P. 1
Zelena_potkova[1]

Zelena_potkova[1]

|Views: 808|Likes:
Published by Filip Koružnjak

More info:

Published by: Filip Koružnjak on Sep 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/23/2013

pdf

text

original

UVODNO O ZAGREBU Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, nalazi se u njenom sjeverozapadnom dijelu. Nastao je krajem 11.

st na obroncima Medvednice (Zagrebačke gore), danas sjeverne granica grada. U drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća širi se prema jugu, do rijeke Save, da bi se u drugoj polovici 20. stoljeća proširio i preko rijeke. Godine 1242. Zagreb je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, a od tada datiraju i sukobi kanoničkoga naselja Kaptola i obrtničkog utvrđenog naselja Gradeca. U prvoj četvrtini 19. stoljeća srednjevjekovni Gradec i Kaptol sapeti u obrambenim zidinama, postaju pretjesni za potrebe novog vremena, pa se počinju širiti prema podnožju, najprije uz postojeće putove, a onda i zauzimanjem prostora na kojima su do tada bile poljodjelske površine. Početkom 19. stoljeća dolazi i do probijanja srednjevjekovnih utvrđenja u podnožju srednjevjekovnih dijelova grada. Područje današnjeg Trga Josipa Jelačića, tadašnje Harmice, odigralo je u razvoju grada ključnu ulogu spone, koja povezuje u to vrijeme još razjedinjene općine Gradeca, Kaptola i Vlaške ulice. Izgradnja Zagreba u prvoj polovici 19. stoljeća odvijala se spontano bez makar i kratkoročnoga planiranja grada.Godine 1850. razjedinjeni dijelovi grada ujedinjuju se kraljevskom naredbom u jedinstveni glavni grad Zagreb, a 1865. nastaju i prvi službeni planovi budućeg uređenja grada, za razliku od prijašnjih koj su samo bilježili postojeću situaciju. Danas Zagreb, zajedno sa okolnim područjem broji oko 1.000.000 stanovnika. Zanimljivo je da je krajem 18. stoljeća, kada nije imao niti 10.000 stanovnika u njemu započeta gradnja Maksimira jednog od prvih javnih perivoja u Europi i svijetu. U Europi su tada uglavnom postojali privatni perivoji uz kraljevske i plemićke rezidencije, a javni perivoji bili su vrlo rijetki. Projekt Maksimira započet je 1787. godine pod vodstvom biskupa Maksimilijana Vrhovca, a završen je za kardinala J. Haulika 1847. Maksimir je najznačajniji primjer perivojne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od simbola Zagreba. U vrijeme nastanka Maksimir je zauzimao oko 400 ha, što je bila polovica pariške bulonjske šume (Bois de Boulogne). Bila je to golema površina za tada vrlo maleni grad. Kada je u drugoj polovici 19. st. bio završen, Maksimir je bio jak poticaj za gradnju šetališta i drugih perivoja u Zagrebu. Tako se sredinom 19. st. s naglom urbanizacijom gradova pojavio pokret za podizanje gradskih perivoja te za stvaranje izvangradskih šumskih parkova i šetališta. Ruše se tada gradska utvrđenja i na tim se mjestima osnivaju vrtovi, perivoji, parkovi i šetališta, neki od njih i na privatnim površinama koje su kasnije pretvorene u javne gradske perivoje.Vrtovi i perivoji iz 1. polovice 19. st. uglavnom su nestali, neki su kasnije preoblikovani, kao npr. biskupski perivoj Ribnjak, a rijetki su očuvani i to u lošem stanju. U 19. stoljeću nastaju i šetališta. Prvo uređeno javno šetalište bila je Južna promenada (danas Strossmayerovo šetalište), započeto 1813. godibne. Nakon toga otvara se i Sjeverna promenada (danas Vrazovo šetalište) te krajem 19. stoljeća Prilaz Gjure Deželića, koji je zamišljen kao šetalište između kolodvora i Kazališnog trga. Još jedno ostvarenje na europskoj razini bilo je zagrebačko središnje groblje Mirogoj, izgrađeno 1867. godine. Brojne aleje i veličanstvene arkade arhitekta H. Bollea (prelaz iz 19. u 20. st.) su dvije osobitosti i vrijednosti koje Mirogoj svrstavaju u vrhunska djela grobljanske arhitekture. Planska izgradnja Donjega grada započela je 1860-tih godina, što je značilo i pojavljivanje javnih perivoja. Najstariji je donjogradski perivojni trg je Zrinjevac (1863.) koji je kasnije, regulatornom osnovom iz 1884. postao dijelom tzv. Zelene potkove. Jedan od razloga nastanka tako planiranog zelenoga pojasa oko užega gradskoga središta bila je i gradnja glavnoga kolodvora i željezničke pruge blizu stambenih četvrti, pa su se pomoću perivoja pokušali zaštititi blokovi kuća od buke i čađe željeznice. Zelena potkova se tako proteže od Kazališnoga trga (na kojem je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta sa kraja 19. st.), preko Mažuranićevog i Marulićevog trga na zapadnoj strani do Botaničkog vrta i Starčevićevog trga na jugu pa onda na istočnoj strani preko Tomislavovog i Strossmayerovog trga sve do Zrinjevca. Zelena potkova, zahvaljujući kreativnoj perivojnoj i urbanističkoj kompoziciji, a neovisno o zgradama koje ju okružuju, jedan je od glavnih elemenata slike grada.

Zagreb . što je osobiro vidljivo u Novom Zagrebu. (1992. u drugoj polovici 20.). godine i nakon njega prekida se bogata tradicija perivojnog oblikovanja i sve se svodi na ozelenjavanje grada. literatura 1. Školska knjiga. stoljeća češće se izvodilo bez koncepta. Ozelenjavanje grada. Obad Šćitaroci. gdje postoje ogromne zelene površine. Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 2. Školska knjiga.). ali bez perivojne prepoznatljivosti i privlačnosti. M. zaštita i obnova. Knežević. S.Posljednje vrijedno djelo perivojne arhitekture Zagreba i Hrvatske jest Krešimirov perivoj iz 1937. (1996. Hrvatska parkovna baština. dijelu grada preko Save.

