Professional Documents
Culture Documents
Popovic
MASINE ZA OBRADU
DEFORMISANJEM
KLASIX:::.'IKACI.]"SICA. KONCEPCIJSKA I
EKSPLOATACIJSKA ANALIZA
I DEG>
NlS. 1991.
DR PREDHAG POPOVIC
"MASINE ZA OlJH.ADU DEFOHMISANJEM - IDEO"
Izd(tva(~
J\.eep'lentj
cir Vhdo Vujiovi(, fed. TWoi'. Fakulteta te!mickih nal1ka 11 Novom Sadu
elr Dranislav Dcvedzk:, red. prof. Ma.sinskog fakulteta u kragujovcu
1.01. UVOD
E (k) (L01)
il. koja iZl'azava zavisnost promene oblika i dimenzija cvrstog tela sa promena-
rna naponskog stanja 11 njemu izazvanog spolja§njim opterecenjem.
Tablica T-1.01. Klasifikacija idealnih cvrstih materijala hladnorn stanju (obradak ima temperaturu To) i
vrucem stanju (obradak je na temperaturi Tv),
SYojstvo materijala Model
f---~-"- , - - - ~"------~--------i gde su: T 0 - temperature prostorije (obi6no To'" 288 K) u kojoj se oblikuje ma-
OSflOYflO Dopunsko Mehaoicki Malematicki
terijal i .
temperatura na kojoj se zagl'eva materijal neposrcdno pre de-
formisanja, pri cernU je Tv» To. i zavisl od vrste materijllia (npr.
K c' za celike Tv '" 1073 + 1473 K).
(102)
Slika 1.03. Shematski prikaz sredstava rada, ~.de. su; M - rnaSj.n)a, (~r.
resa); A - alat (npr. alat za problJru:;tJ~ 1 proseca.nJe 1 -
~om06ni deo sredstva rada (npr. uredJaJ za kretanJe trake li-
ma kroz radni prostor).
Stika 1.02. Klasifikacija metoda obrade tnaterijala defor-
misanjem po mehanickoj i toplotnoj energiji.
ma§ine (M), odnosno aktivnog deia sredstva rad~, cija je uloga da
Medjutim, bez obzira na vrstu mehanicke energije koja se koristi za obezbedi potrebnu energiju i kretanje po utvrdJenom zakonu ne-
preoblikovanje materijala, i bez obzira na toplotno stanje materijala, da bi se posrednom radnom telu - alatu;
ostvarilo t.zv. spoljaSnje opterecenje na obradak, i time unela neophodna kolic-
ina energije u njega, materijal koji S8 obradjuje '- obradak _ i radno tela _ alata (A), odnosno pasivnog deia sredstav~ rada, koji direktno
nosilac energije i kretanja - moraju se dovesti u neposredan kontakt j medju- dejstvuje na predmet abrade dolazeci sa njtm u neposredan kon-
dejstvo. takt i
Prema tome, sagledavajuCi ucesnike u procesima abrade materijala - pomocnog dela (P), cija je uloga da poboljsa uslove r:r.~c,esa ?~ralde
deformisanjern, dolazi se do toga da u njima ucestvuju; i omogU(~i kontinuitet njegovog odvijanja (to su: uredJ~Jl z~ cnku sa-
dju materijala kroz radni prostor, sredstv3 za podmazlvanJe, sred_ t-
materijaJ od koga se izradjuju zeljeni elementi i va za zagrevanje i hladjenje, itd.).
sredstva rada,
4 5
1.03. MA5INA ZA OBRADU MATERIJALA DEFORMISANJEM _ pogonskJ sistem (PS)' koji ima zadatak da po utvrdjenom zakonu
obezbedi potrebnu koliCinu energije i kretanje izvrsnom delu maSi-
Masina za obradu materijala deformisanjem (MOD) predstavlja aktiv- ne;
ni deo sredstva racla koji ima sledece funkcije, ito:
_ izvrsm deo (ID), koji sluZi 7.8 pricvrsdvanje i nosenje alata',
- da transformise izvornu Cdovedenu} onergiju (elektricnu, hemijsku i
dr.) u mehanicku, i 1stu preko alata preda predmetu obrade i sistem za komandovanje i upravljanje (US), koji sluzi za pustanje
muSine urad, njeno zaustavljanje i upravljanje Tezimom rada i
da obezbedi radnim delovima alata - koji neposredno dejstvuju na
predmet obrade - relativno medjusobno kretanje po utvrdjenim
sistem za poclmazivanje (PO), ciji je zadatak da obezbedi podmazi-
zakonima.
vanje na svim mesUma gde se javlja klizanje i kotrljanje pokre-
tnih elemenata maSine.
(1.04)
2. PRINCIPI RADA I PODELA MASINA
- po nameni, odnosno po vrsti tehnoloskog postupka koji maSina mo- _ maSlne periodMnog dejstva one masine, u kojih je:
ie da obavi;
ft < 1 (2.03)
- po perf ormansama;
odnosno:
- po vrsti pogonskog mehanizma, tj. po principu prenosa energije i (2.04)
kretanja kroz pogonski sistem; to > tob
_ i maSine konUnuJranog dejstva, u kojih je:
po broju praYaca dejstva na predmet radi;
11
10
MOD 2.02. PODELA PO VRSTI ENERGUE
+~
~, _WIIIIIIIIIII
sanjem - kao aktivni deo sredstava rada - na:
r~
'r:~~
_--. .. tc=tob t - m8Aine statiOkog deJstva ili prese;
.. ma.Mne dinaml~kog dejstva iIi ~ekice i
- (+ . F= F(t) .. ma.Mne statl~ko-dinaml~kog dejstva.
..c: 1- I oblpoPrto~pL t
~, , ,,-'ph. lliilllllill Bitna razlika izmedju prva dva tipa masina ZR obradu deformisanjem
2, ~_.,_ .~~ Ie = lob t
... --""- (presa i cekica) je u tome, sto se u maSina statickog ,dejstva kretanje alata,
odnosno kretanje izvrsnog deia mMine obavlja relativno malom brzinom u svim
fazama abrade predmeta rada, dok je u ma.sina dinamiCkog dejstva brzi.na
kretanja izvrsnog dela maSine, u rnornentu njegovog dodira sa predrnetam
2.01. Podela masina za obradu deformisanjem (MOD) po zak
°atere~eMl~Dna njeU?ffi izvr~no.m delu u toku jednog rail~~gP~ikl~~: abrade, relativno velika,
g e s!1. d' - masme perlodH'3nog dejstva i MKD - rnasine konti~
nu j ranog eJstva Ustvari, razlika izmedju navedenih vrsta rna.sina za ohradu deformi-
sanjem moie se sagledati aka se posmatra sabijanje cilindricnog elementa
pocetne visine (ho ) na visini (hi), prikazanog na slici 2,02" i ako se posmatra-
f t ' 1 ju zakoni promene staticke i dinarnicke sile u zavisnosti od pl'edjenog puta
(205)
izvrsnog deia ma.Sine za vreme sabijanja, sto je data na slid 2.02 za sva trt u-
odnosno: pn masina.
hob - putanja abrade, tj. putanja koju predje izvrsru den mas-ine
ft dok se predmet obrade deformise.
tob + tpr + tpo (209)
12 Uvodjenjem parametra:
13
Ws Ws
fw"'-- (2.11)
W
I fw - 1
fw '" 0 (2.13)
.--t------
posta je Ws« Wd. tj. prakticno W s " 0
Sa tehnoloskog stanovista, odnosno sa stanoyista razresavanja proble- gde su; WM utrosena energija masine u jed nom radnom ciklusu;
ma usaglaSenosti potreba procesa i mogucnosti abrade sistema. ova podela Wp potrebna energija za iZYrsenje procesa abrade predmeta rada
masina za obradu deformisanjem je jedna od najznacajnijih, iIi korisno utrosena energija:
F(h) zakon promene deformacione sile 1 .
Analizom meritornih performansi masina za obradu deformisanjem H - hod izvrsnog dela ffiaiiine.
dalazi se do tri njihove osnovne karakteristike, ito:
- deklarisane norninalne sile (F nl. tj. maksimalne sile koju moie mas-
ina da ostvari na predmet abrade;
I ALAT FiN)
raspolo:uve energije masine (W r ) tj. maksimalne energije koju moze
da ostvari masina u jednom radnom ciklusu i
do :
,J,
- deklarisanog -:'hoda izvrsnog ciela masine (H).
TIP
lUaSine isklNcivo koristi za deformisanje predmeta obrade (zanemaruju se PERFORMAN5b. DtMENZUA
l~i~li~ill·
gubici energije zbog postojanja sile trenja, elasticnih deformacija elemenata
F N ",~~~st 4consl icons!
ohradnog sistema, itd.), moie se postaviti sledeca relacija izmedju utrosene r·~~·- - - _..-
energije masine u jednom l'adnom ciklusu potrebne cnergije za izvrsenje pro- w Nm -+ coos! ;."",,' 'Icons!
cesa obrade predmeta racia, deformacione sile i puta ·izvrsnog dela masine: r·-~ ·ccc-
H m "" cons! <Fconsi ,;".const
"
kOja uvodjenjem sredl1je deformacione sile:
Pri ekstremnom - optimalnom - slueaju koriscenja mesine je:
hob
--~
(2.18)
H Analizom pomenutih merHornth perfol'mansi (Fn , Wr i H) i njihovo-
yom odgovarajucom pl'imenom u izrazima (2.19), (220) i (2.21) se dolazi do po-
dele ovih masiua na tri tipa. •
clobija ciplik
16 17
2.04.01. Masine sa garantovanom silum
F Fn (2.22)
o < Wp (223)
sto se jasno vidi iz stike 2.04. pod I, gde su prikazani idealizovani zakoni pro-
mene deformacione sile u zavisnosti od hacla iz-vrsnog dela masine:
Wp Wr (2.26)
0 < F
, Fn (2.27)
sto se jasno vidi iz slike 2.04. pod II, na kojoj su prikazani idealizovani zakoni
prornene def ormacione sile u funkciji puta izvrsnog dela ffia§ine pri sahijanju
18
19
cilindriCnih elemenata izradjenih od razlicitih materijala u maSini sa garanto-
vanom energijom.
Ova podela po performansama. koja je. izv.rsena u ~aSina periodicnog
dejstva, ne maze se sprovesti na masinama kontmmranog deJstva.
Tipicni predstavnik ove grupe masina za obradu deformisanjem je
slobodnopadajuci eekie, jer u trenutku dodira padajueih delava cekica i pred-
meta obrade raspolo:!iva energija iznosi:
2.05. PODELA PO VRSTI POGONSKOG SISfEMA
Wr = 0,5' mc·v{:.2 '" O,9'm c 'g'hpr Do odele maSina za obradu materijala deformisanjem, i perio?icnog i
(2.29 )
kontinUirano~ dejstva, po principu dejstva pog?l1Bkog ,sistema se dolaz, stfuk~
gde su: me - masa padajucih delova cekiea i tuiranjem pogonskog mehanizma i rasmatranJem nacma prenosa energ Je
kretanja kroz njega.
v{:. - brzina kretanja padajueih delova cekiea u trenutku njihovog
dodira sa predmetom obrade.
Polazeci od toga da pogonski mehanizam Cine nje.govi. osnovni delo.n:
ito' ener etski, vezni i kinematieki deo, kako je shematskl prlkazano na ShCl
U ideal nom slucaju, koji se razmatra. celokupna raspoloiiva energija
e~ergets~og d~la
~25ki~emaii6kom, prenos~ kr~tallia I' en~rglje
cekica se utrosi na deformisanje predmeta obrade, pa tada va:!!: . z::'a 'uci da se energija i kretanje prenose u smeru od.
to se zavisno od principa kioz
pogonski sistem, masine za obradu materijala deformlsanJem e e na:
Wr ::: Wp '" 0,5 . Fi . hoi (i " 1. 2, ... , i, ... , n) (2.30)
I'-POGONSKI- r.1EHA~
· mehan!~kB (ME):
Prema t.ome, ovu grupu sacinjavaju ruMine za obradu materijala de-
formisanjem, u kojih su: · hidrauli~ke (HI);
· pneumatsk. (PN) i
H canst. · komblnovane (KO).
(2.31)
o
(2.32) 2.05.01. Mehanicke mMine
o (
(233) U mehanickih se rnasina kretanje i energij~ obezbedjuju njihovom
izvI'snom de]u zahvaljujuci pogonskom mehanizmu kOJl je neki kruti mehani-
sto se jasno vidl iz slike 2.04. pod III. na kojoj su pl'ikazani idealizovani zako-
ni promene deformacione sile u funkciji puta izvrsnog deia masine pri sab1-
-f"':]'~. ./·'J'H
janju cilindricnih elemenata, izradjenih od razlicitih materijala, u masini sa
garantovanim hod om.
5J"",I:;JJ • . I
--+..-
6 1
1
r
_..lZC:'U,j"m'> I I I
1 I'
I. 1
,/'---
1...-'..
• -I
1 1 ,;;;., 1
I I I I
linijsko kretanje izrnedju dveju definisanih kl'ajnjih taeaks, 1zy. mrtyih tacaka L_._...L..l ___.J
- unutrasnje mrtve tacke (UMT) i spoljasnje mr1ve tacke (SMT) _ 1e time
njihovo ras10janje predstavlja put.anju izvrsnog dela rnasine koja mora biii Slika 2.06. Shematski prikaz pogonskog mehanizma t:nehani-
predjena pri radu krivajnog mehanizma bez obzira na spoljasnje opterecenje eke krivalne prese, gde su: 1 - ~ogonskl mO.to!,
Da izvrsDom delu masine, odnosno bez oLzira na otpare. 2 - prenosnik k.retanja, 3 - zarnaJac, ,! - SPOJTI.l-;
ea i koeniea, G - glavno vratilo {kolenasto III
20 ekscentarsko} i 6 - klipnjaea.
21
zam - kinematicki lanac, stirn. sto se prema vrsti mehanizma, ave mastne dele Na slict 2.08., radi uvida dat je shematski prikaz pogonskog meha-
na razlicite tipove iste ili razlicite namene. nizma vazdusnog .cekiea koji Cine: ED - energetski deo, koji se sastoji od po-
gonskog motora (pod), prenosnika kretanja i energije od motora do kompreso-
Radi ilustracije. na slid 2.06., dat je shematski prikaz pogonskog I'a (poz.2) i kompI'esoI'a (poz.3}, VD - vezni deo, koji je pneumatska instalacija
meharuzma rnehanicke krivajne prese, gde su: ED - energetski deo, kOji se (paul) i KD - kinematicki deo, koji cine pneumatski radni cilindar (poz.5) i
. sastoji od pogonskog motora (poz.1), prenosnika kretanja i snage (poz.2) i za- klip za kUpnjacom (poz.6).
majca (poz.3}, VD - vezni deo, knji cine spojnica i ko6nica (poz.4) i KD - kine-
maticki deo. kojt cine prost mehanizam krivaje - glavno vratilo (kolenasto iIi
ekscentarsko) (poz.5) i khpnjaca (poz.6).
fK!I -! riD __ - E6l 3
I····· ." . ,~.-
~I' ·.1 \" I 2
~ .-
2.05.02. Hidraulicke ma.sine 6 I r 1
U hidraulickih masina se prenos kretanja i energije obezbedjuje
posI'edstvom radnog tela, loje je u ovom slueaju nestisIjiv fluid (ulje, voda, raz-
ne emulzije, i dr.). Delovi pogonskog mehanizma su hidraulicki elementi (pum-
pe, hidraulicki cihndri, cevovodt razvodnici, ventil!, i td.), a rad ovih masina Slika 2.08. Shematski prikaz pogonskog mehanizma eeki6a,
zasniva S8 na principu Paskalovog zakona gde su: 1 - pogonsKi motor, '2 - prenosnik snage i
kretanja motor-kmnpresor, 3 - kompresor, 4 -
pneumatska instalaeija, 5 - pneumatsKi cilindar i
6 - klip sa klipnjacom radnog cilindra
Cl (238)
U drugom slucaju se 11 posmatranom telu stval'aju odgovarajuca na- Treea i cetvrta varijanta predstavljaju problem obrade materijala de-
'ponska stanja koja ga dovode do elasticnog iii plasticnog def ormisanja, i pri formisanjem. gde su m'aSine aktivni cleo obradnog sistema, pa je veoma znacaj-
tome mogu nastati sledece varijante, ito: '10 znati da Ii 5e obl'adak preoblikuje - uslovno posmatrano - u statickom iIi
linamickom stanju, tj. da Ii u stanju njegovog mirovanja iii kretanja
- I varijanta. da su:
lz-vrsena klasifikacija je graficki prikazana na slici 2.10.
F > Fr (2.34)
Daljom analizom mogucnosti dejstva radnog tela - alata, cije je dejst-
'0 u funkciji masine - na predmet rada. sto je ilustrovano nekim primerima
4· F,_ 1a slikama 2.11. i 2.12,. dola'll do toga da SYU dejstva. posmatrano sa stanovista
o< Cl --·<RE (2.35) . )l'avca dejstva, mogu biti:
Analizom ovih zakona, a sa aspekta ko definise zakon promene brzi- Imajuci u vidu da se U ovih vrsta masina putanja njihovog izvl'snog
ne deformisanja, masine za obradu materijala defol'misanjem se mogu podeliti dela u jed nom radnom ciklusu moze. sto se jasno vidi iz slike 2.14., lzraziti sa:
u dve grupe, ito:
he '" hpr + hob + hpo '" hob + hph '" 2 . H (2.40)
- mustne u kojih ovaj zakon definise njihov kinematicki cleo pogon-
gde su: he - put koji predje izvrsni deo masine u toku jednog radnog ciklusa:
26
27
Ilustracije radi, na slici 2.15. su dati shematski prikazi kinematickog
hpr - hod prlblizavanja; dela pogonskog sistema nekih mehanickih presa razli6itih zakona promene
hob - hod abrade; brzine deformisanja. i to pod: a univerzalnog tipa sa krivolinijskim (po kruz-
h po - povralni hod i lloj putanji) kretanjem izvrsnog dela IDa.§ine; b - univerzalnog tipa sa pravoli-.
hph- prazan hod, nijskim oscilatornim kretanjem; c - pravolinijskim oscilatornim kretanjem
I"
smanjenih brzina i uvecanih sila i d - sa 'pravolinijskim oscilatol'nim kreta-
-'- -t -~~IIJI{T njem uz mogucnost regulisanja velicine hod a i brzine kretanja izvrsnog dela
.
masina
1~m~;,,:
Slika 2.14. ~Iodovi izvrsnog dela IDnsine periodi6nog dejstva i
Idealizirani z8Koni promene Erzine deformisanja
a b c d
to se maze sprovesti analIza varlJanu moguclh zakona promene brzine kretanja
njlhovlh izvrsnih delova, i to
Slika 2.15. Sh~rnatski prikazi kinematickog deia pogonskog
sistema mehanickih presa sa: a - kruznom pu-
- U periodu obrade (hob) i tanjom izvrsnog dela; b - pravolinijski oscilator-
- u periodu praznog hoda (hpb). nim kretanjem; c - pravolinijski oscilatornim
kretanjem smanjenim brzinama i d - sa moguc-
Analizom zakona promene brzine deformisanja u periodu abrade noseu regulacije had a i brzine.
predmeta rada, tj. na putu obrade (hob) j njihoyom lineaI'izacijom, radi sagle-
davanja trenda promene brzine deformisanja, dolazi se do toga da se ove mas- Izneti primer mehanicke krivajne prese predstavlja rna.sine sa garan-
ine mogu svrstati u cetiri pod grupe, ito: tovanim zakonom promene brzine u kojih se ne maze uticati na karakter te
zakonitosti. Medjutim, pored ovih vrsta masina postoje ma.sine sa garantovanim
- mMine sa konstantnom brzinorn deformisanja; zakonom promene brzine, ali se taj zakon moze menjati i programirati. Tipican
- masine sa usporavajucim kretanjem njihovog izvrsnog dela; predstavnjk ovlh masina je hidraulicka presa, Ciji je kinematicki cleo - radni
- maSine sa ubrzavajucim kretanjem i cilindar prese - shematski prikazan na slid 2.16.
- masine sa proInenljivim trendom zakona promene bzine deformisa-
nja, tj. po zakonu koji predstavlja kombinaciju predhodna tri zako-
na, sto je ilustrovano na slid 2.14.
- smanjenja intenziteta ubrzanja, odnosno usporenja, sa ciljem smanj- Analizirajuci rad radnog cilindra hidraulicke prese, prikazanog na
enja inercijalnih si1a. i to - naroel to - od elemenata masina cije su slici 2.16., i respektujuct zakonitost:
ma'le znacajne.
29
28
Vrp ,'" Ar-s' ( H + hmin) " a' b . ( H + h min ) (2.43)
gde Sll: Q - koliCina tecnosti koja se ubaci.u radni cilindar prese u Sa aspekta mogucih kombinacija manipulisanja opsluzioca u radnom
jedinici vremena i prostoru maSina za obradu materijala deformisanjem (postavljanje a1ata, ubaci-
Ac- povrsina eela klipa vanje priprernka, man~pulisanje obradkom u procesu preoblikovanja, iznosenje
izradka, itd.) od fundamentalnog znacaja je mogu6nost prilaza tom prostofu,
. proizilazi jasan zakljucak da se regulacijom promene koliCine tecnosti kOja se sto se - uglavnom - svodi na mogucnost prilaza radnom stolu mruiine .
ubacuje u radni cilindar maze po zelji dobiti zakoD promene brzine deformi-
S obzlrom da radni sto masina za obradu deformisanjem moze biti:
sanja v v (h).
