P. 1
3. i 4. 7. 2010.

3. i 4. 7. 2010.

|Views: 308|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Sep 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/25/2010

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
3. i 4. jul 2010.

Broj 12.251 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

DRU[TVO

Najtra`enije gimnazija, ekonomska i medicinska {kola
странa 7

BIZNIS

U bawalu~kom inovacionom centru nastaju vjetroturbine
странa 10

SPORT

Holandija pobjedom nad Brazilom u polufinalu Mundijala
странa 45
FOTO: S. ILI]

Sud i Tu`ila{tvo BiH

IGOR RADOJI^I], PREDSJEDNIK NSRS I POTPREDSJEDNIK SNSD-a, ZA “GLAS SRPSKE“

Tra`e za{titu SIPA zbog straha od vehabija

странa 4

"Slu~aj Makari}"

Kosti dje~aka donesene na mjesto pronalaska
странa 13

Igor Radoji~i}

DANAS

INFORMACIJE O TERORISTIMA OD AGENCIJA BiH
странa 3
Opozicione stranke iz RS igraju jednu nevjerovatnu igru u vezi sa zakonom o popisu stanovni{tva u BiH. PDP u stvari vodi glavnu pri~u, a SDS svakih pola dana mijewa stav. Do podne glasaju za, poslijepodne protiv, pa su podijeqeni Me|unarodna zajednica ~eka formirawe nove vlasti i onda ide neka nova inicijativa i ofanziva. Imamo Ustav i Dejtonski sporazum, imamo na{u poziciju da se ne mo`e nasilno mijewati Ustav. RS treba stabilnu i ~vrstu vlast

Vije}e bh. organizacija Australije planira da 11. jula Ambasadu BiH u Kanberi iskoristi u vjerske svrhe

Eksplozija za vrijeme srpskih protesta u Sjevernoj Mitrovici
Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije ocijenio da je bomba{ki napad u Kosovskoj Mitrovici teroristi~ki, kao i da odgovornost za taj doga|aj snosi predstavnik EU Piter Fejt странa 14

U ambasadi planiraju fatihu i nastup hora “[ehidi“
странa 5
Ambasada BiH u Kanberi

U teroristi~kom napadu na Srbe poginuo qekar

2 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
CIK BiH

Ne radi se o cijeni struje, nego o Dodikovom poku{aju da kontroli{e Br~ko. Rafi Gregorijan, supervizor za Br~ko

Registrovan 3.078.361 redovni bira~ u BiH
SARAJEVO - Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hayiabdi} saop{tila je u petak u Sarajevu da je do 7. juna u BiH registrovano 3.078.361 redovni bira~, od ~ega je iz Republike Srpske 1.182.719 bira~a, a iz Federacije BiH 1.922.808 bira~a. U ovaj broj nisu ura~unati izbjegla i raseqena lica, kao ni 31.548 gra|ana Br~ko distrikta koji nemaju bira~ku opciju. - Na polovini perioda za registraciju bira~a koja traje do 19. jula CIK BiH je do 1. jula primila 6.300 zahtjeva dr`avqana BiH iz inostranstva. Bira~i naj~e{}e nisu dostavili dokaze o identitetu i takvih zahtjeva je primqeno 269, dok 160 wih nije potpisalo prijavni obrazac - kazala je Hayiabdi}eva. Dodala je da sve institucije u BiH treba da pru`e podr{ku CIK-u u pripremi izbora, {to je jedan od zakqu~aka Savjeta za primjenu mira u BiH. @. D.

FOTO: GLAS SRPSKE

Milorad Dodik

Rajko Vasi} o zakonu o popisu

Milorad Dodik o zakonu o popisu stanovni{tva u BiH

Politi~ki teror nad Republikom Srpskom
BAWALU KA - SNSD ne mo`e prihvatiti da se u zakon o popisu stanovni{tva unose odredbe o tome da se i poslije wega, sve do takozvane realizacije Aneksa sedam i potpunog povratka stanovni{tva primjewuju rezultati popisa iz 1991. godine, upozorio je u petak u Bawaluci iz vr{ni se kre tar ove stranke Rajko Vasi}. Prema wegovim rije~ima, popis iz 1991. godine je samo jo{ jedan oblik politi~kog terora nad Republikom Srpskom, a SNSD ne mo`e da dopusti da zakon o popisu sqede}e godine sadr`i takve odredbe koje ne spadaju u tehni~ki zakon i zna~e zamrzavawe sada{weg stawa u beskona~nost.

Zakon o popisu mijewa strukturu odlu~ivawa
Zakonom se na mala vrata ru{e entitetske za{tite na nivou BiH. @ao mi je {to su SDS i PDP glasali za zakon, jer nisu prihvatili argumentaciju SNSD-a. Najve}e me{etarewe pravio Branko Doki}, naglasio Dodik
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Valentin Incko u Briselu

Poboq{ali se odnosi na zapadnom Balkanu

Valentin Incko

FOTO: GLAS SRPSKE

SARAJEVO - Specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Incko rekao je u petak u Briselu da su se odnosi na zapadnom Balkanu poboq{ali u posqedwe vrijeme i dodao da je upravo na to pozivala Evropska unija, javila je Srna. Obra}aju}i se ambasadorima u Komisiji za politiku i bezbjednost, kqu~nom tijelu EU za spoqnu politiku, Incko je pozdravio napredak kojim }e se omogu}iti ukidawe viza za stanovnike BiH, kao i nedavno usvajawe Strategije povratka izbjeglica za sprovo|ewe Aneksa sedam u Parlamentu BiH. On je rekao da ostaje da se uradi jo{ mnogo da bi se ostvarile reforme koje su BiH potrebne i koje gra|ani o~ekuju, naro~ito u vezi sa izazovima koji su rezultat trenutne ekonomske krize.

BAWALUKA - Ako zakon o popisu stanovni{tva BiH bude sadr`avao odredbu prema kojoj bi 1991. godina bila osnov za stru ktu ri sawe vlasti u BiH, on bi bio protiv Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Delegati SNSDa u Domu naroda Parlamenta BiH odbi}e takav zakon. Izja vio je to u pe tak u Bawaluci premijer RS i lider SNSD-a Milorad Dodik. - Na bazi tako donesenog zakona dobili bismo apelaciju Ustavnom sudu i sigurno promjenu strukture odlu~ivawa. To je na mala vrata ru{ewe entitetske za{tite na nivou BiH - istakao je Dodik. Dodao je da mu je `ao {to su SDS i PDP glasali za zakon, jer nisu prihvatili argumentaciju SNSD-a. - Najve}e me{etarawe na tome je pravio Branko Doki}, koji je ~ak predstavqao la`ne podatke da u RS ima po-

dr{ku. Mo`da je imao PDPa, ali ne i na{u. @ao mi je {to se nije pokazala spremnost iz RS da razumiju argumen ta ci ju o ko joj smo govorili, a to je da se na taj na~in uru{ava balans uspostavqen na nivou BiH, koji se mo ra o~u va ti, jer je osnov BiH - rekao je Dodik.

JO[ JEDNA podvala i podmetawe koje dolazi iz Sarajeva
Napomenuo je da je SNSD na sjednici Izvr{nog odbora donio odluku kojom tra`i od svojih predstavnika u Domu naroda da odbiju takav zakon o popisu stanovni{tva BiH, ~iji je prijedlog u drugom ~itawu usvojio Predstavni~ki dom Parlamenta na sjednici u srijedu. - To je jo{ jedna podvala i podmetawe koje dolazi iz Sarajeva, koje ho}e da derogira na ~in kon sti tu isawa i odlu~ivawa u BiH. To je poku-

{aj uvo|ewa promjene strukturisawa vlasti u BiH - rekao je Dodik. On je naglasio da Ustav BiH nije predvidio da popis iz 1991. godine bude osnova za strukturisawe vlasti, ali da se sada to `eli uvesti na mala vrata, dok se ne rije{i problem izbjeglica i wihov povratak, {to govori o `eqi da se taj popis trajno zadr`i. - Ve} postoji odre|ewe o 1991. godini, {to su nametnuli stranci koji u BiH silu primjewuju godinama i doma}i poltroni koji su se te sile

bojali - istakao je Dodik. Naglasio je da BiH ima svoj Ustav i Dejton, te da se ne mo`e pra vi ti dru gi ba lans od uspostavqenog. Prema Dodikovim rije~ima, koliki zna~aj za FBiH ima odredba u kojoj se pomiwe 1991. godina, govori i to {to je to za wu “pitawe `ivota i smrti“. Dodik je rekao da je poznato kako radi “sumwivi Usta vni sud BiH, ko ji ima trojicu stranih sudija i dvojicu Bo{waka, koji mogu da donesu bilo kakvu odluku“.

KANDIDATURA
Dodik je pojasnio da je prihvatio kandidaturu za predsjednika Srpske, jer je RS su{tina wegovog politi~kog i `ivotnog anga`mana, a institucija predsjednika RS u budu}nosti bi trebalo da najvi{e bude u poziciji odbrane interesa Srpske. - RS u budu}nosti ~eka zna~ajan dio obaveza u vezi sa wenim statusom, {ta god to zna~ilo. @estoko najavqene ustavne promjene od stranaca, koji ovdje nemaju {ta da rade, moraju na adekvatan na~in da dobiju odgovor rekao je Dodik.

Izmjene i dopune Zakona o OS BiH, koje je predlo`ila SDA, neprihvatqive za SNSD

Entiteti nadle`ni za penzionisawe
BAWALUKA - SDA predlo`ila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Oru `a nim sna ga ma BiH iskqu~ivo kao marketin{ku aktivnost pred izbore, s obzirom na to da niko nema pravo da predla`e da taj zakon bude donesen na nivou BiH, jer je to iskqu~ivo stvar entiteta. Ka za la je to “Gla su Srpske“ delegat SNSD-a u Domu naroda BiH i ~lan Komisije za odbranu i bezbjednost Du{anka Majki}. Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o slu`bi u OS BiH omogu}ava se da na prijedlog Ministarstva odbrane BiH budu penzionisana lica kojima ove godine isti~u ugovori o anga`manu u OS, a koja su tokom rata dvije godine provela u Vojsci RS, Armiji BiH ili HVO. teta, jer entiteti treba da plate u penzijski fond sredstva za tu namjenu. Svi oni koji su zakqu~ili ugovore za pro fe si onal no slu `ewe u OS BiH znali su da je mandat ograni~en i da poslije ispuwewa odre|enog broja godina moraju da idu odatle - ka`e Majki}eva. Delegat SNSD-a Dra go Qubi~i} smatra da se problemi prvenstveno odnose na sta ro snu dob pri pa dni ka OS BiH. - Imam osje}aj da se ovim izmjenama zakona poku{ava na nivou dr`ave stvoriti obaveza o pitawu finansirawa i regulisawa wihovog statusa rekao je Qubi~i} i dodao da se mora boqe pogledati zakon i problemi koji se godinama nagomilavaju. Pro cjewuje se da bi za sprovo|ewe predlo`enih zakonskih odredbi u ovoj godini iz buyeta trebalo izdvojiti 1,65 miliona maraka za oko 2.000 vojnika koji su stekli pravo na prijevremenu starosnu penziju u skladu sa predlo`enim izmjenama zakona. V. K.

www.glassrpske.com
Ne mogu da vjerujem da je tek poslije tri godine prona|en skelet malog Ratka Makari}a. Da li je mogu}e da je skelet na|en tako blizu ku}e, a da niko ni{ta nije primijetio du`e od tri godine? E-mail: milica.kal@gmail.com Iskreno se nadam da }e se {to prije po~eti sa gradwom kru`nih tokova kod Kastela i na Bulevaru. Mislim da je to prava stvar i da }e {to prije biti zavr{en, jer tu su stvarno velike gu`ve i kru`nim tokom rije{i}e se taj problem. E -mail: milos_77@yahoo.com

ZA PREDLO@ENE zakonske odredbe potrebno 1,65 miliona KM
- Pi tawe oko 1.000 Bo{waka time }e na odre|en na~in biti rije{eno, a to je nadle`nost iskqu~ivo enti-

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 3

Sa Agencijom za prevenciju korupcije napravqen va`an iskorak
SARAJEVO - Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Kre{i}, koji je nedavno imenovan za v. d. direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, istakao je da je BiH osnivawem te agencije napravila jo{ jedan va`an iskorak za ukidawe viza. - Agencija }e, izme|u ostalog, izraditi strategiju za borbu protiv korupcije i kontrolisati rad javnih institucija u suzbijawu korupcije, naveo je Kre{i} i dodao da je agencija nezavisna i samostalna upravna organizacija koja za svoj rad odgovara Parlamentu BiH.

Igor Radoji~i}, predsjednik NSRS i potpredsjednik SNSD-a, za “Glas Srpske“

RS ne dobija informacije o teroristima od agencija BiH
FOTO:S. ILI]

RS treba stabilnu i ~vrstu vlast. Vlast koju bi formiralo deset posva|anih politi~kih partija je katastrofa za ustavnu perspektivu, jer tu uvijek od deset na|ete dvije koje }e promijeniti stav i u|ete u potpunu unutra{wu konfuziju. To je stara taktika “zavadi pa vladaj“, istakao Radoji~i}
RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Entitetske vlasti od obavje{tajno-bezbjednosnih slu`bi BiH ne dobijaju nikakve in for ma ci je o te ro ris ti ~kim akti vnos ti ma, a sa da{wa situacija pokazuje da se one ne bore efikasno protiv te ro ri zma, izja vio je za “Glas Srpske“ pred sje dnik NSRS i pot pred sje dnik SNSD-a Igor Radoji~i}. Istakao je da, kada bi Srpska imala svoje nadle`nosti, ne bi imala tu vrstu problema ko ji je iskqu~i vo u ve zi sa FBiH i koji vu~e svoje korijene dvadesetak godina unazad. GLAS: Kako komentari{ete optu`be supervizora za Br~ko Rafija Gregorijana da vlasti RS nisu omogu}ile da do|e do zakqu~ivawa supervizije u Br~kom i najavu da }e Arbitra`nom sudu podnijeti `albu protiv Vlade RS? RADOJI^I]: Problem u snabdijevawu Br~kog elektri~nom energijom nije postojao dok se ni je umi je {ao OHR. Br~ko je imalo pouzdano snabdijevawe strujom svih 15 godina bez ure |e nog za kon skog osnova. To je rje{avano na komercijalnoj osnovi, putem ugovora izme|u Br~ko distrikta i “Elektroprivrede RS“. Komplikacije su po~ele prije dvije godine, kada se to pojavilo kao dodatni uslov OHR-a pri ~emu je me|unarodna zajednica mijewala stavove. Prvo je tra`ila memorandum o razumijevawu, a poslije toga zakon. Na kraju je visoki predstavnik u septembru pro{le godine nametnuo set zakona koji su katastro-

falni iz vi{e uglova. Prakti~no su problemati~ni, nesprovodivi, finansijski sporni i u suprotnosti sa evropskim direktivama za oblast tr`i{ta elektri~ne energije i u suprotnosti sa sporazumom koji je BiH potpisala i kome pripada, a to je Sporazum o energetskoj zajednici jugoisto~ne Evrope. Na ra vno, OHR ni ka da ne }e priznati da je pogrije{io, ali to je jedna od najve}ih zbrka koje je OHR uop{te napravio u posqedwim godinama. GLAS: Ka ko ocjewuje te odlu ku Ra fi ja Gre go ri ja na da u sqede}ih {est mjeseci u Br~kom budu na snazi cijene struje koje va`e u FBiH, koje su vi{e od dosada{wih? RA DO JI ^I]: Gra |a ni Br~ko distrikta od ~etvrtka imaju struju iz FBiH. Kupuju struju koja je 40 odsto skupqa, bez ikakve potrebe. Niko normalan ni na pijacu kad ode ne}e ku pi ti 40 od sto skupqi proizvod koji je potpuno istog kvaliteta. Mi smo prvih {est mje se ci snab di je va li Br~ko strujom, ponudili produ`etak ugo vo ra i za sqede }ih {est mjeseci, a oni to zbog supervizije i OHR-a nisu smjeli da prihvate. Morali su prihvatiti da kupuju skupqu struju od druge kompanije, “Elektroprivrede FBiH“. Nema nikakvog racionalnog obja{wewa za sve ovo {to se de{ava, osim potpune konfuzije. Ne `elim da vjerujem da je bilo ko zlonamjeran u ovoj pri~i, ali radi se o tako lo{im odlukama, o tako konfuznom pristupu, koji je potpuno iskomplikovan bez ikakve potrebe. Svako obra}awe Arbi-

NEVJEROVATNA IGRA OPOZICIJE
GLAS: Nakon {to je usvojen Prijedlog zakona o popisu stanovni{tva u BiH 2011. na sjednici Predstavni~kog doma Parlamenta BiH, a odba~eni amandmani SNSD-a u vezi sa ~lanom 48. ovog prijedloga, kakav je Va{ stav u vezi sa ovim? RADOJI^I]: Ono {to se de{ava sa zakonom u Parlamentu BiH je jedna prili~na zbrka. Zakon je pro{ao sa minimalnim brojem glasova iz RS. SNSD nije glasao za zakon i ne podr`ava ga u obliku u kome jeste. I daqe smatram da je potreban ovaj zakon, i da se u BiH obavi popis sqede}e godine, ali i od toga je napravqena jedna te{ka politizacija. Na`alost, on se donosi u predizbornom vremenu, onda opet ima i drugu konotaciju. Opozicione stranke iz RS igraju jednu nevjerovatnu igru. PDP, u stvari, vodi glavnu pri~u o zakonu o popisu BiH, a SDS svakih pola dana mijewa stav. Do podne glasaju za, poslijepodne protiv, pa su onda podijeqeni i niko ne mo`e da shvati kakav je stav SDSa u ovoj pri~i. Niko ne mo`e da pretpostavi kako }e ovaj zakon na kraju zavr{iti.

tra`nom tribunalu mo`e biti iskqu~ivo maliciozno, jer je problem iskqu~ivo iskonstruisao OHR i sad od toga pravi jo{ ve}i problem. Neko sam proizvede problem, tra`i od vas da ga rije{ite i onda ga u~ini jo{ ve}im. Ve} je najavqen dolazak novog ~ovjeka na du`nost zamjenika visokog predstavnika, vjerovatno i supervizora za Br~ko. Tada bi se mogao otvoriti prostor za neke nove razgovore, ali razgovor na osnovu onoga {to je napravio OHR je nemogu}. GLAS: Nedavno ste izjavili da o~ekujete da }e posli je izbo ra kre nu ti no vi talas pritisaka za ustavne pro mje ne u BiH. Ka ko to sprije~iti i o~uvati RS i wene nadle`nosti? RADOJI^I]: Unazad nekoliko mjeseci postojao je jedan umje ren pri ti sak da se ponovo na jedan nigdje vi|en na~in u|e u ustavne promjene. ^ak su postojale i neke ideje da se donese zakon o ustavnim promjenama. To je ~udo nevi|eno, nigdje u svijetu se nije desilo da neko zakonom donosi ustavne promjene. Od te inicijative, {to se ti~e SNSD-a i vlasti RS nema ni{ta, takva glupost ne mo`e biti prihva}ena, ali je jasno da }e se posli je izbo ra pri ti sak pove}ati. Prvi nivo pritiska }e se odnositi na implementaciju presude suda u Strazburu u slu~aju “Sejdi} i Finci“. Uz taj slu~aj }e uslijediti i odre|ene prijetwe, poput prijetwi suspenzijom Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu, prijetwe suspenzijom ~lanstva u Savjetu Evrope i sve ono {to posqedi~no ide iza jednog i dru gog. I to je re al na pri jetwa. Pritisci me|unarodne zajednice, koja }e se vjerovatno vrlo komformisti~ki pona{ati }e daqe biti da se ide izvan i iznad same presude suda iz Strazbura. U ovom momentu se jo{ ni te me|unarodne kockice nisu slo`ile, ali je sigurno da se ~eka formirawe novih vlasti i onda neka nova inicijativa i ofanziva. RS treba da se brani na pravi na~in. Imamo Ustav i Dejtonski sporazum, imamo na{u poziciju da se ne mo`e nasilno mijewati Us tav. RS tre ba sta bil nu i ~vrstu vlast. Vlast ko ju bi formiralo deset posva|anih politi~kih partija je katastrofa za ustavnu perspektivu,

Igor Radoji~i}

jer tu uvijek od deset na|ete dvije koje }e promijeniti stav i u|ete u potpunu unutra{wu konfuziju. To je stara taktika “zavadi pa vladaj“. Srpska u usta vnim pro mje na ma tre ba ~vrstu po zi ci ju, sta bil nu i kompaktnu vlast i dijalog pozicije i opozicije. Mi smo ga na krupnijim ustavnim pitawima proteklih godina imali i treba ga o~uvati i u sqede}im godinama, jer ustavno ure|ewe RS i BiH nije ne{to {to zavisi od proste ve}ine u NSRS, ve} ne{to {to je op{ti interes. Ako je vlast slaba i posva|ana i ako nema dijaloga sa opozicijom onda su pote{ko}e u bilo kakvoj odbrani ustavne pozicije, sigurno velike.

PROBLEM sa Br~ko distriktom stvorio OHR
GLAS: Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, bezbjednosne agencije su znale da postoji opasnost od te ro ris ti ~kog napada u BiH, ali ni{ta nije ura|eno da se to sprije~i? RADOJI^I]: Godinama ozbiqni qudi upozoravaju na pri kri ve ni pro blem pos to jawa te ro ris ti ~kih gru pa i pojedinaca na podru~ju BiH. Godinama se taj problem gura pod tepih. Zbog prenosa nadle`nos ti, di je lom svo jom voqom, a ve}inom nametnutim odlukama OHR-a, RS je izgubila veliki dio nadle`nosti u ovoj oblasti. Treba podsjetiti da entitet nema svoju obavje{tajnu slu`bu i da je ona na nivou BiH. Entitetske vlasti ne dobijaju nikakve informacije od obavje{tajno-bezbjedno snih slu `bi BiH. U smi slu in for mi sa nos ti, od zvani~nih dr`anih organa, mi smo u potpunosti odsje~eni od ove vrste informacija. Te`i{te ove borbe i problema je iskqu~ivo na organima BiH, koji su i kreirani prije dese-

tak godina sa obrazlo`ewem efikasne borbe, izme|u ostalog, i protiv terorizma. Ova situacija pokazuje da se ti organi ne bore efikasno protiv terorizma. Ne mogu ni sa kakvom pouzdano{}u govoriti da li su oba vje {taj ne slu `be BiH imale ove informacije ili ni su. Mi nis tar bez bje dnosti BiH Sadik Ahmetovi} je prije nekoliko mjeseci rekao da ne ma bez bje dno snih prijetwi, a sa druge strane su obavje{tajne slu`be koje sada tvrde da su upozoravale. Ko tu govori neistinu to veoma te{ko mo`emo tvrditi, ali kada se ne{to desi, onda svi peru ruke. I niko nije kriv. Iako to nije nikakva utjeha za na{e gra|ane, da ne osje}amo u ovom momentu dovoqno pouzdanosti i sigurnosti u ono {to rade dr`avni organi, jer su godinama, neki od wih svjesno, a neki nesvjesno, vrlo blagonaklono se pona{ali prema onima ko ji su iden ti fi ko va ni kao te ro ris ti, po je di na ~no ili grupno i dozvoqavali, recimo da se razvijaju ~itave lokalne zajednice izvan sistema us ta vnog ure |ewa BiH. Svi znaju za neku Mao~u i niko ne ~ini ni{ta i izvede se neka simboli~na akcija, koja je vi{e bila za televizijske kamere nego konkretna. GLAS: Zna~i li to da je RS sposobnija da se bori protiv terorizma od zajedni~kih bezbjednosnih institucija? RA DO JI ^I]: Pro blem zajedni~kih institucija ili barem onih koje su formirane u oblasti bezbjednosti je taj {to su ta mo ne sumwivo in filtrirani qudi koji svjesno ili nesvjesno problem terorizma, a govorim prvenstveno o ra di kal nom isla mu, ili ne `ele da istra`uju i procesuiraju ili na wega gledaju ~ak bla go na klo no. To vu ~e svo je korijene iz ratnog perioda pa nadaqe iz raznih obavje{tajnih i paraobavje{tajnih ile-

gal nih stru ktu ra, ko je su se infiltrirale na pojedinim mjestima i koje sada dijelom opstrui{u, a dijelom ne smiju da se suprotstave ovome. RS ka da bi ima la svo je na dle `nosti ne bi imala tu vrstu problema koji je iskqu~ivo u vezi sa FBiH i koji vu~e svoje ko ri je ne dva de se tak go di na unazad. RS bi imala pretpostavku da se protiv toga puno efi ka sni je bo ri, ali su joj oduzete nadle`nosti. GLAS: Bli`e se oktobarski izbo ri. Ko ji pro ce nat glasova o~ekujete? Kakve, po Vama, opozicija ima {anse? RA DO JI ^I]: Iz vr{ni odbor Glavnog odbora SNSD-a je u ~etvrtak utvrdio kandidatske lis te. Ja sam po no vo na broju jedan za Narodnu skup{tinu RS u izbornoj jedinici Bawaluka. SNSD je u ovom momentu veoma samouvjerena. Misli mo da smo u pro te kle ~etiri godine uradili dobar posao, pod te{kim okolnostima. Vjerujemo u na{ rezultat koji bi trebalo da bude apsolutna ve }i na u po sla ni ~kim strukturama i pobjeda na{ih pojedina~nih kandidata. Uva`avamo svaku politi~ku partiju i svakog politi~kog konkurenta, ali kada je rije~ o opoziciji jasno je da se koncept ujediwene opozicije raspao. Ono {to je bombasti~no najavqivano mjesecima unazad, danas su samo ostaci koji se jo{ uvijek klimavo dr`e poveza no. Os ta la je ne ka ve oma tawu{na veza tri politi~ke partije. Sve ostalo se raspalo i sve ostale stranke idu svaka za sebe i jedna protiv druge. Unu tar opo zi ci je pos to ji ogroman sukob lidera, velikih lidera malih partija. ^ak je i nedostatak komunikacije me|u wima, tako da ne mogu niti zamisliti situaciju u kojoj bi sutra RS trebalo da o~ekuje da vlast formira deset politi~kih partija iz opozicije, jer to ni na {ta ne bi li~ilo.

4 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Sud i Tu`ila{tvo BiH uputili hitan dopis Savjetu ministara BiH

FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Goran MAUNAGA

Br~ko, struja i OHR
Nikakav problem u Br~ko distriktu nije postojao u vezi sa strujom, wenom distribucijom i cijenom, sve dok ga nije proizvela Kancelarija visokog predstavnika (OHR). Prema nalogu supervizora za Br~ko distrikt Rafija Gregorijana, od 1. jula do 31. decembra distrikt }e strujom snabdijevati preduze}e #Elektroprivreda BiH# iz Federa ci je BiH, umjes to #Elek tro pri vre de Re pu bli ke Srpske# koja je to radila prethodnih godina. Ta odluka donesena je iako }e poslije we cijena struje u distriktu biti vi{a za oko 40 odsto, ta~no onoliko za koliko je ona vi{a u FBiH nego u RS. Nevjerovatno, ali u ovom slu~aju ono {to je glavno, dakle tr`i{na cijena struje, ispalo je kao ne{to sasvim sporedno i neva`no, tako da se Gregorijanov potez ~ini besmislenim. Ali, to nije tako. Ako se ne radi o najbitnijem, o visini cijene struje, o ~emu je onda rije~? O tome, naravno, da se pre ko proi zvo |ewa ne Nevjerovatno, ali postoje}eg problema produ`i mandat i OHR-u i u ovom slu~aju su per vi zo ru za Br~ko ono {to je glavno, distrikt. I da se napravi dakle tr`i{na pro blem vla da ju }oj ko cijena struje, aliciji u RS i SNSD-u. ispalo je kao Da nije tako, ne bi tek sada, poslije petnaestone{to sasvim godi{weg snabdijevawa sporedno i neva`no, tako da distrikta strujom iz RS, bez ikakvih problema i se Gregorijanov na komercijalnoj osnovi, potez ~ini to odje dnom pos ta lo besmislenim. sporno. Ali, on nikako Su per vi zor kao obja{wewe za svoj potez nije besmislen, nudi tvrdwu da SNSD i jer se radi o Vlada RS ne brinu o cijepoliti~koj nama, nego da nastoje da kombinatorici i os tva re kon tro lu nad klasi~noj zamjeni distriktom. Zaista izneteza na|uje to {to je do ovog otkri}a Gregorijan do{ao ba{ sada, a ne u prethodnim godinama u kojima je RS strujom snabdijevala distrikt. On navodi i da se na takav potez odlu~io jer se RS ne pridr`ava odluke Arbitra`nog tribunala i odluka visokog predstavnika iz septembra 2009. godine, kao i zbog blokirawa rada Dr`avne regulatorne komisije za elektri~nu energiju. Koja, usput, nema ni{ta sa cijenama i distribucijom struje u distriktu. Ali, bez obzira na to, na mnoge nelogi~nosti i nametawe besmislenih odluka i zakona, Gregorijan nas ubje|uje da su #li de ri SNSD-a je dna ko od go vor ni {to supervizija u Br~kom jo{ traje uprkos wihovim izjavama da `ele da OHR i supervizor odu#. E, tu do la zi mo bli zu is ti ne: pi tawe snab di je vawa Br~ko distrikta strujom pitawe je politi~ke kombinatorike i klasi~ne zamjene teza.

Bezbjednost ugro`ena zbog teroristi~kog napada u Bugojnu, koji je izveden zbog predmeta koji se vodi u ovom sudu. Nadamo se da }emo ovaj put dobiti odgovaraju}u za{titu, jer su nas pro{li put odbili kad smo tra`ili, kazala Hoxi}eva
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

za{titu SIPA zbog straha od terorista
- Nadamo se da }emo ovaj put dobiti odgovaraju}u za{titu, jer su nas pro{li put odbili kad smo tra`ili - dodala je Hoyi}eva.

Sjedi{te Suda i Tu`ila{tva BiH

SARAJEVO - Sud i Tu`ila{tvo BiH zatra`ili su u petak od Savjeta ministara BiH da preduzme adekvatne mjere kako bi se osigurala bezbjednost kompleks zgrada pra vo su dnih in sti tu ci ja BiH u koje su smje{teni, te da kompleks proglasi objektom od dr`avnog zna~aja. Sud i Tu `ila{ tvo BiH zahtijevaju da Savjet ministara donese odluku po hitnom postupku o pru`awu za{tite, u skladu sa Zakonom o Dr`avnoj agenciji za istrage i za{ti tu (SI PA), te da im ova agencija obezbijedi odgovaraju}u fizi~ku za{titu. Portparol Suda BiH Manuela Hoyi} rekla je da smatraju da je wihova bezbjednost ugro`ena zbog teroristi~kog napada u Bugojnu, koji je izveden zbog predmeta koji se vodi u ovom sudu.

U SUDU BiH se vodi postupak protiv grupe vehabija
U Sudu BiH vodi se postupak pro tiv ve ha bi ja Ri ja da Rustempa{i}a (35), Abdulaha Hanyi}a (32) i Edisa Veli}a, op tu `e nih za te ro ri zam i udru `i vawe ra di ~iwewa krivi~nih djela. Na optu`eni~koj klupi sjedi i Rijadov brat blizanac Muhamed Rustempa{i} (35), koga optu`nica te re ti da je za je dno sa bratom i Edisom Stroilom po~inio krivi~no djelo neovla{ }e ni pro met oru `ja i vojne opreme, kao i proizvoda dvojne upotrebe. Sud BiH odredio je u petak jednomjese~ni pritvor Naseru Palislamovi}u, Eminu

Osmanagi}u, Neyadu Ke{ki i Harisu [pagi, osumwi~enim za krivi~no djelo terorizma u “predmetu Haris ^au{evi}“, javila je Srna. Palislamovi}, Osmanagi}, Ke {ko i [pa go osumwi~eni su da su u~estvovali u te ro ris ti ~kom na pa du na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna, u kojem je poginuo policajac Tarik Qubu{ki}, a {estoro qudi je povrije|eno, od kojih te{ko policajka Edina Hindi}. Sud je svim osumwi~enima odredio pritvor zbog bojazni da bi, ukoliko bi se na{li na slobodi, mogli ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke i sau~esnike. Poslije razmatrawa podnesenog dokaznog materijala Sud je utvrdio da postoji osnovana sumwa da su osumwi~eni izvr{ili krivi~no djelo koje im se stavqa na teret. Pritvor je odre|en i zbog vanrednih okolnosti koje, s

obzirom na na~in izvr{ewa i posqedicu izvr{enog krivi~nog djela, ukazuju da bi pu{tawe na slo bo du osumwi~enih rezultiralo stvarnom prijetwom naru{avawa javnog reda. Iz Suda je saop{teno da pre ma do ne se nom rje {ewu pritvor mo`e da traje do 28. jula.

Kompleks
Sud i Tu`ila{tvo BiH smatraju da je, zbog najnovijih zbivawa u BiH, potrebno pove}ati stepen za{tite kompleksa, jer treba imati u vidu da u ovom kompleksu radi preko 600 qudi. - Vjerujemo da }e predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} prepoznati ozbiqnost situacije i da }e hitno reagovati u skladu sa svojim ovla{}ewima - istakli su u tim institucijama.

Goran Kr~mar, rukovodilac Operativnog tima za tra`ewe nestalih
Naredba federalnog tu`ila{tva o preuzimawu pet srpskih tijela iz Spomen-kosturnice u Isto~nom Sarajevu i wihovo premje{tawe u Visoko jo{ je jedan u nizu poku{aja manipulacije s ciqem prikrivawa ratnog zlo~ina nad Srbima.

Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda BiH iz RS otvoren do 7. jula

Komisiji stigle tri prijave
BAWALUKA - Na Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH, koji je objavila Narodna skup{tina RS, stigle su tri prijave, re kao je u pe tak “Gla su Srpske“ predsjednik Komisije za izbor jednog sudije

POSEBNI USLOVI
U objavqenom konkursu navedeni su i posebni uslovi koje kandidat mora da ispuwava. Izme|u ostalih, kandidat mora da ima zavr{en pravni fakultet, da bude istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda, a prilikom procjene kvalifikacija i statusa istaknutog pravnika kandidata uze}e se u obzir kriterijumi, kao {to su stru~no znawe i rezultati, dokazana stru~na sposobnost zasnovana na dosada{wim rezultatima u karijeri.

Ustavnog suda BiH Radovan Vukovi}. On je istakao da }e Javni po ziv za izbor su di je Us ta vnog su da BiH bi ti otvoren do 7. jula ove godine.

Vlada Federacije BiH
Vlada FBiH nastavqa ignorantski odnos o pitawu istra`ivawa zlo~ina nad Srbima, iako je formirawe komisije za istragu ovih zlo~ina u Sarajevu u skladu sa odlukom Ustavnog suda wena obaveza.

VUKOVI]: O~ekujemo desetak prijava
- Tokom idu}ih dana, do momenta zatvarawa poziva, o~ekujem da }e komisija zaprimiti oko desetak prijava, s ob zi rom na to da je

sli~na situacija bila pro{li put pri li kom izbo ra su di je Us ta vnog su da BiH kada se na konkurs javilo 12 kandidata - rekao je Vukovi}. Prema utvr|enom protokolu, Ustavni sud BiH sastoji se od devet ~lanova, od kojih dva ~lana bira Narodna skup {ti na Re pu bli ke Srpske. Konkurs za izbor sudije raspisan je nakon {to je Usta vni sud ra zri je {io du `nosti Krstana Simi}a. V. K.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 5

Vije}e bh. organizacija Australije planira da 11. jula Ambasadu BiH u Kanberi iskoristi u vjerske svrhe

Izbor direktora Policije RS

U ambasadi planiraju fatihu i nastup hora "[ehidi"
Pored zloupotrebe u vjerske svrhe, postoje indicije da }e ambasada biti zloupotrijebqena za predizbornu kampawu nekih bo{wa~kih lobija u Australiji, navedeno iz Radmanovi}evog kabineta
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com Program komemoracije Vije}a bh. organizacija

Rezultati sredinom sqede}e sedmice
BAWALUKA - Novi konkurs za izbor direktora Policije Republike Srpske jo{ nije zakqu~en, a rezultati konkursa trebalo bi da budu poznati polovinom idu}e sedmice, potvrdio je u petak “Glasu Srpske” predsjednik Nezavisnog odbora za izbor direktora Policije RS Zoran Male{evi}. Male{evi} je ranije izjavio da }e kompletne informacije o kandidatima biti poznate poslije sastanka Nezavisnog odbora za izbor direktora, poslije isteka roka za predaju prijava. Na raniji konkurs za izbor direktora Policije RS prijave su predali kandidati Goran Zubac i Gojko Vasi}, koji su kasnije odustali od kandidature, a prijava Nenada Dragi{i}a je odba~ena jer on nije ispuwavao posebne uslove konkursa. V. K.

Oregon

Milenko Krsti} pred protjerivawem iz SAD
OREGON - Srbin Milenko Krsti} (53), koji `ivi u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama, potvrdio je da, kada je podnosio zahtjev za vizu u tu zemqu, nije prijavio da je bio u VRS, zbog ~ega mu prijeti protjerivawe, javqa Mondo. Krsti} je bio u sastavu Zvorni~ke brigade Vojske RS koja je u~estvovala u borbama oko Srebrenice 1995. godine. Wegov advokat Kristofer [ac izjavio je da nije bilo nikakvog dokaza da je Krsti} po~inio ratni zlo~in. Pomo}nik dr`avnog tu`ioca SAD Dejv Etkinson izjavio je da Krsti}u prijeti protjerivawe po osnovi davawa la`nih podataka u dokumentima za vizu. Ovaj proces skrenuo je pa`wu ameri~ke javnosti zato {to je Krsti}eva k}erka Danijela ove godine izabrana za mis dr`ave Oregon. Danijela je izjavila da je wen otac nevin i da se nada da }e pravda pobijediti.

KANBERA, SARAJEVO Prema scenariju komemoracije za `rtve zlo~ina u Srebrenici, koju je za 11. jul u Ambasadi BiH u Kanberi planiralo Vije}e bh. organizacija Australije, pored ostalog, planirano je i u~ewe fatihe,

Sukob
Postupci Vije}a bh. organizacija Australije izazvali su sukob i me|u bo{wa~kim organizacijama u Australiji. Upravni odbor Australijskobosanskog islamskog centra “Dir Park“ 30. juna donio je odluku kojom taj centar zamrzava sve odnose sa Vije}em bh. organizacija. - Tako }e biti sve dok se u toj instituciji ne izvr{i reorganizacija - stoji u odluci. Kao jedan od razloga za zamrzavawe odnosa navedena je i zloupotreba komemoracije “Genocid-Srebrenica“ od strane Senade Softi} i wene grupe. Odluku su potpisali predsjednik i sekretar tog centra Sead [ahbegovi} i Alen Havi}.

nastup hora ilahija Islamske za je dni ce Ga zi Hu srev beg “[ehidi“, {to su predstavni ci RS oci je ni li kao skandal. Prema tom programu, koji je potpisala predsjednik Vije}a bh. organizacija Australije Senada Softi}-Telalovi}, a ko ji je u po sje du “Gla sa Srpske“, planiran je nastup u~e ni ka Bo san ske do pun ske {kole, pa ~itawe deklaracije u ime BiH gra|ana u Australiji za usvajawe rezolucije za 11. jul u BiH. “Glas Srpske“ u Savjetu ministara BiH saznaje da je ministar inostranih poslova BiH Sven Al ka laj, po sli je odluke da elimini{e otpravnika poslova ambasade Mom~ila Vukovi}a, odlu~io da zbog organizovawa komemoracije u Kanberu hitno po{aqe Hrvata Dinka Tomca, i to na putni nalog. Reaguju}i na to, Vukovi} je MIP-u, Pred sje dni{ tvu i predsjedavaju}em Savjeta ministara BiH uputio pismo u kome navodi da mu nije jasno kako ~lanovi Glavnog odbora Vije}a bh. organizacija misle da u|u u ambasadu.

- Prema Be~koj konvenciji, ambasada u`iva diplomatski imunitet, pa ~ak ni vlasti Australije ne mogu u}i u prostor ambasade bez odobrewa otpra vni ka po slo va. Pretpostavqam da to namjeravaju da u~ine na silu, jer im ambasada nije dala odobrewe, i jer je jedan od aktivista te grupe izjavio da ga je “Senada anga`ovala da organizuje qude da idu u Kanberu da izbace iz ambasade onog ~etnika Mom~ila Vukovi}a“ - naveo je Vukovi} u pismu.

NAJAVQENI SKUP zadire u ustavno -pravni poredak BiH
On isti~e da je Softi}Telalovi}eva zatra`ila wegovu smje nu, {to je mi nis tar Alkalaj i u~inio, {to zna~i da spoqnu politiku BiH vodi Vije}e bh. organizacija Australije. Dodao je da ugledni Nadan Filipovi} iz Zapadne Australije napisao da bi se “mogla desiti balvan revolucija ako im se ne popusti“. Iz Kabineta ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj-

{e Radmanovi}a saop{teno je da je taj kabinet u stalnom kontaktu sa ambasadom u Kanberi i drugim nadle`nim institucijama. - Ovakvi skupovi zadiru i u ustavno-pravni poredak BiH koja je sekularna dr`ava. Svi nadle`ni organi BiH treba da u~estvuju u tome da se sprije~i zloupotreba DKP. Pored zloupotrebe u vjerske svrhe, postoje indicije da }e objekat am ba sa de bi ti zlo upo tri jebqen za predizbornu kampawu nekih bo{wa~kih lobija u Australiji. To se nikako ne smije dozvoliti - navedeno je iz Kabineta Neboj{e Radmanovi}a. [ef Kabineta zamjenika ministra inostranih poslova BiH @eqko Samaryija ka`e da se bukvalno radi o silovawu prava i diplomatije. - To je jedinstven slu~aj u di plo ma ti ji. Ni ka ko se ne smije dozvoliti da se ambasada iskoristi u vjersko-propagandne svrhe. U BiH poslije rata svaki narod ima sje}awa na svoje `rtve i sve `rtve zaslu`uju po{tovawe, ali DKP nisu mjes ta za to - ka `e Sa maryija.

Ahmetovi} i Ali} u Srebrenici

O~ekuje se masovniji skup u Poto~arima
FOTO: GLAS SRPSKE

Muhidin Ali}, ministar unutra{wih poslova FBiH

U nedjequ se obiqe`ava 68. godi{wica bitke na Kozari
BAWALU KA, PRI JE DOR - Na Mra ko vi ci u ne djequ, 4. jula, bi}e obiqe`eno 68 godina od bitke na Kozari i 65 godina od pobjede nad fa{izmom. Predsjednik SUBNOR-a RS Blagoja Gaji}, koji je i u~esnik bitke na Kozari ka`e da je to bila dramati~na bitka u kojoj se oko 3.500 boraca, suprotstavilo daleko nadmo}nijem neprijatequ, odnosno oko 15.000 wema ~kih voj ni ka i 22.000 usta{a i domobrana. - Bila je to jedna od najte`ih bitki tokom Drugog svjetskog rata, a dramati~na ne zato {to mi nismo bili kadri da

Kozara se ne smije zaboraviti
se obra~unamo sa okupatorom, ve} zato {to je iza nas i{ao narod. Neprijateq nas je napadao sa svih strana, a mi smo iza na{ih le|a imali 80.000 staraca, djece i `ena. Bitka na Kozari se ne smije zaboraviti - napomenuo je Gaji}. can-Har~enko, palestinski ambasador u BiH Kaled Alatra{, predsjednik SUBNOR-a RS Blagoja Gaji}, predstavni ci Tre }eg pje {a dij skog puka OS BiH i nevladinih or ga ni za ci ja, te na ~el nici op{tina Prijedor, Kozar-

ska Dubica i Gradi{ka. Obiqe`a vawe }e bi ti odr`ano u organizaciji predsjednika RS, Odbora za wegovawe tra di ci je oslo bo dila~kih ratova Vlade RS i Ambasade Rusije u BiH. S. T.

SREBRENICA - Ministar unutra{wih poslova FBiH Muhidin Ali} o~ekuje da }e ovogodi{wi komemorativni skup u Poto~arima biti masovniji nego prethodnih godina. - Najavqene su brojne delegacije koje prema{uju dosada{wu praksu. Pripreme za obiqe`avawe idu svojim tokom i bezbjednosne snage rade dio svog posla - rekao je Ali} novinarima, po sli je sas tan ka sa na ~el ni kom Sre bre ni ce Osma nom Suqi}em. Dodao je da u obezbje|ewu u~esnika komemoracije u~estvuju sve bezbjednosne agencije u BiH. Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetovi} je, govore}i o bezbjednosnoj situaciji u BiH u svjetlu nedavnog teroristi~kog napada u Bugojnu, kazao da je taj teroristi~ki ~in upla{io gra|ane BiH, ali su preduzete sve aktivnosti s ciqem pove}awa stepena kontrole. K. ].

CVIJE]E }e polo`iti najvi{i zvani~nici RS i BiH
Cvije}e }e, kako je najavqeno, polo`iti najvi{i zvani~nici RS i BiH iz reda srpskog naroda, te ambasador Rusije u BiH Aleksandar Bo-

PROGRAM
Programom je predvi|eno da u deset ~asova kod Spomen-krsta na Kozari bude slu`en parastos poginulim borcima i civilima, dok je za 10.45 ~asova predvi|eno polagawe cvije}a na centralnom spomen-obiqe`ju na Mrakovici. U 11.15 ~asova na centralnom mjestu ispod spomenika predvi|eno je obra}awe najvi{ih zvani~nika RS, Har~enka i Gaji}a.

Gra|evinska inspekcija op{tine Livno dostavila je rje{ewe Mexlisu Islamske zajednice u Livnu kojim nare|uje da se u roku od sedam dana sru{i ozidani dio xamije u selu Sturba, jer je rije~ o bespravnoj gradwi za koju ne postoji lokacijska i gra|evinska dozvola, javqa dopisnik Srne. Mje{tani hrvatske nacionalnosti u Sturbi i okolnim selima tra`e da se postupi po rje{ewu inspekcije. Po~etak izgradwe ku}e bez minareta za potrebe ramazanskog klawawa i vjerske pouke bo{wa~ke djece u Sturbi, zavadio je kom{ije Hrvate i Bo{wake koji se vi{e i ne pozdravqaju i podigao me|unacionalne tenzije, a peticiju za ru{ewe do sada izgra|enog objekta potpisalo je oko 1.500 Hrvata iz Sturbe i okolnih sela.

6 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Prvi konsultativni sastanak o “FIGAP” projektu

Dru{tvo
U domovima zdravqa u Srpskoj

BAWALUKA - Xender centar Vlade RS za jednakost i ravnopravnost polova u petak je u Bawaluci organizovao prvi konsultativni sastanak, ~iji je ciq po~etak implementacije Xender akcionog plana za BiH “FIGAP projekat 2009-2014“ koji }e biti realizovan u saradwi sa svim institucijama Vlade RS, javila je Srna.

- Ciq “FIGAP” projekta je da uvede standarde i principe ravnopravnosti polova u rad svih institucija, da podr`i kapacitete svih institucija kako bi poslije zavr{etka projekta ti standardi u{li u sistem wihovog rada i finansirawa - izjavila je direktor Xender centra Vlade RS Spomenka Kruni}.

FOTO: A. ^AVI]

Ve}i broj pacijenata zbog ujeda krpeqa
BAWALUKA - U domovima zdravqa u Srpskoj pove}an je broj pacijenata koji se javqaju zbog ujeda krpeqa i alergije na pojedine vrste drve}a, ali i onih bolesnika koji se javqaju zbog zdravstvenih problema izazvanih naglom promjenom vremena. Portparol Doma zdravqa u Bawaluci Du{ica Stankovi} rekla je da je ovih dana pove}an broj pacijenata koji se javqaju zbog ujeda krpeqa, kao i alergijskih reakcija na polen drve}a. - Savjetujemo stanovnike da se, ako ih ujede krpeq, obrate porodi~nom qekaru, koji }e krpeqa odstraniti u cjelini, jer u protivnom mogu nastati odre|ene komplikacije ako u ko`i ostanu glava i rilca krpeqa - kazala je Stojanovi}eva. Direktor Doma zdravqa u Gradi{ci Vlado Marjanovi} kazao je da im se pored pove}anog broja pacijenata koji se javqaju zbog ujeda krpeqa i alergijskih reakcija, javqa i veliki broj hroni~nih i sr~anih bolesnika. U Domu zdravqa u Bijeqini rekli su da je zabiqe`en i jedan slu~aj meningitisa. M. Mi.

PURS
U prostorije Administrativnog centra RS uskoro }e se, pored Vazduhoplovnog servisa i Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS koji su tamo ve} smje{teni, useliti i Poreska uprava RS. Dodik je istakao da niko ne}e ostati u zakupu izvan Administrativnog centra RS. - Ako neko i ostane, to }e veoma brzo biti rije{eno. Va`no je da imamo vlasni{tvo nad objektima i da ne pla}amo zakupe tu|ih prostorija - zakqu~io je Dodik.

Fond zdravstvenog osigurawa RS

Sve~ano otvarawe novih prostorija u Bawaluci

Prije provjere zakqu~eno 70 bolovawa
BAWALUKA - Komisija Fonda zdravstvenog osigurawa RS je tokom kontrole 197 bo lo vawa ra dni ka ut vrdila da je qekarska komisija, prije nego {to se u{lo u proceduru provjere bolovawa, zakqu~ila bolovawe za wih 70. Re kli su ovo “Gla su Srpske” u FZO RS i dodali da je od po~etka godine oko 70 po slo da va ca za tra `i lo pro vje ru bo lo vawa radnika. M. Mi.

RUGIP od sada u Administrativnom centru RS

Zbog remonta pruge S. Kostajnica - Jo{avka

Otvarawe novih prostorija u funkciji je ja~awa kapaciteta ove institucije i wene mogu}nosti da odgovori na izazove koji dolaze u budu}nosti, da dobijemo najefikasniju i najbr`u mogu}u slu`bu u ovoj oblasti, rekao Dodik
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Za nove prostorije 13 miliona maraka
poslove i wene mogu}nosti da odgovori na izazove koji dolaze u budu}nosti, da se tehnolo{ki i informativno opremi, da dobijemo najefikasniju i najbr`u mogu}u slu`bu u ovoj oblasti - rekao je Dodik. vni, zna~i {tititi i privatni interes - naglasio je Dodik. Dodao je da Vlada RS budu}im generacijama ostavqa prave institucije i da se sve radi s ciqem da se svake godine vlast ne bavi pitawima zakupa i smje{taja objekata u kojima su smje{tene javne institucije. Tihomir Gligori} je rekao da je pri vi le gi ja ra di ti u prostorijama Administrativnog centra i da je ova institucija sada organizaciono, kadrovski, tehni~ki i tehnolo{ki osposobqena. - Uprava je zavr{ila 98 odsto poslova, a onih dva odsto nismo, jer sve ne zavisi uvijek od nas - naglasio je Gligori} i dodao da }e 62 podru~ne jedinice Uprave, odnosno stanovnici iz cijele RS, korisnici usluga Uprave, posjedovni list dobijati za samo tri minuta. - Ono {to je jo{ analogno, a to je identifikacija starog i novog premjera, tra`i jo{ neko vrijeme. Duboko smo uvjereni da }emo uz podr{ku Vlade RS do}i do stoodstotne a`urnosti evidencije - rekao je Gligori} i dodao da Uprava sada ima kvalitetnu konferencijsku salu i informacioni sistem. Gligori} je naglasio da je Upra va pros to ri je pla ti la vlas ti tim sred stvi ma, a u prostorije koje je Uprava do sada koristila uselila se Podru~na jedinica Bawaluka, za ~iji su zakup prostorija do sada pla}ali 600.000 maraka godi{we.

Prevoz i autobusom
DOBOJ - Zbog remonta pruge na dionici Srpska Kostajnica - Jo{avka, @eqeznice Republike Srpske za putnike koji putuju na relaciji Doboj - Bawa Luka organizuju prevoz putnika autobusima u vremenu od tri do 13 ~asova, saop{teno je u petak iz @RS. - Putnici }e presjedati u sqede}im stanicama i stajali{tima: Ukrina, Umka, Swegotina, Mlinska Rijeka i Jo{avka. Kupqene `eqezni~ke vozne karte va`e za alternativni prevoz - rekla je menayer za odnose sa javno{}u u ovom preduze}u Milanka Stameni}. Od 24. maja, kada je po~eo remont pruge, prema wenim rije~ima, @RS koriste autobuse i minibuseve za prevoz putnika na pru`noj dionici koja se remontuje. Sl. P.

BAWALUKA - Premijer RS Milorad Dodik i direktor Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Tihomir Gligori} u petak su sve~ano otvorili nove prostorije ove instituci je u Admi nis tra ti vnom centru RS, u koje je ulo`eno vi{e od 13 miliona maraka. Nove poslovne prostorije Uprave su povr{ine 2.700 metara kvadratnih, a sa opremom i kompletnom infrastrukturom uku pno su pla }e ne 13.250.000 maraka. - Otvarawe novih prostorija u funkciji je ja~awa kapaciteta Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne

STANOVNICI }e posjedovni list dobijati za samo tri minuta
Istakao je da je osnovni ciq da evidencija ove vrste u RS bude perfektna, da ne bude sporna i da je nepogre{iva. - Na taj na~in mo`emo da gradimo siguran i stabilan sistem, u kojem }e se dodatno vidjeti afirmacija i za{tita javnog interesa, a {tititi ja-

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS uru~ilo rje{ewa o podsticaju

Za zapo{qavawe mladih 200.000 KM
Remont pruge po~eo 24. maja FOTO: ARHIVA

Savez logora{a RS

Parastos nevino stradalim
BAWALU KA - Pa ras tos po gi nu lim pu ko vni ci ma VRS i MUP-a RS Milanu Ste vi lo vi }u i Ste va nu Markovi}u, te vojniku Novi Petru{i}u koje je iz zasjede ubi la tzv. ABiH bi }e odr`an u ponedjeqak u mjestu Rujevica na putnom pravcu Ko tor Va ro{ - Te sli}, saop{teno je u petak iz Saveza logora{a RS. - Bio je to stravi~an zlo~in napravqen iz zasjede ABiH, u kojem su tri nevina ~ovjeka izgubili `ivot i utkali ga u temeqe Srpske. Ovaj pomen po prvi put, poslije 18 godina dignut je na republi~ki nivo, tako da o~ekujemo predstavnike najvi{ih organa Repu bli ke i Tre }eg pu ka Republika Srpska - navodi se u saop{tewu. M. ^.

BAWALUKA - U Republici Srpskoj 66 mladih dobilo je posao zahvaquju}i sredstvima Ministarstva porodice, omla di ne i spor ta RS od 200.000 KM, dok je 27 poslodavaca dobilo od 2.500 do 5.000

KM po zaposlenom radniku. Mi nis tar po ro di ce, omladine i sporta RS Proko Dragosavqevi} uru~io je u petak poslodavcima rje{ewa o finansijskom podsticaju za zapo{qavawe mladih do 30 go-

dina starosti. - U vrijeme ekonomske i finansijske krize, na ovaj na~in poku{avamo da bar djelimi ~no rje {a va mo pro blem zapo{qavawa mladih - rekao je Dragosavqevi}.

USLOVI
- Osnovni uslov da poslodavac dobije podsticajna sredstva je da zaposli radnika mla|eg od 30 godina koji je do tada bio na evidenciji Zavoda za zapo{qavawe RS i da ga u radnom odnosu zadr`i najmawe tri godine - kazao je Dragosavqevi}. Dodao je da je 2008. godine za zapo{qavawe 240 mladih izdvojeno oko 650.000 maraka, a u 2009. godini za 444 radnika 1.240.000 maraka.

PREDNOST imala proizvodna preduze}a
On je naglasio da su prilikom odobravawa podsticaja prednost imala proizvodna preduze}a, te da je zaposleno 59 radnika sa sredwom stru~nom spremom, {est sa visokom i jedan radnik sa vi{om stru~nom spremom.

- Najvi{e radnika, wih 17, zaposleno je u preduze}u “Devi} tekstil“, u drvnoj industriji “[ipovo“ zaposleno je osam, a u fabrici obu}e “Bema“ sedam radnika - kazao je Dragosavqevi}. Dragan Sali}, menayer u firmi “Centar i elita“, koja je dobila podsticaj, rekao je da je u ovoj firmi, zahvaquju}i podsticajnim sredstvima, u prethodne dvije i u ovoj godini zaposleno desetak radnika. - Ovakav podsticaj dobro do|e poslodavcima, ali i mladim qudima koji }e sigurno u idu}em periodu vidjeti {ansu i da se br`e zapo{qavaju i da ih poslodavci vi{e cijene rekao je Sali}. M. Mi.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 7

Kozarska Dubica na pravom putu da uspostavi kvalitetnu poslovnu zonu
KOZARSKA DUBICA - Pomo}nik ministra privrede, energetike i razvoja RS za resor malih i sredwih preduze}a Milan Cviji} procijenio je u petak da je op{tina K. Dubica na pravom putu da uspostavi kvalitetnu poslovnu zonu koja }e biti ogledni primjer za druge op{tine RS. - U Kozarskoj Dubici ve} su rije{eni imovinsko-pravni odnosi, definisani razvojni pravci, tra`eni strate{ki investitori, definisane cijene zemqi{ta i komunalija i ostali neophodni pravci izgradwe, a u preduzetim aktivnostima op{tina je koristila savjete iskusnih ku}a i projekat wema~ke organizacije “GTZ” koja se bavi lokalnim razvojem - istakao je Cviji}. T. D.

Zavr{en drugi upisni rok u prvi razred sredwih {kola u Srpskoj

Vijesti
Protivgradna za{tita

Najtra`enija gimnazija i medicinska {kola
Zbog velikog interesovawa, u bawalu~koj Gimnaziji formirana dodatna dva odjeqewa. U Medicinskoj {koli u Bijeqini najvi{e interesovawa za op{ti smjer medicine, te smjer za farmaceute i laborante. U Ekonomskoj {koli u Bawaluci rekli da je u julskom upisnom roku upisan jo{ jedan smjer ekonomista i poslovnih sekretara
PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

Stiglo 208 raketa
BAWALUKA - Preduze}e “Protivgradna za{tita Re pu bli ke Srpske“ preuzelo je 208 protivgradnih raketa, {to je dio od ukupno 590 koje su naru~ene od proizvo|a~a u Crnoj Go ri, pot vrdio je Srni di re ktor tog pre du ze }a Rajko Popovi}. Preuzete rakete bi}e raspore|ene ravnomjerno na svih 185 pro tiv gra dnih sta ni ca postavqenih u 16 lokalnih zajednica {irom RS.

Ra|en-Todori}

Dobila nagradu za TV voditeqa
BIJEQINA - Urednik i voditeq Televizije BN iz Bijeqine Suzana Ra|enTodori} dobitnica je nagra de TV fes ti va la “Press vitez monitoring“ za televizijskog voditeqa, pre no si Srna. Na gra da “Press vi tez - Du {an ka Kalaw“ dodjequje se u spomen na prvu TV spikerku u Srbiji, a u obrazlo`ewu se navodi da su nagra|eni oda bra ni “zbog pris toj nosti i zanatskog znawa koje je danas rijetkost“.

Planiran upis 14.000 sredwo{kolaca

FOTO: ARHIVA

BAWALU KA - Upis svr{enih osnovaca u sredwe {kole u Srpskoj u drugom upisnom roku zavr{en je u petak, a kao i prethodnih godina, u~enici su najvi{e interesovawa pokazali za gimnaziju, ekonomsku i medicinsku {kolu. Direktor bawalu~ke Gimnazije Zoran Peja{inovi} kazao je da je interesovawe u~e ni ka za sve smje ro ve u Gimnaziji bilo veliko, te da je u ovu {ko lu upi sa no 336 u~enika. - Zbog velikog interesovawa u~enika dobili smo sagla snost od Mi nis tar stva pros vje te i kul tu re RS da formiramo jo{ dva dodatna

odjeqewa, op{teg i dru{tveno-jezi~kog smjera - kazao je Peja{inovi} i dodao da se u ovu {ko lu |a ci vi {e ne }e mo }i upi si va ti jer primqeni broj |aka odgovara kapa ci te tu bawalu ~ke Gi mnazije i broju profesora. U Medicinskoj {koli u Bijeqini kazali su da je najve}e interesovawe bilo za op{ti smjer medicine, te smjer farmaceuta i laboranta. - Uglavnom su u ove smjerove primqeni u~enici koji su u osnovnoj {koli imali odli~an uspjeh. \aci koji su imali lo{iji uspjeh nisu uspjeli da se upi{u na `eqeno zanimawe - kazali su u ovoj {koli i dodali da }e kona~an spisak u~enika koji su primqeni u julskom upisnom roku biti objavqen na ogla-

snoj tabli u {koli u ponedjeqak, 5. jula. U Eko nom skoj {ko li u Bawaluci rekli su da su u prvom upisnom roku popunili gotovo sve smjerove, te da je u jul skom upi snom ro ku upisan jo{ jedan smjer ekonomista i poslovnih sekretara.

NAJMAWA zainteresovanost za ma{insku i elektrostruku
- Kao i prethodnih godina vladalo je veliko zanimawe u~enika za sve smjerove. Nismo mogli svima ispuniti `eqe, jer je broj u~e ni ka ograni~en - kazali su u ovoj {koli. Sekretar Tehni~ke {ko-

le u Zvorniku Goran Bogdanovi} kazao je da su u~enici najmawi interes u ovoj {koli iskazali za trogodi{wa za ni mawa, odno sno za ma {insku i elektrostruku. - Najvi{e interesovawa u~enici su iskazali za saobra}ajni smjer. Sli~na politika upisa bila je i prethodnih godina. U~enici se rijetko odlu~uju da upi{u i izu~e neki zanat - kazao je Bogdanovi}. Di re kto ri ca Sredwe mje{ovite {kole u Prwavoru Suzana [vraka rekla da su u junu popuwena odjeqewa za smjerove prehrambeni prera|iva~ i poslovni sekretar, dok za zvawe ma{inskog tehni~ara niko od mladih nije po ka zao za in te re so va nost. U Ministarstvu prosvjete i

kulture RS potvrdili su da je na osnovu pristiglog broja upi sa nih |a ka u sredwe {kole najvi{e interesovawa pokazano za gimnaziju, ekonomsku i medicinsku {kolu. Planom upisa u~enika u sredwe {kole u Srpskoj predvi|en je upis 14.103 u~enika u ja vne i 436 u~e ni ka u tri sredwe privatne {kole.

DM BiH

Staklo u ka{icama za bebe
SARAJEVO - Radi mjera pre dos tro `nos ti DM BiH povukao je iz prodaje seriju vo}nih ka{ica za be be “Babykost Fruc ht & Jog hurt Fr•chte al ler lei“, prenose agencije. Nakon {to su u DM-ovim prodavnicama u Wema~koj otkriveni komadi}i stakla u dvjema teglicama vo}ne ka{ice za bebe DM BiH povla~i cjelokupnu seriju iz svojih prodavnica.

Upis i 6. i 7. jula
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kazali su da }e oni u~enici koji nisu uspjeli da upi{u `eqeno zanimawe mo}i 6. i 7. jula da se opredijele za neko od zanimawa u onim {kolama u kojima je ostalo slobodnih mjesta.

