P. 1
Oslobođenje [broj 22840, 29.7.2010]

Oslobođenje [broj 22840, 29.7.2010]

|Views: 381|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 17, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/01/2012

pdf

text

original

VI[E INFORMACIJA NA 15.

STRANI

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 29. 7. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.840

Pet mjeseci nakon hap{enja

Amor Ma{ovi}

Lov nepoznatog lovca
Saobra}ajna nesre}a odnijela dva `ivota

5. strana

Audi udario brzinom od
13. str.

150 km/h
Nesre}a u Pakistanu

U padu aviona 152 mrtvih
17. str.

Gani} u Sarajevu:
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

London je potvrdio

DANAS PRILOG

agresiju na BiH!
2-3. strana

U @I@I
Pogled iz Hrvatske

2

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Pet mjeseci nakon hap{enja

Gani} u Sarajevu:
London je potvrdio

agresiju na BiH!
Hrvatski mediji javljaju kako je rije~ o pobjedi BiH
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Srbija priznala

Ovih pet mjeseci borbe nije bilo uzaludno. Rije{ili smo pitanje kakav je bio karakter rata u BiH, poru~io je Gani} okupljenim na Sarajevskom aerodromu • Srbija ima pravo na `albu, sugerisano joj da ga ne koristi

u~e{}e u ratu
Odluka da se tra`i izru~enje Ejupa Gani}a bila je posljedica politi~kog kaprica, s ciljem politi~kog pritiska, ali Beograd nije procijenio konzekvence
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Ako se Srbija legitimirala kao pravno zainteresirana strana u sukobu izme|u BiH i JNA, priznala je sudjelovanje u okupaciji BiH, izjavio je za Oslobo|enje zagreba~ki politi~ki analiti~ar Davor Gjenero. “Priznala je da je njezinavojskabila okupacijska vojska u BiH. Poku{aj, odnosno odluka da se tra`i izru~enjeEjupaGani}abila je posljedica politi~kog kaprica, s ciljem politi~kog pritiska, a Beograd o~ito nije procijenio tu konzekvencu svog zahtjeva. Za BiH je nepovoljno da se to nije dogodilo prije presude Me|unarodnog suda pravde u Haagu (ICJ) u vezi sa tu`bom BiH protiv Srbije zbog genocida, jer bi u tom kontekstu ovo bi bio jako va`an dokument.“

Pobjeda
Rije~ je o dokumentu Ministarstva pravde Srbije upu}enog Londonu, po kojem se radi o me|udr`avnom karakteru rata, o ~emu je javnost jo{ tokom procesa upoznala Gani}eva odbrana.

Predsjednik udruge Pravnici Vukovara 1991. Zoran [angut, vukovarski branitelj i nekada{nji zato~enik srbijanskih logora, slu~aj hap{enja i pu{tanja na slobodu nekada{njeg ~lana ratnog Predsjedni{tva BiH prokomentirao je za na{ list slijede}im rije~ima: „Srbijanska politika prema Hrvatskoj i BiH od Milo{evi}a pa do sada nije se promijenila. Samo {to je Milo{evi} osvajao ratom, a aktualni predsjednik Srbije Tadi} `eli zacementirati postoje}u situaciju, prvenstveno Republiku Srpsku i prikazati ono {to se dogodilo u BiH i Hrvatskoj kao gra|anski rat“ .

Tadi} `eli zacementirati RS

Hrvatski mediji izvijestili su da ovo nije samo Gani}eva, ve} i pobjeda BiH. Za odluku londonskog suda, me|u ostalim, navodi se da je ovaj sud samo potvrdio prethodnu odluku Ha{kog suda, prema kojoj nema osnove da se Gani}u sudi za navodni ratni zlo~in u Dobrovolja~koj 1992. Komentiraju}i za na{ list poteze srbijanskih vlasti u svjetlu slu~aja Ejupa Gani}a, analiti~ar Davor Gjenero ocjenjuje da je rije~ o politi~koj igri, koja nije jedina, ali je ujedno i kratkog daha. „Srbija ima sada klju~an problem suo~iti se s time da je Kosovo definitivno postalo dr`avom, ovo {to oni rade prema BiH je poku{aj preusmjeravanja pa`nje javnosti. Tadi}u za sada uspijeva da s ovom igrom s Josipovi}em i vrlo srda~nim odnosima - koji su zapravo potpuno neproduktivni - stvara dojam o tome kako su njih dvojica avangardni politi~ari koji su u stanju nadi}i posljedice ratnog sukoba i politi~ki sura|ivati, dok se prije svega na Silajd`i}a, ali i na druge bosanskohercegova~ke politi~are, prvenstveno bo{nja~ke, ali i hrvatske, baca stigma onih koji navodno `ive u pro{lim vremenima i koji su nedorasli tim velikim gestama. Ali, spomenuta politika mo`e davati rezultate samo u kratkom vremenskom razdoblju“ , ka`e Gjenero.

Foto: D@. KRIJE[TORAC

Daily Telegraph i Independent

Beograd poku{ao izjedna~iti krivnju
DailyTelegraphpi{e o obrazlo`enjusuca da je rije~ o politi~ki motiviranoj zloupotrebi me|unarodnogprava i poku{ajuBeograda da revidira povijest kako bi izjedna~io krivnju Srba i Bo{njaka. “Zahtjev Beograda za izru~enje ~inio se kao ~udanpoku{aj da se svi prekrijupoliti~kimblatom u cilju dokazivanja varljivoga prosrpskog silogizma: svi ljigavci su krivi, svi sudionici raspada Jugoslavije su jednako ljigavi, svi su jednako krivi“ pi{e Crawford. “To je, me|utim, , u suprotnosti sa ~injenicama, od kojih je jedna da je Srbija, kao najve}a jugoslavenska republika, moglagurnuti~itavuregijupremademokraciji i reformama umjesto {to je pod Slobodanom Milo{evi}em poku{ala stvoriti nove etni~ke realnosti na terenu.“ On pi{e da bi umjesto da tra`ikrivnju u drugima, predsjednikSrbijeBorisTadi}trebalo da rije{i probleme u vlastitom dvori{tu i prekine diskreditiranupolitikurelativizacijekorijenasukoba iz 1990-ih. “To zna~ihap{enjeRatkaMladi}a i suo~avanje s najve}im ratnim zlo~inom u novijoj povijesti Evrope - masakrom u Srebrenici“ pi{e , Crawford u Independentu.

Potro{en
Smatra da je ova igra dosad potrajala ponajprije zato {to je, zbog Dodikova djelovanja i cijelog aktualnog politi~kog sklopa, BiH trenuta~no bez snage da govori jednim jezikom, kao dr`ava u pravom smislu rije~i. „Me|utim, taj politi~kiprostorkoji je Tadi} sebi stvorio polako se iscrpljuje. ^ini se da je slu`beni Beograd danas ipak svjestan da svoje unutarnjeproblemevi{e ne mo`erje{avatitransponiraju}isukobe na susjednezemlje, prijesvega na BiH. Taj politi~kiprostor je potro{en i politi~ki akteri u BiH ne smiju se na}i u situacijiizazvanih i nervoznih“ ka`eGje, nero. Jadranka DIZDAR

V I J E S T I

Tribina Udru`enja ilmijje IZ-a u BiH

Islamisti~ki pokreti izme|u anarhije i pluralizma
Islamisti~ki pokreti i Islamska zajednica u BiH izme|u anarhije i pluralizma, bila je tema tribine „Bosna danas“ koja je u organizaciji Glavnog odbora Udru`enja ilmijje IZa u BiH odr`anaju~er na Fakultetuislamskih nauka u Sarajevu. Teroristi~ki ~in koji se desio u Bugojnu i na dan Ajvatovice ponovo je u centar pozornosti vratio pitanje prisustva radikalnih grupa u nekim d`ematima. Razmatraju}i ovaj problem na svojoj redovnojsjednici, Glavniodbor je zaklju~io da je va`no i potrebno organizirati tribinu o spomenutoj temi, ka`e se u saop}enju. Na po~etku izlaganja, uvodni~ar MuhamedJusi}, dobarpoznavalac ove problematike koji je objavio (2005) i knjigu pod naslovom“Islamisti~kipokreti“ istakao je da su bh. , muslimaniizbijanjemagresije na BiH i u postratnom periodu kao zajednica i narod u{li preko no}i u procese koji traju desetlje}ima u muslimanskom svijetu i tako se suo~ili sa ~itavimspektromrazli~itihideologijaislamisti~kih pokreta u svijetu. “Ne radi se samo o vehabizamu i selefizmu“ rekao je Jusi}. On , je naglasio potrebu preciziranja granice gdje prestaje pluralizam, a nastaje anarhija. Bo{nja~ka tradicija nije isklju~iva prema razli~itim interpretacijama islama, ali je Hanefijski mezheb oficijelni i mora ga se pridr`avati, jer je to definisano i Ustavom IZa u BiH. Analiziraju}i uzroke prihvatanja me|u mladima ideja koje se kose s bo{nja~kom tradicijom, on je naveo kao uzroke krizu u identitetu, osje}aju pripadnosti i potrebu za anga`manom, na ~emu bi IZ trebao vi{e poraditi. U~estvuju}i u raspravi, reisu-l-ulemaMustafa Ceri} je pohvalio i podr`ao inicijativu Udru`enjailmijjespredsjednikomMuharemomHasanbegovi}em na ~elu, da se pozabave ovim procesima koji }e, prema njegovimrije~ima, du`epotrajati. Podr`ao je programUdru`enjailmijje u tom pogledu, da se ta pitanja ne mogu rje{avati represijom, ve} razgovorom i argumentimaakaidskedoktrine, artikuliranjem identiteta, razvijanjem osje}aja pripadnosti zajednici i ve}im anga`manom mladih u IZ-u.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
U presudi o slu~ajuSrbijaprotivEjupaGani}a, napisanoj na 16 stranica, navodi se da je tokom svjedo~enja Phillip Alcock, nekada{njime|unarodnitu`ilac u BiH (vodioistragu o slu~ajuDobrovolja~ka op.a), dao precizne, jasne i nedvosmisleneodgovore na pitanja koja su mu postavljena. - On je bio svjedok istine. [to se ti~e doga|aja od 2. maja 1992, Alcock je do{ao do zaklju~ka da Ejup Gani} nije odgovoran za bilokakavratnizlo~in. Kada su u pitanjudoga|aji od 3. maja1992, Alcock je dokazegledao sa vi{e kritike, jer je u to vrijeme Gani} vr{iodu`nostpredsjednika. Alcock mi je rePet mjeseci nakon {to je uhap{en u Londonu, gdje se nalazio u ku}nom pritvoru, Ejub Gani} ju~er je stigao u Sarajevo. Na Sarajevskom aerodromu do~ekalo ga je vi{e stotina gra|ana, koji su glasnim aplauzompozdravilinjegovpovratak. Okupljeni su povikivali “Bosna, Bosna“ i nosilizastavena{ezemlje i Velike Britanije. Podsje}amo, ekstradicijski sud u Londonuodbioje zahtjevSrbije za izru~enjeGani}a, te ocijenio da je srbijansko Tu`ila{tvo zloupotrijebiloengleskopravosu|e. njegova djeca Emina i Emir Gani}, te ~lan pravnog tima njegove odbrane Damir Arnaut. On je okupljenim novinarima prokomentarisao najave srbijanskog Tu`ila{tva za ratne zlo~ine da }e vi{em sudu ulo`iti `albu na odluku ekstradicijskog suda u Londonu. - [to se ti~eEjupaGani}a, sve je zavr{eno, on je slobodan ~ovjek i to se ne}e promijeniti. Optu`ba ima pravo na `albu, ali je propustila navesti da joj je englesko tu`ila{tvo sugerisalo da ne iskoristi to pravo, po{to bi ishod bio jo{ gori. Zna~i, engleskotu`ila{tvo ne vidi niti jedan element za `albu. Osimtoga, ne bi bilo ni prakti~ne primjene, jer je Gani} sada u Sarajevu, rekao je Arnaut. On je najavio i mogu}nost da }e porodica Gani} podnijeti tu`bu protiv Srbije. - To se sadarazmatra, jer je sud donio kona~nu odluku da se ovdjeradilo o nelegitimnomiskori{tavanju britanskog pravosu|a u politi~kesvrhe od Srbije. Najgore {to neka zemlja mo`e pretrpjeti u britanskom pravosu|u jeste da je se osudi za takvo iskori{tavanje. Nije sud svoju odluku donio samo na tome da nije bilo dokaza, Beograd se, naimeovdje vodiopoliti~kimmetodama i sud je to u potpunostiprihvatio, kazao je Arnaut. Me|u onima koji su na aero-

U @I@I Klju~na svjedo~enja Alcocka i Arnauta
kao: “Vjerujem da je u interesupravde da ratni zlo~in u Dobrovolja~koj ulici bude procesuiran, ali je jo{ vi{e u interesu pravde da se pred sud izvedu istinski odgovorni ljudi. Kada je u pitanju Ejup Gani}, ne vidim ni{ta drugo do politi~ki motiviranog procesa kako bi se zadovoljila optu`ba“ navodi se u , presudi koju je pro~itao sudija Timothy Workman. U presudi stoji i va`nost svjedo~enja Damira Arnauta, savjetnika predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH HarisaSilajd`i}a, koji je “imao zna~ajnu ulogu u diplomatskom aspektu ovog ekstradicijskog procesa“ . zatvore u ku}e i da nigdje ne putujemo, rekao je Kljui}, dodav{i kako u BiH ne postojipoliti~kavolja da se obustave svi procesi. - Gani} je nakon pet mjeseci muke oslobo|en, Ilija Juri{i} nije, niti }e biti, a nama ostalima predstoji da ~amimo kod ku}e i stidimo se {to smo branili BiH. Dana{njidu`nosnici, koji su 1992. ve}inombili van zemlje, ne bi sada sjedili i u`ivali da nije bilo nas, koji smo branili BiH, naglasio je Kljui}.

3

dromu do~ekali Ejupa Gani}a bio je i njegov kolega iz ratnog Predsjedni{tva RBiH Stjepan Kljui}. - Jugoslovenski fa{izam nije nestao, on je samo promijenio svoju formu djelovanja u kojem stalnoinformiraju da su svi pucali i u kojoj, od Borisa Tadi}a do MirkaCvetkovi}a svi tvrde da je u BiH bio gra|anski rat. Neza-

Kuzmanovi} ne vjeruje Britaniji

Karakter rata
- Hvalasvima{to ste do{li. Ovih pet mjeseciborbenijebilouzaludno. Vra}amo se s dva rezultata. Prvi je dokument koji potvr|uje da je na BiH izvr{enaagresija. Rije{ili smo pitanje kakav je bio karakterrata u BiH. Drugi je ocjena da je proces protiv mene politi~ki montiran i da je Srbija zloupotrijebilaengleskopravosu|e, ~ime je napravila me|unarodni presedan, da ne ka`emkriminal. Ono {to smo mi radili 2. i 3. maja 1992. da sprije~imo dr`avni udar i da spasimo BiH, reprizatoga je bila u Londonu i mi se ponovo vra}amo s pobjedom. Sretan sam da je narod bio uz mene, rekao je Gani} po dolasku na Sarajevski aerodrom. S Gani}em su u Sarajevo stigla

Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} istakao je da je odluka suda u Londonu poljuljala povjerenje RS-a u objektivnost pravosudnog sistema Velike Britanije. pam}eni diplomatski skandal desio se kada je Cvetkovi} usred Sarajeva rekao da je ovdje bio gra|anski rat i mene ne za~u|uje {to je Nikoli[piri}ubilodrago. Ali sam se zgrozio da ove stranke, koje se tobo`epredstavljaju kao za{titnicedr`avnosti BiH, nisureagirale. Ono {to je bitno jeste da je londonski sud utvrdio da nije bilo zlo~ina sa na{e strane, jer mi smo branilidomovinu. Me|utim, ni nakonHaaga ni nakonLondona u Sarajevu ne}e zavr{iti na{ slu~aj jer mnogima je stalo da nas

Predrasude Evrope
Na aerodromu je bio i reisu-lulemaIZ-a BiH Mustafa ef. Ceri}, kojismatra da je 27. julipovijesni datum za BiH. - Mi smo ovdje da damo podr{kuGani}u, koji je, za razliku od mnogih drugih, svojim vlastitim primjerom pokazao inicijativu i pokrenuoprogram za mladeljude da ostanu u BiH i ne idu vani. Njegovo hap{enje u Londonu za nas je bilo veliko poni`enje. Ali mislim da je London za ovih pet mjeseci sazrio da shvati prevare i la`i koje su dolazile iz Beograda i sve one predrasude koje Evropa ima prema BiH. Stogacijenim da je 27. julipovijesni dan za sve Bosance i Hercegovce, za istinu, pravdu i zdrav razum. U Londonu je odbranjen suverenitet BiH, kazao je Ceri}.
J. FETAHOVI]

Kabinetpredsjedavaju}egHarisa Silajd`i}a pozdravio je odluku suda u Londonu. “Ova odluka }e zasigurno obeshrabritipoliti~kimotivisanosrbijansko pravosu|e da progoni druge branitelje BiH“ . Odbijanje zahtjeva Srbije za izru~enjem Ejupa Gani}a o~ekivana je odluka okru`nog suda u Londonukoja jo{ jedanputpotvr|ujeistinu o karakteru rata u BiH, saop}eno je iz SDA., kojakonstatuje da je “potvr|eno da za doga|aje u Dobrovolja~koj ne postoji odgovornost ne samo Ejupa Gani}a nego ni vojnog i politi~kog vrha Republike BiH“ . BPS- SeferHalilovi}izra`avauvjerenje da }e BiH na}ina~ina da Srbijiodgovori na politi~ke i pravosudne napade, te podsje}a da BiH nikada nije podigla optu`nicu niti provela istraguprotivBrankaKosti}a, Dobrice ]osi}a, Vojislava [e{elja, Vuka Dra{kovi}a, Borisava Jovi}a, Veljka Kadijevi}a, BlagojaAd`i}a, Aleksandra Vasiljevi}a, @ivote Pani}a i drugih zbog organizovanja i vo|enja agresije na RBiH. Gra|anska demokratska stranka BiH smatra zna~ajnom ~injenicu da je ovajpostupakdonioprvozvani~nopriznanjeSrbije da je u~esnik u me|unarodnomoru`anomsukobu na teritoriji BiH. Socijaldemokratska unija BiH isti~eda se desiopotpunikrahsrbijanske vanjske politike.

Krah vanjske politike Srbije

Ministar pravde Srbije Sne`ana Malovi} izjavila je da su neta~ni i zlonamjerni navodi pojedinih medija, prema kojima je Srbija ponudila odustajanje od gonjenja ~lana nekada{njeg ratnog Predsjedni{tva BiH EjupaGani}a, ukolikovlasti BiH prihvate izvinjenje za genocid u Srebrenici, te da to ni na koji na~in ne mo`e biti predmet trgovine.

Malovi} odbacuje navode o trgovini

Predsjedni{tvo BiH

Haris Silajd`i}

MVPBiH

Mujezinovi} - Gupta

Tadi}eva pisma
Am ba sa dor Srbi je u BiH Gru ji ca Spa so vi} uru~io je ju~er ~la no vi ma Predsjedni{tva BiH pisma predsjednika Srbije Borisa Tadi}a povodom savjeto da vnog mi{ lje nja Me|una ro dnog suda prav de o legalnosti jednostrano progla{ene nezavisnosti Kosova. On je dodao da je ju~er u Sarajevu razgovarao sa Hari som Silajd`i}em i @eljkom Kom{i}em, ali ne i sa Neboj{om Radmanovi}em, koji je bio u Banjoj Luci. Iz Predsjedni{ tva BiH da nas je sa op{teno da je na sastanku Ko m{i}a i Spa so vi}a, ko ji je odr`an na ini ci ja ti vu ambasadora Srbije, razgovara no o odnosima dvije zemlje.

Sau~e{}e Zardariju Alkalaj s Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Ha ris Si lajd`i} upu tio je te le gram ambasadorima
sau~e{}a predsjedniku Pakistana Asifu Aliju Zardariju i porodicama nastradalih povodom avionske nesre}e u kojoj je poginulo vi{e od 150 putnika. “Po vo dom avi on ske ne sre}e, ko ja se do go di la pa dom avi ona u bli zi ni Islamabada, u kojoj je stradalo vi{e od 150 putnika, `elim da Vama i narodu Pakistana u ime Predsjedni{tva BiH i u svo je li~no ime, izra zim du bo ko sau~e{}e. Mo lim Vas da izraze mog sau~e{}a prenesete poro dicama nastra da lih“, na vo di se iz Si lajd`i}evog kabineta.

Uskoro indijska ambasada u BiH
Premijer FBiH Mustafa Mujezinovi} primio je ju~er u nastupnu posjetu novoimenovanog ambasadora Indije za BiH sa sjedi{tem u Budimpe{ti Gaurija Shankara Gupta, koji je izrazio zadovoljstvo dostignutim nivoom bilateralnih odnosa i naglasio potrebu njihovog daljnjeg unapre|ivanja. Budu}i da Indija namjerava uskoro otvoriti ambasadu u Sarajevu, to }e prema mi{ljenju ambasadora biti prilika i mogu}nost za ~e{}e susrete i dogovore o saradnji Indije i BiH, odnosno FBiH. Mujezinovi} je ukazao na raspolo`ivemogu}nosti za pove}anjeulaganja Indije u BiH i zastupljenosti bh. firmi na indijskom tr`i{tu.

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj primio je ju~er u nastupne posjete ambasadora Irske za BiH sa sjedi{tem u Ljubljani Thomasa Bradya i ambasadora Litvanije za BiH sa sjedi{tem u Budimpe{ti Renatasa Ju{kea. Alkalaj je ambasadorima izrazio dobrodo{licu i izrazio o~ekivanja da }e se tokom njihovih mandata nastaviti i unaprijediti dobri prijateljski odnosi sa zemljama koje predstavljaju. Razgovarano je o unutarnjim prilikama u BiH, predstoje}im op}im izborima, formiranju evropske diplomatske slu`be i pro{irenju EU.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Dodikovi medijski istupi nakon osloba|anja Gani}a

IZJAVA DANA
Godi{nji odmor ~ekam kako bih zavr{ila rad na novom albumu

Bosna ne mo`e
Veliki svijet je stvorio ovu Bosnu da muslimane ne ostave same, ali ni Srbima ni Hrvatima `ivot sa njima ne odgovara Moramo da budemo strpljivi da bi se RS u nekoj budu}oj situaciji mogao pona{ati kao sada Albanci
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je za Radio-televiziju RS-a rekao da odluka suda u Londonu o neizru~enju Gani}a pravosu|u Srbije predstavlja realizaciju stereotipa da su srpske `rtve manje va`ne i da se “Srbi mogu ubijati i za to ne odgovarati“ . On je optu`io biv{e visoke predstavnike u BiH Paddya Ashdowna i Christiana SwarzSchillinga da su sve vrijeme lobirali i ulo`ili autoritete da londonski sud oslobodi Gani}a.

biti multietni~ka

Alma ^ard`i}
zastupnica u Parlamentu FBiH

Pridike

DOBAR

LO[

ZAO

PATRICK ROBINSON
Predsjednik Ha{kog tribunala odbio zahtjev Mom~ila Kraji{nika da na slobodu bude pu{ten ranije, odnosno nakon samo pola odslu`ene kazne, za koju su mnogi ustvrdili da je, ionako, preniska.

NEBOJ[A RADMANOVI]
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine govorio na tradicionalnom zboru povodom obilje`avanja 27. jula, Dana ustanka naroda BiH. Dobro je da se neko iz dr`avnog vrha sjetio ovog datuma, ali bi jo{ bolje bilo kad iz SNSD-a ne bi po~esto stizali stavovi nespojivi sa antifa{izmom.

U intervjuu za beogradske Ve~ernje novosti Dodik isti~e ka ko - Bo sna ne ma bu du}nost. “Ona se mo`e na silu odr`avati. Bosna nije faktor dugoro~ne stabilnosti regiona. A neko drugo rje{enje, mislim, jeste. Veliki svijet je stvorio ovu Bosnu da muslimane ne ostave same. Ali, ni Srbima ni Hrvatima `ivot sa njima ne odgovara. Ova pri~a trenutno odgovara samo muslimanima koji vjeruju da mogu da ovladaju cijelom Bosnom. Nas niko ne}e pot~injavati. Mi, Srbi, ne `ivimo u Bosni, nego u Republici Srpskoj. Bosna je za nas moranje. Ne{to {to `eli-

Bosnu `elimo da stresemo sa le|a kao teret

mo da stresemo sa le|a kao teret. To je jasno i strancima ovdje koji se sastaju godinama svakog petka da donesu odluke o BiH. I toj ‘ambasadorokratiji’ je jasno da multietni~nost mo`e negdje da se provede, ali u Bosni je ona nemogu}a. Bosna je jedna velika gre{ka Zapada. Anga`ovane su razne

BITANGE Bosna je jedna velika gre{ka Zapada. Anga`ovane su razne bitange i vucibatine, poput Jelka Kacina

bitange i vucibatine, poput Jelka Kacina.“

Cijena vremena
Dodik nagla{ava kako `eli da jasno etablira prava da se u nekoj budu}oj situaciji RS mo`e pona{ati na isti na~in kao Albanci. “Moramo da budemostrpljivi i da platimo cijenu vremena. Mo`da je pitanjevremenakada }e neko re}i: za trajnu stabilizaciju je pravorje{enje- Kosovo na stranu, RepublikaSrpskaunutra. Za{to bje`imo od savezni{tva Srbije i Srpske kao tabu teme?”

KRALJEVINA HOLANDIJA
Donacijom od devet stotina hiljada eura za pomo} u radu Tu`ila{tva i Suda Bosne i Hercegovine, Kraljevina Holandija je izabrala dobar na~in da pomogne dr`avi BiH.

Premijer RS-a iznosi stav kako }e Srbija morati da se osvijesti i da je Kosovo sve manje dio Srbije. “Moj osje}aj je da je to izgubljena stvar. Te{ko je to saop{titi ljudima i mnogima se ne}e svidjeti ovo {to govorim. Ali, otvoreno da ka`em: Srbiji nije interes da joj se Kosovo vrati. To je ogromno politi~ko tijelo, ona bi se vrlo brzo mogla na}i u situaciji da, zbog ispunjavanja raznih standarda, bude prinu|ena da Albancima prepusti mjesto predsjednika ili premijera. Samo pozivam na otre`njenje.“

Kosovo je izgubljena stvar

NED@AD KOLD@O
Dobro je da je na~elnik Op}ine Novo Sarajevo uputio pismo podr{ke novosarajevskom parohu Jadranu Danilovi}u i tako osudio napad na pravoslavnu crkvu na podru~ju svoje op}ine. Takvi potezi su korisni u stvaranju atmosfere u kojoj se takvi vandalski napadi ne bi de{avali.

VIJEST U OBJEKTIVU Cilj stabilna BiH
Komandant Zdru`ene komande NATO-a admiral Mark P. Fitzgerald, koji je doputovao u opro{tajnu posjetu BiH, sastao se ju~er s predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Harisom Silajd`i}em i ~lanom Predsjedni{tva @eljkom Kom{i}em. Prijemu je prisustvovao i ambasador SAD-a u BiH Charles English. Kom{i} je primio u opro{tajnu posjetu prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za distrikt Br~ko Raffija Gregoriana koji je tom prilikom naglasio da je cilj njegove zemlje stabilna BiH koja }e se pridru`iti NATO-u i Evropskoj uniji.

VIJEST U

BROJU

me ta ra duga~ka je me ga ja hta ko ju gra di srpski po du ze tnik Phi lip Zepter.

50

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

INTERVJU

5

Amor Ma{ovi}, predsjedavaju}i Kolegija Instituta za nestale BiH

Lov nepoznatog lovca
Za mene nema dileme. Ovo je ubistvo u poku{aju, namjerno, a ako je onako kako tvrdi CJB, onda je poku{aj ubistva iz nehata. Kako god bilo, uvjeren sam da su tom pucanju doprinijele optu`be protiv Instituta koji je, navodno, usmjeren protiv Srba, izjave [piri}a, Dodika..., ka`e Amor Ma{ovi}
Razgovarala: Edina KAMENICA

• Dan nakon {to se saznalo da je pucano na ekipu Instituta za nestale BiH i osoblje ICMP-a, koje na drinskom jezeru Peru}ac pronalazi ostatke `rtava ratnih zlo~ina, iz CJB-a Isto~no Sarajevo je odaslato saop}enje u kojem se tvrdi da se “najvjerovatnije radi o lovcu koji je lovio na tom podru~ju i ispalio navedeni projektil“ [ta . o tome misli predsjedavaju}i Kolegija Instituta Amor Ma{ovi}, koji je, zajedno s deseto~lanom ekipom, nekoliko trenutaka prije nego {to }e “lovac“ opaliti iza{ao iz ~amca? Ali, prije toga, da li je mogao spavati no} poslije pucanja i on i ostali istra`itelji? - Jesmo, spavali smo. Mi smo smje{teni u @epi, u dvije ku}e. Muhamed(Tabakovi}; ~amd`ija iz @epe; op.aut) oti{ao je u Policijsku stanicu i sve {to mu je tamore~eno, svodilo se na slu~ajnost. Dakle, kao da su i bez istrage sve znali. A u tu pri~u ne mo`e povjerovati niko. Verujem da ne bi ni oni koji su to izrekli da se ne radi o ovoj meti. Zanimljivo, zvani~no saop}enje tvrdi ne{to drugo u odnosu na ono {to je nama re~eno kada je uvi|ajnaekipa CJB-aIsto~noSarajevo do{la na lice mjesta.

dnata~kica na ogromnomprostoru, jer tu je jezero naj{ire, kilometar i sto metara. Nakon povla~enja vode, mi smo u mulju. Drina ima svojih 25 metara {irine. S jedne strane je rogati~ka, s druge vi{egradska op{tina. I ba{ u na{u blizinu da padnu meci?! • Zvani~no saop}enje spominje jedno zrno? - Bila su dva, jedno je na|eno, ono je udarilo u klupu. Drugo je fijuknulovrloblizuTabakovi}a i ono nije na|eno. • Kada ste kasnije premotavali film, da li ste uo~ili ne{to neobi~no? - Tabakovi} se sjetio da je dva puta~uo zvuksvirale i rezanjemotorke. To, naravno, ne mora biti sumnjivo, ali je bilo neposredno prije pucanja. Me|utim, meni je vrlo znakovito da je uvi|ajna ekipa do{la s toliko sati zaka{njenja. Pu-

ti s odgovornim na obje strane kada bismo izvla~ili mrtve, a u miru se ovo de{ava. I dalje ostajem pri onome {to sam rekao. Optu`be [piri}a, Dodika i sli~nih protiv Instituta da ovaj, navodno, radi protiv Srba ohrabrile su “lovca“ .

Turbine HE
• Nekako je u vrijeme pucanja bila i vijest o Gani}evoj slobodi? - Nije mi do {ale, ali sada, eto, oni mogu re}i da su se neki samo radovali tome, pa su zato pucali. • Da li ste danas (srijeda, op. a.) nastavili posao? - Uz dvojicu novih istra`itelja iz Gora`da ispitujemo teren. Jo{ najmanje 15 dana tu }emo se zadr`ati. Veliki je problem slojevito zemlji{te, tako da se u naj{irem dijelu ne}e mo}i uo~iti kosturi koji su, eventualno, na 30, 40

METAK Nama su kazali da je metak do{ao iz sela \urovi}i. Nisam balisti~ar, ali ~ak i osobe koje pojma nemaju o odre|ivanju putanje metka, kada bi vidjele o{te}enje na klupi na kojoj je, nekoliko trenutaka prije nego {to }e metak do}i, sjedio Muhamed Tabakovi}, znale bi da nema govora o slobodnom padu
cano je maloprije13 sati, a do{li su skoro u pola sedam uve~er i zadr`ali se samo desetak minuta. Nije bilo balisti~ara, koji je najva`niji. • Vi ste pravnik. Kako formuli{ete jezikom struke {ta se desilo? - Za mene nema dileme. Ubistvo u poku{aju, namjerno, a ako je onako kako oni tvrde, poku{aj ubistva iz nehata. • Ko vas je kontaktirao ovim povodom? - Zvali su iz SFOR-a, iz ameri~ke ambasade, iz ICMP-a, zvao je odmah dr`avni ministar bezbjednosti, novinari, porodica, prijatelji, neznanci.... • Da li se pojavio EUPM? - Ne, nije. • Imate li sada neko osiguranje? - Dva su policajcastalno tu, jedan na rogati~koj, drugi na vi{egradskoj obali. Ma, apsurdno je da smo mi 1993, 1994. uspijevali se dogovoricm dubine. Svuda oko nas su plasti~ne fla{e, milijarde, da, milijarde tih fla{a i najbolje bi bilo kada bi se tri mjeseca ovakvo stanje odr`alo... Mislim, da bude bez vode, da se teren osu{i, pa da onda mogu iza}i bageri, koji bi podigli {ljunak. Ali, nema {anse za to, nema uha koje bi to ~ulo... Milioni maraka su u pitanju. Uputio sam zahtjev nadle`noj komisiji u Beogradu kako bi nam se dozvolio zajedni~ki ulazak u turbine HE, kako bismo pretra`ili to podru~je. • Ne bi li vam pomogao dolazak ve}eg broja ljudi, mo`da dobrovoljaca? - Ovo je opasan posao. Mi upadamo do pojasa u pijesak, stalno smo na oprezu, stalno nekoga izvla~imo. Zapinjemo za panjeve. Ne bih se usudio ovdje imati dobrovoljce, ionako me je strah za ljude koji su tu, ali koji se nijednog trenutka ne dvoume. Ostajemo svi do kraja.

Igla u plastu
• [ta su vama rekli? - U saop}enju stoji da je o{te}enje na sjedi{tu ~amca nastalo zalutalim metkom, slobodnim padom. Nama su kazali da je metakdo{ao iz sela\urovi}i. Nisam balisti~ar, ali ~ak i osobe koje pojma nemaju o odre|ivanju putanje metka, kada bi vidjele o{te}enje na klupi na kojoj je, nekoliko trenutaka prije nego {to }e metak do}i, sjedio Muhamed Tabakovi}, znale bi da nema govora o slobodnom padu. • Opi{ite nam va{u, odnosno poziciju ekipe u trenutku pucanja? - To i jeste u svemu najva`nije. Dakle, mi smo u nizini. Oko nas su brda, ku}e su 700-800 metara od nas, {uma je gusta. Mi smo kao je-

TAKORE]I... PING-PONG
Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} smatra da su providna obja{njenja PDP-a da zakon o popisu stanovni{tva nije {tetan za RS jer }e se saznati da u Sarajevu `ive samo Bo{njaci, te da predstavlja poku{aj da se prikriju porazne posljedice primjene popisa iz 1991. godine, koju taj zakon betonira za sva vremena, sve dok se ne ostvari potpun povratak, {to se nikad ne}e dogoditi. Na Vasi}evo reagovanje PDP je saop{tio da on neargumentovano napada ovu stranku pri~om o izdajnicima u opoziciji i SNSD-u kao istinskom patrioti RS-a.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

I Federacija bez kazni za negiranje genocida
Nije bilo ve}ine da se u dnevni red uvrsti izmjena federalnog Krivi~nog zakona kojom su predlo`ene sankcije za negiranje ratnog zlo~ina i genocida
Utvr|uju}i ju~er dnevni red, poslanici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH odbili su uvrstiti prijedlog izmjena i dopuna Krivi~nog zakona FBiH kojim bi se uvele sankcije za negiranje ratnog zlo~ina i genocida u ovomdijelu BiH. Predlaga~ ovih izmjena bio je poslanik SDA Jasmin Duvnjak. Po njegovom prijedlogu kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine bio bi sankcioniran onaj za koga se utvrdi da je javno negirao genocid, ratni zlo~in, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i druge zlo~ine po me|unarodnom pravu, te omalova`avao`rtve tih zlo~ina. dnici je prisustvovao predsjednik Veterinarske komore FBiH Jasmin Ferizbegovi}, a na klupama njegovo pismo sa o{trim protivljenjem izmjenama Zakona.

EU nema tajni plan za BiH
U EU ne postoji tajni plan za uvo|enje posebne~vrsteuprave nad BiH, izjavila je MajaKocijan~i~, portparolkavisokepredstavnice za spoljnu politiku Catherine Ashton. Premanjenimrije~ima, odnosi sa BiH bi}e temeljno razmotreni u septembru u okviru rasprave vo|a EU o sveukupnoj spoljnoj politici Unije, prenose mediji. Ona je navela da je politi~kicilj da EU ima zna~ajnu ulogu u BiH i da se, uz po{tivanjeodredbiDejtonskogsporazuma, u BiH izgradi odr`iva, demokratska i multietni~ka dr`ava. Kocijan~i~eva je ukazala na zaklju~ak {efova diplomatija EU da je potrebno da se obnovi zamajac promjena u BiH nakonoktobarskihizbora, uz sna`nije prisustvo EU kako bi se evropskaperspektiva za BiH iskoristila kao pokreta~ka snaga za promjene. Britanski listDailyTelegraphpi{e daAshtonplanira da preuzme direktnu kontrolu nad BiH sa novim ovla{tenjima usmjerenim protiv srpskih “tvrdolinija{a“ .

Paralelizmi ili lobiranje
Poslanici Zahid Mustajbegovi}, Jasminka Duri}, Marko Vujevi} i drugi javno su optu`ili Ferizbegovi}a za, kako su naveli, nedoli~no lobiranje protiv prethodnog, kao i novopredlo`enih izmjena Zakona o veterinarstvu. Mustajbegovi} je kazao da Ferizbegovi}u treba “zabraniti da dolazi u Parlament i lobira“ Duri} je upozo, rila da je Ferizbegovi}u istekao mandat prije dvije godine i da “je privatni interes stavio pod strana~ki ki{obran“ Vujevi} je . kazao kako je su{tina “u naplati taksi za pretovar mesa u svakom kantonu na ~emu zaradu ubiru veterinarske stanice“, a Ferizbegovi}a optu`io da “godinu dana mobinguje zastupnike ko~e}i usvajanje Zakona o veterinarstvu“ . Ferizbegovi} je negirao sve navode, ustvrdiv{i kako ranije predlo`eni zakon, kao i najnovije izmjene nisu u skladu sa dr`avnim Zakonom o veterinarstvu te da se njima uvode “paralelizmi kao {to je entitetska agencija za obilje`avanje `ivotinja {to ne predvi|a dr`avni zakon“ .
S. [EHER^EHAJI]

Parlament FBiH: Za Parlamentom BiH i NSRS-om

Majki}kina zavist
On nije bio u skup{tinskoj sali prilikom glasanja o njegovom prijedlogu, ali je naknadno izjavio kako je razo~aran ovom odlukom. - Na ovaj na~in smo se svrstali sa parlamentima RS-a i dr`avnim, koji nisu smogli snage da barem jednom zakonskom odredbom uvedu sankcioniranje ratnog zlo~ina i genocida. I na tome bi nam pozavidjeli Majki}ka i Dodik, kazao je nakon {to je saznao rezultat glasanja Duvnjak, dodav{i kako nije prisustvovao utvr|ivanju dnevnog reda zbog odlaska na Sarajevski aerodrom na do~ek Ejupa Gani}a. Novinarima je objasnio da se trenutno “Federacija, barem

Osuda napada u Vi{egradu
Stranka za BiH najo{trije osu|uje napad na istra`itelje Instituta za nestala lica BiH i osoblje Me|unarodne komisije za nestala lica na jezeru Peru}ac. Ovaj napad predstavlja direktan atak na na{u ljudsku i moralnu obavezu prema `rtvama i njihovim porodicama da prona|emo sve nestale kao i na institucije koje ovaj ~asni posao obavljaju. SBiH izra`ava potpunu podr{ku radu Instituta za nestala lica BiH i Me|unarodnoj komisiji za nestala lica i poziva Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske i sve ostale nadle`ne institucije da hitno preduzmu sve mjere kako bi se prona{ao po~inilac ovoj djela, stoji u saop}enju.

Predstavni~ki dom usvojio je Vladin prijedlog izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena ratna dugovanja kojim se na ta dugovanja uvodi zatezna kamata od 2,5 posto godi{nje. Ovo je implementacija odluke Ustavnog suda BiH donesene prije {est godina, a da bi stupila na snagu, izmjenu mora usvojiti i Dom naroda. u normativnom smislu, ni po ~emu ne razlikuje od RS-a kad je u pitanju zakonsko normiranje ove materije, zna~i nema nikakve sankcije za negiranje ratnog zlo~ina i genocida“ U . kuloarima se moglo ~uti kako je “zakon predizborni, slu`i u svrhe li~ne promocije...“ No, . Duvnjak je ustvrdio da je prijedlog izmjena Krivi~nog zakona uputio u parlamentarnu proceduru nakon {to je federalna Vlada u dva navrata odbijala njegove inicijative sa amandmanima o sankcioniranju negiranja ratnog zlo~ina i genocida, pro{le i po~etkom ove godine. Predstavni~ki dom je jednoglasno podr`ao nacrt izmjena Zakona o veterinarstvu u FBiH. Kao i prethodnih mjeseci kad je u proceduri bio ovaj zakon, sje-

Zatezna kamata

Poslanici podr`ali vra}anje Stele radnicima
Bijeljinskim Romima 20 ku}a
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi}, predstavnici austrijske organizacije Hilfsverk i na~elnik Op{tine Bijeljina Mi}o Mi}i} potpisali su ju~er ugovore sa 20 korisnika projekta Stambeno zbrinjavanje Roma, ~ija je vrijednost 480.000 KM. Halilovi} je naglasio da je Ministarstvo u prethodnoj i ovoj godini izdvojilo po tri miliona KM za potrebeRoma, prijesvega za stanogradnju, zapo{ljavanje, zdravstveno osiguranje i obrazovanje romske djece. “U okviru ovog projekta bi}e izgra|eno 230 stambenih jedinica za Rome, uklju~uju}i i druge gradove u BiH, a to je aktivnost dr`ave u okviru Dekade Roma koja treba da pobolj{a polo`aj ove populacije do 2015. godine“ rekao je Halilovi}. , Poslanici Skup{tine Tuzlanskogkantona na ju~era{njojsjednici jednoglasno su usvojili zaklju~ke u kojima su podr`ali zahtjeve radnika Polihema i TDI-ja, a koji su tra`ili vra}anje hotelaStela u Neumu u njihovo vlasni{tvo. Tako|er, poslanici zahtijevaju od Vlade Federacije da u roku od 30 dana vrate Stelu pod svoju kontrolu, a ako to ne urade, onda }e Skup{tina Tuzlanskogkantonapoduzeti sve mjerepropisaneUstavom. Na Skup{tini je usvojen i zaklju~ak u kojem se od Dr`avneagencije za istrage i za{titu(SIPA) i Tu`ila{tva BiH tra`i ve}i anga`man oko situacije uvezi saovimhotelom. Ju~era{njojsjedniciSkup{tine je prethodilo mirno okupljanje pedesetakdioni~araPolihema i „Problem je {to ovdje nije bilo nikakve privatizacije. Ovdje je bila fiktivna dokapitalizacija. Odnosno, ljudi su preko slu`be za platni promet dobili jednu uplatnicu na kojoj stoji cifra od dva miliona i 600 hiljada maraka i na osnovu te priznanice oni su postali ve}inski vlasnici. Zna~i, na osnovu krivotvorene priznanice, a da je krivotvorena, potvrdio je Sud u Mostaru. Bila je presuda u na{u korist u Op}inskom sudu u Mostaru i to je jedini sud koji je kod dono{enja odluke polazio od ~injenice ko je napravio hotel, kad je napravio hotel i ~ijim sredstvima“ kazao je Kopi}, koji je po, novo podsjetio da je hotel napravio Polihem i TDI, te 1.129 dioni~ara.
S. KARI]

Sjednica Skup{tine Tuzlanskog kantona o hotelu u Neumu

Sjednici prethodilo mirno okupljanje pedesetak dioni~ara Polihema i TDI-ja

TDI-ja, koji su po ko zna koji put do{li tra`iti pravdu. „Jedan dio problemavezan za hotel Stelu polazi upravo odavde – iz Ministarstva energetike, industrije i rudarstva, koje je 2001. godineizdalojednonezakonito rje{enje i time fakti~ki ukinulojednuaktivnulegitimaciju u daljnjim sudskim sporo-

vima. Vlasni{tvo hotela Stela pripada pola Polihemu, pola TDI-ju. Mi sad tra`imo od Skup{tine da se poni{ti to nezakonitoizdatorje{enje“ kazao nam je , Sakib Kopi} iz Udru`enja dioni~ara Polihema i TDI-ja. Ina~e, ove dvije firme su svojim sredstvima prije rata i izgradile hotel Stela.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Skandalozna sjednica Predstavni~kog doma PSBiH

DOGA\AJI

7

NATO odredio

VIJESTI

Cijeli dan narodni poslanici potro{ili na sva|u oko ratifikacije originalne fotokopije autenti~nog (srpskog) prevoda Daytona i prisustvo pokrivene Na|e Dizdarevi}
Ju~era{nja sjednica Predstavni~kog doma PSBiH po~ela je u koji minut iza deset, da bi dnevni red bio dogovoren tek oko 16 sati. Za ovakav epilog zaslu`an je NATO. Naime, sjednica je napukla na samom po~etku, ~im je Denis Be}irevi} zatra`io da se u dnevni red uvrsti hitna obaveza Vije}aministara da Parlamentu i gra|anima BiH kona~no podnesera~un{ta je obe}alo,a {ta uradilo za protekle~etirigodine. zvani~no obja{njenje kako je pokrivena Na|a Dizdarevi} uop{temogla da u|e u zgradu bez ikakveprovjereidentiteta? Razuvjeravanja nisu pomogla, a o ovome je vanrednoraspravljao i Kolegij, na kojem je @ivkovi} bio ultimativan: “Ili }e se ta osobapretresti kao i ostali i skinuti se, ili }emo mi napustitisjednicu“ [ef osiguranja . u Parlamentu Dinko Glava{ Na|u je u jednomtrenutkupozvao da napusti zgradu, ali se odnekud stvorio {ef Lozan~i}evog kabineta Slaven Kati~i} i objasnio mu da je Na|inoprisustvoodobrioKolegij.U me|uvremenu je Na|a Dizdarevi}iza{la iz Parlamentakako bi obavilavjerskiobred, a kad se vratila, obezbje|enje joj je sprije~ilo ulaz u zgradu. Obja{njenje: “njena“ ta~kaskinuta je s dnevnog reda!

dnevni red

Politizacija dr`avne uprave
Transparency International BiH uputio je otvoreno pismo Vladi i ParlamentuFBiHpovodomodlukeVladekojomsu utvr|ene izmjene zakona o dopunama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH i izmjene Zakona o dr`avnoj slu`bi FBiH, gdje se umjesto statusa dr`avnog slu`benika, rukovodiocimasvihupravnih i samostalnih upravnih organizacija predla`euvo|enjemandatnog~etverogodi{njeg razdoblja obna{anja funkcije. TIBiH najo{trijeosu|ujepredlo`eneizmjene jer su u potpunojsuprotnosti sa dosada{njim nastojanjima da se dr`avna slu`ba oslobodi politi~kih uticaja, te u osnovi naru{avaju standarde profesionalnosti dr`avne uprave i suprotstavljaju stremljenju BiH da se priklju~i EU sa profesionalnom dr`avnom upravom.

