ELEKTROSTATIKA

1. Dvije jednake metalne kuglice obješene su o vrlo dugu nerastezljivu

nit kako je prikazano na crtežu. Ako kuglicu A nabijemo nekom
količinom naboja tada se kuglice A i B približe i dotaknu. Koji od
predloženih crteža pokazuje stanje ravnoteže koje se uspostavi
nakon doticanja kuglica? A B

a) b) c) d) e)

2. Crtež prikazuje dva protona (oznaka p) i jedan elektron (oznaka e) učvršćena na x osi. Koji
je smjer sile koja djeluje na proton smješten u sredini? Zaokružite točan odgovor:
a) u lijevo b) u desno
c) prema gore d) prema dolje
e) sila može biti jednaka nuli. + x
f) niti jedan od predloženih odgovora nije
točan. e p p

3. Koji od predloženih crteža prikazuje električno polje tri jednaka negativno nabijena točkasta
naboja?
a) b) c) d) e)

4. Četiri naboja jednaka po iznosu smještena su u vrhove –Q A –Q

kvadrata kao što je prikazano crtežom. Električni
potencijal jednak je nuli:
D B
a) jedino u točki E b) u točkama B, D i E E
c) u točkama A i C. d) ni u jednoj točki.
e) u točkama A, B, C i D.
+Q C +Q

5. Listići negativno nabijenog elektroskopa će se još više raširiti ako elektroskopu samo
približimo tijelo koje je:

a) b) c) d) e)
negativno pozitivno izolator metal s drškom neutralno
nabijeno nabijeno od izolatora
 +Q +Q
6. Četiri točkasta naboja Q jednakih veličina, od kojih su
B C
tri pozitivna i jedan negativan smještena su na vrhove
kvadrata (crtež). U kojem smjeru djeluje sila na naboj
+q smješten u središtu kvadrata? +q
a) A D
b) B
c) C
A G
d) D
e) G
+Q –Q
f) ne može se odrediti

7. Na crtežu je prikazano električno polje dva točkasta naboja Q1 i Q2. Koja od navedenih
kvalitativnih tvrdnji je točna?

a) Q1  –2 Q2
b) Q1 1 / (2 Q2)
c) Q1  2 Q2
d) Q1 –Q2 / 2
e) Q1 –1/ (2 Q2) Q1 Q2

8. Četiri naboja jednaka po iznosu smještena su u vrhove +Q A –Q

kvadrata kao što je prikazano crtežom. Električni
potencijal jednak je nuli:

b) jedino u točki E b) u točkama B, D i E D B

E
c) u točkama A, E i C d) ni u jednoj točki.
e) u točkama A, B, C i D.
+Q C -Q

1. Dvije kuglice nabijene jednakim pozitivnim nabojem na udaljenosti od 3 cm u vakuumu

međusobno se odbijaju silom od 0,9 N. Koliki je naboj svake od njih? Za koliko se broj
protona razlikuje od broja elektrona u svakoj od nabijenih kuglica?

2. Dva točkasta naboja u vakuumu djeluju na razmaku od 11 cm jedan na drugoga istom silom
kao kad su u terpentinu razmaknuti za 7,4cm. Kolika je relativna permitivnost terpentina
r?

3. Koliko je električno polje u sredini između naboja Q 1 = 10-8 C i Q2 = 410-8 C koji su

međusobno udaljeni 12 cm.?

4. Dvije kuglice nabijene jednakim pozitivnim nabojem na udaljenosti od 1,5 m u vakuumu

međusobno se odbijaju silom od 0,4 N. Koliki je naboj svake od njih? Za koliko se broj
protona razlikuje od broja elektrona u svakoj od nabijenih kuglica?

5. Koliki naboj treba dati kuglici mase 1 g da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,0710-6 C na
udaljenosti 5 cm?

6. Pločicu od dielektrika permitivnosti r stavili smo između

ploča nabijenog izoliranog pločastog kondenzatora
(crtež). Napon između ploča kondenzatora:
a) poveća se r puta. r
b) smanji se r puta.
c) ostaje isti.
d) Ne može se zaključiti jer imamo premalo podataka.
e) raste s kvadratom permitivnosti.