iza kojih se već počinju formirati dva nova trga. preuređen je Zrinjevac.ZELENA POTKOVA (LENUCIJEVA POTKOVA) Zelena potkova zbirno je ime za slijed od osam trgova: na istočnoj strani . koji je taj prostor bio zamislio kao elegantno urbano poprište sporta nije izveden u cijelosi. Zamišljen je kao mjesto okupljanja mladoga građanstva. Nažalost. tadašnjim planskim dokumentom izgradnje grada. Izgradnjom palače Akademije (JAZU) 1882. sve do željeznice. Dvadesetdvije godine nakon prve Regulatorne osnove. Samo ime Zelene potkove upućuje na glavno obilježje monumentalnog okvira donjogradskoga središta: perivojne trgove i perivoje. Godine 1892. sajmište se premiješta na zapadni dio grada. danas jezgru središta Zagreba. zbog utilitarnih potreba sjeverno od željezničke pruge predviđen je gradski perivoj kao tampon prema izvoru buke i dime te je time prejudicirano kasnije utemeljenje Botaničkoga vrta. Bio je to alternativni prostor.. Oni su višestruko reprezentativan prostor Zagreba i snažno obilježje njegova urbanog identiteta. i kulture romantizma. studenoga 1866 kada je Novi Terg – tadašnje sajmište. no sam prostor buduće Zelene potkove još nije bio definiran. Započinje tada uređenje današnjega Zrinjevca. konačno je u potpunosti definirana Zelena potkova. u znak sjećanja na 300-godišnjicu pogibije Nikole Šubića Zrinskog. no unatoč izdvojenosti i on je u dijalogu s urbanim kontekstom.Trg Nikole Šubića Zrinskoga.1887. a onda da se ta dva perivoja spoje trećim. Povijest zagrebačkih donjogradskih perivojnih trgova započinje 26. No. s kojeg će na zahtjev Sveučilišta odseliti 1884. godine s južne strane Zrinjevca i društvene zgrade Kola – Sokola 1884. regulatornom osnovom. položenim sjeverno od željeznice i usporedo s njom. nazvan njegovim imenom i kada je tim činom iskazana inicijativa da se trg uredi kao šetalište.Trg Marka Marulića. Do 1898. smješten na rubu planiranoga grada u blizini očekivane željezničke pruge.Trg Ante Starčevića i Botanički vrt te na zapadnoj strani. Temelj uređenju novog perivojnog trga bilo je i postavljanje zgrade Umjetničkog paviljona na sjevernom dijelu. Trg Ivana Mažuranića i Trg maršala Tita (Kazališni trg). kada započinje uređivanje Zrinjevca. Trgove obilježava gustoća svojstvena središnjim urbanim sadržajima i visoka razina estetskog oblikovanja.. Spomenik su epohe koja je stvorila moderan grad i spojila povijesna naselja u jedinstven urbani organizam. Trg Josipa Jurja Strossmayera. kao i jedini ograđeni prostor u cijeloj Zelenoj potkovi. a istočna se obilježava kao Južni perivoj (današnji Starčevićev trg). stjecajem okolnosti postojeći Lenucijev plan. produže perivoji – istočni i zapadni. Tim planom određeno je da se u nastavku Zrinjevca i Sveučilišnoga trga. st. Godine 1865. čime je istodobno istočnome kraku pokove dan urbani značaj reprezentativnoga ulaza u grad. godine s južne strane Sveučilišnoga trga potaknuto je osnivanje novih trgova oko tih zgrada – Akademskog (današnji Strossmayerov) i Mažuranićeva trga. te će tu nastati ishodište zapadnog kraka Zelene potkove – tadašnji Sveučilišni trg. Zapadna polovica toga trećega perivoja namijenjena je za botanički vrt. Zanimljivo je da je Botanički vrt jedini pejzažni perivoj. s čijim je konačnim izvođenjem i u potpunosti oblikovan Istočni perivoj. Najmarkantniji doprinos prostoru zelene potkove dan je smještanjem zgrade Glavnoga kolodvora u osi Zrinjevca. već je prema planu . kolodvor je završen i time je potaknuta urbanizacija područja Istočnoga perivoja. položaj trga u planiranom budućem središtu grada i njegova urbana perspektiva uvjetovali su sadržajno određenje perivoja i oblikovanje šetališta kao reprezentativnoga prizora unutar grada. Naboj iz kojega je proizašlo uređenje Istočnoga perivoja oslabio je u prvom desetljeću kada se izgradnjom Zapadnoga perivoja pružila prilika za dovršenje cjeline perivojskog okvira središta Zagreba. Godine 1872. Njegova isključiva namjena šetališta bila je u skladu s idejama prve polovice 19. koji poput trodijelna okvira uokviruju središte Donjega grada. uređen je južni dio Akademskoga trga (današnji Strossmayerov) i cijeli novi perivoj na trećem trgu koji tada nosi imi Franje Josipa I (današnji Tomislavov trg). na prostor današnjega Trga maršala Tita. koji je onda zajedno sa zgradom kolodvora dao čvrsta uporišta daljnjem projektiranju perivoja. Zanimljivo je i to da je Trg Franje Josipa prvi cjeloviti i jedini potpuno izvedeni projekt Milana Lenucija u Zelenoj potkovi. na južnoj strani . Trg kralja Tomislava.

Zagrebačka zelena potkova. do 1901. literatura 1. a nove društvene potrebe. oni razrađuju na svoj način. Ideja Zelene potkove u duhu je iskušanoga historicističkoga modela uokvirenja staroga središta grada reprezentativnim prostorima. Kasnije se. koji je osobito iskušan u povijesnim gradovima srednje Europe. pripisivala se najpoznatijem zagrebačkom urbanistu na prijelazu stoljeća.izgrađen samo južni dio dvodijelnoga Zapadnog perivoja. Zagreb . Sačuvana cjelina perivojnih zelenih trgova Zagreba predstavlja tako zbirku djela nekoliko razdoblja. Ostvaranje ideje Zelene potkove obuhvaća dvije velike kultrune epohe. Knežević. S. od kojih jedna traje do kraja Prvoga svjetskoga rata.. jer je sama ideja potpuno formulirana već 1882. međutim. koji je u razdoblju od 1897. niti bilo tko od mogućih autora regulatorne osnove. koja nikada nije uobličena do kraja. kada nije bio formiran niti odbor za izradu te osnove. Istraživanja su pokazala da je ideja djelo kulture zagrebačkog utemeljiteljskog razdoblja 1870-ih godina.). Izvornu ideju. estetski zahtjevi i gospodarski potencijali nositelja te kulture potiču uobličenje reprezentativnoga društvenoga prostora . Školska knjiga. osmislio model jedinstvenog uobličenja cjeline projekta. Kada je Zelena potkova prvi puta ucrtana u regulatornu osnovu 1887. kasniji Marulićev trg. Ipak Milan Lenuci ostaje jedna od najbitnijih figura u razvoju Zelene potkove. pokazalo da autor Zelene potkove nije ni Lenuci. koje se izražavalo novim prostornim i urbanim mjerilima i u mediju historicizma. a druga uistinu i do danas. (1996. no tako da njena bit ostaje čitkom. Milanu Lenuciju. On je kasnije potpuno zaposjednut sveučilišnom knjižnicom i dvama institutima i samim time svjedoči o nestajanju kulturne svijesti koja je iznijela cijeli projekt monumentalnih središnjih trgova. naraštaja i autora.

u svoj raskoši boja i oblika. Kako je trg upušten ispod razine okolnoga terena prostire se pred promatračem kao tepih u vestibulu grada.200 m² . u Budimpešti. Zbog toga je bila napuštena ideja da se spomenik smjesti u sredinu trga. a spomenik ne bi djelovao toliko mirno i sigurno. dobija ime koje do danas nosi – Trg kralja Tomislava. Njegovom izgradnjom završena je prva faza uređenja Tomislavovog trga. a Kolodvorska zgrada koja je izgrađena 1892. Time je potpuno izmjenjen ne samo izgled južnoga dijela . S južne strane šetnica ima oblik luka. Bez obzira što je razlog denivelacije bio funkcionalne prirode. još je više odredila karakter uređenja i oblikovanja toga prostora. Na kraju je smješten dvadesetak metara od južnoga ruba trga. pa je u tu svrhu trebalo sniziti prostor današnjega Tomislavovog trga. svojevrsni doček putnicima koji izlaze s kolodvora. jer se trg zbog toga sagledava kao na dlanu. Trg je smišljen simetrično oko uzdužne osi (sjever-jug). Oko samog položaja spomenika vodile su mnoge rasprave jer završen je već 1935. Pedesetak godina kasnije.TOMISLAVOV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 29. pa je i njegovo izvorno uređenje bilo prilagođeno toj funkciji. Izgradnjom Umjetničkoga paviljona počinju se saditi cvjetni nasadi te drvoredi sa strane i pred kolodvorom. s praznim središnjim prostorom koji omogućava pogled na trg. Vegetacija je raznolikih boja i oblika s parternim figurama od sezonskoga cvijeća i šišanih živica. Trg je nazvan po caru Franji Josipu. jednostavno prenesen u Zagreb i tamo ponovo montiran. tako da je ušao u prostor trga i dobio na monumentalnost. imala je značajnu ulogu i u detaljnom oblikovanju trga. kako bi se postavio spomenik prvom hrvatskome kralju Tomislavu. osim po pitanju urbanističkog rješenja.licem prema kolodvoru. u razini ulice. a 1897. koje su obogaćene historicističkim cvjetnim nasadima. Kolodvorska zgrada. a pred kolodvorom je zasađeno drveće u nekoliko redova. a iz nje na istok i zapad izlazi staza koja završava širokim stubištem kojim se penje do razine bočnih ulica. Ova šetnica ujedno dijeli trg na dvije perivojno uređene površine. Upušteni dio trga obrubljen je šetnicom koja počinje na sjevernoj strani trga i spušta se rampom uz paviljona na donju razinu. bijelim stazama. započeta je gradnja Umjetničkoga paviljona na sjevernoj strani trga. Visinski je bio u razini ulice. Iste godine sagrađen je i vodoskok na sredini. posađeni su dvostruki drvoredi javora. privremeno i u žurbi uređen. koja je izgrađena na južnom kraju Akademičkog trga. južni dio trga doživio je znatnu preobrazbu nasipavanjem na razinu okolnoga terena. Trg se nalazio neposredno ispred Kolodvorske zgrade i predstavljao je reprezentativan ulaz u grad. godine sa sjeverne strane omeđen je zgradom Kemijskog laboratorija. godine trg je preimenovan u Trg I. Šetnica oko bazena slijedi konturu bazena. ukus i umjetničke zahtjeve svog vremena i mirnom horizontalom zatvorila je niz perivojnih trgova istočnoga kraka Zelene potkove i uobličila reprezentativan ulaz u grad. godine je i prvi put. a ne upušten kao ostatak perivoja. Visinska razlika na uzdužnim stranama svladana je kosinom koja je zasađena niskim grmljem. Od 1883. prilikom čijeg prvog dolaska u Zagreb 1895. kada je postavljen spomenik kralju Tomislavu. urednim drvoredima postrance. Naime.900 m² Početkom 90-tih godina 19. a postavljen tek desetak godina kasnije. ZELENA POVRŠINA TRGA 8. 1918. jer bi tada bio ispod razine promatrača koji se kreću ulicama. plan je bio da se u budućnosti poveže sjeverni i južni dio grada podvožnjakom ispod glavne kolodvorske zgrade. Odluka o izgradnji i smještaju kolodvora vrlo je ozbiljno i oprezno donesena. Sve to predstavlja prekrasan okvir za sliku grada u daljini. ogledalom neba u bazenu. Izgled trga se nije mijnjao sve do 1947. a možemo ga podijeliti u dva dijela – manji dio sjeverno od Umjetničkoga paviljona s ulazom u paviljon. na južnoj strani trga. stoljeća današnji Tomislavov trg bio je još neuređeni prostor južno od već uređenog Zrinjskog i Akademičkoga trga (današnji Strossmayerov). Kolodvorska zgrada u potpunosti je zadovoljavala potrebe. a 1927. U središtu trga je bazen u obliku četverolisne djeteline. koji je bio izgrađen za tzv. Obostrano duž trga. Zanimljivo je da je cijeli paviljon. rezultat je bio izuzetan i s estetske strane. i veći dio trga južno od paviljona. kojem je u tjemenu smješteno stubište kao južni ulaz u trg. Milenijsku izložbu 1896.