Vehabija ili pla}enik?
Smatraju}i da je rije~ o jo{ jednojpredizbornojujdurmiovog agilnog esdepeovca, na Be}irovi}a su se najprijeokomilipredsjedavaju}iNikoLozan~i} i njegov zamjenik Beriz Belki}. Na njihovustranu su se svrstali Dodikovi juri{nici s Dragom Kalabi}em na ~elu, ali su u Be}irovi}evuodbranuustaliesdeesovciMirkoOkoli} i Mom~ilo Novakovi}. SlavkoJovi~i}Slavuj poku{ao je da prekine sva|u (“[ta }e nam rasprava o Savjetu ministara kad ionakovi{enemamo vremena niza{ta“), ali ga je glasom nadja~ao Sadik Bahti}. Nakraju je najdebljikrajizvukao Be}irovi}ev strana~ki {ef Zlatko Lagumd`ija - kojeg uop{te nije bilo na sjednici!? Onda je RemzijaKadri}poku{ao da onemogu}i SNSD-ov poku{aj da se u dnevni red uvrsti zabrana vehabijskog i selefijskog pokreta, na {ta mu je Kalabi} dobacio da je od njega o~ekivao “da }e postavitipitanje za{to dr`ava u ~ijem parlamentu sjedi {alje svoju vojsku na Islamsku Republiku Afganis-

Sve vrijeme ju~era{nje bruke u Parlamentu u centru pa`njebila je poznatapokrivenaaktivistkinjaNa|aDizdarevi}. Na sjednicu je do{la po odobrenju Kolegija (Lozan~i} i Belki} za, @ivkovi} protiv) u tan“ Dokazuju}i daosumnji~eni . terorista za postavljanje eksploziva u Bugojnu nema veze sa islamom, Ekrem Ajanovi} je izjavio: “Menionajvi{eli~i na hipika koji radi za obavje{tajne slu`be nego na vehabiju. To {to nosi one hla~e i bradu ne zna~i da je vehabija“ .

Strah od Na|e Dizdarevi}

Foto: D. ]UMUROVI]

svojstvu gosta kao zainteresovana gra|anka, ali su je organizatori smjestili me|u novinare, a ne u dio sale gdje ina~e sjede gosti. Gu`va je po~ela kada je @eljko Kuzmanovi} u ime SNSD-a zatra`io

Kineska delegacija u SDA
Predsjednik SDA Sulejman Tihi}, zajedno s rukovodstvom stranke, primio je ju~er dr`avno-partijsku delegaciju NR Kine predvo|enu ministrom unutra{njih poslova i ~lanom CK KP Kine Wang Jianuijem. Tihi} je kinesku dele ga ci ju in for mi rao o po li ti~kom ure|enju BiH, kao i o aktuelnim problemima s kojima se suo~ava. Poseban zna~aj prilikom susreta posve}en je mogu}nostima ekonomske saradnje i modelima prevazila`enja ekonomske krize. [ef delegacije NR Kine dao je punu podr{ku politi~kom radu SDA u izgradnji funkcionalne i evropske BiH, te je uputio poziv predsjedniku SDA da s delegacijom posjeti NR Kinu.

Predizborne ta~ke
Vrhunac ju~era{nje predstave u dr`avnom Parlamentu po~eo je kada je Drago Kalabi} donio za svakog poslanika CD sa “autenti~nim prevodom Dejtonskog sporazuma na sva tri jezika konstitutivnih naroda“ , kako je rekao. Zatra`io je da se ovaj prevod uvrsti u dnevni

red i tako “u Parlamentu kona~no ratifikuje Dejtonski sporazum“. Usprotivio se [efik D`aferovi} obja{njavaju}i da je “jedina slu`bena verzija Sporazuma ona na engleskom jeziku i to samo zato {to se Parlament nije slo`io oko prevoda“ . Odgovorio mu je Milorad @ivkovi}: “Ako nemamo original, imamo originalnu fotokopiju. Zar to nije napredak! Uostalom, nemojte okoli{ati, nego glasno i jasno recite da ste svi vi protiv Daytona“ rekao je @ivko, vi}, uz napomenu da }e “SNSD istrajati kao sljedbenik autenti~nog Daytona jer je po njemu i nastala BiH” . Sjednica je prekidana neko-

liko puta, a pauze kori{tene za konsultacije strana~kih klubova i Kolegija. Sve vrijeme je bila na ivici prekida, ali do toga nije do{lo jer je po~eo da te~e rok od 60 dana u kojem Parlament mora da razmatra (~itaj: potvrdi!) odluku dr`avnog Predsjedni{tva o upu}ivanju pripadnika Oru`anih snaga BiH u misiju Snage me|unarodne sigurnosne pomo}i (ISAF) u Islamsku Republiku Afganistan. Odluka je potvr|ena u okviru desetkovanog dnevnog reda, sa koga su na kraju skinute sve predizborne ta~ke, kako ih je nazvao [emsudin Mehmedovi}.
Dragan STANOJLOVI]

Fo~a

Briga o zdravlju
ta se rje{ava ovdje. Cilj nam je da gra|ani dobijunajbolju i najkvalitetnijuuslugu– rekao je Krsmanovi} i dodao da }e Dom zdravljaimati i daljepodr{ku iz bud`etaOp{tine Fo~a. Direktor Doma zdravlja dr. IlijaGolijaninka`e da je trenutnoprioritetnastavak gradnje ambulante u naselju Brod u kojem `ivi preko 4.000 stanovnika, a udaljen je 4 km. On isti~e da }e u sklopu objektabitistomatolo{ka i ambulantaporodi~ne medicine, apoteka i mini laboratorija i time}e mje{taniBrodaimatigotovoistuprimarnu zdravstvenu za{titu kao stanovnici Fo~e. U Domuzdravlja u Fo~iprije dva mjeseca instalirana je i magnetna rezonanca. - To je jedina magnetna rezonanca u isto~nomdijelu RS-a, dostupnasvimgra|anima sa ovjerenom knji`icom i uputnicom. Fo~aci ne moraju vi{e i}i u Banju Luku i Beograd i ~ekatimjesec – dva. U Fo~i se sada zavr{i sve za jedan ili dva dana – rekao je Golijanin. A. H.

Obezbijediti najbolju medicinsku uslugu

Na~elnik Op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi}prilikomposjeteDomuzdravlja u Fo~i izrazio je zadovoljstvodostignutimnivoom primarne zdravstvene za{tite u ovoj ustanovi i rezultatima ostvarenim u proteklih desetmjeseci. Uz pomo}njema~kehumanitarneorganizacije ASB rekonstruisana je ambulanta na Tjenti{tu u koju je ulo`eno 150.000 maraka, uz pomo} Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite u Vladi RS-a ambulanta na Miljevini, a u toku je rekonstrukcijaambulante na Brodu za koju}e biti izdvojeno oko 130.000 maraka. Izgradnjomambulantni na Tjenti{tu, Brodu i Miljevini primarnom zdravstvenom za{titom obuhva}ene su najve}e mjesne zajednice na podru~ju op{tine Fo~a. - Od Doma zdravlja ho}emo da napravimoinstitucijukoja}e bitiprimjerinstitucije na istoku RS-a. Fo~a je ve} centar zahvaljuju}i Medicinskom fakultetu i Op{toj bolnici, ali preventivna zdravstvena za{ti-

LDS: A Ilija Juri{i}?
Li be ral no-de mo krat ska stran ka BiH pozvala je institucije BiH, a prije svih predsjedavaju}eg Predsjedni{ tva BiH Ha ri sa Si lajd`i}a, da ko na~no po kre ne pro ce du ru pri znavanja Kosova s obzirom na poslje dnju pre su du Me|una ro dnog suda pravde u Haagu. U ovoj stranci tako|er smatraju da je ozbiljna, odgovorna i zajedni~ka posjeta Srbiji kompletnog Predsjedni{tva BiH nu`na i hitna kako zbog Kosova, tako i zbog hi tnog rje {e nja pi ta nja slo bo de kre ta nja dr`av lja na BiH. Doma}i zvani~nici du`ni su obja{njenje Iliji Juri{i}u zbog ~ega nisu pokrenuti energija i znanje radi njegovog osloba|anja nakon pet mjeseci, te za{to ga dosad nije posjetio niko od onih koji imaju mo} i kapacitet osloba|anja, kako je to demonstrirano, isti~u u LDS-u.

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Koalicija za zatvor (I)

Dodikovi motivi
~ega? Radi li se samo o ve} uhodanoj manipulaciji javno{}u? Ili se, ne daj bo`e, u ~itavoj toj pri~i, krije i jo{ pone{to? Prije, dakle, desetakdana“neformalnaskupinadioni~ara HTa“ je podnijela – i to, ti bokca, Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu BiH, hrvatskomUSKOKu i njema~kojpoliciji– kaznenu prijavuprotiv12 osobazbog, kako u prijavipi{e, dijelame|unarodne i doma}e korupcije, pranja novca, podmi}ivanja, reketa, utaja, prikrivanja izvr{enja kaznenogdjela, zbogzaklju~ivanja {tetnih ugovora, neovla{tenog i nezakonitogprislu{kivanja i {pijuna`e u koriststranezemlje, sam Bog zna za {to sve jo{ ne. A svim tim je, kako “neformalna skupina“ navodi, HT o{te}en za stotinjak miliona maraka. Da se ne radi o zezanciji potvr|uje i izjava glasnogovornice SIPA kako je ova agencija prijavuzaprimila, kako je njeziniekspertiprou~avaju, te kako}e, bude li utvr|eno da postojielemevati? Za{to? Da posrijedimo`da nijestrah od tu`biprijavljenih za klevetu i nanesenudu{evnu bol? Zbogkoje bi se, utvrdi li se njezinautemeljenost, tako|ermoglo odgovarati. Drugidetalj vezan je za na~in kako je kaznenaprijavaugledala svjetlo dana. I kako ju se, sve vrijemenakontoga, eksploatira. Podsjetimo, postojanjeprijave je obznanila banjalu~ka agencija SRNA. Sama ta ~injenica, istina, promatraju li se izdvojeno od svega, i ne mora bosti o~i. Unutar, me|utim, ukupnog konteksta ona postaje indikativna. Zbog ~ega? Zanimljivo je, prije svega, da do te vrsteinformacije, prije ili u vrijemekada i SRNA, nisudo{le dvijesarajevskeagencije– ONASA i FENA. Ali, evo, pretpostavimo da se radi o slu~ajnosti kakvih, uostalom, imatesvaki dan. Mo`e li se, me|utim, pod kategoriju slu~ajnosti podvesti i jo{ jedna – ~injenica da su mediji s prostoraFederacijejavnostupo-

dizanja pra{ine oko HT-a
Ministarstvo demantuje premijera
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH demantovalo je ju~er navode da pojedinim interesnim grupama nije bilo omogu}eno u~estvovanje u javnoj raspravi o tekstu strategije reforme penzionog sistema u FBiH. Pemijer FBiH Mustafa Mujezinovi} povukao je u ponedjeljak iz parlamentarne procedure strategiju reforme penzionog sistema jer u javnoj raspravi nije omogu}eno u~estvovanje svih interesnih grupa koje su mogle dati doprinos. Ministarstvo je saop{tilo da je u sedam kantona u FBiH obavljena javna rasprava u penzionerskim udru`enjima, kao i da je Savez penzionera dobio odre|ena sredstva za provo|enje javne rasprave.

Prije desetak dana “neformalna skupina dioni~ara HT-a” je podnijela doma}oj SIPA, hrvatskom USKOK-u i njema~koj policiji kaznenu prijavu protiv 12 osoba zbog, kako stoji, djela me|unarodne i doma}e korupcije, pranja novca, podmi}ivanja, reketa, utaja, neovla{tenog i nezakonitog prislu{kivanja, {pijuna`e... Dr. Slavo Kuki}, jedan od osumnji~enih, otkriva politi~ku pozadinu cijelog slu~aja
ko, nije nikakav specijalni interes navedenih medija. Ma, ne. Oni, jadnici, samoodra|ujuposaokoji su dobili od {efa. Od, da ne bi bilo nepoznanica, premijera RS-a. U prilog tome, uostalom, svjedo~i i jo{ jedan detalj – da je kaznena prijava podnesena i protiv ~itavog tima politi~kog magazina “60 minuta“. No, o toj “sitnici“ drugi put. Ako je tako, a jeste, logi~no je pitanje, za{toMiloradDodik? [to to motivira lakta{koga vo`da? @elja za pravnom dr`avom, za prosperitetnim i nekorumpiranimdru{tvom, jakom BiH? Ma, kakvi. ^ovjek je u~inio sve {to je mogao da se dobije ambijent s potpuno suprotnim predznakom. Pa, {to je, onda, posrijedi? E, to je ve}za razmi{ljanje. I ni na kraj mi pameti nije pomisao kako bi proni}imogao u ba{sve Dodikovemotive. Ali, da neki od njih nisu upitni i vi{e sam nego siguran.

Pi{e: Dr. Slavo KUKI]

Bh. dijaspora `eli ku}i
Oko 300.000 lica iz dijaspore, koja su svojim sredstvima izgradili stambene objekte, tra`e od vlasti u BiH da im se zakonski omogu}i povoljniji ambijent u ekonomskoj odr`ivosti povratka gdje bi dijelom sami finansirali svoje zapo{ljavanje. Na ju~era{njem sastanku Unije za odr`ivi povratak i integracije u BiH i Svjetskog saveza dijaspore BiH razgovarano je o pravima lica iz dijaspore i njihovoj `elji za povratkom u BiH, saop{teno je iz Unije. U saop{tenju je navedeno da njihove trenutne probleme boravka u dijaspori predstavljaju neregulisani zakoni koji se odnose na uvo|enje ministarstva za dijasporu BiH, neizmijenjeni Zakon o dr`avljanstvu i neizmijenjeni Izborni zakon o uvo|enju izborne jedinice za dijasporu.

Dvosatni {trajk radnika Komrada
Nezadovoljni {to u nacrtu ugovora o osnivanju zajedni~kog preduze}a Op}ine Zenica i privatnog preduze}a Almy Transport d.o.o. Zenica nisu odre|ena njihova prava, 76 radnika Javnog preduze}a Komrad d.o.o. Zenica odr`alo je ju~er ujutro dvosatni {trajk upozorenja. Sindikalni ~elnici Komrada, predsjednik Muhamed Sefer i njegov zamjenik Muhamed Pivi}, ponovili su da radnici ne prihvataju dokument o kojem }e danas raspravljati Vije}e Op}ine Zenica. “Tra`imo poni{tenje javnog poziva i otvaranje pregovora o Javnom servisu Komrad”. Ukoliko Vije}e Op}ine Zenica prihvati spomenuti nacrt ugovora, Sindikat Komrada najavio je stupanje u generalni {trajk.

vihdanapro~itahkako je lider HDZ-a“dio koalicije za srednjivijek“ [to, ruku na srce, . i nije daleko od istine. No, puno bli`eistini bi moglobiti da je gospodin dio koalicije koja bi, prije ili kasnije, moralazavr{ititamo gdjetakvi, pojedinci i dru`ine, zavr{avaju i ina~e u svijetu. S onu stranuzatvorskebrave. Na mjestu, ho}ure}i, kojem je velikime{tar sve prohujale godine, Bog zna kako, uspijevaoizmigoljiti. I ne samo to. Vlastite je kriminalne “nesta{luke“ uspijevao ~ak i kapitalizirati. Ili jo{ konkretnije, sudskeprocese za vlastite mu lopovlukenije se libio`igosati kao krunske dokaze o atacima na Hrvate. Jer, bo`e moj, kako bi se druga~ije, ako ne tako, moglonazvatiprocesuiranjenjega za kriminal. O nekima od devrovamostarskog sokola sam ve} pisao. Demistificirao sam operacijuSoko, slu~aj Mondo, neke druge – koji }e, koliko sutra, biti kori{teni kao ud`beni~kiprimjerinefunkcioniranja pravne dr`ave. Ovom se zgodom, me|utim, kanim posvetiti kriminalu koji, osim o fenomenu zarobljene dr`ave, svjedo~i i o jo{ pone~emu – o formamaorganizacijepoliti~ko-kriminalnogpodzemlja, stavljanju u slu`buvlastitihplanovamedija, nevladinih udruga, politi~kih partija, relevantnih osoba...

O

Plja~ka stolje}a
Nedvojbeno je, prije svega, da pri~om o “plja~ki stolje}a“ Dodik u zaborav poku{ava potisnuti vlastiti kriminal. Jer, on mu, {to jes’-jes’, mo`e vi{estruko {tetiti. Mo`e mu, recimo, organegonjenja na le|anatovariti i vi{e nego do sada. A, ruku na srce, ni ovo {to su mu se natovarili nije za podcijeniti. Dapa~e. Mile zbog toga, iako to ni za `ivu glavu ne bi priznao, veomamalospava. A i tada ga, ma koliko kratko trajalo, progone najcrnjisnovi. Mo`e mu, potom – jer, predizborno je vrijeme – pri~a o po~injenimlopovlucima odnijeti i zna~ajan dio glasovabira~a. Pa, u nekojradikalnijojvarijanti, ako ve} ho}ete, i istrgnuti kand`iju vlasti iz ruku u slijede}e ~etiri godine. A u tom bi slu~aju, bez imalodvojbi, kaznenom progonu vo`d bio puno izlo`eniji nego danas – kada strahsijesvuda oko sebe, pa i na institucije gonjenja. Rado bi Mile, potom, pomogao i svom mostarskom drugaru. Malo, istina, pomogao, a malo ga, zbog vlastitih velikodr`avnih planova, i instrumentalizirao. Usput bi, na koncu, velikiMile, pone{topoku{ao natovariti i Bakiru i svimakoji ga okru`uju – zbog de{ifriranja vlastitih mu kriminalnihdevrova. Po logici, dakako, zabavite se malo sobom kako bi zaboravili na mene. Ali, o svemu tome u nastavku ove pri~e.

SLU^AJNOSTI
Mo`e li se pod kategoriju slu~ajnosti podvesti i jo{ jedna – ~injenica da su mediji s prostora Federacije javnost upoznali s postojanjem kaznene prijave – poneki od njih se time, dodu{e, bavio i ne{to detaljnije – a da banjalu~ki od nje svakodnevno prave doga|aj dana. I to, ra{~istimo i taj “detalj~i}“, ne mediji s prostora RS-a uop}e, nego banjalu~ki mediji koji su pod kontrolom ili u slu`bi tamo{njega “vo`da“ – RTRS, Glas Srpske, Nezavisne novine i Fokus
natakaznenogdjela, rad na predmetubiti i nastavljen. Ni~egneobi~nog, dakako. Prijava je, pa ma tko je odaslao, stigla i na SIPA je obveza da navode iz nje provjeri. I osobno to, du{om i srcem, podr`avam. @elimo li demokratsko, eti~no, nekorumpirano dru{tvo, pod tepihom ne smijebitiprostoraniza{to. Na ~istini i uvidujavnosti, ali i institucija dr`ave, mora biti ba{ sve. No, u vezi s prijavom o~i bode nekolikodetalja. Podnijela ju je, kao prvo, “neformalna skupina dioni~ara HT-a“ Grupa, dakle, fi. zi~kih, mo`da i pravnih, osoba ~iji je interes u HT-u, zbognezakonitihradnjitre}ihlica, ugro`en. Ako je posrijedi to, logi~no je da ljudi, kako bi svojkapitalza{titili, podnesukaznenuprijavu. Ali, ~emusakrivanje iza “neformalneskupine“? Pa, valjdao{te}eni, ma tko da jesu, imaju svoje ime i prezime. Zbog ~ega ga, ako se iza navoda u prijavi stoji, sakriznali s postojanjem kaznene prijave– poneki od njih se time, dodu{e, bavio i ne{to detaljnije – a da banjalu~ki od nje svakodnevnopravedoga|ajdana. I to, ra{~istimo i taj “detalj~i}“, ne mediji s prostora RS-a uop}e, negobanjalu~kimedijikoji su pod kontrolom ili u slu`bitamo{njega“vo`da“ – RTRS, GlasSrpske, Nezavisne novine i Fokus. Mediji, dakle, kojima kormilare, ili najpoznatiji pjeva~i ~etni~kih pjesama i savjetnici osu|enika za ratne zlo~ine u posljednjem ratu – a danas Dodikovi poslu{nici – ili intimusi lakta{koga vo`da i osobe koje su iz veze s njim, u privatizacijskimdealovima, izvuklepozama{nukorist za sebe. A izvla~e, bogme, u prilog ~emusvjedo~i i ovogodi{njaraspodjelabud`etskoganovca RSa, i danas. Za{to, dakle, istrajavanje ba{ na toj prijavi? I za{to ba{ apostrofiranimediji? Posrijedi, daka-

Prvi u Hrvata
Javnosti `elim, jo{ konkretnije, u vi{e povezanih pri~a, pribli`iti sve rabote“prvog u Hrvata“, ali i pomaga~a mu iz kriminalno-politi~kogmiljea, u vezi s mostarskim operaterom – HTom i Eronetom. Za{to? Me|u inim, i zbog ~injenice da je veliki Hrvat i katolik, tako se barem predstavlja, nedavnopokrenuo novu medijsku halabuku u vezi s ovom tvrtkom. Ali i zbog toga {to se nerijetki pitaju – zbog

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Pahor i Dodik u Banjoj Luci

DOGA\AJI

9

VIJESTI

BiH je u doma}im rukama
Sve odluke vezane za funkcionisanje BiH moraju donositi doma}i politi~ari bez me|unarodne zajednice, zajedni~ko je mi{ljenje Milorada Dodika i Boruta Pahora
Premijer Vlade Slovenije Borut Pahor, nakon ju~era{njeg sastanka s Miloradom Dodikom, premijerom RS-a,kazao je da je evropskim partnerima rekao “da niko drugi bolje ne zna kakva je dobra budu}nost BiH nego ljudi u BiH, lideri razli~itih nacionalnosti i partija, ali da je potrebno intenzivirati dijalog izme|u njih nakon izbora i omogu}iti im da do|u do konsenzusa o ustavnim promjenama koje }e svim nacionalnostima dati prava i du`nosti koje o~ekuju“ . stitucija“ PremijerSlovenijepo. hvalio se da ima odli~ne odnose sa svim zvani~nicima u BiH koji obavljaju va`ne funkcije, kao i liderima bitnih politi~kih partija sa kojimamo`erazgovarati o razvijanju bilateralnih odnosa kao {to je ju~era{njisastanak. Pahor je istakao da Slovenija ne bi po~ela razgovore o investicijama slovena~kih kompanija u RS-u da ne smatra da BiH, ali i RS u BiH imajuperspektivu. “Dogovorili smo se da }emo intenzivirati sve oblikeekonomske saradnje izme|u Sovenije i RS-a. Za nas je od velikogzna~aja odluka RS-a da ide u investicije u infrastrukturi. Mi imamokompanije koje imaju najbolju tehnologiju i koje}e bitiinteresantne za tr`i{te sa svojimcijenama“ , rekao je Pahor. Dodik je, pak, rekao da }e RepublikaSrpskau~estvovati u dijalogu o ustavnimpromjenama, ali da je spremnapodr`atisamo ono {to nije u funkciji velikog broja promjena, ve} samo onih poput prilago|avanja odluci Me|unarodnogsuda za ljudska prava u Strasbourgu.

Kritike ljubu{kom na~elniku Op}ine
Koalicijsko vije}e Op}ine Ljubu{ki, u kojem su HDZ 1990, HSPBiH i NS Radom za boljitak, oglasilo se povodom medijskih istupa ljubu{kog na~elnika Nevenka Barbari}a (HDZBiH), pozivaju}i ga na zakonit i javnosti otvoren rad. Javno pitamo na~elnika {to je s jednoglasno donesenom odlukom o izvr{enju prora~una i za{to je na~elnik ne provodi. Ignoriranjem ove odluke na~elnik nelegalno tro{i novac iz prora~una i tako izravno nanosi {tetu svim Ljubu{acima. Koalicijsko vije}e navodi da je “na~elnikov princip rada vidljiv i iz njegovog izbora izvo|a~a gra|evinskih radova na podru~ju op}ine Ljubu{ki, na na~in da ve}inu radova uglavnom dobiva tvrtka njegovog kuma“ .

Nakon izbora
- Dono{enje odluka o budu}nosti BiH treba biti na doma}impoliti~arima, a samo ako oni smatraju, mogu biti konsultacije i iz me|unarodnezajednice. Mislim da bi bila pogre{na politika ako bi nacrt bio napravljen u Washingtonu ili Bruxellesu u vezi s BiH i potom predo~enliderima u BiH, naglasio je slovena~ki premijer. Pahor je izraziomi{ljenje da je na{ojzemljipotrebnajednostavnijainfrastruktura, “jer je te{ko voditidr`avukoja ima tolikoin-

- Najve}asre}a za ovajprostor bila bi da u ustavnimpromjenama u~estvuju lokalne politi~ke strukture bez sna`nog upliva, mije{anja, a pogotovo nametanja rje{enja sa strane. Traganje za funkcionalnim rje{enjem u BiH sigurno bi dobrodo{lo, izjavio je Dodik, te dodao“da se nastoji napraviti atmosfera izvjesnostiustavnihpromjenanakon izbora“ .

INVESTICIJE Pahor je istakao da Slovenija ne bi po~ela razgovore o investicijama slovena~kih kompanija u RS-u da ne smatra da BiH, ali i RS u BiH imaju perspektivu
ja u BiH” kako bi mogla da {to , br`e nastavi euroatlantske integracije. Dodik i Pahorrazgovarali su o mogu}emposlovnomaran`manu u vezi sa izgradnjomautoputeva, velikih infrastrukturnih projekata, poru~iv{i da su slovena~ke banke i kompanije u RSu dobrodo{le, te da }e se nastavitigraditiatmosferazajedni~kih nastupa. G. KATANA

Vlast ignori{e muke Podrinjaca
Regionalni odbor SDP-a BiH Zvornik pozvao je nadle`ne institucije unutar RS-a i dr`ave BiH da ne{to konkretno u~ine na podru~ju Podrinja povodom elementarnih nepogoda koje su za sobom ostavile opusto{ena poljoprivredna polja, izazvale slijeganje zemlji{ta, te uni{tile lokalne puteve i druge javne povr{ine. Poru~uju nadle`nim institucijama od op{tinskih do dr`avnih da je krajnje vrijeme da se udostoje i da iza|u na teren, te da izvr{e procjenu {tete i ubla`e nastale posljedice. Udar na gra|ane Podrinja i na njihova imanja, te uni{tavanje njihovih proizvoda je udar na ~itavu regiju, na cijelu zajednicu, ka`e se u saop{tenju.

RS i Slovenija
Dodik je izrazio zadovoljstvo ~injenicom da RS i BiH imaju veoma uspje{nu privrednu i politi~ku saradnju sa Slovenijom, a posebno dobrim privrednim odnosima RS-a i Slovenije. Naveo je i isticanje slovena~kog premijera da BiH kona~no rije{i problem liberalizacije viznog re`ima sa EU, kao i da se “pobolj{a konekci-

Trakavica u HSS - NHI-ju

CIK se oglu{io na sudsku odluku
@alba Apelacijskom odjelu Suda BiH treba kona~no rije{iti probleme
Sredi{nje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je zanemarilo odluku nadle`noga suda te je ovjerilo izborne liste HSS - NHI-ja koje je SIP-u dostavila Ljiljana Lovri}, smijenjena predsjednica ove stranke, rekao je ju~er za Oslobo|enje Ante ^olak, dopredsjednik HSS - NHI-ja. ^olak je izjaviokako je SIP mimosudskog rje{enjaostao kod svojihranijihstajali{ta te je ovjerio izborne liste koje im je Lovri}eva dostavila. izbora, ~injenica je da smo mi, nevlastitom krivnjom, izgubili dosta vremena u predizbornoj utrci. Spremni smo u~initi sve {to mo`emo kako bismo ostvarili kampanju, a na bira~ima je da odlu~e. Mi, me|utim, o~ekujemo vrlo dobre rezultate, a to zna~i osvajanje mandata na svim razinama na kojima izlazimo na izbore, rekao je ^olak i dodao kako su to minimalni ciljevi HSS NHI-ja. Ju~er, pak, nije bilo mogu}e stupiti u kontakt s Lovri}evom.

Mladi protiv nasilja
U Vi{egradu je okon~an petodnevni seminar u sklopu projekta Mladi isto~ne Bosne za mir. Projekt provodi Care International uz podr{ku EU i Ambasade Ma|arske u BiH. U projekt su uklju~eni mladi ljudi razli~itih nacionalnosti koji se kroz radionice i druge sadr`aje upoznaju s uzrocima i vrstama nasilja te nenasilnim odgovorima na nasilje. U sklopu projekta u Vi{egradu odr`ani su treninzi na kojima su u~estvovali mladi iz Srebrenice, Vlasenice i Bratunca. Polaznici treninga obrazovani su za provo|enje aktivnosti u vlastitim zajednicama u cilju prepoznavanja i spre~avanja svih oblika nasilja. Provo|enje projekta, ~ija je vrijednost oko 600.000 eura, po~elo je 2009. godine.
A. H.

Vjerodostojnost
- Mi sadaimamo dva dana da dostavimo `albuApelacijskomodjeluSuda BiH za kona~no rje{enje ove situacije. @albu }emo i dostavititijekomdana{njegadana(srijeda). O~ekujemokako}e Sud po{tenoobavitiposao i kako }e SIP uva`iti odluke suda. Ovo je test i za nas i za institucije. Ako gospoda iz spomenutih institucija `ele kontaminirati izborni proces, onda to nije na{a krivica. Mi se borimo za na{aprava i onajkoji se ne zna izboriti za vlastita prava, te{ko }e se izboriti i za prava drugih. Vjerodostojnost je u cijelojpri~inajva`nija i mislimkako smo je mi pokazali, rekao je ^olak. Tako|er, izjavio je i kako cijela trakavica

Frakcije
Podsje}amo, nakon{to je LjiljanaLovri}, dotada{nja predsjednica HSS - NHI-ja, potpisala koalicijski sporazum s HDZ-om BiH, Predsjedni{tvo i Glavni odbor strankeisklju~ili su je iz stranke. Lovri}eva je potom tu smjenu osporila na Op}inskom sudu Sarajevo. Dvijesuprotstavljenefrakcijepodnijele su razli~ite izborne liste, a SIP je odbacio dio kandidacijskih lista koje nije potpisala Lovri}eva, odnosno formalna predsjednica stranke. Sada je ta odluka osporena te je vra}ena SIP-u na ponovno razmatranje.
J. GUDELJ

Ante ^olak: Ko `eli kontaminirati izbore?

oko isklju~enjaLovri}eve iz strankenijenanijelanikakvu{tetu HSS- NHI-ju te kako je strankaistrajavanjem na njenomisklju~enju dokazala svoju vjerodostojnost. - Upravovjerodostojnostinedostaje u politi~kom `ivotu BiH. Naravno da to ko{ta, ali ni sloboda nije besplatna. [to se ti~e

10

KOMENTARI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Srpska {kola omerte N
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Vlastima Australije trebalo je samo dva mjeseca da prona|u i uhapse Kapetana Dragana, osumnji~enog za ratne zlo~ine u Hrvatskoj. Na{lo ga u nekom ~amcu na obali. U sto puta manjoj Srbiji vlast “ne zna“ gdje se nalazi “srpski heroj koji je stvorio jo{ jednu srpsku dr`avu“!? [kola {utnje, otvorena prije skoro petnaest godina, i danas radi

avr{ilo se petnaest godina Mladi}evog bje`anja od zakona, petnaest godina jedne te iste pri~e kojom Beograd obmanjuje svijet. Previ{e i za pravdu i za Mladi}eve `rtve. Previ{e mo`da i za njegove ~uvare, pa ~ak i za mentalni sklop nalogodavaca srebre ni~kog ge no ci da. Na po~etku pri~e je dr`ava Srbija, koja je striktno podijelila poslove vezane za Mladi}evu sigurnost. Pokroviteljstvo je preuzela politi~ka struktura personificirana u Vojislavu Ko {tu ni ci, Voj sku i taj ne slu`be zapao je operativni sektor, dok su re`imski mediji zadu`eni da {ire famu o Mladi}evoj neuhvatljivosti. Time je po~ela rad srpska {kola omerte, po uzoru na mafija{ki zakon {utnje. [kola i danas radi. Elem, {to se toga ti~e, Srbija je u~inila sve {to je bilo u njenoj mo}i. U dobro smi{ljenoj dr`avnoj strategiji za{tite ovog ratnog zlo~inca mo`da je najinteresantniji na~in na koji su svoju zada}u obavljali mediji. Njihov udio u stvaranju mita o bjeguncu Mladi}u bio je odlu~uju}i. Odabrana novinarska pera nisu pritom osporavala ha{ku optu`nicu protiv generala Mladi}a, jer je to poslije Srebrenice bilo nemogu}e, nego su varirala epski “glas naroda“, onaj {to je Mladi}a veli~ao kao heroja “ko ji je stvo rio jo{ je dnu srpsku dr`avu“. Iz tog vremena paradigmati~na je najava

N

elitnog beogradskog magazi na Pro fil, ko jom ~ita oce upu}uje na ekskluzivni prilog o ne dos tu pnom ge ne ra lu: “Sav zarastao u bradu, general sa svetskih poternica Ratko Mladi}, okru`en kozama i ovcama koje je u me|uvremenu pribavio, primio je prijatelja iz oficirske mladosti pukovnika Ljubodraga Stojadinovi}a i ispri~ao mu ko je zapravo izgubio njegov rat“. Bilo je to godine 1998. aravno, Stojadinovi} nije otkrio mjesto njihovog susreta, ali zato nije skrivao svoju fascinaciju zlo~incem koji se, eto, posvetio ~uvanju koza i ovaca, `ive}i u katunu na jednoj planini, dodatno gaje}i i p~ele, te je me|u tim blagorodnim bo`jim stvorenjima na{ao mir: “Za progonitelje Ratka Mladi}a definitivno je kasno da mu bilo {ta u~ine. Ako im ostane nedostupan, njegova harizma }e biti na nivou pri~e o ~oveku koji mo`da nije ni postojao. Ako ga uhvate, mit o njemu posta}e nepodno{ljiv ~ak i za njegove goni~e.“ Ovo je samo jedan u mno{tvu objavljenih opisa Mladi}evog odmetni{tva, koji su kod ve}ine Srba stvarali uvjerenje da je svaka pri~a o njemu, koliko god izgledala nevjerovatna – realna i mogu}a. U toj ma{tovitoj epsko-medijskoj verziji Mladi}eve hajdu~ije, kojom se javnost zabavljala vi{e od decenije, nakupilo se bar dvadesetak lokacija na kojima je

M

“nevidljivi general“ vi|en, od Beograda, Budimpe{te i Moskve, do Kijeva, Alma Ate i nekog mjesta u ^ileu. Tih je godina penzionisani pukovnik Stojadinovi} bio vojno-politi~ki komentator Politike. Kad je shvatio da je njegov prijatelj iz kasarne u Kumanovu ratni zlo~inac i da se njegovo skrivanje ne mo`e vi{e tuma~iti kao patriotski ~in, ne go je ri je~ o ku ka vi~kom bje`anju od odgovornosti za genocid u Srebrenici, Stojadinovi} je okrenuo }urak i 2006. objavio knjigu “Ratko Mladi} izme|u mita i Haga“. Mladi} u knjizi nije vi{e bio ista ona li~nost iz niza Stojadinovi}evih novinskih tekstova. Me|utim, autor se nije odrekao mita o svom prijatelju, a sa`eo ga je ovako: “Nema vi{e nikakve sumnje: general Ratko Mladi} je postao globalna zvezda. Po mitskom predanju o ovom generalu, on nikada nije bio tamo gde su ga tra`ili. To bi zna~ilo da ga nikada nisu tra`ili tamo gde je bio. Ili, mo`da ga je neko i tra`io, a ipak ga nisu na{li. Ili jednostavno nisu `eleli da ga na|u! Ili su za potere bili anga`ovani oni koji su mu bili jataci! Ili su mu jataci bili na visokim mestima u dr`avnoj upravi!“ isterija je bila korisna stvar za prodaju knjige, ali je isto tako i{la naruku i dr`avnom vrhu Srbije u njegovim beskrajnim pravdanjima {to Mladi} nije uha-

V

p{en. A nije uhap{en zato {to je “nedostupan“, pa zato {to me|u njegovim traga~ima “postoje krtice“, na kraju i zato {to dr`ava ne zna je li Mladi} u Srbiji ili negdje drugdje!? I kud }e{ ve}e misterije od ova kvih bla-bla-bla obja{njenja. Omerta na srpski na~in! Ali koliko god ta zavjera {utnje bila frustriraju}a, jednako tako izaziva gnjev i blagonaklon odnos me|unarodne zajednice prema o~iglednom pokroviteljstvu beogradske vlasti nad “neuhvatljivim“ Mladi}em. las ti ma Aus tra li je trebalo je samo dva mjeseca da prona|u i uhapse Kapetana Dragana, osumnji~enog za ratne zlo~ine u Hrvatskoj. Na{lo ga u nekom ~amcu na obali. U sto puta manjoj Srbiji vlast “ne zna“ gdje se nalazi „srpski heroj koji je stvorio jo{ jednu srpsku dr`avu“!? Glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Serge Brammertz nedavno je ponovo bio u Beogradu kako bi se propitao o Mladi}u. Re~eno mu je da se na njegovom lociranju i hap{enju “radi 24 ~asa dnevno“. Naravno, to nije bilo dovoljno da Brammertz po~ne skakati na noge od sre}e, ali je ipak doma}inima udijelio ne{to medenih kola~a, izjaviv{i kako je “ova vlada suho zlato u odnosu na onu premijera Ko{tunice“. Bila je to jo{ jedna cirkuska ta~ka u cirkusu koji vi{e niko normalan ne `eli gledati.

BLIC

FOKUS

Otkako sam pro{le godine prvi put oti{la u @epu, u Slap, i vidjela svojim o~ima Drinsko jezero, visoke planine, gustu {umu, jo{ vi{e sam se po~ela diviti borcima bh. armije i njihovom komandantu Avdi Pali}u. Ali koliko god obja{njavala onima koji tamo nikada nisu kro~ili kako izgledaju ti predjeli, shvatila sam da je to uzaludno. Ne mogu razumjeti, kao {to nisam ni ja kada se meni govorilo. Zato potpuno shvatam Ma{ovi}ev cinizam na zvani~ne tvrdnje da je zrno, koje zamalo nije pogodilo ~amd`ijuMuhamedaTabakovi}a ili nekog drugog iz deseto~lane Ma{ovi}eve ekipe, zalutalo slobodnim padom iz lova~kog karabina, kalibra 7,9 mm na mjesto gdje su se oni nalazili. Zakoni vjerovatno}e i to dopu{taju, ali u omjeru u kojem se u plastu sijena pronalazi igla. Ljudi u mulju koji ih vu~e prema dnu, koji zapinju o panjeve, ~ije noge se zamotavaju u travu Drine ili Pe-

Meta

U OBJEKTIVU
ru}ca, kako ko to ho}e nazvati, i koji iz tog mutnog kalje`a vade kosture likvidiranih ljudi, na tom prostoru na kojem su se nalazili kada je zrno doletjelo, na naj{irem dijelu jezera, zaista su mogli biti samo - meta. Da nije tako, uvi|ajna ekipa CJB-a Isto~no Sarajevo bi se na{laza~as na licumjesta, a ne nakon pet i po sati, za to vrijeme se moglo do}i iz Maribora do Sarajeva, recimo, i do{la bi s balisti~arem, pa da se odmah dileme otklone. Zanimljivo je i to da su uvi|ajci prvo rekli da je metak doletio iz sela \urovi}i. Ali, kada su se vratili u kancelariju, onda su se opredijelili za verziju - zalutalo zrno. Iz daljine se uvijek bolje vidi. Hvala Bogu pa niko nije pogo|en. Ali, {ta da je lovac pucao 5 cm ulijevo? Da li bi Evropska policija tada do{la ako ni zbog koga, a ono zbog osoblja ICMP-a? Ili su i oni nekada kolateralna {teta?
Edina KAMENICA

Plastiki preplovio Pacifik
Ekolo{ki brod nazvan Plastiki, ~iji je trup napravljen od 12.500 recikliranih plasti~nih boca, pre{ao je Pacifik i nakon ~etiri mjeseca plovidbe stigao u luku u Sydneyu. Katamaran dug 18 metara osmislio je David de Rothschild, jedan od nasljednika ~uvene bankarske dinastije. Na tu ideju je do{ao nakon ~itanja izvje{taja UN-a o stanju okeana u svijetu, javile su u srijedu agencije. Plastiki i njegovih {est ~lanova posade krenuli su na put iz San Francisca 20. marta s namjerom da po{alju ekolo{ku poruku. Cilj njihovog putovanja bio je podizanje svijesti ljudi o opasnosti od zaga|enja okeana.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Pismo Relax Toursa

POLIGON

11

Avion je pla}en 10 dana ranije
napravi izuzetak i da aerodrom sa svom opremom, carinicima, policijom, vatrogasnim kolima, hitnom pomo}i, vozilima sa kerozinom i ostalom potrebnom opremom bude dostupan. Aerodrom nam je maksimalno iza{ao u susret jer su bili spremni ostati sat do sat i pol du`e, ali u ovom slu~aju to bi opet bilo nedovoljno jer se radilo o tri sata prolongiranja, {to nikako nije bilo izvodivo jer kao {to smo ve} napomenuli, sarajevski aerodrom se zatvara u 22 sata. Nakon toga smo, oko 22 po na{em vremenu, dobili informaciju da za taj dan let nije mogu} te smo obavijestili na{eg predstavnika (vodi~a) na aerodromu u Sharm el-Sheikhu, kao i na{e partnere, da poku{aju na}i smje{taj za grupu od 170 osoba. To nijebilonimalolakouzimaju}i u obzir visoku sezonu i veliki broj putnika, a naravno, morali smo i voditi ra~una da {to ve}i broj putnika smjestimo u jedan hotel. Tako|e, jo{ jedna vrlo bitna i komplikovana stvar koju smo, zajedno sa na{impartnerom, uspjeli rije{iti, a koju putnici nisu ni osjetili, a nama je uzelo vremena uz mnogo truda: omogu}avanje putnicima ponovni izlazak i ulazak na aerodrom, jer su vize bile poni{tene prvim ulaskom na aerodrom i njihovim ~ekiranjem za let, kako bi putnici mogli iza}i sa aerodroma i biti smje{teni u hotel do planiranog leta. @elimo tako|e napomenuti da su na{i putnicividjeli na aerodromu da su svi letovi, koji su trebali letjeti u istom smjeru kao i mi, kasnili od ~etiri pa

“Na aerodromu ~ekali 15 sati”; Oslobo|enje, 27. juli 2010.
Cijene}i va{ list, a posebno na{e putnike koji sa nama putuju dugi niz godina, `elimo pru`iti osnovne informacije vezane za pro lon gi ra nje na {eg le ta iz Sharm el-Sheikha. Naime, po redu letenja, let je trebao biti realizovan 25. 7. u 17 sati po lokalnom vremenu, te su na{i putnici transportovani dva sata ranije na aerodrom, i{~ekirani na aerodromu, te izvr{ili sve potrebne carinske kontrole i predali prtljagu. Sat vremena prije leta, tj. u 16 sati, obavije{teni smo od na{eg prijevoznika, Lotus Aira iz Egipta, da se let prolongira za sat, a ubrzo zatim za dva sata, jer nemaju saglasnost Eurokontrole za prelet preko Kipra. Obavije{teni smo od na{eg avioprijevoznika da je do{lo do nenajavljenog {trajka kontrole leta u Gr~koj, te su svi letovi preusmjereni preko Kipra, {to je rezultiralo zakr~enjem zra~nog prometa iznad te zemlje. Eurokontrola letenja je bila u obavezi da da prioritet redovnim linijama, a nakon toga charter letovima.

