)' i njegovog precnika (D). uZ pretpo- osnov! krlterlJuma da su obe energije razlicite od nule, tj. da su:
62
63
(3.29) 3.03. CEKICI

(3.30) Kako je izneto u podlavlju 2.11.03., rad ceki6a se zasniva na principu


sud81'a dva radna tela masa ml i m2, pri cemu se predmet abrade nalazi iz-
Na ovaj nacin od 27 teorijskih varijanti, dolazi se do 7 realnih. Aka medju njih. Na osnovu ovoga formiran je kompleksni model prikazan na slid
se jos uzme U obzir, da reaina ugaona brzina rotacije zamajca ne maze biti 3.09.
konstantna, S obzirom na povezanost kretanja izvrs-nog dela maliine i zamajca,
to se dohijaju sarno 4 realne varijante, SiD jo dato u tablici T-3.04.

Tablica T-3.04. Realne varijante.


0
,r-~1
I 2 2
WF2(JnWn-J1t.l1 )
hob mm
il .. fD_
w,
v .' ,
"uH, ~l~ ~~)~
W = IFlh)dh
k

'1ARIJANTA 0 m J, W, w, W.
I
, = cOllsl r""--...
C{)!lsl "" tons!
~ ~ Slika 3.09 kompleksni model cekie'a.
, I~
# const "- conSI I "I cons!
'" const
.
0 ;;
~
4 con51 I Posmatrano teorijski, sa eisto matematicke tacke gledista, mase ill! i
. m:., mogu biti:
Pregledom do danas izvedenih koncepcijskih resenja pogonskog si- ffil'" 0 (3.31)
stema zavojnih maSina, dolazi se do zakljucka da sva poznata resenja spadaju m2 "- 0
u varijantu (15). Medjutim, ostale realne varijante (18, 24 i 27) omogucile hi (3.32)
osetnije povecanje energetskog stepena iskoris6enja u ovih vrsta masina, sto je mit:. 0 (3.33)
stvar buducnosti.
m.: .;! 0 (334)
Izvl'sena analiza i sprovedena klasifikacija ukazuju da su veoma
skromno iskoriscene mogucnosti prakticnog realizovanja pogollskog sistema za- Medjutim, sa aspekta obrade, moraju da postoja realna radna tela,
vojnih masina u smislu iznalazenja koncepcijskih l'esenja koja hi obezbedila odnosno moraju bitt: i ro, ) 0 i m: > O. Daljom analizom, dalazi se do toga, da
veei energetski stepen iskoriscenja i veei stepen usaglasenosti mo"gucnosti postoje tri moguce varijante medjusobnog odnosa masa fit i rn!!, ito: mt '" m),
lit < ml i ffi, > m2. Isto taka, irelevantno je da Ii je: rot < m!! ill m, > ffi2, jer se
maSine sa potrebama proeesa jer Stl. razvijeni sarno sistemi sa zamajcem ne-
promenljivog momenta inercije, koji je ustyari giayni izyor izrazenih energet- problem svodi na pitanje konvencije smera posmatranja Prema tome, praktlc-
skih gubitaka u ovih staticko-dinamickih masina. no - sto se tice masa m, i m2 - postoje dva realno rnoguca slucaja, ito:

(3.35)
Formirani kompleksni model neosporno namece razmiSljanja u praveu
iznaluzenja konee pcijski sasvim novih resenja pogonskog sistema zavojnih mas- (3.36)
ina, sto treba da dovede do pove6anja njihovog energetskog iskoriscenja. i
uopste pove6anja kvaliteta ovih vrsta maSina. lata taka, aka se teorijskom analizom dolazi do sazllanja cia hrzina VI
moze biti:
Kako nova kocepcijska resenja iziskuju nnu regulacjju variranja mo- (337)
menta inercije zamajca, a da hi se postigli ocekivani ef ekU, to je ova pitanje
usko povezano sa problemom primene programskog upravljanja u maS-ina za (3.38)
obradu materijala deformisanjem. (3.39)
64 65
..
.;" -
'

to 811 - iz relativno8ti pOSqlatl'anja


,- . - - -I •
kl',e,t.anja. maE';<;t ml i m2 - varij~:n~e mogucih
. vtednosti -bizi'rie ;,{,~:
;~(= d- (34q)
V2 '" VI (3.41i
V2 ( Vt (3.42)
v,,) VI (3.43)

Re 1no, varlJan t a VI ( 0 n ero~ sooisla, a z10g .simetrije


- u ,relativnosti posmatranja
- 1 e
kretanJa masa 001 1 m: TIl Vt " 0 P~e~~ __ t~.m,~' s obZlrom ~a re,a ne mogu.e
medjusobne odnose Inas~ In!:i m:J i mo~u6e ~arIJan~e, v:t:ed?c0stl brzme V.2, dobl-
ja se 8 oooguCih koncepGijskih resenj~ ceIqca, stq 'Je ~ pnkaza,no shematski na
slid 3.09., kompleksnim· tIlOdelorn i pre_gledno data p ta,blin T-3,05, gde 311
naznacent tipovi fekica i stanje kretanja pFeq.m~ta ol;}fad,~'

4. FUNKCIONALNI SISTEMI

- Obezbedjenje izvrsenja zahtevanih funkcija masine - obradnog siste-


v, m, v, CEKli:- KREl'ANJE YAH. ma - ostvaruje se projektovanjem i realizacijom funkcionalnih podsistema, ito:
OBRATKA
0 jednostrukog nadole 1 geometl'ijskog (OE);
V2 '" VI dvostrukog miruje 2 kinematickog (KI);
~1"'OO2
V", (Vt 'dvostrukog . liadole 3 energetskog (EN);
V2 ) Vt dvostrukog nagorfl 4 materijala (MA) i
) 0
0 jednostrukog miruje (nadQle) 5 upravljacko-informacijskog (UI 11a slid 3.02.J.
V2 '" VI dvostrukog nagore 6
ml (m2
V.2 (Vt dvostrukoR !poinetan (miruie) 7
V2 ) Vt dvostrukog pokretan (miruje) 8
'--- - 4 01. GEOMETRIJSKI SISTEM

Ostvarenje osnovnog pitanja kvaltteta predmeta rada, pri cernu je


njegova geometrijska tacnost najmeritorniji pokazatelj kvaliteta, namece impe-
rativno neophodnost ostvarenja geometrijske tacnosti u polozaju radnih eleme-
nata masine i time obezbedjenja izvrsenja ove njene veoma znacajne funkcije.

Skup svih mera - dimenzija i tolerancija - elemenata masine i masine


posmatrano u cehnL predstavlja geometrijski sistem. Pitanje dlmenzija eleme--
nata masine se resava metodama proracuna masinskih konstrukcija sa aspekta
njihove evrstoce iii krutosti, zavisno od toga sta se nameee kao imperativ, a
pitanje tolerancija je problem tacnosti kl'etanja i problem mel'itornih polo:z.aja
radnih delova maSine, odnosno problem, posmairHno u celini, ukupne tacnosti
masine koji se resava teorijom tolerancija i teorijom mernih lanaca

Oeena kvaliteta ostvarene masine za obradu deformisanjem sa aspek-


ta geometrijske konfiguracije se Vl'si identifikacijom njene geometrijske tacno-
sti u svim reZimima racla i mogu{':ih opterecenja, pri cernu se to ostva:ruje ispi-
tivanjem i merenjem geometriskih veli'Cina, te njthoviom uporedjenjem sa doz-
voljenim maksirnalnim oc!stupanjirea, koja zavlse od' 'tipa ma§ine sa jedene
66
strane, a sa druge tolerancijskog polja izrade predrneta rada, odnosno namene 4.02.0t Idealni zakoni kretanja
ma.~ine sa aspekta kvaliteta izradka
Na slid 4.02. prikazan je centrii'::no postavljen krivajni uwhanizam -
kinematicki deo pogonskog sistema mehanickih krivajnih maSina za obradu
deformisanjem i za njega idealni put tatke B (hpi) biee:

p, hpi' L + R - (DC + eE) "L + R - (R·cos~ + L· cos~) (4.01)

v u

~
~-r-
Slika 4.01. Shematski prikaz jzvrsnog dela masine i alata za . ..
prosecanje i probijanje: 1 - pritiskivac, 2 - yodj-
ice pritiskivaca, 4 - probojac i 4. - rezua ploca
. ,~ ..

Primera radi, aka je dozvoljeno odstupanje radnih delova alata za h h


prosecanJe i probijanje u horizontalnom Pl'8VCU ± Xl. kako je prikazano na slici
Slika 4.02. Krivajni mehanizam i idealni zakoni
4.01., tada odstupanja izvl'snog deia masine (pod) od pravca teorijske putanje promene brzine i ubrzanj<l.
(osa simetrije), bilo zbog procepa pv u vodjicama, bilo zbog clasticnog defol'-
misanja elemenata masine i musine u celini. iii bilo kojih drugih razloga (tem- Kako iz trougiova OAC i ABC sledi:
peratura, koaksijalnost, ovainost i s1.) mOl'aju biti manja ad doz<voljenih.
sina'" fR' sinl{) (4.02.)
(l ~ ,;t 1},5
cosa:: (1- sill a) , '" (1- fa' sin!f!) (403)
4.02. KII\'EMATSKI SISTEM

i da je:
f~ sin'I{} il$ 0 (4.04)
Kinematski sistem ima zildatak da obezbedi medjusobno kretanje
4
aJata i predmeta obrade u svim fazama preoblikovanja pripremka u izradak.
sto znaci da obezbedi njihovo kretanje po utvrdjenom zakonu, definisanom ier su: sinif' s: 1 i fn ~ 0,2, to se posie njihovih zamena u jednacinu (4.0i) i
oblikoro putanje i zakonima promene brzina i ubrzanja (usporenja). ·sreeljivanja dobija:

Ovl zakoni su od izuzetne vaznosti. i to pna elva (putanja i brzina) h pi " R·[(1- cosw·t) + ·T·
fR (1- cos2·w·tl 1 (4.05 )
za proees preoblikovanja, Ii tred (ubrzanje~usporenje) za poznavanje radnih
opterecenja ma§ine. Diferenciranjem putn po vremenu dobija se idealni zakon proroene
brzine:
Naime, poznavanjem pUianje powaju Sf'. stepeni def ormacije materi-
jaIa koji se obradjuje, a poznavanjern zakona promene brzine defol'misanja zna Vpi'" _dhpi ",R·W·(sinttl't + _f_R_·sin2·W·t) (4.06)
S8 i zakon njegoye brzine clefoI'roacije, ij. znaj1.1 se dva najrnel'itornija faktora u dt 2
oblasti iehnologije pllLc,:1.icnog deformisanja materijala.
Daljitn diferenciranjem izraza (4.06) po vremenu dobija se idealni za-
S druge strane, poznava.njem zakona promene ubrzanja (usporenja). i kon promene ubrzanja:
to narocito elemenata masine velikih masa (kao Sto su zamajac u mehanickih dVi ., )
Upi '" _.....R_ '" R· flJ' (cosw't + fIt· cos 2'W'l (407)
presa, pritiskivac i elI'')' dolazi S8 do intenziteta inercijalnih sila, Cije vl'ednosti,
dt
cesto U o1'1h rnasina nisu male i efekti njihovog dejstva mogu imati neieljene
posledice ako se zanemare. Ovi idealni zakoni u fnnkciji puta su prikazani graficki na slid 4.02,
68 69
4.03. ENERGETSKI SISIEM ~~sin~ za,oBradu, d~Formisar~.jem.

MaSina za obradu materijala deformisanjem predstavlja jedinstven i Masin~e ia 'obradti ~efor'Iriisahjem' kOrlste'· uglavnom ~l~d'ec~ vrs~e
veoma kompleksan fizicki objekat. Njeno fi1.icko stanje (u periodu mirovanja) 1 energije, ito:
njene promene stanja (u periodu rada) definisu njene fi1.icke velicine izraiene ;.' - ~el;anicku;
kvantitativnim merama. elektricnu, i.
'toplotnu, ,
Analizom pokazatelja fi1.ickog stanja, kao i promena stanja masine
kao fizltkog objekta, doIaz! se do toga da se svi oni mogu svrstati u dye grupe, a ad energetskih uredjaja:
ito:
- konyertore;
prvu grupu pokazatelja, koji izrazavaju promenu stanja i cije se prenosnike i
kvantitativne mere menjaju u obredjenom dijapazonu velitinn sa akumulatore..
vremenom i
drugu gl'UpU pokazatelja cije sU vrednosti nepromenljive i nezavis- Konvertori enerfp.j'e vrse pretvaranje jednog vida energiJe -u" drugi vid.
ne od re7jma rada masine, pa time izrazavaju stanje musine koje ni- Prirnera radio elektromotor je konvertor .:koji'- pretvata elektricnu energiju u
je funkcija vremena. mehanitku, i on se danas, uglavnorn, koristi kao"pogonski element u masina za
obradu defol'misanjem, jer u poroojenju sa drugim konvertorima {motori SUS,
Prvu grupu cine tZY. pel'formanse ma§ine, koje i1.razayaju njene teh- turbina i dl'J ima sledece nezamenljive prednosti, ito:
noloske mogucnosti, kao sto su: defol'maciona sila, deformacioni rad, hod izvrs-
nog dela masine, broj radnih ciklusa u jedinici vremen&, itd. yisok stepen iskoris6enja'dovedene energije u' procesu pretvaranja
elektricne u mehanicku:
Dl'ugu grupu cine karakteristike bitne sa opst.eg tehnickog stallovi§ta jednostavan doyocl elektl'icne eriergije do rnotora:
kao sio su: masa ma§ine zbog utemeljenja, iIi gabal'itne mere rnasine zbog de- - visoka pouzdanost u radu:
finisanja prostora u kome se moze stnestiti masina u proizyodnim halama, i sf. ne zagadjuje zivotnu sredinu;
bezsuman rad i td:

4.03.01. Elementi promeue stanja Konvel'tori energije su osnovni sastavni cleo energetskog deia pogon-
skog sistema syih masina 1.a obl'adu materijala deformisanjem.
Promenu stanja - primera radi, kretanje izvrsnog dela ma~lne i ost-
varenje dejstva alata na predmet obrade - izaziva dovedena energija tnaslni. Prenosnici energija Stl elementi -koji prenose enel'giju i1. -jedne tacke
Nairne, funkcionisunje masine bazira nn definiciji energije, pl'i cernu SA pod u drugu tacku, a u maaina za obraJu deformi8anjem se koriste:
pojmom energija podrazumeva sposobnost za obayJjunje rada sa ciljem promene
stanja odredjenog fizitkog objekta mehauicki - poluge, natila, zupcanid i s1.;
- elektl'icni - elektricn:i provodnicl, tni'nsformatori i 81. i
S tim u vezi, vaine su pojmovno jos dve kategorije, odnosno definici- - fluldni - stis-!jiv i np-sHsljiv fluid (vazduh,_gasovi i 81.. odnosno vo-
je fizickih pokazatelja, kako bi .se korektno ra:rrnatrali enel'getski ~istemi, a to £la. ulja, emulzije 1 s1.).
su:
rad, koji je po definiciji kolicina energije uneta u fizicki objekat a Akumulatori energije su elementi koje odlikuje sposobnost da u
koja izaziva odredjenu promenu njeguvog stanja i ' odredjenom vretnellskoIn intervalu prime odredjenu kolicinu· energije i da istu
snaga, koja pl'edstavlja kolicinu llnete enel'gije U jedinici vremena u nekom drugom zeIjenom VI'omenskom intervalu u nei1.menjenom vidu preda-
za izYl'senje odredJene promene stanja ju. U masina za obradu deformisanjem se koriste uglavnom:

Iz !znetog se vidi da su i1. Qsnovne kategorije - energije - i1.vedene - mehanicki akumulatori - zatnajci - ciIindricni elementi relatlvno
druge d ve - rad i snaga velikih momenata inercije, kOji akumuliraju energiju na taj naein
sto 1m se povecava broj obrtaja u jedinici vremena, odnosno raste
Da hi se pratio tok energije kro1. ffiaSinu j odrazavanje njenog dejstva ugaona brzina i
na fi1.icke veheine kojima se izraiava promena stanja masine kao obradnog si- - akumulatori fluid a povi§enog potencijala su elementi koji akumuli-
stema, koji fi1.idd nlenja stanje predmeta abrade plasticno ga deformiSud, de- l'aju odredjenu koliCinu potencijalnft energije akumuliranjem odgo'·
finisu se generflino energetski uredjaji kao i vrste energije, kojl S8 kOl'iste u varaju6e kolicine fluida odl'edjenog povisenog priti~ka.

70 71
Kanacno, ns osnovu izlozenog moze se zakljuciti da masina za obradu
deformisanjem predstavlja koncepcijski sklop elemenata sledecih funkcija: (4.09)
konverzije energije, njenog prenosa i njene akumulacjje, pa se kao fizicki
objekat maze iskazati shematski. kao sto je to u6injeno na stiei 4.03., sa elsto
energetskog aspekta, imajuci pri tome u vidu da ne postajl U cituvom tom Prate6i tok energije u toku jednog radnog ciklusa, od ulaza do izlaza
. sklopu mesio gde ne dolazi do disipacije energije. odnosno do pretv8ranja jed- na primeru krivajne prose u kojoj se sabija cilindricni elemenat, sto je prika-
nog vida energije u nezdjeni vid, jer on predstavlja gubitak sa aspekta kori- zano shematsb U8 slici 4.04., gde BU: 1 - konvertor (elektromotor), 2 - akumu-
stenja energije za plastic no preoblikoyanje materijala lator energije (zamajac) i 3 - prenosnik (krivajni mehanizam sa prltiskivacem),
maze se sagledati dinamicko-energetski bilans preko grafika na slid 4.05., gde
Stl na ordinati oznacena snaga (P), odnosno ugaona brzina (W) i apscisi vreme (t).

Na slici 4.05., puna izyucena linija ABeDE predstavlja zakon promene


snage fiotora [Pm'" Prn(t)] u toku jednog radnog ciklusa (tJ, a isprekidana
lcriva linija BC zakon promene snage zamajca [P z '" Pz(t)] u peridu obrade
(tab). Linjja FGHJI predstavlja zakon promene ugaone hrzine motora [W m '"
" Wm(t)] u toku jednog radnog ciklusa (tc ), a linija tacka crta zakon prome-
ne ugaone brzine rotacije zamajca [Ul z " Wz(t)] u 1stom vremenskom intel'valu (t c ).

PrecipostavljajuGi da se sva raspo}oziva energija ffia§ine (Wr ) utro§i


Slika 4.03. Kompleksni model rnasine kao energetskog sist.ema. na .plasticno deformisallje predmeta rada (Wk), tj. zanemarujuci gubitke ener-
gije koji nastaju nu relaci.Ji alat - predmet abrade, na osnovi dike 4.04., se clo-
Analizom kompleksnog modela, prikazanog na slid 4.03., mogu se po- bija: hob
staviti osnovne relacije kOje iskazuju;
W,.• Wk • JF(h) dh (4.10)
- kvantitativrlO protok energije kroz rnasinu; o

S dl'uge strane (vtdi slike 4..04. i 4.05.)u periodu obrade predmet ra-
(408) da, prot!veci se clef ormisanju, dejstvuje na pogonski sistem mai;ine tako, cia ze-
li da ga zaustavi, sto dovodi do pada ugaone brzme rotucije motora i zama~ca
- i relativno - preko stepena iskoris6enja - pararnetra kOji predstav-
ka.o spregnutih elemenata. 01'0 dovodi do porasta njihove snage, odnosno m-
Ija 'veoma ilustrativan pokazatelj Sflvrsenosti musine sa energetskog
stanovjsta.
p
- - Pm= Pm ( t)

Pz=Pz(j)

Wm= tJ { t )
m
__ ,w,~ w,1 t)

~ B ~
...~-
. .2'!J-f£" . -~
;=--!'ik::~
,1,1,0,.,. f~j
Slika 4.04. Shem3.tski prikaz krivajne prase: 1 - konvertor (elek-
trornotor), 2 - akufflulator energije (zamajac) i 3 _
prenosnik (krivajni lnehanizam sa pritiskivacem). Slika 4.05. Dijagram promene snage pogonskog sistema Ina.§ine.
72
73
tenziynijeg predayanja energije predmetu obrade, sto ima za posledicu poveca- gde su: W rnpe - euergija motora kOja se utrosila na dovodjenje zamajca na no-
vanje opterecenja na obradak i povecavanje napona u njemu, Cija je posledica minalnu ugaonu brzinu rotacije (koso srafirana povrsina na
povecavanje njegoyog stepena deformisanja Prema tome, iz iznetog i slike 4.05. slid 4.05.) i
sledi da je raspoloziva energija: tpe - ¥reme vracanja energije zamajcu od strane motora, tj. po pres-
tp:r+tob tanku dejstva predmeta rada ua masinu, motor visak snage
trosi na ubrzanje zamajca i to na taj naNn sto mu nado-
W:r :: Wz + W~ = 0,5' Jz' (W;t - w;':d + J PIllet) dt - Pph' tob (4.10) knadjuje izgubljenu euergiju u periodu abrade.
tpr
Uhacivanjem vrednosti iz izraza (4JO)i (4.14) u izraz (4.09), dobija S8

gde sU: Pph - snaga motora pri praznom hodu ma§ine; stepen iskoriscenja:
PIllet) - zakon promene snage motora za yreme obrade Cod tacke A do
tpr+tob
tacke C ua slid 4.05);
_ deo energije zamajca utrosene na deformisanje pl'edmeta rada 0,5' J.(.. (W~I - W~2) + J Pm(t) dt - Pph' tob
(horizoutaluo srafirana povrsina na slid 4.05); t.pr
W~ - deo energije motora utrosen u periodu obrade na deformisanje (4.17)
tpr+tob
predmeta rada (vertikalno srafiraua povrsina na slid 4.05);
W~ - deo energije motora utrosen u periodu obrade na savladjivanje
otpora kretanju pogonskog sistema;
0,5' Jz' (W!,- W!2) + f
t pl'
PIll(t}dt + Pph' (t c - tob)

_ ugaona brzina rotora motora koja odgovara snazi praznog hoda;


- ugaona brzina rotora motora na kraju procesa sabijanja; •
- prenosni odnos motor - zamajac: iii vrednosti iz izraza (4.13) i (4.15) u izraz (4.09):
nomiualna ugaona brzina rotacije zamajca.:
Pph' tc
Wm,
WZI '" - . - - (411) (4.18)
lmz te
Wt l ugaona brzina rotacije zamajca na kraju p~ocesa sabijanja: f, PmCddt

Wrn2
Wzz '" --;-- (4.12)
1mz Iz svega izlozenog u ovom poglavlju, s obzirom na povezanost energet-
skog i kinematskog sistema u jedinstvenu funkcionalnu celinu, kakva je maS-i-
Kako je izgubljeni deo energije: na za obl'adu deformisanjem, a zavisno od koncepcijskih i konstrukcijskih 1'e-
senja syih njenih elemenata, analizama toka ene1'gije i kretanja pokretnth
(4.13) deloya, dolazi se do definisanja svih relevantnih energetsko-dinamicko-kine-
matskih parametara kOji izrazavaju kvantitativno i kvalitativno mogucnosti
to S8 dovedena energija dobija sahiranjem energija izrazenih jednaMnama mailine kao ohradnog sistema, tj. dalazl se do njenih peri'ormansi koje omedju-
(4.10) i (4.13) ju clomen primene svake odredjene ma.sine.
tpr+tob
Wd "' 0,5' J.z· (W;I - W!2) +
(pr
f Pm(t) dt + Pph' (tc - tob) (4.Lt)
4.04. MATERlJAL
Do dovedene energije se moze doel i preko izraza.:
Materijali koji se koriste u izradi masina za obradu deformisanjem su
te
Wd'" f
,
Pm(t)dt (4.15)
veoma sil'okog spektra i predstavljaju osetljivo i slozeno pitanje, jer funkcije
sa jedne straue i uslovi rada sa druge strane elemenata masine su, ne sarno
vrlo razllciti, vee cesto i oprecni. sto komplikuje problem izbora materijala.
s obzirom da je:
tpr+tob +tpe Kako svaki podsistem u ma§ini (noseea struktura, energetski deo, ki-

Wz " 0,5' Jz' (W;t- Ul;2) + f


tpr+tob
Ptn(t)dt::: Wmpe (4.16)
nematski itd.) predstavlja posehnu p1'oblematiku. to je i problematika izbora
materijala od kOjih se izradjuju njihovi elementi posebna i specificna, pa ce 0
materijalima biU vise re6i u poglavljima gde ce se posebno tretirati osnovni

74 75
podsistemi maSina za obradu deformisanjem.
sanjem, izdvojeno osam tipava resul'sa, sto je shematski pl'ikazano na slici 4.0?,
ito:
- centralni procesor sa memorijom;
4.05. UPEA VLJACKO-INFOEMACIJSKI SISTEM - clayaei;
- prijemnici;
Dpravljanje radom m8sine za obradu deformisanjem, odnosno njenim - izvrsni organi;
l'ezimima se ostvaruje: - izlazni stepen;
organizacija sistema i
- klasicnim upravljai':kim sistemima i - zastita.
- prograrnskim upravljackim sistomima.

Klasicni upravljacki sistemi dominiraju U ovih masina, i danas postoji


veoma siroka lepeza oyih sistema raz!icitih, kako po koncepcijskom, tako i po
konstrukcijskom 1'8Senju, pa Sli tako razvijeni: mehanicki. elektricni. pneumat-
ski. hidraulicki, opticki i najcesce kombinovani. ·sto je dato na slid 4.06.

Slika 4.07. Elementi upravljackog sistema


baziranog na mikroprocesoru.

Slika 4.06. Klasifikacija upravljackih sistema Za pravilno funkcionisanje uprvljanja obradnim sistemom neophodno
je postiCi odgovarajuci izbor resursa i obezbediti zastupljenost svih tipova
U programskog upraYljacko informacijskog sistema se razlikuju l'esursa.
uglavnom dva Upa, odnosna trl tipa. s obzirom da je treCi jos tendencija:
Centralnt procesor sa memorijom. Izbor centralnog procesora upray-
spoljasnji sistem. koji se nalazi izvan obradnog sistema - ma.sine. i ljackih sistema masina za obradu deformisanjern n~ maze bazir.Bt.i na br.zi~i
koji obuhvata razl'adu tehnoloskog postupka i busenje traka koje mikroprocesora (taktu) broju bitova koji se paratelno ohradJuJu ..(8-bltm.
direktno upravljaju maSinom·, 16·-bitni. 32-bitni), pa S obzirom na problem. vise paznje treba posveHt1:
- unutrasnji sistern je u samoj masini i preclstavlja ustyari neki unu-
t.raSnji komunikaciono-informacijski sistem kOji prenosi signale iz- - bogatstvu ulazna/izlaznih naredbi;
medju elemenata masine sa ciljern izvrsenja odredjenih njihovih - broju prekida;
funkcija i - braju raspoIoZivih nivoa prekida;
- jedinstven sisiem. kOji tl"eba da poveze spoljasnji i unutl'aSnji 81- mogucnosti pI'ikljucenja ulaznolizlaznih kola; .
stem u jedinstvenu ceHnu izgradnjom programske podrske (softwa- - tehnologiji izrade mikroprocesol'a i pratece elektromke;
re) i oclgoV31'ajucih fizickih jedinica (hardware). - alatima za razvoj soff-vera (jezik "C", UNIX");
- raspolozivoj Iiteraturi i
Ilustracije radi, daju se elementi upl'avljackog sistema bazil'anog na ceni razvojnog alata i kompletnog upravljanja u buducoj masovnoj
mikt'0pl'ocesoru, pri cernu je 11 drju sistematizovanja resursa potrebnih za eksploataciji.
savremeno upravljanje obl'adnim sistemima u tehnologijama abrade deformi-
Kako se pitanje izbora najboljeg mikl'opl'ocesal'a egzaktno ne maze
76
77
dokazati, to bitnu ulogu pri njegovom izboru ima raspolozlvost (mogucnost na- I1~ticij~z~~nja-'i kreativnosti multidisciplinarnog Hma koji resava upl'avljanje.
bavke) S jedne strane, a s druge iskustvo projektanta Nil' algoritam odlucivanja bitno uticu i izabrani elementi upravljanja 0 kOjima
je "rec. ~ OVOID: pogIa~lju,.:
Davacl Pod davacirna se podrazumevaju svi tipovi pretvaraca ne-
elektricnih veliCina u elektricne veliCine, a koji se koriste da bi 5e sa obrad- Organizacija Sistema u mllOgome zavisi od konacnih ciljeva projekto-
nog sistema dobili relevantni podaci za upravljanje. vanog upravljackog sistema. S obzirom na brzine i paralelnost (nruzmenicnost)
procesa u: o;,,;oj faxi, razvol<L. upr~vljanja rnogu6e je sistem organizovati centrali-
Dayaci se mogu podeliti u dve velike grupe na osnovu karaktera zovano - sa jednirn mikropl'ocesorom kao iskljucivim centrorn odlucivanja -
elektricIle ve1l6ine koja odrazava realnu fizicku pojavu. i to na: slika 4.08. pod a
analogne i
na digitalne.

Analogni davaci fizicku veli6inu pretvaraju u analognu elektricnu


veli6inu, a digitalni dayaN fizieku veliCinu predstavljaju, na razli6ite naeine,
diskretizovanim elektri6nim veliCinama.

Prijemnici su elektronska kola koja su neposredno povezana sa da-


vaCima. Zavisno od tipa davaca i prirode procesa mogu se izdvojiti tri qrupe
prijemnika, i t.o:

analogno! digitalni konvertort


broja6i i
digi talni ulazi.

Izvdni organ! su elektromehanicki uredjaji kojima se neposredno


upravlja obradnim sistemom. Tu spadaju elektromagnet.ne spojnice i venUli,
motoTi, pneumatski venUli, oilindri i slieno.
a) Centralizovani sistem upravljarija,
Konvencionalni izvrsni organi mogu se podeliti u dye velike grupe
prema zahtevu za upravljanje, i to na:

analogne i I!1IKROPRO!:ESOR lA UPRAVLJRHJE I


RElI!1011 RADA
na digitalne. ------_ .. ~ ,-,

Analogni izvrsni organi zahtevaju analogno uprHvljanje kao npr. neki


tipovi rnotora Digitalnim izvrsnim organima moguce je upravljati digitalno.

Razvoj upravljanja dovesce, verOYatno, i do potl'ebe cia se pojedinim


izvrsnim organirna, kojima se sada upravlja digitalno, upravlja analogno.

Izlaznt stepen predstaylja skup elektronskih kola kojima 5e nepos-


redno upravlja izvrsnim organom. Zavisno od tipa. izvrsnog organa i potreba
upravljanja mogu se izdvojiti sledece grupe izlaznih stepena ito:
digitalnol analogni konvertori:
digitalni izlazi (Iecevi) i
brojaci.
b) Dece~~ralizovani sistem upravljanJa.
Algorltam odlu~ivanja je stozer celokupnog uprav1jackog sisteriia i
njegov konacan izgled presudno zavisi od- sposohnosti sporazume-vanja, specija- Shka 4.08. Moguci tipo-vi organi:ladje sistem3. upr,~vljanja..