S. Zagrebačka zelena potkova. jer je spomenik s okolnim raslinjem zapriječio pogled na trg i Umjetnički paviljon s juga i prekinuo neposrednu vezu prostora kolodvora s trgom. Površina u upuštenom dijelu južno od Umjetničkog paviljona. Trg Kralja Tomislava trebalo bi obnoviti prema povijesnom izgledu.Odak . osobito parter.).magistarski rad F. Zagreb 6.trga. Oko spomenika kralju Tomislavu zasađeno je cvijeće i grmlje slobodnoga rasporeda. Jedino su još šljunčane staze i stube sačuvane u izvornom obliku. danas se svodi na travnjak i skromne gredice sezonskoga cvijeća.D. literatura 1. (1996. već i prijašnja koncepcija.Vedrana Aužina . Knežević.Kiš “Rješenje zelene potkove” (hortikultura 4/81) . te s tim u vezi i postizanje cjelovitosti stilskog obilježja perivojnoga trga. Školska knjiga. prije bogato parterno uređena.

južno od Sveučilišnoga trga.800 m² . sa vlastitim žarištem na križanju pješačkih tokova. god. južno od vježbališta do ulice baruna Trenka koja s juga omeđuje Mažuranićev trg. Dosta drastične promjene doživljava i južni dio. koji je na planu iz 1878. Godine 1880. a ne za gradski trg. Mažuranićev trg od samoga početka predviđen je za prostor određene namjene (vježbalište). Kasnije intervencije (rušenje paviljona.8 ha određenu rasterom donjogradskih ulica. Jedino je prostor nekadašnjeg vježbališta izbjegao potpunu degradaciju. Ubrzo nakon izgradnje doma pojavljuju se zahtjevi sa uređenjem vježbališta iza doma koje je onda ograđeno niskim zidom od opeke i zasađeno divljim kestenima. izgradnja energetskog postrojenja) sustavno devastiraju prostor. budući da je bio upušten za više od jednog metra. budući da je izbrisan raster ulica koje vode u smjeru istok-zapad pa je prostor je postao cjelovit. Na planovima naposredno nakon izgradnje doma. uz variranje materijala (vidljiva opeka). počinje nasipavanje terena klizališta. Zauzimajući površinu od približno 1.900 m² Mažuranićev trg kao sastavni dio zapadnog kraka Zelene potkove. Na istočnoj i zapadnoj strani sađena su dva drvoreda. godine kojom je predviđen razvoj cijeloga zapadnoga kraka Zelene potkove. Danas je. Međutim. godine prikazan kao kaseta neodređenoga sadržaja. Time se po prvi puta naslućuje prostor cijele Zelene potkove. koji je bio koncipiran od početka kao javni perivoj.MAŽURANIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 29. Tlocrtnim je gabaritom smještena u novom polju donjogradskog urbanog rastera. vidljivo je nastajanje novoga trga. zadržao karakter zatvorenosti gdje bočna izgradnja i njeni sadržaji nisu . ostao je javna perivojna površina. nasuprot Marulićevom trga. Sa svoje sjeverne strane trg je zatvoren zgradom Akademije dramske umjetnosti te s obiju bočnih strana niskom ogradom od opeke. a situacija se do kraja pogoršava pretvaranjem istočnog dijela u parkiralište i nicanjem raznih sadržaja na zapadnom dijelu. razvoj južnoga dijela Mažuranićevog trga nije tekao u tom smjeru već se razvijao kao neovisna cjelina. Preostali prostor. (uklonjen je trostruki red kestena). on funkcionira kao javni gradski prostor. u sredini dvije skupine po tri reda stabala u smjeru sjever-jug. južni dio trga trebao je poslužiti kao spona s prostorom današnjeg Marulićevog trga. Prema Lunicijevom projektu “Osnova za uređenje Zapadnog perivoja” iz 1906. ovaj prostor nije bio predviđen za trg već za gradski blok. godine kada glavni gradski inžinjer Milan Lenuci na južnom dijelu Trga maršala Tita (tadašnjeg Sveučilišnog trga) utemeljuje klizalište. no praktički je sveden na dječje igralište za potrebe užega susjedstva. sportske i zabavne priredbe).. nažalost. smješten je između Trga maršala Tita na sjeveru i Marulićevog trga na jugu. Zgrada “Kola” je glavnim ulazom okrenuta Sveučilišnom trgu i predstavlja stilsku repliku postojeće zgrade “zemaljske bolnice”. gradnju natkrovlja u vrtu restauracije “Kolo” 1924. od zgrade Sveučilišta pa sve do perivoja sjeverno od željezničke pruge (kasnije Botanički vrt). te dva drvoreda uz južni ogradni zid. godine (novi paviljon). Prema planovima koji su prethodili izgradnji. a nakon već gotovo u cjelosti uobličenih prostora Sveučilišnog i Mažuranićevog trga. sadržaj izrazito društvenog i mondenog karaktera. a iza nje se nalazio prazan prostor današnjega Marulićevog trga. Intervencije u nasadimaznatne posljednjih desetljeća. kao i drvoredi divljeg kestena. Bila je to priprema za izgradnju društva “Hrvatski sokol” (dom za vježbanje. pa je smještanje doma “Kola-Sokola” kao slobodnostojeće zgrade bilo presudno za stvaranje današnjega Mažuranićeva trga. Zid od opeke zadržan je do danas. a nekoliko godina kasnije započinje i izgradnja društvenog doma u kojemu je svoje prostore dobilo i pjevačko društvo “Kolo”. Povijest Mažuranićevog trga počinje 1874. ZELENA POVRŠINA 5. zatvaranje restorana. da bi se u južnom dijelu otvorio prema prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao svojevrsne vizualne dominante. adaptaciju restauracij “Kolo” iz 1934. Prostor trga doživljavao je još razne promjene u obliku novih sadržaja i vegetacije i to vezano uz nekoliko projekata – dvorišnog krila za potrebe Sokolskog društva iz 1921.