Ministar prosvjete i kulture RS posjetio op{tinu Srebrenica

Od jeseni nastava za studente prava
SRE BRE NI CA - Mi nistar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} i rukovodstvo op{tine Srebrenica dogovorili su u petak da se od po~etka akademske 2010/11. godine u Srebrenici organizuje nastava za studente Pravnog fakulteta, u prostoru koji je obezbijedila lokalna zajednica. - Na{a namjera je bila da do po~etka akademske godine zavr{imo sva formalna pi tawa ve za na za otva rawe odjeqewa Pravnog fakul te ta u Sre bre ni ci, da obezbijedimo upis studenata u prvu godinu i stvorimo mogu}nost za nastavak {kolovawa za studente tre}e i ~et vrte go di ne - re kao je Kasipovi} dodaju}i da je za organizovawe nastave zadu`en Pra vni fa kul tet iz Isto~nog Sarajeva.

Zlatko Maksimovi}

ZA STUDENTE prve godine program Univerziteta Isto~no Sarajevo
Pozivaju}i se na Ustav BiH, prema kojem je obrazovawe u nadle`nosti entiteta, Ka si po vi} je oci je nio da je or ga ni za ci ja stu dij skog programa prava u Sre-

Studijski programi
Imaju}i u vidu interesovawe za druge studijske programe u Srebrenici, Kasipovi} je rekao da se 2011/12. godine mo`e o~ekivati otvarawe odjeqewa Poqoprivrednog ili nekog drugog fakulteta.

brenici do sada bila “improvizacija“. - Mi na ovaj na~in nastojimo da obezbijedimo legalno i legitimno rje{ewe, a da pri tome ne o{tetimo studente - rekao je Kasipovi}. Uni ver zi tet Is to ~no Sarajevo je, prema wegovim ri je ~i ma, pri hva tio da sa op {ti nom do go vo ri na ~in fi nan si rawa odjeqewa Pra vnog fa kul te ta u Sre brenici. On je istakao da }e studen ti prve go di ne ra di ti po nastavnom programu kako

je regulisano na Univerzite tu Is to ~no Sa ra je vo, a tre}e i ~etvrte godine onako kako su po~eli jer je, prema wego voj ocje ni, pra vo studenta da zavr{i studije na na~in kako je po~eo. Nastavu u srebreni~kom Odjeqewu Pravnog fakulteta prije tri godine organizo vao je Uni ver zi tet iz Sarajeva, a republi~ka inspe kci ja za bra ni la je rad zbog ne obe zbi je |e nog ade kva tnog pros to ra i do ku mentacije koja je potrebna za rad visoko{kolske ustanove. K. ].

Najmenaxer BiH u oblasti zdravstva
BI JEQINA - Di re ktor Do ma zdravqa Bi jeqina Zlatko Maksimovi} progla{en je za najmenayera BiH u oblas ti zdravstva, javila je Srna. Pred sta vni ci Agen ci je za izbor najmenayera za sredwu i ju go is to ~nu Evro pu uru ~i li su Ma ksi mo vi }u pri znawe u ~etvrtak uve~e u Sarajevu.

8 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Obuka za upravqawe projektima u Kotor Varo{u

Kroz RS
Humanitarna akcija u Derventi

KOTOR VARO[ - Dvodnevna obuka predstavnika osnovnih {kola i op{tine o upravqawu projektnim ciklusom, koju je organizovala bawalu~ka kancelarija OEBS-a, zavr{ena je u petak u Kotor Varo{u. - Ciq obuke je da ~lanovi grupe dobiju osnovna

znawa o upravqawu projektnim ciklusom, da bi kasnije mogli da podnose prijave i prijedloge projekata donatorima za projekte koji su bitni za {kolu i zajednicu - rekla je slu`benica za razvoj op{tina u kancelariji OEBS-a Nada Gli{i}-Suvajac. D. K.
FOTO: R. TASI]

Prikupqaju pomo} za ugro`ene porodice
DERVENTA - Derventska Srpska pravoslavna crkvena op{tina i Svetosavska omladinska zajednica pokrenule su dobrotvornu akciju prikupqawa pomo}i za najugro`enije porodice pogo|ene poplavom. Pomo} se prikupqa u hrani i namje{taju, {to je u ovom trenutku stanovnicima poplavqenog podru~ja najpotrebnije. Pomo} se prikupqa do 10. jula u prostorijama Svetosavske omladinske zajednice. - ^ini nam se da mnogi ne shvataju razmjere ove katastrofe. Skoro hiqadu doma}instava je ostalo u praznim ku}ama, pa smo procijenili da su u ovom trenutku hrana i namje{taj najpotrebniji - ka`e starje{ina derventske crkve protojerej Radojica ]etkovi}. Crkvena op{tina Derventa je iz svojih sredstava izdvojila 5.000 maraka, koje }e, tako|e, biti utro{ene za kupovinu hrane i namje{taja. ^. V.

Mali{ani u`ivaju u vo`wi starim “}irom”

Pripreme za zavr{etak uskotra~ne turisti~ke pruge u Vi{egradu

Sadik Ahmetovi} u Bratuncu

Neophodno otvarawe grani~nih prelaza
BRA TU NAC - Mi nis tar bez bje dnos ti BiH Sa dik Ahmetovi} i na~elnik Bratun ca oci je ni li su da je otvarawe grani~nih prelaza Bratunac - Qubovija i Skelani - Bajina Ba{ta za teretni saobra}aj veoma va`no za stanovnike ove i srebreni~ke op{tine. - Ministarstvo }e pomo}i da ti prelazi stave u funkciju kao privremeni, a da bi postali stalni potrebno je da se zavr{e procedure, koje ne zavise samo od ovog mi nis tar stva - re kao je Ahmetovi}. K. ].

Voz }e do~ekati brojni Vi{egra|ani i wihovi gosti me|u kojima }e biti i ma{inovo|a Vi}entije Mijaxevi} koji je posqedwi provozao popularnu lokomotivu osamdesettrojku
PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

"Garavi }iro" opet na {inama
iz Sarajeva i @eqeznicama Republike Srpske dogovorili da od ponedjeqka po~ne postavqawe trase pruge do Glogove. Op{tina }e zavr{iti preostali dio obaveza a to je izgradwa pristupnog puta do Doweg [egawa i rekonstrukcija vodovoda u ovom nasequ - ka`e Popovi}. On je dodao da su za ove projekte iz buyeta obezbijedili ukupno 310.000 maraka. U dosada{wim pripremama za ovaj kapitalan turis ti ~ki pro je kat Mi nis tar stvo fi nan si ja je od pre du ze }a u ste ~a ju “Vi {e grad trans“ ku pi lo zgradu `eqezni~ke stanice za 712.000 KM i predalo je @eqeznicama Srpske. Ova pruga spojena je sa “[ar gan skom osmi com“ u Mo kroj Go ri, oda kle }e i saobra}ati stari voz do Vi{egrada, i koja je samo u pro{loj godini prevezla 70.000 turista. Vlada RS i @eqeznice Srpske su u obnovu turisti~ke uskotra~ne pruge od Var di {ta do Vi {e gra da utro{ile oko 10 miliona maraka.

Prijedor

Djeca sa Kosova odu{evqena Srpskom
PRIJEDOR - ^lanovi Savjeta mjesne zajednice Dowi Petrov Gaj organizovali su u petak u sportsko-rekreativnom centru “Gaj“ dru`ewe mali{ana ovog naseqa sa wihovim vr{wacima iz kosovskih enklava. Mali{ani sa Kosova, u okviru projekta Sindikalne organizacije dobrovoqnih davalaca krvi “Telekoma Srpske“, ve} nekoliko dana borave u Bawaluci. Djeca su ju~e veoma brzo na{la zajedni~ki jezik, tako da su prostor ovog rekreativnog centra odmah iskoristili da se upoznaju kroz igru. Nikola Vlajini} iz sela @itkovca kod Kosovske Mitrovice je rekao da je prvi put u Bawaluci i da utiske koje nosi sa ove posjete nikad ne}e zaboraviti. - Ovdje se malo qep{e `ivi i odli~no sam se proveo, pa se nadam da }u opet do}i - rekao je Vlajini}. Grupa od 37 djece uglavnom iz sela iz kosovskih enklava, Grace, Gra~anice, a i iz Kosovske Mitrovice, u petak je boravila i na Mrakovici, a wihova posjeta Republici Srpskoj se zavr{ava u nedjequ. S. T.

VI[EGRAD - Prvi pisak lo ko mo ti ve parwa~e, koja }e vu}i muzejske vagone prve i druge klase stare vi{e od stotinu godina, sti}i }e iz Mokre Gore na `eqezni~ku stanicu u Vi{egradu 28. avgusta ove godine. Voz }e do~ekati brojni Vi{egra|ani i wihovi gosti me|u kojima }e biti i stari `eqezni~ari koji su prije 42 godine sa suzama u o~ima ispratili kako su mislili zauvi jek posqedwi voz na relaciji U`ice-Vi{egrad, a ranije Vi{egrad-Sarajevo. Me|u wima }e biti i ma{i no vo |a Vi }en ti je Mi jayevi} ko ji je posqedwi provozao popularnu lokomotivu osamdesettrojku. On je ~vrsto vjerovao u proro~anstvo kremanskih proroka Tarabi}a da }e “}ira“ ponovo

sti}i u Vi{egrad “a u wemu }e se voziti putnici ne zbog potrebe i posla ve} serbez odmora i u`ivancije“.

U PONEDJEQAK po~iwe postavqawe trase pruge do Glogove
Da }e preostali dio pruge od Vardi{ta do Vi{egrada u du `i ni od 1,7 kilometara od naseqa Glogova do `eqezni~ke stanice u gradu biti zavr{en do Velike gospojine potvrdio je to u petak na~elnik op{tine Tomislav Popovi}. - Kona~no smo se sa izvo|a~em radova “Remontpruga“

@eqezni~ka stanica
@eqezni~ka stanica }e do Velike gospojine dobiti novistari izgled. Postavi}e se tri kolosjeka, okretnica za lokomotive, sistem napajawa parwa~e, lo`ionica i ostali propratni `eqezni~ki objekti.

Vi}entije Mijaxevi}

U Kalufima kod nevesiwskog sela Krekovi sve boqi uslovi `ivota

Poslije vode i asfalta sti`u turisti
NEVESIWE - Predstavnici Projekta upravne odgovor nos ti i op {ti ne Nevesiwe posjetili su u ~etvrtak lokalitet Kalifi kod sela Krekovi, kako bi razgovarali o budu}im projektima, ali i onima koji su sprovedeni na podru~ju ove op{tine. Rije~ je o zna~ajnim projektima iz Programa kapitalnih investicija, kao {to je izgradwa vodovoda Udbina Ne ve siwe, kao i iz gradwa asfaltnog puta do Nekropole Kalufi. Gradwa vodovoda ko{tala je 127.052 maraka, od ~ega je GAP izdvojio 50.000 maraka, a op{tina 77.052 maraka.

NAJVE]I broj ste}aka na Balkanu se nalazi na lokalitetu Kalufi
Gradwa asfaltnog puta do Nekropole Kalufi, koja je ko{tala 109.638 maraka, GAP je finansirao sa 40 odsto, a op{tina Nevesiwe je izdvojila 60 odsto novca. Mje{tanima, koji su se okupili u velikom broju na lokalitetu Kalufa, obratio se direktor USAID-a, Alan

Vr{waci u`ivali u dru`ewu

FOTO: S. TASI]

Kozarska Dubica
POLICIJA Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 33 pacijenta.

Rid koji je izrazio nadu da }e ovaj uspjeh oja~ati vezu izme|u vlasti i gra|ana, kao i osigurati da op{tina Nevesiwe pre va zi |e eko nom ske po te {ko}e i sve druge izazove. - Op{tine kao {to je Nevesiwe mogu doprinijeti izgradwi pro spe ri te tni je i demokratske BiH - istakao je Rid. Is to ri ~ar Bo {ko Bu ha govorio je o zna~aju Nekropole Kalufi, izrazito atraktivnoj turisti~koj destinaciji, koja posjeduje 468 nadgrobnih spo me ni ka, {to je naj ve }i broj ste}aka na Balkanu na

jednom mjestu. Na~elnik op{tine Nevesiwe Branislav Mikovi} rekao je da su Kalufi bili povezani sa selom Krekovi izuzetno lo{im {umskim putem, ~ija je rekonstrukcija omogu}ila olak{an pristup ovoj va`noj kulturno-istorijskoj ba{tini. On je naglasio da }e olak{an pristup ovoj destinaci ji zna tno uti ca ti na pove}awe obima turisti~kih usluga, te doprinijeti posjeti ve}eg broja turista u budu}nosti. S. K.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 9

Proizvo|a~i krompira osnovali udru`ewe “Borike“
ROGATICA - Proizvo|a~i krompira iz Rogatice osnovali su Udru`ewe proizvo|a~a krompira “Borike“, koje okupqa 20 poqoprivrednika. - Na{ ciq je unapre|ewe poqoprivredne proizvodwe i poslovawa kroz osna`ivawe kapaciteta malih proizvo|a~a i wihovo povezivawe sa tr`i{tem - rekao je predsjednik Udru`ewa Radomir Vu~ak i dodao da se proizvodwom krompira bavi najve}i broj poqoprivrednih gazdinstava koja godi{we zasiju vi{e od 220 hektara zemqi{ta. S. M.

Udru`ewe penzionera u Mrkowi} Gradu

Penzionere ~eka vru}e izborno qeto
MRKOWI] GRAD - Na Skup{tini Udru`ewa penzionera Mrkowi} Grad, koju ~ine 53 delegata dva penzionerska udru`ewa, potvr|ene su sve odluke o ujediwewu dva udru`ewa u jedinstveno penzionersko udru`ewe. Na istom sastanku dogovoreno je da se u roku od 60 dana provedu izbori u svim mjesnim i op{tinskom udru`ewu. Prije devet mjeseci Upravni odbor Udru`ewa penzionera Mrkowi} Grad i Udru`ewa penzionera “Petar Mrkowi}“ donijeli su odluku o spajawu u jedno penzionersko udru`ewe. Predsjednik Republi~kog udru`ewa penzionera Rade Rakuq je rekao da se mora po{tovati sporazum o spajawu udru`ewa i da su se trebali sprovesti izbori. - To nije ura|eno u predvi|enom roku, a nisu ispo{tovane i ostale odredbe iz sporazuma. Ako se sporazum ne ispo{tuje Republi~ko udru`ewe penzionera obustavi}e vra}awe ~lanarine udru`ewu u Mrkowi} Gradu - rekao je Rakuq. S. D.

Poslije obilnih ki{a sve vi{e odrona zemqe u Zvorniku

Polovinu op{tine zahvatila klizi{ta
Situacija je vi{e nego alarmantna. Klizi{ta su problem koji nas mu~i ve} dugo, a posqedwe ki{e su pro{irile postoje}a i izazvale brojna nova, rekao Maksimovi}
ZVOR NIK - Na ~el nik op {tin skog Odjeqewa za stambeno-komunalne i poslo ve sao bra }a ja Pe tar Maksimovi} rekao je da u vi {e od 50 od sto mje snih zajednica u zvorni~koj op{tini ima klizi{ta koja su za hva ti la pu te ve, obje kte u do ma }in stvi ma i poqo pri vre dno zemqi {te, dok je {teta milionska. - Situacija je vi{e nego alarmantna. Klizi{ta su problem koji nas mu~i ve} du go, a posqedwe ki {e su

Poqoprivreda u Zvorniku

Ki{a prepolovila rod
ZVOR NIK - Zbog ne po voqnih vremenskih prilika, stawe u poqoprivredi je izu ze tno te{ko, jer }e rod nekih poqoprivrednih kultu ra bi ti pre po lovqen, oci je nio je u pe tak di re ktor Zemqoradni~ke zadruge “Vo}ar“ iz Glumine kod Zvor ni ka Fa hru din De li bajri}. On je rekao da je bilo planirano da se ove godine, sa oko 1.200 dunuma, ubere oko 2.500 tona krastavca korni{ona, dodaju}i da }e i proizvo|a~i i otkupqiva~i biti za do voqni ako se pri ku pi oko 1.300 tona ovog proizvoda. - Rod gotovo svih kultura je prepolovqen zbog ki{e koja je neprekidno padala od 15. maja - rekao je Delibajri} i dodao da je za 11 godina, od kada radi ovaj posao, ova godi na naj ne po voqni ja za poqoprivredu. On je naveo da }e 20 odsto od oko 1.500 kooperanata ove zadruge izgubiti 100 odsto proizvodwu. - Sve smo preduzeli {to se ti~e agrotehnike, ra~unaju}i na pla ni ra ne pri no se, ali su nas nepovoqne vremenske prilike dovele u te`ak po lo `aj - re kao je Delibajri}. S. S.

Ku}a u Jasenici koja je iseqena zbog klizi{ta

FOTO: S. SAVI]

pro{irile postoje}a i izazvale brojna nova. Od januara naovamo uspjeli smo da saniramo klizi{ta na lokalnom putu u Baqkovici i Dowem [epku, a privodimo kraju sanaciju klizi{ta na putu u Jasenici. To su najkri ti ~ni ja mjes ta gdje je bio prekinut i saobra}aj rekao je Maksimovi}. On je istakao da treba da po~ne sanacija lokalnog

NEOPHODNA POMO]
Maksimovi} je rekao da }e, kada komisija procijeni {tetu, op{tina tra`iti pomo} od Vlade Srpske. - Pomo} nam je neophodna, pu ta u Lo kawu, gdje je 250 ku }a po tpu no od sje ~e no, a klizi{te je izazvalo i prekid puta u du`ini od 60 meta ra za Gorwu Ka me ni cu, Glodi i dio Dowe Kamenice. jer op{tina nema dovoqno novca da saniramo svu {tetu koja su nastala zbog klizi{ta - istakao je Maksimovi}. nekoliko ku}a koje su iseqene - rekao je Maksimovi}. On je naglasio da qudi jo{ uvijek prijavquju klizi{ta te najavio da }e najvjerovatnije biti formirana ko mi si ja ko ja }e sni mi ti stawe na terenu i procijeniti {tetu. - Tamo gdje je potrebna hitna intervencija da bi se obezbijedila normalna komu ni ka ci ja, op {ti na }e pre du ze ti mje re. U slu ~a ju da ku }e ni su bez bje dne za `ivot, poku{a}emo da obezbijedimo neki alternativni smje {taj - re kao je Maksimovi}.

Op{tina Kotor Varo{

Prijem za djecu poginulih boraca

UGRO@ENIM mje{tanima }e biti obezbije|en alternativni smje{taj
- Ekipa ve} radi i napravqen je al ter na ti vni put, jer nemamo novca za sanaciju starog. Kada je rije~ o doma}instvima, imamo i
FOTO: ARHIVA

Kne`evi} sa djecom poginulih boraca

FOTO: D. KEREZOVI]

Klizi{ta je bilo i prije posqedwih padavina

Problemi u komunalnom preduze}u “Vodovod Trebiwe“

Potro{a~i duguju milion i po maraka
TRE BIWE - Ja vnom preduze}u za komunalnu hidro te hni ku “Vo do vod Tre biwe“, do ma }in stva i pri vre dni su bje kti du gu ju 1.473.031 maraka, a procenat naplate je 86,43 odsto. Ovo je is ta kla ru ko vo di lac slu `be obra ~u na i na pla te u ovom pre du ze }u Qiqana Srba. - Privredni subjekti su ti kod kojih je problem naplativost, dok individualna doma}instva ali i ku}ni sa vje ti, ugla vnom, re do vno pla}aju vodu, ta~nije u procentu oko 95 odsto - istakla je Srba. Ona je dodala da u odnogo va ra ju }i na pi tawe da li stanari u zgradama imaju mo gu }nost do bi jawa po jedina~nih ra~una, Srba je rekla da su, u tom slu~aju, oba ve ze sva kog ku }nog sa PREDUZE]E vje ta da se re gis tru je kao po~elo da obra~unava zajednica eta`nih vlasnikamate du`nicima ka. - Tako }e “Vodovod” ima- Sva ja vna pre du ze }a, ti uvid u podatke o svakom pa i “Vodovod“ su u obave- po tro {a ~u pa }e im bi ti zi da obra~unavaju zatezne ispostavqeni pojedina~ni kamate neplati{ama. Ovih ra~uni. Visina ra~una bi}e da na, po u~e ni is kus tvi ma odre |i va na na osno vu po dru gih, odlu ~i li smo se tro{we u ku bi ci ma po di da, prven stve no zbog pri - jeqena na broj ~la no va, vrednih subjekata, krenemo kvadraturu stana ili po posa obra~unavawem kamata - tro{wi na internom vododo da je Qiqana Srba. Od - mje ru, kao na ne ki dru gi su na pret ho dne go di ne, a nakon {to je uveden mjese~ni obra~un, proce nat napla te vo de se po ve }ao oko pet odsto. na~in, po izboru zajednice naglasila je Srba. Vr{i lac du `nos ti iz vr{nog direktora Marina Gaya je is ta kla da ci je na vode po kubiku u Trebiwu, u ovoj godini ne}e biti mijewana. - Za doma}instva i stanovnike kolektivnih zgrada, bez pre~i{}avawa i kanalizacije, cijena vode je 61 fening, a za privrednike dvije marke i 21 fening - istakla je Marina Gaya, i dodala da je poslije Bile}e u Trebiwu najjeftinija cijena vode u odno su na dru ge gra do ve u Isto~noj Hercegovini. R. Mi.

KOTOR VARO[ - Na~elnik op{tine Kotor Varo{ Nedeqko Kne`evi} organizovao je prijem za osmoro djece poginulih boraca, posqedwu generaciju koja je ove godine zavr{ila osnovnu {kolu. U toku prijema djeci su uru~ene simboli~ne nov~ane naknade i upu}ene `eqe za nastavak {kolovawa u sredwoj {koli. Kne`evi} je rekao da lokalna zajednica stipendira svu djecu poginulih boraca. On je dodao da se od pro{le godine djeci osnovnih {kola dodjequju stipendije, {to je nastavqeno i u ovoj godini. - Rije~ je o djeci koja su ro|ena 1995. godine koja nisu upamtila svoje o~eve. Lokalna zajednica razumije probleme sa kojima se oni susre}u u svom odrastawu. Ovo je samo jedan znak pa`we da oni i wihove majke shvate da ta djeca nisu zaboravqena - rekao je Kne`evi}. D. K.

Doboj
POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Ro|ene tri djevoj~ice i tri dje~aka. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

10 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Rusija i Bjelorusija dogovorile cijenu tranzita gasa

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

MOSKVA - Ruski “Gasprom“ i bjeloruski “Beltransgas“ potpisali su u petak ugovor o cijeni tranzita ruskog gasa kroz Bjelorusiju, prema kojem ruska kompanija pla}a 1,88 dolara za hiqadu kubnih metara gasa na 100 kilometara, javile su agencije. Krajem juna “Gasprom“ je “Beltransgasu“ platio dug od 228

miliona dolara za tranzit gasa, dok je bjeloruska kompanija zahtijevala 260 miliona. Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Luka{enko upozorio je ranije da }e obustaviti tranzit ruskog gasa, ako ne bude pla}en cijeli dug.
FOTO: GLAS SRPSKE

16.03

2.06

5,804.38

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO METALNO D.D. ZENICA
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

21.73 75.00 27.00 7.96

-1.00 0.00 -1.82 -0.44

50,068.13 3,900.06 1,269.00 9,956.20

Inovatori Inovacionog centra Bawaluka

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo FAMOS D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

3.00 MAGROS VELETRGOVINA D.D. SARAJEVO 50.00 VP SREDWA POSAVINA D.D. ORA[JE 100.00

0.00 0.00 0.00

636.00 3,950.00 3,200.00

Uprava “Droga Kolinske“

Srpski brendovi u dobrim rukama
BEOGRAD - Poznati srpski brendovi “Droga Kolinske“, “Soko [tark“, “Grand Prom“ i “Palana~ki kiseqak“, kod novog vlasnika bi}e u dobrim rukama i ima}e mogu}nost daqeg razvoja i jo{ ve}e internacionalizacije, rekao je u petak predsjednik uprave slovena~ke kompanije Slobodan Vu~i}evi}. On je ku po vi nu “Dro ga Ko lin ske“ od stra ne hrvat ske “Atlantik grupe“ za 382 miliona evra nazvao “istorijskom, kako zbog veli~ine transakcije tako i zbog va`nosti i ra|awa jednog novog prehrambenog giganta“. - Jako sam zadovoqan i kao suvlasnik i kao menayer. Drago mi je {to je novi vlasnik moderna kompanija razvojnog tipa koja }e da ula`e u razvoj. Sigurni smo u ono {to je najva`nije, a to je da su brendovi “Droga Kolinske“ sada u sigurnim rukama - istakao je Vu~i}evi}, prenio je B92. Vlasnik “Atlantik grupe“ Emil Tedeski rekao je da }e ovom kupovinom kompanija postati jedna od najve}ih prehrambenih grupa u jugoisto~noj Evropi, sa prihodima od prodaje ve}im od 650 miliona evra, sa 4.300 zaposlenih i jednim od najja~ih portfeqa proizvoda {iroke potro{we u regionu.

U Inovacionom centru nastaju vjetroturbine
Aktivan razvoj poslovnih ideja i inovacija u ICBL
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Jedan tim je osmislio mobilnu kadu za slabo pokretne i nepokretne osobe koja mo`e da se koristi u bolnicama ili za privatne potrebe, rekla [ipka
se u inkubacionom centru firma “New media“ iz Bawaluke trenutno bavi razvojem digitalnog, te audio i video sadr`aja. - Druga firma, “Turbina“ iz Kotor Varo{a, bavi se proizvodwom vertikalnih vjetroturbina, koje su sami osmislili - rekla je [ipka i dodala da istra`iva~ki timovi u ICBL mogu da pro|u kroz dvije faze, predinkubaciju i inkubaciju. U predinkubacionom prostoru, ka`e, rade dva istra`iva~ka tima ~iji je zadatak razvoj inovacija.

BAWALUKA - U Inovacionom centru Bawaluka (ICBL), koji radi tek pola mjeseca, dva istra`iva~ka tima i dvije firme, rade na razvoju digitalnog, audio i video sadr`aja, vjetroturbina, mobilne kade za slabo pokretne i nepokretne osobe, te {tedne ~esme. Menayer trening centra ICBL Sowa [ipka ka`e da

IDU]E SEDMICE konkurs za popuwavawe slobodnih inkubacionih jedinica
- Jedan tim je osmislio mobilnu kadu za slabo pokretne i nepokretne osobe koja mo`e da se koristi u bolnicama ili za privatne potrebe - objasnila je [ipka i dodala da je drugi tim u predinkubacionom centru osmislio {tednu ~esmu koja se ve} nalazi na tr`i{tu BiH. Obja{wava da u fazi predinkubacije, koja traje tri mjeseca, istra`iva~ki timovi u ICBL dobijaju pomo} za razvoj poslovnog plana, registracije firme, kao i plasirawa proizvoda na tr`i{te. - Osobqe ICBL poma`e inovatorima da prona|u sarad-

[KOLA PREDUZETNI[TVA
Sowa [ipka ka`e da }e uskoro u Invacionom centru Bawaluka po~eti da radi i {kola preduzetni{tva. - U saradwi sa Organizacijom za razvoj preduzetni~kih vje{tina (CEFE), koja kurseve iz oblasti preduzetni{tva daje u vi{e od 130 zemaqa u svijetu, bi}e otvorena i {kola za preduzetnike, a traja}e tri mjeseca. Svi polaznici ove {kole dobi}e sertifikat CEFE i ICBL. Pored toga planiramo i dvodnevne i trodnevne seminare iz oblasti marketinga, kao i pilot kurs, “u~ewe on lajn” iz oblasti marketinga i za{tite prava i intelektualne svojine - rekla je [ipka.

Evropska banka za obnovu i razvoj

Razmatraju ulagawe u “Atlantik grupu“
LONDON - Evropska banka za obno vu i ra zvoj (EBRD) razmatra mogu}nost ulagawa 70 miliona evra u “Atlan tik gru pu“, ko je bi ovaj vode}i hrvatski proizvo |a~ i dis tri bu ter ro be {iroke potro{we iskoristio za preuzimawe slovena~ke “Dro ga Ko lin ske“, prenio je Tanjug. Sredstva koja EBRD razmatra da odobri hrvatskoj kompaniji ukqu~uju 30 miliona evra za do ka pi ta li za ci ju

“Atlan ti ka“ i za jam od 40 mi li ona za “Atlan tik in vestment“, filijalu koja se nalazi u stoodstotnom vlasni{tvu “Atlantik grupe“. Iz EBRD-a su saop{tili da ovo pre uzi mawe uka zu je na us pje {no res tru ktu ri sawe i in te gra ci ju dvi je kom pa ti bil ne re gi onal ne kom pa ni je u ju go is to ~noj Evropi. Navode da }e spajawe ove dvi je kom pa ni je smawiti tro {ko ve po slo vawa obje firme.

nike i finansijere. Ako se oni poslije tri mjeseca pomo}i odlu~e da `ele da daqe razvijaju svoje ideje, onda mogu da pre|u u inkubacioni centar - rekla je [ipka. Osim ova dva centra, ICBL zainteresovanim preduzetnicima i firmama daje {ansu da poha|aju i veliki broj seminara iz razli~itih preduzetni~kih oblasti. Ona je dodala da }e novi konkurs za popowavawe slobodnih inkubacionih jedinica u Inovacionom centru Bawaluka, biti raspisan idu}e sedmice i osta}e otvoren 30 dana. Inovacioni centar Bawaluka osnovan je kao Fondacija Vlade RS, Vlade Kraqevine Norve{ke, grada Bawaluka, univerziteta Bawaluka i Isto~no Sarajevo, te Republi~ke agencije za razvoj malih i sredwih preduze}a a u wegovu adaptaciju i opremawe ulo`eno je 1,3 miliona maraka.

Energetika okosnica razvoja Srpske
BAWALUKA - Energetski sistem je okosnica sada{weg i bu du }eg ra zvo ja Republike Srpske i kao takav treba da uspostavi visoke standarde proizvodwe i upravqawa svim procesima, rekao je u petak u Bawaluci ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac prilikom razgo vo ra sa pred sta vni ci ma Dr`a vnog nau ~nog cen tra Ruske Federacije “NIITeplopribor“. Puhalac je istakao da se energetski sistem razvija i unapre|uje u skladu sa potrebama stanovnika i privrede RS, kao i preuzetim obavezama iz me|unarodnih ugovora. - Saradwa sa renomiranim preduze}ima i institucijama koje imaju tradiciju i is kus tvo u ovoj oblas ti je uvijek dobrodo{la, ako obje strane imaju ekonomski interes - kazao je Puhalac. Direktor Dr`avnog nau~nog centra Ruske Federacije “NIITeplopribor“ Sergej Kuznacov istakao je da je ovaj cen tar vo de }a nau ~na organizacija za rje{avawe teorijskih, istra`iva~kih i nau ~nih pi tawa u ve zi sa uspostavqawem automatizacije i upravqawa procesima, posebno u oblasti energetike. M. Mi.

Ministar energetike RS razgovarao sa predstavnicima “NIITeplopribora“

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC BP PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
54.81 40.25 136.8 268.45 329.45

Promjena
4.98 1.98 -1.12 5.13 0.46

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC MICROSOFT CORP INTEL CORP PFIZER INC

Cijena
14.02 14.12 23.16 19.25 14.23

Promjena
-2.44 -2.08 0.65 -1.03 -0.21

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 11

U APIF-u i daqe traje verifikacija stare devizne {tedwe
BAWALUKA - Agencija za posredni~ke, informati~ke i finansijske usluge (APIF) Bawaluka podsje}a sve vlasnike stare devizne {tedwe da i daqe traje proces verifikacije. U saop{tewu iz APIF-a navodi se da se zahtjev za verifikaciju mo`e podnijeti u 43 poslovne jedinice APIF-a na podru~ju cijele Republike Srpske. - Podsje}amo {tedi{e da zahtjev za verifikaciju mogu podnijeti uz potrebnu dokumentaciju li~no ili posredstvom ovla{}enog lica - dodali su iz APIF-a. M. ^.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena 1,30 1,00 Promjena Promet 82.672,10 17.415,70 13.430,00 2.735,00 2.241,50 780,00 253,46 120,00 Република Српска - измирење ратне штете 4 Телеком Српске а.д. Бањалука Нова банка а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 3 Република Српска - стара девизна штедња 1 ЗТЦ Бања Врућица а.д. Теслић Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград РиТЕ Гацко а.д. Гацко 27,29 -0,11 1,56 1,53

Premijer Republike Srpske razgovarao sa delegacijom Evropske banke

Kao va`ne oblasti za Vladu RS, gdje bismo tra`ili podr{ku EBRD-a, predstavili smo energetiku, infrastrukturu, obrazovawe i zdravstvo, kazao Dodik

EBRD }e podr`ati nove projekte u RS

27,35 -5,69 90,50 -0,55 0,65 0,31 8,33 0,32

0,12 -1,64

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,40 5,30 2,85 2,51 6,40 0,04 2,88 4,25 3,60 1,51 1,10 3,20 3,96 0,00 0,00 0,00 0,00 -1,54 0,00 0,00 1,19 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,75 0,00 0,00 0,00 0,00 128,00 0,00 0,00 182,75 0,00 0,00 0,00 302,40 0,00 316,80

2,70 -10,00

Uprava za indirektno oporezivawe BiH

Dogovorena saradwa sa Poreskom upravom Srbije
Sa sastanka u Bawaluci PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com FOTO: S. ILI]

Istakla je ovo u petak u Bawalu ci ~lan Upra vnog BAWALUKA - Evropska odbora EBRD-a Stefanija Baban ka za obno vu i ra zvoj zoni poslije sastanka delega(EBRD) spre mna je da po - cije Banke sa premijerom RS dr`i in fras tru ktur ne i Miloradom Dodikom i minisprojekte u energetskom se- trima u Vladi Srpske. Dodik je rekao da je poktoru Republike Srpske, pod uslovom da se izvr{e odre|e- dr{ka EBRD-a u nizu projekane reforme i otvori tr`i- ta pomogla da se u RS rije{e va`ni problemi u oblasti ko{te. munalne infrastrukture, ali i drugim sektorima. - Imaju}i u vidu da se u okviru EBRD-a pravi no vi tro go di{wi plan za anga`man u BiH, razgovarali Stefanija Bazoni je dodala da je EBRD smo o bu du }im spremna da u saradwi sa op{tinama radi projektima. Kao na projektima za{tite `ivotne sredine, te va`ne oblasti za na projektima poboq{awa infrastrukture. Vla du RS, gdje - Zainteresovani smo i za saradwu sa bi smo tra `i li privatnim preduze}ima i cjelokupnim podr{ku EBRD-a, privatnim sektorom - kazala je Bazoni. pred sta vi li smo

energetiku, infrastrukturu, obrazovawe i zdravstvo - kazao je Dodik. Do dao je da je Vla da Srpske izrazila spremnost za sprovo|ewe potrebnih reformi, koje su uslov za saradwu sa EBRD-om.

BANKA }e podr`ati projekte u Srpskoj
- Banka je podr`ala va`an projekat izgradwe infrastrukture u Bijeqini i on treba da bude okvir za neke budu}e projekte koje `elimo da ra zvi je mo u RS, a predwa~e projekti u oblasti in fras tru ktu re, odno sno snabdijevawa vodom i kanalizacionih sistema - naglasio je Dodik. ^lan Upra vnog odbo ra

Op{tine

EBRD-a Stefanija Bazoni rekla je da je posjeta Srpskoj planirana u sklopu posjete BiH koja traje sedam dana i u toku koje su odr`ani sastanci sa predstavnicima Savjeta ministara BiH, entiteta, te visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom. Ona je dodala da }e odbor banke razgovarati o strategiji EBRD-a u BiH u idu}e tri godine, zbog ~ega je ova posjeta bila veoma va`na. - Ovom posjetom `elimo da oja~amo na{e partnerstvo i odlu ~ni smo da po dr`i mo projekte ja~awa infrastrukture u RS. Razgovarali smo o saradwi u raznim sektorima i potvrdili da je banka spremna da podr`i projekte u Srpskoj pod uslo vom da se oba ve odre|ene reforme i otvori tr`i{te - istakla je Bazoni.

BAWALUKA - Tokom dvodnevne posjete delegacije Poreske uprave Srbije Upravi za indirektno oporezivawe BiH (UIO) u Bawaluci razmijewena su iskustva u primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost i dogovoreni modeli budu}e zajedni~ke saradwe, saop{teno je u petak iz UIO. Sa Poreskom upravom Srbije, navode iz UIO, razgovarano je o prepoznavawu fiktivnih firmi u sistemu PDV-a, te kako uspostaviti dovoqno dobar “alat“ i metod analize rizika, {to bi obezbijedilo otkrivawe svih takozvanih “fiktivnih“ u~esnika u prometu. M. ^.

Svjetske berze

Evro iznad 1,25 dolara, poskupjele i akcije
LON DON, WUJORK Evro je u petak na evropskom deviznom tr`i{tu blago pojef ti nio, ali se odr`ao iznad granice od 1,25 dolara, nakon {to je dan ranije napredovao u odnosu na ameri~ku valutu za vi{e od dva od sto, {to je bio naj ve }i dnevni rast evra od sredine marta pro{le godine. Cijene akcija u Evropi porasle su u petak poslije o{trog pada u prethodnih nekoliko dana, izazvanog poja~anim pesimizmom u vezi sa bu du }im ras tom glo bal ne privrede, prenijele su agencije. Analiti~ari na deviznoj berzi u Londonu ja~awe evra obja{wava ju ti me {to je Evrop ska cen tral na ban ka sredinom sedmice odobrila nove, kratkoro~ne i obilne pozajmice bankama.

Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH

Izvjestan ekonomski oporavak
SARAJEVO - Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari} rekao je da ekonomi ja BiH po ka zu je zna ke opo rav ka, jer je pre ma naj no vi jim po ka za teqima, izvoz u prvom kvartalu ove godine porastao 28 odsto, a uvoz za samo jedan procenat. Kozari} je u petak u Sarajevu, pred po~etak okruglog stola “Uzroci i posqedice stagnacije u razvoju finansijskog sektora u BiH”, rekao da je izvjesno da }e se poslije oktobarskih izbora ekonomija BiH vratiti u zonu rasta od 0,5 odsto, prenijela je Srna. Is ta kao je da je la ni za biqe`en pad stranih investicija za 50 odsto, ali da je obezbije|ena monetarna stabilnost. Ko za ri} je upo zo rio da po ten ci jal ni rizik za bankarski sektor trenutno ~ini pove}awe nekvalitetnih kredita. Govore}i o kreditima i `irantima, on je na veo da za du `e nost sta no vni ka BiH iznosi oko 1.800 maraka.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 3.7.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.312527 1.462474 27.120879 0.075756 0.261882 0.682864 1.775519 0.565032 0.241963 0.204244 1.458538 0.988218 2.364203 1.554782 1.870278

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.315817 1.466139 27.188851 0.075946 0.262538 0.684575 1.779969 0.566448 0.242569 0.204756 1.462193 0.990695 2.370128 1.558679 1.874965

Prodajni za devize
1.955830 1.319107 1.469804 27.256823 0.076136 0.263194 0.686286 1.784419 0.567864 0.243175 0.205268 1.465848 0.993172 2.376053 1.562576 1.879652

Telekom Srpske a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Japra a.d. Novi Grad
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

1,30

1,56%

0,33 -11,05%

12 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Hronika
Livno

Pretukli mje{tanina Vare{a
BREZA, @EP^E - A. H. iz Breze i F. L. iz Ilija{a su u no}i izme|u ~etvrtka i petka u Rudarskoj ulici u Brezi fizi~ki napali E. Z. iz Vare{a i nanijeli mu te{ke tjelesne povrede, saop{teno je u petak iz MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona. U ovom MUP-u su istakli da su napada~i li{eni slobode i nad wima je sprovedena kriminalisti~ka obrada. Dodali su da su slu`benici policijske uprave @ep~e u ~etvrtak ujutro uhapsili V. B. iz @ep~a zbog prijetwi D. M. G. O.

U Rami}ima kod Bawaluke poginula osamnaestogodi{wa Milana ^egar
FOTO: G. [URLAN

U gara`i se objesio otac ~etvoro djece
LIVNO - Otac ~etvoro djece @eqko Perkovi} (48) iz Gorwih Dr`anlija u op{tini Livno objesio se u ~etvrtak u gara`i, potvr|eno je u petak u policiji. Portparol Uprave policije kantonalnog MUP-a Ivica Vrdoqak rekao je Srni da motivi samoubistva za sada nisu poznati. Perkovi} nije ostavio opro{tajno pismo. Poslije dojave uvi|aj su obavili pripadnici Policijske uprave Livno, kantonalnog MUP-a i de`urni qekar Doma zdravqa, poslije ~ega je tijelo predato porodici. Ovo je osmo samoubistvo u Livawskom kantonu od po~etka godine. U 2009. godini na podru~ju ovog kantona izvr{eno je 11 samoubistava.

Tuzla

Zate~eni pri poku{aju provale u AC “Tojota“
TUZLA - Tuzlanska policija uhapsila je u ~etvrtak sugra|anina S. H. (31) zbog nasilni~kog pona{awa. U MUP-u Tuzlanskog kantona u petak je potvr|eno da su tri oso be u na sequ [i }ki Brod u Tuzli poku{ale nasilno da u|u u Auto-centar “Tojota“ i skinu reklamnu zastavu sa jarbola, u ~emu su ih sprije~ili slu`benici centra. Policija je po izlasku na mjesto doga|aja zatekla S. H. (31), N. I. (21) i maloqetnog R. H. (17), svi iz Tuzle, poslije ~ega su uhapsili S. H. zbog nasilni~kog pona{awa. O doga|a ju je upo znat kan to nal ni tu`ilac. G. O.

^EGAREVA poginula na licu mjesta
Mjesto nesre}e

Sarajevo

Izgorjela ku}a u nasequ Aneks

Do nesre}e do{lo kada je na djevojke dok su prelazile pje{a~ki prelaz automobilom “mercedes“ naletio Mladen Kuki}. Milana ^egar poginula na licu mjesta, a Ilijana Rokvi} te{ko povrije|ena
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Po`ar zahvatio krov ku}e

FOTO: AGENCIJE

SARAJEVO - Profesionalna vatrogasna brigada Sarajevo u petak u 12.39 ~asova dobila je dojavu o po`aru u sarajevskom nasequ Aneks i izlaskom na teren utvrdila da je po`ar zahvatio krov ku}e, javile su u petak agencije. Na terenu se nalazilo sedam vatrogasnih vozila, koja su u~estvovala u ga{ewu po`ara. Prema prvim informacijama, nije bilo povrije|enih osoba, a ku}a je u potpunosti izgorjela. Na terenu su se nalazile i ekipe Hitne pomo}i i MUP-a Kantona Sarajevo, a vi{e detaqa bi}e poznato poslije obavqenog uvi|aja.

BAWALUKA - Bawalu~an ka Mi la na ^e gar (18) poginula je, a wena sugra|anka Ilijana Rokvi} (19) te {ko po vri je |e na u sao bra}ajnoj nesre}i, koja se do go di la u ~et vrtak oko 22.30 ~a so va na pu tu Bawaluka - Prijedor u mjestu Rami}i. Do nesre}e je do{lo kada je na wih, dok su prelazile pje {a ~ki pre laz, auto mo bi lom “mer ce des“ na le tio Mladen Kuki} (40), tako|e iz Bawaluke. Centar javne bezbjednosti Bawaluka saop{tio je da je na licu mjesta utvr|eno da se ne sre }a do go di la na raskrsnici magistralnog i lo kal nog pu ta ko ji vo di u Rami}e i Drago~aj, kao i da se voza~ “mercedesa“ kretao

u smjeru Bawaluke. Pretpostavqa se, ka`u u policiji, da je Kuki} vozio brzi nom ne pri la go |e nom uslo vi ma pu ta i smawenom koncentracijom tokom vo`we.

VEOMA TE[KO stawe Ilijane Rokvi}
^egareva je poginula na licu mjesta, a te{ko povrije |e na Ro kvi }e va odmah je po sli je ne sre }e zbri nu ta na Odjeqewu za intenzivnu wegu u Kli ni ~kom cen tru Bawaluka. Tamo je u petak potvr|eno da je weno stawe veoma te{ko, jer je u medikamentoznoj ko mi, prikqu~e na na apa ra te za vje {ta ~ko di sawe.

- Pacijentkiwa je dove ze na u bes vje snom stawu. Odmah po pri je mu ura|ene su dijagnosti~ke pretra ge i kon sta to va ni po vreda glave, povrede kostiju li ca, krva rewe u mozgu, kon tu zi ja ti je la i lom desne potkoqenice. Trenutno stawe pacijentkiwe je veoma te{ko - izjavio je zamjenik na~elnika Klinike za anes te zi ju i in ten zi vno li je ~ewe dr Pre drag Beri}. Je dan od mje {ta na Ra-

mi }a ko ji `i vi u bli zi ni mjes ta ne sre }e is pri ~ao je da je u ~etvrtak malo prije 23 ~asa ~uo {kripu guma, a zatim i jak udar. - Odmah sam istr~ao da vidim {ta se de{ava, a kad sam do{ao do mjesta nesre}e vi dio sam u`a san pri zor. Jedna djevojka le`ala je nekoliko metara od automobila i ni je se po mje ra la. Druga je davala znake `ivota. Obje su bi le obli ve ne krvqu - re kao je taj mje {tanin.

NISU VIDJELE AUTOMOBIL
Jedan mje{tanin Rami}a izjavio je da je ~uo da su se djevojke te ve~eri vra}ale iz grada gradskim autobusom. Kada su iza{le iz autobusa poku{ale su da pre|u put, ali nisu vidjele “mercedes“ koji se kretao velikom brzinom. Dodao je da se na tom mjestu ~esto de{avaju saobra}ajne nesre}e.

Zatra`en pritvor za 18 uhap{enih
DOBOJ - Okru`no tu`ila{ tvo Do boj za tra `i lo je odre|ivawe pritvora za 18 od ukupno 32 lica, koliko ih je u ~etvrtak uhap{eno u policijskoj akciji “Prud“ pod sumwom da su po~inili krivi~no djelo ne do zvoqena proi zvodwa i promet opojnih droga. Pri tvor je za tra `en za @eqka i Bo{ka Zoranovi}a, Miodraga Sofreni}a, @eqka Simeunovi}a, Marka Perkanovi}a, Aleksandra ^okorila,

Poslije policijske akcije “Prud“ u kojoj su uhap{ena 32 lica

PRONA\ENO 15,5 KG DROGE
U akciji “Prud“ zaplijeweno je ukupno 15,5 kilograma marihuane, 15 grama heroina, 440 grama medicinske droge, tri precizne vage za mjerewe droge, sredstva za konzumirawe narkotika i 15.500 maraka koje poti~u od prodaje droga. - Prona|ene su i izuzete dvije automatske pu{ke, jedna poluautomatska pu{ka sa prigu{iva~em, municija, tri ru~ne bombe... - rekao je na~elnik CJB Doboj Tihomir Nari}.

Sergeja Simi}a, Bonu Karlovi }a, Ne boj {u Stan ko vi }a, Vlatka Vukovi}a, Rajka Trivi}a, Aleksandra Milosavqevi}a, Jo vu Ze le na, Mi li vo ja Piwu, Edina Omer~i~evi}a, Rahmana [aldi}a, Ibrahima Ab du ra hma no vi }a i Mir ka \or|i}a.

POLICIJA u op{tini [amac nije uspjela da na|e planta`e
- Cijenimo da postoji opasnost da bi oni boravkom na

slobodi mogli da uti~u na korisnike i kupce droge na podru~ju vi{e op{tina - rekao je u petak u Doboju de`urni tu`ilac Goran Rubil na konferen ci ji za no vi na re u CJB Doboj. Tu`ila{tvo smatra da bi ta lica, ako nisu u pritvoru, me|usobno mogla da se dogovaraju o na~inu na koji su obavqali odre|ene radwe. - Isto tako mislimo da bi boravkom na slobodi mogli da ponove krivi~na djela. Tokom ispitivawa neki od wih ponudili su saradwu tu`ila{tvu. Spre mni su da izne su no ve

~iweni ce ukqu~u ju }i i sa znawe da pored rijeke Bosne u op{tini [amac, odakle je najve}i broj uhap{enih, postoje neke planta`e koje nismo uspjeli da prona|emo u prvom di-

jelu ove akcije - rekao je Rubil. Od 18 osoba za koje je zatra`en jednomjese~ni pritvor, 15 su povratnici u izvr{ewu ovog ili nekih drugih krivi~nih djela. Sl. P.

Konferencija za novinare u Doboju

FOTO: S. PUHALO

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 13

Opqa~kan market “Old gold“ i prodavnica “Zaza“
BIJEQINA - Nepoznata lica su u no}i izme|u srijede i ~etvrtaka opqa~kala bijeqinski market “Old gold“, vlasni{tvo S. S. Lopovi su provalili ulazna vrata i ukrali oko tri hiqade maraka, rekli su u petak u CJB Bijeqina. Dodali su da su iste no}i u mjestu Bawica kod Bijeqine nepoznata lica provalila u prodavnicu “Zaza“, vlasni{tvo Z. M. tako {to su obila ulazna vrata i iz objekta ukrala raznu robu vrijednu oko hiqadu maraka. G. O.

Policija

Poslije pronalaska skeletnih ostataka za koje se sumwa da su ostaci Ratka Makari}a

Vijesti
Bawaluka

Kosti dje~aka donesene na mjesto gdje su na|ene
Izvor blizak istrazi rekao da sve ~iwenice govore da su u pitawu kosti Makari}a i da se vodi istraga da se utvrdi da li je on mo`da ubijen. Na lobawi nisu prona|eni tragovi o{te}ewa i nasiqa
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Bla`evi} te{ko pretu~en
BAWALU KA - Gru pa jo{ neidentifikovanih lica u srijedu je oko 23.30 ~asova nanijela te{ke tjelesne povrede opasne po `ivot Nenadu Bla`evi}u u mjestu Mi{in Han kod Bawaluke, saznaje “Glas Srpske“ iz CJB Bawaluka. G. O.

^ajni~e

Iz Op{tine otu|eni nov~anici
^AJ NI ^E - Za po sle na u zgradi op{tine ^ajni~e S. J. prijavila je policiji u tom gradu da je u toku radnog vremena iz kancelarije u kojoj radi nepoznati lopov ukrao dva nov~anika, u kojima su se nalazila li~na dokumenta i ukupno oko 930 KM, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Mjesto gdje su prona|eni skeletni ostaci

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWALU KA - Kos ti dje~aka, za koje se sumwa da su posmrtni ostaci ~etvoro go di{weg Rat ka Ma ka ri }a iz Iyana nes ta log pri je tri go di ne, ko je su prona|ene u nasequ Vu~i}a Gaj u mje snoj za je dni ci Potkozarje, najvjerovatnije je neko donio i tu ostavio, tvrde mje {ta ni tog bawalu~kog naseqa. Prema nezvani~nim informacijama, poslije pronalaska kostiju policija je po kre nu la i is tra gu da se utvrdi da li u ovom slu~aju ima ele me na ta kri vi ~nog djela. Izvor blizak istrazi je rekao da sve ~iwenice govore da su u pitawu kosti nestalog dje~aka Makari}a i da

se vodi istraga da se utvrdi da li je on mo`da ubijen. Policija je osim za ostacima skeleta tragala i za mo gu }im do ka zi ma u tom smislu. Ostatke skeleta, lobawu i dio kostiju prona{ao je sta no vnik Mi {i nog Ha na Ne nad Kne `e vi}, ko ji je pro {le se dmi ce tra `io gqive na mjestu koje se nala zi ~e ti ri ki lo me tra od dje~akove ku}e, a svega kilometar od mjesta wegovog nestanka. Pa to log Mi lan Srdi} potvrdio je da prona|ena lobawa odgovara uzrastu nestalog dje~aka Makari}a i da na woj nisu prona|eni tragovi o{te}ewa i nasiqa. - Lobawa je po zahtjevu tu `i la{ tva po sla ta na DNK analizu na institut u

Sarajevu, da bi se utvrdilo da li su u pi tawu os ta ci nestalog dje~aka. Rezultate o~ekujemo iza nedjeqe - rekao je u petak Srdi}.

DIO SKELETA poslat na DNK analizu
Prema nezvani~nim infor ma ci ja ma, u bli zi ni prona|ene lobawe i kostiju pro na |e ne su i pa ti ke, a bawalu~ka policija u petak je uz prisustvo tu`ioca pretra`ivala teren u potrazi za ostacima skeleta i drugih tragova. Mje{tanin Vu~ijeg Gaja Stevo Kova~evi} ka`e da su kosti prona|ene samo nekoliko metara od puta i to na mjes tu gdje je ra ni je bi la potraga za dje~akom.

- ^u dno je da ni ko ni {ta nije tada vidio, ~uo i na{ao, a tu je teren pretra`ivalo vi{e stotina qudi. Dijete bi plakalo, a i moglo bi vidjeti ku}e pa do}i. Te{ko da je on ba{ tu do {ao sa dru gog brda gdje mu je ku}a. U selu se sumwa da je neko tu donio kosti i ostavio - rekao je Kova~evi}. U bawalu~koj policiji su istakli da ni{ta ne mogu da ka `u dok se ne ura di DNK analiza i utvrdi ~ije su kosti na|ene. Majka nestalog dje~aka Slo bo dan ka Ma ka ri} i wegova porodica u petak nisu mo gli da raz go va ra ju sa no vi na ri ma. Slo bo dan ka Makari} samo je rekla da se ni{ta jo{ ne zna. Rat ko Ma ka ri} iz se la

Sokolac

Vrije|ao i prijetio policajcima
SOKOLAC - Radnici policijske stanice Sokolac podni je li su zah tjev za pokretawe prekr{ajnog postupka protiv A. N, zbog toga Ratko Makari} {to je vrije|ao, psovao i prijetio radnicima policije, saIyani u Potkozarju nestao op{teno je u petak iz CJB je 16. jula 2007. godine, kada Isto~no Sarajevo. G. O. je sa stricem oti{ao da napoji kowe na potoku u selu Josipovi}i. Stric ga je os- ^ajni~e ta vio na krat ko i ka da se Prijava zbog vra tio, dje ~a ka vi {e ni je nepristojnog bilo. U potragu za wim bili pona{awa su ukqu~eni policija, voj^AJ NI ^E - Poli ci ja iz nici, mje{tani, pripadni- ^ajni~a podnijela je zahtjev za ci EUFOR-a i Gor ske pokretawe prekr{ajnog posspa si la ~ke slu `be iz tupka protiv D. T. zbog toga Hrvatske sa psima traga~i- {to je u ulici Kraqa Petra ma. Be zus pje {no je pre tra - Prvog Oslobodioca u tom gra`en te ren Pot ko zar ja, du naru{avao javni red i mir Drago~aja, Motika, Mi{i- vriskom, galamom i nepristojnog Hana, Strawana, Piska- nim pona{awem, potvr|eno je vi ce, ^o hor skih poqa i u petak u CJB Isto~no SarajeBronzanog Majdana. vo. G. O.

RANIJA ISTRAGA
Ranijom istragom utvr|eno je da je dje~ak samovoqno oti{ao sa mjesta gdje ga je stric ostavio. Tokom potrage prona|eni su mobilni telefon, burence plasti~nog pi{toqa i trag stopala u sasu{enoj lokvi. Mali{an je na dan nestanka vi|en kako prolazi putem nekih desetak kilometara od wegove ku}e u Ixanima.

Stevo Kova~evi}

Pqa~ka{ kladionice osu|en na godinu zatvora
SARAJEVO - Poslije prihvatawa sporazuma o priznawu krivice vije}e Kantonalnog suda u Sarajevu osudilo je u ~etvrtak Kenana ^ehi}a (21) na godinu zatvora, zbog poku{aja razbojni{tva u kladionici “Derbi Bet {op” u Saraje vu za je dno sa ubi je nim Ale nom Ma ka {em, pre no se agencije. Prema prihva}enom sporazumu, ^ehi} je pristao da bude odmah upu}en na izdr`avawe kazne, u koju su mu ura~unata ~etiri mjeseca provedena u pritvoru, u zeni~ki zatvor. Olak{avaju}a okolnost bilo je i ^ehi}evo priznawe policiji s kojom je do kraja sara|ivao, da nije ranije osu|ivan i da je dobio dijete.

Policajac du`e vrijeme vozio neregistrovano vozilo
QUBU[KI - Policijski slu`benici Odjeqewa za unutra{wu kontrolu MUP-a Zapadnohercegova~og kantona do{li su do operativnih saznawa da policajac M. L. (38) iz Dowih Radi{i}a ve} du`e vrijeme vozi neregistrovano vozilo, ~ime naru{ava ugled policijskog organa u kojem radi. Radnici Odjeqewa za unutra{wu kontrolu MUP-a i policajci iz Qubu{ki u ~etvrtak u 14.20 ~asova zaustavili su u Vi tin skoj uli ci u Qubu {kom vo zi lo ko jim je upravqao M. L. Uvidom u saobra}ajnu dozvolu utvr|eno je da je registracija vozila istekla 4. juna i samim tim M. L. je te`e povrijedio slu`benu du`nost.

Raweni petnaestogodi{wak uspje{no se oporavqa
TUZLA - Sawin K. koji je u srijedu te{ko povrije|en u mafija{kom obra~unu u zeni~kom nasequ Crkvice uspje{no se oporavqa od povreda, javile su u petak agencije. - Povrije|eni dje~ak je sasvim u redu. Wegovo stawe je stabilno, ustao je iz kreveta i komunicira sa okolinom. I daqe se nalazi na Odjeqewu intenzivne wege i wegovo stawe se prati - rekao je agencijama doktor Kantonalne bolnice u Zenici Harun Hoyi}. Nedu`ni mladi}, koji je slu~ajno pogo|en, u ~etvrtak je operisan i qekari su mu se borili za `ivot. On je rawen u razmjeni vatre dvije mafija{kih grupe.

14 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Srbija

Gra|ani nama u stvari govore: “Dajemo vam podr{ku jer ne vidimo da bi bilo koja druga stranka radila u op{tem interesu kao {to to radi DS“. Gordana ^omi}, potpredsjednik Narodne skup{tine Srbije

Eksplozija za vrijeme srpskih protesta u sjevernoj Mitrovici zbog otvarawa kancelarije kosovske vlade

Poginuo qekar u teroristi~kom napadu na Srbe
Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije ocijenio da je bomba{ki napad u Kosovskoj Mitrovici teroristi~ki, kao i da odgovornost za taj doga|aj snosi predstavnik EU Piter Fejt
KOSOVSKA MITROVICA, BEO GRAD - U bom ba {kom napadu, koji se dogodio u petak u nasequ Bo{wa~ka ma ha la na pro tes tu Srba, zbog otvarawa kancelarije kosovske vlade, jedna osoba je poginula, a 11 ih je povrije|eno, {to su srpski zvani~ni ci oci je ni li kao teroristi~ki akt s ciqem provokacije mira i Srbije, prenijele su agencije. Eksplozija se dogodila oko deset ~asova tokom protesta oko hiqadu Srba u sjevernom, srpskom dijelu podijeqenog grada na Kosovu, koji su se okupili u okolini naseqa Bo{wa~ka mahala u znak protesta protiv otvarawa kan ce la ri je ko sov ske vlade u tom dijelu grada. Od posqedica rawavawa preminuo je pedijatar Mesud Yekovi}, a zdravstveno stawe ostalih 11 povrije|enih je stabilno. Yekovi} je stradao ispred ku}e u kojoj je `ivio sa porodicom. Neposredno poslije eksplozije, okolinu Bo{wa~ke mahale blokirale su jake snage Ko sov ske po li ci je i EULEX-a, koji je saop{tio da ne ma po dat ke iz ko jeg pravca je ba~ena bomba. Prema raspolo`ivim informacijama, me|u srpskim demonstrantima eksplodirala je ru~na granata. Od 11 povrije|enih pet su mu{karci, a {est `e ne i u naj ve }em broju slu~ajeva rije~ je o povredama ekstremiteta zadobijenih od gelera. Jedan od povrije|enih Zoran Raki} izjavio je da Srbi nikoga nisu ni~im izazvali i da se radilo o mirnom protestu. - Mirno smo stajali. U jednom trenutku smo samo za~uli i osetili eksploziju. Bio sam sa suprugom i u tom trenutku osetio sam bol u ruci - rekao je Raki}, koji je smje{ten na jednom od odjeqewa mitrovi~ke bolnice. Najava otvarawa ove kancelarije uznemirila je lokalne Srbe, tako da su se u gradu ~ule i sirene za uzbunu, a prostorije kosovske vlade obezbje|ivala je EULEX policija. Bo{wa~ka mahala je jedno od nekoliko multietni~kih kvar to va u sje ver nom dijelu Kosovske Mitrovice, u kojem `ive i Srbi i kosovski Albanci. Odmah poslije pomenutog doga|aja predsjednik Srbije sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost i zatra`io od me|unarodnih institucija najo{trije reagovawe i o~uvawe reda i zakonitosti na Kosovu i Metohiji i naglasio da Srbija ne}e odgovarati na provokacije koje prijete da ugroze stabilnost u regionu.
Povrije|eni u eksploziji u Bo{wa~koj mahali FOTO: AGENCIJE

Vuk Jeremi}
[ef srpske diplomatije Vuk Jeremi} ocijenio je da je napad u Kosovskoj Mitrovici poku{aj provokacije Srbije i destabilizacije regiona. On je istakao da je, van svake sumwe, trenutno na djelu poku{aj provokacije Srbije u kontekstu rje{ewa budu}eg statusa Kosmeta. - U ovom trenutku mogu samo da ka`em da smo izuzetno zabrinuti zbog o~iglednog poku{aja sprovo|ewa jednostranih koraka na severu pokrajine - izjavio je Jeremi}. On je rekao da je Srbija mnogo puta upozoravala da bilo kakav poku{aj jednostranog nametawa bilo kog koraka “ne mo`e imati za svoju posledicu ni{ta drugo osim destabilizacije regiona“.

OD GELERA stanovnici zadobili povrede ekstremiteta
Savjet je ocijenio bomba{ki napad u Kosovskoj Mitrovici teroristi~kim, kao i da odgovornost za taj doga|aj snosi predstavnik EU Piter Fejt. Tadi} je istakao da je situ aci ja na Ko so vu naj ve }i bezbjednosni izazov za Srbiju i pozvao me|unarodnu zajednicu da reaguje na poku{aje destabilizacije tog podru~ja. - Kao pred se dnik re pu blike zahtevam od svih me|una ro dnih in sti tu ci ja na jo{ tri je re ago vawe i o~u vawe reda i zakonitosti na Kosovu i Metohiji i spre~avawe provokacija i pretwi

miru - rekao je Tadi}. Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetkovi} o{tro je osudio akt nasiqa u Kosovskoj Mitrovici i zatra`io da izvr{ioci budu otkriveni. - Vlada Srbije najo{trije osu|uje nasiqe nad gra|anima koji su mirno protestovali i insistira da me|unarodne misije, u skladu sa svojim mandatom, osiguraju mir i bezbednost svih gra|ana na te ri to ri ji Ko sova i Metohije - saop{teno je iz vladine Kancelarije za saradwu s medijima. U saop{tewu je navedeno da je ovaj teroristi~ki napad odgovor ekstremista usmjeren protiv nastojawa da se u ju-

`noj srpskoj pokrajini obezbijedi trajna stabilnost. - Apelujem na sve gra|ane na Kosovu i Metohiji da se uzdr`e od nasiqa, da osude ekstremizam i pomognu nadle`nim me|unarodnim orga ni za ci ja ma da ot kri ju po~inioce ovog napada - naglasio je Cvetkovi}. Mi nis tar za Ko so vo i Metohiju Goran Bogdanovi} izjavio je da bomba{ki napad na sje ve ru po kra ji ne pred stavqa jo{ jedan ~in nasiqa i po ka zu je da al ban ski ek stre mis ti i Pri {ti na ne prezaju ni od ~ega da bi ostvarili svoje secesionisti~ke planove. Ministarstvo zahtijeva od EULEX-a da kona~no pre-

duzme mjere u skladu sa svojim mandatom, za{titi Srbe, wiho ve `i vo te, imo vi nu i obe zbi je di mir, pro na |e i kazni krivce. - Vi{e niko nema pravo na izgovore, posebno ne legitimno me|unarodno prisustvo - naglasio je Bogdanovi}. On je dodao da otvarawe kancelarije takozvane vlade Kosova za izdavawe li~nih dokumenata u sjevernom dijelu Ko sov ske Mi tro vi ce pred stavqa provokaciju, sra~unatu da bi se izazvali incidenti. Predsjednik Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejanovi} izjavila je da na takav incident moraju da reaguju me |u na ro dne in sti tu ci je, ali i Srbija, kao dr`ava.