:0
- proces. abrade i
- predmet rada, odnosna njegova konfiguracija i materijal od koga se
izradjuje.
./' /'
-~··w:~ ~-~~
Po polozaju, i jedna i druga noseea struktura, moze biti:
- kolenaste i
- ekscentarske.
3 2 3
Slika 2.26. Ekscentarska caura (poz.2) u sklopu glavnog 2.10. PODELA PO MEDJUSOBNOM POLOZAJU
vratila (poz.i) i klipnjace (poz.3). OSNOVNIH ELEMENATA
aja ek.s~e~tarske caw.:e U odnosu na rukavac glavnog watila koji definise ugao
0: na shc! 2.27., postlze promena veliCine hoda izvrsnog deia masine (H) po 2.10.01. Polozaj pogonskog sistema
zakonu:
Pogonski sistem u noseeoj strukturi masina moze biU smesten na
H= 2' R '" 2 . / e!-+ e~ - 2'ev'ec'cosO: (2.45) razlicitim mestima sto se odrazava na njihove' tehnicko-tehnoloske karakteri-
stike.
W ~
B
":
odnosno, za se dobija njegova maksimalna vrednost:
- u jednoj tacci, kako je shematski prikazano na sibi 2.30., pod a na Slika 2.31. Sabijanje ciltnd:dcnog elementa
primeru krivajne prese i na masini periodicnog dejstva
- u (N) taeaka, pri eemu je:
KoliCina neophodne energije za izvrsenje procesa deformisanja pred-
(i·l.2.3 ..... n) (2.48 ) meta rada - od pripremka do izradka - pralstavlja potrebnu energiju (W p), a
kolicina energije koju maksimalno moze da ostvari mnSina u jednom radnom
Broj tacaka ves-anja iIi oslanjanja je - uglavnom paran, sto je ilustro- ciklusu je raspoloiiva energija masine (W r ). Imajuci u vidu ove definicije. da
vano i slikom 2.30., Izuzetno je taj broj neparan. hi se odredjeni deo obradio odredjenom tehnologijom u odredjenoj masini,
mora da bude ispunjen sledeci usloy:
(2.49)
2.11. PODELA PO PRINCIPU OBEZBEDJEN,lA Energetski deo pogonskog sistema meharuckih rnaSina za obradu de-
RASPOLOZIVE ENERGlJE formisanjem. prikazan na slici 2.32. na jednom prirneru moguceg resenja, se
najcesce sastoji od pogonskog motora spregnutog frikcionim. kaisrum i11 zupc-
U ffiaSina periodicnog dejstva se njen izvrsni deo krece pravolinijski asUm prenosnikom sa zamajcem - rotirajucim elementom relativno velikog
i oscilatorno izmedjn dveju krajnjih tacaka. ito: unutrasnje krajnje tacke momenta inercije - pri cemu je zamajac ustvari akumulator kineticke energije
(UKT) i spoljaSnje krajnje tacke (SKT). kako je pl'ikazano no. slid 2.31., pri kOja se u periodu obrade koristi za preo-bhkovanje predmeta rada. Zaviso od
cemu u jednom mdnom ciklusu predje put (hu) definisan izrazom (2.40). koncepcijskog resenja maIiine. akumulirana energija u zamajcu se koristi:
Kako izvrsni deo meSine - zanemarujuCi alat 'ZDOg njegove energetski _ potpuno, odnosno 100% i!.i
pasivne uloge - neposredno dejstvuje nn predmet rflda na putanji abrade delimicno, najcesce 30 + 40% i to pri relativno malim padovima
38 39
ugaone brzine rotacije zamajca, sto se ilustratiyno yidi iz slike 2.33. Zanemarivanjem energije pogonskog motora, radi uproscenja rasma-
tranja moze se uspostaviti relacija:
menta, je:
Ustvari, kineticka energija zamajca (W..J. cilindricnog rotirajuceg ele-
(2.50)
2.33. se jasno uocaya da pri istoj razlici ugaonih brzina I\(il l " " AW2 koliCina
energije koju preda zamajac pri zaustavljanju nije ista 11 W1.2 > AW1.1. sto je
znacajno za masine sa delimicnim koris6enjem kineticke energije zamajca
w,
( Nm)
50
30
20
10
Hidraulicke ffia!iine za obradu deformisanjem rade na principu Pa- Pri ovome, treba irnati na umu, da je primena Paskalovog zakona ide-
skalovog zakona, po kome se svaka izazvana promena pritiska u bilo kojoj tac- alizirano sprovedena. uz zanemarivanje gubitaka koji nastaju tl hiodraulickom
ci iIi na bilo kome mestu u nestisljivom fluidu zatvorenOln u nekom hidrauli- sistemu pri proticanju tecnosti, sto se pri- korektnijirn inzenjerskim proracuni-
ckom sistemu prenosi na sve strane podjednako. Time se omogucuje visestruko ma ne Cini. ". '
multipliciranje inicijalne sile koja je izazvala promenu pritiska u nestisljivom
fluidu i ostvarenje znatnih sila na iZYrSnom delu hidraulicke ma'§ine, U hidraulickih maSina radno .telo je nestisljiv fluid povisenog priti-
ska, koji obezbedjuju hidraulicke pumpe razhcitih tipova (klipne, rotacione i
dr.).
. r:a ~lici ~.35. ilust:?vana je primena iznetog principa u shematskoj - hidrauHeke masine za obradu deformisanjem sa akumulatorom i
pnkazano~ hl~ra,:hckoj masmi za obradu deformisanjem. Ako se na klip - na hidraulicke maSine sa dye pumpe, i to jednom pumpom visokog
(pod) deJstvuJe sllom F I , u tecnosti (ulje, emulzija, voda i sf.) dolazi do odgo- i drugom pumpom niskog pritiska.
varajuceg povecanja pritiska:
Prvi tip sa akumulatorom je shematski prikazan na sHei 2.36.
J·~L.
p. - (256)
A,
.. Ova} prit:sak se svestrano pl'enosi kroz celu masu nestisljivog fluida ka presi
kOJl se nalazl u hldrauliekom sistemu, pa ce i na klip (poz.3) radnog cihndra
prese (poz.4) dejstvovati postignuti pritisak, eime se ostvaI'uje .'Oila pritiska
izvrsnog dela masine na pl'edmet rada:
Silka 2,36. Sbematski Rrikaz hidraulicke maSine za obradu deformi-
dC ' sanjem sa akumulatorom: 1 - pumpa i 2 - akumulator.
F • P . Ac • F, . (-d (257)
" ,)
gde su: Pv(Pn) - pritisak koji ostvaruje pumpa visokog (niskog) pritiska;
Q~(Qn)- kapacitet pumpe visokog (niskog) pritiska i
fp (fo) - parametri uvecanja (fp > 1 i fO > 1),
(2.59)
fir
o
~-rF
l ~ ~ °1..;"
at
0
J.u
;:
II
..§
~
Yob
Vpr -
Q,
A,
Qn
A,
45
2.11.03. Princip racla masina dinamickog dejstva abrade i nakovanj identiena dejstvu sudara dva tela to se U od d" .
." " r e JlvanJu
pomenut.e energIJ: p,olazl od proucavanja opsteg modela sudara dye pokretne
Princip rada masina za obradu materijala deformisanjem dinamiekog mase kOJe se krecu Jedna drugoj u susret, sto je shematski prikazano na slid
dejstva se zasniva na koriscenju kineticke energije radnog tela, tj. materijalnog 2.39.
tela koje se u momentu dodira sa oslonjenim predmetam abrade krece velikom
brzinom. Prema
. modelu
.. sudara
d se malj mase mj krece brzinom v1, prj'"",emu Je.
smer k r~tanJa pozltlvan 0 ozgo nadale. kako je oznaeena na slid 2,39., i ako se
Na opisani naein, ostvarenim neposrednim kontaktorn radnog tela i nakovanJ sa predmetom obrade m2 :
predrneta abrade dolazi do prenoscnja energije sa radnog tela na obradak. ei-
me nastaje njegovo trajno plasticno def ormisanje. (2.66)
Kako kineticka energija pokretnog tela odredjene mase direktno za- gde su: mna - masa nakovnja i
visi od njegove rnase i kvadrata brzine, vidi jednacinu (2.29), to je prakticno u mob - masa predmeta obrade,
ma.sina dinamickog dejstva radno tela - telo relativno male mase a velike brzi-
ne i naziva se malj cekica, dok se oslonac na kame se nalazi predmet abrade suprotnosmerno krece brzinolu V2, pri 6emu je: VI ) V2, 'uocavaju dva perioda
naziva nakovanj. sudara ito:
Analizom utroska l'aspolozive energije realnih illuSina dinamiockog I period sudara. Prvi period sudara predstavlja vrernenski interval
dejstva dolazi se do izraza: (6. t1 '" . t j - 0 '" tl ~ od ~rvog dodira masa rut }- m1 do izjedna6avanja njihovih
kreta~Ja u kretanJ8 brzmom Vu. U tom periodu nastalo je odgovarajuce defor-
misanJ~ predmeta rada (.elasticno i plasticno), i rnalja i nakovnja (elasticno).
Posledlca sudal'a na kraJu prvog perioda je smanjenJ'e brzine v mase m
gde su: Wd - deo energije koji se korisno utrosi 11a plasticno preoblikovanje b . .<. ' b ! I na
r~m':l VI2. a pove",anJe rzine V2 mase m2 na V12. Kako je sila (F), kojom dejst-
materijala i vUJe ~edna masa ,na drugu. funkcija VI'emena [F:=F(t)] to se prema stavu 0
Wi - izgubljeni deo enel'gije, a to je deo energije kojt se utrosi na ela- kvanbtetu kretanJa mase mt maze napisati:
stieno deformisanje obrudnog sistema i predmeta abrade, izazi-
Vl2 tt
vanje vibracija nakovnja, t.emelja i zemljista i dr.
fill! dv '" - fFCt) dt (2.67)
Kako je deo energije utrosen na preoblikovanje materijala daleko v,
veci od dela tzv. izgubljene energije (W d » Wi) i kako je osnovna funkcija
masina obezbedjenje obavljanja procesa obrade materijala, to je najvaznije obzirom da je prirastaJ kolicme kretanJa za konacni mterval Vl'emena Jcdnak
odrediti deo kinetieke energije (Wd), Posta je dejstvo malja cekiCa na predmet impulsu sile koja deJstvuJe na matefl,lalnu tacku u Istoro mtervaJu vremena, I
posle integriranja:
t,
ml ' VI2 - ffil VI '" - JFC"/.) dt (2.68)
o
gde je, H t - impu!s si~e (~), 1?l'i cernu lrna u ovorn slueuJu negatlVan plodznak
zato sto s11a (F) Ima suprotan sIne! deJstva fla masu m1 od smera
njenog kretanja
Vu
PERIOD PERIOD
-';'2
Im dv 2
(2.69)
Slika 2.39, Model sudara dye pokretne mase. odnosno pasle integriranja:
46
47
(2.77)
t,
f, F(t) dt H, (2.70) U realnim uslovima dolazi do elasticno-plasticnog sudara, pa izmedju
irnpulsa H t za prvi period sudal'a i impulsa H2 za drugi period postoji korela-
cija, koja se moze analiUcki izraziti sa:
Brzina V2 ima negativan znak jer joj je smer suprotan usvojenom
smeru kretanja. H,o k . H, (2.78)
lz izloienog se vidi da je masa fit izgubila od kvantiteta kretanja, a gde je: k- koeficijent sudara, cija je vrednost k=l za patpuno elastican, k"O
da je rnasa ffi:l dahiia za cisto plastican i 0 < k < 1 za elasticno-plastican sudar, sto je
prikazano i graficki na slid 2.40., gde je data zavisnost izmedju
Sabiranjem, jednacuna (2.68) i (2.70). dahlja se: impulsa. odnosno dejstva sila u funkciji vremena.
(2.71)
,
Analizom jednacine (2.71) se vidi da njena leva strana predstavlja
kvantitet kretanja na kraju prvog perioda sudara, a desna strana kvantitet
kretanja pre sudara Resavanjem ove jednacine po Vl1 se dphija zajednicka
hrzina kretanja posmatranog sistema na kraju prvog perioda sudara:
ill, . VI - m" . V2
(2.72)
rot + m1
i za masu m:: v,
m, 'Vt- m: 'v,
0 (k'!)· - k· v, (2.81)
ml + ill:
vi t,
fro: dv '" f F'(t) cit H, (2.75) v2 '" (k ' 1) .
m, 'Vt - fi2
fit + m1
. v,
+ k . Vt2 (2.82)
v" t,
(2.85)
l!!L. + 1
ro,
tada su moguce dye prakti6ne varijante, ito:
- I varijanta clasu illl " fill i VI " VlI (ceki6i dvostrukog dejstva) pa se
tada dobija:
(286)
Slika 2.41. Model elasticno-plasticnog sudara
sto istoyretneno odgovara raspolozivoj energiji (W r '" illl . v: ) u ce-
ki6a dvostrukog dejstva, jer u njih je abieno rot '" fi,l i VI :::: V2. Pre- Koeficijent sudal'a pri tome moze da dostigne i vrednast od k'" 0,5.
rna tome, zanemarivanjem trenja i elasticnih deformacija elemenata Pri ispravnom koriscenju cekica i plasticnom deformisanju predmeta obrade,
cekiea dvostrukog dejstva i predmeta obrade, koje su relativno illa- zagrejanom na odgovarajucoj t.emperaturi. maze se posti6i Vl'ednost koeficijenta
Ie, celokupna raspoloziva energija cekiea dvostrukog dejstva se sudara k~ 0,3, pa je:
korisno upotrebi za plasticno deformisanje predmeta obrade,
- u cekica dvostrukog dejstva:
- II variJanta da su m" » ml i v" '"' 0 i tada je:
W d = (1 - ll)· mt· v1 = 0,91 . mt· v1 (2.90)
Wd= O,5'ml'v~ . (2.87)
!!L + 1
m, - i u ceki6a jednostl'ukog (prostog) dejstva:
~ - izradak
~ ~ otpadak
PI
- energiJa t - iz.gublJena
- flaterijill predi"leta a energija
rada 0,""" SISTEM '
- radno telo - alat
- ponDttli I'laterijal
O1ASIIIA lA OIlRADU
DEfDRHISAIIJEH) ~
I!la!
p -
o
pDI'IOttli
naterijal
- InforMac.lJe r- - - - -- ~ ~ ~
,- radno telo,- alat
~ - poYratna energija
n _ infornac.lje
a izlaz su:
Sasvim je razumljivo, da svaki ad navedenih ulaza i izlaza zahteva Rasmatranje problema se sproyodi analizom zakona promene putanje
posebnu svestranu analizu i razresenje koje se ogleda u koncepcijskom resenju analizom broja radnih ciklusa izvrsnog dela masine, s obzirom da su ova dva
parametra veoma tesno poYezana sa koncepcijskim resenjem pogon-skog meha-
masine za odredjene uslove koje narnecu vrst<l tehnoloskog procesa i predmet nizma.
obrade.
3 4 5 6
Svaku realnu masinu 1.a abradu deformisanjem, aka se ana posmatra
kao obradni sistem - teorijski posmatrano - cine po svojoj ulozi dye grupe
podsistema, kako je shematski prikazano na slici 3.02., ito:
'
funkcionalni podsistemi i A _ _.A
~l
poremecajni podsistemi.
--
deformisanjem. U tacci B vezan je izvrsni deo masme, pa se problem iznalaz-
enja zakona njegovog kretanja svodi na iznalazenje zakona kretanja tacke R
Pri iznaiaZenju idealnih zakona kretanja cine se dye pretpostavke, ito: odnosno,'s obzirom na relacijU:
- da je glavno vratilo (kolenasto ili ekscentarsko), koje ':::ini krfvaju OA. !p '" Wv . t (3.07)
ulezisteno u apsolutno krutu noseeli struktuI'u, eime se osa I'otacije.
tacka 0 u prostoru ne pomera bez obzira na optereeenja krivajnog posle zamene u jednacinu (3.06), dobija se:
mehanizma i
- da je Illv '" const" tj. ugaona brzina rot.acije glavnog vratila konstantna
(3.08)
Sa iznetim pretpostavkama dolazi se do izraza za idealnu putanju ta-
eke B (h pi ) izvI'snog deia maSine: gde su: Wv - ugaona brzina rotacije kolenastog vrattla, odnosno krivaje i
0,. t - vreme.
hpi" CD - BD" [(R + L)'- e'M) ] - (R' cos~ + L· cos~) (3.01)
Medjutim, ako se u krivajni mehanizam ugradi sistem za pl'omenu
duzine krivaje (R) u vidu ekscentarske eaure. kako je prikazano na slid 3.05.,
tada se iz trougla O,AO ll dobija:
(3.10)
fo (303)
L
i dobijanjem iz l'elacije:
izraz (3.01), koji predstavlja zakon promene puta- pritiskiv<lca prese) prelazi u Slika 3.05. Ekscentdcno postavljen krivajni mehanizam
oblUe sa ekscentarskom caurom.
56
57
R = Ie;' + 2· 8y· 8.3· COSW.3·t (3.11)
rom na izraz (3.16). ukupni broj mogucih koncepcijskih resenja (Kij ):
• 1 . • 1
canst.
01
02
'" izp (t) 03
• 1 04
'" canst '" const. '" const. 05
(3.12) :: izp(t) 06
• 1 07
'" canst: 08
3.01.02. Broj r.druh ciklus.
'" 8 e (t) '" canst. .0 '" iMz(t)
• !,p(t) 09
10
Iz slike 3.03. proizlazi da je broj radnih ciklusa iZYl'snog dela masine • 1
'" const. 11
u jedinici vremena:
'" izp(t) 12
• 1 13
(3.13) '" nM(t) '" canst '" const. 14
'" izp (t) 15
• 1 16
gde Stl n M - broj obrtaja pogonskog motora u jedinici vrem,ena; • 1 '" const. 17
iMz - prenosni odnos pogonski motor - zamajac: '" i zp (t) 18
nM
iMZ " " - (3.14)
n,
izp - prenosni odnos zamajac - kolenasto vratilo: Sprovedena klasifikacija varijanti koncepcijskih resenja pogonskog
sistema mehanickih krivajnih presa prostog dejstva sa aspekta zakona pro~e
ne putanje izvrsnog deia maS-ine i broja radnih cikIusa prikazana je i tabelar-
(3.1Sf no u T-3.01.
n z - broj ohrtaja zamajca u jedinici vremena i Na slici 3.06 je prikazana ekscentarska presa otvorenog tipa sa pro-
ny'" np - broj obrtaja kolenastog vratila u jedinici vremena, odnosno menljivim hodom pritiskivaca, gde su, sa aspekta gaharita predmeta rada, oz-
broj radnih ciklusa izvrsnog dela masine u jedinici vremena. nacene neke meritorne karakteristike. ito:
Kako broj obrtaja motora moze btti: nM '" canst. i nM :: nM (t) (dve - D - dohvat. odnosno rastojanje od ose putanje pritiskivaca do st-
moguce kombinacije) a prenosni odnosi: iMz ~ 1. IMZ *" 1 '" const. i 1M2 '" uha nosece strukture;
'" iMz(t), odnosno izp '" 1. izp *" 1 '" const. i iz p '" izp(t) (dva parametra n sa tri - E - mera regulacije duzine klipnjace, koja je bitna za fino pod-
moguce kambinacije k) to se s obzirom na izraz (3.13) dobija matematicki broj esavanje rastojanja izmedju radnih delova alata i
moguCih kombinacija (Ki):
- Lm - maksimalno rastojanje od radnog stoIa do pritiskivaea.
°
Isto taka analizom mogudh varijacija. za ekscentricitet ekscentarske
eaure: ee '" 0, ee '" const. > i ee '" et! (t), a s obzirom na izraz (3.12) dobija se
broj mogu6ih kombinacija za hod izvrsnog dela masine (Kj '" 3), pa je, s obzi-
hneti primeri ukazuju na slozenost pitanja razresavanja koncepcij-
skih resenja u maS-ina statiekog dejstva i stroke mogucnosti kreiranja kon-
58
59
-
struktora, sio je sasvim razumljivo i dovelo do ostvarenja vearna siroke lepeze
tipova i vrsta ovih masina 61ja je funkcija da rotaciono kretanje zamajca pretvori u pravolinijsko kreta-
je izvrsnog dela maSine.