KA[NJENJE Na{i putnici su vidjeli na aerodromu da su svi letovi koji su trebali letjeti u istom smjeru kao i mi kasnili od ~etiri pa do 12 sati. Mnogi su samovoljno donosili zaklju~ke te su pitali kako je mogu}e da su ostali letovi poletjeli, a mi nismo. Odgovor je slijede}i: u gotovo svim zemljama aerodromi su otvoreni 24 sata
do 12 sati. Mnogi su samovoljno donosili zaklju~ke te su pitali kako je mogu}e da su ostaliletovipoletjeli, a mi nismo. Odgovor je slijede}i: u gotovo svim zemljama aerodromi su otvoreni 24 sata te nisu ograni~eni sa vremenom polijetanja, odnosno slijetanja, kao {to smo u ovom slu~aju bili mi. Vezano za smje{taj na{ih putnika, niti aviokompanija niti putni~ka agencija nisu bili u obavezi da obezbijede smje{taj s obzirom na to da je u pitanju vi{a sila, a ne propust aviokompanije ili agencije. Vode}i ra~una o svojoj reputaciji, kao i brizi oko putnika, izlo`ili smo se dodatnim tro{kovima koji nisu nimalo mali i obezbijedili smo smje{taj na{im putnicima. SLOT (pre let pre ko Ki pra) za 8 sati ujutru. Kontaktirali smo na {eg vo di~a da na ru~i bu|enje za sve na{e putnike u hotelu kako bi se izvr{io transfer za aero drom dva sa ta ra nije. Po dolasku na aerodrom na {i pu tni ci i vo di~ vi dje li su da na ekra ni ma re da le te nja pi{e da je let u 8 sati, da bi nakon sat vre me na bi li oba vi je {te ni od na {eg aero dro ma i na {eg avio pri je vo zni ka da je Eurokontrol ponovno pomjerio na{ let za 13 sa ti. @eli mo napomenuti da prvi dan ~ekanja, tj. 25. ju la, Lo tus Air (na {a pri je vo zni~ka kom pa ni ja) po~as ti la na {e pu tni ke lun ch boxovima (pi}e, sendvi~i itd.) tokom ~ekanja, a 26. jula u jutarnjim satima smo obavijesti li na {eg vo di~a da po slu`i pu tni ke sen dvi~ima ili piz zom i so ko vi ma - {to je i

Redovni, pa charter letovi
Sve vrijeme bili smo u i{~ekivanju kada }emo dobiti dozvolu za prelet preko Kipra, tako da nismo ni mi, ni aviokompanija Lotus Air, a niti sarajevski aerodrom, imali ta~ne informacije. Nakon {to smo dobili informaciju, oko 20 sati po lokalnom vremenu, da je Lotus Air dobio saglasnost za prelet preko Kipra i da bi na{i putnici mogli biti na sarajevskom aerodromu oko 00:30 sati, svi zajedno smo ulo`ili velike napore, zajedno sa sarajevskimaerodromom, da se

Restorani i kafeterije
Od na {eg aero dro ma i avi okom pa ni je Lo tus Air oba vi je {te ni smo da je do bi ven

u~inje no, te je i to po no vno pla}eno od Relax Toursa. Spomi nja ti dan sku am ba sa du je kako smije{no, tako i izmi{ljeno jer sva ki nor ma lan ~o vjek mo`e shva ti ti da ni je dna am ba sa da na svi je tu ne mo`e radi dva putnika u roku od sat vremena donijeti gotovinu na aero drom i po slu`iti to li ko putnika. Tako|e `elimo napome nu ti da je to kom ~eka nja leta, 26. jula, bilo bezbroj resto ra na i ka fe te ri ja te sto ga ne vi di mo ra zlog za {to bi se na {i pu tni ci osje}ali na pu {te ni, `edni i gladni. Cijene na aerodro mu su vrlo pris tu pa~ne i nisu ni blizu onim astronomskim ci fra ma ko je su se po ja vi le u po je di nim me di ji ma. Is to ta ko, ne mo`emo shva ti ti po ko jim osno va ma je bh. am ba sa da u Egip tu tre ba la da reaguje, jer je ovaj doga|aj sa svim uobi~aje na po ja va na svim aero dro mi ma svi je ta na redovnim linijama, a naro~ito ka da su char te ri u pi ta nju. Sve navedeno mo`e se lako provjeriti sa uredom Civilne avi ja ci je u Sa ra je vu, na {im aerodromom, kao i na linkovima za ka{njenje aviona 25 - 26. 7. do kada je trajao {trajk u Gr~koj. Tako|e `elimo demantirati manipulaciju da avion nije bio upla}en i takva informacija je u potpunosti neta~na i neistinita, {to se vrlo lako mo`e provjeriti i dokazati, a na osnovu swifta banke koji posjedujemo. Avion je upla}en 10 dana prije leta, {to je na{im ugo vo rom sa Lo tus Airom i obavezuju}e.
Fatima JA[AREVI]

Reagiranja

Neka tra`e zamjenske stanove
Poligon: “Apel za ognji{te i dom”; Oslobo|enje, 20. juni 2010.
Povodom ~lanka Udru`enja za gra|anska prava, objavljenog u va{em listu, `elimo ukazati da bi ~lanovi koordinacionog odbora Udru`enja za gra|anska prava kona~no trebali da shvate da ne}e i ne mo`e biti nove nacionalizacije privatne imovine, pa i one koja je u totalitarnom re`imu izuzeta ispod nacionalizacije. biv{im nosiocima stanarskog prava u privatnom vlasni{tvu gra|ana dodjelu odgovaraju}eg zamjenskog stana, sa pravom otkupa. Udru`enje za gra|anska prava putem grupe poznatih op{tinskih vije}nika Op}ine Centar Sarajevo pokrenulo je inicijativu kod nadle`nih institucija da se ukine ~lan 47. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. I pored toga {to ova inicijativa nije prihva}ena, inicijatori ne}e da kona~no shvate, zavaravaju}i sebe i korisnike takvih stanova, da }e ih mo}i otkupiti, a vlasnicima (umjesto inicijatorima) da se dodijele zamjenski stanovi. Ustavni sud Federacije BiH je svojom presudom br. U 33/05 od 19. 7. 2006. ustanovio da ~lan 47. stav. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo nije u nesaglasnosti sa Ustavom FBiH. Navodi da su ovi stanari godinama ulagali u ove stanove apsolutno ne stoje, jer dr`ava nije mogla odr`avati stanove u svom vlasni{tvu jer su zakupnine bile simboli~ne, ispod svakog minimuma. U isto vrijeme ne navode da su prethodnici ovih stanara svojevremeno zakupili privatni stan u jako dobrom stanju. Budu}i da su stanove koristili, logi~no je da su za svoje potrebe mo ra li ula ga ti u nji ho vo uobi~ajeno odr`avanje, jer njihovi vlasnici to nisu mogli. Eventualne prepravke, iako to nisu mogli po Zakonu o stambenim odnosima bez saglasnosti vlasnika, ~inili su na svoj rizik. ^lanovi Udru`enja navode da su obespravljeni i diskriminirani vjerovatno zbog toga {to stanove koriste bez ikakve naknade od 2002. godine. Budu}i da pominju otkup dru{tvenih stanova od privatnih vlasnika na kojima je postojalo stanarsko pravo, predla`emo da nadle`ne institucije nedvojbeno utvrde koliko je ~lanova porodi~nog doma}instva, biv{ih nosilaca stanarskog prava u privatnim stanovima, otkupilo i izvr{ilo uknji`bu dru{tvenih stanova.

Ustavni sud
Poku{ali su sve da se vlasnicima privatnih stanova koje koriste druga lica oduzme i pravo vlasni{tva, dakle za stanove koje vlasnicima ni gruntovno ni katastarski nisu oduzeli, i da se dozvoli otkup istih nosiocima stanarskog prava. Kao {to je poznato, Zakon o vra}anju, dodjeli i prodaji stanova (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 28/05) u ~lanu 8. predvi|a korisnicima i

Ku}ne liste
Ovakvi stanovi se nalaze u centralnim zonama i velike su kvadrature, a koriste ih ve}inom jedna ili dvije osobe i iako su takvi stanovi iznajmljivani ili u totalitarnom re`imu dodjeljivani na kori{tenje porodicama sa mnogo ~lanova. Kona~no, ~lanovi Udru`enja za gra|an ska pra va mo ra ju shvatiti da se trebaju zalagati da

im se dodijele zamjenski stanovi kao {to je to Zakonom i predvi|eno, a ne za provedbu nove nacionalizacije stanova koji su bili izuzeti i od ranijeg totalitarnog re`ima s obzirom na to da se to sigurno ne mo`e i ne smije desiti.
Razija KARABEGOVI], u ime Udru`enja za za{titu nacionalizovane, konfiskovane i privatne imovine

12

CRNA HRONIKA
U mjestu Detlak kod Der ven te pre ksi no} je izbio po`ar na pomo}nom objektu u kojem se nalazilo 200 bala sijena u vlasni{tvu D. K. iz Dervente. Vatra je izbila i u dvije prostorije ku}e istog vlasnika, u kojoj niko ne boravi. U po`aru, koji su lokalizovali pripadnici Vatrogasne je di ni ce Der ven ta, po mo}ni objekat je djelimi~no izgorio. Pripadnici PS-a Derventa obezbijedili su mjesto doga|aja.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Izgorjelo sijeno

Vozio bez registarskih tablica

Policijski slu`benici PU Ljubu{ki, prilikom kontrole prometa u Me|ugorskoj ulici u Ljubu{kom, u saobra}aju su zatekli ford fiestu bez registarskih oznaka kojim je upravljao I. M. (39) iz [irokog Brijega. Vozilo je isklju~eno iz prometa, a s obzirom na to da vlasniknijeimaoodgovaraju}udokumentaciju, ford je privremen oduzet s ciljem utvr|ivanja porijekla. Za ovaj prekr{aj I. M. (39) }e biti uru~en prekr{ajni nalog.

Nakon saobra}ajne nesre}e na putu Bijeljina - Tuzla

MUP Zapadnohercegova~kog kantona

Djevoj~ica u `ivotnoj opasnosti
Trogodi{nji B. M, koji je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u ponedjeljak nave~er na magistralnom putu Bijeljina - Tuzla, u mjestu Zagoni, preba~en je u beogradsku bolnicu u Tir{ovoj, a B.H. (13) je operisana u Klini~kom centru Srbije, nalazi se u Odjeljenju intenzivne njege i `ivotno je ugro`ena, potvrdio je za Srnu portparol Klini~kog centra Srbije Drago Jovanovi}. Podsje}amo, devetogodi{nji B. J. koji je, tako|er, hospitalizovan u beogradskoj bolnici, pu{ten je na ku}no lije~enje. U ovoj saobra}ajnoj nesre}i poginula je Hatid`a Beganovi} (54) iz Ugljevika, dok je vi{e osoba, me|u kojima i {estoro djece, te`e i lak{e povrije|eno. Do nesre}e je do{lo kada su se direktno sudarili pe`o 307 i opel kadet. U kadetu, u kojem se nalazila i nastradala Beganovi}eva, bilo je osam putnika, od kojih su te{ke tjelesne povrede zadobili maloljetni B. H., B. J. (9) i B. M. (3), koji su preba~eni u Beograd na lije~enje zbog zadobijenih povreda opasnih po `ivot. Voza~ B. A. (33) i njegov saputnik B. Z. (30) tako|er su zadobili te{ke povrede i zadr`ani su u bijeljinskoj bolnici, dok su lak{e povrede zadobili maloljetni B. B. (13) i B. E. (15). R. M. (25) iz Ugljevika koji je upravljao pe`oom i suvoza~ R. \. (13) lak{e su povrije|eni.

Policajci smijenjeni zbog nesposobnosti
Policijski komesar MUP-a ZHK-a Zoran Gali} jasno obrazlo`io svoju odluku: nedopustiva razina nesposobnosti i neodlu~nosti
Zoran Gali}, policijski komesar MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona, smijenio je {efa Odsjeka kriminalisti~ke policije Policijske uprave Grude, kao i skoro sve slu`benike ovog odsjeka zbog iskazane nesposobnosti prilikom nedavnog poku{aja hap{enja bra}e Mate (41) i Blage [imi}a (34), koji su osumnji~eni za vi{e krivi~nih djela po~injenih u Grudama.

Blago [imi} jo{ u bjekstvu

Policijski komesar Zoran Gali}

Podrobna analiza
U informaciji koju smo dobili u MUP-u ZHK-a se navodi: “Nakon podrobne analize rada Odsjeka kriminalisti~ke policije PU Grude u posljednjih mjesec dana, te nakon izvr{enih konsultacija s u`im kolegijem, policijski komesar Zoran Gali} donio je rje{enje kojim se skoro svi policijski slu`benici Odsjeka kriminalisti~ke policije PU Grude, uklju~uju}i i {efa Odsjeka, preraspore|uju na radna mjesta u druge ustrojbene jedinice MUP-a.Prilikomdono{enja navedene odluke policijski komesar uzeo je u obzir dvije stvari: Uprava policije MUP-a ZHK-a ima ~vrsta saznanja da su se dvojica bjegunaca, nedavno uhi}eni Mate [imi} (41) i njegovbratBlago[imi} (34) koji je jo{ u bjekstvu, za

U @abljaku kod Usore

Sahrani prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi
Jednostavno kazano-nevjerica, bol i tuga u o~ima nekoliko hiljada prisutnih gra|ana koji su se u srijedu oprostili od ~everice mladi}a, svojih sugra|ana koji su nastradali u saobra}ajnoj nesre}i u ponedjeljak rano ujutro. Podsje}anja radi,u te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ponedjeljak 26. jula u 2,40 sati iza pono}i u mjestu @abljak (Usora) na magistralnom putu M-4 Doboj-Tesli}, `ivote su tragi~no izgubili Dalibor-Dado Baji}(31), Va len ti no Ju ri {i}(18), Ivan Komu{ki}(21), dok je Mladen Penava (22) preminuo na putu za Kantonalnu bolnicu Zenica. Te{ke ozljede u ovoj nesre}i je za do bio Dra gan Do mi no vi}(22) koji je,prema posljednjim in for ma ci ja ma izvan `ivo tne opasnosti i nalazi se zbrinut u Zeni~koj bolnici. Misu zadu{nicu pred vi{e od tri hiljade Usorana u kapeli na mjesnog groblju @abljak slu`ili su sve}enici Usorskog dekanata koje je predvodio pre~asni Marinko Grube{i}, `upnik `upe Sv. Ilija u Ularicama.
M. BEGI]

vrijeme bijega u~estalo pojavljivali na vi{e lokacija u op}ini Grude. Razina iskazane nesposobnost i/ili neodlu~nosti u lociranju odbjeglih bjegunaca te njihovom privo|enju pravdi ocijenjena je neprihvatljivom“ . U informaciji se, tako|er, navodi da je samo manji broj policijskih slu`benika ovog odsjeka ostao na svojim pozicijama, a da }e novi {ef Odsjeka posao preuzeti od srijede (ju~er). Glasnogovornik MUP-a ZHKa Damir^utura nam je rekao da ne `eli otkriti ko je novi {ef Odsjeka ni ko su smijenjenislu`benici, ali nam je potvrdio da se Blago[imi} jo{ nalazi u bjekstvu, dok je neki dan uhap{eni Mate predat u nadle`nost pravosudnih institucija ovog kantona. Podsje}amo, policija je protiv Mate [imi}a izvje{taj podnijela

zbogsumnje zapoku{ajubistva Tonija Primorca, komandira PU Grude i Petra Brnadi}a, na~elnika PU Grude. On je osumnji~en da je po~inio i krivi~na djela ugro`avanje sigurnosti, nasilni~ko pona{anje, poku{aj iznude, o{te}enje tu|e stvari, nedopu{teno dr`anje oru`ja ili eksplozivnih tvari.

Bumerang
Blago [imi} je osumnji~en za napad na slu`benu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti, nasilni~ko pona{anje, poku{aj iznude i o{te}enje tu|e stvari. [imi}i su sva ova krivi~na djela po~inili, kako smo ve} pisali, u kafi}u Bumerang u Tu|manovoj ulici u Grudama. Prvo su demolirali kafi}, pa od vlasnika iznu|ivali ve}u koli~inu novca.
Dk. OMERAGI]

Banja Luka

Vozilom udario dje~aka i pobjegao
Petnaestogodi{nji D. V, voza~ skutera, te`e je povrije|en kada ga je ju~er, u 11.30 sati u banjalu~kom naselju [argovac, voza~ automobila ford siera udario i pobjegao s mjesta nesre}e. Navodno, policija je nedugo nakon nesre}e privela jednu osobu osumnji~iv{i je da je izazvala udes. Iz Klini~kog centra Banja Lu ka pot vr|eno je da je dje~ak zadobio povrede le|a i vrata. Petnaestogodi{njak se vozio na skuteru kada je na njega naletio sivi ford siera koji je, prema rije~ima o~evidaca i{ao ve}om brzinom. O~evici udesa naveli su da je u vozilu bio izvjesni Kalaba ko ji sta nu je ne da le ko od mjesta gdje se desila nesre}a. On je odranije poznat policiji kao osoba sklona uzimanju droge te kra|ama, zbog ~ega je bio i na izdr`avanju zatvorske kazne. Nakon {to je sle|a udario u skuter i odbacio ga nekoliko metara, voza~ ford siere, ne po gle dav {i {ta je bi lo sa dje~akom, zaustavio je vozilo, ubacio u rikverc i naglo krenuo. Za njim su ostali tragovi guma na cesti dugi 30-ak metara dok se voze}i u rikverc udaljavao do prvog skretanja. Tu se okrenuo i pobjegao prema centru Banje Luke.
D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

CRNA HRONIKA
Policijski slu`benici PU Po su {je pri mi je ti li su o{te}enja na ku}i{tu stacionarnog radara koje se nalazi uz magistralnu cestu M6.1 u mjes tu Bro}anac, saop}eno je iz MUP-a ZHK-a. Uvi|ajem je utvr|eno da je nepoznati po~initelj ili vi{e njih, slu`e}i se podesnim predmetom, o{tetio za{titna stakla na ku}i{tu radara, ~ime je po~inio kri vi~no dje lo o{te}enje tu|e stvari.

13

O{te}en radar

Aktivirao eksplozivnu napravu

Me hmed M. (56) iz Tuzle preksino} je uhap{en i priveden u policiju, jer je iste no}i na raskrsni ci uli ca Mej dan, Gor nje i Do nje Brdo akti vi rao ek splo zi vnu na pra vu. On je pri znao da je aktivirao manji kanister u kojem se nalazila za pa lji va te ku}ina. Me hmed M. je ka nis ter pos ta vio na ras krsni cu, te ga zapalio, {to je izazvalo detonaciju.
S. K.

Saobra}ajna nesre}a u Novom Sarajevu odnijela dva `ivota

Audi u golf
udario brzinom
ve}om od 150 km/h
Almir Dobra~a i Almina Falad`i} su poginuli, a D`ana Boloban, saputnica iz audija, pro{la je sa lak{im povredama, kao i Nermin Pa~o, voza~ golfa u koji je audi udario
Dvadesetpetogodi{njiAlmirDobra~a iz Sarajeva, voza~ audija A8 i suvoza~ Almina Falad`i}, ro|ena u Konjicu, poginuli su, a njihova saputnica D`ana Boloban (23) lak{e je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}ikoja se u srijedu, tri sata iza pono}i, desila na Bulevaru Me{e Selimovi}a, u sarajevskom naselju Dolac-Malta. U ovomudesupored D`aneBolobansamozahvaljuju}i pukoj sre}i ostao je `iv i Nermin Pa~o, voza~ golfa u koji je audi osmica udario pri brzini ve}oj od 150 kilometara na sat!
Smrskani audi kojim je upravljao Almir Dobra~a
Foto: A. KAJMOVI]

[kripa guma i udar
Prema policijskim informacijama, do udesa je do{lo kada je 25godi{nji voza~ audija A8 registarskih oznaka BEB 759, nacionalne oznake [vedske (u blagoj krivini, najvjerovatnije usljed kolovoza klizavog od ki{e), izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zadnji dio zaustavljenog VW golfa dvojke (831-J-601). Nakon toga, audi se odbio od golfa (kojeg je udarac odbacio 30 metara), popeo se na trotoar i zaustavio se stotinjak metara dalje kr{e}i pred sobom autobusko stajali{te, dvije kamene `ardinijere i metalni stub elektri~ne rasvjete. Tom prilikomnavodno su sve osobe poispadale iz audija i golfa. Kada su policija, ljekariHitnepomo}i i vatrogasci stigli do mjesta nesre}e, cesta ispred zgrade Unionkomerca li~ila je na pravo bojno polje. Okolo su le`ala tijela unesre}enih, dijelovi zgu`vanih vozila, oboren `eljezni stub i autobusko stajali{te... Ljekarinisumoglipomo}iAlmiPolomljeno autobusko stajali{te i metalni stub Golf u kojem se nalazio Nermin Pa~o

ruDobra~i i AlminiFalad`i}koji su preminuli na mjestu nesre}e. Bolobanova i Pa~o odmah su prevezeni u KUM bolnice Ko{evo, gdje je konstatovano da su zadobili lak{e povrede. Njih dvoje su nakon ukazane ljekarske pomo}i pu{teni na ku}nolije~enje. Tijelanastradalih Dobra~e i Falad`i}eve su vozilom KJKP Pokop prevezena u prosekturu Bare, gdje je ju~er obavljena obdukcija. Ju~er smo uspjeli razgovarati sa Nerminom Pa~om, voza~em golfa dvojke. “Sino} sam u svom vozilu, na pro{irenju ceste, ~ekao djevojku. Iznenada, iza sebe sam za~uo{kripu guma i udar. Kasnije sam se probudio na travi. Do{la je Hitna i odvezla me u bolnicu. Ta djevojka koja je pre`ivjela i ja imali smo veliku sre}u da smo ostali `ivi“ , pri~a Nermin Pa~o, dodaju}i da je zaradio posjekotinu na glavi, koju

su ljekarisa{ili sa 10 konaca, te modrice na desnoj nozi i kuku. Uvi|aj, kojim je rukovodila de`urnakantonalnatu`iteljicaBerina Alihod`i}, trajao je od 3.20 do 7.10 sati. Prema prvim, nepotvr|eniminformacijama, preminuliZeni~anin, nastanjen u Sarajevu, s povremenim boravkom u [vedskoj, sumanuto je vozioaudi. U golf je, kako je utvr|enoistragom, udariobrzinomve}om od 150 kilometara na sat. Nekoliko stotina metara ni`e, radar kod Kasarne mar{al Tito registrovao je da se audi na tom dijelucestekretaobrzinom od oko 213 kilometara na sat! Navodno, pojedini sarajevski taksisti tvrdili su da ovaj audi uop{te nije po{tivao saobra}ajne propise i nije se zaustavljao na crveno svjetlo... De`urna tu`iteljica izdala je naredbu za vje{ta~enje audija. Data je i naredba za obdukciju da se ut-

vrdi da li je voza~ audija bio pod dejstvom alkohola ili droge. OsmanLindov, profesor na Saobra}ajnom fakultetu i stru~njak za saobra}aj, isti~e da audi ~ija je prosje~na te`ina 1.600 kilograma pri takvimbrzinama ima ubita~nu razornu mo}. Prema nekim istra`ivanjima, ako vozilo te{ko 1.200 kg udari u drvo ili zid brzinom od 40 km/h, taj udar se mo`e poistovijetiti sa padom vozila sa visine od {est metara, a ako je ta brzina 72 km/h, to se mo`e poistovijetiti sa padom vozila sa 20 metara visine. Dragan Miokovi}, {ef kabineta komesara MUP-a KantonaSarajevo, isti~e da je u prvih pola godine brojudesasmanjen za 352 ili za 7,3 posto u odnosu na prvo polugodi{te2009. U udesima je poginulo11 osoba (jedna osoba manje nego pro{le godine), tako|er je manji broj te`e (manje za 64 osobe) i la-

k{e povrije|enih (manje za 71 osobu).

Naj~e{}i uzrok brzina
“Naj~e{}i uzrok saobra}ajnih nesre}a je brzina. U 708 udesa utvr|eno je da je uslijed velike brzine poginulo 10, a 191 je povrije|eno“ ka`e Miokovi}. , Kako saznajemo, do sada najve}a brzina koju je policija zabilje`ila u Sarajevu nije bila ve}a od 152 km/h. Premadostupnimpolicijskimizvje{tajima u BiH, glavni uzro~nici nastanka saobra}ajnih nesre}a su: brzina, nepo{tivanje prava prvenstva i alkoholisanost. Od po~etka organizovanog saobra}aja pa do 2006. godine u saobra}ajnim nesre}ama poginulo je oko 40 miliona ljudi, a u toku 2006. saobra}ajne nesre}e su bile deseti uzrok umiranja ljudi u sviD. P. jetu.

14

REGION

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Povodom napada na turiste na Jadranu

Hrvatska odbacuje imid`

nesigurne zemlje
Pri{tina: Specijalni status sjeveru Kosova
Vlada Kosova spremna je da Srbima na sjeveru ponudi specijalni status - rekao je ju~e Duka|in Gorani, savjetnik kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija, prenosi Srna. Gorani je rekao da Pri{tina `eli da u razgovorima sa Beogradom do|e do rje{enja za Srbe na sjeveru Kosova, ali u okviru kosovskih granica. Vlada Srbije nije ni prihvatila ni odbila ovaj prijedlog i da smatra da pregovori o Kosovu mogu da po~nu tek nakon rasprave u Generalnoj skup{tini UN-a. Gorani insistira da “srpska zajednica na sjeveru Kosova mora da prihvati realnost i shvati da se problemi moraju rje{avati putem dogovora i pregovora u okvirima i granicama dr`ave“.

Ministar unutarnjih poslova RH garantira turistima sigurnost u Hrvatskoj
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Pahor - @bogar o Ljubljanskoj banci
Pitanje hrvatskih {tedi{a Ljubljanske jedna je od va`nijih tema razgovora ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Gordana Jandrokovi}a i Samuela @bogara u Jesenicama na Dolenjskem, u neposrednoj blizini grani~nog prelaza Bregana. Kako navodi ljubljansko Delo, dvojica ministara zapravo pripremaju teren za sastanak predsjednika vlada Jadranke Kosor i Boruta Pahora u subotu u Bohinju. Pitanje Ljubljanske banke i njenih hrvatskih {tedi{a je nerije{eno jo{ od raspada biv{e SFRJ, a Ljubljana se zauzima da se ono tretira kao problem sukcesije biv{e dr`ave.

Hrvatska je gostoljubiva i sigurna zemlja, svaki turist je dobrodo{ao, mo`e se dogoditi i pokoji incident, ali poruka je ista - pravna dr`ava }e intervenirati i prema svakom }emo se jednako postaviti. Ovo je poru~ila hrvatska premijerka Jadranka Kosor, nakonobjavljivanjainformacije da je napadnuta skupina turista na pla`i u Zadru, navodno zbog ekavice. “Napad u Zadru nije bio inspiriran nacionalnim razlikama“ izjavio je ministar unutar, njih poslova RH Tomislav Karamarko. Istaknuo je da to ne}e utjecati na sigurnost turista koji dolaze u Hrvatsku, posebno onih iz Srbije, jer policija efikasno rje{ava takve slu~ajeve.

Policija efikasno rje{ava takve slu~ajeve napada na turiste

Isprika
Ministar unutarnjih poslova RH garantira turistima sigurnost u Hrvatskoj. Komentiraju}i najnovije vijesti o napadima na turiste, ministar turizma Damir Bajs rekao je da se uz 11 milijuna turista, koliko ih se u sezoni razmili diljem Jadrana, incidenti ne mogu izbje}i. Odbacio je sve tvrdnje da Hrvatska ima imid` navodno nesigurne zemlje. Situacija je posve suprotna. S resornim ministrom se najvjerojatnijepotpuno sla`e i najve}a ve}ina turista koji ovih dana relaksirano u`ivaju u ~arima jadranskih odmarali{ta. Na pla`ama na hrvatskojobaliJadranaodmaraju se turistidoslovno iz cijelogsvijeta. Zadovoljni su gostoprimstvom doma}ina o ~emu govore s puno entuzijazma. Dobar glas daleko se ~uje, ali lo{ jo{ dalje. Medijske vijesti o navodno u~estalim napadima na strane turiste u Hrvatskoj prenose se brzinom svjetlosti. Takvih napada registrirano je ove godineukupno 24, od toga u Dubrovniku 6, u Splitu 2, na Hvaru je prijavljeno navodno silovanje, a u incidente u Vodicama, Zadru i Rijeciinvolvirani su dr`avljani Srbije. Policija je energi~no reagiralanakonincidenta na pla`i u Zadru, gdje je jedna obitelj srpske nacionalnosti stalno nastanjena u Njema~koj tvrdila da je napadnuta navodno zbog ekavskog govora. No za fizi~ki obra~un izvjesnog Zagrep~anina sa srpskim turistima u Vodicama utvr|eno je da je razlog bio relativno banalan nesporazum u prometu. Izlaze}i neoprezno s lokalnog parkinga, Beogra|anin u d`ipuzamalonijeubiomladogZagrep~anina na

Nije rije~ o sustavu, ve} pojedincima
Direktor Centra za politolo{ka istra`ivanja u Zagrebu dr. An|elko Milardovi} smatra da su hrvatski mediji na relativno objektivnoj razini izvje{tavali o incidentima, uklju~uju}i i informacije o tome kako je vlast reagirala. „Ne znam kako su odreagirali mediji u regiji, ali u svakom slu~aju to baca sjenu na kulturu i dru{tvo u kojem`ivimo, bez obzirana to {to 99,9 posto stanovnika Hrvatske s tim napadima na strane turiste nema nikakve veze“ ka`e. , Podsje}a na koncept globalizacije kulture. „U tom konceptu turizam je jedan od markera, migracije i mediji tako|er. U tom smislu mo`e se govoriti o globalnom kulturolo{kom fenomenu prola`enja ljudi iz kulture u kulturu. Kada dolaze u drugu sredinu i kulturu, ljumotociklu, {to je izazvaloburnu reakciju voza~a motocikla. Beogra|ani nisu pozvali niti sa~ekalipoliciju, ve}su dramu s hrvatskog parkinga tek po povratkuku}ina{irokopo~eliopisivati beogradskim medijima. Medijima, ali hrvatskim, obratila se obitelj iz Novog Sada, koja je ljetovala u Rijeci. Ondje su im zasadnepoznatipo~initeljirazlupaliautomobil a registracijsketablice s vozilanetragom su nestale. Jo{ i`ivcirani, po`alili su se da }e novac planiran za ljetovanje moratipotro{iti na rije~keautomehani~are, uz to morajuplatiti jo{ 20 kuna za privremene tablice kako bi se uop}e mogli prevesti do granice. Dok policija traga za vandalima, turistima iz Srbije pristigla je javna isprika rije~kog gradona~elnika. No, nepoznato je tko }e se ispri~ati17-godi{njemmladi}u iz Dubrovnika kojeg je usred grada na dubrova~kimPilamapremlatila i te{ko ozlijedila {estero~lana grupa mladih turista iz Francuske. Da ni stranituristinisu ba{ cvije}e, ilustrira nastavak ove pri~e jer su napada~i poslidi imaju razli~it osje}aj odno{enja prema drugome i druga~ijem. Kada su do{li u ovaj na{ kulturni prostor, govore}i s kulturolo{kog i antropolo{kog aspekta, 99 posto ljudi ima osje}aj normalne komunikacije i odnosa prema drugom. Me|utim, taj jedan ili ~ak 0,5 posto odnosi se na nekontroliranja djelovanja ili ispade. Va`no je istaknuti da nije rije~ o sustavu koji demonstrira na~ine spram drugih, nego je rije~ o pojedina~nim ispadima. Sankcioniranje tog ekstremnog opho|enja prema drugom postoji na najvi{oj razini, a to je djelovanje izvr{nih organa vlasti i sudbenih organa. U trenutku kada su se spomenuti incidenti dogodili, vlast je odmah odreagirala“ konstatira dr. , Milardovi}. meno, norve{ka turistica je ispri~ala inspektorima da se ni~ega ne sje}a, jer je tijekomnapada izgubila svijest, pa policija i dalje istra`uje sve okolnosti ovog jo{ misterioznog seksualnog delikta.

Konzulat Crne Gore u Novom Sadu?
Pomo}nik ministra inostranih poslova Crne Gore Dragan \urovi} nije mogao potvrditi, ali ni demantovati informaciju da }e u Novom Sadu biti otvoren konzulat te dr`ave u Srbiji, kao i da je za njega obezbije|en prostor u centru grada, javlja Srna. “Normalno je da Crna Gora po principu reciprociteta planira da u Srbiji ima konzulat, jer se o~ekuje otvaranje srpskog konzulata u Herceg-Novom. Ipak, prije nego {to se bilo {ta pokrene, o tome treba pitati zemlju doma}ina“ , izjavio je \urovi} za novosadskiDnevnik. Prema nezvani~nim saznanjima ovog lista, u centru Novog Sada ve} je obezbije|en prostor za konzulat Crne Gore u Srbiji.

jemaklja`eprovodnastavili u jednom od okolnihkafi}a, gdje ih je prona{la policija. U kafi}u u Petr~anima, Britanca koji je navodno krao boce pi}a barmen je ga|ao u glavu{ejkerom za koktele. Sunarodnjaci napadnutog to su prokomentirali rije~ima da su „svi malo pretjerali sa zabavom“ . Barmen je izgubio kontrolu ali, kako su rekli, „ako ne krade{ boce nitko te ne}e pogoditi“ . Nekontroliranokonzumiranje alkohola uzrok je mnogih nesporazuma sa stranimturistima. Prijemjesecdana, jednamlada Britanka prijavila je policiji u Splitu slu~aj silovanja. Ali, tijek istragepokazao je da seksualnog nasilja nije bilo, a cijelu tu zbrku navodno je prouzro~io vi{ak ispijenih `estica. Nakon navodnog silovanja na Paklenim otocima koje je prije nekoliko dana prijavila 56godi{nja Norve`anka, lije~nik u Hvaru ne samo da nije utvrdio da je bilo nasilnog spolnog odnosa nego nije mogao potvrditi niti da je `ena imala dobrovoljni seksualni odnos u proteklih nekoliko sati. Istovre-

Policijski nadzor
Premapolicijskimizvorima, u pojedinim jadranskim gradovima poja~an je policijski nadzor a u ljetovali{ta du` obale pristigla su i poja~anja iz unutra{njosti zemlje. Ako bude potrebe, kako se tvrdi, snage za odr`avanje reda i mira ondje }e biti i brojnije. Uz doma}e, o sigurnostiturista na obali, brinu se i timoviinozemnih policajaca, npr. iz Ma|arske i ^e{ke. Oni potvr|uju da turisti iz njihovih zemalja u Hrvatskoj ljetuju mirno i ugodno, isklju~uju}ibilokakve probleme. Doma}i mediji kritiziraju lokalne siled`ije zbog stvaranja nevesele slike o hrvatskom gostoprimstvu o kojoj su se raspisalistranimediji, posebno oni u isto~nom susjedstvu.
Jadranka DIZDAR

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OGLASI

15

Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je da u~esnik, ukoliko nakon skidanja emulzije s nagradnog kupona otkrije naziv nagrade i kontrolni broj nagradnog kupona, istog dana, pozivom na tel. broj 033 94 33 00, Prire|iva~u saop{ti podatke: kontrolni broj nagradnog kupona, vrstu nagrade i svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt telefon). Cijena telefonskog poziva je redovna cijena telefonskog saobra}aja. Pozivi se primaju svakim radnim danom isklju~ivo u vremenu od 08,00 - 16,30 sati. Neradnim danima pozivi se ne primaju. Neradnim danom u smislu ovih Pravila smatraju se subota, nedjelja i praznici. Za slu~aj da u~esnik ne prijavi nagradu istog dana u vremenu od 08,00 - 16,30 sati, istu mo`e prijaviti naredni radni dan. Ukoliko se radi o neradnim danima, u~esnik prijavljuje nagradu prvi radni dan nakon neradnog dana. Prijave pristigle nakon utvr|enih rokova ne}e se uva`avati.

16

SVIJET

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

SAD Izglasan zakon o hitnom finansiranju

Odobrene 33 milijarde

ZA AFGANISTAN
Novi val nasilja u Iraku
Od eksplozije bombe na sredini puta u Sadr Cityu u Bagdadu poginulo je pet, a ranjeno 12 ljudi, koji su stajali u redu da prime penziju, izjavili su ju~er policijski izvori. Isti izvori rekli su da je eksplozija zahvatila red penzionera ispred dr`avne banke u Sadr Cityu. Istovremeno, sedam hodo~asnika poginulo je, a 46 je ranjeno kada su na sveti {iitski grad Kerbalu pale rakete, saop{tila je policija. “Rakete su pale u kvartu koji se nalazi ~etiri kilometra sjeverozapadno od centra grada“ izjavio je zvani~nik policije u Kerba, li, koja se nalazi 110 kilometara ju`no od Bagdada. On je dodao da je vi{e ku}a o{te}eno. Hodo~asnici su se okupili oko grada kako bi prisustvovali ceremonijama obilje`avanja {iitskog praznika.

Ameri~ka vlada je izdvojila vi{e od bilion dolara za ratove u Iraku i Afganistanu do danas, vi{e od 700 milijardi dolara za Irak i 300 milijardi dolara za Afganistan, kazao je kongresmen David Obey
Pred stavni~ki dom ame ri~kog Kongresa izglasao je zakon o hitnom finansira nju vrijedan 59 milijardi dola ra, od ko jih je gla vni na od 33 mi li jar de nami je nje na poja~anjima s 30.000 vojnika koje je predsjednik Barack Obama uputio u Afganistan. Uz 33 milijarde dolara za Afganistan, zakonom se izdvaja pet milijardi dolara za Saveznu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama (FIMA), gotovo tri milijarde dolara za program pomo}i Haitiju i 68 miliona dolara za odgovor na naftnu mrlju u Meksi~kom zaljevu. Zakon }e biti upu}en na potpis predsjedniku Obami, nakon ~ega }e stupiti na snagu. Senat je isti prijedlog prihvatio pro{le sedmice, nakon {to je iz prvobitnog prijedloga uklonjeno vi{e od 20 milijardi dolara za doma}e prioritete koje su zagovarali mnogi demokratski zastupnici. Demokratski kongresmen David Obey, predsjedavaju}i Odbora za prora~un Predsta-

Predstavni~ki dom ameri~kog Kongresa

ZABRINUTOST Predsjednik Barack Obama izjavio je da je zabrinut zbog otkrivanja povjerljivih informacija, ali je istakao kako dokumenti ne bacaju novo svjetlo na rat u Afganistanu
WikiLeaks.com, oko 76.000 ameri~kih vojnih i diplomatskih izvje{}a o Afganistanu, podnesenih od 2004. do januara 2010. Predsjednik Barack Obama izjavio je da je zabrinut zbog otkrivanja povjerljivih informacija, ali je istakao kako dokumenti ne bacaju novo svjetlo na rat u Afganistanu. Brojni analiti~ari, me|utim, ocjenjuju kako dokumenti potvr|uju procjene da ratni napori SAD-a u Afganistanu zapinju zbog nepouzdanosti saveznika, kao {to su vlade Afganistana i Pakistana.

Obra~un narko-kartela
Meksi~ka policija u blizini grada Duranga na sjeveru zemlje prona{la je osam ljudskih glava, za koje se vjeruje da pripadaju `rtvama likvidiranima u obra~unu narko-kartela. Kako prenose meksi~ki mediji, policija je glave prona{la na temelju anonimnih dojava na nekoliko lokacija, no `rtve jo{ nisu identificirane, niti su prona|ena tijela koja su pripadala glavama. Navedeno je tek da su `rtve bile mu{karci starosti izme|u 25 i 30 godina. Meksi~ka dr`ava Durango i njen istoimeni glavni grad posljednjih su mjeseci popri{te `estokih i nemilosrdnih obra~una izme|u pripadnika narko-kartela nazvanih Gul i Sinaloa.

vni~kog doma, o{tro je kritizirao Senat za ukidanje doma}eg finansiranja iz zakona, uklju~uju}i i sredstva za nastavnike i druge oblike finansiranja obrazovanja. Tako|er je napao vladu u Kabulu za nepouzdanost. “Afganistanska vlada nije pokazala odlu~nost, usredoto~enost, pouzdanost i prosu|ivanje nu`no da se ovaj napor racionalno i uspje{no zaklju~i“, rekao je. Ame ri~ka vla da je, po Obeyevim rije~ima, izdvojila vi{e od bilion dolara za ratove

u Iraku i Afganistanu do danas, vi{e od 700 milijardi dolara za Irak i 300 milijardi dolara za Afganistan. Predstavni~ki dom tako|er je odbacio neobavezuju}u rezoluciju kojom se poziva na povla~enje cjelokupnog ameri~kog vojnog osoblja iz Pakistana, u pograni~nom podru~ju s Afganistanom. Trenutno SAD ima vi{e od 200 pripadnika oru`anih snaga u Pakistanu. Nezadovoljstvo liberalnog krila Demokratske stranke, koje je predlo`ilo tu rezoluciju, izazvala je nedjeljna objava na

U eksploziji bombe

stradalo 25 civila
Od eksplozije bombe postavljene kraj puta, na zapadu Afganistana, u trenutku prolaska autobusa poginulo je 25 civila, izjavio je u srijedu guverner provincije Nimroz Golam Dastagir Azad. Prema njegovim rije~ima, od eksplozije u oblasti Bakva povrije|eno je najmanje 20 civila. “Me|u poginulima su `ene i djeca, ali zbog udaljenosti oblasti jo{ nemamo ta~ne podatke“, rekao je Azad. Jo{ nijedna grupa nije prihvatila odgovornost za napad, ali su bombe postavljene kraj puta omiljena taktika talibanskih pobunjenika. Ju~era{nji napad dogodio se dan nakon {to je afganistanska vlada saop{tila da su u raketnom napadu NATO-a na stambenu ku}u u oblasti Sangin u pro-

Katalonija zabranila koride
Parlament Katalonije donio je odluku o zabraniodr`avanjakorida. Na taj na~in Katalonija je postala prva {panska regija u kojoj se takvemanifestacijestavljaju van zakona. Korida se mo`esmatratidijelom pro{losti u Kataloniji. Na jednoj strani su bilizagovornicikoride, nacionalnogsimbola[panije, starogvi{evijekova, a na drugojborci za za{titu`ivotinja. Sve je po~elo tako {to je 180 hiljada Katalonaca potpisalo peticiju koju je pokrenula grupa PROU. “Mislim da }emo za na{eg `ivota bitisvjedociuvo|enjazabranekoride. Prihvatit }emo da su borbe sa bikovima varvarske i da im nemamjesta u savremenom, moralnom dru{tvu’’, kazao je Alessandro Zara, portparol organizacije EquAnimal. Prijedlog o zabranipodijelio je javnost u [paniji, a stranituristi na to gledaju sa pomije{anim osje}anjima.

vinciji Helmand na jugu Afganistana poginula 52 civila. NATO je odbacio tvrdnje da

je bilo civilnih `rtava i saop{teno je da je pokrenuta zajedni~ka istraga.