knjiga 287.prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”. zagreb. 111-149 . 1990. Maje Lukavečki – Mažuranićev trg u Zagrebu -Dobronić. str..Mohorovičić. L. Đ. Školska knjiga. Zagreb 88.). S. F.: “Parkovne. 1961. Knežević.. 1952. L. :”Graditelji i izgradnja zagreba u doba historijskih stilova”. F. perspektive”.Odak. : “Stari planovi zagreba”. 1988-89.Odak. str. magistarski rad. zagreb. M. S. “Stari Zagreb”. knjiga XXX .: ”Zagrebačka “zelena potkova” – naslijeđe. Hortikultura 1-4 str.: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”. tako da je on i dalje ostao sjenovita oaza u koju se samo rijetko ulazi.... Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 14-15.Knežević. 27-49 . 6668 . 3-33 . “Rad” JAZU. 1989. Knjižara Vasić i Horvat .uvjetovali tokove pješačkog kretanja preko trga. 1. literatura . str..Urbanistički zavod grada Zagreba -Dobronić. (1996. Zagrebačka zelena potkova.Jurković. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu.. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba” JAZU str 22-24 .Szabo..-53. :”Prilog izučavanju egzotične dendroflore zagrebačkih perivoja”. Društvo povijesničara umjetnosti RH. A. : “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu”.1990. 1983. stanja. Zagreb.

a istočna i zapadna strana zatvorene su dvostrukim drvoredima.900m². Ideja o Zapadnom gradskom perivoju kao pandanu već definiranome Istočnome perivoju prvi puta se javlja 1902. a završava trgom na kojem dominira velika vodena površina-bazen. godine. budući da je spomenik ulici okrenuo leđa. smješten je spomenik Marku Maruliću. No. pravokutnog oblika. Odlučeno je da licem gleda prema ulazu u Sveučilišnu knjižnicu. Istočnu i zapadnu stranu okružuju travnjaci s drvoredima. a 1926. već je na sjeveroistočnom dijelu godinu dana kasnije sagrađena jedna zgrada. godine Sveučilišna knjižnica. trg je doživio potpuno drugačiju izvedbu i umjesto prostranog vodenog ogledala i širokog otvorenog prostora. tako da se u upušteni dio spušta s nekoliko stuba. upušten je u odnosu na okolnu razinu terena. godine. Monumentalna zgrada biblioteke slobodno i efektno je postavljena u os perivoja. trg je skoro u potpunosti izgrađen. godine taj je prostor podijeljen po osi sjever-jug na dvije parcele. Obje zgrade danas su fakulteti. planiran je raster donjogradskih ulica čime su stvorene pretpostavke za uobličenje kasete Marulićevog trga. godine je taj dio preuređen. U sredini južne strane trga izgrađena je po projektu Rudolfa Lubinskyoga 1913. a leđima prema ulici. dio Južnoga perivoja (današnji Botanički vrt). a njegovim planom ostatak trga zamišljen je bez izgradnje. Tako se trg danas može opisati kao razbijeni blok. godine Lenucijevom “Osnovom za uređenje Zapadnog perivoja” gdje je Zapadni perivoj prikazan kao jedinstveni urbani prostor sačinjen od niza trgova koji započinju na sjeveru Sveučilišnim trgom pa se nastavljaju preko prostora koji zauzima dom “Kola-Sokola”. a postavljene su i nove svjetiljke primjerene povijesnom ambijentu. Nastajanje trga teklo je gotovo identično ostalim perivojnim trgovima Zelene potkove. dok južno pročelje zatvaraju tri travnjaka urešena sezonskim cvijećem i grupacijom pačempresa. Prostor između zgrada fakulteta.300 m² Marulićev trg najjužniji je perivojni trg u zapadnom kraku Zelene potkove.. Regulacijskom osnovom iz 1889. Šetnice se su dijelom asfaltirane. Trg je sa svih strana zatvoren jednostrukim drvoredima. nešto bliže sjevernoj strani. južno od zgrade trebao je biti upušten u odnosu na razinu okolnoga terena i pretvoren u bazen s otočićem u sredini. Planom se predviđala izgradnja samo jedne zgrade smještene u središnjoj uzdužnoj osi na sjevernom rubu parcele. a preostali dio. južne i zapadne granice. od smještanja zgrade s namjenom od velike društvene važnosti do kasnijeg uređenja perivoja oko nje. najudaljeniji je od središta grada i posljednji je uređeni prostor potkove. Ispred glavnoga sjevernoga pročelja Sveučilišne knjižnice uređen je mali kvadratni ružičnjak. ZELENA POVRŠINA 6. na današnjem Marulićevom trgu. čime se bitno razlikuje od ostalih trgova Zelene potkove. Ovim dijelom dominira spomenik Frani Buliću iz 1935. a Marulićev trg je i dalje prazan. zapadna i južna strana trga trebale su biti obrubljene dvostrukim drvoredom s naizmjenično sađenim stablima. a u osi prostora. formiranje trga je završeno izgradnjom drugoga zdanja na sjeverozapadnom dijelu. odnosno njegove sjverne. Do tada su već uređeni Sveučilišni (današnji Trg maršala Tita) i Mažuranićev trg. a većina je izvorno uređena sa sitnim šljunkom. Uređenje započinje 1906. Hortikuturno uređenje na ovako oblikovanom trgu moralo se nužno svesti na međuprostore i rubove. ublažen je drvoredom s ulične strane. a bočno s obje strane dva pravokutna zelena otoka. Obnovljene su i metalne niske ograde. literatura . Taj pomalo neobičan položaj. 1999. Sjeverna polovica bila je podijeljena na dva dijela – gornji veći i donji manji organiziran perivojni prostor. projekt Marulićeva trga nije izveden ni prema projektu Lubinskyoga. Nažalost.MARULIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 22. od kojih je istočna izgrađena. a zapadna neizgrađena. Oko položaja spomenika vođene su brojne rasprave. Na nacrtu iz 1878. Sva su zdanja bili primjeri monumentalne historicističke arhitekture te su u kombinaciji s raskošnim okolnim perivojima pretvarali periferne djelove grada u reprezentativne i poželjne za stanovanje. Istočna. čime je postalo je dekorativni element uređenja za razliku od ostalih trgova gdje je ono osnovni strukturalni element.

L. 111-149 .Szabo. :”Prilog izučavanju egzotične dendroflore zagrebačkih perivoja”. “Stari Zagreb”. 1983. Društvo povijesničara umjetnosti RH. Zagreb 373.. (1996.1. “Rad” JAZU. Knjižara Vasić i Horvat . Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba” JAZU str 22-24 .Odak. 27-49 ...-Roberta Pavlović –Marulićev trgu -Dobronić. perspektive”. magistarski rad.Odak. :”Graditelji i izgradnja zagreba u doba historijskih stilova”. str.. Đ. Hortikultura 1-4 str.: “Parkovne. : “Stari planovi zagreba”. M. Knežević. 1961. 3-33 .1990. A. str. 1952. Školska knjiga. S. Zagreb. zagreb.prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”. zagreb.. 1990.. : “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu”. knjiga 287. 1988-89. stanja.: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”.Urbanistički zavod grada Zagreba -Dobronić. F. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu. S. 1989. knjiga XXX . str.). 6668 .Jurković. Zagrebačka zelena potkova.Knežević. L.Mohorovičić.-53.. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 14-15.: ”Zagrebačka “zelena potkova” – naslijeđe. F.