Srbi mirno protestovali

FOTO: AGENCIJE

DOBRA VIJEST

NOVI SAD
Brod “\ur|u 18”, koji je plovio pod rumunskom zastavom, udario je u drumsko-`eqezni~ki most preko Dunava u Novom Sadu grubim previdom wegovog kapetana. U nesre}i niko nije povrije|en, niti je most o{te}en, a brod je udario u stub mosta zbog gre{ke kapetana.

Uhap{eni u akciji “Kraba“ saslu{ani pred istra`nim sudijom

BEOGRAD
Ministarka za nacionalni investicioni plan Verica Kalanovi} predstavila je u Vladi Srbije program “Gradimo zajedno“, vrijedan 150 miliona evra. Projekat obuhvata ulagawa u lokalne i regionalne saobra}ajnice, objekte kulture i zdravstva, {kole, vrti}e i fiskulturne sale, izjavila je Kalanovi}eva i ocijenila da projekat obnavqa Srbiju.

Zatra`en pritvor za Borojevi}a
BEOGRAD - Tu`ilac za or ga ni zo va ni kri mi nal Srbi je Miqko Ra di savqevi} pre dlo `i lo je u petak da se protiv svih osumwi~enih za korupciju, koji su uhap{eni u policijskoj akci ji “Kra ba“, spro ve de istraga i da im se odredi pritvor, javile su agencije. Direktor instituta Nenad Borojevi} i jo{ {estoro osumwi~enih saslu{ani su pred istra`nim sudijom. U po li cij skoj akci ji uha p{e no je osam pred sta vnika Instituta za onkologi ju i ra di olo gi ju u Beogradu, me|u kojima je i direktor Nenad Borojevi}, kao i predstavnici ~etiri ugledne farmaceutske ku}e. skog zadr`avawa, na saslu{awe privedeni, pored Boro je vi }a, i na ~el nik Odjeqewa pedijatrijske onkologije Zoran Beki}, direktor in sti tut ske apo te ke Iva na Po po vi}, po mo }nik di re kto ra za zdrav stve nu U INSTITUTU dje la tnost Zo ran To ma {e pokrenuta vi}, ge ne ral ni di re ktor inspekcijska kontrola far ma ce ut ske kom pa ni je “Ro{“ Vo ji slav Pe tro vi}, Tu`ila{tvo je saop{ti- direktor onkolo{kog sektolo da su istra`nom sudiji, u ra kompanije “Farmasvis“ okviru 48-~asovnog policij- Andrej Soreti}, {ef poslovne jedinice farmaceutske kom pa ni je “As tra Ze ne ka“ Predrag Marinkovi} i produkt menayer te kompanije Ana Matovi}. Mi nis tar zdravqa To mica Milosavqevi} izjavio je da je Ministarstvo zdravqa pokrenulo inspekcijsku kontrolu u Institutu za onko lo gi ju i ra di olo gi ju Srbije. Pokrenuta je i vanredna provjera kvaliteta stru~nog rada u toj ustanovi.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 15

Region

Nikad u istoriji hrvatske dr`ave javna preduze}a nisu bila tako likvidna kao danas i danas se niko ne mo`e izvla~iti da su javna preduze}a generator nelikvidnosti. Ivan [uker, hrvatski ministar finansija

Radikalni islamisti izazvali incident u xamiji u Skopqu
FOTO: AGENCIJE Vehabije istjerale muftiju i napale vjernika

Crna Gora

Osu|en na 12 godina za ubistvo Amerikanke
PODGORICA - Vi{i sud u Podgorici osudio je u petak Smaila Tuqu na 12 godina zatvora zbog ubistva ameri~ke dr`avqanke Meri Bil 1990. u Wujorku, javile su agencije. U presudi se navodi da je Tuqa 1990. u Bronksu ubio Bilovu u wenoj ku}i tako {to je udario po glavi, a poslije toga testerom i no`em iskasapio weno tijelo. Nakon {to je Bilova preminula od udarca po glavi, Tuqa je dijelove wenog tijela stavio u tri plasti~ne kese koje je rasporedio na tri razli~ite lokacije u wujor{kom predgra|u. Sud je saop{tio da nije bilo neposrednih i direktnih dokaza da je Tuqa ubio Bilovu, ali je naveo da su osnov za to, izme|u ostalog, posredni dokazi, iskazi svjedoka i nalazi sa obdukcije.

Rasvijetqena nesre}a u Hrvatskoj

Staricu ubio maloqetni unuk
ZAGREB - Anu B. (81), koja je prije nekoliko dana prona|ena zaklana u porodi~noj ku}i u selu Drop~evec pored Vrbovca, ubio je wen maloqetni unuk (16) zbog brojnih sva|a u posqedwe vrijeme, javili su u petak hrvatski mediji. Sin Ane B, odnosno otac mladi}a koji je izvr{io ubis-

IVZ pozvala makedonsko Ministarstvo unutra{wih poslova da sprovede istragu i da stanu na put radikalnim islamistima, odnosno vehabijama
SKOPQE - Islam ska vjerska zajednica (IVZ) u Makedoniji tvrdi da postoji vehabisti~ko-radikalna grupa na ~elu sa imamom Ramadanom Ra ma da ni jem, ~i ji su pripadnici i{amarali, pa istjerali muftiju Isa-begove yamije u Skopqu, kao i jednog vjernika koji se tome suprotstavio, prenijele su u petak agencije. Islamska vjerska zajednica pozvala je policiju da stane na put radikalnim islamistima, a protiv onih koji su protekle sedmice napravili incident u skopskoj yamiji podnesene su prekr{ajne prijave. Izja va i apel iz IVZ uslijedili su poslije incidenta koji se dogodio u nedjequ na molitvi u Isa-be(Demokratska partija Albanaca) vidi se kako se odre|ena grupa za vrijeme molitve obra~unava i fizi~ki napada i {amara skopskog muftiju i jednog od vjernika. Poslije incidenta, IVZ je pozvala makedonsko Ministarstvo unutra{wih poslova da sprovede istragu i da stanu na put radikalnim islamistima, odnosno vehabijama. Policija je podnijela tri prekr{ajne prijave protiv lica koja su napala muftiju i vjernika. Za incident u yamiji IZV je optu`ila Ramadana Ramadanija iz Skopqa, dok je opoziciona albanska partija (DPA) optu`ila vladaju}u Demokratsku uniju za integraciju (DUI) da je Ramadani i wegova grupa pod wihovim okriqem.

tvo, prona{ao je u ku}i staricu koja je ubijena 29. juna. Poslije policijskog ispitivawa maloqetnik je priveden u Istra`ni centar @upanijskog suda u Zagrebu. Ubijena `ena, koja je ina~e `ivjela sama, imala je povrede po tijelu i razne rane po vratu.

Filip Vujanovi} i Ivo Josipovi}

FOTO: AGENCIJE

Filip Vujanovi} i Ivo Josipovi}

govoj yamiji u {irem centru Skopqa, kada je jedna grupa protjerala muftiju, a fizi~ki je napala i jednog od vjernika koji se suprotstavio takvoj odluci. Skopski muftija Ibrahim [abani izjavio je makedonskim medijima da kriminalnovehabisti~ka banda djeluje u

skopskom podru~ju, posebno u yamiji gdje se dogodio incident.

POLICIJA podnijela tri krivi~ne prijave protiv napada~a
Na video-snimku koji je distribuisan prije dva dana od opozicione albanske partije

Dr`ave spremne za izru~ewa kriminalaca
PODGORICA - Predsjednici Crne Gore i Hrvatske Filip Vujanovi} i Ivo Josipovi} saop{tili su da su spremni da potpi{u sporazum o izru~ewu dr`avqana okrivqenih za djela organizovanog kriminala i korupcije, javile su agencije. Vujanovi} je na zajedni~koj konferenciji za novinare sa Ivom Josipovi}em u ~etvrtak poslijepodne poru~io da Crna Gora `eli da takav sporazum odmah potpi{e i sa Srbijom. Vujanovi} je kazao da zemqe regiona treba da budu saveznice do kraja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dru{tvenih zala koja ne poznaju granice. [ef hrvatske dr`ave je ukazao da je vrijeme kada su krimi nal ci boqe sa ra |i vali od predsta vni ka dr`a va pro{lost i da je za to ugo vor o ek stra di ci ji “va `an ~in”. Josipovi} je posjetu Crnoj Gori, tokom koje se sastao i sa premijerom Milom \ukanovi}em i predsjednikom crnogorske skup{tine Rankom Krivokapi}em, zavr{io u petak.

RAMADANI
Ramadani je negirao optu`be da je vo|a vehabista i pozvao IVZ da ne naru{ava autonomnost xamija i da se problem rje{ava institucionalno. Nova molitva najavqena je u xamiji u kojoj je do{lo do incidenta, a saop{teno je da }e joj prisustvovati i skopski muftija i Ramadan Ramadani, optu`en da je vo|a radikalne grupe koja `eli prevlast u xamijama.

Isa-begova xamija u Skopqu

Hrvatski mediji o ubijenom pripadniku srpskog podzemqa

DOBRA VIJEST

Simi} bio saradnik hrvatskih slu`bi
ZAGREB - Cvetko Simi} (44), pripadnik srpskog podzemqa ~ije je raskomadano tijelo prona|eno u februaru ove godine na Jarunu u Zagrebu, bio je saradnik hrvatskih tajnih slu`bi, tvrde zagreba~ki mediji, pozivaju}i se na “visokopozicionirane“ srpske policijske izvore. Kako pi{u mediji u Hrvatskoj, upravo ta saradwa bila je navodno glavni motiv wegove brutalne likvidacije. - Wega su anga`ovali sada ve} biv{i visokopozicionirani funkcioneri Kontraobavje{tajne agencije, jer je procijeweno da mo`e biti od koristi svojim informacijama iz podzemqa - navodi hrvatska {tampa. indicija da je na taj na~in poslana poruka potencijalnim “drukerima“ iz podzemqa {ta bi moglo da im se dogodi ako pristanu na saradwu s policijom i tajnim slu`bama. Dr`avni sekretar Ministarstva pravde Srbije Slobodan Homen rekao je ranije u intervjuu za hrvatske medije da Sretko Kalini} i Milo{ Simovi} ne bi mogli da se skrivaju u Hrvatskoj da nisu imali podr{ku iz hrvatskih obavje{tajnih slu`bi. Cvetko Simi}

ZAGREB
U Zagrebu se pod brzi voz, koji je saobra}ao na relaciji Karlovac Zagreb, stotinu metara od pru`nog prelaza, bacio mu{karac, saop{tila je u petak tamo{wa policija. Vozom je upravqao 50-godi{wi ma{inovo|a. Tijelo samoubice prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.

SPLIT
Hrvatski sindikati su prikupili 813.000 potpisa gra|ana za raspisivawe referenduma o planiranim izmjenama Zakona o radu, {to se ocjewuje kao veliki uspjeh. Kako se radi o dvostruko ve}em broju prikupqenih potpisa od potrebnog, sindikati tra`e da se oni priznaju kao da je referendum odr`an.

SARADWA SA tajnim slu`bama bila motiv likvidacije
Komadawem tijela, tvrdili su tada neki psihijatri i kriminolozi, htjela se nekome poslati poruka, a sve je vi{e

FOTO: ARHIVA

LO[A VIJEST

16 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

TOP STORIES CNN

Svijet
Kirgizija

U oru`anom sukobu meksi~kih narko-bandi blizu ameri~ke granice poginula je 21 osoba, a raweno najmawe {estoro. Sukob je izbio u ~etvrtak u slabo naseqenoj oblasti

meksi~ke dr`ave Sonora, 20 kilometara od granice sa Arizonom, SAD, kod grada Nogales, koji se smatra glavnim koridorom za krijum~arewe narkotika i imigranata.

Novi ustav
BI[KEK - U Kirgiziji je u petak zvani~no stupio na snagu novi ustav, kojim se uvodi parlamentarni sistem vladavine, a dosada{wa premijerka privremene vlade Roza Otunbajeva postaje predsjednica u prelaznom periodu do 31. decembra 2011. godine. Predsjednik Centralne izborne komisije Akilbek Sarijev saop{tio je zvani~ne rezultate referenduma, odr`anog 27. juna, i rekao da objavqivawe rezultata zna~i da je novi ustav stupio na snagu, javile su novinske agencije. Za novi ustav glasalo je 90,55 odsto (1.777.339) bira~a, protiv je bilo 8,07 odsto (158.373), a neva`e}ih je bilo 1,38 odsto glasa~kih listi}a, rekao je Sarijev agenciji AKI pres, a prenio je Itar-Tass.

Tajanstvena Ana ^epman

Bewamin Netanijahu

Hiqadu palestinskih zatvorenika za [alita
TEL AVIV - Ako islamisti ~ka or ga ni za ci ja Ha mas oslo bo di Gi la da [a li ta, vojnika koga su pripadnici Hamasa zarobili prije ~etiri godine, Izrael je spreman da oslo bo di 1.000 palestinskih zatvoreni ka, izjavio je izraelski premijer Bewamin Netanijahu. - Mi prihvatamo prijedlog wema ~kog po sre dni ka da oslobodimo 1.000 terorista. To je cijena koju sam spreman da pla tim da bi se Gi lad vratio ku}i. Ja sam pristao na taj dogovor i spreman sam da ga odmah primijenim - naveo je Netanijahu u obra}awu naciji, prenio je Rojters. Do dao je da, ipak, ni je spreman da plati bilo koju cije nu, iako svi Izra el ci `ele da se [alit bezbjedno vrati ku}i. Kako je rekao, Izrael ne mo`e da rizikuje, “zato {to su mnogi Palestinci koji su ranije oslobo|eni ponovo vr{ili napade na Izrael“.

Patri{a Mils, Majkl Zotoli i Mihailo Semenka na sudu (crte`)

Viki Pelaez

Saslu{awe ruskih agenata uhap{enih u SAD

Mu{karac koji je uhap{en pod imenom Huan Lazaro rekao da je wegovu ku}u u Jonkersu, u Wu Xerziju, platila ruska obavje{tajna slu`ba, kao i da je wegova supruga, novinarka Viki Pelaez, u wegovo ime prenosila poruke
VA [IN GTON - Je dan od deset uhap{enih u SAD, pod op tu `bom da su bi li ruski agenti, priznao da je radio za rusku obavje{tajnu slu`bu. Wegovoj supruzi pru`ena je mogu}nost da, uz visoku kauciju, iza|e iz pritvora. Mu {ka rac ko ji je uha p{en pod imenom Huan Lazaro priznao je da mu to nije pravo ime, koje jo{ nije otkrio, sa op {ti li su fe de ralni istra`ioci. On je, kako se tvrdi, dio djetiwstva proveo u Rusiji, u Sibiru. Lazaro je rekao da nije ro|en u Urugvaju, ve} u Peruu, da je wegovu ku}u u Jonkersu, u Wu Yerziju, platila ruska obavje{tajna slu`ba, kao i da je wego va supruga, novinarka Viki Pelaez, u wegovo ime prenosila poruke. - Nema potrebe spekulisati {ta bi se desilo ako bi optu`eni bili pu{teni da se brane sa slobode. Pobjegli bi - izjavio je pomo}nik tu`ioca Majkl Fabrijarz. Wujor{ki sudija Ronald Elis odlu~io je da Viki Pelaez mo`e uz kauciju od 250 hiqada dolara iza}i iz zatvora, ali pod uslovom da bude u ku }nom pri tvo ru. Saslu{awe o kauciji za Lazara je odgo|eno. Su di ja je odbio Prodao pri~u zahtjev za pu{tawe uz kauciju Ri~arda i Sin ti je “Tajms“ je objavio da je Aleks ^epman Marfi, iz Monprodao pri~u “Dejli telegrafu“ za tkle ra, u Wu ~etvorocifrenu sumu i da je prethoYerziju. Pretredno kontaktirao sa uredni{tvom som je otkriveno wihovog lista. Tvrdio je da mu je no80 hiqada dolavac neophodan da zavr{i studije. ra, u novim nov~anicama od po 100 dolara, u sefu dvoje osumwi~enih, naveli su tu`ioci. Tre }i par, Do nald Hi tfild i Trejsi Li En Fouli, u ~et vrtak po sli je 15-mi nu tnog po javqivawa pred sudom u Bostonu, pristao je na odga|awe su|ewa za 16. jul. Tu`ioci osporavaju wihov kanadski identitet.

Uhap{eni priznao da je {pijunirao za Rusiju
Anu ^epmen saslu{awe jo{ nije zakazano. U me|uvremenu “Dejli telegraf“ otkriva da FBI istra`uje da li je Anu ^epman, 28-godi{wu Ruskiwu, nekada uda tu za Bri tan ca, ko ja je uhap{ena u grupi navodnih ruskih agenata, vrbovao wen otac. List objavquje intervju sa Ale ksom ^ep ma nom, wenim biv{im mu`em, ~ije je pre zi me za dr`a la, ko ji tvrdi da mu je Ana svojevremeno rekla da joj je otac viso ko ran gi ra ni ofi cir u ruskoj tajnoj slu`bi. Aleks je is pri ~ao za “Dejli telegraf“ da je upoznao Aninog oca 2002. godine u Zimbabveu, gdje je radio kao diplomata. - Bio je vrlo tajanstven i ispitivao me je za{to sam o`enio Ruskiwu - ispri~ao je za “Dejli telegraf“ Anin biv{i mu`, koji ka`e da nije bio pre vi {e izne na |en ka da je ~uo da je uha p{e na pod sumwom da je {pijunirala za rusku vladu.

ODBIJEN zahtjev za kauciju
Wihov advo kat Pi ter Krup izjavio je da je slu~aj protiv wih “vrlo tanak“ i da, u su{tini, optu`nica samo ka `e da su se oni “in fil tri ra li u su sjed stvo, koktel partije i udru`ewe roditeqa i nastavnika“. Pred su dom u Ale ksan driji, u Viryiniji, nedaleko od Va{ingtona, trebalo je da se pojavi jo{ troje uhap{enih. Majkl Zotoli i Patri{a Mils, koji se tako|e predstavqaju kao Kana|ani i Mihailo Semenka, ko ji ne krije da je Rus. Za Ruskiwu

Samoubila~ki napad u Pakistanu

Poginuo najmawe 41 vjernik
LAHORE - U napadu trojice bomba{a samoubica na sufi hram u gradu Lahore na istoku Pakistana poginulo je najmawe 41 lice, dok je povrije|eno vi{e od 120, izjavili su u petak zvani~nici. Vi{e stotina vjernika bilo je u hramu posve}enom persijskom sufijskom svecu iz 11. vijeka Sajidu ali Hayvi, poznatom kao Data Guny Bak{, u centralnom dijelu grada kada su samoubice aktivirale pojaseve sa eksplozivom. Jedan od napada~a aktivirao je pojas sa eksplozivom na kapiji hrama, dok su se druga dva napada desila u podrumu yamije, gdje su se qudi pripremali za molitvu.

DOBRA VIJEST

MEKSI^KI ZALIV
Procijewena koli~ina nafte koja je u ~etvrtak istekla u more u Meksi~kom zalivu pre{la je 140,6 miliona galona, odnosno 529 hiqada tona, koliko je 1979. i 1980. isteklo kompaniji Ixtoc ispred obale Meksika. Time je ta naftna mrqa, postala najve}a naftna mrqa svih vremena u Meksi~kom zalivu.

SAD
Ameri~ki predsjednik Barak Obama pozvao je na korjenitu reformu politike prema useqenicima, opisuju}i postoje}i sistem kao “nefunkcionalan i opasan“. Obama je pozvao Kongres da zaboravi na me|usobne razlike i {to prije donese zakon o reformi imigracionog zakona.

Ameri~ke sankcije prema Iranu
VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik Barak Obama izjavio je da je ciq sankcija SAD prema Iranu, koje su wegovim potpisom u petak stupile na snagu, da pogode “u srce“ sposobnost te zemqe da finansira i razvija svoj nuklearni program. Izme|u ostalih mjera, predvi|a se da }e strane banke koje posluju sa Iranskom revolucionalnom gardom i sa pojedinim iranskim bankama, biti iskqu~ene sa ameri~kog finansijskog tr`i{ta. Sankcije podrazumijevaju ka`wavawe i kompanija koje poma`u iranskom energetskom sektoru. Iako je Iran zna~ajan izvoznik sirove nafte, zemqa u velikoj mjeri zavisi od uvoza prera|evina, kao {to je benzin. Te ameri~ke kaznene mjere prema Iranu idu daqe od me|unarodnih sankcija, usvojenih 9. juna u Savjetu bezbjednosti UN zbog nuklearnog programa te zemqe.

Gul: Turska ne okre}e le|a Zapadu
ANKARA - Predsjednik Turske Abdulah Gul je izjavio, povodom strahovawa da se Ankara udaqava od Zapada, da Turska sebe smatra dijelom Evrope. Gul je rekao da je to opredjeqewe Ankare bez obzira na svoje bliske veze sa dr`avama na Bliskom istoku. - Smatram da je veoma pogre{no tuma~iti interese Turske za ostale geografske regione kao otcepqewe od Zapada, okretawe le|a Zapadu ili tra`ewe alternativa Zapadu. Turska je dio Evrope - rekao je Gul u intervjuu za britanski dnevni list “Tajms“. Posqedwih mjeseci porasla je zabrinutost u Evropi i SAD da se Turska, koja je ~lanica NATO-a i saveznik muslimanskih zemaqa, udaqava od Zapada, navela je agencija Rojters.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 17

Minimalna plata za dr`avne slu`benike u Kaliforniji
SAKRAMENTO - Guverner Kalifornije Arnold [varceneger nalo`io je da oko 200 hiqada dr`avnih slu`benika u Kaliforniji ovog mjeseca primi minimalnu federalnu platu jer zakonodavstvo te ameri~ke savezne dr`ave nije usvojilo buxet. Direktor Odjeqewa za kadrovsku upravu Debi Endsli izdala je naredbu u pismu, upu}enom dr`avnom kontroloru koji je prije dvije godine odbacio sli~ni nalog.

[vedsko tu`ila{tvo podiglo optu`nicu protiv bra}e Alija

Vijesti
Turska

Kosovski Albanci htjeli da ubiju karikaturistu
Optu`nica tereti bra}u Mentora i Mensura Aliju da su 15. maja podmetnuli po`ar u ku}u u Nihanslegeu u kojoj je boravio Vilks, i to tako {to su kroz prozor ubacili fla{u sa zapaqivom te~no{}u
STOKHOLM - [vedsko tu`ila{tvo podiglo je optu`nicu protiv Mentora Alije (21) i Mensura Alije (19), porijeklom sa Kosova, sa prebi va li {tem u Lan dskroni, zbog planirawa ubistva {vedskog karikaturiste Larsa Vilksa, javili su u petak {vedski mediji. Pre ma pi sawu lis ta “Kvelsposten“, optu`nica tereti bra}u Alija da su 15. maja podmetnuli po`ar u ku}u u Nihanslegeu u kojoj je boravio Vilks, i to tako {to su kroz prozor ubacili fla{u sa zapaqivom te~no{}u. Me|utim, zbog nestru~nog rukovawa, vatra je zahvatila i wih. Poslije podmetawa po`ara, Mensur Alija je zatra`io qekarsku pomo} u obli`woj ambulanti. Iako je tvrdio da je ope ko ti ne za do bio na ro {tiqawu, de`urnom osobqu je bilo ~udno {to se iz wegove odje}e {irio miris benzina, tako da je odmah obavije{tena policija. Jedna od medicinskih sestara bi}e svjedok optu`be. Po sli je ha p{ewa bra }e Alija, policija je prona{la dokaze koji su i osnova optu`nice: dvije jakne o{te}ene vatrom, no` i dvije plasti~ne fla{e sa wihovim otiscima, te kqu~ od stana u kome je `ivio jedan od optu`enih.

Napadi na polo`aje Kurda
ANKARA - Turska vojska je u petak saop{tila da je bombardovala baze kurdskih pobuwenika na sjeveru Iraka. Vojna avijacija je u ~etvrtak i petak ga|ala glavne pobuweni~ke baze na planini Kandil i u oblasti Hakurk, a avioni su se poslije akcije bez bje dno vra ti li u Tursku, navedeno je u saop{tewu vojske.

Centralna Amerika

Uragan odnosi `ivote
ME KSI KO - Ura gan “Aleks“ odnio je najmawe 17 `ivota na sjeveru Meksika, Ni ka ra gvi, Sal va do ru i Gvatemali. Meksi~ki mediji javili su da je najmawe sedam lica poginulo, ukqu~uju}i tro je u mjes tu Pi je de la Kvesta nedaleko od Akapulka, dok je jedno lice stradalo u dr`a vi Oa ksa ka. U provinciji Nuevo Leon prijavqene su tri `rtve nevremena. Nabujale vode rijeke Santa Katarina poplavile su ulice grada Montereja odnose}i vozila.

KRUNSKI DOKAZ adresa u ra~unaru
Jedan od krunskih dokaza je i adresa karikaturiste Vilksa, prona|ena u kompjuteru Mentora Alije. Jedina olak{avaju}a okolnost mogla bi biti ~iwenica da u trenutku izvr{ewa ovog krivi~nog djela Vilks nije bio u ku}i. Bra}a Alija su demantovali navode optu`nice, tvrde}i da im je sve to neko podmetnuo. Za ovo krivi~no djelo predvi|ena je zatvorska kazna u trajawu od dvije do osam godina. Ina~e, porodica Alija je 2001. godine do{la u [vedsku sa Kosova. Mentor i Mensur, odrastaju}i u vjerskom okru`ewu ali bez primjesa ekstremizma, bili su po dolasku u tu zemqu akti vni u islam skoj vjerskoj zajednici. Prema navodima poznanika i kom{ija, a

Lars Vilks u prostoriji sa tragovima po`ara

FOTO: AGENCIJE

koje prenosi {vedska {tampa, bili su sasvim obi~ni qudi, koji nisu pokazivali vjersku iskqu~ivost i fanatizam, tako da niko nije mogao ni pretpostaviti da }e se odlu~iti na tako ne{to. Su|ewe, na kome ne}e prisustvovati karikaturista Vilks, najvjerovatnije }e po~eti tokom idu}e sedmice.

Ukrajina

Predsjednik kupio drogu
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovi~ donio je na sastanak vlade kokain i marihuanu koje je kupio preko Interneta kako bi pokazao ministrima koliko je lako nabaviti drogu u zemqi. Na sastanku koji je prenosila televizija, Janukovi~ je pokazao uzorke kokaina i marihuane za koje je rekao da su wegovi saradnici kupili na Internetu i o{tro kritikovao vladu {to ni{ta ne ~ini u spre~avawu {verca droge.

Mnogi islamisti nastojali da ubiju {vedskog karikaturistu

Vilks
- Ne}u tra`iti nikakvu od{tetu, jer nisam vlasnik ku}e. Sasvim je jasno da je ovdje rije~ o poku{aju osvete zbog mojih karikatura proroka Muhameda. Ti qudi, koji su u stawu da drugima prijete smr}u, nisu ostvarili to {to su namjeravali, tako da }u poku{ati da nastavim sa normalnim `ivotom - rekao je tim povodom Vilks.
Atentatori ubacili zapaqivu te~nost kroz prozor

Australija
Mentor Alija i Mensur Alija

Privo|ewe jednog od po~inilaca

Zatvor za sve{tenika
SIDNEJ - Australijski katoli~ki sve{tenik Yon Sidni Denam (67) osu|en je na skoro 20 godina zatvora zbog se ksu al nih zlos tavqawa djece za koje je sudija rekao da su bili “sadisti~ki“ i da su godinama bili neka`weni. Denam je osu|en na zatvorsku kaznu u trajawu od 19 godina i deset mjeseci nakon {to je priznao krivicu za vi{estruke optu`be me|u kojima su nepristojni napadi na dje~ake od pet do 16 godina.

Nata{a Kampu{ tu`i Austriju

Smatra da su je mogli spasiti
BE^ - Advo kat Na ta {e Kampu{ potvrdio je austrijskim medijima kako wegova klijentkiwa razmi{qa o tu`bi protiv Austrije, jer smatra da su je vlasti mogle spasiti iz zato~eni{tva. Na osnovu izjave biv{eg ~elnika austrijskog saveznog kriminalisti~kog biroa, Herviga Hajdingera, advokat 22go di{we Kam pu{h, Ge rald Gancger je izjavio kako on i wegova klijentkiwa razmi{qaju o tu`bi protiv austrijske dr`ave te je istakao kako imaju vremena do februara idu}e godine za odluku, jer tada nastupa zastara slu~aja. Hajdinger je jo{ 2008. godine optu`io vlasti kako su ignorisale izjavu jednog lokalnog policajca o otmi~aru Vol fgan gu Pri klo pi lu i wegovom bijelom kombiju kojim je, kako se kasnije ispostavilo, oteo Nata{u. Trag tog policajca vlastima je upu}en samo 35 dana nakon otmice, tako da Kampu{ tvrdi kako je 3.061 dan od 3.096 dana zato~eni{tva, provela zbog propusta vlasti. Gancger isti~e kako bi sudski spor sa Austrijom mogao trajati godinama, ali nije htio spekulisati s visinom od {te te, za ko ju stru~waci tvrde da bi mogla iznositi i do pola miliona evra.

U ZATO^ENI[TVU zbog propusta vlasti
Austrijski i svjetski mediji prenose i vijest o samoubistvu 58-godi{weg policajca Franca Krola, koji je radio na slu~aju otmice Nata{e

Kampu{. On je nedavno zajedno sa kolegama ponovo otvorio slu~aj wene otmice, kako bi dokazao da otmi~ar Volfgang Priklopil nije imao pomo}nika. Nata{a Kampu{ oteta je kao desetogodi{wa djevoj~ica, a 44-godi{wi Priklopil je osam godina dr`ao zato~enu. Priklopil se poslije wenog bijega ubio.

18 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

10

dje~aka

2

djevoj~ice

Zelene povr{ine umjesto gra|evinskih parcela
Rekli su nam da kada RP iza|e na uvid mo`emo da se `alimo. Napravi}emo prigovor, pa }e se vidjeti da li }e na{i prijedlozi biti usvojeni ili }e ostati zelena povr{ina, a mi bez ku}a, naglasila \ukanovi}eva

Stanovnici Prije~ana nezadovoqni izmjenom regulacionog plana

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

SPORAN prostor uz obalu Vrbasa

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044
U Prije~anima sada problem regulacioni plan PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com FOTO: ARHIVA

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Izmjenom Regulacionog pla na Pri je ~a ni par ce le koje su u Nacrtu plana bile pre dvi |e ne za iz gradwu stambenih objekata, kao i pojedine ve} izgra|ene ku}e, pretvorene su u zelene povr{ine. Upla {e ni da bi mo gli da os ta nu bez ku }a, ali i mo gu }nos ti da na svo jim par ce la ma gra de stam be ne objekte, mnogi stanovnici ovog bawalu~kog naseqa javili su se redakciji “Glasa Srpske“. - Niko od nas ne bi ni

ku pio par ce lu da se pri je toga nismo uvjerili da su na tom mjestu planirane ku}e. U prijedlogu Nacrta Regulacionog plana Prije~ani nije bila planirana zelena povr{ina na mjestu na kojem je sada predvi|ena. Ne znam iz kojeg razloga je preduze}e “Stilling“, koje je bilo zadu`eno za izradu RP, to izmijenilo. Kom{ija i ja smo se uvjerili u to, jer smo pogleda li Na crt RP - re kla je Sne `a na \u ka no vi} iz Prije~ana. Ona je dodala da upravo zbog ~iweni ce da je na wenoj parceli bila plani-

ra na ku }a ni je `eqela da plati 400 maraka za potvrdu za gradwu, jer do usva jawa RP nije bilo mogu}e dobiti gra|evinsku dozvolu i izvoditi gra|evinske radove.

RP PRIJE^ANI uskoro na javnom uvidu
- Ka da sam po dno si la zahtjev za urbanisti~ko-tehni~ke uslove, bila je pri~a da se mora imati potvrda koju je izdavalo preduze}e “Stilling“, a kojom grad garantuje da se na tom mjes tu mo `e graditi stambeni objekat istakla je \ukanovi}eva. Prema wenim rije~ima, sada joj je `ao {to nije tada izvadila taj dokument. - Ra ~u na la sam da tim pa ra ma mo gu da ri je {im prikqu~ak za vodu, po{to je u pitawu bilo samo kada }e iza}i RP, a niko nam nije govorio o wegovoj promjeni - rekla je \ukanovi}eva.

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

BEZ KONTAKTA
Uprkos svim nastojawima u petak nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa odgovornima iz gradske uprave, da bismo saznali wihovo mi{qewe o izmjeni Regulacionog plana Prije~ani. U Odjeqewu za prostorno ure|ewe rekli su nam da je na~elnik Verica Kuni} na sastancima te nismo mogli da dobijemo vi{e informacija o ovom problemu.

Jo{ ka `e da su ona i wene kom{ije i{li u gradsku upravu i pitali {ta da rade. - Re kli su nam da ka da RP iza|e na uvid mo`emo da se `a li mo. Na pra vi }e mo prigovor, pa }e se vidjeti da li }e na {i pri je dlo zi biti usvojeni ili }e ostati zelena povr{ina, a mi ostati bez ku }a - na gla si la je \ukanovi}eva. Ona je rekla da nije mali broj ku}a koje se nalaze na prostoru gdje je izmjenom sada predvi|ena zelena povr{ina. - Ri je~ je o di je lu kod Qevarske autobuske stanice uz Vrbas i kompletan taj potez uz rijeku je sporan - istakla je \ukanovi}eva. Di re ktor pre du ze }a “Stilling“ Novica Vuji~i} je rekao da to preduze}e radi po uput stvi ma iz grad ske uprave. - Plan jeste izmijewen,

ali po nalogu gradske uprave. Mislim da ne treba praviti veliki problem i da }e sve biti regulisano na zado voqstvo svih. Mno gi su izvadili katastarski odsje~ak i na pra vi li ku }e, pa mislim da se to mora rije{iti - rekao je Vuji~i}. On je dodao da }e svi mo}i da upute primjedbe kada se RP stavi na javni uvid. - Ve} je veliko interesovawe i si gur no }e ve li ki broj mje{tana uputiti primje dbe i ko men ta re. Mo je mi{qewe je da }e svakome ko stavi primjedbu na planirane ogromne zelene povr{ine ona biti uva`ena, jer stvarno nema potrebe da se ostavqa tolika livada u nasequ gdje je sve ve} pod zelenilom - naglasio je Vuji~i}. Jo{ je po ru ~io sta no vnicima Prije~ana da se ne brinu i da }e se sigurno na}i adekvatno rje{ewe.

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ SUMRAK SAGA: POMRA^EWE - horor/fantazija re`ija: Dejvid Slejd uloge: Robert Patinson, Kristen Stjuart termini: 16, 18.30, 21, 22.30 ~asova PRI^A O IGRA^KAMA 3 - animirani/sinhronizovan re`ija: Li Unkrih glasovi: Dragoqub Qubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi} termini: 17.30, dodatni termini subotom i nedjeqom u 12 ~asova PLAN B - romanti~na komedija re`ija: Alen Pol uloge: Xenifer Lopez, Aleks O’Laflin termin: 20.30 ~asova STRIT DENS - muzi~ki re`ija: Dawa Peskvin uloge: [arlot Rempling, Rej~el Mekdouel, Kris Vilson termini: 20, 22 ~asa SEKS I GRAD 2 - komedija re`ija: Majkl Patrik King uloge: Sara Xesika Parker, Kim Katral, Kristin Dejvis termin: 17.45 ~asova [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animirani/sinhronizovan re`ija: Majk Mi~el glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Boris Milivojevi} termini: subotom i nedjeqom u 14.15 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijentalni i gra|anski identitet“

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 19

Tr`nica
kupus 0,80 - 1,50 crveni luk 1,7 - 2 bijeli luk 4-6 krompir 0,80 mrkva krastavac karfiol paradajz 2 3 2,5 - 3 3,5 paprike tikvice pasuq orasi 5 3-4 4,5 - 6 2 - 14 gro`|e mandarine kru{ke banane 5-7 2,5 2 - 4,5 1,80 - 2 limun jabuke naranxe gqive 2 - 2,5 0,5 - 2 2 - 2,5 4,5 - 5

Uni{tavawe alergenih biqaka na podru~ju grada
FOTO: ARHIVA

GRADSKE VIJESTI

Ugovor o obnovi dvije ambulante
Ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko [krbi} potpisao je u petak u Bawaluci ugovor o obnovi objekata porodi~ne medicine u mjesnim zajednicama Zalu`ani i Piskavica sa predstavnicima firme “GP Vektor“, javila je Srna. Prema potpisanom ugovoru, obnova objekta u Piskavici sa dvije i u Zalu`anima sa ~etiri ambulante porodi~ne medicine, za koju je iz Razvojnog programa RS izdvojeno oko 750.000 KM, trebalo bi da bude zavr{ena za dva mjeseca. Gradona~elnik Bawaluke Dragoqub Davidovi} rekao je da }e tokom qeta po~eti i obnova ambulante u Karanovcu. - Saradwa sa resornim ministarstvom izuzetno je dobra i to daje rezultat kojim }e gra|ani biti zadovoqni - rekao je Davidovi}. Ranko [krbi} najavio je da uskoro, osim obnove objekata ambulanti porodi~ne medicine, slijedi kompjuterizacija ambulanti, dodatna edukacija i akreditacija timova porodi~ne medicine i nabavka vozila i opreme.

Poqoprivredna inspekcija kontroli{e primjenu agrotehni~kih mjera s ciqem suzbijawa ovog korova na poqoprivrednom zemqi{tu. Za nepo{tovawe ovih zakonskih odredbi propisane su kazne, rekla Pipi}-Manojlovi}
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Ko{ewe ambrozije po~iwe 15. jula
avgusta. Na povr{inama kao {to su parkovi, zelene trake uz saobra}ajnice, travwaci u na seqima, izle ti {ti ma, oko spomen-obiqe`ja, a koje se redovno kose, ne dolazi do cvjetawa ambrozije - rekla je Pipi}-Manojlovi}. tehni~kih mjera s ciqem suzbi jawa ovog ko ro va na poqoprivrednom zemqi{tu. Za nepo{tovawe ovih zakonskih odredbi propisane su kazne za preduzetnike, koje se kre }u od 1.500 do 8.000 maraka, a za fizi~ka lica od 200 do 1.200 maraka - istakla je Pipi}-Manojlovi}. U skladu sa mjerama Vlade Republike Srpske za suzbi jawe i uni {ta vawe ambrozije predvi|ene su kazne za one koji ne uklawaju ovu korovsku biqku. - Ukoliko preduze}a ne bu du po {to va la ove mje re, ka`wavaju se sa 5.000 maraka, direktor sa 1.500, dok }e fizi~ka lica morati da izdvoje 700 maraka za kr{ewe ovih propisa - saop{teno je iz gradske uprave. Ina~e, u Administrativnoj slu`bi grada isti~u da su Programom zajedni~ke komu nal ne po tro{we za ovu godinu za uni{tavawe i suzbijawe korova iz gradskog buyeta izdvojena sredstva u iznosu od 220.000 maraka. Po mo }nik di re kto ra bawalu ~kog Do ma zdravqa Nevena Todorovi} rekla je da ambrozija izaziva kijavicu, su zewe o~i ju, svrab u u{ima te iritaciju grla. - Sve zavisi od otpornosti organizma koje }e ambrozi ja aler gi je iza zva ti. Najboqi na~in da se ubla`e simptomi ove alergije, ali i ostalih, je izbjegavawe kontakta sa alergenima, pove}ana hi gi je na, ~es to prawe posteqine, ~esto prawe kose, jer se polen najvi{e skupqa na kosi i odje}i - pojasnila je Todorovi}eva.

I stanovnici moraju da uni{tavaju ambroziju na svojim imawima

Po~ela manifestacija “Kozarski etno“
^e tvo ro dne vna Kul tur no-turisti~ka manifestacija “Kozarski etno“ koju organizuje Turisti~ka organizacija grada Bawaluka i KUD “Pis ka vi ca“ po~ela je u petak. - Prvog dana manifestacije u potkozarskom selu Piskavica odr`ano je predavawe o seoskom turizmu, defile u~esnika manifestacije, te prikaz tradicionalnog obi~aja babine rekla je portparol Turisti~ke organizacije Bawaluka Branka Brankovi}.

Administrativna slu`ba grada od 15. jula preduze}e sve potrebne mjere na uklawawu ambrozije sa ja vnih po vr{i na u gra du. Ko{ewem }e biti uklawan ovaj vrlo agresivni korov, ko ji mo `e da iza zo ve ozbiqne alergijske reakcije, kako kod osjetqivih tako i kod zdravih qudi. Potvrdila je ovo “Glasu Srpske“ ko or di na tor za analitiku i odnose javno{}u u Odjeqewu za stambenoko mu nal ne i po slo ve saobra}aja Danira Pipi}Manojlovi}. - Sa ko {ewem ne ure |e nih grad skih po vr{i na s ciqem spre~avawa cvjetawa ove opasne biqke po~iwe se u periodu od sredine jula do

Ona je dodala da je osnovna ideja manifestacije da se po ka `u za pos tavqeni i za bo ravqeni narodni obi~aji. - Obi~aji kao {to su kosidba, `etva, prerada tekstila, spravqawe doma}ih spe ci ja li te ta, sva to vi, slave i druge, privuku veli ku pa`wu po sje ti la ca koji imaju priliku da se upoznaju sa tradicionalnim akti vnos ti ma ali i da u wima u~estvuju - istakla je Brankovi}eva. N. L.

ZA UKLAWAWE ambrozije 220.000 KM
Ka ko je sa op {te no iz gradske uprave, komunalna policija }e izlaziti na teren i opomiwati vlasnike zemqi{ta u urbanim podru~jima da moraju da odr`avaju svoje povr{ine i kose ambroziju. - Posebnu pa`wu treba posvetiti poqoprivrednom zemqi{tu, koje se nalazi u neposrednoj blizini grada. Poqoprivredna inspekcija kontroli{e primjenu agro-

Obuka kretawa slijepih sa {tapom

Na obuci osam lica

FOTO: ARHIVA

Pra}ewe nivoa polena
U Administrativnoj slu`bi grada rekli su da grad ima ure|aj za mjerewe koncentracije polena alergenih vrsta. - Monitoring koncentracije alergenih vrsta polena, ukqu~uju}i i ambroziju, rade stru~waci sa Poqoprivrednog instituta Republike Srpske i dobijaju rezultate, uz prognozu, koji se svakodnevno objavquju na zvani~noj internet stranici grada. Te prognoze mogu da pomognu qudima sklonim alergijama da lak{e isplaniraju svoj dan - re~eno je u gradskoj upravi.

Implementacija projekta “Obuka kretawa slijepih lica sa bijelim dugim {tapom“ koju realizuje Gradska organizacija slijepih Bawaluka zvani~no je po~ela u petak. Ovo je “Glasu Srpske“ potvrdio predsjednik Gradske organizacije slijepih Bawaluka Miroslav Mandi}. - Obuka }e trajati 30 dana, a imamo osam polaznika. O~ekujemo da }e poslije zavr{etka obuke svi polaznici ima ti vi {e sa mos tal nos ti i da }e mo }i la k{e da obavqaju osnovne `ivotne potrebe - rekao je Mandi}. On je dodao da je projekat apliciran od strane Centra za socijalni rad, te da obuku izvodi tiflo-pedagog Vladan Popovi} iz Dervente. N. L.

PA@WA
Dio naseqa bez struje
Zbog radova na elektroenergetskim objektima u nedjequ }e do}i do povremenih prekida u snabdijevawu elektri~nom energijom u periodu od osam do 12 ~asova u dijelu naseqa Medeno poqe, kao i u dijelu ulice Veqka Mla|enovi}a. Iz “Elektrokrajine“ obavje{tavaju da je u toku sveobuhvatna akcija iskqu~ewa kupaca koji imaju dugovawa za elektri~nu energiju. S. J.

Korovska biqka koja izaziva alergije

MATI^NI URED
Ro|eni:
Da ni el Na ri}, sin Slo bo da na i Sil vi je; Ni ko la Ga li}, sin Igo ra i Sawe; La zar Roqi}, sin Du {ka i San dre; Ana Mal ~i}, k}i @eqka i Ma ri ja ne; Da vid ]et ko vi}, sin No ve i Mi la din ke; An drej Ke zi ja, sin Gor da na i Ele ne; De jan Ga ji}, sin Dra ga na i Di ja ne; Pa vle Ba bi}, sin Dra {ka i Ve sne

Umrli:
Luka (Rade) Stijakovi}, ro|en 1936. godine.

20 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Manifestacija “Mermer i zvuci“

Viqem [ekspir, JULIJE CEZAR

Svetlana Velmar-Jankovi} DOR]OL

FOTO: S. TASI]

Ve~e Grozdane Oluji}
ARAN\ELOVAC - Ugledna srpska kwi`evnica Grozdana Oluji} predstavila se na manifestaciji “Mermer i zvuci“ u Aran|elovcu, javio je Tanjug. Do bi tni ca broj nih na gra da, me |u ko ji ma i naj no vi je NIN-ove, {to je bio neposredan povod za poziv za gostovawe na smotri, Grozdana Oluji} je u Narodnom muzeju predstavila svoj kwi`evni opus sa osvrtom na nagra|eni roman “Glasovi u vetru“, o ~emu je bilo najvi{e rije~i. To je saga o porodici doktora Danila Rackog iz Karanova, koju odre|uju ne samo dru{tvene i istorijske okolnosti nego i `ivoti predaka. To je roman o du{i, rekla je Oluji}, kako individualnoj tako i kolektivnoj, za koju su sje}awa na korijene i jezik sopstvenog naroda uslov qudskog postojawa i nezaborava.

Sa otvarawa izlo`be

Izlo`ba fotografija i promocija monografije Slobodana Krsti}a
Grozdana Oluji}

Djela vladike Nikolaja Velimirovi}a

Kwige za ruske ~itaoce
MOSKVA - Sabrana djela vladike Nikolaja Velimirovi}a objavqena su u Moskvi, u izdawu izdava~ke slu`be ta mo{weg Sre tewskog ma nastira, saop{tila je presslu`ba “Svetigore“, javio je Tanjug. Ovo trotomno izdawe sabra nih dje la ~u ve nog srpskog du ho vnog pas ti ra i bogoslova nije prvo izdawe wegovih religijskih spisa u Rusiji, jer je Sretewski manastir pro{le godine izdao specijalni kalendar - “Godina svetog Nikolaja Srp-

skog (Velimirovi}a)“. U prvom to mu je kra tak `ivotopis vladike Nikolaja, koji je sastavio jedan od najboqih poznavalaca istori je Srpske pra vo sla vne crkve u Rusiji i veliki prijateq srpskog naroda - sretewski jeromonah Igwatije ([estakov). Pri li kom {tam pawa ko ri{}ene su originalne fotografije srpskih svetiwa, slike ikona i fresaka. Drugo izdawe Sabranih djela sv. vladike Nikolaja iza{lo je u tira`u od 5.000 primjeraka.

Srpska ima najzad reprezentativnu kwigu, monografiju kojom bi se ponosile i mnogo bogatije zemqe. Kwiga prikazuje sve qepote Srpske i skre}e pa`wu i vra}a na pri~u “pogledajmo {ta imamo, a sawamo daleke krajeve, i ne znamo {ta nam je u dvori{tu“, rekao Ilija{evi}
PI[E: SNE@ANA TASI] snezanat@poen.net

Qepota predjela Republike Srpske
Promovisana je i monografija Republike Srpske koja sa dr`i en ci klo pe dij sku, umjetni~ku i dokumentarnu gra|u i iz koje je napravqen izbor od 20 umjetni~kih fotografija velikog formata za ovu izlo`bu. - Ovdje su iskqu~ivo kolor fotografije i na neki na~in prvi put predstavqamo jednu novu kwigu fotomonografiju “Nebom iznad Republi ke Srpske“ u ko joj su snimqene fo to gra fi je iz aviona i helikoptera i to je neka druga “pti~ija“ perspekti va iz ko je nam je mawe poznato kako izgleda rijeka, kawon, kom pleks pla ni na, Bar da ~a, je ze ro ili ra vna Semberija i sve to izgleda druga~ije - ka`e autor izlo`be i monografije Slobodan Krsti}. On je dodao da je na taj na~in htio prikazati na{em na ro du qepo te i da sa mo treba oti}i u`ivati u tome i predati se prirodi i onom {to je lijepo.

PRI JE DOR - Izlo `ba umje tni ~ke fo to gra fi je autora Slobodana Krsti}a pod na zi vom “Re pu bli ka Srpska, zemqa impresija“ otvorena je u “Galeriji 96” u ~etvrtak u Prijedoru.

SNIMQENO iz helikoptera
Rad na prvoj monografiji, ka`e Krsti}, trajao je vi{e od dvije godine i to je bio mukotrpan rad koji podrazumijeva odricawe. Prema rije~ima direktora Galerije Tihomira Ilija{e-

Novi film iz serijala “Spajdermen“

Endru Garfild u glavnoj ulozi
LOS AN\ELES - Glumac Endru Garfild koji je igrao u “Imaginarijumu doktora Parnasusa“, bi}e novi Piter Parker, prosje~an mladi} koji se pretvara u superheroja, u novom filmu iz serijala “Spajdermen“, javile su agencije. Snimawe ~etvrtog filma o ~ovjeku-pauku, koji jo{ nema naslov, po~e}e u decembru, a u bioskope bi trebalo da stigne 3. jula 2012, saop{tio je distributer “Soni“, a prenijele su svjetske agencije. Re`ija je povjerena Marku Vebu koji je re`irao romanti~nu pri~u “(500) Days of Summer“. Garfild i Veb su anga`ovani po{to su glumac Tobi Magvajer i rediteq Sem Rejmi, koji su snimili prva tri hita serijala “Spajdermen“, napustili projekat o ~etvrtom dijelu.

Luksuzno opremqena
- Napravio sam izme|u 20.000 i 25.000 fotografija i u kwizi ih ima oko 900 na 480 strana. To je luksuzna velika kwiga kakve nema na ovim prostorima i to je bio krupan zalogaj, ali sam u woj realizovao sve {to sam htio. Kwiga je za sva vremena i ja sam ponosan na wu - ka`e majstor fotografije Slobodan Krsti}.

vi}a, Republika Srpska ima naj zad re pre zen ta ti vnu kwigu, mo no gra fi ju ko jom bi se ponosile i mnogo bogatije zemqe. - Kwiga koja prikazuje sve qepote Republike Srpske i koja skre}e pa`wu i vra}a na pri ~u “po gle daj mo {ta imamo, a sawamo daleke krajeve, i ne znamo {ta nam je u dvori{tu“ i ova izlo`ba je jedan mali izbor fotografija iz te monografije - rekao je Ilija{evi}.

Pripreme za beogradski Sajam kwiga

"Glasovi [vedske" i Kiti Krauter
BEO GRAD - Pro je kat “Gla so vi [ved ske“ pred stavqen je u Am ba sa di [vedske u Beogradu. Wima }e se [vedska kao zemqa po~asni gost, predstaviti na ovogodi{wem Beogradskom sajmu kwiga, javio je Tanjug. Rije~ je o projektu koji je plod saradwe ~etiri {vedska par tne ra, am ba sa de [vedske i kompanije IKEA u Srbiji i Savjeta za kulturu i [vedskog instituta.

POZNATI {vedski kwi`evnici u Beogradu
- Beogradski sajam kwiga je izvan re dna pri li ka za [vedsku da predstavi savremenu {vedsku kwi`evnost. Pripremamo selekciju od 800 naslova, od kojih je jedan broj preveden na srpski jezik, i to

Endru Garfild

iz `anrova beletristike, dokumentarne i dje~ije kwi`evnosti, objavqenih od 2004. do 2010. godine - rekla je ata{e za kulturu Helen Lar{on. Na Sa jam kwiga u Beo gradu od 25. do 31. oktobra, pozvano je 25 veoma poznatih kwi`evnika iz [vedske, koji }e u~estvovati i u javnim tri bi na ma sa ko le ga ma iz Srbi je na ko ji ma }e bi ti rije~ o aktuelnim temama ko-

je su vezane za demokratiju u {irem smislu. Zahvaquju}i Eriku Titusonu, direktoru Memorijalne nagrade Astrid Lindgren, najve}e svjetske nagrade za kwi`e vnost za dje cu, prvi put u po sje tu Beo grad skom sajmu kwiga do}i }e ovogodi{wa dobitnica te presti`ne nagrade, Kiti Krauter, belgijska spisateqka i ilustratorka.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 21

Novi film o kraqu popa u produkciji Ketrin Xekson
LOS AN\ELES - Majka Majkla Xeksona, Ketrin, nakon {to je objavila kwigu sada `eli i da snimi film o `ivotu wenog sina, javio je Mondo. Ameri~ki mediji pi{u da }e Ketrin biti i producent filma u kojem }e biti prikazani snimci koje je porodica Xekson ~uvala decenijama. S obzirom na to da nema iskustva u sedmoj umjetnosti, Ketrin je anga`ovala Hovarda Mana koji sa wom potpisuje i nedavno objavqenu kwigu.

Arheolo{ka istra`ivawa na podru~ju Trebiwa

Vijesti
Festival

Blago starina dubrova~kih majstora
Hendek ili kanal koji je opkoqavao trebiwski Stari grad bio od nesumwivog fortifikacijskog zna~aja za tada{we Trebiwe. Istorijski podaci nedvosmisleno govore da su dubrova~ki majstori hendek po~eli da prave 1715. godine, a zavr{ili ga sedam godina kasnije
PI[E: RATOMIR MIJANOVI] krozrs@glassrpske.com

Dokumentarci na Pali}u
BEOGRAD - U selekciji “Eko doks“ 17. festivala evropskog filma, koji }e biti odr`an od 17. do 23. jula na Pali}u, bi}e prikazano pet dokumentarnih filmova na temu ekologije, u selekciji Igora Tohoqa, ja vio je B92. Bi }e prikazani filmovi “Glas na {e dje ce“ @an-Po la @ada, “Klimoglavci popravqaju svi jet“ En di ja Bi~ lba uma, Maj ka Bo na na,Kurta Engfera i drugi.

TREBIWE - Na ju`nom kraku zatrpanog hendeka, u neposrednoj blizini novoizgra|ene ju`ne kapije trebiwskog Starog grada pod bri`nim okom stru~waka ovih dana obavqena su sonda`na istra`ivawa lokacije. - Ovo su vi {e ne go opravdane aktivnosti. Trebiwe je jedini grad na podru ~ju biv {e Ju go sla vi je ko ji bi, a to in `eweri tvrde, imao hendek sa dovoqnom proto~no{}u vode, ne bi se stvarala bara, komarci ne bi smetali. Da ne govorim da bi o~uvali jednu starinu sa po~etka 18. vijeka, a bila bi sva ka ko izvan re dna tu ris ti ~ka atra kci ja sa dva vi se }a mos ta kao u Du bro vniku. Sva arhitektura zidina i hen de ka bi la bi identi~na, jer su to gradili dubrova~ki majstori - ka`e arheolog \or|e Odavi}. Is to rij ski po da ci ne dvosmisleno govore da su du-

“Geopoetika“

Predstavqena dva romana
BEO GRAD - Iz da va ~ka ku}a “Geopoetika“ iz Beograda predstavila je ju~e ro ma ne “Mir ni da ni u Mi ksing Par tu“ nor ve {kog pisca Erlenda Lua i “Lete}e lisice” Nijemca Marsela Bajera, prenijele su agencije. U svom devetom romanu Erlend Lu poru ~u je da te hno lo {ki napredak i globalizacija nisu dovoqni za razumijevawe me|u qudima, rekla je na promociji izvr{na urednica “Geopoetike“ Jasna Novakov-Sibinovi}.

\or|e Odavi}

FOTO: R. MIJANOVI]

bro va ~ki maj sto ri hen dek po~eli da prave 1715. godine, a zavr{ili su ga sedam godina kasnije. Bio je duga~ak 460 metara, dubine pet, a {irine deset metara.

Atrakcija
Stariji Trebiwci pri~aju da i danas postoji tunel ispod Trebi{wice kojim se izlazilo na drugu stranu Trebi{wice. - U svakoj legendi ima i dio istine. Prilikom radova oko Muzeja Hercegovine 1999. godine prona{ao sam kanal koji vodi duboko u zemqu, ali zbog nedostatka novca nisam zavr{io te radove. Konzerviran je taj prolaz i zatvoren. Ukoliko se ispostavi da taj tunel izlazi sa druge strane Trebi{wice, to bi bila izvanredna turisti~ka atrakcija - ka`e Odavi}.

TREBIWE treba da bude pod za{titom UNESCO-a
- Na dva mjesta u sada zatrpa nom hen de ku oba vi li smo sonda`na ispitivawa i prona{li da je hendek bio po plo ~an {to je ve oma va `no. Sa~uvana je originalna sta ri na. Ma li je pro blem {irina, jer bi dijelovi kanala mogli biti u privatnom vlasni{tvu. Bez obzira na sve, uradili smo ju`nu kapiju i ukoliko se hendek otkopa u cijelom svom obimu Trebiwe bi do bi lo ne sumwiv turisti~ki potencijal - ka`e Odavi}. Dodaje da i Trebiwe sa

svojim starinama i qepotama zaslu`uje da poput Kotora, Du bro vni ka i Mos ta ra bude pod za{titom UNESCOa, jer nimalo ne zaostaje za ovim gradovima. - Tre biwe ni je pod za {ti tom UNES CO-a, jer su inertni qudi koji bi trebalo to da iniciraju i koji ne shvataju koliki istorijski zna~aj ima trebiwski Stari grad, Arslanagi}a ili Perovi}a most i drugi spomenici kulture. Stari most u Mostaru je iz druge polovine 16. vijeka ba{ kao i vi{egradski ali i trebiwski. I mostarski i vi{egradski most su pod za{titom UNESCO-a, ali Arslanagi}a ili Perovi }a most ni je - re kao je Odavi}. Dodao je da se nada da }e UNESCO i op{tinske vlasti Trebiwa ovaj problem rije {i ti, jer bi se pra vo vrednovawe trebiwskih sta-

rina veoma brzo isplatilo. - U Hercegovini postoji pravo blago ste}aka, ali se niko jo{ nije sjetio da to jedin stve no bla go za {ti ti, pri~a Odavi}. Hendek ili kanal koji je opkoqavao trebiwski Stari grad je bio od nesumwivog for ti fi ka cij skog zna ~a ja za tada{we Trebiwe. Padom Herceg Novog pod Veneciju, stanovni{tvo se povla~ilo

i u Trebiwu je po~ela da raste utvrda, tvr|ava i hendek kao za{tita i od Crnogoraca i od Venecije. U Trebiwu je bila smje{te na admi nis tra ci ja, za nat ske radwe, sve {to je jedan grad u to doba trebalo da ima. Kao u svakom gradu i u Trebiwu postoje svojevrsne legende koje su vezane i za Stari grad i za hendek i za Trebi{wicu.

Beograd

“Dani orguqa“
BEOGRAD - Deseti me|unarodni festival “Dani orguqa“, na kojem }e nastupiti orguqa{i iz ^e{ke, Ve li ke Bri ta ni je, Austrije, Slovenije, Japana i Srbije, po~eo je u petak u katedrali Bla`ene djevice Marije u Beogradu, ja vi le su agen ci je. Na festivalu }e nastupiti i or guqa{i Kris to fer Sembriy iz Belike Britanije, Franc Danksagmiler iz Austrije, Dalibor Miklav ~i} iz Slo ve ni je i Kei Koito iz Japana.

Zemun Koncert u Bawaluci
BAWALU KA - Kon cert Iva na Bo siq~i }a pod nazivom “Qubav je samo re~“ koji je trebao biti odr`an sutra (nedjeqa) u dvo ra ni “Bo rik“ u Bawaluci otkazan je, a novi ter min jo{ ni je po znat. Organizator koncerta i vla snik Po zo ri {ta “Tra go vi“ Dra goqub ]o ri} ka`e da }e uskoro biti po znat no vi da tum za koncert u Bawaluci. Bo siq~i} }e na ovim nastupima izvoditi pjesme ra znih auto ra, po put Zdrav ka ^o li }a i \or |a Bala{evi}a, kao i ruske i ciganske kompozicije. On nas tu pa sa or kes trom “Bini~ki“, a do sada se pred sta vio pu bli ci u Beogradu i Novom Sadu. A. R.

Galerija SANU
BEO GRAD - Re tro spe kti vna izlo `ba skul ptu ra i crte `a akademika Nikole Koke Jankovi}a otvorena je ~etvrtak uve~e, u Ga le ri ji Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu, prenio je Tanjug. Akademik Qubomir Simovi} je otvaraju}i izlo`bu na kojoj je predstavqena ~etvrtina bogatog stvarala~kog opusa Janko vi }a re kao da li ko vni kriti~ari u tom stvaraocu vide realistu i tradicionalistu, auto ra vjer nog fi gu ra ti vnoj umjetnosti, neoptere}enog ambicijom da bude moderan. Publika ima priliku da vidi 120 skul ptu ra i 25 ta bli sa crte `i ma, po ~ev {i od prvih zabiqe`enih u rodnom Kragujev cu, pri je do las ka na beo gradsku Likovnu akademiju. Izlo `ba aka de mi ka Jan ko vi}a bi}e otvorena do 22. avgusta.

Retrospektivna izlo`ba Otkazan koncert Ivana Bosiq~i}a

Festival monodrame i pantomime
ZEMUN - Me|unarodni fes ti val mo no dra me i pan to mi me otvo ren je u ~etvrtak uve~e u Zemunu, 35. put, prenijele su agencije. Manifestaciju je, na sceni pozori{ta “Pinokio“ u Zemunu, otvorio dramaturg i kwi`evnik Radomir Putnik. Do 4. jula u konkurenciji za nagrade bi}e izvedeno 11 predstava.

