UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA NOVI SAD

FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I DIPLOMIRANIH

EKONOMISTA ZA RUKOVODEĆE KADROVE

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Makroekonomija

TEMA:  Pojam i značaj Makroekonomije

MENTOR: STUDENT:

Prof.Dr Mehmed Avdagić Jamina Kondić

Sadržaj

UVOD...........................................................................................................................................................3
Povijest makroekonomije............................................................................................................................4
Temeljna makroekonomska pitanja, sredstva i ciljevi.................................................................................4
Osnovni pojmovi..........................................................................................................................................5
Makroekonomski pokazatelji.......................................................................................................................5
Potrošnja i dohodak.....................................................................................................................................5
Odrednice potrošnje....................................................................................................................................6
Engelovi zakoni............................................................................................................................................6
Paradoks štednje.........................................................................................................................................6
Investicije.....................................................................................................................................................6
Akceleratorski princip..................................................................................................................................7
Novac i poslovno bankarstvo.......................................................................................................................7
Financijske institucije...................................................................................................................................7
Umnažanje kredita......................................................................................................................................8
Tržište novca................................................................................................................................................8
Tržište kapitala............................................................................................................................................9
Tržište vrijednosnih papira........................................................................................................................10
Protekcionizam....................................................................................................................................10
Fiskalna politika.........................................................................................................................................10
Bilanca međunarodnih plaćanja (platna bilanca).......................................................................................10
Zaključak....................................................................................................................................................11
Literatura………………………………………………………………………………………………………………………………………………12
UVOD

Makroekonomija je grana ekonomske znanosti koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi

cjelokupnim gospodarstvom nekog područja, proučavajući međusobne odnose ukupne
(agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.

Makroekonomska događanja tiču se naših života. Tako, na primer, rast inflacije smanjuje
naš životni standard. Rast plata povećava životni standard. Pad tražnje za radnom snagom
može nas ostaviti bez posla.

Makroekonomski događaji imaju centralnu ulogu u političkim raspravama, naročito za

vreme izbora. Ono što opredeljuje birače je: (i) stanje ekonomije pred izbore ali i (ii)
ekonomska politika koja će se voditi nakon izbora.
Povijest makroekonomije

Obično se smatra da je makroekonomija nastala 1936. godine pojavom djela J. M. Keynesa

"Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca". Naime, do pojave Keynesove knjige ekonomija se
pretežno bavila mikroekonomskim problemima pa je njegovo djelo izvršilo prevrat u
ekonomskoj teoriji, te se često govori i o "Keynesijanskoj revoluciji". Ova je revolucija bila
inspirirana najtežom ekonomskom krizom koja je pogodila kapitalizam (1929. – 1933.)
nazvanom Velika kriza ili Velika depresija.

Temeljna makroekonomska pitanja, sredstva i ciljevi

1. Zašto dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se može smanjiti nezaposlenost?

2. Koji su izvori inflacije cijena i kako je držati pod kontrolom?
3. Kako se može povećati stopa privrednog rasta?

Opći ciljevi makroekonomske politike su:

 visoka i rastuća razina zaposlenosti

 visoka zaposlenost, odnosno, niska nezaposlenost,
 cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama koje određuju ponuda i potražnja na
slobodnim tržištima.

Sredstva makroekonomske politike su:

 fiskalna
 monetarna
 politika dohodaka

Fiskalna se politika sastoji od porezna politike i politike javnih rashoda. U razdoblju

prekomjerne ekspanzije kada prijeti inflacija primijenit će se kontrakcijska (restriktivna) fiskalna
politika, a u razdoblju depresije ekspanzivna. Prva će se sastojati u povećanju poreza i smanjenju
javnih rashoda, dok će se druga satojati u smanjenju poreza i porastu javnih rashoda.

Monetarna politika sastoji se od kontrole novčane ponude od strane središnje banke, ovisno o
fazi privrednog ciklusa. U uvjetima inflacije primjenjuje se politika ograničenja novčane ponude,
dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika povećanja agregatne ponude novca.