78 79
1. Izrazito visokim spoljaSnjim optere6enjima najrazlicitijeg karaktera,
Dalji rai\'oj upravljanja i povecanje slozenosti zahteva na pojeclinim
sto se odrazava na:
tackama upI'avljanja i fleksibilnost uprBvljanja, odnosno zahtevace autonomno
ocllucivanje na nivo'll pojedinih segmenata upravljanja i fJovezanost u jedinst-
- ve!iiSine elasticnih deformacija, kako elemenata masine, t.ako i
veni sistem - sto predstavlja distrihuirani sistem upravljanja - slika 4-.08. pod maSine posmatrano u colini;
b. Veza izmedju centl'alnog racunara (HOST) i pojedinih. centara odlucivanja
na pojavu inercijalnih sila razliiSitog intenziteta, pravca i smera;
odrazavala bi 5e preko komunik_ucionih linija.
na pojavu vibracija i
na promenu rnedjusobnog polozaja deloya alata u procesu obliko-
Za.sllta Kada se gu\'ori 0 :wstiti na ovom mestu se podrazumeva;
vanja predmeta rada.
zaStita od nepravilnog rada i
zastita od neovlascenog koriscenja. 2. Znacajnirn termickirn opterecenjima prf obradi u vrucem stanju, sa
oStrim gradijentolll protnene temperaturskih polja, ito:
Zastiia od nepravilnog rada obuhvata zastitu od ~umova na ulaznom
slElpenu kao i galvansku zaStitu upravljacke elektronike (uPI'. optocupler) od unutar same maSine, odnosno sire sredstava rada i
naglih promena i velikih siruja kOje karakterisu izlazne organe i uopste jednu u prostoru ako njih.
industrijsku sredinu.
3. Nepouzdanosti zakona kretanja elemenata maSine, ito:
Za§tita od neovlaScenog koriscenja bi obuhvatila mere Upa lozinki za
sprBcavanje neov}ascenog koris6enja i korake kOji so mogu preduzeti u cilju - i po karakteru i
sprecavanja kopiranja hardverskih rMenja u slucaju masovnog koriscenja u - po intenzitetu,
inciustriji.
sto je oCigledno na primeru promene hoda pritiskivaca u hidrauli-
Ne ulaze6i dublje 118O1'om mestu u rasmatranje upravl.jacko-infoI'ma- ckih presa sa prornenom intenziteta otpora deformisanja, ili prime-
cijskih sistema, jer ce tome bitt posvecena posebna paznja u cetyrtom delu ove ru promene zakona kretanja izvrsnog deIa krivajne prese ("idi po-
knjige. od vaznosti je na oyom mestu ista6i da pojava j razvoj ra6unill'a treba glavlje 6.).
da dovccie do znacajnih promena u upraY]jackom sistemu i u masinn za obra-
du deformisanjem. 4-. Otezani usloYi izmene alata u radnom prostoru ma.§ine zbog njiho-
Yih dimenzija i masa.
MedJutim, problem raz-voja programskih upravljackih sistema na ovim
vrstarna masina je, sa jedne strane, 11: 5. Ra1.novrsnosti tehnologija obrade materijala koje se mogu ostvariti
u istoj maiiini.
- specificnostima njihovih koncepcijskih resenja i
- u uslovima njihovog l"ada, U vezi klasicnih uprav1jackih sistema, ne ulazeci na o-vom mestu u
sira rasmatranja i analize njihovih koncepcijskih i konstrucijskih resenja, neo-
a sa dl'uge, neophodnosti l'azresenja problema autornatizacije ovih mMina, 0 phodno je naglasiti, da svi oni - zbog za.stite opslufioca - obavezno imaju tro-
cernu se vise govori u poglavlju modernizacija matina. sistemsku komandu, ito:

Polazeci od poznatih zahteva. koji se postavljaju za obradne sist.eme - noznu;


na koJima se primenjuje programsko upravljanje, a to su; - jednorucnu i
dvorucnu, odnosno u slucaju vise opsluzioca: ceiyororucnu, sestol'u-
krutost sistema; cnu ltd., zaviSllO od broja ops!uzioca.
pouzdanost i taenost, odnosno ncpromenljivost u yremenu kine mat-
sklb zakona i veliCina kretanja elemenata maS!ne i Navedene komande su tako resene da jedna komanda druge koman-
neophodna osetlji"vost prenosnog sistema, de iskljucuje, i direktni opsluZioc masine ne moze pre6i iz jedne - napr. dvo-
ruene, na bilo koju drugu - nofnu iii jednoI'ucnu,
maze se konstatovati, da bas ovi osnavni uslovi nisu ispunjeni Da rnasinama za
obradu doformisanjem. Prva dva naCina upravljanja. se koriste samo u s}ucajevima kada po-
sioje zas-titni sistemi koji sprecavaju prisustvo ruku ops!uzioca u radnom pro-
Nairne, spec:ificnosti masina 9.a obradu deformisanjern se ogledaju U
storu masine za Vl'eme odvijanja procesa. iii aka je koncepcijsko resenje alata
sledBcem, i t.o: tako (tzv. zatvoreni alat) da prsti i ruka opslu'i.ioca ne mogu doci u opasnu zonu.

80 81
5. OPTERECENJA MA8INE

Kako su elementi IfIasine i masina U ceiini, kao fizicki objekti, izloz-


eni:

dejstvu optere6enja kOja se javljaju kao posledica preoblikovanja


materijala (deformaciona sila) i
dejstvu dl'ugih poremecajnih sila, kao sto su inercijalne sile,

to je sa stanoviSta - sagledavanja dejstva poremecajruh sistema, a narocito sa


aspekta problema staticke i dinamicke krutosti. koji se tretiraju u poglav}ju 6.
- neophodno poznavanje meritornih opterecenja

U zaviSIlosti od vrste Ina.sine: statickog. staticko-dinamickog iii dina-


mickog dej.s:tva, opterecenja mogu hiti:

- staticka i
- dinamicka.

Kao staticka opterecenja se tretiraju:

- opterecenja od masa njenih elemenata i ukupne mase masine;


- od mase predmeta racia;
- od mase alata i
od optere6enja koja su posledica suprostavljanja materijala promeni
oblika u masina statickog dejstva, S ohzirom da su brzine kretanja
izvrsnog dela ovih maSina relativno male,

a dinamicka:

- periodic no promenljiva - impu}sna - optere6enja;


- inercijalne sile i
- druge spoljasnje pohudne sile, kao sto su napr. pobudne sile izaz-
vane vibracijama okoline.

83
U masina statickog dejstva 8U od interesa sarno poslednja staticka obrade (hob) izvrsnog dela maSine, a pri izradi elemenata odvajanjem: hob '"
optere(~enja (opterecenja ad deformacione sile), jer Sll ana takvog intenziteta = S, gde S predstavlja debljinu materijala. Takodje je pretpostavljeno da 8U u
da su sva druga neznatna u odnosu na njih, pa se kao male veHcine drugog svim slucajevima maksimalne sile deformisanja iste, tj.: Flmax '" F:tmax = F3max=
reda zanemaruju. '" Funax '" Flimax::: F,max.

Zakon promene def ormacione sile u toku abrade predmeta rada Medjutim, analize ukazuju da za probleme 11 vezi sa elasticnim de-
predstu.vlja za maSinu spoljasnje opterecenje merodavno za dimenzionisanje formisanjem, odnosno oseiloyanjem obradnog sistema i njegoyih elemenata,
njenih elemenata Medjutim, zakon promene deformacione sile, a to znaci i taenost zakona promene opterecenja nije bUna, vee da je od presudnog znaca-
zakon promene opterecenja mruiine, prvenstveno zavisi od vrste obrade materi- ja karakter te prom ene, pa su stoga. radi uproscenja rasmatranja i proracuna
jaia deformisanjern, odnosno metode kojom se oblikuje predmet rada. definisani karakteristicni - idealni - zakoni promene opterecenja. koji pred-
stavljaju ustvari merodavne zakone u pr01'8cunima ffiaSina za obradu deformi-
Po usvojenoj klasifikaciji sve metode obrade materijala deformisan- sanjem.
jem se svrstavaju u tri vrste, ito:

- obradu odvajanjem materijala:


- obradu plasticnim deformisanjem j
2
- kombinovanu obradu.

U prvu vrstu spadaju one metode pri kojima 5e materijal optere6uje -)(--

do graniee pri kojoj dolazi do razdyajanja cestica materijala i time do odvaja- 5


nja predmeta rada od ostalog dela materijala. U ovu vrstu spadaju: prosecanje, 6
probijanje, sec-enje itd.

U drugu vrstu obI'ade spadaju one metode pri kojima se materijal


opterecuje iznad graniee razvlacenja, ali ispoel graniee kidanja. sto znaci da se
obrada vrsi kada je materijaI doveden u stanje plastienog te6enja, tako da se
trujno deformise. U OYU yrstu spadaju: savijanje, duLoko izvlacenje, istiskivan-
je, kovanje ttd. Slika 5.01. Stvarni zakoni promene opt.erecenja: 1 - staticko
sabijanje, 2 - iz~la~enJe, 3 - savijanje, 4 -:. ist.iski-
vanje, 5 - odvaJanJe I 6 - fazonsko SaYIJanJe sa
U trecu vrstu spaclaju one metode prl kOjima se lstoVTemeno obavlja poravnjavanjem dna
odvajanje materijala i njegoyo plasticno deformisanje.

Sve nayedene metode imaju podvarijante, medjutim, sve te podvari-


jante spadaju u jednll od navedenih obrada i njihovi zakoni promene defor- 502. IDEALNI (lvlERODAVNI) ZAKQNI PROMENE OPTERECENJA
mad one sile u t.oku izrade precimeta !'ada su isti ili slicni. pa se radi toga na- \
dalje analiziraju sarno pl"edstavnici obrada sa svojim karakteristienim zakonima Analizom stvarnih zakona promene optel'ecenja se dolazi do toga da
promene sileo se svi ani mogu svrstati u tri idealizirana zakonq, ito:
- trenutno rasterecujuc.i zakon:

F '" F ol ' h :; tg ell . h(t) zaO~h~hob (5.0])


5.01. srVARNI ZAKONI PROMENE OPTERECENJA
prikazan na slici 5.02. pod a., a u koje se mogu svrstati skoro svi
Na slid 5.01. su grafl.cki prikazani karakteristicni zakoni promene zakoni promene sile pri obradama mat.erijala odvajanjem;
sile deformisanja za pojedine vrste obrada, ito: 1 - staticko sabija~je, 2 -
izylacenje, 3 - savijanje, 4, - istiskivanje, 5 - odvajanje i 6 - fazonsko saYijanje - rasterecujuci zakon 11 povratnom hodu:
sa poravnjayanjem dna
F '" F01 . h '" tg Ch' hCt) za 0 ~ h ~ hob (5.02)
Da bi se mogli uporedjivatl i analizirati pojedini zakoni promene de-
formacione sile po yrstama obrade, pretpostavljen je za sye met.ode isH hod F, Fa,· (h - h,), tg a,· [h(t) - h.l za hob ~ h ~ h, (5.03)

84 85
prikazan na slici 5.02. pod b., a u koji. spadaju mnogi zakoni pro-
mene sile deformisanja pri plasticnoj obradi materijala, kao sto je
obrada sabijanjem, prikazana na slid 5.01. pod 1. i

- l'asterecujuci zakon u l'adnom hodu:

F '" F o , . h '" tg ~" h(t) za 0 < h < h, (5.04)


F '" Fn '" canst. za h, < h < h, (5.05)
F '" - Fos' h '" tg 0:6 . h(t) za h, < h < hob (5.06)
prikazan na slid 5.02. pod c., a u kOji, takodje, spadaju mnogi zako-
ill promene sile, kao sto je obrada saYijanjem prikazana na she!
5.01. pod 3.

6. POREMECAJNI SISTEMI

Ostvarenje idealnog dejstva i rada funkcionalnog sistema spre6avaju


poremecajni sistemi, u koje. spadaju:

- nemogucnost ostvarenja patpune staticke krutosti. odnosno elasti6-


no defol'misanje elemenata masine pod dejstvom statii5kih sila (SD);
- nemogucnost ostvarenja potpune dinamicke krutosti iii nestabilnost
izazvana periodicnim dejstvom opterecenja (DN);
temperaturske deformacije (TD);
Slika 5.02. Idealni zakoni promene opterecenja. hahanje (HA);
- pouzdanost (PO) i
Sva dosadaSnja teorijska i eksperimenmtalna istrazivanja ukazuju da - buka (BU na slici 3.02.).
unearizadjom definisani idealni zakoni spoljasnjih optereeenja, dati jednaci-
nama (5.01) do (5.06), predstavljaju, ustvart merodavne zakone opterecenja
svih masina za obradu deformisanjem, pa svi proracuni bazirani na njima, a 6.01. STATICK.A KRUTOST
kojima se dimenzionalno definise maSina, garantuju ostvarenje masine zeljenih
performansi u eksploataciji.
Na slici 6.01., pOZ. 1.. prikazan je uprose en izgled prese otvorenog tipa
sa alatom (poz. 2.) i predmetom obrade (paz. 3.) na koju dejstvuje deformacio-
na sila (F) - sila kojom se materijal suprostavlja promeni oblika:

(600

gde je: Ak - kontaktna povrsina alata i predmeta rada,

i koja predstavlja spoljaSnje optereeenje masine.

Ova sila iZazjva stati6ko elasticno deformisanje prese u pravcu dejst-


va sile, pa se povezivanjem uzrocni!~u njenog elasticnog deformisanja - defor-
madone sile (F) i posledice - velicine deformacije (YM), dolazi do staticke
krutosti masine:
F
(6.02)
86 YM
87
Reciprocna vrednost krutosti naziva se popustljivost: Medjutim, kako su alaU za obradu nmaterijala deformisanjem veorna
stabilni, to je i njihovo elasticno deformisanje yeama malo u odnosu na elasti-
(6.03) cno deformisanje masine, pa se, osim u retldm slucajevima, maze zanemariti.

lsto vaii i za predmet abrade. 6ije 5e elasticna deformisanje, kao


neznatno. maze, isto tako, zanemariti u svim inzenjerskim anauzama i proracu-
nima.

Da bi se odredila ukupna staticka krutost cele rnasine, potrebno je


identifikoyati one njene sastavne elemente ciji je nivo uticaja najznacajniji.
kao sto su, na primeru prese, noseea struktura i elementi kinematickog dela
pogonskog sistema, prikazane na slici 6.01.

Pri ovome. treba imati u vidu, da je u skoro sYih ffia.slna stat1ckog


dejstva pitanje krutosti noseee strukture od primarnog znacaja, pa je s toga,
na slid 6.02. poz. a., prikazana otvorena nnseea struktura koja 5e moze syesti
na:
- otvoreni okvir ABeD, prikazan 11a slici 6.02. poz. b. i
- konzola ABC na slid 6.02. poz. c.

Slika 6.01. Presa otvorenog tipn (poz. 1.) sa alatom A,


(poz.2.) i predmetom abrade (paz. 3J.

Kako su ffia§ina, alat i predmet obrade u medjudejstvu, i predstavlja-


"-'Lr :~~B'
X ~ I ~l-
ju jedinstven sistem; to se uvodjenjem pojma krutost alata:
F
.
--n--r> / \
A

YA
(6.04) Li::-, I \
'1/
I I II
i pojma krutost predmeta obrade: r-=.::..:l I I
o \ -- C I
F l=====-_-d.
Ko yo
(6.05)

maze iZl'aziti krutost sistema (K s ), masina - alat - obradak sabiranjem velicina a h C.


elasticnih deformacija: Slika 6.02. Modeli noseee strukture otvorenog tipa

ys '" YM + YA + yo (6.06) Iz silke 6.02. se vidi da pri elasticnom deformisanju noseGe strukture
dolan do pomeranja tacke A i u vertikalnom (YA) i u horizontalnom pravcu
i unosenjem vrednosti iz izraza (6.02). (6.04) i (6.05) u izraz (6.06) preko sume
(XA).
popustljivosti: Na ovim modelima nosece strukture razvijene su mnoge metode inz-
enjerskih prorac'Una nosece strukture ovog tipa, 0 cemu ce biti vise govora u
1 clrui;om delu o·. . e knjige.
(6.07)
Ks
Na sHei 6.03, prikazana je otvol'ena noseea struktura sa dye karakte-
gde su: YA - veliana elasticne deformacije alata u pravcu dejstva sile i risticne tacke (tacka 1 i tacka 2), koje ukazuju na nejednakost elasticnih po-
yo - velicina elasticne deformacije predmeta obrade u istom pravcu, meranja pri variranju opterecenja zhog nesimetl'.icnosti noseee strukture. Sas-
jer se deo pored plasticnog deformisanja i elasticno deformise. vim je razumljivo da ee se ova nejednakost razli6ito odraziti i na elemente ve-
88 89
zane na razlicitim mesUma za nosecu strukturu. Ui~ine kretanja izvrsnog dela maSine (tacka B), pa je:

(6.08)

gde su: hpe - hod izvrsnog dela maSine kada je uzeto u obzir njeno elasticno
def ormisanje ;
Ahe - elasticno pomeranje tacke 0 usled dejstva deformacione sile F i
hpi - idealIia putanja definisana izrazima (3.08) i (3.12) za ekscentric-
no postavljeni krivajni mehanizam iii (4.05) za centricno postav-
Ijen krivajni mehanizam.

Znak (+) ili (-) zavisi od zakona promene sile koja dejstvuje na priti-
skivac: F '" F(t). Znak (+) je kada sila F opada, a znak (-) kada raste sa vre-
menom.

Slika 6.03. Prikaz elasticnog deformisanja otvorene nosece Kako je zakon promene elasticnog deformisanja masine u funkciji si-
strukture u dye razlicite tacke. la koje je opterecuju obicno poznat, a daje se u vidu dijagrama prikazanog na
slid 6.05., i kako naponi u nosecoj strukturi i svim ostalim delovima masine
Kako je pogonski sistem sa izvrsnim delom smesten u oose60j struk- ne prelaze granicu propordonalnosti, odnosno dozvoljena opterecenja su takva
turi, s.to ~e vi?i ~z slike 3.06., kao posledica ovih deformacija osa oko koje roti- da se sve promene desavaju u domenu gde vail Hukov zakon. to je zakon
ra kn:aJ~ krlv~J~og mehanizma se. pomeI'a, odnosno tacka 0 u toku trajanja promene elasticnog deformisanja maSine u funkciji opterecenja izraien li-
opterecenJa oSCllira od nekog dOllJeg po}ozaja Od {maSina neopterecena} do nearnom funkcijom defirusanom matematickim izrazom:
krajn~eg gornjeg p~lozaja Og definisanog veli6inom deformacije, koja odgovara
m.akslmalno dozvolJenom opterecenju odredjene masine, sto je prikazano na F
shei 6.04.

Slika 6.05. Elasticne deformacije mas-ine


u funkciji optere6enja.

(6.09)

gde je: eM - ukupna popustljivost masine (vidi izraz 6.03),

pa izraz (6.08) poprima oblik:

(6.10)

Diferenciranjem izraza (6.10) po vremenu dobij~ se zakon promene


brzine deformisanja za slucaj elasticno oslonjenog krivajnog mehanizma:
Slika 6.04. Elasticno oslonjen krivajni mehanizam.
dhpe
vpe'" - - - Vpi ±
Neosporno je da se pomeranja tacke 0 odrazavaju na kine~atske ve- dt
(6,11)

90
91
kao i ubrzanja: koncepcijskog resenja jed nag elementa, kao sto je noseea struktura, na njego-
vu staticku krutost, a time i krutost masine u celini,
Upe '" Upi ± (6.12)

A'
Na slikama (6.06) i (6.07) prikazanl Sil graficki zakoni promene hrzi- "-
ne i uhrzanja za elasticno oslonjen krivajni meharuzam.
-+""~
I
" ')6,
A

Lt
6 I
u
I
--Vpo
F ln~ _./
I
I
h f
~'\l\_-
h
/"
/

h
H-2R hob a b.
___H_",:~ ___ Slika 6.09. Otvorena noseea struktura bez prednapregnutih vijaka
(pod a.) i sa prednapregnutim vijcima lpod bJ

Stika 6.06. Zakon promene brzine Slika 6.07. Zakon promene ubrzanja Najzad, teorijske analize i eksperimentalna ispitivanja ukazuju da i u
elasticno oslonjenog kr- elasticno oslonjenog kriv- presa - masina statickog dejstva - u specijalnim slu6ajevima abrade maze doCi
ivajnog mehanizma. ajnog mehanizma. do dinami6kih efekata, kojt se manifestuju pojavom znatnih inercijalnih sila
sa negativnim posledicama, kao i nepozeljnog oscilovanja prese, iako se radi 0
Na sliel 6.0B. su prikazane otvorena i zatvorena noseea struktura sa ma<3inama cisto staUckog dejstva
elasti6nim linijama, sto i.lustruje oCiglednu razliku pri deformisanju simetricne
noseee strukture (zatvorenog tip a) u odnosu na nesimetrucnu noseeu struktu- Kriticni zakon promene optereeenja, koji dovodi do iznetih pojava, je
ru (otvorenog tipa), a sto neminovno dovodi i do razliCitih posledica, 0 kOjima prvi idealni zakon definisan u poglavlju 5., jer bez obzira koliko sporo raste
se govori u sledeeem poglavlju 7. opter-ecenje, momenat trenutnog rastereeenja, prethodno elasticno deformisan8
prese - a narocito njene nosece strukture - dovodi do dinamic1r.ih efekata

~
0 F
_.

r--
- ~j Coil < cot1<c.: otJ
r-X-X
I I
I ,
h I I
~·-----r---l!. L__ ~
SItka 6.08. Otvorena i zatvorena noseea struktura sa Slika 6.10. Stvarni zakoni promene deformacione sile za tri razlicitu
elasticnim linijama. . materijala i razlicite relativne dubine otsecanja

Na slici 6.09. prikazana je oh'orena noseca struktura (pod a.) i otvo- U prak.:si, definisanom prvom merodavnom zakonu su najblizi zakoni
rena noseea struktura sa prednil-pregnutim vijcima (pod b,), clme se ilustruje promene deformacione sile pri tehnoloskim metodama. abrade koje spadaju u
preko elasticnih linija nedovoljno krutu nnseea struktura (pod a.) u odnosu metode razdvajanja materijala (secenje, prosecanje, prohijanje i dr.), i u to u
na noseeu strukturu poveeane krutosti (pod b.). Ovim se zeh is1.aei uUcaj slucajevima obrade onih materijala, cija su svojstva najbliza svojstvima krtih
92 93
materijala u kojih je relativna dubina otsecanja (E ot ): laka i uspesno resava uravnotezavanjem, kao napr. uravlloteienje zamajca do-
davanjem 'masa iii uravnotezavanje pritiskivaca pneumatskim uravnotezivacima
hot
(6.13) Analogno statickoj krutosti, definise se i dinamicka krutost (!C.i) ocl-
s
DaSaID dinamicke sile, cija je amplituda:
gde su; hot - apsolutna dubina otsecanja i
s - debljina materijala, (6.14)

mala vencina Nairne, sto je relativna dubina otsecanja manja, to je stvarni za- i njaj odgovarajuce deformacije:
kon promene deformacione 8i1e buti idealnom, sto jasno proizlazi 1z slike 6.10.,
pa Sll i dinamicki efekti intenzivniji. Yd ' Yd(O) (6.15)

Ovo ukazuje na potrebu da se i masine statickog dejstva moraju pa je:


anali7jrati i proracunati na dinamicka opterecenja, cemu je posveceno nesto (6.16)
vise painje u sledecem poglavlju, a narocHo u drugom delu knjige.
odnosno dinamicka popustljivost (Cd)

YdCO)
6.02. DINAMICKA KRUTOsr (6.17)

Stabilnost, odnosno otpornost maSine prema oscilovanju pri dejstvu


periodicno promenljivog opterecenja predstavlja njenu dinamicku krutost. gde su: 0 - ucestanost odnosno frekvencija izazvane oscilacije;
Fd CO) - amplituda dinamiCke sile, koja je data kao funkcija ucestan-
U zavisnosti od uzrocnika kOji dovode do oscilovanja ma§ine iu osci- osti i
lovanja nekog njenog osnOTIlog noseeeg dela, kakva je napr. noseca struktura, YdCO) - amplituda oscilovanja kao funkcija Ucestanosti.
oscilacije se mogu podeliti u dye vrste, ito:
Iz izraza 6.17 se vidi da je dinamicka krutost promenljiva velicina i
- oscilacije izazvane spoljasnjim uzrocnidma i da je f unkcija ucestanosti.
- samoizazvane oscilacije iii samopobudne oscilacije.
Radi dobijanja ukupne statiiSko-dinamicke slike 0 maSini, i da bi se
Prvu vrstu cine oscilacije izazvane neuravnotezenoscu obrtnih masa, u analizu masine kao sistema, pored krutosti, uvele i rnase, neophodno je izv-
kao napr. neuravnotecenoscu zamajca ili usled dejstva periodicno - oscilator- rsiti funkcionalno povezivanje dinamicke krutosti sa statickom, sto se postize
nog kretanja elemenata maSine, alata in predmeta rada, kao napr. pri kretanju polazeci od uslova da je:
pritiskivaca sa alatom u krivajnih maSina za obradu deformisanjem.
(6.18)
Drugu vrstu oscilacija cine oscilacije izazvane dejstvom periodicno
promenljivih optereeenja u maSina periodicnog dejstva iii od neravnomernosti pri cemu ce izazvana deformacija od dinamicke sile (Y d) biU veca od defor-
opterecenja U IDa§ina kontinuiranog dejstva izazvanih nehomogenoscu materi- madje koju je izazyala statii5ka sila (y), tj.:
jala i yarijacijom uslova obrade u toku radnog ciklusa (vidi poglavlje 2.01.1
YeI > Y (6.19)
Sa koncepcijskog stanovista, samoizazvane oscilacije su od daleko
veceg interesa od oscilacija prve vrste, jer oblikovanjem elemenata masine i Uvodjenjem parametra:
masine u celini, rasporedom masa, izhorom materijala od kog se izradjuju de-
lovi i s1., direktno se utice na stabilnost rna1;ine. fu '" 1:4 (6.20)
Y
Isto taka, i sa eksploatacijskog stanovista, druga vrsta oscilacija ima
veei znacaj ad prvih (problem utemeljenja, odredjivanje rezima rada i sl.). koji predstavlja dinamicki fahor uvecanja, te zamenom vl'ednosti iz jednacina
(6.02) i (6.16) u izraz (6.20) a s obzirom na relaciju (6.18), uspostavlja se veza
Razlog oyome len u tome, sto se problem prve vrste osciiacija veoma izmedju staticke i dinamicke krutosti:

94 95


(6.21) funkciji od odnosa frekvencija ('1') i faktora prigusenja (t;:), odakle se Yidi da
dinamicka krutost (Kd) dostize svoju minimalnu vrednost pri fu max za 0/ 1, :0

odnosno za:
. U slueaju kada je pobudna sila izazvana neuravnotezenoscu deloya,
tada zaVlsi od frekvencije. M,edjutim, u slueaju samo.izazvanih oscilacija, ampli- o. w (625)
t~da ~~h:udne sile je neZaVlSna od frekvencije izazvane oscilacije (O), pa se
din~lcb faktor uvecanja, kao sio je poznato iz teorije oscilacija izrazava J"ed-
naCIIlOm: • sto predstavlja slucaj rezonance, a to znaci kada je faktar uvecanja:

fu '" 1
(6.22) f ll (6.26)
[(1- '1")' + (2· 'I' dl'" " -
2,(

gde 8U: - C - faktor prigusenja:


Iz jedna6ine (6.26) se vidi:
c· -! (6.23)
w za C '" 0, odnosno slucaj neprigusenih oscilacija rezonantna frek-
vencija je jednaka frekvenciji koja odgovara maksimalnoj amplitudi
lJ' - parametar koji izraZava odnos frekvencija:
oscilovanja, a koja je beskonacna;
7 = -"- (624)
W za C > 0, tj. za slucajeve da postoji prigusi"vanje, sto odgovara reaI-
- S - koeficijent gusenja i nosH, maksimalna vrednost faktora uvecanja (f umax ) opada sa po-
- Ul - frekvencija sopstvenih oscilacija rastom priguSivanja, a time opada i maksimum. amplitude oscilo-
vanja i

fu - sa povecanjem sopstvene frekvencije (W), smanjuje so parametar lJ' i


4
faktor ftl tezl jeciinici, sto znaci da se dinamicka krut.ost priblizava
staHckoj, odnosno dinamicka krutost postaje velika.

U vezi sa ovim, a kako je poznato da je sopstvena frekvencija sraz-


J merna (K' lU-I)°'~ to sopstvena frekvencija raste sa povecanjem staticke kruto-
sti (K) i sa smanjenjem mase (m), sto znaci da realizacijom lakih konstrukcija
velike siatiee kruiosti se povecava i njihova dinamicka krutost.

AnaJiticko rasmairanje staticke i dinamiCke krutosti nose6ih elome-


nata masina za obradu materijala deformisanjem omogucuje samo kval1i.ati-vno
ocenjivanje uticajnih faktora, pa, s tim u vezi, i resavanje problema krutosti
noseceg sistema preko njegovih koncepcijskih resenja.

Medjutim, do pouzdanih kvantitativrrlh mera utlcajnih faktora se


moze doCi iskljucivo eksperimentalnim putem, a cilj ovih ispitivanja je da se
dodje do:
ampli tud no-frek'vcntnih zavistiosti;
- fazno-fl'ekventnih zavisnosti i
- konacno amplitudno-faznih zavisnosti, koje se dohijaju povezivanjetn
prvih dveju.
Slika 6..11. Dijagram promene dinamickog faktora (fu) u zavisno-
sti ad odnosa frekvencija (q,) i faK:tora prigusenja (e). Ustvari, krajnji cilj dobijanja oblika oscilovanja i utvrdjivanja di-
namicke stabilnosti noseceg elernenta masine ,le, sa ,ledne strane, iznalazenje
Na slid 6.11. data je z~visnost promene dinamickog faktora (fu) u optimalnih konfiguracija. sa aspekta oblika, dimenzija"i masa, a sa druge stra-
ne, u realizovanih masina idenufikovanja kriticnih reiima abrade.
96
97
Primera radi, noseca struktura presa otvorenog tipa, prikazana na y
slid 6.02., izlozena je kratkotrajnim periodicnim opterecenjima znaeajnih in-
tenziteta. Uvodjenje energije na oyaj naein u ascilatorni sistem - naseeu A ... :l-
strukturu kao elastodeformahilna tela - u kratkim vremenskim intervalima ,e
(fob) u odnosu na period slobodnog oscilovanja (tphl doyodi do odgovarajuceg
m I
njenog ponaSanj~. I
Na osnoyl rezultata lstl aiivanja, koji ukazuju da je osnovni harmonik
I I
oscilovanja realne noseee strukture dominantan, dinamicko ponal3anje nosece
strukture se maZe rasmatrati preko oscilatornog modela sa jednlm stepenom B
slobode kretanja, prikazanog na slici 6.12, pri cemu je za kOl'ektno sprovodj-
jenje teorijsko-eksperimentalnog ispitivanja neophodno identifikovati:

a b.
Slika 6.13. Modeli nosece struktul'e presa otvofeDog !ipa.