Wz = 0.5 . Jz . wi = Wk (3.18)
Jz =0 (3.19)
J.z = canst. (3.20)
Slika Jz = Jz(t) (3.21)
D 0 j- consi
~
l-e !
m W4f~ m
\;t canst
0
0
Q - -
Knk k '
"'n"'3=g (3.25) i> 0 0
1- -
Kako je energija kOja se troSi na izvrsenje procesa abrade materijala
deformisanjem definisaria izrazom (3.18), to se analizom doslo do grafickog i
j;t canst j'" const L+ --.
prikaza mogucih varijanti, koji je ilustrovan na slici 3.08., a kojt genel'aino canst L±. ~':..
predstavlja kompleksni model prakticno realnih i prakticno nerealnih varijan- 1,,1: const ~L=- -:c:
ti. I+ '+
Nadalje, aka se nastavi sa rasclanjivanjem i padje od toga da je mo- . ~u~?m linijom u tablici T -3.03. su uokvirene realne varijante, a na
ment inerdje funkcija mase zamajca (m)' i njegovog precnika (D). uZ pretpo- osnov! krlterlJuma da su obe energije razlicite od nule, tj. da su:
62
63
(3.29) 3.03. CEKICI
'1ARIJANTA 0 m J, W, w, W.
I
, = cOllsl r""--...
C{)!lsl "" tons!
~ ~ Slika 3.09 kompleksni model cekie'a.
, I~
# const "- conSI I "I cons!
'" const
.
0 ;;
~
4 con51 I Posmatrano teorijski, sa eisto matematicke tacke gledista, mase ill! i
. m:., mogu biti:
Pregledom do danas izvedenih koncepcijskih resenja pogonskog si- ffil'" 0 (3.31)
stema zavojnih maSina, dolazi se do zakljucka da sva poznata resenja spadaju m2 "- 0
u varijantu (15). Medjutim, ostale realne varijante (18, 24 i 27) omogucile hi (3.32)
osetnije povecanje energetskog stepena iskoris6enja u ovih vrsta masina, sto je mit:. 0 (3.33)
stvar buducnosti.
m.: .;! 0 (334)
Izvl'sena analiza i sprovedena klasifikacija ukazuju da su veoma
skromno iskoriscene mogucnosti prakticnog realizovanja pogollskog sistema za- Medjutim, sa aspekta obrade, moraju da postoja realna radna tela,
vojnih masina u smislu iznalazenja koncepcijskih l'esenja koja hi obezbedila odnosno moraju bitt: i ro, ) 0 i m: > O. Daljom analizom, dalazi se do toga, da
veei energetski stepen iskoriscenja i veei stepen usaglasenosti mo"gucnosti postoje tri moguce varijante medjusobnog odnosa masa fit i rn!!, ito: mt '" m),
lit < ml i ffi, > m2. Isto taka, irelevantno je da Ii je: rot < m!! ill m, > ffi2, jer se
maSine sa potrebama proeesa jer Stl. razvijeni sarno sistemi sa zamajcem ne-
promenljivog momenta inercije, koji je ustyari giayni izyor izrazenih energet- problem svodi na pitanje konvencije smera posmatranja Prema tome, praktlc-
skih gubitaka u ovih staticko-dinamickih masina. no - sto se tice masa m, i m2 - postoje dva realno rnoguca slucaja, ito:
(3.35)
Formirani kompleksni model neosporno namece razmiSljanja u praveu
iznaluzenja konee pcijski sasvim novih resenja pogonskog sistema zavojnih mas- (3.36)
ina, sto treba da dovede do pove6anja njihovog energetskog iskoriscenja. i
uopste pove6anja kvaliteta ovih vrsta maSina. lata taka, aka se teorijskom analizom dolazi do sazllanja cia hrzina VI
moze biti:
Kako nova kocepcijska resenja iziskuju nnu regulacjju variranja mo- (337)
menta inercije zamajca, a da hi se postigli ocekivani ef ekU, to je ova pitanje
usko povezano sa problemom primene programskog upravljanja u maS-ina za (3.38)
obradu materijala deformisanjem. (3.39)
64 65
..
.;" -
'
4. FUNKCIONALNI SISTEMI
v u
~
~-r-
Slika 4.01. Shematski prikaz jzvrsnog dela masine i alata za . ..
prosecanje i probijanje: 1 - pritiskivac, 2 - yodj-
ice pritiskivaca, 4 - probojac i 4. - rezua ploca
. ,~ ..
i da je:
f~ sin'I{} il$ 0 (4.04)
Kinematski sistem ima zildatak da obezbedi medjusobno kretanje
4
aJata i predmeta obrade u svim fazama preoblikovanja pripremka u izradak.
sto znaci da obezbedi njihovo kretanje po utvrdjenom zakonu, definisanom ier su: sinif' s: 1 i fn ~ 0,2, to se posie njihovih zamena u jednacinu (4.0i) i
oblikoro putanje i zakonima promene brzina i ubrzanja (usporenja). ·sreeljivanja dobija:
Ovl zakoni su od izuzetne vaznosti. i to pna elva (putanja i brzina) h pi " R·[(1- cosw·t) + ·T·
fR (1- cos2·w·tl 1 (4.05 )
za proees preoblikovanja, Ii tred (ubrzanje~usporenje) za poznavanje radnih
opterecenja ma§ine. Diferenciranjem putn po vremenu dobija se idealni zakon proroene
brzine:
Naime, poznavanjem pUianje powaju Sf'. stepeni def ormacije materi-
jaIa koji se obradjuje, a poznavanjern zakona promene brzine defol'misanja zna Vpi'" _dhpi ",R·W·(sinttl't + _f_R_·sin2·W·t) (4.06)
S8 i zakon njegoye brzine clefoI'roacije, ij. znaj1.1 se dva najrnel'itornija faktora u dt 2
oblasti iehnologije pllLc,:1.icnog deformisanja materijala.
Daljitn diferenciranjem izraza (4.06) po vremenu dobija se idealni za-
S druge strane, poznava.njem zakona promene ubrzanja (usporenja). i kon promene ubrzanja:
to narocito elemenata masine velikih masa (kao Sto su zamajac u mehanickih dVi ., )
Upi '" _.....R_ '" R· flJ' (cosw't + fIt· cos 2'W'l (407)
presa, pritiskivac i elI'')' dolazi S8 do intenziteta inercijalnih sila, Cije vl'ednosti,
dt
cesto U o1'1h rnasina nisu male i efekti njihovog dejstva mogu imati neieljene
posledice ako se zanemare. Ovi idealni zakoni u fnnkciji puta su prikazani graficki na slid 4.02,
68 69
4.03. ENERGETSKI SISIEM ~~sin~ za,oBradu, d~Formisar~.jem.
MaSina za obradu materijala deformisanjem predstavlja jedinstven i Masin~e ia 'obradti ~efor'Iriisahjem' kOrlste'· uglavnom ~l~d'ec~ vrs~e
veoma kompleksan fizicki objekat. Njeno fi1.icko stanje (u periodu mirovanja) 1 energije, ito:
njene promene stanja (u periodu rada) definisu njene fi1.icke velicine izraiene ;.' - ~el;anicku;
kvantitativnim merama. elektricnu, i.
'toplotnu, ,
Analizom pokazatelja fi1.ickog stanja, kao i promena stanja masine
kao fizltkog objekta, doIaz! se do toga da se svi oni mogu svrstati u dye grupe, a ad energetskih uredjaja:
ito:
- konyertore;
prvu grupu pokazatelja, koji izrazavaju promenu stanja i cije se prenosnike i
kvantitativne mere menjaju u obredjenom dijapazonu velitinn sa akumulatore..
vremenom i
drugu gl'UpU pokazatelja cije sU vrednosti nepromenljive i nezavis- Konvertori enerfp.j'e vrse pretvaranje jednog vida energiJe -u" drugi vid.
ne od re7jma rada masine, pa time izrazavaju stanje musine koje ni- Prirnera radio elektromotor je konvertor .:koji'- pretvata elektricnu energiju u
je funkcija vremena. mehanitku, i on se danas, uglavnorn, koristi kao"pogonski element u masina za
obradu defol'misanjem, jer u poroojenju sa drugim konvertorima {motori SUS,
Prvu grupu cine tZY. pel'formanse ma§ine, koje i1.razayaju njene teh- turbina i dl'J ima sledece nezamenljive prednosti, ito:
noloske mogucnosti, kao sto su: defol'maciona sila, deformacioni rad, hod izvrs-
nog dela masine, broj radnih ciklusa u jedinici vremen&, itd. yisok stepen iskoris6enja'dovedene energije u' procesu pretvaranja
elektricne u mehanicku:
Dl'ugu grupu cine karakteristike bitne sa opst.eg tehnickog stallovi§ta jednostavan doyocl elektl'icne eriergije do rnotora:
kao sio su: masa ma§ine zbog utemeljenja, iIi gabal'itne mere rnasine zbog de- - visoka pouzdanost u radu:
finisanja prostora u kome se moze stnestiti masina u proizyodnim halama, i sf. ne zagadjuje zivotnu sredinu;
bezsuman rad i td:
4.03.01. Elementi promeue stanja Konvel'tori energije su osnovni sastavni cleo energetskog deia pogon-
skog sistema syih masina 1.a obl'adu materijala deformisanjem.
Promenu stanja - primera radi, kretanje izvrsnog dela ma~lne i ost-
varenje dejstva alata na predmet obrade - izaziva dovedena energija tnaslni. Prenosnici energija Stl elementi -koji prenose enel'giju i1. -jedne tacke
Nairne, funkcionisunje masine bazira nn definiciji energije, pl'i cernu SA pod u drugu tacku, a u maaina za obraJu deformi8anjem se koriste:
pojmom energija podrazumeva sposobnost za obayJjunje rada sa ciljem promene
stanja odredjenog fizitkog objekta mehauicki - poluge, natila, zupcanid i s1.;
- elektl'icni - elektricn:i provodnicl, tni'nsformatori i 81. i
S tim u vezi, vaine su pojmovno jos dve kategorije, odnosno definici- - fluldni - stis-!jiv i np-sHsljiv fluid (vazduh,_gasovi i 81.. odnosno vo-
je fizickih pokazatelja, kako bi .se korektno ra:rrnatrali enel'getski ~istemi, a to £la. ulja, emulzije 1 s1.).
su:
rad, koji je po definiciji kolicina energije uneta u fizicki objekat a Akumulatori energije su elementi koje odlikuje sposobnost da u
koja izaziva odredjenu promenu njeguvog stanja i ' odredjenom vretnellskoIn intervalu prime odredjenu kolicinu· energije i da istu
snaga, koja pl'edstavlja kolicinu llnete enel'gije U jedinici vremena u nekom drugom zeIjenom VI'omenskom intervalu u nei1.menjenom vidu preda-
za izYl'senje odredJene promene stanja ju. U masina za obradu deformisanjem se koriste uglavnom:
Iz !znetog se vidi da su i1. Qsnovne kategorije - energije - i1.vedene - mehanicki akumulatori - zatnajci - ciIindricni elementi relatlvno
druge d ve - rad i snaga velikih momenata inercije, kOji akumuliraju energiju na taj naein
sto 1m se povecava broj obrtaja u jedinici vremena, odnosno raste
Da hi se pratio tok energije kro1. ffiaSinu j odrazavanje njenog dejstva ugaona brzina i
na fi1.icke veheine kojima se izraiava promena stanja masine kao obradnog si- - akumulatori fluid a povi§enog potencijala su elementi koji akumuli-
stema, koji fi1.idd nlenja stanje predmeta abrade plasticno ga deformiSud, de- l'aju odredjenu koliCinu potencijalnft energije akumuliranjem odgo'·
finisu se generflino energetski uredjaji kao i vrste energije, kojl S8 kOl'iste u varaju6e kolicine fluida odl'edjenog povisenog priti~ka.
70 71
Kanacno, ns osnovu izlozenog moze se zakljuciti da masina za obradu
deformisanjem predstavlja koncepcijski sklop elemenata sledecih funkcija: (4.09)
konverzije energije, njenog prenosa i njene akumulacjje, pa se kao fizicki
objekat maze iskazati shematski. kao sto je to u6injeno na stiei 4.03., sa elsto
energetskog aspekta, imajuci pri tome u vidu da ne postajl U cituvom tom Prate6i tok energije u toku jednog radnog ciklusa, od ulaza do izlaza
. sklopu mesio gde ne dolazi do disipacije energije. odnosno do pretv8ranja jed- na primeru krivajne prose u kojoj se sabija cilindricni elemenat, sto je prika-
nog vida energije u nezdjeni vid, jer on predstavlja gubitak sa aspekta kori- zano shematsb U8 slici 4.04., gde BU: 1 - konvertor (elektromotor), 2 - akumu-
stenja energije za plastic no preoblikoyanje materijala lator energije (zamajac) i 3 - prenosnik (krivajni mehanizam sa prltiskivacem),
maze se sagledati dinamicko-energetski bilans preko grafika na slid 4.05., gde
Stl na ordinati oznacena snaga (P), odnosno ugaona brzina (W) i apscisi vreme (t).
S dl'uge strane (vtdi slike 4..04. i 4.05.)u periodu obrade predmet ra-
(408) da, prot!veci se clef ormisanju, dejstvuje na pogonski sistem mai;ine tako, cia ze-
li da ga zaustavi, sto dovodi do pada ugaone brzme rotucije motora i zama~ca
- i relativno - preko stepena iskoris6enja - pararnetra kOji predstav-
ka.o spregnutih elemenata. 01'0 dovodi do porasta njihove snage, odnosno m-
Ija 'veoma ilustrativan pokazatelj Sflvrsenosti musine sa energetskog
stanovjsta.
p
- - Pm= Pm ( t)
Pz=Pz(j)
Wm= tJ { t )
m
__ ,w,~ w,1 t)
~ B ~
...~-
. .2'!J-f£" . -~
;=--!'ik::~
,1,1,0,.,. f~j
Slika 4.04. Shem3.tski prikaz krivajne prase: 1 - konvertor (elek-
trornotor), 2 - akufflulator energije (zamajac) i 3 _
prenosnik (krivajni lnehanizam sa pritiskivacem). Slika 4.05. Dijagram promene snage pogonskog sistema Ina.§ine.
72
73
tenziynijeg predayanja energije predmetu obrade, sto ima za posledicu poveca- gde su: W rnpe - euergija motora kOja se utrosila na dovodjenje zamajca na no-
vanje opterecenja na obradak i povecavanje napona u njemu, Cija je posledica minalnu ugaonu brzinu rotacije (koso srafirana povrsina na
povecavanje njegoyog stepena deformisanja Prema tome, iz iznetog i slike 4.05. slid 4.05.) i
sledi da je raspoloziva energija: tpe - ¥reme vracanja energije zamajcu od strane motora, tj. po pres-
tp:r+tob tanku dejstva predmeta rada ua masinu, motor visak snage
trosi na ubrzanje zamajca i to na taj naNn sto mu nado-
W:r :: Wz + W~ = 0,5' Jz' (W;t - w;':d + J PIllet) dt - Pph' tob (4.10) knadjuje izgubljenu euergiju u periodu abrade.
tpr
Uhacivanjem vrednosti iz izraza (4JO)i (4.14) u izraz (4.09), dobija S8
gde sU: Pph - snaga motora pri praznom hodu ma§ine; stepen iskoriscenja:
PIllet) - zakon promene snage motora za yreme obrade Cod tacke A do
tpr+tob
tacke C ua slid 4.05);
_ deo energije zamajca utrosene na deformisanje pl'edmeta rada 0,5' J.(.. (W~I - W~2) + J Pm(t) dt - Pph' tob
(horizoutaluo srafirana povrsina na slid 4.05); t.pr
W~ - deo energije motora utrosen u periodu obrade na deformisanje (4.17)
tpr+tob
predmeta rada (vertikalno srafiraua povrsina na slid 4.05);
W~ - deo energije motora utrosen u periodu obrade na savladjivanje
otpora kretanju pogonskog sistema;
0,5' Jz' (W!,- W!2) + f
t pl'
PIll(t}dt + Pph' (t c - tob)
Wrn2
Wzz '" --;-- (4.12)
1mz Iz svega izlozenog u ovom poglavlju, s obzirom na povezanost energet-
skog i kinematskog sistema u jedinstvenu funkcionalnu celinu, kakva je maS-i-
Kako je izgubljeni deo energije: na za obl'adu deformisanjem, a zavisno od koncepcijskih i konstrukcijskih 1'e-
senja syih njenih elemenata, analizama toka ene1'gije i kretanja pokretnth
(4.13) deloya, dolazi se do definisanja svih relevantnih energetsko-dinamicko-kine-
matskih parametara kOji izrazavaju kvantitativno i kvalitativno mogucnosti
to S8 dovedena energija dobija sahiranjem energija izrazenih jednaMnama mailine kao ohradnog sistema, tj. dalazl se do njenih peri'ormansi koje omedju-
(4.10) i (4.13) ju clomen primene svake odredjene ma.sine.
tpr+tob
Wd "' 0,5' J.z· (W;I - W!2) +
(pr
f Pm(t) dt + Pph' (tc - tob) (4.Lt)
4.04. MATERlJAL
Do dovedene energije se moze doel i preko izraza.:
Materijali koji se koriste u izradi masina za obradu deformisanjem su
te
Wd'" f
,
Pm(t)dt (4.15)
veoma sil'okog spektra i predstavljaju osetljivo i slozeno pitanje, jer funkcije
sa jedne straue i uslovi rada sa druge strane elemenata masine su, ne sarno
vrlo razllciti, vee cesto i oprecni. sto komplikuje problem izbora materijala.
s obzirom da je:
tpr+tob +tpe Kako svaki podsistem u ma§ini (noseea struktura, energetski deo, ki-
74 75
podsistemi maSina za obradu deformisanjem.
sanjem, izdvojeno osam tipava resul'sa, sto je shematski pl'ikazano na slici 4.0?,
ito:
- centralni procesor sa memorijom;
4.05. UPEA VLJACKO-INFOEMACIJSKI SISTEM - clayaei;
- prijemnici;
Dpravljanje radom m8sine za obradu deformisanjem, odnosno njenim - izvrsni organi;
l'ezimima se ostvaruje: - izlazni stepen;
organizacija sistema i
- klasicnim upravljai':kim sistemima i - zastita.
- prograrnskim upravljackim sistomima.
Slika 4.06. Klasifikacija upravljackih sistema Za pravilno funkcionisanje uprvljanja obradnim sistemom neophodno
je postiCi odgovarajuci izbor resursa i obezbediti zastupljenost svih tipova
U programskog upraYljacko informacijskog sistema se razlikuju l'esursa.
uglavnom dva Upa, odnosna trl tipa. s obzirom da je treCi jos tendencija:
Centralnt procesor sa memorijom. Izbor centralnog procesora upray-
spoljasnji sistem. koji se nalazi izvan obradnog sistema - ma.sine. i ljackih sistema masina za obradu deformisanjern n~ maze bazir.Bt.i na br.zi~i
koji obuhvata razl'adu tehnoloskog postupka i busenje traka koje mikroprocesora (taktu) broju bitova koji se paratelno ohradJuJu ..(8-bltm.
direktno upravljaju maSinom·, 16·-bitni. 32-bitni), pa S obzirom na problem. vise paznje treba posveHt1:
- unutrasnji sistern je u samoj masini i preclstavlja ustyari neki unu-
t.raSnji komunikaciono-informacijski sistem kOji prenosi signale iz- - bogatstvu ulazna/izlaznih naredbi;
medju elemenata masine sa ciljern izvrsenja odredjenih njihovih - broju prekida;
funkcija i - braju raspoIoZivih nivoa prekida;
- jedinstven sisiem. kOji tl"eba da poveze spoljasnji i unutl'aSnji 81- mogucnosti pI'ikljucenja ulaznolizlaznih kola; .
stem u jedinstvenu ceHnu izgradnjom programske podrske (softwa- - tehnologiji izrade mikroprocesol'a i pratece elektromke;
re) i oclgoV31'ajucih fizickih jedinica (hardware). - alatima za razvoj soff-vera (jezik "C", UNIX");
- raspolozivoj Iiteraturi i
Ilustracije radi, daju se elementi upl'avljackog sistema bazil'anog na ceni razvojnog alata i kompletnog upravljanja u buducoj masovnoj
mikt'0pl'ocesoru, pri cernu je 11 drju sistematizovanja resursa potrebnih za eksploataciji.
savremeno upravljanje obl'adnim sistemima u tehnologijama abrade deformi-
Kako se pitanje izbora najboljeg mikl'opl'ocesal'a egzaktno ne maze
76
77
dokazati, to bitnu ulogu pri njegovom izboru ima raspolozlvost (mogucnost na- I1~ticij~z~~nja-'i kreativnosti multidisciplinarnog Hma koji resava upl'avljanje.
bavke) S jedne strane, a s druge iskustvo projektanta Nil' algoritam odlucivanja bitno uticu i izabrani elementi upravljanja 0 kOjima
je "rec. ~ OVOID: pogIa~lju,.:
Davacl Pod davacirna se podrazumevaju svi tipovi pretvaraca ne-
elektricnih veliCina u elektricne veliCine, a koji se koriste da bi 5e sa obrad- Organizacija Sistema u mllOgome zavisi od konacnih ciljeva projekto-
nog sistema dobili relevantni podaci za upravljanje. vanog upravljackog sistema. S obzirom na brzine i paralelnost (nruzmenicnost)
procesa u: o;,,;oj faxi, razvol<L. upr~vljanja rnogu6e je sistem organizovati centrali-
Dayaci se mogu podeliti u dve velike grupe na osnovu karaktera zovano - sa jednirn mikropl'ocesorom kao iskljucivim centrorn odlucivanja -
elektricIle ve1l6ine koja odrazava realnu fizicku pojavu. i to na: slika 4.08. pod a
analogne i
na digitalne.