Novi ekolo{ki incident u SAD-u

Nafta se izlila u rijeku Kalamazoo
Nakonrekordnenaftnemrlje u Meksi~kom zaljevu, u SAD-u je zabilje`en novi ekolo{ki incident, sa izlijevanjem oko ~etirimilionalitara nafte u rijeku Kalamazoo, u saveznoj dr`aviMi~igen.Do isticanjanaftedo{lo je iz naftovodakompanijeEnbridgeEnergyPartners u okruguKalamazoo, koja se izlila u potok Talmadge, pritoku rijeke Kalamazoo. Prema izvje{tajima lokalnih medija, policija, vatrogasci i spasila~ke ekipe su poku{ali sve da zaustave isticanje nafte, zatvoren je naftovod, ali se ipak velika koli~ina izlila u rijeku. Rije~ je o naftovodu koji povezuje Mi~igen, Indijanu i pokrajinu Ontario u Kanadi. Lokalne vlasti su savjetovale gra|anima da izbjegavaju rekreativne aktivnosti na rijeci Kalamazoo, koja uti~e u jezero Mi~igen, drugo najve}e u sistemu Velikih jezera. Mrlja bi do nedjelje trebala sti}i do Mi~igena, na ~ijim obalama `ivi 12 miliona ljudi, a vlasti se nadaju da }e prije toga uspjeti o~istiti najve}i dio nafte. U me|uvremenu, u Meksi~kom zaljevu se dogodio jo{ jedan incident, u kojem je nafta zavr{ila u moru, kada je brod udario u platformu naftne bu{otine u zaljevu Barataria u Luizijani.

Policija, vatrogasci i spasila~ke ekipe su poku{ali sve da zaustave isticanje nafte

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Nesre}a u Pakistanu

SVIJET

17

U padu aviona 152 mrtvih
Kada je poku{ao sletjeti u lo{im vremenskim uslovima, avion airbus 321, privatne vazduhoplovne kompanije Airblue, udario je u brda Margala oko 300 metara od podno`ja

VIJESTI

Eksplozija u fabrici
Najmanje12 ljudipoginulo je u velikoj eksploziji najvjerovatnije uzrokovanoj curenjem plina u tvornici plastike na istoku Kine, javili su dr`avni mediji. Ozlije|eni su deseci ljudi. Dr`avna televizija CCTVjavila je kako je istragapokazala da je do eksplozije do{lo kad su radnici slu~ajno probili cjevovod propena ispod tvornice u graduNanjingu, glavnomgradu provincije Jiangsu na istoku Kine. Velika koli~ina zapaljivog plina nakon toga je iscurila u tvornicu i dovela do eksplozije. CCTV nije dao podatak o broju stradalih. Ranije je gradska uprava Nanjinga navelakako je na licumjestaumrlo pet ljudi, a 28 je hospitalizirano s te{kim ozljedama. Sedmero hospitaliziranih podleglo je ozljedama. Xinhua je javila da su zgrade u krugu od 100 metara od eksplozije te{ko o{te}ene, a stradali su i putnici autobusa koji je prolazio podru~jem. Lokalnostanovni{tvoispri~alo je kako se osjetilo podrhtavanje nalik potresu.

Spasila~ke ekipe na mjestu nesre}e

Reuters

Pakistanski zvani~nici potvrdili su da je svih 152 putnika i ~lanova posade nastradalo u avionskoj nesre}i kod Islamabada, iako je prvo javljeno da ima pre`ivjelih. Avion airbus 321 privatne kompanije sru{io se u brdima u blizini Islamabada zbog lo{ih vremenskih uslova, prenio je Associated Press. Nesre}a se dogodila u {umovitim i strmim brdskim predjelima kojima je ograni~en pristup pje{ice i helikopterom. Spasioci su rekli da su morali kopati golim rukama i da su vatra i gust dim ometali njihov rad, prenijela je u srijedu agencija Reuters. Avion sa 146 putnika i {est ~lanova posade izgubio je kontakt s kontrolorima na Me|unarodnom aero dro mu Isla ma bad,

DAN @ALOSTI Povodom nesre}e savezna vlada proglasila je dan nacionalne `alosti, a premijer je za sljede}u sedmicu odgodio sastanak vlade, koji je trebao biti odr`an ju~e
dok je letio iz Karachija u pakistansku prijestolnicu. Kada je poku{ao sletjeti u lo{im vremenskim uslovima, avion airbus 321, privatne vazduhoplovne kompanije Airblue, udario je u brda Margala oko 300 me ta ra od po dno`ja. Iznad mjesta nesre}e mogao se vidjeti gust oblak dima od vatre koja je zahvatila {umu, iznad koje je kru`io helikopter. Jedan o~evidac je rekao da je padala ki{a i da je avion letio vrlo nisko. Pakistanski premijer Yusuf Raza Gilani naredio je vlastima da odmah ugase po`ar i spase putnike, a vojska je saop}ila da je poslala tri helikoptera i trupe na mjesto nesre}e. Airbus je potvrdio da je u nesre}i sru{en avion njihove kompanije i da }e nove podatke objaviti kada budu dobili potvr|ene informacije. Glasnogovornik kompa ni je Air blue Ra hel Ahmed rekao je da je to prva avionska nesre}a u toj kompaniji, ali da je prerano govoriti o uzroku pada aviona. Ahmed je

izjavio da je pokrenuta istra ga, u ko ju }e bi ti uklju~ene i civilne vazduhoplovne vlasti. Ekipe koje su se uspjele probiti do trupa aviona ve} su prona{le crnu kutiju koja }e pomo}i da se {to prije otkrije uzrok tragedije. Zbog nesre}e pakistanska vlada proglasila je srijedu danom `alosti, saop}ile su slu`be premijera Yousufa Raza Gilanija. Gillani i njegov kabinet izrazili su tugu i `aljenje zbog tragi~ne nesre}e i pomolili se za nastradale pu tni ke, sli je di u sa op}enju premijera. Povodom nesre}e savezna vlada proglasila je dan nacionalne `alosti, a premijer je za sljede}u sedmicu odgodio sastanak vlade, koji je trebao biti odr`an ju~e, dodao je on.

Optu`en ~uvar nacisti~kog logora
Biv{i ~uvar u nacisti~kom logoru Samuel Kunz optu`en je za u~estvovanje u ubistvu 430.000 Jevreja i druge zlo~ine tokom Drugog svjetskog rata, saop}ili su u srijedu njema~ki tu`ioci. Tu`ilac Christoph Goeke rekao je da je Kunz (90) pro{le sedmice obavije{ten o podizanju optu`nica za u~estvovanje u ubistvu 430.000 Jevreja u logoru smrti Belzec u okupiranoj Poljskoj, gdje je bio ~uvar od januara 1942. do jula 1943. “Kunz je tako|er optu`en za ubistvo 10 Jevreja u dva slu~aja u kojima je prekora~io ovla{tenja“ rekao je Goeke. Kunz se nalazi na , tre}em mjestu liste najtra`enijih nacista Centra Simon Wiesenthal i `ivi blizu Bonna, prenose agencije.

18

OGLASI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

SVIJET FINANSIJA

19

Evropa: Tanak ekonomski rast
Evropa je po~ela godinu slabim ekonomskim rastom ~ak i prije nego {to su vlade uvele o{tre mjere {tednje, za koje stru~njaci upozoravaju da bi mogle ote`ati oporavak od recesije. Zvani~ni statisti~ki podaci Evropske unije pokazuju da je ekonomski rast eurozone pove}an za samo 0,2 posto u prvom kvartalu 2010. godine, poslije rasta od 0,1 posto krajem 2009. godine. Rast na nivou svih 27 ~lanica EU tako|er je bio 0,2 posto u periodu od januara do marta u pore|enju s istim periodom pro{le godine, objavila je agencija Eurostat. Me|u stru~njacima vlada zabrinutost da bi du`ni~ka kriza, u kombinaciji s o{trim mjerama {tednje, mogla obustaviti ekonomski oporavak i izazvati povratak recesije. Od Velike Britanije, preko Fran-

BiH

EU

Rumunija o~ekuje novu tran{u od MMF-a

Emil Bok Howard Archer

cuske, do Gr~ke vlade zemalja EU uvode nepopularne mjere, uklju~uju}i zamrzavanje plata u ja vnom se kto ru, po ve}anje poreza i podizanje starosne granice za odlazak u penziju. - Iako }e rast u drugom kvar-

talu vjerovatno biti pobolj{an, eurozona je suo~ena sa zna~ajnim preprekama za ostvarivanje robusnog rasta, izjavio je glavni evropski ekonomista i finansijski analiti~ar gru pe IHS Glo bal In sa it Howard Archer.

Air France-KLM ponovno posluje s profitom
Najve}i evropski avioprevoznik Air France-KLM u pro te klom tro mje se~ju je poslovao s profitom, {to ponajvi{e zahvaljuje prodaji udjela u putni~koj agenciji Ama de us. Ne to pro fit u prvom kvartalu fiskalne godine Air France-KLM-a (period od po~etka aprila do kraja juna) dosegnuo je 736 miliona eura, u pore|enju s is tim lanj skim pe ri odom kada je zabilje`en gubitak od 426 miliona eura. Iako su analiti~ari o~ekivali manju dobit, bez prodaje udjela u firmi Amadeus pomo}u ~ega je zaradio 1,03 milijardi eura, navedena aviokompanija bi ostala u gubitku. Prihodi su porasli za 10,7 pos to na 5,72 milijarde eura, na krilima sna`nog opo rav ka pu tni~kog saobra}aja i prevoza tereta.

Premijer Rumunije Emil Bok je izjavio da je ekonomska i politi~ka situacija u zemlji pod kontrolom i izrazio nadu da }e ta zemlja dobiti no vu tran {u kre di ta od Me|unarodnog monetarnog fonda i evropskih finansijskih institucija. - Rumunija se nada da }e se na{i odnosi s me|unarodnim (finansijskim) organizacijama razvijati u dobrom smjeru, istakao je on povodom vi{ednevnih pregovora s delegacijom MMF-a, koji su u ponedjeljak po~eli u Bukure{tu. Rumunija bi trebala dobiti {estu tran{u kredita od 900 miliona eura, od ukupno 20 milijardi, kako bi ubla`ila

posljedice recesije i ogromnog deficita u dr`avnom bud`etu. Vlada premijera Boka je bila prisiljena uvesti o{tre mjere {tednje kako bi ispunila preduslove za dobijanje novog kredita od MMF-a: plate u javnom sektoru su smanjene za 25 posto, dok je porez na dodanu vrijednost pove}an sa 19 na 24 posto, {to je izazvalo o{tre proteste zaposlenih i sindikata. Najavljuje se tako|er smanjenje glomaznog javnog sektora, u kome je sada zaposleno skoro 1,4 miliona radnika i slu`benika. U vladi tvrde da je to jedini put da bi se ove godine deficit u dr`avnoj kasi sveo na 6,8 posto bruto nacionalnog proizvoda.

Gorenje preuzelo {vedsku Asko Groupu
Gorenje je ju~er preuzelo 100 posto vlasni~kog udjela u {vedskom proizvo|a~u Asko Appliances Group. Koliko je vrijedno preuzimanje, u dru{tvu nisu otkrili. Preuzimanjem Aske, ~iji je vlasnik bila italijanska skupina Antonio Merloni Group, Gorenje pridobiva glavna tr`i{ta Aske, na kojima je bilo dosad manje prisutno (nordijske dr`ave), prije svega Sjevernu Ameriku i Australiju. Pod sje ti mo, Gorenje je po~etkom juna izvr{ilo dokapitalizaciju kojom je IFC u{ao u vlasni~ku strukturu i omogu}io zajam od 150 miliona eura.

Bugarska: Vi{e od polovine nezadovoljnih
Blizu50 postoBugarasmatra da im se `ivotpogor{ao u posljednju godinu, pokazalo je sociolo{koistra`ivanje Barometar.infa. Prema istra`ivanju koje je ura|eno povodom kraja prve godine upravljanja politi~ke formacije Gra|ani za evropskirazvitakBugarske, ovomprocentutrebadodati i 16 posto onih koji su se izjasnili da im se `ivot“takore}ipogor{ao“Samo2 postoanektiranih . izjavilo je da im se `ivotpobolj{ao u posljednju godinu. Posljedica

ekonomskekrizepla{i se 44 postoanketiranih, a 6 procenatatvrdi da takvaopasnost ne postoji. Vi{e od 66 posto anektiranih tra`ipersonalnepromjene u bugarskoj vladi. Za smjenu potpredsjednikavlade i ministrafinansija Simeona \ankova izjasnilo se 34 postoanketiranih, za ministrarada i socijalnepolitike Totje Mladenova 25 posto, a za ministra ekonomije, energetike i turizma Traj~a Trajkova 22 posto anektiranih.

Na odmor ne ide 40 posto Nijemaca
^ak oko 40 posto Nijemaca ove godine ne}e otputovati na odmor, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja koje je objavila firma za savjetovanje u imovinskim pitanjima DVAG. - ^ini se da {tednja nije samo tema politike, nego i obi~nih gra|ana, rekao je glasnogovornik DVAG-a Hans- Bremen Joachim Goetz. poput savezne pokrajine SaPrema rezultatima ispitivanja, arland i grada Bremena, preko koje je za DVAG proveo de- 50 posto ispitanih }e odmor mografski institut USUMA, u provesti kod ku}e. nekim dijelovima Njema~ke, - Trend pokazuje da se gra|ani odgovornije pona{aju prema svom materijalnom stanju, kazao je Goetz. Tome u prilog ide i podatak da 61 posto onih koji putuju na godi{nji odmor finansiraju iz teku}ih primanja te da za te potrebe ne tro{e u{te|evinu. Nijemci isto tako ne pose`u za kreditima kako bi finansirali odmor. U prosjeku otprilike polovina (56 posto) onih koji se odlu~e na odmor putuju izvan granica Njema~ke.

Gr~ka: Prihodi manji 20 posto
U Gr~koj }e prihodi oko 3,5 miliona zaposlenih u privatnom sektoru tokom ove godine biti smanjeni za 20 procenata, prve su procjene Evropske komisije i eksperata Gr~ke centralne banke. Za sada nema nikakvih nagovje{taja o zakonskom ukidanju 13. i 14. plate i smanjenju zarada u privatnom sektoru. Analiza o smanjenju prihoda zasnivaju se na uve}anoj inflaciji, koja je tokom posljednjih

Atina

mje se ci dos ti gla 5,4 pos to, uve}anju poreza, naglom smanjenju broja zaposlenih, otpu{tanja u dr`avnom sektoru i promjenama u zakonu o radu.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Rukovodstvo i UO Novoteksa

Ste~aj nije rje{enje
Treba li nastaviti sa zapo~etim, veoma uspje{nim aktivnostima na obezbje|enju poslova ili prekinuti sa svim poslovima
Rukovodstvo i Upravni odbor Tekstilnog preduze}a Novoteks Trebinje smatraju da ste~aj nije rje{enje za ovo preduze}e kako je to nedavno u Trebinju izjavio predsjednik RS-a Milorad Dodik, te da je to za oko 800 zaposlenih radnika najgora varijanta. „Konvertovanje duga u akcije, zatim davanje tih akcija u vidu kredita radnicima koji bi ostali u preduze}u i postali ve}inski vlasnici, pa onda na samoupravni na~in birali rukovodstvo koje im odgovara, apsolutna je nepoznanica i u teoriji i u praksi, bar na ovim prostorima” navodi se u saop, {tenju rukovodstva ovog preduze}a. U saop{tenju iz Novoteksa se isti~e da je u rekordno kratkom radi, a u septembru znatno vi{e, {to zavisi od ambijenta koji }e se ovdje stvoriti” navodi se , u saop{tenju. Upravni odbor je zatra`io odgovor od Vlade RS-a da li treba nastaviti sa zapo~etim, veoma uspje{nim aktivnostima na obezbje|enju poslova ili prekinuti sa svim poslovima, jer }e se pokrenuti ste~aj. Oko 800 radnica Novoteksa ve} mjesecima ne radi, jer nema posla, a dva najve}a kupca Ceres i Braks iz Njema~ke po~etkom godine, nakon obustave rada u ovom tekstilnom preduze}u, raskinuli su saradnju sa tim, nekada najve}im tekstilnim preduze}em u RS-u, kojeg su u me|uvremenu napustili i manji kupci, pa su i ma{ine stale sa radom.

Aleksandar D`ombi}

RS: Uskoro garantni fond
Ministar finansija RS-a Aleksandar D`ombi} izjavio je da su se stekli svi uslovi za osnivanje garantnog fonda RS-a, te da bi do osnivanja moglo do}i za dva mjeseca. - Napravili smo izmjene i dopune Razvojnog programa, tako da u roku od mjesec-dva dana mo`emo pristupiti organizaciji. Ve} smo usvojili neka od osniva~kih akata i vrlo brzo mo`e do}i do osnivanja, rekao je on. Ocijenio je da }e osnivanje garantnog fonda imati zna~ajne efekte, jer }e omogu}iti privrednim subjektima pristup finansijskim sredstvima koji nemaju dovoljno kapitala i nisu mo gli sa ra|iva ti s ko mer ci jal nim bankama koje nisu mogle preuzeti rizik plasmana sredstava od Investiciono-razvojne banke RS-a. - Na ovaj na~in }emo garantirati do 50 posto kreditnih sredstava i smatramo da }emo olak{ati pristup novcu ovih pri vre dnih su bje ka ta, {to }e utjecati na pove}anje proizvodnje i zaposlenosti, kazao je D`ombi}.

Protest radnica Novoteksa

roku i u krajnje nepovoljnom vremenu za ugovaranje poslova za teku}u sezonu uspostavljen kontakt sa desetak potencijalnih kupaca iz Italije, Njema~ke, Hrvatske i BiH, koji su izrazili spremnost za po-

slove sa Novoteksom. “Neki od ovih kupaca su, u ovom kratkom periodu, ve} posjetili Novoteks, a dogovoreni su konkretni poslovi tako da bi ve} od po~etka augusta oko 350 radnika moglo po~eti da

Federalna uprava za inspekcijske poslove

Po~inje obuka u
samozapo{ljavanju
Republi~kaagencija za razvoj malih i srednjih preduze}a zapo~e}e29. jula u Modri~iobuku za samozapo{ljavanje, na kojoj }e kandidati stjecati preduzetni~kaznanja za pokretanjevlastitog posla. Kandidatima koji uspje{no pro|u obuku, a ~ija poslovna ideja bude imala potencijal za pokretanje biznisa, Agencija }e pomo}i u izradi biznis-plana neophodnog za dobijanjekredita kod Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. Osobe koje pokrenu vlastito preduze}e mo}i }e da ra~unaju na pomo} Republi~ke agencije za razvojmalih i srednjihpreduze}a u vidukonsultantskihusluga u prvoj godini poslovanja, saop{teno je iz Agencije.

Trogodi{nji prihod 65 miliona KM
Federalna uprava za inspekcijske poslove od 2007. do 2010. ostvarila je ukupan prihod ve}i od 65 miliona KM, dok je 2006. godine ukupan prihod iznosio 1,4 miliona KM, kazao je direktor uprave Ibrahim Tirak. Prema njegovim rije~ima, inspektori su u posljednje tri godine izvr{ili 88.990 unutra{njih kontrola. “Na granici je pregledano 451.989 ra znih po {i ljki, ura|ena su 22.652 zapisnika, pregledano je 10.038 uzoraka razne robe, dok je na granici prilikom ulaska robe u BiH pregledano 27. 517 uzoraka“, istakao je Tirak. Prema njegovim rije~ima, uru~eno je i 37.240 prekr{ajnih naloga, a finansijski efekti od ovih naloga Ibrahim Tirak za tri godine rada inspekcije ralnih inspektora od 2007. iznosili su oko 27,5 miliona godine 85.000 radnika upiKM. U is tom pe ri odu sano je u Fond PIO/MIO. Tiupu}eno je i 375.000 raznih rak je naglasio da je akcija prijava. zbog recesije bila ne{to slabiKad je rije~ o akciji inspe- ja pro{le i ove godine, ali se kcije o suzbijanju rada na nada da }e biti nastavljena nacrno, zahvaljuju}i radu fede- redne godine. A. Pe.

Fishijada 1. augusta
Tra di ci onal no ta kmi~enja proi zvo|a~a i prera|iva~a ribe i riblje mla|i sliva rijeke Neretve pod nazivom Fishijada 2010. bit }e odr`ano 1. augusta s po~etkom u 19.30 sati na Stadionu FK Soko u Mostaru. Osim takmi~arskog dijela manifestacije, bit }e odr`an i zabavni program, na kojem }e nastupiti mnogobrojni izvo|a~i. Fishijada }e biti odr`ana u organizaciji Turisti~kog udru`enja Sjever Potoci.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 105577 09 P Sarajevo, 21. 07. 2010. godine RAIFFEISEN BANK DD BiH SARAJEVO Kod ovog suda vodi se postupak u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen Bank d.d. BiH protiv tu`enog Sanela Jahi} radi isplate duga. U prilogu dopisa dostavljamo Vam ~ekovnu uplatnicu na iznos od 123,00 KM na ime sudske takse na presudu, koji iznos je potrebno da uplatite na ra~un 3380002210019263, vrsta prihoda 722221 kod Uni Credit banke Sarajevo. Nakon izvr{ene uplate potrebno je da u roku od 15 dana primjerak uplatnice dostavite sudu, pozivom na gornji broj, u protivnom sud }e prinudnim putem naplatiti taksu uve}anu za 50% kaznene takse. Tako|er Vam u prilogu dopisa dostavljamo i primjerak oglasa od 21. 7. 2010. godine, uz napomenu da ste isti du`ni objaviti u jednim dnevnim novinama, te dokaz o istom dostaviti u spis. SUDIJA Tahirovi} Emina, s.r.

Razmjena iskustava

Poljoprivrednici u posjeti Sloveniji
Dogovorena pomo} u kvalitetnom zbrinjavanju otpada
Na poziv Kmetijske zadruge Metlika iz istoimenog grada u Sloveniji i preduze}a Panvita Murska Subota, jednog od najve}ih slovenskih proizvo|a~a sto~ne hrane, pile}eg i svinjskog mesa i bioplina, te kmetijskog Zavoda iz Murske Subote, predstavnici Poljoprivrednog zavoda USK-a i preduze}a Ms-Alem B. Krupa i d.o.o. Poljosementi Cazin boravili su u radnoj posjeti navedenim privrednim subjektima i institucijama. Posebno dojmljive su se pokazale dvije bio-gas stanice koje slu`e za proizvodnju zelene elektri~ne energije i toplotne energije. Kao sirovina, za proizvodnju navedenih energenata koristi se kukuruzna si la`a, gno ji vo od `ivo ti nja te kla oni~ki otpad. S obzirom na to da je klaoni~ki otpad veliki problem USK-a, ali i BiH uop{te, dogovorena je uzvratna posjeta kantonu s ciljem pru`anja podr{ke vlastima i privrednim subjektima u kvalitetnom zbrinjavanju ovog otpada. Iskazan je in te res za pru`anje stru~ne pomo}i proizvo|a~ima mlijeka i mesa u oblasti ishrane sto~nih grla, ali i provo|enja testnih ogleda na najzna~ajnijim farmama kantona u oblasti is hra ne kon cen tri ra nim krmivima koje proizvodi ovaj

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-10-000 123 U Gora`du, 28. 7. 2010. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-10-000 123, po zahtjevu Karovi} Atifa, sin Mustafe, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 406/03 K.O. Filipovi}i, ozna~ene kao k.~. 189 zv. Lodje po kulturi ku}a i zgrada 81 m2 i dvori{te 470 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnine upisane u P.L. 406/03 K.O. Filipovi}i je Karovi} Atif, sin Mustafe, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

privredni subjekat. Posjeta privrednim subjektima i institucijama Slovenije jo{ jednom je ukazala na potrebu i zna~aj tje{nje saradnje sa prijateljskom dr`avom osobito u sferi prijenosa znanja, tehnologija, ali i potrebnog poslovno-tehni~kog uvezivanja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Ekonomsko-socijalno vije}e Federacije BiH

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Najni`a pla}a 400 KM
Poslodavci pristaju na pove}anje pod uslovom da se ono ne uzima u obzir kod odre|ivanja ostalih pla}a
Udru`enje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine spremo je prihvatiti razgovor o novoj cijeni rada, {to bi podrazumijevalo i pove}anje najni`e pla}e sa sada{njih 360 KM na oko 400 KM. “Mi smo to ovih dana najavili i predstavnicima Sindikata sa kojima pregovaramo o novom op{tem kolektivnom ugovoru. Na{ stav je da se nakon tog pove}anja najni`a plata ne bi trebalo da koristi kao osnovica za formiranje drugih pla}a“ rekao , je Mladen Pandurevi}, predsjednik Asocijacije poslodavaca Federacije BiH, u~estvuju}i na sjednici Ekonomskog-socijalno vije}a FBiH. Ujedno je najavio da su pregovori sa Savezom samostalnih sindikata BiH pri kraju, {to zna~i da bi primjena novog op{teg kolektivnog ugovora, a sa njim i pove}anje nadnice kao osnovice za odre|ivanje najni`e pla}e, mogla po~eti ve} jesenas. Vije}e je raspravilo i podr`alo prednacrt novog zakona o radu, {to je predsjedniku Saveza samostalnih sindikata BiH Ismetu Bajramovi}u bilo povod da upozori na potrebu da se novim kolektivnim ugovorom i ovim zakonom jasnije reguli{e pitanje pauze radnika. “Imamo pritu`bi zaposlenih iz ArcelorMitalla da zbogtehnolo{kog procesa ne mogu koristiti pauzu od pola sata. @ale se i gra|evinari koji, kako ka`u, “jedu u letu“ jer im se ne dozvoljava da kao ljudi predahnu i pojedu obrok. Ako je tako, onda bi obaveza poslodavca bila da im tu neiskori{tenupauzunov~ano nadoknadi“ zaklju~io je predsje, dnik Sindikata. Sindikati se tako|er zala`u da se u novom zakonu o radu jasnije precizira {ta sadr`i ugovor o radu, s obzirom na uo~enu praksu jednog broja

Hidraulika Kurelja Tuzla

Investiranje u elektranu
Mustafa Mujezinović Ismet Bajramovi}

[ta je investiranje u elektranu?
Projekat podrazumijeva instaliranje opreme za hla|enje u postoje}e elektrane. Povr{ni kondenzator je omota~ i izmjenjiva~ toplote u cijevima u kojima voda za hla|enje cirkulira kroz cijevi. Ispu{na para iz turbina sa niskim pritiskom ulaze u omota~ gdje se hladi i pretvara u kondenzator koji te~e kroz cijevi. Glavni u~inak TIhladnjaka je smanjenje temperature u kondenzatoru tako {to hladi zrak u rashladnom tornju. Radi na principu tjeranja zraka uz pomo} malih ventilatora za hla|enje plo~a. Sve uvjete za rad rashladne opreme kontrolira i prati PLC kontrola na svakom stalku.

Mandat za sve direktore

Delegaciju Vlade FBiH na sjednici Ekonomsko-socijalnog vije}a Federacije BiH predvodio je premijer Mustafa Mujezinovi}. Na po~etku je zamolio predsjedavaju}eg ovog tripartitnog tijela Edhema Bibera da u dnevni red uvrsti novih pet ta~aka, odnosno raspravu o izmjenama i dopunama isto toliko zakona. Rije~ je o zakonima o dr`avnoj slu`bi, organizaciji organa uprave, inspekciji, Agenciji za privatizaciju i Finansijskoj policiji. Biber je pojasnio da su materijali kasno stigli i predlo`io da se rasprava obavi nekom drugom prilikom. No premijeru se `urilo da za promjene dobije podr{ku Vije}a. @urilo mu se i na neki drugi doga|aj pa ga nije bilo u sali kada se Biber predomislio i ipak zakone uvrstio u dnevni red, „s obzirom na to da se radi i sitnim korekcijama postoje}eg zakona“ . One se odnose na ograni~avanje mandata rukovodiocima spomenutih organa na ~etiri godine, a po postoje}em zakonu te du`nosti mogli su obavljati neograni~eno dugo. po{ljavati radnike. Mo`da bi trebalo razmisliti o nekom novom zakonu koji bi to pitanje regulisao“ zaklju~ila je u vezi , s tim. Ekonomsko-socijalno vije}e je podr`alo i nacrte zakona o sigurnosti i zdravlju na radu, te izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. S obzirom na to da Federacija BiH ima zakon o zdravlju, sugerisano je da se nacrt zakona o sigurnosti i zdravlju na radu preimenuje u zakon o za{titi.
H. ARIFAGI]

Za{to investirati u projekat?
- zato {to su elektranama potrebne opreme za hla|enje, jer pove}avaju efikasnost - zato {to je ulaganje u energiju visoko profitabilno - zato {to elektrane moraju smanjiti svoj u~inak iz razloga ukoliko se izvor vode za hla|enje kondenzatora postane topliji - zato {to je kontrola rada izuzetno pouzdana - zato {to TI-hladnjak ne stvara nikakvu {tetu - zato {to je potra`nja za energijom sve ve}a

Osnovne prednosti
- realizacijom projekta bi se pove}ala proizvodnja energije - siguran povrat investicije - visokokvalificirana radna snaga

poslodavaca da tim ugovorima od radnika mnogo i sva{ta tra`e, izbjegavaju da to plate i ~ine prekr{aje. Predlo`eno je da se zakonom jasnije reguli{u sadr`aj i uslovi u konkursima za prijem novih radnika. \ana Kadribegovi} iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH pojasnila je da je Zakon o radu op}i propis te se ta materijanjime ne detaljizira. “Osim toga, neprihvatljivo je da mi svojim zakonima name}emo uslove pod kojima }e privatni sektor ogla{avati upra`njena radna mjesta i za-

Finansiranje
- ukupna vrijednost investicije iznosi (za proizvodni sistem) 1.800.000 € - povrat investicije se mo`e o~ekivati za dvije godine Bosna Bank International i Oslobo|enje }e u narednom periodu predstaviti projekte koji su prezentirani na Me|unarodnoj konferenciji Sarajevo Business Forum, koja je odr`ana 6. i 7. aprila. Stranim i doma}im investitorima i kompanijama ukupno je predstavljeno 157 projekata iz oblasti turizma, poljoprivrede, energije i infrastrukture. Svi projekti mogu se pogledati na www.sarajevobusinessforum.com.

Zavod za zapo{ljavanje FBiH

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 147 - 29. 7. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Posao za 133 osobe u Gora`du
U okviru ~etiri programa zapo{ljavanja i samozapo{ljavanja, koje realizuje Slu`ba za zapo{ljavanje Bosanskopodrinjskog kantona (BPK), 133 osobe s evidencije ove slu`be, potpisale su ju~er ugovore o radu. Priliku za posao kod jednog od 52 poslodavca koji su iskazali interes za radnom snagom dobilo je 96 osoba, dok je 37 osoba dobilo sredstva za projekte samozapo{ljavanja i pokretanja vlastitog biznisa. Tako }e biti zaposleno 13 osoba s visokom, 43 sa srednjom stru~nom spremom, zatim 11 osoba s invaliditetom, 42 `ene te 24 povratnika. “Radi se o ~etiri programa i to sufinasiranja zapo{ljavanja mladih, osoba s invaliditetom, `ena i povratnika vrijednosti 566.100 KM” kazala je dire, ktorica Slu`be za zapo{ljavanje BPK-a Nafija Hodo. Doprinos kao i u ranijim sli~nim programima dao je Federalni zavod za zapo{ljavanje te Vlada BPK-a. Me|u 52 poslodavca, koji su iskazali interes za ovim programima je i preduze}e Pobjeda-Rudet. “Mi smo i ranije u~estvovali u ovim programima, a sad smo potpisali ugovore s 11 osoba i sigurno da postoji velika vjerovatno}e da oni zasnuju stalni radni odnos“ rekao je , direktor preduze}a PobjedaRudet Hasan \ozo. Me|u 133 osobe koje su danas potpisale ugovore je i Laris Lapo koji je zavr{io Fakultet saobra}aja i komunikacija. “Od januara ove godine bio sam na evidenciji Slu`be za zapo{ljavanje. Dobio sam priliku u gora`danskom Centroprevozu i nastoja}u da opravdam ukazano povjerenje i stvorim sebi {ansu za zasnivanje radnog odnosa na du`i period“ , kazao je Lapo. Ugovori o zapo{ljavanju i samozapo{ljavanju potpisani su na periode od {est i 12 mjeseci i bi}e sufinansirani od Slu`be za zapo{ljavanje uz mo gu}nost za sni va nja stalnog radnog odnosa, javila je Fena.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Madarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.343808 1.456905 26.929209 0.078084 0.261801 0.691235 1.711201 0.565032 0.244448 0.205806 1.417835 0.993047 2.339398 1.501647 0.049646 1.837982

1.955830 1.347176 1.460556 26.996701 0.078280 0.262457 0.692967 1.715490 0.566448 0.245061 0.206322 1.421388 0.995536 2.345261 1.505411 0.049770 1.842588 USD 1.51548 BAM2.274239

1.955830 1.350544 1.464207 27.064193 0.078476 0.263113 0.694699 1.719779 0.567864 0.245674 0.206838 1.424941 0.998025 2.351124 1.509175 0.049894 1.847194

SDR (Special Drawing Rights) na dan 27. 07. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 27. 07. 2010 =

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.515,23
BIFX

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE
611,51
ERS10

891,51

SASX-10

952,38

SASX-30

801,56

BIRS

1.361,89

FIRS

Sa Banjalu~ke berze

Trgovanje na SASE

Najtra`enije dionice Sarajevske pivare
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 872.141,87 KM. U sklopu 54 transakcije ukupno je prometovan 142.141 vrijednosni papir. Promet na kotaciji iznosio je 56.332,79 KM, u sklopu 32 transakcije prometovano je 56.259 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo od 4.185,00 KM, u sklopu tri transakcije prometovano je 270 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 15,50 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 4.452,10 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovane su 1.394 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Bonus d.d. Sarajevo od 3.080,70 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 2,70 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 47.695,69 KM, u sklopu 25 transakcija prometovano je 54.595 obveznica. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 1.334,19 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 46.361,50 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 23.699,08 KM, u sklopu 20 transakcija prometovane su 2.502 dionice. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Energoin-

Obavljena 81 transakcija

U plusu dionice Bosna trgovine
Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 152.190,02 KM, kroz 81 transakciju. Od akcija na slu`benomberzanskomtr`i{tu, lista B, najve}iprometostvarenje akcijamaTelekomaSrpske a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 2.905,56 KM, po prosje~noj cijeni od 1,26 KM po akciji. Ukupanpromet sa obveznicamaiznosio je 97.485,98 KM. Odobveznicanajvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 u vrijednosti od 60.815,47 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,34 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Euroinvestmentfonda a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 3.194,10 KM, po prosje~noj cijeni od 5,85 KM, {to predstavlja rast cijene za 0,86 posto. Akcije dva fonda su ostvarilerastprosje~ne cijene, od ~ega su najve}irastimaleakcije ZIF Euroinvestment fonda a.d. Banja Luka (0,86 posto), i ovim akcijama se trgovalo po prosje~noj cijeni od 5,85 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnomberzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijamaBosnatrgovina a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 39.043,20 KM, po prosje~nojcijeni od 4,90 KM, ~ime je ostvarenrast u odnosu na pro{lotrgovanje za 36,11 posto. Od akcija na slobodnomberzanskomtr`i{turastcijenaakcijazabilje`ile su akcijesamo jednogemitenta, a najve}irastimale su akcijepreduze}aBosnatrgovina a.d. BanjaLuka (36,11 posto), i ovimakcijama se trgovalo po cijeni od 4,90 KM, u vrijednosti 39.043,20 KM. Od akcija na slobodnomberzanskomtr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije samojednogemitenta, od ~ega su akcijepreduze}aAlpostvornicacijevi a.d. Prnjavorostvarile pad od -8,33 posto i trgovalo se po cijeni od 0,55 KM po akciji, u vrijednosti od 542,85 KM.

Promet na kotaciji iznosio je 56.332,79 KM

vest d.d. Sarajevo od 7.602,04 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 4,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 792.110,00 KM i to dionicama emitenta Sarajevska pivara d.d. Sarajevo, u sklopu dvije transakcije prometovano je 83.380 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 9,50 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo od 6,92 posto i dostigle su cijenu od 4,00 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Vemal d.d. Te{anj od 20,00 posto i dostigao cijenu od 15,76 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 28. juli/srpanj 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA 15,50 2,79 15,50 15,50 270 4.185,00 3

Banjalu~ka berza Kursna lista za 28. juli 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

2,70 5,00 5,80

0,00 0,00 -3,33

2,70 5,00 5,80

2,70 5,00 5,80

1.141 120 133

3.080,70 600,00 771,40

2 1 1

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,85 3,4(A) 2,82 4,5 2,7 3,89 0,86 0 0,36 0 0 0 5,85 3,4 2,82 4,5 2,7 3,89 5,85 3,4 2,82 4,5 2,7 3,89 546 35 86 123 10 52 3.194,10 119,00 242,52 553,50 27,00 202,28 0,34 1,26 0,962 0 0 -3,32 0,34 1,26 0,966 0,34 1,26 0,95 345 2.306 2.688 117,30 2.905,56 2.585,60

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bosna trgovina a.d. Banja Luka Nevesinjeputevi a.d. Nevesinje Stari grad a.d. Zvornik Dalekovod TKS a.d. Doboj Alpos tvornica cijevi a.d. Prnjavor Velez a.d. Nevesinje Vitorog a.d. Sipovo Republika Srpska - stara devizna stednja 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 4,9 1,2 0,12 0,85 0,55 1(A) 0,12(A) 90,0008 29,8449 28,8979 29,6 28,0001 36,11 4,9 4,9 0 1,2 1,2 0 0,12 0,12 0 0,85 0,85 -8,33 0,55 0,55 0 1 1 0 0,12 0,12 -0,55 90,0008 90,0008 2,04 30 29,7 1,17 29,101 28,61 -0,76 29,6 29,6 0,34 28,001 28 7.968 456 2.957 261 987 3.360 5.727 7.523 40.988 22.348 47.032 217.197 39.043,20 547,20 354,84 221,85 542,85 3.360,00 687,24 4.062,46 12.228,48 6.458,09 13.921,48 60.815,47

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA G FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J BH TELECOM D.D. SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA MAPEX DD MAGLAJ POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE VEMAL DD TEsANJ SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO

31,40 27,50 25,65 25,00 23,40 98,00 93,50 88,00 98,00 93,34 86,00 80,20 21,92

0,13 0,51 -0,19 2,04 0,56 0,00 0,00 0,00 0,00 0,35 1,15 0,86 0,55

31,40 27,50 26,50 25,00 23,40 98,00 93,50 88,00 98,00 93,50 86,00 80,20 21,96

31,40 27,50 25,65 24,50 23,40 98,00 93,50 88,00 98,00 93,01 86,00 80,20 21,70

479 418 1.078 2.807 369 11.782 11.800 1.396 6.640 11.104 4.894 1.828 221

150,41 114,95 282,56 699,92 86,35 11.546,36 11.033,00 1.228,48 6.507,20 10.371,56 4.208,84 1.466,06 4.844,20

1 1 2 2 1 4 3 1 4 3 2 1 6

4,00 6,92 10,50 0,00 80,00 4,32 72,00 -0,82 1,24 -0,80 21,00 -16,00 12,00 0,00

4,00 10,50 80,00 72,13 1,24 21,00 12,00

3,99 10,50 80,00 68,00 1,24 21,00 12,00

1.901 40 10 105 70 25 50

7.602,04 420,00 800,00 7.560,24 86,80 525,00 600,00

3 1 1 4 1 2 1

15,76 -20,00 9,50 -5,00

15,76 9,50

15,76 80 9,50 83.380

1.260,80 792.110,00

1 2

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

76,18

$ 0,07 %

4,73

$ 1,35 %

1.165,50

$ 0,32 %

17,61

$ 0,09 %

2,045

$ 1,07 %

608,00

$ 2,18 %

381,50

$ 1,19 %

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OGLASI

23

Dobro jutro uz

EUROPEAN UNION
Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina

SUPPLY PROCUREMENT NOTICE

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

Project Title: Publication Ref.: Tender No.:

Supply of Satellite Imagery for Agriculture and Rural Sectors in Bosnia and Hercegovina EuropeAid/130-387/L/SUP/BA EC/BiH/TEN/10/030

The Delegation of the European Union will procure Satellite Imagery for Agriculture and Rural Sectors in Bosnia and Hercegovina for Ministry of Foreign Trade and Economic Relations B&H, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. The subject of procurement is VHR Satellite Imagery. The tender dossier is available from the following Internet address: http://www.delbih.ec.europa.eu The tender dossier is also available for inspection from the Contracting Authority: Delegation of the European Union to BiH, Contracts & Finance Section ¬Procurement Unit, Skenderija 3a, 71000 Sarajevo, BiH. Tenders must be submitted using the standard tender form included in the tender dossier, whose format and instructions must be strictly observed. The deadline for the submission of tender is Wednesday, September 01st, 2010 at 14:00 hrs local time at the address given below. Any application received after this deadline will not be considered.

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

OBAVIJEST O UGOVARANJU NABAVKE
Naziv projekta: Publication Ref.: Tender broj: Nabavka satelitskih snimaka za sektore poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH EuropeAid/130-387/L/SUP/BA EC/BiH/TEN/10/030

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

Delegacija Evropske unije u BiH nabavlja satelitske snimke za sektore poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH za Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Nabavka se sastoji od VHR satelitskih snimaka za sektore poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tenderska dokumentacija je na raspolaganju za preuzimanje na sljede}oj Internet adresi: http://www.delbih.ec.europa.eu Tenderska dokumentacija se tako|e mo`e dobiti na uvid na sljede}oj adresi: Delegacija Evropske unije u BiH, Contracts & Finance Section ¬Procurement Unit, Skenderija 3a, 71 000 Sarajevo, BiH. Tenderi moraju biti podneseni na standardnom obrascu za tender, koji je sastavni dio tenderske dokumentacije, a ~iji se format i uputstva moraju dosljedno po{tovati. Krajnji rok za predaju prijava na gore navedenoj adresi je srijeda, 1. septembar 2010. godine, do 14 sati po lokalnom vremenu. Sve prijave primljene nakon ovog roka ne}e se razmatrati.
Skenderija 3a, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Telephone: (+387 33) 254 700. Fax: (+387 33) 218 323 E-mail: delegation-bih@ec.europa.eu

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

24 SARAJEVSKA HRONIKA
[ta raditi sa napu{tenim `ivotinjama?

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ulica Esada Mid`i}a u Bu~a Potoku

Ni sterilizacije, ni azila
Grad je jedina institucija koja je ove i pro{le godine u bud`etu planirala izdvajanje od 50.000 KM
Za izgradnju azila za napu{tene `ivotinje u Sarajevskom kantonu izra|ena je projektna dokumentacija, ali su potrebna velika sredstva koja ne mo`e sam Gradosigurati, kazao je Hamdo Kari}, pomo}nik gradona~elnika za komunalne poslove, na posljednjem zasjedanju Gradskogvije}a, na kojem su vije}niciprimili k znanju informaciju o stanju pasa lutalica u gradu. Kari} je upoznao vije}nike o ~etiri stvari koje je potrebno uraditi za smanjenje broj pasa lutalica. Prva je provo|enje kampanje educiranja o njima, zatim sterilizacija pasa, poo{travanje za{tene `ivotinje. Ali to, na`alost, ni do danas nije u~injeno. “Zakon je donesen, ali nisu stvoreni uslovi za njegovu implementaciju. U njemu nisu ta~no precizirane ni regulisane nadle`nosti i odgovornosti Kantona, Grada i op}ina. Grad nastoji koliko je u njegovoj mo}i ubla`iti problem pasa lutalica, ali Kanton je do sada vrlo malo u~inio na tom planu. Gradsko vije}e je tako na posljednjem zasjedanju donijelo zaklju~ak da Kanton koordinira izgradnju azila za napu{tene `ivotinje i pripremi sporazum kojim bi se odredile obaveze Kantona,

Ku}a Ba`dara (lijevo) i ku}a Gluha (desno): Razmak 1,60 metara Gluho: Kr{i se zakon, ugro`ava sigurnost

Nezakonita dogradnja ku}e posva|ala kom{ije
Da je u ovom slu~aju porodica Gluho u pravu, potvr|uje i rje{enje Slu`be za inspekcijske poslove Op}ine Novi Grad, koja je naredila obustavu radova i vra}anje objekta u prvobitno stanje
Dogradnja jednog sprata ku}e i postavljanje krova u druga~iji polo`aj nego {to je do sada bio slu~aj, posva|alo je porodice Gluho i Ba`dar iz Ulice Esada Mid`i}a u novogradskom naselju Bu~a Potok. Sprat dogra|uje porodica Ba`dar, a buni se Adem Gluho, a da su u ovom slu~aju Gluhe, ipak, u pravu, potvr|uje i rje{enje Slu`be za inspekcijske poslove Op}ine Novi Grad. rica Gorana Bu{atli} na odmoru. Izgleda kako niko drugi iz Slu`be ovo rje{enje ne mo`e provesti u djelo. Dakle, ovdje se ne radi samo o kr{enju zakona nego i o ugro`avanju sigurnosti, jer je sada razmak izme|u objekata svega 1,60 metara. Materijal sa njihovog krova ve} je uni{tio nekoliko stepenica na mojoj ku}i. Moglo je, ne daj Bo`e, pasti na moju suprugu i djecu, upozorava Gluho. Hasna Ba`dar, koju ju~er zati~emo u spornojku}i, bez obzira na donesenorje{enje, ka`e da se sve radi u skladu sa zakonom. - Dogradili smo {est redova cigli i to je taj novi sprat. Adem se ljutizato{to smo krovzaokrenuli tako da sada ki{a, a poslije i snijeg, ne}epadati s krova na travu ispod ku}e kao do sada, nego }e se slijevati izme|u na{ih ku}a. Me|utim, ni to se ne}e de{avati, jer }emo staviti oluke, rekla nam je Ba`dar, dodaju}i kako je ku}a izgra|ena pred po~etak rata i da su se tek sada stekli uslovi da se kolikotoliko dovede u red.