7117
~~
Stika 6.12. Oscilatorni model sa jednim
stepenom slob ode kretanja

odgovarajuci meritoran zakon promene deformacione sile (stvaran


iIi ideahu); .

uticajne faktore procesa abrade (napr.: s - debljinu materijala, tot-


- relativnu dubinu otsecanja, Fmax - maksimalnu vrednost staticke
sile ltd,);

- uticajne faktore pogonskog sistema sa izvl'snim delom masine


(napr.: vp - brzina deformisanja, H - hod pritiskivaca, n - broj
radnih ciklusa u jedinici vremena, ltd.) i

- uticajne faktore nosece strukture (napr.: C - faktor prigusenja, ens


- staticku krutost nosece strukture, ttl - sopstvenu ucestanost no-
sece strukture, itd.).

Sa druge strane, prva istrai.ivanja u domenu nosecih struktura maSi-


a statickog dejstva, optereeenih po prvom idealnom zakonu koje definise
j6dnacina (5.01), rezultirala su u konstataciji da ovaj specijalni slucaj static- Slika 6.14. Nomogram za odredjivanje inercijalne
sHe elemenata prese.
kog opterecenja dovodi do oscilovanja prese, pa su postavljena dva rnodela sa
jednom koncetrisanom masom, prikazana na slid 6.13. pod a. i b. Konacni izraz za lzracunavanje inercijalnih sila (Fd elemenata .masine
zbog elasticnog deformisanja nosece strukture, dobijen preko navedenlh mo-
Za prikazane modele, postavijena je inzenjerska metoda proracuna
dela, je:
?.nacajnih inerci.ja}nih sila teskih elemenata prese, koje dejstvuju u pravcu ose
glavnog vratila krivajne prese, cime su mnogi Lmomeni, koji se desavaju u .lm·(ft·IIl . Fn (6.21)
eksploataciji ovih masina, dobHi verodostojnija i egzaktnija tumacenja. f)' (I) • 2' 11)

98 99

!
[aktor priguSivanja od materijala se krece u vrednostima od Cp '" 10-' + 10- 3 .

gde su: fl (628)


], Prigu§ivanje trenjem. Na mestima gde se javlja klizanje iIi kotrljanje,
a narocito izrazeno na mestima CVfstOg- spoja, trenje dejstvuje prigusujuee, jer
m, (6.29) na .kontaktmm povrsinama elemenata u spoju vladaju sile trenja, i to u cvr-
fm'"
m stirn spojevima znacajnih intenziteta, pa bez obzira na zanemarljivo relativno
pomeranje elementa u slueaju cvrstog spoja, deo energije oscilovanja se tl'osi
na rad sila trenja. Ilustracije radt, faktor prigusenja se u ovom slueaju krece
f, 0 (630)
], od (p 0 10-' + 5· 10-.'
Fn - nominalna sila prese: Iz ovog proizlazi vazan zakljucak da prigusenje raste sa povecanjem
masa odgovarajuceg elementa;
ffii - broja elemenata u sklopu.
m - masa nosece strukture i svih elemenata ffiaiiine iznad stuba
nose6e strukture i PriguSivanje masotn. Princip prigusivanja dodatnom masom (m~) zas-
- moment inercije poprecnih preseka odgovarajuCih elemena- niva se na stvaranju dodatnog kompenzacijskog oscilatornog sistema. Prl tome
ta nose6e ;:;trukture. se, u principu, razlikuju trl natina vezivanja dodaine mase (m!!) za osnovnu
oscilujucu masu (mt), sto je prikazano na slid 6.15, ito:
Na slici 6.14. dat je nomogram iz koga se lako ocitavaju vrednosti in-
ercijalnih sila 7.a razlicite konfiguracije nosece stl'ukture i masine. -'-'"

Kako pHanje staticke i dinamicke kl'utosti masina za obl'adu materi- C,


jala deformisanjem i pitanje njihove stabilnosti primarno zavisi od staticko-di- ffi, m, ffi,
namickih karakteristika njihovih noseCih struktura, to se avo pHanje detaljnije
obradjuje 11 drugom delu knjige.
ffi2 ffi2 ffi2
6.02.01. Prigusivanje

Sa problemom dinamicke krutosti i oscilovanjem noseceg sistema tos- a. b. c.


no je po,'ezano i pitanje prigusivanja Ostvarenje prigusenja moze se postiei na
razlicite naCine, ito: Slika 6.15. Modeli osnoynih tipova priguSivaca

- izborom materijala nose6eg elernenta: prigusivac sa elastic nom vezom izmedju masa fil i m2, prikazanog
- ostvarenjem trenja nq. spojevima noseCih elemenata; na slici 6.15. pod a, kojt pl'edstavlja nepriguseni dinami6ki prigusivac;
dodavanjem masa;
posebnim uredjajima - priguSivaCima, amortizerima oscilacija i - prigusivac sa prigusnom vezom izmedju masa m! i m!!, prikazan na
izborom nacina postavljanja filaSine. slid 6.15. pod b., poznat kao Lencesterov prigusivac i

PrigUSivanje u materijalu je osnovni vid prigusivanja. a intenzitet prigusiv8c sa elasticnom i ptigusnoIIl ve7.OIIl izmedju masa III, i III!!,
prigusivanja zavisi od Vl'ste materijala. Tako je, vredno i8ta6i s obzirom da je prikazan na slid 6.15. pod c., koji se naziva prigusni dinamicki
u II1aSina za obradu deformisanjem pitanje krutosti nosece strukture od prvo- prigusivac.
razrednog znacaja sa aspekta pOl1aSanja cele masine kao oScllatornog sistema -
PriguMV8Ci. Pojava nepozeljnog oscilovanja maiiina za obradu defor-
da Hveno gvozdje ima vecu sposobnost prigusivanja od celika
misa,njem, odnosno pojava njihove dinami6ke nestabilnosti, moze se ublaziti iii
sasvim otkloniti primenorn prigusivaca, ito:
\{edjutim, t!·eba imati u vidu, da zavar-ena noseea struktura moze
imati vecu sposobnost prigusivanja od livene, jer zavareni spojevi povecavaju - apsolutnih prigusivaea, koji su veoma jednostavnt jer predstavljaju
intezivnost prigu§ivanja, s1.o je ad znacaja pri koncipiranju resenja nosece podmetace od: drvet.a, gume, razruh plasticnih materijala i s1. i
strukture.
relativnih prigusivaca, kOji se postavljaju izmedju dva elementa koji
Iako prigusivanje u mater'ijalu predstavlja osnoyni 'vid prigusivanja,
znatnije osciluju, a koji se zasnivaju: iii na principu trenja, iIi na
njegovo dejstvo je U odnosu na druge vidove relativno malo. Ilustracije raJi,
101
100
principu potiskivanja tecnosti kroz kalibrisane otvore i proeepe. podmazivanja i
kinematickih odnosa u kinematickim sistemima,
Oslond i temelji. Problem postavljanja rnaSine na podlogu je dvojak. i
to: s jedne strane neophodno je spreciti prenosenje vibracija Sa masine na sto sve doyodi do toga da su funkcije vramena:
okolinu i druge maSine u proizvodnim halama, a sa druge zastititi masinu od
geometrijska i kinematicka .silka mMine;
vibracija okoline, <?dnosno okruzenja. Medjutim, od znacaja je, naroCito za maS-
- naponsko stanje ruaSine i
ine statickog dejstva - prese, da se ukrucenjem veze masine sa podlogom po-
energetski bilans radnog ciklusa.
vecavaju sopstvene frekvencije, a da se elasticnom vezom sman)uju.Problem
utemeljenja masina dinamickog dejstYa - ceki6a predstavlja zasebno i specific- Prema tome, za resavanje o'Vog veoma kompleksnog problema, narocHo
no pitanje. u masina visoke taenosH, neophodno je za omedjeno temperatursko podrucje,
u kame ce se naCi mnSina u toku njene eksploatacije, analizom izvora, odnosno
panora topIote i nacina njenog prenosenja (kondukcija. konvekcija, zracenje)
odrediti ekstremna temperaturska polja meritornih elemenata mMine, pa kan-
6.03. TEMPERATURSKE DEFORMACIJE cepcijskim i konstrukcijskim resenjima abezbediti normalno funkcionisanje
masine kao aktiynog Cinioca' u procesu obrade materijala.
Slo:[,enost problema stanja i promene stanja ma§ine za obradu defor-
misanjem - kao slozenog, veoma kompleksnog fizickog objekta - izlozenog pro-
menljivim termickim opterel~enjima se moze sagledati ako se imaju u vidu, s 6.04. HABANJE
jedene strane, dva osnovna fizicka zakona, ito:
Problem habanja se javlja na mestima gde se elementi masine nalaze
da se sva materijalna tela promenom topiote - adnosno promenom u dodiru i medjusobnom kretanju odredjenom brzinom, a to Stl:
temperature kao kvantitativnog pokazatelja primljene iIi odate to-
plate - Sire iii skupljaju i - lezista (klizna i kotrljajuca);
- prenosnici snage i kretanja (zup6aruci, spojnice, kocnice itd.) i
da velicina dimenzionalnih promena tela u funkciji promene tem- - klizne staze - vodjice lzvrsnog dela ma§ine.
perature zavisi ad nste maferijala ad koga je tela izrad,Jeno,
Proees habanja je posledica trenja na kontaktnim povrsinama kliznih
a sa druge: (kotrljajuCih) elemenata, i direktno zavisi od:

da je meSina sloien fizitki objekot sastavljen od citavog niza kon- - intenziteta sile trenja, koje su funkcija spoljasnjih opteree'enja;
figuracijski i dimenzionalno l'adicitih elemennta, izradjenih od naj- - vrste materijala khznih elemenata;
razlicitijih vrsta materijaIa i - svojstava sredstava za podmazivanje;
- duzine puta;
da se toplotni uslovi u eksploataciji, veorna {:esto, ostra menjaju, a - hrapavosti kliznih povrsina i
narocHo pri obradama materijala u vrUcetn stanju. - Cistocc medjuprostora kliznih povrsina.

Kako su termicka opterecenja funkclje vremena, Ii posledlce promena U ffia§ina za obradu deformisanjem spoljaSnja opterecenja su u peri-
termickih opterecenja dovode do poremecaja: odu abrade znacajna, a u cekica jos i dinamickog dejstva, sto dovodi do pel'io-
dicnog karaktera promena sila lrenja visokih amplituda. sa negativnim posle-
dimenzija elemenata: dicama na uslove klizanja, pa time i izraienog habanja u tim periodima vreme-
njihovog oblika zbog neravnomernosti temperaturskog polja u njima; na.
naponskog stanja u elementu;
- mehanickih svojs1ava materijala i Posledica habanja 8U: promene zazora i procepa izmedju kliznih
- svojstava sredstava za podmazivanje, parova, sa svitn negativnim efektima koje oyakve promene izazivaju, a 0 kojima
se govori u poglavlju 7.
to dolazi i do poreme(~aja:

zazora i procepa 11 leiistima i na kliznim stazama; 6.05. BUKA


naponskog stanja u skloj)ovima i masi.ni 11 celini;
otpornosti na habanje; MaSine za" obradu deformisanjem se mogu rasvrstati u tri kategorije

102 103
masilla sa aspekta buke, ito: Isto tako, i pouzdanost se moze izraziU, Da osnoyu njene definicije, sa:

_ bezsumne (napr. hidraulicke prese); Po " BL


Np
J'l.tNp(At) " Po (At)
(6.34)
_ 8umne (napr. mehanicke krivajne prese) i
- buene (ceki6i).
gde Sli: Ni - broj ispravnih elemenata U Vl'emeDli i
Buka negativllo utice na coveka i njegovo zdravstveno stanje, pa je Np - broj posmatarnih elemenata,
neophodno spreciti njen stetan uticaj.
pa se problem pouzdanosti svodi Da utvrdjivanje zakon njene promene, a to Sll
Sve mefe koje se preduzimaju u cilju eliminisanja huke mogu se abieno funkcije verovatnoce.
svrstati u dye grupe, ito:

- ativne i
- pasivne.

Aktivne mere su mere u srnislu rekonstrukcije onih koncepcijskih i


konstrukcijskih resenja sklopova masina koji Sll izvori buke.
I ]I
Pasivne mere su primena izolacionih tehnika, bilo ma§ine ili pogona
sa udaljavanjem opsluzioca iz lzo1ovane zone.

6.06. POUZDANOsr Slika 6.16. Ideal1zirani 'lakon promene br'lina


pojava neispravnosti u radu masine.
Pod pojmom pouzdanost, u najsirem smislu te reci, podl'Bzurneva se
sposobnost nekog fizickog objekta da ostvaruje svoju funkciju U omedjenim . Ilus~racije radi, na slici 6.16., dat je ideali'lirani 'lakon promene brzi-
n.n .poJava nel.spr~vnosti u radu masine u toku njene eksploatacije, iz koje se
uslovima 1 odredjenom vremenu. vldl da postOJ0 tTl perioda. ito:
Prema tome, problem pouzdanosti masina za obradu deformisanjem je
opsti problem masinskih sistema i syodi se na verovatnocu kvara elemenata I period to je period rane neispravnosti, koja je prou'lrokovana
masine, i s tim u ve'lL verovatnocu poremecaja u izvrsenju njenih funkcija. Pri konstrukcijsko proizyodnim greskama i predstav!ja ust-
nvom se uvodi i pojam efikasnost ma."iiue, pod kojim se podrazumeva verovat- vart period razrade.
noea ispravnog njenog funkcionisanja u odredjenom vremenu, pod odredjenim
uslovima i uz odl'edjenu cenu kostanja. II period - period normalizovanja rada masine. Javljaju se sarno
slucajni kvarovi. To je period normalne upotrebe maSine.
Taka, ako se matematicki veroyatno6a izrazi sa:
III period - per~od slabljenja, istl'osenja i zamora matel'ijala, i s tim u
(6.31) vezl porast pojav~ neispravnosti elemenata masine.

i cena kostanja sa:


(6.32)

gde su: tl - vreme pocetka rada i


At - unapred odl'edjeni vremenski interval posmatranjrA,

tada je efikasnost rnasine:


Vo Ve(t,.At}
EM'" - - (633)
Ck ek(t" At}

104 105
7. REZIMI RADA

Analizom principa rada kinematickog dela pogonskog sistema masina


pel'iodicnog dejstva i njihove podele na masine sa garantovanim i negarantova-
nim hodom izvrsnog dela (vidi poglavlje 2.04.). mogu se definisati njihovi 1'ezi-
mi rada.

7.01. MASINE SA GARANTOV ANIM RaDOM

U masina sa garantovarum hodom (H) deklarisani nominalni broj


radnih ciklusa (npn) predstavlja najveCi mogu6i broj ciklusa koji moze masina
da ostv81'i u jedinici vremena, tj. kada izmedju radnih ciklusa (to) nema zasto-
ja kako je prikazano ua slid 7.01. Medjutim, V80ma cesto, posle svakog izvl'se-
nog radnog ciklusa iZYl'sni deo masine se zaustavlja u svom pocetnom polozaju
za odredjeni interval vremena (tz), da hi opsluzioc muSine izvadio gatov komad
iz radnog prostora i ubacio novi pripremak. U ovom slucaju se u posmatranoj
jedinici vremena ostvari stvarni broj radnih ciklusa (nps).

[_ntc __J_~1 te t2" [;

[_~Cul __ t,1 __to_11<:_


t

Slika 7.01: Graficki prikaz vremena rada masine sa zastojem


i bez zastoja izmedju radnih ciklusa.

Uvodjenjem parametra:

(7 oil

107


koji pl'edstavlja odnos stvarno Dstvareng i nominalnog broja radnih ciklusa u
jedinici vremena, mogu se - u zavisnosti od njegovih vrednosti - definisati dva dobija:
rezima rada ovih masina, ito:
(7.08)
- rafalni refim rada, kada je fn'" 1. odnosna ups" npn i tz " 0 (vidi
sliku 7.01.), pa je:
m
tc (7.02)
npn

gde je: t~ - ciklusno vreme u masina sa garantovanim hodom izvl'-


snog deia maSine.

- pojedinacni refim rada, kada je: 0 < fn < 1, odnoslla kada su: 0 <
< ups < npn i tz > .0, pa je vreme jednog stvarnog radnog ciklusa:

(7.03)

odnosna sr~dnja vrednost stvarnog radnog ciklusa:


m 1
tcs '" > t~ (7.04)
Ups

gde je: tzi vreme zastoja izmedju dva radna ciklusa varijabilna
velicina, pa je i ¥feme jednog stvarnog l'adnog ciklusa
(t~tl posmatrano pojedinacno yarijabilD~a veliCina.
Slika 7.02. Radni dijagram mehanicke krivajne pl'8se.

7.01.01. Radni dijagram odnosno, S ohzil'om na jednacinu (4.06) i uvodjenjem relacije:

Za izhor masine i definisanje rezima rada pri obradi odredjenog 1'(1jJ) '" sinifl + 0,5' f n · sin2rp (7.09)
predmeta rada (odredjenog oblika i dimenzija i odredjenog materijala od koga
se izradjuje) odredjenom tehnoloskom metodom (sabijanje, savijanje, prohijanje dobija se:
i s1.). neophodno je po:mavati podrucje dozvoljenih opterecenja masine, sto se
izrazava tzv. njenim radnim dijagramom. <il' R· w. r(~) (7.10)
dt
Radni dijagram za mehanicku krivajnu presu, pl'ikazan na slid 7.02.,
se dobija, zanemarivanjem otpora kretanju pogonskog sistema, iz uslova da je pa jednaCina (7.08) doblja ohIck
elementarni rad (clWF ) aktivne sile (F) na beskonacno malom putu (dy) jed-'
nak radu (dW T ) tangencijalne sHe (T) na putu (ds): F" ~!!-- (7.11)
R· r(~)
dW F " F· dy " T· cis " dWT (7.05)
Grafickom interpretacijom ovog izraza (7.11) dobija se radni dijagram
Kako sU: pl'ese kada se stavi da je:

cis " R . d~ " R . W· dt (7.06) (7.12)

M" T' R (7.07) gde je: Mn - nominalni obl'tni moment po kome je dimenzionisano glavnu vru-
Hlo na torziji,
to zamenom vroonosti iz izraza (7.06) i (7.07) u izraz (7.05) i sredjivanja, 5e
pa je:
108
109
F doz = (7.13) Treba troat] na umu da je oyaj ugao 7..8 prese sa promenljiyim hadom
R' r(~) pritiskivaca oJredjen za najveci poluprecnik krivaje (Rma:xJ, adnosno najveci
hod pritiskivaca (Hmcu.J
gde je: Fdoz - dozvoljena sila na pritiskivacu prese, tj. opterecenje pri kome
ne dalazi do prekoracenja nominalnog obrtnog momenta (M n ),
F
i kada se povuce praya Fn '" const., eime je dobijena graniena linija ENM na '"
'"
slid 7.02., jer sigurnosni ul'edjaj od preoptel'ecenja obezbedjuje Fn '" canst. F-Fn\\\
Mnl" const
Posmatranjem dobijenog radnog dijagrama moze se konstatovati da su ___ ---- Mf12 .. cons!
elementi prese zasticeni od event.ualnog preoptere(;enja sarno u slueaju kada ..- MflJ" cons!
5e strogo vodi l'aeuna da se radne operadje (prosecanje, probijanje, izvlacenje
i dr.) vrse u domenll 0 < 'P !: !Pn, kao sto je prikazano na slid 7.03., ucrtavanj-
em dijagrama opterecenja ad procesa obrade.

Slika 7.04. Radni dijagl'am prese u funkciji


velicine obrtnog momenta

Mecljutim, logi6kim rasmatranjem faktora koji dovode do pojave pre-


aptere(:enja pI'ese, maze se oeekivati pojava povisenih optere(;enja i u domenu
!.()n < !p s: 90~ kao i u domenu 0 < <P < !.()n, jer iz hilo kOJih raz10ga moze se
desHi da radni proees pocne daleko pre no sto krivaja dostigne ugao 1.{)1l, od-
nosna pri I.{)p ) !.()n i da se dostizanje makslmalne Bile radnog procesa CF p ma...,,;:)
obavi u domenu izmedju !Pn ;. 90°. U tom slueaju, vidi sliku 7.05., pogonski
mehanizam prose bice opterecen momentom (Md koji je veCi od prol'acunskog
nominalnog (MIl), i to i pri manjoj maksimalnoj sih radnog procesa (F p max)
od nominalne :;,i1e prese (Fn)
Slika 7.03. Radni dijagram prese i dijagram
opterecenja od procesa obrade.
F
Mn
Velicina ugla !Pn direktno zavisi (ako se prctpostavi da je R "'" const.)
- R'r(r)
od veli6ine obl'tnog momenta, tj. od dimenzija, bo]je l"eceno od moei pogonskog
mehanizma. Sto je dozvoljeni maksimalni obI'mi moment veci, veei je i I.{)n, i
obrnllto, sio je maksimalni dozvoljE:ni obrtni moment manji - I{ln je manjt sto
se najbolje vidi iz slike 7.04.

Iz slike 7.04. se vidi da je: M1l.1 > Mn2 > MIl3 , pa je i ifln! > !.()hl > !Pn3.

Velieina llgla!.pn zavisi od proizvodjaca i namene prese. Tako je napr.:


0
- u presa za prosecanje i probijanje !pn '" 10 + 35°;
- u kovackih presa I.{)n '" 10°;
- u presa za istiskivanje !fln- "" 45°0 i
- u presa za duboko izvlacenje !.pn '" 75 Slika 7.05. Nedozvoljeni slucaj opterel~enja.
110
111
Naravuo, taj mom.ent je tim yeei, sto je ugaa dostizanja maksimalnog
rtnog momenta (Mu) i u s!ucajevima kada ne dalazi do prekoracenja nominal-
optere6enja radnog pl'ocesa (lflp) blizi 90° i sto je sila Fpmax po svojoj velicini ne sile (F nl
bliza nominalnoj sili (Pn). Najzad, on dastiie Syoju maksimalnu vrednost pri:
Fpmax '" Fn i lfJp '" 90~

Kako je R '" const. za odredjenu presH, a r(l{J) '" r(!p. fs), to se ua 08-
uovu jednacine:

M ' r(~) . R .F (7.14)

moze napisati:
M, r(!fJp)' Fpmax
(7.15 )
Mn r(~n)' Pn

odnosno:
r(ipp)' Fpmax
(7.16)
r(lj)n) , Fn

gde su: obrtni moment kame je izloien pogonski mehanizam prese


0
aka S8 radni proces vrsi u domeDu !fln . : <pp 590 ;
r(~p) vrednost funkcije za lj)n < !.fJp s: 90°:
r(!fln) vrednost funkcije za I{J n i
Fpmax - maksimalna sila procesa abrade koja dejstyuje ua izvl'sai cleo I I
prase u domenu !j)n < (jlp s: 90~ Il cija se velicina na.la7.i u i·· ,u '0 0 60 '0 'f" 9
ntervalu Fdaz < Fprnax s: Fn (vidi sliku 7.05/). fnlD" 1'030"

Pomocu izraza (7.16) maze se lako izraCllDati velicina prekomernog Slika 7.06. Dijagram zavisnosti stepena preopterecenja
optere6enja pogonskag mehanizrna od dejstva obrtnog momenta ialw nije 110310 od ugla krivaje krivajnog mehanizma
do prekoracenja nominalne sile na pritiskivacu prese.
kriticno za prese u kojih se vrednosti ugla 1.pn krecu aka 1O~ a to su uglavnom
k~vacke prese i prese za prosecanje-probijanje.
Stepen preoptel'ecenja (f p ), 11 ovom slueaju, ua asnovi jednacine
(7.16) hio hi,
r(q'Jp)· Fprnax 7.0t02. Rezimi iskoriS6enja snage
(7.17)
rCI{Jn)· Fn
Linearizacijom zakona promene snage pogonskog sistema maSine, da-
tog oa slici 4.05., 1'adi uproscenja teorijskih rasmat1'anja dobija se idealizirani
Za F pIllax " P n, stepen preopteff~cenja dabija maksirr:alnu vrednost:' zakon promene snage, prikazan na slici 7.07.

Analizom dijagrama na slid 7.07. se dolazi do toga da postoje tri rez-


fp max" (7.1H) ima koriscenja ovih masina u eksploataciji sa aspekta iskoriscenja snage maSi-
ne, ito:
Za vrednost f R '" 0.01 + 0,60 (u ovih presa se vrednost.i izvan ovih Prvi refim, U ovom slueaju je 1'aspol02iva energija maSine veca od
granica za fR ne primenjuju) date sU u dijagramu na slid 7.06., vrednosti potrebne energije za izvrsenje procesa abrade materijala, pa je vreme nado-
maksimalnog stepena pl'eoptel'ecenja (fpmax). knadjivanja energije zamajcu od strane motora (energije koju je zamajac pre-
dao predmetu rada u periodu obrade) manje od vremena praznog hoda, tj.:
Analiza dijagrama na sU.ci 7.06. pokazuje da je u svih presa kriU6no
podrucje rpn < rpp s: 90 0 S obzirom na mogucnost prokoracenja nominalnog ob- tpel < tph (7.19)
112
113
U oVom slueaju mogucnosti masine i potrehe procesa su neuskladje- tpe' > tph (7.21)
ne, tj. masina radi u rezimu nepotpunog energetskog iskoriscenja.

(K~) L
I'
, I r-
Ovaj reZim koriscenja masine je nedozvoljen, i to narocito pri rafal-
nom reZimu racla, jer pri ovom rezimu nastaje sve yeei pad braja obrtaja za-
majca, iz ciklusa u ciklus, sto moze da dovede do nezeljenih posledica - pre-
gorevanja pogonskog motora ili zaglavljivanja alata.
I

Ustvari, U ovom ·slueaju EU potrebe procesa vece od mogucnosti mas-


ine, a to je znak da masina nije ispravno odabrana

7.02. MASlNE SA NEGARANTOVANIM HODOM

U ffiaSina sa negarantovanim hodom napr. hidraulickih presa, stvarni


--- hod je:

(7.22)

Aka se racii upros6enja rasmatranja pretpostavi da je kolicina dove-


dene teenasti radnom cilindru Q '" canst., i pri radnorn i pri povratnom hodu,
i da je precnik klipnjace radnog cilindra, vidi sliku 2.16., jednak nuli, tada je:
Q
vp'" - '" canst. (7.23)
Ac

pa je nominalno ciklusno vreme hidraulicke prese:

t~ '" _~'H (724)


vp

a stvarno - uslovno receno - nominalno ciklusno vreme:


h 2·H h
ten'" - - - '" tc (Hs) < tc (7.25)
t ( ,)
Vp

Stika 7.07. Ideauzirani dijagram promene snage pogonskog sistema mas-ine, cija se vrednost pri rafalnom reiimu rada menja u granicama:

Drug! re:Utn. Ovaj reiim koriMenja masine predstavlja optimalni re1;- o < t~n s: tg (7.26 )
im jer motor nadoknadi odatu energiju zamajca u procesu abrade materijala u
trenutku kada pocinje sledeci radni ciklus: U slucaju zastoja izmedju radnih ciklusa, tj. u slucaju da je tz > 0,
stvarno ciklusno vreme (t~s) je:
(7.20)
(7.27)
U ovom slucaju mogucnosti mas-ine i potrebe procesa obrade su
identicne, sto znaci da se maSina optimalno koristi sa energetske tacke gledis- Kako je generalno broj radnih cikusa (n p ) u funkciji ciklusnog vre-
ta mena:
1
Trec! reti:rn. U ovom slucaju je deklarisana raspoloziva energija masine up " ' - (7.23)
ruanja od enel'gije procesa abrade materijala, pa pogonski motor nije u stanju da tc
nadoknadi zamajcu predatu energiju predmetu rada u periodu obrade, tj,: to se vidi "da U ovih maSiua defiuisani nominalni broj radnih ciklusa, s obzirom
114
115
na jedna6inu (7.24):
1
npn"'h (7.29)
to

nije istovremeno i maksimalno moguci broj radnih ciklusa u jedinici vremena, pa


je u ovih masina:

- rafalni reiim rada pri t z '" 0 i


- pojedinacni reiim rada pri tz > O.

7.02.01. Radni dijagram


8. TACNOST
Na slid 7.08. prikazan je radni dijagram ovih masina, dobijen iz re-
Iadje: PUanje taenosti obrade materijala deformisanjem do skora se, takore-
ci, nije postavljalo, jer su ove tehnologije, uglavnom, bile pripremne, tj. sluzile
Fn'" pn' Ac (7.30 )
su za izradu delovn koji su odlazili na dalju masinsku preradu i zavrsnu
gde je: Pn - nominalni, odnosno maksimalni pritisak u te6nosti. obradu.

r:c~=~ Medjuum. danas je sve vece ucesce elemenata u ma§inskim sistemima


kOji BU zavrsno oblikovani tehnologijama plasti6nog deformisanja materijala.
Samim tim, 1 S obzirorn da se pitanje kvaliteta masinskih elemenata sve ostrije
namece, a sa tim u vezi direktno pitanje tacnosti njihovih dimenzija. to se i
pitanje tacnosti masine, kao najznacajnijeg cinioca u sklopu predmet obrade -
- alat - ma~ina. sve ozbiljnije postavlja

Generalno posmat1'ano, pod pojmom tacnost se podrazumeva veliCina


odstupanja medjusobnog polozaja alata i predmeta rada u fazi abrade, a sto
pri posmatranju same masine se moze definisati kao odstupanje stvarnog za-
kona kretanja izvrsnog dela masine od idealnog.

Slika 7.08. Radni dijagram hidr8uli6ke prese. Uzrocnici netacnosti maSine su mnogobrojni i pitanje njene tacnosti
rada je kompleksno i delikatno pitanje. Analizom porekla uzrocnika netacnosti,
dolazi se do 6et1'1 osnovna izvorista, pa se tako mogu podeliti u ceti1'i v1'ste, i
to:
- koncepcijski;
- konst1'ukcijski;
- pl'oizvodni i
- eksploatacijski uzrocnici.

8.01. KONCEPCIJSKI UZROCNICI

Osnovni poremecajni uz~'ocnid pojave neta6nosti u maSina za obradu


defo1'misanjem sil elasticne deformacije njenih nosecih elemenata, sto znaci da

117
116
je pHanje njihove staticke i dinamieke evrstoce primarno. Medjutim, koncepci- sto znaei da koIiCina deformacionog rada i zakon promene deformacione sile
skim resenjima je moguce uhlaZiti ili eliminisati odstupanja od geometrijske i F '" F{t) odredjuju zakon promene ugaone brzine (8.0n pa su stvarni zakoni
kinematicke tacnosti alata, odnosna izvrsnog deia rnasine u odnosu na predmet kretanja - put, hrzina i ubrzanje - dati izrazima:
ahrade.