78 79
1. Izrazito visokim spoljaSnjim optere6enjima najrazlicitijeg karaktera,
Dalji rai\'oj upravljanja i povecanje slozenosti zahteva na pojeclinim
sto se odrazava na:
tackama upI'avljanja i fleksibilnost uprBvljanja, odnosno zahtevace autonomno
ocllucivanje na nivo'll pojedinih segmenata upravljanja i fJovezanost u jedinst-
- ve!iiSine elasticnih deformacija, kako elemenata masine, t.ako i
veni sistem - sto predstavlja distrihuirani sistem upravljanja - slika 4-.08. pod maSine posmatrano u colini;
b. Veza izmedju centl'alnog racunara (HOST) i pojedinih. centara odlucivanja
na pojavu inercijalnih sila razliiSitog intenziteta, pravca i smera;
odrazavala bi 5e preko komunik_ucionih linija.
na pojavu vibracija i
na promenu rnedjusobnog polozaja deloya alata u procesu obliko-
Za.sllta Kada se gu\'ori 0 :wstiti na ovom mestu se podrazumeva;
vanja predmeta rada.
zaStita od nepravilnog rada i
zastita od neovlascenog koriscenja. 2. Znacajnirn termickirn opterecenjima prf obradi u vrucem stanju, sa
oStrim gradijentolll protnene temperaturskih polja, ito:
Zastiia od nepravilnog rada obuhvata zastitu od ~umova na ulaznom
slElpenu kao i galvansku zaStitu upravljacke elektronike (uPI'. optocupler) od unutar same maSine, odnosno sire sredstava rada i
naglih promena i velikih siruja kOje karakterisu izlazne organe i uopste jednu u prostoru ako njih.
industrijsku sredinu.
3. Nepouzdanosti zakona kretanja elemenata maSine, ito:
Za§tita od neovlaScenog koriscenja bi obuhvatila mere Upa lozinki za
sprBcavanje neov}ascenog koris6enja i korake kOji so mogu preduzeti u cilju - i po karakteru i
sprecavanja kopiranja hardverskih rMenja u slucaju masovnog koriscenja u - po intenzitetu,
inciustriji.
sto je oCigledno na primeru promene hoda pritiskivaca u hidrauli-
Ne ulaze6i dublje 118O1'om mestu u rasmatranje upravl.jacko-infoI'ma- ckih presa sa prornenom intenziteta otpora deformisanja, ili prime-
cijskih sistema, jer ce tome bitt posvecena posebna paznja u cetyrtom delu ove ru promene zakona kretanja izvrsnog deIa krivajne prese ("idi po-
knjige. od vaznosti je na oyom mestu ista6i da pojava j razvoj ra6unill'a treba glavlje 6.).
da dovccie do znacajnih promena u upraY]jackom sistemu i u masinn za obra-
du deformisanjem. 4-. Otezani usloYi izmene alata u radnom prostoru ma.§ine zbog njiho-
Yih dimenzija i masa.
MedJutim, problem raz-voja programskih upravljackih sistema na ovim
vrstarna masina je, sa jedne strane, 11: 5. Ra1.novrsnosti tehnologija obrade materijala koje se mogu ostvariti
u istoj maiiini.
- specificnostima njihovih koncepcijskih resenja i
- u uslovima njihovog l"ada, U vezi klasicnih uprav1jackih sistema, ne ulazeci na o-vom mestu u
sira rasmatranja i analize njihovih koncepcijskih i konstrucijskih resenja, neo-
a sa dl'uge, neophodnosti l'azresenja problema autornatizacije ovih mMina, 0 phodno je naglasiti, da svi oni - zbog za.stite opslufioca - obavezno imaju tro-
cernu se vise govori u poglavlju modernizacija matina. sistemsku komandu, ito:
80 81
5. OPTERECENJA MA8INE
- staticka i
- dinamicka.
a dinamicka:
83
U masina statickog dejstva 8U od interesa sarno poslednja staticka obrade (hob) izvrsnog dela maSine, a pri izradi elemenata odvajanjem: hob '"
optere(~enja (opterecenja ad deformacione sile), jer Sll ana takvog intenziteta = S, gde S predstavlja debljinu materijala. Takodje je pretpostavljeno da 8U u
da su sva druga neznatna u odnosu na njih, pa se kao male veHcine drugog svim slucajevima maksimalne sile deformisanja iste, tj.: Flmax '" F:tmax = F3max=
reda zanemaruju. '" Funax '" Flimax::: F,max.
Zakon promene def ormacione sile u toku abrade predmeta rada Medjutim, analize ukazuju da za probleme 11 vezi sa elasticnim de-
predstu.vlja za maSinu spoljasnje opterecenje merodavno za dimenzionisanje formisanjem, odnosno oseiloyanjem obradnog sistema i njegoyih elemenata,
njenih elemenata Medjutim, zakon promene deformacione sile, a to znaci i taenost zakona promene opterecenja nije bUna, vee da je od presudnog znaca-
zakon promene opterecenja mruiine, prvenstveno zavisi od vrste obrade materi- ja karakter te prom ene, pa su stoga. radi uproscenja rasmatranja i proracuna
jaia deformisanjern, odnosno metode kojom se oblikuje predmet rada. definisani karakteristicni - idealni - zakoni promene opterecenja. koji pred-
stavljaju ustvari merodavne zakone u pr01'8cunima ffiaSina za obradu deformi-
Po usvojenoj klasifikaciji sve metode obrade materijala deformisan- sanjem.
jem se svrstavaju u tri vrste, ito:
U prvu vrstu spadaju one metode pri kojima 5e materijal optere6uje -)(--
84 85
prikazan na slici 5.02. pod b., a u koji. spadaju mnogi zakoni pro-
mene sile deformisanja pri plasticnoj obradi materijala, kao sto je
obrada sabijanjem, prikazana na slid 5.01. pod 1. i
6. POREMECAJNI SISTEMI
(600
YA
(6.04) Li::-, I \
'1/
I I II
i pojma krutost predmeta obrade: r-=.::..:l I I
o \ -- C I
F l=====-_-d.
Ko yo
(6.05)
ys '" YM + YA + yo (6.06) Iz silke 6.02. se vidi da pri elasticnom deformisanju noseGe strukture
dolan do pomeranja tacke A i u vertikalnom (YA) i u horizontalnom pravcu
i unosenjem vrednosti iz izraza (6.02). (6.04) i (6.05) u izraz (6.06) preko sume
(XA).
popustljivosti: Na ovim modelima nosece strukture razvijene su mnoge metode inz-
enjerskih prorac'Una nosece strukture ovog tipa, 0 cemu ce biti vise govora u
1 clrui;om delu o·. . e knjige.
(6.07)
Ks
Na sHei 6.03, prikazana je otvol'ena noseea struktura sa dye karakte-
gde su: YA - veliana elasticne deformacije alata u pravcu dejstva sile i risticne tacke (tacka 1 i tacka 2), koje ukazuju na nejednakost elasticnih po-
yo - velicina elasticne deformacije predmeta obrade u istom pravcu, meranja pri variranju opterecenja zhog nesimetl'.icnosti noseee strukture. Sas-
jer se deo pored plasticnog deformisanja i elasticno deformise. vim je razumljivo da ee se ova nejednakost razli6ito odraziti i na elemente ve-
88 89
zane na razlicitim mesUma za nosecu strukturu. Ui~ine kretanja izvrsnog dela maSine (tacka B), pa je:
(6.08)
gde su: hpe - hod izvrsnog dela maSine kada je uzeto u obzir njeno elasticno
def ormisanje ;
Ahe - elasticno pomeranje tacke 0 usled dejstva deformacione sile F i
hpi - idealIia putanja definisana izrazima (3.08) i (3.12) za ekscentric-
no postavljeni krivajni mehanizam iii (4.05) za centricno postav-
Ijen krivajni mehanizam.
Znak (+) ili (-) zavisi od zakona promene sile koja dejstvuje na priti-
skivac: F '" F(t). Znak (+) je kada sila F opada, a znak (-) kada raste sa vre-
menom.
Slika 6.03. Prikaz elasticnog deformisanja otvorene nosece Kako je zakon promene elasticnog deformisanja masine u funkciji si-
strukture u dye razlicite tacke. la koje je opterecuju obicno poznat, a daje se u vidu dijagrama prikazanog na
slid 6.05., i kako naponi u nosecoj strukturi i svim ostalim delovima masine
Kako je pogonski sistem sa izvrsnim delom smesten u oose60j struk- ne prelaze granicu propordonalnosti, odnosno dozvoljena opterecenja su takva
turi, s.to ~e vi?i ~z slike 3.06., kao posledica ovih deformacija osa oko koje roti- da se sve promene desavaju u domenu gde vail Hukov zakon. to je zakon
ra kn:aJ~ krlv~J~og mehanizma se. pomeI'a, odnosno tacka 0 u toku trajanja promene elasticnog deformisanja maSine u funkciji opterecenja izraien li-
opterecenJa oSCllira od nekog dOllJeg po}ozaja Od {maSina neopterecena} do nearnom funkcijom defirusanom matematickim izrazom:
krajn~eg gornjeg p~lozaja Og definisanog veli6inom deformacije, koja odgovara
m.akslmalno dozvolJenom opterecenju odredjene masine, sto je prikazano na F
shei 6.04.
(6.09)
(6.10)
90
91
kao i ubrzanja: koncepcijskog resenja jed nag elementa, kao sto je noseea struktura, na njego-
vu staticku krutost, a time i krutost masine u celini,
Upe '" Upi ± (6.12)
A'
Na slikama (6.06) i (6.07) prikazanl Sil graficki zakoni promene hrzi- "-
ne i uhrzanja za elasticno oslonjen krivajni meharuzam.
-+""~
I
" ')6,
A
Lt
6 I
u
I
--Vpo
F ln~ _./
I
I
h f
~'\l\_-
h
/"
/
h
H-2R hob a b.
___H_",:~ ___ Slika 6.09. Otvorena noseea struktura bez prednapregnutih vijaka
(pod a.) i sa prednapregnutim vijcima lpod bJ
Stika 6.06. Zakon promene brzine Slika 6.07. Zakon promene ubrzanja Najzad, teorijske analize i eksperimentalna ispitivanja ukazuju da i u
elasticno oslonjenog kr- elasticno oslonjenog kriv- presa - masina statickog dejstva - u specijalnim slu6ajevima abrade maze doCi
ivajnog mehanizma. ajnog mehanizma. do dinami6kih efekata, kojt se manifestuju pojavom znatnih inercijalnih sila
sa negativnim posledicama, kao i nepozeljnog oscilovanja prese, iako se radi 0
Na sliel 6.0B. su prikazane otvorena i zatvorena noseea struktura sa ma<3inama cisto staUckog dejstva
elasti6nim linijama, sto i.lustruje oCiglednu razliku pri deformisanju simetricne
noseee strukture (zatvorenog tip a) u odnosu na nesimetrucnu noseeu struktu- Kriticni zakon promene optereeenja, koji dovodi do iznetih pojava, je
ru (otvorenog tipa), a sto neminovno dovodi i do razliCitih posledica, 0 kOjima prvi idealni zakon definisan u poglavlju 5., jer bez obzira koliko sporo raste
se govori u sledeeem poglavlju 7. opter-ecenje, momenat trenutnog rastereeenja, prethodno elasticno deformisan8
prese - a narocito njene nosece strukture - dovodi do dinamic1r.ih efekata
~
0 F
_.
r--
- ~j Coil < cot1<c.: otJ
r-X-X
I I
I ,
h I I
~·-----r---l!. L__ ~
SItka 6.08. Otvorena i zatvorena noseea struktura sa Slika 6.10. Stvarni zakoni promene deformacione sile za tri razlicitu
elasticnim linijama. . materijala i razlicite relativne dubine otsecanja
Na slici 6.09. prikazana je oh'orena noseca struktura (pod a.) i otvo- U prak.:si, definisanom prvom merodavnom zakonu su najblizi zakoni
rena noseea struktura sa prednil-pregnutim vijcima (pod b,), clme se ilustruje promene deformacione sile pri tehnoloskim metodama. abrade koje spadaju u
preko elasticnih linija nedovoljno krutu nnseea struktura (pod a.) u odnosu metode razdvajanja materijala (secenje, prosecanje, prohijanje i dr.), i u to u
na noseeu strukturu poveeane krutosti (pod b.). Ovim se zeh is1.aei uUcaj slucajevima obrade onih materijala, cija su svojstva najbliza svojstvima krtih
92 93
materijala u kojih je relativna dubina otsecanja (E ot ): laka i uspesno resava uravnotezavanjem, kao napr. uravlloteienje zamajca do-
davanjem 'masa iii uravnotezavanje pritiskivaca pneumatskim uravnotezivacima
hot
(6.13) Analogno statickoj krutosti, definise se i dinamicka krutost (!C.i) ocl-
s
DaSaID dinamicke sile, cija je amplituda:
gde su; hot - apsolutna dubina otsecanja i
s - debljina materijala, (6.14)
mala vencina Nairne, sto je relativna dubina otsecanja manja, to je stvarni za- i njaj odgovarajuce deformacije:
kon promene deformacione 8i1e buti idealnom, sto jasno proizlazi 1z slike 6.10.,
pa Sll i dinamicki efekti intenzivniji. Yd ' Yd(O) (6.15)
YdCO)
6.02. DINAMICKA KRUTOsr (6.17)
94 95
•
(6.21) funkciji od odnosa frekvencija ('1') i faktora prigusenja (t;:), odakle se Yidi da
dinamicka krutost (Kd) dostize svoju minimalnu vrednost pri fu max za 0/ 1, :0
odnosno za:
. U slueaju kada je pobudna sila izazvana neuravnotezenoscu deloya,
tada zaVlsi od frekvencije. M,edjutim, u slueaju samo.izazvanih oscilacija, ampli- o. w (625)
t~da ~~h:udne sile je neZaVlSna od frekvencije izazvane oscilacije (O), pa se
din~lcb faktor uvecanja, kao sio je poznato iz teorije oscilacija izrazava J"ed-
naCIIlOm: • sto predstavlja slucaj rezonance, a to znaci kada je faktar uvecanja:
fu '" 1
(6.22) f ll (6.26)
[(1- '1")' + (2· 'I' dl'" " -
2,(
a b.
Slika 6.13. Modeli nosece struktul'e presa otvofeDog !ipa.
7117
~~
Stika 6.12. Oscilatorni model sa jednim
stepenom slob ode kretanja
98 99
!
[aktor priguSivanja od materijala se krece u vrednostima od Cp '" 10-' + 10- 3 .
- izborom materijala nose6eg elernenta: prigusivac sa elastic nom vezom izmedju masa fil i m2, prikazanog
- ostvarenjem trenja nq. spojevima noseCih elemenata; na slici 6.15. pod a, kojt pl'edstavlja nepriguseni dinami6ki prigusivac;
dodavanjem masa;
posebnim uredjajima - priguSivaCima, amortizerima oscilacija i - prigusivac sa prigusnom vezom izmedju masa m! i m!!, prikazan na
izborom nacina postavljanja filaSine. slid 6.15. pod b., poznat kao Lencesterov prigusivac i
PrigUSivanje u materijalu je osnovni vid prigusivanja. a intenzitet prigusiv8c sa elasticnom i ptigusnoIIl ve7.OIIl izmedju masa III, i III!!,
prigusivanja zavisi od Vl'ste materijala. Tako je, vredno i8ta6i s obzirom da je prikazan na slid 6.15. pod c., koji se naziva prigusni dinamicki
u II1aSina za obradu deformisanjem pitanje krutosti nosece strukture od prvo- prigusivac.
razrednog znacaja sa aspekta pOl1aSanja cele masine kao oScllatornog sistema -
PriguMV8Ci. Pojava nepozeljnog oscilovanja maiiina za obradu defor-
da Hveno gvozdje ima vecu sposobnost prigusivanja od celika
misa,njem, odnosno pojava njihove dinami6ke nestabilnosti, moze se ublaziti iii
sasvim otkloniti primenorn prigusivaca, ito:
\{edjutim, t!·eba imati u vidu, da zavar-ena noseea struktura moze
imati vecu sposobnost prigusivanja od livene, jer zavareni spojevi povecavaju - apsolutnih prigusivaea, koji su veoma jednostavnt jer predstavljaju
intezivnost prigu§ivanja, s1.o je ad znacaja pri koncipiranju resenja nosece podmetace od: drvet.a, gume, razruh plasticnih materijala i s1. i
strukture.
relativnih prigusivaca, kOji se postavljaju izmedju dva elementa koji
Iako prigusivanje u mater'ijalu predstavlja osnoyni 'vid prigusivanja,
znatnije osciluju, a koji se zasnivaju: iii na principu trenja, iIi na
njegovo dejstvo je U odnosu na druge vidove relativno malo. Ilustracije raJi,
101
100
principu potiskivanja tecnosti kroz kalibrisane otvore i proeepe. podmazivanja i
kinematickih odnosa u kinematickim sistemima,
Oslond i temelji. Problem postavljanja rnaSine na podlogu je dvojak. i
to: s jedne strane neophodno je spreciti prenosenje vibracija Sa masine na sto sve doyodi do toga da su funkcije vramena:
okolinu i druge maSine u proizvodnim halama, a sa druge zastititi masinu od
geometrijska i kinematicka .silka mMine;
vibracija okoline, <?dnosno okruzenja. Medjutim, od znacaja je, naroCito za maS-
- naponsko stanje ruaSine i
ine statickog dejstva - prese, da se ukrucenjem veze masine sa podlogom po-
energetski bilans radnog ciklusa.
vecavaju sopstvene frekvencije, a da se elasticnom vezom sman)uju.Problem
utemeljenja masina dinamickog dejstYa - ceki6a predstavlja zasebno i specific- Prema tome, za resavanje o'Vog veoma kompleksnog problema, narocHo
no pitanje. u masina visoke taenosH, neophodno je za omedjeno temperatursko podrucje,
u kame ce se naCi mnSina u toku njene eksploatacije, analizom izvora, odnosno
panora topIote i nacina njenog prenosenja (kondukcija. konvekcija, zracenje)
odrediti ekstremna temperaturska polja meritornih elemenata mMine, pa kan-
6.03. TEMPERATURSKE DEFORMACIJE cepcijskim i konstrukcijskim resenjima abezbediti normalno funkcionisanje
masine kao aktiynog Cinioca' u procesu obrade materijala.
Slo:[,enost problema stanja i promene stanja ma§ine za obradu defor-
misanjem - kao slozenog, veoma kompleksnog fizickog objekta - izlozenog pro-
menljivim termickim opterel~enjima se moze sagledati ako se imaju u vidu, s 6.04. HABANJE
jedene strane, dva osnovna fizicka zakona, ito:
Problem habanja se javlja na mestima gde se elementi masine nalaze
da se sva materijalna tela promenom topiote - adnosno promenom u dodiru i medjusobnom kretanju odredjenom brzinom, a to Stl:
temperature kao kvantitativnog pokazatelja primljene iIi odate to-
plate - Sire iii skupljaju i - lezista (klizna i kotrljajuca);
- prenosnici snage i kretanja (zup6aruci, spojnice, kocnice itd.) i
da velicina dimenzionalnih promena tela u funkciji promene tem- - klizne staze - vodjice lzvrsnog dela ma§ine.
perature zavisi ad nste maferijala ad koga je tela izrad,Jeno,
Proees habanja je posledica trenja na kontaktnim povrsinama kliznih
a sa druge: (kotrljajuCih) elemenata, i direktno zavisi od:
da je meSina sloien fizitki objekot sastavljen od citavog niza kon- - intenziteta sile trenja, koje su funkcija spoljasnjih opteree'enja;
figuracijski i dimenzionalno l'adicitih elemennta, izradjenih od naj- - vrste materijala khznih elemenata;
razlicitijih vrsta materijaIa i - svojstava sredstava za podmazivanje;
- duzine puta;
da se toplotni uslovi u eksploataciji, veorna {:esto, ostra menjaju, a - hrapavosti kliznih povrsina i
narocHo pri obradama materijala u vrUcetn stanju. - Cistocc medjuprostora kliznih povrsina.
Kako su termicka opterecenja funkclje vremena, Ii posledlce promena U ffia§ina za obradu deformisanjem spoljaSnja opterecenja su u peri-
termickih opterecenja dovode do poremecaja: odu abrade znacajna, a u cekica jos i dinamickog dejstva, sto dovodi do pel'io-
dicnog karaktera promena sila lrenja visokih amplituda. sa negativnim posle-
dimenzija elemenata: dicama na uslove klizanja, pa time i izraienog habanja u tim periodima vreme-
njihovog oblika zbog neravnomernosti temperaturskog polja u njima; na.
naponskog stanja u elementu;
- mehanickih svojs1ava materijala i Posledica habanja 8U: promene zazora i procepa izmedju kliznih
- svojstava sredstava za podmazivanje, parova, sa svitn negativnim efektima koje oyakve promene izazivaju, a 0 kojima
se govori u poglavlju 7.
to dolazi i do poreme(~aja:
102 103
masilla sa aspekta buke, ito: Isto tako, i pouzdanost se moze izraziU, Da osnoyu njene definicije, sa:
- ativne i
- pasivne.