22 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

ONI MORAJU UMRETI (Najozlogla{eniji seks)

(7)

Surovost prema `enama usred arene u Koloseumu
DANIJEL P. MANIKS

Obi~no bi umotavali `enu u krzno `ivotiwe ili su im ~ak izradili drvenu kravu ili lavicu u koju bi strpali `enu. U jednoj predstavi Neron naredi da se glumac, koji je igrao ulogu Pasife, stavi u unutra{wost drvene krave, a drugi ga je glumac, obu~en u bika, morao uzjahati Ako bi se `ena, po zapovjedi Karpofora, otimala, gepard bi zario svoje kanxe u wena ramena i, hvataju}i je ~equstima za vrat, tresao dok se ne bi predala. Sa bikom ili `irafom `ena obi~no nije pre`ivjela seansu

U Egiptu su Ptolemejevi treneri `ivotiwa uve`bavali jelene koji su vukli vladareva kola, dok su u Gr~koj te `ivotiwe vukle kola u kojima bi sedela neka od sve{tenica. @eqa svakog bestijarija bila je da ponovi takav podvig – svakoga osim Karpofora. On je bio svestan da mno{tvo nije marilo za ovakve maj sto ri je, bez ob zi ra ka ko te {ko bi le izvodqive. Mnogo bi im dra`e bilo da gledaju kako kola vuku zebre ili nojevi, premda je, ako uporedimo s jelenima, to bilo mnogo lak{e izvesti. Istini za voqu, wima uop{te nije bilo stalo da gledaju kako ovakve }udqive `ivotiwe vuku kola. Zahtevali su grubqu zabavu. Karpofor je odlu~io da im to i pru`i. Seksualni odnosi izme|u `ene i `ivotiwe ~esto su se odvijali “pod tribinama“. Takve su se egzibicije povremeno izvodile i u areni. Ali, problem je bio da se na|u `ivotiwe koje bi to ~inile na zapovest. Prona}i magarca ili ~ak i velikog psa, koji bi svojevoqno zajahao `enu pred podivqalom svetinom, bilo je gotovo nemogu}e. Razume se, i `ena je u tom morala sara|ivati. Me|utim, svesna saradwa `ene umawivala je zadovoqstvo publike.

@ena u krznu `ivotiwe
Bestijariji su se trudili da izve`baju `ivotiwe tako da siluje `ene. Obi~no bi umotavali `enu u krzno `ivotiwe ili su im ~ak izradili drvenu kravu ili lavicu u koju bi strpali `enu. U predstavi “Minotaur“, Neron je naredio da se glumac, koji je igrao ulogu Pasife, stavi u unutra{wost drvene krave, a drugi ga je glumac, obu~en u bika,

morao uzjahati. Poku{aji ovakve vrste s pravim `ivotiwama gotovo su uvek propadali. Karpofor je na osnovi vlastitog iskustva iz sveta “pod tribinama“ i prakti~nog poznavawa divqih `ivotiwa, jedini jasno shvatio su{tinu problema. @ivotiwe zapravo reaguju na podra`aj mirisa, a ne vida. Mladi je bestijarij pa`qivo motrio `enke `ivotiwa u oborima i kad bi im do{lo vreme parewa, sakupio bi wihovu krv na komade tkanina, koje bi pa`qivo obele`io i spremio. Zatim bi pribavio `enu “sveta pod tribinama“. Radio je sa izvanredno dresiranim mu`jacima, kojima nije smetala galama ni mete`. Umotao bi `enu u one ranije obele`ene tkanine i time podsticao `ivotiwu da se na wu popne. Kao i kod `ivotiwa – qudo`dera i kod ovih je mu`jaka uveo odre|eni re`im, nikada ne dopu{taju}i da ovi mu`jaci stupe u seksualni kontakt sa `enkom svoga roda. Kako su `ivotiwe postajale sigurnije u sebe, tako su postajale i agresivnije. Ako bi se `ena, po zapovedi Karpofora, otimala, gepard bi zario svoje kanye u wena ra me na i, hva ta ju }i je ~equs ti ma za vrat, tresao dok se ne bi predala. Karpoforu je trebalo vi{e `ena kako bi uspeo po{teno da izve`ba jednu `ivotiwu; sa bikom ili `irafom `ena obi~no nije pre`ivela seansu. Karpofor je za te seanse uspevao da pronalazi starije bludnice iz provin cije, koje ni su uspele da shva te {ta se od wih zapravo tra`i, sve dok nije bilo prekasno. Karpofor je svojom tehnikom izazvao pravu senzaciju. Niko nije mogao ni ka da ni sawati da bi la vo vi, leopardi, veprovi i zebre silovali `ene.

`i vopi san zapis jedno ga takvog prizora. @ena, koja je otrovala petoricu qudi kako bi prisvojila wihova dobra, bila je osu|ena da bude ba~ena divqim `ivotiwama u areni. Ali, najpre je, za dodatnu kaznu i sramotu, trebalo da je siluje magarac.

Zlikovci u qudskom liku

Igre i glad
Za vladavine imperatora Nerona raspadalo se Rimsko carstvo. Odr`avawe ogromne rimske vojne sile mnogo je ko{talo narod koji je ve} gladovao. Nema vi{e na~ina da se zaustave pobune. Tribun je povikao: Moramo da odvratimo misli naroda od porazne stvarnosti… Za~as sve je zaboravqeno. Veliki stadion koji je mogao da primi 385.000 posjetilaca bio je ve} prepun. Igre su po~ele... Gozba...

U sredini arene postavqen je krevet opto~en korwa~evinom, s le`ajem od paperja i svilenim kineskim izvezenim pokriva~em. @ena je le`ala na krevetu vezanih ra{irenih ruku i nogu. Magarac je izve`ban da kle ~i na kre ve tu ka ko bi pred sta va bi la uspe{no izvedena. Posle ovoga prvog ~ina, u arenu su pu{tene divqe zveri, koje su ubrzo dokraj~ile muke nesre}ne `ene. Svoje metode obu~avawa `ivotiwa Karpofor je pomno ~uvao kao tajnu, pretvaraju}i se da za svoje uspehe treba da zahvali posebnoj amajliji, koju je svaki put pre nastupa u areni ka~io `ivotiwi oko vrata. Premda su mu nudili fantasti~ne svote novaca za tu amajliju, odbijao je da je proda. Naposletku je amajliju poklonio svom gospodaru, u~itequ u {koli za bestijare, a ovaj mu je zauzvrat oprostio preostale godine robovawa. Naravno, amajlija nije nikada poslu`ila novome gospodaru. Bestijariji “stare {kole“ s prezirom su gledali na Karpofora. Zamerali su mu da je degradirao svoje zvawe, postavqaju}i u areni besramne predstave. Smetnuli su dodu{e s uma, da su i wih kritikovali zbog toga {to su obu~avali `ivotiwe-qudo{dere, koji su pro `di ra le be spo mo }ne qude. Obe su strane imale pravo. Igre su iz dana u dan postajale sve korumpiranije. Nekada pravi BESTIJARIJI prikazi, mada surove hrabrosti i ume{nos(majstori za `ivotiwe) se trudili da ti, s vremenom su postajali samo izgovor za okrutnosti i perverzne ume{nosti seksualizvje`baju zvijeri da siluju `ene ne egzibicije. Premda se Karpofor hvalisao kako ga Rimqani ma su se izu ze tno do pa da li pri zo ri iz mi to lo gi je, po {to je Zevs, ogovarawa starijih bestijarija nimalo ne kraq svih bogova, u obli~ju razli~itih uzbu |uju, wihov pre zir ipak mu je sme tao. `ivotiwa ~esto silovao mlade devojke. Zbog toga je nastavio da se bori u areni kao Takvi su prizori o`ivqeni na predsta- venator, ubiv{i jednom dvadeset zveri u jevama u areni, primerice: pod Karpofo- dnom danu, po svoj prilici golim rukama. Karpoforu nije bilo ravnog u ovom groro vim vo| stvom, uz ve li ke ova ci je znom i opasnom poslu, te je zbog toga i jedisvetine, bik je silovao mladu devojku koni bestijarij ~ije se ime sa~uvalo do danas. ja je predstavqala Evropu. Rimski pisac Apulej ostavio je vrlo (Nastavi}e se)

3. jul 1883. godine

3. jul 2008. godine

4. jul 1933. godine

Ro|en Franc Kafka
1883 - Ro|en je ~e{ki pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka. Do 1945. bio je nepoznat, jer za `ivota gotovo i nije objavqivao. Glavninu spisa, ukqu~uju}i pisma i “Dnevnike“, izdao je wegov prijateq Maks Brod, uprkos Kafkinim izri~itim instrukcijama da budu spaqeni. Wegovo djelo najve}im dijelom je prikaz apsolutne neza{ti}enosti pojedinca u savremenom dru{tvu. Djela: romani “Proces“, “Zamak“, “Amerika“, pripovijetke “Presuda“, “Preobra`aj“, “U ka`weni~koj koloniji“...

Oslobo|en Naser Ori}
2008 - @albeno vije}e Ha{kog tribunala oslobodilo je Nasera Ori}a, biv{eg komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici, optu`bi po kojima je 2006. godine prvostepenom presudom bio osu|en na dvije godine zatvora. Ori}u je su|eno po optu`nici koja ga je teretila za smrt zarobqenih Srba u srebreni~koj policijskoj stanici, okrutno postupawe prema pritvorenicima i bezobzirno uni{tavawe 12 srpskih sela od qeta 1992. do kraja 1993, kada je bio zapovjednik muslimanskih snaga u Srebrenici - ali je on oslobo|en.

Potpisana definicija o agresiji
1933 - Sovjetski Savez je sa ^ehoslova~kom, Rumunijom, Turskom i Kraqevinom Jugoslavijom potpisao “Konvenciju o definiciji agresije“, koja je trebalo da omogu}i efikasnije otkrivawe agresorskih postupaka radi preduzimawa mjera posredstvom Dru{tva naroda. Bio je to prvi diplomatski sporazum izme|u Kraqevine Jugoslavije i SSSR. Kraqevska jugoslovenska vlada dosqedno je sve do 1940. odbijala da prizna sovjetsku dr`avu, najvi{e zbog presudne pomo}i od strane ruske carske porodice Srbiji za vrijeme Prvog svjetskog rata.

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine @upanija Zapadnohercegova~ka Sredwa strukovna {kola s pravom javnosti “Centar za obrazovawe“ [iroki Brijeg

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 23

Temeqem ~lanka 53. stavak 6. Zakona o sredwem {kolstvu (“Narodne novine @ZH“, broj: 6/04, 8/04, 8/08 i 14/08), ~lanka 13. Pravilnika o sredwo{kolskom obrazovawu odraslih (“Narodne novine @ZH“, broj: 5/01), ~lanka 35. Statuta Sredwe strukovne {kole s pravom javnosti “Centar za obrazovawe“ [iroki Brijeg i Odluke [kolskog odbora, Sredwa strukovna {kola s pravom javnosti “Centar za obrazovawe“ [iroki Brijeg, o b j a v q u j e

OGLAS
za upis kandidata u programe sredwo{kolskog obrazovawa odraslih I. ^etverogodi{wi strukovni programi za stjecawe sredwe stru~ne spreme i programi prekvalifikacije za zanimawa: - Ekonomist - Komercijalist - Elektrotehni~ar - Grafi~ki tehni~ar - Tehni~ki urednik - Grafi~ki urednik - Upravni referent - Ekolo{ki tehni~ar - Klesarski tehni~ar - [umarski tehni~ar - Strojarski tehni~ar - Geodetski tehni~ar - Kozmeti~ki tehni~ar - Tehni~ar nutricionist - Tehni~ar PT prometa - Prehrambeni tehni~ar - Grafi~ki tehni~ar tiska - Tehni~ar za ra~unalstvo - Tehni~ar za elektroniku - Administrativni tajnik/ca - Grafi~ki tehni~ar dorade - Grafi~ki tehni~ar pripreme - Poqoprivredni tehni~ar-op}i - Tehni~ar cestovnog prometa - Hotelijersko-turisti~ki tehni~ar - Tehni~ar za telekomunikacije - Tehni~ar za elektroenergetiku - Tehni~ar za elektrostrojarstvo - Tehni~ar za procesnu tehniku - Grafi~ki urednik - WEB dizajner - Gra|evinski tehni~ar-niskogradwe - Gra|evinski tehni~ar-visokogradwe - Ra~unalni tehni~ar za strojarstvo - Gra|evinski tehni~ar za gra|evne materijale II. Trogodi{wi strukovni programi za stjecawe sredwe stru~ne spreme i programi prekvalifikacije za zanimawa: - Zidar - Tesar - Frizer - Mesar - Kuhar - Klesar - Stolar - Pekar - Bravar - Slasti~ar - Konobar - Prodava~ - Vatrogasac - Elektroni~ar - Podopolaga~ - Vodoinstalater - Automehani~ar - Kerami~ar-oblaga~ - Krovopokriva~ i izolater - Armira~ (savija~ `eqeza) - Instalater grijawa i klimatizacije - Voza~ motornog vozila (tzv. dr`avni ispit) III. Programi stru~nog osposobqavawa za zanimawa: - Lovo~uvar - Ophodar ceste - Prodava~ naftnih derivata - Organizator za{tite na radu - Organizator za{tite od po`ara - Monter-serviser plinskih bojlera - Prodava~ ukapqenog naftnog plina (UNP) - Monter-serviser plamenika centralnog grijawa - Monter-serviser rashladnih i klima ure|aja frigomehani~ar - Elektri~ar za izgradwu, odr`avawe i ispitivawe privremenih elektri~nih instalacija na radili{tu - Ispitiva~ za obavqawe pregleda i ispitivawe mjera za{tite na el. mre`ama i instalacijama - Rukovateqi strojevima komunalne mehanizacije - Rukovateqi strojevima gra|evinske mehanizacije IV. Osposobqavawa u podru~ju rada informatike V. Programi stru~nog usavr{avawa peti (V/1) stupaw za zanimawa: - Frizer-specijalist - Kuhar-specijalist - Mesar-specijalist - Bravar-specijalist - Konobar-specijalist - Prodava~-specijalist - Elektroni~ar-specijalist - Plinoinstalater-specijalist - Vodoinstalater-specijalist - Elektromonter-specijalist - Automehani~ar-specijalist - Elektroinstalater-specijalist - Instalater grijawa i klimatizacije-specijalist - Monter telekomunikacijske opreme-specijalist - Monter telekomunikacijskih mre`a-specijalist - Elektromehani~ar za strojeve i opremu-specijalist - Elektromehani~ar za aparate u doma}instvu-specijalist - Elektromonter elektri~nih mre`a i postrojewaspecijalist - Elektroenergeti~ar za elektroenergetske mre`especijalist - Elektroinstalater za elektroenergetske instalacije - spec. - Elektroenergeti~ar za elektroenergetska postrojewa - spec. - Rukovateq energetskim postrojewima, kotlovskim postrojewima i posudama pod tlakom - Voza~ motornog vozila u me|unarodnom cestovnom prometu robe i putnika U programe sredwo{kolskog obrazovawa odraslih mo`e se upisati osoba koja ima navr{enih 15 godina `ivota, psihofizi~ke uvjete za svladavawe obrazovnog programa, zavr{enu najmawe osnovnu {kolu za programe za stjecawe sredwe stru~ne spreme, te~ajeve stranih jezika i programe stru~nog osposobqavawa, odnosno prethodno zavr{enu neku sredwu stru~nu spremu za programe prekvalifikacije i programe stru~nog usavr{avawa. Prijave za upis dostaviti osobno ili poslati preporu~enom po{tom na adresu: Sredwa strukovna {kola s pravom javnosti “Centar za obrazovawe“ Trnska cesta 187, 88220 [iroki Brijeg s naznakom “PRIJAVA ZA UPIS”

www.centar-obrazovanja.com
www.centar-obrazovanja.com info@centar-obrazovanja.com Izvo|ewe programa obrazovawa odraslih obavqamo temeqem ovla{tewa nadle`nih tijela za obrazovawe u sjedi{tu i podru`nicama {kole: Sredwa strukovna {kola s pravom javnosti “Centar za obrazovawe“ Trnska cesta 187, 88220 [iroki Brijeg tel: 039 703 384; 039 703 752 Podru`nica @ep~e Bistrica bb, 72230 @ep~e tel: 032 880 339; fax: 032 887 070 Podru`nica Bugojno Vrbas naseqe bb, 70230 Bugojno tel: 030 260 385; fax: 030 260 386 Podru`nica Kiseqak @rtava Domovinskog rata 3, 72250 Kiseqak tel: 030 870 458; fax: 030 870 463 Podru`nica Novi Travnik Kraqa Tvrtka bb, 72290 Novi Travnik tel: 030 790 459; fax: 030 792 094 Ured za konzultacije Sarajevo Zmaja od Bosne 4, 71000 Sarajevo tel: 033 208 154; fax: 033 288 912 Ured za konzultacije Zenica Dr. A. Goldbergera 3, 72000 Zenica tel/fax: 032 404 422 Ured za konzultacije Jajce Kraqice Katarine bb, 70101 Jajce tel: 030 659 400; 030 656 127 Ured za konzultacije Mostar Kraqa Petra Kre{imira IV bb, 88000 Mostar tel: 036 311 033; fax: 036 311 009

TP “NAPREDAK“ A.D. BIJEQINA BROJ: 104/2010. DATUM: 30.6.2010. godine Na osnovu ~lana 37. Statuta dru{tva TP “Napredak“ a.d. Bijeqina, Skup{tina dru{tva na sjednici odr`anoj dana 26.6.2010. godine utvr|uje sqede}u

Na temequ ~l. 19. stavak 4 i 32a Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Ureda za razmatrawe `albi, raspisuje

JAVNI OGLAS
za popuwavawe radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Uredu za razmatrawe `albi Bosne i Hercegovine 1/01 Stru~ni savjetnik za financijsko – ra~unovodstvene poslove i tehni~ko informacionu podr{ku 1/02 Stru~ni savjetnik za pitawa javnih nabavki Obavje{tavaju se svi zainteresirani kandidati da je Javni oglas za prijem dr`avnog slu`benika u Ured za razmatrawe `albi Bosne i Hercegovine objavqen na internet stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine www.ads.gov.ba. gdje su precizirani uvjeti za prijavu na Javni oglas.

O postupku i na~inu isplate dividende ^lan 1. Ovom odlukom ure|uje se postupak i na~in isplate dividende za 2009. godinu akcionarima TP “Napredak“ a.d. Bijeqina. ^lan 2. Dividenda u iznosu od 439.483,00 KM isplati}e se akcionarima koji su na dan (datum) presjeka upisani kao vlasnici akcija kod Centralnog registra hartija od vrijednosti. Ako su akcije u Centralnom registru prenesene na drugo lice u periodu od datuma dono{ewa odluke do datuma presjeka, dividenda pripada novom vlasniku akcija, a ako su akcije u Centralnom registru prenesene na drugo lice poslije datuma presjeka, dividenda pripada ranijem vlasniku. Dividenda }e se ispla}ivati na ra~une platnog prometa pravnih lica i na teku}e ra~une fizi~kih lica. Svi akcionari su du`ni dru{tvu dostaviti ra~une na koje }e im se uplatiti dividenda. Akcionarima koji ne dostave broj ra~una u rokovima iz ~lana 3. ove Odluke, dividenda }e se isplatiti u roku od 8 dana po dostavqawu ra~una. ^lan 3. Kao dan presjeka odre|uje se 19.7.2010. godine, a isplata po~iwe od 25.7.2010. godine. ^lan 4. Ova odluka }e biti objavqena u “Glasu Srpske“ u roku od 8 dana od dana dono{ewa. ^lan 5. Za odluku su glasali akcionari, odnosno zastupnici akcionara koji su imali 2219702 glasa, odnosno 88,73% od ukupnog broja glasova. ^lan 6. Odluka stupa na snagu danom dono{ewa. Predsjednik Skup{tine Dipl. ing. poq. Mile Mirkovi}

ODLUKU

Izdajem kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

24 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Ulazi zgodan i bogat gospodin u luksuzni hotel sa prelijepom djevojkom pored sebe i krupnom patkom. Zasjednu oni za stolom, a konobar se u momentu stvori pred wima i pita: - Izvolite, {ta `elite da naru~ite? - Za po~etak, za nas dvoje {ampawac i kavijar, a za ovu

patku veliku porciju `ita. - U redu. Vidim bogati ste, i imate prelijepu djevojku pored sebe, ali {ta }e vam ova patka? - upita konobar. - Jednom prilikom sam ulovio zlatnu ribicu, i uspje{no mi je ispunila dvije `eqe, a tre}u sam lo{e formulisao...

Marijana opet "{ara"
Voditeqka Marijana Mi}i}, koja je ve} jednom raskinula vjeridbu zbog pjeva~a Sa{e Kova~evi}a, a poslije pomirewa sa vjerenikom Borisom Nikoli}em, opet se pojavila na promociji Sa{inog albuma “Ornament“. Kako su prenijeli pojedini beogradski mediji, Marijana je do{la na ovu promociju nena{minkana i u odje}i prigodnoj za xoging, ali to ne bi bilo ni{ta ~udno da upravo zbog Sa{e nije prije dvije godine raskinula vjeridbu sa ekonomistom Borisom, sa kojim se nedavno pomirila. Jeste da je u “Vilu Jelena“ sa drugaricom u{la na glavni ulaz, me|utim, sve vrijeme je poku{avala da ostane {to neprimjetnija. Mediji podsje}aju da su se Sa{a i Marijana upoznali u kafi}u u blizini Marijaninog stana ~iji je vlasnik bio Kova~evi}ev blizak prijateq. Ovaj lokal je, zbog intimne atmosfere, tada postao prava qubavna oaza za wih dvoje. Ipak, ta romansa nije dugo trajala. Sa{a se vi{e nije vra}ao biv{oj djevojci Ivoni, ali se Marijana vratila Borisu. Popularni pjeva~ je sada u vezi sa Jovanom Kokovi}, ali Marijanu izgleda ni{ta ne spre~ava da ponovo vidi Sa{u. Makar i na wegovoj promociji. Lijepo je kad vam se na stolu na|e fin komad mesa, ali bi u tom slu~aju trebalo da ga lijepo i pripremite. A junetina je meso koje se ~esto na|e u na{im kuhiwama. Spremite ga malo druga~ije nego obi~no, recimo na lova~ki na~in i potpuni u`itak u jelu ne}e izostati. Za pripremu ovakve junetine bi}e vam potrebno otprilike 50 minuta.

Junetina na lova~ki na~in

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

RJE[EWE: NASTUP, SNAJPS, EDA, REBRO, AJA, UR, DOTA, VIREN, MEKO, ALKIN, ST, SAWARKA, ^IKA, ZELENGORA, NAN, O, OBALNA VIDRA, MORALISTA, KIRINKA, ], TJENTI[TE, BOA, IV, RV, RB, NO] ROKA, DATIV, TRAP, ORATOR, O^I.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 25

U zvjezdanoj no}i plavu{a gleda u nebo i dr`i u ruci {tap uperen prema nebu. - [ta to radi{? upita je druga plavu{a.

- Htjela bih skinuti onu najve}u zvijezdu. - Kako si glupa! Mora{ uzeti du`i {tap.

Dva prijateqa razgovaraju o tradiciji i braku te jedan re~e: - Ja nisam imao sre}e sa svojom suprugom dok se nismo vjen~ali, a

da li si ti? Ovaj drugi malo razmisli pa re~e: - Nisam siguran, a kako re~e da se zove tvoja supruga?

Sastojci
(za 4 osobe) 500 gr junetine od buta ili vrata masti ka{i~ica mje{avine za~ina ( dodatak jelu) ka{i~ica bibera ka{i~ica senfa kisela krastavca (mawa) kisele pavlake ka{ika bra{na

Priprema
1. Junetinu izre`ite na {nicle i istucite ~eki}em za meso, pobiberite, a na jednu stranu utrqajte mje{avinu za~ina. 2. [nicle pr`ite na vru}oj masti, ali najprije onu stranu koja nije posuta za~inom. 3. Pr`ene {nicle poslo`ite u vatrostalnu posudu (zdjelu) i prema`ite ih senfom, poslo`ite krastavce izrezane na plo{ke i podlijte sa pola decilitra vode, pa onda zalijte sa pavlakom u kojoj ste prethodno umije{ali bra{no. 4. Pustite {nicle da jo{ kratko prokuvaju. 5. Servirajte uz priloge po `eqi, recimo uz pire krompir.

Cijene u KM
junetina mast za~in senf krastavci pavlaka bra{no junetina mast za~in senf krastavci pavlaka bra{no 6,5 0,4 0,3 0,3 0,6 0,8 0,2 6,5 0,4 0,3 0,3 0,6 0,8 0,2

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4) Precjewujete svoje mogu}nosti, {to se kasnije mo`e odraziti na va{ ionako osjetqiv nervni sistem. Slobodne trenutke iskoristite za bavqewe hobijima. [etawe pored vode }e “ohrabriti“ va{e o{troumne ideje, pa }ete biti na pragu stvarawa `ivotnog djela.

Vaga
(23.9 - 22.10) Pri~ekajte jo{ koji dan i situacija }e se iskristalisati. Nije vam lako, ali izlaz iz trenutnih problema sada se ve} nazire. Sa qetnim danima trebalo bi da vam bude boqe po svim pitawima. Sunce unosi optimizam u va{ `ivot. Uspjeh je na vidiku!

50 gr 1

1 1 4

Poslu`ivawe
Junetinu pripremqenu na lova~ki na~in servirajte uz priloge po `eqi, kao {to je npr. pire krompir.

Bik
(21.4 - 20.5) Sa strpqivo{}u, {tedwom i svim stvarima koje vam pomalo te{ko padaju - mora}ete ipak da se suo~ite. Neka vam za utjehu bude saznawe da je rje{ewe nadohvat ruke i da sada nikako ne smijete da odustanete. Ne o~ajavajte, ve} iskoristite sve tajne adute.

[korpija
(23.10 - 22.11) Kriza je za vama. Osje}ate se kao novi. Funkcioni{ete shodno situaciji i iz we izvla~ite maksimalnu korist. Aktivni ste vi{e nego ina~e, pa iskoristite nagli priliv energije za {to konstruktivnije stvari. Ipak, ne pretjerujte jer mo`ete da dobijete upalu mi{i}a.

2 dl 1

Savjet
Ukoliko `elite, u pavlaku mo`ete da stavite posni svje`i kravqi sir ( oko dvije ka{ike).

CIJENA RU^KA

9,1

Blizanci
(21.5 - 20.6) Na bra~nom planu ste osjetqiviji i zahtjevniji nego ina~e. Smatrate da partner puno tra`i, a malo uzvra}a. Po{to je problem subjektivan, poku{ajte da se na izvesno vrijeme distancirate. Kad se budete u`eqeli porodice, lak{e }ete podnijeti obaveze koje ona iziskuje.

Strijelac
(23.11 - 20.12) Sve se odvija po planu, ali nikako to da uvidite. I daqe ste sumwi~avi, mada bez razloga. Morate savladati razne strahove, posebno one koji su vezani za budu}nost. Od prevelike okupiranosti i strepwe nikako ne mo`ete da u`ivate u sada{wem trenutku.

Optimizam poma`e djetetu
Nau~i li dijete odmalena da ima optimisti~an stav prema `ivotu, to }e mu pomo}i da bude zadovoqnije sobom, okru`eno prijateqima, uspje{nije u {koli te psihi~ki i fizi~ki zdravije, navode stru~waci
Je dna od naj va `ni jih stvari koju roditeq mo`e da nau~i svoje dijete jeste vje {ti na po zi ti vnog ra zmi{qawa. Ona }e ga u `ivo tu uvi jek po di za ti u tre nu ci ma kad na i|e na pre pre ke i kad osje ti de pre si ju. Usvo ji li di je te op ti mis ti ~an stav pre ma `ivotu, bi}e uspje{nije u {koli, zadovoqnije sobom, psihi~ki stabilnije i fizi~ki zdravije. Po~ne li da u~i odmalena pozitivno da misli i ima optimisti~an stav prema `ivotu, to }e mu mno go po mo }i u raz dobqu puberteta kad sazrijevawe pos ta je te `e te ka sni je u `ivotu kad treba da se bori za vlastitu egzistenciju, ka`u stru~waci. Po zi ti vni sta vo vi: Psiholog Seligman, autor kwige “Optimisti~no dije te“ je u ni zu du go go di{wih is tra `i vawa optimizma utvrdio kako opti mis ti ima ju dvos tru ko vi{e pozitivnih misli od negativnih. Za razliku od wih kod pe si mis ta je taj omjer 1:1. Zato poku{ajte da wegu jete po zitivne mi sli ne samo kod sebe, ve} i kod ma log dje te ta. Po ku {aj te sva ko dne vno da pro ve de te dio vremena u razgovoru s dje te tom. To mo `e bi ti ba{ prije spavawa kad zajedno re zi mi ra te pro te kli dan. Neka vam dijete ispri~a {ta je lijepo taj dan radilo. Pitajte i {ta mu se ru `no do go di lo. Ne moj te da negirate djetetove negati vne osje }a je, i oni su stvarni. Na kraju ipak mo`ete da zakqu~ite kako je lijepih doga|aja mnogo vi{e, ka`e Seligman. Prepreke su privremene: Vrlo je va`no razvijati kod djeteta osje}aj da problemi i prepreke nisu trajni, ve} privremeni. Kad ne uspije u ne~emu, a vidite da bi `eqelo us pje ti, ali pred prvom preprekom po-

Rak
(21.6 - 20.7)
Okrenutost zdravqu i poslu i daqe je aktuelna. Nije ni ~udo kad su vas doskora pratile silne sputavaju}e okolnosti. Po{to su neprijatnosti za vama, sqede}ih dana }ete biti u fazi pravqewa planova za dugo toplo qeto. Lavor ili korito tako|e mogu biti u igri.

Jarac
(21.12 - 19.1) I daqe ste u fazi ma{tawa. Pi{ite pjesme, pa }ete nekako isplivati iz zamki koje nose budu}i doga|aji, ili idite u prirodu. U`ivajte, ako ne mo`ete u voqenom bi}u, u qepoti prirode i umjetni~kim djelima. Va`no je ne o~ajavati. Prijateqi su spas!

sus ta je, mo ti vi {i te ga wego vim re al nim mo gu }nos ti ma. Op ti mis ti ~an stav razvija se i utjehom koja nagla{ava privremenost prepreke.

VA@NO razvijati osje}aj da problemi nisu trajni
Na primjer, va{e mla|e di je te se quti jer ne zna pisati slova niti pravilno dr`ati olovku kao stari je di je te. Utje {i te ga tako {to }ete mu re}i da je ono jo{ maleno i da }e kad malo naraste, isto da nau~i da pi{e slova. Va`no je da dijete ne pomisli kako je za uvi jek osu |e no na ne znawe. Dijete treba da u~iti da }e sve pro}i i lo{e stvari se na{im zalagawem mogu promijeniti. Konstruktivna kritika: Pesimisti vole da kriti-

kuju i nerijetko vrlo dobro procjewuju trenutnu situaciju (bli`e su istini od optimista). Ali, svojim realnim procjenama mogu da ugase pozitivnu energiju i voqu koja bi mogla biti usmjerena na trud oko rje{avawa problema. Kad dijete napravi ne{to svojom gre{kom ili zlobom, ne biste trebali da se koncentri{ete na osu|ivawe djeteta kao osobe. Umjereno s optimizmom: Ko li ko god je boqe bi ti pretjeran optimista, u pore|ewu s pesimistom, nerealni optimizam nije uvijek dobar i koristan. Optimista je ~esto sklon mi{qu da je on u pravu, odbacuje krivicu sa sebe i tako se spa{ava. On ne razmi{qa {ta bi se sve lo{e moglo da dogodi, te time nema najboqi osje }aj kad je pre tje rao i kad treba da se povu~e.

Lav
(21.7 - 21.8)
Dan je kao stvoren za qubav. Svaki dan je dobar za te stvari, ali vi niste uvijek u elementu. Iskoristite povoqne planetarne aspekte i bavite se voqenom osobom. Stariji pripadnici znaka fokusira}e se na djecu i unu~ad. Sport je idealno rje{ewe za dobro raspolo`ewe.

Vodolija
(20.1 - 18.2) Lo{e se osje}ate jer ste pomalo neuroti~ni i skloni pretjerivawima. Morate uvijek imati na umu kolike su va{e mogu}nosti i u skladu sa wima se pona{ati. U protivnom, malaksalost i mrzovoqa mogu i te kako da vam pokvare raspolo`ewe.

Djevica
(22.8 - 22.9)
Pripremate se za du`i odmor, ali porodi~ne obaveze vam ne dozvoqavaju da slobodno vrijeme iskoristite na adekvatan na~in. Ne dozvolite da vas okolnosti izbace iz ravnote`e, ve} ih shvatite kao sastavni dio `ivota. Ne{to zarad mira i sre}e morate i da “odradite“.

Ribe
(19.2 - 20.3)
Samo}a je prava stvar. Izuzetno }e vam prijati jer }ete na miru mo}i da razmi{qate o nekim novim idejama i planovima. Ukoliko sebi ne budete mogli da priu{tite taj luksuz i budete okru`eni qudima - poku{a}ete da radite. Zbog ne~ega ste nezadovoqni.

26 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem novu ku}u, useqiva, Gavrila Principa, veliki dnevni boravak, ni{a, tri sobe, centralno, 600 m do pla`e, tel. 38765/572-929. Prodajem novu ku}u, useqiva, Gavrila Principa, veliki dnevni boravak, ni{a, kupatilo, tri sobe, centralno, balkon, tel. 387 65/572-929. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u br. 13 u Obili}evu, iznad "Alibabe", povoqno, tel. 065/314562. Prodajem ku}u u Kne`evu, tel. 065/641682. Prodajem ku}e u Bawaluci od 45.000 do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem u Dervi{ima ku}u, stara gradi{ka cesta sa placem 370 m2, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u u Kuqanima 11h10, sve uplaweno, struja, voda, asfalt, na 1.150 m2 placa, vlasnik 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu, Pofali}i na lijepom mjestu iznad “Fabrike duvana”, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Romanovcima i plac 2.000 m2, cijena povoqna, tel. 065/788215. Prodajem plac 355 m2, nalazi se u ^esmi - Ma|iru, kod stadiona “Sin|eli}“, tel. 065/395-901; 051/312360. Presa~e, prodajem u ul. Te{ana Podrugovi}a sa prate}im objektima ku}u, 10h9, na placu od 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem nedovr{enu ku}u u Rami}ima na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra, mo`e i zamjena za stan u Bawaluci, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem na glavnom putu u Trnu novu ku}u P+1+M (11h10) u prizemqu, poslovni prostor, na placu od 750 m2, cijena 200.000 evra, tel. 065/516-927. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5h9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371611. Prodajem ku}u na podru~ju Bawaluke, hitno, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317719. Prodajem vilu sa {est soba, dvije kuhiwe, dva kupatila, pet balkona i gara`u u Varawici kod Trogira, 80 m do mora, tel. 051/303-038; 051/307-514. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u u centru Kre{eva, cijena povoqna, tel. 065/795-091. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Lazarevu (Buyak) 150.000 KM do 850.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}e u Buyaku i Centru, 650.000 KM, tel. 065/549-687. Prodaje se ku}a sa oku}nicom, 800 m2, u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom kod “Glasa Srpske”, tel. 065/698012. Prodajem ku}u na [ibovima, nova gradwa, nedovr{ena, tel. 065/758-680. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor - pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza Incela, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stariju ku}u sa 1.800 m2 zemqi{ta u Drago~aju, cijena 30.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u visoku prizemnicu u dupleksu sa dva dvosobna stana, dva podruma, 340 m2 ba{te, voda, struja, telefon ili mijewam za stan ili ku}u, sve po dogovoru, tel. 065/458-621. Prodajem brvnaru 3,5h2,5 m bez zemqi{ta, tel. 066/248-231. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama, Bawaluka, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u u Kne`evu, sa urednom dokumentacijom. Odmah useqiva, cijena po dogovoru, tel. 061/468-511; 061/349-399. Prodajem ku}e u Bawaluci i okolini, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636545. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawaluci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem ku}u visoku prizemnicu, 12 h 11, sa poslovnim prostorom i oku}nicom, 600 m2, kod gorwe kapije "Kosmosa", ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u i zemqi{te, oko 3.000 m2, u ^elincu dowem preko puta mosta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u u Glamo~anima, 120 m2 korisnog prostora, useqiva, 3.000 m2 oku}nice sa vo}wakom, 1.300 m2 {ume, tel. 065/920-111; 051/385-172. Prodajem ku}u na sprat Bawaluka, Trive Amelice 17, Rosuqe na placu od 400 m2, tel. 051/318-239. Hitno prodajem mawu useqivu ku}u u ^elincu kod benzinske pumpe "Nafta trans" sa gara`om na placu 300m2, 1/1 cijena 36.000 KM, tel. 066/307-643, 051/214-368. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u 9,5 h 8, podrum, sprat, potkrovqe, 531 m2 oku}nice nedovr{ena, Srbac, tel. 051/280-037; 065/677138. Prodajem stariju ku}u sa 17 dunuma zemqe (~etiri {uma, ostalo obradivo) struja, gradska voda, cijena 40.000 KM u ^arda~anima, tel. 00381-11-2150443,065/657-630. Prodajem useqivu ku}u v.p. kod “Kosmosa”, uredni papiri, tel. 065/528-247. Prodajem imawe, starija ku}a i oku}nica u jednoj cjelini, povr{ine 16 dunuma u Kuqanima (pola povr{ine po regulacionom planu sa devet placeva), tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u i 40 dunuma obradive zemqe, struja, voda, asfalt, Glamo~ani, tel. 051/585-613. Prodajem ku}u 14h11 m na 550 m2 ku}i{ta u nasequ Nova varo{, mogu}nost sanacije ili gradwe novog poslovno-stambenog objekta, tel. 065/511-121. Prodajem ku}u na parceli na kojoj je predvi|ena izgradwa lamela u nizu, kod semafora, ul. Ranka [ipke, tel. 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. Gradi{ka - Drageqi prodajem imawe ku}a sa prate}im objektima oku}nicom 22 dunuma, tel. 065/569-294. Prodajem ku}u spratnicu 9h9,5m na 300 m2 zemqi{ta kod restorana "Studenac" cijena 200.000 KM, tel. 065/511121. Prodajem mawu ku}u i deset dunuma zemqe na magistralnom putu Bawaluka - Prijedor, preko puta “Petog neplana” ili mijewam za mawi stan u Bawaluci, tel. 066/626-734. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, osam km od Lakta{a kanalom i 1km u selo, tel. 065/306-116. Bawaluka - Veri}i, 26 km od Bawaluke, ku}a 9h8 + dvije gara`e na placu 1.000 m2, voda, struja, tel. 065/569294. Prodajem ku}u devastiranu, sa 1.160 m2 zemqi{ta u Trnu kod jezera, ulica Omladinska, cijena 110.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem novu ku}u P+1 demit fasada, 9x9, plac 1000m2, u Malom Bla{ku, ili mijewam za odgovaraju}i stan u Bawaluci, tel. 065/969-608. Prodajem ku}u sa dva lokala po 50 m2 na dobroj lokaciji, Bawaluka, u ul. Zelengorska br. 3, tel. 051/217-986. Prodajem ili mijewam ku}u sa dva stana (80 m2) u Vrbawi za stan sa centralnim grijawem u Bawaluci, tel. 051/423-138; 065/497-711; 065/649-225. Prodajem odmah useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom na placu od 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, Ko~i}evo Gradi{ka, tel. 065/417-581. Prodajem ku}u, nova gradwa, Desna Novoselija, 50 m od {kole nova gradwa, prizemnica s potkrovqem. Mo`e zamjena za mawi stan uz dogovor, tel. 065/033-631; 066/470-791. Prodajem ku}u 9h8 na sprat sa oku}nicom na 4.650 m2 zemqe u Osje~anima (kod {kole), op{tina Doboj, tel. 051/464-478; 065/582-340. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu 1.200 m2, ul.Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem povoqno useqivu ku}u 1/1 u Drakuli}u blizu {kole, tel. 066/953807.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
IZDAVAWE Izdajem dvori{nu ku}u i namje{tenu sobu, tel. 387 65/224-551 i 354-543. Izdajem vikend ku}u u Zeleniki pet minuta do mora-autom. Le`aj {est evra, sobe, kuhiwa i kupatilo, tel. 065/ 952 - 967; 065/396 -736. Izdajem veoma povoqno namje{tenu ku}u u Motikama, uz malu pomo} i doma}insko odr`avawe, tel. 065/644-500. Izdajem namje{ten sprat ku}e u Prwavoru, tel. 065/491-921.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

STANOVI
PRODAJA
Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat, Bawaluka, Reqe Krilatice (blizu {kole i supermarketa), dobar raspored, tel. 387 65/885111. Prodajem dvosoban stan 40 m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawaluka, Borik, ul. @ivojina Mi{i}a 49 A, tel. 387 65/518-567. Prodajem stan 58 m u Boriku, blizu fakulteta, renoviran, tel. 387 65/832572. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, Obili}evo, Krfska ulica, tel. 38765/208-318. Prodajem dvosoban stan (baraka) u Lazarevu 3, tel. 387 65/384-376. Prodajem garsoweru, 28 m2, drugi sprat, lift, novogradwa, useqiv, Bawaluka, Borik, ul. @ivojina Mi{i}a 49 A, tel. 38765/518-567. Prodajem dva stana u novogradwi od 61 m2 i 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450281. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636545. Prodajem dvosoban stan u Bawaluci, Milo{a Obili}a 52, 50 m2 95.000 KM, tel. 065/881-644. Prodajem trosoban stan, 73 m2, drugi sprat, {upa, naseqe Lorka, 21.000 KM/m2, tel. 065/510-146. Prodajem na Paprikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawaluci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem nov, useqiv stan 48 m2 + {upa tri m 2, tre}i sprat, ulica Sredwo{kolska bb kod "Tempa", cijena 2.000 KM/m2, tel. 066/661-107. Prodajem dvosoban stan, blizu centra, na mjese~ne rate po dogovoru, Bawaluka, tel. 065/609-893. Prodajem jednoiposoban stan, naseqe \ure \akovi}a, 52 m2, prvi sprat, tel. 065/698-012. Prodajem nov, useqiv ~etvorosoban stan, 100 m2, centar grada, drugi sprat, cijena 2.250 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem dvosoban stan u Mejdanu, ul. B. Jugovi}a, 60 m2, tre}i sprat, ima lift, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem jednosoban stan, 44 m2 i trosoban, 79 m2, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem stan u ul. Stepe Stepanovi}a, 54 m2, dvosoban, drugi sprat, cijena 1.700 KM/m2, tel. 065/698-012. Prodajem stan na Lau{u 57 m2 II sprat, novogradwa mo`e automobil u ra~un, tel. 065/523-162. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165-323. Prodajem dvosoban stan povr{ine 62 m2, tre}i sprat na Star~evici, ul. Sime Miqu{a, predivan pogled na grad, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem jednosoban stan 44 m 2, drugi sprat, ul. Garsije Lorke, centar dva (naseqe Petra Preradovi}a), tel. 065/524-505.

Prodajem poslovno-stambenu ku}u na parceli 600 m2 u Bawaluci kod “^ajaveca” ili mijewam za stan uz dogovor, tel. 065/413-509; 2922 G.
Prodajem ku}u 9h9 sa pomo}nim objektom, ku}e sa dvije eta`e, dva balkona, 1/1, Prija~ani, tel. 051/385370. ZAMJENA Mijewam ku}u 9h10, tri odvojene eta`e, pokrivena, uvedena struja, vl. 1/1 ul.Stevana Bulaji}a bb, za dvosoban ve}i stan, bli`e centru grada, zvati poslijepodne, tel. 051/216-931; 066/449749. Mijewam komfornu ku}u u Kru{evcu za stan ili ku}u u Bawaluci uz dogovor, tel. 065/663-203. Mijewam ku}u u “A” zoni Bawaluke, za periferiju do deset km, tel. 066/328896.

Prodajem nov trosoban stan, useqiv, ul. Stepe Stepanovi}a (kod fakulteta), cijena 2.000 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem nov dvosoban stan, 55 m2, useqiv ul. Stepe Stepanovi}a (kod fakulteta), cijena 2.150 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem trosoban stan, 73 m2, ul. Rajka Bosni}a, useqiv, cijena 1.500 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem stan u Boriku, prvi sprat, 56 m2, uredni papiri, tel. 065/011-065. Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru, bulevar Cara Du{ana br. 2, 400 KM plus re`ije, ne studentima, tel. 066/251-153. Prodajem stan, 61 m2, u centru, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, tel. 065/986-453. Prodajem stan 51 m2 u centru, Jevrejska ulica, tel. 066/812-816. Prodajem stan u strogom centru grada, 81m2, tre}i sprat, ul. Kraqa Alfonsa, tel. 066/235-816. Prodajem mawi stan, 36 m2, podno`je Star~evice, drugi sprat, tel. 065/355359, 065/939-969. Prodajem stan dvoiposoban 58 m2, ~etvrti sprat kod CSB Bawaluka, tel. 065/516-927. Prodajem dvosoban stan 49 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, naseqe Petri}evac, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem kod Muzi~ke {kole dvosoban stan 61 m2, tre}i sprat, renovirana kuhiwa i kupatilo, tel. 065/371-611. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan 58 m 2, ~etvrti sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, blizu {kole, fakulteta, ul. St. Stepanovi}a, cijena 2.000 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem stan 44 m2, peti sprat, cijena 55.000 KM na Lau{u, tel. 065/698012. Prodajem trosoban stan 89 m 2, ~etvrti sprat, saniran, odmah useqiv, vojno naseqe Pentagon, tel. 063/904603. Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp. saniran, useqiv kod restorana "Ogwi{te" u nasequ Star~evica cijena 1.850 KM/m2, tel. 063/904-603. Prodajem dvosoban komforan stan 57 m2, @ivojina Mi{i}a 43, ili mijewam za mawi uz dogovor do 30 m 2, Borik, tel. 065/419-294. Prodajem u Bawaluci jednosoban stan 42 m2, visoko prizemqe, ul. Romanijska, tel. 065/785-526. Prodajem stan 69 m2 u centru, prvi sprat, Nikole Pa{i}a, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem stan 71 m2 namje{ten i stan 46 m2, Obili}evo, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u Dervi{ima Bawaluka, stara gradi{ka cesta na placu 270 m2, tel. 065/404-644. Prodajem stanove u 86 i 91 m2 , tre}i sprat na Star~evici i stan 94 m2, ~etvrti sprat u Pentagonu, tel. 065/ 549-687. Prodajem stan 46 m2, drugi sprat, Obili}evo - Mejdan, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem baraku totalno sre|ena u Buyaku sa centralnim grijawem + gara`a i dodatni objekat, tel. 065/355359, 065/939-969. Prodajem stan, 43 m2, namje{ten, nova gradwa, u centru grada, 115.000 KM, tel. 065/465-962. Prodajem dvoiposoban stan 64 m2, prvi sprat, u centru grada, ul. Jevrejska, cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/511121. Prodajem dvosoban stan u Boriku, totalno sre|en, ul. Majke Kne`opoqke, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem stan u Novoj varo{i, 35 m2, ul. Romanijska, prvi sprat, tel. 066/235816. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262-917.

OGLASI
Prodajem dvoiposoban stan u nasequ Sunca i u podno`ju Star~evice, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem jednosoban stan, tre}i sprat, ulica Save Quboje, Star~evica, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem jednosoban nov stan 43 m2 u Kozarskoj kod “Glasa Srpske”, prvi sprat, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat u kuli kod {kole u Novoj varo{i, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawaluka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, drugi sprat, 61 m2, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan 66 m2 , Ravnogorska 10, u Novoj varo{i - Bawaluka, tel. 065/624-186. Prodajem hitno stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545. Prodajem jednosoban stan u dowem dijelu Star~evice, 36 m2, drugi sprat, tel. 065/698-012. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636545. Prodajem u Jevrejskoj jednosobne, dvosobne i garsowere u izgradwi, useqewe oktobar 2010, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem mawi jednosoban stan, drugi sprat, strogi centar, kod “Adrije”, 37 2 m , tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem ili mijewam za mawi troiposoban useqiv stan, 94 m2, Obili}evo, gradwa 1986, {esti sprat, 1.000 evra/m2, tel. 051/460-840. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem u Bawaluci u ulici Romanijska, jednosoban stan, 42 m2, VP, tel. 065/239-082. Prodajem stan, 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, u centru, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986-453. Prodajem stanove na Slovena~kom primorju. www.coagens.si, tel. +386-31-440785. Prodajem u Dervi{ima dvosoban stan 67m2, prvi sprat - novogradwa, 1/1, cijena 53.000 KM, tel. 065/239-082. Prodajem stan 66 m2, Nova varo{, tel. 065/624-186. Prodajem stan 44 m2 ul. Kolubarska 4, Hiseta preko puta restorana "Orhideja", tel. 066/742-581. Prodajem stan, 69 m2, prvi sprat, u centru grada, 2.000 KM/m2, ul. Vase Pelagi}a, tel. 065/705-460. Prodajem stan 69 m2 u \. Kecmanovi}a 7, tel. 065/621-017, 051/303-378. Prodajem trosoban stan, totalno sre|en, podno`je Star~evice, 86 m2, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem ~etvorosoban stan, 116 m2, drugi sprat, lift, novogradwa ekstra ure|en odmah useqiv, naseqe Rebrovac, tel. 065/511-121. Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv ul. Starine Novaka, cijena 2.100 KM po m2, tel. 063/904-603. Prodajem jednosoban stan, u Boriku, Reqe Krilatice 15, useqiv od 1. avgusta, tel. 061/760-439. Prodajem mawi dvosoban novi stan, na Lau{u, drugi sprat, 45 m2, povoqno, tel. 065/355-359, 065/939-969. Prodajem dvosoban stan sa trpezarijom i ni{om 50 m2+3 na drugom spratu, terase+{upa, 15 minuta busom od centra u Beogradskom nasequ, renoviran, cijena 53.000 evra, Beograd, tel. 062/504127; 00381643016897. Prodajem trosoban stan na Star~evici, ulica Ogwena Price, tre}i sprat, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dvosoban stan u strogom centru, preko puta Gimnazije, tel. 065/355359, 065/939-969. Prodajem ~etvorosoban stan, 71 m2, tre}i sprat, ekstra ure|en, namje{ten, odmah useqiv, cijena 135.000 KM, tel. 065/511-121. Prodajem dvosoban stan u Mejdanu, ul. Carice Milice, tre}i sprat, tel. 065/355-359, 065/939-969. Hitno prodajem namje{ten dvoiposoban stan, 78 m2, nova gradwa, peti sprat, Lazarevo, cijena 1.600 KM/m2, tel. 065/097-158. Prodajem dvije barake 52 m2 i 58 m2 u Buyaku, tel. 065/549-687. Prodajem jednosoban stan u Boriku, 38 m2, cijena 73.000 KM, tel. 065/864301. Prodajem stan 62 m2 na Star~evici, prvi sprat, mir i zelenilo, tel. 065/416-580. Bawaluka ul. Rajka Bosni}a - Starevica, prodajem novu garsoweru, 36 m2, tel. 065/569-294. Prodajem jednosoban stan povr{ine 45 m2, prizemqe kod mesnice “Sakib”, cijena 1.850 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem trosoban stan, 80 m 2, Novice Cerovi}a 13, Borik, cijena po dogovoru, tel. 051/308-686. Prodajem ku}u na Du{anovcu Beograd sa dva lokala na {est ari placa, tel. 011/247-3711. Prodajem jednosoban stan, novogradwa 47,56 m2, drugi sprat, sa novim namje{tajem, u Trebiwu, klima. Stan nije kori{}en, tel. +387 66-636-737. Prodajem na Lau{u stan 50 m2 1500 KM/m2 prvi sprat kod Ko`are, tel. 065/820-586,065/402-222. Prodajem stan u Slatini, 42 m2, cijena po dogovoru, tel. 051/532-452; 065/197-063. Prodajem jednosoban stan 40 m, u strogom centru grada, ul. Gajeva 14, vlasni{tvo 1/1, tel. 051/217-554. Prodajem stan, ku}u, Star~evica 125 m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda gradwa (marlesova), 1.450 KM/m2, tel. 065/825-393. Prodajem stan u Bawaluci, naseqe Lazarevo, kod O[ “Borisav Stankovi}“, nova gradwa, drugi sprat, povr{ine 45 m2, cijena 1.750 KM sa ukqu~enim PDV-om, tel. 387 65/896422. Prodajem trosoban stan (93 m2), prvi sprat + podrum, gara`a u centru Bawaluke, cijena po dogovoru, tel. 051/219-798; 065/979-805. Prodajem stan u centru grada kod hotela “Bosna”, 43 m2, drugi sprat, cijena 3.000 KM/m2, tel. 066/264-693. Prodajem stan visoko prizemqe, 59 m2, ul. Ogwena Price, Star~evica, cijena 47.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem baraku u odli~nom stawu, renovirana demit fasada, novi krov, gara`a, klima, ugodno dvori{te, povoqno, blizu Intereksa, tel. 065/541-491; 063/998-576. Prodajem mawi dvosoban stan 41 m2, drugi sprat, u Obili}evu, Cara Lazara (preko puta Gale), cijena 80.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem jednosoban stan 38 m2, na Star~evici , Rajka Bosni}a 4a, tel. 051/212-482, 211-622. Prodajem nov trosoban stan, 79 m2, useqiv, tre}i sprat, ul. Romanijska, cijena 1.850 KM/m2, tel. 065/524-505. Hitno prodajem odmah useqiv trosoban stan u centru Bawaluke, drugi sprat, 81 m2, cijena 1.900 KM/m2 sa PDV-om, obezbije|en parking, tel. 065/687-643. KUPOVINA Kupujem mawi stan u Bawaluci, bli`e centru, tel. 063/956-300. ZAMJENA Mijewam stan u Sarajevu, 64 m2, za stan u Bawaluci, jednosoban po dogovoru, stan se nalazi na Dobrwi 1, tel. 065/355-540. Mijewam jednosoban stan 41 m2, u centru Bawaluke za dvosoban uz doplatu, tel. 065/969-287. Mijewam dvosoban stan 47 m 2 u Br~kom za Bawaluku, tel. 065/889-959. Mijewam useqivu ku}u kod “Kosmosa” za stan u Bawaluci, tel. 065/528247. IZDAVAWE Izdajem trosoban stan u ul. Maksima Gorkog 27, tel. 051/214-169. Izdajem prazan stan, dvori{na, tel. 352-707. Izdajem namje{ten dvosoban stan na du`i period, ul. Aleja Sv. Save br. 8, tel. 387 65/518-567. Iznajmqujem potpuno namje{ten stan 40 m2, lamele M. Jugovi}a, Bawaluka, tel. 387 65/079-083. Izdajem dvoiposoban stan na du`i period, prazan, novogradwa, drugi sprat, Borik, ul. @ivojina Mi{i}a 49 A, tel. 38765/518-567. Izdajem nov jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem na Paprikovcu (kablovska, satelitska, kompjuter), ul. Vojvode Sin|eli}a (300 m od Klini~kog centra), tel. 065/611-441. Izdajem ve}i jednosoban stan sa grijawem u ku}i, odvojen ulaz, samo za bra~ne parove, tel. 051/316-696. Izdajem prazan stan 80 m2, visoko potkrovqe, poseban ulaz, ul. Podgrme~ka br. 40, Lau{, tel. 051/280-028; 051/280-632. Izdajem namje{ten dvosoban stan, tre}i sprat, na du`i period, naseqe Obili}evo, ul. Milo{a Obili}a. Stan useqiv 1.7.2010, tel. 065/491-112. Stan u Boriku, prvi sprat, za dvije u~enice, bez prisustva vlasnika, tel. 065/337-843. Izdajem dvosoban komforan namje{ten stan u strogom centru Bawaluke, kod "Master" restorana, poslovnim qudima i strancima, tel. 065/618-241. Izdajem prazan jednosoban stan, poseban ulaz, ul. Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem dvosoban stan na du`i period namje{ten ili polunamje{ten ul. Radoje Domanovi}a, drugi sprat, sa grijawem, tel. 065/786-265. Izdajem u centru trosoban namje{ten stan, tel. 065/733-555. Izdajem potpuno namje{ten stan 60 m2, vi{e~lanoj porodici, centar Borika, cijena vrlo povoqna, tel. 051/319-370. Izdajem prazan jednosoban stan, centar, parking, tel. 051/218-435; 065/220925. Izdajem dvosoban stan (ku}a) za dvije studentkiwe, ul. Rade Vrawe{evi} br. 167, tel. 051/318-081. Izdajem stan u Prijedoru, 45 m2, nov, namje{ten, 1,5 km od centra, pogodan za studente, tel. 065/567-653. Izdajem dvosoban komforan stan, privatna ku}a, Starog Vujadina 51, Star~evica, tel. 051/460-534. Izdajem stan (ku}a) u blizini “Zmaj Jovine” {kole, tel. 051/463-084. Izdajem komforno namje{ten dvosoban stan u Bawaluci, tel. 066/808770. Izdajem jednosoban stan u ul. Marka Kraqevi}a 12 (Mejdan), tel. 065/364919; 051/427-496. Izdajem namje{ten jednosoban stan na du`i period, mladom bra~nom paru, tel. 065/179-764. Izdajem dvoiposoban stan, namje{ten, ulica Kraqa Petra Drugog 55, Rosuqe, crvene zgrade, tel. 065/614-359. Izdajem nenamje{ten dvosoban stan na spratu ku}e, ul. Kara|or|eva 274, tel. 065/692-936. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan, ul. Kara|or|eva 510, cijena 150 KM, tel. 051/282-208. Izdajem dva stana 80 i 100 m2 u centru Bawaluke, tel. 065/549-687. Izdajem poslovnim qudima trosoban namje{ten stan, dva kupatila, novogradwa, centralno grijawe, klima, kablovska, tel. 051/306-737; 065/623-914. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, cijena 150 KM, Kara|or|eva 445 Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem dvosoban namje{ten stan, drugi sprat, zgrada, novogradwa, u ul. M. Gorkog u Bawaluci, klima, centralno grijawe, sigurnosna vrata, video-interfon, tel. 065/523-093. Izdajem namje{tenu garsoweru u Bawaluci (naseqe Mjesec) slobodno od 10.7.2001, tel. 0675/523-768. Izdajem namje{ten jednosoban stan dvjema zaposlenim djevojkama ili mladom bra~nom paru, poseban ulaz, {iri centar grada, tel. 066/883-230. Izdajem djevojkama jednosoban stan sa grijawem, poseban ulaz, blizu centra, tel. 051/351-680; 065/450-544. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2 Bra}e Jugovi}a 70 Obili}evo, od deset do 16 ~asova, tel. 062/181-603. Izdajem dvosoban namje{ten stan za zaposlene `ene, Rosuqe, tel. 312-181; 066/628-337. Izdajem namje{ten dnevni boravak, kuhiwu i kupatilo zaposlenim dvjema ili jednoj osobi, tel. 051/436-619. Izdajem dvosoban stan, namje{ten, ul. Poqski partizanski bataqon 10, Lazarevo, tel. 352-371. Izdajem nov dvosoban namje{ten stan, drugi sprat, ugra|en kalorimetar, ul. Tre}i prigradski put, tel. 065/671-664. Izdajem trosoban nenamje{ten stan 90 m2, poseban ulaz, centralno grijawe, Zelengorska ulica, tel. 051/218-175. Izdajem nenamje{ten jednosoban stan, 42 m2, stambena zgrada, ul. Ravnogorska br 12, Nova varo{ kod dje~ijeg vrti}a, tel. 065/566-030. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno i sve odvojeno, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem stan u ku}i u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem namje{ten stan, tel. 051/305892. Izdajem namje{ten apartman, za jednu osobu, Lau{, kod crkve, cijena 150 KM, tel. 065/639-433. Izdajem ~etvorosoban stan, komplet namje{ten u ul. Starine Novaka u nasequ Obili}evo, tel. 065/511-121. Izdajem u centru grada dvosoban stan, renoviran u potpunosti, drugi sprat, tel. 066/264-693. Izdajem garsoweru na du`i period, novogradwa, blizu fakulteta, tel. 051/436-125. Izdajem namje{tenu garsoweru sa posebnim ulazom, tel. 051/216-786. Izdajem jednosoban prazan stan, nova gradwa, grijawe, poseban ulaz, kod “Kosmosa”, tel. 051/215-639. Izdajem namje{ten jednosoban stan, poseban ulaz, povoqno, tel. 051/305-892. Izdajem namje{tenu garsoweru u novoj zgradi, na du`i period, Bulevar S. Stepanovi}a, tel. 066/754280. Izdajem ve}i dvosoban stan, naseqe Rosuqe, tel. 065/614-359. Izdajem namje{ten dvosoban stan u Obili}evu, tel. 065/565-229. Izdajem dvosoban stan, Podgori~ka 46, tel. 051/386-976. Izdaje se dvosoban stan, prvi sprat u ku}i sa gara`om, zvati od 13 do 17 ~asova, tel. 051/478-353. Izdajem jednosoban prazan stan, prizemqe ku}e, tel. 051/281-948. Izdajem stan u nasequ `ute zgrade, 50 m2, nov namje{ten, drugi sprat, lift, cijena 400 KM, tel. 065/657-787. Izdajem stan u Trnu kod {kole, mogu dva mu{karca, djevojke, porodica, tel. 051/585-578; 066/157-733. Izdajem na du`i period namje{tenu garsoweru u novogradwi, tel. 051/436125. POTRA@WA Tra`im dvije cimerke u dvosobnom stanu kod fakulteta (jedna u stanu), tel. 066/369-864.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 27
1/3, cijena po dogovoru, tel. 065/519670.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem poslovni prostor, 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu, hitno i povoqno, tel. 065/636545. Izdajem poslovni prostor 80 m2 sa vi{e parking mjesta u blizini sajma Metala, tel. 065/523-162. Izdajem ili prodajem poslovni prostor 18 m2 u Tr`nom centru "TOM", Isto~no Sarajevo, tel. 065/952 - 967; 065/396 - 736. Izdajem poslovni prostor u centru grada, namijewen za zubnu ordinaciju ili ambulantu, tel. 063/118.488, 051/211-684. Iznajmqujem 170 m2 sre|enog kancelarijskog prostora (klima, grijawe, ~etiri parking mjesta, ogra|eno dvori{te) kod glavnog MUP-a, cijena 1.600 KM + re`ije, tel. 065/371-611. Izdajem - prodajem poslovni prostor u Novoj varo{i, 27 m2, sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/525-010. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinacije i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem poslovni prostor 84 m2 u centru, Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 7, sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/582-251. Izdajem vi{enamjenski lokal 35 m2 u centru Bawaluke, kod “Lovca”, tel. 065/624-169. Izdajem povoqno poslovni prostor 30 m2 vi{e namjena Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Izdajem poslovni prostor 50 m2, ulica 1.300 kaplara br. 6, tel. 051/462535. Izdajem poslovni prostor na Star~evici, 21 m2 u blizini zanatskog centra, u zgradi, cijena 250 KM, tel. 065/769-917. Iznajmqujem kancelarijski prostor, povr{ina 33 m2, u sklopu prodajnog centra “Centrum” Lakta{i, namje{teno, sa grijawem i hla|ewem, tel. 065/896-422. Izdajem poslovni prostor na glavnoj ulici, Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 33 (Hani{te), tel. 066/253-490. Izdajem nov vi{enamjenski poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom i centralnim grijawem, na du`i period, povoqno, Majevi~ka ulica br. 20 E, Bawaluka - Petri}evac, tel. 065/784849. Izdajem poslovni prostor 22 m2, cijena 150 KM, Kara|or|eva 445, Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem lokal preko puta dvorane Borik, Aleja Svetog Save, tel. 065/567011. Izdajem poslovni prostor od 40 m2 sa dokumentacijom, prazan, ulica Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem lokal 50 m2 na dobroj lokaciji Bawaluka, ul. Zelengorska br. 3, tel. 051/217-986. Izdajem poslovni prostor 250 m2 +kancelarija 30 m2 u blizini "Tempo" marketa (Lazarevo) sa vi{e parking mjesta, povoqno, tel. 065/365-144. Izdajem poslovni prostor 30 m2, ulica Bra}e Ma`ar i majke Marije, tel. 065/588-889. Izdajem vrlo povoqno kancelarijski prostor 37 i 42 m2 u u`em centru grada, tel. 051/226-800; 065/514-170. Izdajem lokal, `uta zgrada, kod Mqekare, tel. 065/538-602.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem nov poslovni prostor 80 m2 u centru i prostor od 68 m2 u Mejdanu (povoqno), tel. 065/549-687. Kotor Varo{, poslovni objekat 3.276 m2, sa zemqi{tem 10.000 m2, tel. 065/896-422. Prodajem-izdajem poslovni stambeni objekat 700 m2 u Bawaluci - Dervi{i na staroj gradi{koj cesti P+P+S, tel. 065/514-851. Prodajem - izdajem poslovni prostor 300 m2 P+S+P na placu 130 m2 u Bawaluci - Dervi{i, tel. 065/404-644. Prodajem poslovne prostore 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovno-stambeni objekat sa oko 700 m2 korisnog prostora u strogom centru grada, novogradwa, odmah useqivo, tel. 065/511-121. Prodajem poslovne prostore 68 m2, 72 m2 i 82 m2, povoqno, tel. 065/549-687. KUPOVINA Kupujem mawi poslovni prostor u Bawaluci, tel. 063/956-300. Kupujem poslovni prostor 30 m2, tel. 065/522-516. IZDAVAWE Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora, Bawaluka, centar, {est parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom, 20 m2, Maksima Gorkog 23, naseqe Sunca, tel. 387 65/517-664 i 051/217-659. Izdajem poslovni prostor 15 h 15 m2, centar - “Olimpus”, namjena trgovina, tel. 38765/208-318. Izdajem poslovni prostor od 50 m2 kod kafe-bara “Cirih”, @. Mi{i}a

28 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE
Izdajem poslovni prostor u Novoj varo{i, 140 m2, pogodan za razne djelatnosti, tel. 065/527-849. Izdajem poslovni prostor 100 m2 + 100 m2 (mo`e i odvojeno), vi{enamjenski, ul. Bra}e Podgornika 47, tel. 065/217-909. Izdajem poslovni prostor 40 m2 i kancelarije 42 m2 Nova varo{, povoqno, tel. 066/819-345; 066/847-036. Izdajem namje{tenu mesnicu u Novoj varo{i, povoqno, tel. 066/935-000, 051/303-212. Izdajem poslovni prostor namjena: apoteka, predstavni{tvo, kancelarije ili ambulante, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 213-177; 065/526-532. Izdajem poslovni prostor 38 m2 sa toaletom - grijawe, klima, prvi sprat, Jevrejska, kod “Boske”, tel. 066/897-405; 051/427-123. Izdajem poslovni prostor u krugu “^ajaveca”, Jovana Du~i}a 23 a, tel. 051/217-259. Izdajem kancelarijski prostor prizemqe, 64 m2, u`i centar - odli~na lokacija, povoqno, grijawe, telefon, parking, tel. 065/805-371. Prodajem zemqi{te u Kolima, deset km od Bawaluke, 20 m od glavnog puta, telefon, voda, struja, pogodno za ku}u, vikendicu, vo}wak, tel. 065/202-157; 065/473-476. Prodajem plac u Drakuli}u od spomenika 1000 m, sa gra|evinskom dozvolom i projektom, cijena 16.500 KM, tel. 065/588-889. Prodajem plac 450 m2 sa mawom neupotrebqivom ku}om u Desnoj Novoseliji, ul. Mileti}a 2, tel. 065/923-213. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor - Bawaluka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac u Bawaluci, tel. 065/671-420. Prodajem tri dunuma zemqe na Kr~maricama kod Bigovog oda{iqa~a, tel. 065/564-720. Prodajem dva placa u [argovcu, jedan 560 m2, drugi 940 m2, dozvoqena gradwa, 1/1, tel. 066/252-990; 051/388-094. Prodajem zemqu i {umu u Han Kolima pored glavnog puta, voda, struja, tel. 065/613-113. Prodajem plac u Lakta{ima 600 m2, 6.000 KM na brdu, okru`en {umom, tel. 065/719-875. Prodajem {est dunuma zemqe u Glamo~anima 150 m od autoputa prema “Popovi}“ otpadu, dozvoqena gradwa, tel. 065/692-136. Prodajem plac 1.700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od “Vodovoda”, tel. 065/605-445; 051/413257. Prodajem plac 3.648 m2 i 900 m2 u Kuqanima (raskrsnica za Rami}e), tel. 051/464'360, 066/408-499. Prodajem plac u Karanovcu, pored potoka, 1.400 m2, ravan teren (voda, struja, asfalt) mo`e automobil i doplata, tel. 065/365-144. Prodajem u Rebrovcu plac, 750 m2, tel. 065/733-555. Prodajem vi{e placeva na ^okorskim poqima, Sara~ica, tel. 065/200279. Prodajem plac u Drago~aju, stara prijedorska cesta, 500 m2 uz asfalt, struja, voda i telefon, tel. 065/612-983. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem plac 1.700 m 2, naseqe Pavlovac, za gradwu ku}e, vikendice, voda, struja, povoqno, tel. 051/282-106; 065/635-449. Prodajem placeve za hale i stambenoposlovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem ekstra plac u Slatini 3.000 m2, blizina centra 30.000 KM, tel. 065/823-088. Prodajem gra|evinski plac sa UT uslovima za stambeno-poslovnu zgradu kod novog Incelovog mosta, tel. 065/528-555. Prodajem placeve 867 m2, 930 m2 u Debeqacima, papiri ~isti, cijena 10 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac u Karanovcu, 623 m2 uz Vrbas, tel. 065/978-775. Prodajem plac na moru 227 m2 Milna, Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem placeve uz autoput kod Prijedorske petqe za hale i stambene objekte, tel. 065/549-687. 500 m od bazena Lakta{i, tel. 051/308686. Prodajem plac, {umu i vo}e u Motikama, tel. 272-457. Prodajem plac u Rije~anima (Lakta{i), voda, struja, ogra|eno, gra|evinska dozvola, prizemqe, tel. 066/266-629. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Veoma povoqno prodajem mawe placeve u Jablanu, hitno, mo`e dogovor, tel. 065/613-849. Prodajem sedam dunuma zemqe, lijepu vikendicu, asfalt, struja, voda, vo}e sve ogra|eno, cijena 4 KM/m2, tel. 051/413-199; 066/870-370. Prodajem u Kuqanima plac povr{ine 3.648 m2 (raskrsnica za Rami}e), tel. 051/454-360; 066/408-499. Prodajem plac u [u{warima i 1.605 m2 i sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, voda, struja, telefon i asfalt, tel. 051/539-006, 065/650-289. Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76, Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876, 066/449-920. Prodajem zemqi{te u Stanarima, blizu lokacije termoelektrane, 7.300 2 m i 18.700 m2, pored asfaltnog puta, tel. 065/175-305. Prodajem placeve na glavnom putu iza kasarne Zalu`ani-Barlovci, 2000 2 m , tel. 065/882-511. Prodajem plac od 700 m2, naseqe Tuwice u Bawaluci, 40 m od Prijedorske ceste sa projektom i prikqu~cima, tel. 065/288-628. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/251-263. Prodajem plac na Paprikovcu 450 m2 sa UT uslovima, papiri uredni, tel. 065/251-544. Prodajem plac 610 m2 u Glamo~anima, tel. 065/010-723. Prodajem ~etiri dunuma zemqe sa {umom u Slatini uz glavni put od centra 1 km prema Bawaluci, tel. 065/441335. KUPOVINA Kupujem plac ili mawu ku}u uz Vrbas od Rekavica prema Bawaluci, tel. 063/956-300. ZAMJENA Vla{i} (Babanovac - selo Mudrike) zemqi{te 3.000 m2 i 16.000 m2, zamjena za okolinu Bawaluke, mo`e i prodaja, tel. 051/437-934; 065/763-941. Mijewam 16 dunuma zemqe u Lakta{ima uz Vrbas za stan u Bawaluci, tel. 066/839-737. IZDAVAWE Izdajem jednosoban namje{ten stan za dvije osobe, privatna ku}a, Lau{, cijena 150 KM, tel. 051/281-218. nasequ Nova varo{, tel. 065/530-861; 051/315-890. Izdajem mu{karcu sobu sa grijawem, kupatilom, posebnim ulazom, u centru, Obili}evo, tel. 066/617-682; 051/462986.