Politika dohodaka se sastoji od kontrole najamnine i cijena u širokom rasponu od

neobvezujućih smjernica i preporuka do potpune regulacije. Ovaj je instrument manje rigidan i
jeftiniji od prethodna dva.
Osnovni pojmovi

Egzogene varijable zajedno s instrumentima ekonomske politike određuju inducirane varijable

koje utječu na agregatnu ponudu (AS prema engleskom aggregate supply) i agregatnu potražnju
(AD prema aggregate demand)

Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna
proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju. Ona ovisi o
općoj razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda.

Agregatna potražnja određena je ukupnom potrošnjom pojedinaca i kućanstava (C),

potrošnjom poduzeća - investicijama (I), potrošnjom države (G) i potrošnjom stranaca - neto
izvozom (X).

Makroekonomska ravnoteža se ostvaruje u sjecištu krivulja AD i AS.

Makroekonomski pokazatelji

 Bruto domaći proizvod (BDP ili GDP)

 Neto domaći proizvod (NDP) = BDP - GDP = C + I + G + X - Dp = w + i + R + Pf + T
 Bruto društveni proizvod (GNP) = GDP - NFP (neto inozemno faktorsko plaćanje)
 Nacionalni dohodak (NI) = w + i + R + Pf = GDP - (Dp + T)
 Raspoloživi dohodak (DI) = C + S = NI (ukupni dohodak) - Td (neposredni porezi) + Tp
(transferna plaćanja)
 Neto ekonomsko blagostanje (NEW) = GDP - Dp + dokolica i siva ekonomija -
zagađenje okoliša

Potrošnja i dohodak

Potrošnja je završni i krajnji cilj proizvodnje. Njen osnovni cilj je zadovoljavanje ljudskih
potreba za određenim dobrima. Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju
osobnih potreba.

Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI).

DI = C+S (štednja)

Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI), ona je zrcalna
slika funkcije potrošnje.

Granična sklonost potrošnji (MPC) = promjena C / promjena DI

Granična sklonost štednji (MPS) = promjena S / promjena DI

MPC+MPS=1

Prosječna sklonost potrošnji (APC) = C/DI

Prosječna sklonost štednji (APS) = S/DI

Odrednice potrošnje

 Tekući raspoloživi dohodak (DI) (što je veći DI veća je i potošnja i obrnuto)

 Veličina bogatstva (što je bogatstvo veće tim je veća i potrošnja i obrnuto)
 Veličina permanentnog dohotka (dohodak u dugom roku, samo porast veličine
permanentnog dohotka utječe na strukturu i veličinu potrošnje za razliku od tekućeg
dohotka čiji porast utječe na povećanje štednje, ali ne i potrošnje)
 Opća razina cijena

Engelovi zakoni

Pruski statističar Ernst Engel je u 19. stoljeću uočio kako su struktura i visina potrošnje usko
korelirane s visinom dohotka. Ovu korelaciju je formulirao u obliku tzv. Engelovih zakona: Na
nižim razinama dohotka dohodak se pretežno ili sav troši na osnovne životne potrepštine kao što
su hrana i stanovanje. Povećanjem dohotka izdaci na hranu rastu (jer se kupuje kvalitetnija
hrana) ali se u relativnom izrazu oni smanjuju. Daljnjim povećanjem dohotka povećavaju se i
izdaci na luksuz, odjeću i rekreaciju.

Paradoks štednje

Poveća li se štednja bez odgovarajućeg porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa štednje jer
porast štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost. Paradoks štednje se obično javlja kada
je privreda u recesiji, dok se u vrijeme ekspanzije štednja najvećim dijelom pretvara u investicije.

U jednostavnijem smislu - to znači da će povećanje štednje (koja je prozašla iz dohotka = S = Y -

C ) tretirati kao smanjenje investicija. I to zato što su investicije uvijek u pravilu jednake štednji
S = I, pa tako ako svi u gospoarstvu štede bez ulaganja (investiranja) to će smanjiti investicije što
će automatski i smanjiti gospodarsku djelatnost.