Analizom problema netacnosti se dolazi do toga da: hpsoR.[[l-COSWC,J.t]+ f: .[1-cos2.W(t).tJ} ,Co·F(tJ (8.03)

- koncepcijsko resenje moze bitt izvor netacnosti i


- da se koncepcijskim resenjem smanjuje ili eliminise netacnost. fR
vps -_ Rd[W('J-t] [Slnw
. "( t J·t +
dt 2
8.01.01. Koncepcijsko resenje kao uzrocnik netacnosti
2
. d F(t) (B05)
Mehanicke krivajne prese koriste energetski dec pogonskog sistema , Co
dt'
na principu variranja ugaone brzine rotacije zamajca. Pri izvocljenju zakona
kretanja izvrsnog deia masine u poglavlju 4.02.01. tretiran je idealni zakon
kretanja izvrsnog deia masine, a U poglavlju 6.01. elasticno oslonjen krivajni
mehanizam, pri cemu je uzet uticaj elasticnog def ormisanja nose6e strukture sinL)(t)-t sin2·W(t)·t (8.06)
gde su: +
na zakone kretanja izvrsnog deia maSine, ali ne i princip rada energetskog de-
la pogonkog sistema (W '" const.).
(8.07)
Medjutim, ugaona hrzina nije konstanta vee je promenljiva i funkcija
je vrem8na. sto je prikazano na slici B.01., tj.:
t\J'(t) i &\t} - prvi izvodi funkcija (B.06) i (B.07).
W = (uet) (8.01)
Na slikama 8.02. i 8.03. prikazani su ovi zakoni graficki za elasticno
Stvarni zakoni kretanja. Ako se zanemari energija pogonskog motora oslanjanje krivajnog mehanizma i za til : W(t).
u periodu obrade koja se trosi na deformisanje predmeta racla, oclnosno pred-
postavi da svu energiju obezbedjuje zamajac, tada je:
U F
(8.02)
,
- . - Vpe
- - 'ps
FU~· ::. ~h;
", , h
I h
'{i-- -
_U!..-const /
/ " -.- upe .0

ups
hob

Stika 8.02. Stvarni zakon Slika 8.03. Stvarni zakon


promene brzine. promene uhrzanja

Izneti primer ocigledno ilustruje, pored krutosti, uticaj koncepcijskog


Stika 8.01. Krivajni mehanizam sa promenljivim resenja. na pojavu ndacnosti kretanja izvrsnog dela masine, odnosno odstu-
zakonom ugaone brzine panja od idealnih zakona.
118 119
Na slikama 8.04. i 8.05. zazor (z) je prikazan jednostrano kao suma
8.01.02. Koncepcijska resenja kOja smanjuju netacnost svih procepa, radi lakseg rasrnatranja
Vodjenje iZV1'~nog deIa tndine. Na ma§inama za obradu materijala Po nacinu vodjenja-pritiskivaca postoje, takodje, dve grupe ito:
deformisanjem postoji niz koncepcijskih resenja vodjenja njihovog izvrsnog
deIa, sa razlicitim duZinama vodjenja, tj. razlicitim odnosima duzina vodjenja u pritiskivaci u kojih se dUlina vodjenja u toku rada maSine ne
odnosu na ukupnu duZinu izvrsnog deIa, i razllcitim velicinama zazora, tacnije menja, kao sto je prikazano shematski na shei 8.06., odnosno priti-
l'eceno pl'ocepa izmedju kliznih povrs-ina skivaci u kojih je bez obzira na njegoy polozaj duzina vodjenja
uvek konstantna, tj. Iv '" const i
Odstupanja polozaja pritiskivaca od optimalnog zavise, izmedju osta-
log i od koncepcijskog resenja i ad naCina vodjenja, pa se radi korektnosti I
rasmatranja daje podela vodjenja pritiskivaca po ovim pararnetrima. .I
Po koncepcijskom resenju vodjenja pritiskivaca, odnosno po osnovi
poloiaja njegovih vodjica, izvrsni delovi masina mogu se podeliti u dve grupe, i
I ->

to:
r-
- pritiskivaci u kojih se pravac dejstva sile otpora deformisanju ,12 '/2
predmeta rada nalazi izvan ravni vodjenja, kao sto je shernatski ~ 1'---
prikazano na slici 8.04., pod a i b., gde je: e - rastojanje pravca
dejstva sile pritiska od ravni vodjenja i Slika 8.06. Pritiskivac sa konstantnom
duzinom vodjenja

- pritiskivaci u kojih sa duzina vodjenja u periodu obrade predmeta


rada menja u nekom intervalu veliCina od Ivi '" l-v + Ivmin , kao sto
je prikazano shematski na slici 8.07. pod a. za maSine sa nepro-
menljivirn hodom i pod h. za filaSine sa promenljivim hodoIn.

x
r-=-t--
a ~
Slika 8.04. Ekseentricno vodjen pritiskivac.
,~ -
>
"Ex =---'
"
E ~

pritiskivaci u kOjih se pravac dejstva sile nalazi u ravru vodjenja,


..':
1 r
I
i
~

kako je shematski prikazano na slici 8.05. pod a i h .. gde je kao


sto se vidi, e = O.
[~.::r--
a. h.
Slika 8.07. Pritiskivac sa promenljivolll
duzinom vodjenja.
j 1z slike 8.07. se vidi da u slu{~aju (Iva = Iv b) razlika postaji sarno u
t minimalnoj velicini vodjenja (lvlnin), koja za slucaj:

- H "- canst.. iznosi:


a ~ (8.08)
lvmin = Iv - H
Slika 8.05. Centricno vodjen pritiskivac.
121
120
a za:
duzinom vodjica na pritiskiYacu, kako je prikazano na slid 8.06., ugao Il dat je
- H 'I-COIlS., postoji onoliko vrednosti (lvmink koliko ima stupnjeva
izrazom:
promene hoda pritiskivaca Cod i '" 1 + n, gde je: n - broj stupnjeva
promene hocla pritiskivaca), i sve se one kreeu izmedju ekstremnih
vrednosti: (8.15)

(lvrninh '" lvrninmax :::: Iv - Hmin (8.09) odnosno:


Z
(Ivmin)n'" Ivminmin '" Iv - Hmax (8.10) IX=arctg (8.16)
Iv
U opstem slucaju, prema slid 8.08" moguei ugao zakosenja pritiski-
vaca U odnosu na osU koja predstavlja pravac kretanja izvrsnog deia maSine, 5to se dobija iz jednacina (8.13) i (8.14) za h • O.
dat je izrazom:
Usvajanjem parametra:

fl '" h (8.17)
h
izraz (8.13) dobija oblik
>
(8.18)

ill:
(8.19)

Aka se jos uvede pojam minimalnog ugla, odnosno nultog ugla (IX o),
Slika 8.08. Zakosenje pritiskivaca u vodjicama. koji se dobija pri h '" 0, tJ:
tgll '" ~_-;z:;-_-o. (8.11)
Iv - (h - x) tgIXo :::~ (8.20)
Iv
gde je: tada se izraz (8.19) moze napisati u obliku:
x '" 0,5 . b . sinIX (8.12)
(8.21)
veli6ina ciji je uticaj na vrednost ugla (IX) zanemarljivo mali, pa se izra'l (8,11)
moze napisati u obliku:
z Iz izlozenog se dobija:
tg~' ---- (8.13)
Iv - h 1. U pritiskivaca sa konstantnom duzinom vodjenja (~di sliku 8.06.)
odnosno: ugao zakosenja IX je konstantan i ne zavisi od polozaja pritiskivaca,
z vee sarno od ve!icine 'lazore (z) i duzine vodjenja (Iv).
(';(::: arc tg (8.14)
Iv - h
2. U pritiskivaca sa promenljivom duzinom vodjenja, u zavisnosti od
gde su: njegovog polozaja, maze se konstatovati:
z - zazor izmedju kliznih povrsina;
h - predjeni put pritiskivaca i
- za h = 0, ugao zakosenja izvrsnog dela je najmanje moguci. od-
Iv - maksimalna dUZina vodjenja pritiskivaca
nosno 0: = (';(0 '" IX min;
U slucaju koncefJcijskog resenja u koga je vodjenje ostvareno celom - za h '" H. taj ugao je najveei tj. IX ::: IXmax i
122
123
U tablici T-8.01. date su vrednosti za parametar fr. odnosno procen-
_ najzad, kada h --) 0, ft --) 00, pa tgIY. --) tg eta, odnosno IY. --) !X o '"
tualna promena ugla IXmax U odnosu na ugao !X O za vrednosti parametra fl '" 2
"; !Xmin· do fl • 10.
Uvadjenjem parametra:
Na kraju, iz vrednosti pl'ocentualne razlike izmedju ugloya Ci.o i !Xmax.
II (8.22) za razllcite vrednosti fL se Yidi da neOla smisla poveeavati ugao Ci iznad vred-
fc·-- nosti Ci :: 10 0 , je-.r znatnim poyecanjem d uZina yodjenja yrlo malo se dobija u
fl - 1
promeni ugla zakosenja izvrsnog deia ma..~ine ct, dok se konstrukcija pritiski-
izraz (8.21) doblja oblik vaca sllvise komplikuje.
(8.23)
tgIX '" fr . tgCi.o Za iznalazenje ukupnog maksimalnog zakosenja maSine. moraju se
posebno tretirati pojedina koncepcijska resenja vodjenja pritiskiYaca, sto ce
grafickom interpretacijom izraza (8.22) dabija se grafik prikazan na slici 8.09. biti dato u treeem delu knjige.
11
Uticaj tipa nosece strukture. Na sid 8.10. su prikazana dye noseee
strukture sa alatima u nedeformisanom i elasticno deformisanom stanju, i to
6 - pod a - noseea struktura otvorenog tipa i pod b. - zatvorenog tipa.
5 -
Shematski prikaz medjusobnog polo.zaja radnih delova ala,ta u jednoj
i drugoj noseeoj strukturi doyoljno ilustruju da se koncepcijskim resenjem
3
\ noseee strukture (otvorenog iii zatvoren<?2 tipa) direktno utice na tacn4st.

2
\
,
1 1- . 1 1
o I 2 3 4 5 6 7 8 fl
Stika 8.09. Graficki prikaz zavisnosU parametra fr od parametra ft.

Analizom zakona promene parametra ff u funkciji ft, kO.nsta.tuj.: se


ri orastu arametra fI vrednosti parametra ff se asimptotskt p:lbh~ava
~al'p .. p d sn~ kada fl --) 00, tada fr --) 1. Odavde proizlazi cia u slueajevlma,
r~~:l~~' ~u~tna vodjenja (Iy) znatno ve6a od hocia i~vrsnog. del~> (II). p~o~~n~
ugla (Ix) je za vreme kretanja pritiskiY8Ca neznatna. nalme prl Iv H Je 0

"" canst.
-
Tabliea T 801 P roce ntu a Ina promena ugla 11
fc IX max > et o za: a. h.
II
Slika 8.10. Shematski prikaz noseeih struktura:
100.00 % a - otvorene i b - zatvorene.
2 2
3 3/2 50,00 %
4 413 33,33 % Eliminisanje uticaja elasti6nog deformisanja nosaee strukture. Noseca
5 5/4 25,00 % struktura otvorenog Upa moze se syesti na konzolu iIi otvoreni okvir, kako je
6 6/5 20,00 % vee izneto u poglavlju 6.
7 7/6 16,67 %
8 817 14,28 % Ako se pri proracunu elasticnih deformacija ovako uproscene nosece
9 9/8 12,50 % struktme zanemare def ormacije radnog stoIa i njenog gornjeg deia kao male
10 10/9 11,11 % velicine drugog reda u odnosu na deformacije stuba, tada se dobijaju isti

125
124
rezultati, hila da se noseea struktura tretira kao konzola. hila kao otvoreni Aka se uyeda parametar:
okvir.
It"'la+ls+h (8.26)
Ovo upros6enje i svodjenje nosece strukture na ko~zolu, od~o~no ot-
voreni ok-vir maze se sprovesti, tim pre, sto se svi d?Sa~aSnJl rezulta~l lzmere- i posta se rudi 0 malim uglovima, to se maze napisati:
nih de"rormacija realnih nose6ih struktura pod statlckim opte~ece~jlma i re-
zultati dobijeni inzenjerskim metodama proracuna neznatno razhkuJlL sinl'.( '" C(
(8.27)

(8.28)
tada izraz (8.24) dobija oblik:
/
AXe'" It· et: - u
(8.29)
Aka se uvede parametar:
B
I . It
fl • -j-

t?j"
(830)

i aka ,se u izraz (8.29) UVTste vrednost i ugaa (ct) i ugib (u) konzole, tada se
dohija:
A F· j'
2·E·1 (8.31)
~_)(eo


gde su: F - sila koja izaziva elasticnu deformaciju konzole (nosece strukture);
I - duZina konzole;
Stika 8.11. Shematski prikaz elasticnog deformjiSanja otvorene I - moment inercije poprecnog preseka stuha nosece strukture i
nosece strukture svedene na konzo u. E - modul elasticnosti materijala ad kogaje izradjena noseea struktura

Na slici 8.11. prikazana je konzol& u dva polozaja. i to opterecenom i Analizom izraza (8.31) dalazi se do sledeeih zakljucaka:
neopterecenom stanju, i naznacena osa koja predstavlja osu pritiskivaca i dvela
alata vezanog za njega. Tacka A na osi predstavlja krajnju ta6ku alata, a tacka 1. Na veliCinu i smer pomeranja krajnje taiSke alata (tatka A) nikak-
B izlaz pritiskivaca iz vodjica vog uticaja nemaju: intenzitet optere6enja, dimenzije nosece struk-
ture, kao ill vrsta materijala ad koga je izradjena noseca strutura.
1z shke 811. sledl, da Je pomeranJe kraJllje tacke A alata (Axe) na
prltiskivacu, usled elastlcnih deformaclJa nosece struktUle pri nekom spolja- 2. VeliCina i smer pomeranja krajnje tacke alata (tacka A) koji je ve-
snjem opterecenju: zan za pritiskivac, iskljuCivo zavisi od vrednosti parametra ft', koji
predstavlja odnos duzine siobodnog dela pritiskivaca sa alatom i
AXe'" (In + Is + h), sinet - u - Ax' (8.24) dUZine stuba nosece strukture. Pri tome se razlikUjU tri slucaja.
to:
gde SU: la - visina deia alata vezanog za pritiskivac:
Is - slobodna dufina pritiskivaca (izvan vodjica pri h '" 0); - AXe'" 0 pri fl' '" 2/3. U ovom slucaju delovi alata stoje kao sto je
h - hod pritiskivaca u posmatranom trenutku; . . prikazano na slici 8.12. pod a.;
ex - ugao nagiha tangente u krajnjoj tacki slobodnog kraJa deformlsa-
ne konzole; - AXe < 0 za fl' < 2/3. U ovom slucaju delovi alata medjusobno sto-
u - ugib konzole na siohodnom kraju pri nekom spoljasnjem optere- je kao sto je prikazano na slici 8.12. pod b.; i
cenju i
- AXe> 0 pri fl' > 2/3. U oVom slucaju polozaj alata je prikazan na
Ax'", e· (1- cosll) '" e· [1- (1- sirfo:)o.S] (8.25) slici 8.12. pod c.
126
127
- nekvalitetna izrada elementa masine u procesu njihove obrade (ma-
3. Zakosenje alata, izrazeno uglom uvek je istog smora, odnosno una-
('i
. sinska, termicka i dr.) i
pred, bez obzira na smer pomeranja (Axe) vrha alata, kOji moze
- neodgovarajuca njihova montaza i sklapanje.
bitt unapred iIi unazad, odnosno u oba smera
Resavan,ie prvog problema iziskuje prvenstveno podizanje nivoa stru-
cnog kadra u proizyodnji. a sa druge strane ulaganja u opreman,ie i moderni-
zaciju proizyodnih pogona, odnosno podizanje njihovog nivoa kvaliteta obrade.

Druga dva uzrocnika se najlakse i najbezbolnije otklanjaju, sio so


postL'te dobrom organizacijom procesa proizvodnje i odgoval'ajucom kontrolom.

8.04. EKSPLOATACIJSKI UZROCNICI

Osnovn.i eksploa~acijski uzrocnici rada masine 8U:

a h. c. - rezimski uZl'Ocnici i
Slika 8.12. Odstupanja delova alata od idealnog polozaja - habanje.
usled eiasticnog clef ormisanja nosece strukture
Pitanje l'ezimskih uzrocnika je dyojako i to ad:

- nestrucnog izbora masine u funkciji predmeta rada i vrste tehna-


Joske metode abrade, naime neuskladjenosti mogucnosti lUaSine i
8.02. KONSTRUKC]JSKI UZROCNICI potreba procesa obrade (Fmax > Fn. Wk > Wl' i dd i
od neodgovaraju6eg postavljanja alata u radni prost or maSine, sto je
Greske koje se jayljaju pri konstruisanju mogu uticati na kinematic- ilustrovano na slid 8.13. na primeI'll krivajne prese za sIucaj da je
ku i geometrijsku tacnost, pa cak i na funkcionalnost maSine. ma''iina ispravno odabrana sa aspekta usagJa,senostl njenih moguc-
nosH sa potrebama procesa (Frnax ~ F n , Wr: l: WkJ.
Konstruktorske greske proizlaze iz:

pogresnog izbora materijala;


- nedovoljno tacnog proracuna elemenata sa aspekta cvrstoce, odnos-
no njihove staticke i dinamicke stabilnosti;
- pogresnog oblikovanja i dimenzionisanja elemenata, a narocHa tole-
l'ancijskih polja izrade vitalnih elemenata;
- pogresnom definisanju procepa i zazora na mestima gde se elemen-
ti naJaze u medjusobnom kretanju, itd.

Pri ovome, treba imati na umu da je pitanje umesnosti konstl'uisanja


i pri tome neophodnih znanja i iskustva. pHanje od pl'yor8zrednog 7..nacaja, jer
i najbolje odabrano konc&pcijsko resenje, neodgovaraju6im konstruisanjem,
moze da se doyede u pitanje. Slika 8.13. Ispravno i neispravno postuvljen alat u masini, gde su:
1 - pritiskivac,2 - probojac, 3 - obradak, .1, - rezna
ploe,a i 5 - oslona ploca

Kao sto se iz slike 8.13. vidl, previsoko postavljena rezna ploca alata
8.03. PROIZVODNI UZROCNICI
za prosecanje (h A2 :;, hAl) aovodi do preopterecenja masine vidi poglavlje 7,
Proizvodni uzrocnici pojaye gresaka su:
Pri ovome, vazno je istaci da se i koncepcijskim rosenjima alata mogu
u eksploataciji postiCi zoljeni efekti u pogledu eliminisanja negativnih posle-
- nizak nivo tehnologija primenjenih u procesu izrade deloya maSine;
129
128
dica od elasticnog deformisanja ma.sine, prvenstveno njene nosece strukiure,
kao SiD je ilustrovano na slici 8.14.

Stika 8.14. Alat za prosecanje sa pravorn (poz. 1)


zakosenom ( poz. 2) reznom ivicOffi.
9. PROIZVODNOST
Kao sto se vidi iz slike 8.14., alai za probijanje i prosecanje sa zak08-
enom r0znOm ivicom prosekaca (probojca) smanjuje po intenzitetu vrsna opte- Jedna od osnovnih performansi masina za obradu mat81'ijala je nji-
recenja (F2 max < Ftma:x:) pri istom utrusku ::nergije (Wkl '" Wkz) sa jedne hova protzvodnost, i predstavlja karakteristiku koja je pored ta6nosti i ekono-
strane, a sa druge povoljniji je zakon prolllene opterecenja u funkciji hoda micnosti odlucuju~a pri izboru lnuSine za odredjenu ohradu mat.etiiala, i to
pritiskivaca prese, sto se povoljno odrazava na staticku i din:.ilni6ku krutost prvenstvcno sa aspekta tipa proizvodnje (mnloseriska, visokoseriska, m'asovna).
ma.sine, a to sve dovodi i do smanjenja odstupanja u kretanju izvrsnog dela od
idealnog zakona. Proi1.vodnost masina za abradu materijala se maze izraziti na r8zlicite
nacine. Tako se u ma.sina za obradu rezanjem zapreminska proizvodnost 1zraz-
Habanje, odnosno istrosenje pokretnih elemenata dovodi do povecaIl- nva kolicinom odrezanih strugotina u nekom vremenu, tj. kolicinom proizvede-
ja za1.ora i procepa sa svirn nezeljenim posledicama u vezi sa tim, koje nisu nog otpadnog maierijala, jer pri ovoj obradi se energija unosi u deo materi.jala
sarna kinematicke prirode, vee i dinamicke u maSina za obradu deformisanjem. koji je suviSan. Medjutim, pri obradi materijala deformisanjem enorglja se un-
Pri ovome, neophodno je istaei, da habanje nije samo eksploatacijski faktol', osi u sam elemenat koji se deformisanjern preoblikuje. Pr'ema tome, kako S8
vee istovremeno i konstrukcijski, jet' povoljnim izborom maierijala osetno se pri obradi materijala deformisanjem razl.lkujU:
maze smanjiti habanje, a tim produziti i vek maSine. - obrada materljala plasticnim deformisanjem i
- ohrada materijala od vajanjem,
to shodno tome - zavisno od TI'ste abrade - u ma.sina za obradu materijala de-
formisanjem se definiSu sledece proizvodnosti, ito:
- komadna;
- zapreminska;
tezinska i
- povl'sinska proizvodnost.

pri cemu svaka od njih maze biti:


- idealna:
teorijska i
- efekiivna ili stvarna proizvodnost.

9.01. KOMADNA PROIZVODNOST

Komadna proizvodnost predstavlja broj i1.radjenih elernen~ta u pos-


130 131
matranom intervalu vremena (T), ciji analiticki izrazi za idealni, toorijski mo- ku gIas!:
gud i stvarni slucaj glase, ito:
bI{
QVT :::: Ilpn' T . L Vpi (907)
Idealna. komadna proizvodnost. Aka se u periodu obrade (tob) izradi io'l
(N) elemenata, tad a je idealna kQmadna proizyodnost u posmatranom vremel1-
skarn intervalu (T); gde su: QVT - zapreminska proizyodnost izrazena u 'jedinlc3ma valumena i
Vpi - zapremina svakog pojedinacnog pripl'emka kOji se obradi.
N
O,d· - - T (901)
tob . Izr~z (9',07) je dobijen pod pretpostavkom da se za vreme,svakog rad-
odnosno, spec1ficna idealna komadna proizvodnost: nog Clklusa lZVI'Sl obrada vise pripl'emaka razlicitih dimenzija, odnosno zapl'e-
mina.
O,d N
qid '" T- '" tab (9.02) I5to taka je specificua teorijska zaprelninska proizYociuost:
bN
koja je za inzenjerska -,:asmatl'anja pogodnija i ad veeeg interesa. qn 0> llpn·.2: V pi (908)
1",1

Teorijska komadna proizvodnost. Analogno 5e definise teorijska ko-


madna proizvodnost predpostav}jaju6i da se u svakom radnorn ciklusu, bez za- Analogno se mogu definisati izrazi za idealnu i efektivnu zapl'emin-
stoja izradi (N) elemenata: sku proizvodnost.

OT.-.l:L. T • N T (9.03)
lc tob + t.ph
9.03. TEZINSKA PROIZVODNOSr
odnosno, specifi6na teorijska komadna proizvorinost:
N Teorijska tezinska proizvodnosi precist<lvjja tezinski izraienu koli6inu
(9.04) obradjenog materijala plasticnim deformisanjem 1.1 int.ervalu vremena (T), Ciji
tab + tph
analiticki izraz proizlazi iz njene definicije i glasi:
Efektivna ill stvarn.a. komadn.a proizvodnost. Po istoj analogiji defini- 1",N
se se i efektivna komadlla proizyodnost, sarno se llzima u oLzir Yreme za..gtoja OOT '" r· QVT:: y. npn . T ·.L Vpi (9.09)
1",1
(tz) i pripremno Yreme ('E til, koje predstavlja potrebno vreme za zamenu ala-
ta, regla:z.u masine i druge prekide II njenom radu, koji su izvan vremena (t,J: gde su: QOT - teoT"ijska tezim:ka proizvonnost izro.zena u jedinlcama tezine i
y - specifi6na tczina matel'ijala
O. N. T (9.05)
e tc+iz+.'Eti
U OVOID poglavlju se tretil'a teiinska pl'OlzYodnost kao lllteresantmJa
odnosno, specificna efektivna komadna proizvodnost: velicina za praksu, a iz kOje se, S obzirom na izraz (909), laka dobl.la zapre-
N minska proizvocinost.
(906)
Kako su raspoJozivi rad (W r ), deklarisuna nominalna sila (Fn) i uo-
minalni broj radmh ciklusa izyrsnog deia musine u jedinici v.remenu (npn)
Po analogiji, Eve 08talo proiozyodnosti (zapreminska, teiinska i POVl'S- performanse masine koje karakterisu radne mogucnosti, to 6e i njena proiz-
inska) se definWu 1-::.<10 i komadna, prj cemu ce teZinska i povf§inska biti de- vodn~st biti maksimalno mogu(~a pri punom iskoriscenju ovih njenih perfor-
taljruje rasmatrane zbog iV'azene interesantnosti Zil praksu. manSl u procesu obrade materijala Ova prozvodnost predstavlja ustvari _ teo-
rijsku proizyodnost - pa se za rafaini rezim racia, odnosno:

ups'" npn (910)


9.02. ZAPREMINSKA PROIZYODNOST
mogu definisati.
U oyom poglavlju se defiuiSe teorijska zaprelDiuska proizvodnost. ko-
ja predstavJja" yolumetrijski izrazenu kolicinu obradjenog materijala plasticnim - teorijska teiinska proizyodnost s obzirom na iskoI'iscenje raspolozt-
deformisanjem u intervalu vremena (T) 6i.ji analiticki izraz u najopstijem obli- ve energije i
132
133
- teorijska tezinska proizvodnost s ohzirom na iskoriscenje nominalne (917)
sile maSine.
gde su: kUl - srednja vrednost specificnog deformacionog otpora:
Vis - istisnuta zapremina i
9.03.01. Tezinska proizvodnost pri iskoriscenju raspolozive .energije ~ - logaritamska clef ormacija:

Aka se zapremina pripremka, koji se obradi za vreme jednog radnog ho (9.18)


~. 1n
ciklusa, izrazi kao zapremina izradaka i otpadaka, tada se moze napisati: h
Resava.njem izraza (9.17) po Vp dobija se:
(9.11)
Wk
gde su: V pi -zapl'cmina i-tog priprelnka; V·-- (919)
p k m ' I{>
Vii - zapremina i-tog izradka i
Voi - zapl'emina otpadka i-tog pripremka, ili ako se uvede parametar zapremine (fvp):

i uvede parametar:
1
fvp " ' - - - (9.20)
km ' ~
Vii (912)
fVi " ' -
Vpi

tada izraz (9.09) dohija obUk

QG'f '" '( . npn . T . :r, .:Y.:!L


bN
(9.13)
id fVi

iii kada se istovrerneno obradjuje (N) istovetnih eiemenata zaprcmine pri-


premka (V pi), tada je:

Q GT ::; npn . r· T . N . Vpi '" npn' Y . l' . NT . Va ('l.H)


f vi
Stika 9.01. Sabijanje cilindricnog elementa.
j konacno za N '" 1:
koji predstavlja zapreminu materijala odredjenih s-vojstava 7.a ciju obradu ,te
Q GT '" npl1 . "( ,1' . V p '" nlln' y. 'r·~
' (9JS) potrebna jedinica rada. tada se izraz (9.19) moze napisati U obliku:
fv
(9.21)
!viedjutim. za analiza i uporedjenja p-rolzyodnosii raz!icitih rnnsina.
kao i rasmatranje stepena uskladjenosti i usaglasenosti izrnedju proizvoa.nog Aka se jos livede i parametar teorijsklfl specificne proizvodnosti (f;YT):
zadatka i proizvodnih mogucnosti masino, oj ve6eg je interesa poznllvanje spo-
clficne tezinske prolzvochlOsti: w Ilpn - f (922)
f qT '" k~~ - vp Iipn

qOT'"
2£!..
T (Y.l6)
i zamene oye Yl'ednosti 11 izraze (9.13), (9.14)iIi (9.15), odnosno (9.16), dobija..
ju se izrazi za odredjivanje specificne tezinske Pl'oizvodnosti U obliku:
tj. kollcina obl'adjenog :aalorijala u jedinici \T21IHma
hN Wkj
qOT'" npn' Y' l: " ' - -
Ako 5e ana1izira obrada sabljanjem, kao karakteristicna nbrada pla- hI krlli·!.pi
sti6nim doforrnisanjem, tada se deformacioni "<1d {Wkl, potrelwn da bi se deo
pocetne visine (h o ) sabio nil visinu (ll), sto j,; pr"ikazatlO na slid 9.01.. maze (923)
odreditt pomocu obrasca:
134 135
gde je: A - povrsina preclmeta racia na koju dejstvuje ruat,
npn . y .N . fvp . Wk
to se uvodjenjem parametara:
(9.24)
fp '" !~~ (9.31)
Fn
i konacno, za N =. 1:
ho - h
---- (9.32)
h. n
dobija prf rafalnom rezimu racla:
Kada se iz izraza (9.19) umesto potrebnog deformacionog rada (WJJ
uvrsti raspolozivi rad ma§ine (Wr), tad~ S8 dobije izraz za odredjivanje maksi-
,., ,'1-'
10'10 5· !D o
maIne zapremine pripremka, koji se - s ohzil'om na raspolozivu energiju masi-
ne - - moze obl'aditi u njoj:

fvp' Wr (9.26)

Analogno se dobija pri rafalnom rezimu rada i maksimalna specificna


tezinska proizvodnost s obzirom na raspoloZivu energiju masine:

W
qOT npn' y
"'N
i~
fWi . Wr
fVpi ' fWi . Wr
kIlli' !fIi
(9.27)

w Wr ,
qGT '" npn' y .-- llpn' y fvp . WI' '0
km ' ~

" y f:T ' W,. (928)


fvp

gde je: fWi - parametar koji odredjuje odnos izmedju utrosenog rada za def-
ormisanje svakog elementa obrade i raspolazive energije masine:

(9.29)

Prema tome, izrazi (9.26), (9.27) i (9.28) predstavljaju numericko izra-


zavanje teorijskih specificnih proizvodnosti odnosno teorijske tezine pripremka
koji se maze U odredjenoj masini obraditi S obzirom na raspolozivu energiju-
masine.
o
. Kako je deformaciona sila pri sabijanju (silka 9.00 odredjena izrazom:

(930) Slika 9.02. Nomogram za odredjivanje parametal'a f vp , f~r.:r i f~~,.