OGLASI
vi{wa, u ispravnom stanu, cijena po dogovoru, tel. 065/644-922. Prodajem “nisan sani 1,5 gl”, 1984. godina, 400 KM, registrovan, tel. 065/484-909. Prodajem “reno” 18 (1983) registrovan 2009. registracija istekla, zvati oko 20 ~asova, tel. 051/300-551. Prodajem “mercedes” karavan - 230 jumba{, dizel, registrovan, cijena povoqna, a mo`e i zamjena za ogrevno drvo, tel. 065/683-440. Prodajem nov skuter, tel. 065/491-112. Prodajem “opel korsu 1,2”, 88. godi{te, registrovan - cijena 1.200 KM, tel. 065/659-282. Prodajem “ford fijestu”, g. p. 1991, crna, troja vrata, 1,1, benzin, u dobrom stawu, registrovana, Bawaluka, tel. 066/469-299. Prodajem ili mijewam za jeftinije “pe`o 307” hdi, dizel, 2002. godine, tel. 065/528-247. Prodajem (mijewam) “lan~u temu” 2.0, '88. g. p., metalik, cijena 1.950 KM, tel. 065/938-401. Prodajem “fijat uno” 1986, 1.300 cm3, 48 KW, tel. 051/225.240; 065/537-290. Pordajem “reno megan” 1,6, 16v karavan, 2003. registrovan, cijena 10.850 KM, tel. 065/956-093. Prodajem “ladu karavan” bez mjewa~a ili u dijelovima (boja crvena) i “kadet 1200 suza”, u odli~nom stawu, neregistrovan, boja crvena, tel. 065/644-785. Prodajem “fijat” 126 “bis” reg. do 17.7.2010. peglica, tel. 066/863-909. Prodajem “pe`o 605”, dizel, 1994. g.p., registrovan do kraja godine, tel. 065/528-247. Prodajem “reno senik” 1.6, 16 V, g.p. 2000, klima, aluminijumske felge, cijena 7.700 KM, tel. 065/761-738. Prodajem ili mijewam za jeftiniji automobil “mercedes A klase”, 1,7 dizel, 2001. god., tel. 065/528-247. Prodajem “kadet” 1600, g. p. 88, registrovan, tel. 065/680-883; 051/368-372. Prodajem “opel merivo” 1,7 DCI 2005. kao novo, crvena, pla}ena carina i PDV, cijena 13.600 KM, digitalna klima, tel. 065/826-640. Prodajem terenac “nisan patrol” 4h4 g. p. 1988., tel. 065/513-672. Prodajem “hondu sivik”, g. p. 1986. u voznom stawu, istekla registracija, tel. 065/168-658. Prodajem “golf 1” u dobrom stawu, tel. 051/315-530. Prodajem “zastavu 101”, g. p. 1985, registrovana do septembra, tel. 065/034-768. DIJELOVI I OPREMA Prodajem “mercedes 190”, dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem gume 255-55-R19, tel. 065/ 931-383. Prodajem elektropodiza~ za “golf 2” sa ~etvoro vrata i kuku za “golf 2” povoqno, tel. 065/742-388. Prodajem “pe`o 405” benzinac, stranac, u dijelovima, tel. 065/218-600. Pordajem zadwe {top svjetlo za “fijat fjorino” 93. god. Nova, zapakovana, povoqno, tel. 066/284-124. Prodajem gume 215-65-R 16, osam komada, povoqno, tel. 065/931-383. Prodajem kuku za “golf 2”, tel. 065/742-388. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge za “ford fokus”, 15 cola, ~etiri rupe, tel. 065/931-383. Prodajem motor za ~amac, tel. 065/034-768.

VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikendicu u ^arda~anima, struja, voda, povoqno, tel. 065/966-808; 065/581-773; 051/318-739. Prodajem vikendicu od centra Bawaluke 7 km, asfalt, struja, voda, papiri uredni, cijena po dogovoru, dunum zemqe, sve ogra|eno, nova gradwa, tel. 051/318-892. Prodajem povoqno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 588-150, 065/964-929. Prodajem vikend ku}u, dva dunuma zemqe, vo}e, sve u ogradi, Aleksi}i (Bo{kovi}i), Lakta{i, tel. 051/314535; 066/683-034. Prodajem nedovr{enu vikendicu sa 11.600 m2 zemqi{ta (wiva i {uma) na glavnom putu kroz Kr~marice, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem vikendicu na glavnoj cesti prije mosta u Karanovcu, tel. 065/955895. Prodajem vikendicu u ^elincu, 9 h 9, na sprat, 25.000 evra, 1.000 m2 zemqe, ogra|eno, tel. 066/796-335; 066/748-681. Prodajem vikendicu u Kobatovcima (Lakta{ima), tel. 065/620-186. Prodajem mawu vikendicu i 100 m2 zemqe, 1/1, Drago~aj - Gradina, tel. 065/ 097-158. Prodajem vikend ku}u, u ^elincu, Tukovi bb, tel. 066/679-335; 216-860. Prodajem vikendicu na glavnom putu Bawaluka-Jajce, prije mosta u Karanovcu, tel. 065/955-895. Vikend ku}a, ~vrsta gradwa, prizemqe i sprat, 50 m2 plus gara`a, 15 m2, zemqe 1.300 m2, struja, voda, cijena 32.000 KM kod ribnika u Topniku, Sarajevo, tel. 062/157-926. Prodajem vikendicu, dunum zemqe, struja, asfalt, voda, 8 km od grada Bawaluke, papiri uredni, tel. 051/318829. Prodajem vikendicu sa 6.000 m 2 zemqe u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698.

Iznajmqujem dva poslovna prostora 2h75 m2, porodi~na ku}a, parking, grijawe, alarm, pogodno za predstavni{tvo, ambulantu, ul. Zdrave Korde 6, kod penzijskog fonda, tel. 065/985898; 2742 M.

GARA@E
PRODAJA
Prodajem drvenu gara`u, 15 m 2, monta`nu, idealna za organizaciju gradili{ta i sli~no, tel. 065/707-386. Izdajem gara`u u B. Luci, ul. Ive Andri}a, 70 KM, tel. 065/471-260. Prodajem zidanu gara`u 800 KM/m2 Milo{a Obili}a 54, blok gara`a, tel. 065/895-971 i 303-908. Prodajem gara`u kod CJB Bawaluka, tel. 065/549-687. Prodajem zidanu gara`u, 1/1, ul. Vilsonova, tel. 465-398. IZDAVAWE Izdajem gara`u u Bawaluci, ul. Ive Andri}a, cijena 70 KM, tel. 065/471-260. Izdajem gara`u u nasequ Sunce, M. Gorkog 17, tel. 051/229-900; 065/588999.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli, 1/1, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 38765/493-216, 051/351-478. Prodajem pet dunuma zemqe u Bakincima, struja, voda, put, pogodno za vikendicu i ribwak, tel. 38766/264-113, 051/580-138. Prodajem dva dunuma zemqe u Prije~anima, hitno i povoqno, tel. 066/453888, 051/433-222. Prodajem 2.100 m2 zemqe u ^arda~anima, struja, mogu}nost prikqu~ka vode, tel. 051/300-099. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem ~etiri placa u Kuqanima iznad kasarne, struja, voda, asfalt, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m 2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem 14 dunuma zemqe u Zalu`anima (mo`e u parcelama) op{tina Lakta{i, tel. 065/032-655. Prodajem plac 1.300 m2 u Barlovcima, kraj asfalta, udaqen kilometar od kasarne u Zalu`anima, cijena 23 KM/m2, tel. 066/294-008. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemqe, tel. 066/242599. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u, povoqno, 1/1, tel. 051/381-249, 065/926261.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem nov trka}i bicikl “rog” deset brzina, tel. 065/491-112. Prodajem “golf 3” benzinac, tehni~ki ispravan, stranac, 1.350 KM, tel. 065/359-898. Prodajem kompletan “reno 4 GTL”, motor sa mjewa~em, u odli~nom stawu, dajem garanciju, tel. 066/896-438. Prodajem “fijat tipo 1,4”, benzin, 12. mjesec 1995, u odli~nom stawu, tel. 065/513-894. Prodajem “reno lagunu” 2004, 19 BCI, ful oprema, na stranim tablama, 11.000 KM - hitno, tel. 065/567-030. “Fijesta 3” dizel, g. p. 86, cijena po dogovoru, zvati svaki dan od 21 do 23 ~asa, tel. 051/660-163; 066/540-042. Prodajem “golf 1.83”, 1.100 kubika, benzin, povoqno, tel. 065/696-407. , “Golf 2” 83. godina, istekla registracija, u dobrom stawu 2000 km, Prwavor, tel. 065/037-119. Prodajem “alfu romeo 155” g. p. 1995, motor 2.0 tvin spark, ima plin, servisirana, cijena 4.500 KM, tel. 387 65/687-451. Hitno prodajem “krajsler” limuzinu crne boje, automatski mjewa~, ko`na sjedi{ta, potpuno ispravan, registrovan, odli~no izgleda, cijena 1.000 evra, tel. 387 66/397-497. Prodajem “alfu 146”, benzin, plin, ful, oprema, 2000. g. p. 1400 cc. Registrovana do nove godine, cijena 5.000 KM, hitno!, tel. 387 65/497-037. Prodajem LT kamion ili mijewam za kombi T2, tel. 065/758-680. Prodajem nov skuter, tel. 065/491-112. Prodajem “ford fijestu” 1,8 D, g. p. 1992, kao dostavno ili servisno vozilo, tel. 065/034-768. Prodajem o~uvanog “juga” sa ugra|enim plinom, registrovan prije 30 dana, tel. 051/532-426. Prodajem “opel astru” 1.4, limuzina, g.p. 92, registrovana do 6.2011, ABS ko~nice, centralna brava, trula

KIOSCI
PRODAJA
Prodajem kiosk sa tendom 20 m2, proizvo|a~ “Metalka”, Bawaluka, tel. 065/920-070. Prodajem ili izdajem kiosk u tr`nom centru “Kastel” u Boriku, tel. 065/989-126, 065/826-945.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem sobu djevojci, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 066/703-101. Izdajem sobu jednoj ili dvjema djevojkama, tel. 065/546-658. Izdajem sobu studentu, upotreba kuhiwe, Skendera Kulenovi}a 103, tel. 051/461-574. Od 1. jula slobodna jednokrevetna soba u Boriku kod "Merkatora" za zaposlene mladi}e ili djevojke, tel. 051/350-753; 066/834-204. Zlatibor sobe za prijatan odmor, zelenilu i ti{ini, povoqno, tel. 064/239-1344, 031585-763. Izdajem namje{tene dvije jednokrevetne sobe, cijena po dogovoru, zvati od 16 do 19 ~asova, tel. 051/218-930. Izdajem sobu sa kupatilom dvojici studenata nepu{a~a, naseqe Borik, tel. 065/8787-614. Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom i kuhiwom - Obili}evo, tel. 066/636-693. Izdajem jednokrevetnu sobu |aku ili studentu (nepu{a~u) u centru grada, tel. 066/785-849. Izdajem lijepo namje{tenu dvokrevetnu sobu sa odli~nim grijawem u

Prodajem deset dunuma zemqe u Prwavoru, mjesto Doline, uz glavni put, pet dunuma {ume, pet dunuma livade, tel. 061/169 901; IP 03376.
Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, u blizini trofazna struja, ul. Franca [uberta, naseqe Lau{, tel. 051/437862. Prodajem plac povr{ine 740 m2 u Kuqanima u nasequ Domi}i, cijena 15.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem zemqi{te, 1.200 m2 na asfaltu u ^esmi Gorwoj, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem vi{e lokacija za gradwu stambeno-poslovnih objekata u gradu i {irem gradskom podru~ju, tel. 065/511121. Prodajem u ^esmi, Dervi{ima i Motikama placeve sa razli~itim kvadraturama, tel. 065/698-012. Prodajem plac 1.000 m 2 sa dva monta`na objekta, zelena ograda, vo}e,

MA[INE I ALATI
PRODAJA
Prodajem magnet za plo~asto `eqezo, tel. 065/931-383. Prodajem ma{inu za limare du`ine ~etiri metra, tel. 065/513-672. Prodajem tokarski stroj “morando” i alat, tel. 065/646-013. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine za vo}e i povr}e, kombinovane stolarske ma{ine i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem trofazni el. motor sa prirubnicom 7,5 KW, 2.900 obrtaja, tel. 065/931-383. Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za metal “metalac” SB-26 profesional MK-2, ispravna, kao nova, tel. 061/473481.

OGLASI
Prodajem grafi~ku presu {irine 70h100 cm, tel. 065/621-017. Prodajem pumpu za cisternu preko kardana, tel. 065/931-383. Prodajem prevrta~ za sijeno, tel. 065/931-383. Prodajem cirkular za rezawe, trofazni, tel. 065/621-017. Prodajem ve{-ma{inu uvoz iz Wema~ke, tel. 065/931-383. Pordajem ugaonu garnituru, francuski le`aj, kau~, kuhiwski sto i sto za dnevni boravak, tel. 065/034-768. Prodajem kuhiwski sto sa stolicama, vitrinu, krevete sa du{ecima i ladicama za posteqinu i dva tepiha, tel. 065/215-522. Autoprevoznik vr{i usluge prevoza robe kombi vozilom, tel. 065/034-768. VKV moler brzo, kvalitetno i povoqno kompletan moleraj, tel. 051/482249, 066/286-594. Vodi i elektrousluge, radovi, popravke, interfoni, od~epqavawe odvoda, moleraj, tel. 065/882-511, 438-116. Ozbiqna `ena sredwih godina, ~uvala bih djecu, nalazim se u Dervi{ima, tel. 065/976-375. Ozbiqna `ena ~uvala bi dijete, tel. 065/011-065. Prodajem boksove za pra{ewe krma~a, tel. 065/931-383. Zbog selidbe prodajem sav namje{taj, veoma jeftino, tel. 066/257-465. Prodajem bagremovo koqe za ograde i vinovu lozu, vo}e, paradajz i pulceve za gra|evinare, Bawaluka, tel. 065/206060. Prodajem dva grobna mjesta u Perduvovom grobqu, tel. 065/577-795. Prodajem 300 kompleta 1/6 spu`vica za slu{alice za vokmen, velike i male, kancelarijsku stolicu, tel. 065/811058. Prodajem aparat koki~ar (na plin) za pravqewe kukuruznih kokica sa pomo}nim tezgicama na aparatu, cijena 300 KM, tel. 065/673-010. Prodajem slike Omera i Mersada Berbera, crte`i 72, 84. godina, tel. 066/897-469. Prodajem kamp prikolicu “adrija 305”, tel. 065/909-484. Prodajem baletanke, “Jugoplastika” Split, crne i bijele, brojevi od 27 do 41, veoma povoqno, tel. 065/794-702. Prodajem dva polovna prozora, ku}na vrata sa {tokom, dva kau~a, dvije foteqe, hrastovo bure za rakiju, 85 l, TA pe}, ormari} za kupatilo sa dva ogledala, nov drveni {ah, {oqu za kupatilo, umivaonik, tri nove ~esme, novo crijevo sa tu{ baterijom, tel. 051/216-358; 066/437-725. Prodajem pumpu za eta`no grijawe, proizvodwa Slovenija, tel. 051/355.288. Prodajem lova~ku pu{ku karabin, cijena po dogovoru, imam dozvolu, tel. 051/424-797. Prodajem su|e, stolove, klupe i {ator za izdavawe, tel. 066/266-629. Prodajem rolere "alpina", plave, br. 39 silikonski to~kovi, cijena 50 KM, tel. 066/939-851. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u Lazarevu - Perduvovo grobqe, tel. 051/308-686. Prodajem harmoniku (hohnerica) 96 basova 7+3 registra, cijena 500 KM (hitno), tel. 051/413-199; 066/870-370. Prodajem punilicu za kreme i masti, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 065/526-532. Prodajem grobnicu betonsku sa dva, tri i ~etiri mjesta, pravoslavno grobqe Borik, Bawaluka, tel. 066/494024. Prodajem ro{tiq - plin i ugaq, tel. 065/215-522. Prodajem unikatnu umjetni~ku sliku “Pred oluju”, vel. 140h88cm, ra|ena uqanim bojama na platnu, tel. 065/986453. Prodajem {ator za 130 osoba i {ator za 150 osoba, tel. 051/280-912.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 29
Tra`imo dobar orkestar sa pjeva~icama za restoran terasu, NIGHT CLUB mlade lijepe djevojke zastriptiz, erotik {ou, lap dance, table dance, tel. 387 65/545-723; 00385998618491. Potrebna radnica za rad u kafi}u, tel. 051/215-144. Potreban radnik u ugostiteqskom objektu na Star~evici, tel. 065/585573. Potreban maniker i frizer sa najmawe tri godine radnog iskustva, tel. 066/278-987. Potrebna tri saradnika za marketing obezbije|ena je obuka, napredak u karijeri, ekonomska i li~na nezavisnost, tel. 066/247-277. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawaluka, tel. 051/303011. Zapo{qavawe zastupnika za “Cepter” {vajcarska firma, podru~je Bawaluka, Lakta{i, Gradi{ka, Kozarska Dubica, tel. 065/642-094. Organizaciji “Dobri medo” potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period u Bawaluci, tel. 065/412-112. Tra`im posao doma}ice ili wegu starijih i bolesnih po 24 ~asa, tel. 065/032-720. Kafe-baru u Novoj varo{i potrebna djevojka za rad, tel. 066/166-221. Kafe baru potrebna djevojka za rad, tel. 066/166-221. Potrebne radnice za rad u kafi}u. Plata po dogovoru, tel. 065/976-375.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem stolove i stolice za ugostiteqske objekte, pe} za bureke hot-dog i ostali inventar, fiskalnu kasu, tel. 065/655-401. Prodajem vi{e novih stvari - ugostiteqski namje{taj, elektroagregat za struju, hidrofor za vodu, motornu prskalicu, sto sa dva brenera i drugi alat za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem profesionalni ugostiteqski {poret, "igo" Qubqana, kombinacija plin - struja, tel. 065/588-889. Prodajem elektri~ni {poret sa tri eta`e, 1 kom. rostfraj, prodajem dva ugostiteqska plinska {poreta, povoqno, tel. 065/527-783. Izdajem u centru vi{enamjenski lokal 40m2 +10m2, terase, tel. 066/264-693.

USLUGE
OSTALO
Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852 i 051/311-263. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma 25 god. iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311263. Profesor engleskog jezika daje ~asove i prevodi tekstove, tel. 38765/236-727 i 051/467-148. Gra|evinska firma izvodi sve vrste gra|evinskih radova, tel. 387 65/531182. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 38765/952-183. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Primamo saradnike na obuku za finansijski marketing, tel. 066/247-277. Elektri~ar mijewa elektroopremu, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418878. Dajem instrukcije iz matematike, informatike, engleskog jezika svim uzrastima, povoqno, tel. 051/437-407; 065/895-931. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129558. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Pru`am usluge prevoza robe kombi vozilom, tel. 065/034-768. Povoqno izra|ujem projekte, gl. projekte, legalizaciju, nadograwa itd., tel. 065/718-665. Profesor matematike daje ~asove sredwo{kolcima i studentima ekonomije, priprema maturante za prijemni ispit za fakultet, tel. 051/217260; 065/837-295. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawaluka, tel. 051/303-011. Pravim sve od gvo`|a, cerade, tende, stela`e, natkrivam balkone, gara`na vrata, za{titne re{etke itd., tel. 065/600-993. Izra|ujem lamele, pakne, disk plo~ice, servisirane ko~ione sisteme, tel. 065/900-444. Majstor minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Usluge kre~ewa, gletovawa, postavqawa tapeta, unutra{we fasade, izolacije, dekoracije i stavqawe rigipsa, laminata, plo~ica i razne sanacije, tel. 065/343-745. Presvla~im kau~e, ugaone garniture i tapaciram namje{taj, povoqno, tel. 065/817-021. Hidrobiolog vr{i usluge u ribarstvu, ispitivawa kvaliteta vode i koli~ine prirodne hrane, tel. 065/597029. Zidar radi malterisawe, kvalitetno i jeftino, i ostale poslove, tel. 066/850-695. Dom za wegu lica i penzionera “Mildom” - Trn, ulica Cara Du{ana 40, tel. 051/585-402; 065/206-349. Usluga prawa i su{ewa svih vrsta tepiha, po potrebi prevoz obezbije|en, tel. 051/371-700; 065/885-944.

GARDEROBA
PRODAJA
Prodajem povoqno `ensku graderobu radi zatvarawa butika, sanduk za posteqinu, tel. 065/767-888. Prodajem i izdajem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491-942; 065/642-920. Radi zatvarawa butika prodajem vrlo povoqno paket nove garderobe iz Wema~ke, pogodno za butik i pijacu, tel. 066/253-259.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem granitnu kocku, kaldrmu, tel. 38765/166-606. Prodajem kasa pultove za markete sa komplet instalacijom, pokretna traka, bijela boja, tel. 065/896-422. Prodajem “cepter” kuhiwsku garnituru, sto okrugli i ~etiri stolice, sanduk za posteqinu, sto za TV, radio i video, dnevnu sobu, drvo, sto, kau~, dvije foteqe, tabure, tel. 065/767-888. Prodajem grobnicu sa {est mjesta, "Sveti Pantelija", tel. 051/319-451; 065/514-227; 051/216-067. Prodajem pi{toqe CZ 7,65 i duga devetka sa municijom, tel. 387 65/671262. Prodajem vjen~anicu, cijena 450 KM, tel. 387 65/246-524. Prodajem aluminijumski radijator 20 ~lanaka, tel. 352-707. Prodajem pe} za grijawe, tel. 352-707. Radim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Prodajem hitno i povoqno kamp prikolicu za ~etiri osobe, neupotrebqavanu lutvansku, cijena 1.000 KM, tel. 051/211-558; 065/616-833. Prodajem strelice, pera i {piceve za pikado, veoma kvalitetno, tel. 066/469-299. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206-060. Prodajem {ator za kamp za ~etiri osobe ili mijewam za tlakomjer, tel. 065/513-672. Prodajem kamp prikolicu i {ator za ~etiri osobe, tel. 065/805-530. Prodajem wema~ku dje~iju sobu, krevete za studente, puno drvo, duboki “gorewe” 310 l, kavez za ptice, tel. 066/122-372. Prodajem dje~iji krevetac, mo`e se pakovati za vo`wu u automobilu, tel. 066/769-335. Prodajem nov trka}i bicikl “rog”, deset stepenskih brzina, tel. 065/491112. Prodajem “vitafon” kori{}en {est mjeseci, tel. 355-288.

POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem traktor Rakovica 65, 91. g.p., sija~icu za kukuruz, tel. 065/368-563.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem nove PVC prozore 140h80, 58h37 i PVC sa aluminijumskim {tokom 158h95, tel. 065/342-713. Prodajem nove drvene prozore 250h222 za izlog iz tri dijela, jedna vrata, dva prozora 136h186 s tri krila, tel. 065/342-713. Prodajem armiranobetonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem gradili{te 920 m2, u Vrbawi blizu Zelenog vira, tel. 464-458. Prodajem polovan crijep proizvodwa Novi Be~ej, tel. 051/355-288. Prodajem nove drvene prozore 173h58, 168h58, 160h58, 140h58, tel. 065/342-713. Prodajem polovne drvene prozore 190h135, 158h77, 140h77, 167h200 sa aluminijumskim roletnama, tel. 065/342713.

TURIZAM
PONUDA
Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 9. jula 2010. godine sa trodnevnim boravkom u Budvi, tel. 051/465-210; 065/644-500. IZDAVAWE Iznajmqujem apartman i sobe u vikendici, 250 od mora, kuhiwa, parking, TV itd. Cijena deset evra po osobi. ^iovo - Trogir, Hrvatska, tel. 066/184-804. Izdajem sobe i apartmane 50 m od mora, \enovi}i, tel. 0038268/644-766. Povoqno izdajem sobe u Igalu, obezbije|en parking, tel. 00382313 32574, 067/421-805. Povoqno izdajem apartmane i sobe u Igalu, obezbije|en parking, tel. 00382/31-332-574; 067/421-805. Vodice (kod [ibenika) povoqno izdajem apartman za dvije do pet osoba u centru Vodica, pet minuta do pla`e, povoqno, tel. 38751437880; 065/996-090. Izdajem apartmane u Meqinama kod Herceg Novog, udaqeno od pla`e 150 m, cijena osam evra po osobi, tel. 00 382 68 678-840,00 382 31 348-125. Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj iza hotela “Delfin”, voda non-stop, parking, klima i niz drugih pogodnosti, tel. +382/31-683-379; +382/69079-527. Povoqno izdajem apartmane i sobe u Igalu, obezbije|en parking, tel. 00382312-332-547; 067/421-805.

RA^UNARI
PRODAJA
Prodajem lap-top ASUS PRO 725l. intel Dualcore, 27, HD250 GB, memorija 5 GB, cijena 750 KM, tel. 065/359-898.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem {tenad samojeda stari dva mjeseca. Posjeduju rodovnike. Pelcovani su i o~i{}eni od parazita. Cijena 250 KM, tel. 387 65/960-078. Prodajem {tenad wema~kog ov~ara od odli~nih roditeqa ili mijewam za {to mi treba, tel. 066/829-204. Prodajem {tence dva mjeseca mali bijeli ameri~ki eskimo, mu`jaci (kao samojedi), tel. 051/315-982, 065/535-737.

MUZIKA
PRODAJA
Prodajem harmoniku 96 basova, osam registara i harmoniku "veltmajster" 60, 8 registara u ispravnom stawu, tel. 065/206-060.

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem vitrinu (jasen), trpezarijski sto (jasen), drvena vrata sa {tokom (890 cm), tel. 065/973-429. Prodajem komade bijele “Marlesove” kuhiwe i plave ormari}e za bawu, tel. 065/416-580. Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivoqa ko`a, tik drvo, ru~ni rad, tel. 065/896-422. Prodajem kombinovanu pe}, dva kola, plin, ~etiri elektri~ne i kamin, novo, tel. 065/242-873. Prodajem TV “iskra” 55 cm, vitrinu od punog drveta, itison sivi 18 m2, tepih bukle, telefonsku sekretaricu, tel. 065/811-058. Prodajem trokrilni ormar po povoqnoj cijeni, tel. 051/312-629. Prodajem dvosed od eko ko`e, nije na razvla~ewe, cijena po dogovoru, tel. 051/314-046; 066/285-525. Prodajem dva {poreta na drva "smederevac", tel. 066/641-405. Prodajem stakleni stoli} sa dvije police za dnevni boravak, tel. 065/416-580. Prodajem regal “div”, “Vrbas”, Bawaluka, veoma povoqno, regal nov, neraspakovan, tel. 303-267.

ZAPO[QAVAWE
Kafe-poslasti~arnica “Calvados” prima djevojke za rad u {anku, tel. 387 65/531-182.

LI^NI KONTAKTI
Mladi} 35 godina, lak{i invalid, situiran, `eli upoznati radi braka ozbiqnu djevojku za zajedni~ki `ivot u Beogradu, tel. 00 381/11-31-93-400.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

30 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE
AD “TRANSTTER” BROD Na osnovu ~lanova 267; 272. stav 4. i 442. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 127/08 i 58/09), i Odluke Upravnog odbora AD “Transtter” Brod broj: 43-2/2010 od 2.7.2010. godine, Upravni odbor AD “Transtter” Brod objavquje ZA REDOVNU SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA AD “TRANSTTER” BROD Skup{tina }e se odr`ati dana 2.8.2010. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 11 ~asova u Brodu, ul. Svetog Save 88 Brod, u upravnoj zgradi dru{tva Za ovu sjednicu Skup{tine predlo`en je sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela za redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD “Transtter” Brod a) Verifikacione komisije b) Predsjednika Skup{tine c) Komisije za glasawe d) Zapisni~ara i ovjeriva~e zapisnika 2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne redovne sjednice Skup{tine akcionara AD “Transtter” Brod 3. Razmatrawe i usvajawe Statuta AD “Transtter” Brod (uskla|ivawe sa Zakonom o privrednim dru{tvima i Zakonom o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavawa) 4. Razmatrawe i usvajawe Poslovnika o radu Skup{tine AD “Transtter” Brod 5. Dono{ewe Odluke o uskla|ivawu djelatnosti Dru{tva sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavawa 6. Dono{ewe Odluke o izboru Nezavisnog revizora finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2008, 2009. i 2010. godinu 7. Dono{ewe Odluka o usvajawu Izvje{taja nezavisnog revizora o finansijskim izvje{tajima za 2008. i 2009. godinu AD “Transtter” Brod. 8. Razmatrawe i usvajawe Finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2008. godinu uz Mi{qewe Nadzornog odbora 9. Razmatrawe i usvajawe Finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2009. godinu uz Mi{qewe Nadzornog odbora 10. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2008. i 2009. godinu 11. Dono{ewe Zakqu~ka o pokri}u ukupnog gubitka uz mi{qewe Nadzornog odbora 12. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o usvajawu Plana poslovawa za 2010. godinu 13. Razmatrawe i dono{ewe Odluka o usvajawu izvje{taja o radu Upravnog odbora i Nadzornog odbora za period 1.1.2008 - 30.6.2010. godine 14. Dono{ewe Odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora Akcionarskog dru{tva “Transtter” Brod 15. Dono{ewe Odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora Akcionarskog dru{tva “Transtter” Brod 16. Dono{ewe Odluke o razrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva “Transtter” Brod. 17. Dono{ewe Odluke o izboru ~lanova Odbora za reviziju Akcionarskog dru{tva AD “Transtter” Brod 18. Dono{ewe Odluka o a. naknadama ~lanovima Upravnog odbora i Odbora za reviziju b. davawe saglasnosti za zakqu~ewe Ugovora sa ~lanovima Upravnog odbora koji nisu u radnom odnosu u “Transtter” Brod Odsutni akcionari mogu glasati putem pismene izjave o glasawu. Izjava o glasawu treba da sadr`i: Ime i prezime akcionara, JMBG ili mati~ni broj pravnog lica, pun naziv ta~ke dnevnog reda i izjavu da li glasa “Za” ili “Protiv” prijedloga odluke, ili je “uzdr`an od glasawa” sa potpisom akcionara, odnosno potpisom zakonskog zastupnika. Izjava o glasawu, kao i punomo} koju daje akcionarfizi~ko lice, treba da su ovjereni kod nadle`nog dr`avnog organa. Za akcionara-pravno lice Izjavu o glasawu i punomo} ovjerava nadle`ni dr`avni organ ili ovla{}eno lice sa pe~atom tog pravnog lica. Punomo} za zastupawe se mo`e dati sposobnom punoqetnom fizi~kom licu ili pravnom licu. Punomo}nik akcionara zaposlenih u AD “Transtter” Brod ne mo`e biti direktor, ~lan Upravnog odbora i ~lanovi Izvr{nog odbora. Punomo} za zastupawe na skup{tini akcionara obavezno sadr`i sqede}e podatke: Podatke o vlasniku akcija i punomo}niku (puno ime i prezime, JMBG ili mati~ni broj pravnog lica i adresa stanovawa odnosno sjedi{te), podatke o broju, vrsti i klasi akcija za koje se daje punomo}, granice ovla{}ewa i vrijeme trajawa punomo}i. Izjava o glasawu dostavqa se na adresu Skup{tina AD “Transtter” Brod (za komisiju za glasawe) ili direktno u Upravi dru{tva, najkasnije do po~etka sjednice. Materijal za redovnu sjednicu Skup{tine dostupan je na uvid akcionarima svakim radnim danom u periodu od 8 do 15 ~asova u sjedi{tu Dru{tva, kao i na internet stranici AD “Transtter” Brod: www.transtterbrod.com. U slu~aju nemogu}nosti odr`avawa sjednice Skup{tine akcionara u zakazano vrijeme, ponovqena sjednica Skup{tine akcionara dru{tva odr`a}e se istog dana na istom mjestu sa po~etkom u 12 ~asova, sa istim dnevnim redom. Broj: 144/2010 Dana, 2.7.2010. godine UPRAVNI ODBOR

OGLASI

POZIV

REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGETIKU REPUBLIKE SRPSKE TREBIWE

REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGETIKU REPUBLIKE SRPSKE TREBINJE

Na osnovu ~lana 32. stav 3. Zakona o elektri~noj energiji (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 8/08, 34/09 i 92/09), ~lana 19. stav 1. Statuta Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 6/10) i ~lana 19. Pravilnika o javnim raspravama i rje{avawu sporova i `albi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 71/05), Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdaje

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST
da je na 12. (dvanaestoj) redovnoj sjednici odr`anoj 30. juna 2010. godine u Trebiwu utvrdila NACRT dozvole za izgradwu Male hidroelektrane Cijevna 3 na rijeci Bosni po zahtjevu “ “ “ “ podnosioca MH ERS ZP Elektro Doboj AD Doboj i donijela Zakqu~ak da se u postupku javnog razmatrawa Nacrta ove dozvole odr`i op{ta rasprava u Doboju dana 13.7.2010. godine u prostorijama MH “ERS“ ZP “Elektro Doboj“ AD Doboj sa po~etkom u 11 ~asova. Op{ta rasprava je otvorena za prisustvo javnosti i zainteresovanih lica u ciqu pribavqawa komentara na nacrt dozvole, neposredno na samoj raspravi. Vrijeme za davawe komentara mo`e biti ograni~eno u skladu sa instrukcijama datim tokom rasprave od strane voditeqa postupka. Nacrt dozvole stavqen je na raspolagawe javnosti na oglasnoj tabli i internet stranici Regulatorne komisije www.reers.ba. Zainteresovana lica mogu dostaviti komentare u pisanoj formi na nacrt dozvole, putem po{te, na adresu: Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, ulica Srpska broj 2, 89101 Trebiwe, faksom na broj 059-272-430 ili na elektronsku adresu: regulator@reers.ba, najkasnije do 15. jula 2010. godine. Status umje{a~a u postupku izdavawa dozvole, Regulatorna komisija mo`e odobriti pravnom ili fizi~kom licu koje se identifikuje i blagovremeno podnese zahtjev za sticawe statusa umje{a~a, u pisanoj formi, najkasnije do 15. jula 2010. godine. Status umje{a~a mo`e ste}i lice, koje u svom zahtjevu, obrazlo`i da ima poseban (vlastiti, direktan) interes da u~estvuje u postupku i da raspola`e podacima, ~iwenicama ili dokazima od zna~aja za odlu~ivawe o zahtjevu za izdavawe dozvole. Komentari u pisanoj formi moraju biti potpisani, u protivnom Regulatorna komisija nije obavezna da ih razmatra. Broj: R-12-462-84/10 Datum: 30.6.2010. godine Trebiwe Predsjednik Milenko ^okorilo

Na osnovu ~lana 43. Statuta MH “ERS“ Trebiwe ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj, Nadzorni odbor MH “ERS“ Trebiwe ZP “Elektro Doboj“ a.d. Doboj donio je Odluku o dopuni dnevnog reda predlo`enog za Desetu skup{tinu akcionara tako {to se pod prvom ta~kom predlo`enog dnevnog reda na kraju dodaju rije~i: “ i Komisije za glasawe“. Skup{tina akcionara odr`a}e se dana 9.7.2010. godine u isto vrijeme, na istom mjestu, sa predlo`enim i objavqenim dnevnim redom. Broj: NO-4111/10 Datum: 2.7.2010. godine MH “ERS“ Trebiwe ZP “ELEKTRO DOBOJ“ a.d. Doboj NADZORNI ODBOR Marjan Mi{i}, s.r.

Na osnovu ~lana 272. Zakona o privrednim dru{tvima i ~lana 31. Statuta, AD “^AJAVECMEGA“ Bawaluka o b j a v q u j e

ISPRAVKU U JAVNOM POZIVU
ZA 13. GODI[WU SKUP[TINU AKCIONARA AD “^AJAVEC-MEGA“ BAWALUKA U petak, 2.7.2010. godine, objavqen je Javni poziv kojim AD “^AJAVEC-MEGA“ Bawaluka saziva 13. godi{wu Skup{tinu akcionara koja }e se odr`ati u ~etvrtak, 5.8.2010. godine, u Upravnoj zgradi Dru{tva u Bawaluci, u ulici Vladike Platona broj 3, sa po~etkom u 14 ~asova. U navedenom Javnom pozivu se vr{i ispravka tako {to se 7. ta~ka utvr|enog dnevnog reda mijewa i nakon ispravke glasi: 7. Dono{ewe odluke o razrje{ewu jednog ~lana Upravnog odbora i izboru novog ~lana tog organa. U ostalom dijelu, navedeni Javni poziv ostaje nepromijewen. Ova ispravka je objavqena i na internet stranici Dru{tva www.cmega.ba. UPRAVNI ODBOR AD ^AJAVEC-MEGA BAWALUKA

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 31

Posqedwi pozdrav Labudovom sinu

Dana 7.7.2010. godine navr{avaju se ~etiri tu`ne godine kako nije sa nama na{ voqeni sin

DEJAN ROSI]
U nedjequ, 4.7.2010. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sine, ~etiri godine ili ~etiri sekunde - na srcu i daqe otvorena rana... samo jedan tvoj osmijeh sve bi rane zalije~io. Najqep{i an|ele, volimo te. Neutje{ni roditeqi 3000 B-2
Posqedwi pozdrav dragom Sje}awe

SR\ANU PRPI]U
SR\ANU
Mjesni odbor Peto{evci 2990 A-1 M Sje}awe

DEJO

Brate, nisi tu da dijelimo neke va`ne trenutke u mom `ivotu, mada osje}am da je moj voqeni brat, moj an|eo ~uvar, uvijek pored mene. Ponosan na tebe Tvoj brat Dado 3000 A-6 M Tu`no sje}awe na voqenog unuka

Kolektiv DO Prerada mesa [ik DEJANA 3006 B-5 M Posqedwi pozdrav Labudovom sinu
Qepoto, svaki dan isto pitawe: “Za{to nam ode tako rano“. Du{a boli, ali te srce sve vi{e voli. An|ele moj Voli te baka Dragica 3000A-6 M Sje}awe Sje}awe

DEJAN
Po~ivaj u miru Bo`ijem i neka te an|eli ~uvaju. Vole te tetka Rada i Kristina sa porodicom 3000 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog brata

DEJO
Vole te i sje}aju se Tetka Zora i tetak Mitko sa porodicom

DEJO
S tu gom i sje }awem na je dnu mladost Vo le te tet ka Go spa i te tak Erich 3000 A-2 M

DEJANA
Zbog lijepih trenutaka i uspomena nikad nas ne}e{ napustiti. Tvoja sestra Milana 2016 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog tatu

3000 A-2 M

Dana 3.7.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog

OSTOJE ]UTKOVI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Motikama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sin Novak, k}erke Slavica, Verica, Swe`ana, snaha Dragiwa, zetovi Nenad i Nikica i unu~ad 2987 A-6 M In memoriam Dana 8.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{e drage

SR\ANU PRPI]U

MIRKA AJDERA
5.7.2007 - 5.7.2010. K}erke sa porodicama 3010 A-1 M Tu`no sje}awe na djevera i strica

od Petre{ Sini{e i Bo`ene sa porodicom.

@ARKO S. SVJETLANOVI]
3.7.2000 - 3.7.2010.

BOJE JOVANI]
U nedjequ, 4.7.2010. godine, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo `i ti cvi je }e i za pa li ti svije}e. Su prug Mi le, si no vi Bo jan i Milan 2876 A-3 G

ZDRAVKA MEDI]A 3007 B-5 M
Snaha Rufka i sinovci Zlatko i Damir 2994 A-1 M

Sa po{tovawem i tugom ~uvamo uspomenu na Tebe. Supruga Jelena, k}erka Julija i sin Aleksandar sa porodicama 2882 A-3 M

32 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana, 1.7.2010. godine, u 55. godini `ivota, nakon duge i te{ke bolesti preminula na{a draga Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana, 1.7.2010. godine, u 83. godini `ivota, poslije kra}e bolesti preminula na{a draga

GORDANA (^ede) ADAMOVI] (ro|. Kqaji})
1956 - 2010. Sahrana }e se obaviti, 3.7.2010. godine, u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Bawaluci. O`alo{}eni: suprug Du{an, brat @eqko, snaha Jadranka, brati~ne Marina i Nata{a, ne}ak Predrag, djeverovi Mile i Rajko, zaova Borka, jetrva Nada, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi. 2991- B2 M
Posqedwi pozdrav mojoj dragoj supruzi Posqedwi pozdrav dragoj priji

RANKA (Vida) BALABAN
Sahrana }e se obaviti u subotu, 3.7.2010. godine, u 13 ~asova na grobqu u Drugovi}ima. O`alo{}eni: sinovi Veselko, Vojo i Vlado, k}erke Mirjana, Brankica i Milica, zetovi Rajko, Radomir i Drago, snahe Milanka i Biqana, unuci, praunuci, te ostala o`alo{}ena rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije 2989 B-2 M
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj kumi Godi{wi pomen na na{eg dragog

GORDANI

GOGI
od porodica Velemir i Plah~inski. 2991 A-3 M Posqedwi pozdrav dragoj

GORDANI
od kumova Kalkan: Dragana, Sawe, Marka i \or|a. 3008 A-3 M

SLOBODANA [TRPCA
Otac Tomislav, majka Zorka, brat Miroslav, sinovac Jovan 2992 A-3 M

GORDANI
od wenog Dule. 2991 A-8 M Posqedwi pozdrav mojoj dragoj ujnici

od porodice Vukovi}. 2991 A-3 M Posqedwi pozdrav dragoj priji

U nedjequ, 4.7.2010. godine, navr{ava se {est godina otkako nas je zauvijek napustila na{a draga i nikad pre`aqena

GORDANI
od porodice Kne`evi}.

GOGI
od porodica Kova~evi} i Kondi}. 2991 A-3 M Posqedwi pozdrav dragoj

TAMARA IKI]
1987 - 2004. iz Bijeqine Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, upaliti svije}e, polo`iti cvije}e, suzama izraziti na{u tugu i bol i po ko zna koji put vratiti sje}awa na Tebe i na{ zajedni~ki `ivot. Draga Ta{o, kako vrijeme prolazi, sve vi{e nam nedostaje{, ponosni {to smo te imali, nikada ne}emo prestati da te volimo. Tvoji tata Trato, mama Slobodanka i brat Pe|a A-8 UP In memoriam

GOGI
od wenog Pe|e. 2991 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj sestri, tetki i zaovi

2991 A-3 M Posqedwi pozdrav dragoj

GOGI
od porodice Kremenovi}. 2991 A-3 M

GOGI
od porodice ^erekovi}. 2991 A-3 M

MIRA ]UKOVI]
4.7.2005 - 4.7.2010. Pet godina nisi sa nama, ali smo mi u mislima sa tobom Tvoja dobrota i plemenitost za nas su neprolazna vrijednost. Tako }e biti i ubudu}e. U nedjequ, 4.7.2010. godine posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u i odati du`nu po{tu. Tvoji najmiliji: suprug Mirko, sin Ranko, snaha Aleksandra, te Tu`no sje}awe Tu`no sje}awe na dragog oca i djeda

GORDANI
od brata @eqka, brati~ni Marine i Nata{e i snahe Jadranke. 2991 A-8 M Posqedwi pozdrav mojoj dragoj Sje}awe

Dana 8.7.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kada nas je napustila na{a voqena supruga, majka, baka i punica

NADA (ro|. Popovi}) [UTILOVI]
GOGI
Frizerski salon “Sendi” Porodica 2988 A-1 M 3011 A-1 M

BO@IDAR MARJANAC
2002 - 2010.

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }e se pomen na{oj dragoj pokojnici obaviti u subotu, 3.7.2010. godine, u 11 ~asova na grobqu Veri}a poqe, gdje }emo polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica: suprug Rajko, k}erke Gordana, Qiqana i Nevenka, sin @eqko, unu~ad Goran, @eqka, Dragan, Aco i Nata{a, praunuka Lori i zetovi Slobodan, Milutin i Milorad 3004 A-8 M

ELIZABETA - LELA KIRN
4.7.2006 - 4.7.2010. S po{tovawem i qubavqu sin Dragan sa porodicom 2968 A-2 G

MLA\ANA MIHAJLOVI]A
3.7.2002 - 3.7.2010. Zahvalna porodica 3013 A-2 M

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 33
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 30.6.2010. godine u 72. godini `ivota preminuo na{ dragi Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je na{a draga Dana 5.7.2010. godine navr{avaju se dvije godine kako nije sa nama Dana 3.7.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

MIOQKA (ro| Paspaq) SAVI]
1933-2010. preminula 1.7.2010. godine u 77. godini. Sahrana }e se obaviti 3.7.2010. godine u 14 ~asova na mjesnom grobqu Savi}i. O`alo{}ena djeca: Mirko, Marinko i Mira sa porodicama 3002 A-6 M Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj majci

ALEKSANDAR VUJMILOVI]
U nedjequ, 4.7.2010. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Trnu. O`alo{}ena porodica 2999 A-3 M Dana 4.7.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti mog brata

STANISLAVA VRAWE[A
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Bistrici, polo`i ti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Sestra Branislavka sa porodicom 1993 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog brata i djevera

BO[KO GLIGORI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 3.7.2010. godine u 13 ~asova na grobqu u Kadiwanima. O`alo{}eni: supruga Stojanka, sin Dragoja, k}erke Dragana i Milana, zetovi Miroslav i Zoran i unu~ad 3003 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu Posqedwi pozdrav dragom ocu

MIOQKI
K}erka Mira i zet Radoslav 3002 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj baki

MIOQKI
Sin Mirko, snaha Milosava i unu~ad Vedran i Gabriela. 3002 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

BO[KU
od k}erke Dragane, zeta Miroslava i unuka Milana. 3003 A1-M Posqedwi pozdrav dragom suprugu

BO[KU
od sina Dragoje. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

MILANA [UKALA
Sestra Milena Dragu{i} sa porodicom 3001 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenog brata

MILANA KUDRU
Brat Milosav i snaha Milena A-1 3014 M Tu`no sje}awe na dragog strica

MIOQKI
Unuke Adriana i Sandra 3002 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj snahi

MIOQKI
Sin Marinko snaha Nada 3002 A-1M Posqedwi pozdrav dragoj

MILANA KUDRU
Sinovci Miroslav i Mladen sa porodicama A-1 3014 M Tu`no sje}awe na dragog oca

BO[KU
od supruge Stojanke. 3003A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

MIOQKI
od porodica Salami}. 3002 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

JELENKA
Neizmjerna je tuga i bol od kad nisi sa nama. Sestra Rada i zet Mile sa porodicom 2996 A-2 M Dragi brate

MIOQKI
Djever Dra{ko, jetrva Nada, Gorjanka i Vesna 3002 A-1 M

MIOQKI
od zaove Milke sa porodicom. 3002 A-1 M

BO[KU
od sestre Mirjane. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

BO[KU
od k}erke Milane, zeta Zorana i unu~adi Jelene i Predraga. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

\URA\ - \UKA (Milivoja) SAVI]
1927-2007. Dana 5.7.2010. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog oca. O`alo{}eni djeca: Mirko, Marinko, Mira, snahe, zet, unu~ad i praunu~ad A-6 3002 M Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav Dragi~inom ocu

MLA\ANA MIHAJLOVI]A
3.7.2002 - 3.7.2010.

JELENKO
Dani prolaze, sve {to bih napisala ne mo`e ubla`iti bol u na{im srcima. Neka tvoja umorna i umiqata du{a po~iva u miru. Sestra Cvijeta i zet Momir sa porodicom 2997 A-2 M Tu`no sje}awe na voqenog brata

K}erke i sinovi sa porodicama 2026 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog djeda

BO[KU
od prije Dragice. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

BO[KU
od brata Borivoja sa porodicom. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

MLA\ANA MIHAJLOVI]A
3.7.2002 - 3.7.2010. Unu~ad Stela i Mladen sa porodicama 2026 A-2 G Tu`no sje}awe na @ivje}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u na{im srcima. Sestra Nada i zet Savo sa porodicom 2997 A-2 M Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

MIKI
od Dade, Jasne, Elene i Sergeja. 2998 A-1 M Dana 3.7.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage mame i bake

RAJI MILOSAVI]U
od radnih koleginica iz vrti}a “Lana”. 2995 A-1 G Jedinom bratu

JELENKA

BO[KU
od porodice Stankovi}. 3003 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

MILENKU MLA\ENOVI]U
od porodice Vase Me|edovi}a. 2996 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

DEJANA ROSI]A RADMILE SAVI] DU[ANU - DU[KU PRA[TALU
Dragi brate, pro{lo je pet godina kako si nas napustio. Bol je ista i uvijek si nam u mislima i srcu. Sestra Zora sa porodicom 2951 A-4 M Godine prolaze, a ti ostaje{ u na{im srcima. Baka Ivka, stric Neboj{a, strina Neda i sestra Lena

MILENKU MLA\ENOVI]U
od porodice Petra Me|edovi}a. 2996 A-1 M

MILENKU MLA\ENOVI]U
od porodice Drage Me|edovi}a. 2996 A-1

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 3012 A-4 M

MILOVANA - LIKA MATI]A
4.7.2000 - 4.7.2010. Supruga Veselka i sinovi \or|e i Sr|an 3015 A-2 G

2022 A-3 G

34 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 2.7.2010. godine, u 68. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

SR\ANU PRPI]U

od porodice Vukovi} - Milovana, Seke i Mirne. 3018 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom

SR\ANU
Oti{ao si u cvijetu mladosti, slomila se rano tvoja grana. Ostale su `ivotne radosti, tople suze i u srcu rana, oti{la je mladost i qepota, sedamnaest qeta kad se snovi ru{e, ne}emo te zaboravit’ nikad, utkan si nam Sr|o u srce i du{u. Voqeli smo te istinski, a rije~i za opro{taj nema, jer ovo nije opro{taj. Dio tebe je utkan u nas i taj dio }e vje~no `ivjeti. Po~ivaj u miru. Tvoji drugovi iz OSNOVNE A-8 UP Posqedwi pozdrav dragom

SR\ANU PRPI]U

ZDRAVKO (Ivice) ANTI]

od porodice Bilbija - Qubomira, Javorke, Marijane i Milo{a. 3018 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

SR\ANU PRPI]U

Sahrana }e se obaviti dana 4.7.2010. godine u 13 ~asova na grobqu “Sveti Pantelija” u Boriku. O`alo{}eni: supruga Rajka, sin Ladislav, k}erka Nata{a, zet Sa{a, snaha Svjetlana, unu~ad Andrea, Sr|an, Milica i Sergej, brat Danko, sestra Ivanka, porodice Vidovi}, Pilipovi}, Stanivukovi}, Amiyi}, ]eji}, @iger te mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi 3017 B-1 G
Posqedwi pozdrav dragom suprugu Posqedwi pozdrav dragom ocu 3017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom 3017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

od @ivka Vukovi}a i Tawe. 3018 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

ZDRAVKU
od porodice Vidovi}.

ZDRAVKU
od porodice Stanivukovi}.

SR\ANU ZDRAVKU
od k}erke Nata{e, zeta Sa{e, unuka Sr|ana i Sergeja. 3017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom 3017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom od ~lanova Centra borila~kih sportova Bawa Luka. 3019 A-1 G

SR\ANU
od Tadi} Qubomira sa porodicom. 3019 A-1 G

ZDRAVKU
od supruge Rajke. 3017 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ocu

ZDRAVKU
od porodice ]eji}.

ZDRAVKU
Od porodice @iger za najboqeg kuma. 3017 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

Dana 9.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

GORDANE BOGOVAC
U nedjequ, 4.7.2010. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Mile, sinovi Qupko, Qubidrag i Neven, snahe Renata, Vesna i Mirjana i unu~ad 3019 A-6 G

ZDRAVKU
od sina Ladislava, snahe Svjetlane, unuka Andree i Milice. 3017 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

ZDRAVKU
od porodice Pilipovi}. 3017 A-1 G Voqenom bratu

ZDRAVKU
od porodice Amiyi}. 3017 A-1 G

SLAVKA DAVIDOVI]A
Supruga Staka, }erka Biqana i sin @eqko sa porodicama 2024 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog strica

Tu`no sje}awe na dragu

Dana 4.7.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od kada je prestalo da kuca plemenito srce na{eg dragog

GEGU RADANA VI[I]A
3.7.1992 - 3.7.2010. Sestra Gordana, zet Boro, sestri} Milan i sestri~na Radana 2020 A-2 G

GORDANU
S qubavqu i po{tovawem. Sestra Slava Javorac sa porodicom 2019 A-2 G

JELENKU
Bol nije u rije~ima i suzama ve} u srcima onih koji te vole. Sestra Milka, zet Nenad i Aleksandra 2020 A-2 G

Oti{ao si kao {to si i `ivio, tiho i dostojanstveno. Ponosan sam {to sam te imao i uvijek }e{ biti u mome srcu. Sinovac Goran 2020 A-3 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 2.7.2010. godine, u 82. godini `ivota, preminula na{a draga

JELENKA MALINI]A
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Gorka sudbina od nas te uze, nama ostado{e bol i suze. Ponosni smo {to smo te imali, a sad smo tu`ni {to smo te izgubili. Brat Brane sa djecom Goranom i Gordanom 2020 A-8 G Posqedwi pozdrav voqenoj sestri [estomjese~ni pomen na dragu majku

GOSPAVA (ro|. Ris) BOJANI]
Sahrana }e se obaviti u ponedjeqak, 5.7.2010. godine, u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Bawaluci. O`alo{}eni: sestra Nevenka, bra}a Rade, Bogdan, Pero i ostala rodbina i prijateqi 2021 A-8 G

GOSPAVI
od sestre Nevenke sa porodicom. 2021 A-1 G

MILICU \OR\EVI]
K}erke Gordana, Du{ica i Daliborka sa porodicama 2025 A-1 G

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 35
Posqedwi pozdrav dragom drugu

SR\ANU
od drugara iz Peto{evaca. 2028 A-1 G Posqedwi pozdrav kumu

SR\ANU PRPI]U
od kumova Zorana, Rade i Ranka Jeremi}. 2028 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

SR\ANU
od porodice Aqeti}. 2028 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu i imewaku

MIKI
od brata Milenka sa porodicom. 2029 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

MIKI
od ujaka Branislava i ujne An|e. 2029 A-1 G

MIKO
Nikada te ne}emo zaboraviti. Sini{a, Mira, Aco i Sa{a 2029 A-1 G

36 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 37

38 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

Sport

Odlazak Ko{arka{kog kluba Crvena zvezda u ste~aj ne zna~i ga{ewe, ve} konsolidaciju ovog kolektiva. Sne`ana Samarxi}-Markovi}, ministarka omladine i sporta Srbije
FOTO: AGENCIJE

“Orli}i“ ubjedqivi na startu
Ko{arka{ka reprezentacija Srbije do 17 godina uspje{no je startovala na Svjetskom prvenstvu u Hamburgu. “Orli}i“ su na premijeri deklasirali Egipat sa 99:67, a u drugom kolu kopqa }e ukrstiti sa Kinom, koja je u prvoj rundi pora`ena od Litvanije.

Vagner i Dalibor [ili} ([iroki Brijeg)

Neuspjeh u generalnoj provjeri
Mlada ko{arka{ka reprezentacija Srbije pora`ena je u posqedwoj pripremnoj utakmici pred Evropsko prvenstvo u Zadru, a uspje{nija od ~ete Bo{ka \oki}a bila je “B” reprezentacija Makedonije, koja je slavila rezultatom 86:83. Kontinentalni {ampionat po~iwe 8. jula.