Školska knjiga. On ne pripada Zelenoj potkovi već je to malen trg koji se nalazi unutar dijela grada kojeg Zelena potkova zatvara. I. (1996. Arhitektonski fakultet . br. a 1909. a 1956. literatura 1. 1965.). Split. 23 . Zagreb br. god. Kovačićev strogi formalni tlocrt prerađen je u pejzažni. Krenulo se u obnovu polazeći od toga da se sačuvaju sva postojeća stabla. promjena trasa komunikacionih površina. je prozvan Starčevićevim trgom (kasnije mijenja ime u Svačićev trg. Zagreb . Zvonimir. godine. godine. koji su zapravo i bili najveća vrijednost Kanijeve koncepcije. 33 . biljnih i vrtno-arhitektonskih.Jurić. a Starčevićevim postaje trg Južnog perivoja). U trenutku kada počinje obnova. br. : Hrvatska parkovna baština. Po mišljenju M. : “Javne površine Zagreba poslije 1918. Mladen. doktorksa disertacija : “Arhitektura Zagreba u razdoblju od 1850.. Hortikultura. Čovjek i prostor. Zagreb 63. prema projektu Cirila Jeglića. u strogom je središtu grada i u sklopu gusto naseljenih blokova. a perivoju je dan poseban šarm sadnjom crvenih bukvi. zaštita i obnova”. Zagrebačka zelena potkova. : “Obnova Svačićevog trga”. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata trg je dosta oštećen. Prostire se između današnje Trenkove i Mihanovićeve ulice. te nije postignut očekivani učinak obnove. tako da je naslijeđen kružni drvored upisan u kvadrat trga kao ostatak simetričnog rješenja. god.. Zvonimir.5 ha. 1965.SVAČIĆEV TRG Trg na prostoru današnjega Svačićevog trga planira se već Regulatornom osnovom iz 1889. Zagreb. Tridesetih godina trg je preuređen. Kani je svakoj skupini dao svoj prostor i zaštitio ih grmljem od prometa. do 1914.Kani. Školska knjiga. Perivojni trg je ponovo obnovljen 1991. Zlatko.Kani.Zemljak. Autorica obnove je Emilija Leopold koja je obnovila staze i dječje igralište prema Kanijevom projektu. Obada Šćitarocija na tom projektu zanemareni su detalji. Neke promjene uključivale su ukidanje asfaltnih površina i podizanje travnjaka pogodonog za gaženje. 1992. 1954. :”Zagrebački parkovi”. Bio je pretvoren u dječje igralište na kojemu su se mješali odrasli i djeca svih uzrasta.Alma Hemerich – Analiza Svačićevog trga -Obad Šćitaroci. Knežević. a stvorili su se i poprečne staze kojma se uništavalo bilje i travnjaci. Uređen je 1901. Čovjek i prostor.”. trg se nalazio u sklopu gusto naseljenog dijela grada. S. godine Zvonimir Kani uspješno obnavlja Jeglićevu zamisao trga te ga vrlo kvalitetno uređuje. 21 . spojeno u jedan likovni izraz. Nekadašnje simetrično rješenje preoblikuje u pejzažno u kojemu je funkcionalni sadržaj i likovno izražavanje svih elemenata . god. Malene je površine od 0. prema nacrtu arhitekta Viktora Kovačića.”.prometnih. rekonstrukcija igrališta i slično.

Visoka vegetacija posađena je samo u središnjem dijelu trga tj. – današnja Miramarska ulica). Nagrađeni projektant Dragutin Kiš predložio je parafrazu partera koji je uređen 1926. nadstrešnice i partera trga – nije bilo smislene oblikovne povezanosti. pa se 1891. Središnji prostor trga je popločan i u obliku elipse sa fontanom u središtu. mijenja u detalju Regulatorna osnova. Vanjski je činio okvir perivoja i pratio je liniju pločnika. a niti su ti elementi sami za sebe bili dojmljivo i kvalitetno oblikovani. a unutar toga okvira već se razvila površina s unutrašnjim drvoredom. godine. ZELENA POVRŠINA 4. Osobite pozornost posvećena je rekonstrukciji perivojskog partera. unutar linije elipse.STARČEVIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 8. Većina drveća je porušena. a niže unutar tog okvira. Silazak u pothodnik bio je smješten na trgu čime je on ponovo preoblikovan i pretvoren u jako prometno čvorište. S druge strane gradnja dviju velikih zgrada (Središnji ured za socijalno osiguranje i Hotel Esplanade) na prostoru Južnog perivoja znak je potpuno drugačijega svjetonazora od onog na kojem je ideja potkove zasnovana. a iz tog prostora dijagonalno i horizontalno vode staze. od kojih je istočni već potpuno uobličen. 1993. Perivojni trg je preoblikovan i na njega je bila okrenuta tereasa hotela. godine. Drugom Regulativnom osnovom iz 1887. Južni perivoj već tada je presjecala Preradovićeva ulica na dva dijela.400 m². Izvedba prometnice između terase Hotela Esplanade i perivojnog trga (1937. koji je bio nužan zbog povezivanja Donjega grada i prostora Trnja južno od željezničke pruge. godine naziru se konture budućega perivoja koji će kasnije povezati istočni i zapadni krak Zelene potkove. Tridesetih godina 20. budućem Starčevićevom trgu. Kod uređenja partera čudno je to što je centralni prostor okružen drvećem koje zaklanja fontanu.400 m² Već u prvoj Regulatornoj osnovi grada Zagreba iz 1865. ispod Starčevićevog trga započinje gradnja višekatne podzemne garaže i trgovačkog centra. Arhitektonsko rješenje bilo je takvo da se iz pothodnika izlazilo-ulazilo s prostora trga. U toj prvotnoj fazi ideja Zelene potkove dosljedno je provedena. Tada je perivoj imao dvostruki drvored – vanjski i unutrašnji. ali još nema imena. glavnu atrakcija tog trga budući da je postavljena u sam centar. . nakon nekoliko godina pripreme. stoljeća u središtu elipse uređen je cvjetnjak. Time je otpočela degradacija ambijenta koja se nastavila i tijekom narednih desetljeća. godine već je jasno izražena ideja Zelene potkove i jasno se vidi podjela na prostor koji će pripadati Botaničkom vrtu i Južnom perivoju. a od rondela je ostao samo mali dio koji je potisnut u drugi plan. Ovakav način sadnje visoke vegetacije obodno. upravo je prepoznatljiv za Istočni perivoj. ali je u sredini bio cvjetnjak. a vezana je uz gradnju pothodnika ispod željezničke pruge. Sjeverna strana izgrađena je zgradama stambeno-poslovne namjene sa reprezentativnim pročeljima. njegova površina smanjena je napola. Sljedeća velika neuspjela promjena uslijedila je 1973. godine u zapadnom dijelu perivoja.) degradira i u stvari razara povezanost terase hotela i trga. Ulica koja je prelazila preko današnjeg Starčevićevog trga pomiče se južnije kako bi bilo omogućeno nastajanje perivoja. a ne obodno (što je obilježje Zelebe potkove). Nova zamisao temelji se na geometriji s centralnom elipsom i radijalno postavljenim pješačkim stazama. Izgradnjom Hotela Esplanade 1925. Naime u prijašnjem uređenju trga drveća su također bila obodno posađena oko središnje elispe. a stube i eskalatori bili su natkriveni s prilično nezgrapnom nadstrešnicom koja se vrlo agresivno nametnula trgu. Konačni oblik Južni perivoj dobija tek odlukom o smještaju Kolodvora. ali sada puno manje nametljivo nego prije. godine. Hortikulturalno rješenje bilo je svedeno na niske biljne pokrivače. Između tri glavna elementa cijeloga sklopa – pothodnika. Glavni ulaz u podzemni centar nalazi se na jugo-istočnom dijelu trga. Prva veća destrukcija ovako oblikovanog Južnog perivoja vezana je uz izvedbu cestovnog podvožnjaka ispod pruge (1912. puno manja atrakcija od fontane. a trg ima značenje ozelenjenog tampona prema željezničkoj pruzi i gradskog perivojnog trga.