104 105
7. REZIMI RADA
Uvodjenjem parametra:
(7 oil
107
•
koji pl'edstavlja odnos stvarno Dstvareng i nominalnog broja radnih ciklusa u
jedinici vremena, mogu se - u zavisnosti od njegovih vrednosti - definisati dva dobija:
rezima rada ovih masina, ito:
(7.08)
- rafalni refim rada, kada je fn'" 1. odnosna ups" npn i tz " 0 (vidi
sliku 7.01.), pa je:
m
tc (7.02)
npn
- pojedinacni refim rada, kada je: 0 < fn < 1, odnoslla kada su: 0 <
< ups < npn i tz > .0, pa je vreme jednog stvarnog radnog ciklusa:
(7.03)
gde je: tzi vreme zastoja izmedju dva radna ciklusa varijabilna
velicina, pa je i ¥feme jednog stvarnog l'adnog ciklusa
(t~tl posmatrano pojedinacno yarijabilD~a veliCina.
Slika 7.02. Radni dijagram mehanicke krivajne pl'8se.
Za izhor masine i definisanje rezima rada pri obradi odredjenog 1'(1jJ) '" sinifl + 0,5' f n · sin2rp (7.09)
predmeta rada (odredjenog oblika i dimenzija i odredjenog materijala od koga
se izradjuje) odredjenom tehnoloskom metodom (sabijanje, savijanje, prohijanje dobija se:
i s1.). neophodno je po:mavati podrucje dozvoljenih opterecenja masine, sto se
izrazava tzv. njenim radnim dijagramom. <il' R· w. r(~) (7.10)
dt
Radni dijagram za mehanicku krivajnu presu, pl'ikazan na slid 7.02.,
se dobija, zanemarivanjem otpora kretanju pogonskog sistema, iz uslova da je pa jednaCina (7.08) doblja ohIck
elementarni rad (clWF ) aktivne sile (F) na beskonacno malom putu (dy) jed-'
nak radu (dW T ) tangencijalne sHe (T) na putu (ds): F" ~!!-- (7.11)
R· r(~)
dW F " F· dy " T· cis " dWT (7.05)
Grafickom interpretacijom ovog izraza (7.11) dobija se radni dijagram
Kako sU: pl'ese kada se stavi da je:
M" T' R (7.07) gde je: Mn - nominalni obl'tni moment po kome je dimenzionisano glavnu vru-
Hlo na torziji,
to zamenom vroonosti iz izraza (7.06) i (7.07) u izraz (7.05) i sredjivanja, 5e
pa je:
108
109
F doz = (7.13) Treba troat] na umu da je oyaj ugao 7..8 prese sa promenljiyim hadom
R' r(~) pritiskivaca oJredjen za najveci poluprecnik krivaje (Rma:xJ, adnosno najveci
hod pritiskivaca (Hmcu.J
gde je: Fdoz - dozvoljena sila na pritiskivacu prese, tj. opterecenje pri kome
ne dalazi do prekoracenja nominalnog obrtnog momenta (M n ),
F
i kada se povuce praya Fn '" const., eime je dobijena graniena linija ENM na '"
'"
slid 7.02., jer sigurnosni ul'edjaj od preoptel'ecenja obezbedjuje Fn '" canst. F-Fn\\\
Mnl" const
Posmatranjem dobijenog radnog dijagrama moze se konstatovati da su ___ ---- Mf12 .. cons!
elementi prese zasticeni od event.ualnog preoptere(;enja sarno u slueaju kada ..- MflJ" cons!
5e strogo vodi l'aeuna da se radne operadje (prosecanje, probijanje, izvlacenje
i dr.) vrse u domenll 0 < 'P !: !Pn, kao sto je prikazano na slid 7.03., ucrtavanj-
em dijagrama opterecenja ad procesa obrade.
Iz slike 7.04. se vidi da je: M1l.1 > Mn2 > MIl3 , pa je i ifln! > !.()hl > !Pn3.
Kako je R '" const. za odredjenu presH, a r(l{J) '" r(!p. fs), to se ua 08-
uovu jednacine:
moze napisati:
M, r(!fJp)' Fpmax
(7.15 )
Mn r(~n)' Pn
odnosno:
r(ipp)' Fpmax
(7.16)
r(lj)n) , Fn
Pomocu izraza (7.16) maze se lako izraCllDati velicina prekomernog Slika 7.06. Dijagram zavisnosti stepena preopterecenja
optere6enja pogonskag mehanizrna od dejstva obrtnog momenta ialw nije 110310 od ugla krivaje krivajnog mehanizma
do prekoracenja nominalne sile na pritiskivacu prese.
kriticno za prese u kojih se vrednosti ugla 1.pn krecu aka 1O~ a to su uglavnom
k~vacke prese i prese za prosecanje-probijanje.
Stepen preoptel'ecenja (f p ), 11 ovom slueaju, ua asnovi jednacine
(7.16) hio hi,
r(q'Jp)· Fprnax 7.0t02. Rezimi iskoriS6enja snage
(7.17)
rCI{Jn)· Fn
Linearizacijom zakona promene snage pogonskog sistema maSine, da-
tog oa slici 4.05., 1'adi uproscenja teorijskih rasmat1'anja dobija se idealizirani
Za F pIllax " P n, stepen preopteff~cenja dabija maksirr:alnu vrednost:' zakon promene snage, prikazan na slici 7.07.
(K~) L
I'
, I r-
Ovaj reZim koriscenja masine je nedozvoljen, i to narocito pri rafal-
nom reZimu racla, jer pri ovom rezimu nastaje sve yeei pad braja obrtaja za-
majca, iz ciklusa u ciklus, sto moze da dovede do nezeljenih posledica - pre-
gorevanja pogonskog motora ili zaglavljivanja alata.
I
(7.22)
Stika 7.07. Ideauzirani dijagram promene snage pogonskog sistema mas-ine, cija se vrednost pri rafalnom reiimu rada menja u granicama:
Drug! re:Utn. Ovaj reiim koriMenja masine predstavlja optimalni re1;- o < t~n s: tg (7.26 )
im jer motor nadoknadi odatu energiju zamajca u procesu abrade materijala u
trenutku kada pocinje sledeci radni ciklus: U slucaju zastoja izmedju radnih ciklusa, tj. u slucaju da je tz > 0,
stvarno ciklusno vreme (t~s) je:
(7.20)
(7.27)
U ovom slucaju mogucnosti mas-ine i potrebe procesa obrade su
identicne, sto znaci da se maSina optimalno koristi sa energetske tacke gledis- Kako je generalno broj radnih cikusa (n p ) u funkciji ciklusnog vre-
ta mena:
1
Trec! reti:rn. U ovom slucaju je deklarisana raspoloziva energija masine up " ' - (7.23)
ruanja od enel'gije procesa abrade materijala, pa pogonski motor nije u stanju da tc
nadoknadi zamajcu predatu energiju predmetu rada u periodu obrade, tj,: to se vidi "da U ovih maSiua defiuisani nominalni broj radnih ciklusa, s obzirom
114
115
na jedna6inu (7.24):
1
npn"'h (7.29)
to
Slika 7.08. Radni dijagram hidr8uli6ke prese. Uzrocnici netacnosti maSine su mnogobrojni i pitanje njene tacnosti
rada je kompleksno i delikatno pitanje. Analizom porekla uzrocnika netacnosti,
dolazi se do 6et1'1 osnovna izvorista, pa se tako mogu podeliti u ceti1'i v1'ste, i
to:
- koncepcijski;
- konst1'ukcijski;
- pl'oizvodni i
- eksploatacijski uzrocnici.
117
116
je pHanje njihove staticke i dinamieke evrstoce primarno. Medjutim, koncepci- sto znaei da koIiCina deformacionog rada i zakon promene deformacione sile
skim resenjima je moguce uhlaZiti ili eliminisati odstupanja od geometrijske i F '" F{t) odredjuju zakon promene ugaone brzine (8.0n pa su stvarni zakoni
kinematicke tacnosti alata, odnosna izvrsnog deia rnasine u odnosu na predmet kretanja - put, hrzina i ubrzanje - dati izrazima:
ahrade.
Analizom problema netacnosti se dolazi do toga da: hpsoR.[[l-COSWC,J.t]+ f: .[1-cos2.W(t).tJ} ,Co·F(tJ (8.03)
ups
hob
to:
r-
- pritiskivaci u kojih se pravac dejstva sile otpora deformisanju ,12 '/2
predmeta rada nalazi izvan ravni vodjenja, kao sto je shernatski ~ 1'---
prikazano na slici 8.04., pod a i b., gde je: e - rastojanje pravca
dejstva sile pritiska od ravni vodjenja i Slika 8.06. Pritiskivac sa konstantnom
duzinom vodjenja
x
r-=-t--
a ~
Slika 8.04. Ekseentricno vodjen pritiskivac.
,~ -
>
"Ex =---'
"
E ~
fl '" h (8.17)
h
izraz (8.13) dobija oblik
>
(8.18)
ill:
(8.19)
Aka se jos uvede pojam minimalnog ugla, odnosno nultog ugla (IX o),
Slika 8.08. Zakosenje pritiskivaca u vodjicama. koji se dobija pri h '" 0, tJ:
tgll '" ~_-;z:;-_-o. (8.11)
Iv - (h - x) tgIXo :::~ (8.20)
Iv
gde je: tada se izraz (8.19) moze napisati u obliku:
x '" 0,5 . b . sinIX (8.12)
(8.21)
veli6ina ciji je uticaj na vrednost ugla (IX) zanemarljivo mali, pa se izra'l (8,11)
moze napisati u obliku:
z Iz izlozenog se dobija:
tg~' ---- (8.13)
Iv - h 1. U pritiskivaca sa konstantnom duzinom vodjenja (~di sliku 8.06.)
odnosno: ugao zakosenja IX je konstantan i ne zavisi od polozaja pritiskivaca,
z vee sarno od ve!icine 'lazore (z) i duzine vodjenja (Iv).
(';(::: arc tg (8.14)
Iv - h
2. U pritiskivaca sa promenljivom duzinom vodjenja, u zavisnosti od
gde su: njegovog polozaja, maze se konstatovati:
z - zazor izmedju kliznih povrsina;
h - predjeni put pritiskivaca i
- za h = 0, ugao zakosenja izvrsnog dela je najmanje moguci. od-
Iv - maksimalna dUZina vodjenja pritiskivaca
nosno 0: = (';(0 '" IX min;
U slucaju koncefJcijskog resenja u koga je vodjenje ostvareno celom - za h '" H. taj ugao je najveei tj. IX ::: IXmax i
122
123
U tablici T-8.01. date su vrednosti za parametar fr. odnosno procen-
_ najzad, kada h --) 0, ft --) 00, pa tgIY. --) tg eta, odnosno IY. --) !X o '"
tualna promena ugla IXmax U odnosu na ugao !X O za vrednosti parametra fl '" 2
"; !Xmin· do fl • 10.
Uvadjenjem parametra:
Na kraju, iz vrednosti pl'ocentualne razlike izmedju ugloya Ci.o i !Xmax.
II (8.22) za razllcite vrednosti fL se Yidi da neOla smisla poveeavati ugao Ci iznad vred-
fc·-- nosti Ci :: 10 0 , je-.r znatnim poyecanjem d uZina yodjenja yrlo malo se dobija u
fl - 1
promeni ugla zakosenja izvrsnog deia ma..~ine ct, dok se konstrukcija pritiski-
izraz (8.21) doblja oblik vaca sllvise komplikuje.
(8.23)
tgIX '" fr . tgCi.o Za iznalazenje ukupnog maksimalnog zakosenja maSine. moraju se
posebno tretirati pojedina koncepcijska resenja vodjenja pritiskiYaca, sto ce
grafickom interpretacijom izraza (8.22) dabija se grafik prikazan na slici 8.09. biti dato u treeem delu knjige.
11
Uticaj tipa nosece strukture. Na sid 8.10. su prikazana dye noseee
strukture sa alatima u nedeformisanom i elasticno deformisanom stanju, i to
6 - pod a - noseea struktura otvorenog tipa i pod b. - zatvorenog tipa.
5 -
Shematski prikaz medjusobnog polo.zaja radnih delova ala,ta u jednoj
i drugoj noseeoj strukturi doyoljno ilustruju da se koncepcijskim resenjem
3
\ noseee strukture (otvorenog iii zatvoren<?2 tipa) direktno utice na tacn4st.
2
\
,
1 1- . 1 1
o I 2 3 4 5 6 7 8 fl
Stika 8.09. Graficki prikaz zavisnosU parametra fr od parametra ft.
"" canst.
-
Tabliea T 801 P roce ntu a Ina promena ugla 11
fc IX max > et o za: a. h.
II
Slika 8.10. Shematski prikaz noseeih struktura:
100.00 % a - otvorene i b - zatvorene.
2 2
3 3/2 50,00 %
4 413 33,33 % Eliminisanje uticaja elasti6nog deformisanja nosaee strukture. Noseca
5 5/4 25,00 % struktura otvorenog Upa moze se syesti na konzolu iIi otvoreni okvir, kako je
6 6/5 20,00 % vee izneto u poglavlju 6.
7 7/6 16,67 %
8 817 14,28 % Ako se pri proracunu elasticnih deformacija ovako uproscene nosece
9 9/8 12,50 % struktme zanemare def ormacije radnog stoIa i njenog gornjeg deia kao male
10 10/9 11,11 % velicine drugog reda u odnosu na deformacije stuba, tada se dobijaju isti
125
124
rezultati, hila da se noseea struktura tretira kao konzola. hila kao otvoreni Aka se uyeda parametar:
okvir.
It"'la+ls+h (8.26)
Ovo upros6enje i svodjenje nosece strukture na ko~zolu, od~o~no ot-
voreni ok-vir maze se sprovesti, tim pre, sto se svi d?Sa~aSnJl rezulta~l lzmere- i posta se rudi 0 malim uglovima, to se maze napisati:
nih de"rormacija realnih nose6ih struktura pod statlckim opte~ece~jlma i re-
zultati dobijeni inzenjerskim metodama proracuna neznatno razhkuJlL sinl'.( '" C(
(8.27)
(8.28)
tada izraz (8.24) dobija oblik:
/
AXe'" It· et: - u
(8.29)
Aka se uvede parametar:
B
I . It
fl • -j-
t?j"
(830)
i aka ,se u izraz (8.29) UVTste vrednost i ugaa (ct) i ugib (u) konzole, tada se
dohija:
A F· j'
2·E·1 (8.31)
~_)(eo
•
gde su: F - sila koja izaziva elasticnu deformaciju konzole (nosece strukture);
I - duZina konzole;
Stika 8.11. Shematski prikaz elasticnog deformjiSanja otvorene I - moment inercije poprecnog preseka stuha nosece strukture i
nosece strukture svedene na konzo u. E - modul elasticnosti materijala ad kogaje izradjena noseea struktura
Na slici 8.11. prikazana je konzol& u dva polozaja. i to opterecenom i Analizom izraza (8.31) dalazi se do sledeeih zakljucaka:
neopterecenom stanju, i naznacena osa koja predstavlja osu pritiskivaca i dvela
alata vezanog za njega. Tacka A na osi predstavlja krajnju ta6ku alata, a tacka 1. Na veliCinu i smer pomeranja krajnje taiSke alata (tatka A) nikak-
B izlaz pritiskivaca iz vodjica vog uticaja nemaju: intenzitet optere6enja, dimenzije nosece struk-
ture, kao ill vrsta materijala ad koga je izradjena noseca strutura.
1z shke 811. sledl, da Je pomeranJe kraJllje tacke A alata (Axe) na
prltiskivacu, usled elastlcnih deformaclJa nosece struktUle pri nekom spolja- 2. VeliCina i smer pomeranja krajnje tacke alata (tacka A) koji je ve-
snjem opterecenju: zan za pritiskivac, iskljuCivo zavisi od vrednosti parametra ft', koji
predstavlja odnos duzine siobodnog dela pritiskivaca sa alatom i
AXe'" (In + Is + h), sinet - u - Ax' (8.24) dUZine stuba nosece strukture. Pri tome se razlikUjU tri slucaja.
to:
gde SU: la - visina deia alata vezanog za pritiskivac:
Is - slobodna dufina pritiskivaca (izvan vodjica pri h '" 0); - AXe'" 0 pri fl' '" 2/3. U ovom slucaju delovi alata stoje kao sto je
h - hod pritiskivaca u posmatranom trenutku; . . prikazano na slici 8.12. pod a.;
ex - ugao nagiha tangente u krajnjoj tacki slobodnog kraJa deformlsa-
ne konzole; - AXe < 0 za fl' < 2/3. U ovom slucaju delovi alata medjusobno sto-
u - ugib konzole na siohodnom kraju pri nekom spoljasnjem optere- je kao sto je prikazano na slici 8.12. pod b.; i
cenju i
- AXe> 0 pri fl' > 2/3. U oVom slucaju polozaj alata je prikazan na
Ax'", e· (1- cosll) '" e· [1- (1- sirfo:)o.S] (8.25) slici 8.12. pod c.
126
127
- nekvalitetna izrada elementa masine u procesu njihove obrade (ma-
3. Zakosenje alata, izrazeno uglom uvek je istog smora, odnosno una-
('i
. sinska, termicka i dr.) i
pred, bez obzira na smer pomeranja (Axe) vrha alata, kOji moze
- neodgovarajuca njihova montaza i sklapanje.
bitt unapred iIi unazad, odnosno u oba smera
Resavan,ie prvog problema iziskuje prvenstveno podizanje nivoa stru-
cnog kadra u proizyodnji. a sa druge strane ulaganja u opreman,ie i moderni-
zaciju proizyodnih pogona, odnosno podizanje njihovog nivoa kvaliteta obrade.
a h. c. - rezimski uZl'Ocnici i
Slika 8.12. Odstupanja delova alata od idealnog polozaja - habanje.
usled eiasticnog clef ormisanja nosece strukture
Pitanje l'ezimskih uzrocnika je dyojako i to ad:
Kao sto se iz slike 8.13. vidl, previsoko postavljena rezna ploca alata
8.03. PROIZVODNI UZROCNICI
za prosecanje (h A2 :;, hAl) aovodi do preopterecenja masine vidi poglavlje 7,
Proizvodni uzrocnici pojaye gresaka su:
Pri ovome, vazno je istaci da se i koncepcijskim rosenjima alata mogu
u eksploataciji postiCi zoljeni efekti u pogledu eliminisanja negativnih posle-
- nizak nivo tehnologija primenjenih u procesu izrade deloya maSine;
129
128
dica od elasticnog deformisanja ma.sine, prvenstveno njene nosece strukiure,
kao SiD je ilustrovano na slici 8.14.
OT.-.l:L. T • N T (9.03)
lc tob + t.ph
9.03. TEZINSKA PROIZVODNOSr
odnosno, specifi6na teorijska komadna proizvorinost:
N Teorijska tezinska proizvodnosi precist<lvjja tezinski izraienu koli6inu
(9.04) obradjenog materijala plasticnim deformisanjem 1.1 int.ervalu vremena (T), Ciji
tab + tph
analiticki izraz proizlazi iz njene definicije i glasi:
Efektivna ill stvarn.a. komadn.a proizvodnost. Po istoj analogiji defini- 1",N
se se i efektivna komadlla proizyodnost, sarno se llzima u oLzir Yreme za..gtoja OOT '" r· QVT:: y. npn . T ·.L Vpi (9.09)
1",1
(tz) i pripremno Yreme ('E til, koje predstavlja potrebno vreme za zamenu ala-
ta, regla:z.u masine i druge prekide II njenom radu, koji su izvan vremena (t,J: gde su: QOT - teoT"ijska tezim:ka proizvonnost izro.zena u jedinlcama tezine i
y - specifi6na tczina matel'ijala
O. N. T (9.05)
e tc+iz+.'Eti
U OVOID poglavlju se tretil'a teiinska pl'OlzYodnost kao lllteresantmJa
odnosno, specificna efektivna komadna proizvodnost: velicina za praksu, a iz kOje se, S obzirom na izraz (909), laka dobl.la zapre-
N minska proizvocinost.
(906)
Kako su raspoJozivi rad (W r ), deklarisuna nominalna sila (Fn) i uo-
minalni broj radmh ciklusa izyrsnog deia musine u jedinici v.remenu (npn)
Po analogiji, Eve 08talo proiozyodnosti (zapreminska, teiinska i POVl'S- performanse masine koje karakterisu radne mogucnosti, to 6e i njena proiz-
inska) se definWu 1-::.<10 i komadna, prj cemu ce teZinska i povf§inska biti de- vodn~st biti maksimalno mogu(~a pri punom iskoriscenju ovih njenih perfor-
taljruje rasmatrane zbog iV'azene interesantnosti Zil praksu. manSl u procesu obrade materijala Ova prozvodnost predstavlja ustvari _ teo-
rijsku proizyodnost - pa se za rafaini rezim racia, odnosno:
i uvede parametar:
1
fvp " ' - - - (9.20)
km ' ~
Vii (912)
fVi " ' -
Vpi
qOT'"
2£!..