Zriwski slavio u Kazahstanu protiv Tobola 2:1, dok je [iroki Brijeg bio boqi od Olimpije u Qubqani 2:0
NI ON - Oba pred sta vnika BiH u UEFA Evropskoj li gi, Zriwski i [iroki Brijeg bili su uspje{ni na startu kvalifikacija. Mostarci su trijumfova li u Ka zah sta nu pro tiv Tobola 2:1, dok su [irokobri je `a ni bi li boqi od Olimpije u Qubqani 2:0. Rezul tati prvih me~eva prvog ko la kva li fi ka ci ja za UEFA Evrop sku li gu: Di na mo Tbi li si - Flo ra Ta lin 2:1 (Ka ke {vi li 22, Hmaladze 63, penal - Dubikov 9), Tobol - Zriwski 1:2 (Zumaskalihev 13 - Dragi~evi} 53, 82), Jerevan - Bnei Je hu da 0:0, La ~i - Dwepr Mogiqev 1:1 (Mara{i 45 Tur lin 90), Ra bo tni ~ki Lu zi ta nos 5:0 (Ze Kar los 24, Vandeir 35, Markio 54, 56, Mu arem 60), [ah tjor Karagandi - Ruh 1:2 (Yidi} 7 - Ja no {ka 45, Grzib 49), Trans Nar va - Mi pa 0:2 (Vo ti nov 47, Gor skov 53, autogol), Tirana - Zalaeger{eg 0:0, Ze ta - Da ~i ja 1:1 (Peli~i} 76, penal - Orbu 38), Tor pe do @o di no Fil kir 3:0 (Kri vo bok 51, Ogar 59, Kontsevoj 66), Kara bah - Me ta lurg Skopqe 4:1 (Sa di gov 26, pe nal, Isma ilov 45, Ima mi li jev 84, Ada mi ja 90 - Si mo no vski 90).

Trijumfi bh. timova
- Du de lan` 6:1 (San 18, Movsisjan 19, 90, Olsen 35, Pedersen 51, Brok Madsen 88 - Ben zu en 53, pe nal), Santa Koloma - Mogren 0:3 (Grbi} 14, ]u la fi} 90, ]etkovi} 90), Grevenmaher - Dundalk 3:3 (Hajnc 63, Ga{par 73, Almeida Da Silva 74 - Kudozovi} 23, Hatsvel 51, Be ni ~ou 78, auto gol), Portdaun - Skonto 1:1 (Leki 37 - Laizans 90), Runavik - Gefle 0:2 (Gerndt 34, 61), Hla ne tli - Ta uras 2:2 (Tomas 17, Yons 47 - Kizis 9, 20), Olimpija Qubqana [iroki Brijeg 0:2 (Vagner 45, Cvijanovi~ 67, autogol), Kalmar - Strejmur 1:0 (Santos 80), Rejkjavik - Glentoran 3:0 (Gu nar son 12, Fin bo ga son 32, Ta ke fu sa 62). Re van{ uta kmi ce su na programu 8. jula.

Prve utakmice prvog kola kvalifikacija za Evropsku ligu

@RK Jagodina dogovorila je saradwu sa trenerom Zoranom Ivi}em. Iskusni stru~wak je u karijeri vodio Crvenu zvezdu i Partizan, ni{ki @elezni~ar, Obili} iz Pri{tine, mu{ku ekipu Jagodine, gr~ku Veriju, Budu}nost, a bio je i pomo}nik Jovice Cvetkovi}a na klupi “orlova”. Od kada je zvani~no potvr|eno da }e Igokea u~estvovati u predstoje}oj sezoni NLB lige, Aleksandrov~ani su “zatrpani“ ponudama menaxera, {to }e svakako olak{ati posao ~elnicima kluba u “sklapawu“ ekipe za regionalno takmi~ewe.

[IBENIK remizirao sa Slijemom
Nitra - \er 2:2 (Tot 13, Sloboda 80 - Kink 38, 58), Olimpija Balti - Hazar 0:0, TPS Tur ku - Port Tal bot 3:1 (Riski 24, 35, Vusu 30 Ro uz 70), Zes ta fo ni - Fa etano 5:0 (Gela{vili 21 penal, 24, Dva li 22, 64, Yorya{vili 90), [ibenik - Slijema 0:0, Anortozis Banants 3:0 (Katsavakis 23, Okas 31, Kafu 64), Randers

Liga {ampiona

Foto dana

Predstavnik Crne Gore Rudar Pqevqa savladao je kao gost Fioru (San Marino) sa 3:0 u prvom me~u prvog kola kvalifikacija za Ligu {ampiona. Prva utakmica ove runde kvalifikacija izme|u Santa Kolone (Andora) i Birkirkare (Malta) registrovana je slu`benim rezultatom 3:0 za goste. Me~ nije odigran zbog lo{eg terena, a klub iz Andore ka`wen je jo{ sa 10.000 evra.

Rad sa mladima - tajna uspjeha
@enska odbojka u Sokocu, kao jedan od sportova u ovda{wem Sportskom dru{tvu Glasinac, postoji 14 godina. U tom, relativno kratkom, periodu na{ kolektiv je osvojio dvije titule u Srpskoj, a od jeseni }e, kao ~lan Premijer lige BiH, u novoj dvorani, biti doma}in najboqim ekipama iz BiH. Ako se imaju u vidu uslovi u kojima smo po~eli 1996. godine, mo`emo biti veoma zadovoqni onim {to je ovaj klub do sada postigao. Stasalo je vi{e generacija odbojka{ica koje su imale zapa`enu ulogu u ovom sportu u Republici Srpskoj i BiH. Neke od wih, zahvaquju}i odbojci, stigle su i do ameri~kih kolexa. U na{em klubu ponikla je Milica Radovi}, juniorska reprezentativka Srbije, kao i Kristina Eri}, koja je nastupala za reprezentaciju BiH. Ovih uspjeha sigurno ne bi bilo bez upornog i kontinuiranog rada sa mladim selekcijama, {to je jedna od glavnih odlika ovog kluba. U radu sa mladim odbojka{icama, vodili smo ra~una i o wihovom uspjehu u {koli, jer su lo{i u~enici rijetko i dobri sportisti. Oni uvijek tra`e opravdawe za izostanke sa ~asova, nemotivisanost i nedisciplinu, a te svoje osobine prenose i na ekipu. O svemu tome treba voditi ra~una pri formirawu jedne mlade selekcije. Naravno, i sam trener mora da ispoqava osobine koje tra`i od svojih mladih igra~ica. Ovakav put do seniorske ekipe, sposobne za postizawe dobrih rezultata, te`ak je i dug, ali je najsigurniji i najjeftiniji za sredine kao {to je Sokolac. Pri tome je veoma va`no zadr`ati kontinuitet u radu sa mladim odbojka{icama. Zato, u Odbojka{kom klubu Glasinac ve} godinama nema prekida u radu sa mladim selekcijama tokom pauze u prvenstvu. Tako }e biti i ovog qeta.

Marko Obrenovi}, trener @OK Glasinac
Iako su fudbaleri ^ilea zaustavqeni od Brazila u osmini finala Mundijala, u otaxbini su do~ekani kao junaci, a posebno odu{evqen wihovim igrama bio je predsjednik dr`ave Sebastijan Pinera.

“Ako se imaju u vidu uslovi u kojima smo po~eli 1996. godine, mo`emo biti veoma zadovoqni onim {to je ovaj klub do sada postigao“

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 39

Prva smjena ko{arka{kog kampa u Trebiwu “uhvatila zalet“

@enski odbojka{ki klub Jedinstvo

Za sada neka to bude malo iznena|ewe. Jedino }u najaviti da }e promotor u prvoj smeni biti Du{an Kecman, a ostale }emo najaviti neposredno pred wihov dolazak, rekao Bodiroga

Bodiroga "krije" goste

[ampionke se poja~avaju
BR^KO - Odbojka{ice Jedinstva iz Br~kog, osvaja~ice duple krune u protekloj odbojka{koj sezoni u BiH, na zaslu`enom su odmoru, ali za agilnu upravu {ampionki nema odmora. U toku je prelazni rok i ve} prvog dana, rukovodstvo Jedinstva je dovelo ~etiri nove odbojka{ice. - U na{e redove stigle su Qubica Petrovi}, koja je i ranije igrala za Jedinstvo, ali je pauzirala protekle dvije sezone. Zatim Dragana Blagi} iz suboti~kog Spartaka, Selma Omerovi} iz Pola, te Arijana Okuka iz Gacka. [to se ti~e odlazaka za sada je ispisnicu uzela Mara Savki}, koja je pristupila Kuli iz Grada~ca, Gorana Jovi} odlazi na fakultet u Srbiju, a novu sredinu mo`e potra`iti i Beba Pe{tali} - rekao je izvr{ni direktor @OK Jedinstva Sa{a Grekulovi}. V. S.

Strit rejs Bawaluka 2010.
BAWALUKA - Me|unarodna Strit rejs trka “Bawalu ka 2010“ bi }e odr`a na pred sto je }eg vi kenda u Kla{nicama, na dionici autoputa iza tunela. Bi}e to dvodnevni automobilisti~ki spektakl na kojem }e u~estvovati takmi~ari iz BiH, Srbi je, Hrvat ske, Slo ve ni je, kao i gos ti iz Italije i Gr~ke. Pored nadmetawa u sedam kla sa, bi }e odr`a no i “stajl“ takmi~ewe u estet-

Spektakl u Kla{nicama
skim preradama automobila sa u~e{}em nekih od najpoznatijih automobila iz ovog regiona. Tako|e, planiran je i “db“ kup - ta kmi ~ewe u ja ~i ni ozvu~ewa ugra|enog u automo bil, za tim “old taj mer“ revija, kao i jo{ nekoliko iznena|ewa za posjetioce. Oba dana programa kvalifikacione vo`we }e trajati od 9.30 do 15 ~asova, dok su trke zakazane za 15.30 ~asova. De. M.

Atletski miting u Velewu
Detaq sa prvih treninga PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] chedomil@gmail.com FOTO: ^. MUCOVI]

[panovi}eva druga
VE LEWE Srpska atleti~ar ka Iva na [panovi} je na mitingu u slovena ~kom Ve lewu osvo ji la dru go mjesto u skoku u daq sa re zul ta tom 6,50. Dr`a vna re kor der ka (6,78) zavr{ila je iza Rus kiwe Ol ge Ba la je ve (6,61), a is pred dvi je Slovakiwe (Vel da ko ve i Me gje {o ve), za tim doma}ih takmi ~ar ki Ni ne Kolari~ i Nine Ko kot i le gen dar ne Rus kiwe Tatjane LebedjeIvana [panovi} ve (6,19) koja se jo{ uvijek nije dovoqno oporavila od povreda i operacije. Miting iz serije koju organizuje Evropska atletska federacija (EAF) za Ivanu bi trebalo da bude posqedwe takmi~ewe pred odlazak na Prvenstvo Evrope u Barseloni, koje se odr`ava od 26. jula do 1. avgusta.
FOTO: AGENCIJE

TREBIWE - Ve} nekoli ko da na na ko {ar ka {kim te re ni ma “Sr|an Aleksi}“, sportskoj dvorani “Milo{ Mrdi}“ i stadionu “Bregovi“ marqivo rade polaznici petog kampa “AND 1 Dejan Bodiroga“. Polaznici prve smjene, mladi talenti iz devet zemaqa, rade na ko{arka{koj edu ka ci ji, pod kontrolom vlasnika kampa Dejana Bodiroge, jednog od najve}ih imena srpske ko{arke. - Slavimo mali jubilej - pet go di na kam pa. Za do voqni smo po puweno{ }u na{ih kapaciteta, u prvoj sme ni opet ima mo de cu iz desetak zemaqa, {to je pos-

tala tradicija. Po~eli smo dobrim tempom, za sada sve te~e dobro, upravo onako kako smo planirali - istakao je Bodiroga, dodaju}i da }e na polovini kampa biti organizovana sve~anost na kojoj }e bi ti obiqe`en jubilej.

POLAZNICI iz devet zemaqa
U Trebiwe }e, kao i svake godine, do}i i zvu~na ko{arka{ka imena. - Za sa da ne ka to bu de malo iznena|ewe. Jedino }u najaviti da }e promotor u prvoj sme ni bi ti Du {an Kecman, a ostale najavi}emo neposredno pred wihov

dolazak. Na sve~anosti }e se sigurno pojaviti neki od mojih saigra~a. Opet }emo napraviti jednu zanimqivu uta kmi cu. Na dam se da }e biti atraktivna za sve - dodao je slavni ko{arka{. Bodiroga je istakao da je ovaj kamp po mnogo ~emu postao prepoznatqiv. - Ima mo sjaj nu gru pu trenera, koju predvodi profesor Karaleji}, tako da se do bro ra di. Odli ~an je i

kva li tet po la zni ka, a mi smo spremni da sve uradimo {to smo i planirali. Tri na{a MVP-a od pro{le godi ne bi la su na “Faj nalfo ru“ Evro li ge u Pa ri zu. To je bilo veliko iskustvo za wih, a po tome smo prepoznatqivi, jer smo jedni od rijetkih koji to rade. Zadovoqni smo svim, sve je, hvala Bogu dobro, a nadamo se da }e tako ostati do kraja zakqu~io je Dejan Bodiroga.

Englezi
Slavni ko{arka{ se osvrnuo na ~iwenicu da u grad na Trebi{wicu ve} godinama dolaze djeca iz Engleske. - Oni su ovde ve} ~etvrtu godinu, {to je lep kuriozitet. Ove godine tu su i klinci iz Australije, koji su pro{li tridesetak ~asova leta da bi bili ovde sa nama u Trebiwu, {to je potvrda da im je svima bilo lepo i da nam se vra}aju radosni rekao Bodiroga.

Pliva~ki miting “Petnica kup 2010“ u Vaqevu

TREBIWE - U~e{}e na 13. me mo ri jal nom pli va ~kom mitingu “Petnica kup 2010“ za pli va ~e Le ota ra bilo je vi{e nego uspje{no,

Leotar "pomeo" konkurenciju
po{to su Trebiwci ponijeli epi tet na jus pje {ni jeg ko le kti va u kon ku ren ci ji 314 takmi~ara iz 25 klubova Srbije i BiH. Leotar je nastupio sa 11 takmi~ara, koji su osvojili ukupno 13 medaqa, od ~ega deset zlatnih, dvije srebrne i jednu bronzanu.

AN\ELA ^u~kovi} oborila bh. rekord
Zlata su osvojile An|ela ^u~kovi} u disciplinama 50 me ta ra del fin, 50 le |no, 200 slo bo dno i 200 mje{ovito u kategoriji do deset godina; Ana ^u~kovi} u disciplinama 50 le|no, 50 prsno i 200 mje{ovito (do 12 godina), Tawa Radanovi} na 50 slobodno i 100 le|no

Sestre ^u~kovi}

FOTO: ^. MUCOVI]

(do 16 go di na), te Iva na Ninkovi} u disciplini 100 prsno (do 14 godina). Srebra su osvojile: Ana ^u~kovi} na 50 slobodno i Tawa Radanovi} na 200 mje{o vi to, dok je bron za no odli~je osvojila Ana Popovi} u disciplini 50 slobodno u ka te go ri ji do de set godina. U disciplini 50 metara delfin An|ela ^u~kovi} je oborila novi rekord BiH u kategoriji do deset godina. Iza Trebiwaca su ostale jake ekipe iz Srbije poput Pro le te ra, Spar ta ka, Par ti za na, Voj vo di ne i Crvene zvezde. ^. M.

Dresurno jahawe

Kowi i jaha~i na sceni
BAWALUKA - Drugo kolo balkanske lige u dresurnom jahawu odr`a}e se u Bawaluci u subotu i nedjequ na tere ni ma Kowi ~kog klu ba ^okorska poqa. U ta kmi ~ar skom di je lu o~ekuje se u~e{}e izme|u 40 do 50 jaha~a kao i 23 kowa. Otva rawe je pla ni ra no za su bo tu u de vet ~a so va, dok takmi~ewe po~iwe u 9.30, a za vr{a va u 17.30 ~a so va i odr`a}e se u tri kategorije. Drugog dana takmi~ewe po~iwe u devet, a zavr{ni dio bi }e obavqen u 17 ~a so va, kada }e biti obavqeno progla{ewe pobjednika. - Na prvenstvu }e u~estvovati BiH, Hrvatska i Srbija. U~estvova}e oko 23 kowa, te 40 do 50 prijavqenih jaha~a i u takmi~arskom dijelu desi}e se oko 80 startova - izjavio je ~lan Organizacionog odbora Du{ko Mazalica. M. Z.

40 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: ROJTERS

Pi{e: Slavko BASARA

Tu`na slika
Ako je suditi po prvim julskim danima, koji vi{e podsje}aju na septembar, pred fudbalskim klubovima u Republici Srpskoj je te{ka godina (sezona). U Trebiwu prozivka je izvr{ena tako {to novo rukovodstvo Leotara moli fudbalere da se odazovu pripremama. Oni ne `ele dok je na kormilu Goran Skaki} zbog #muqawa# na utakmici u Zenici protiv ^elika, ali i jo{ nekih stvari koje su isplivale na povr{inu na #Policama#. Igra~ki kadar Slavije #o{te}en# i oslabqen, a veliko je pitawe ko }e za ovaj klub uop{te da igra. Mnogo je novih, mladih imena. To je dobro za budu}nost, samo mogu li golobradi mladi}i da iznesu teret Premijer lige? Rudar Prijedor poku{ava da #krpi# kadar sa minimalnim sredstvima, ba{ kao i zvorni~ka Drina koja }e debi to va ti u bh. eli ti. Bawalu ~ki Bo rac je za uzet trenutno jurewem forme za evropski dvome~ protiv {vajcarske Lozane. To je trenutna, nimalo ohrabruju}a, slika klubova koji }e predstavqati Republiku Srpsku u najvi{em rangu takmi~ewa. Ako se spustimo u ni`e rangove takmi~ewa muka je jo{ ve}a. Doju~era{wem premijerliga{u Lakta{ima prijeti raspad sistema, klub nema uprave, novca... pitawe je {ta }e da bude. Ve}ina klubova u Prvoj ligi muku mu~i i jedva spaja kraj s krajem. Fudbalske platforme me|utim, uprkos svemu, nema! Nova, najsvje`ija, opomena stigla je iz Pelagi}eva. Istoimeni drugoliga{ki klub tra`i istupawe iz Druge li ge i se li dbu u tre }i ste pen ta kmi ~ewa na ni vou FSRS. To je ve} zabriwavaju}a ~iwenica na koju ne smijemo da guramo glavu u pijesak. Nalazimo se na raskrsnici istine i fudbalske sudbine!

Novak \okovi}

Srpski teniser Novak \okovi} pora`en u polufinalu Vimbldona

Berdihu je ovo prvo finale jednog grend slem turnira u karijeri, a prvi je ^eh koji }e se boriti za titulu u Vimbldonu poslije Ivana Lendla, koji je u finalu igrao prije 23 godine
LONDON - Srpski teniser Novak \okovi} nije uspio da se plasira u finale Otvorenog prvenstva Engleske u Vimbldonu, po{to je u pe tak u po lu fi nal nu iz gu bio od ^e ha To ma {a Ber di ha re zul ta tom 3:6, 6:7 (9:11), 3:6. Po sli je ve oma do brih igara u prvih pet kola, o~ekivalo se da \okovi} iskoris ti ispa dawe Royera Federera i prvi put u kari je ri u|e u fi na le naj pres ti `ni jeg grend slem turnira, ali je potpuno podbacio i zaslu`eno do`ivio ubjedqiv poraz. Ve} od starta se vidjelo da se srpski te ni ser ne osje}a dobro na terenu i da ovo ne}e biti wegov dan. U wego voj igri ni je bi lo prave energije i agresije i Ber dih je dos ta la ko kon trolisao rezultat. Odluka u me~u pala je u drugom setu, ko ji je po sli je ne ko li ko preo kre ta pri pao ^e hu. Ber dih je po sli je brej ka u 11. ge mu ser vi rao za set, ali je \okovi} tada uspio da uzvrati i da jedini put u me~ oduzme protivniku servis. U taj brejku je Berdih poveo 6:2 i kada je izgledalo da je sve go to vo, \o ko vi} se “vratio iz mrtvih“ i se ri jom od 5:0 do {ao do vo|stva od 7:6 i set lopte. samo formalnost i bilo je samo pitawe trenutku kada }e Ber dih “do tu }i“ \o ko vi }a. Brejk je na pra vio u osmom ge mu i po veo 5:3, a po tom je bez ika kvih pro ble ma za vr{io po sao na svoj servis. Berdihu je ovo prvo finale jednog grend slem turnira u karijeri, a prvi je ^eh koji }e se boriti za titu lu u Vim bldo nu po sli je Iva na Len dla, ko ji je u finalu igrao prije 23 godine. Protivnik Berdiha u finalu bi}e uspje{niji iz drugog polufinalnog duela u kojem su se sastali [panac Rafael Nadal i Britanac En di Ma rej u pe tak nave~e.

Ni{ta od finala

“Armejci“ ja~aju redove

Marjanovi} u CSKA
MOSKVA - Reprezentativac Srbije i biv{i igra~ Hemofarma, Boban Marjanovi} potpisao je trogodi{wi ugovor sa CSKA, vrijedan pribli`no milion i po evra. Doskora{wi centar Vr{~ana ve} je potpisao trogodi{wi ugovor sa “armejcima“ i tako zapo~eo novu eru slavnog ruskog kluba koju je najavio prvi ~ovjek tog kluba Andrej Vatutin prilikom predstavqawa Du{ka Vujo{evi}a kao novog trenera. Od biv{eg stratega Partizana se o~ekuje da zadr`i visok nivo rezultata, ali i bezbolno podmladi ekipu, i izvr{i smjenu generacija.

Drugo mjesto
Uprkos ovom porazu, \okovi} }e zahvaquju}i ranom ispadawu Federera od ponedjeqka biti drugi teniser svijeta. Propustio je, me|utim, veliku priliku da ulaskom u finale pobjegne [vajcarcu 500 bodova. Ovako }e imati samo 20 bodova vi{e od Federera.

MAREJ i Nadal igrali u petak

Slavni trener ostaje u Lejkersima

Xekson juri 12. prsten

Nije je iskoristio, kao ni onu kod vo| stva od 8:7, pa je Berdih serijom od 4:1 sti gao do vo| stva od 2:0. Tre}i set je prakti~no bio

Srpski centar se dogovorio sa Minesotom

Mili~i} ostaje me|u "vukovima"
MI NE APO LIS - Dar ko Mili~i} nije napravio korak nazad, preko Velike bare, po {to je prvog da na prelaznog roka za slobodne agente, srpski centar dogovorio nastavak saradwe sa Minesotom. Ta ko }e Dar ko os ta ti u NBA li gi, uprkos ne kim wego vim izja va ma da mu je dos ta ame ri ~ke pro fi ko {arke i da bi za wegovu kari je ru naj boqe bi lo da se vrati u Evropu. dine u trejdu izme|u Vulvsa i Wujork Niksa. U suprotnom smjeru oti{ao je Brajan Kardinal. Vulvsi su na ovaj na~in zavr{ili 50 odsto posla oko formirawa sna`ne centarske linije, koju bi narednih da na tre ba lo da upo tpu ni Ni ko la Pe ko vi}, sa da jo{ ko{arka{ Panatinaikosa, a biv{i igra~ Partizana. Za 24 utakmice, koliko je Mili~i} igrao za “vukove“ u pro {loj se zo ni, za biqe`io je pro sjek od 8,3 poena, 5,5 skokova i 1,4 blokade. Dar ko je ro |en 20. ju na 1985. godine u Novom Sadu, a 2003. go di ne kao dru gog pika na draftu, iza Lebrona Yejmsa, a ispred Karmela En to ni ja i Dvej na Vej da, izabrao ga je Detroit.

Fil Xekson

FOTO: AGENCIJE

LOS AN\ELES - Najtrofej ni ji tre ner u is to ri ji NBA lige, Fil Yekson, prona{ao je jo{ jedan izazov poku{a}e da po ~etvrti put osvoji tri titule zaredom i onda se penzioni{e. Fil je taj podvig dva puta ura dio sa ^i ka go Bul si ma (1991-93, 1996-98) i jednom sa LA Lejkersima (2000-02). Po{to su Kobi Brajant i ekipa pro{log mjeseca odbranili prsten, Yekson je

po sli je de se tak da na ra zmi{qawa odlu ~io da ih predvodi u juri{u na tre}i lovor zaredom. - Ra~unajte da sam tu. Prote klih ne djeqa sam ra zma trao si tu aci ju, a sa da je vrijeme da se prihvatim posla i selekti ram tim koji }e i 2011. osvojiti titulu. Bi}e to moja posqedwa odbrana, nadam se velika - poru~io je Yekson, vlasnik 11 prstenova.

UGOVOR vrijedan 20 miliona dolara
Pro du `e ni, ~e tvo ro go di{wi boravak u Vulvsima, Mili~i} je navodno naplatio 20 miliona dolara. Mili~i} je u Mineapolis stigao 17. februara ove go-

Darko Mili~i}

FOTO: AGENCIJE

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 41

Do 5. jula bi}e poznat status mladog reprezentativca BiH

Leotar po~eo pripreme

Igra~ima jo{ jedna {ansa
TREBIWE - [ef stru~nog {taba Leotara Goran Skaki} sa saradnicima izvr{io je prozivku igra~a za novu sezonu. Igra~e je na prozivci pozdravio novi predsjednik \or|e Vu~ini}, koji je bio kratak i jasan. - Na po~etku nove sezone `elim da pozdravim vas, kao i novinare koji su uvijek bili korektni. Slo`ena situacija koja je bila u klubu je prevazi|ena, ona vi{e ne postoji. Obe}avam da }e na{a svla~ionica biti raspjevana, kakva je i bila - kazao je Vu~ini}. Fudbaleri koji su stasali u Leotaru, a koji `ele u wemu da igraju bi}e pozvani jo{ jednom da po~nu da treniraju. Ko se ne pojavi na “Policama“, na wega stru~ni {tab ne}e ra~unati. Nijedan igra~ koji je bio anga`ovan van Trebiwa ne}e biti pozvan na daqu saradwu, a to su: Dejan Ra{evi}, Dragan Risti}, Bojan Magazin, Nenad Ze~evi}... ^. M.
FOTO: ARHIVA

Pelagi}evo istupa iz Druge lige

Problemi sa finansijama
PELAGI]EVO - Fudbaleri Pelagi}eva, iako su uspjeli da obezbijede opstanak protekle sezone u Drugoj ligi Republike Srpske, grupa zapad, kako sada stvari stoje, ne }e u sqede }oj se zo ni igrati u ovom rangu. Na~elnik op {ti ne Pe la gi }e vo Simo Staki} uputio je zvani ~an do pis Iz vr{nom odboru FSRS, u kojem tra`i da klub sqede}e sezone igra u Re gi onal noj li gi, gru pa centar. - Razmatraju}i nastupe kluba u drugoli ga {koj konkuren ci ji, odlu ~i li smo da tra`imo saglasnost za otkazivawe u~e{}a u Drugoj ligi u se zo ni 2010/11. i igrawe u Regionalnoj ligi. Razlozi za ovakav na{ zahtjev jesu finansijske prirode. Klub se sto od sto fi nan si ra sred stvi ma iz op {tin skog buyeta, a ta sred stva ni su do voqna za nesmetano funkcionisawe drugoliga{kog kluba - stoji u do pi su upu }e nom FSRS ko ji je po tpi sao na ~el nik op{tine Pelagi}evo Simo Staki}. Dosada{wa uprava kluba je podnijela ostavku, a imenovana je i nova, koja bi trebalo da vo di klub u idu }em periodu. V. S.

Miroslav Stevanovi}

Svakodnevno smo u kontaktima sa qudima iz Vojvodine, treniramo zajedno. Tokom vikenda obavi}emo jo{ nekoliko razgovora i stvarno bismo `eqeli da Stevanovi} ostane u na{im redovima, rekao Qubojevi}
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

NO VI SAD - Sta tus Mi ro sla va Ste va no vi }a, ko ji je ugo vo rom ve zan za Vojvodinu, a igrao je pro{lu sezonu na pozajmicu u Borcu, bi}e poznat do ponedjeqka, 5. jula. - Ste va no vi} je mla di reprezentativac BiH i potreban nam je za nastupe u Evropi. Me|utim, u Vojvodini jo{ nisu donijeli odluku u vezi sa statusom igra~a, to bi trebalo da uradi novi trener Zoran Milinkovi}. Nama se `uri, jer do 9. jula mo ra mo da pro sli je di mo spi sak igra ~kog ka dra u Ni on - is ta kao je Dar ko Qubo je vi}, za du `en za sportski sektor u Fudbal-

skom klubu Borac. Novosa|ani ne igraju u Evro pi ta ko da se wiho ve pripreme razlikuju od priprema bawalu~kog premijerliga{a.

MILINKOVI] daje zeleno svjetlo
- Svakodnevno smo u kontaktima sa qudima iz Vojvodi ne, tre ni ra mo za je dno. To kom vi ken da oba vi }e mo jo{ ne ko li ko raz go vo ra i stvar no bi smo `eqeli da Stevanovi} ostane u na{im re do vi ma. Pos to ji mo gu }nost da za Bo rac odi gra me~ protiv OFK Beograda kako bi ga vidio trener Milin ko vi}. Do 5. ju la }e mo rije{iti ovu situaciju, nadamo se pozitivno za nas -

kazao je Qubojevi}. Direktor Radmilo [ipo vac je na ja vio do la zak jo{ dvo ji ce igra ~a, Vu ka {i na Be no vi }a i Mi la na Sre }e. To je pot vrdio i Qubojevi}. - Oko Benovi}a je bilo nekih nejasno}a koje smo otklonili i on }e potpisati ugovor za Borac. [ef stru~nog {taba Zoran Mari} je

izra zio `equ da u na {im redovima vidi ovog igra~a. Tako|e, sa Milanom Sre}om smo postigli dogovor, slo`ili smo se u vezi sa uslovima i on bi u subotu ili nedjequ trebalo da stavi paraf na ugovor s Borcem. Direktor [ipovac }e do}i u Novi Sad kako bi se ta papirologija zavr{ila - istakao je Qubojevi}.

Fakultet za fizi~ku kulturu u Bawaluci

Petrovi} doktorirao
BAWALUKA - Qubomir Qupko Petrovi}, trener Crvene zvezde iz 1991. godine kada je ovaj klub bio evropski {ampion, odbranio je ju~e doktorsku disertaciju o temi “Evaluacija i implementacija situacionih modela za selekciju u fudbalu“. Petrovi} je u prisustvu predava~a i studenata bawalu~kog DIF-a, pred ~etiri ~lana komisije, uz mentora Gorana Bo{waka odbranio doktorat, a ovom ~inu prisustvovali su ministri u Vladi Republike Srpske Nedeqko ^ubrilovi} i Proko Dragosavqevi}, zatim predstavnik FSRS Rodoqub Petkovi}, mnogobrojni biv{i i sada{wi igra~i. - Nije dobro iskqu~ivo se bazirati na praksu, kao ni samo na nauku. Najboqe je kombinovati proces nauke i prakse. Rad u savremenom fudbalu je nezamisliv bez nauke - kratko je rekao Petrovi}. Qupko Petrovi} je cijewen u Srpskoj, {to govore i rije~i ministra Dragosavqevi}a. - Petrovi} je davno odbranio doktorat, ovo je samo prirodan put wegovog rada i djela koja je ostvario - kazao je Dragosavqevi}. S. B.

OFK Beograd
Fudbaleri Borca danas (17.30 ~asova) }e u Krivaji odigrati drugu kontrolnu utakmicu u sklopu priprema za nastupe u kvalifikacijama za UEFA Evropsku ligu. Rival “crveno-plavih“ je tako|e u~esnik ovog takmi~ewa, predstavnik Srbije OFK Beograd. Borac }e do kraja priprema u Novom Sadu odigrati jo{ tri utakmice, 5. jula protiv Srema, 7. jula sa Vojvodinom i na kraju 9. jula odmjeri}e snage sa Novim Sadom.

Ekspedicija Slavije otputovala na pripreme u Krupaw

Kapiten Regoje ostao kod ku}e
ISTO^NO SARAJEVO Ekspedicija Fudbalskog kluba Slavija otputovala je ju~e na osmo dne vne pri pre me u Krupaw, a baza }e biti hotel “Pegaz“. [ef stru~nog {taba Milan Gutovi} poveo je 25 fudbalera, me|u kojima su i ~etiri golmana, a povratak je planiran za 10. jul. - U Krupwu `elim da sagledam realnu sliku igra~kog kadra sa kojim mogu da raspola`em u sezoni u kojoj }e nas ~ekati mnogo izazova i neizvjesnosti. Planiramo i da odigramo dvije utakmice za provjeru forme u kojima }emo vidjeti gdje smo deficitarni. Trebalo bi da anga`ujemo jo{ dva bo~na igra~a i jednog napada~a - istakao je strateg premijerliga{a iz Isto~nog Sarajeva Milan Gutovi}. lovawe. Trener Gutovi} u Krupwu ra~una na sqede}i kadar, golmani: Ratko Dujkovi}, Stefan Tomovi}, Nemawa Kulina, Du{an Remi}, te igra~i: Ogwen [ehovac, \or|e Lackanovi}, Predrag Papaz, Goran Popovi}, Goran Simi}, Miqan Radowa, Zoran Pu{ara, Ogwen Todorovi}, Marko Peri{i}, Bojan Jamina, Vlastimir Jova no vi}, Ivan Stan ko vi}, Nedim Ogle~evac, Sa{a Radovanovi}, Nemawa [e{lija, Dino Begi}, Dejan \ogo, Stefan Te{anovi}, Aleksandar Mi~i} i dvojica fudbalera na probi: Predrag Pej~inovi} i Marko Mirosavqevi} (Omladinac, Banovci). Stru~ni {tab sa~iwavaju: Milan Gutovi}, Aleksandar [krba, Dra gan Bje li ca i Dragan Macan. G. I.

Fudbalski klub Crvena zvijezda

Mladi}i ponos Obudovca
PE LA GI ]E VO - Mla |e selekcije Fudbalskog kluba Crvena zvijezda iz Obudovca svake godine ostvaruju zapa`ene rezultate na brojnim turnirima u Srpskoj, BiH, ali i u inostranstvu. Tako je bilo i kada su mladi}i iz Obu dov ca igra li na ja kom turniru u Somboru, gdje su zauzeli odli~no 3. mjesto. - U na{em klubu, pored seniorske ekipe, egzistiraju i tri mla|e selekcije: kadeti, pioniri i {kola fudbala. Imamo veliki interes i klubova za na{e mali{ane, {to je potvrda da dobro radimo. Ve} ovog qeta mogli bismo da ostanemo bez trojice najtalentovanijih mladih fu dba le ra: Du {a na Bijeli}a, Milana Simeunovi}a i Petra Stjepanovi}a, jer je interes za wih pokazao premijerliga{ Zvijezda iz Grada~ca - rekao je Goran Risti}, trener mla|ih selekcija FK Crvena zvijezda. On je najavio da }e nastojati da u sqede}em periodu omla din ski po gon Crve ne zvijezde bude omasovqen. V. S.

GUTOVI] sa 25 fudbalera
U Krupaw nije otputovao kapiten Bojan Regoje jer je u to ku rje {a vawe wego vog daqeg statusa u klubu. Igor Radovanovi} ima privatnih obaveza, a ~eka se i rje{ewe statusa Vuka{ina Benovi}a. Zbog obaveza na fakultetu tako|e nisu otputovali: Damir Be{irevi}, Neris Pa{ali} i Marko Koprivica, dok Milan Milinkovi} i Mladen Lemez idu u Ameriku na {ko-

Bojan Regoje ~eka rje{avawe statusa

FOTO: ARHIVA

42 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

SVJETSKO PRVENSTV0 U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.
- Fudbalski reprezentativac Wema~ke i doskora{wi ~lan berlinske Herte Arne Fridrih sqede}e tri godine igra}e za ekipu Volfsburga. - Napada~ Argentine Lionel Mesi propustio je trening reprezentacije zbog prehlade, ali }e biti u kombinaciji za me~ sa Wema~kom. - Lukas Podolski i Mesut Ozil nisu trenirali dan prije utakmice sa Argentinom, ali bez obzira na to igra}e protiv Argentine, dok u sastavu ne}e biti Kakaua koji je povrije|en. - Francuski fudbalski stru~wak Loran Blan u petak je i zvani~no preuzeo funkciju selektora francuske reprezentacije umjesto Rajmona Domeneka, kome je istekao ugovor. - Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi za sada je pohodilo oko 2,69 miliona gledalaca te bi magi~na cifra od tri miliona prodatih ulaznica mogla biti probijena. - Japanski fudbaler igra~ Jokohame [unsuke Nakamura saop{tio je da je zavr{io karijeru u reprezentaciji. - Fudbaler Japana Jui~i Komano, koji nije iskoristio penal protiv Paragvaja u osmini finala SP, dobi}e nagradu za igre na tom takmi~ewu.

Ultimatum Nigeriji
Uputili smo pismo fudbalskoj federaciji te zemqe, u kojem se nagla{ava da nigerijska vlada ima rok do ponedjeqka po podne da poni{ti odluku o suspenziji svoje reprezentacije, izjavio Mengo
JOHANESBURG - Me|unarodna fudbalska federacija (FIFA) u petak je vlastima Nigerije dala rok da do ponedjeqka povuku odluku o zabrani nastupa reprezentacije te zemqe na me|unarodnim takmi~ewima i na taj na~in izbjegnu pro{irenu suspenziju, ukqu~uju}i i zamrzavawe finansijske pomo}i nacionalnoj fudbalskoj federaciji. Predstavnici FIFA su precizirali da bi u slu~aju da ne bude povu~ena odluka predsjednika te zemqe Gudlaka Yonatana o suspenziji selekcije u idu}e dvije godine zbog rane eliminacije sa prvenstva svijeta u Ju`noj Africi, Fudbalska federacija Nigerije bila iskqu~ena iz svih aktivnosti pod okriqem FIFA.

FIFA nezadovoqna mije{awem predsjednika u rad saveza

Ju`na Koreja ostala bez selektora
Hu Jung Mo u petak je podnio ostavku na mjesto selektora reprezentacije Ju`ne Koreje. Kao razlog naveo je nevi|enu sajber-hajku koja je krenula protiv wega i wegove porodice. - Odlu~io sam da ne}u nastaviti. ^lanovi moje porodice previ{e su toga propatili. @elim da uzmem malo vremena da napunim baterije i provedem kvalitetno vrijeme u krugu porodice - izjavio je Mo.

PREDSJEDNIK suspendovao rad saveza
- Uputili smo pismo fudbalskoj federaciji te zemqe, u kojem se nagla{ava da nigerijska vlada ima rok do ponedjeqka po podne da poni{ti odluku o suspenziji svoje reprezentacije - izjavio je portparol FIFA Nikola Mengo. On je naveo da bi kazna koju bi odredila FIFA bila pro{irena i da se ne bi odno-

Fudbaleri Nigerije

FOTO: AGENCIJE

sila samo na nacionalni tim Nigerije. - Odluka bi ukqu~ila i zamrzavawe finansijske pomo}i, kao i suspenziju sudija precizirao je Mengo i napomenuo da FIFA ne}e priznati nijednu izmjenu u rukovodstvu nacionalne fudbalske federacije koju bi, eventualno, izvr{ila nigerijska vlada i za ponedjeqak najavio dolazak predstavnika svjetske “ku}e fudbala“ u Nigeriju.

Komisija
Neuspjeh na Mundijalu prili~no je razqutio predsjednika Nigerije Gudlaka Xonatana koji je odlu~io osnovati posebnu komisiju koja bi trebalo da reorganizuje fudbal u toj zemqi. Na ~elo te komisije postavqen je biv{i sekretar nigerijskog saveza Mamud Kadiri, a u woj su i dvojica biv{ih nigerijskih reprezentativaca, Xej Xej Oko~a i Samson Siasia. Ta bi komisija trebalo da po~ne s radom ve} u ponedjeqak, a da organizuje izbor novih ~elnih qudi Fudbalskog saveza Nigerije jer je vlada odlu~ila kako je sada{wem predsjedniku Saniju Luli i wegovom izvr{nom odboru istekao mandat.

Fernando Santo{ predvodi “helene“
Poslije povla~ewa Ota Rehagela sa klupe reprezentacije Gr~ke, za novog selektora izabran je Portugalac Fernando Santo{, doskora{wi trener PAOK-a. Pedesetpetogodi{wi portugalski stru~wak potpisao je dvogodi{wi ugovor sa “helenima“ i predvodi}e ih u sqede}em kvalifikacionom ciklusu za plasman na EP 2012. Prethodne tri godine Santo{ je sjedio na klupi solunskog PAOK-a, a prije toga je trenirao Estreqa Amadoru, zatim Porto. Od 2001. radi u Gr~koj, prvo u AEK-u, pa Panatinaikosu.

Vuvuzela od 17.000 evra
AUSTRIJANAC Klemens Po in ter tvo rac je naj skupqe vuvuzele na svijetu i pro dao je rus kom bi zni smenu za 17.000 evra. Vuvuze la je na lik svim ostalim, a “jedina“ razlika je u tome {to je oblo`ena bijelim zlatom i dijamantima, sve u vrijednosti od 17.000 evra. Ruskom biznisme nu sku po cje na vu vu ze la je dar za poslovnog partnera kome }e je pokloniti, a ovaj }e sa wom otpu to va ti na finale SP. Skupocjena vuvuzela, dok se duva u wu, proizvodi sasvim isti zvuk kao i ona koja se mo`e kupiti za {est evra.

Oven `eli u selekciju
NEKADA[WI reprezenta ti vac En gles ke Maj kl Oven (30) izrazio je `equ za povratkom u nacionalnu selekciju, za koju je posqedwi put igrao 2008. godine. - Igrao sam na tri svjetska prvenstva i bilo mi je ~udno pratiti ovogodi{we daleko od zbivawa. Bio sam povrije|en i zato sam definitivno izgubio mogu}nost odlaska na SP. Sasvim je druga pri~a {ta bi se dogodilo da sam bio spreman, da li bi me Kapelo pozvao ili ne. Ali, jasan sam u svom stavu, nisam se oprostio od reprezentacije. @elim nazad - rekao je Oven.

Nema kraja ludostima Runija
NOVI skandal potresa engles ki fu dbal. Na pa da~ “gordog Albiona” i Man~ester junajteda Vejn Runi, dva dana pred utakmicu sa Wema~kom, rezervisao je odmor na Barbadosu “ako slu~ajno izgube“. Poslije Barbadosa, Runi }e sa suprugom, ro dbi nom i pri ja teqima oti}i na deset dana u Las Vegas, a cijena svake karte iznosi oko 6.000 funti. Wegov menayer je rekao da je rezervacija bila “ako slu~ajno izgube“. Ina~e bi “lako ot ka zao za ne ki dru gi datum“.

Bielsa ili Pekerman
MARSELO Bielsa i Hose Nestor Pekerman najve}i su favoriti za preuzimawe fudbalske reprezentacije Japana umjesto Take{ija Okade. - Moramo pa`qivo izanalizirati {ta je najboqe za japanski fudbal i donijeti odluku - izjavio je predsjednik Fudbalskog saveza Japa na Mo to aki Inu kai. Bielsa je do nedavno vodio ^ile, a vodio je Argentince na SP 2002. godine. Naslijedio ga je Pekerman koji je vo dio Ar gen ti nu na SP u Wema~koj prije ~etiri godine. Obo ji ca ar gen tin skih stru~waka trenutno su slobodna.

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 43

Manolo oti{ao ku}i
Pi{e: Darko VOJVODI]
Trener FK Proleter

Najpoznatiji navija~ [panije napustio Svjetsko prvenstvo

Argentinci favoriti
Mo`e se re}i da su po~etne utakmice na Mundijalu bile veoma lo{eg kvaliteta, ali i to se mo`e uzeti sa rezervom po{to je ovo najujedna~enije prvenstvo do sada i sve ekipe osim Sjeverne Koreje imale su svoje {anse da pro|u daqe. Sre}om po sve nas, od druge faze po~elo se dobro igrati i sve selekcije, osim Engleske, igrale su u granicama svojih mogu}nosti. Ovih osam timova koji su ostali u samoj zavr{nici pokazali su najvi{e od svih. Tu, prije svega, mislim na Argentinu, Brazil i Wema~ku koji di`u svoju formu. Kao najve}e favorite za osvajawe titule vidim ekipu Argentine zbog wihovog shvatawa i pristupa fudbalu, jer cijela nacija je prosto #luda# za tim sportom. Smatram da #gau~osi# ove godine imaju samopouzdawe koje im je nedostajalo na pro{lim {ampionatima. Dijego Maradona stvorio je odli~nu atmosferu i kao rezultat toga do{li su i rezultati. Wihov napad koji ~ine Lionel Mesi, Gonzalo Iguain i Karlos Tevez predstavqa enigmu za protivni~ke odbrane. Oni ne robuju taktici te imaju potpunu slobodu u kretawu, {to se pokazalo kao pun pogodak. Iako je plasman svih pet ju`noameri~kih timova u drugu rundu takmi~ewa za neke predstavqao iznena|ewe, ja ga tako ne mogu nazvati. Poznato je da godinama iz Ju`ne Amerike dolaze vrhunski igra~i i za razliku od Evropqana nisu toliko izmoreni napornom sezonom te su imali vi{e svje`ine i uz kvalitet pojedinaca ostvarili su dobre rezultate. Ono po ~emu }e se pamtiti ovo Svjetsko prvenstvo svakako je su|ewe, odnosno sudijske gre{ke. Bilo je dosta lo{ih procjena arbitara koji su direktno uticali na rezultat, kao i dosta ~udnih odluka u vezi sa crvenim kartonima tako da generalno nisam zadovoqan ovim segmentom prvenstva. Kada je u pitawu reprezentacija Srbije, smatram da je propu{tena velika prilika da se napravi dobar rezultat, ali opet s druge strane, nisu razo~arali. Sve je to fudbal, nije smak svijeta, a prilika za popravni ima, te Radomiru Anti}u treba dati povjerewe da i daqe vodi reprezentaciju.

Manolo

FOTO: ROJTERS

Ukoliko se plasiramo u finale, definitivno se vra}am, po cijenu `ivota, rekao Manuel Kaseres zvani Manolo
JO HA NE SBURG - Naj poznatiji navija~ {panske fudbalske reprezentacije Manuel Kaseres zvani Manolo el del Bombo (61) morao je da na pus ti Ju `nu Afri ku i otpu tu je ku }i zbog bolesti. Ma no lo je po znat kao {panska nacionalna institucija. Do sada nije propustio ni je dnu uta kmi cu “crvene furije“ u skoro 30 godina, niti nijedno Svjetsko prvenstvo od 1982. godine, ka da je zemqa do ma }in upravo bila wegova voqena domovina. kmici, i otputovao ku}i u Valensiju, ali je najavio da se na mje ra va vra ti ti u Ju `nu Afriku ukoliko [pani ja izbo ri pla sman u finale. - Ukoliko se plasiramo u finale, definitivno se vra}am, po cijenu `ivota rekao je Manolo za {panski dnevnik “El Mundo“. Manolo, ko ji je to kom ka ri je re promijenio “devet ili deset bubweva“, a la ko je pre po znatqiv po svojoj crnoj beret ki i ma ji ci {pan ske reprezentacije s brojem 12, ima malenu gostionicu u neposrednoj blizini stadiona “Mestaqa“ u Valensiji.

PRATI [paniju od 1982. godine
Sa da je ispa lo da }e propustiti ~etvrtfinalni dvoboj [panaca protiv Paragvajaca te da }e to biti prvi propu{teni me~ u tri de setqe}a. Ra zlog za to je grip od koga je obolio u Ju`noj Afri ci. Po ku pio je svoj fa mo zni bu baw “El bombo de Espana“, kojim vodi navijawe na svakoj uta-

Supruga
Zbog wegove strasti prema fudbalu supruga ga je sa djecom napustila jo{ 1987. godine. Tokom Mundijala 1982. godine u [paniji je propje{a~io nevjerovatnih 15.800 kilometara da “pohvata“ sve utakmice svoje reprezentacije.

Manolov bubaw

FOTO: AGENCIJE

Kapelo ne `eli milion funti
LON DON - Se le ktor fu dbal ske re pre zen ta ci je En gles ke Fa bio Ka pe lo odbio je da napi{e kwigu o avanturi svoje selekcije na Svjet skom prven stvu u Ju `noj Africi, a samim tim i honorar od milion funti. jeta. Kapelo je ponudu, me|utim, odbio jo{ prije odlaska u Ju`nu Afriku. Engleski tabloid “San“ pi{e da mu je saradwu ponudio ameri~ki sportski menayer ^ar li Sti li ta no, koji radi za dobro poznatu ameri~ku agenciju “Creative Artists Agency“, te je dosad na auto bio gra fi ja ma sa ra |i vao sa glumcima poput Toma Kru za, Bre da Pi ta, Yorya Klunija i Sandre Bulok, a tako|e i sa fudbalskim zvijezdama Kristijanom Ronaldom i @ozeom Muriwom. Englezi su eliminisani u osmini finala od Wema~ke rezultatom 1:4.

Engleski selektor odbio ponudu za izdavawe kwige

Meksi~ki golman Antonio Karbahal i Nijemac Lotar Mateus u~estvovali su na po pet svjetskih prvenstava, {to je najvi{e u istoriji. Karbahal je to u~inio u periodu od 1950. do 1966, dok je Mateus igrao od 1982. do 1998. Nijemac je ujedno odigrao i najvi{e utakmica - 25. Me|utim, Italijan Paolo Rosi je proveo najvi{e vremena na terenu 2.217 minuta na 23 me~a. Pele je jedini igra~ sa tri titule prvaka svijeta, osvajao ih je 1958, 1962. i 1970. On je, dodu{e, propustio ve}i dio turnira 1962, ukqu~uju}i i finale, zbog povrede. Jo{ jedan Brazilac u{ao je u anale SP. Markos Evan|elista Kafu jedini je fudbaler koji je igrao u tri uzastopna finala, od 1994. do 2002. Najvi{e golova na jednom prvenstvu postigao je Francuz @ist Fonten, koji je 1958. ~ak 13 puta bio strijelac. Ma|ar [andor Ko~i{ ima najboqi prosjek, na pet utakmica dao je 11 golova. Samo petorica igra~a su bili najboqi strijelci turnira (ili dijelili taj epitet) i istovremeno osvajali titulu prvaka svijeta. Garin~a i Vava su 1962. podijelili titulu najboqeg strijelca, sa po ~etiri gola, a Brazil se popeo na krov svijeta. Kasnije je to uspjelo Argentincu Mariju Kempesu (1978), Italijanu Paolu Rosiju (1982) i Brazilcu Ronaldu (2002).

PONUDU odbio prije polaska u Ju`nu Afriku
Nema sumwe da bi rezultatski krah na Mundijalu, odnosno wegova pozadina, iz per spe kti ve 63-go di{weg italijanskog trenera bila i te ka ko pro da va na ro ba u Engleskoj, ali i {irom svi-

Fabio Kapelo

FOTO: AGENCIJE

44 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

SVJETSKO PRVENSTVO U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.

Pi ksi, Srbi ja, tri prsta...
Na{ put od hotela “Siti Loj Voterford“ do stadiona “Grin point“ trajao je punih {est ~asova. Na izlazu iz hotela nai{li smo na dvojicu razdraganih Japanaca
(Od na{eg specijalnog izvje{ta~a) PI[E: DRAGI[A ]ORSOVI] corsovicd@yahoo.com

Mundijalski dnevnik iz Kejptauna, tre}i dan u zemqi aparthejda

KEJPTAUN - Najju`niji grad afri~kog kontinenta je Kej pta un. Mno gi ga svrstavaju me|u najqep{e na svi je tu. ^i ni se da su apsolutno u pravu, jer ova metropola turizma cijele Afri ke je za is ta fas ci nantna. Dru gi je grad po bro ju turista koji posje}uju Crni kontinent. Prije Kejptauna na toj listi se nalazi prestonica Egipta Kairo. A ima {ta da vam ponudi, i da vi-

dite, i da posjetite. Pogotovo u dane Svjetskog fudbalskog prven stva, pre pun je posjetilaca koji su do{li sa svih krajeva na{e planete. U wemu je jednostavno sudar kultura i civilizacija, navika i mentaliteta... Ko le ga Zo ran Prwato vi}, sni ma teq Vla di mir Mi la ko vi} i ja odlu ~i li smo tre }eg da na u zemqi aparthejda da pje{ke, od na{eg hotela “Siti Loy Voterford“ odemo do stadiona “Grin point“. Udaqen je oko dva kilometra od nas, smje{ten na obali Atlantskog okeana i ka`u da je tu zemqa i najskupqa.

Na{ izvje{ta~ i Zoran Prwatovi} sa Japancima

FOTO: GLAS SRPSKE

Na{ put do sta di ona trajao je punih {est ~asova. Odmah na izla zu iz ho te la nai{li smo na dvojicu razdraganih Japanaca. Gledaju na{e akreditacije i nakon {to su saznali da dolazimo iz Republike Srpske, mada im to nije ni{ta zna~ilo, kao ni Bosna i Hercegovina. ^im smo pomenuli Srbiju po~eli su da skandiraju: “Stoj ko vi} Dra gan“, “Pi ksi, Piksi...”, pa smo im se pridru`ili i mi. Pomislio sam {ta bi moji prijateqi na vi ja ~i Par ti za na po mi slili da su me vidjeli kako se de rem sa Ja pan ci ma, u centru Kejptauna. Naravno, ostala je i slika za uspomenu, sa dignuta tri prsta. Put prema stadionu nas je odveo ka je dnoj od atra kcija ovog ~udesnog inter-

nacionalnog grada, Akvariju mu oke an skom. Na la zi se usred Vo ter for da, najqe p{eg dijela Kejptauna. Nismo ra zmi{qali mno go, odlu ~i li smo da u|e mo u Akvarijum.

AJKULE u velikom akvarijumu
Za nekih pedesetak minuta vidjeli smo dio flore i faune Atlantskog i Indijskog okeana. Moje kolege `ele da se slikaju sa bijelom ajkulom, gledaju je kroz debelo staklo, a ja to ba{ i ne “gotivim“. Ho}u i ove godine na Crnogorsko primorje, pa mi ajkule ba{ i nisu potrebne. Zato sam u`ivao pored ju`noafri~kog pingvina. Ima ih u Akvarijumu de-

setak, a na{ poznanik Nik (zadu`en da ih hrani i ~uva) ka`e nam da jedu neku sitnu ribu i da se hrane dva puta dnevno. Izla zak iz Akva ri ju ma bio je znak da kre ne mo ka “Grin pointu“, ali umjesto stadiona odlu~ujemo se za turisti~ki autobus (londonski dupli, veliki) i obilazak Kejptauna. U`ivali smo tih 120 minuta, a vidjeli smo samo dio onog {to nudi ovaj prelijepi grad. Odu{evila nas je planina iznad grada, izgleda fantasti~no i atraktivno, a tek pla`e na okeanu... Oduzimaju vam dah, a pogotovo ostajete bez kiseonika kada saznate da ku}e na tim pla`ama Kejpta una, boqe je re }i vile, ko{taju i po desetak i vi{e miliona dolara.

Rekli su nam da se Holivud preselio na obale Kejptauna. Nema razloga da im ne vjerujemo. I mi bismo se preselili, ali nemamo tih tri ~a vih de se tak mi li ona “zelenih nov~anica“...

Wema~ka Argentina
Tro~lana ekspedicija Radio-televizije Republike Srpske boravi}e na subotwem ~etvrtfinalnom duelu Mundijala u Ju`noj Africi izme|u Wema~ke i Argentine. Atmosfera u ovom gradu gdje se spajaju Indijski i Atlantski okean je na vrhuncu kqu~awa, ve} nekoliko dana sve je obojeno u zastave dr`ava koje }e odmjeriti snage za ulazak u polufinale.

Raspored
Osmina finala
26. jun 16.00 Port Elizabet Urugvaj - Ju`na Koreja

utakmica
Osmina finala

^etvrtfinale
2. jul 20.30 Johanesburg

^etvrtfinale
3. jul 16.00 Kejptaun

27. jun 20.30 Johanesburg Argentina - Meksiko

2:1
26. jun 20.30 Rustenburg SAD - Gana

3:1
27. jun 16.00 Blumfontejn Wema~ka - Engleska

Urugvaj - Gana
:
2. jul 16.00 Port Elizabet

Polufinale
6. jul 20.30 Kejptaun ........... -

1:2
28. jun 16.00 Durban Holandija - Slova~ka

FINALE
11. jul 20.30 Johanesburg ........... - ...........

Polufinale
7. jul 20.30 Durban ........... - ...........

Wema~ka Argentina
:

4:1
29. jun 16.00 Pretorija Japan - Paragvaj

Holandija
:

2:1
28. jun 20.30 Johanesburg Brazil - ^ile

Holandija - Brazil
2:1

:
ZA TRE]E MJESTO 10. jul 20.30 Port Elizabet ........... - ...........

3. jul 20.30 Johanesburg

:

Paragvaj - [panija
:

0:0

3:5

Penali

3:0

:

29. jun 20.30 Kejptaun [panija - Portugalija

1:0

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 45

U petak odigrana prva ~etvrtfinalna utakmica na Mundijalu

Utakmicu obiqe`io defanzivac “karioka“ Felipe Melo koji je asistirao kod gola, postigao autogol i na kraju je iskqu~en u 73. minutu Peh Holan|ana
Holandski tabor prije utakmice u Port Elizabetu zadesio je peh. Jedan od najstandardnijih fudbalera u “orawu“ Joris Matijsen se povrijedio na zagrijavawu i nije mogao da nastupi. Selektor “lala“ Bert van Marvijk morao je da izvr{i prinudnu izmjenu, a da me~ nije ni po~eo. Od prvog minuta neplanirano je zaigrao Andre Ojer. setom minutu poslije odli~ne asistencije Felipea Mela koji je kroz sredinu odbrane “orawa“ prona{ao Robiwa. Omaleni napada~ “karioka“ se ubacio iz drugog plana i “iz prve“ matirao Martena Stekelenburga. Bio je to rezultat prvog poluvremena.

Tuga Brazilaca

PORT ELIZABET - Fudbalska reprezentacija Holandije prvi je polufinalista 19. svjetskog {ampionata u Ju`noafri~koj Republici. Iza bra ni ci se le kto ra Berta van Marvijka pobijedili su najtrofejniju naciju sa Mundijala, petostrukog {ampiona Brazil 2:1 i poslali ga ku}i. Utakmicu je obiqe`io jedan ~ovjek, defanzivac “karioka“ Felipe Melo koji je bio asistent, strijelac autogola i na kraju je iskqu~en u 73. minutu i tako Holan|anima olak{ao put me|u ~etiri najboqa tima. Holandija }e u polufina lu ukrsti ti kopqa sa boqim iz duela Urugvaj - Gana koji je odigran u petak uve~e. Poveli su Brazilci u de-

Radost fudbalera Holandije

FOTO: AGENCIJE

DUNGU ~ekaju te{ki dani
U nastavku Holan|ani su zaigrali mnogo anga`ovanije, {to je urodilo plodom u 53. minutu. Poslije kratke kombinacije Arjena Robena i Veslija Snajdera na desnoj strani, u visini {esnaesterca, vezista Intera je centri rao, nes pre tno su intervenisali Felipe Melo i golman @ulio Cezar,

pa je lopta zavr{ila u mre`i Ju`noamerikanaca. Gol je u stvari autogol defanzivca Brazila. Poslije toga Holandija je preuzela sve konce igre u svoje ruke. Igrao se 68. minut kada je Roben izveo korner s desne strane, Dirk Kujt na prvoj stativi je glavom prebacio loptu preko odbrane Brazi la ca, gdje je sa ~e kao Snaj der i gla vom ma ti rao klup skog dru ga iz In te ra. Bio je to kona~an rezultat prvog ~etvrtfinalnog duela

na SP u Ju`noj Africi. Pred selektorom Brazila Karlosom Dungom su te{ki da ni jer }e ga no vi na ri u otaybi ni “ra za pe ti“ zbog eliminacije, a “karioke“ su va`ile za glavnog favorita tur ni ra. Ispa li su opet u ~etvrtfinalu kao i prije ~etiri godine u Wema~koj. S druge strane, Holan|ani polako grabe ka svom tre}em finalu na mundijalima. Bila je ovo wihova peta pobjeda u isto toliko me~eva na jugu Crnog kontinenta.

HOLANDIJA BRAZIL

2 (0) 1 (1)

Strijelci: 0:1 Robiwo u 10, 1:1 Felipe Melo u 53. autogol, 1:2 Snajder 68. minutu. Stadion: “Nelson Madnela“ u Port Elizabetu. Gledalaca: 40.186.Sudija: Jui}i Ni{imura (Japan) 7,5.@uti kartoni: Heitinga, Van der Vil, De Jong, Ojer (Holandija), Bastos (Brazil). Crveni karton: Felipe Melo (Brazil) u 73. minutu. Igra~ utakmice: Vesli Snajder (Holandija) 8. HOLANDIJA: Stekelenburg 7, Van der Vil 7, Heitinga 7, Ojer 7, Van Bronhorst 7, Van Bomel 7, Kujt 7,5, De Jong 7, Van Persi 6,5 (od 85. minuta Huntelar -), Snajder 8, Roben 8. Selektor: Bert van Marvijk. BRAZIL: @ulio Cezar 6, Maikon 6,5, Lusio 6,5, @uan 6, Felipe Melo 5,5, Bastos 5,5 (od 62. minuta @ilberto Melo -), @ilberto Silva 6, Luis Fabijano 5,5 (od 77. minuta Nilmar -), Kaka 6, Robiwo 6,5, Danijel Alve{ 6,5. Selektor: Karlos Dunga.

www.glassrpske.com

Prete`no sun~ano
Bawaluka Doboj Tuzla Zvornik Bijeqina

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Beograd
Subotica

Sun~ano i toplo
U Republici Srpskoj ujutru }e preovla|ivati prete`no vedro vrijeme sa rijetkom pojavom magle du` rije~nih tokova. Tokom dana prete`no sun~ano i toplo, a poslijepodne i naro~ito uve~e u zapadnim i isto~nim krajevima, kao i u brdskoplaninskim predjelima nestabilno sa mogu}im pquskovima i grmqavinom. Duva}e slab do umjeren prete`no sjeverni i sjeveroisto~ni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Minimalna temperatura vazduha od 11 na planinama na istoku, u ostalim krajevima od 15 do 21, a najvi{a dnevna od 24 na planinama, u ve}ini krajeva od 27 do 34 stepena Celzijusa.

Zenica Sarajevo Pale

Mostar

U Srbiji }e preovla|ivati prete`no sun~ano vrijeme. Tokom dana mogu}a je i kratkotrajna ki{a u ju`nim krajevima. Minimalne temperature kreta}e se od 11 do 17 na planinama, a u unutra{wosti od 17 do 20 stepeni Celzijusa. Najvi{e dnevne temperature bi}e u intervalu od 19 do 27 na planinama, odnosno od 29 do 32 stepena Celzijusa u ni`im krajevima.

Maks. Min.