1987 : “Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke “zelene potkove””.Knežević Snješka. I.. 1992.. Čovjek i prostor. 97. S.Mohorovičić.. knjiga 287. Zagreb . L.-Senka Perić – Starčevićev trg (97) -Dobronić. Hortikultura 2. 27-49 -Obad Šćitaroci. Zagreb .”.).: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”. 1965. 21 . Mladen.-Željka Jurković – Starčevićev trg. A. str. 1952. : 1974: “O pothodniku”. Školska knjiga.. : “Zagrebački vrtovi i parkovi u 19. : Hrvatska parkovna baština. autorski rad . (1996. 1975 : “Parkovno bilje sjevernog prilaza pothodnika glavnog kolodvora u Zagrebu”.Starčevićev trg sveden je na krovni vrt podzemnog komercijalnog pogona koji je ovdje izveden samo zbog izvrsne lokacije trga. 1.-53. zaštita i obnova”. a ne početak obnove cijele Zelene potkove. Zagreb 40. Čovjek i prostor.Knežević. Zagreb -Kani. Zagreb . Knežević. Hortikultura 2-3. Ivo. Zagreb br. Zagrebačka zelena potkova. st. Snješka.Maroević. a uređenje partera je bilo svojevrsno oduživanje za golemu intervenciju. literatura. Zvonimir. radovi IPU 11 . :”Zagrebački parkovi”.Zemljak. : “Geneza Starčevićevog trga”. “Rad” JAZU.. Školska knjiga. 1954.

koja je spajala današnju Katančićevu i Matičnu ulicu. Jurja. Na trgu su zastupljene raznolike vrste bjelogoričnog i crnogoričnog drveća i grmlja.TRG JOSIP JURJA STROSSMAYERA UKUNA POVRŠINA TRGA 23.) uređen je i prostor južno od laboratorija. S vremenom je i zeleni prsten nestao. Zanimljiva je i činjenica da baš na Akademičkom trgu dolazi do promjene smjera donjogradskog urbanog rastera i na njemu se (tj. Kazeta na kojoj je postavljena palača Akademije ujedno čini i nastavak Zrinjskoga trga. godine trg postaje Akademičkim trgom. Na planu iz 1878. Jurja. a deset godina kasnije prilikom postavljanja spomenika Petru Preradoviću (1895. Dvije godine kasnije trg je preimenovan u Trg Jospia Jurja Strossmayera. izrađen je.Obad Šćitaroci. a skupine raslinja. Osim toga trg je bio ukrašen i mnogim vrstama sezonskoga cvijeća – veliki krug cvijeća nalazio se tako južno od Kemijskog laboratorija. Zagreb . Zagrebačka zelena potkova. te su se između nje i pruge prostirala polja na koja su gledali južni prozori palače. Unutar kruga s kipom sv. južno od Akademje. a vijenac zelenila i kružna staza oko njegova podnožja ostali su tamo bez smisla i razloga. Juraj je premješten na današnji Trg maršala Tita. Bollea. Godine 1883. a uz dijagonalne staze bili su obostrano posađeni drvoredi. Jurja skupa sa postamentom je uklonjen. Strossmayeru. toliko su zarasle da je kroz te dijelove nemoguće proći. Kako je uklonjen spomenik sv. a Akademički trg je izgubio sadržajno i oblikovno ishodište i nije uspostavio novu kvalitetu niti organizirao novi prostorni ugođaj vezan uz drugačiju postavu spomenika. Ulaz u Kemijski laboratorij predviđen je polukružnom stazom na južnoj strani trga. Ipak većina trga djeluje zapušteno. Zagreb 55. literatura 1. ali je ucrtan raster donjogradskih ulica. južno od palače Akademije. 1992. 1886. godine osnivaču Akademije.). Uređenje trga svodilo se na uređenje okoliša zgrada te prostora među njima. Približnom sredinom trga prolazila je prometnica. Preradoviću. Prisutni su i lijepi primjerci američkog koprivića. : Hrvatska parkovna baština. Školska knjiga. koji je dosta čvrsto pripadao cjelini trga. Bila je to kuća na kraju grada.-Miran Jurišić – Strossmayerov trg . godine uklonjen i spomenik Petru Preradoviću koji mu nikada nije u potpunosti pripadao. god. započela je rasprava o smještaju palače Akademije i prvi zaključak je bio da se ona izgradi na praznom platou Južnoga šetališta (Strossmayerovo šetalište). osim podataka da je trg bio nasipan i da su putovi i nasadi bili uređeni. biskupu Josipu Jurju Strossmayeru postavljen spomenik. (1996. Stabla u drvoredima uglavnom su neprkladnog oblika. Iz tog vremena potječe i prvi plan uređenja trga na kojemu je u sjecištu osi Akademije i ulice koja presjeca trg postavljen spomenik sv.a u perivoju najmarkantnija je crvenolisna bukva uz spomenik J. hrasta lužnjaka i himalijskog borovca. gdje je kasnije postavljen spomenik P. ZELENA POVRŠINA 7. Jurja bili su posađeni grmovi. mliječ. Kada je 1926. Školska knjiga. gorski javor. Knežević.900 m² Odluka Gradskoga povjerenstva da se palača Akademije izgradi na današnjem mjestu. koji je bio presječen prometnicom. na prometnici koja ga presjeca) poput zgloba lomi. pogotovo oko Akademije. a ukinut je i prometni tok preko trga između Katančićeve i Matične ulice. tako je 1951. običnog jasena. S. zaštita i obnova”. U drvoredima su srebrnolisni ajvor. predstavlja začetak stvaranja novoga trga u nastavku Zrinjevca prema jugu. Na kraju je odlučeno da to bude južni dio Zrinjskoga trga gdje su se otvorile dvije nove ulice i palača je smještena između njih. Do danas nisu pronađeni nikakvi planovi s izborom bilja i načinom sadnje. godine još nije bio planiran nastavak trgova prema jugu. Spomenik sv. Pojavile se se i druga mišljenja s prijedlogom za lokaciju negdje u Donjem gradu. Oko toga sjecišta oblikovan je otok u obliku kruga s kružnim prometnim tokom. nrapvilno razgranata i nadvijena nad cestom. a godinu dana kasnije i vrtno je uređen prostor između tih dviju zgrada. Kemijski laboratorij prema nacrtima H. sv. Godine 1875. Mladen.300 m². J.

Knežević. 1982. 1993. : “Utemeljiteljska kultura – na primjeru reprezentativnih urbanih prostora Zagreba”. prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”.. Zagreb ..Odak. Snješka. Zagreb. Exclusive. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu . Snješka.Knežević. 1988-89.: “Parkovne. Peristil br. Arhitekrura 180+1. : “ Estetizacija – kao sredstvo i cilj”. F. Snješka. 31-32 . : ““Zelena potkova” – Autentično umjetničko djelo”. broj 1 .1990. magistarski rad.Knežević.