Sporni i oluci
- Troje djece sam {kolovala u jednoj sobi, a umjesto krova imali smo foliju, ka`e Ba`dar. Gluho, me|utim, nagla{ava kako nije ta~no da }e oluci pokupiti ki{u, posebno kad se radi o ljetnim pljuskovima, te da bi snijeg s krova mogao zaka~iti elektri~ne vodove, koji bi potom pali u njegovu avliju. Zanimljivo je da doneseno rje{enje Op}ina Novi Grad ne provodi u djelo najvjerovatnije zato {to je urbanisti~ko-gra|evinska inspektorica Gorana Bu{atli} trenutno na odmoru?!
E. HROMO

Sarajevo godinama ~eka izgradnju azila za napu{tene `ivotinje

konskih odredbi za vlasnike pasa tek onda izgradnja azila. “Grad je jedina institucija koja je ove i 2009. u bud`etu planirala izdavanje 50.000 KM za ove namjene. Jedno od mjesta gdje bi se mogao prona}i smje{taj pasa je u sklopu Terapeutske zajednice u Rakovici“ do, dao je Kari}. Vije}nica Vedrana Viki} (SDP) podsjetila je kako je kantonalni Zakon o za{titi i dobrobiti `ivotinja donesen jo{ 8. aprila 2009, a njime je predvi|ena izgradnja azila za napu-

Grada i op}ina“ naglasila je Viki}. , Ona je dodala kako se KS ranije obavezao da }e zajedno sa Veterinarskom stanicom uraditi procjenu kako bi se izvr{ila sterilizacija pasa, a obaveza i resornog ministarstva bila je organizovanje posla higijeni~arske slu`be. Vije}nica Na{e stranke Sanja Lazar predlo`ila je uvo|enje simboli~nog poreza za vlasnike ku}nih ljubimaca, koji bi se koristio za projekte smanjenje broja pasa lutalica.
Mr. BABI]

Razmak 1,60 metara
Naime, 22. jula bra}i Faruku i IsmetuBa`daruuru~eno je rje{enje, gdje jasno pi{e da se radovi obustave u roku od tri dana, poru{e i uklone svi elementi izgra|enih zidova izvedenih bez odobrenja, te da se sve vrati u prvobitno stanje. - To je ve} trebalobitiura|eno, ali, evo, saznam da je inspekto-

^etvrta vite{ka motorizovana brigada

Bespravna izgradnja podzida u Kasindolskoj ulici

Na zemlji{tu koje je Op}ina otkupila izgra|eni podzidi

Odata po~ast na Golom brdu

Saslu{anje vlasnice zemlji{ta
Golom brdu poginuli su Samira i Mevlida El~i}, te D`emal Bulbul. Rije~ je o aktivnostima u okviru obilje`avanja 18. godi{njice formiranja ove brigade, kroz koju je, podsje}amo, u toku rata pro{lo vi{e od 12.500 boraca, a oko 400 je dalo `ivote za odbranu Sarajeva i BiH. Najve}e vojno priznanje Zlatni ljiljan dobila su 32 njena pripadnika, dok su trojica odlikovana. E. H. Spor oko bespravneizgradnje podzidau Kasindolskojulicijo{ nije zavr{en, saznajemo od pomo}nice na~elnika za inspekcijskeposloveOp}inelid`a Jelene To{i}. Vlasnica zemlji{ta gdjejepodzidizgra|enje Vjekoslava ]ovi}, trenutno nastanjena u Dalmaciji, a protiv nje je proveden istra`ni postupak. Naime, ]ovi} ima advokata i o~ekuje se da }e se pojaviti na saslu{anju do krajamjeseca. Kako smo se i sami mogli uvjeriti, izgra|en je podzid uz cestukoji je omeo planove Op}ine da cestu sa desne strane pro{iri i napravi trotoare. Ru{enje jo{ nije zavr{eno i ne zna se ta~nokada}e Op}inapristupitinjegovom izvr{enju, {to ometa izvo|a~e radovazadu`ene za obnovu i pro{irenje ove ulice. Kako su nam kazali mje{tani Kasindolske ulice, podzid je prvobitno izgra|en kao za{tita od automobila koji tuda svakodnevno prolaze. Oko stotinu metara dalje, mje{tani tvrde da je postojao jo{ jedanpodzidkoji je ometaoradove. Rije~ je o jednojkamenojogradi na okretaljci oko koje nije bilo sporova, a koja je odmah sru{ena. Podsje}amo, Op}ina je dogovorila sa mje{tanima otkup zemlji{ta uz cestu, zbogpro{irenja kolovoza, ali je uz po~etakradova inspekcija odmah morala iza}i na teren, jer se na otkupljenom zemlji{tu pojavio podzid.
A. Ka.

17 godina bez ^arlija
^lanovi porodice, predstavnici ^etvrte vite{ke motorizovane brigade ARBiH i Op}ine Ilid`a, predvo|eni na~el ni kom Ame rom ]enanovi}em, ju~er su na Golom brdu na Igmanu obilje`ili 17. godi{njicu pogibije pukovnika Armije RBiH Emira Boguni}a ^arlija, a polo`eno je cvije}e i prou~ena Fatiha na njegovom mezaru u Hrasnici. 28. jula 1993. godine na

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Vlada Kantona o operativnom tromjese~nom planu

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Umanjenje `elja za
{est miliona maraka
Nivo prihoda oko 165 miliona, dok se zbir zahtjeva svih ministarstava po pitanju projekata popeo na 171 milion maraka, ka`e Kozadra • Gras mora pravdati novac koji je potro{io
Do petka svako ministarstvo Vlade Kantona Sarajevo mora dostaviti prijedloge kako bi se iznos potro{nje u julu, augustu i septembru smanjio za nekih sedam miliona maraka, kazao je za Oslobo|enje ministar finansija Muhamed Kozadra. - Kada je u pitanju izvr{enje bud`eta, dogovorili smo se da se vratimo na mogu}i nivo od nekih 165 miliona KM, a prema zahtjevima ministarstava koje smo dobili, taj iznos za tri mjeseca po pitanju realizacije projekata iz bud`eta dosti`e 171 milion maraka. Sada do petka o~ekujem izmijenjene prijedloge svakog ministra kako bismo u subotu, na nastavku sjednice donijeli plan, istakao je Kozadra. Prema rije~ima ministra fi-

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

PRAVDANJE Gras mora dostaviti koliko su prodali studentskih karti sa spiskovima. Za tu namjenu ve} smo im odobrili 1,5 miliona KM
cionim projektima ne mo`e se tro{iti za plate. Moraju nam dostaviti koliko su prodali studentskih karti sa spiskovima. Za tu namjenu ve} smo im odobrili 1,5 miliona KM. Pored toga, od mene se tra`ilo i da im platim nabavku trolejbusa i autobusa, {to nisam bio u mogu}nosti dok nisu legla kreditna sredstva, dodao je Kozadra.
J. M.

Kozadra: Izmjene prijedloga do petka

nansija, novac koji je Kanton dobio putem kreditnih aran`mana je operativan i iz njega }e se mo}i finansirati samo projekti uvr{teni u bud`etu. - Pare su na ra~unu i svaki radovi }e se ispla}ivati po pristizanju faktura, napome-

nuo je Kozadra. Kada je u pitanju isplata novca Grasu, zbog koje je moglo do}i do {trajka u ovom preduze}u u ponedjeljak, Kozadra je naglasio kako Gras mora pravdati utro{eni novac. - Novac namijenjen investi-

KJKP Rad uskoro raspisuje konkurs za izvo|a~a radova

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 12 sati Zelengorska i Franjeva~ka 1, od 9 do 15 ^engi}-Vila I/8 i Brije{}e 1, a od 9 do 15.30 sati Podlugovi 1. Bez struje }e od 8.30 do 15 sati biti Aneks 2, od 11 do 15 Adema Bu~e 8 i od 12 do 15.30 sati Adema Bu~e 2.
Foto: D. TORCHE

90 novih parking-mjesta
Eta`u }e dobiti parking na Trgu Austrije, a potom i onaj na Vrbanji
Od {efa Jedinice za saobra}aj u mirovanju KJKP Rad Muhameda Ga~anovi}a saznajemo da su u toku procedure za raspisivanje javnog poziva za izbor izvo|a~a radova na monta`nom paringu na Trgu Austrije. - Radimo trenutno na tome, a sa realizacijom ovog projekta u prvoj zoni bismo dobili od 80 do 90 novih mjesta. Dakle, napravi}emo jo{ jednu eta`u na sada{njem parkingu, kazao nam je Ga~anovi}. Finansiranje projekta, kako nam je kazao ministar prometa i komunikacija Mihajlo Krmpoti}, nije sporno, jer bi se ve}i dio sredstava osigurao od naplate na parkinzima koji su trenutno u nadle`nosti ovog komunalnog preduze}a. - Sredstva koja dobijemo naplatom sigurno nisu zanemariva. Nakon realizacije ovoga, sli~an princip pove}anja broja mjesta primijeni}emo i na parkingu pored mosta na Vrbanji, istakao je Ga~anovi}.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Parking na Trgu dobija jedan monta`ni sprat

Prilikom izrade projekta za montiranje eta`e na Trgu Austrije pojavila su se i upozorenja kako }e to o{tetiti drve}e na sada{njem prostoru, ali je Ga~anovi} kazao kako `ivimo u takvoj sredini u kojoj svako mo`e uvijek napraviti repliku i kada za njom nema potrebe. - Nastoja}emo u projektu prona}i rje{enja i za J. M. drve}e, dodao je Ga~anovi}.

Zbog otklanjanja kvarova na mre`i danas }e od devet do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Esada Mid`i}a, Balibegovica, Franje Kluza, Ibrahima Perviza, Gazi Mehmed-pa{e Fidahi}a, Ade ma Bu~e, Sa fe ta Had`i}a, Osik, Stara cesta, Panjina kula, Novopazarska, Tome Mende{a, Igmanska i Mustafe Busulad`i}a, saop}eno je iz Vodovoda.

PORODILI[TA

6 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI

Dolasci:
Istanbul 8.50, Ankona 10.25, Be~ 11, 14.35 i 20.55, Cirih 11.45, Minhen 12.25, Istanbul 13.25, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 7, 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Kopenhagen/[tokholm 17.45, Frankfurt 21, Beograd 11.10, 13.45 i 21.40, Keln 13, Banja Luka 6.15.

Polasci iz Sarajeva:

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dussel-

AVIONI
Polasci:

Beograd 6.30, 11.30 i 16.45, Zagreb 6.30 i 16.15, 18.45, Cirih 6.45, Be~ 7.45, 8 i 15.20, [tokholm/Kopenhagen 9.45, Minhen 13, Istanbul 14.25 i 18.30, Budimpe{ta 15.20, Frankfurt 15, Ljubljana 16.25, Ankona 17.55, Keln 13.30, Banja Luka 21.45

dorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Got tingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Ban-

ja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17

i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15. 5 i 19.30 1 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnimdanima u 10.45 i 15. 5 sa1 ti, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnicai Kiseljaksvaki dan u 7 .30,9.30, 1 1.30, 13.30, 15.30, 17 i 19.55,a radnim danima u 5.30, .30 Kiseljak radnim danima u 16. 5. 1

26

KULTURA

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ve~eras na Ba{~ar{ijskim no}ima

Koncert u Bo{nja~kom institutu
U okviru Festivala Ba{~ar{ijske no}i ve~eras }e, u 20 sati, u Bo{nja~kom institutu nastupiti Ma rio An dri}, kla vir (BiH/Austrija) i Toni Alati~, vibrafon (Slovenija). Pijanista Mario Andri} ro|en je 1977. u Sarajevu, gdje je osnovno i srednje muzi~ko obrazovanje stekao je u klasi prof. Senke Kulenovi} i prof. Vesne Ljuji}. Kao stipendista HKD-a Napredak, studij klavira nastavlja na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Be~u, u klasi prof. Christiane Karajeve. Tako|er je studirao u Leipzigu, u klasi prof. Dietmara Nawrotha, kao stipendista Njema~kog ureda za aka dem sku raz mje nu (DAAD). Crkvenu muziku i orgulje je studirao na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Be~u. Radio je kao orgulja{ Crkve sv. Petra Kanizija u Be~u, a od 2003. do 2009. kao asistent dirigenta Mozartovog Zbora dje~aka u Be~u. Per ku si onis ta To ni Ala ti~ ro|en je u Celju 1983. godine. Diplomirao je na Muzi~koj akademiji u Ljubljani 2008. Magistarski studiji je zavr{io na istoj akademiji 2010. godine, u klasi prof. Borisa [urbeka. Osvojio je prvo mjesto na takmi~enju mladih muzi~ara Slovenije i prvu nagradu sa zlatnom plaketom. Snimao je za RTV Slovenije. Studirao je na Univerzitetu Indijana u Pensilvaniji, u klasi dr. Michaela Kingana. ^lan je vi{e ansambala udaraljki, kao i duva~kih, simfonijskih i kamernih sastava sa kojima je izveo brojne koncerte. Ulaz na sve programe Festivala je slobodan.

Mario Andri}

Toni Alati~

Protok, Centar za vizuelne komunikacije
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. juna 2010.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 30. juna su: Na dan 30. juna Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stanje neto strane aktive prevazilazi njenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 492.298 hiljada KM. Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva je sa~injena uglavnom od depozita koji se dr`e kod ino-banaka i investicija u vrijednosne papire. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.286.481 hiljadu KM) i depozite rezidentnih banaka (3.082.277 hiljada KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u njenim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.096.431 hiljadu KM. Banka također vodi određene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma između Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CBBiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 555.700 hiljada KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

Autori Sebastian Meissner i Serhat Karakayalija

Projekat
“NOT BY NOTE”
Projekat NOT BY NOTE traga za novim vrijednostima kroz umjetni~ke debate zasnovane na snazi kulture i identiteta. U fokusu projekta su dva regiona: Balkan i Srednji istok i njihova veza sa zapadnom Evropom. Banja Luka, kao jedan od bh. gradova , gdje su nedavni religiozni i kulturni razdori postali predmet nasilnog konflikta – mjesto je u kojem se de{ava radionica/ArtLab. Osam poznavalaca zvuka, muzi~ara i kompozitora iz zemalja Srednjeg istoka i biv{ih jugoslovenskih republika u~estvuju u izradi muzi~ke mape, sa stvaranjem psiho-geografskog rezultata koji }e imati za zadatak da opi{e me|usobnu povezanost ova tri regiona. Program ove ArtLab je podijeljen na dva dijela: tokom prvog istra`iva~kog dijela grupa }e se upoznati sa lokalnim mjestima, sa individualno{}u i istorijskim aspektima. Tokom drugog dijela grupa }e se suo~iti sa teoretskim aspektom ~itanja i kreiranja alternativnog muzi~kog rezultata, kao i sa alternativnom kartografskom metodom. Moderatori su Sebastian Meissner i Sehat Karakayali, a u~esnici }e raditi na razvoju hibridnih rezultata. Geografska, istorijska, socialno-kulturna, politi~ka i internpersonalna kretanja na relaciji zapadna Evropa -Balkan - Srednji istok }e biti ispitana, locirana i iskomunicirana, kroz specifi~ne uloge svakog individualnog muzi~ara uz napomenu da }e ovaj rezultat biti prikazan grafi~ki, crte`om, dijagramom, prona|enim predmetima, slikama, zvukom ili videozapisom na osnovu individualnog istra`ivanja i zapa`anja na lokalnom nivou. U~estvuju sljede}i umjetnici: Cynthia Zaven je pijanistkinja i kompozitor iz Bejruta; Manja Risti}, violinistica iz Beograda; Sharif Sehnaoui - svira elektri~nu i akusti~nu gitaru sa pripremljenim i produ`enim tehnikama, fokusiraju}i se na mogu}nosti ovog instrumenta bez kori{tenja specijalnih efekata i elektronike - iz Bejruta; Asmir [abi}/Chaspa, programski koordinator u krovnoj organizaciji lokalnih omladinskih nevladinih organizacija u Mostaru pod nazivom OKC „Abra{evi}“ a djeluje i kao muzi~ar u elektroprogresivnom rok-bendu „Vuneny“ i Dror Feiler, muzi~ar, kompozitor, vizualni umjetnik i politi~ki aktivista, ro|en u Tel Avivu.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. juna 2010.

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Dividende Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 5.953.398 103.125 2.211.076 1.861 84.325 3.551.324 1.687 63.251 6.016.649 EUR iskazan u KM 5.860.880 103.037 2.204.832 0 0 3.551.324 1.687 Ostale valute iskazane u KM 92.518 88 6.244 1.861 84.325 0 0

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.459.857 2.286.481 3.082.277 91.099 1.243 883 554.666 6.016.649 492.298

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

KULTURA

27

Gledali smo: “Adrienn Pal” i “Vavien”

Putovanje po

sje}anjima i
poku{aj ubojstva
Film “Adrienn Pal” govori o manje lijepim stvarima u svijetu odraslih

Film ma|arske redateljice Agnes Kocsis svjedo~i o manje lijepim stvarima u `ivotu, a turski redateljski dvojac Durul Taylan i Yagmur Taylan putem crnog humora kritiziraju licemjerstvo
dovoljan je i svojim sinom. S bratom Cemalom ima elektri~arsku radnju i posao im ba{i ne ide. Dugovi se gomilaju, a i obitelj jedva sastavlja kraj s krajem. Celal je zaljubljen u Sibel Ceylan, radi u no}nom klubu, {to }e biti i povod njegovim neda}ama i nevoljama. S druge strane Sevilay je u{tedjela 75.000 eura, novac koji joj otac na privremenom radu u Njema~koj 15 godina {alje i ne zna da za njezinu tajnu joj suprug zna. Da bi se domogaocijelesvote, Celal odlu~uje gurnuti suprugu niz liticu. Plan}e ostvariti, ali }e se Sevilay na njegovo zaprepa{tenje pojaviti na vratima. I kad gledatelji o~ekuju osvetu, Sevilay ima samo jednu `elju - da joj suprug ne ode od nje.

Danas nisi donijela peciva?, izgovara na kraju filma “Adrienn Pal” ma|arske redateljice i scenaristice Agnes Kocsis, mlada medicinska sestra Zizi, dok sa svojom starijom i iskusnijom kolegicom Piro{kom Fodor, prati otkucaje srca pacijenata na monitorima u kontrolnoj sobi bolnice Saint Andrew.

U koferu
Piro{ka Fodor (igra je Eva Gabor, nije profesionalna glumica, a u filmu igraju i Istvan Znamenak, Akos Horvath, Lia Pokorny, Izabella Hegyi) medicinska je sestra koja radi na odjelu za terminalne (umiru}e) pacijente, otu|ena od svijeta u kojemu `ivi, i koja ne mo`e odoljeti jednoj vrsti kremastih kola~a. Jedne ve~eri ime pristigle umiru}e osobe u bolnicu, promijenit }e rutinu kojom `ivi Piro{ka i povesti je na putovanje kroz njezine uspo me ne i sje}anja i sje}anja ljudi s kojima je davno izgubila svaki kontakt ({kolske

kolege, u~iteljica, biv{e kom{ije, ljudi koji su u svome `ivotu susreli osobu koju tra`i) u potrazi za najboljom prijateljicom koja pripada vremenu koje se u krhkosti sje}anja skoro izgubilo, i koje “`ivi“ u jednom koferu uspomena. Taj kofer uspomena (fotografije, razni predmeti) pripada vremenu djetinjstva i pitanjima koliko odrastanje donosi slobode i svjedo~i o manje lijepim stranama `ivota u svijetu odraslih. A on je, u osnovi, represivan i to ne samo u filmu Agnes Kocsis, kojim se ta pitanja razmatraju, nego op}enito u realnom svijetu `ivota. Piro{ka jesi li danas pre{la deset kilometara (sobni bicikl), jesi li danas jela ono {to ti je propisano?, pita Piro{ku Fodor, medicinsku sestru koja se nikako ne uklapa u sliku vitke osobe i ~iji je `ivot ispunjen smr}u, njezin vjerenik. Ostavit }e je uz obja{njenje, poruka je to na automatskoj sekretarici, da je jedan od razloga odlaska i to {to je

“Vavien“: Ono {to je dozvoljeno meni, nije drugima

on uvijek pri~ao, a ona ne i da mu nije jasno kako je mogao s njom biti pet godina, konstatiraju}i da je, zapravo, nije ni volio. Interesantan je i na~in na koji je film snimljen (ura|en je u koprodukciji s Nizozemskom, Austrijom i Francuskom), gdje se odre|eni prizori ponavljaju (poput “putovanja“ umrlih do mrtva~nice, monitori), {to ostavlja jak

vizualni dojam na gledatelja. Drugi film koji je prikazan u sklopu ove selekcije je “Vavien“ turskih redatelja Durula Taylana i Yagmura Taylana, ra|en po scenariju Engina Gunaydina, a uloge u filmu tuma~e Engin Gunaydin, Binnur Kaya, Settar Tanriogen, Serra Yilmaz, Ilker Aksum, Ercan Kesal. To je pri~a o Celalu, koji nije sretan u braku sa Sevilay, a neza-

Skrivanje stvari
Film, komedija s crnim humorom, u osnovi predstavlja kritiku dru{tva i govori o hipokriziji, odnosno o dvojnosti svijeta. Na jednoj strani je dobro, na drugoj zlo, skrivanjestvari da bi se predsvijetom bolje izgledalo. An. [IMI]

Nakon nevremena u Zenici

U okviru Dana ljudskih prava SFF-a

Srebrenica - mapiranje genocida
Inicijativa mladih za ljudska prava BiH, kao nosilac projekta Srebrenica - mapiranje genocida, predstavit }e ga u~esnicima i gostima Festivala u okviru Dana ljudskih prava Sarajevo Film Festivala. Prezentacija }e se odr`ati danas, sa po~etkom u 10 sati, u Cinema Cityu. U okviru promocije predvi|ena je prezentacija jedne od 17 mapa, koje u novom `anru, dokumentarnoj animaciji, predstavljaju hronologiju genocida u Srebrenici. Za ovu promociju odabrana je mapa koja u trajanju od 34 minute predstavlja ~injenice i doga|aje od 13. jula 1995. Poslije prezentacije bit }e odr`ane panel-diskusije o slobodi govora u kinematografiji, te o temi “Za{to sam aktivista/kinja za ljudska prava?”

Potpuno polomljene velike staklene povr{ine sa obje strane gornjeg pozori{nog foajea

Pozori{te o~ekuje pomo}
Veliko nevrijeme koje je Zenicu zahvatilo protekle subote nanijelo je zna~ajnu materijalnu {tetu na prednjem dijelu objekta Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. Olujni udar je potpuno polomio velike staklene povr{ine sa obje strane gornjeg pozori{nog foajea. Novonastala o{te}enja, prlja ve i neo kre~ene zidne povr{ine, dotrajale instalacije, o{te}eni mobilijar, te lo{a hidroizolacija na krovu objekta zna~ajno smanjuju funkcionalnost i iskoristivost glavnog ulaznog dijela. Sanacijom {tete u gornjem i donjem foajeu Pozori{te bi ponovo dobilo maksimalno upotrebljiv prostor za umjetni~ku i kulturnu produkciju, te kongresnu djelatnost. Menad`ment BNP-a Zenica se nada da }e za rje{avanje ovog problema pomo} i podr{ku dobiti od lokalne zajednice, te da }e prije po~etka naredne pozori{ne sezone o{te}eni dio objekta ponovo biti u funciji, ka`e se u informaciji koju smo dobili iz BNPa Zenica.

^injenice i doga|aji od 13. jula 1995.

Ovo je ~etvrta godina zaredom kako Inicijativa mladih za ljudska prava BiH sara|uje sa Sarajevo Film Festivalom. Aktivisti i aktivistkinje Inicijative iz cijele BiH i regije u~estvuju u debatama DocuCornera sa autorima dokumentarnih filmova, te razgovaraju o anga`iranim temama kojima se U. B. ovi filmovi bave.

28

OGLASI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, objavljuje

J AV N I
01. 02. 03. 04.

KONKURS
06 / 408

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo

Pomo}nik ministra za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje .................- 1 (jedan) izvr{ilac Stru~ni savjetnik za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knji`evnost....................- 1 (jedan) izvr{ilac Stru~ni savjetnik za tehni~ki odgoj ......................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Stru~ni savjetnik za informatiku ..........................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova za sve pozicije sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: za poziciju 01. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en filozofski, prirodno-matemati~ki ili pravni fakultet - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru za poziciju 02. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en filozofski fakultet, odsjek za ju`noslavenske jezike i knji`evnosti - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u nastavi nakon sticanja VSS - poznavanje engleskog jezika - poznavanje rada na ra~unaru za poziciju 03. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{ena pedago{ka akademija - odsjek za tehni~ki odgoj, politehni~ki fakultet, ma{inski fakultet ili gra|evinski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u nastavi nakon sticanja VSS - poznavanje engleskog jezika - poznavanje rada na ra~unaru za poziciju 04. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en elektrotehni~ki fakultet - informati~ki odsjek, profesori drugih predmeta koji su zavr{ili dvosemestralni kurs informatike na elektrotehni~kom ili drugom fakultetu, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u nastavi nakon sticanja VSS - poznavanje engleskog jezika Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, a za pozicije 02., 03. i 04. dokaz o radnom sta`u u nastavi nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju engleskog jezika za pozicije 02., 03. i 04. 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru za pozicije 01., 02. i 03. 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, u Sarajevu Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora POMO]NIK DIREKTORA Ferid Kulovac Broj: 795/10. Kiseljak, 26. 7. 2010. Na temelju ~lanka 49. Zakona o zdravstvenoj za{titi KSB/SBK ("Slu`bene novine" broj 13/00), ~lanka 24. Statuta JU Dom zdravlja Kiseljak i Odluke Upravnog vije}a JU Dom zdravlja Kiseljak broj 794/10. od 26. 7. 2010. JU Dom zdravlja Kiseljak objavljuje

JU DOM ZDRAVLJA KISELJAK
Banjska bb tel/fax 030/879-015

N AT J E ^ A J
Za izbor i imenovanje ravnatelja JU Dom zdravlja Kiseljak a/ op}i uvjeti: - osoba treba da je dr`avljanin BiH, - da je starija od 18 godina, - da je zdravstveno sposobna, - da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, sukladno Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, - da kandidat nema pravosna`ne kaznene presude kojom se zabranjuje obavljanje natje~ajne aktivnosti, b/ posebni uvjeti: - da osoba ima VSS zdravstvenog usmjerenja, - da je lije~nik specijalista sa specijalizacijom iz djelatnosti DZ, - da ima najmanje 5 godina iskustva u zdravstvu, - da posjeduje smisao za rukovo|enje, stru~ne i organizacijske sposobnosti za upravljanje procesima zdravstvene djelatnosti. Uz prijavu kandidati treba da dostave sljede}u dokumentaciju: - kra}i `ivotopis, telefon i kontakt-adresu, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - lije~ni~ko uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnsoti, - uvjerenje kantonalnog suda da kandidat nema pravosna`nih kaznenih smetnji za obavljanje funkcije ravnatelja, - diplomu o zavr{enoj VSS, - uvjerenje o zavr{enoj specijalizaciji, - uvjerenje o radnom iskustvu, - te druga uvjerenja o organizacijskim, stru~nim i menad`mentskim vje{tinama. Javni natje~aj ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave za natje~aj sa dokazima o ispunjavanju uvjeta natje~aja kandidati dostavljaju na adresu: JU Dom zdravlja Kiseljak, Banjska bb, 71250 Kiseljak Sa naznakom "Za natje~aj" Nepotpune i nepravodobne prijave na natje~aj ne}e se razmatrati. O rezultatima natje~aja kandidati }e biti pravodobno obavije{teni. Ravnatelj /Prim. dr. Marko Frankovi}/

Nada Salom
e znam po ~emu bih je prepoznala da je danas i sretnem, a ni imena joj se ne sje}am. Bila je me|u prvim izbjeglicama (kasnije smo im dodali ono “u svom gradu“) i nije jo{ bila napravila prvi korak. Nana i dedo su je donijeli bje`e}i u prolje}e 1992. godine iz sarajevske Kasindolske ulice. Smjestili su se kod prijatelja u ^ekalu{i, ulici na ovoj na{oj strani grada. Mada su najvi{e }utali, bdiju}i nad unu~icom, ono najgore se brzo saznalo. Otac joj je nestao na nekom od prvih rati{ta u Hrvatskoj gdje ga je po nare|enju/odslu`enju vojnog roka odvelo iz ko zna koje kasarne u biv{oj Jugoslaviji. Imao je samo jednu njenu fotografiju u`ivo je nije nikad vidio! Majka je ponijela kad su sa ne{to najpotrebnijih stvari morali bje`ati iz svoje ku}e u Kasindolskoj. Da bi nani olak{ala, k}er je uzela kofer iz njenih ruku, a njoj dala svoju djevoj~icu! Samo par minuta kasnije zapucano je po prvoj izbjegli~koj sarajevskoj koloni. Ostala je le`ati kraj puta, dok su nena i dedo s unukom tjerani dalje. Nisu se smjeli ni okrenuti. Poslije rata je, ka`u, jedan kom{ija rekao gdje su zakopali neke od stradalih na Kasindolskoj cesti pa danas devetnaestogodi{nja N. N. mo`e oti}i majci na mezar.

N

Jasmina Ned`ada Begovi}a

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 29. 7. 2010. godine
\urevska) pa`ljivo zamotava raspelo na zidu; ili pri~aju}i/dijele}i s unu~icom sve {to radi, pravi hurma{ice, pa kazuje recept u kome je sva vje{tina u onome “bra{na onako, koliko treba“... Ili, kad ka`e kako }e one ~uvati tu|e, i sve ~isto ostaviti, pa i ispred kom{ijinih vrata pomesti. \urevska, velika glumica (ovom je ulogom odabrala da obilje`i 35 godina rada!) privatno beskrajno draga i bri`na osoba kao da nije trebala ni{ta da glumi, ve} sa-

va dubiti na glavi, pa onda napraviti stoj na rukama - na kraju }e u posljednjoj sceni i lebdjeti, di`u}i ruke od poda - kako bi “postiga sklad uma, tila i du{e“. I jasno vidio lik majke koje se ne sje}a. ^ekao je on, priznat }e Jasmini, poku{avaju}i joj na zidu koju je zbog nje obojio u roza nacrtati svoju majku, dugo, dugo da ima kome kazat kako “cili `ivot gleda odakle dolazi trajekt - tamo je sav moj svit, a ja sam jedino ovdi“, utapaju}i godinama svoju muku u pi}e, jedno po jedno...

Majka
I pi}a }e se odre}i jer je obe}ao Jasmininoj, kako je on zove, babi - nevje{to joj la`u}i o broju popijenih boca piva. Od grubijana s po~etka filma Stipe }e se polako, poput {koljke, otvarati iako mu njegovi pajda{i ne daju mira i neprestano ga zadirkuju. Ima i duhovitih scena kao ona kad se riba}om ~etkom trlja u kadi da bi se jednom napokon oprao, pa kad pegla a na svakoj pelenici ostaje po`utjeli otisak ili progoretina od pegle - ima je i na ko{ulji. Pelenice ina~e prikap~a heftaricom i zabavlja Jasminu pri~aju}i joj bajke u kojima }e se sve {torije pomi{at - i Crvenkapica i Alibaba i 40 junaka i... Na prodava~icu (Amina Begovi}) u lokalnoj butigi, koja iz dosade igra igrice (mjesto je pusto, nebo i more su sivi, osim po{tara, slu`benice u po{ti i momka na vratima kafea, te trojice skitnica nikog vi{e nema) Stipe se ljuti kad ho}e da iz korpe izvadi karmin. “Ako je upa sam, neka i ostane!“, dere se kako ona ne bi otkrila da ga je namjerno uzeo za Jasmininu nanu, koju i dalje zove baba, samo ne vi{e onako grubo. Dirljive su scene kad joj u bolnicu donosi unu~icu, kad dovodi malu klapu da joj pod bolni~kim prozorom otpivaju ne serenadu ve} sevdalinku “ali da ne bude previ{e ljubavi“, nose}i joj za ro|endan najve}u zlatnu ribicu u najlon kesi (najve}a mo`e i najve}u `elju ispunit)... No, nana Safa je, ba{ tog jutra, preselila na onaj svijet, ostavljaju}i kosti na mjesnom groblju, ta~nije odmah uz kapiju jer unutra su doma}i, oni {to se mole kri`u i Isusu a koji nije njen. A Stipi }e trajekt, na kojem je cijeli `ivot ~ekao da se pojavi majka, donijeti Jasmininu majku. Veliki trajekt i samo jedna `enska silueta! Spu{ta se gvozdena rampa - bu~no, svaki udar o kameno pristani{te “pe~ati“ Stipinu sudbinu. Zalud }e njegovi donedavni kompanjoni u pi}u poku{ati zavarati mladu `enu da se ulica i broj 19 koji tra`i nalaze na drugoj strani gradi}a. Ona }e na kraju ipak zakucati na Stipina vrata. I uzalud }e joj on u panici kazivat: “Falila si! Falila si! (Pogrije{ila si!).” A onda naglo uzeti Jasminu i predati je majci. Bez rije~i. I bez obja{njenja. A njemu }e se sve samo kazati u trenutku kad napravi stoj na rukama pa ih jo{ polako digne lebde}i u polo`aju sklada tila, uma i du{e.

[torija du{e
Film koji se gleda srcem i u kojem jedan Stipe uspije dube}i na glavi, posti}i sklad “tila, uma i du{e“

Vr{njakinje
Jasmina iz istoimenog filma Ned`ada Begovi}a njena je vr{njakinja. Kako su njen dje~ji san prekidale granate, a mama i tata u strahu pu{ili ko zna {ta {to je podsje}alo na prave cigarete (Sarajlije su “popu{ile“ i ~itav jedan lager tek od{tampanih ud`benika) reditelj Begovi} samo nakratko “slika“, tek kao uvod u ovu svoju ratnu pri~u. Dovoljno za one druge da shvate za{to jedna starica odlazi sa djetetom iz Sarajeva, a za nas ovdje i previ{e da se sjetimo doktorice Silve Rizvanbegovi}, pa tragedije (brat, snaha i dvoje njihove djece ubijeno je od jedne granate od koje su stradala jo{ dva ~lana obitelji Tatarevi} - Dragni}) doktorice Aide Tatarevi}, koja je sa malenom k}erkom odlazila svaki dan na posao; ili doktorice Nade Zjuzin koja ju stalno pratila k}erka Maja, oboljela jo{ u djetinjstvu od dijabetesa - svaku Majinu dnevnu dozu te{ko nabavljenih lijekova dijelile su barem na pola sa jo{ nekim oboljelim... I kad je bilo, kao {to to i u ovom filmu ka`e doktorica Naida (Mediha Musliovi}), sramota oti}i iz Sarajeva! Previ{e za uvod ovog teksta, a premalo za sje}anja. No, o filmu “Jasmina“ Ned`ada Begovi}a (producentske ku}e Saga producent Ismet Nuno Arnautali}), {to je svoju premijeru do`ivio na ovogodi{njem Sarajevo Film Festivalu, sigurno }e se jo{ mnogo pisati. I ma koliko se trudili da se malo “odmaknu“, te{ko da }e ga mnogi gledati druga~ije no srcem. Za-

Zijah Sokolovi}: Veliki glumac - velika uloga

hvaljuju}i dobrom scenariju, odli~noj re`iji i sjajnim glumcima Nadi \urevskoj i Zijahu Sokolovi}u. Ne treba zaboraviti ni naslovnu junakinju, desetomjese~nu Amilu \ikoli - za pretpostaviti je kako i koliko se mora znati o djeci da bi jo{ “glumila“. A Begovi} to zna. Zna da iz svakog i iz svega izvu~e maksimum. Do najmanjeg detalja u kojem se isprepli}u Begovi} scenarist i Begovi} reditelj. Kao kad useliv{i u tu|u ku}u, nana Safa (Nada

mo da bude to {to jeste. Pa i da ka`e: Lak{e mi je bilo u ratu nego odavde gledati (na televiziji, pa jo{ CNN-ov izvje{taj koji ne razumije) {ta je u Sarajevu. A tek kad joj se muka skupi u grlu pa kroz suze ispotiha pjeva Jasmini “Sejdefu majka bu|a{e...“ [ta re}i za kom{iju Stipu, lik koji je majstorski interpretirao Zijah Sokolovi}. Od prve scene pijanca, ma koliko se ~inilo da je to lako odglumiti, on je ~ovjek od krvi i mesa, neko ko poku{a-

30
U PROLAZU: Danis Tanovi}, redatelj

KUN

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

Oma` Hercegovini
Imali Oskara ili ne, praviti filmove ul na{im uslovima je jako te{ko. Dakle,l nije to jednostavan projekat - napravitil igrani film je, neki dan sam to rekao,l kao da formirate planinul
Angelina [imi} Ekipa filma uo~i svjetske premijere

ebitantski film “Ni~ija zemlja“ bh. redatelja i scenariste Danisa Tanovi}a dobitnik je Oskara 2001. godine u konkurenciji za najbolji strani film. Do danas, film je osvojio preko 40 nagrada, a sa dodjele nagrade Oskar, kada su Tanovi}a najavili glumci Sharon Stone i John Travolta, ostalo je upam}eno kada je kazao: “Ovo je za moju zemlju.“ Od te godine do danas u Tanovi}evoj biografiji ostaje zabilje`eno da je uradio i filmove “Pakao“ (trilogiju inspiriranu Danteom je zamislio Krzystof Kieslowski, a zapo~eo ju je Tom Tykwer “Raj”), zatim “Triage“, u kojemu je igrao Irac Colin Farell, film ra|en po istoimenoj knjizi Scotta Andersona.