30 oC 19 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 3. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

31 oC 15 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 27 29 33 29 30 29 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 28 26 18 25 19 25 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 24 28 30 25 24 27 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 30 32 23 29 25 23

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 3. i 4. jul 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 Znawe na poklon 8.00 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.20 Vodi~ za roditeqe 8.50 Legenda o vu~joj planini, film 10.40 Najva`niji dan, film 12.20 Bu|elar 13.00 16.00 16.30 18.30 19.00 22.00 Vimbldon Vijesti Vimbldon Vijesti Vimbldon Smrt gospodina Golu`e, film Nisam tu: Pri~a o Bobu Dilanu, film Info 8.00 8.10 9.00 9.50 10.20 10.20 11.10 11.20 11.30 12.00 12.10 13.00 14.30 15.30 15.50 18.10 19.10 19.30 20.10 22.00 22.50 23.00 0.40

Pravna plavu{a

Uloge: Riz Viterspun, 00 Luk Vilson, Salma Bler PINK BH Re`ija: Robert Luketic

Italijanski posao
Uloge: Mark Valberg, [arliz Teron, Donald Saterlend, Re`ija: F. Geri Grej

21

2300
PINK BH

RTRS
Vijesti Jutro u Srpskoj Henrijeve `ivotiwe, Leonardo Ximbo i xet set Moderni ZOO vrtovi Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Magazin Vijesti Turizam plus Valenberg - pri~a o heroju, film Pod obru~em, serija SP u fudbalu, emisija Fudbal: Argentina - Wema~ka Najkutak Crtani film Dnevnik Tamburica fest Derowe 2010. Prvi talas, serija Vijesti Fudbal: Paragvaj - [panija Valenberg - pri~a o heroju, serija 7.00 8.00 9.50 10.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Spektakularni Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Ben Ten, crtani film Sporti}i Vijesti Tajno oru`je, crtani film Najboqe godine, serija Auto {op magazin Duvajt Betmen, film Agent Red, film Mundijal uz Trik Vijesti Muzika Najboqe godine, serija Teorija zavjere, film Blejd 2, film Brus Li, serija Sudar, serija 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 10.50 11.00 12.50 13.00 13.20 14.00 14.40 14.50 15.50 17.50 18.20 18.50 19.30 20.00 20.20 22.20 23.00 23.05 0.50 2.40 4.30

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Dnevnik Sport plus Lud zbuwen normalan Vi i Mira Adawa Polak Vijesti TV lica Fudbal Rockovnik Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Rt dobre nade Fudbal Rt dobre nade Vijesti Lekcija za gospo|u Tingl, film Fudbal Fudbal Kvadratura kruga 9.00 9.20 9.40 10.30 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 16.50 18.00 18.30 18.40 18.50

RTS 2
Ben Ten, crtani film Bleja Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Libela Igrale se delije Vizije budu}nosti Simfonija duha i daha Vrele gume Total tenis Reli Odbojka (`): Velika Britanija - Srbija Biciklizam Svijet ribolova Art zona Horizont Biciklizam Ana Stani} u`ivo

10.30 11.00 11.30 11.50 12.00 13.00 14.00 14.30 15.00 17.00 18.50 19.00 19.40 20.00 21.00 23.00 1.00 2.00

0.10

-

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 16.30 16.50 Momci s Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Mentalno, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Parovi, serija Doktor Haus, serija [ta je sa Brajanom, serija Svita, serija Kupidon, serija Ru`na Beti, serija Vil i Grejs, serija Slobodni strijelci, serija 17.10 Da draga, serija 18.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 18.50 Doktor Haus, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 O~ajne doma}ice, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Kupidon, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

20.00 21.20 21.40 22.10 23.00 23.30

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.20 14.00 14.05 14.10 14.20 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.10 19.20 20.20 21.00 23.00 1.00 2.40 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Sportisimo Gre{ne du{e, serija BH net Robna ku}a Nije lako s mu{karcima, film Info Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Lude godine, film Info Gre{ne du{e, serija [ou tajm Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Farma specijal Seks i selo Pravna plavu{a, film Italijanski posao, film Ilejni, film Sarajevo na liniji 8.05 8.30 8.50 9.20 9.30 10.05 10.50 12.00 12.10 12.40 13.40 14.40 14.50 18.00 19.00 19.30 20.00 20.20 22.30 22.40 22.50 23.50 1.40

BHT 1
Mumijevi, crtani film Galakti~ki fudbal: crtani film Gor{tak, crtani film Crtani film Najboqa emisija za mlade Govor ti{ine Pri~e iz fabrike, serija Vijesti Tribunal Vimbldon, pregled Gra|ani i gra|anke za Evropu Vijesti Tenis (`) ^udesna svjetlost Dnevnik London u`ivo SP, emisija Fudbal SP, emisija Vijesti Vimbldon, pregled Fudbal Pri~e iz fabrike, serija 7.20 7.30 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.20 15.50 16.20 17.50 18.30 19.10 19.30 20.00

HRT 1
Vijesti Veliko nebo, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Xamakasi: Samuraji na{eg doba, film Iza ekrana Ne`eqeno nasqedstvo Loto Dnevnik Mali libar Marka Uvodi}a Spli}anina, drama Festival zabavne muzike Split Vijesti Mamutica, serija U paklu, film Vuk, film Fudbal 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 10.30 11.20 12.10 13.10 14.00 14.50 15.50 16.20 16.50 17.20 18.50 19.10 20.00 22.10 0.00 2.00 3.30

OBN
Pokojo, crtani film Ogi i `ohari An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Eksplozija gle~era Da ministre, serija Sedam ratnika, serija Lonci i poklopci Ke~eri Fudbalski rivali Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Sav taj folk Sav taj folk Reporteri Reporteri Info Info Afrika Trainspoting, film Qubav kao sudbina, film Qubavne igre, film Trainspoting, film Qubav kao sudbina, film

Foks
6.00 7.00 8.20 e-TV Doma}in Fajront Republika 9.30 Legenda o velikoj {api, film 11.20 Arena 11.30 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em 12.40 Ninxa ratnici 13.50 Rat i mir, film 17.30 Hiqadu i jedna no}, serija 21.30 Spava~i, film 0.00 Top spid 1.00 Ninxa ratnici 1.30 Ameri~ko rvawe 2.00 Rat i mir, film

21.00 23.00 23.40 0.30 2.10 4.10

NOVA
7.00 8.40 9.00 9.20 9.40 10.10 11.10 12.10 13.10 14.50 16.20 17.40 19.10 20.00 22.20 0.10 2.10 3.40 Koje boje je qubav, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben Ten, crtani film Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Koje boje je qubav, film Tajna Bermudskog trougla, film Nad lipom 35 Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Ja u qubav vjerujem, film O~ajni~ki ~in, film Bez izbora, film Ezo TV Kroja~ Paname, film

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko-zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Narodna muzika 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

11.50 Kidco, film 13.50 @ivot, film 15.50 Policijska akademija, film 17.50 Zvijezde ekstra 18.30 Vijesti 19.00 Kolexicom po svijetu 20.00 Vesele karmine, film 21.40 Top Secret, film 23.20 Hrvatska no} pokera 0.30 Baraba, film 2.40 Astro {ou

15.50 18.00 19.10 20.20 22.20 23.30 0.10

Fudbal: Argentina - Wema~ka Xivs i Vuster, serija Afrovizija Fudbal: Paragvaj - [panija Afrovizija Ritam tjedna Tenis (`)

BN
6.30 9.00 10.30 11.00 11.50 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 16.10 17.00 19.00 19.30 20.00 20.40 21.30 22.30 23.00 0.00 0.30 2.10 3.50 Jutarwi program Film Zapisi iz na{eg kraja Miroslavqevo jevan|eqe Muzika Servis Karamela Folk muzika Muzika Prava stvar Novosti Paparaco potjera Kafana kod Juge Skrivena kamera Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i TV poster Muzika Pregled dana Savremena komunikacija i edukacija u seksologiji Luda ku}a Film Film Film

HRT 2
7.00 7.50 8.20 8.50 9.10 9.30 9.40 10.00 12.30 13.20 14.20 14.50 15.30 101 dalmatinac, crtani film Moj prijateq Tigar i Pu, crtani film @utokqunac Deni, serija Brlog Eksperimenti koji su promijenili svijet Navrh jezika Sportske igre mladih Re|ewe pomo}nog biskupa Mije Gorskog Briqantin @ivot s medvjedima KS automagazin ^etiri zida SP, emisija

RTL
7.00 7.40 8.00 8.30 9.00 11.30 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se Nina, serija Skrivene poruke, serija

GLAS SRPSKE 3. i 4. jul 2010. 47

San

Uloge: Quba Tadi}, RTRS Qubi{a Samarxi} Olivera Vu~o, Re`ija: Puri{a \or|evi}

1400

Qubavni terapeut
Uloge: Vil Smit, Eva Mendez, Kevin Xems Re`ija: Endi Tenant

2100
PINK BH

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 Legenda o vu~joj planini, film Znawe na poklon Potraga Nacionalna geografija Popodne Vimbldon Vijesti Vimbldon Vijesti 19.00 Vimbldon 20.00 Top Gear 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.00 Xej i Tihi Bob uzvra}aju udarac, film 1.50 Top Gear Info

RTRS
8.10 9.10 10.00 10.30 10.50 12.10 13.00 14.00 15.50 16.10 17.10 17.30 18.00 18.20 18.40 19.00 19.10 19.30 20.00 21.40 23.10 23.30 Duel struna Henrijeve `ivotiwe Leonardo Ximbo i xet set Kiriku i divqe `ivotiwe Snop Valenberg - pri~a o heroju, film San, film Likovno-vajarska kolonija Razotkriveni Put vina No limit Sveti{te u Podmila~ju Bitka na Kozari Kosa Balkanski skok prijateqstva Crtani film Dnevnik Druga @ikina dinastija, film Tamburica fest Derowe 2010 Kozara opomena za sva vremena San, film 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Vinks, crtani film Spektakularni Spajdermen, crtani film Sporti}i Ulica Sezam Stipe u gostima, serija Najboqe godine, serija Xumanxi, film Pono} u vrtu dobra i zla, film Kulinarski qetopisi Mundijal uz Trik Vijesti Najboqe godine, serija Dan obuke, serija Razbija~, film 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 15.00 16.00 16.50 17.20 18.20 18.50 19.30 20.00 21.00 23.05 23.50 0.00

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni ^arobwaci s Ververli Plejsa, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad SAT Policajac sa Petlovog brda, serija Rockovnik Zelena zelena trava, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Policajac sa Petlovog brda, serija Vrati se, film Uvi|aj Dnevnik Harperovo ostrvo, serija 8.00 9.00 9.20 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.30 17.20 18.30 19.00 19.20 20.10 22.00 22.50 23.50 0.20

RTS 2
Dozvolite Ben Ten, crtani film Zanimawe dijete Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Srpski isto~nici Metropolis Trag Vizije budu}nosti Biciklizam Ansambl Legende Vikend Evronet Ekologija Misliti zeleno Odbojka: Srbija - Francuska Jelen top deset Nedjeqom uve~e Biciklizam U svemiru

10.50 11.30 12.00 13.00 14.00 16.00

8.30

11.00 11.30 12.30 14.00 16.00 16.30 18.30

18.40 18.50 19.00 20.00 21.00 23.00

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 Momci sa Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Mentalno, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Parovi, serija Ru`na Beti, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Uvod u anatomiju, serija Doktor Haus, serija 17.40 Vil i Grejs, serija 18.00 Bruka, serija 18.50 Peper Denis, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 Doktor Haus, serija 22.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Ko `iv ko mrtav, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 18.00 18.10 19.00 20.00 21.00 23.00 1.00 1.10 1.20 2.00 4.00 6.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand poga~a BH net Miss, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand hitovi Kursaxije Tesna ko`a, film Info Robna ku}a Sve za qubav Farma specijal Qubavni tarapeut, film Kriti~no stawe, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand hitovi Film Film Xuboks 8.05 8.30 8.50 9.20 9.40 10.05 10.40 11.10 12.00 12.10 12.40 13.40 14.00 14.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.10 21.40 22.00 23.40 1.00 2.00

BHT 1
Mumijevi, crtani film Galakti~ki fudbal, crtani film Gor{tak, crtani film Kineski moreplovac, crtani film Crtani film TV Liberti Kulturna ba{tina u jugoisto~noj Evropi Duhovni mostovi Vijesti Poezija Mediterana Kranford, serija Muzika 500 godina Ajvatovice Tenis Dnevnik Magazin Mafioza - klan, serija Sport Global Vijesti Kamewe za Ibaru, film Kod ku}e je najboqe Vimbldon, pregled Kranford, serija 7.10 7.40 7.50 9.10 10.00 10.10 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.30 18.30 19.00 19.10 19.30 20.10 21.00 23.30 0.00 1.30 2.20

HRT 1
Iza ekrana Vijesti Muzika Rijeke Hrvatske Vijesti Divqi u srcu, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Mladi Ajn{tajn, film Sve~ani mimohod |akova~kih vezova La`e{ Melita, serija Tajni dnevnik patke Matilde Loto Dnevnik Stipe u gostima, serija Festival zabavne muzike Split Vijesti Vremenski policajac, film Divqi u srcu, serija Divqi u srcu, serija 6.00 6.05 6.30 6.50 7.20 7.25 7.40 8.00 8.20 8.50 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.50 19.20 20.00 22.30 23.00 23.30 2.00

OBN
Xoni Test, crtani film Metajets, crtani film Transformeri, crtani film Dora istra`uje, crtani film Pokojo, crtani film Nimboli, crtani film Ajronmen, crtani film Xoni Test, crtani film Metajets, crtani film Seks la`i tigrove kosti Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana tok {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne To je prava stvar, film Info Info Afrika [kola surfawa, film Sav taj folk Vil i Grejs, serija Trainspoting, film Qubav kao sudbina, film

Foks
7.00 8.00 9.00 e-TV Doma}in Sonik, serija 9.30 Avanture Kaleba Vilijamsa, film 11.20 Seks i grad, serija 14.30 Povratak ku}i, film 17.30 Wipeout 18.30 Crna ma~ka bijeli ma~or, film 21.00 Posqedwa ekskurzija 2, film 23.00 Dosije 0.00 Ameri~ko rvawe 1.00 Top Spid 2.00 Posqedwa ekskurzija 2, film 4.00 Povratak ku}i, film

NOVA
5.40 6.40 7.30 8.00 8.10 8.40 9.10 9.40 10.40 12.40 13.10 14.50 16.20 17.40 19.10 20.00 21.00 22.50 0.40 1.20 2.40 4.30 Frikovi, serija Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben Ten, crtani film U slu~aju frke, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Robinzon Kruso, serija Automotiv Stari komadi, film Haos u porodici, film Farma specijal Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Trostruka igra, film Crveni tepih Ko je Samanta, serija Trostruka igra, film Bez izbora, film Crveni tepih

8.20 8.40 11.00 11.30 12.00 14.10 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 22.00 23.00 0.40

Bajkeri s Marsa, crtani film Ne daj se Nina, serija Skrivene poruke, serija Red Bul @ivot, film Porodica iz predgra|a, film Vesele karmine, film Diskaveri Vijesti Magazin Pre`ivjeti, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Urota, serija Top Secret, film

12.50 Ubiti pticu rugalicu, film 15.00 Tenis Sjaji Marija zvijezdo 18.00 Xivs i Vuster, serija 19.00 @u`i 20.00 Afrovizija 21.10 Mamac, film 23.10 Bez odu{evqewa molim, serija

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu 19.00 Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.00 0.30 3.00 Koktel Svijet Renomea Reporta`a Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Muzika Bawa Koviqa~a Qeto na bazenima Monitor Paparaco potjera Luda ku}a Pazi mogu}e je Film Astro~et Satelitski program

HRT 2
7.40 8.00 Trolovi, crtani film Slu~aj za ekipu BARZ, serija 8.30 Risto Rapaja, film 9.40 Biblija 9.50 Misa 11.00 Prijateqi 12.00 Prirodni svijet

RTL
6.50 7.30 7.50 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

Luda planeta

Na dan 60 obroka
Amerikanka Lizi Velaskes, stara 21 godinu, mora da jede svakih 15 minuta kako bi u svoj organizam unijela 8.000 kalorija potrebnih za wegovo dobro funkcionisawe, jer boluje od rijetke genetske bolesti koja spre~ava stvarawe zaliha masti u organizmu. Da bi se odr`ala u `ivotu, studentkiwa komunikacija mora da jede 60 obroka dnevno. Wena te`ina nikada nije prelazila tridesetak kilograma, a da bi obezbijedila potrebnu koli~inu kalorija primorana je da se hrani svakih 15 minuta.

Se ksi Rus kiwa Irina [eik jo{ je dnom je po ka za la sve svoje ~ari skinuv {i se za po tre be kam pawe za dowi ve{ modne ku}e “Lascana“. Vjerenici Kris ti ja na Ro nal da je dnos ta vno je te{ko na}i zamjerku u izgledu. Rus ka ma ne ken ka Iri na [e ik pro slavila se zahvaquju }i kam pawama za dowi ve{, a kako i ne bi kada pogled na wene fo to gra fi je sva ko me mo `e da uqe p{a dan. Irina je pozirala u seksi dowem ve{u pokazav{i sve svo je atri bu te kojima nije mogao da odoli ni poznati fudbaler Kristijano Ronaldo pa je ovih dana zaprosio. Iako se za Kristijana prije veze sa Irinom govorilo da je te{ko osvojiv, te tvrdwe ovog puta pale su u vodu. Dok su se neki pitali da li }e Ruskiwa uspjeti da zadr`i fudbalerovu pa`wu, Kristijano Ronaldo je odlu~io da je zaprosi.

FOTO: AGENCIJE

Ta{na va`nija od `ivota
Jedna dvadesetdvogodi{wa [kotkiwa zamalo nije izgubila `ivot, zbog toga {to nije `eqela da pusti ta{nu koju su lopovi htjeli da joj otmu, javio je Mondo. Djevojka je {etala ulicom kada su je trojica mladi}a, koji su bili u parkiranom automobilu, pozvali da pri|e. ^im se pribli`ila, jedan od wih je zgrabio wenu skupocjenu torbicu “Luj Viton“, a voza~ je dao gas. Ona je i daqe ~vrsto dr`ala torbicu i automobil je po~eo da je vu~e po asfaltu. Mladi} koji je zgrabio ta{nu odustao je.

Ra{~upana Klaudija [ifer u {etwi
Biv{i top-model Klaudija [ifer i u 40. godini izgleda odli~no, no ni ona ne mo`e pobje}i od toga da nije uvijek savr{eno dotjerana. Iako je u trudno}i izgledala gotovo besprijekorno, ipak se, mjesec i po poslije ro|ewa tre}eg djeteta, malo zapustila. Snimqena je u {etwi Londonom ra{~upane kose i sa izrastom. Prelijepa Klaudija [ifer se ipak, za razliku od mnogih poznatih mama, trudi da se sama brine oko svoje djece, {to sada kada ih je troje nije mala stvar. Klaudija i wen suprug Metju imaju se dmogodi{weg Kaspara, petogodi{wu Klementinu i jednomjese~nu Kosimo Violet.

Dijeta uz picu
Amerikanac Met Meklelan odlu~io je da ispravi veliku nepravdu nanesenu pici, koju su mnogi svrstali u brzu hranu. Sjeo je na bicikl i krenuo od Floride do Wujorka kako bi pro{irio radosnu vijest i uz picu se mr{avi. On je rije{io da Amerikancima, a i ostatku svijeta, poru~i da pica nije brza hrana i da je ne treba izjedna~avati sa ostalim nezdravim jelima. Jeo je kri{ku pice svaka tri ~asa i vje`bao jedan ~as dnevno i uspio da izgubi 12 kilograma.

NEKAD BILO...
Kwi`evnik Franc Kafka ro|en je 3. jula 1883. godine. Kafka je jedan od najzna~ajnijih pisaca dvadesetog vijeka. Ro|en je u Pragu u neposrednoj blizini jevrejskog geta, a umro u 40. godini u sanatorijumu Kirling kraj Klosternojburga, u blizini Be~a. Ve}ina djela objavqena je posthumno zahvaquju}i wegovom prijatequ Maksu Brodu. Franc Kafka ro|en je kao prvo, od {estoro djece, Hermana i Julije Kafka. Otac mu je bio vlasnik prodavnice luksuzne robe. Francova bra}a umrla su kao djeca, tako da je odrastao kao jedini sin sa jo{ tri mla|e sestre. Wegova mladala~ka djela uglavnom su izgubqena, dok su ona najboqa koja su mu donijela svjetsku slavu (“Proces“, “Zamak“, “Amerika“) ugledala svjetlo dana tek poslije pi{~eve smrti. Kafkina posqedwa `eqa bila je da se te kwige spale.

POSQEDWA
NLO iznad Brazila
Nebo iznad Brazila “ukrasio“ je NLO u obliku ogromne srebrne banane, a da nije rije~ o fotomonta`i ili nekakvom balonu, ~ak se mo`e vidjeti i iz snimka koji je snimio nepoznati svjedok. NLO koji je posjetio brazilsko nebo napravqen je od sjajnog srebrnog materijala vrlo sli~nog aluminijumu, ali svjedok ka`e da mu se u`ivo u~inilo da je bijele boje koja bqe{ti. U svakom slu~aju, ova pojava prili~no je uznemirila ufologe u Brazilu, jer je sasvim druga~ija od prija{wih. - Do sada sam fotografisao nekoliko ~udnih lete}ih objekata na nebu iznad svoje ku}e. Zaista ne znam o ~emu je rije~ - rekao je anonimni Brazilac.

Ro|en Franc Kafka

www.glassrpske.com

OBJEKTIV

na dodjeli BET nagrada 2010.

Me|u stanovnicima RS ne jewava popularnost rijaliti programa koji prikazuju “prqavi“ stil `ivqewa

Promocija vulgarizma i neukusa sa TV ekrana
INTERVJU
Mirko Staneti}, generalni direktor Klini~kog centra Bawaluka Ana Vintour, jedna od najva`nijih `ena u istoriji koja je pomakla granice u svijetu mode

U rekonstrukciju i opremawe KC-a do sada ulo`eno oko 100 miliona maraka

2 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

Kolumna

P

#Svi simpatizeri i ~lanovi SNSD-a u Fe de ra ci ji BiH }e na pred sto je }im izborima glasovati za Borjanu Kri{to, kandidatkiwu HDZ-a za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva...# Ovo je prije neki dan u Mos ta ru izja vio pre mi jer RS. A, u Mos ta ru je 29.6.2010. go di ne otvo re na Politi~ka akademija i Dom HDZ-a BiH. Ovo je vi {e ne go zna ~aj na vi jest, pri je svega zbog ~iwenice da dvije politi~ke par ti je do bro su ra |u ju. Ute meqena je i prva institucija koja }e se ozbiqno baviti politi~kom doktrinom, a dogovorena je, ne mawe va `na, po dr{ka prvoj `e ni kan di dat kiwi za ~la na Pred sje dni{tva. Ponosni trebaju biti lideri i jedne i druge partije, jer su otvorili jednu sa svim no vu di men zi ju po li ti ~kog `ivota. Na ~elu Akademije je opet `ena, Lidija Bradara koja je tim povodom izjavila da je Akademija: #tijelo stranke koje ima za ciq stal no usva jawe no vih znawa i vje{tina potrebnih za uspje{no i u~inkovito kreirawe i sudjelovawe u po li ti ~kim pro ce si ma, a sve to za do bro bit po la zni ka Aka de mi je, stran ke i cjelokupne zajednice#. U posqedwe vrijeme se mnogo govori o ulozi `ene u politi~kom `ivotu i potrebi bu|ewa `ene iz du bo ke le tar gi je. ^es ti su na slo vi po put: ^e ka se bo san ska In di ra Gan di, Nije problem u mu{karcima, nego onim nesposobnim, I `ene qube vlast... Po~ele su i broj ne kam pawe za po ve }awe u~e{}a `ena na predstoje}im izborima, kampawe za aktivnijim u~e{}em `ena u politi~kim partijama i jo{ mnogo toga je zapo~elo... rije neki dan je u Sarajevu smijeweni sportski komentator dobio las ka vu ti tu lu naj boqeg tuma~a za{to `ena treba glasati za `enu. Ina~e, prema pisawima sarajevskih gra|anskih medija smijenio ga je ni mawe ni vi{e nego Dodik, kada je tijekom jedne od prvih utakmica Mundijala uki nuo ton u dru gom po lu vre me nu zbog pri go vo ra gle da la ca. Ne ma ve ze {to je pre no sio za FTV, ali Do dik je o~i to uspio uvje ri ti i ru ko vod stvo FTV-a da ga sklo ne sa TV ekra na. Ili je Do dik uradio jo{ goru stvar, kako i sam komentator navodi, te nagovorio rukovodstvo

Lijevi i desni pogled na `ene u politici K
FTV-a da ovom ko men ta to ru osi gu ra izni mno lo {e ra dne uvje te na FTV-u, zbog ko jih je mo rao ra di ti u re da kci ji ko le ge iz in for ma ti vno po li ti ~kog pro gra ma... E, vra ti mo se sa da wego voj izjavi: #Ako mo`e Indira Gandi, Jadranka Kosor, Benazir Buto, ne vidim razlog zbog kojeg bh. `ene ne bi mogle biti na vode}oj funkciji u dr`avi.

IZABRANE `ene bile predmet najo{trijih, neprincipijelnih kritika
Potrebna je ravnopravnost i svakako treba dati punu podr{ku i hrabro poku{ati sti}i i slijediti primjer vode}ih ze maqa svi je ta, u ko ji ma `e na za uzi ma va `no mjes to u po li ti ~kom `i vo tu i odlu~ivawu#. Za nagradu je ~ovjek dobio megafon da se wegov glas {to daqe ~uje u kam pawi za bu |ewe svi jes ti `e ne o wenoj ulo zi u po li ti ~kom `i vo tu. Mo `da ova po ru ka i po ta kne ne ku `e nu da se kandidira za izbore, ali koja je to `ena dovoqno dobra da bi je podr`ale druge `e ne? Jer, ako sam do bro shva ti la, jedan od ciqeva kampawa je da se potaknu `ene da glasaju za `ene. Koliko puta sam ti je kom do sa da{wih kam pawa ~u la ove is te fra ze - i {to se do ga |a lo ka snije? Izabrane `ene su bile predmetom najo{trijih, neprincipijelnih kritika svo ga dje lo vawa upra vo kao `e ne. @en skost, a ne sa dr`aj po li ti ~kog dje lo vawa `ena na polo`ajima, je bila predmet kritika, a za takvu kritiku su se zauzimale gra|anke ne mawe nego gra|ani (a po se bno gra |an ski osvi je {te ni mu {karci). Tako je kqu~ni problem Semihe Borovac bila wena frizura i izbor kostima, Me li he Ali} osmi jeh, Du {an ke Majki} glas i {minka, Nade Te{anovi} nemogu}nost disawa bez Dodikovog odobrewa, Bor ja ne Kri {to {to ne slu {a, ima ~udnu frizuru i previ{e bez pitawa putuje, Seade Palavri} metla koja joj nedostaje, Qiqane Lovri} {to je svojeglava... Ne ka mi opros te sve ko je ni sam nabrojala, a sna{la ih je ista #kritika# kao spomenute ugledne `ene.

oje su to `enske organizacije reagirale na ova obezvre|ivawa po `enskoj liniji? Koliko znam nijedna. Eh, sjetih se kratke opaske o biv{oj sarajevskoj gradona~elnici u jednoj re~enici u gotovo nevidqivoj rubrici dne vnih no vi na. Vaqda da nit ko iz gra |an skih kru go va ne pri mi je ti da se brani ~lanica politi~ke partije sa nacional nim pred zna kom. Kad ve} spo me nuh partijski predznak, osvrnuh se na partijsku pripadnost spomenutih politi~arki, pa se zapitah koje su to sve politi~ke opci je pro mo vi ra le `e ne na is ta knu te dru{tvene polo`aje. Ne mislim ovdje naravno na one jeftine trikove kada ho}ete da privu~ete bira~e i podmetnete im na lis tu ne ku pje va ~i cu, vo di teqicu ili glumicu bez ijednog dana politi~kog iskustva ili, {to je jo{ gore, bez ikakvog znawa o po li ti ~ko me dje lo vawu, ne go upra vo na opre di jeqenost za po dr{ku aktivnim ~lanicama neke partije. I, gle, ~u da na ru ko vo de }im mjes ti ma su ugla vnom `ene iz tzv. #desno orijentiranih par ti ja#. Tu je na ra vno i SNSD, ali SNSD je iona ko ek strem u sve mu pa i izboru i promovirawu `ena. Nisam se uspje la sje ti ti ne kih #li je vo ori jen ti ra nih partija# koje su dozvolile promociju `ena u lidere.

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

NIJEDNA `enska organizacija nije reagovala na obezvre|ivawa
I {to sada? Vratih se ponovo na kampawe posve}ene bu|ewu `ena u politici. Da kle, `e na ima u po li ti ~kom `i vo tu, ali nema ba{ onih iz retori~ki prenagla {e no #gra |an ski ori jen ti ra nih par tija# za koje nam se o~ito sugerira da bi trebalo glasati. Pa, recite mi onda, kako glasati za te `ene kada su one na svojim partijskim listama puke go{}e, a ne samosvjesne i politi~kom djelovawu predane `ene? Tko je za to odgovoran, mo`da ove de sne par ti je, mo `da opet Do dik, a mo`da upravo konzervativan i seksisti~ki pris tup `e na ma u tim #slo bo dar skim# partijama? Eto tako, dok gra|anski osvije{tene `ene poru~uju drugim `ena-

Dok gra|anski osvije{tene `ene poru~uju drugim `enama da vi{e zbore i za mjesto se izbore, dakako uz pomo} megafona, HDZ je kandidovao prvu `enu za ~lanicu Predsjedni{tva, a na ~elu SNSD-a su politi~arke koje ne figuriraju nego djeluju
ma da vi{e zbore i za mjesto se izbore, dakako uz pomo} megafona, HDZ je kandidirao prvu `enu za ~lanicu Predsjedni{tva, a na ~e lu SNSD-a su po li ti ~ar ke koje ne figuriraju nego djeluju. Eto, mode la i za dru ge par ti je: da ti mo gu }nost svo jim ~la ni ca ma da se re ali zi ra ju, a udrugama da podr`avaju `ene neovisno o wihovom politi~kom opredjeqewu. Ina ~e sve kam pawe za `e ne su sa mo pa ra van za kam pawu pro tiv `e na ko je nisu #na{e socijaldemokratske stranke `ene#.

Inbox
Nije ni ~udo {to su nam penzije male i {to svaki mjesec i{~ekujemo ho}e li biti na vrijeme ili }e kasniti, kada su ovolika dugovawa prema Fondu PIO. Kontrole i ka`wavawe onih koji ne pla}aju svoje obaveze svakako bi trebalo da se poo{tre, jer se ovako non-stop vrtimo ukrug. Na kraju oni posqedwi u nizu penzioneri i radnici - najlo{ije pro|u. E-mail: miki68@yahoo.com Samo u BiH se mo`e dogoditi da nelegalni predstavnici neke institucije smijene one legalne. Ima li kraja kr{ewu zakona u Spoqnotrgovinskoj komori BiH i ho}e li neko kona~no uvesti red u ovoj posrnuloj instituciji? Kako trenutno stvari stoje, ~ini se da u BiH postoje qudi kojima zaista niko ni{ta ne mo`e. E-mail: milanka.bojic78@gmail.com

Komentar ~italaca
Dnevnik televizije BHT1 ponukao me je da napi{em ovih nekoliko redova jer se u jednom od priloga iz oblasti kul tu re spo me nu la “agre si ja na BiH”. Ina~e to je uobi~ajeno na javnom servisu koji je uzgred re~eno servis svih gra |a na ove dej ton ske tvorevine ili bi bar trebalo da bude. Ta ko na ma gra |a ni ma Re pu bli ke Srpske koji pla}amo RTV taksu i tom BHRT1 pri {i va ju tu u`a snu ri je~ agresor. Pla}amo ih da bi nas neuki i strana~ki urednici i novinari blatili. Zato bih volio da mi neko iz javnog servisa sa sjedi{tem u Sarajevu objasni i da odgovore na nekoliko pitawa: Ko je i kada bio agresor jer to

Ne dam pare za BHT1
nije presu|eno ni u jednom sudu pa ni ~uvenom Ha{kom. Ko je bio agresor kada su jedinice Hrvatske vojske 1991. godine ubijale Srbe na podruju Kupresa, Trebiwa Sijekovca... Da li sam ja ko ji sam ro |en u Bawaluci kao pripadnik Vojske Republike Srpske bio agresor a muyahedini, yihad ratnici i ini bjelosvjetski olo{ koji je do{ao u ime islama ili zbog petro-dolara koje im je Sarajevo davalo da se bore na strani Armije RBiH to nisu. Volio bih da mi Haris Silajyi} koji naj~e{}e potura tu pri~u o agresiji jer mu rije~i genocid i agresija ne izlaze iz usta, ka`e ko je bio agresor u muslimansko-muslimanskom ra tu u Ca zin skoj kra ji ni i u

hrvatsko-muslimanskom sukobu u dolini Neretve. Ni sam ni ka da ~uo ne ki po grdni naziv za Bo{wake ili Hrvate na tom dnevniku BHT1 a uredni~ku politiku o~igledno kreira sarajevska ~ar{ija. Ne razumijem ni novinare ili spikere koji su bar po imenima Srbi kako mogu da preko usta prevale rije~ agresija. Zbog svega ovog presta}u da pla}am RTV taksu bar u onom dijelu koji se izdvaja za BHT1. Neka im daju novac oni koji nisu bili “agresori“ u gra|anskom ratu i oni “humanitarni radnici“ iz brigade “El muyahedin“. Srboqub [ikawi}, Bawaluka

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 3

26. 6 - 2. 7. 26. 6.
Poslije okon~awa tragi~nog sukoba na ovim prostorima, organi i institucije RS, a to zna~i i VRS, dali su veliki doprinos sprovo|ewu Dejtonskog sporazuma, u~vr{}ivawu mira i izgradwi povjerewa i saradwe me|u narodima i gra|anima BiH. Izjavio je to predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} u Isto~nom Sarajevu, na centralnoj sve~anosti obiqe`avawa krsne slave Tre}eg pje{adijskog (RS) puka Oru`anih snaga BiH, koji ba{tini tradiciju Vojske RS. ^estitaju}i krsnu slavu Vidovdan Tre}em puku premijer Srpske Milorad Dodik je kazao da se Vojska konstituisala kao narodna i stala u odbranu svog naroda u kqu~nim momentima. Vidovdan je obiqe`en i u Palama, ^elincu, Rogatici, Vi{egradu, Sokocu, Zvorniku, Kozarskoj Dubici i drugim op{tinama.

Doga|aj sedmice
Eksplozija kod policijske stanice u Bugojnu

Teroristi~ki napad vehabija
Uhap{eni organizator napada Naser Palislamovi}, Haris ^au{evi} i jo{ nekoliko osoba. Bezbjednosne agencije znale za opasnost od teroristi~kih napada, ali na`alost, nisu preduzele ni{ta da se to sprije~i, rekao Radmanovi}

30. 6.

javila je revizor institucija BiH ob wu 63 institucije slova ske izvje{taje o po kojih nijedan nije bio nedinu, od BiH za 2009. go mi{qewe sa retucija dobilo je gativan, a 15 insti su sa rezervom, uglavnom zervom. su dobile mi{qewe rske izvje{taje ili |u institucijama koje Me revizo ostaimale ili negativne m dobili su, izme|u one koje su i ranije Izvje{taj sa rezervo tala lica BiH, Minise sa rezervom. mi{qew za nes brane BiH, Institut nistarstvo lih, Ministarstvo od izbjeglice BiH i Mi jama koje su ava i tarstvo za qudska pr me|u instituci BiH, koji su , najinostranih poslova vje{tajima revizora poslovale. Prema iz u procesu javnih nanajlo{ije avqeni su ~e{}i propusti napr kori{}ewu buxetskih , planirawu i bavki sredstava.

29. 6. ncelarija za reviziju Ka

U eksploziji uni{tena policijska stanica

FOTO: GLAS SRPSKE

PRIREDIO: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com BAWALUKA, SARAJEVO - Vehabija Naser Palislamovi} (37) iz Kqu~a, osumwi~en da je organizovao teroristi~ki napad na policijsku stanicu u Bugojnu, u kojem je u nedjequ, 27. juna ubijen policajac Tarik Qubu{ki} (41), a pet osoba raweno, uhap{en je u utorak. Odmah poslije napada uhap{eni su Haris ^au{evi} zvani Oks, koji je priznao ovo djelo i Adnan Hara~i} zvani Maca i oni su predati Tu`ila{tvu BiH. Osim wih, policija je poslije napada u nedjequ uhapsila i Nermina Avdiba{i}a i Yemala Tojagi}a iz Doweg Vakufa. Za u~e{}e u napadu Tu`ila{tvo BiH, pored ^au{evi}a i Palislamovi}a tereti i [.N., O.E. i K.N. koje Tu`ila{tvo BiH sumwi~i da su pru`ali podr{ku u bjekstvu i skrivawu osumwi~enog Palislamovi}a. Uhap{en je i A. G. koji je pu{ten na slobodu. Palislamovi} je bio u bijegu poslije napada i navodno se krio u Sarajevu. On je o`ewen sestrom Rijada Rustempa{i}a kome se pred Sudom BiH sudi za terorizam i ~ija grupa je planirala napade na objekte i Vladu RS, na EUFOR u BiH i pripadnike jedinica Oru`anih snaga BiH. Odmah poslije eksplozije u kojoj je po gi nuo Qubu {ki}, a te {ko rawena policajka Edina Hindi}, policija je uhapsila prvo ^au{evi}a, koji je prema policijskim izvorima bacio bombu na policijsku patrolu i pritom lak{e ranio pet policajaca. Tokom uvi|aja, iza zgrade Policijske stanice prona|ena je vre}a eksploziva, fantomka i rukavice, koje je ^au{evi} bacio prilikom bijega. - Bezbjednosne agencije znale su za opasnost od teroristi~kih napada, ali na`alost, nisu preduzele ni{ta da se to sprije~i - rekao je ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi}. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izjavio je

Pitawe snabdijevawa Br~ko distrikta strujom rezultat je politi~ke kombinatorike i klasi~ne zamjene teza uz izvrtawe ~iwenica. Izjavio je to ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac, reaguju}i na izjave visokog predstavnika u BiH Valentina Incka i supervizora za Br~ko Rafija Gregorijana. - ^iwenica je da je isporuka struje bila kontinuirana i sigurna, ~esto na {tetu poslovawa “Elektroprivrede RS”, sve do mije{awa Gregorijana, koji je napravio problem - rekao je Puhalac. Gregorijan je, poslije sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC), rekao da Vlada RS predvo|ena SNSD-om ne po{tuje arbitra`nu odluku za Br~ko i da je to po tre}i put u devet mjeseci u~inilo nemogu}im okon~awe supervizije.

da “nas teroristi~ki akt u Bugojnu upozorava da smo svi zajedno jahali na sporednom kolosijeku i da je to u su{tini najozbiqnija opasnost za BiH u vremenu ispred nas“. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ocijenio je da eksplozija u Bu goj nu pred stavqa teroristi~ki akt, ne samo na Bugojno, ve} i na pravnu dr`avu.

[PIRI]: Terorizam najozbiqnija opasnost za BiH
- Napadi islamskih terorista mogu se o~ekivati u Republici Srpskoj i u Srbiji, jer oni moraju da opravdaju novac koji dobijaju od islamskih dr`ava, da poka`u da su aktivni i da rade na toj op{toj stvari formirawa muslimanske dr`ave - naglasio je ~lan Svjetske asocijacije {efova policija Marko Nicovi}. Docent na beogradskom Fakultetu za bezbjednost i ekspert za me|unarodni terorizam Zoran Dragi{i} smatra da bi Republika Srpska sa svojim slu`bama bezbjednosti mnogo boqe za{titila svoju teritoriju i stanovni{tvo od terorizma, ali i samu BiH, zbog ~ega je potrebno Srpskoj vratiti ingerencije nad tim slu`bama koje su prenesene na nivo BiH.

1. 7.

2. 7.

@eqeBiv{i direktor k (61) iz ba n Tele znica RS Srete wih ~lanova ja i 11 nekada{ |eni su u bawaluDobo @RS osu Upravnog odbora na ukupno 76 mjeseci zanom sudu ~kom Okru` te prodaje i `bi za nezakoni otvora, zbog optu nom @RS, te nezakonito rasp . lagawa imovi raspo oj svojini {tem u dr`avn {wi prvostepeni postulagawe zemqi {en dvogodi dom zavr Tako je ovom presu ice RS”. oupotrebe “slu~aju @eqezn pak u reti za poku{aj zl d u sluTelebak, koji se te stan ra Prvooptu`eni la{}ewa i nesavje nog polo`aja ili ov zatvora. slu`be mjeseca `bi osu|en je na 22 dskog vije}a Daniela Milovanovi}, davaju}i Su Predsje vila je da je gawa presude izja su prilikom obrazla dokaza uo~ilo da vije}e ocjenom svih li djela za koja optu`eni po~ini se terete.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je prostorije Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Administrativnom centru Vlade RS. Dodik je rekao da je Vlada podr`ala inicijativu da se kupe prostorije za ovu republi~ku instituciju od velikog zna~aja. - U ovom objektu bi}e smje{tene i ostale republi~ke institucije, a me|u prvima tu }e se useliti Poreska uprava RS - rekao je Dodik i dodao da se nada da }e nove prostorije biti podsticaj radnicima. U novim prostorijama Geodetske uprave smje{ten je arhiv u kojem }e se ~uvati podaci o nekretninama RS. Osim arhiva, prostor je savremeno opremqen najboqom tehnolo{kom opremom. Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove konstantno radi poslove po projektima Evropske unije.

Bin Laden interneta
^au{evi} je na svom profilu na dru{tvenoj mre`i “Fejsbuk“ postavio kwigu Alvara Al Avlakija, radikalnog islamskog vjerou~iteqa, ~ija je literatura glavni izvor islamskih terorista. Stejt department je ozna~io Al Avlakija kao lice koje promovi{e teroristi~ke napade i “Al-Kaidu“. Za wega navode da je Bin Laden interneta. ^au{evi} je odranije poznat policiji zbog vi{e krivi~nih djela, a u Islamskom centru Bugojno verbalno je napao lidera SDA Sulejmana Tihi}a.

4 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS
FOTO: S. ILI]

Mirko Staneti}, generalni direktor Klini~kog centra Bawaluka

Pu{ten u rad novi aparat na ginekologiji koji }e omogu}iti najkvalitetniju prevenciju i dijagnozu karcinoma. Na ortopediji kupqen novi aparat koji }e na{u ortopediju staviti na ~elo ortopedskih ku}a u BiH. U Zavodu za radiologiju po~ela monta`a opreme koja je zajedno sa CT-om i magnetom najve}a investicija iz radiolo{ke za{tite u Evropi, rekao Staneti}
RAZGOVARALA: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

U rekonstrukciju i opremawe KC-a do sada ulo`eno oko 100 miliona KM

Mirko Staneti}

a rekonstrukciju zidova i podova Klini~kog centra Bawaluka Vlada RS je odobrila 20 miliona maraka, uz privatno partnerstvo ulo`eno je jo{ 30 miliona maraka, a tu su i druge investicije, tako da mo `e mo go vo ri ti o ci fri od oko 60 miliona maraka ulo `e nih sa mo u gru bu rekonstrukciju bez opreme. Ovo je u in ter vjuu za “Glas Srpske“ re kao ge neralni direktor Klini~kog cen tra Bawalu ka Mir ko Staneti}. - Ulo`eno je i vi{e mili ona ma ra ka u opre mu, a prema procjenama to je oko 40 miliona maraka. Samo jedna pojedina~na investicija u KC-u bila je nabavka anesteziolo{ke opreme i inkuba to ra, a ko {ta la je 6,5 miliona KM - dodao je Staneti}. GLAS: [ta se preduzima da bi se po boq{a la wega pacijenata u Klini~kom centru? STA NE TI]: U posqedwih nekoliko godina u~ini li smo mno ge is ko ra ke

Z

kada je u pitawu unapre|ewe tehnolo{kog procesa, a sve s ciqem poboq{awa wege pacijenata. Gotovo da nema dana da se ne{to ne uradi {to do pri no si kva li te tni jem zbriwavawu pa ci je na ta. Protekle sedmice pu{ten je u rad novi aparat na ginekolo gi ji ko ji }e omo gu }i ti najkvalitetniju prevenciju i dijagnozu karcinoma. Na ortopediji je kupqen novi aparat za rje {a vawe po vre da predwih ligamenata koqena i ramenog zgloba {to }e biti jedinstvena procedura na ovim prostorima i s tim se na{a ortopedija stavqa na ~e lo or to ped skih ku }a u BiH. U Zavodu za radiologiju po~ela je monta`a opreme ko ja je za je dno sa CT-om i magnetom najve}a investicija iz radiolo{ke za{tite u Evropi. To su stvari koje nedvo smi sle no po ka zu ju da stvari idu naboqe. Laboratorija u KC-u idu}e sedmice po~iwe sa radom u potpuno novoj formi, svi aparati su umre`eni i imaju kvalitetnu informati~ku i tehnolo{ku podr{ku, a mogu}nost gre{ke bi}e svedena na minimum. GLAS: Kakva je oprem-

qenost klinika? STANETI]: U klinici kardiologije ostvaren je veliki napredak. Za tri godine pribli`ili smo se broju od gotovo 4.000 intervencija, od toga je bolesnicima stavqeno 1.100 stentova, a vi{e od 400 akutnih infarkta je zbrinuto. Infektivna klinika je opremqena novim tehno lo {kim ure |a ji ma ko ji omogu}uju kvalitetnu imunologiju. Tu su i mikrobiologi ja, pra vna, eko nom ska i tehni~ka slu`ba, u kojima su se de si le ka drov ske, stru kturne i organizacione promje ne. Te hni ~ka slu `ba je u~e snik u sva ko dne vnim akti vnos ti ma KC-a, vr{e popravke, analize i tra`e rje{ewe za pote{ko}e sa kojima se susre}emo. Svi zaposleni u KC-u ~ine ogromne napore i sa sigurno{}u mogu re}i da imamo qude koji su zdravo jezgro iz kojeg }e ova ustanova iza}i na kvalitetan put. GLAS: S obzirom na to da se klinike svakodnevno opremaju novim aparatima, kakve se aktivnosti preduzimaju da bi se kadar kvalitetno edukovao? STANETI]: Pri~ati o

rekonstrukciji i opremawu bez edukacije kadrova je gotovo nemogu}e. @elimo da imamo ekipu qekara i medicinskih sestara i tehni~ara koji }e obavqati zadatak na najvi{em mogu}em nivou, a da bismo to imali, qudi moraju i}i na edukaciju. Sada smo raspisali konkurs za 30 specijalizacija. Transplantacija koja je nedavno obavqena u sa radwi sa VMA Beo grad je do bar pri mjer. Na{i stru~waci bili su pet mjeseci u Beogradu, a kad se desila prva transplantacija stru~waci iz Beograda su do{li da nam pomognu. U jedinici intenzivne wege radi qekar koji ima sertifikat ameri~kog udru`ewa intenzivista, instruktor je iz te oblasti, a to je bogatstvo koje rijetko ko ima.

PO^ETAK izgradwe psihijatrijske klinike mogu} na proqe}e
GLAS: Ka ko na pre du je rekonstrukcija Klini~kog centra Bawaluka? STANETI]: Rekonstrukcija nije samo zidawe zidova i opremawe prostora nego i ovladavawe tehnolo{kim vje{tinama. U projektovawu KC-a dosegli smo ciq, sada radimo unakrsne kontrole. Biro koji se bavi medicinskim tehnologijama analizira sve ono {to smo projektovali, od zidova, gaso va, elek tro in sta la ci ja, opreme i procjewuje da li to ~ini skladnu cjelinu gdje }e se pacijent osje}ati sigurno, a za desetak dana ima}emo odgovor i na to pitawe. Izgradwa ju`nog krila te~e dobro, u toku je prva faza gdje se u suterenu, po modelu javno privatnog partnerstva, gradi centar za radioterapiju koji }e po~eti sa radom

Plate
GLAS: Koliko zaposlenih trenutno ima u KC-u i kolika su wihova primawa? STANETI]: U KC-u trenutno je zaposlen 2.401 radnik, od toga 450 qekara specijalista. Plate qekara specijalista su oko 1.800 maraka na koje se obra~unava minuli rad, de`urstva i pripravnosti, tako da plata ukupno iznosi od 2.400 do 2.500 maraka. Nagla{avam da to nije dovoqno, jer je to specifi~no zanimawe, a mnogi ostaju ~esto i poslije radnog vremena na poslu i ula`u mnogo napora da odr`e ovo mjesto u funkciji. Vi{a medicinska sestra ima od 900 do 950 maraka, a sredwa medicinska sestra ima od 800 do 820 maraka mjese~nu platu. Regrese nismo u mogu}nosti odmah svima da ispla}ujemo, ali kad se ispla}uju prvo idu onima kojima je novac najpotrebniji, jer imamo zaposlene i sa koeficijentom 3,5, {to su skromna sredstva.

2. avgusta. [to se ti~e centralnog medicinskog bloka, nemogu}e je da se on rekonstrui{e odjednom, to mora da bude u fazama koje ve} imaju dinamiku. Zavod za radiologiju se tre nu tno pro {i ru je sa je dnog CT-a i magneta na po dva. GLAS: Ka ko na kra ju gradwe treba da izgleda ju`no krilo KC-a i {ta }e sve bi ti smje {te no u taj prostor? STANETI]: Ministarstvo zdravqa i socijalne za{ti te RS i Vla da RS pokrenuli su proceduru da se preko banke iz Koreje dobije novi, tre}i kredit kojim }emo dograditi ju`no krilo, ali i opremiti novoizgra|eni prostor. @elimo da ju`no krilo primi sve na{e am bu lan tne i je dno dne vne bolesnike i da oni nemaju potrebu da lutaju po raznim objektima. Kroz ambulantno, odnosno ju`no krilo, koje }e sadr`avati polikliniku u potpunosti }emo sprije~iti kontakt bolesnika koji le`e i onih koji su u ambulantnom tretmanu. GLAS: Ko li ko izno se ukupne investicije u pretho dnom pe ri odu u KC-u Bawaluka? STA NE TI]: Za re kon stru kci ju zi do va i po do va Klini~kog centra Bawaluka Vlada RS je odobrila 20 miliona maraka, a uz privatno partnerstvo ulo`eno je jo{ 30 miliona maraka, a tu su i druge investicije, tako da mo`emo govoriti o cifri od oko 60 mi li ona ma ra ka ulo `e nih sa mo u gru bu re kon stru kci ju bez opre me. Ulo`eno je i vi{e miliona ma ra ka u opre mu, a pre ma procjenama to je oko 40 mili ona ma ra ka. Sa mo je dna po je di na ~na in ves ti ci ja u KC-u bila je nabavka anesteziolo{ke opreme i inkuba-

tora, a ko{tala je 6,5 miliona KM. Ako se ovome doda i edukacija, {to zna~i da KC za ~ovjeka na specijalizaciji izdvaja novac za platu i to pli obrok, on da su to ogromne svote novca jer je u svakom trenutku oko 50 zaposlenih u KC-u na edukaciji. GLAS: Psi hi ja trij ska klinika je u lo{em stawu. Da li je pla ni ra no da se gradi novi objekat? STANETI]: Paralelno sa rekonstrukcijom centralnog medicinskog bloka po~e}e izgradwa psihijatrijske kli ni ke ko ja je tre nu tno smje{tena u barakama u Obili}evu. Uradili smo projekte stabilizacije zemqi{ta, raspisan je tender i radi se idejno rje{ewe po uzoru na jednu bolnicu u [vajcarskoj. Po sli je to ga izra di }e se izvedbeno rje{ewe i ra~unamo, ako sredstva budu odobrena, da bi iz gradwa psihijatrijske klinike mogla po~eti na proqe}e idu}e godine. GLAS: Kakvi su planovi za budu}nost? STANETI]: Pri kraju je prijedlog Vlade RS da se sklopi kreditni ugovor sa Evrop skom in ves ti ci onom bankom ~iji su predstavnici bo ra vi li ne ko li ko pu ta u KC-u. Oni su tra`ili sve po dat ke, od bro ja kre ve ta, broja operativnih zahvata do studija izvodqivosti i dugoro~ne procjene du`ine bolni~kog lije~ewa. Mislim da ta sredstva ne bi trebalo da budu mawa od 100 do 140 miliona evra. Do sada smo dobili pozitivne predznake da bi ta kreditna linija trebalo da bude odobrena i ona }e obezbijediti rekonstrukciju Cen tral nog me di cin skog bloka. Na{e ambicije nisu samo to, tu je rekonstrukcija ginekologije i pedijatrije u ko joj su kro vo vi i po do vi stari 20 godina.

U SVAKOM TRENUTKU oko 50 radnika Klini~kog centra na specijalizaciji

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 5

Bawalu~ko Udru`ewe “Duga“ u slu`bi naroda gotovo dvije decenije

Humanitarni "zlatovez" ne prestaje 18 godina
Pro{le smo put od izbjegli~kih kolona do etno-galerije “Duga“, od prega~e sa Zmijawa do uvr{tavawa na{ih radova u kwigu UNESCO-a, Umjetni~kih starih zanata BiH, Ekspo sajma u [angaju... Zlatne ruke na{ih ~lanica su vezle uspjehe i u Seulu na Sajmu inovatorki svijeta, gdje smo dobile bronzanu medaqu, naglasila Marjanovi}eva
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

najte`im ratnim godinama, u vrijeme haosa i bezna|a, kada su u na{ grad svakodnevno pristizale izbjegli~ke kolone na hiqade gladnih i nesre}nih qudi, koji su do ju~e imali sve i sve izgubili u jednom danu, grupa Bawalu~anki, hu ma nih `e na Ga li na, Mira, Smiqa, Zora, Dragica, Swe`ana, Seka... do~ekivale su ih, iznosile hranu, odje}u i ~esto ih vodile svojim ku}ama, da im pomognu. Tako je po~ela pri~a o “Dugi“. - Sva ko dne vno su na ma, prvim organizovanim humanitarkama, koje su se spontano nazvale “Inicijativni odbor udru`ewa `ena Duga“, prilazile nove ~lanice, naj~e{}e `ene i to stru~waci raznih profila qekari, prosvjetni radnici, psiholozi, socijalni radnici, koje su, iako izbjeglice, ponijele sa so bom s v o j e znawe i voqu da pomog n u qudi ma - prisje}a se pred sje dnica humani-

U

tarnog Udru`ewa “Duga“ Galina Marjanovi}. Isti~e da su, kad su u “Dugi“ shvatili da ne mogu da pomognu svima i da moraju da odaberu najte`e traumatizovane osobe kojima je pomo} najpo tre bni ja, te da vne ra tne 1993. godine odlu~ile da osnuju prvi stru ~ni tim, ko ji ciqano daje psihosocijalnu pomo}. - To je bilo najhumanije mjesto u gradu - rekla je Marjanovi}eva. Zbog sankcija i medijske blokade, srpski narod u ratu nije dobijao humanitarnu pomo} od me|unarodnih organizacija te su se ~lanice “Duge“ najvi{e oslawale na sopstvene sna ge i lo kal no sta no vni{tvo. - Samo smo imali jedan prozor u svijet, odnosno podr{ku porodice Ni{i} iz Minhena i wihovih prijateqa Hajdi Heht i Neli Limer iz `en ske gru pe “Vu men {el ters“. Pomo}u ovih humanih qudi htjeli smo da iznesemo istinu o stradawu srpskog stanovni{tva na ovim prostorima obja{wava Marjanovi}eva. Posebno je naglasila da su se ~lanice “Duge“ borile da iznesu istinu o stradawu `ena i djece u izbjegli~kim kolonama i o ratnim zlo~inima koje su pre`ivjele. - U to vrije-

Ru~ni radovi ~lanica "Duge" obi{li svijet

FOTO: GLAS SRPSKE

me do{lo je do realizacije pro je ka ta sa UN HCR-om, OXFAM-om, CARE-om, od kojih sti~emo prva saznawa o izradi i aplicirawu na razne projekte. Tada se pored savjetovali{ta i rada na terenu organizuju radionice pletewa u izbjegli~kim centrima te na taj na~in “Duga“ po~iwe sa programom radne rehabilitacije - rekla je Marjanovi}eva. Pod sje ti la je da joj je pri mi je tiv {i pre li je pe autenti~ne {are kao i tradi ci onal ne te hni ke ple tewa, tkawa, veza... sinula ideja da ovi radovi treba da budu vi|eni i u svjetskim metropolama. - Udru`ewe je ubrzo organizovalo drugi stru~ni tim sa etnolozima, umjetnicima, kreativnim `enama i narodnim rukodjeqama. Stru~na pomo} pristi`e nam iz beogradskog Etnografskog muzeja, koji nam je u dva navrata organizovao prodajnu izlo`bu, ~ime nas je predstavio tamo{woj publici i javnosti. Izlo`be se nastavqaju u Bawaluci u Muzeju RS, gdje nam je priznati etnolog Vaso Popovi} dao stru~ne savjete i pomo} - podsjetila je Marjanovi}eva.

Pre ma wenim ri je ~i ma 2000. godine “Duga“ je dobila svoje prostorije u centru grada i to je ujedno prva podr{ka lokalnih vlasti.

REVIJA rukotvorina povodom 18. ro|endana
- Sqede}e godine otvara se i “Dugina“ etno-galerija, koja je postala izuzetno tra`eno turisti~ko mjesto. Pro{le smo put od izbjegli~kih kolona do etno-galerije “Duga“, od prega~e sa Zmijawa do uvr{tavawa na{ih radova u kwigu UNESCO-a, Umjetni~kih starih zanata BiH, Ekspo sajma u [angaju... Zlatne ruke na{ih ~lanica su vezle uspjehe i u Seulu na Sajmu inovatorki svijeta, gdje smo dobile bronzanu medaqu - naglasila je Marjanovi}eva. Posebno je istakla da je povodom 18 godina humanitarnog rada “Duga“ organizovala modnu reviju unikatnih ru~no ra|enih haqina inspirisanih modom bawalu~kih gradskih no{wi sa kraja 19. i po~etka 20. vijeka izra|enih u tehnikama “zlatoveza“.

- Revija je bila prodajnohumanitarnog karaktera, jer je ve }i dio sred sta va pri kupqenih prodajom haqina bio namijewen za oboqelog Borisa Ivankovi}a i wegovo lije~ewe u italijanskom gradu Padovi - pojasnila je Marjanovi}eva. Ona je dodala da je posebno zahvalna engleskoj princezi Margariti fon Baden, koja je donirala 1.500 maraka kojima su kupile materijal za ove haqine. - Prvu haqinu na reviji ku pi la je su pru ga ~la na Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{e Radmanovi}a Dijana, {to nas je izuzetno obrado va lo, jer nam je na taj na~in dala veliku podr{ku za daqi rad - rekla je Marjanovi}eva. Na re vi ji je uru ~en je ve li ki broj za hval ni ca mno go broj nim “Du gi nim“ prijateqima i saradnicima.

- Zahvalnice “Duge“ dobili su di re ktor pro gra ma RTRS-a Mira Loli}-Mo~evi}, predstavnici Etnografskog mu ze ja Beo grad, akademski umjetnik Branka Borojevi}, protojerej Qubo Mili~evi} i Muzej Republike Srpske. Izuzetno nam je zadovoqstvo bi lo {to smo ovo priznawe uru~ili i Administra ti vnoj slu `bi gra da Bawalu ka, ko je je pri mi la Qiqana Radovanovi}. Gradska uprava nas je podr`avala sve ove godine i zahvaquju}i woj dobili smo prostor na trajno kori{}ewe - rekla je Marjanovi}eva. Galina Marjanovi} je na kraju posebno istakla ~lanice “Duge“. - Izuzetno iznena|ewe te ve~eri bilo je kada su mi uru~ile zahvalnicu za dugogodi{wi humani rad i zalagawe za boqi `ivot svih qudi - rekla je Marjanovi}eva.

Etno-galerija
“Dugina“ etno-galerija u centru Bawaluke postala je nezaobilazna turisti~ka destinacija. - Svakodnevno nas posje}uju kako strani tako i doma}i turisti, koji se dive rukotvorinama na{ih vrijednih i talentovanih ~lanica. Na ovaj na~in poma`emo promovisawu na{eg grada, kao i kulture sa ovih prostora - rekla je Galina Marjanovi}.

Galina Marjanovi}

Modna revija unikatnih ru~no ra|enih haqina

^LANICE “Duge“ borile se da iznesu istinu o stradawu srpskog stanovni{tva

6 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

Promocija vulgarizma
Te emisije su {tetne po mentalno zdravqe, doprinose poreme}ajima djece i mladih, pa dolazi do porasta delinkvencije i nasiqa. Promovi{u intrige, patologiju, prevare, napetost i povre|ivawe, istakao Mili}
PI[U: MARINA ^IGOJA marinacigoja@galssrpske.com SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Me|u stanovnicima Srpske ne jewava popularnost rijaliti

oni, ovi programi su neki od glavnih obiqe`ja masovne kulture.

Nastanak
Rijaliti {ou, ili realna televizija, kako Amerikanci ka`u, svoje korjene vu~e iz koncepta “skrivene ka me re“, nas ta le po sli je Dru gog svjetskog rata. Prete~a ove forme bio je radijski “skriveni mikrofon“, koji je brzo postao veoma popu la ran u SAD. Ri ja li ti {ou u obliku kakav danas poznajemo razvijen je naj-

e li ki brat, Sur vaj ver, Farma... rijaliti programi koji posqedwih nekoliko godina “ne silaze“ sa ve}ine kako svjetskih, tako i doma}ih TV stanica, i daqe zaokupqaju pa`wu qudi. Kao i u ve}em dijelu svijeta, i stanovnici Republike Srpske, ne propu{taju priliku da “zavire“ u `ivote, prije svih, slavnih li~nosti koji ulaze o ovakve {ou pro gra me, ma da im ni oni mawe poznati nisu nezanimqivi. Tako je gledanost ovih emisija, bilo da su u wima VIP li~nosti ili “obi ~ni“ qudi ve oma vi so ka. A zbog ~ega je to tako? Kome je zanimqivo da 24 ~a sa gle da dru ge {ta rade, kako spavaju, kako izgledaju kad se probude... Veliki broj qudi na pitawe da li gleda ove programe vjerovatno }e odgovoriti negativno, jer nije “in” priznati da se to gleda. Ipak, statistika je druga~ija, a ona ka`e da su ovi programi ako ne najgledaniji, onda sigurno zauzimaju veoma visoko mjesto na qestvici gledanosti. So ci olo zi sma tra ju da se u osnovi “rijaliti {oua“ krije voajerizam, jer se u qudskoj prirodi krije `eqa za saznavawem ne~ije privatnosti. Osim toga, smatraju

V

prije u zapadnim zemqama, ali je ubrzo publiku stekao {irom svijeta. Predstavqen kao {ou bez scenarija, rijaliti je ipak sve, samo ne to. Menayeri i urednici takvih programa dobro znaju tehnike i metode kojima se podsti~e nekonvencionalno pona{awe kod u~esnika radi podizawa atraktivnosti i gledanosti. Voqeli ih ili ne, oni su tu. Mo`da i vi{e nego {to bismo `eqeli. Na skoro svakom kanalu u programima realne televizije pro-

movi{u se vrijednosti za koje u~esnici smatraju da su prave, dok ih ostali, u najmawu ruku, smatraju diskutabilnim. Ideja je jednostavna, potrebno je simulirati realnost i qude, koji nisu profesionalni glumci ili TV voditeqi, postaviti ispred kamera i prikazati svima. Naizgled program, koji gledaoci te{ko da }e gledati pored svojih `ivota koje aktivno `ive, postao je fenomen i jedna od najgledanijih stvari na televizijama. Sociolog Biqana Milo{evi} ka`e da su rijaliti programi produkti masovne kulture. - Ako se uzme u obzir da je masovna kultura - kultura {irokih narodnih masa, logi~no je da su takvi programi namijeweni iskqu~ivo takvoj populaciji. Naravno izuzeci uvijek postoje i stvar ne mo`emo potpuno generalizovati. ^iwenica je da je ~ovjek po svojoj prirodi znati`eqno bi}e i zanima ga tu|i privatni `ivot, ma koliko to neukusno bilo - ka`e Milo{evi}eva. Ona dodaje da masovnu kulturu izdvaja wena reprodukcija i serijski proizvodi “u koje definitivno spadaju i ove vrste programa, kao i ki~ i {und“. - To su glavna obiqe`ja masovne kulture tako da sve rijaliti programe mo`emo svrstati u kategoriju {unda koji se mo`e na}i na TV programima i koji su veoma razumqivi, ako treba uop{te da se razumiju, {irokim narodnim masama. Ne tra `i se pre tje ra no obra zo vawe, kwi`evni jezik nije uop{te u upotrebi, preovladavaju `argonizmi, tako re}i, jezik ulice - naglasila je Milo{evi}eva.