136 137
(9.37)
fF . fh . Fn . h'Pn
(9.33)
kn · ~ eime je postignuta usaglasenost izmedju potreba i mogucnosti. sto
se vidi i na slici 9.03., na kojoj je dat radni dijagram jedne meha-
iIt za pojedinacni reiim rada: nicke kriyajne prese i zakon promene def ormacione sile jednog
stYarnog procesa.
W w
qGS y fqs . Wr (9.34)
9.03.02. Tezinska proizvodnost pri iskoris6enju nominalne sile
jer je:
(9.35) Na 08noYi izraza (9.30), maksimalna deformaciona sila procesa sabi-
janja, kojt se i U oYom slueaju rasmatra, je:
gde su: Fm srednja vrednost deformacione sile;
h'Pn - radni hod izyrsnog deIa masine pri kome se dozyoljava njeno Fmax " AI' kl (938)
opterecenje nominalnom sHom i ... . .. ,
r-:s - parametar stval'ne specificne proizvodnostI, kOJl Je deflrusan 1Z- gde Sli: AI - povrsina na koju dejstvuje alat na haju sabijanja predmeta rada
razom: (vidi sliku 9.01.) i
kl - specificni deformacioni otpor u momentu zavrsetka sabijanja pl'e-
w
fqs '" fF · [h[' wqT (936) dmeta racla, a kOji pri obradi matel'ijala u hladnom stanju. u slu-
6aju da se sabijanje obavlja SYe do po1.punog iskol'iscenja plasti-
Na slid 9.02. dat je nomogram za odl'edjlvanje parametarfl f Vp, r qT i enih svojstava materijala (!f!:max), .if" kl '" k max .
r;:s, koji moze korisno posluiiti za brze prakticne proracune.
Posto je:
Analizom izraza (9.33) se vidi da 6e pri fF . fh '" 1, biti i: q'6s '" q~T'
a to se desava u slucajeYima: (9.39)

1. Kada su; fF " 1 i fh'" 1 odnosno: Fm '" Fn i ho - h '" h,p;~. sto pl'e- to Sb' res'avanjem jednacine (9.38) po (AI) i ubacivanj01ll njene vrednosti u izl'az
dstavlja sarno teol'ijsku mogucnost, jer 8:
nij~dan stV3.l'ni, proces
(939). doblj:<
obrade materijala deformisanjem ne obavl,la prl konstantnoJ defor-
macionoj silt a vrlo je retko i da je: ho - 11. '" h'Pn' (940)

pn s ohzirom na iZI'az (9.18), dobija se da je:


ho
h "'-~
, eO (9.4!)

Uvodjenjem parametra:

I-__~fm=ox__,_.
-
f
Fmox
J] f
(942)

---_£!!_-- .." ,. ~f..n___ SAdohija pri Fmax < Fn i Ups < npn, da je stvarna specif'icna tezinska proiz-
h h vodnost:

Shka 9.03. Radni dijagraml krivajne.1 hidr~ulien? prose (9.43)


sa zakonima prornene def OI'maCIOlle sIleo

2. Kada jo fro < 1. odnosno Fm < F n ali kaua je fh ) 1, odnosno (h o . Daljim uyodjenjem parametal'a:
- h) > h lfln , i to tako da je proizvod pal'ametara (fF ) i (fh) jednak Fmax
jedinici, tada je Wk " W r , odnosno: fFF '" Fn ~ (9.44)

138
139
2. Da' stvarna specificna teZinska proizvoclnost opada pri pojedinac-
(9.45) nom reZimu rada i pM vecoj razliei v1'ednasti deklarisane nominal-
ne sile maSine i maksimalne deformacione sile procesa abrade.
izraz (9.43), dobija oblik:
Na slid 9.04. dat je nomogram za od1'edjivanje vrednosti parametara
f~s i f~T' koji se maze ko1'istiti za b1'ze prakticne ~proracune.
F
qos '" nps
npn y . fFqs . Fn . ho (9.46) ~

Analogno obl'adi matertjaia sabijanjem, mogu se postaviti analiticki


iz1'azi za izracunavanje tezinske proizvodnosti za ostule v1'ste tehnoJOgija obra-
odnosno pri rafalnorn reiirnu rada: de materijnIa plasticnim deformisanjem.

(9.47) 1sto tako, ,<,,"Ve izneto vaZi i za hila koju drugu masinu, koja ima dru-
gaciji l'ucini dijagram, kao napr. u hidrauliokih pl'esa, gde je:
pa se pri: Fmax '" F n, odnosno f PF '" 1. dohija teorijska specificna tezinska pr~izv
s obzirorn na iskoriMenje deklarjsane nominalne sile masine: h!flu" H
(949)
0 -1- . qos
F
(948) H (950)

Analizom izraza (9.46), (9.47) i (9.48) se vidi

1. Da teorijska specificna tezinska proizyodnost, S ohzirorn na iskori-


9.04. POvnSINSKA PROIZVODNOST
scenje nomina1ne sile, raste sa njenim porastoin i porastom visille
pripremka (ho ), a opada sa porastom specificnog deformacionog Teo1'ijska povrsinska proizvodnost se izruzava kao velicina odseeene
otpol'a (k) i stepena sabijanja (tp) pri istom broju radnih ciklusa povrsine U intervalu vremena (T), a eiji analitieki izraz u opstem obliku glasi:
izvrsnog cleia masine u jedinici Yremena j"N
OpT'" npn . T . L Ai
i",1 (951)
0
0
gde SU: OpT - pOYl"sinska praizvodnost izrazena u jedinicama za povrsinu i
10 v-, Ai - povrsina svake pojedinacno posmatrane presecne kantme ko-
"'
0.' 10'" ja se otsece u jed nom radnom ciklusu izvrsnog dela maSine.
10'-'
Analogno tezinskoj proizvodnosti, i u ovom slueaju definiSu:
" 10'"
S8

"' - teol'ijska pov1'sinska proizvodnost p1'i iskoriScenju raspoloi.ive enel'-


10'"
"' gije i
teorijska povrsinska proizvodnost pri iskoriscenju nominalne sile
masine.

-1---- r~T 9.04.01. Povrsinska proizvodnost pri iskoriscenju raspolo:lIve energije

I Ako se posmatra tehnoloska operacija prosecanje, sto jo prikazano na


slid 9.05, tada se moze napisati poznati izraz za iz1'acunavanje potrebnog cle-
f oJ'macionog rada:
EDt
WId '" AI. . S . J 'ts . dE '" Ai . S . w,
(9.52)
o
Slika 9,04. Nomogram za odreViVanje vrednosti
paI'ameta-ra f1;s i fqT ge 81.1:
Ai - povr.'iina po kojoj je obavljeno prosecanje i-tog elementa;
140
141
1: oS - napon smicanja i odnosno, za fw 1 i pri rafalnom rezimu rada ma~ine:
WI - jedinicni rad (za Ai '" 1 is'" l), elja vrednost zavisi od vrste ma-
terijala 0
, f~.
5· 10 10, 1O~

--r- - F 2

3
10'

10'

10'

10'

5 10'

f~,;

Slika 9.05. Shematsk.1 prikaz l?rosec~nja sa zakonom


promene deformaclOne sIleo
10 •• 1
Aka se izraz (9.52) resi po (Ad i dobijena vrednost uvrsti u izraz
(9.51), dobija se:
Slika 9.06. Nomogram za odredjivilflje parametaI'a r:T i f~s
(953)
(9.59)
Uvodjenjem parametra leoriJ'ske specificne pOYI'sinske proizyodnosti, Na slici 9.06. dat je nomogram za odredjivanje parametara specificne
s ob7jrom na raspolozivi rad masine: povrsinske proizyodnosti fPT i fps, kOji moze korisno puslu:hU za Lrze inze-
njerske proracune.
w~~
fPT - (9.54)
s· WI

i parametra: 9.01,02. Povrsinska proizvodnost pri iskoris6enju nomiualne sile


t",N
~ Wi PolazeCi od prihliznog izraza za maksimalnu silu prosecanja, i uzima-
_i_'___ _ (9.55) juei u ohzil' relacijU (9.44), dobija se:
fw '"
Wr
dobija se pal'ametar stYarne, specificne povrsinske proizvodnosti: (9.60)
f;s" fw . f::r (9.56)
Aka se Uyede parametar teorijske specificne povrsinske proizvodnosti
S obzirom na iskoriscenje nOIninalne sile masine:
pa je sharna specificna povrsinska proizvodnost:
fF _ nlJn
p'l' --~
(9.57) (9.61)
parametar stvurne specificne povrsinske proizvodnosti:
i maksimalno IDoguca, odnosno teorijska povrsinska proizvodnost pri:
i",N (9.62)
~ Wi" Wr (958)
id tada je teorijska specificna povrsinska proizvodnost U OYom slucaju:
142
143
2. Posto je:
q~T '" f~T . Fn (963)

odnosno sivarna spccificlla poYrsinska proizyodnost: f F · fh > fw (9.66)


F Ilps
qps = - - - (9.64) to je i:
npn
w w
Analizom pal'ametara: f FF i fwo izraza za specificne povrsinske proiz- qps < qos (9.67)
vodnostt S obzirom na iskoriscenje raspoloZive enel'gije i iskoriscenje nominal-
ne sile, kao i poznavanje stvarnih zakona proroene deformacione sile u proce- SiD znaci da je stepen uskladjenosti maSina - predtnet rada. pri
sima odvajanja materijala. dalazi se do zakljucka da ce prj pravilnom izboru tehnologijama abrade odvajanjem materijala, manji od stepena us-
masine uvek biti: kladjenosii u tehnologijama abrade materijala plasticnim deformi-
F ) VI sanjem.
qps qps (965)

9.05. TEHNOLOSKA NEPREKIDNOST

Kada su poznate Pl'oizvodnosti definisane izrazima (9.00, (9.03) i


(9.95), tad a se izmedju njih mogu uspostaviti - generalno - sledece relacije:

10 Y+>
(9.68)

Qe '" fJe' Or '" 11e lln' Old (9.69)

gde su: lln - stepen tehnoloske neprekidnosti i


lie - efektivni stepen iskoriscenja.

Na osnovi svega iznetag u ovom poglavlju. mogu se izvuci sledeci


zakljucci:
lOy. 1 -"
Da su i idealna i teorijska proizvodnost dil'ektno proporcionalne bro-
a 2 3 4 5 10 10' ju radnih ciklusa izvrsnog dela masine u jedinici vrem6na i broju elemenata
koji se istovremena abrade u svakom radnom ciklusu.
Slika 9.07. Nomogram za odredjivf;l.nje paramei.ara f~T i ff,s.
Zatim, "da je razlika izmedju idealrre i teorijske proizvodnosti tim
veea, €Ito je vreme abrade manje U odno.su na vreme praznog had a izvrsog dela
Na slid 9.07. dat_je nomogram za odredjivanje parametara specificne ma§ine, tj. stepen tehnoloske neprekidnosti teii nuh pri izl'a.zeno malim vred-
pOYr§iDSke proizvodnosti f~~T i f~s. - nostima peMada abrade. Ovaj pokazatelj najl'ecitije ukazuje na koncepdjsku
nesavrsenost masina u kojih izvsni deo u proceS"ll abrade materijala se pravolF
Na svega izlozenog U ovom poglavlju se zaklju6uje: nijsld i oscilatorno krece, a to su uglavnom mehanicke i hidraulicke ma.§ine
periodicnog dejstva
1. Karakter zakona promene deformacione sile }Jri obradi materijala
deformisanjem je ad pres1..ldnog uticaja na step en uskladjenosti . Nadalje, da je relativno mali uticaj deklarisanog nominalnog bl'oja.
proizvodnih mogucnosti masine t proizvodnog zadatka, odnusno radruh ciklusa izvrsnog deia mai:iine u jedinici vremena na efektivllu proiz-
uslova obrade. !:ito znaci da odlucujuCi upliv ima nsta ob-rade vodnost, odnosllo da je z:latan uticaj pripremnog vremena na nju, i da se
(sabijanje, savijanje, secenje itd.). efektivna proizvodnost priblizava teorijskoj kada pripremno 'vreme tezi nuli. Iz

144 145
ovog proizlazi. da u maSina sa izrazeno velikim brojem radnih ciklusa u jedi-
nici vremena odnosno visokoproduktivnih maaina, velicina pripremnog vreme-
na je ad presudnog uticaja na stepen iskoriscenja ovih maSina Stoga, ave
masine treba koristiti sto vise u rafalnom rezimu rada, odnosno maksimalno
izbegavati pojedinacni reiim.

Konacno, pl'imena automatizacije i programskog upravljanja na ovim


maliinama se postavlja kao impel'ativno pitanje u smislu povecavanja njihove
produktivnosti i ekonomicnosti.

10. STEPENI ISKORISCENJA

U eksploataciji masina za obradu materijala postavlja se osnovni za-


datak da se postigne sto veei stepen uskladjenosti izmedju proizvodnih mo-
gucnosti maSine, odnosno njenih perf ormansi, i proizvodl'log zadatka, odnosno
karakteristika predrneta racla i uslova njegove abrade.

Kao numeri6ko izrazavanje pri ocenjivanju postignute uskladjenosti u


eksploataciji masine, definisu se stepen! iskol'iseenja, ito:

- eksploatacijski stepen iskol'iscenja i


ukupni tehnicko-tehnoloski stepen iskorlscenja.

Medjutim, radi sagledavanja savrsenosti masine kao sredstva rada sa


aspekta isk::n'jscenja ukupno dovedene energije masini - sto je od funclamen-
talnog znac.1.ja sa koncepcijsko-konstrukcijskog aspekta - neophodno je odre-
diti:
- energetski stepen iskoriscenja masine.

10.01. EKSPLOATACIJSKI STEPENI ISKORISCENJA

U masina za obradu deformisanjem glavru uticajni faktori, odnosno


performanse masine, koje svojim nepotpunim iskoriscenjem mogu izazvati pro-
izvodne gubitke, smatraju se:

rezim rada muSine;


nominalna 8ila i
raspolozivi rad maSine.

10.01.01. Rl:'zimski stepen iskoriscenja

U maSina za obradu deformisanjem, kako je vee hneto U poglavlju 7.,


146
147
postoje dva mogUl'.:a rezima racla, koje definise parametar (fo ) dat izrazom
(7.01), koji ustvari predstavlja faktor iskoriMenja hraja mogucih radnih ciklusa
masine, pa se shodno tome maze definisati proizvodni stepen rezimskog isko- elemenata}, u jednom radnom ciklusu, U opstem slucaju se maze ras61anjeno
riscenja. izraziti sa:

Medjutim, aka se ceo problem malo dublje i detaljnije analizira sa (10.06)


aspekta kakav - generalno - l'ezim rada obezbedjuje maliina odredjenog kon- pa se efekUvna proizvodnost moze, na osnovi izraza (9.05) i (10.06) izraziti sa:
cepcijskog resenja tada se maze doCi do ukupnog rezimskog stepena iskorisc-
enja, 6ije se vrednosti izrazito razlikuju od elsto rezimskog stepena iskorisc- 0 •• _ _ _ .:..:N_ _
enja, odnosno proizvodnog stepena rezimskog iskoriscenja, jer ukupni rezim- (10.07)
ski stepen obuhvata i uticaj koncepcijskog resenja rnasine.
Kako je idealna proizvodnost data izrazom (9.00. to je ukupni rezim-
Prolzvodnt stepen refimskog iskori.§cenja. Kao sto je vee receno, za
ski, odnosno efektivni stepen iskoriscenja.:
ovu vrstu maSina, u toku jednog radnog ciklusa izvrsi se obrada jednog iIi vi-
se (N) elemenata - sto zavisi od koncepcijskog resenja alata - pa je vreme
njihove obrade u rafalnom rezimu (te ). Na osnovi ovoga teorijska komadna 11 • Oe
proizvodnost, definisana izrazom (9.03), moze se u ovom slucaju izraziti sa: r Oid (10.08)

r N (10.01)
OT' - Isto tako se, ohzirom na izraze (9.00 I (10.01), kao I Izraxe (10.03) i
te
(10.07) mogu uspostavit"j i sledece relacije:
a pri pojedinacnom rezimu sa:
tob
N tob + tph
(10.09)
(10.02)
tob + tph + tz
gde su: O~ - teorijska komadna projzyodnost. odnosno 1'afalno. rezimska teo1'- (10.10 )
tob + tph + tz + L ti
ijska proizvodnost i .
O~ - periodicno rezimska teorijska proizvodnost, koja se dobija uzim- gde su: 11 tl - stepen tehnoloske neprekidnosti i
anjem i v1'ernena zastoja (tz) kao nekog nemena koje pred- Yip - stepen pripreme sredstava rada,
stavlja sa ciklusnirn vrernenom neko fiktivno nominaino ci-
klusno vreme, zbog neophodnosti vadjenja izradka i postavljan-
pa se ukupni l'eZimski stepen iskoriscenja moze napisati i u obliku:
je pripremka u alat od strane opsluiioca masine.

Na osnovi iznetog se definise Pl'oizvodni stepen rezimskog isko1'isc- l1r


Oe of
(1011)
enja: O¥ O~
O~ (1003)
odnosno:
IJrp = - - r -
OT l1r' l1p' l1rp l1n (10.12)
Kaleo je:
koji je vrlo pogodan za analizu, i na osnovi koga se mogu izvu6i sledeei zaklj-
(1004) ueci, ito:

na stepen prip1'eme sredstava rada utiee organizacija pripreme


to izraz (10.03) postaje: alata i masine, pa se dobrom organizacijom u proizvodnji moze
znacajno smanjiti vreme (~ til, cime se vl'ednost ovog stepena pri-
(10.05) bliiava jedinici, tj.: Tl p "" 1;

Ukupni retimski stepan 1skort§Cenja. Utroseno vreffie za obradu (N obezbecljenjem ko1'iscenja maSina u eksploataciji na rafalnom ;'ez-
imu racla, proizvodni stepen rezimskog iskoriscenja je jednak jedi-
148 nici, sto se vidi iz jednacine (10.05);

149
- st.epen tehnoloske neprekidnosti u masina za obradu materijala gde je: Fe - deformaciona sila ekvivalentnog elementa za navedeni slucaj ab-
deformisanjem periodicnog dejstva je veoma mali, i na njegovu rade (N) deloya u jednom radnom ciklustl
vrednost je vrIo tesko uticati. Ilustracije radi, u mehanickih kri-
vajnih presa stepen tehnoloske neprekidnosti se kre6e u granica- Drugi siucaj, da se obradjuje sarno jedan elemenat, kako je prikazano
rna: na slid W.Ot., pri ceffiu je: ,

- ad "rl n min'" 0,008 pri prosec!lnju i probijanju F maxf < Fn (10.17)


- do "rlnmax '" 0,208 pri dubokom izvlacenju,
Na osnovi iznetog moze se napisati da je:
iz cega se Yidi da su mu Yredno~ti veoma male, sto ukazuje na ne-
savrsenost ovih masina i F"
N z = _._- (10.18)
F max1
konacno. na stepene YIp i Ylrp se moie uticati u eksploatacionim
usiovima, a na step en YIn sarno pri koncepcijskam resavanju maSi- gde je: Nz - ekvi valentni broj elemenata, odnosno broj elemenata kojt bi se
ne u procvesu njenog projektovanja.' mogaa obraditi u jednom radnom dklusu pri iskoriscenju de-
klarisane nominalne sile maSine.

1O.01.02. Proizvodni stepen iskoris6enja sile

Pri obradi materijala deformisanjem maksimalna deformaciona sila se


maze izraziti kao funkcija niza uticajnih faktora, kao sto su: dimenzije pred-
meta rada, svojstva materijala, temperatura predmeta rada pri obradi. brzina
deformacije, itd., pa je:

F " F(f, , f, , .. , f, , .. , fm) (10.13)

gde su: F - maksimalna deformaciona sila i


fi - uticajni faktori.

Kada je vrednost def ormacione sile jednaka nominalnoj sib maSine Slika 10.01. Sabijanje cilindricnog elementa.
(F '" Fnl tada i uticajni faktori f t • f2' .. fi. ,fm, imaju tacna odredjene
vrednosti f tn , f 1n ,. ,fin, .. , f mn . 1z ovog proizlazi da bi Yreme obrade ekvivalentnog broja predmeta
rada pri nepotpunom iskoriscenju raspolozive nominalne sile masine bila:
Aka se uvedu faktori iskoriscenja utkajnih pal'ametara: ts '" Nz . tc (10.19)
f . '" JL. . f _ fm (10.14) i odgovarajuca proizvodnost:
Ul fin .. ' Ulll - fmn
N N
QTS '" - " --- (10.20)
tada je faktor iskoriscenja sile u slucaju abrade predmeta rada, koji stvara at- ts Nz·tc
pOl' F < Fn:
pa ce proizvodni stepen iskaris6enja sile, s obzirom na izraze (W.Ol) biti:
F
fF '" Fn '" f{f ul , fill , .. , fUi , .. , fun) (10.15)
• fF (10.21)
N,
S obzirom na deklarisanu nominalnu 5i1 u ma.sine mogu nastati dva

10.01.03. Praizvodni stepen energetskog iskoriscenja


U prvom slucaju se izradjuje (N) elernenata, i to taka, da je: ,
i=N Faktor energetskog iskoriscenja moze se defini-sati odnosom utrose-
Fe'" Fmax "':E F maxi " Fn (10.16) nog rada pri nepotpunom i potpunom iskoriscenju raspolozive energije masine,
1::'1

150 151
kako je shematski prikazano na slici 10.02., za slucaj abrade u mehanickoj
krivajnoj presi i na slici 10.03. za slucaj abrade u hidraulickoj presi: . p. T (10.25)
hob
f F(hl dh
Fm' htpn Fm p. Fn' h'Pn
. p. T
fw'"
Wk • Fn
(1022) Q • Vn · T"
k (10.26)
Wr Fn'h IPn Fn'hlj)n

gde Eli: hIPn - norninalni hod lzYI'snog deia masine i gde je: p- spec~ficna masa,

- srednja vrednost deformacione sile kada se svede na nominalni


hod izvrsnog dela ffiaSine.

SMT F

Slika 10.03" Radni dijagram hidraulicke prese


1 zakon promene deformacione sileo
h
pa je proizvodni stepen energetskog iskoriS6enja:
Slika 10.02. Radni dijagram mehanicke krivajne prese
i zakon promene deformacione sileo • fw (10.27)
Aka se pretpostavi ohrada predmeta rada u koga je specifi6ni def or-
macioni otpor konstantan za Vl'eme abrade materijala, tj. k : : const; tada se
moze za slucaj sahijanja napisati: 9.01.04. Ukupni eksploatacijski stepen iskoriscenja

V Ukupni eksploatacijski stepen iskoriscenja, kao ukupni proizvodni


Fm : : A· k' k (10.23)
h On stepen iskoriscenja pri nepotpunom iskoriscenju nominalne sile i nepotpunom
rezimskom i energetskom iskoris6enju, dobija se kao proizvod parcijalnih ste- ,
pena iskoriscenja

Vn (1024) (10.28)
Fn An· k· k
h.
Zamenom vrednosti :z;a parcijalne stepene iskoriscenja iz jednacina
(10.12). (10.21) I (10.27) u jedna61nu (10.28). dohlja se,
gde su: A i An - odgovarajuce povrsine predmeta rada na koje dejstvuje alat

V i Vn -
prf sabijanju i
odgovarajuce zapremine predmeta 0brnde.
116 . fr' fp 'f w (10.29)
ill
Re.savanjem jednacina (1023) i (10.24) po V i Vn • i zamenom njiho-
vih vrednosti u izraze za odgovarajuce zapreminske proizvodnosti u posmatra- nps . F~ax' Fro
nom intervalu vremena obrade (T), dobija se:
11. npn' F;'
(10.30)

152 153
gde su: Fmax - maksimalna vrednost deformacione sile pri obradi predmeta 1O.Q2. UKUPNI TEHNICKO-TEHNOLOSKr STEPEN ISKORISCENJA
rada
Kaka je step en usaglaSenosti proizvodnih mogucnosti i proizvodnih
potreba jedno od - fundamentalnih merlia - racionalnosti i ekonornicnosti
hob

,
f FCh) dh
(10.31)
proizvodnje, to dobijeni eksploatacijski stepen iskoris6enja masina za obradu
deformisanjem ne daje - ni blizu - davoljna preciznu i meritornu sliku usa-
glasenosti masine i procesa, jer i rna.sinu i proces definise daleko veei broj
Fm raktora, nega sto Sll rezim rafalnog iii pojedinacnog rada i intenziteti sila i
energije.

z'" Za dobijanje meritornije ocene 0 masini, definisan je ukupru tehnic-


ko-tehnoloski step en iskoriscenja, do koga se dosla sveobuhvatnijom analizom
(10.32) tehnicko-tehnoloskih karakteristika meSina za obradu deformisanjem i procesa
obrade, odnosno njihovih performansi koje ih globalnije definisu:

nacrtan je zakon promene eksploatacijskog stepena iskoriScenja u funkciji no- (10.32)


minalne sile prese i prikazan na slid 10.04.
gde su: lIu - ukupni tehnicko-tehnoloski stepen iskoriscenja;
11 e eksploatacijski stepen iskoriscenja;
YlD dimenziski stepen iskoriscenja;
TIT temperaturski stepen iskoriscenja;
llv brzinski step en iskoriscenja i td.

l'O~ Iz izraza (10.32) se vidi da je ukupni tehnicko-tehnoloski stepen


iskoriScenja jednak proizvodu parcijalnih stepena iskoriscenja, koji izrazavaju
0,5
odshlpanja mogucnosti masine od optimalnih cinioca procesa.

~;n--[JJ- Primera radi, pod dimenzijskim stepenom iskoris6enja podrazumeva


o 2345676910 se stepen iskoriScenjll raspoloZivog radnog prostora masine s obzirom na po-
treban prostor za preoblikovanje predmeta rada

Slika 10.04. Zakon promene eksploataeijskog stepena Raspoloiivi radni prostor masina za obradu deformisanjem je defini-
iskoriscenja u funkciji nominalne sile masine. san: povrsinom radnog stoIa, radnim hodom izvrsnog deia i minimalnim rasto-
janjem ad radnog stoIa do izvrsnog deIa, sto je iskazano sa:

Iz izlozenog se vidi: (10.33)


Da je stepen. eksploaiacljskog iskoris6enja ma§ina za obradu mate-
rijala deformisanjem reciprocno proporcionalan kvadratu nominalne sileo gde su: Vrp - zapremina raspolozivog rad;lOg prostom masine;
A, - povrsina radnog stoIa i
Takodje, da je pri izboru ma§ine od izuzetne vaznosti obratiti paznju h min - minimalno rastojanje od radnog stoIa do pritiskiva6£
na sledece:
Potrebni radni prostori je minimalni prostor u kome se moze preo-
_ da razlika izmedju nominalne sile masine i maksimalne deforma- blikovati predmet rada od pripremka do gotovog izradka, tj. prostor u kome
eione sile bllde sto manja; predmet obrade prolazi kroz sve faze izmena oblika i izmena dimenzija
- da hod abrade, S obzirom da ne post.oji proces sa konstantnom
deformacionom silom, bude veei od nominalnag had a u mehani6- Prema tome, dimenzijski stepen iskoriscenja, kao pokazatelj iskori§c-
kih krivajnih presa (hob ) hrpn), jet' time raste srednja vrednost enja raspoloZivog l'adnog prostora meSine, a time - sa aspekta prostora - i
defol.'macione sile (Fm) svedena na nominalni hod i stepena usaglasenosti proizvodnih mogucnosti i proizvodnih potreba iZl'a2ava
- da se izbegava pojedinacni rezim racia rna§ine. se sa:
154 155
1lur = TJu (10.36)

(1034) odnosno:
As . (H + h min )
'Tlumax "" Tlt1r 'Tltt > 'Tlu > .. > llt n-t > Yjt n (10.37)
gde je: V pp - potreban radni prostor, kojt je ilustracije radt prikazan na sli-
ci 10.05. na primeru sabijanja cilindricnog elementa precnika - varijanta B:
do i visine ho na visinu h t i precnik d t •
(10.38)

odnosno:

TIt! > ... > Yjti-I > llur > fJti+1 > '" > Tltn (1039)

- varijanta C:

Yjur '" fltn (10.40)

odnosno:
Slika 10.05. Potreban radni prostor pri sabijanju'
cilindricnog elementa fltt > > l1ti-t > flu > T1ti+t > > 1'jur (10.41)

Polazed od osnovne podele maSina za obradu materijala deformisa- Drugi naCin. Po ovom natinu S8 izabere fiktivni reprezentant grupe
njem po nameni Da: specijalne i na univerzalne masine, tada je jasna perma- procesa kao srednji, pa je u tom slucaju:
nentna zelja za iznalazenje koncepcijskih resenja oyih maSina sa ciljem posti-
zanja sto veceg stepena usaglasenosti njihovih mogucnosti sa potrebama pro- - varijanta D:
casa f
Yjur t. Tlu (10.4<12)
Ako S8 usvoji tehnicko-tehnoloski stepen iskoriscenja. kao numericko
merilo te usaglaSenosti, tada 58 mogu uoeiti razlike u koncepcijsko-konstruk- odnosno:
tivno-tehnoJoskom resavanju ovih maSina, zavisno od vrste.
"flu > > l1ti > /jur > flu +1 > . > lltn (10.43)
Specijalne maSine. Pri resavanju specijalnih masina, poznavanjem
tehnoloskog procesa obrade materijala. a time i potreba, tezi se da mogucnosti gde su: 111.11' -
tehnicko-tehnoloski stepen iskoriScenja maSine za re-
masine sto vise odgovaraju tim potrehama, t1.: prezentativni proces abrade materijala. odnosno pro-
ces za kOji se projektuje masina;
1'j" ... 1 (10.35) I1U1' - tehnicko-tehnoloski stepen iskoriscenja masine za fi-
ktivni proces abrade materijala, a koji sluzi kao re-
Univeu.alne maMne. Pri koncipiranju konstruktivno-tehnoloskog res- prezentant grupe procesa i
cnja univerzalnih mMina postoje dva pristupa u resavanju, ito: Iju - tehnicko-tehnoloski stepen iskoris6enja ma§ine bilo
kog procesa od t4 do i"'n, kOji eSe biti koris6eni u to-
Prvi naein. Ovaj pristup se sastoji u tome, da se izabere kao repre- ku eksploatacije ma.s-ine.
zentant stvarni proces iz grupe procesa koji ce se -obav}jati u masini u toku
njene eksploatacije, pa se na osnovu njega projektuje maSina koja treba da 1z izlozenog S8 vidi, aka se predpostavi isH dijapazon odstupanja iz-
obezbedi sto vecu vrednost tehnicko-tehnoloskog stepena iskoriscenja Ovo medju I] tt i 1') tn. da je:
znaGi, da ce u svih ostalih procesa ovaj stepen po vrednosti bit! manji pri ko-
riscenju projektovane mMine. - generalno govore6i, najpovoljnija varijanta B, a
- varijanta C je elsto teorijska.
U OVom slucaju se, teorijski, mogu ostvariti sledec!Ol trl v.arijante:
Medjutim, sasvim je razumljivo da llaein koncepcijskog resavanja
- varijanta A:
157
156
odredjene univerzalne maSine, po izlozenim varijantama, zavisi prvenstveno ad Posle iznalazenja parcijalnih stepena iskoriscenja delova ohradnog si-
predvidjanja procentualnog vremenskog ucesca pojedinih tehnoloskih procesa stema, dobijanje njegovog ukupnog stepena korisnog deJstva ne predstavlja te-
u periodu njene eksploatacije, pa s toga buduci eksploatacioni uslovi - iskaza- skocu.
ni preko vrernenskog ucesca svih procesa pojedinacno - imaju odlucujUc1
karakter na izbor varijante po kojoj ce se iznalaziti njeno koncepcijsko resenje.