Investicije

Investicije su druga sastavnica agregatne potražnje. One u kratkom roku utječu na proizvodnju
preko agregatne potražnje, a u dugom roku utječu na agregatnu ponudu.
Odrednice investicija

 Veličina prihoda od investicija

 Veličina troškova investiranja (kamate i porezi)
 Očekivanja i predviđanja budućih događaja

Ponašanje investicija

Pri danom prihodu od investicija potražnja za investicijama bit će tim veća što je kamatna stopa
niža i obrnuto.

Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za investicijama bit će tim veća što je prihod od investicija
veći i obrnuto.

Troškovi investiranja porast će ne samo povećanjem kamatne stope već i povećanjem poreza što
će negativno djelovati na investicije

Akceleratorski princip

Prema ovom principu potražnja za investicijama ovisi i o promjenama GDP-a. Nagli porast
GDP-a izaziva i porast investicijske potražnje, lagani porast rel. GDP-a izaziva smanjenje
potražnje za investicijama.

Novac i poslovno bankarstvo

Podjela ekonomije:

1. Realna – Nositelji su fizičke i pravne osobe

2. Monetarna – Nositelji su financijske institucije (npr. u Hrvatskoj HNB ili neka druga
centralna nacionalna banka)

Financijske institucije

Poslovne banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi...

Sredstva poslovnih banaka: obvezne rezerve (namijenjene očuvanju likvidnosti banaka), višak
rezervi (namijenjen poslovanju banke i kreditiranju komitenata)
Umnažanje kredita

Financije su sve ono što je u svezi s državnim prihodima i rashodima. Financije su svi odnosi u
društvu koji nastaju kod prikupljanja i raspodjele novčanih sredstava. Osnovni zadatak financija
je prikupljanje sredstava za podmirenje određenih potreba.

Umnažanje kredita je moguće u uvjetima postojanja bankarskog sustava: zato što građani u
platnom prometu koriste novac iz banaka, komitenti banke prihvaćaju bankovne kredite, a
bankarski novac se vraća u bankovni sustav, odnosno zbog postojanja ulančanosti gospodarskih
subjekata u novčarskom sustavu.

Monetarni množitelj: m = 1/r (stopa obveznih pričuva)

Kreditni množitelj: k = 1/r - 1

Tržište novca

Novčanom tržištu je zadatak svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem, kako bi im se

osigurala likvidnost, tekuća plaćanja njihovih komitenata. Na ovom tržištu trguje se bankovnim
likvidnim rezervama i kratoričnim vrijednosnicama.

Ovo tržište nema fiksnu lokaciju, institucionalnu strukturu, ono je skup različitih tržišta, ono je
kompetitivno i veleprodajno, trguje se na "riječ", suvremenim telekomunikacijskim sredstvima.

Centralna banka na ovome tržištu intervenira utjecajem na kamatne stope, odobravajući kredite
za likvidnost banaka.

Novčana ponuda (Ms) i novčana potražnja (Md) određuju kamatnu stopu koja predstavlja cijenu
novca.
Monetarni agregati (novčana ponuda Ms)
Monetarni agregati predstavljaju količinu agregatne ponude novca u nekoj zemlji. Oni se
razlikuju ovisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadrže.

Osnovna mjera agregatne ponude novca je transakcijski novac ili novac u užem smislu, tj. onaj
koji služi za robno-novčane transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novčana masa,
kovani, papirni i depozitni novac).

Udio gotovine u strukturi M1 veoma je važan podatak, ali različit u različitim zemljama i
razdobljima. Kreće se obično od 1/3 do 2/3 novčane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je
pokazatelj, a povećanje loša vijest za monetarnu vlast jer se povećavaju troškovi tiskanja novca,
nepovjerenje u depozitni novac i monetarni sustav. M2 je šira mjera ukupne ponude novca jer
obuhvaća novac u širem smislu tj. i onaj novac koji obavlja funkciju čuvanja dijela ukupne
imovine u novčanom obliku. Slijede još M3 i M4.
Ms = M1 + M2 + M3 + M4

M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viđenju (vrsta novčanih uloga
u banku koji se na zahtjev ulagača / štediše vraća istome) = transakcijski novac
M2: M1 + oročeni depoziti do godinu dana
M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana
M4: M3 + manje likvidna sredstva
Definicije novčane mase mijenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja.