T (Y.l6)
i zamene oye Yl'ednosti 11 izraze (9.13), (9.14)iIi (9.15), odnosno (9.16), dobija..
ju se izrazi za odredjivanje specificne tezinske Pl'oizvodnosti U obliku:
tj. kollcina obl'adjenog :aalorijala u jedinici \T21IHma
hN Wkj
qOT'" npn' Y' l: " ' - -
Ako 5e ana1izira obrada sabljanjem, kao karakteristicna nbrada pla- hI krlli·!.pi
sti6nim doforrnisanjem, tada se deformacioni "<1d {Wkl, potrelwn da bi se deo
pocetne visine (h o ) sabio nil visinu (ll), sto j,; pr"ikazatlO na slid 9.01.. maze (923)
odreditt pomocu obrasca:
134 135
gde je: A - povrsina preclmeta racia na koju dejstvuje ruat,
npn . y .N . fvp . Wk
to se uvodjenjem parametara:
(9.24)
fp '" !~~ (9.31)
Fn
i konacno, za N =. 1:
ho - h
---- (9.32)
h. n
dobija prf rafalnom rezimu racla:
Kada se iz izraza (9.19) umesto potrebnog deformacionog rada (WJJ
uvrsti raspolozivi rad ma§ine (Wr), tad~ S8 dobije izraz za odredjivanje maksi-
,., ,'1-'
10'10 5· !D o
maIne zapremine pripremka, koji se - s ohzil'om na raspolozivu energiju masi-
ne - - moze obl'aditi u njoj:
fvp' Wr (9.26)
W
qOT npn' y
"'N
i~
fWi . Wr
fVpi ' fWi . Wr
kIlli' !fIi
(9.27)
w Wr ,
qGT '" npn' y .-- llpn' y fvp . WI' '0
km ' ~
gde je: fWi - parametar koji odredjuje odnos izmedju utrosenog rada za def-
ormisanje svakog elementa obrade i raspolazive energije masine:
(9.29)
136 137
(9.37)
fF . fh . Fn . h'Pn
(9.33)
kn · ~ eime je postignuta usaglasenost izmedju potreba i mogucnosti. sto
se vidi i na slici 9.03., na kojoj je dat radni dijagram jedne meha-
iIt za pojedinacni reiim rada: nicke kriyajne prese i zakon promene def ormacione sile jednog
stYarnog procesa.
W w
qGS y fqs . Wr (9.34)
9.03.02. Tezinska proizvodnost pri iskoris6enju nominalne sile
jer je:
(9.35) Na 08noYi izraza (9.30), maksimalna deformaciona sila procesa sabi-
janja, kojt se i U oYom slueaju rasmatra, je:
gde su: Fm srednja vrednost deformacione sile;
h'Pn - radni hod izyrsnog deIa masine pri kome se dozyoljava njeno Fmax " AI' kl (938)
opterecenje nominalnom sHom i ... . .. ,
r-:s - parametar stval'ne specificne proizvodnostI, kOJl Je deflrusan 1Z- gde Sli: AI - povrsina na koju dejstvuje alat na haju sabijanja predmeta rada
razom: (vidi sliku 9.01.) i
kl - specificni deformacioni otpor u momentu zavrsetka sabijanja pl'e-
w
fqs '" fF · [h[' wqT (936) dmeta racla, a kOji pri obradi matel'ijala u hladnom stanju. u slu-
6aju da se sabijanje obavlja SYe do po1.punog iskol'iscenja plasti-
Na slid 9.02. dat je nomogram za odl'edjlvanje parametarfl f Vp, r qT i enih svojstava materijala (!f!:max), .if" kl '" k max .
r;:s, koji moze korisno posluiiti za brze prakticne proracune.
Posto je:
Analizom izraza (9.33) se vidi da 6e pri fF . fh '" 1, biti i: q'6s '" q~T'
a to se desava u slucajeYima: (9.39)
1. Kada su; fF " 1 i fh'" 1 odnosno: Fm '" Fn i ho - h '" h,p;~. sto pl'e- to Sb' res'avanjem jednacine (9.38) po (AI) i ubacivanj01ll njene vrednosti u izl'az
dstavlja sarno teol'ijsku mogucnost, jer 8:
nij~dan stV3.l'ni, proces
(939). doblj:<
obrade materijala deformisanjem ne obavl,la prl konstantnoJ defor-
macionoj silt a vrlo je retko i da je: ho - 11. '" h'Pn' (940)
Uvodjenjem parametra:
I-__~fm=ox__,_.
-
f
Fmox
J] f
(942)
---_£!!_-- .." ,. ~f..n___ SAdohija pri Fmax < Fn i Ups < npn, da je stvarna specif'icna tezinska proiz-
h h vodnost:
2. Kada jo fro < 1. odnosno Fm < F n ali kaua je fh ) 1, odnosno (h o . Daljim uyodjenjem parametal'a:
- h) > h lfln , i to tako da je proizvod pal'ametara (fF ) i (fh) jednak Fmax
jedinici, tada je Wk " W r , odnosno: fFF '" Fn ~ (9.44)
138
139
2. Da' stvarna specificna teZinska proizvoclnost opada pri pojedinac-
(9.45) nom reZimu rada i pM vecoj razliei v1'ednasti deklarisane nominal-
ne sile maSine i maksimalne deformacione sile procesa abrade.
izraz (9.43), dobija oblik:
Na slid 9.04. dat je nomogram za od1'edjivanje vrednosti parametara
f~s i f~T' koji se maze ko1'istiti za b1'ze prakticne ~proracune.
F
qos '" nps
npn y . fFqs . Fn . ho (9.46) ~
(9.47) 1sto tako, ,<,,"Ve izneto vaZi i za hila koju drugu masinu, koja ima dru-
gaciji l'ucini dijagram, kao napr. u hidrauliokih pl'esa, gde je:
pa se pri: Fmax '" F n, odnosno f PF '" 1. dohija teorijska specificna tezinska pr~izv
s obzirorn na iskoriMenje deklarjsane nominalne sile masine: h!flu" H
(949)
0 -1- . qos
F
(948) H (950)
--r- - F 2
3
10'
10'
10'
10'
5 10'
f~,;
10 Y+>
(9.68)
144 145
ovog proizlazi. da u maSina sa izrazeno velikim brojem radnih ciklusa u jedi-
nici vremena odnosno visokoproduktivnih maaina, velicina pripremnog vreme-
na je ad presudnog uticaja na stepen iskoriscenja ovih maSina Stoga, ave
masine treba koristiti sto vise u rafalnom rezimu rada, odnosno maksimalno
izbegavati pojedinacni reiim.
r N (10.01)
OT' - Isto tako se, ohzirom na izraze (9.00 I (10.01), kao I Izraxe (10.03) i
te
(10.07) mogu uspostavit"j i sledece relacije:
a pri pojedinacnom rezimu sa:
tob
N tob + tph
(10.09)
(10.02)
tob + tph + tz
gde su: O~ - teorijska komadna projzyodnost. odnosno 1'afalno. rezimska teo1'- (10.10 )
tob + tph + tz + L ti
ijska proizvodnost i .
O~ - periodicno rezimska teorijska proizvodnost, koja se dobija uzim- gde su: 11 tl - stepen tehnoloske neprekidnosti i
anjem i v1'ernena zastoja (tz) kao nekog nemena koje pred- Yip - stepen pripreme sredstava rada,
stavlja sa ciklusnirn vrernenom neko fiktivno nominaino ci-
klusno vreme, zbog neophodnosti vadjenja izradka i postavljan-
pa se ukupni l'eZimski stepen iskoriscenja moze napisati i u obliku:
je pripremka u alat od strane opsluiioca masine.
Ukupni retimski stepan 1skort§Cenja. Utroseno vreffie za obradu (N obezbecljenjem ko1'iscenja maSina u eksploataciji na rafalnom ;'ez-
imu racla, proizvodni stepen rezimskog iskoriscenja je jednak jedi-
148 nici, sto se vidi iz jednacine (10.05);
149
- st.epen tehnoloske neprekidnosti u masina za obradu materijala gde je: Fe - deformaciona sila ekvivalentnog elementa za navedeni slucaj ab-
deformisanjem periodicnog dejstva je veoma mali, i na njegovu rade (N) deloya u jednom radnom ciklustl
vrednost je vrIo tesko uticati. Ilustracije radi, u mehanickih kri-
vajnih presa stepen tehnoloske neprekidnosti se kre6e u granica- Drugi siucaj, da se obradjuje sarno jedan elemenat, kako je prikazano
rna: na slid W.Ot., pri ceffiu je: ,
Kada je vrednost def ormacione sile jednaka nominalnoj sib maSine Slika 10.01. Sabijanje cilindricnog elementa.
(F '" Fnl tada i uticajni faktori f t • f2' .. fi. ,fm, imaju tacna odredjene
vrednosti f tn , f 1n ,. ,fin, .. , f mn . 1z ovog proizlazi da bi Yreme obrade ekvivalentnog broja predmeta
rada pri nepotpunom iskoriscenju raspolozive nominalne sile masine bila:
Aka se uvedu faktori iskoriscenja utkajnih pal'ametara: ts '" Nz . tc (10.19)
f . '" JL. . f _ fm (10.14) i odgovarajuca proizvodnost:
Ul fin .. ' Ulll - fmn
N N
QTS '" - " --- (10.20)
tada je faktor iskoriscenja sile u slucaju abrade predmeta rada, koji stvara at- ts Nz·tc
pOl' F < Fn:
pa ce proizvodni stepen iskaris6enja sile, s obzirom na izraze (W.Ol) biti:
F
fF '" Fn '" f{f ul , fill , .. , fUi , .. , fun) (10.15)
• fF (10.21)
N,
S obzirom na deklarisanu nominalnu 5i1 u ma.sine mogu nastati dva
150 151
kako je shematski prikazano na slici 10.02., za slucaj abrade u mehanickoj
krivajnoj presi i na slici 10.03. za slucaj abrade u hidraulickoj presi: . p. T (10.25)
hob
f F(hl dh
Fm' htpn Fm p. Fn' h'Pn
. p. T
fw'"
Wk • Fn
(1022) Q • Vn · T"
k (10.26)
Wr Fn'h IPn Fn'hlj)n
gde Eli: hIPn - norninalni hod lzYI'snog deia masine i gde je: p- spec~ficna masa,
SMT F
Vn (1024) (10.28)
Fn An· k· k
h.
Zamenom vrednosti :z;a parcijalne stepene iskoriscenja iz jednacina
(10.12). (10.21) I (10.27) u jedna61nu (10.28). dohlja se,
gde su: A i An - odgovarajuce povrsine predmeta rada na koje dejstvuje alat
V i Vn -
prf sabijanju i
odgovarajuce zapremine predmeta 0brnde.
116 . fr' fp 'f w (10.29)
ill
Re.savanjem jednacina (1023) i (10.24) po V i Vn • i zamenom njiho-
vih vrednosti u izraze za odgovarajuce zapreminske proizvodnosti u posmatra- nps . F~ax' Fro
nom intervalu vremena obrade (T), dobija se:
11. npn' F;'
(10.30)
152 153
gde su: Fmax - maksimalna vrednost deformacione sile pri obradi predmeta 1O.Q2. UKUPNI TEHNICKO-TEHNOLOSKr STEPEN ISKORISCENJA
rada
Kaka je step en usaglaSenosti proizvodnih mogucnosti i proizvodnih
potreba jedno od - fundamentalnih merlia - racionalnosti i ekonornicnosti
hob
,
f FCh) dh
(10.31)
proizvodnje, to dobijeni eksploatacijski stepen iskoris6enja masina za obradu
deformisanjem ne daje - ni blizu - davoljna preciznu i meritornu sliku usa-
glasenosti masine i procesa, jer i rna.sinu i proces definise daleko veei broj
Fm raktora, nega sto Sll rezim rafalnog iii pojedinacnog rada i intenziteti sila i
energije.
Slika 10.04. Zakon promene eksploataeijskog stepena Raspoloiivi radni prostor masina za obradu deformisanjem je defini-
iskoriscenja u funkciji nominalne sile masine. san: povrsinom radnog stoIa, radnim hodom izvrsnog deia i minimalnim rasto-
janjem ad radnog stoIa do izvrsnog deIa, sto je iskazano sa:
(1034) odnosno:
As . (H + h min )
'Tlumax "" Tlt1r 'Tltt > 'Tlu > .. > llt n-t > Yjt n (10.37)
gde je: V pp - potreban radni prostor, kojt je ilustracije radt prikazan na sli-
ci 10.05. na primeru sabijanja cilindricnog elementa precnika - varijanta B:
do i visine ho na visinu h t i precnik d t •
(10.38)
odnosno:
TIt! > ... > Yjti-I > llur > fJti+1 > '" > Tltn (1039)
- varijanta C:
odnosno:
Slika 10.05. Potreban radni prostor pri sabijanju'
cilindricnog elementa fltt > > l1ti-t > flu > T1ti+t > > 1'jur (10.41)
Polazed od osnovne podele maSina za obradu materijala deformisa- Drugi naCin. Po ovom natinu S8 izabere fiktivni reprezentant grupe
njem po nameni Da: specijalne i na univerzalne masine, tada je jasna perma- procesa kao srednji, pa je u tom slucaju:
nentna zelja za iznalazenje koncepcijskih resenja oyih maSina sa ciljem posti-
zanja sto veceg stepena usaglasenosti njihovih mogucnosti sa potrebama pro- - varijanta D:
casa f
Yjur t. Tlu (10.4<12)
Ako S8 usvoji tehnicko-tehnoloski stepen iskoriscenja. kao numericko
merilo te usaglaSenosti, tada 58 mogu uoeiti razlike u koncepcijsko-konstruk- odnosno:
tivno-tehnoJoskom resavanju ovih maSina, zavisno od vrste.
"flu > > l1ti > /jur > flu +1 > . > lltn (10.43)
Specijalne maSine. Pri resavanju specijalnih masina, poznavanjem
tehnoloskog procesa obrade materijala. a time i potreba, tezi se da mogucnosti gde su: 111.11' -
tehnicko-tehnoloski stepen iskoriScenja maSine za re-
masine sto vise odgovaraju tim potrehama, t1.: prezentativni proces abrade materijala. odnosno pro-
ces za kOji se projektuje masina;
1'j" ... 1 (10.35) I1U1' - tehnicko-tehnoloski stepen iskoriscenja masine za fi-
ktivni proces abrade materijala, a koji sluzi kao re-
Univeu.alne maMne. Pri koncipiranju konstruktivno-tehnoloskog res- prezentant grupe procesa i
cnja univerzalnih mMina postoje dva pristupa u resavanju, ito: Iju - tehnicko-tehnoloski stepen iskoris6enja ma§ine bilo
kog procesa od t4 do i"'n, kOji eSe biti koris6eni u to-
Prvi naein. Ovaj pristup se sastoji u tome, da se izabere kao repre- ku eksploatacije ma.s-ine.
zentant stvarni proces iz grupe procesa koji ce se -obav}jati u masini u toku
njene eksploatacije, pa se na osnovu njega projektuje maSina koja treba da 1z izlozenog S8 vidi, aka se predpostavi isH dijapazon odstupanja iz-
obezbedi sto vecu vrednost tehnicko-tehnoloskog stepena iskoriscenja Ovo medju I] tt i 1') tn. da je:
znaGi, da ce u svih ostalih procesa ovaj stepen po vrednosti bit! manji pri ko-
riscenju projektovane mMine. - generalno govore6i, najpovoljnija varijanta B, a
- varijanta C je elsto teorijska.
U OVom slucaju se, teorijski, mogu ostvariti sledec!Ol trl v.arijante:
Medjutim, sasvim je razumljivo da llaein koncepcijskog resavanja
- varijanta A:
157
156
odredjene univerzalne maSine, po izlozenim varijantama, zavisi prvenstveno ad Posle iznalazenja parcijalnih stepena iskoriscenja delova ohradnog si-
predvidjanja procentualnog vremenskog ucesca pojedinih tehnoloskih procesa stema, dobijanje njegovog ukupnog stepena korisnog deJstva ne predstavlja te-
u periodu njene eksploatacije, pa s toga buduci eksploatacioni uslovi - iskaza- skocu.
ni preko vrernenskog ucesca svih procesa pojedinacno - imaju odlucujUc1
karakter na izbor varijante po kojoj ce se iznalaziti njeno koncepcijsko resenje.
Medjutim, poznavanje ukupnog stepena energetskog iskoriScenja, Medjutim, ova metodologija iznalazenja stepena iskoriscenja obradnog
pruzajuci rnogucn0l!lt uporedjenja izmedju dva iIi vise razlicitih sistema, ne da- sistema pruza mogucnost dubljih analiza, kao i njegovog optimiranja sa asp~k
je odgovor gde se u obradnom sistemu javljaju razlike u intenzitetima energet- ta utroska energije.
skih gubitaka, adnosno ne daje odgovor koji deo ohradnog sistema je nepo-
voljno konstl'uktivno resen. Prema tome, nije dovoljno sarno poznavati ukupni Tako, rasmatrajuCi pogonski sistem krivajne prese, dolazi se do toga
stepen iskoriScenja sistema, vee je neaphodno poznavati i sto tacnije distri- da se proees abrade predmeta rada izvrsi dok krivaja krivajnog mehanizma
buciju energije koja mu se dovodi, kako bi se blagovremeno magle preduzeti prebrise ugao !{lob. Predpostavljajuci da je ugaona brzina'l'otaeije krivaje kon-
eventualne konstruktivne intervencije jos u f azi projektovanja i ispitivanja stantna, Cime se prakticno, u ovorn slucaju, cini zanemarljivo mala greska. moze
prototipa. napisati da je:
+
!{lph_
Da bi se avo postiglo, neophodno je identifikovati uzrocnike i mesta tc 'ob + tph (10M)
W
potrosnje energije obradnih sistema. Na primeru mehamcke krivajne prese de-
finisu se stepeni iskoriscenja delova obradnog sistema, cime se daje osnova'- U ovim se periodima vremena (tab i tph) opterecenja obradnog si-
prilaza u resavanju ovih problema. stema izrazito razlikuju, a to znaci da se znatno razlikuju i gubici energije u
tim ~eriodima Ova promena opterecenja je graneki prikazana na slid to.07.
Ohraclni sistem za preoblikovanje matel'ijala clef ormisanjem cine dva
osnovna elementa, ito:
p
masina za obradu materijala deformisanjem i {kWI
alat kojim se oblikuje predmet rada.
158
159
Analizom zakona promene optel'e6enja obradnog sistema na slikama
10.07. i 10.08" i rada sistema ciju masinu cini mehanicka krivajna presa. dola- obradni sistem ka.o gotov i ispitan agregat, 61je se karakteristlke - pa time i
zi se do toga, da se ukupno dovedena energija (Wd) obradnom sistemu, maze stepen korisnog dejstva motora - znaju.
~p1'edstaviti izrazom:
Dea energije (Wi!a. knji se utrosi na savladjivanje otpora trenja u
p obradnom sistemu je od najveceg i.nteresa, jer eim najvec! deo nepovratno iz-
I'WI D E
gubljene energije. Medjutim. ovaj deo energije je vrlo tesko odrediti, posta
njegova veliCina zavisi od: konstruktivnog resenja obradnog sistema, od fetima
njegovog rada i od zakona promene optere6enja koje dejstvuje na sistem u
toku obrade materijala, odnosno jednog radnog ciklusa, a za cije dobijanje
parcijalnih stepena iskoriscenja delova obradnog sistema ne postoje dovoljno
prikladne i sigurne metode prol'acuna i eksperimentalne verifikacije, sto je
c razlog da se ovom pitanju U ovom poglavlju posvecuje posebna painja
Ostali clanov! sastoje se iz dva deIa, i to jednog deia energije koji se gde je: I1s - ukupni energetski stepen korisnog dejstva sisiema.
gubi u periodu praznog hoda i drugog koji nastaje u periodu abrade predme-
ta rada Sile trenja u periodu (tab) znatno su vece na svim mestima gde se Medjutim, ako 5e sistem rasclani na njegove sastavne delove, kao sto
javljaju U ohradnom sistemu, pa su i gubici energije u tom periodu znatno je to ucinjeno, i posmatra gubitak energije u svakom njegovom delu, tj. posma-
iznad gubitaka energije u praznom hodu. Razlog ovome lezi u tome, sta su traju parcijalno gubici energije kojt nastaju u njegovirn elementima, tada se
opterecenja kojima je izIoten sistem za obradu materijala deformisanjem u ukupni energetski stepen korisnog dejstva sistema maze iZl'aziti sa:
periodu abrade znatno veea od opterecenja u peridu praznog hoda, lito se
(10.56)
neminovno odrazuva i na sile trenja, koje SEI po zakonu KuIona definisu sa:
(1052) gde su: Tji - parcijalni energetski stepeni korisnog dejstva delova sistema.
gde su: sila trenja; Parcijalni energetsld step en korisnog dejstva bilo kog od navedenih
koeJ'icijent trenja i delova sistema (1)1), za i",l do i"'n, moze se uad koriscenjem sledeceg izraza:
nominalna sila na povrsinu po kojoj se obav}ja klizanje iii kotr-
Ijanje.
w,
- ----,---- (1057)
rafalnom rezimu rada sistema za obradu materijala deformisanjem, zavisi od gde je: Wi - energija koja Be gubi u poswatrarwm delu sistema.
zakona kretanja elemenata sistema i njihovih masa. U mehanickih krivajnih
presa, pod vee iznetom pred postavkom da pogonski sistem foUra konstantnom Zbog veoma izraienih promena opterecenja u masina za ohradu ma-
ugaonom brzinom, Cime se cini vrIo mala greska. glavni utrosak energije se terijala defol'misanjem periodicnog dejstva u toku jednog radoog ciklusa, izra-
javlja pri savladjivanju sila inercije izvrsnog dela masine i alata koji je yezan zene BU i promene parcijalnih gubitaka energije koje prouzrokuje trenje u
za njega, jer se ovaj deo jedini krec'e pravolinijski i oscilatorno sa izrazeno elemenl1ma sIstema, pored ostahh negal1vmh efekata, kao sto je neI'avnomerno
promenljivim ubrzanjem. habanje i druge nezeljene posledice.