D

vina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njema~ka, Belgija, Srbija), bio je film otvorenja 16. SFF-a i svjetsku premijeru do`ivio je 23. jula istovremenim projekcijama u Narodnom pozori{tu Sarajevo i u Ljetnom kinu “!hej”. Prije svjetske, a ka`imo i sarajevske premijere, organizatori SFF-a uprili~ili su i prijem dobrodo{lice na kojemu se na{la i ekipa filma “Cirkus Columbia“, a tom prigodom nastao je i ovaj kratki, gotovo u prolazu, razgovor sa redateljem filma. O filmu “Cirkus Columbia“ ve} se podosta zna, no vi{eslojnost narativnih razina omogu}uje gledatelju da ga i na takav na~in “~ita“. Gluma~ku ekipu ~ine Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Jelena Stupljanin, Mario Knezovi}, Ermin Bravo, Jasna Ornela Berry, Miralem Zup~evi}, Mirza Ta-

• Za “Cirkus Columbiju“ je re~eno i da se ovim filmom kona~no vra}ate u BiH? - Ne bih rekao da se kona~no vra}am, nego sam prvi put do{ao po{to “Ni~ija zemlja“ nije snimana ovdje uop{te. Moram priznati da je lijepo bilo iskustvo raditi na svom jeziku, raditi sa svojim ljudima. Zaista volim Hercegovinu, pogotovu taj dolje kraj, to je lijepo za o~i {to ste mogli i vidjeli. @elio sam da napravim oma` toj Hercegovini koju jako volim i koja mene neodoljivo podsje}a na francusku Provansu, na Toskanu talijansku... U ovom nekom ludilu, koje nas je zadesilo ovih posljednjih nekoliko godina ljudi zaboravljaju koliko je ovo lijepa zemlja. Nadam se da }e, iako je film malo te`ak, ipak ta ljepota, priroda (izbija iz svakog kadra), mo`da na neki drugi na~in promovisati BiH.

hovoj kulturi. Ustvari, to je ono {to je nevjerovatno u ovoj zemlji, {to tih nekih dvjesto kilometara od juga do sjevera toliko razli~itih miljea, ljudi, kultura. • Oni koji su pro~itali \iki}evu knjigu, ka`u da ste pravili dosta odmaka u odnosu na nju? - Scenario je zasebna pri~a, u njemu postoji par motiva koji se vide, koji su iz knjige, a sve ostalo je, ustvari, novi scenario, nova pri~a. • Nedavno sam pro~itala da Tanovi}u nije te{ko napraviti film jer ima Kolara “iza le|a“. Kako je, ina~e, napraviti film u BiH, pri tom “maknimo“ Oskara kojeg imate? - Imali Oskara ili ne, praviti filmove u na{im uslovima je jako te{ko. Dakle, nije to jednostavno projekat, napraviti igrani film je,
Prizor iz Tanovi}eva filma “Cirkus Columbia“, koji, po ocjeni gledatelja, zauzima prvo mjesto na listi glasova publike

Danis Tanovi}: Ljudi zaboravljaju koliko je ovo lijepa zemlja

Njegovo ~etvrto igrano filmsko ostvarenje “Cirkus Columbia“, ra|eno po istoimenom romanu Ivice \iki}a, s kojim je i autor scenarija, izazvalo je rijetko vi|enu pozornost javnosti prije no {to je i odgledano. Odli~an roman Ivice \iki}a, za koji je nagra|en knji`evnom nagradom “Me{a Selimovi}“ 2003. godine za najbolji roman napisan na bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku {to se dodjeljuje na Knji`evnim susretima Cum grano salis i odr`avaju u Tuzli, preto~en na filmsku vrpcu u `ari{tu je razgovora ljudi iz svijeta filmske umjetnosti. Tako|er, interes za filmom “Cirkus Columbia“ toliki je da su organizatori ovogodi{njeg izdanja Sarajevo Film Festivala priredili i dodatnu projekciju filma. Film “Cirkus Columbia“, ra|en u koprodukciji sedam zemalja (Bosna i Hercego-

Foto: D. ]UMUROVI]

LIJEPO ISKUSTVO Moram priznati da je lijepo bilo iskustvo raditi na svom jeziku, raditi sa svojim ljudima. Zaista volim Hercegovinu, pogotovo taj dolje kraj, to je lijepo za o~i
novi}. Film je sniman na lokacijama u ^apljini i jednim malim dijelom u Sloveniji. • Kako se osje}ate pred svjetsku i sarajevsku premijeru, jeste li ve} ~uli pri~e o tome kako je film primljen nakon projekcije za novinare? - ^uo sam da je dobro primljen jutros na novinarskoj projekciji. Sretan sam, tu su svi glumci, tu su svi ~lanovi ekipe, skoro svi, mo`da dvoje-troje njih nije moglo do}i iz opravdanih razloga. Super je atmosfera, jo{ jedan Sarajevo Film Festival! • Zapadna Hercegovina je ispala pomalo kao terra incognita {to se ti~e filmova? - Jest, ~udno je to, zaista je ~udno, da nije vi{e filmova pravljeno, to je jedan specifi~an mentalitet i kraj, ali onako ba{ mi je prijalo da odem tamo. I ja sam jako puno toga nau~io, nisam znao puno stvari, mada ljudi ka`u: naravno, ja sam Bosanac, Hercegovac, poznajem svoju zemlju. A ustvari kad odete u te krajeve, provedete par mjeseci tamo, tek shvatite koliko ne znate ni o tim ljudima, ni o nji-

neki dan sam to rekao, kao da formirate planinu. Prema tome, imali Kolara jednog, dva ili pet, svejedno to je mukotrpan rad koji traje par godina, ali naravno mislim da sam sretan {to imam ^edu uz sebe, jer on je jedan od najve}ih producenata sa ovih prostora, moj prijatelj, kum, {ta da vam ka`em. Sretan sam {to deset godina kasnije jo{ uvijek smo zajedno, radimo, dobro nam ide. Uvijek ka`em: Za{to mijenjati tim koji pobje|uje. • Okupili ste dobru gluma~ku ekipu po~ev od Mikija Manojlovi}a, Mire Furlan, a tu je i mladi Boris Ler, koji je iznena|enje. - Moram priznati da meni Boris nije bio iznena|enje. Gledao sam ga u par predstava i kad su mi rekli da obratim pa`nju na njega, pogledao sam {ta taj de~ko radi. Boris }e imati sjajnu karijeru. Prvo divan de~ko, sjajan glumac, uklopio se iste sekunde.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

KUN

31

RAZGOVOR Miki Manojlovi}, glumac

Film je br`i od svega drugog

za dobru sliku dr`ave
To ove nove dr`ave ne shvataju. Hrvatska ima malo ve}i bud`et, Srbija nikakav, Bosna i Hercegovina veoma mali, kad sve svedete, to su sme{ni deli}i nacionalnih bud`eta iz kojih bi te nacionalne dr`ave morale da imaju svoju nacionalnu kinematografiju
Angelina [imi}

redrag Miki Manojlovi} ostvario je uloge u nekim od najboljih filmova u biv{oj jugoslavenskoj produkciji, a godinama je bio i jedan od najboljih pozori{nih glumaca, prvak beogradskih pozori{ta. Po~etkom 90-ih godina pro{log stolje}a preselio je u Francusku, gdje je nastavio me|unarodnu karijeru. Igrao je u zapa`enim filmovima poznatih i uglednih evropskih redatelja kao {to su Francois Ozon, Agnes Merlet, Jean-Jacques Beneix. U filmu bh. redatelja Danisa Tanovi}a “Cirkus Columbia“ tuma~i lik (glavna uloga) Divka Bunti}a, a i ovaj razgovor nastao je neposredno pred njegovu svjetsku premijeru. • Kakva je bila suradnja s Danisom Tanovi}em? - Znate, tu imaju dva elementa, dva nivoa. Prvi nivo je taj subjektivni, ako vas to zanima, mogu vam re}i. Ovaj drugi nivo ne znam, jer nisam film video nijedan jedini kvadrat, tako da ne znam. Zna~i saradnja ima dva nivoa. Ovaj drugi je podlo`an proveri, proveri onoga {to je bio cilj i razlog na{eg susreta koji nije samo profesionalni u povr{nom smislu. Povr{ni poslovni susreti su dosadni i to je ono {to je i subjektivni do`ivljaj - da taj susret nije bio samo povr{no profesionalan. Zna~i, svi sve znaju i sve je u redu. Ne, vi{e od toga. Postoji jedna razmena, kako bih je nazvao, puno toga {to je osve{}eno u nama i ono {to nije, {to je na{a priroda. • Godinama `ivite van... - Ja `ivim van otkad je Jugoslavija nestala i kad sam i u njenim biv{im krajevima, ja sam van. • Ostvarili ste ulogu (lik) ~ovjeka koji dolazi u svoju zemlju ba{ u vrijeme kad se ta Jugoslavija po~ela raspadati. Je li bilo te{ko proniknuti u taj poseban, da tako ka`emo, hercegova~ki mentalitet? - Iskreno, nije bilo te{ko, bilo je lako. Nema tu nikakvog znanja unapred. Pravo znanje je ono znanje koje je ste~eno i koje se sti~e. To je znanje koje se sti~e i to

P

sam znanje stekao lako, a sve {to je predradnja toga, senzibilitet, poznavanjem svega {to bi moglo da u|e, kako da ka`em, u jednu ljudsku osobenost ~oveka bilo kog kraja iz biv{e Jugoslavije, i {to je moja intimna stvar i ne{to {to je meni dobro poznato. Osetljivost na prepoznavanje, mentaliteti to sve pada kada po~inje sticanje ovog drugog znanja koje je najva`nije, a to je razmena koja nije profesionalna, koja je puno vi{e od toga, koja je ljudska, a profesionalno se podrazumeva. I kako smo mi radili ovaj film, e sad kakav je on, recite mi vi, ja ne znam, ja }u ga videti ve~eras. • Kad biste danas bacili pogled na kinematografije zemalja, odnosno makar na bosanskohercegova~ku, hrvatsku i srbijansku, {to biste rekli o njima? Za bh. se ka`e da iako nema mnogo filmova, da ono {to ima je jako dobro, mo`da i najbolje. - Sad ima vi{e mogu}ih pogleda na tu stvar. Moje je mi{ljenje da nema nacionalnih kinematografija, tim ne `elim da ka`em da nema nacija, ali danas vi{e filmovi nisu nacionalne kinematografije. Prvo, novac nije nacionalni jer dolazi iz vi{e drugih dr`ava. Mislim da ni u Evropi nema vi{e ~istog nacionalnog filma je-

dnog jedinog, sve je vi{e internacionalnih ekipa, ideja. Nekako se sve to jako zbli`ilo. Postalo je jedno, sli~no, vrlo sli~no sa svim svojim razli~itostima koje nisu tako velike kakve nam se ~ine. A, ja sam bio u situaciji posljednju godinu i ne{to dana da posvetim dobar deo svog `ivota tra`enju, poku{aju pomo}i srpskom filmu kao predsednik Upravnog odbora Filmskog centra Srbije. I mogu vam re}i jednu stvar da novac, podr{ka dr`ava koju ste vi spomenuli nije dovoljna i da nove dr`ave nikako da shvate da je film br`i od svega drugog za dobru sliku njih samih. Nema te industrije, nema te Vogo{}e, nema tog Kragujevca, nema tog Cimosa, nema ni~eg br`eg od filma ako je film dobar. On je najbolji ambasador i {to bi rekao jedan ~ovek, mar{al De Gol, koji je bio pametan u mnogim stvarima i to pokatkad valja ~uti: Daj ponudi, pokloni prvo knjigu, a onda dolazi ekonomija. To ove nove dr`ave ne shvataju. Hrvatska ima malo ve}i bud`et, Srbija nikakav, Bosna i Hercegovina veoma mali, kad sve svedete, to su sme{ni deli}i nacionalnih bud`eta iz kojih bi te nacionalne dr`ave, je li, morale da imaju svoju nacionalnu kinematografiju. Njih to ne zanima, njih film ne zanima, oni se nji-

Miki Manojlovi}: Povr{ni poslovni susreti su dosadni

Foto: D. ]UMUROVI]

me podi~e kada je veliki, kada uspe, politi~ari se podi~e, i gledaju svoja druga posla, svoje druge interese koje mi mo`da ne mo`emo da im ispunimo. • Sad smo Vas vidjeli u Danisovom filmu, gdje ste ina~e, znamo da `ivite u Francuskoj. - Ja sam svuda, a kad ne radim, vratim se u Beograd. Sad sam iz Gr~ke do{ao u Sarajevo i vra}am se u Gr~ku. Tamo sam pre deset godina bio sa suprugom Tamarom kad je na{ sin Ivan bio u planu. Sad je on veliki i zajedno smo na jednom izvrsnom otoku, poput Mljeta, na nivou ozbiljnih, najboljih otoka na Jadranskom moru. Zove se Iskijatos, odli~an otok, eto tamo se vra}am. • Pozori{te? - Radio sam pozori{te po povratku, dvanaest godina nisam stao na daske, a onda radio Molijera, pa Bulgakova... onoliko koliko sam mogao s obzirom na ta sva moja putovanja. No, sistem pozori{ni meni ne odgovara - verovatno je isto i u BiH, kao i u Hrvatskoj... Svaka nova premijera, zapravo, gu{i druge, jer svi igraju svuda. Repertoarski teatri sve vi{e postaju sami sebi mlinski kamen oko vrata. Tako da ja mogu da radim u bloku, mogu da odvojim godinu, dve, tri, pet ali ne mogu da se obave`em da }u ne{to igrati a da to bude u rukama dnevnih potreba klimavih gradskih ili republi~kih pozori{ta koja prave svoje repertoare od danas do popodne. • Jeste li jo{ negdje anga`irani, zovu li Vas? - Kako da ne. Bio sam u Karakasu, bio sam u Americi, u Kanadi. • Mislim na podru~je biv{e Jugoslavije? - Pro{le godine je bio taj balkanski period. Snimio sam jako dobar film u Bugarskoj, koji je bio izvrstan film, koji je postigao veliki uspeh, najbolji bugarski film u ne znam koliko zadnjih godina. To je bio moj poseban uspeh na bugarskom jeziku. Bugarski jezik je blizak srpskom ili hrvatskom ili bosanskom jeziku, ali vrlo je dalek i nije lako. Eto tako, to je jedan vrlo dobar film. To, pa radio sam u Hrvatskoj, radio sam u Srbiji, radio sam u BiH.

32

Mladen Pikuli}, fotograf iz Rot terdama

KUN

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

KUN

33
Odr`an Festival eksperimentalnog videa u Marseille

Bosanski avlijaner
Nekada{nji fotoreporter Oslobo|enja svake godine navrati u svoju staru redakciju donose}i uvijek neki svoj novi rad ovaj put je to fotomonografija Avlijaner
Asmir Kadi}

\erkovi}ev rad

Prikazan \erkovi}ev
“One vision”
Asocijacija P’SILO se bavi promocijom i podr{kom videoprodukcije, te umjetnika, udru`enja i asocijacija
10. internacionalni festival eksperimentalnog videa, pod nazivom Images Contre Nature 2010, odr`an je u Marseilleu (Francuska), a u sklopu zavr{ne ve~eri prikazan je i videorad “One vision“ (1994) Andreja \erkovi}a. Uz \erkovi}a na Festivalu su u~estvovali umjetnici: Giney Ayme, Serge Pey, Marco Villani, Marylene Negro, Severine Bester, Aditi Avinash Kulkarni, Christin Bolewski, Jean Michel Huemaue i Ben Vautier. Vi de orad “One vi si on“ \erkovi} je premijerno prikazao 1997. godine u sklo- Plakat za Images Contre Nature 2010. pu gla vnog pro gra ma go di{nje izlo`be SCCA Sarajevo, na Les Innatendus Festivalu u Lionu, potom u sklopu 21. izlo`be umjetnika dana{njice u Istanbulu, dok je predstavljao BiH u zvani~noj selekciji UNICA Concours Mondial u Austriji. Na 38. festivalu amaterskog filma BiH, rad je osvojio nagradu za najbolju monta`u. Pro{le godine bio je selektiran u oficijelni program 22. Festival Les Instants Video u Marseille. Prikazan je na nekoliko televizijskih stanica, me|u kojima BHT, CNN Turk, TRT, FRANCE 3 i nalazi se u kolekciji UNICA Filmarchiv St. Gallen, Institut de Haut Etudes Internationales et du developpment (IHED) Geneve i SCCA Sarajevo. Ovaj \erkovi}ev rad kombinira fragmente ku}nog videa, snimljenog u ratu, sa pop-himnom grupe Queen “One vision“. Kamerom zabilje`ena granatiranja, ranjeni ljudi, pogrebi i ostala zbivanja u sarajevskom naselju Dobrinja, dovode u pitanje apsolutizam, propagiran u jednom od najve}ih hitova prethodne decenije. Rije~i “jedna vizija, jedna nacija, jedna zraka svijetlosti“ postaju prijete}e fraze koje su dovele do krvoproli}a. ^ovjek koji ih ispisuje na po~etku videa na kraju ih se odri~e. Ovogodi{nje jubilarno deseto izdanje festivala Images Contre Nature 2010. odr`ano je u Theatre des Chartreux u Marseille. Organizator festivala je asocijacija P’SILO, ~iji su ~lanovi Helene Bez, Mireille Laplace, Fabrice Strambi & Claude Ciccolella prije deset godina pokrenuli Festival Images contre Nature. Asocijacija se bavi promocijom i podr{kom videoprodukcije, te umjetnika, udru`enja i asocijacija.
Mr. S.

N

a prvo, uobi~ajeno pitanje gdje je i {ta radi, Pikuli} je odgovorio: - Ja sam profesionalni fotograf, umjetni~ki fotograf. Pravim izlo`be {irom svijeta - u Haagu, u Berlinu, Rotterdamu, New Yorku, za neke sam i nagra|en. Ina~e, `ivim u Holandiji u Rotterdamu, gdje imam fotoagenciju. Ovo mi je tre}a knjiga fotografija, jedna je bila kolektivna i dvije su samo moje.

Mislim da fotograf treba da bude intelektualac, onaj koji poka`e probleme i ko misli o tome. To je za mene fotografija. Radio sam tri godine projekat Avlijaner. Postavio si hiljadu pitanja, za{to oni, koji grad, za{to to uop{te... Pri tome insistiram na scenaristi~kom na~inu, to je meni ne{to vrlo va`no. Imao sam i jedan sinopsis vezan za Sarajevo, ali...

Hiljadu pitanja

Za{to Avlijaner?
Avlijaner je na{ doma}i izraz za pse lutalice koje su ljudi iz raznora-

Kao fotoreporteru Oslobo|enja “na radnom zadatku“ za mene je rat po~eo u Vukovaru. ^ak sam napravio i izlo`bu “Vukovar danas, a sutra?“ To mi je bio prvo ratno iskustvo. Kasnije sam bio “na slobodnoj teritoriji“ Zenice, me|utim nisam puno snimao, nisam mogao. Imao sam moralnih dilema - nisam mogao slikati nekoga ko je pogo|en granatom i ko umire pred mojim objektivom.

Iskustvo rata

znih razloga napustili i o kojima se niko ne brine. Ima ih i mnogo vrsta, mnogo mje{anaca. To je neki miks, kao {to je i sama Bosna. Mislim da su izvrstan simbol Bosne, da metafori~ki kazuju o ovoj zemlji. Bosanskih avlijanera je uvijek bilo na ulicama gradova, ali nikad u ovolikom broju kao sada. Prepu{teni su na milost i nemilost pukog pre`ivljavanja kao, uostalom, i njihovi sugra|ani, ljudi. Ovo je knjiga o bosanskim avlijanerima, ali ujedno o dru{tvu u tranziciji, ni~ijoj zemlji, vakuumu izme|u onog {to je bilo i onog {to jo{ nije stvoreno.

Kad pogledate ove fotografije, prvo uo~ite psa, a onda i mjesto gdje se nalaze i shvatite da ima paralele izme|u ljudi i pasa. Nisam htio da pravim portret za portretom nego sam `elio i}i dalje. Na primjer, pas koji ~eka voz. Namjerno sam odabrao Zenicu, u kojoj mo`e{ u samom centru grada nai}i na desetine i desetine avlijanera, kao idealno mjesto za ono {to sam htio da ka`em ovim fotografijama. [ta je Vama fotografija? - To je moj `ivot, `ivim od toga i za to 24 sata. Fotografija mi je posao, business, zanimanje, mi{lje-

nje, rekreacija, zabava, moje slobodno vrijeme. Mislim da je fotografija mnogo vi{e od posla - ona je neizreciv pogled na svijet. A koliko je fotografija umjetnost? - Fotografija je na Zapadu umjetnost. U Bosni naj~e{}e ljudi misle da ako si fotograf, onda slika{ svadbe i za li~ne karte. Mora{ naglasiti da si umjetni~ki fotograf, {to se na Zapadu podrazumijeva. Dovoljno je kazati samo fotograf. I zbog toga se dobro osje}am jer `ivim me|u ljudima koji razumiju ko sam i {ta radim. Koliko je tehni~ki napredak uticao na fotografiju? - Posljednjih godina je digitalizacija sve promijenila - vi{e nije dovoljno slikati nego treba{ imati neki koncept, Art Statement, zna~i da treba{ imati obavezno neku pozadinu. Fotograf je onaj ko pri~a slikama, ali treba to raditi, da tako ka`em, na na~in da objasni za{to radi. Fotografija nije vi{e slu~aj nego stvaranje. Prije nego {to krene{ snimati, mora{ imati neki koncept, neku ideju. Prije si

i{ao i ~ekao da se ne{to dogodi, a sad treba{ da zna{ {ta se doga|a, gdje ide{... Na primjer, ovi psi s bili na ulicama, “gotova fotografija“, ali meni su trebale tri godine rada da napravim ovu knjigu. Fotoreporter je svjedok, ali i umjetnik koji pri~a pri~e. Kakav je status fotografije u svijetu? - Fotografija je na Zapadu umjetnost broj jedan. Ima na stotine galerija s fotografskim izlo`bama, dok u Bosni toga nema - fotografiji nema mjesta na galerijskom zidu. Na primjer, uvijek se sje}am jedne izlo`be u Rotterdamu, poznatog fotografa Renéa Burrija - tamo je prirodno da se umjetnici na|u na istom mjestu. Ovdje je to uvijek polemi~no, zato mi je drago da mogu da `ivim u zemlji gdje se moj posao po{tuje. Ja sam to {to jesam i ne mogu raditi/biti ne{to drugo. [to se ti~e Sarajeva, to je moj povratak u pro{lost. I ovdje imam prijatelje, s kojima razmijenim mi{ljenje i o poslu i o `ivotu. Nisam fizi~ki vezan za ovaj grad, ali ipak mislim da mu pripadam.

34
eMTeeM bez kraja sezone

KUN

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

Na{ {trajk je jo{ ve}i rad
Ponosni smo na ~injenicu da brojni teatarski umjetnici ne samo iz BiH nego iz regije `ele raditi i sara|ivati sa eMTeeM-om. Nije novac ono {to ih privla~i nama. Mi novca nemamo i oni to znaju, rije~i su Seada \uli}a
Mirela Sekuli}
rlo uspje{na sezona mostarskog teatra eMTeeM jo{ traje - ovih dana odigrali su petu premijeru! “Usamljenom zapadu“ i “Baladi o lososu i zga`enoj travi“, “Adrenalinu“ su se pridru`ili “Ru`no pa~e“ i “Fame“. U~estvovali su i na MESS-u s dvije predstave (“Zvijer na mjesecu“ i “Usamljeni zapad“) i osvojili tri nagrade. Njihova predstava “Zvijer na mjesecu“ uvr{tena je u program velikog teatarskog festivala u Bogoti, gdje je izvedena pet puta. Predstava “(Njegove) 3 sestre“ uvr{tena je u program 29. pozori{nih igara BiH u Jajcu i dobila dvije nagrade. Mnogo je razloga za razgovor sa direktorom \uli}em, kojeg pitamo: Kako ocjenjujete sezonu {to se ti~e de{avanja na ostalim teatarskim scenama, ali i onih u poslani~kim klupama gdje se pozori{nim ku}ama kroji “d`eparac“? - Mislim da je cijela sezona na BiH teatarskoj sceni bila mnogo skromnija od ranijih. Istina, mora se re}i da je bila i skromnija od objektivnih umjetni~kih mogu}nosti bh. teatara. Po mom mi{ljenju, glavni krivac u dr`avi je vlast koja ne}e, a i ne zna rije{iti status teatarskih ku}a, te stvoriti standarde po kojima }e se raditi, ali i vrednovati neki umjetni~ki ~in. Drugi razlog le`i u na{em sporom transformiranju teatara u duhu vremena u kojem `ivimo. Jo{ smo tromi, glomazni i u sizovskom razmi{ljanju, uglavnom. Za to su odgovorni menad`menti samih teatara koji moraju po~eti djelovati u duhu vremena koje `ivimo, ali i vremena koje dolazi.

V

Ima li ne{to {to biste zaboravili, a {to se odnosilo na doga|anja u kulturi uop}e? - Iskoristio bih ovu priliku da jo{ jednom dignem svoj glas protiv diskriminiraju}eg i necivilizacijskog odnosa prema kulturi koji provode Grad Mostar i Vlada HNK-a. To je jo{ jedan u nizu argumenata za tezu koju brojni umjetnici ove zemlje zagovaraju o uspostavi ministarstva kulture na nivou BiH. Bez korjenitih promjena mi }emo i dalje imati pojedina~ne uspjehe stvorene entuzijazmom koje pojedinci iz vlasti koriste kako i kada im treba. Vrijeme je da ka`emo: DOSTA.

Dosta!

Sead \uli}

Anga`iran teatar
A {ta je to {to je ovu va{u sezonu izdvojilo? - Prije svega bih rekao da je ovu sezonu u Mostarskom teatru mladih, i pored vrlo slo`ene finansijske situacije u gradu, koja se odrazila i na na{ bud`et obilje`ila na{a odluka da radimo uprkos svemu. Kada su druge teatarske ku}e u Mostaru obustavile svoj rad iz protesta zbog poni`avaju}eg odnosa prema kulturi, mi smo objelodanili da je na{ {trajk jo{ ve}i rad. Znali smo da oni i `ele da ne radimo, zato im treba suprotstaviti druge argumente, argumente koje ne razumiju i ne o~ekuju. Mi smo to uradili i sezonu zavr{avamo sa pet premijernih predstava i preko 300 repriza. Kako birate predstave i {ta zapravo treba igrati u ovom vremenu? - Mi imamo dugoro~no postavljen okvirni repertoar koji je nakon

dugog promi{ljanja i razgovora usvojio na{ Umjetni~ki savjet. Naravno, u repertoar uvrstimo i neki tekst koji se ne nalazi u okvirnom repertoaru ako nam se u me|uvremenu svidi i slijedi na{u umjetni~ku orijentaciju. Mi `elimo biti anga`iran teatar koji }e otvoreno govoriti o svim dru{tvenim problemima, ali i problemima pojedinaca danas i ovdje u tom istom dru{tvu. Predstavama `elimo iznijeti i na{ stav naspram problema o kojima govorimo. U kreiranju na{eg repertoara mogu u~estvovati, i u~estvuju, svi na{i saradnici, prijatelji, publika bez obzira na to gdje `ive i na koji na~in su vezani za eMTeeM. To obezbje|uje veoma {irok i raznovrstan pristup repertoaru koji na kraju na{em teatru obezbje|uje zanimljive predstave. Ukratko, mislim da je pogre{na orijentacija, kojoj mnogi pribjegavaju u gra|enju repertoara, opredjeljuju}i se za lake komedije, a sve pod izgovorom da je narodu dosta tegoba u `ivotu, pa ga sad treba nasmijati. Mi mislimo upravo suprotno. Naravno, ne bje`imo od komedije, ali komedije u punom zna~enju tog `anra. [ta Vas je osobno najvi{e dojmilo u susretu sa nekom drugom publikom? - Najvi{e me dojmila posve}enost publike u Bogoti, njena spontanost u reagiranju, iskrenost i ljubav koju izra`ava na svakom koraku prema teatarskim umjetnicima. A pritom nemaju pojma gdje se nalazi va{a dr`ava, niti su ikad ~uli za BiH, ali vidjeli su predstavu, ona ih je dotakla i to }e re}i iskreno i izuzetno emotivno. To je za pam}enje.

Iz predstave “Usamljeni zapad“

Zbog djece
Danas naj~e{}e isti~ete kako je eMTeeM najve}i dio svoga djelovanja posvetio kontinuiranoj i sistemati~noj teatarskoj edukaciji djece i mladih? - Mostarski teatar mladih je pozori{te mladih, ali i pozori{te za

mlade. Mostarski teatar mladih po opredjeljenju spada u red tre}eg teatra, kako je to definirao Barba. Sve to je uslovilo na{e kontinuirano promicanje teatarske umjetnosti me|u djecom i mladim ljudima po{tuju}i osnovnu premisu da je dramski odgoj pravo svih, a ne privilegija odabranih. Opredjeljuju}i se za ovaj stav, razvijali smo i razvijamo kreativne sposobnosti djece i mladih sa `eljom da oni odrastaju u bolje ljude, te da se oplemene umjetno{}u kroz igru, koja je osnov na{eg rada. Naravno, neki od te djece izrasli su u velike reditelje, glumce, dramaturge, ali ve}ina je dobra publika koja je ostala sve ove godine sa nama i u me|uvremenu dovela nam svoju djecu da pro|u isti proces sazrijevanja i odrastanja u studijima eMTeeM-a. E, zbog te djece koja sa nama odrasta vrijedilo je izdr`ati sve minule godine. Kao specifi~nost navodite i to da je svaka predstava Mostarskog teatra mladih u najve}oj mjeri kreativni proces koji se prikazuje publici u odre|enim fazama svog scenskog `ivota? - Mi cijenimo na{u publiku, propitujemo je, ali i slu{amo. Zbog toga sve na{e projekte kao otvorene probe pokazujemo na-

Vidje}emo

[ta }ete ponuditi u novoj sezoni? - U narednoj sezoni na{oj publici ponudi}emo slijede}e naslove: “Kako sam u~ila voziti“ u re`iji Selme Spahi}, “U traganju za bojom kestena“ u re`iji Stevana Bodro`e, te “Rijeku ^udovodnicu“ u re`iji Seada \uli}a. Ako bude mogu}nosti, na kraju naredne sezone radili bismo i ^ehovljevog “Galeba“. Bilo bi to sje}anje na na{u kultnu predstavu iz 1989. godine jer bismo je radili u istom konceptu, ali sa drugim glumcima. Vidje}emo.

{oj publici i provjeravamo {ta smo napravili. I tako kontinuirano. Izme|u tih kontrolnih proba i sami istra`ujemo. I kad je gotova predstava premijera kod nas nije kraj rada. To je zapravo po~etak novog istra`ivanja postignutog u interakciji sa publikom. I tad su probe, s vremena na vrijeme, normalne. Zapravo, kada vi{e nemamo {ta istra`ivati, gotov je i scenski `ivot odre|ene predstave. Ovakav rad na{e predstave ~ini kontinuirano svje`im, a te glumcima inspirativnim. Tu nema i ne mo`e biti rutine. Svaka predstava je uistinu kao premijera. Koji su, uvjetno kazano, oblici rada - {to je danas MTM? Na {to ste posebno ponosni?

- eMTeeM danas djeluje kroz Dje~iju scenu, Omladinsku scenu i Gradsku scenu “Toni Pehar“. Ponosni smo na ~injenicu da brojni teatarski umjetnici ne samo iz BiH nego iz regije `ele raditi i sara|ivati sa eMTeeM-om. Nije novac ono {to ih privla~i nama. Mi novca nemamo i oni to znaju. @ele do}i zbog repertoara, zbog dobre atmosfere, zbog brojnih repriza, festivala i gostovanja, `ele do}i jer se u eMTeeM-u u Mostaru razvija ideja jednog teatra organizovanog na druga~ijim principima od onih koji vladaju u na{im tromim institucijama, ali jasne vizije kuda i kako dalje. E, na tu ~injenicu smo posebno ponosni, kazao je na kraju razgovora Sead \uli}.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

Na Malom Brijunu

KUN

35

Rade i Nina [erbed`ija

Prostor pro`imanja duhovno srodnih umjetnika

Foto: Du{ko Maru{i}

Prognanici na
Premijera “Oluje“ W. Shakespearea u kazali{tu Ulysses, re`ija Lenka Udovi~ki
Mladen Bi}ani}
azali{no putovanje sred ljepota ~arobnog otoka Mali Brijun Teatar Ulysses zapo~eo je prije to~no 10 godina, odabrav{i za prvu predstavu tako|er djelo velikoga Shakespearea - tada “Kralja Leara“, a sada “Oluju“, oba komada u re`iji Lenke Udovi~ki. U minuloj deceniji veli~anstvena tvr|ava Minor, sagra|ena jo{ krajem XIX stolje}a, najve}a obrambena utvrda u Puli, tada{njoj sredi{njoj austrougarskoj mornari~koj bazi {to je mogla primiti posadu od oko sedamsto pedeset vojnika, a danas je posjeti samo ne{to manje gledatelja na jednoj predstavi unutar njenih zidina, bila je pozornica na kojoj su igrani tekstovi Euripida, Molijera, Krle`e, Becketta, Weissa, Luki}a; ovdje su re`irali i Magelli i Pandur; igrali i nastupili glumci i umjetnici iz ~itavoga svijeta, njih oko 300 najrazli~itijih profila...

za~aranom otoku
K
njenim zlo~inima i iznad svega, pri~a o oprostu. Kroz Prospera Shakespeare je ispisao jedan od svojih najkompleksnijih i po svoj prilici najautobiografskijih likova, koji uspije, ovladav{i prvo elementima u prirodi, ovladati i vlastitim demonima i dospjeti do onog istinski naprednog stanja svijesti u kojem je mogu}e sagledati pro{lost i velikodu{no je otpustiti kako ne bi zatrovala budu}nost i `ivote djece koja tek zapo~inju svoj put. Mali Brijun pretvaramo u za~arani, bezimeni mediteranski otok kojim lutaju izbezumljeni brodolomci, gdje najopasnije ambicije i krvo`edni porivi izbijaju na povr{inu, gdje zato~eni duhovi snuju o slobodi, ali i gdje se ra|a nova, ~ista ljubav izme|u dvoje mladih ljudi pred kojima stoji novi `ivot. U svom poznatom eseju “Oluja ili ponavljanje“, tiskanom 1976. godine, jedan od najpoznatijih {ekspirologa dana{njice, Poljak Jan Kott zapisa}e: - “Macbeth“ i “Hamlet“ okrutniji su od “Oluje“. “Kralj Lear“ je tragedija bez nade; svijet se raspao na odvojene dijelove i nikada se ne}e ponovno srasti. “Oluja“ je za mene oduvijek bila najgor~i Shakespeareov komad. Kao u Marlowljevu “Doktoru Faustu“ postoji u njoj gor~ina izgubljenih nada. U obje drame postoji sli~an metafizi~ki nemir kojega je te{ko nazvati i koji izmi~e interpretaciji, ali od kojega se vi{e ne mo`emo osloboditi - kao {to se ne mo`emo osloboditi od pam}enja sr~anog infarkta i klini~ke smrti. Uz to, u

Iz afi{e
William Shakespeare: “Oluja“ Re`ija: Lenka Udovi~ki Prijevod: Antun [oljan Dramaturginja: Tena [tivi~i} Kostimografkinja: Bjanka Ad`i} - Ursulov Scenograf: Zlatko Kauzlari} - Ata~ Koreograf: Sta{a Zurovac Skladatelji: Nigel Osborne i Dario Maru{i} Igraju: Rade [erbed`ija, Nina [erbed`ija, Neboj{a Glogovac, Maja Posavec, Filip Kri`an, Du{an Goji}, Mladen Vasary, Mladen Vuli}, @arko Radi}, Alen Liveri} i drugi Premijera: 23. srpnja 2010. Mali Brijun, Tvr|ava Minor, Teatar Ulysses. “Oluji“ postoji i razdiru}a tuga svr{etka. `ina i nevinost, unato~ ili upravo mo`da zbog gluma~kog neiskustva, tu igra na kartu budu}nosti, tako surovo oduzete glavnom liku. Kaliban Neboj{e Glogovca, {to pripada ljudima ali je vje{ti~jeg roda, mitsko ~udovi{te i hibridni bastard, ali i “primitivni divljak“ i “nakazni rob”, i njegov antipod, Ariel, zra~ni duh, tuma~i ga Maja Posavec, bi}a su {to povezuju mit i zbilju, ~udo i san, stvarnost koju Prospero ~inima i opsjenom oblikuje u iluziju i izma{tani svijet za~aranog otoka kojim lutaju izbezumljeni brodolomci. Trinkulo i Stefano, glume ih Mladen Vasary i Mladen Vuli}, oni su sa kojima se sudbina najokrutnije poigrava - ~as groteskni pijanci i lakrdija{i, ~as opasni zavjerenici ubojitih namjera - likovi {to prolaze mimo nas, iza kojih se ~esto skrivamo prepoznaju}i se u njima i ne `ele}i to priznati. Vrlo je neobi~an i znakovit tretman duhova u ovoj Shakespearovoj drami -Lenka Udovi~ki izvodi ih na scenu u zlokobnom klju~u, lica prekrivenih bijelom bojom, u

Razdiru}a tuga svr{etka
“Oluja“ W. Shakespearea u re`iji Lenke Udovi~ki tu nit “gor~ine izgubljenih nada“ ne raspli}e u potpunosti, njen do`ivljaj tog “metafizi~kog nemira“ nema te dosege i domete. Najve}im dijelom to je vrlo skladno ispri~ana pripovijest {to po{tuje zadati okvir predlo{ka, a `ivotvornost i osebujnost likova drame, prete`no, ovisi od doprinosa pojedinog glumca - glumice. Rade [erbed`ija Prospera igra uz neku odsutnost i pomirenost sa sudbinom, gotovo u sjeni samog lika, da bi poentirao u Epilogu, sazdanom upravo na toj Kottovoj “razdiru}oj tuzi svr{etka“, trenutku kada se svode svi zemaljski ra~uni i kada Prospero uvi|a: “... o~aj }e biti moj svr{etak, ako me molitva ne spasi sveta, prodorna tako da doprijet mo`e do samog milosr|a bo`jeg...” Nina [erbed`ija, kao Miranda, su{ta je suprotnost svom ocu njena mladost, krijepost, svje-

dugim kaputima, sa koferima u ruci - poput onih sablasnih kolona prognanika i izbjeglica {to smo ih ne tako davno mogli promatrati na ovim prostorima, i u tim prizorima mo`da je i najvidljiviji taj otklon ka gor~ini i tuzi, bez kojih `ivota na ovom podneblju nema. Shodno tomu, ni za~arani otok ne mo`e ih biti po{te|en, oni su tu poput nekog ukletog miljokaza, ste}ka koji opominje putnike-namjernike gdje se nalaze i kojim stazama hode, ba{ poput tih nebrojenih kolona {to su ve} pro{le taj put i nestale u vremenu, kao u onom stihu {to najbolje opisuje sam otok: “...O sve je ovdje napu~eno prepastima, ~udima samim, mukom i nevoljom...”.

San, spavanje i bu|enje
Pedantni Jan Kott izbrojio je da se rije~i “san”, “spavanje“ i bu|enje“, zajedno sa svojim gramati~kim izvedenicama, u 2062 retka dramskog spjeva “Oluja“ pojavljuju ~ak 49 puta! Za~arani otok tako je poput neke velike spavaonice u kojoj se svaki ~as netko uspavljuje ili budi, pa ovisno od stanja u kojem se nalazi, i njegov do`ivljaj svijeta se mijenja, prelaze}i put od snovi|enja i iluzije, do zbilje i stvarnosti. Da bi pred sam kraj, zajedno sa publikom, spoznali da je “kao san pro{la na{a predstava i da su na{i glumci bili sve sami dusi, {to rastopi{e se u zrak... “Jer, taj san mi smo sami: Mi smo ista tvar od koje snovi sazdani su; i to malo na{eg `ivota snom se zaokru`uje.” Sve ostalo je, ionako, {utnja.

Najgor~i komad
Tena [tivi~i}, dramaturginja u najnovijoj inscenaciji Shakespearea ovog teatra, {to se voli nazvati “kazali{nim prostorom pro`imanja duhovno srodnih umjetnika“, ovako sa`ima ideju predstave, glavnog lika i mjesta radnje: - “Oluja“ je zadnji Shakespearov komad, ~esto smatran svojevrsnim testamentom. To je pri~a o roditeljskoj ljubavi, o izdaji, osveti, suo~avanju s po~i-

36
Po~asni gost 16. SFF-a

KUN

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

SARA JEVO FILM FESTIVAL

u rije~i i slici

Morgan Freeman stigao u Sarajevo
edan od najzna~ajnijih glumaca dana{njice, oskarovac Morgan Freeman stigao je ju~er u Sarajevo. U ~ast njegovog dolaska, Sarajevo Film Festival }e u Ljetnom kinu !hej u subotu, 31. jula, uprili~iti gala projekciju njegovog posljednje ostvarenja INVICTUS, kojom }e se zvani~no zavr{iti 16. SFF. U filmu INVICTUS reditelja Clinta Eastwooda Freeman je ostvario ulogu predsjednika Ju`noafri~ke Republike Nelsona Mandele, koja mu je donijela ~etvrtu nominaciju za Oscara, te niz drugih zna~ajnih priznanja, ali i izuzetnih kritika. Tokom boravka u Sarajevu Freeman }e se susresti i sa mladim filmskim profesionalcima iz regije, u~esnicima Sarajevo Talent Campusa.

J

U subotu gala projekcija filma “Invictus”

Oskarovac Freeman po dolasku u Sarajevo

Foto: D`. KRIJE[TORAC

U albumu slavnih
Forum se organizira sa me|unarodnim filmskim magazinom Screen International

Svake ve~eri se u foajeu Narodnog pozori{ta ponavlja ista slika. Ekipa filma koji je na programu Takmi~arske selekcije - igrani film, pojedina~no se potpisuje se na svoje izlo`ene fotografije. A za “vje~nost“ ostaju i fotosi koje obavezno

prave brojni fotoreporteri. Tako je bilo i u trenucima dok su svoje autograme stavljali glumci Zijah Sokolovi} i Nada \urevska, producent Ismet Nuno Arnautali} i reditelj filma “Jasmina“ Ned`ad Begovi}.

Otvoren Regionalni forum
Regionalni forum o stanju filmske industrije u jugoisto~noj Evropi otvoren je ju~er. Forum organizira Sarajevo Film Festival u saradnji sa vode}im me|unarodnim filmskim magazinom Screen International. Regionalni forum je zami{ljen kao platforma koja nudi okvir za diskusiju relevantnim nacionalnim/regionalnim filmskim organizacijama i profesionalcima iz jugoisto~ne Evrope i podsti~e usagla{avanje nacionalnih filmskih politika, te pru`a {ansu za razmjenu dobrih praksi i ideja. Sarajevo Film Festival sa zadovoljstvom najavljuje da }e na Regionalnom forumu u~estvovati vi{e od sto najzna~ajnijih lidera regionalne filmske industrije. Gosti }e biti direktori i predstavnici regionalnih filmskih centara, predstavnici ministarstava nadle`nih za filmsku industriju, svi vode}i regionalni producenti, distributeri, kao i prikaziva~i i urednici filmskih programa najbitnijih TV stanica iz regije.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38

POMO] U KU]I
Djeca mogu u~iti i tokom ljetnog raspusta

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Nau~no dokazano lavanda umiruje
Ve} dugo vremena u narodnoj medicini lavanda se koristi za umirenje i smanjenje anksioznosti. Tragom te tvrdnje australski nau~nici su napravili istra`ivanje koje je pokazalo kako su pacijenti kojima je dana pilula od lavande u 75 posto slu~ajeva pokazali pobolj{anje. Pacijenti su spavali bolje i du`e, a op}enito gledano bili su smireniji, te se tako|er popravilo njihovo fizi~ko zdravlje. Nau~nici ka`u da lavanda djeluje na na~in da pove}ava produkciju hemikalija u mozgu, koje smanjuju `iv~anu aktivnost, te umirujepodru~jakoja se aktiviraju kod anksioznosti.

Od knjige, stripa do vo`nje bicikla
Ohrabrite ih da ~itaju i pustite da slobodno biraju {ta ih zanima

Sprije~ite migrenu
Kakosprije~itimigrenu? Voditemigrenski dnevnik. Kada vas zaboli glava, zapi{ite taj datum, te pokraj sve ono {to je moglo uzrokovati, a {ta ste radili u proteklih nekoliko dana. Jeste li bili pod stresom? Ispravno se hranili? Dovoljnovje`bali? Bili izlo`eni jakoj svjetlosti ili mirisima? Pili dovoljno vode? Kakvo je vrijeme? Pazite {to jedete i pijete. Zbog toga je dobro voditi migrenski dnevnik, jer }ete prepoznati namirnice, koje se ponavljaju prije migrenskih napada i znati da ih trebateizbjegavati. Ali op}enitobirajteorganski uzgojenu hranu i kvalitetnije namirnice. Voda je tako|er klju~na. Ukoliko djeca ni{ta ne u~e u toku ljetnog raspusta, ako ga cijeli provedu gledaju}i televiziju ili YouTube, u narednoj {kolskoj godini zaostaja}e za vr{njacima, koji su i tokom ljeta u~ili. Sre}om, nije ih nemogu}e navesti da ne{to u~e i u toku ljeta, mogu}e je i da }e u`ivati u tome. Pojam u~enja ne odnosi se samo na {kolsko gradivo. Ti me {to ~ita ju knji ge, ra~unaju}i i “laku literaturu“, djeca u~e. Time {to u~e da plivaju, voze bicikl, rolere, igraju tenis, djeca u~e. Postoji mnogo na~ina da se dje~iji mozak odr`i aktivnim u toku ljeta, a da to ne bude striktno {kolsko gradivo, a stvar je upravo u tome, da se djeci mozak odr`i aktivnim, da se njihovo vrijeme ne svede na pasivno gledanje televizije i dosa|ivanje. Kako to izvesti? Mnogo je mogu}ih na~ina. Mo`ete djecu ohrabriti da ~itaju i pustiti ih da slobodno biraju {ta ih zanima, ako odaberu ne{to {to vam ne bi palo na pamet da }e ih za ni ma ti, po put pri~ica stra ve za mla de, umjesto, primjer radi, “Toma Sojera“ il i “Olivera Tvista“, neka ih, va`no je da ~itaju i da ih ne{to zanima. Mogu da ~itaju i stripove, i to je dobro. Podstaknite ih da steknu novu vje{tinu, poput plivanja, vo`nje bicikla, nekog sporta. Mo`ete pogledati {ta u va{em gradu postoji od muzeja i izlo`bi, i u dogovoru s djecom ih povesti jednog dana u onaj, koji ih bar malo zainteresuje i zajedno razgledati. Mo`ete i da povedete djecu u prirodu i tamo im pokazujete razli~ite biljke. Mnogo je toga {to djeca mogu da u~e tokom ljeta i da im se to dopadne, i da ne{to od to ga bu de i do da tno zbli`avanje porodice.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Trouglovi sa ~okoladom i bananom
Potrebno:
4 zrele banane tabla mlije~ne ~okolade (100 gr) 250 grama kora za pitu sok od jednog limuna cimet i {e}er u prahu

Priprema:
Uklju~iti rernu da se zagrije na 190 stepeni. Isjeckati banane i ~okoladu na kockice, pomije{ati i dodati limunov sok. Poredati tri kore jednu preko druge i isje}i na tri trake. Na po~etak trake staviti po tri ka{i~ice pripremljenog nadjeva i formirati trouglove. Ponavljati postupak sve dok se ne utro{e kore ili materijal. Redati u pleh na papir za pe~enje. Prekoformiranihtrouglovaposutimalo{e}era u prahu i malocimeta. Staviti u vru}u rernu i pe}i 15 minuta. Slu`iti 5 minuta poslije va|enja iz rerne. Od ovog materijala iza|e 10 do 12 trouglova.

Koliko god cijenili minimalizam i jednostavnost, svakoga ponekad uhvati `elja da se na|e u {arolikom okru`ju kao da ste u{etali u neki tvornicu boja. Upravo to naglasak je ovoga ljeta, pa na ulicama i pla`ama preovladavaju kri~ave nijanse omiljenih nam boja. Koraljno crvena, jarko ru`i~asta, limunsko `uta ili pak nebesko plava potisnule su standardne boje dnevnih kombinacija i ve~ernjih haljina poput crne, be` ili tamnocrvene. Ali, sa svime, pa tako i sa ovim treba biti oprezan, pa na umu imajte da su ovako `arke boje dovoljne same po sebi zbog ~ega jedna upe~atljiva kreacija sama osvje`ava va{ izgled. Zbog toga se radije poigrajte krojevima te automatski isklju~ite napadne uzorke i nepotrebne modne dodatke.

[okirajte jarkim bojama

Miris jasmina u mlijeku za tijelo

Aromaterapeuti predla`u da u mirisnu lampu dodate nekoliko kapi eteri~nog ulja jasmina, jer je ugodnog mirisa i postavite ga u prostoriju u kojoj naj~e{}e boravite. Tako|er, nekoliko kapi ovog eteri~nog ulja mo`ete dodati u kremu za ruke ili mlijeko za tijelo. Nikada ne pretjerujte, maksimalno dodajte 10 kapi na 250 ml kreme ili mlijeka. Pretjerivanje uvijek ima kontrau~inak. Kao i kod nano{enja bilo kojeg drugog novog preparata, uvijek prethodno napravite test alergije, tako da malo preparata stavite na nadlakticu i ostavite na ko`i 24 sata. Ukoliko ko`a ne reagira, preparat smijete koristiti.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Sredinomjulatrebao je za`ivjetiMytheon, Petroglyphov akcijski RPG smje{ten u svijet klasi~ne mitologije, no autori su samo dan prije izlaska igru odgodili. Pri~alo se da je rije~ o kra}oj odgodi, no prema vijestima na slu`benom forumu ove igre, izgleda da je stvar ne{to kompliciranija. Naime, autori ka`u kako su tokom bete usko sara|ivali s igra~ima i odlu~ili usvojiti brojne savjete zbog ~ega }e im trebati dodatno vrijeme za dovr{etak Mytheona. Ukoliko sve pro|e prema planu, o~ekuju da bi finalna verzija trebala ugledati svjetlo dana do kraja godine iako ni sami nisu sigurni ho}e li je dovr{iti u tre}em ili ~etvrtom tromjese~ju, no znaju da to ne}e biti prije septembra.

KORAK NAPRIJED
Apple po~etkom avgusta planira izdatinovuverzijumultimedijalnogpaketaiLife. Najve}anovina u verzijiiLife11 svakako bi trebalabitinazivna64-bitnapodr{ka za sve aplikacije. Pri~a se i o nadogradnjama programa iPhoto s modificiranom opcijomFaces and Places te ve}aintegracija s dru{tvenim mre`ama. Beta verzija MobileMe galerije trebala bi biti integrisana u Faces and Places, a temeljiti redizajno~ekujeprogramiWeb, dok iDVDvi{ene}estandardnobiti dio paketa ve} dostupan za preuzimanje putem interneta. Osim toga u iLifeu 11 korisnici mogu o~ekivati i jo{ jednu potpuno novu aplikaciju, dok bi cijena paketa za samostalnu kupovinu trebala iznositi 79 dolara.