10.03. ENERGETSKI STEPEN ISKORlSr:ENJA

Da hi se sagledao stepen savrsenosti obradnog sistema, neophodno je,


izmedJu ostalog, poznavati i njegdv stepen energetskog iskoriscenja. Slika 10.06. Blok shema radnog dela obradnog sistema.

Medjutim, poznavanje ukupnog stepena energetskog iskoriScenja, Medjutim, ova metodologija iznalazenja stepena iskoriscenja obradnog
pruzajuci rnogucn0l!lt uporedjenja izmedju dva iIi vise razlicitih sistema, ne da- sistema pruza mogucnost dubljih analiza, kao i njegovog optimiranja sa asp~k­
je odgovor gde se u obradnom sistemu javljaju razlike u intenzitetima energet- ta utroska energije.
skih gubitaka, adnosno ne daje odgovor koji deo ohradnog sistema je nepo-
voljno konstl'uktivno resen. Prema tome, nije dovoljno sarno poznavati ukupni Tako, rasmatrajuCi pogonski sistem krivajne prese, dolazi se do toga
stepen iskoriScenja sistema, vee je neaphodno poznavati i sto tacnije distri- da se proees abrade predmeta rada izvrsi dok krivaja krivajnog mehanizma
buciju energije koja mu se dovodi, kako bi se blagovremeno magle preduzeti prebrise ugao !{lob. Predpostavljajuci da je ugaona brzina'l'otaeije krivaje kon-
eventualne konstruktivne intervencije jos u f azi projektovanja i ispitivanja stantna, Cime se prakticno, u ovorn slucaju, cini zanemarljivo mala greska. moze
prototipa. napisati da je:

+
!{lph_
Da bi se avo postiglo, neophodno je identifikovati uzrocnike i mesta tc 'ob + tph (10M)
W
potrosnje energije obradnih sistema. Na primeru mehamcke krivajne prese de-
finisu se stepeni iskoriscenja delova obradnog sistema, cime se daje osnova'- U ovim se periodima vremena (tab i tph) opterecenja obradnog si-
prilaza u resavanju ovih problema. stema izrazito razlikuju, a to znaci da se znatno razlikuju i gubici energije u
tim ~eriodima Ova promena opterecenja je graneki prikazana na slid to.07.
Ohraclni sistem za preoblikovanje matel'ijala clef ormisanjem cine dva
osnovna elementa, ito:
p
masina za obradu materijala deformisanjem i {kWI
alat kojim se oblikuje predmet rada.

Medjutim, za problematiku koja se tretira, od najve6eg je interesa


radni den obradnog sistema, koji se sastoji od alata i od radnog deia mMine, a
u kojt spadaju pogon~ki sistem i njen izvrsni deo.

Kako se pogonski mehanizam sastoji od: energetskog dela. od veznog


dela i ad kinematickog dela. to je rasclanj ena blok shema radnog deia obrad-
nag sistema data na slid 10.06.

Prenosenje kretanja i energije vrsi se u smeru ma§ina - alat - pred-


met rada, odnosno od energetskog deIa, preko veznog, kinematickog t, izvrsnog
dela maSine na alat i sa njega na predmet rada. SItka 10.07. Stvarni zakon promene snage energetskog
deia masine u toku njenog rada
Za ovako ras61anjen radni cleo obradnog sistema moze se traiiti
utrosak energije na pojedinim mestima i time dobiti stepen iskoriscenja sya- Radi lakseg tretiranja problema stvarni dijagram opterecenja zamenj-
kog njegovog dela uje se ideruiziranim, koji je prikazan na slid 10.03.

158
159
Analizom zakona promene optel'e6enja obradnog sistema na slikama
10.07. i 10.08" i rada sistema ciju masinu cini mehanicka krivajna presa. dola- obradni sistem ka.o gotov i ispitan agregat, 61je se karakteristlke - pa time i
zi se do toga, da se ukupno dovedena energija (Wd) obradnom sistemu, maze stepen korisnog dejstva motora - znaju.
~p1'edstaviti izrazom:
Dea energije (Wi!a. knji se utrosi na savladjivanje otpora trenja u
p obradnom sistemu je od najveceg i.nteresa, jer eim najvec! deo nepovratno iz-
I'WI D E
gubljene energije. Medjutim. ovaj deo energije je vrlo tesko odrediti, posta
njegova veliCina zavisi od: konstruktivnog resenja obradnog sistema, od fetima
njegovog rada i od zakona promene optere6enja koje dejstvuje na sistem u
toku obrade materijala, odnosno jednog radnog ciklusa, a za cije dobijanje
parcijalnih stepena iskoriscenja delova obradnog sistema ne postoje dovoljno
prikladne i sigurne metode prol'acuna i eksperimentalne verifikacije, sto je
c razlog da se ovom pitanju U ovom poglavlju posvecuje posebna painja

Ova energija moze se predstaviti kao:-


G H
o k
Wi:! " Wu + Wu (10.48)

gde su: energija utrosena na savladjivanje otpora trenja U obradnom


sistemu i
energija utrosena na savlacljivanje otpora trenja na kontaktn-
im povrsinama alata i predmeta racla
Slika 10.08. Idealizirani zakon promene snage maSine. k
Deo energlje (W i2) se da1je ne tretira jer iz1azi iz domena maSina.
(10.45)
Na osnovi iznetog i slike 10.06 .. moze se napisati da je:
Aka se napi5e da je: 0 0 0
Wi:! '" Wi2m + Wba (10.49)
(10.46)
W~m '" WE + Wv + WI{ + WI (10.50)
gde su: Wij - deo energije koji se izgubi pri transformaciji elektricne energi- o
je u mehanicku u elektromotoru; gde su: "Wi,2ffi - energija utrosena na savladjivanje otpora trenja u masini;
Wi2 - deo energije kOji se utrosi na sav!adjivanje otpora i,zazvane tre- W12a - u alatu;
njem i WE u energetskom delu;
Wi 3. - dec energlje kOji se utrosi na savladjivanje inercijalnih sila. Wv u veznam delu;
WK - u kinematickom delu pogonskog sistema i
Deo energije (W y ) predstavlja onaj deo ukupne energije kOji se utro- WI - izvrsnom delu maSine.
5i na elasticno deformisanje elemenata sistema. Sastoji se iz dva dela, i to dela
energije kOji se nepovratno izgubi (W Vl ) i dela energije koji se vrati sistemu i pa se konacno dabija na osnovu izraza (10.49) i (10.50):
korisno utroSi u narednom cikIusu (W Y1 ) pri obradi predmeta rada, tj.:
(10.51)
(10.47)
Ako pojedini clanovi u izrazu (lO.S!) predstavljaju utrosenu energiju
Njegova veliCina zavisi od elasticnih karakteristika obradnog sistema u toku jed nag raclnog ciklusa. to se primenjujuci je na rafalni rezim rada si-
i od zakona promene njegovog oplerecenja, a koliki se deo energije CWv} ne- stema dobija:
povratno izguhi (W Vl ) zavisi ad Yrste procesa obrade predmeta racia (sabijanje,
savijanje, prosecanje. itd.). Da je Wv '" O. jer vezni deo masine, za sve vreme cipracle materijala..
cvrsto povezuje energetski sa kinematickim delom. Pojave sila tr~n~~ u ve~!lom
Deo energlje (\i/il) je paznat, posto se elektromotor ugradjuje u delu, u periodu rafalnog reiima rada sistema,nema Utrosak ene~gIJe, kojl/na-
staje u veznom de1u na poc(,tku i zavrsetku rafalnog rezima rit9-u., to)ik.o je
160
161
mali U odnosu na ukupno UtJ'osenu energiju u periodu obrade oyim rezimom.
(1055)
da ga nema smisla uzlmati u ahz!r.

Ostali clanov! sastoje se iz dva deIa, i to jednog deia energije koji se gde je: I1s - ukupni energetski stepen korisnog dejstva sisiema.
gubi u periodu praznog hoda i drugog koji nastaje u periodu abrade predme-
ta rada Sile trenja u periodu (tab) znatno su vece na svim mestima gde se Medjutim, ako 5e sistem rasclani na njegove sastavne delove, kao sto
javljaju U ohradnom sistemu, pa su i gubici energije u tom periodu znatno je to ucinjeno, i posmatra gubitak energije u svakom njegovom delu, tj. posma-
iznad gubitaka energije u praznom hodu. Razlog ovome lezi u tome, sta su traju parcijalno gubici energije kojt nastaju u njegovirn elementima, tada se
opterecenja kojima je izIoten sistem za obradu materijala deformisanjem u ukupni energetski stepen korisnog dejstva sistema maze iZl'aziti sa:
periodu abrade znatno veea od opterecenja u peridu praznog hoda, lito se
(10.56)
neminovno odrazuva i na sile trenja, koje SEI po zakonu KuIona definisu sa:

(1052) gde su: Tji - parcijalni energetski stepeni korisnog dejstva delova sistema.

gde su: sila trenja; Parcijalni energetsld step en korisnog dejstva bilo kog od navedenih
koeJ'icijent trenja i delova sistema (1)1), za i",l do i"'n, moze se uad koriscenjem sledeceg izraza:
nominalna sila na povrsinu po kojoj se obav}ja klizanje iii kotr-
Ijanje.
w,
- ----,---- (1057)

Deo energije (Wi,,), koji se trosi na savladjivanje inercijalnih sila u


,
Wd - 2:WH

rafalnom rezimu rada sistema za obradu materijala deformisanjem, zavisi od gde je: Wi - energija koja Be gubi u poswatrarwm delu sistema.
zakona kretanja elemenata sistema i njihovih masa. U mehanickih krivajnih
presa, pod vee iznetom pred postavkom da pogonski sistem foUra konstantnom Zbog veoma izraienih promena opterecenja u masina za ohradu ma-
ugaonom brzinom, Cime se cini vrIo mala greska. glavni utrosak energije se terijala defol'misanjem periodicnog dejstva u toku jednog radoog ciklusa, izra-
javlja pri savladjivanju sila inercije izvrsnog dela masine i alata koji je yezan zene BU i promene parcijalnih gubitaka energije koje prouzrokuje trenje u
za njega, jer se ovaj deo jedini krec'e pravolinijski i oscilatorno sa izrazeno elemenl1ma sIstema, pored ostahh negal1vmh efekata, kao sto je neI'avnomerno
promenljivim ubrzanjem. habanje i druge nezeljene posledice.

Ako se deo enel'gije (W u ), U opstem slueaju' izrazi sa'. Ovakav metod odredjivanja ukupnog stepena iskoriscenja obradnog
sistema, uz l':lzvijanje metoda za odredjivanj0 parcijalnih stepena iskoriscenja
elemenata sistema otvara mogucnosti optimizacije sistema za obradu materijala
deformisanjem jos u fazi njegovog projektovanja, za sta danas primena Ta6una-
gde su pojedini iSlanovi sa desne strane jednaeine (10.53) delovi energije utro- ra stvara neslucene mogucnosti.
sem na savladjivanje 1nercijalnih sila alata (Ws a ) i delova masine: energetskog
(Wm ), veznog (Wsv ), kinematickog (Wn:J i izvrsnog {Wsrl. to se na osnovi iz10-
zenog za rafalni reZim rada dobija:

(10.54)

jet' su ostali clanovi jednaki nuli.

Na osnovi sprovedene identifikacije pojedinacnih uzrocnika gubitaka


energije pri pojedinacnom i rafalnom rezimu rada na primeru mehanicke kri-
vajne prese, stvorene su mogw:nosti analiziranja svakog pojedinacno i trazenje
ff;senja da se u svakom od podsistema optimalnlm konstruktivnim resenjima
smanje gubici energije.

Ako raspoloziva ei].ergija predstavlja energlju na izlazu iz obrlldnog


sistema, tada se moze napisati da je;
163
162
11 ISPITIVANJA
Ostvarenje optimalnog konepcijsko-konstruktivno-tehnoloskog resenja
maSine za obradu deformisanjem, kaD fizickog objekta kOji ueba da ohezbedi
optimalne lls10ve odvijanja odl'edjenog (specijalne m8sine) ili odredjenih (mM-
ine urllverzalnog tipa) tehnoloskih proeesa, nemoguce je ostvariti bez sproyod-
jenja niza ispitivanja, koja se po redosledu rnogu podeliti na:

- ispitivanja proeesa abrade materijala deformisanjem;


- ispitivanja elemenata i komponenti maSine;
- ispitivanja laboratorijskih modela;
- ispitivanja prototipll;
- ispitivanja serijski proizvedenih masina i
- ispitivanja IDaf;ina u eksploataciji.

Po Yl'sti ispitivanja ista se mogu podeliti iii svrstati u ceUri grupe, i


to:
Analiti6ke metoda ispitivanja. Ovo su eisto teorijske metode koje
pruzaju mogucnost kvantitativnog ocenjivanja uticajnih faktora. njihovih kore-
lacionih odnosa. a time i mogucnost predvidjanja ponasanja odgovarajucih
koncepcijskih i konstruktivnih resenja Prednost ovih metoda je sto se pre
ikakvih realnih zahvata mogu unapred eliminisati resenja koja ne bi dala ace-
kivane rezultate s jedne strane. a sa dl'uge omogucuju simuliranje i optimiran-
je zamisljenog koncepcijskog i konstrukcijskog resenja. "

Teorijsko-eksperimentalne metode. Ovu grupu metoda cine metode


koje baziraju na ispitivanju fundamentalnih svojstava i karakteristika: materi-
jala od koga se izradjuju elementi. konfiguracije elemenata i sklopova i njiho-
vog ponasanja u razlicitim uslovima omedjenog teorijsko-eksperimentalnog pro-
stora. Ove metode pruzaju najvece mogucnosti u opstem. generalnom razre§a-
vanju problema. i to narocito kada je u pitanju izrada geometriski nepravilnih
i slozenih elemenata i sklopova

TehnolMko-laboratorijske metode. Ovu grupu metoda Cine metode


l.spitivanja. koje baziraju - dobrim delom - na empirijskim kriterijumima, ali
165
Sllupotpunjene podrobnije izrazenom povezanoscu rezultata l;;tboratorijskih tom preoblikovanju, odnosno:
opUa i rezultata dobijenih u eksploatacijL (11.02)
y '" Y (E)
Eksploatacione metoda. Ovu grupu ispitivanja Cine metode koje ba-
ziraju na tista empirijskom postupku, a kojima se direktno ustanovljavaju po- Do ove konstatacije se laka dolazi strukturnom analizorn ffiai;ina za
kazatelji ponaSanja masine kao fizickog objekta u neposrednim proizvodnim obradu materijala deformisanjem i analizom funkcija pojedinih njenih eleme-
uslo . .i.ma. . nata
1z tih analiza pl'oizlazi, da je za koncepcijsko-konstruktivno resenje i
KonaiSno, po wsti parametara koji se ispituju, ispitiavanja se mogu proracun nosece strukure i energetskog del a p ogonskog sistema neophodno
podeliti u dye grupe, ito: poznavanje zakona promene otpora deformisanju materijala, a. za razres~nje
kinematickog dela. poznavanje optimalnog zakona promene brzme deformlsa-
- ispitivanje CVTstoce i elasto-dinarnickih karakteristika maSine i nje-
nja
nih elemenata i
ispitivanja pel'formansi, odnosno njenih tehllicko-tehnoloskih poka- U poglavlju 5., dat je osvrt na stvarne zakone promene opter~~enja
zatelja po vrstama tehnoloskih procesa i definisana su trl idealna zakona nJlhove
promene, koji predstavljaju merodavne zakone optere~enja ~a ~asinu.: pa sva
Ova podela, iako je izvrsena, nije sasvim korektna, jet su neosporni ispitivanja u yezi sa optere6enjima IDaSine neophodno Je bazu·atl na nJ1ffia.
interakcijski uticaji izmedju elasto-dinamiiSkih karakteristika mai!;ine, odnosno
elasto-dinamickih svojstava njenih elemenata i performansi masine, 0 cemu je Kinematicki mehanizam iu
sistem kinematickih mehanizama poveza-
bilo govora u ranijim poglavljima.. pa se ispitivanja jednih pokazatelja u najve- nih u kinematski lanae - koji cini kinemflticki deo pogonskog mehanizma
cem broju slucajeva, ne mogu obavljati nezavisno od d::;ugih. mil.Sine _ obezbedjuje zakone kretanja izvrsnog dela masine, odnosllo zakon
promene brzine deformisanja, sto je prikazano na slid 11.01., zakonitos6u:
(1103)
vp '" vp(E)
11.01. ISPITIVANJA PROCESA OBRADE MATERIJALA

Ispitivanja process abrade materijala deformisanjem se ·ovde pominju


sarno s toga, sto proces preoblikovanja predmeta rada, odnosno njcgovl odredj-
eni meritorni parametri predstavljaju ulazne veliNne za masinu.

Danas postoje mnoge analiticke, eksperimentaine i komLinovane,


analiticko-eksperimentalne metode ispitivanja procesa abrade rnateri,iala de-
formisanjem. Svima njima je zajednicko da ispitujuci zakone prolll8ne odredje-
nag parametra ill grupe pararnetara, iznalaze optimalne uslove preobiikovanja
materijala odredjenom metod om obrade, i to kako sa aspekta dobijanja eleme-
nata 8tO taiSnijeg oblika i dimenzija. tako i sto pribliinije zahtevanog kvaliteta
materijala od koga se izradjuju elementi.
Slika 11.03. Zakon promene brzine iz~rsn~g dela ~~asine
i optimalni zakon deformlsanJa matel'lJala
Meejutim, posmatrano sa aspekta danasnjeg stanja razvijenosti sred-
stava rada, kao i nacina preoblikovanja materijala deformisanjem u procesu
Maksimalno odstupanje b1'7.ine kretanja iZYI'snog deia masine ad op-
proizvodnje, moie se konstatovati da je za koncipiranje konstruktivno-tdmolo-
sIwg ·resenja maSine, kao aktivnog deia sredstava rada, najbitnije poznavanje timaIne brzine defol'misanja pl'edrnet.a racla odredjuje step en usaglasenosti
sledeCih zakonitosti iz procesa obrade, ito: b1'zina (vidi poglavlje 10.02.):
v - IAvl (1104)
zakona promene otpora deforrnisanju rnatel'ijala u svim njegovim "fly'" - -
y
--
fazama preoblikovanja, od ptipremka do izradka, odnosno zakona:
gde Stl: llv - slepen usuglasenosti brzina i
F' F(O (1101) Av maksimalna vrednost odstupanja brzine kretanja izvrsnog dela
masine od optimalne brzino deformisanja matel'ijala koji de ob-
i zakona promene najpovoljnije brzine deformisanja materijala pri radjuje.
166 167
Kako se do zakona promene optimalne brzine deformisanja materijala sti na taj nacin sto se zatvori slavina (poz. 17), a regulaciom ventil (poz..· 25) se
dolazi ispitivanjem procesa abrade, a do zakona promene brzine kretanja izv- podesi na ieljeni pritisak, pa se posredstvom pumpe. odnosno ulja pod priti-
rsnog dela maSine analiticki, poznavanjem resenja kinematickog deia pogon- sko~ ,podiie klip simulatora, kOji dejstvuje na pritiskivac masine. Registrovanje
skog mehanizma, to se usagIa.savanje postiie, sa aspekta ma.sine. analitickim zakona 'promene optereeenja maSine se postiie manometrom koji. l'egistruje
metodama promenu pritiska ulja u cilindru.

Za ispitivanja pri dinamickim opterecenjima postavi se iZYrsni den


11.02. ISPrrIVANJE MASINE masine u krajnji spoljnji poloiaj. a klip sa simulatora sa kapom neposredno
do njega Zatim se pusti maSina urad, a klip simulatora podiZe posredstvom
Ispitivanja kojima se podvrgavaju masine i njihovi elementi, u svim pumpe. eime dolazi do periodienog dejstva pl'itiskivaca ma.sine na simulator
fazama od model a do maSine u eksplataciji. su veorna raznovrsna i mnogobroj- optel'eeenja Pri tome se zakon promene opterecenja na iZVl'snom delu maSine
na. kao i metode i sredstva kojima se obavljaju. pa se s toga na oVom mestu registruje posredstvom uredjaja za tenzometrijska merenja iii na neki drugi
ne ulazi dubIje u ovu materiju, vee se daje sarno pl'ikaz jednog simulatora op- naein. Za vreme ovih ispitivanja, simulator je zasticen od osteeenja regulacio-
terecenja. nim ventilom (poz. 25), a manometar nepovrafnim ventilom (poz.20).

Simuliranje prvog ide81nog zakona Dpterecenja. Za simuliranje prvog


11.02.01. Simulator optereeenja idealnog zakona opterecenja, definisanog izraiom (5.01) i prikazanog na slici
5.02., potrebno je zatvoriti slavine (poz. 17 i 20, a regulacioni ventil (poz. 25)
Na slid 11.02. je shematski prikazan simulator opterecenja, koji se podesiti na pritisak kOji odgovara 'i.eljenom maksimalnom opterecenju. Pri
sastoji iz sleeih elemenata ito: cilindra (paz. 1) zavarenog za ploeu (poz. 2), dejstvu pritiskivaca na klip simulatora, dolazi do porasta pritiska fluida u
koja leii na raclnom stolu masine (poz. 3); klipa (poz. 4) na kome je postavlje- njemu Kada pritiskivac ostvari maksimalnu vrednost pritiska na simulator,
na podesljiva kapa (poz. 5) sa plocom od tekstolita (poz. 6) na koju dejstvuje posredstvom regulacionog venUla, dolazi do naglog propustanja ulja u rezervo-
pritiskivac mMine (poz. 7); venUla za ispustanje vazduha (pOz. 8); nosaca po- ar. Zahvaljujuci ovome, postiie se brzi porast opterecenja do maksimalne vred-
kazivaea puta (pz. 9); pumpe (poz. 10) sa elektromotorom (poz. 11); akumulatora nosH i naglo rastereeenje. odnosno simuliranje optere6enja po prvom zakonu
(poz. 12); rezervoara akumulator8 (poz. 13); boce za azot pod pritiskom (poz. 14);
hladnjaka (poz. 15) i ostalih elemenata kao sto su cevovod, ventili, slavine i dr. Silnuliranje drugog idealnog zakona opterecenja. Za avo opterecenje
uredjaj se priprema na isH nacin kao i za optereeenje po prvom zakonu, sarno
se regulacioni ventil podesava na veei pritisak od onog koji odgovara maksi-
malnoj sill. Time se izbegava trenutni rastereeenje mMine. odnosno obezbedju-
je se dobijanje opterecenja po drugom idealnom zakonu. definisanom izrazima
(5.02) i (5.03) i prikazanog na slici 5.02.

Simuliranje trel:eg idealnog zakona opter~enja. Ova optereeenje se


simulira na taj naein, sto se otvaranjem slavine (poz. 17) omogueuje ulazak ulja
u akumulator stisljivog fluida (poz. 12), u kome je predhodno podesen pritisak
posredstvom slavina (poz. 22 i 24). Kako je zapremina akumulatora zuatno
veea od zapremine ulja koje dospeva u njega, to je prirastaj pritiska u njemu
prakHeno neznatan, eime se odrzava opterec.enje na pritiskivacu konstantnim.

Za vece hodove izvrsnog dela lUMine ukljucuju se dodatni cilindri,


eime se povecava zapremina stisljivog fluida i smanjuje priraStaj pritiska.
Podesavanjem regulatora (poz. 25) omogueuje se simuUranje rasteree-
enja posle prelaska odredjenog puta izvrsnog dela mMine. Ovim je obezbedje-
no dobijanje opterecenja na pritiskivaeu po prvom idealnom zakonu, definisa-
Slika.1O.02. Simulator optere(;enja nom izrazima (5.04), (5.05) i (5.06).

Rad prezentiranog simulatora je vrio jednostavan, i njime se mogu si- Da hi se spreeio nepozeljan porast temperature nestisljivog fluida.
mulirati sva tri meritorna opterecenja, data u poglavlju 5. sastavni deo akumulatora eini hladnjak (paz. 15).

Za ispitivanje masina pri stati6kim opterecenjima, simulator se kori- Dimenzionisanje akumulatora i dodatnih rezervoata, odnosno. pozna-

168 169
vanje velicine priraStaja sile oa izvrsnom delu maSine, u oVom slucaju, maze se
clobiti putem proracuna V'" Vo - A . h '" Va +'Vr - A· h (1108)
Sila na klipu simulatora u pocetku je: to je sila na pritiskivacu posle predjenog puta (h);

Fo '" po . A '" po .
n'·4 1t 1 X
(IL05) F'" Fo' ( 1 - C, h ) (11.09)
gde su: po - pocetoi pritisak stisljivog fluicla u akumulatoru;
odnosno:
A - povrsina poprecnog preseka klipa simulatora i
D - precnik klipa simulatora. F=C"Fo (lUO)
Predpostavljajuci da se zbog brzine obavljanja dejstva pritiskivaca na gcle SU: Va - zaprernina akumulatora;
simulator desava adijahatska promena stanja stisljivog fluida u akumulatoru, VI' - zapremina rezervoara;
to ce pritisak u njemu nakon hocla izvrsnog deia maS-ine (h) biti:

p '" po . (_yyO)X (11.11)


(1106)

gde su: Vo - pocetna zapremina stisljivog fluida (obi6no azof.a) u akumulatoru 1 X


i rezervoaru; C" (~h) (11.12)
V - zapremina stisljivog fluida u akumulatoru i rezervoarima posh~
Analizom iuaza (11.09), odnosno (11.10) se vidi, da se prirastaj porasta
predjenog puta (h) izvrsnog deia ffiaSine;
si1e na izvrsnom delu masine:
p - pritisak u stisljivom flidu nakon predjenog puta (h) pritiskivaca
masine i
AF • F - Fo (11.13)
X - eksponent adiabate.
maze regulisati po zelji dimenzionisanjem akumulatora i rezervoara.
q, u ,
o q2 (VQ'i'V,,) 10 [m] 1,0
I
"--1--1- +-l-l-+-+rC+--l.L-+-+-

o 02 0•• 0.6 C, [rr,,) ~o

o 0,2 Siika 11.04. Nomogram za odredjivanje parametra C 2 .

Slika 11.03. Nomogram za odredjiYanje parametr&. Ct. Za bl'zo odrcdjivanje vrednosti .parametara (e l ) i (C 2 ), 11 time j izra(':-
unavanje pril'astaja sile L~F), na slikama 11.03. i 11.04. dati su nomogrami iz-
Kako su: radjeni na osnovi izraza (11.11) i (11.12).
Vo=Va+Vr (1107) Simuliranje opterecenja po tri idealizirana zakona aptere(~enja, prika-
170
171
zanirn simulatorom omogucuje ispitivanje masina u zadoyoljavajucim granicama
tacnosti.

Ovakav simulator obezbedjuje staticka i dinarnicka ispitivanja masina


razliCitih deklarisanih nominalruh sila, kao i razlicitih zakona promene njiho-
vih opterecenja, pa je yeorna pogodan za sve vrste laboratorijskih i eksploata-
cionih uslova ispitivanja.

Detaljnije 0 metodama ispitiYanja i sredstvima koja se pri tome kOl'i-


ste, bice dato u sestom delu knjige.

12. 0 D R Z A V A N JE
Oclrzavanje maSina za obradu deformisanjem u toku njihove eksploa-
tacije je veorna znacajan faktor, jer ad stanja maSine zavisi, na pryom "mestu
'tacnost njihovog rada, zatim proizvodnost i ekonomicnost, a u krajnjem i nji-
hova funkcionalnost.

Nairne, u procesu eksploatacije maSine dolazi do kontinualnog ha-


banja i istrosenja njenih elemenata, eime se menjaju, odnosno smanjuju njene
proizyodne performanse, pa je cilj odrtavanja, vracanje karakteristika masine
na nivo nove maiiine. i to potpuno iii delimicno, time se ostvaruje odrzavanje
zeljenog iIi propisanog tehnicko-tehnoloskog nivoa proizvodnje.

Smanjenje tacnosti rada masine, sa svim nezeljenim posledicama, ima


uglavnom kontinualan tok, osim u slucaju kvata kOji clovodi do gubljenja mo-
gucnosti njenog funkcionisanja. Taj kontinualru tok se moze linearizovati, kako
je prikazano na slici 12.01., iako je on ustvari neka eksponencijalna funkcija.

100"1.
~
~
a
z 50%
.u
"'
~

Slika 12.01. Linearizovani zakon pada tacnosti


masine sa vremenom.

Medjutim, intervencije sa ciljem odrzavanja deklarisanog nivoa.nove


masine vrse se periodicno. Ova dovodi do toga, da proizvodne performanse
masine osciliraju.
172
173
Ako je definisan i poznat maksimalni nivo taiSnosti masine, tada se
zavisno od zahtevanog nivoa kvaliteta proizvodnje - moze definisati i dozyolje-
ni minimalni nivo njene taiSnosti kako je prikazano na slici 12.02.