Ako se deo enel'gije (W u ), U opstem slueaju' izrazi sa'. Ovakav metod odredjivanja ukupnog stepena iskoriscenja obradnog
sistema, uz l':lzvijanje metoda za odredjivanj0 parcijalnih stepena iskoriscenja
elemenata sistema otvara mogucnosti optimizacije sistema za obradu materijala
deformisanjem jos u fazi njegovog projektovanja, za sta danas primena Ta6una-
gde su pojedini iSlanovi sa desne strane jednaeine (10.53) delovi energije utro- ra stvara neslucene mogucnosti.
sem na savladjivanje 1nercijalnih sila alata (Ws a ) i delova masine: energetskog
(Wm ), veznog (Wsv ), kinematickog (Wn:J i izvrsnog {Wsrl. to se na osnovi iz10-
zenog za rafalni reZim rada dobija:
(10.54)
Rad prezentiranog simulatora je vrio jednostavan, i njime se mogu si- Da hi se spreeio nepozeljan porast temperature nestisljivog fluida.
mulirati sva tri meritorna opterecenja, data u poglavlju 5. sastavni deo akumulatora eini hladnjak (paz. 15).
Za ispitivanje masina pri stati6kim opterecenjima, simulator se kori- Dimenzionisanje akumulatora i dodatnih rezervoata, odnosno. pozna-
168 169
vanje velicine priraStaja sile oa izvrsnom delu maSine, u oVom slucaju, maze se
clobiti putem proracuna V'" Vo - A . h '" Va +'Vr - A· h (1108)
Sila na klipu simulatora u pocetku je: to je sila na pritiskivacu posle predjenog puta (h);
Fo '" po . A '" po .
n'·4 1t 1 X
(IL05) F'" Fo' ( 1 - C, h ) (11.09)
gde su: po - pocetoi pritisak stisljivog fluicla u akumulatoru;
odnosno:
A - povrsina poprecnog preseka klipa simulatora i
D - precnik klipa simulatora. F=C"Fo (lUO)
Predpostavljajuci da se zbog brzine obavljanja dejstva pritiskivaca na gcle SU: Va - zaprernina akumulatora;
simulator desava adijahatska promena stanja stisljivog fluida u akumulatoru, VI' - zapremina rezervoara;
to ce pritisak u njemu nakon hocla izvrsnog deia maS-ine (h) biti:
Slika 11.03. Nomogram za odredjiYanje parametr&. Ct. Za bl'zo odrcdjivanje vrednosti .parametara (e l ) i (C 2 ), 11 time j izra(':-
unavanje pril'astaja sile L~F), na slikama 11.03. i 11.04. dati su nomogrami iz-
Kako su: radjeni na osnovi izraza (11.11) i (11.12).
Vo=Va+Vr (1107) Simuliranje opterecenja po tri idealizirana zakona aptere(~enja, prika-
170
171
zanirn simulatorom omogucuje ispitivanje masina u zadoyoljavajucim granicama
tacnosti.
12. 0 D R Z A V A N JE
Oclrzavanje maSina za obradu deformisanjem u toku njihove eksploa-
tacije je veorna znacajan faktor, jer ad stanja maSine zavisi, na pryom "mestu
'tacnost njihovog rada, zatim proizvodnost i ekonomicnost, a u krajnjem i nji-
hova funkcionalnost.
100"1.
~
~
a
z 50%
.u
"'
~
~
1"- ._..__.-
n
t-
min.doz
II ", . i
"
",
" ,
OPMPSPMPSPG G
Slika 12.02. Maksimalni i minimalni nivo tacnosti masine 13. MOD ERN I Z A C I J A
u funkciji remontnih intervencija
Pitanje modernizacije masina za obradu materijala moze se tretirati
Kako ~"'Vaka remontna intervencija nije 1.1 stanju da povrati upotpu-· dvojako, odnosno ovom pitanju se moie prici sa dva aspekta, ito:
nosti izgubljene sposobnosti masine, to se gustina remontnih intervencija sa
vremenom povecava, sve dok se ne postavi pitanje isplativosti daljih remont- pred1.1zimanja interventnih zahvata na postojeCim masinama sa cilj-
skih intervencija, sto se jasno 'lidi 1z slike 12.02. em podizanja njihovog kvalitativnog iii kvantitativnog nivo3., i time
njihovog prilagodjavanja novim izmenjenim 1.1slovima proizvodnje i
Remontne intervencije zavise od: kvaliteta masine, od proteklog peri-
oda eksploatacije i ad uslova i rezima njenog rada, sto se sve manifestuje nje- razvijanja i osvajanja novih savremenih masina, masina izmenjenih
nim stanjem u posmatranom tren1.1tk1.1 vremena. One mogu biti: koncepcijskih i konstrukcijskih resenja.
174 17£
je (Fv) sila prednapregnutih vijaka kOja opterecuje okvir, pa ce zhog izmenje-
sanjem podeljene na nosece strukture otvorenog i nose6e strukture zatvore- nag karaktera i intenziteta njegovog elasticnog deformisanja ose radnih delova
nog tipa, a u poglavlju 6., prikazan je uticaj prednapregnutih elemenata na alata zaklapati ugao ({tv), sto je prikazano na slici 13.04., pri cemu je:
karakter i intenzitet elasticnog deformisanja otYOrene nosece strukture.
tt > IXv (13.01)
a to znaci povecanje tacnosti maSine, odnosno kvalitativno povecanje njenog
nivoa.
B
slAB rF D
r
7.itL
u
..!;' 13.02. POVECANJE PROIZVONllI PERFORMANSI
u wi
.,'"
.
~
1
Na primeru mehanicke krivajne prese rasmatra se i analizira pitanje
}CD1 F povecanja broja radnih cildusa u jedinici vremena i pUanje promene l'aspoloz-
Svodjenjem otvorene nosece strukture na otvoren okvir ABeD, prika- Pogonski mehanizam ovih maSina prikazan je shematski oa slid
zan na she! 13.01.. opterecen deformacionom sHom (F), svodi se nn poznati 13.05., a sastojl se ad: elektromotora (pOz. 0, kaisnog pl'enosa (poz. 2), zamajca
problem tz mehanike, te iznalazennje karaktera i intenziteta njegovog elastic- (poz. 3), spojnice i kocnlee (poz. 4) i glavnog vratila (poz. 5).
nog def ormisanja ne predstavlja problem.
Ugradnjom prednapregnutih vijaka u postojeeu noseGU strukturu, ot- I DaCin. Obelezi Ii se sa (in) odnos broja obrtaja novog (nma prema
voreni okvir ABeD se. svodi na slui':aj opterecenja prikazan na sHei 13.03., gde
177
176
braju obrtaja starog (n m ) elektromotora. tj.: Wml '" 0.5 ' (1 + frnJ . Pph . tobl (13.09)
Prvi siucaj, Zadrzava se isti zamajac i isH pad braja obrtaja zamajca odnosno moment merodavan za proracun spajnice i glavnog vI'atila:
(v) u periodu obrade (tob), tJ.'
(13.16)
(13.07)
'(13.08) Medjutim, ako se zna odnos Ow) energije koju ada zamajac prema
energiji motora mMine pre rekonstrukcije, tada zamenom njihovih vrednosti
gde je: m· n! - zamajni moment odredjen masom i preiSnikom zamajca. posle rekonstrukcije u obrascima (13.15) i (13.16) izrazima (13.12) 1 (13.14), posta
je:
Kako je vee u poglavlju 4_ objasnjeno, za vreme procesa obrade ener-
gija utrosena na deformisanje materijala sastoji se iz energije elektl'omotora i iw=~ (13.17)
Wm
energije zamajca, pa shodno tome:
dobija se:
1. Energija koju oda novi elektronlOtor za vreme abrade predmeta ra- 1
da (W mt ) (vidi ideu1izirani radni dijagram na slici 13.06), maze da Wrt '" Wm . (i1 . iw + T L'" fi . Wm (13.18)
se izrazi sa:
178 179
£1' Wm II nafin. I ovcle postoje t1'i slucaja, kao i u I nacina Oni se dohijaju
~ob (13.19) kada se na uslove iznete u slucajevima I naciua doda jos da je:
~ob
Drugi sluesj U felji zadrzavanja 1ste spojnice i glavnog vratila usvaja Pmt ¢. Pm (13.31)
se da je obrtni moment na vrattlu neizmenjen posle rekonstrukcije. a pad
braja obrtaja zamajca u periodu abrade izmenjen, odnosno da je manji ad pa-
da braja obrtaja zamajca polazne maSine, tj.:
M, M (13.20)
(13.21)
(13.22)
VI '" ..1
1
'2 . [V + fpph' fIllD . (1 - ~)] (13.25)
i
(13.26)
\II '" \)
(1327)
Slika 13.06. Idealni dijagram promene snage u periodu' jednog ciklusa.
(1328)
PrY} sluca) ObeleZi 11 se odnos snaga novog (P ml ) i starog (Pm) elek-
Na osnovi uslova (13.28), obelezivsi sa: tromotora sa:
360 . lob
-n~' -U- (1329) (13.32)
181
wm . (ill. iw + ~
, (13.34) 30· hh :::! 10. !Pph (13.38)
'TC' np np
Wm · (j2 . iw + Prema tome. treba voditi racuna da u slucajevima kada energija osta-
M, (13.35) je neizmenjena i posle rekonstrukcije (II i III slucaj aha nacina) duzina vre-
~ob mena (tpht) hude tolika da elektromotor nadoknadi zamajcu izgubljenu ener-
giju, tj, dovede ga na nominaIni broj obraja. U suprotnom. s obzirom na Wz ""
Analizom izraza (13.12). (13.14). (13.34) i (13.35) sa vidi da promena '" Wnz i uslov Wrt ;; Wr . dolazi se do toga da je An < Ant < An2 < .... , odnos-
suage elektromotora numa uticaja na velicinu energije zamajca. tj. na deo no, postepenog - brzeg iIi sporijeg - zaustavljanja prese u rafalnom radu, sto
energije i 2 . W z • odnosr~o momenta 1'. Wz/ljJob. pa kako je 12. W z » Wm/i, to nemiovno doyodi do nezeljenih posledica.
je njen uticaj na raspoloZivu energiju maSine (W1't), odnosno moment (M I ), mali.
Stepen iskoriscenja deklarisane raspolozive energije zamajca opada,
Medjutim, promena snage elektromotora utice na: tj. zamajac je predimenzionisan (II slucaj oba naNna). Zavisnost iskoriscenja
energije zamajca u procentima od procentualp.og pada broja obrtaja data je ua
- brzinu regeneracije izgubljene hergije zamajca u periodu obrade dijagramu slika 2.33. Iz dijagrama se vidi da je njen gradijent veliki za male. i
(vidi idealizirani dijagom na slid 13.06.). sto je pri ip > 1, odnosno obrnuto. mali za velike procente pada broja obrtaja zamajca, sto treba imati u
zameni starog elektromutora novirn - jacim - povoljno, kada se po- vidu, pri cernu se mora voditi racuna da se ne prekoraci dozvoljeni zamajni
y:cava broj hod ova prWskivaca; i obrnuto pri i p < 1, taj uticaj je moment zamajca redukovan na vratHo elektromotora.
nepovoljan;
Isto tako. dohijaju se:
- velicinu dozvoljenog zamajnog momenta zamajca redukovanog na
vratilo elektromotora [(m' Di)mdozv.l ito: mMine sa povecanirn rnomentorn nn glavnom vratilu (I slucajevi
aba naCina) i
pri ip > 1, (m' Dz)mdozv. raste, masine sa neizmenjenim momentom (II i III slucajevi oba naCina).
- pri ip <1, (m . Dz)mdozv. opada i Pri svemu tome, te'lina prese se:
potrosnju elektricne energije u jedinici Yreffiena pri radu masine, - smanjuje (III slucaj);
tj. utrosak ulozene. pogonske enrgije. ostaje ista (II slucaj) iii
- povecava (I slucaj),
Dugi slucaj S obzirom na izraze (13.32) i (13.33) jednacina (13.25) u
ovom slucaju dohija oblik: a pored promeue motora, menjaju se:
Tretman problema povecanja braja hadova pritiskivaca rekonstrukci- a u slucajevima kada je Mi > M, mora se vrsiti izmena spoJruce. glavnog vratila
jom postojece krivaJne prese, iznet u prva dva slucaja prethodna dva naeina, j elemenata oiju izmenu povlaci za sabom promena ta dva elementa.
vazi i za ovaj slucaj, s tim sto se adnos (iktl starag (im:z) i novog (i mn ) pre-
nosnog odnosa maze kontinualno da menja, i sto ovaj naein bazira na tome da Na kraju tretmana problema povecanja braja radnih ciklusa pritiski-
se elektromotor ne menja. pa je in '" 1. odnosno i = iki. Prema tome. Izrazi vaea u jedinici nemena krivajnih presa bez reduktora maze se laka zakljuciti.
(13.18), (13.19) i (13.25), kao i izrazi (13.34), (13.35) i (13.36) vate j u ovom slue- da se izrazito povecavaju mogucnosti postizanja unapred postavljenih i defini-
aju. sanih zahteva, koje mora da zadovoljava rekonstruisana presa, aka se kombi-
nuju I i III, odnosno II i III naein sprovodjenja rekonstrukcije.
Drug] slu6aj Smanjenjem precnika zamajca:
2. Wri Wr M (13.46)
184 185
I na~in. Prenasni adnos reduktora definisan je izrazom:
- sis~enii za izmenu i regulaciju alata u radnom prostoru masine i
Dt m' Zl - sJstemi kontrole (materijala, procesa, rada maSine, kvaliteta alata.
im '" I.5;- m . z, (13.50)
jzradka. ltd.).
gde Stl: Dt (D,) - podeoni precnik veceg (manjeg) zupcaruka;
Zt (22) - broj zuba veceg (manjeg) zupcanika i Na onovi iznetog. na slici 13.08., je shematski prikazana klasifikacija
m - madul zupcanika sistema mehanizacije i automatizacije (SA).
SA
S
U
enja energije zamajca u periadu abrade, tj,. smanjenju pada braja obrtaja za-
majca Slika 13.08. Klasifikacija sistema mehani-
zacije i automatizacije.
Konacno, iz izlozenog se vidi. da se povecanje braja ciklusa pri-tiski-
vaca postiie zamenom sarno para zupcanika. sta iziskuje relativno mala ulaganja Sprovedena klasifikacija omogucuje lakse i sveobuhvatnije parcijalno
rasmatranje pojedinih sistema, njihovo optimiranje za date uslove, odnosno un-
0staU naeini. Oni su izneti u prvom delu ovog poglavlja, s tim sto se apred definisan i ogranicen prostor, kao i lakse koncepcijsko razresavanje
u pl'esa sa lJoganskim mehanizmom koji ima i reduktor pruzaju jos vece rno- celokupnog sistema automatizacije ohradnog sistema za oblikovanje materijala
gucnosti iznalazenja najpovoljnijih rescnja rekonstrukcije. def ormisanjem.
13.03. AUTOMATIZACIJA
to se sistemi oblika materijala mogu podeliti u dye vrste, ito: Simbolicno predstavljena navedena kretanja materijala u odnosu na
radni prostor mai:ine, data BU na slici 13.12.
- sistemi za lim (M ~b) i .
- sistemi za prostorna tela (M~b)'
13.03.03. Masina
Ststami pro~tora. Prema okruzenju radnog prvstora, sistemi automati- sto je shematski p1'ikazano na slici 13.17.
zacije mogu se podellti na:
- uvodnike (M~r);
- odvodnike (Mgr); K
_ kombinovane, uvodno-odviodne (M pr ) i
_ manipulatore u radnom prostoru (M~r).
190 191
ostecenja Shodno ovome se i sistemi automatizacije mogu podeliti na: - sistemi kontrole alata (KA);
- sistemi kontrole mMine (Ks) i
- sistemi zastite opslutioca (S~a) i - sistemi kontrole uslova (Ku).
- sistemi zalitite rna-sine (S~J.
sto je shematski prikazano na slici 13.19.
13.03.04. Uslovi Dalja podela ovih sistema moze se analogno sprovesti prema klasifi-
kacijama iznetirn u predhodnim poglavIjima.
Cinioce llslova obrade materijala deforrnisanjem sacinjavaju parametri
koji zavise od sredstava rada. ito: masine, alata i pomo6nih sredstava. Kako Sll Na osnovi iznetog maze se silka 13.08. prosiriti, kako je to prikazano
uslovi, koji proizlaze od maliine i alata obuhvaceni u poglavljima 13.03.02. i na slici 13.20" sto ukazuje na mogucnosti rasclanjavanja sistema automatizacije
13.03.03., to se u OVOID poglavlju tretiraju. sarno, uslovi koji odredjuju pomocna maSine i obradnog sistema do njihovih elemenata
sredstva rada, a to su: temperatura, podmazivanje, skidanje ogoretine, i sl.
Slika 13.18. Sistemi automatizacije uslova. Ova klasikacija omogucuje definisanje. kako parcijalnih taka i defi-
nisanje ukupnog stepena automatizacije.
13.03.05. Kontrola
Sistemi automatske kontrole se - generalno - mogu svrstati U cetri grupe 13.03.06. Stepen automatizacije
ito:
Aka se struktuira ukupno werne procesa obrade materijala deformi-
sanjem, tada se dobija:
bn
tu'" t, + t2 + t2 + .•• + tn '" I: tt (13.51)
1=1
Slika 13.19. Sistemi automatske kontl'oie. Parcijalno vreme (tt) se moze iZl'aziti kao:
192 193
gde su: tSI - vreme u6esca sredstava rada i promenljivim i neprilagodljivim zakonima promene brzina njihovih
toi - Yl'eme uiSesca opslufioca iZYrsnih delova,
Na osnovi izlozenog moze se definisati parcijalni st~pen automatizaci- sto rezultira u konstataciji da izmedju nekog optimalnog zakona promene brzi-
je sa: ne deformisanja i stvarnog postoji razhka i neusaglasenost [vidi sliku lt03. i
jednacinu (11.04)]. .
toi
lli" 1- 4 (13.53)
Trece, aIati za obradu materijala def ormisanjem su - uglavnom - od
Ako se podje od klasifikacije sistema automatizacije, tada se mogu cvrste materije i odredjene konfiguracije, zavisno od vrste tehnoloske operacije
definisati parcijalni stepeni automatizacije: materijala (11M), masine (TIs), alata i zavisno od oblika. dimenzija, i vrste maSinskog elementa, a to znaei da je za
(IlA), uslova (llu) i kontrole (11K) - analogno izrazu (13.53) odnosno (13.51) svaki elemenat i za svaku tehnolosku opseraciju obavezan zaseban alat.
posrnatrano u odredjenom domenu (materijal, mai;ina, itd.).
Kada se znaju parcijalni stepeni automatizacije, tada se ukupni ste- 13.04.01 Parametri fleksibilnosti
pen moze izraz.iti sa:
U analizi i rasmatranju problema fleksibilnosti masina i obradnih si-
1 stema u tehnologijama plasticnog deformisanja materijala, moze se poct od dva
llu '" ";;-. ( 11M + 11 A + lis + 'llu + 11Kl (13.54) parametra
o
odnosno: Prvog parametr,a. koji je definisan kao odnos cene masine (em) i ce-
ne kostanja svih alata (C a ) koje je koristila masina u toku njenog veka:
(13.55) Cm
f, (13.56)
Ca
.--~~:~
njihovog postanka. jer bez ohzira na vrstu pogonskog sistema (mehani6ki, hi-
draulieki, itd.), 0 eemu je detaljnije govoreno u ranijim poglavljima, izvrsni deo
masille ima pravolinijsko i oscilatorno kretanje, pri cernu je putanja izvrsnog
dela masine u jed nom radnom ciklusu deflnisana izrazom (2.40).
194 195
Prema tome, posmatrajuei zajednitki masinu i alat kaD sredstvo racla, - da je na '" 1, tj. idealan slucaj, da se jednirn istim alatom<'izradjuju
ovakv8 njihova koncepcijska resenja, koja danas dorniniraju u sVetu, su skupa svi elementi nekog proizvoda koji se oblikuju tehnologijanr'a defor-
u eksploataciji. misanja materijala.