Novac osnovni motiv za proizvodwu rijaliti {oua

i {unda u wihovim emisijama - kazala je ona. Do da la je da je do kaz to me i ~iwenica da pojedinci koji nisu vul gar ni prvi ispa daju, dok oni najvulgarniji ostaju do kraja.

JEFTINA zabava za {iroke narodne mase
Dodaje da produkcijske ku}e na osno vu sa znawa o to me ko gle da wihove emisije biraju programe. - Dovoqno je da pogledate nepismenost u sadr`aju poruka koje idu u toku emitovawa ovih programa. Jasno je da produkcijske ku}e ne `ele ulo`iti apsolutno nikakav trud da bi se smawila najezda ki~a

Uticaj na gledaoce i djecu
Psiholog Aleksandar Mili} smatra da su rijaliti emisije koje se emituju svakodnevno prezasi}ene vulgarizmom, izopa~eno{}u i da imaju puno neukusa koji dolazi u kontinuitetu do izra`aja. - Emisije u kojima se prikazuju sadr`aji kao {to se prikazuju u rijaliti {ou lo{e uti~u na gledaoce, a po se bno na dje cu. Ro di teqi su krivi kada gledaju pred djecom ta-

kve emisije, tada se obi~no puno komentari{e i djeca imaju razvijen razum i lako pamte sve segmente. Programi te vrste puni su amoralnosti, bezvrijednosti, onoga {to predstavqa najgore u dru{tvu, i kako to dobro mo`e biti za bilo koga a kamoli za djecu - rekao je Mili}. On dodaje da li~nosti sa televizije ~esto postaju uzori djeci i da djeca preuzimaju wihove kodekse pona{awa, te da stoga prikazivawe raznih vulgarnosti, mo`e imati ozbiqne posqedice. - Te emisije su {tetne po mentalno zdravqe, doprinose poreme}ajima djece i mladih, pa dolazi do porasta delinkvencije i nasiqa. Promovi{u intrige, patologiju, prevare, napetost, povre|ivawe i plasira se “prqavi“ stil `ivqewa {to uti~e na razum qudi - istakao je Mili} i dodao da rijaliti emi-

Srbija
Srbija je posqedwih godina postala plodno tlo za realizaciju mnogih rijalitija pa se mnogi ne mogu ni sjetiti svih emisija takvog tipa koje su im se nudile svakodnevno. Prema istra`ivawima javnog mwewa gledaocima se najvi{e svidjela koncepcija i sadr`aj rijaliti emisija “Survajver“ gdje se izabrani u~esnici {aqu na pusto ostrvo gdje se bore za opstanak. Gledaoci tako|e nisu imali mnogo primjedbi na rijaliti “Operacija Trijumf“ gdje se propagira zabava uz muziku, te rijaliti “48 sati svadba“ koji se bavi organizovawem svadbi za dva dana pod budnim okom kamere.
Ulazak u rijaliti program za javne li~nosti ma~ sa dvije o{trice

Do kraja {oua uglavnom ostaju

BIZARNOST I EKSTREMNOST izaziva interesovawe qudi i zato se stalno vra}aju

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 7

i neukusa sa TV ekrana
rje~nik u ovim programima i te kako problemati~an, posebno ako se ima u vi du da se emi tu je u ve ~erwim ~asovima kada to i djeca gledaju. - Najbezbolniji na~in regulisawa do sad je onaj ve} postoje}i gdje prije emitovawa stoji oznaka do koje dobi djeca mogu da gledaju taj program. S druge strane, i roditeqi bi sami trebali da stave neke mjere zabrane zbog tog vulgarnog jezika - kazala je Milo{evi}eva. Aleksandar Mili} smatra da se zakonski ne cenzuri{u programi zbog propagirawa slobode medija. - Pu{tawem u eter takvih emisija propagira se ono {to ne vaqa, sva|a, nasiqe, i to treba eliminisati iz programa televizije preduzi mawem za kon skih mje ra {to prije. Medijske ku}e treba da se orijenti{u prema krunskom ciqu, a to je znawe, kultura, emancipacija qudi. ^im se ne{to zanemaru je, on da ispa da da to ne postoji - ka`e Mili} i dodaje da mediji dopri no se ra zvo ju ~ovjeka i kulture `ivqewa, a sve mawe postaju svjesni to ga {to do ka zu je i ~iwenica da sve ~e{}e prikazuju rijaliti emisije. - Tako dolazi do zamjene teza o vrijednostima, lo{e osobine postaju normalne, pa i dobre i qudi to tako prihvataju - rekao je Mili}.

programa koji prikazuju “prqavi“ stil `ivqewa

U osnovi rijaliti {oua krije se voajerizam

FOTO: ARHIVA

sije ne prolaze nikakvu cenzuru i stalno su kritikovane, ali se uprkos tome emituju. Mili} je kazao da su qudi naviknuti ve} da gledaju ekstremne stvari. - Ono {to je normalno, postalo je neprivla~no gledaocima. Bizarnost i ekstremnost kod qudi izaziva interesovawe i zato se stalno vra}aju gledawu tih emisija. Koliko god se du`e ne{to emituje to

qudi vi{e i{~ekuju - naglasio je Mili}.

Zarada
Kada je kreator najpoznatijeg programa realne televizije “Velikog brata“ Holan|anin Jon de Mol program prvi put ponudio britanskoj televiziji bio je odbijen. - Sumwamo da program u kome laboratorijski pacovi zatvoreni u kavezu sve ~ine za novac ima budu}nost na britanskoj televiziji odgovoreno mu je. Nekoliko godina kasnije “Veliki brat“ zapo~eo je svoj televizijski `ivot u Velikoj Britaniji. Ne samo da je dobio budu}nost, ve} je oborio sve rekorde gledanosti, a televizija koja ga prikazuje je mogla drasti~no da pove}a cijene reklamnog prostora. Tako dolazimo do osnovnog motiva za televizije da proizvode i

Rje~nik u “rijaliti“ programima
Ono {to je karakteristi~no za ovakve programe je veliki broj sva|a, u kojima se ne biraju rije~i - pa mo`emo da ~ujemo od napogrdnijih imena do najgorih psovki. Biqana Milo{evi} ka`e da je

Honorari
Honorari u~esnika u gotovo svim rijalitijima su izme|u 50.000 i 100.000 evra, mada “plate“ u~esnika nekada prevazilaze i taj iznos. Prva nagrada obi~no iznosi 100.000 evra. Javne li~nosti iz kulturnog, estradnog ili drugog miqea za u~estvovawe u rijalitiju redovno imaju honorare u iznosima od 40.000 do 70.000 evra, u zavisnosti od popularnosti u~esnika. U muzi~kim rijalitijima nagrade su pored nov~anih, naj~e{}e i tro{kovi snimawa CD-a i turneje sa nekim od poznatih li~nosti sa muzi~ke scene.

prikazuju ovakve programe. Novac je motiv i za razna zlodjela, tako da proizvodwa TV programa, kao legalnog na~ina zarade, nije ~udna. Osim kla si ~nih re kla ma, proizvo|a~i programa re al ne te le vi zi je ra~unaju na jo{ pri ho da. Pla sman proizvo da ko je recimo, koris te qudi za tvo re ni u Ku }u velikog brata napla}uje se, a gledaoci jo{ dodatno pla}aju tako {to glasaju, ostavqaju poruke... Prema nekim istra`ivawima programi realne televizije ko{taju mnogo mawe od, recimo, dramskih programa, pa je sasvim jasno da su ih pretekli. Britanci kod kojih su tro{kovi medija, zaista, transparen tni izra ~u na li su da proi zvodwa dram skog pro gra ma u trajawu od sat vremena ko{ta oko 1,5 miliona dolara dok se sat vremena “rijaliti {oua“ proizvodi za 200.000 dolara. Razlika je velika naro~ito kada se uzme u obzir da je potrebno napraviti dobar dramski program koji }e privu}i gledaoce i one koji reklame pla}aju.

DOLAZI do zamjene teza o vrijednostima
Milo{evi}eva ka`e da je jasno da se oko ovakvih emisija vrti ve-

liki novac, te da je ~iwenica da je, iako to slabo priznaju finansijski momenat jako bitan za one koji se odlu~e da budu dio ovakvih programa. - Materijalna dobit je svakako jedan od bitnih motiva, ali oni vjerovatno ne mogu dovoqno da se iska`u u svojim bran{ama i na taj na~in tra`e popularnost i tako je pove}avaju. Popularnost i novac sasvim sigurno su razlog ulaska u ovaj tip emisija - kazala je Milo{evi}eva i dodala da ulazak u rijali ti pro gram pose bno za ja vne li ~nos ti mo `e da bu de i ma~ sa dvije o{trice, jer mo`e do}i i do ru{ewa slike koju je do tad imao u “narodu“. Mi li} ka `e da “ono {to se ~esto servira, to se i uzima, i to qudi kupuju“. - Sve {to se lansira u programu onda to qudi gledaju, taj program je sa mim tim pri vla ~an za reklame i tu televizija profitira onda - rekao je Mili}. Za televizije je “rijaliti {ou” mogu}nost zarade, za gledaoce mogu}nost da se pra}ewem tu|ih `ivota na kratko zaboravi sopstveni. U~esnike tih programa mo`emo gledati kako spavaju, jedu, idu u toalet, presvla~e se, raspravqaju o kupovini, pre `ivqava ju, tra `e po sao, udaju se, `ene. Za {to nam je to za nimqivo, jo{ uvijek niko nije u potpunosti uspio da objasni. Kako bilo, sve se svodi na eksperiment koji je neko primijenio, pokazao i na wemu zaradio.

najvulgarniji

gledawu rijalitija

8 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

OBJEKTIV na dodjeli BET nagrada 2010.

Dirqivi oma` Krisa Brauna pokojnom “kraqu popa“

Aliga, {a Kiz, Ledi Ga c i Xon Lexend Bijons, Prin dobitnika BET samo su neki od ent Television) na (Black Entertainm protekle odr`anoj grada na dodjeli i{a Kiz je Los An|elesu. Al sedmice u jboqa rije kategorije - na nagra|ena u dvi qa saradwa u ~ica i najbo tam i bluz pjeva . Za najboqi pire State of Mind“ ot za pjesmu pjesmi “Em ogla{en je sp muzi~ki video pr jem se pojavquju Ledi “ u ko “Video Phone dobijana i Jang Xizi Gaga i Bijons. Ri jedni~ku blike za za li su nagradu pu qu hip“Hard“. Za najbo na pjesmu cu progla{e hop pjeva~i je Niki Minaj

Zvijezde zasjale u neobi~nim odjevnim kombinacijama

Ameri~ke nagrade BET, osnovane 2001. godine, dodjequju se svake godine u oblasti muzike, spor

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 9
FOTO: ROJTERS

tno Nagrada za `ivo jeqena je djelo dodi nu Lexendu Princu, dok je Xo za humanitarni pripala nagrada ~ica i ju je vodila pjeva rad. Dodjelu, ko io je tifa, obiqe` glumica Kvin La kojnom Krisa Brauna po dirqivi oma` onu. Braun se jklu Xeks “kraqu popa“ Ma bi primio atio na binu kako kasnije vr ternet je dodijelila in nagradu koju mu roameriDobitnike - Af kompanija AOL. mawina ipadnike drugih kance i pr T akademije BE - biraju ~lanovi sionalci, koju ~ine profe vaoci novinari i obo`a

Ali{a Kiz odu{evila prisutne

m

Princ dobio nagradu za `ivotno djelo

rta, filma i drugih oblasti zabave

10 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Radmila @ivkovi},

Pi{e: Aleksandar ILI]
FOTO: G. [URLAN

Vez
Kad po zna ni ci su sre }u je dni dru ge na ne o~e ki va nim mjes ti ma, na ro ~i to ako je za je dni ~ka ta ~ka na ko joj su se su sre li da le ko od mjes ta gdje su na vi kli da se sre }u, ili kad u raz go vo ru ot kri ju tre }e za je dni ~ke po zna ni ke ili ne {to dru go {to im je za je dni ~ko a da za to ni su zna li, on da se ka `e: svi jet je ma li, svi jet je glo bal no se lo, svi jet je je dna ma ra mi ca, i sli ~no. Sve se za je dni ~ki po ve zu je, uve zu je, izve zu je... Svi jet je uop {te za je dni ~ki, pa ne bi tre ba lo da izne na |u je ni je dno od naj ne o~e ki va ni jih is Nije nikakvo kus ta va ko ja pot vr|u ju ~udo {to pri sus tvo ve ze u svi je poistovje}ujemo tu. smisao i vezu, Ve zu pro na la zi mo u ve zi ca ma per {u na ili pa za sve ono rot kvi ca, u po dve zi ca {to smatramo ma pod koqeni ma ili besmislenim na bu ti na ma, u po ve zi ka`emo da je ma na po vri je |e ni ma bez veze, iako ili na o~i ma po gubqeveza uvijek nih, u ve zo vi ma na ski ja ma ili na go ble ni ma, postoji, makar bila besmislena. u si tnom ve zu prsti ju ili ko ra ka, u ve zni ci Nastojimo ma izme |u ri je ~i ili da ispunimo re~enica, u ekonomvlastiti `ivot skim, in for ma ti ~kim, sa {to vi{e komunikacijskim i sao bra }aj nim sis te mi smisla ma, u opravdanosti uspostavqaju}i svrsishodne veze sred stva ciqem, u pro bra nom upi si vawu po laznika, u za po{qavawu, u na pre do vawu, u na gra |i vawu, u uzro ku i wego voj posqedi ci, u pri ro dnim za ko ni ma, u ve zi vnom tki vu, u krvi, u uvje rewu, u sa ve zi ma, u ko ris ti, u na klo nos ti, u pri ja teqstvu, u quba vi... Ni je ni ka kvo ~u do {to po is to vje }u je mo smi sao i ve zu, pa za sve ono {to sma tra mo be smi sle nim ka `e mo da je bez ve ze, iako ve za uvi jek pos to ji, ma kar bi la be smi sle na. Nas to ji mo da ispu ni mo vlastiti `ivot sa {to vi{e smisla uspostavqaju }i svrsis ho dne ve ze. I pri je ovog na {eg nas to jawa sve je ve} po ve za no, ta ko da mi mo `e mo sa mo da u~ vr{}u je mo ne ke, od svih ve} pos to je }ih ve za, na u{ trb dru gih. Ve zu je mo se, po ve zu je mo, za ve zu je mo, do daqeg; ako se pre do mi sli mo ili nas ne {to po tje ra, ra zve zu je mo se, odve zu je mo, pa se izno va ve zu je mo... Eto nas ta ko svih sve za nih, ova ko ili ona ko. Slo bo dni smo to li ko da do ne kle mo `e mo da bi ra mo za ko ga i za {ta da se ve `e mo ~vr{}e a ko je ve ze da la ba vi mo, tra `e }i smi sao i su o~a va ju }i se sa posqedi ca ma svog i tu |eg izbo ra. Kad na i|e mo na oso bu ko ja na iz gled ne ma ni bla ge ve ze, si gur no nas iz gled va ra, jer su sve ve ze uvi jek uspos tavqene i ne po ki da ne, i ako su ne ke bla `e od bla gih dru ge su vrlo ja ke. S dru ge stra ne, kad na i|e mo na oso bu ko ja na iz gled ima vrlo ja ke ve ze, mo `e mo po uz da no da zakqu~i mo da na li ~je te oso be je dva da ima bla ge ve ze.

Nu{i}eva dana{weg
{i}evih ministarki? @IV KO VI]: Nu {i }e va mi nistarka je jedna naivna varijanta. Ona je samo za~ela temu koja }e se ra zvi ti do mon struo znih ra zme ra danas u na{em dru{tvu. Mo`da }e biti jo{ stra{nije, to niko ne zna. Ali ona je mala qubi~ica u odnosu na ove otrovne ru`e i zumbule koji rastu sa wima i pored wih. GLAS: Da li je Nu{i}ev tekst sam po se bi u~i nio da “Go spo |a ministarka“ bude dugo najgledanija predstava ili su tome ipak najvi {e do pri ni je li re di teqska vizija i gluma~ka nadogradwa? @IVKOVI]: Gledanost je relativna stvar. Narod je uvek voleo cirkus. Vi kad reklamirate novine, ide onaj s me ga fo nom pa ka `e: “@ena ubila ~etvoro dece, sahranila mu`a“. I svi tr~e da kupe te novi ne. Vi na taj na ~in una ka zu je te svoj narod da biste mogli lak{e s wime da manipuli{ete. Lako je manipulisati s nekim neobrazovanim qudima. Pristojne qude je stid, jer su mislili da iskreno ~ine dobro za svoju zemqu, za svoju budu}nost.

Nu{i}eva ministarka je jedna naivna varijanta. Ona je samo za~ela temu koja }e se razviti do monstruoznih razmera danas u na{em dru{tvu. Mo`da }e biti jo{ stra{nije, to niko ne zna. Ali ona je mala qubi~ica u odnosu na ove otrovne ru`e i zumbule koji rastu sa wima i pored wih

RAZGOVARALA: NEDA SIMI]-@ERAJI] nedasz@glassrpske.com

lumci ne mogu da ru{e i da stvaraju svet. Nisu glumci te sna ge. Mi smo po ma ga li da politi~ari do|u na pozicije da ure |u ju ovo dru{ tvo na je dan pristojan na~in, jer smo verovali u to. Ka `e u in ter vjuu za “Glas Srpske“ istaknuta pozori{na, filmska i televizijska glumica Radmila @iv ko vi}, ~i ju je ka ri je ru trajno obiqe`ila uloga @ivke ministarke u predstavi “Gospo|a minis tar ka“, po tek stu Bra ni sla va Nu{i}a. Iako joj je bilo izazovno da se “uvu~e pod ko`u“ jedne ministarke, popularna glumica ka`e da ne bi mogla da `ivi s nekim ko bi jednog dana mogao postati ministar. GLAS: Ko li ko ima da nas Nu -

G

STRADAJU oni koji kritikuju
GLAS: Koliko je ono {to nam se nudi “{arena la`a“? @IV KO VI]: Sve je {a re na la`a. [ta zna~i to {to imamo vi{e prodavnica strane robe i ko kupu je tu ro bu. Ku pu je mo |u bre izba~eno iz magacina raznoraznih firmi, apoteka. Sve ono {to Zapad

Kreativnost
GLAS: [ta je to {to Vas ispuwava i ~ini zadovoqnom? @IVKOVI]: Svaka kreativnost me ~ini zadovoqnom i sre}nom. Umela sam da napravim u maminoj cve}ari fenomenalne aran`mane. I u vreme kada sam snimala tri filma godi{we i dobijala nagrade ja sam lopatom unosila {qunak sa ulice u dvori{te. Ni{ta mi nije bilo te{ko da radim.

NA[E dvorske lude su takve da ne smeju da ka`u

Otkri}e u Arheolo{kom parku Viminacijum

Gnosti~ka urna iz tre}eg vijeka
Direktor Arheolo{kog parka Vi mi na ci jum Mi omir Ko ra} otkrio je da je na tom lokalitetu isko pan izu ze tno ri je dak pre dmet, kolumbarijum, ~iji ornamenti ukazuju da se radi o gnosti~koj urni sa po~etka tre}eg vijeka. Napomiwu}i da su ostaci i materijalna kultura gnostika veoma rijetki, jer oni nisu mnogo marili za svijet u kome su `ivjeli, Kora} je ocijenio da je Viminacijum, svjetskoj javnosti podario sjajan novi izvor saznawa. On je podsjetio da je na tom lokalitetu prije vi{e godina, u prostoru mauzoleja, prona|en jedan gnosti~ki prsten. Kakva je to rijetkost, kao {to je to svaki predmet sa gnosti~kim sadr`ajem, direktor Viminacijuma je ilustrovao podatkom da, koliko on zna, u svijetu postoji samo pet gnosti~kih prstenova. Kora} je objasnio da je prona|eni kolumbarijum olovna kutija, te{ka 15 ki lo gra ma, u ko ju su smje{teni ostaci kremiranog pokojnika.

PRONA\ENA OLOVNA kutija, te{ka 15 kilograma
- Sve se to de{avalo pre nekih 1.800 godina, zna~i negde po~etkom tre}eg veka. Ono {to je izuzetno zna~ajno to je da ta olovna kutija ima ornamente koji govore o osobi koja je tu sahrawena. Upravo ti ornamenti nam ukazuju da je re~ o urni

gnostika sa po~etka tre}eg veka, odnosno najranijih hri{}ana - precizirao je Kora} u izjavi Tanjugu. On je ukazao da ornamenti govore o potpuno novom poimawu svijeta ka kvu su ima li gnos ti ci. - Ornamenti ~ine niz linija, vertikala i horizontala, koje mi danas poimamo iz perspektive linearnog vre me na - obja snio je Ko ra}. On je dodao da nam otkriveni kolumbarijum ukazuje da su gnostici smatrali da osim tog linearnog

vremena postoji jo{ jedna linija koja odlazi negdje gore, u kosmos, i da je to kosmi~ko vrijeme za nas tako|e izuzetno bitno kao i linearno.

3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS 11

glumica

ministarka "qubi~ica" vremena
Meril Strip kao Ta~erova
Glumica Meril Strip pregovora o ulozi u filmu “Ta~er“, pri~i o dugogodi{woj predsjednici britanske vlade Margaret Ta~er, javio je Mondo. Film }e re`irati Filida Lojd koja je sa Meril Strip radila i film “Mamma Mia!”. Xim Brodbent bi trebalo da igra supruga Margaret Ta~er, Denisa. Radwa filma se zbiva 1982. i prati nastojawa predsjednice vlade da spase svoju karijeru tokom 17 dana koji su prethodili Foklandskom ratu.

Scena iz predstave "Sviwski otac"

odbaci, nama se nudi na sve strane. Pri tome dr`e nas na duga~kom kanapu. Koja crna Evropska unija? Zaga|uju nas svojim otpadom, a pri tom propagiraju ekolo{ku varijantu. Vidite {ta je bilo sa gripom. Taj bezobrazluk, taj napad na qude. Vi znate o ~emu se radi, ka`ete ovo je stra{no, zamisli da mi umre dete, da mi umre mama. Jer to je ispirawe mozga koje traje odavno. Mi smo naivni. Vrlo inteligentan smo na rod, ali ne do voqno obra zo va n, jer ne}emo da pratimo situaciju. GLAS: Da li je vrijeme u kojem ste Vi stasavali kao glumica bilo na kloweni je umje tni ci ma od dana{weg vremena? @IVKOVI]: Mogu}e je da je bilo isto ili sli~no, ali ja sam bila mlada, a mladi qudi misle da se jede sve {to leti i to je normalno. To pripada mladosti. Zato opet ma to ri ji ko ris te mla dost za sve svoje revolucije. To naj~e{}e rade sede}i u foteqama, pro{etaju}i sa mlado{}u iza sebe.

Bilo je siroma{nije vreme, slabija ponuda u prodavnicama, ali to nije stawe duha. Bilo je vi{e vremena za razmi{qawe. Qudi su bili slobodni da razmi{qaju, bez obzira na to {to govorimo o represivnom vre me nu. Ako se ~a ~ka{ u politiku onda mo`e{ da strada{, ali za{to bi se neko ~a~kao u politiku kad ima dara za stvarala{tvo. On mo `e da kri ti ku je po li ti ku kroz svoje umetni~ko delo, a ne pamfle ti ma, po li ti kan tstvom i dr`awem govora po binama i tribinama. @ao mi je naroda, koji ne shvata da kad juri za politikom i po li ti ~a ri ma, ni {ta ne ~i ni za sebe nego samo za te politi~are. GLAS: Ko li ko su qudi spre mni da prihvate kritiku? Da li i danas postoje dvorske lude koje kad treba “{apnu“ kraqu? @IVKOVI]: Nikako kritika nije dobrodo{la. Uvek stradaju oni koji kritikuju. Sme ta mi {to i mo je ko le ge glum ci ~es to vo le da kal ku li {u. Vaqda zato {to znaju da “prvi pe-

vac koji zapeva ide prvi u lonac“. Na{e dvorske lude su takve da ne smeju da ka`u ni{ta kraqu i to je sme{no. GLAS: [ta je ono {to Vas nadahwuje i da je Vam sna gu da iz dr`i te i ovim ni ma lo la kim vremenima? @IV KO VI]: Na dahwuje me vera u to da postoje bo`anstveni qudi sa kojima mo`e da se razgovara, koji misle sli~no kao i ja, koji veruju, koji ne posustaju. Nisam pesimista. Ja sam samo svesna, verujem u boqe, ali ne dam da me la`u.

Hajdi Klum producent
Manekenka Hajdi Klum bi}e producent porodi~ne rijaliti serije o djeci, pod nazivom “Seriously Funny Kids“, objavio je dnevnik “Varajeti“. - Krajwe je vrijeme da se porodi~ne rijaliti emisije vrate na program - rekao je ~elnik producentske kompanije LMNO sa kojom }e sara|ivati Hajdi Erik [oc. Manekenka se ve} oprobala kao producent dvije emisije o modi.

Informacije
Nekad si morao da ja{e{ na kowu da se probija{ da prenese{ {ta je bilo, a sad je protok informacija neverovatno brz. Kao {to gledamo zvezde kad sijaju na nebu, gledamo ih od pre milijardu godina kada su se ugasile, a svetlost jo{ putuje do nas, tako je nekad informacija stizala. A sad upravo to maheri koriste. Navodno vi ste informisani, a ustvari to je oru`je kojim nas “bombarduju“, manipulacija informacijama - ka`e Radmila @ivkovi}.

ni{ta kraqu i to je sme{no
Srpska kwi`evna zadruga

Snimawe “Xek i Dajen“
Kajli Minog je u Wujorku po~ela snimawe filma “Xek i Dajen“ rediteqa Bredlija Rasta Greja, javio je Mondo. Ova “horor romanti~na drama“ govori o dvije tinejxerke iz Wujorka, Xek i Dajen, koje se zaqubquju jedna u drugu, zbog ~ega jedna od wih po~iwe da se pretvara u vukodlaka. Pjeva~ica u filmu igra ulogu “tetovirane Tare“, {to je za sada sve {to su rediteq i producenti `eqeli da otkriju povodom anga`mana pjeva~ice.

Anti~ka komedija "Gun|alo"
Idu}i tragom osniva~a Srpske kwi`evne zadruge prije 118 godina da se u wenom elitnom plavom “Kolu“ objavquju najboqa djela svjetske kwi`evne ba{tine, SKZ je kao prvi naslov 102. kola za 2010. godinu objavila kasnoanti~ku komediju “Gun|alo“, javio je Tanjug. Prevodilac i autor veoma obimnog i stru~nog predgovora i komentara je Goran Vidovi}, a wegov profesor i mentor je Vojin Nedeqkovi}. Nedeqkovi} je podsjetio da brojne prevode anti~kih tekstova koji je objavila SKZ i na ugledne filologe koji su ih prevodili da bi konstatovao da je i ovaj Vidovi}ev rad na “Gun|alu” prvorazredan poduhvat dostojan najboqe evropske klasi~arske tradicije. Prema rije~ima Nedeqkovi}a, kasnoanti~ki tekstovi su, kroz istoriju, smatrani za inferiorne u odnosu na zlatno doba gr~ke i rimske kwi`evnosti, ali su od {ezdesetih godina 20 vijeka na wih skrenuli pa`wu engleski klasi~ari i sada su na zapadu “u modi“. Ko me di ja “Gun |a lo“ je zna~ajna po tome {to je to posqedwa komedija u evropskoj kulturi i ovaj `anr }e bi ti za ne ma ren sqede}ih osam vijekova.

12 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

Najomra`enije kompanije u istoriji

Izazivali katastrofe i ru{ili vlade
Agenti “Blackwatera” upleteni u niz kontroverzi Џon D. Rokfeler PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Ameri~ki portal “Dejli bist“, u saradwi s deset istori~ara, izradio je listu 13 najomra`enijih kompanija u istoriji, a prema nekima od wih univerzalno omra`eni “Briti{ petroleum“ izgleda kao grupa svetaca. Na vrhu liste je naftna kompanija “Standard oil“, koju je vodio Yon D. Rokfeler. Iako da nas va `i kao sinonim za pohlepu velikih kor po ra ci ja, u 1880-im i 1890-im kom pa ni ja je bi la veoma cijewena, iako je gutala mawe kompanije i stvarala monopol. Weno postojawe okon~alo je intervencijom vlade, koja ju je 1911. godine podijelila na ~ak 34 kompanije. Iza we je “Union Carbide“, kompanija odgovorna za najsmrtonosniju industrijsku katastrofu u istoriji. U in dij skom gra du Bo pa lu 3. de cem bra 1984. go di ne iz wene fa bri ke is cu rio je oblak otro vnog ga sa od 45 hiqada tona, koji je u prvom naletu ubio pet hiqada qudi, a u godinama koje su slijedile jo{ od 15 do 20 hiqada. Danas se s posqedicama tragedije bori oko 100 hiqada qudi. Na tre}e mjesto smjestio se “Exxon“, jo{ jedna naftna kompanija. Godine 1989. u zaliv na Aqasci izlile su se 44 hiqade litara nafte iz tankera “Ekson Valdez“, a do “Dipvoter horajzona“ to je bila najgora naftna katastrofa u ameri~koj istoriji, ko ja je kom pa ni ju ko {ta la oko deset milijardi dolara i zbog koje je uveden novi zakonodavni okvir oko prevoza crnog zlata. Kom pa ni ja “Ju naj ted

Oblak otrovnog gasa u Bopalu usmrtio 20 hiqada qudi

FOTO: ARHIVA

Rokfelerova kompanija “Standard oil” gutala mawe kompanije i stvarala monopol. “Union Carbide“ odgovoran za najsmrtonosniju industrijsku katastrofu u istoriji. Biv{i telekomunikacioni div International Telephone & Telegraph umije{an u ju`noameri~ke prevrate
frut“, na ~etvrtom mjestu, doslovno je stvorila pojam “banana republike“. Vr{ila je jak pritisak na lokalne vlade u Ju`noj Americi oko to ga da bu du pri ja teqski nas tro je ne pre ma wiho vom poslu s vo}em, a u Gvatemali su ~ak uticali na politi~ke prilike. Slavni Pablo Neruda ~ak je posvetio pjesmu ovoj kompaniji. “osvojio“ tek {esto mjesto na lis ti. Kom pa ni ja od go vor na za naj ve }u naf tnu mirnodopsku katastrofu tek je na po ~et ku svo jih mu ka. Analiti~ari procjewuju da }e BP do kraja balade isplatiti izme|u 60 i 100 miliona do la ra od {te te, a dobrom glasu ne poma`u ni izja ve ~el ni ka kom pa ni je. Gla vni iz vr{ni di re ktor Toni Hejvord u}i }e u istoriju s izjavom da je “Dipvoter ho raj zon“ ka tas tro fa “ma log obi ma“, a pred sje dnik upra ve Karl-Hen rik Svanberg po titulirawu stanovnika Meksi~kog zaliva izrazom “mali qudi“. Sedmo mjesto pripalo je “Majkrosoftu“ Bila Gejtsa i to zbog monopolisti~ke prakse. Imaju operativni sistem koji nije kompatibilan s ostalim sistemima, a eksklu zi vnim ugo vo ri ma s proizvo|a~ima hardvera kontro li {u ci je ne i ima ju tr`i{nu dominaciju. Na osmom mjestu je “Goldman Saks“, koji je postao

“JUNAJTED FRUT“ mije{ao se u politiku Gvatemale
Na petom mjestu je biv{i telekomunikacioni div International Telephone & Telegraph, koji je tako|e imao “prste“ u Ju`noj Americi. Kao vlasnik ~ileanske telekomunikacione kompanije “^ilteko“, ITT je 1970. godine finansirao protivnika ~ileanskog predsjedni~kog kandidata Salvadora Aqendea. Kad je poslije tri godine Aqende svrgnut, izgledalo je da je u sve umije{an i ITT. “Bri ti{ pe tro le um“ je

Banka “Drexel Burnham“ varala u trgovini dionicama

sinonim za pohlepu Volstrita u godinama koje su prethodile finansijskoj krizi. U 2010. godini otkriveno je da je “Goldman Saks“ podsticao kli jen te na ri zi ~na ula gawa, a potom se kladio da }e te investicije propasti. Cijela stvar sada je pod istragom. Prehrambena kompanija

“Blackwater”
Deseto mjesto pripalo je privatnoj vojnoj kompaniji “Blackwater“. Weni agenti tokom godina upleli su se u cijeli niz kontroverzi, od navoda o silovawu do nesmotrenog pucawa po ira~kim civilima. Kompanija je postala toliko omra`ena da su odlu~ili da promijene ime u “Xe Services“.

“Briti{ petroleum“ kriv za veliku ekolo{ku katastrofu

“Nestle“ zasjela je na deveto mjesto, najvi{e zbog bojkota 1977. godine povezanog s vje{ta~kim dje~ijim mlijekom. Aktivisti tvrde da je dje~ija formula slabija od maj~inog mli je ka, a kod pot hrawene djece u zemqama Tre}eg svijeta zamjena dojewa vje{ta~kim maj ~i nim mli je kom mo`e dovesti do smrti dojen~adi. “Nestle“ tvrdi da je wihov marketing u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Jedanaesta je kompanija “Mon san to“, od go vor na za izlijevawe 80 hiqada litara hemikalije za obradu drva, ko ja sa dr`i otro vni dio ksin u Steryenu u Misuriju. Vijetnamci su protiv kompanije podigli tu`bu za ratni zlo~in u Vijetnamskom ratu zbog proi zvodwe boj nog otrova Agent Orange. Kompanija “Halibarton“, ~iji je glavni izvr{ni dire-

ktor Dik ^ejni postao potpredsjednik SAD, nikad nije imala dobar glas. Ali kad je poslije po~etka rata u Iraku po~ela da napla}uje hiqadu dolara za klozetske {oqe i 600 dolara za ~eki}e, brzo je pos ta la si no nim za ra tno profiterstvo. “Halibarton“ je radio i na “Dipvoter horajzonu“ i bio odgovoran za kona~no cementirawe izvora. Na kraju bi mogli ispasti i pozitivci, jer su apelovali na ja~e bezbjednosne mjere, koje je BP odbio. Posqedwa, na 13. mjestu, na{la se investiciona banka Drexel Burnham. Wen finan sij ski gu ru Maj kl Milken je 1986. osu|en za varawe u trgovini dionicama preko obveznica s visokim profitom. Banka je poslije toga bankrotirala, a Milken je poslu`io kao inspiracija za lik Gordona Geka u filmu “Volstrit“.

U zaliv u Aqasci izlile se 44 hiqade litara nafte iz tankera “Ekson Valdez“

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 13

Ana Vintour, jedna od najva`nijih `ena u istoriji koja je pomakla granice u svijetu mode

Urednica “Voga“ ~esto se pona{a u stilu razma`ene zvijezde. Zbog we se pomicao datum Milanske sedmice mode, na revijama je uvijek u prvom redu, “Mercedes“ joj daje automobil gdje god krene, “Plaza“ za wu uvijek ima apartman
PRIREDILA: DRAGANA ]OSI] draganac@glassrpske.com

“U svijetu mode sve se mijewa, osim Ane Vin to ur i wene mo}i“ ontroverzna i beskrupulozna Ana Vintour zahvalna je tema brojnim zaposlenicima modne industrije koji se usude da progovore o wenim bizarnim navikama i odnosu prema saradnicima. Ovih dana pra{inu je ponovo digla kwiga ameri~kog modnog stru~waka i televizijske zvijezde Tima Gana, “Ganova zlatna pravila“, u kojoj opisuje slu~aj kada je zloglasna urednica “Voga“ naredila li~nim ~uvarima da je prenesu pre ko ste pe ni ca, jer ni je `eqela da u|e u lift. - Po sli je mo dne re vi je Pitera Soma u Metropoliten paviqonu 2006. godine, prijateqica Parsons i ja naga|ali smo da li }e Vintour da se provoza liftom ili ne, pa smo zajedno ispitali stawe na “terenu”. Vintourova nije bila na vratima lifta. Pogledali smo za tim pre ma stepeni{tu, i vidjeli smo da Anu nose tjelohraniteqi. Gotovo da su tr~ali od jednog do drugog odmori{ta, a Ana je sjedila na wihovim ukr{tenim rukama - pi{e Gan i dodaje: “Dotr~ao sam do prozora da vidim da li }e da je spuste na trotoar ili }e je ubaciti u automobil. U~inili su ovo drugo. Znao sam tog trenutka da tu scenu nikada ne}u zaboraviti.”

K

To nije jedini slu~aj pona{awa urednice “Voga“ u sti lu ra zma `e ne zvi jez de. Zbog we se ~ak pomicao datum Milanske sedmice mode. Na revija ma je uvi jek u prvom redu, “Mercedes“ joj daje automobil gdje god krene, “Pla za“ za wu uvi jek ima apartman, a dobila je i film. Urednica koja je bila inspiracija za kwigu “Vrag nosi Pradu“, kao i za istoimeni film ko ji je pos tao hit u bioskopima, dr`ala je do svojih principa do te mjere da je i naj je dnos ta vni je za dat ke u~inila no}nom morom svojim pomo}nicima. Ana nikada nije ko men ta ri sa la spor nu kwigu, a na premijeri filma pojavila se obu~ena u Pradu od glave do pete. Poznata je po tome da prezire debqinu, a weni zaposlenici dobijali su i otkaze zbog nekoliko kilograma vi{ka.

najtra`enijih dizajnera. Pri~e da je urednica opsjednuta jednim od najboqih tenisera na svijetu Royerom Federerom po~ele su kru`iti nakon {to je nekoliko puta Ana iz lo`e u`ivo pratila wegove me~eve.

Ledena kraqica
Ana je posqedwih dvadeset godina na ~elu modnog ~asopisa “Vog“. Ro|ena je 1949. godine u Londonu, a ve} sa 14 go di na po ka zu je svo ju op~iwenost modom, {i{a svoju dugu kosu u “bob“ koji joj kasnije postaje za{titni znak, kao i tamne nao~are od kojih se ne odvaja. Postala je ikona u svijetu mode. Weno mi{qewe cije ne svi - od mla dih, neafirmisanih dizajnera, do onih ko ji vla da ju mo dnim pistama posqedwih deset i vi{e godina. Ako Ana ka`e da ne{to ne vaqa, onda je to zaista tako. Iako svoj `i vot kri je kao zmija noge, Ana Vintour 2007. godine, ipak, je dopustila kamerama da na nekoliko mjeseci zavire u odaje najuticajnijeg modnog ~asopisa dana{wice. Dokumentarni film “The September issue“ prikazuje nastajawe septembarskog broja ~asopisa “Vog“ koji je iza{ao na ~ak 840 stranica i te`io 2,5 kilograma. Bilo je to izdawe sa najve}im brojem stranica u istoriji novina. Na poslu je Ana odlu~na i stroga, o~ekuje da se svaka wena vizija i ideja pretvore u djelo. U stawu je da po{aqe u zaborav kompletno modno snimawe na koje su potro{ene hiqade dolara i dani rada, samo zato jer fotografije ni-

U STAWU DA po{aqe u zaborav kompletno modno snimawe
Nerijetko je uni{tavala karijere, ali i pronalazila i probijala neafirmisana imena u svijetu mode. Za wu se mo`e re}i da je zaslu`na za otkrivawe Galijana, koji je sada jedan od vode}ih modnih dizajnera. Iako je poklonik [anela, jako po{tuje i voli rad svog prijateqa Karla Lagerfelda i ne propu{ta nijednu wegovu reviju. Osim u wego vom dru{ tvu, Ana se ~esto mo`e vidje ti sa Do nal dom Trampom, koga je jednom prilikom “iskoristila“ i tada mladom i neiskusnom dizajneru Mar ku Yej kob su omo gu }i la gla mu ro znu reviju u wegovom ho te lu “Pla za“. Po slije te revije mo dni svi jet pao je na koqena, a Mark je postao je dan od

Modna ikona uzor mnogim mladim `enama

FOTO: ARHIVA

su dovoqno dobre za wu. Koliko je weno mi{qewe uva`eno i relevantno pokazuje duga vladavina modnim ~asopisom, ali i cijelom modnom scenom. Da nije tako hladna i nedostupna, vjerovatno ne bi danas bila tu gdje jeste. @ena bez dlake na jeziku, jakog temperamenta, danas je uzor mnogim mladim `enama {irom svijeta.

Put do vrha
Ana Vintour sa 16 godina napu{ta {kolu i posve}uje se modi. Godine 1970. po~iwe da izlazi sa Piterom Gitermanom, starijim mu{karcem, a nova qubav Ri~ard Nevil uvodi je u svijet novinarstva. Upisuje modno novinarstvo i po ~iwe da ra di za “Harpers Bazar“. Me|utim, 1975. zbog nesuglasica sa glavnim urednikom Min Hogom napu{ta posao i kre}e u Wujork, gdje radi za mnoge uticajne modne ~asopise. Godine 1980. po~iwe da radi kao modni urednik za maga zin u Wujor ku. Po sli je odli~nih ~lanaka i fotogra-

Radni dan
Ana Vintour radni dan zapo~iwe u 5.45 ~asova, kad igra tenis sa gotovom {minkom i napravqenom frizurom, u osam ~asova je u redakciji i ima ta~no odre|en raspored. Poma`u joj tri asistenta koja joj moraju non-stop biti na raspolagawu i javqati se na telefon. Svako ve~e ide u krevet u 22:15. Weni saradnici ka`u da i danas ~ita svaki detaq za izdavawe “Voga“.

fija Ana je napokon dobila zaslu`enu pa`wu i postala qubimica glavnog urednika Edvarda Kosnera. Idu}a meta bio je Aleks Liberman, urednik “Konde Nasta“, ujedno izdava~ “Voga“ za koga ubrzo po~iwe da radi. Ali Ana osim na poslovnom pla nu na pre du je i na qubavnom. Po~iwe da izlazi sa dje~ijim psihijatrom Davidom [aferom koji joj je bio velika podr{ka. Par se vjen~ao 1984. i dobio sina ^arlsa. Ve} 1985. po~iwe da se ostvaruje Anin san - izabrana je za glavnu urednicu britanskog izdawa “Voga“ i sprovela dras ti ~ne pro mje ne. Od tradicionalnog ~asopisa prerastao je u ekscentri~ni modni ~a so pis, ka ko bi {to vi{e li~io ameri~kom izdawu. Promijenila je dosta zaposlenika, a doba wene“vladavine“ nazvano je “Vintour na{e nezadovoqstvo“. Poslije toliko truda i probijawa kroz svijet mode, “Konde Nast“ 1988. Anu je postavio kao glavnu urednicu ameri~kog izdawa “Voga“. Ana je od “Voga“ napravila pra vi mo dni ~a so pis i sprovela pravu revoluciju u svijetu mode. Po sli je uobi ~a je nog “~i{}ewa svojih saradnika“, po~ela je da sprovodi reforme. Svojom ma{tovito{}u i voqom Ana je postajala sve uva `e ni ja `e na ne sa mo u Wujorku, ve} i u svijetu. Razvela se 1999., a kao razlog

mnogi su navodili milionera [elbija Brajana, zbog koga se, kako prijateqi ka`u, ~ak po~ela da smije.

Ipak qudsko bi}e
Iako omra`ena, Ana je ~es to po ma ga la dru gi ma i u~estvovala u mnogim humanitarnim organizacijama. Po zna ta je i po svo joj qubavi prema krznima, pa je ~esto bila na meti aktivista za za{titu `ivotiwa. Naravno, to joj nije smetalo pa je nastavila da ponosno hoda ulicama Pariza. Jedan od najve}ih gafova napravila je 2008. godine kada se jedne sedmice tri puta po ja vi la u is toj haqini. Iako je time pokazala da je i ona samo qudsko bi}e, wena sla va i uva `e nost ni su se smawili. ^esto su kru`ile pri~e da }e Ana morati da si|e sa trona i da }e je zamijeniti wena o{tra suparnica Karin Roj tfeld, ure dni ca francuskog izdawa ~asopisa “Vog“, ali Ana se ne predaje tako lako. U [anel kostimu i s osmijehom na licu dobila je i orden u Londonu za promociju britanske kulture. Ana Vin to ur, uprkos svom temperamentu i hladno}i, jedna je od najva`nijih `ena u istoriji koja je pomakla granice u svijetu mode, poboq{ala mnoge stvari, a o woj }e se sigurno jo{ dugo pri~ati.

NERIJETKO uni{tavala karijere, ali i pronalazila i probijala neafirmisana imena u svijetu mode

14 3. i 4. jul 2010. GLAS PLUS

Nekada{wa teniserka Xenifer Kaprijati se oporavqa u bolnici

Kaprijati je u oktobru 2001. postala prva teniserka svijeta, osvojila je Australijen open i Rolan Garos te igrala polufinale Vimbldona i US opena

istoriji koja je igrala fina le je dnog WTA tur ni ra. Strahovit uspjeh i `ivot na vi so koj no zi da nas sku po pla}a. Nakon {to se u nedjequ pre do zi ra la li je ko vi ma u je dnom ho te lu na Floridi te zavr{ila u bolni ci, Yeni fer je po no vo do{la na naslovnice svjetskih tabloida. ^ini se da je medijska pri~a o “padu“ 34-godi{we Amerikanke tek po~ela. Ameri~kim medijima javio se wen biv {i mo mak i por-

no-glumac Dejl da Bone, otkriv{i da je Yenifer poku{ala samoubistvo jer on opet snima porno-filmove. - Yenifer je uvijek bila depresivna, pogotovo za vrijeme grend slem turnira, kada bi se prisjetila svojih igra ~kih da na. Ipak, mi slim da je uni {ti lo to {to sam ja ponovo po~eo da sni mam por no-fil mo ve. Mislim da je zbog toga poku{ala da se ubije - izjavio je 38-go di{wi Da Bone koji je u karijeri snimio 443 filma za odrasle.

Poslije vi{egodi{weg prekida “umjetni~ke karijere“, Da Bone je odlu~io da se vrati pred kamere u novom fil mu za odra sle na zva nom “Ba tman XXX: A Porn Parody“. K a pri ja ti je pro fe -

sionalnu karijeru prekinula 2006. godine u 28. godini `i vo ta, ka da su i po ~e li weni hroni~ni proble mi sa de pre si jom. Tre nu tno se na la zi u bol ni ci u kojoj se oporavqa.

FOTO: AGENCIJE

B

iv{i momak Yenifer Ka pri ja ti i por no-glu mac Dejl da Bo ne ot krio je svoju istinu i razloge zbog kojih se nekada{wa velika zvi jez da “bi je log spor ta“ predozirala lijekovima. - Uni {ti lo je kad sam se vra tio sni mawu porno-filmova - izjavio je Da Bone.

Kaprijati je u oktobru 2001. postala prva teniserka svijeta, osvojila je Australijen open i Rolan Garos te igrala polufinale Vim bldo na i US ope na. Sqede }e go di ne osvo ji la je svoj tre }i i posqedwi grend slem u Mel bur nu. U svi jet “bi je log spor ta“ u{la je sa samo 13 godina kao naj mla |a te ni ser ka u

Xenifer Kaprijati

Wema~ki fudbaler na{ao novu qubav

Fudbaler podr`ao akciju glumca A{tona Ku~era
FOTO: AGENCIJE

Razuzdana djevojka osvojila Mesuta Ezila Kaka u borbi Reprezentativac “pancera“ Mesut vi. Da je qubav obos tra no po ziWema~ki mediji su otkrili zbog protiv ~e ga je dan od wiho vih naj boqih Ezil za svo je sjaj ne par ti je na ti vno uti ca la na ovaj par, mo `igra~a na Svjetskom prvenstvu u Ju- Crnom kontinentu mo`e da zahvali da naj boqe go vo ri po da tak da je prostitucije svojoj izabranici Ani Mariji Le- pri je ve ze sa ro |e nim Tur ~i nom `noj Africi igra tako dobro.
Ma ri ja ugla vnom pu ni la stup ce {tampe svojim goli{avim fotografijama. Me di ji su pri je ve ze sa Ezi lom Le vi je vu pred stavqali ugla vnom kao sponzoru{u koja juri svoj plijen u redovima igra~a Bundeslige. Prije veze sa Ezilom ova 28-godi{wakiwa je bila u vezi sa jo{ dvo ji com fu dba le ra Ver de ra. Sa finskim internacionalcem Pekom Lagerbom je ~ak dogurala i do mati~ara, me|utim taj brak se br`e zavr{io nego {to je i po~eo. Pozitivan uticaj ove veze na oboje predstavqa ~iwenica da, od kada je sa vezistom tima sa “Vezera“ nijedan incident nije napravila, a po pisawu tabloida, ~ak je rije{ila i da pre|e u islam. Zanimqivo je i da je Ana Marija Levi sestra poznate pjeva~ice Sare Konor. Re pre zen ta ti vac Bra zi la i fu dbaler Real Madrida Kaka prikqu~io se kampawi koju vodi glumac A{ton Ku~er u borbi protiv prostitucije. Glumca i fudbalera je spoji la }er ka pot pred sje dnika Milana Adrijana Galijanija. Ka ka je odmah pri hva tio poziv Ku~era i potvrdio imiy dobrog momka i velikog vjernika. Ka ka se fo to gra fisao za kampawu u dresu Bra zi la ko jeg je okre nuo naopako, a u ruci je dr`ao tran spa rent na ko jem pi {e “Pra vi mu {kar ci ne ku pu ju dje vojke“.
Kaka

Mesut Ezil

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 3. i 4. jul 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Planirate nove po~etke. Intuicija govori da }ete imati uspjeha, a vi u wu vjerujete. Pripremite se i za izvjesne poslovne probleme. Zdravqe: Osje}ate se iscrpqeno, jer ste se preforsirali i neredovno se hranili. Vi{e odmora i vitamina. Qubav: Nova veza je na pomolu. Rije~ je o osobi kao stvorenoj za vas.

Bik
Posao: Pod uslovom da ne propustite povoqnu {ansu, mo`ete o~ekivati uspjeh. U protivnom, mogu}i su gubici i nervirawa. Zdravqe: Ili ste ozbiqno bolesni ili zdravi. Sredine nema. Va`no je da znate kojoj kategoriji pripadate i da se shodno tome pona{ate. Qubav: [korpija mo`e ovih dana da bude aktuelna.

Blizanci
Posao: Zadovoqno trqate ruke i brojite pare. Isplatilo se ono u {ta ste ulagali. Malo Blizanaca ima finansijske probleme. Poslovni “bum”. Zdravqe: Ukoliko pretjerate sa zadovoqstvima, zdravqe mo`e biti na udaru. Qubav: Qubomorne scene predstavqaju sastavni dio qubavne igre.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{eg umjetnika sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno – granu umjetnosti kojom se bavi. 10 slova: 9 slova: 8 slova: 7 slova: 6 slova: 5 slova: 4 slova: 3 slova: 2 slova: SAMOOBMANA. BREVIJARI, IKAROV LET. AUTOGRAM, VIVIJANA. DORIJAN, KIROVSK, OMONIJA, STIRAKS. DEROKO, KAMILA, KA]ANI, NEKTAR, RANARI, RANIKA. APOEN, REPER, ROTOR. MERL. AVR, AGE, ANS, ARO, ATA, ITA, KRN, MI[, NAR, ROD, SAM, TUL. VV, O[, RO.

Rak
Posao: ^itava sedmica je u znaku te{kog rada i `eqe za dokazivawem. Podjednako vam je stalo da zadovoqite i sujetu i xep. Zdravqe: Preosjetqivost i nervoza mogu se pojaviti kao posqedica premora i pretrpqenog stresa. Mogu}i su problemi sa organima za varewe. Qubav: Partner o~ekuje podr{ku i po{tovawe.

Lav
Posao: Posao se odvija vi{e nego povoqno. Konkretan dokaz za to je novac koji pristi`e. Treba izbjegavati ulagawa i okrenuti se sigurnijim stvarima. Zdravqe: Promjena, kako kod koga. Oni koji su bili zdravi mogu idu}ih dana imati problema, i obrnuto. Qubav: Puno lijepih i nezaboravnih trenutaka provodite sa Strijelcem.

Djevica
Posao: Pod uslovom da muwevito djelujete, uspje}ete. [ansa prolazi tolikom brzinom da je morate uhvatiti u letu. Zdravqe: ^uvajte se povreda i o`iqaka. Mogu}i su napadi glavoboqe, kao reakcija na premor i vremenske oscilacije. Qubav: Sa partnerom ste u ~vrstoj i stabilnoj vezi.

Z. Deli}

Vaga
Posao: Niste ba{ radno orijentisani. Nalazite se dugo u fazi stagnacije, {to je po~elo da vas zabriwava. Ne klonite duhom, ve} zasu~ite rukave. Zdravqe: Sklonost ka uzimawu sedativa, cigareta i alkohola - mo`e {tetno da djeluje. Qubav: Sva|a mo`e dovesti u pitawe vezu.

[korpija
Posao: Odli~an period za potpisivawe ugovora i zapo~iwawe novih poslova. Ukoliko se bavite trgovinom, zarada }e biti velika. Imate podr{ku saradnika. Zdravqe: Zdravstveni problemi su za vama. Sada se oporavqate i ~inite sve da posqedice budu minimalne. Qubav: Komunikativni period traje. Oko vas su sve sami Bikovi i Blizanci.

Strijelac
Posao: Vlastitim zalagawem ostvari}ete zapawuju}i uspjeh. Nudi vam se unapre|ewe u svim dru{tvenim djelatnostima, politici i nauci. Nov~ani dobitak. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa `u~nom kesom, kostima, ko`om ili zubima. Qubav: Ne znate za koga da se odlu~ite: vatrenog Lava ili we`nog Jarca.

Jarac
Posao: Inertni ste, skloni da vi{e pri~ate nego {to radite. Jedan od razloga je taj {to vam se posao kojim se bavite ne dopada. Ma{tate o ne~em primamqivijem. Zdravqe: Strahovi, razo~arewa, depresivno pona{awe. Qubav: U~inite ne{to da izgladite odnose sa voqenom osobom.

Vodolija
Posao: Nerviraju vas kolege, nemar i aqkavost saradnika. Sve vas nervira. Poku{ajte da izdejstvujete posao koji se obavqa u samo}i, jer }ete samo tako na}i mir. Zdravqe: Hormoni su na udaru. Qubav: Na nov na~in pristupate qubavi. Ne optere}ujete se glupostima, jer ste harmoni~ni, prvenstveno sami sa sobom.

Ribe
Posao: Nudi vam se privla~no zaposlewe, lijepo i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sada ste jo{ u fazi planirawa i pregovora. Ni{ta konkretno. Zdravqe: Mogu}i su problemi u vezi sa ishranom. Lo{e povezujete stvari, pa nikako da zakqu~ite da zdravqe ulazi na usta. Qubav: Rak je idealna kombinacija.

RJE[EWE: SAM, TUL, ITA, ROD, AGE, KRN, SAMOOBMANA, MI[, REPER, K, Q, DEROKO, IKAROV LET, RANARI, NAR, OMONIJA, RO, VIVIJANA, T, SLIKARSTVO, KA]ANI, AVR.

RJE[EWE: PO, KZ, J, MOMCI, O, GRAKATI, AVR, DURAKOVI]I, JS, VLASENICA, LEK, R, DOROTI, KA]A, S, ITALIJANKA, T, NATISAK, ARL, AVANI, ENTITET.

Najpoznatiji bijeli reper o novom albumu i odvikavawu od zavisnosti

Bio sam poprili~no zavisan od tableta kada sam radio na albumu “Encore“, a i u ve}em dijelu dok sam stvarao “Relapse“. Kada sam se prvi put “o~istio“ bio sam presre}an, jer nisam vi{e bio zarobqenik zavisnosti i `ivot mi se ~inio totalno druga~ijim, rekao Eminem
PRIREDIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

o vo dom objavqivawa se dmog studijskog albuma “Reco very“, naj po zna ti ji bi je li re per na svi jetu otkrio je kako se “skidao” sa pilula, kako se tada osje}ao i kako je snimao novi album. Najprodavaniji muzi~ar u proteklih deset godina priznao je za magazin “Bilbord“ da ~esto razmi{qa o umjetni~kim zaslugama, te nastavqa otvoreno da govori o tome za{to je kva li tet wego va posqedwa dva albuma toliko razli~it. - Bio sam poprili~no zavisan od tableta kada sam radio na albumu “Encore“, a i u ve}em dijelu dok sam stvarao “Relapse“. Kada sam se prvi put “o~is tio“ b i o sam presre}an, jer nisam vi{e bio za robqenik za visnosti i `ivot mi se ~inio totalno druga~ijim - rekao je Eminem za “Bilbord“. Ka`e da je bio odu{evqen drve}em i svijetom oko sebe koji ranije nije primje}ivao, a kolika je bila wegova zavisnost najboqe govore rije~i wegovog dugogodi{weg menayera. - Svako ko poznaje nekoga ko se borio protiv ovakvog vida zavisnosti zna da to mo`e biti ekstremno zahtjevan proces. Tokom tog perioda, ja sam izgubio ne samo poslovnog partnera ve} i velikog prijateqa. Sada se sve napokon vratilo i to je ne vje ro va tan osje}aj - izjavio je za isti magazin Pol Ro zenberg.

P

Producent Yast Blejz ka`e da je Eminem prije snimawa posqedweg albuma “Recovery“ bio svjestan gre{aka koje je napravio na prethodnim albumima. - Vra }ao sam se u pro {lost i slu{ao pjesme sa albuma “Marshall Mathers LP“, “The Eminem Show“ i neke sa albuma “Encore“. Pitao sam se za{to muzika vi{e ne zvu~i tako. Pjesme sa tih albuma su bile pjesme koje su ne{to zna~ile. Tada sam imao `equ da napi{em pjesmu koja bi imala neko zna~ewe, umjesto da je samo napravim - prisjetio se Eminem. Ve}inu pjesama sa albuma

stvari jasnije, silazak niz stepenice u moj podrum po~eo je malo da me pla{i - izjavio je Eminem. Sa da ka da Emi nem na javquje novu eru u svojoj muzi~koj ka ri je ri, pos tavqa se pitawe kako }e to uticati na wegovo poslovawe.

PRODAO VI[E od 75 miliona albuma
- Mogu da prodam 80 miliona CD-ova, ali to mi ni{ta ne }e zna ~i ti. Ako muzika ne do|e do fanova, do qudi koji cijene pravi hip-hop, ne mam {ta da tra`im na sce ni - re kao je reper. “Recovery“ je u prodaju iza{ao 18. juna ove go di ne i ve} je pobrao simpatije

upore|uju sa najve}im pjesnicima kwi`evne istorije i poku{avaju staviti u {kolske uybenike, a drugi ga mrze kao nemoralno zlo. Neki ga poznaju po sudskim tu`bama, a drugi po hit singlovima i albumima. Poznat je i pod nadimkom Slim [ejdi, a karijeru je zapo~eo u “Aftermath Entertainment“ studiju koji je vodio poznati reper i producent Dr Dre. Wegov `ivot nije ni{ta mawe zanimqiv i fascinantan od wegove muzike, kao i na~ina na koji je osta vio pe ~at na po pu lar noj kulturi. Imao je brojne afere koje se prote`u kroz wegovu ka ri je ru, a si gur no je najpoznatija ona sa biv{om `enom Kim. Ima k}erku Haili koja mu je, kako ka`e, sve na svijetu. Godine 2002. je napravio film “8 Mile“ koji je wegova polubiografija. Poslije uspjeha wegovih albuma osnovao je vlastitu izdava~ku kompaniju “Shady Records“ koja danas kao ~lanove broji mnogo repera. Eminemova izdava~ka ku}a “Shady Records“ uzdigla je mnoge muzi~are, a jedan od najpoznatijih je 50 Cent.

Kritika
Mnogi renomirani kriti~ari i muzi~ki magazini pozitivno su ocijenili Eminemov novi album. Magazin “Rolingston“ dao je ~etiri od pet zvjezdica, dok je “USA Today“ pohvalio novi reperov projekat ocijeniv{i ga ocjenom 3,5. Treba re}i da je u ovom ~asopisu najve}a ocjena ~etiri. Publika tako|e nije ostala ravnodu{na, a singl “Not Affraid“ se ve} nekoliko sedmica nalazi u samom vrhu svjetskih top-lista.

“Re co very“ Emi nem je snimio u svom ku }nom studiju. - Jo{ imam studio u ku}i, ali on me pod sje }a na mra~na vremena. ^im su sve pilule bile isprane iz mog sistema, a ja po ~eo da sa gle da vam
Eminemovu karijeru obiqe`ile brojne afere

kritike i publike. Emi nem je vi {es tru ki do bi tnik “Gremi“ nagrade, a prodao je vi{e od 75 miliona albuma po cijelom svijetu i drugi je najuspje{niji hip-hoper svih vremena, iza preminulog gangsta re pe ra Tu pak Ama ru [a ku ra. Je dan je od naj po zna ti jih i naj kontroverznijih repe ra da na{wice. Eminem je ujedno i da le ko na jus pje{niji bijeli reper svih vreme na. Ne ki ga

Jedan od najkontroverznijih repera dana{wice

FOTO: ARHIVA

Eminem: Mogu da prodam 80 miliona CD-ova, ali to mi ni{ta ne}e zna~iti Doma}a top-lista
1. Leo Martin - Ima vremena 2. Ika - August Song to Heal My Heart 3. Threesome - Firstwave 4. Breeze - Uhvati zrak 5. Sevdahbaby feat. Anette & Djix - Najboqa pesma 6. Hornsman Coyote - Flower Fields 7. Izdr`i ribice - Pustiwe 8. Virvel - A sve neki fini svet 9. Eva Braun - U izgnanstvu 10. Keckec & Acid folk orchestra - [est momaka

Bilbordovih top 10 singlova
1. Kate Perry ft. Snoop Dog - California Girls 2. Usher featuring will.i.am - OMG 3. B.o.B featuring Eminem & Haley Williams - Airplanes 4. Travie McKoy featuring Bruno Mars - Billionaire 5. Drake - Find Your Love 6. Ke$a - Your Love Is My Drug 7. Lady Gaga - Alejandro 8. Mike Posner - Cooler Than 9. Me Eminem - Not Afraid 10. Taio Cruz featuring Ludacris - Break You Heart

Bilbordovih top 10 albuma
1. Drake - Thank Me Later 2. Tom Petty And The Heartbreakers - Mojo 3. Sarah McLachan - Laws Of Illusion 4. Various Artists - NOW 34 5. Jack Johnson - To The Sea 6. Soundtrack - The Twilight Saga: Eclipse 7. Justin Bieber - My World 2.0 8. Lady Antebellum - Need You Now 9. Christina Aquilera - Bionic 10. Soundtrack - Glee: The Music, Journey to Regionals’

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->