stoljeća u Zagrebu. no dva tvornička pogona – plinara i tvornica duhana sa svojim visoko ograđenim dvorištem. presječeni dijagonalom koja povezuje današnju Masarykovu i Savsku ulicu. uporno su održavali periferijski duh mjesta. a nešto kasnije i prometnica ispred zgrade Sveučilišta. godine ovaj prostor. potaknuti odluku da se ukine stočni sajam jer je Senat Sveučilišta tražio da se neposredna i šira okolica budućeg Sveučilišta urede. osobito kada se u grad dolazili Savskom cestom. Prijašnje Sajmište bilo je na Zrinjevcu. Na Lenucijevim studijama bila je ucrtana i zajednička kuća “Sokola” i “Kola”. kada 1882. koja je utjelovila estetski i arhitektonski ideal 70ih godina 19. Kao uzor lokaciji bio je smještaj zgrade Akademije na Zrinjskom trgu. Ponuđen je prijedlog uređenja trga gdje su predviđeni nasadi po čitavom prostoru trga. pojavilo se na južnom rubu trga prvo zagrebačko klizalište. Postojao je i prijedlog da se kazališna zgrada izgradi uz zapadnu stranu Sajmišta. Tek će promjena sadržaja. koja predstavlja začetak Mažuranićevog trga i koja je bila postavljena aksijalno prema Sveučilišnoj zgradi. Nekoliko godina kasnije na parceli sa istočne strane trga izgrađena je otmjena neorenesansna palača. Od 1866. zatvorila je taj sklop poput zida s južne strane. koji je tada bio na periferiji grada. Proces prenamjene i preuobličenja trga potrajat će još čitavo desetljeće jer razdoblje u kojemu nastaje ovaj trg nema onu duhovnu. Na prostoru današnjega trga bile su oranice i to je bila tipična periferija postbidermajerskoga Zagreba. godine i trajala je sve do same izgradnje.500 m². Najviše pažnje pri preispitivanju svih aspekata gradnje dano je upravo lokaciji na Sajmištu zbog njene prostranosti. do 1859. da bi na kraju dio Sveučilišnog vrta. do 1891. bile su predložene još tri moguće lokacije . na Zrinjskom trgu ili na istočnom dijelu Jelačićevog trga. trg je mjesto prostorne identifikacije grada i prostor intenzivnog pulsiranja života i individualne prepoznatljivosti. jer bi s kazalištem koje gleda na njega trg dobio nov karakter te bi od kvadratičnog oblika . Naime. Oblik trga uobličavao se postupno.900 m² Trg maršala Tita (tzv. Svojim položajem. godine uz samostanski sklop u Frankopanskoj ulici. važan kao element simetrije trga. Godine 1874. a ostali dio vrta se trebao urediti u javno šetalište. tadašnja zgrada Gospodarskog društva. koja na kraju nije nikada postala bolnicom. tvornica duhana postaje zgradom Sveučilišta. Sveučilišni trg. Kazališni trg) jedan je od simbola Zagreba i to ne samo zbog središnje građevine trga – Hrvatskog narodnog kazališta. S istočne strane Sveučilišnoga vrta predviđen je proboj na Varšavsku ulicu. a nerealiziran do danas. ZELENA POVRŠINA 5. U stotinjak godina svoga postojanja nekoliko puta je mijenjao ime – Sajmišni trg. godine u kojima on postupno uobličuje prostor trga.kao jedan blok uz Ilicu. pa je ona postala ishodište za svaki urbanističko-arhitektonski zahvat. a ujedno stvorila svečano pročelje budućem trgu. Zatim je uređen i sjeverni rub trga. Time se htjela zaštititi ideja kontinuiranog okvira perivojnih trgova. oblikovanjem i simbolikom. na zemljištu uz Obrtničku školu. Intenzivni razvoj trga i cijelog okolnog dijela grada započinje gradnjom Zemaljske bolnice (današnja zgrada Sveučilišta) koja se gradi od 1857. Taj prijedlog poslužio je kao podloga četirima Lenucijevima nacrtima-studijama iz 1882. To je neraskidiva cjelina koju tvore pročelja trga. kazalište i perivojni trg. Trg maršala Tita. ali se zbog pretvaranja Zrinjskog trga u perivoj seli na kasnije nastali Trg maršala Tita. Nova zgrada.TRG MARŠALA TITA UKUPNA POVRŠINA TRGA 22. društveno okupljalište gdje su se održavali noćni spektakli i produkcije na ledu uz omiljenu vojnu glazbu. U to vrijeme se i u potpunosti definirala ideja Zelene potkove. služio je kao Sajmište. stoljeća. Nova zgrada privlačila je svojim sadržajem i potakla ideju o uređenju Sajmišta. kao i još neke zgrade. a zbog povijesnog smještaja i prostranosti koristio se i za najveće i najznačajnije gospodarske i kulturne manifestacije na kraju 19. Taj naboj se održao tek kod osvještene elite i napokon ponovo izrazio u prijedlogu Društva inžinjera i arhitekata za smještajem kazališta na nekadašnjem Sajmištu. već tvornicom duhana. Vlada predala gradu radi izvedbe ulice koja će spojiti Masarykovu ulicu i Prilaz Gjure Deželića. društvenu i kulturnu koherenciju iz koje je spontano nastao Zrinjski trg kasnih sedamdesetih godina. tako da bi njegovo pročelje gledalo na trg. Ta rasprava započela je 1885.

Ipak zbog toga što se na njemu nalazi zgrada kazališta trg se i danas vrlo često naziva Kazališnim trgom. godine do danas nosi naziv Trg maršala Tita. 1927. Za pretpostaviti je da će trg u budućnosti doživjeti neke promjene. Zagreb 86.Dobronić. prostor između Kazališta i Sveučilišta dobija novi sadržaj – Meštrovićevu fontanu “Zdenac života”. zaštita i obnova”. a ostao je do danas jedan od urbanistički i arhitektonski najdefiniranijih prostora u gradu. : “ Zagrebačke fontane u kontekstu razvoja javnog urbanog prostora i vrtne umjetnosti”. u Wilsonov trg. br. dok ograda nekadašnjega gospodarskog društva svojim položajem prati regulacijsku liniju istočnoga dijela trga. Osim ove središnje skulpturne kompozicije na trokutu.Odak. Zagreb . proteklo je stotinjak godina. Zagreb . Zadnjih godina. da bi kasnije taj prijedlog bio i konačno odbijen.postao pravokutan. literatura 1. 1990 : “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu. na zapadnoj strani smješten je spomenik Sv. u Trg I. magistarski rad. stanje. Mladen. : Hrvatska parkovna baština. : “ Iz prošlosti Trga maršala Tita”. a Sajmište je tek 1891. Za to vrijeme srednjoeuropska arhitektura prošla je razne stilove. 1941. 1990. u Kazališni trg. : “ Razvitak Trga maršala Tita”. : “ Zagrebačka “zelena potkova” – nasljeđe. izgled Trga maršala Tita nije se bitno promijenio. u Trg kralja Aleksandra. 108-109. stoljeća Cjelinu trga upotpunjuju perivojnoarhitektonskei građevine. izdužen u smjeru istok-zapad.-Sanja Štampić – Kazališni trg u Zagrebu. prenesen sa Strossmayerovog trga. Zlatko. Prijedlog je s druge strane nedovoljno respektirao autoritet smjera Savske ceste i zamisao monumetnalnoga trga nija naišla na zanimanje.: “Parkovne. a dva otvora zida korespondiraju s glavnim ulazom kazališne zgrade te tako tvore zajedničku os. Zdenac je kružnog tlocrta. Lelja.). 1975. Zagreb . ali trg je i dalje ostao jedan od najljepših trgova Zagreba. Trg je još nekoliko puta mijenjao svoje ima – 1912. koja je svojim pročeljem iskazala punu svijest o urbanoj i kulturnoj važnosti trga. Zagreb . 1975 : “Tisućljetni Zagreb”. 1962. Školska knjiga. Školska knjiga. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”. 1992. Uskoro na većem dijelu zapadne strane biva izgrađena Obrtnička škola (autpr H. a 1894-95. Trg živi svaki svoj dan. on je mjesto svakodnevnih događanja i prisutan je u životu svakoga građanina.Dobronić. upisan u kružni zidom ograđeni prostor koji je za tri stube niži od razine terena trga. 1990. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 1988/89. Lelja. I uglovi trga počeli su se zatvarati. od historijskih do moderne arhitekture. koji ublažava nepravilnost oblika trga. (1996. JAZU. Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova.Barović.Knežević . premješteno na novu lokaciju. Razni natječaji koji su rađeni za njegovu rekonstrukciju nisu se izveli. Zagreb . i početka 20. Od izgradnje prve do posljednje zgrade na trgu. gdje ograda Sveučilišta zatvara Sveučilišni vrt koji postaje poluprivatan. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu . perspektiva”.-Nino Frković – Kazališni trg. Hortikultura 1-4. te tako čini kontinuirano pročelje trga. Godine 1888. Franka. a od 1946. 1989. Čovjek i prostor.Odak.Snješka. prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”. Zagreb . 465.Obad Šćitaroci. Franka. Zagreb . Sve se to vjerno odrazilo na trgu koji se može smatrati antologijom zagrebačke arhitekture druge polovine 19. gradi se neobarokna zgrada kazališta koja će trgu dati njegovo glavno obilježje. Knežević. Jurju.Kampuš Ivan i Karaman Igor. S. Zagrebačka zelena potkova. a dobar pokazatelj za to je i nedavni projekt podzemne garaže koja bi trebala biti smještena ispod trga. trg je službeno preimenovan u Sveučilišni trg. zajedno s raznim drugim sadržajima. Godine 1912. 1945. nekad i sad . a ureduju se i nasadi oko fontane.Bollé).