39

Mytheon odgo|en

iLife 11 uskoro

Google u padu

Prema istra`ivanju Strategy Analyticsa, Googleov udio na globalnom pretra`iva~komtr`i{tu pao je u drugomkvartalunakon{to se kompanijapovukla s kineskog tr`i{ta. U tri mjeseca, Googleov udio je pao na 69,7 posto sa 71,1 postokoliko je dr`ao u prvomkvartalu ove godine. Prematvrdnjamaanaliti~ararastGoogleovih prihoda od poslovanja vezanog uz pretra`ivanje interneta nastavlja usporavati s obzirom na to da je tr`i{te u razvijenim zapadnim zemljama ve} doseglo svoju zrelost, a kompanija te{ko uspijeva ponovitiuspjeh na brzorastu}imazijskim tr`i{tima. Najve}i dobitnik je kineski pretra`iva~ Baidu, koji je u drugom kvartalu gotovo sustigao Yahoo! i Microsoft.

Predstavljena je nova verzija CCleanera, 2.34.1200, besplatnog alata za optimizaciju sistema, privatnost i ~i{}enje. On uklanja nekori{tene fajlove sa va{eg sistema omogu}avaju}i Windowsu da radi br`e uz istovremeno osloba|anje dragocjenog prostora na hard disku. Ovaj alat tako|e uklanja tragove va{ih aktivnosti surfanja internetom na ra~unaru koji koristite. Tako|e, CCleaner ima potpuno funkcionalni ~ista~ registara. Nova verzija donosi pro{ireno ~i{}enje cookieja tako da uklju~uje HTML5 web skladi{tenje, unaprije|eno Index.dat ~i{}enje, unaprije|eno “instal date“ detektovanje i ta~nost kada su u pitanju alati za deinstaliranje.

Nova verzija CCleanera

Panasonic HDC-SDT750

LG X140

Prva amaterska 3D videokamera
Pomo}u objektiva za 3D konverziju ure|aj }e snimiti slike desnim i lijevim okom i simultano proizvesti stereoskopsku sliku koju }ete potom mo}i da gledate i na 3D televizorima
Japanski elektronski gigant Panasonic predstavio je prvu amatersku 3D videokameru na svijetu koja }e svakome omogu}iti da snima zapise u tri dimenzije pomo}u specijalnih objektiva. Panasonic, koji je nedavno lansirao i 3D kameru za profesionalnu upotrebu, ka`e da }e kamera HDC-SDT750 svakome omogu}iti da “kreira mo}ne, 3D slike kao da su `ive“ . Pomo}u objektiva za 3D konverziju ure|aj }e snimiti slike desnim i lijevim okom i simultano proizvesti stereoskopsku sliku koju }ete potom mo}i da gledate i na 3D televizorima. Videokamerom }e mo}i da se snime i dvodimenzionalne slike u visokoj definiciji kad 3D objektivi nisu prika~eni, a imat }e i mogu}nost “ubrzavanja protoka vremena“ pa }ete tako, recimo, mo}i da dobijete ubrzani snimak cvjetanja. Kamera }e od 20. avgusta biti u prodaji u Japanu a u ostatak svijeta sti`e krajem godine. Predvi|ena cijena je 1.399,95 ameri~kih dolara. In dus tri je ko je se ba ve za ba vom i te hno lo gi jom ozbi ljno se spre maju da “usko~e u vagon“ zvani 3D jer ova te hno lo gi ja ubrza no pos ta je ma in stre am a ogro mnom po -

Pristupa~an netbook
LG je slu`beno predstavio X140, koji sa cijenom od 490 dolara spada u kategoriju povoljnih prenosivih ra~una ra. No vi pre no si vi ra~unar iz kompanije LG zasnovan je na platformi Pine Trail, a dolazi s ekranom ~ija dijagonala iznosi 10,1 in~, a rezolucija je 1.366x766 piksela. Netbook dolazi sa 1,83-gigahercnim procesorom Atom, uz dva gigabajta RAM-a, sa 320-gigabajtnim diskom, te integrisanom grafikom GMA 3150. Tako|er, ugra|ena je web kamera rezolucije 1,3 megapiksela, tehnologija SRS TruSurround 3D, mogu}nost povezivanja na 3G mre`e, te baterija s autonomijom od devet sati. Te`ina novog prenosivog ra~unara iz LG iznosi 1,45 kilograma. Na ameri~kom tr`i{tu netbook se prodaje po preporu~enoj prodajnoj cijeni od 490 ameri~kih dolara, a dolazi s Windowsima 7 Starter. Dostupan je u tri boje – crnoj, bijeloj i ru`i~astoj.

UBRZAVANJE Videokamerom }e mo}i da se snime i dvodimenzionalne slike u visokoj definiciji kad 3D objektivi nisu prika~eni, a imat }e i mogu}nost “ubrzavanja protoka vremena“ pa }ete tako, recimo, mo}i da dobijete ubrzani snimak cvjetanja
ras tu nje ne po pu lar nos ti do pri nio je niz ho li vud skih 3D fil mo va po slje dnjih go di nu da na sa Ava ta rom na ~elu. Panasonic je izjavio i da }e kompanija do kraja godine lansirati “prve zamjenjive 3D objektive na svijetu“ za svoje LUMIX digitalne fotoaparate {to }e omogu}iti 3D fotografije visokog kvaliteta.

Fujitsu

Tanki i {tedljivi LED monitori
Kompanija Fujitsu je prva iza{la na tr`i{te sa kompletnom ponudomtankih, {tedljivihmonitora, zasnovanih na najnovijoj LED tehnologiji. Novi LED monitori spadaju u linije SL i L. Obezbje|uju}i neprevazi|en dinami~an kontrast u klasi monitora sa ravnim ekranima, Fujitsu predstavlja {irok izbor svojih LED monitora - od ekonomi~nog 19-in~nog do {irokog 27-in~nog modela. Nove SL i L linije LED monitora pru`aju korisnicima pobolj{an vizuelni do`ivljaj u primjenama koje se prote`u od rada sa velikim tabelarnim dokumentima do gledanja zahtjevnih akcionih filmova sa blu-ray diskova, a ugodne su za oko jer ostvaruju ja~i kontrast i daju bogatije, realisti~nije boje.

40

FELJTON

srijeda, 5. juli ~etvrtak, 29.maj 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Transformacija mitskog govora u tekst popularne kulture: Mit o dr. Dabi}u (2)

Izme|u lica i nali~ja
Analiza bazirana na binarnim parovima obja{njava kreiranje mita uz pomo} prethodno uspostavljene univerzalne strukture opozicija: ova struktura ne samo da obja{njava arhitekturu i temelje na kojima mit po~iva, ve} mu osigurava zna~aj i budu}nost u njegovom dru{tveno-historijskom kontekstu
Pi{e: Iva SIM^I]

Karakterizacija doktora Dabi}a podr`ava pozitivnu sliku doktora / oslobodioca i balansira sliku doktora / zlo~inca. Slika je dodatno osna`ena ostalim pozitivnim osobinama: ljubazan, dobronamjeran, humanista, lijepih manira. Par Karad`i} (doktor / zlo~inac) - Dabi} stvara binarnu opoziciju izme|u lica i nali~ja iste osobe, uspostavlja „prirodnu“ ravnote`u, razrje{ava konflikt nastao dominacijom jednog (u ovom slu~aju negativnog) elementa. Prisustvo pozitivnog elementa binarne strukture (dr Dabi}a) balansira onaj negativni i time pre{utno umanjuje zlo~in. Lik Radovana Karad`i}a postaje ideolo{ki „rastezljiv“ medijskom kreacijom njegovog alter ega. Nova, medijski kreirana persona dr Dabi}a zadr`ava odre|ene pozitivne Karad`i}eve osobine, dok nedostatke eliminira i nadomje{ta novim, po`eljnim karakteristikama. Lik Ra-

dovana Karad`i}a podlo`an je transformacijama uslovljenim novonastalim dru{tvenim kontekstom. Njegove osobine su aran`irane na jedan novi, dru{tveno prihvatljiviji na~in te mu time omogu}avaju kontinuirani opstanak. Novonastala persona mistificirana u liku dr Dabi}a opravdava i potiskuje lik Radovana Karad`i}a u drugi plan.

Mit je govor
(John Storey se u knjizi „Cultural Studies & The Study of Popular Cultures“ poziva na istra`ivanje Janet Wollacott i Tony Bennetts „Bond and Beyond“. Istra`ivanje se fokusira na historijsku produkciju, reprodukciju i transformaciju lika Jamesa Bonda kroz razli~ite tekstove kulture. Kulturolo{ki i ideolo{ki elementi kori{teni u kreaciji lika Bonda uglavnom su tokom vremena ostali konstantni. Ono {to je razli~ito jeste kombinacija istih elemenata i njihovo premje{tanje i razmje{tanje u zavisnosti od trenutnih sociolo{kih, politi~kih

U seminarskom radu autorica istra`uje stvaranje mitskog govora kroz tekstove proizvedene u industriji kulture. Da bi definirala pojmove te obrazlo`ila moduse operiranja ove industrije, oslanja se na teorijska razmatranja poznatih i priznatih stru~njaka te analizira nastanak mita o optu`enom za ratne zlo~ine Radovanu Karad`i}u - doktoru Draganu Davidu Dabi}u, proizvodu interakcije tekstova industrije kulture, nadasve tekstova u printanim medijima. Autorica se osvr}e i na mogu}nost njegove transformacije u popularni tekst te posljedi~nu dezintegraciju mogu}ih prvobitnih zna~enja. Tekst je objavljen u magazinu za politi~ku kulturu i dru{tvena pitanja Status, broj 14, u prolje}e 2010. godine. Iva Sim~i} je ro|ena u Sarajevu, diplomirala je na University of Illinois u Chicagu- Odsjekslikarstvo/grafika2000. godine, a magistrirala na YaleUniversitySchool of Art - Odsjekslikarstvo/grafika2005. godine. Poha|a doktorski studij Teorija umetnosti i medija Centra za interdisciplinarnestudijeUniverzitetaumetnosti u Beogradu. Dobitnica je nekoliko stipendija i nagrada (Jacob K. Javits Fellowship Award in Studio Arts, Robert Schoelkopf Memorial Traveling Fellowship, YaleUniversityScholarship i Illinois Art CouncilArtistFellowshipAward In VisualArts). Radi kao vi{iasistent na Nastavni~kom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. i historijskih okolnosti. Specifi~ne kombinacije Bondovih osobina uvijek su pratile socio-politi~ke varijacije te su ponekad, zavisno od historijskog perioda, bile artikulirane potpuno druga~ije, ~ak i kontradiktorne prethodnim kombinacijama elemenata. Studija zaklju~uje da je ideolo{ka rastezljivost Bondove figure osigurala njegovu kontinuiranu popularnost.)

Analiza bazirana na binarnim parovima obja{njava kreiranje mi ta uz po mo} pret ho dno uspostavljene univerzalne strukture opozicija: ova struktura ne samo da obja{njava arhitekturu i temelje na kojima mit po~iva, ve} mu osigurava zna~aj i budu}nost u njegovom dru{tveno-historijskom kontekstu. Prema Barthesu, „mit je govor“ (Barthes, 1971: 263). On u ovom kontekstu pod pojmom govor ili jezik podrazumijeva odre|ene nosioce zna~enja: svaka verbalna ili vizuelna jedinica i njihove sinteze, ukoliko su nosi oci zna~enja, mo gu bi ti odre|ene ovim pojmom. Svaki govor se ne mo`e okarakterizirati kao mitolo{ki: mit je prenosnik odre|ene poruke i kao takav nije odre|en njenim predmetom, niti njenom materijalizacijom, ve} na~inom na koji ju prenosi. Barthes obja{njava da je tuma~enje dru{tveno-historijske realnosti uslovljeno odre|enim sistemom zna~enja, koje je, pak,

Sudija, advokat, sudija (2)

Neprijateljska propaganda
Te zadruge, Rusi ih nazivaju kolhozi, to vam je jad i ~emer, raja gladna i bosa, djeca rahiti~na, ljudi se smrzavaju na poljima. Ja ne}u, dru`e Hajro, u taj kolhoz
Pi{e: Mehmed [ATOR

- Muji} Hasan, je li tu? - proziva komitetlija. - Ho}e{ ili ne}e{? Hasan bija{e razborit ~ovjek. Znao je kao niko u selu navrtati vo}ke. I{ao je prije rata na rad u Slavoniju i dogonio kukuruz. Bio je imu}niji od ostalih Muji}a. - Pit’o bi’ ja druga iz Komiteta ako se te zadruge batale, ho}e li se zemlja vratiti njihovim vlasnicima? - bez ustezanja zapita Hasan. - Ovo je neprijateljska propaganda! - za{kripa zubima komitetlija. - Jesi li to donio iz Slavonije, da ti pas jeb’o obraz! Ti }e{ meni kako }e Zadruga da se batali! - Samo pitam dru`e Hajro, `elim da ocijenim da li je to duga vijeka. A ti odmah propaganda, pa propaganda. Nije propaganda, ve} me to zanima, dru`e Hajro - re~e Hasan i sjede. - Kad ka`em da je propaganda, onda je propaganda, Hasa-

ne! To }e ti i Komitet re}i i kvit! Ho}e{ ili ne}e{? - Pa ho}u, dru`e Hajro, nisam ni rek’o da ne}u. Pi{i me - za}uta Hasan. - Popovi} Mladen - nastavi komitetlija. - Pi{e{ li se ti, Mladene? - Pi{em, dru`e Hajro, Zadruga }e biti na{a druga majka! Pi{i me, djevojko! - veselo posko~i Mladen.

[ta je to dilema?
- Ovo je savjestan ~ovjek. On vidi dalje od nosa. Svaka ti ~ast, Mladene - zadovoljno }e komitetlija. - Nego, da idemo dalje. - Sabljica Alija, je li tu? - opet }e komitetlija, pa }e potstreka~ki. - Ja mislim da kod tebe nema dileme. - Ja ne znam {ta ti je to dilema, dru`e Hajro, samo se pomalo bojim, velika mi se ~eljad oko nogu mota. Daj, dru`e Hajro, ostavi ovo do subote, pa }u ti onda re}i sve {to `eli{. Razumi da

sam invalid, dru`e Hajro, a ostala su mi ~eljad nejaka. - A, jok! - zagrmi opet drug Hajro - Ve~eras se mora donijeti odluka. Vidi bogati, on bi leg’o potrbu{ke, razmi{lj’o i vag’o, dah valja, dah ne valja. Jok! - galamio je drug Hajro. - Onda pi{i kad se ve} mora zavr{i Alija. - Ne mora, Alija, ti reci da ne}e{, ali }e{ se uvjeriti za mjesec dana da ti je }orava odluka - opet za{kripa{e zubi druga Hajre. - Poklan Huso! - Ja sam taj - podi`e se iz pretposljednjeg reda stari Huso, koji je pre{ao 70 godina. - Huso, ti si iskusan ~ovjek. Imao si kao malo k’o priliku da ~uje{ i vidi{ mnogo toga u `ivotu. Hajde da se nas dvojica ne nate`emo. Jesi li ili nisi za zadrugu? Izjasni se! - Dru`e Hajro, ti dobro zna{ kako je jebati kenju (magarca). E, ja bih i to volio raditi nego zemlju

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

FELJTON

41

1526.

NA DANA[NJI DAN

U pohodu na Ugarsku, turska vojska, poslije tronedjeljne opsade, zauzela Petrovaradin. Turci zatim osvojili susjedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na rijeci Dravi, pre{li u Ugarsku i 29. avgusta, kod Moha~a, potukli vojsku kralja Ljudevita II.

ska flota pod dom da Fransisa Drej po zila {pan pobjedivu 1588.Britanbrodova,kakojurakomanvaziskulorNeEnHauarda i armadu od oko 125 je u in ju na glesku poslao {panski kralj Filip II. francus is de Tokvil. vo lo ima zna~ajan uticaj 1805.Ro|enNjegoje.kidjetori~arloi politi~ar Aleksisna razvoj gra|anske demokrati nje zi Robert je dan od najzna~ajnijih i ju predsta 1856.Umrotizma.ma~ki komponatorticajnijih [uman,vni-ka muzi~kog roman oku ja Bosne ce govine, na osnovu do ra la 1878.Po~ela austrougarskagovopacievropskihisiHernaBerlinskom kongresu. Roland Barthes ita jan ktator i fa Beni Mu ni. Vla jom 1922. do i Ita 1883.Ro|endaoliItaliski diodma~ke,{ista1943.litouveosoli-liju u Drugi svjetski rat, na strani Nje 1940. Ita janski partizani uhvatili ga 1945. pri poku{aju bjekstva iz zemlje i strijeljali. ho dski slikar Vin na po je sa ubistvo. Jedan od 1890.Umro{tolanpojeku{ao premosent vancaGog, dva danajcjenjenijih umjetnika, ~ije djelo sudno uti lo na evropsko slikarstvo u tra`enju novog likovnog izraza, za `ivota prodao jednu sliku. no ubio lijanskog kra Um I. Atentator iz 1900.AnarhistaljaGaetabertaBre{i u Monci1901. itavr{io samoubistvo.

Dejvid Niven

1983. Umro britanski pozori{ni i filmski glumac Dejvid Niven, dobitnik Oskara 1958. za film “Odvojeni stolovi“.

definirano socijalnim kontekstom koji ga proizvodi. Procesi i sistemi kreiranja ovih zna~enja nikada nisu „nevini“ ve} uvijek dru{tveno , uslovljeni. Mitski je govor dru{tveno i historijski utemeljen prenosnik poruke koji ne poti~e iz „prirode stvari“ . Barthes ga definira pojmom „ide ja-u-for mi“ (Bar thes, 1971: 266).

Smisao postaje forma
Barthesova analiza strukture mita odre|uje mit kao semiolo{ki sistem drugog reda. Me|uso bna ve za ozna~itelja i ozna~enog prvostepenog sistema kreira znak, koji Barthes preimenuje u smisao. (U prvostepenom semiolo{kom sistemu Barthes

ra zli ku je ozna~ite lja, ozna~eno i znak. U drugostepenom lancu uvodi promjene u terminologiji: u ovom kontekstu znak (tre}i, finalni ~lan prvostepene strukture) preimenuje u smisao koji, kada postaje prvi ~lan drugog siste ma (po pri ma fun kci ju ozna~itelja), postaje forma. Ozna~eno Barthes preimenu je u po jam, a znak u zna~enje. Na ovaj na~in se izbjegava terminolo{ka neodre|enost, jer je u drugostepe nom mit skom sis te mu ozna~itelj (forma) prethodno formiran od znakova jezika). On, kao finalni ~lan tog lanca, sadr`i svu pu no}u zna~enja, koja podrazumijeva znanje, historiju i kontekstualnost dru{tvenog ustroja.

U trenutku kreacije mita, tre}i, zavr{ni ~lan prvog sistema istovremeno postaje i prvi ~lan drugog: smisao postaje forma te ga ova promjena funkcije trenutno ispra`njava, osiroma{uje i li{ava puno}e zna~enja prvostepenog smisla. Ispra`njenoj formi je neophodan pojam da joj ponudi ispunjenje, iako istovremeno prisustvo smisla ni u kom slu~aju nije ukinuto ili poni{teno. Smisao je privremeno odgo|en, ali u svakom trenutku spreman za povratak da dodatno nadopuni formu. Me|usobna interakcija forme i poj ma proi zvo di zna~enje i kao takva odre|uje samu prirodu mita.
(Sutra: Kreacija dvostrukog mita)

1905.

Ro|en {vedski politi~ar Dag Hamar{eld, generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesre}i u Africi, na jednom od mirovnih putovanja. Posthumno mu dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

Betino Kraksi

1937. 1940. dni~kom te ratu In nom. 1941.taovizajeupravljanjeprodoktonom,nadpandokislao truFrancuska nas la In ki Ja po
pe. bra, potpisani 10. februara 1947.

1994. Biv{i premijer Italije Betino Kraksi osu|en na osam i po godina zaJapanske trupe okupirale, u Kinesko-japanskom tvora zbog opratu, kineski grad Tjencin. tu`bi za prevaru. Kraksi presudu Po~ela vazdu{na ofanziva Njema~ke na Veliku do~ekao u izbjeBritaniju, u Drugom svjetskom ratu. gli{tvu u Tunisu, Vi{ijevska Francuska i Japan potpisali sporazum gdje je i umro.

Djelo Mehmeda [atora „Sudija, advokat, sudija“ je autobiografskog karaktera. Autor upoznaje ~itaoce o svom `ivotu i radu kroz predmete iz bogate sudske i advokatske prakse i to ~ini na veomapristupa~anna~in, jednostavnomnaracijom, {to ~itaocu omogu}ava da shvati veoma komplicirane i te{ke slu~ajeve sudski procesuiranih krivi~nih dijela. Autor je izvr{io odabir najinteresantnijih slu~ajeva, {to knjigu ~ini lako ~itljivim i zanimljivim {tivom. Mehmed [ator je ro|en 1940. godine u Lokvama, op}ina Stolac, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1964. godine. Prvo zaposlenje stekao je u Stocu kao pomo}nik sekretara Op}ine. Bio je sudski pripravnik (1967-69), sudija Op}inskog suda u Stocu (1969-72), sudija i predsjednikOkru`nogsuda u Mostaru(197277, 1977-83), sudija Vrhovnog suda BiH (1983-95), advokat (1995-2003) te sudija Suda BiH. Sada je u penziji. Objavio je vi{e stru~nih priloga u ve}em broju ~asopisa iz krivi~ne oblasti te knjigu satire „Omerica brica“ Kao gimna. zijalac i student bio je saradnik Oslobo|enja, Borbe i Slobode i tada{njeg Radio Sarajeva. dati u zadrugu. Ti si mlad, mo`da od svojih ahbaba nisi ni ~uo, ali da zna{, ja sam u~esnik Oktobarske revolucije od 1919. do 1921. godine. Te zadruge, Rusi ih nazivaju kolhozi, to vam je jad i ~emer, raja gladna i bosa, djeca rahiti~na, ljudi se smrzavaju na poljima. Ja ne}u, dru`e Hajro, u taj kolhoz. - Dobro, dru`e Huso - pomirljivo }e Hajro - kod Rusa je takvo stanje zbog dugih i hladnih zima, ali kod nas je hava druga~ija, ovdje }e uspijevati sve {to se baci u zemlju. Nije dobro od tebe, dru`e Huso, {to negativno djeluje{ na na{e zadrugare. Mi }emo se u Komitetu pozabaviti time. I tome ima lijeka. Do}i }e{ ti gdje kosovci sude zaprijeti drug Hajro. - Dru`e Hajro, {to je ruha na meni i {to je kruha u meni to je sve dan i nafaka. Eno ti ono moje sedmero djece, pa radi s njima {ta zna{. Ne brini za mene, Hajro, meni {ta bude - izusti Huso - Strah vi{e ne mo`e pod ko`u. - Da mi ovo privodimo kraju - oglasi se Arif Sabljica - De ti, dru`e Hajro, stavi crtu na ovaj spisak. - Slu{ajte dobro, neka se

sada jo{ ukratko izjasne i ostali i neka to bude samo sa da ili ne! - zapovjedni~ki re~e drug Hajro - A sad, da vidimo!

zu po~ela fe ja maljapobje gom svjetskom ra Mi vni 1946.U Paridnica uzaDrumirovna konrenrenjecitu.ze16.rooktougovori, usagla{eni tokom sjedanja konfe ci do onu Vem u otvorene prve Olimpij sli Drugog 1948.Na stadiske igre pobli jeLondonusvjetskog rata. tu, ameri~ki nosa~ restal. Poginu 1967.U VijetnamskomaviraonauFopo`aru o{te}enlo 130 osoba. U ka dra Svetog Pa u nu se naslje pri tola, od Vel 1981.SpentedniklibritanskogvlajesLondoprincvjen~alisa ^arls, i Dajana ser. Havijer Sotomajor

Za 66, protiv devet
- Rami} Be{ir? - Pi{i me! - Rami} Meho? - Pi{i me! - Muji} Osman? - Ne ja! - Dolovac Ra{id? - Pi{i me! - Dolovac Safet? - Ne pi{i me! - Kari} Ibro? - Pi{i me! - Sjeran Ratko? - Pi{i i mene! - Ga`i} Mi}o? - Ne ja! - Mili} Mi}o? - Ja sam za Zadrugu.... - Dubravci moji, evo kona~nog zbira: u selu Barica 79 doma}instava, za Zadrugu se izjasnilo 66, protiv devet, a ~etiri nisu tu. Dobro je, moji Dubravci, dobro je, ja i Komitet smo zadovoljni - zaklju~i drug Hajro, zakop~a ko`nu ta{nu i napusti salu. Napolju ga je ~ekao majstor Ismet s mo to rom mar ke „puch“.
(Sutra: Sve u haps, bez milosti)

1983.

Perua, s 36 godina postao najmla|i {ef dr`ave na svijetu.

1985.

1989. Kubanac Havijer SotomaUmro {panski filmski re`iser Luis Bunjuel, jedan jor postavio novi svjetski rekord u od najve}ih reditelja u svjetskoj kinematografiji, skoku uvis - 238 poznat po nadrealisti~kim filmskim ostvarenjima. centimetara. Alan Garsija inaugurisan za predsjednika

{i isto~nonje komunisti~ki Erih Honeker u Berlin je osam mje ci 1992.Bivbasadi do{aouma~kikvi,poslise suo~ilideropsetu`niprovedenih u Am ^ilea Mos da sa com za smrt mnogih njema~kih gra|ana koji su preko Berlinskog zida poku{ali da pobjegnu u Zapadni Berlin. sli vi{e se~nih ra va, pro ispod drom te, rajevskih 1993.PoBujeaerojemjeneskezepisopdoizme|ubisajenjetuvanelsa naselja Dobrinja i tmir, di ve koljenog Sara slobodnom teritorijom Hrasnice i na Igmanu. na izvela nuklear tom se pridr`ava mora ri ma 1996.Kibe.obe}ala da }enu probu natiLop Notoru,jupona nuklearne pro

@eljezni~ka stanica u Sarajevu

1999.

U Sarajevu po~eo samit Pakta stabilnosti za Jugoisto~nu Evropu. Delegacije 39 zemalja i predstavnici 17 me|unarodnih organizacija 30. jula usvojili deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana. Srbiji, koja nije pozvana na samit, poru~eno da mo`e da se priklju~i Paktu kada prihvati demokratske promjene.

lider Edvard Gje 2001.Umro biv{irek. poljske komunisti~ke partije

1996. Nakon vi{e od ~etiri godine, sa @eljezni~ke stanice u Sarajevu krenuo prvi voz prema Plo~ama u Hrvatskoj.

42

SPORT

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Su{i} objavio Jovi} vjeruje u spisak igra~a mogu}nosti plemi}a za Katar
Selektor fudbalske reprezentacije BiH Safet Su{i} objavio je ju~er spisak igra~a koje je pozvao za prijateljsku utakmicu protiv Katara 10. augusta u Sarajevu. Za posljednju pripremnu utakmicu uo~i kvalifikacija za EP Su{i} je pozvao 21 igra~a, a na spisku su: Golmani: Asmir Begovi} (Stoke), Kenan Hasagi} (Istanbul) Odbrana: Adnan Mravac (Westerlo), Boris Pand`a (Mechelen), Safet Nadarevi} (Eskisehirspor), Sanel Jahi} (AEK Atina), Emir Spahi} (Montpellier) Vezni red: Mensur Mujd`a (Freiburg), Zvjezdan Misimovi} (Wolfsburg), Samir Muratovi} (Sturm Graz), Elvir Rahimi} (CSKA Moskva), Sejad Salihovi} (Hoffenheim), Miralem Pjani} (Lyon), Haris Medunjanin (Maccabi Tel Aviv), Senijad Ibri~i} (Hajduk), Mehmed Alispahi} ([ibenik), Semir [tili} (Lech Poznan) Napad: Edin D`eko (Wolfsburg), Zlatan Muslimovi} (PAOK), Vedad Ibi{evi} (Hoffenheim), Ermin Zec (Genclerbirligi). Okupljanje reprezentacije 8. augusta u hotelu Hercegovina na Ilid`i.

EVROPSKA LIGA Zrinjski u Danskoj protiv Odensea

Prva utakmica je klju~na, jer protiv ovakvih protivnika u revan{u nije lako juriti eventualni zaostatak, ka`e trener Mostaraca

Nogometa{i Zrinjskog, jedinog preostalog bh. predstavni ka u evrop skim ta kmi~enjima, ve~eras u 19 sati na Trefor Parku gostuju Odenseu u prvoj utakmici tre}eg pretkola Evropske lige. U prve ~etiri utakmice plemi}i su imali maksimalan u~inak - Tobol je savladan dva puta sa 2:1, dok se mre`a Tre Pennea tresla ukupno 13 puta (4:1, 9:2).

Ozbiljan protivnik
Ipak, sljede}i protivnik daleko je ozbiljniji od predstavnika Kazahstana i San Marina i ako su Mostarci u prethodnim utakmicama bili favoriti, sada tu ulogu nemaju. U dvome~u protiv Odensea, koji je posljednje dvije sezone viceprvak danskog prvenstva, pro ba}e do gu ra ti do odlu~uju}eg kruga kvalifikacija nakon kojih bi ih jo{ jedan protivnik dijelio od plasmana u grupnu fazu Evropske lige. “Odense jeste favorit i mi to prihvatamo. Me|utim, ne radi se o timu sa kojim se Zrinjski ne mo`e nadigravati i protiv kojeg smo apsolutni autsajderi“, bio je prvi komentar trenera Dragana Jovi}a uo~i ve~era{nje utakmice. [ef struke plemi}a odgledao je dvije utakmice Odensea u danskom prvenstvu - protiv Esbjerga 3:0 i Randersa 1:1. “Iz tih utakmica vidjelo se da se radi o dobroj i iskusnoj ekipi. No, ~ini mi se da ukoliTobol i Tre Penne arhivirani, slijedi te`ak ispit

Ibi{evi}:

ko budemo na `eljenom nivou, imamo dobre {anse da se na revan{ vratimo s dobrim rezultatom. Igraju takti~ki zrelo, odgovorno, disciplinovano, sa nekoliko igra~a s 30 ili vi{e godina u prvom sastavu. Ve}ina tih iskusnijih igra~a igra pozadi, dok su u napadu mla|i i pokretljiviji“, ka`e Jovi}, koji za prvu utakmicu ne mo`e ra~una ti na Da mi ra D`idi}a i Marija Ivankovi}a.

da se branimo, a s druge strane ne}emo krenuti ni previ{e otvoreno. Prva utakmica je klju~na, jer protiv ovakvih protivnika u revan{u nije lako juriti eventualni zaostatak. Svjesni smo te`ine posla i da ne}e biti lako napraviti iznena|enje, ali u njega ipak moramo vjerovati. Bez toga se ne mo`e uspjeti protiv kvalitetnih protivniM. I. ka, zaklju~io je Jovi}.

Pro{le sezone nismo bili tim

Odbrana gola
Utakmicu bi u prvih 11 trebali po~eti Mirza Rizvanovi}, Toni [unji}, ju~era{nji junior Josip An~i} te Marin An~i}, koji nije imao pravo nastupa u prva dva pretkola. “Oni }e po~eti u zadnjoj liniji, no u odbranu vlastitog gola mora}e biti uklju~eni gotovo svi na terenu. Samo kolektivnom igrom mo`emo parirati Odenseu. No, daleko od toga da }emo u utakmicu u}i sa `eljom

DRAGAN JOVI]: Odense jeste favorit i mi to prihvatamo. Me|utim, ne radi se o timu sa kojim se Zrinjski ne mo`e nadigravati i protiv kojeg smo apsolutni autsajderi

Talentovani fudbaler vratio se u mati~ni klub

Papaz ponovo u Slaviji!
@eljan sam dokazivanja i utakmica sa velikim protivnicima. Svjestan sam koliko napora iziskuju utakmice Premijer lige i nastojim da {to spremniji do~ekam po~etak {ampionata, ka`e mladi fudbaler
Novo Papaz, devetnaestogodi{nji fudbaler sredine terena, vratio se u redove FK Slavije, svog mati~nog kluba. Naime, ovaj mladi fudbaler posljednjih {est mjeseci nastupao je za ekipu tesli}kog Proletera, ~lana prvelige RS-a. Novo je sa velikim uspjehom igrao i pro{ao sve omladinske selekcije Slavije, bio je kapiten juniorske ekipe i predvodio je na velikim turnirima u ameri~kom Dalasu i australijskom Pertu... “Javio sam se na pripreme Proletera, obavio nekoliko treninga, a onda je uslijedio poziv ~elnih ljudi Slavije sa kojima sam odmah postigao dogovor i bez mnogo dvoumljenja vratio se u klub u kojem sam prohodao“ ka`e Papaz i dodaje: , “U Tesli}u sam proveo pola godine, odigrao proljetnu polusezonu i za Proleterme ve`usamolijepeuspomene i o tom klubu mogu re}i sve najljep{e. Ove godineProleter ima ambicije da bude {ampion Prve lige RS-a i da se plasira u Premijer ligu. @elim im puno sre}e u tim nastojanjima, jer tesli}kapublikazaista zaslu`uje da gleda utakmice na{e najja~e lige.“ Novo je univerzalanigra~sredine terena i mo`e biti od velike koristi {efu stru~nog {taba Slavije Milanu Gutovi}u a s obzirom na to da je premijerliga{ iz Lukavice veoma podmladio ekipu Novo o~ekuje svoju {ansu:

Vedad Ibi{evi}: Svi su gledali samo sebe

Bosanskohercegova~ki reprezentativni napada~ i nogometa{ Hoffenheima kazao je kako je uzrok slabih klupskih rezultata pro{le sezone kriv bio nedostatak realnosti kod njegovih saigra~a. Uprkos velikim ambicijama, Hoffenheim je sezonu zavr{io tek na 11. mjestu Bundeslige. Godinu ranije, svoju prvu u najja~em razredu njema~kog nogometa,

klub je za klju~io na se dmom mjestu, a nakon jesenskog je dijela lige ~ak bio i u vodstvu. “Pro{le sezone je bilo previ{e snova. Na ustima nekih saigra~a se ~ak pojavljivala i rije~ naslov. To je bi lo po tpu no ne re al no. Nakon prvih neuspjeha svi su po~eli brinuti samo za sebe. Vi{e ni smo bi li eki pa“, re kao je Ibi{evi} za Bild.

Novo Papaz `eljno ~eka {ansu

“@eljan sam dokazivanja i utakmica sa velikim protivnicima. Svjestan sam koliko naporaiziskujuutakmicePremijerlige i nastojim da {to spremniji do~ekam po~etak {ampionata i otvaranje sezone protiv SloboS. Sp. de na na{em terenu.“

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

43

EVROPSKA LIGA Juventus gostuje Shamrocku

Rabotni~ki do~ekuje Liverpool
Crvena zvezda ugostit }e na Marakani Slovan iz Bratislave, a splitski Hajduk na{eg Senijada Ibri~i}a ide na megdan Dinamu iz Bukure{ta • Kapiten na{e reprezentacije Emir Spahi} }e sa svojim Montpellierom u goste kod ma|arskog Gyora, a Sturm Samira Muratovi}a do~ekuje Dinamo Tbilisi
Tre}e pretkolo Evropske lige u fudbalu ponudi}e nam nekoliko zaista zanimljivih utakmica. U ovoj fazi takmi~enja uklju~ili su se i neki od evropskih velikana poput Juventusa, Liverpoola, te superjakih Galatasaraya, Olympiakosa, Stuttgart... Redsi gostuju u Skoplju kod Rabotni~kog koji je tako dobio priliku da ugosti jednog od najve}ih svjetskih klubova. Engleski predstavnik je izraziti favorit u dvome~u izme|u ova dva kluba, a Makedoncima je veliki uspjeh i to {to imaju priliku da igraju protiv Liverpoola. Sli~no kao {to je to slu~aj sa Rabotni~kim, jo{ jedna ekipa ima priliku da odmjeri snage sa svjetskim fudbalskim gigantom. Naime, irski Shamrock do~ekuje staru damu iz Torina koja je favorit i sve osim velike pobjede Juventusa bilo bi iznena|enje u ovom susretu. Turski velikan Galatasaray ugosti}e OFK iz Beograda, a ro-

Parovi 3. pretkola

Emir Spahi} sa Montpellierom gostuje kod Gyora

Sibir Novosibirsk - Apollon, Sp. Subotica - Dnepr, Beroe - Rapid Be~, Dnepr M. - Ostrava, Inter Turku - Genk, Karpaty - Zestafoni, MyPa - Timisoara, Ruch - Austria Be~, Elfsborg - Teteks, Molde - Stuttgart, Utrecht - Luzern, Aalesunds - Motherwell, APOEL - Jablonec, Randers - Lausanne, Kalmar - Levski, M. Haifa - Din. Minsk, Cercle Brug ge - Anortho sis, Dinamo Bukure{t - Haj duk, Galatasaray - OFK Beograd, Wi sla - Ka ra bakh, Crvena zvezda Slovan Bratislava, Gyor - Montpellier, Maribor - Hibernian, Nordsja elland - Sporting, Olympiakos - M. Tel Aviv, Plzen - Besiktas, Sturm - Din. Tbilisi, Alkmaar - IFK Go teborg, Jagiellonia Bialystok - Aris, Maritimo - Bangor, Rabotni~ki - Liverpool, Shamrock - Juventus, Budu}nost P. - Bron dby. Crvena zvezda ugostit }e na Marakani Slovan iz Bratislave, a splitski Hajduk na{eg Senijada Ibri~i}a ide na megdan Dinamu iz Bukure{ta. Kapiten na{e reprezentacije Emir Spahi} }e sa svojim Montpellierom u goste kod ma|arskog Gyora, a Sturm Samira Muratovi}a do~ekuje Dinamo Tbilisi. Spomenimo da be~ka Austria koja je izbacila [iroki Brijeg igra protiv poljskog Rucha, a Lausanne koja je bolja bila od banjalu~kog Borca igra protiv danskog Randersa.
A. MEHANOVI]

manti~ari su svjesni uloge autsajdera u duelu sa slavnim turskim timom, ali mladi igra~i Dejana \ur|evi}a `ele da se doka`u. „Svjesni smo ja~ine i kvaliteta Galatasaraya. Nemamo presiju, ali `elimo pobjedu. Na{a djeca ima}e priliku da igraju protiv

svojih uzora, Kewell, Baro{a, Elana. Moji klinci nemaju straha. Po{tuju protivnika, ali ga se ne pla {e. Zna mo ka kva nas atmosfera ~eka, ali nisu nepobjedivi. O njima znamo ono onoliko koliko ih ~ine evropske fudbalske veli~ine“, istakao je trener Beogra|ana.

Odr`an seminar sudija Premijer lige BiH

Arbitri pokazali dobru formu
Od ove sezone na A listi (glavno su|enje) nalazi se 27 arbitara, dok se na B listi (asistenti su|enja) nalazi 36 sudija • Seminar je bio izuzetno uspje{an, ka`e Dragan Banjac, predsjednik Komiteta za sudije i su|enje
Seminar nogometnih sudija A i B liste Premijer lige BiH za narednu takmi~arsku sezonu odr`an je u ponedjeljak i utorak u hotelu Holywood. Seminarom je rukovodio Komitet za sudije i su|enje pod rukovodstvom predsjednika Dragana Banjca. Pored ostalih ~lanova: prvog potpredsjednika Ibrahima Hasanbegovi}a, drugog potpredsjednika Danka ^avara, te ~lanova Jovana Erleti}a, @eljka Peri}a i [a}ira Faji}a, prisutne sudije su pozdravili i predsjednik N/FSBiH Sulejman ^olakovi} i v.d. generalni sekretar Jasmin Bakovi}. sezoni, sudijama je prezentirano nekoliko izmjena i amandmana u Pravilima nogometne igre i, svakako, dosta interesantnog DVD materijala koji smo dobili od UEFA i FIFA. [to se ti~e FIFA fitnes-testa, tako|er smo izuzetno zadovoljni i smatram da na {i su ci spre mno do~ekuju start nove premijerliga{ke sezone“ istakao je Dra, gan Banjac, predsjednik Komiteta za sudije i su|enje. bi}, Aleksandar Risti}, Milorad Sofreni}, Vjekoslav [imunovi}, Mustafa [koro, Sead Kulovi}, Bla` @ivkovi} i Muhamed Osmi}.

Seminar delegata
De le ga ti su svoj se mi nar odr`ali jo{ u subotu hotelu Park u Vogo{}i. Od 30 delegata trojica su bila opravdano odsutna (Zvonimir Mari}, Vitomir [ili} i Stanko Vujkovi}). Seminarom je rukovodio Komitet za takmi~enje pod predsjedavanjem Sejde Zukanovi}a, predsjednika Komiteta. Na listi delegata za narednu sezonu su Marinko Bubalo, Kre{imir ]avar, Ferid ^ov~i}, Slobodan \or|i}, Krunislav D`ijan, Mirsad D`udanovi}, Med`id Gvozden, Haris Idrizovi}, Hi{am Islambegovi}, Husein Kamber, @eljko Kraljevi}, Radislav Kunda~ina, Muharem Kuri}, Alija Kurtagi}, Milorad Lale, Ibrahim Maci}, Viktor Malenica, Radika Mari}, Zvonimir Mari}, Lazo Martinovi}, Mersim Me{i}, Dubravko Mi{kovi}, \or|e Star~evi}, Damir {ari}, Vitomir [ili}, Ljubi{a Tripunovi}, Bo`o Vidovi}, Stanko Vujkovi} i Milan Vuksan.
S. SPAHI]

Kontrolori su|enja
Sudije na polaganju FIFA fitnes-testa

Seminar sudija
Od ove sezone na A listi (glavno su|enje) nalazi se 27 arbitara, dok se na B listi (asistenti su|enja) nalazi 36 sudija. Prisutne su bile sve sudije koje su uspje{no polo`ile teoretski test znanja, dok samo jedan sudac, Ljubi{a Vrhovac, nije polo`io FIFA fitnes-test koji je obavljen na Atletskom poligonu stadiona Ko{evo, jer mu je sredinom polaganja naglo pozlilo, ali bez ve}ih posljedica. “Seminar je bio izuzetno uspje{an. Zaista mislim mo`da i jedan od najboljih do sada. Nakon analize rada u protekloj

Sudije Premijer lige BiH
A lista: Emir Ale~kovi}, Midhad Arnautovi}, Denis Begovi}, Vladimir Bjelica, Muamer Burekovi}, Tomislav ^ui}, Vladimir Dominkovi}, Edin Gola}, Edin Jakupovi}, Semir Kaplan, Oliver Ko`ul, Danijel Paji}, Rusmir Mrkovi}, Darko Obradovi}, Goran Parad`ik, Adnan Pervan, Elmir Pilav, Eldis Pro{i}, Zoran Sokni}, Dragan Skaki}, Predrag Stanki}, Ognjen Valji}, Ljubi{a Vrhovac, Radislav Vukasovi}, Vedran Zovko, Robert Zrili} i Anto @ivkovi}. B lista: Adnan Alispahi}, Haris Bakovi}, Toni Bandi}, Rusmir Ba{i}, Zlatan Be~irovi}, Asmir Budimli}, Almir ^i{i}, Drago ^ule, @eljko Dragojevi}, Dalibor Dra{kovi}, Goran Dujak, Admir Forto, Elvir Grabus, Dalibor Hrsti}, Senad Ibri{imbegovi}, Edin Imamovi}, Sini{a Janji}, Dragan Keranovi}, Damir Kne`evi}, Zikret Kuljaninovi}, Ratko Kuni}, @eljko Mari}, Dalibor Mavrak, Zikrija Pa{ali}, Stevo Peri}, Dario Primorac, Elvis Pro{i}, Jasmin Smaji}, Anto Su~i}, Momir [irko, Zoran Taborin, Dario Tepav~evi}, Nikica Tomas, Rodoljub Topi}, Hrvoje Turudi} i Sreten Udovi~i}.