Monetarna potražnja Md

Agregatna potražnja za novcem je zbroj individualnih potražnji novca koje iskazuju građani i
poduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti da se njime kupuju i plaćaju druge robe, a ne
zbog njegove unutrašnje vrijednosti. Zadržavanje jednog dijela imovine u novčanom obliku
obično je ograničeno zbog oportunitetnog troška koji je jednak veličini kamata koje možemo
dobiti ako novac držimo u banci.

U monetarnu potražnju spadaju: transakcijska, špekulacijska, sigurnosna i imovinska potražnja.

Transakcijska se potražnja javlja zbog potrebe ljudi da razmjenjuju i plaćaju robe i usluge i čini
najveći dio agregatne potržnje novca. Špekulacijska nastaje zbog neizvjesnosti kretanja na
financijskom tržištu i pokušaja ljudi da ostvare neku zaradu u brzoj razmjeni raznih vrsta novca,
u zamjeni za vrijednosne papire koristeći oscilacije kamatnih stopa, dividendi, tečajeva u svoju
korist. Sigurnosna potražnja nastaje zbog potrebe ljudi da 1 dio novca drže u gotovini i da imaju
financ. sigurnost u pribavljanju roba i usluga i u teškim, nepredviđenim situacijama.. Obično se
pribraja poslovnoj (transakcijskoj). Imovinska nastaje iz potrebe ljudi da 1 dio svoje imovine
(aktive) drže u obliku novca izbjegavajući grešku stavljanja "svih jaja u jednu košaru" tj. kako bi
se diverzificirao njihov portfolio. O tome govori teorija portfelja.

Vidi i Usporedba monetarističkog i Kejnesijanskog gledišta

Tržište kapitala

Primarno – tržište na kojem se trguje samo s novoemitiranim vrijednosnicama

Sekundarno – na kojem se trguje s ranije izdanim vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju
poslovni subjekti koji su iste emitirali

Glavne institucije hrvatskog tržišta kapitala su poslovne banke, burze, OTC tržišta, investicijski
fondovi i brokerske kuće.
Tržište vrijednosnih papira

Vidi također:

 Vrijednosni papiri
 Najamnine i tržište rada

Protekcionizam
Vidi Protekcionizam

Načelo komparativne prednosti

1817. načelo je formulirao Ricardo. Prema njegovom načelu svaka zemlja uživa korist ako se
specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.

Fiskalna politika

Fiskalna politika je proces oporezivanja i javnih rashoda kojima je cilj ublažavanje poslovnih
ciklusa i osiguranje privrednog rasta bez inflacije.

Bilanca međunarodnih plaćanja (platna bilanca)

Bilanca međunarodnih plaćanja (platna bilanca) je izvještaj koji prikazuje sve transakcije neke
države s ostalim svijetom u nekom vremenskom periodu. Izvještaj uključuje kupnju i prodaju
dobara i usluga, vladine transakcije i kretanja kapitala.
Zaključak

Makroekonomija je mlada, nesavršena nauka. Sposobnost da predviđa nije bolja od sposobnosti

meteorologije da predviđa vreme sledećeg meseca. Ipak, danas se dosta zna o tome kako privreda
funkcioniše. Što je bolje poznavanje funkcionisanja privrede, veće su mogućnosti poboljšanja ekonomske
politike i njenog uticaja na makrekonomske ciljeve.
Literatura

O. Blanchard, Makroekonomija, MATE - englesko izdanje Prentice Hall

P. Krugman and M. Obstfeld, International Economics: Theory and Policy, Pearson
Education

Web stranice Hrvatske narodne banke www.hnb.hr, Državnog zavoda za statistiku

www.dzs.hr i Ministarstva financija www.mfin.hr

udžbenici iz Makroekonomije i Međunarodne ekonomije