~
1"- ._..__.-

n
t-
min.doz

II ", . i
"

",
" ,
OPMPSPMPSPG G

Slika 12.02. Maksimalni i minimalni nivo tacnosti masine 13. MOD ERN I Z A C I J A
u funkciji remontnih intervencija
Pitanje modernizacije masina za obradu materijala moze se tretirati
Kako ~"'Vaka remontna intervencija nije 1.1 stanju da povrati upotpu-· dvojako, odnosno ovom pitanju se moie prici sa dva aspekta, ito:
nosti izgubljene sposobnosti masine, to se gustina remontnih intervencija sa
vremenom povecava, sve dok se ne postavi pitanje isplativosti daljih remont- pred1.1zimanja interventnih zahvata na postojeCim masinama sa cilj-
skih intervencija, sto se jasno 'lidi 1z slike 12.02. em podizanja njihovog kvalitativnog iii kvantitativnog nivo3., i time
njihovog prilagodjavanja novim izmenjenim 1.1slovima proizvodnje i
Remontne intervencije zavise od: kvaliteta masine, od proteklog peri-
oda eksploatacije i ad uslova i rezima njenog rada, sto se sve manifestuje nje- razvijanja i osvajanja novih savremenih masina, masina izmenjenih
nim stanjem u posmatranom tren1.1tk1.1 vremena. One mogu biti: koncepcijskih i konstrukcijskih resenja.

planske i Osnovni zah'lati i intervencije na postojecim maSinama za obradu de-


neplanske. formisanjem su:

kvalitati'lni zah'lati, koji do'lode po povecanja elasto-dinami6kih ka-


Planske remontne intervencije su: rakteristika nose6ih elemenata i kvalitetnijih uslova kretanja izvrs-
nog dela masine sa ciljem povecanja taiSnosti medjusobnog odnosa
- preventivni pregledi (P);
i kretanja alat - predmet obrade i
- mali remont (M):
srednji remont (S)i kvantitativni zahvati, koji dovode do promena intenziteta osnovnih
generalni remont (G na slid 12.02.). meritornih performansi ma.sine, sa eiljem: povecanja produktivnosti
(povecanje broja radnih eiklusa u jedinici vremena), iii sa ciljem
Detaljnije 0 odrzavanju biee govora u jed nom od posebnih narednih izmene moGi mastne {,nominalne sile, raspolozive energije i sn
delova kn'jige.
Pitanje razvijanja i osvajanja novih sanemenih masina za obradu de-
formisanjem je pitanje stvaranja pouzdanih teorijsko-eksperimentalnih podloga
za kreiranje masina izmenjenih koneepcijskih i konstrukcijskih resenja Ovo
pitanje obuhvata prvenstveno probleme vezane za podizanje nivoa a1.1tomatiza-
cije i podizanje stepena fleksibilnosti ovih masina

13.0!. POVECANJE ELASTO,DINAMICKIH KARAKTERlSTIKA


U poglavlju 2.09.01. su nosece strukture masina za obradu deformi-

174 17£
je (Fv) sila prednapregnutih vijaka kOja opterecuje okvir, pa ce zhog izmenje-
sanjem podeljene na nosece strukture otvorenog i nose6e strukture zatvore- nag karaktera i intenziteta njegovog elasticnog deformisanja ose radnih delova
nog tipa, a u poglavlju 6., prikazan je uticaj prednapregnutih elemenata na alata zaklapati ugao ({tv), sto je prikazano na slici 13.04., pri cemu je:
karakter i intenzitet elasticnog deformisanja otYOrene nosece strukture.
tt > IXv (13.01)
a to znaci povecanje tacnosti maSine, odnosno kvalitativno povecanje njenog
nivoa.
B

slAB rF D
r
7.itL
u
..!;' 13.02. POVECANJE PROIZVONllI PERFORMANSI
u wi
.,'"
.
~
1
Na primeru mehanicke krivajne prese rasmatra se i analizira pitanje
}CD1 F povecanja broja radnih cildusa u jedinici vremena i pUanje promene l'aspoloz-

o i I ive energije, kao primeri promena performansi kOje izrazavaju kvanti1ativllu


promenu masina za obradu deformisanjem, a sto se moze sprovesti za bilo koji
I
i
lco C
~ tip ovih masina. Rasmatranje i analiza se sprovod! na krivajnim presama sa re-
duktorom i bez reduktora

Slika 13.01. Otvoren okvir ~­ Slika 13.02. Odstupanja osa 1'a-


terecen silom (F). • dnih delova alata. 13.02.01. Krivajne prese bez recluktora

Svodjenjem otvorene nosece strukture na otvoren okvir ABeD, prika- Pogonski mehanizam ovih maSina prikazan je shematski oa slid
zan na she! 13.01.. opterecen deformacionom sHom (F), svodi se nn poznati 13.05., a sastojl se ad: elektromotora (pOz. 0, kaisnog pl'enosa (poz. 2), zamajca
problem tz mehanike, te iznalazennje karaktera i intenziteta njegovog elastic- (poz. 3), spojnice i kocnlee (poz. 4) i glavnog vratila (poz. 5).
nog def ormisanja ne predstavlja problem.

Medjutim, ove elasticne deformacije ce izazvati izvodjetlja osa radnih


delova alata iz medjusobne podudarnosti, jer sU radni elementi alata vezani:
jedan za radni sto, a drugi za izvrsni deo maSine, pa ce njihove ose, kada je
masina opterecena i elastic no deformisana. zaklapati ugao (IX), kako je prikaza-
no na slid 13.02.

Slika 13.05. Pogonski mehanizam krivajne


prese bez reduktora

Povecanje - rekonstrukcijom - braja hadova pritiskivaca sa (np) na


moze se iZYI'siti na tri naeina:
- ugradnjom elektromotora povecanog broja obrtaja (n m 1 > nm) IMe
snage (Pmt = Pm);
- ugradnjom elektromotora poveCanog broja obr~a.ia (nml > flm) pro-
Slika 13.03. Otvoren okvir opter- Silka 13.04. Odstupanja osa ra- menjene snage (P ml '/. Pm) i
eeen sHama (F) i (Fv). dnih aelova alata. smanjenjem prenosnog odnosa m0tor-zamajac (imzl < imz).

Ugradnjom prednapregnutih vijaka u postojeeu noseGU strukturu, ot- I DaCin. Obelezi Ii se sa (in) odnos broja obrtaja novog (nma prema
voreni okvir ABeD se. svodi na slui':aj opterecenja prikazan na sHei 13.03., gde
177
176
braju obrtaja starog (n m ) elektromotora. tj.: Wml '" 0.5 ' (1 + frnJ . Pph . tobl (13.09)

(13.02) gde SU: fm - koeficijent preoptere6enja elektromotora u periodu


abrade i
onda 6e i navi broj hodova pritiskivaca biU dat izrazom: tobl - vreme trajanja racine operacije rekonstruisane masine.

npl'" in' TIp (13.03) Kako je vreme abrade dato izrazom:


~ob
Medjutim, rninimalni dozvoljeni precnik kaisnika na vratilu motora. tab'" 2. 1t . TIp (13.10)
za istu njegovu snagu, opacia sa smanjenjem braja polova motora. odnosno sa
povecanjem brzine obrtanja njegovog rotora (vidi kataloge za elektromotore).
Pod predp ostavkom cia je na postojecem, starom elektromotoru postavljen mi- to se na osnovu izraza (13.06) dobija:
nimalni dozvoljeni kaisnik, a za ovo ima punog opravdanja S obzirom cia se pri tob
konstruisanju uvek teZ! stq zbijenijoj konstrukciji. to ce odnos novog i starog tobt = -1- (13.11)
kaisnika hiti dat izrazom:
pa je,
Dk.
ik' Dk ~ (13.04)
Wmt ~m
'" (13.12)
1
l-':-ema tome, vodeCi rae una 0 izmeni dimenzija kaisnika na vI'atilu
motora. prenosni odnos motor-zamajac (tmz) ce se promeniti na: 2. Energija koju preda zamajac predmetu racia u periodu obrade
posle ugradnje novog motora, po pribliinom izrazu b16e:
.
Imzt '"
imz
ik (13.05) , , ,
W m . Dz . npl . \) m' n! . np
(13.13)
zt ~ 360 360
pa lzraz (13.03) dobija oblik,
odnosno:
Dpt = in . ik . Dp '" i . np (13.06)
(3.14)
gde je: i - broj koji oznacava ukupnu prornenu broja hod ova pritiskivaca, ob-
uhvataju6i u sebi promene koje izazivaju izmene elektromotora i N.ljzad, ukupna raspoloziva energija rekonstruisane masine, pri ra-
kaisnika falnom radu, je:

Pri ovome mogu da nastupe slededi slucajevi. (3.15)

Prvi siucaj, Zadrzava se isti zamajac i isH pad braja obrtaja zamajca odnosno moment merodavan za proracun spajnice i glavnog vI'atila:
(v) u periodu obrade (tob), tJ.'
(13.16)
(13.07)

'(13.08) Medjutim, ako se zna odnos Ow) energije koju ada zamajac prema
energiji motora mMine pre rekonstrukcije, tada zamenom njihovih vrednosti
gde je: m· n! - zamajni moment odredjen masom i preiSnikom zamajca. posle rekonstrukcije u obrascima (13.15) i (13.16) izrazima (13.12) 1 (13.14), posta
je:
Kako je vee u poglavlju 4_ objasnjeno, za vreme procesa obrade ener-
gija utrosena na deformisanje materijala sastoji se iz energije elektl'omotora i iw=~ (13.17)
Wm
energije zamajca, pa shodno tome:
dobija se:
1. Energija koju oda novi elektronlOtor za vreme abrade predmeta ra- 1
da (W mt ) (vidi ideu1izirani radni dijagram na slici 13.06), maze da Wrt '" Wm . (i1 . iw + T L'" fi . Wm (13.18)
se izrazi sa:

178 179
£1' Wm II nafin. I ovcle postoje t1'i slucaja, kao i u I nacina Oni se dohijaju
~ob (13.19) kada se na uslove iznete u slucajevima I naciua doda jos da je:
~ob

Drugi sluesj U felji zadrzavanja 1ste spojnice i glavnog vratila usvaja Pmt ¢. Pm (13.31)
se da je obrtni moment na vrattlu neizmenjen posle rekonstrukcije. a pad
braja obrtaja zamajca u periodu abrade izmenjen, odnosno da je manji ad pa-
da braja obrtaja zamajca polazne maSine, tj.:

M, M (13.20)

(13.21)

Kako je postavljen uslov izrazom (13.20), to se Da osnovu izraza


(13.02), (13.05) i (13.11) dobija da je,

(13.22)

Uvodjenjern parametra na osnovu jednacine (13.09):

fpph " 0,5· (1 + fm) . Pph (13.23)


i parametra:
360 . tob
fmn ---,--,- (13.24)
m'Dz'np

po analogiji predhodnog slucaja, dahlja se:

VI '" ..1
1
'2 . [V + fpph' fIllD . (1 - ~)] (13.25)
i

Trect slueaj Vrsi se izmena zamajca, tj. menja se zamajni moment, s


tim da se zadrzi isH pad broja obrtaja u periodu obrade pri odrzavanju ne-
promenjene raspolozive energije, odnosno:

(13.26)
\II '" \)
(1327)
Slika 13.06. Idealni dijagram promene snage u periodu' jednog ciklusa.
(1328)
PrY} sluca) ObeleZi 11 se odnos snaga novog (P ml ) i starog (Pm) elek-
Na osnovi uslova (13.28), obelezivsi sa: tromotora sa:
360 . lob
-n~' -U- (1329) (13.32)

dobija se: tada izraz (13.12) prelazi u,


ip
. [m . D; + fpph . f\) . (1 _ _1_)] (13.30) Wm1 " i 'W m (13.33)
i
180 pa izrazi (13.18) i (13.19) U OVOID slucaju glase:

181
wm . (ill. iw + ~
, (13.34) 30· hh :::! 10. !Pph (13.38)
'TC' np np

Wm · (j2 . iw + Prema tome. treba voditi racuna da u slucajevima kada energija osta-
M, (13.35) je neizmenjena i posle rekonstrukcije (II i III slucaj aha nacina) duzina vre-
~ob mena (tpht) hude tolika da elektromotor nadoknadi zamajcu izgubljenu ener-
giju, tj, dovede ga na nominaIni broj obraja. U suprotnom. s obzirom na Wz ""
Analizom izraza (13.12). (13.14). (13.34) i (13.35) sa vidi da promena '" Wnz i uslov Wrt ;; Wr . dolazi se do toga da je An < Ant < An2 < .... , odnos-
suage elektromotora numa uticaja na velicinu energije zamajca. tj. na deo no, postepenog - brzeg iIi sporijeg - zaustavljanja prese u rafalnom radu, sto
energije i 2 . W z • odnosr~o momenta 1'. Wz/ljJob. pa kako je 12. W z » Wm/i, to nemiovno doyodi do nezeljenih posledica.
je njen uticaj na raspoloZivu energiju maSine (W1't), odnosno moment (M I ), mali.
Stepen iskoriscenja deklarisane raspolozive energije zamajca opada,
Medjutim, promena snage elektromotora utice na: tj. zamajac je predimenzionisan (II slucaj oba naNna). Zavisnost iskoriscenja
energije zamajca u procentima od procentualp.og pada broja obrtaja data je ua
- brzinu regeneracije izgubljene hergije zamajca u periodu obrade dijagramu slika 2.33. Iz dijagrama se vidi da je njen gradijent veliki za male. i
(vidi idealizirani dijagom na slid 13.06.). sto je pri ip > 1, odnosno obrnuto. mali za velike procente pada broja obrtaja zamajca, sto treba imati u
zameni starog elektromutora novirn - jacim - povoljno, kada se po- vidu, pri cernu se mora voditi racuna da se ne prekoraci dozvoljeni zamajni
y:cava broj hod ova prWskivaca; i obrnuto pri i p < 1, taj uticaj je moment zamajca redukovan na vratHo elektromotora.
nepovoljan;
Isto tako. dohijaju se:
- velicinu dozvoljenog zamajnog momenta zamajca redukovanog na
vratilo elektromotora [(m' Di)mdozv.l ito: mMine sa povecanirn rnomentorn nn glavnom vratilu (I slucajevi
aba naCina) i
pri ip > 1, (m' Dz)mdozv. raste, masine sa neizmenjenim momentom (II i III slucajevi oba naCina).

- pri ip <1, (m . Dz)mdozv. opada i Pri svemu tome, te'lina prese se:

potrosnju elektricne energije u jedinici Yreffiena pri radu masine, - smanjuje (III slucaj);
tj. utrosak ulozene. pogonske enrgije. ostaje ista (II slucaj) iii
- povecava (I slucaj),
Dugi slucaj S obzirom na izraze (13.32) i (13.33) jednacina (13.25) u
ovom slucaju dohija oblik: a pored promeue motora, menjaju se:

spojnica i glavno vrattlo i sve sto je vezano za njih (I slucaj) i


~, • -,t, . [~ + [pph' fmn . (1 - ~)] (13.36) - zamajac i svi elementi vezani za njega (III slucaj).
i
Konacno, neophodno je izvrsiti analizu pove6anja inercijalnih sila
Treed s]ucaj Najzad. U OVOID slucaju jednaCina (13,30), s obzirom na pritiskivaca, i eventualno predvtdeti ugradnju uravnotezivaca, kao i proveriti
izraze (13.32) i (13.33) glasi: lezajeve zhog povecanog broja obrtaja
,1 , JE.)]
m. DZI '" 7' Un . Doz + fpph . f\l (1 _ (13.37) ill nal5!n. Prenosni odnos motor-zamajac (imzi) dat je izrazom:
i
Dzi
imz! '" Dki (13.39)
Analizom do,' sada iznetog. dolazi se do toga. da se promena broja
radnih ciklusa izvrsnog dela masine moze vfsiti sarno skokovito.
pa je braj radnih ciklusa u jedinici vremena izvrsnog deia prese:
Nadalje sa povecanjem broja radnih ciklusa skracuje se vreme praz- npi '" 1mz! ' nm (13.40)
nog ~oda (tph) u kom se periodu vrsi regeneracija odate kineticke energije
zamaJca, sto se jasno vidi iz slike 13.06, kao i iz izraza: Analizom izraza (13.39) j. (13.40) se dolazi do slede6ih slucajeva.
182 183
Prvj siucaj Povecanjem precnika kaisnika na vratilu elektromotora;
(m . D!)mi = (13.48)
(13.41)

Tretman problema povecanja braja hadova pritiskivaca rekonstrukci- a u slucajevima kada je Mi > M, mora se vrsiti izmena spoJruce. glavnog vratila
jom postojece krivaJne prese, iznet u prva dva slucaja prethodna dva naeina, j elemenata oiju izmenu povlaci za sabom promena ta dva elementa.
vazi i za ovaj slucaj, s tim sto se adnos (iktl starag (im:z) i novog (i mn ) pre-
nosnog odnosa maze kontinualno da menja, i sto ovaj naein bazira na tome da Na kraju tretmana problema povecanja braja radnih ciklusa pritiski-
se elektromotor ne menja. pa je in '" 1. odnosno i = iki. Prema tome. Izrazi vaea u jedinici nemena krivajnih presa bez reduktora maze se laka zakljuciti.
(13.18), (13.19) i (13.25), kao i izrazi (13.34), (13.35) i (13.36) vate j u ovom slue- da se izrazito povecavaju mogucnosti postizanja unapred postavljenih i defini-
aju. sanih zahteva, koje mora da zadovoljava rekonstruisana presa, aka se kombi-
nuju I i III, odnosno II i III naein sprovodjenja rekonstrukcije.
Drug] slu6aj Smanjenjem precnika zamajca:

Du- < Dz (13.42) 13.02.02. Krivajne prese sa reduktoram


Ovaj slucaj izmene zahteva izradu novog zamajca, pri cemu se moze Pogonski mehanizam krivajne prese sa reduktorom prikazan je she-
postiCi da bude: matski na slici 13.07.. i sa')taji se ad: elektromotora (poz, 1), kaisnog prenosa
(paz. 2). zamajca (paz. 3), spojnice i kocnice (paz. 4). reduktora (poz. 5) i od
m' D~i m . D~ (13.43) glavnog vratila (poz. 6).
iIi
m . D~:I • m . D! (13.44)

Prema tome, ovaj slucaj rekonstrukcije. pruza daleko veee mogucnosti


kombinovanja pri usaglaSavanju poveeanja broja hodava pritiskivaca u jedinici
vremena sa ostalim radnim karakteristikama maSine.

Pri ovome mogu se posUei sledece varijante:

1. Wri > Wr (13.45)

2. Wri Wr M (13.46)

3. Wrt < Wr (13.47)

Svaka od ovih val'ijanti ima praktienog smisla. a koja ce se usvojiti


Slika 13.07. Pogonski mehanizam krivajne
zavisi od konkretnog slueaja ZaSta se i za kakvu proizvodnju predvidja rekon- prese sa reduktorom.
struisana masina.
Kako je broj ciklusa u jedinici vremena (npi) u ovih presa definisan
Treei slucaj. Ovaj slueaj predstavlja prethodna dva slucaja. izrazom:
nmi
npi (13.49)
Iz iznetog. za ovaj naein rekonstrukci,ie krivajnih presa. proizlazi da im:zi . iRi
elektromotor ostaje nepromenjen, dok se smanjenje prenosnog odnosa motor- gde je: iru - prenosni adnos reduktora,
- zamajac. a time i povecanje broja radnlh ciklusa pritiskiva6a u jedinici vre-
mena vrsi kontinualno, za razliku ad I i II naeina rekontrukcije. u kojih se to se njegovo povecanje posH ze:
te promene vrse skokovito. a sto daje prednost ovom nacinu rekonstrukcije.
smanjenjem prenosnog odnosa reduktora (iRi): .
Takodje. sa smanjenjem prenasnog odnosa maze se iei sve dok redu- - smanjrmjem prenosnog odnosa motor-zamajac (im:zJ);
kovani zamajni moment zamajca Da osovinu elektromotora ne prekora6i dozvolj- - pove(anjem broja ohrtaja elektromotora (nm) iIi
eni, tj. dok je ispunjen uslov: - komhinacijom predhodna tri na6ina.

184 185
I na~in. Prenasni adnos reduktora definisan je izrazom:
- sis~enii za izmenu i regulaciju alata u radnom prostoru masine i
Dt m' Zl - sJstemi kontrole (materijala, procesa, rada maSine, kvaliteta alata.
im '" I.5;- m . z, (13.50)
jzradka. ltd.).
gde Stl: Dt (D,) - podeoni precnik veceg (manjeg) zupcaruka;
Zt (22) - broj zuba veceg (manjeg) zupcanika i Na onovi iznetog. na slici 13.08., je shematski prikazana klasifikacija
m - madul zupcanika sistema mehanizacije i automatizacije (SA).

Smanjenjem braja zuba veeeg zupcanika za (a), i istovremenim po-


vecanjem broja zuba manjeg zupcanika za isti broj (a) (gde a '" 1. 2, 3, .... ,
hila koji ceo brojl, zadrfavaju6i pri tome isti modul (m '" const.), rastajanje asa
l1ratila na kojima se nalaze zupcanici ostaje nepromenjeno, dak se pastize
smanjenje prenosnog odnosa (iRi), sto se i zE!:lelo.

Medjutim, smanjenje~ prenosnog odnosa reduktora smanjuje se obrt-


ni moment na glavnom vratilu, sto znaci da s~ mora lei na smanjenje iskorisc-
@ A
fK

SA

S
U

enja energije zamajca u periadu abrade, tj,. smanjenju pada braja obrtaja za-
majca Slika 13.08. Klasifikacija sistema mehani-
zacije i automatizacije.
Konacno, iz izlozenog se vidi. da se povecanje braja ciklusa pri-tiski-
vaca postiie zamenom sarno para zupcanika. sta iziskuje relativno mala ulaganja Sprovedena klasifikacija omogucuje lakse i sveobuhvatnije parcijalno
rasmatranje pojedinih sistema, njihovo optimiranje za date uslove, odnosno un-
0staU naeini. Oni su izneti u prvom delu ovog poglavlja, s tim sto se apred definisan i ogranicen prostor, kao i lakse koncepcijsko razresavanje
u pl'esa sa lJoganskim mehanizmom koji ima i reduktor pruzaju jos vece rno- celokupnog sistema automatizacije ohradnog sistema za oblikovanje materijala
gucnosti iznalazenja najpovoljnijih rescnja rekonstrukcije. def ormisanjem.

Ra"Jmatrani primer ilustruje kvantitativno pove6anje nlvoa mehanicke


krivajne pr·ese, koje se manifestuje u povecanju njene produktivnosti, i to 13.03.01. Mater!jal
promenom sledecih meritornih proizvodnjih performansi:
povecanjern broja radnih ciklusa izvrsnog dela masine u jedinici Polazeci od oblika matcl'ijala, nacina njegovog kretanja i oblika pu-
vrCfficna, sto se direktno odraZava na broj iZl'adjenih elemenata i tanje, kao i prostora kroz koji prolazi, sistemi automatiozovanog kretanja mate-
rijala se mogu podeliti, kako je prikazano na sliei 13.09., na:
povecanjem raspolozive energije masine, sto se odl'azava na zapre-
minsku odnosno teiinsku proizvodnost, jer se mogu obradjivati
ekmen.ti vece muse koji za preobliko-vanje iziskuju ve6u kOllcinu
defarmacionog rada

13.03. AUTOMATIZACIJA

Stukturnom analizom procesa i sredstava rada obrade materijala de-


formisanjem, mogu se sistemi automatizacije svrstati u sledece grupe, kOje pro-
izlaze iz slicnosti iIi istovetnosti zadataka, a to su:

- sistemi za upravljanje tokom materijala;


- sistemi za upra-vljanje uslovima obrade (temperatura, uslovi hladj-
Silka 13.09 .. Klasifikacija materijala.
enja, podmazivanje, skidanje ogoretine, i dt,);
- sistemi upravljanja rezimom rada masine;
- sistemi oblika materijala (Mob);
186
181
- kontinuirano, odnosno neprekidnim kretanjem (Miir);
- sistemi natina kretanja (Mkr); - prekidno. odnosno periodicno (Mkr) i
- sistemi oblika putanje po kojoj se krecu (M pu ) i - kombinovano (M~),
- sistemi prostora kroz kOji se krece materijal (M pr ).
sto je shematski prikazano na shei 13.11.
Daljom podelom mogu se navedeni sistemi pobliie i' preciznije karak-
terizirati, ito:

Sistemi oblika materijaia. Kako se procesi obrade materijala defol'mi-


sanjem dele na:

- proeese pM ravanskom naponskom stanju. odnosno procese obrade


limova i
- proeese pri zapreminskom naponskom stanju, odnosno proeese
obrade tela, Slika 13.11. Nacini kretanja materijala

to se sistemi oblika materijala mogu podeliti u dye vrste, ito: Simbolicno predstavljena navedena kretanja materijala u odnosu na
radni prostor mai:ine, data BU na slici 13.12.
- sistemi za lim (M ~b) i .
- sistemi za prostorna tela (M~b)'

Potpunija podela sistema oblika rnaterijala prikazana je na slici 13.10"


gde su:

Shka 13.12. Simboli nacina kretanja.

Sistemi oblika putanje. Prema obliku putanje materijala, sistemi se


mogu podeliti na:
- linijske (M~u);
Slika 13.10. Klasifikacija oblika materijala. - ravanske (M ~u) i
- prostorne {M~u}.
(M~b)tr - sistemi za trake lima:
- (M~b)ta - sistemi za table lima;
- (M~b)ko - sistemi za pripremke ad lima;
- (M~b lSi - sistemi za sipke;
- (M~b )ee - sistemi za cevi:
- (M~b )Pl' - sistemi za pronale i
- (M~b)ko - sistemi za komade.

Sasvim je 'razumljivo da je moguca dalja klasifikacija ovih sistema


prema dimenzijama, vrsti materiJala i drugim parametrima, sto bi predstavljalo Slia 13.13. Oblici putanje materijala.
suvise detaljisanje na ovom mestu. Izneta padela shematski je prikazana na slici 13.13.

Sisemi na6ina kretanja. Posmatrajuci radni prostor~ (RP) u kome se


Takodje, na primeru kombinacije tri radna proslora, ilustracije ra.dt
obavlja preoblikovanje materijala, tada se kretanje materijala do radnog pro-
na slici 13.14., prikazana je data TJodela
stora i od radnog prostora mai:ine maze obavljati sledeCim nacinima, ito:
188 189
ne, obzirom na funkciju koju treba da obavljaju mogu se podeliti u dye vrste,
ito:
- sisteroi za izmenu alata (Ai:l:) i

L-fno(J-----Iw-;! - sistemi. za podesavanje alata (Apo),

pri cemu je ova podela data na shei 13.16.

Slik 13.16. Sistemi automatizacije


manipulisanja alatima

13.03.03. Masina

Kako je maSina definisana performansama i zastitnim sistemima, to


se podela sistema automatizacije moze svrstati u dye grupe, ito:

- sistemi za upravljanje rczimom rada masine (Spe) i


Stika 13.14. Kombinacije kretanja matcrijala kroz tri radna prostora - sistemi zastite (SzaJ.

Ststami pro~tora. Prema okruzenju radnog prvstora, sistemi automati- sto je shematski p1'ikazano na slici 13.17.
zacije mogu se podellti na:

- uvodnike (M~r);
- odvodnike (Mgr); K
_ kombinovane, uvodno-odviodne (M pr ) i
_ manipulatore u radnom prostoru (M~r).

sto je shematski p1'ikazano na slici 13.15.

Slika 13.17. Sistemi automatizacije roasine.

S1stemi reZima. U pe1'formanse masine spadaju: nominalna sHa, 1'a-


spoloZiva enel'gija, b1'zina kretanja izvrsnog deia maSine, hod, i druge velicine,
pa se dalja podela moze izvrsiti na:

- sisteme automatizovanog upravljanja deformacionom Rilom (S£e);


Slika 13.15. Sistemi okolnog prosto1'a. - sistema automatizovanog upravljanja raspo}ozivom energijom tS:e);
- sisteme automatizovanog upravljanja brzinom (S~e);
- sisteme automatizovanog upravljanja hodom (S~e), itd.
13.03.02. Alat
Sisteml zaSUte, Nfl ffiaSinama postoje dye vrste zastitnih uredjaja, i to~
Sistemi automatizacije manipulisanja alatom u radnom prostoru mas:i- uredjej za zastitu opsluzioca i uredjaj za zaStitu masine od preopterecenja i

190 191
ostecenja Shodno ovome se i sistemi automatizacije mogu podeliti na: - sistemi kontrole alata (KA);
- sistemi kontrole mMine (Ks) i
- sistemi zastite opslutioca (S~a) i - sistemi kontrole uslova (Ku).
- sistemi zalitite rna-sine (S~J.
sto je shematski prikazano na slici 13.19.

13.03.04. Uslovi Dalja podela ovih sistema moze se analogno sprovesti prema klasifi-
kacijama iznetirn u predhodnim poglavIjima.
Cinioce llslova obrade materijala deforrnisanjem sacinjavaju parametri
koji zavise od sredstava rada. ito: masine, alata i pomo6nih sredstava. Kako Sll Na osnovi iznetog maze se silka 13.08. prosiriti, kako je to prikazano
uslovi, koji proizlaze od maliine i alata obuhvaceni u poglavljima 13.03.02. i na slici 13.20" sto ukazuje na mogucnosti rasclanjavanja sistema automatizacije
13.03.03., to se u OVOID poglavlju tretiraju. sarno, uslovi koji odredjuju pomocna maSine i obradnog sistema do njihovih elemenata
sredstva rada, a to su: temperatura, podmazivanje, skidanje ogoretine, i sl.

Prema tome sistemi automatizacije se dele na:

- sisteme temperature (Ute);


- sisteme podmazivanmja (U po );
- sisteme za skjdanje ogoretine.(Uog ), itd.,

sto je shematski prikazano na slid 13.18.

Slika 13.20. Shematski prikaz prosirenog sistema


automatizacije obradnog sistema.

Slika 13.18. Sistemi automatizacije uslova. Ova klasikacija omogucuje definisanje. kako parcijalnih taka i defi-
nisanje ukupnog stepena automatizacije.

13.03.05. Kontrola

Sistemi automatske kontrole se - generalno - mogu svrstati U cetri grupe 13.03.06. Stepen automatizacije
ito:
Aka se struktuira ukupno werne procesa obrade materijala deformi-
sanjem, tada se dobija:
bn
tu'" t, + t2 + t2 + .•• + tn '" I: tt (13.51)
1=1

_. 'gde je: t1 - vreme i-te operacije u procesu- obrade,

Slika 13.19. Sistemi automatske kontl'oie. Parcijalno vreme (tt) se moze iZl'aziti kao:

- sistem( kontrole mater'ijala (KM ); (13.52)

192 193
gde su: tSI - vreme u6esca sredstava rada i promenljivim i neprilagodljivim zakonima promene brzina njihovih
toi - Yl'eme uiSesca opslufioca iZYrsnih delova,

Na osnovi izlozenog moze se definisati parcijalni st~pen automatizaci- sto rezultira u konstataciji da izmedju nekog optimalnog zakona promene brzi-
je sa: ne deformisanja i stvarnog postoji razhka i neusaglasenost [vidi sliku lt03. i
jednacinu (11.04)]. .
toi
lli" 1- 4 (13.53)
Trece, aIati za obradu materijala def ormisanjem su - uglavnom - od
Ako se podje od klasifikacije sistema automatizacije, tada se mogu cvrste materije i odredjene konfiguracije, zavisno od vrste tehnoloske operacije
definisati parcijalni stepeni automatizacije: materijala (11M), masine (TIs), alata i zavisno od oblika. dimenzija, i vrste maSinskog elementa, a to znaei da je za
(IlA), uslova (llu) i kontrole (11K) - analogno izrazu (13.53) odnosno (13.51) svaki elemenat i za svaku tehnolosku opseraciju obavezan zaseban alat.
posrnatrano u odredjenom domenu (materijal, mai;ina, itd.).

Kada se znaju parcijalni stepeni automatizacije, tada se ukupni ste- 13.04.01 Parametri fleksibilnosti
pen moze izraz.iti sa:
U analizi i rasmatranju problema fleksibilnosti masina i obradnih si-
1 stema u tehnologijama plasticnog deformisanja materijala, moze se poct od dva
llu '" ";;-. ( 11M + 11 A + lis + 'llu + 11Kl (13.54) parametra
o
odnosno: Prvog parametr,a. koji je definisan kao odnos cene masine (em) i ce-
ne kostanja svih alata (C a ) koje je koristila masina u toku njenog veka:
(13.55) Cm
f, (13.56)
Ca

Graficka interpretacija funkcije (13.56) data je na slid 13.21.


13.04. FLEKSIBILNI SI5TEMI

Pri tretiranju problema fleksibilnosti obradnih sistema u tehnologi-


jama abrade materijala deformisanjern, mora se poci od nekih ci.njenica U ovoj
oblasti.