pa je konačno Sajmište moralo ustupiti mjesto gradskom perivoju – mjestu susreta. u znak sjećanja na 300-godišnjicu njegove pogibije. Uskoro su započele rasprave o zahtjevu za smještaj zgrade Akademije. koje kao i unutršnje služe kao šetnice. koje su pridonijele utvrđivanju svečanog i reprezentativnog izgleda Zrinjskoga trga i utjecale na arhitektonsku izvedbu njegovih oboda. Središnji rondo nastao je rezanjem uglova polja i laganim konkavnim zaobljenjem zakošenih stranica. One su glavni oblikovni – prostorni i estetski element. pa čak i osjećaj skrovitosti. Tim je činom dana inicijativa da se trg uredi kao šetalište. neograđen i povezan šetnicama s ulicama koje teku duž oboda. premjestilo na zapadni dio grada (prostor današnjega Trga maršala Tita). sastajanja. nastao je kada je 1866. ponajprije zbog promjene društvene klime i promjena u poimanju grada. Sve je to uvjetovalo nastajanje Strossmayerovog trga i stvorilo uzor za nastajanje budućih donjogradskih perivojnih trgova. potiče težnje za upotpunjenjem. Zrinjevac je u potpunosti opremljen nasadima cvijeća.100 m² Zrinjski trg. a estetizacija se poima kao potreba i uvjet funkcioniranja grada kao prostora života. a svaka ploha bila je obrubljena sa 16 niskih grmova formiranih u čunjeve. što ga obrubljuju i uokviruju plače i građanske kuće. Godine 1874. koje su do danas ostale glavno obilježje. hortikulturnog oplemenjenja i oduhovljenja skulpturom postao je najljepši reprezentativni prostor Zagreba. ipak poput skvera nudi mogućnost boravka u zelenoj oazi. Dvostruki drvoredi okružuju perivoj tvoreći vanjske aleje. sadržajima koji bi na njemu trebali biti kao i o tome kolika sredstva bi za to trebala biti korištena. nego mora imati i reprezentativnu kvalitetu. Zrinjevac je kao tvorevina sedamdesetih godina 19. Novi koncept je odredila težnja dekorativnijem prizoru partera. polujavan karakter engleskoga skvera jer je otvoren. kada brigu o gradskim parkovima preuzima Josip Peklar. a nekadašnje mirne zelene zone pretvorene su u cvjetnjake. Autor prve regulacije Zrinjevca bio je Rupert Melkus koji je plohu perivoja raščlanio na četiri pravilna. Središta polja. Nije poznato da li je taj nacrt . Bio je to prvi donjogradski trg koji je ubrzo pretvoren u perivoj. poslovanje i prolaženje. stoljeća bio jedna od najranijih srednjoeuropskih interpretacija engleskog skvera. a do kraja desetljeća zajedničkm učinkom reprezentativne arhitekture. temeljni obrat je nastupio kada je odlučeno da se puno veća sredstva ulože u izgradnju i uređenje. Potreba za novim društvenim prostorom u tom trenutku pretpostavljena je “korisnoj” funkciji. kojom Zrinjski trg postupno zadobiva svoju arhitektonsku fizionomiju te urbani i simbolički karakter. a ukupno ih je bilo čak 140. kulturne razonode i igre. a po poljima su pravilno porazmješteni jednaki kružni nasadi. U uglovima ploha bile su formirane cvjetne rondele. naglašena su provizornim bazenima gdje su bile planirane fontane. U njegovom nacrtu svako od četiri polja razdijeljivale su staze povučene poprečnim osima. Iako on nema intiman. koje ja na tom prostoru bilo od 1827. Grad se počinje shvaćati kao društveni prostor. klupama. a nešto kasnije iza nje i zgrada Kemijskog laboratorija. prvi od perivojnih trgova Zelene potkove. Travnate plohe bile su zasijana gustom i tamnozelenom travom. Perivoj je bio simetričan i po uzdužnoj i po poprečnoj osi. Uređivanje Zrinjevca započinje 1872. Perivoj ponovo mijenja svoj oblik 1878. Početku izgradnje perivoja prethodile su mnoge rasprave o njegovu možebitnom uređenju. jednaka i na uglovima zaobljena polja. stolicama i rasvjetom. sada na sredini staza i pristupačna. On je svojim oblikovanjem i karakterom ishodište buduće Zelene potkove. Grad se ne svodi samo na stanovanje. No.400 m². Do njega središnjim osima vode putovi obrubljeni drvoredima. preimenovan Novi Terg (tadašnje Sajmište) u Trg Nikole Šubića Zrinjskog. godine. ZELENA POVRŠINA 9. Osam cjelina koje su takvom podjelom nastale bile su obrubljene širokim porubom od bršljana ili niska grmlja. stoljeća još je bilo prilično neizvjesno kakva će se obilježja pridati još neizvedenim obodnim pročeljima. Izgradnja oboda. jer su u istočnoj i zapadnoj aleji postojala dva reda sa po 40 platana u svakoj. Izvorno vrtno uređenje trga obilježile su platane. Sedamdesetih godina 19. pa i promjenom karaktera perivoja. kada se Sajmište.ZRINJSKI TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 27. Akademija se smješta južno od uređenoga perivoja.

licem prema Akademiji. postavljen je Glazbeni paviljon što je potaknulo ponovno preuređenje perivoja. ali izvorne ideje nikada nisu ostvarene. : “ Zagrebačka “zelena potkova” – nasljeđe. Umjesto planiranog spomenika u centru trga. Uskoro su izvedena i dva bazena u južnim poljima u kojima su se htjeli izvesti fontane. kao i cvjetni i biljni nasadi. Franka. Na sjevernoj strani je 1884. 1. Pruređenje je teklo u dvije faze gdje je prvo uređen sjeverni a onda i južni dio.Knežević Snješka. tise i božikovine (duž parka). i 2001. 1990. Zagreb 15. Planirano je obogaćivanje perivoja fontanama u središtima manjih polja kao i izrada širokog polukruga nasuprot Akademija gdje bi se postavljala poprsja. To rješenje se trajno održalo do danas uz neke preinake. (1996. Zagrebačka zelena potkova.-Marija Brkić – Trg Nikole Šubića Zrinjskog . perspektiva”. što novome gradskom vrtlaru Franji Jeržabeku nameće potrebu novog preuređenja parka. godine postavljen i meteorološki stup. dva poprsja postavljena su na južnom dijelu perivoja. 1893. Godine 1879. Platane su do danas ostale simbol Zrinjevca. no makar su se očuvale u gotovo istom broju. Prema starim nacrtima i fotografijama obnovljeni su arhitektonskograđvinski elementi poput klupa i rasvjete.ikada izveden u potpunosti. S. a s vremenom će im se pridružiti još nekoliko poprsja. ali to zbog nedostatka novca nije napravljeno. U isto vrijeme vođene su brojne rasprave o postavi spomenika Nikoli Šubiću Zrinjskom u centru perivoja. Knežević. hortenzije (u središnjem dijelu). Javlja se i ideja o postavljanju poprsja brojnih slavnih ličnosti hrvatske povijesti duž putova perivoja.Odak. godine trg je obnovljen prema povijsnom izgledu s početka 20. JAZU. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”. 1987 : “Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke “zelene potkove””. Školska knjiga.Dokumentacija iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. radovi IPU 11 . 1891. Zagreb . Od ostalog drveća tu su još i klenovi i lipe (sjeverna aleja). ali dao je perivoju potpuno novi koncept. one su konstantno izložene propadanju zbog raznih nametnika i loših ekoloških uvjeta. U periodu između 1998. stanje. Ukinuo je poprečne staze u pojedinim poljima i revitalizirao izvorni značaj zrinjevačkog perivoja kao zelenog skvera sa četirima izduženim travnjacima na kojima su cvjetni nasadi tek akcenti.). Zagreb . na inicijativu Hermanna Bollea postavlja se fontana na sjeverozapadnom polju. stoljeća.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->