Drugi parametar je deflrusan pod predp ostavkom da svakoj seriji Polazeei od toga da fleksibilni obradni sistem treba - izmedju ostalog
istih elemenata odgovara odredjeni broj alata, kojt se mogu eventualno upo- - da obewedi i jeftiniju proizvodnju, to navedeni parametri izrazavaju na: in-
trebiti i za izradu drugih elemenata, a kao odnos ukupne cene svih alata za direktan nacin stepen flekstbilnosti sistema
sve elemente koji se izradjuju deformisanjem nekog proizvoda prema broju tih
elemenata: Primenom izraza (13,56) na postojece obradne sisteme, odnosno mMi-
ne za obradu deformisanjem, u tehnologijama plasticnog preoblikovanja mate-
rijaIa, uocava se da su vrednosti parametra (fd veoma male, odnosno bliske
f, (13.57) nuli.
j",ms
~ Nj Ovo ukazuje da su se dosadaSnja istraZivanja i razvoj kretali daleko
J=t intenzivnije u pravcu razvoja i osvajanja alata - kalupa - za eije su kretanje
gdesu: e ai - cena i-tog alata; koriseene - mahom - masine kruto definisanih zakona kretanja njihovih izvrs-
nih delova, sto je razvilo tehnologije u kojih su utrosena materijalna sredstva
Nj - broj elemenata serlje j:
na - broj razliCitih alata i na alate visestruko premasivala materijalna sredstva za nabavku mMine -
ms - broj serija elementa posmatrano U odnosu na eksploatacioni vek masine.
GrafiCka interpretacija funkcije (13.56) data je na slici 13.22. Sa druge strane, parametar (fa ), definisan izrazom (13.57). po vred-
nost! raste sa smanjenjem broja elemenata u seriji. Ovo cini tehnologije plasti-
cnosti primenljivim sarno U visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji.
[,
Da hi se povecala vrednost parametra (ft ), a smanjila vrednost para-
metra (fa ), sto znaei da hi se obezbedila tehnologija proizvodnje elemenata
deformisanjem jeftina i racionalna u eksploatacionim uslovima, neophodno je
stvoriti fleksihilne obradne sisteme. Ovo ce dovesti do:
- --
---
-::::=:::::---------
pojave novih koncepcijskih resenja masina za obradu materijala
deformisanjem slozenije konfiguracije i
- jednostavnijih, pa time i jeftinijih alata za vise operacija
196 197
rena u domenu mafiina u kojih hi se programiranom promenom
zakona kretanja materijala koji se obradjuje i programiranom pro-
menom zakona kretanja jednostavnog - i jednog te istog - alata. (13,58)
izradjivali elementi l'szli6itih oblika i dimenzija, sto ce dovesti do
toga da ce se finansijska ulaganja ti eksploataciji drastieno smanji-
ii. obzirom d.a de se koristiti jednostavni i veoma jeftini alaU za gde su: liT! - parcijalni stepeniJleksibtinosti tehnoloskih sistema- od -i '" 1 do
odredjeni asortiman proizvoda; i '" nt i ;
nt - broj tehnoloSkih ·sistema u proizvodnom sistemu.
razvoju komandi, odnosno sistemu upravljanja. i to naroeiti pro-
gramskog upravljanja koje dozivljava znaeajan razvoj u smislu po- Analogno se svaki parcijalri stepen fleksibilnosti tehnoloskih si-
vedanja mogucnosti. sigurnosti i pouzdanosti sistema zahvaljujuci stema moze izraziti sa;
opstem razvoju elektrotehnike i elektronike, zatim fluidike uopste.
sio je od izuzetne vainosti s obzirom na specifienosti maliina za j",ml
obradu deformisanjem i E 'I oj
~-
konacno. pri sagledavanju ovog problema. treba imati na umu. da m,
de razvoj tehnologija plasticnosti dovesti i do sustinskih izmena
koncepcijskih resenja ma.sine. jer polazeci od toga da radno telo -
do skora klasican alat izradjen od cvrstog materijala - savremenim
sagledavanjima rnoze biti hilo koja materija (teenost. gas, i so. do··
Inti 5e do toga da se ostvaruju neslucene mogucnosti razvoja novih
tehnologija plasticnosti, gde ce rnusina i alat izgubiti svoju klasicnu (13,59)
fizionomiju.
J",mi
Prema tome, u domenu masina se sa sigurnoscu mogu prognozirati E 'I oj
znacajniji zahvati u kinematickom delu pogonskog sistema i sistem\i komandi i ~"--
upravljanja rezimima rada maSine, Jer bez ozbiljnijih zahvata na tim
elemell.ti- mi
rna maSine neostvarivo je znacajnije ostval'enje njene fleksibilnosti.
198 199
LITERATURA
Slika 13.23. Proizvodni sistem.
POPOVIC P.: Neka rasmatranja uticl1jfl. zazora i uslova vodjenja izvrsnog organa
masina 7.a ohradu maierijala deformaci)om nB njegova odstupanja. od optimal-
nog poloiaja u toku procesa obl'ade, Tehnika CMasinstvo) 1. Beograd, 1974.
200 201
POPOVIC P.: Promena procepa u aJata za obradu materijala deformacijolIl u POPOVIC P.: Razvoj abrade deformisanjem i njen uticaj na trend razvaja mas-
presama otvorenog tipa, Tehnika (Masinstvo), 2, Beograd, 1974. ina za obradu deformisanjem, Zhornik radova Medjunarodnog seminara BI-
AM-82, Zagreb, 1982,
RASKOVIC D.: Teorija osciJacija, Naucna knjiga, Beograd 1965.
POPOVIC P.: Razvoj i pravci istrativanja u oblasti obrade materijaJa deformi-
RASKOVIC D.: Otpornost materijaia, Naucna knjiga. Beograd, 1955. sanjem u nas, Zborni radova XVI savetovanja proizvodnog rnaSinstva Jugoslavi-
,ie, Mostar, 1982.
TIMOSENKO S.: Teorija elasticnosti, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1962.
POPOVIC P.: PriJog rasmatranju problema automatizacije i programskog
SALJNJEV V. G.: Mehaniceskie prest, MaSgiz. Moskva, 1946. upravljanja na masinama za ohradu deformisanjem, Obrada deformisanjem u
maSinstvu, 7, Fakultet tehnickih nauka, Novi Sad, 1981.
POPOVIC P.: Prilog izracunavanju sile prednaprezanja vijaka presa otvareno
konstrukcije, Strojniskt vestnik, 3, Ljubljana, 1967. POPOVIC P.: Stanje i perspektive razvoja ohrade materijala defol'misanjem,
SIMOD, Ill, 2, MaSinski fakultet, N!s, 1976,
POPOVIC P.: Prednapregnuti vijsci mehanickih presa ot}>'orene konstrukcije i
njihov proracun, Zhornik radava IV savetovanja proizvodnog masinstva, Saraje- POPOVIC P.: Eksploatacijski stepen iskoriScenja masina za obl'adll materijala
vo, 1968. deformisanjem statickog dejstva Zbornik radova masinskog fakulteta u Nisu,
Nis, 1975,
OSTROVKI V. P.: Spral'Ocnik konstruktora po holodnoi stampovke, Masgiz,
Moskya, 1957. POPOVIC P.: Kritici zakoni opterecenja pri ohradi materijala deformacJjom,
SIMOD, I, 1, MaSinski fakultet, Nis, 1975,
POPOVIC P.: Stepen energetskog iskoriscenja mehanickih krivajnih presa pri
rafalnom retimu rada, Tehnika (Ma.sinstyo), 11, Beograd, 1974. BOCAROV Lj. A: Vintovie prest, Ma.sinostroenie, Moskva, 1976.
POPOVIC P.: Prilog rasmatranju prohlema proizyodnosti po koliCinI obradjenih BOCAROV Lj. A. - VLASOV A. V.: Vlianie zazOl'OV na dinamiku vintovogo presi,
elemenata j stepena iskoris6enja u mehani6kih krirajn1h presE, Tehnika (Mas- Tryd! MVIT, 389, Moskva, 1983,
instvo), 2, Beograd, 1975.
REIHLE M.: Spindelschlagpressen zum Schmieden von Turhenenschaufeln, In-
POPOVIC P.: Ukupni stepen tehnicko-tehnoloskog iskoriscenja. masina. za dustrie-Anzeinger, 99, 1977.
obradu materijala deformisanjem kao pokazatelj stanja i perspektive razvoja
sredstava rada za ohradu materijala deformisanjem, Zbornik radova Medjuna- POPOVIC P. TEMELJKOVSKI D.: Prilog rasmatranju koncepcijskog resenja za-
rodnog seminara BIAM-78, Zagreb, 1978. vojnih presa, Obrada materijala u masinstvu, XIV, 1-2, Fakultet tehnickih nau-
ko, Nov! Sad, 1989,
MAKELT H.: Die Mechanischen Pressen. Munchen, 1961.
POPOVIC P. TEMELJKOVSKI D.: New Conception of Screw press, Proceeding
MEHANIK V. P.: Rascet mahovicnogo privoda kuznjecno-presovih masin, Kuznj- of the First International Conference on Research and Design of Metal For-
ecno-starnpovocnoe proizvodstvo, 5, Moskva, 1959. ming Machines, Beijing, China, 1989.
ROMANOVSKI V. P.: Spravocnik po holodnoj stampovke, Moskva, 1965. POPOVIC P. DOMAZET D.: Oredjivanje hitnih svojst8va mehanickih presa ek-
sperimentalnim ispitivanjima Zbornik radova XVIII savetovanja proizvodnog
STOROZEV M. V. - POPOV E. A.: Teorija ohrabotki metalov davlenijem, Mosk- masinstva Jugoslavije, Nis, 1984.
va, 1971.
TEMELJKOVSKI D.: Zavojne prese sa varijahilnim momentom inerc~ie zamajca,
SCHLESLl\l"GER G.: Die Wel'kzeugmaschinen, Berlin, 1936. Doktorska disertacija, Masi'nski fakultet u Nisu, NiS, 1990.
MALOV A. N.: Tehnogia holodnoj stampovki, Moskva, 1949. POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D. - RISTIC J,: Microcomputer Control System
for Screw Press with the Flywheel Inertia Variahle Moment, International
ISACENKOV 1. E.: Stampovka rezinoi i iidkostju, Masinostroenie, Moskva 1967. Conference on CAD of Machinery 91. Beijing, China, 1991.
202 203
POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D., The Impact of the Flexible Working Sy-
TODOROVIC J.: Pouzdanost maSinskih sistema. Mamnskl 18KUn.et,neograu, 1"71 (.
stems Development Upon the Conceptual Solution of the Metal Working Ma-',
chines and Tools. International Conference on CAD of Machinery 91. Beijing, BADzAK 1: [strativanje uticaja koncepcijskog resenja izvl'Snog mehanizma nB.
China, 1991. stepen usagiaSenostJ mogucnosti mehanicke prese i potreha. proceS,8. duhokog
izvlacenja Doktorska disertacija, MaSinski fakultet u Beogradu, Beograd, 1988.
POPOVIC P. - TEMELJKOVSKI D. - RISTIC J.: Contribution to Solving the
Prohlem of the Program Control of the Screw Press with the Flywheel Inertia DOMAZET D.: Iznalaienje optimrune nosece strukture zatvorenog tipa htdrau-
Variable Moment, Eight World Congress on the Theory of Machines and Me- }ii5ke prese i postav1janje metoda njenog proracuna. Doktorska disertacija, Ma-
chanisms, Prag, 1991. s-inski fakultet u Nis-u, Nis-, 1981.
DjUKIC H. - POPOVIC P.: Ohrada defol'misanjem - teorijske osnove, Masinski PAVLOVIC A.: Idetifikacija i optimizacija mona kretanja pokretne mase
fakultet u Mostaru. Mostat'. 1988. pneumatskog cekiCa sa eksper1mentalnom proverom, MaSinski fakultet u Nisu,
Nis. 1974.
RISTIC J. - TEMELJKOVSKI D. - POPOVIC P.' Upravljanje zakonom promene
raspo1ozive energije zavojne prese, XXXV jugoslovenska konferencija ETAN, TEMELJKOVSKI D.: Razvoj metoda. analize energetskog h11ansa pogonskih si-
Ohrid. 1991. stema elektrozavojnih presa. Magistarski rad, Ma.sinski fakultet u Nisu, Nis-, 1987.
POPOVIC P.: SEHOVIC E.: Prilog rasmatraIlja problema ispitivanje masina za DjORDjEVIC Lj.: Razvoj metoda za proracun i projektovanje lemelja. maSina
ohradu deformisanjem, Obrada deformisanjem u ma.sinstvu, 5, Masinski fakul- udarnag dejstva. Doktorska disertacija, MaSinsk( fakultet u Nisu, Nis, 1990.
tet u Nisu. Nis. 1978. .
MYLLER E.. Hidraulische Pressen, Berlin/Heilderberg/New York, 1962.
POPOVIC P.: Prilog rasmatranju modela nosece strukture masina za obradu
materijala deformisanjem otvorenog tipa, Obrada deformisanjem u masinstvu, MRKIC M.: Prilog istraZivanju pogonskog mehanizma hidrauJi6kJh presa visa-
3, MaSinski fakultet u Nisu, Nis, 1977. kih nODlina.lnih slla., Doktorska disertacija. MaSinski fakultet u Nisu, NiSi, 1990.
DOMAZET D.: Staticka 1 dinamicka identifikacija. nosece strukture mehani{:ke POPOVIC P.: Savremena resenja i tendencije razvoja maSina za ohradu defor-
krivajne prese otvorenog tipa, MagistaI·ska teza, Masinski fakultet u Nisu, NiS, misanjem, Zbornik radova seminara "Nivo i tendencije u oblasti maSinograd-
1976. je", Igman. 1987.
DEN HARTOG 1. P.: Vibracije u masinstvu, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1972. e
JURKOVIC M. - POPOVIC p,: Primene iehnologija u flesibilnJm obradnim si-
stemima za izradu profila. Zbornik radova I naucno-strucnog skupa FOSIP-88,
POPOVIC p, - POPOVIC v.: Prilog analizi koncepcijskog resenja pogonskog Blhac. 1988.
mehl1nizma mehaIliCkih krivajnih presa, Obrada deformisanjem u masinstvu,
VIII, 1-2. Fakultet tehnickih nauka, Novi Sad. 1983. POPOVIC P.: Stepen fleksihilnosti u tehnoJogijama pJasticnosti, Obrada mate-
rijala u ma.sinstvu, XVI, 1-2, FakuItet tehnickih nauka, NoYi Sad, 1991.
POPOVIC P.: Uticaj vrsie ohrade materija1a deformacijom na ela.9Ucne defor-
(macije ohradnog sistema, Zborllik radova Medjunarodnog seminara BIAM-73,
Zagreb. 1973.
204 205
SADRZAJ
t OSNOVNE POSTAVKE 1
1.01. UVOD.
1.02. SREDSTV A RADA ........ . 5
1.03. MASINA ZA OBRADU MATERIJALA DEFORMISANJEM 6
207
2.10. PODELA PO MEDJUSOBNOM POLOZAJU 7.01.01. Radni dijagram ................ ,. ; .......•.... '· ... 10B
OSNOVNIH ELEMENATA. 37 . 7.01.02. ReDmi iskoriS6enJa snag•........... '.' ...... " : ... 113
7.02: MASINE SA NEGARANTOYANIM HODOM .................. 115
2.10.01. Polozaj pogonskog sistema .. 37
7.02.01. Radni dijagram ................................. 116
2.10.02. Broj tacaka vesanja izvrsnog dela masine . .. ...... 38
2.11. PODELA PO PRINCIPU OBEZBEDJENJA .
RASPOLOZIVE ENERGIJE ............ . 38
B. TACNOST ................................... ;.; .. ·... 117
2.11.01. Princip koriMenja energije zamajca .. 39 .' B.01. KONCEPCIJSKI UZROCNrCI ............................ 117
2.11.02. Princip rada hidraulickih ma~';ina . 42 . ,8.01.01. Koncepcijsko resimje kao uzrocnik netacnosti ..... ."... :118
2.11.03. Princip rada rnasioa dinamickog dejstva 46 .8.0102. Konce:pcijska resenja koja smanjuju netacnost ...... , .. 120
8.02. KONSTRUKCIJSKI UZROCNICI ............ , ............. 128
3.0SNOVNE KONCEPCIJSKE VARIJANTE. 53 8.04. EKSPLOATAClJSKl UZROCNrCl .......................... 129
3.01. MEHANICKE KRIV AJNE PRESE . 55
3.01.01.. Putanja izvrsnog dela masine , 55 9. PRO I Z V 0 D NOS T .... , .............................. 131
3.01.02. Broj radnih ciklusa . 58 9.01. KOMADNA PROIZYODNOST ...... , ...................... 131
3.02. ZAVOJNE MASINE 60 9.02. ZAPREMINSKA PROIZVODNOsr .......................... 132
3,02.01. Kompleksni model .. 61 9.D3: TEZINSKA PROIZVODNOsr ........................... , .133
3.03. CEKICI .. 65 9.03.01. TeZinska proizvodnost pri iskoris{~e.nju ~n.spolozive energije 134
9.03.02. TeZinska proizvodnost pri iskoriscenju nominalne 'sile ... 139
4.FUNKCIONALNI SISTEMI. 67 9.04. POVRSINSKA PROlZVODNOsr ..................... , ..... 141 .
4.01. GEOMETR]JSKI SISTEM 67 9.04.01. Povrsinska proizYodnost pri iskoriscenju raspolozive enel'gije 141
4.02. KINEMATSKI SISTEM . . . . . . . .. . ....... . 68 , 9.04.02. Povrsinska proizvodnost pri iskoriscenju nominalne sHe .. 143
4.02.01. Idealni zakoni kretanja .. 69 9.05. TEHNOLOSKA NEPREKIDNOsr ............. ' ............. 145
4.03. ENERGETSKI SISTEM .. 70
4.03.01. Elementi promene stanja . 70 10. S T E PEN I IS K 0 R I SeE N J A ........ '" .... ; ....... 147
4.04. MATERIJAL ........ . 75 10.01.EKSPLOATACIJSKI STEPENl ISKORISCENJA ................ 147
10.01.01. Rezimski stepen iskoriscenja ............. ',' ....... 147
4.05. UPRAVLJACKO-INFORMACIJSKI SISTEM 76
10.01.02. P roizvodni stepen iskoriscenja sHe .. '...... : ......... 150
1O.01.03.Proizvodni stepen energetskog iskol'iscenja "., .... ' .... ' .. 151
5. OPTERECENJA MA~INE B3
10.01.04. Ukupni eksploatacijski stepen iskorlScenja ............ ' .153
5.01. STYARNI ZAKONI PROMENE OPTERECENJA ... 84
1O.02.UKUPNITEHNICKO-TEHNOLOSKI STEPEN ISKORfficENJA .... 155
5.02. IDEALNI (MERODA VNI) ZAKONI PROMEl'.'E OPTERECENJA 85
10.03. ENERGETSKI srEPEN ISKORISCENJA ..................... 158
6. POREMECAJNI SISTEMI.. .. .... . B7
11. IS PIT IV A N J A· .. : ............... : ................ ".165
6.01. STATICKA KRUTOST .................... .
6.02. DINAMICKA KRUTOST .... .
87
94
11.01. ISPITIVANJA PROCESA OBRADE MATERIJALA ... >; ......... 166
11.02. ISPITIVANJE MASINE .. : ...........•.... ; .............. :'.168
6.02.01. Prigusivanje. .100
11.02.01. Simulator opterece"nja . ~ : .:,. : ...... '...... ,....... :: .... 168
6.03. TEMPERATURSKE DEFORMACIJE .102
6.04. HABANJE ........ . .103
12.0 D R Z A V A N J E ..... ;.: ...... ;....... . ........•.... 173
6.05. BURA ........... . .103
6.06. POUZDANOST ..... . .104
13. MOD ERN I Z A C I J A ........................ , ........ 175
13.01. POVECANJE ELAsrO-DINAMICKlH KARAKTERlsrIKA ........ 175
7. REZIMI RADA. .. .......... . . .. 107
13.02 POVECANJE PROIZVODNlH PERFORMANSI ........ , ...... , .177
7.01. MASINE SA GARANTOY ANIM HODOM ..... . .107
·209
208
13.02.01. Krivajne prese bez reduktora , -. ...... , .... , ... , -, . ..; 177
13.02,02.Krivajne prese sa reduktorom . , ..' , . , . , .. , .... ~ .... .. 185
13.03 AUTOMATlZAClJA .................... , ...... , . , .... , .186'
13.03.01. Materijal ............................ ,., •..•.... 187
13.03.02.Alat .................. , ................ -.: ...... 190
13.03.03.MaSina .. : ........................ , ....... , ... 191
13.03.04.UsloYJ ........ ' ......... ', . '... '" ..... , :. , .... , .192
13.03.05.Kontrola ... , , ........................ , .. , , '.... 192
13.03.06.Stepen automatizacije . -, , . , ...., .... '.' : ... ~ :........ 193
13.04.FLEKSIBILNI SISfEMI' ...... '. : .....• , ............ ; .. , .. " .194
13.04.01. Parametri f1eksibilnosti .... : .... , ........ :" .•.... 195
13.04.02. Step en fIeksibilnosti ............ :." ............... 198
I
).
210