Prvo, da se u masma za obradu deformisanjem periodicnog dejstva, _______ C ml,


slobodno se moie reci, u koncepcijskom smislu nista bitnije nije izmenilo od

.--~~:~
njihovog postanka. jer bez ohzira na vrstu pogonskog sistema (mehani6ki, hi-
draulieki, itd.), 0 eemu je detaljnije govoreno u ranijim poglavljima, izvrsni deo
masille ima pravolinijsko i oscilatorno kretanje, pri cernu je putanja izvrsnog
dela masine u jed nom radnom ciklusu deflnisana izrazom (2.40).

Drugo, iako je poznato, sa jedne strane, da od zako~a promene brzi-


ne deformacije [~ '" ~ (d). u toku procesa obrade odredjenog materijala, odredj-
enom tehnoloskom metodom zavisi kvahtet gotovog elementa, a sa druge da na Co
zakon promene brzine deformacije direktno utice zakon promene brzine de-
formisanja [v " v(t)1. to se, na zalost mora konstatovati sledece:
Slika 13.21. Graficki prikaz zakona promene parameira ft.
- da su optimalni zakoni promene brzine deformacije u funkciji teh·
noloskih metoda i karakteristika materijala prakti6no neistraieni i Veoma jednostavnom analizom se dolazi do toga da je u nefleksibil_
nepoznati i nim obrudnim sistemima vrednost ovog parametea veoma mala i, slobodno se
moze reci, da f\ ~ 0, sto govori da je relativno malo. ulaganje pri nabavd mas-
- da su dosadasnje masine za obradu deformisanjem, maSine sa ne- ine u odnosu na ulaganja u alate u toku njene eksploatacije.

194 195
Prema tome, posmatrajuei zajednitki masinu i alat kaD sredstvo racla, - da je na '" 1, tj. idealan slucaj, da se jednirn istim alatom<'izradjuju
ovakv8 njihova koncepcijska resenja, koja danas dorniniraju u sVetu, su skupa svi elementi nekog proizvoda koji se oblikuju tehnologijanr'a defor-
u eksploataciji. misanja materijala.

Drugi parametar je deflrusan pod predp ostavkom da svakoj seriji Polazeei od toga da fleksibilni obradni sistem treba - izmedju ostalog
istih elemenata odgovara odredjeni broj alata, kojt se mogu eventualno upo- - da obewedi i jeftiniju proizvodnju, to navedeni parametri izrazavaju na: in-
trebiti i za izradu drugih elemenata, a kao odnos ukupne cene svih alata za direktan nacin stepen flekstbilnosti sistema
sve elemente koji se izradjuju deformisanjem nekog proizvoda prema broju tih
elemenata: Primenom izraza (13,56) na postojece obradne sisteme, odnosno mMi-
ne za obradu deformisanjem, u tehnologijama plasticnog preoblikovanja mate-
rijaIa, uocava se da su vrednosti parametra (fd veoma male, odnosno bliske
f, (13.57) nuli.
j",ms
~ Nj Ovo ukazuje da su se dosadaSnja istraZivanja i razvoj kretali daleko
J=t intenzivnije u pravcu razvoja i osvajanja alata - kalupa - za eije su kretanje
gdesu: e ai - cena i-tog alata; koriseene - mahom - masine kruto definisanih zakona kretanja njihovih izvrs-
nih delova, sto je razvilo tehnologije u kojih su utrosena materijalna sredstva
Nj - broj elemenata serlje j:
na - broj razliCitih alata i na alate visestruko premasivala materijalna sredstva za nabavku mMine -
ms - broj serija elementa posmatrano U odnosu na eksploatacioni vek masine.

GrafiCka interpretacija funkcije (13.56) data je na slici 13.22. Sa druge strane, parametar (fa ), definisan izrazom (13.57). po vred-
nost! raste sa smanjenjem broja elemenata u seriji. Ovo cini tehnologije plasti-
cnosti primenljivim sarno U visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji.
[,
Da hi se povecala vrednost parametra (ft ), a smanjila vrednost para-
metra (fa ), sto znaei da hi se obezbedila tehnologija proizvodnje elemenata
deformisanjem jeftina i racionalna u eksploatacionim uslovima, neophodno je
stvoriti fleksihilne obradne sisteme. Ovo ce dovesti do:

- --
---
-::::=:::::---------
pojave novih koncepcijskih resenja masina za obradu materijala
deformisanjem slozenije konfiguracije i
- jednostavnijih, pa time i jeftinijih alata za vise operacija

Prema tome, u domenu daljeg razvoja i osvajanja musina pravci istra-


zivanja bi se kretali u:

- istrazivanju u domenu iznalazenja optimalnih brzina deformacije,


Slika 13.22. Graf.iCki p,rikaz zakona promene parametra f 2 _ odnosno brzina deformisanja, koja su do danas bila vise nego
skromna, a koja ce nemlnOVIlO dovesti do razvoja pogonskih sistema
Analizom izraza (13,57) se dolazi do sledeCih sIucajeva, ito: izmenjenih kretanja izvrsnog dela meSine, odnosno razvoja pogon-
skih sistema sa novim resenjima njihovih kinematickih delova -
- da je fis < na, tj. slutaj da za svaki element postoji odredjena gru- - mehanizama izmenjenih i znacajnije prilagodjenih zakona prome-
pa alata; ne kinematickih veJicina kretanja potrebama procesa obrade mate-
rijala deformisanjem, SiO ce se neminovno odraziti na povecanje
- da je IDs "" ila, tj. slutaj da svakom elementu odgovara jedan zase- steperia -usaglasenosti potreba procesa i mogucnosti maSine;
ban alat;
istraiivanju i osvajanju fleksihilnih proizvodnih sistema u ohradi
da je ms > na, tj. da se j~dnim alatom mogu izradjivati dva iIi vise materijala deformisanjem treba da dovede do promene pravca
razli6itih elemenata i istrazivanja u ovoj oblasti, tj. istrazivanja i osvajanja hi hila usmc-

196 197
rena u domenu mafiina u kojih hi se programiranom promenom
zakona kretanja materijala koji se obradjuje i programiranom pro-
menom zakona kretanja jednostavnog - i jednog te istog - alata. (13,58)
izradjivali elementi l'szli6itih oblika i dimenzija, sto ce dovesti do
toga da ce se finansijska ulaganja ti eksploataciji drastieno smanji-
ii. obzirom d.a de se koristiti jednostavni i veoma jeftini alaU za gde su: liT! - parcijalni stepeniJleksibtinosti tehnoloskih sistema- od -i '" 1 do
odredjeni asortiman proizvoda; i '" nt i ;
nt - broj tehnoloSkih ·sistema u proizvodnom sistemu.
razvoju komandi, odnosno sistemu upravljanja. i to naroeiti pro-
gramskog upravljanja koje dozivljava znaeajan razvoj u smislu po- Analogno se svaki parcijalri stepen fleksibilnosti tehnoloskih si-
vedanja mogucnosti. sigurnosti i pouzdanosti sistema zahvaljujuci stema moze izraziti sa;
opstem razvoju elektrotehnike i elektronike, zatim fluidike uopste.
sio je od izuzetne vainosti s obzirom na specifienosti maliina za j",ml
obradu deformisanjem i E 'I oj
~-
konacno. pri sagledavanju ovog problema. treba imati na umu. da m,
de razvoj tehnologija plasticnosti dovesti i do sustinskih izmena
koncepcijskih resenja ma.sine. jer polazeci od toga da radno telo -
do skora klasican alat izradjen od cvrstog materijala - savremenim
sagledavanjima rnoze biti hilo koja materija (teenost. gas, i so. do··
Inti 5e do toga da se ostvaruju neslucene mogucnosti razvoja novih
tehnologija plasticnosti, gde ce rnusina i alat izgubiti svoju klasicnu (13,59)
fizionomiju.
J",mi
Prema tome, u domenu masina se sa sigurnoscu mogu prognozirati E 'I oj
znacajniji zahvati u kinematickom delu pogonskog sistema i sistem\i komandi i ~"--
upravljanja rezimima rada maSine, Jer bez ozbiljnijih zahvata na tim
elemell.ti- mi
rna maSine neostvarivo je znacajnije ostval'enje njene fleksibilnosti.

Isto tako. za ocekivati je da Ctl povecanje fleksibilnosti maSine dove- J",mnt


sti do pojednostavljenja i uproscenja alata za obradu materijala deformisanjem. E 'Ioj
a time zamene sadaSnjih skupih i slozenih alata, alatima jednostavnije konfi- J:::I
!]rnt
gtiracije i manje cene kostanja

Konacno. za oeekivati je da u bliskoj buducnosti parametar (fl ) raste,


gde su: 1I0j - parcijalni stepeni fleksibilnosti obradnih sistema u odredjenim
a parametar (f 2 ) opada
tehnoloskim sistemima i
mi - broj ohradnih sistema U svakom od tehnoloskih sisteme.
13.04.02. Stepen fleksibilnosti
Iz izlozenog se vidi da se vrlo lako moze uporedjivati fleksibilnost
Pitanje kvantitativnog ocenjivanja i iZl'azavanja fleksibilnosti masine raz!icitih proizvodnih i tehnoloskih sistema preko stepena fleksibilnosti ako se
za obradu deformisanjem. kao obradnog sistema. je vearna vaino pHanje, kako zna stepe.n fleksibilnosti svakog obradnog sistema.
sa aspekta realnog sagledavanja njene prilagodljivosti promenama u proizvod-
nji. tako i radi mogucnosti kompariranja sa drugim obradnim sistemima. PolazeCi ad predrneta rada definisanog: oblikom, dimenzijama i
vrstom matertjaIa od koga se izradjuje sa jedne strane, a sa druge da postoji
Polazeci od poznatih defl.nicija: proizvodnog, iehnoloskog i obradnog citav ill:t tehnoloskih operacija razlicitih po metodama obrade, uvodjenjem
sistema, i njihovog mesta u podrucju proizvodnog mas-instva, kao i poznate parametara za jedan obradni sistem, ito:
klasifikacije, prikazane na sJi.ci 13.23 .. a radi omogllcer..ja kvantitativnog oce-
njivanja fleksibilnosti masin", za obradu defol'misanjem. polazi se od definicije BI - broj moguCih tehnoloskih operacija koje maze posmatrani obrad-
ukupnog stepena fleksibilnosti proizvodnog sistema: ni sistem da ostvari:

198 199
LITERATURA
Slika 13.23. Proizvodni sistem.

B2 - broj oblika predmeta rada ostvarljivih na istom obradnom 81-


stemu; STANKOVIC P.: Masine alatke i industrijska. proizyodnja maSina II, Naucna
Bl - hroj mogucih dimenzija i Knjiga, Beograd 1975_
B, - broj VTsta materijala obl'adka,
POPOVIC P.: lzbor nekih velicina prj projektovanju ekscentarskth preSa, Teh-
tada se moze definisati stepen fleksihilnosti obradnog sistema izrazom: nika (MaSinstvo), 8, Beograd, 1965.

4 LANSKOJ A. N. - BANKETOV A. N.: Elementi rasceta detalej i uzlov krivo6'1p-


"!los 1- (13.60 ) nih presov, MaSinostroenie, Moskva, 1966.

POPOVIC P.: Utica} svojstava. materijala. prj deformacionoj ohradi na elasti6no


pODa..sanje tela mehanickih krb'l1jnJh pI'esa otvorenog tipa u vezi stetnog delo-
Graficka interpretacija izraza (13.60) data je na slici 13.24. vanja Jnerdjalnih sila. Doktorska disertacija, MaSinski fakultet u Nisu, Nis, 1972.

POPOVIC P.: Oscilovanje ohradnog sistema prj ohradi materijala deformacijom


i njegol' odraz Da njegove konstruktivno tehnoloske karakteristike. Naucno-
-------:::..:::.--..:..-,-,-,,-,,-=--=--- -strucni skup "Masinstvo 1873-1973", Beograd, 1973.

POPOVIC P.: Prilog rasmatranju efikasnosti primenjivanih sistema osiguranja


mehani6kih krivajnih presa od preopterecenja, Tehnika (Masinstvo), 3, Beo-
grad, 1971. '

MARCINIJAK Z.: Konstrukcja wykrojnikow PWT. Warszawa, 1959.


CELIKOV A. 1.: Mehanizmi prokatnih stanoy, Masgiz, Moskva, 1946.
Slika 13.24. Zavisnost stepena fleksibilnosti obradnog sistema
od vrste tehnoloskog procesa i predmeta obrade. POPOVIC P.: Prilog resavanju probJema. mogudnosti povecanja hro)a hodova
pritiskivaca postoJeCih ekscentarskih presa, Tehnika CMaSinstvo), 5, Beograd, 1966.

POPOVIC P.: Neka rasmatranja uticl1jfl. zazora i uslova vodjenja izvrsnog organa
masina 7.a ohradu maierijala deformaci)om nB njegova odstupanja. od optimal-
nog poloiaja u toku procesa obl'ade, Tehnika CMasinstvo) 1. Beograd, 1974.
200 201
POPOVIC P.: Promena procepa u aJata za obradu materijala deformacijolIl u POPOVIC P.: Razvoj abrade deformisanjem i njen uticaj na trend razvaja mas-
presama otvorenog tipa, Tehnika (Masinstvo), 2, Beograd, 1974. ina za obradu deformisanjem, Zhornik radova Medjunarodnog seminara BI-
AM-82, Zagreb, 1982,
RASKOVIC D.: Teorija osciJacija, Naucna knjiga, Beograd 1965.
POPOVIC P.: Razvoj i pravci istrativanja u oblasti obrade materijaJa deformi-
RASKOVIC D.: Otpornost materijaia, Naucna knjiga. Beograd, 1955. sanjem u nas, Zborni radova XVI savetovanja proizvodnog rnaSinstva Jugoslavi-
,ie, Mostar, 1982.
TIMOSENKO S.: Teorija elasticnosti, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1962.
POPOVIC P.: PriJog rasmatranju problema automatizacije i programskog
SALJNJEV V. G.: Mehaniceskie prest, MaSgiz. Moskva, 1946. upravljanja na masinama za ohradu deformisanjem, Obrada deformisanjem u
maSinstvu, 7, Fakultet tehnickih nauka, Novi Sad, 1981.
POPOVIC P.: Prilog izracunavanju sile prednaprezanja vijaka presa otvareno
konstrukcije, Strojniskt vestnik, 3, Ljubljana, 1967. POPOVIC P.: Stanje i perspektive razvoja ohrade materijala defol'misanjem,
SIMOD, Ill, 2, MaSinski fakultet, N!s, 1976,
POPOVIC P.: Prednapregnuti vijsci mehanickih presa ot}>'orene konstrukcije i
njihov proracun, Zhornik radava IV savetovanja proizvodnog masinstva, Saraje- POPOVIC P.: Eksploatacijski stepen iskoriScenja masina za obl'adll materijala
vo, 1968. deformisanjem statickog dejstva Zbornik radova masinskog fakulteta u Nisu,
Nis, 1975,
OSTROVKI V. P.: Spral'Ocnik konstruktora po holodnoi stampovke, Masgiz,
Moskya, 1957. POPOVIC P.: Kritici zakoni opterecenja pri ohradi materijala deformacJjom,
SIMOD, I, 1, MaSinski fakultet, Nis, 1975,
POPOVIC P.: Stepen energetskog iskoriscenja mehanickih krivajnih presa pri
rafalnom retimu rada, Tehnika (Ma.sinstyo), 11, Beograd, 1974. BOCAROV Lj. A: Vintovie prest, Ma.sinostroenie, Moskva, 1976.

POPOVIC P.: Prilog rasmatranju prohlema proizyodnosti po koliCinI obradjenih BOCAROV Lj. A. - VLASOV A. V.: Vlianie zazOl'OV na dinamiku vintovogo presi,
elemenata j stepena iskoris6enja u mehani6kih krirajn1h presE, Tehnika (Mas- Tryd! MVIT, 389, Moskva, 1983,
instvo), 2, Beograd, 1975.
REIHLE M.: Spindelschlagpressen zum Schmieden von Turhenenschaufeln, In-
POPOVIC P.: Ukupni stepen tehnicko-tehnoloskog iskoriscenja. masina. za dustrie-Anzeinger, 99, 1977.
obradu materijala deformisanjem kao pokazatelj stanja i perspektive razvoja
sredstava rada za ohradu materijala deformisanjem, Zbornik radova Medjuna- POPOVIC P. TEMELJKOVSKI D.: Prilog rasmatranju koncepcijskog resenja za-
rodnog seminara BIAM-78, Zagreb, 1978. vojnih presa, Obrada materijala u masinstvu, XIV, 1-2, Fakultet tehnickih nau-
ko, Nov! Sad, 1989,
MAKELT H.: Die Mechanischen Pressen. Munchen, 1961.
POPOVIC P. TEMELJKOVSKI D.: New Conception of Screw press, Proceeding
MEHANIK V. P.: Rascet mahovicnogo privoda kuznjecno-presovih masin, Kuznj- of the First International Conference on Research and Design of Metal For-
ecno-starnpovocnoe proizvodstvo, 5, Moskva, 1959. ming Machines, Beijing, China, 1989.

ROMANOVSKI V. P.: Spravocnik po holodnoj stampovke, Moskva, 1965. POPOVIC P. DOMAZET D.: Oredjivanje hitnih svojst8va mehanickih presa ek-
sperimentalnim ispitivanjima Zbornik radova XVIII savetovanja proizvodnog
STOROZEV M. V. - POPOV E. A.: Teorija ohrabotki metalov davlenijem, Mosk- masinstva Jugoslavije, Nis, 1984.
va, 1971.
TEMELJKOVSKI D.: Zavojne prese sa varijahilnim momentom inerc~ie zamajca,
SCHLESLl\l"GER G.: Die Wel'kzeugmaschinen, Berlin, 1936. Doktorska disertacija, Masi'nski fakultet u Nisu, NiS, 1990.

MALOV A. N.: Tehnogia holodnoj stampovki, Moskva, 1949. POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D. - RISTIC J,: Microcomputer Control System
for Screw Press with the Flywheel Inertia Variahle Moment, International
ISACENKOV 1. E.: Stampovka rezinoi i iidkostju, Masinostroenie, Moskva 1967. Conference on CAD of Machinery 91. Beijing, China, 1991.
202 203
POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D., The Impact of the Flexible Working Sy-
TODOROVIC J.: Pouzdanost maSinskih sistema. Mamnskl 18KUn.et,neograu, 1"71 (.
stems Development Upon the Conceptual Solution of the Metal Working Ma-',
chines and Tools. International Conference on CAD of Machinery 91. Beijing, BADzAK 1: [strativanje uticaja koncepcijskog resenja izvl'Snog mehanizma nB.
China, 1991. stepen usagiaSenostJ mogucnosti mehanicke prese i potreha. proceS,8. duhokog
izvlacenja Doktorska disertacija, MaSinski fakultet u Beogradu, Beograd, 1988.
POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D. - RISTIC J.: Contribution to Solving the
Prohlem of the Program Control of the Screw Press with the Flywheel Inertia DOMAZET D.: Iznalaienje optimrune nosece strukture zatvorenog tipa htdrau-
Variable Moment, Eight World Congress on the Theory of Machines and Me- }ii5ke prese i postav1janje metoda njenog proracuna. Doktorska disertacija, Ma-
chanisms, Prag, 1991. s-inski fakultet u Nis-u, Nis-, 1981.
DjUKIC H. - POPOVIC P.: Ohrada defol'misanjem - teorijske osnove, Masinski PAVLOVIC A.: Idetifikacija i optimizacija mona kretanja pokretne mase
fakultet u Mostaru. Mostat'. 1988. pneumatskog cekiCa sa eksper1mentalnom proverom, MaSinski fakultet u Nisu,
Nis. 1974.
RISTIC J. - TEMELJKOVSKI D. - POPOVIC P.' Upravljanje zakonom promene
raspo1ozive energije zavojne prese, XXXV jugoslovenska konferencija ETAN, TEMELJKOVSKI D.: Razvoj metoda. analize energetskog h11ansa pogonskih si-
Ohrid. 1991. stema elektrozavojnih presa. Magistarski rad, Ma.sinski fakultet u Nisu, Nis-, 1987.
POPOVIC P.: SEHOVIC E.: Prilog rasmatraIlja problema ispitivanje masina za DjORDjEVIC Lj.: Razvoj metoda za proracun i projektovanje lemelja. maSina
ohradu deformisanjem, Obrada deformisanjem u ma.sinstvu, 5, Masinski fakul- udarnag dejstva. Doktorska disertacija, MaSinsk( fakultet u Nisu, Nis, 1990.
tet u Nisu. Nis. 1978. .
MYLLER E.. Hidraulische Pressen, Berlin/Heilderberg/New York, 1962.
POPOVIC P.: Prilog rasmatranju modela nosece strukture masina za obradu
materijala deformisanjem otvorenog tipa, Obrada deformisanjem u masinstvu, MRKIC M.: Prilog istraZivanju pogonskog mehanizma hidrauJi6kJh presa visa-
3, MaSinski fakultet u Nisu, Nis, 1977. kih nODlina.lnih slla., Doktorska disertacija. MaSinski fakultet u Nisu, NiSi, 1990.
DOMAZET D.: Staticka 1 dinamicka identifikacija. nosece strukture mehani{:ke POPOVIC P.: Savremena resenja i tendencije razvoja maSina za ohradu defor-
krivajne prese otvorenog tipa, MagistaI·ska teza, Masinski fakultet u Nisu, NiS, misanjem, Zbornik radova seminara "Nivo i tendencije u oblasti maSinograd-
1976. je", Igman. 1987.
DEN HARTOG 1. P.: Vibracije u masinstvu, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1972. e
JURKOVIC M. - POPOVIC p,: Primene iehnologija u flesibilnJm obradnim si-
stemima za izradu profila. Zbornik radova I naucno-strucnog skupa FOSIP-88,
POPOVIC p, - POPOVIC v.: Prilog analizi koncepcijskog resenja pogonskog Blhac. 1988.
mehl1nizma mehaIliCkih krivajnih presa, Obrada deformisanjem u masinstvu,
VIII, 1-2. Fakultet tehnickih nauka, Novi Sad. 1983. POPOVIC P.: Stepen fleksihilnosti u tehnoJogijama pJasticnosti, Obrada mate-
rijala u ma.sinstvu, XVI, 1-2, FakuItet tehnickih nauka, NoYi Sad, 1991.
POPOVIC P.: Uticaj vrsie ohrade materija1a deformacijom na ela.9Ucne defor-
(macije ohradnog sistema, Zborllik radova Medjunarodnog seminara BIAM-73,
Zagreb. 1973.

POPOVIC P.: Prilog ra..<::matranju problema proizvodnosti maSina za obradu ma-


ter1ja1a deformisanjem, Zbornik radova naucno-strucnog skupa "Obrada defor-
misanjem", Banja Luka, 1977.

POPOVIC P. - STOILJKOVIC v.: Uticaj elasticnih deformacija. noseGe strukture


mehanickih krivajnih presa na kinelJ18ticke veliCine kretanja pritiskivaca, SI-
MOD. I. 1, Masinski fakultet. Nis. 1975.

POPOVIC p,; Prilog koncepcijskoj analizi masina za ohradu mater~;ala deformi-


sanjem static/wg dejstva., Obrada .deformisanjem u masinstvu, 1. Fakultet teh-
nickih nauka, NoYi Sad, 1975.

204 205
SADRZAJ

t OSNOVNE POSTAVKE 1
1.01. UVOD.
1.02. SREDSTV A RADA ........ . 5
1.03. MASINA ZA OBRADU MATERIJALA DEFORMISANJEM 6

2. PRINCIPI RADA I PODELA MASINA 9


2.01 PODELA PO ZAKONU PROMENll OPTERECENJA . 11
2.02. PODELA PO VRSTI ENERGIJE .......... . 13
2.03. PODELA PO VRSTI TEHNOLOSKOG PROCESA . 15
2.04. PODELA PO PERFORMANSAMA 16
2.04.01. MaSine sa garantovanom silom 19
2.04.02. Masine sa garantovanom energijom. 19
2.04.03. Ma§ine sa garantovanim hodom 20
2.05. PODELA PO VRSTI POGONSKOG SISTEMA 21
2.05.01. Mehanicke mai3ine ... 21
2.05:02. Hidraulicke masine . 22
'2.05.03. Pneumatske masine 22
2.05.04. Kombinovane rnaSine . ... ... . 23
2.06. PODELA PO PRAVCU DEJSTV A . . 24
2.07. PODELA PO ZAKONU PROMENE BRZINE DEFORMISANJA 26
2.01.01. Masine sa garanto)'anim zakonom promene brzine 27
2.07.01. Masine sa negarantovanim zakonom brzine 30
2.08. PODELA PO MOGUCNOSTI PRiLAZA RADNOM PROSTORU 30
2.09. PODELA PO KONSTRUKCIJSKOJ KONFIGURACIJI ELEMENATA. 32
2.09.01. Noseca struktura . .. .. .. .. .. ... ... . 32
2.09.02. Glavno vratilo mehanickih krivajnih presa 35

207
2.10. PODELA PO MEDJUSOBNOM POLOZAJU 7.01.01. Radni dijagram ................ ,. ; .......•.... '· ... 10B
OSNOVNIH ELEMENATA. 37 . 7.01.02. ReDmi iskoriS6enJa snag•........... '.' ...... " : ... 113
7.02: MASINE SA NEGARANTOYANIM HODOM .................. 115
2.10.01. Polozaj pogonskog sistema .. 37
7.02.01. Radni dijagram ................................. 116
2.10.02. Broj tacaka vesanja izvrsnog dela masine . .. ...... 38
2.11. PODELA PO PRINCIPU OBEZBEDJENJA .
RASPOLOZIVE ENERGIJE ............ . 38
B. TACNOST ................................... ;.; .. ·... 117
2.11.01. Princip koriMenja energije zamajca .. 39 .' B.01. KONCEPCIJSKI UZROCNrCI ............................ 117
2.11.02. Princip rada hidraulickih ma~';ina . 42 . ,8.01.01. Koncepcijsko resimje kao uzrocnik netacnosti ..... ."... :118
2.11.03. Princip rada rnasioa dinamickog dejstva 46 .8.0102. Konce:pcijska resenja koja smanjuju netacnost ...... , .. 120
8.02. KONSTRUKCIJSKI UZROCNICI ............ , ............. 128
3.0SNOVNE KONCEPCIJSKE VARIJANTE. 53 8.04. EKSPLOATAClJSKl UZROCNrCl .......................... 129
3.01. MEHANICKE KRIV AJNE PRESE . 55
3.01.01.. Putanja izvrsnog dela masine , 55 9. PRO I Z V 0 D NOS T .... , .............................. 131
3.01.02. Broj radnih ciklusa . 58 9.01. KOMADNA PROIZYODNOST ...... , ...................... 131
3.02. ZAVOJNE MASINE 60 9.02. ZAPREMINSKA PROIZVODNOsr .......................... 132
3,02.01. Kompleksni model .. 61 9.D3: TEZINSKA PROIZVODNOsr ........................... , .133
3.03. CEKICI .. 65 9.03.01. TeZinska proizvodnost pri iskoris{~e.nju ~n.spolozive energije 134
9.03.02. TeZinska proizvodnost pri iskoriscenju nominalne 'sile ... 139
4.FUNKCIONALNI SISTEMI. 67 9.04. POVRSINSKA PROlZVODNOsr ..................... , ..... 141 .
4.01. GEOMETR]JSKI SISTEM 67 9.04.01. Povrsinska proizYodnost pri iskoriscenju raspolozive enel'gije 141
4.02. KINEMATSKI SISTEM . . . . . . . .. . ....... . 68 , 9.04.02. Povrsinska proizvodnost pri iskoriscenju nominalne sHe .. 143
4.02.01. Idealni zakoni kretanja .. 69 9.05. TEHNOLOSKA NEPREKIDNOsr ............. ' ............. 145
4.03. ENERGETSKI SISTEM .. 70
4.03.01. Elementi promene stanja . 70 10. S T E PEN I IS K 0 R I SeE N J A ........ '" .... ; ....... 147
4.04. MATERIJAL ........ . 75 10.01.EKSPLOATACIJSKI STEPENl ISKORISCENJA ................ 147
10.01.01. Rezimski stepen iskoriscenja ............. ',' ....... 147
4.05. UPRAVLJACKO-INFORMACIJSKI SISTEM 76
10.01.02. P roizvodni stepen iskoriscenja sHe .. '...... : ......... 150
1O.01.03.Proizvodni stepen energetskog iskol'iscenja "., .... ' .... ' .. 151
5. OPTERECENJA MA~INE B3
10.01.04. Ukupni eksploatacijski stepen iskorlScenja ............ ' .153
5.01. STYARNI ZAKONI PROMENE OPTERECENJA ... 84
1O.02.UKUPNITEHNICKO-TEHNOLOSKI STEPEN ISKORfficENJA .... 155
5.02. IDEALNI (MERODA VNI) ZAKONI PROMEl'.'E OPTERECENJA 85
10.03. ENERGETSKI srEPEN ISKORISCENJA ..................... 158
6. POREMECAJNI SISTEMI.. .. .... . B7
11. IS PIT IV A N J A· .. : ............... : ................ ".165
6.01. STATICKA KRUTOST .................... .
6.02. DINAMICKA KRUTOST .... .
87
94
11.01. ISPITIVANJA PROCESA OBRADE MATERIJALA ... >; ......... 166
11.02. ISPITIVANJE MASINE .. : ...........•.... ; .............. :'.168
6.02.01. Prigusivanje. .100
11.02.01. Simulator opterece"nja . ~ : .:,. : ...... '...... ,....... :: .... 168
6.03. TEMPERATURSKE DEFORMACIJE .102
6.04. HABANJE ........ . .103
12.0 D R Z A V A N J E ..... ;.: ...... ;....... . ........•.... 173
6.05. BURA ........... . .103
6.06. POUZDANOST ..... . .104
13. MOD ERN I Z A C I J A ........................ , ........ 175
13.01. POVECANJE ELAsrO-DINAMICKlH KARAKTERlsrIKA ........ 175
7. REZIMI RADA. .. .......... . . .. 107
13.02 POVECANJE PROIZVODNlH PERFORMANSI ........ , ...... , .177
7.01. MASINE SA GARANTOY ANIM HODOM ..... . .107
·209
208
13.02.01. Krivajne prese bez reduktora , -. ...... , .... , ... , -, . ..; 177
13.02,02.Krivajne prese sa reduktorom . , ..' , . , . , .. , .... ~ .... .. 185
13.03 AUTOMATlZAClJA .................... , ...... , . , .... , .186'
13.03.01. Materijal ............................ ,., •..•.... 187
13.03.02.Alat .................. , ................ -.: ...... 190
13.03.03.MaSina .. : ........................ , ....... , ... 191
13.03.04.UsloYJ ........ ' ......... ', . '... '" ..... , :. , .... , .192
13.03.05.Kontrola ... , , ........................ , .. , , '.... 192
13.03.06.Stepen automatizacije . -, , . , ...., .... '.' : ... ~ :........ 193
13.04.FLEKSIBILNI SISfEMI' ...... '. : .....• , ............ ; .. , .. " .194
13.04.01. Parametri f1eksibilnosti .... : .... , ........ :" .•.... 195
13.04.02. Step en fIeksibilnosti ............ :." ............... 198

tIT ER kTUiu, ............... , .... : .... ,., .... , , ...... 201

I
).

210

You might also like