Seminar kontrolora su|enja obavljen je ponedjeljak. Od 30 kontrolora sa spiska jedino nije bio prisutan Vjekoslav [iminovi}. Kontrolore su uz rukovodioce seminara pozdravili potpredsjednik N/FSBiH, Bogdan ^eko i v.d. generalni sekretar NS/FS BiH Jasmin Bakovi}. Ove se zo ne kon tro lo ri su|enja }e biti: Lazo Aleksi}, Dragan An|eli}, Gojko Bandi}, Muhamed Begagi}, Anto Bilje{ko, D`emal ^alija, Izet ^ejvanovi}, Edib ^ov~i}, Bekir Ferizovi}, Ilija Gigovi}, Hajrudin Gobelji}, Salih Hasuki}, Filip Jelavi}, Radoslav Kapor, Vlado Li{~inski, Ranko Mandi}, Dragan Mari}, Suvad Musi}, @eljko Peri}, Salem Proli}, Dragan Prtvar, Ranko Ra~i}, Emir Ri-

44

SPORT

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Juventus poslao ultimatum Wolfsburgu

LIGA PRVAKA [tili}u 87 minuta u porazu Lecha

Dinamo i Anderlecht nadomak prolaza
Ekipa iz Bruxellesa je u gostima savladala vel{kog prvaka TNS s 3:1, a Kijevljani su na svom stadionu nadigrali Gent sa 3:0 • Jedinu utakmicu bez pogodaka odigrali su rumunska Unirea i ruski Zenit
Fudbaleri kijevskog Dinama i Anderlechta odradili su najbolji posao u prvim utakmicama tre}eg pretkola Lige prvaka odigranim u utorak. Ekipa iz Bruxellesa je u gostima savladala vel{kog prvaka TNS s 3:1 i napravila ogroman korak ka prolasku u sljede}i krug. U sedmoj minuti doma}u mre`u zatresao je Kljestan, a ve} 11 minuta kasnije pogodio je Legear za 0:2. U 52. pojavio se tra~ak nade za doma}e nakon pogotka Jonesa, ali na dva gola razlike vratio je Suarez u 73. minuti. Kijevljani su na svom stadionu ‘’Valerij Lobanovski’’ s 3:0 nadigrali drugog belgijskog predstavnika i aktuelnog doprvaka Gent. Prednost je u 19. Ukrajincima donio Jarmoljenko, a takav se rezultat zadr`ao sve do 80. minute, kad je pogodio [ev~enko. Pri~u je zaokru`io Zozulja u drugoj minuti sudijske nadoknade. U redovima belgijskog tima bh. internacionalac Adnan ^ustovi} bio je na klupi svih 90 minuta. Jedini bh. igra~ koji je zaigrao u tre}em pretkolu najelitnijeg klupskog takmi~enja u svijetu bio je Semir [tili}, koji se sa svojim Lechom nije proslavio na gostovanju kod pra{ke Sparte. Doma}in je slavio minimalnu pobjedu, a jedini gol na utakmici postigao je Brabec u 76. minuti. SpomeniEdin D`eko: I dalje ga `ele vidjeti u Torinu

Za D`eku 30 miliona UZMI ILI OSTAVI
U Juventusu su i dalje gluhi na rije~i direktora Wolfsburga Dietera Hoenesa koji je prije nekoliko dana donio kona~nu odluku da svoga najboljeg nogometa{a i reprezentativca BiH Edina D`eku ovo ljeto ne}e pustiti iz kluba. Torinski klub postavio je ultimatum Wolfsburgu: nudi mu 30 miliona eura za D`eku, a ponuda vrijedi ta~no sedam dana. Nakon toga }e se Juventus, tvrdi Corriere dello Sport, okrenuti drugim opcijama, kao {to je to ve} napravio Manchester City, koji je tako|er pro{lih sedmica poku{ao dovesti prvog strijelca Bundeslige pro{le sezone. PosljednjomodlukompredsjednikaJuventusaAndreeAgnellijaprestala je va`iti i ponuda u koju je bio uklju~enBrazilacDiego, koji bi, zajedno s odre|enim nov~anim iznosom, preselio u Wolfsburg, iz kojeg bi u smjeruTorinakrenuoD`eko. Sada je na snaziisklju~ivo“uzmi ili ostavi“ ponuda od 30 miliona eura. Ukoliko je i ovaj put Hoenes odbije, stara dama}e se, pi{etalijanskidnevnik, okrenutiAlbertuGilardinu iz Fiorentine ili Giampaolu Pazziniju iz Sampdorije.

Slavlje igra~a Sparte nakon gola Brabeca

Reuters

Rezultati i strijelci

Omonia - Red Bull Salzburg 1:1 (LuaLua 90pen - Zarate 8), Dinamo Kijev - Gent 3:0 (Jarmoljenko 19, [ev~enko 80, Zozulja 90), Litex - @ilina 1:1 (Wellington 78 - Majtan 65), Unirea - Zenit 0:0, Sparta - Lech 1:0 (Brabec 76), TNS - Anderlecht 1:3 (Jones 52 - Kljestan 7, Legear 18, Suarez 73). pogodio sa bijele ta~ke. Recimo i to da Admir Vladavi} ni ovaj put nije bio u sastavu austrijske ekipe. Jedinu utakmicu bez pogodaka odigrali su rumunska Unirea Urziceni i ruski Zenit iz Saint Petersburga. Gosti nisu iskoristili igra~a vi{e, prednost koju su imali od 36. minute, kad je pocrvenio Pa du re tu. Ko li ko je rus ki predstavnik bio dominantan, jasno do~arava trinaest ruskih udaraca u odnosu na dva rumunska, ali treba napomenuti da su samo tri od njih oti{la u okvir gola. A. MEHANOVI]

Real Madrid se dogovorio s Khedirom
[panski dnevnik AS donio je informaciju kako je Real Madrid dogovorio sve uslove ugovora s njema~kim nogometnim reprezentativcem Samijem Khedirom (23). Veznjak Stuttgarta i kraljevski klub ve} su pro{lih dana bili blizu dogovora, ali onda se u pri~u uklju~io i Bayern, a interes evropskog viceprvaka Khedira je iskoristio da od Reala zatra`i godi{nju pla}u od sedam miliona eura. No, nakon {to je Bayernovo zanimanje splasnulo, i Khedira je odlu~io ubla`iti svoje zahtjeve, {to je dovelo do dogovora. Jasno, da bi pre{ao na Santiago Bernabeu, svoj }e pristanak morati dati i Stuttgart. No, kako Khedirin ugovor vrijedi jo{ samo godinu, a nakon toga bi mogao na-

mo da je bh. internacionalac na terenu proveo 87 minuta kada ga je zamijenio Wilk. Izjedna~eni bugarsko-slova~ki dvoboj Litexa i @iline zavr{io je sa po jednim pogotkom u obje mre`e. Slovaci su do va`nog pogotka u gostima stigli u 65. minuti preko Majtana, da bi u 79. poravnao Wellington. Red Bull Salzburg gostovao je u Nikoziji kod prvaka Kipra, ekipe Omonije. Gosti su poveli pogotkom Zaratea u osmoj minuti, a doma}i su do izjedna~enja stigli u posljednjoj minuti, kada je LuaLua

Izvr{ni odbor Argentinskog nogometnog saveza odlu~io
pustiti klub bez od{tete, o~ekuje se da {vabe ne}e praviti velike probleme i da }e pristati na iznos od oko deset miliona eura, koliko su [panci spremni ponuditi.

Smijenjen Diego Maradona
Zavr{en 21-mjese~ni Maradonin boravak na klupi Argentine obilje`en brojnim aferama i kritikama na ra~un njegovog rada
Jednoglasnom odlukom Izvr{nog odbora Argentinskog nogometnog saveza (AFA) Diego Maradona smijenjen je s mjesta selektora argentinske reprezentacije. Ta~nije, Maradoni je sa zavr{etkom Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi istekao ugovor, a AFA je u utorak donijela odluku kako mu ne}e ponuditi novi. Na taj na~in zavr{io se 21-mjese~ni Maradonin boravak na klupi Argentine koji je bio obilje`en brojnim kontroverzama, aferama i kritikama na ra~un njegovog rada i trenerskog znanja. U svom mandatu je Maradona isprobao vi{e od 100 igra~a, a na Mundijal se plasirao uz dosta problema kroz ju`noameri~ke kvalifikacije u kojima je, izme|u ostalog, izgubio od Bolivije ~ak sa 6-1. Nakontoga, uslijedila su vulgarnavrije|anjanovinara i svihkoji su kritiziralinjegov rad, zbog~ega je zaradiovi{esedmi~nususpenzijuMe|unarodne nogometne federacije (FIFA). U JAR-u je Argentinuodveo do ~etvrtfinala u kojem su gau~osido`ivjeli debakl protiv Njema~ke, izgubiv{i s 4:0. Maradona je poslije najavio kako }e ostati na

Nakon odlaska iz Real Madrida

Raul potpisao za Schalke
Raul Gonzales nije dugo ~ekao na novi klub nakon odlaska iz Real Madrida. Legendarni kapiten kraljevskog kluba karijeru }e nastaviti u Bundesligi. Nekada{nji napada~ {panske nogometne reprezentacije (102 utakmice, 44 gola) novi je ~lan Schalkea. “Njegov je dolazak sjajna vijest za Schalke. Drago mi je {to se takva svjetska klasa odlu~ila za transfer u na{ klub kojem }e svojim kvalitetom pomo}i. Njegov je dolazak velik korak prema naprijed u ja~anju ekipe za nadolaze}e ispite, a ja se veselim {to }u raditi s takvim profesionalcem“ kazao , je trener Schalkea Felix Magath.

Diego Maradona: Argentinu odveo do ~etvrtfinala Svjetskog prvenstva

Raul Gonzalez: Karijeru nastavlja u Bundesligi

Raul je cijeluklupskukarijeruproveo u dresumadridskogReala za koji je odigrao 741 utakmicu i postigao 323 gola. Osvojio je s kraljevimaukupno {esnaest naslova od kojih se isti~u tri u Ligi prvaka i {est u Primeri.

klupi samo ukoliko s njime ostanu i svi njegovi saradnici. No, predsjednik AFA Julio Grondona je insistirao je na smjeni nekolicine Maradoninih asistenata, me|u njima i velikog prijatelja “malog zelenog“ Alejandra Mancusa. Ovaj na to nije pristao, ~ime je Izvr{nom odboru dao zeleno svjetlo da ga se smijeni. Argentinski mediji ve} su i prije slu`bene objave Maradoninog odlaska naveli trenera Estudiantesa Alejandra Sabellu i stratega Racinga Miguela Russa kao mogu}e nove selektore.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

Emina Had`iahmetovi} po osvajanju bronzane medalje na EP-u

Jo{ ve}i podvizi tek dolaze
Nadam se da }u u budu}nosti uspjeti da osvojim i zlatnu medalju, rekla je Emina Had`iahmetovi}
Bh. sto no te ni ser ka Emi na Had`ia hme to vi}, osva ja~ica bronzane medalje sa 53. EP-a za mlade u Istanbulu, istakla je na pres-konferenciji u OKBiH da je time ostvarila svoj najve}i domet, koji je ujedno i istorijski uspjeh za bh. stoni tenis. Podsjetimo, Emina Had`iahmetovi} je nakon pet pobjeda, pora`ena u borbi za finale od prve nositeljice Rumunke Bernadette Szocs. “Nakon `rijeba koji je bio nepovoljan, ovome se nisam nadala. Zbog toga se, do ulaska me|u 16, odnosno osam najboljih i nisam previ{e uzdala u osvajanje medalje“ rekla je Emina Had`ia, hmetovi} i dodala: “Uo~i me~a za finale nisam imala priliku ni da se dobro zagrijem po{to su moje sparingpartnerice ve} zavr{ile nastupe, pa sam morala sama da to uradim. Mogu}e je da je i taj detalj u pripremi za me~ odredio pobjednicu. Osvajanjem bronze dobila sam novi podstrek i nadam se da }u ne kad u bu du}nosti uspjeti da osvojim i zlatnu medalju“, rekla je Emina Had`iahmetovi}.

ME\U PRVE TRI U EVROPI Amela Had`iahmetovi}, trener osvaja~ice bronzane medalje je naglasila kako je Emini mjesto me|u tri najbolje igra~ice u Evropi
kav{i kako u posljednje vrijeme bh. sport bilje`i zna~ajne rezultate, oli~ene, izme|u ostalih, i u us pje si ma te ni se ra Da mi ra D`umhura i d`udistkinje Larise Ceri}... „Ovo su sve, svakako, ohrabruju}i rezultati. O~ito je da dolaze nove mlade snage, na{ sport se budi i kre}e pravim putem“ ka, zao je Fazlagi}. Na kraju recimo i to da je za osvaja~icu bronzane medalje Eminu Had`iahmetovi}, u pratnji Ame le Had`ia hme to vi}, Anesa Ali}a, Seada Pa{i}a i Seida Fazlagi}a, uprili~io prijem predsjednik OKBiH prof. dr. Izet G. V. Ra|o.

Seid Fazlagi}, Emina Had`iahmetovi}, Anes Ali}, Amela Had`iahmetovi} i Sead Pa{i}

Foto: D. TORCHE

Sjajna stonoteniserka i ~lanica STK @eljezni~ar je jo{ istakla kako po osvajanju bronzane medalje gotovo da nije bila ni svjesna zna~aja uspjeha: “Dugo sam bila pod utiscima, a koliki sam uspjeh ostvarila shvatila sam tek poslije, kada se sve smirilo i kada su mi ljudi po~eli ~estitati“. Predstavnici STSBiH Sead Pa{i} i Anes Ali} zahvalili su OKBiH

i Ministarstvu civilnih poslova budu}i da su obe}ali podr{ku. Recimo i to da su se u STSBiH morali suo~avati sa izuzetno te{kom materijalnom situacijom zbog koje je ~ak i nastup na EPu bio pod upitnikom. Eminin trener Amela Had`iahmetovi} naglasila je kako je na {oj sto no te ni ser ki mjes to me|u prve tri najbolje igra~ice u Evropi te da bi njeni rezultati

bili i bolji kada bi imala i adekvatnije uslove za pripreme, sli~ne onima kakve imaju njene suparnice iz drugih zemalja. Istakla je i to ka ko je pred Emi nom Had`iahmetovi} svijetla budu}nost i da se od nje najve}i uspjesi mogu o~ekivati na OI u Rio de Janeiru 2016. godine. U ime OKBiH Seid Fazlagi} je ~estitao Emini Had`iahmetovi} na velikom uspjehu, ista-

PRIJATELJSKA UTAKMICA BiH - Crna Gora 80:76

EP (U 18) Finska - BiH 62:55

Mo`e i bez centara
\edovi} sa 16 te Domercant i Bav~i} sa 14 ko{eva najefikasniji
Mala dvorana KSC Skenderija. Gledalaca: 100. Sudije: Bijedi}, Du{kaj, Bili} (BiH). Rezultat po ~etvrtinama: 16:17, 34:21, 13:15, 17:23. BiH: Ne{ovi} 6, Kojadinovi} 11, Hod`i}, Gordi} 2, Milo{evi} 6, Domercant 14, Bav~i} 14, \edovi} 16, Bajramovi} 11, \urasovi}, Halilovi}. Selektor: Sabit Had`i}. CRNA GORA: Da{i} 6, Jeretin 16, [ehovi} 3, Borisov 15, Goubovi} 4, Cook 5, Vrane{, Drobnjak 2, Koljevi}, Pekovi} 19, Maraz 4, Dragi~evi} 2. Selektor: Du{ko Vujo{evi}. Ko{arka{ka reprezentacija BiH je bez klasi~nog centra u timu savladala Crnu Goru 80:76. U posljednjoj pripremnoj utakmici pred nastup u kvalifikacijama za Eurobasket 2011. godine u Litvaniji, bh. ko{arka{i su pokazali da polako di`u formu, uprkos tome {to je selektor Sabit Had`i} bio primoran na igru bez povrije|enih Esmira Ri-

Henry Domercant u akciji

Foto: D@. KRIJE[TORAC

Neboj{a Maksimovi}: Postigao sedam poena

Foto: fibaeurope.com

zvi}a i Ermina Jazvina. Obojica }e, uz Ratka Vardu koji je najavio dolazak biti spremni za kvalifikacije. Presudnim se pokazaladruga ~etvrtina - do tada izjedna~ena igraokrenuta je u na{ukoristserijom od 10:0 te se na odmoroti{lo sa 50:38. Sve do fini{a BiH je imaladvocifrenuprednost, da bi se Crnogorci u posljednjojminu-

ti primakli na poen zaostatka. Ipak, novomserijomko{eva BiH je ubila bio kakvu{ansu za preokretom. Iako je o~ekivano bila ponovonadskakana(33-21),bh. selekcijaimala je dvostrukomanje izgubljenih lopti (10-20). Prva utakmica kvalifikacija za EP igra se 5. augusta u Sarajevu protiv Ukrajine.
M. I.

A-divizija nedosti`na
Mladi bh. ko{arka{i danas igraju protiv ^e{ke
Dvorana: Beit Danny u Tel Avivu. Gledalaca: 50. Rezultat po ~etvrtinama: 12:16, 27:18, 11:8, 12:13. FINSKA: Kopio 13, Vaenerberg, Heinikoski, Naapi, Heinonen 13, Koskinen 2, Huolila, Marttinen 3, Cato 11, Molenius 15, Herbert 2, Dolenc 3. Selektor: Gordon Herbert. BiH: Markovi} 3, Maksimovi} 7, Tomi}, Buli} 20, Begagi} 4, Mileti} 3, Miodani}, Hod`i}, Muji} 14, Vasili} 4, Glogovac, Vrabac. Selektor: Goran [ehovac. Mu{ka juniorska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine je u prvom me~u ~etvrtfinalne faze Evropskog prvenstva B-divizije za igra~e do 18 godina u Izraelu pora`ena od Finske s 55:62. Ovim su mladi bh. ko{arka{i prakti~no ostali bez {ansi da se plasiraju u polufinale i eventualno bore za ulazak u A-diviziju. Mirza Buli} je sa 20 poena i ~etiri skoka bio najefikasniji u redovima BiH, dok je dvocifreni u~inak imao i centar Ernad Muji} sa 14 poena i {est skokova. Bek Marko Mileti} je dodao tri poena i uz devet uhva}enih lopti. U drugom kolu ~etvrtfinalne faze mladi bh. ko{arka{i danas igraM. I. ju protiv ^e{ke.

Roberts godinu u Efes Pilsenu
Pro{losezonski krilni centar Partizana Lorence Roberts (27) potpisao je jednogodi{nji ugovor sa turskim Efes Pilsenom. Roberts (206, 109) je sa crno-bijelima imao sjajnu sezonu u kojoj je osvojio tri trofeja te igrao Final-four Eurolige u Parizu. U utakmicama Eurolige je u prosjeku postizao devet poena, 7,4 skoka i 2,3 ukradene lopte, dok je u NLB ligi ostvarivao 8,3 poena, 7,1 skok i dvije asistencije. Finansijski detalji ugovora izme|u Robertsa i Efes Pilsena nisu objavljeni.

46

SPORT

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Uni{tena Josipova staza na Bjela{nici!
Sva {uma je isje~ena, a umjesto staze sada je {umski put {irok 3-4 metra • ^lanovi PD Goran iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja pro{le subote izveli su tradicionalni pohod na Vranicu • Niz atraktivnih i korisnih aktivnosti Kluba ekstremnih sportova Scorpio
Ure|uje: Ramo KOLAR

JOSIPOVA STAZA na Bjela{nici, javlja Braco Babi} je - pro{lost! Pa dodaje: “Odmah na po~etku staze s lijeve strane puta Sarajevo {ume je postavilo info-tablu na kojoj velikim slovima pi{e PRA[UMA s nizom podataka o njoj. U vodi~u po planinama oko Sarajeva, napisao sam da je Josipova staza zbog guste {ume bogomdana da se njome pro|e naro~ito u vrelim ljetnim danima zbog prijatne hladovine. Kad smo tamo stigli, do~ekao nas je haos, kao da je pala atomska bomba, od “prve klupe“ u Kasovom dolu pa sve do “tre}e klupe“ (Sigmundove) sva {uma je isje~ena, a umjes to sta ze do~ekao nas je {umski put {irok 3-4 metra kojim se izvla~e posje~ena stabla. O ovome {ire u nedjeljnom broju lista... • TRADICIONALNI POHOD UPOZNAJMO VRANICU 2010. izveo je PD Goran iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja pro{le subote. Ekrem Poli}, predsjednik Dru{tva pri~a kako je na pohodu u~estvovalo 90 planinara i ljubitelja prirode iz 10 planinarskih dru{tava iz Tuzle, Bugojna, Mostara, Travnika, Viteza i Zenice. Vo|a pohoda je bio iskusni planinar Rahman Jareb. Staza je vodila sa Ulo`nice, Crvenih zemalja, Bijele gromile, do najve}eg vrha Vranice (Nadkrstac 2.112m). U planinarskom domu Rosinj kolona planinara je stigla na pripremljeni ~aj i grah, gdje su Op}ini i donatorima zahvalili za pomo} u realizaciji ove za

Uni{tava se nemilice: Bjela{nica nekada - Josipova staza

Izvi|a~i u kanjonu Rakitnice

Gornjevakufljani na Vranici

njih va`ne akcije... • PODSJE]AMO: DAN PLANI NA RA BiH, tra di ci onal na akcija PSBiH i planinarskih dru{tava, ove se godine odr`ava na Liscu kod Zenice. Od petka do nedjelje (30. 7 - 1. 8) na ovoj planini doma}in stotinama planinara iz svih krajeva na{e zemlje i gostima iz regije, doma}in je PD Tajan iz Zenice... • ZENI^KI KLUB EKSTREMNIH SPORTOVA Scorpio pro-

vodi ljetnih dana niz atraktivnih i korisnih aktivnosti. Bili su tako sa izvi|a~ima u kanjonu Rakitnice. Na Bora~kom jezeru je odr`ana izvi|a~ka kadrovska {ko la u or ga ni za ci ji Sa ve za izvi|a~a Zenice, u sklopu koje je Scorpio realizirao dio obuke koji je sadr`ao posjetu kanjonu Rakitnice, gdje je izvedeno spu{tanje niz u`e (tzv. abzejl) sa cjelokupnim poligonom spretnosti i aktivnostima na vodi, kao {to

su spust u ~amac, forsiranje Rakitnice ~amcem, zip-line preko kanjona Rakitnice itd. Ovom jednodnevnom programu prethodile su pripreme od dva dana u samom kampu izvi|a~a, uz u~e{}e 50 polaznika Izvi|a~ke kadrovske {kole. Ovo je prvi put u historiji Saveza izvi|a~a BiH da se u zvani~ni program uvode ovakve aktivnosti, i to kao ogledne, a trebalo bi da u budu}nosti budu

zastupljene u svim nivoima, s obzirom na to da je to prirodan slijed izvi|a~kih aktivnosti. Ove kreativne aktivnosti mogu biti jako korisne u stvarnim slu~ajevima spa {a va nja, for si ra nja, tra`enja, evakuacija i svih drugih situacija gdje se primjenjuju ovakve vje{tine i znanja, ka`u iz ovoga kluba. Nakon toga su organizirali svoj tradicionalni kanjoning u Rakitnicu i Mostarsku Bijelu...

Loeb ostaje u Citroenu
[esterostruki svjetski prvak u re li ju, Francuz Sebastien Loeb i sljede}e }e sezone voziti za ekipu Citroena, a uz njega }e biti i njegov kolega, sunarodnjak i imenjak Sebastien Ogier. “Razlog produ`enja ugovora je novi model s kojim }emo nastupati u sljede}oj sezoni“ , rekao je Sebastien Loeb koji i ove godine vodi u redoslijedu Svjetskog prvenstva, te je na najboljem putu da osvoji sedmi uzastopni naslov. Za sljede}u sezonu Citroen priprema novi automobil za SP u reliju - DS3.

Ljutnja najboljeg tenisa~a svijeta

Nadal napao UEFA zbog Mallorce
Najbolji tenisa~ svijeta Rafael Nadal, dioni~ar {panjolskog prvoliga{a Mallorce, o{tro je u utorak napao Europsku nogometnu federaciju (UEFA) zbog isklju~enja spomenutog kluba iz Europa lige, pi{e portal Index.hr. Mallorca je, podsjetimo, petim mjestom pro{le sezone u Primeri osigurala nastup u Europa ligi, ali u njoj ipak ne}e zaigrati jer joj je zbog financijskog kolapsa UEFA pro{li tjedan zabranila sudjelovanje, a njezino mjesto ponudila Villarrealu. Dug Mallorce iznosi oko 85 milijuna eura, zbog ~ega je pokrenut i ste~ajni postupak, a to je UEFA o~ito bilo dovoljno da klub s Balera isklju~i iz drugog europskog kupa po kvaliteti. Takva je odluka razbjesnila navija~e, pa tako i Nadala kojem je, dodu{e, najdra`i klub Real Madrid, ali simpatizira i Mallorcu ~ije je dionice kupio prije nekoliko dana. “Kao i svi navija~i, smatram da je ova odluka te`ak udarac jer igranje u europskom kupu

Mini se vra}a u reli
Mini }e se vratiti u Svjetski reli {ampionat (WRC) sljede}e godine, a cilj je da u roku od tri godine do|e do titule, rekao je {ef Prodrivea David Richards. BMW, u ~ijem posjedu se nalazi Mini, objavio je da }e se tim takmi~iti samo na nekoliko relija sljede}e godine, prije u~e{}a u kompletnoj sezoni 2012. Mini je ve} u~estvovao u Svjetskom reli {ampionatu, a ostao je upam}en po svom modelu cooper, koji je trijumfovao na Reliju Monte Karla tri puta tokom {ezdesetih godina pro{log vijeka.

Rafael Nadal: Svi su klubovi u te{ko}ama

donosi uzbu|enje, a igra~i su to zaslu`ili. Ne znam koji se razlozi kriju iza UEFA odluke, ali ako se radi o financijskim razlozima, onda ne bi smjelo postojati nijedno europsko natjecanje jer su svi klubovi u istoj situaciji“ izjavio je , ovogodi{nji pobjednik Roland Garrosa i Wimbledona.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

EP u atletici Barcelona 2010.

Na osnovu ~lana 24. i ~lana 37. stava 1. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Fe¬deracije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06) i ~lana 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 35/06, 59/08, 25/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika i prijem pripravnika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona

Povreda u prvom nastupu: Nedim ^ovi}

3 / 201 I. Dr`avni slu`benici: 01. Glavni kantonalni inspektor za poljoprivredu, vodoprivredu, {umarstvo i veterinarstvo....................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Kantonalni inspektor rada za za{titu na radu ..........................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 03. Kantonalni zdravstveni inspektor ..............................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 04. Kantonalni farmaceutski inspektor............................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 05. Stru~ni saradnik za pravne poslove, obradu, lektorisanje i ure|ivanje podataka ................................................- 1 (jedan) izvr{ilac II. Pripravnici: 01. diplomirani in`injer saobra}aja i komunikacija.......................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. diplomirani in`injer prehrambene tehnologije .........................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za sve pozicije dr`avnih slu`benika sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete predvi|ene pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: za poziciju I/01. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, zavr{en poljoprivredni, veterinarski, {umarski, gra|evinski (smjer hidrotehni~ki) ili tehnolo{ki fakultet, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS, - polo`en ispit za voza~a B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. za poziciju I/02. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, zavr{en tehnolo{ki fakultet odsjek za{tite na radu, ma{inski fakultet ili tehni~ki fakultet ma{inskog smjera, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS - polo`en ispit za voza~a B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. za poziciju I/03. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, zavr{en medicinski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS, - polo`en ispit za voza~a B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. za poziciju I/04. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, zavr{en famaceutski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS, - polo`en ispit za voza~a B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. za poziciju I/5. - VSS - VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1(jedna) godina radnog sta`a na poslovima svoje struke nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton u Livnu, Ul. Gabrijela Jurki}a bb, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. ovjerenu fotokopiju va`e}e voza~ke dozvole B kategorije za pozicije I/01., I/02., I/03., I/04. 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton u Livnu, Ul. Gabrijela Jurki}a bb, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uvjete konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. II. Pripravnici Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete: za poziciju II/01: - VSS - VII stepen stru~ne spreme, dipl. ing. saobra}aja i komunikacija. za poziciju II/02: - VSS - VII stepen, dipl. ing. prehrambene tehnologije. Izbor i prijem pripravnika izvr{it }e se na osnovu jedinstvenih kriterija utvr|enih u Pravilniku o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine. Napomena: Radni odnos pripravnika zasniva se na 1 (jednu) godinu. Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. god.), 2. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini trajanja nezaposlenosti nakon sticanja diplome VII stepena stru~ne spreme (ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda), 3. uvjerenje fakulteta o prosjeku ocjena zavr{enog studija, 4. rje{enje o utvr|enom stepenu invalidnosti (za kandidate kod kojih postoji utvr|en stepen invalidnosti od 60 % i vi{e), 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton u Livnu, Ul. Gabrijela Jurki}a bb ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH: www.adsfbih.gov.ba). Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih uvjeta konkursa, izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti Agenciji u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Potrebne dokumente za pozicije: I/01., I/02., I/03., I/04. i I/05. (dr`avni slu`benici) treba dostaviti najkasnije 15 dana od dana objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, a za pozicije II/01. i II/02. (pripravnici) najkasnije 15 dana od dana objave u dva dnevna lista (ra~unaju}i posljednju objavu), putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton Ul. Gabrijela Jurki}a bb 80101 Livno sa naznakom «Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika i prijem pripravnika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona» Nepotpune, neuredne i nepravovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora POMO]NIK DIREKTORA Ferid Kulovac

Nesretni Nedim ^ovi}
Najbolji bh. sprinter Nedim ^ovi} nije imao sre}e u svom prvom nastupu na velikom takmi~enju. Povrijedio se u utorak uve~er na sredini staze u tre}oj kvalifikacionoj trci na 100 metara i u cilj u{etao kao posljednji u vremenu 34.89 sekundi. U ovoj grupi pobijedio je francuski atleti~ar Francis Obikwelu u vremenu 10.27, a da je ^ovi} ponovio svoj nedavni rezultat od 10.42 plasirao bi se dalje, jer su tre}i Italijan Simone Collio i ~etvrti Hannu Hämäläinen imali slabija vremena (10.43 i 10.49), a nastavili su sa takmi~enjem.

Horozi} osma u polufinalu
Bosanskohercegova~ka atleti~arka Jasna Horozi} zavr{ila je nastup na Evropskom prvenstvu u Barceloni polufinalnom trkom na 400 metara. Horozi} je u prvoj polufinalnoj grupi osvojila posljednje, osmo mjesto s vremenom 55,97, {to je za 1,39 sekundi lo{ije od njenog najboljeg rezultata sezone. U finale su se plasirale po dvije najbolje atleti~arke iz tri grupe te dvije atleti~arke po rezultatu.

Bacanje diska - `ene

Osvojila prvu zlatnu medalju za Hrvatsku

Reuters

Perkovi} zlatna
Hrvatska atleti~arka Sandra Perkovi} osvojila je zlatnu medalju u bacanju diska. S hicem od 64.67 metara Perkovi} je Hrvatskoj donijela prvu zlatnu medalju u istoriji evropskih prvenstava. Juniorska evropska prvakinja iz 2009. godine do zlata je do{la u posljednjoj seriji prestigav{i do tada vode}u Rumunku Nicoletu Grasu (63.48). Tre}a je bila Poljakinja Joanna Wisniewska (62.37). Perkovi} je u Barceloni osvojila tre}u hrvatsku medalju na EP-ima - Branko Zorko je bio bronzani na 1500 metara u Helsinkiju 1994, dok je Sini{a Ergoti} osvojio srebro u skoku u dalj 2002. godine u Minhenu.

Bacanje kugle - `ene

Nedodirljiva Ostap~uk
Nadje`da Ostap~uk, svjetska prvakinja 2005. i aktuelna svjetska dvoranska prvakinja, osvojila je i naslov evropske prvakinje u bacanju kugle. Ova 29-godi{nja Bjeloruskinja dominira tokom cijele sezone, a u Barceloni je u devetom nastupu ostvarila devetu pobjedu u 2010. Ostap~uk je bacila tri ispravna hica i sva tri bi joj bila dovoljna za titulu. Uz nju su podij izborile i sunarodnjakinja Natalija Miknevi~ i Ruskinja Ana Avdejeva. Plasman: 1. Nadje`da Ostap~uk (Bjelorusija) 20,48 m, 2. Natalija Miknevi~ (Bjelorusija) 19,53 m i 3. Ana Avdejeva (Rusija) 19,39 m.

48

OGLASI

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

@ICA DD SARAJEVO NIJE PRETRPJELA [TETU, ALI BI MOGLA IZGUBITI PARTNERE ZA ZAJEDNI^KO ULAGANJE OD 20 MILIONA EURA
Razlog za na{e ponovno obra}anje javnosti nije da vr{imo pritisak na dr`avne organe koji treba da u skladu sa zakonom, kona~no, privedu slu~aj @ICA kraju, jer su od podno{enja prve prijave protekle ve} ~etiri godine. @elimo javnosti iznijeti ~injenice koje traba da za{tite @ICU kao privredni subjekt i @ICU kao „uto~i{te“ za njenih skoro 200 uposlenika, @ICU kao razvojnu {ansu (ovih dana se u Fojnici montira oprema koja }e u kona~nici obezbijediti upo{ljavanje novih 250 radnika). @elimo za{titi @ICU od odustajanja ino-partnera od zajedni~kog ulaganja vrijednog 20 mil. EURA, ino-partnera koji upo{ljava preko 12.000 radnika {irom Evrope (u 12 dr`ava) i pravi godi{nji obrt od preko 3,5 milijarde EUR-a, ino-partnera koji }e otvoriti nove mogu}nosti razvoja proizvodnih programa, ne samo u @ICI nego i u drugim djelatnostima u BiH. Ve} tri godine traje pri~a o nezakonitostima u vezi sa privatizacijom @ICE i nikako da dobije svoj kraj. Ne zato {to je to tako kompleksan slu~aj nego zato {to se ne mo`e da na|e dovoljno elemenata da bi slu~aj dobio `eljeno finale. Jedna inspekcija Finansijske policije zavr{ena je bez elemenata da se podigne optu`nica, onda su drugi inspektori, uklju~uju}i i glavnog inspektora Finansijske policije, iz istih nalaza na{li neke elemente i iza{li u javnost sa optu`bama prije nego {to je tu`ilac rekao da li tu ima elemenata za podizanje optu`nice, onda je Federalna uprava policije dobila nalog da provede dodatne istrage. Ta istraga zatra`ena je nalogom tu`ioca od septembra 2008. i dobila je svoj finale prijavom protiv 12 lica zbog zloupotrebe polo`aja i prevare, te zbog propu{tanja slu`benih radnji u pogledu za{tite imovine, te da su na taj na~in nanijeli {tetu subjektu @ICA d.d. Sarajevo u iznosu od 10.000.000 KM. Nedostupnost nalaza, {tura saop}enja i neprecizne formulacije u javnosti od slu`benih organa otvorili su procese razli~itih interpretacija u pojedinim medijima i ostavili prostor za dono{enje sudova onakvih kakve ko `eli. Od toga subjekt @ICA trpi {tetu. Bez obzira koliko to zna~ilo pritisak na organe koji se bave ovim slu~ajem, sasvim odgovorno tvrdimo da @ICA nije pretrpjela nikakvu {tetu od radnji o kojim se govori u prijavi Federalne uprave policije, jer je jo{ u julu 2008. godine otklonjena „potencijalna opasnost“ da se to desi — skinuta je hipoteka sa imovine @ICE, a UNIPROMET je stavio pod hipoteku svoju imovinu. Prema tome, bar je danas (juli 2010) jasno da {teta nije nanijeta niti postoji opasnost da se ta {teta desi na osnovi radnji za koje se sumnji~e pojedina lica. Me|utim, FUP je ipak u saop}enju naveo „nanijev{i mu na taj na~in {tetu u iznosu od 10.000.000,00 KM“ (misli se na @ICU) i onda se u medijima pojave NASLOVI i podnaslovi u smislu „bez i jedne marke do vrijedne imovine“, „pronevjere u poslovanju“, „nelegalno ste~ena imovinska korist“ itd... Inkriminacije se zasnivaju na radnjama koje Zakon o privatizaciji nije zabranjivao. Zakon je u vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji zabranio uspostavljanje hipoteke nad imovinom subjekta privatizacije samo u slu~aju pla}anja cijene dr`avnog kapitala ili uslu~aju kupovine opreme. Me|utim, i pored te ~injenice, inspektori uspostavu hipoteke smatraju nedopu{tenom radnjom. Sva krivica, svih osumnji~enih, dovodi se u vezu sa tom ~injenicom. Na stranu to {to je ta hipoteka i skinuta sa imovine @ICE jo{ u junu 2008. godine. Uprave dru{tava @ICA i UNIPROMET `ele obavijestiti javnost o neta~nosti navoda po kojima je tim radnjama nanijeta {teta @ICI od 10.000.000 KM. Orta~ka grupa koja je zaklju~ila ugovor o kupoprodaji dionica Dru{tva @ICA, pored ugovorene cijene, bila je u obavezi ulo`iti u @ICA d.d. Sarajevo i iznos od 10.000.000 KM, {to je i u~injeno uplatom sredstava na transakcijski ra~un @ICE. Prema tome, nejasno je kako je neko mogao izvesti zaklju~ak da je @ICI nanesena {teta zato {to je primila novac na svoj transakcijski ra~un. Pored izvr{enja obaveze ulaganja i druge obaveze iz ugovora o privatizaciji @ICE u cijelosti su ispunjene, o ~emu svjedo~i i uvjerenje koje je UNIPROMET dobio u aprilu 2009. godine. Ako je neko pretrpio {tetu, onda su to kupci dr`avnog kapitala, jer su prema odredbama ugovora morali tri godine zadr`ati postoje}u proizvodnju koja je stvarala samo gubitke. No, i pored toga uporno se radilo na odr`avanju @ICE, u {ta je ulo`eno mnogo truda. Razvijaju se novi alternativni programi i uvode nove djelatnosti u poslovnu strukturu koje trebaju zaustaviti proces stvaranja gubitaka i obezbijediti profitabilno poslovanje kompanije. @ICA danas upo{ljava oko 200 radnika, uredno ispla}uje pla}e, uredno pla}a sve svoje obaveze prema dr`avi, penzionom i zdravstvenom osiguranju, bankama i svojim povjeriocima. Nakon {to je @ICA privatizirana 2006. godine, za samo dvije godine pla}e uposlenika @ICE porasle su za 66% i od pla}a koje su bile ispod prosjeka grupacije postale su ve}e od prosjeka grupacije za 23%. Sve obaveze koje su zate~ene u @ICI, od onih po osnovu nepovezanog radnog sta`a (preko 1,3 mil. KM) pa do obaveza prema bankama i povjeriocima od preko 5,1 mil. KM uredno su izmirene unosom 10 mil. KM od strane kupaca dr`avnog kapitala. I danas kada @ICA trpi stra{ne posljedice recesije pla}e se uredno ispla}uju i investira u nove projekte koji trebaju da zauvijek izvuku @ICU iz dru{tva gubita{a. Iako je te{ko pomiriti se sa ~injenicom da se podnosi prijava za {tetu koja ne postoji, mi stojim na stanovi{tu da nadle`ne institucije, u koje imamo puno povjerenje, trebaju ovaj slu~aj {to prije dovesti do kraja da se ne bi nanosila {teta niti pojedincima niti drugim subjektima koji su bili predmet ove istrage. Mi smo morali ovdje iznijeti neke ~injenice, jer iz {turog saop}enja FUP-a one se ne vide, ali je inkriminacija vrlo te{ka. Ono sa ~ime se ne sla`emo i {to mislimo da se u ovom na{em dru{tvu mora urediti je ~injenica da se ne mogu u javnost iznositi rezulatati istraga, a pogotovo ne smiju se u javnost iznositi imena prije bilo kakve verifikacije da li osnovi sumnje imaju upori{ta ili ne. U protivnom, otvori}e se procesi u kojima }e lica koja su pretrpjela moralnu {tetu tu`iti dr`avu i tra`iti da im se ta {teta nadoknadi. Uprava @ICA d.d. Sarajevo Uprava UNIPROMET d.d. Sarajevo
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Op}ine Centar Sarajevo, objavljuje

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Centar Sarajevo 06 / 405 - Stru~ni saradnik - sekretar mjesne zajednice ..........................................................- 1(jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni, ekonomski, fakultet politi~kih nauka, arhitektonski, gra|evinski, prirodno-matemati~ki, ma{inski, elektrotehni~ki, filozofski, poljoprivredni, {umarski, veterinarski, tehnolo{ki, fakultet za sport i tjelesni odgoj, fakultet kriminalist~kih nauka, filolo{ki, teolo{ki fakultet ili pedago{ka akademija, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru (sve korisni~ke aplikacije u slu`bi: Word, e-mail, Intranet, primjena i kori{tenje AV za{tite i dr.). Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (sve korisni~ke aplikacije u slu`bi: Word, e-mail, Intranet, primjena i kori{tenje AV za{tite i dr.) 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski Kanton, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Centar Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora POMO]NIK DIREKTORA Ferid Kulovac

J AV N I K O N K U R S

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OGLASI

49

J izdavanjeN I P O Z I V A V poslovnog prostora pod zakup za
Nudi se u zakup poslovni prostor, vlasni{tvo Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, koji se nalazi na slijede}oj lokaciji:
Red. Op}ina br. 1. Sarajevo, Op}ina Centar Adresa na kojoj se prostor nalazi Nahorevska br. 2 Povr{ina u m2 43,00 m2 Po~etna cijena po m2 20 KM/m2 Namjena Period zakupa Red. Op}ina br. 1. Sarajevo, Op}ina Centar

J izdavanjeNsloIvnogP O Z I kup A V po V za prostora pod za
Nudi se u zakup poslovni prostor, vlasni{tvo Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, koji se nalazi:
Adresa na kojoj se prostor nalazi Ul. bolni~ka 25 Povr{ina u m2 cca 130,00m2 Po~etna cijena po m2 45,00 KM/m2 Namjena Period zakupa Sve vrste djelatnosti 2 godine (primarno apotekarska djelatnost sa mogu}no{}u galenske proizvodnje)

Adekvatna djelatnost 3 godine koja odgovara lokaciji poslovnog prostora u stambenoposlovnom objektu

Uvjeti: - Poslovni prostor se uzima pod zakup u vi|enom stanju, a sva eventualna ulaganja na ime ure|enja prostora, kao i svi ostali detalji regulisat }e se ugovorom - Tro{kovi grijanja, struje, vode i ostalih komunalnih usluga nisu ura~unati u cijenu zakupa i padaju na teret zakupca. - Tro{kove PDV-a pla}a zakupac. Zainteresovana pravna i fizi~ka lica za unajmljivanje poslovnog prostora pod zakup prije dostavljanja ponude mogu do}i na razgovor o detaljima ponude i razgledanje prostora, kontakt-osoba: Rasim Jelin, dipl. ing. el., br. tel. 033/441-816 i prim. dr. Mirsad Ali}, br. tel. 202-099. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom "Ponuda za iznajmljivanje poslovnog prostora", putem po{te ili li~no na centralni protokol Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, Ul. bolni~ka 25. Ponuda mora sadr`avati slijede}e: - pisanu prijavu sa imenom i brojem telefona kontakt-osobe, - kopiju rje{enja o upisu u sudski registar, kompletno, - izjavu ponu|a~a u koje namjene }e koristiti prostor. Ponude se mogu dostavljati petnaest dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Ukoliko u ostavljenom roku ne bude dostavljenih ponuda, poziv za dostavljanje ponuda je otvoren sve do izdavanja prostora. Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu zadr`ava pravo da bez ikakvog ograni~enja izme|u prijavljenih ponu|a~a izvr{i odabir za Klini~ki centar najpovoljnijeg zakupca.

Uvjeti: - Poslovni prostor se uzima pod zakup u vi|enom stanju, a sva eventualna ulaganja na ime ure|enja prostora, kao i svi ostali detalji regulisat }e se ugovorom - Tro{kovi grijanja, struje, vode i ostalih komunalnih usluga nisu ura~unati u cijenu zakupa i padaju na teret zakupca. - Tro{kove PDV-a pla}a zakupac. Zainteresovana lica za unajmljivanje poslovnog prostora pod zakup prije dostavljanja ponude mogu do}i na razgovor o detaljima ponude i razgledanje prostora, kontakt-osoba: Zenir [uko, dipl. ing. gra|., br. tel. 033/444-882 (033/297-140) i prim. dr. Mirsad Ali}, br. tel. 202-099. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom "Ponuda za iznajmljivanje poslovnog prostora", putem po{te ili li~no na centralni protokol Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, Ul. bolni~ka 25. Ponuda mora sadr`avati slijede}e: - pisanu prijavu sa imenom i brojem telefona kontakt-osobe, - kopiju rje{enja o upisu u sudski registar, kompletno, - izvje{taj ponu|a~a u koje svrhe }e koristiti poslovni prostor. Ponude se mogu dostavljati petnaest dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Ukoliko u ostavljenom roku ne bude dostavljenih ponuda, poziv za dostavljanje ponuda je otvoren sve do izdavanja prostora. Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu zadr`ava pravo da bez ikakvog ograni~enja izme|u prijavljenih ponu|a~a izvr{i odabir za Klini~ki centar najpovoljnijeg zakupca.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta — Sarajevo, zasebno grijanje, kablovska, satelitska, klima, blind vrata. Tel. 061/133-191. IZDAJEM u Vele{i}ima prazan jednosoban stan. Tel. 442-906. IZDAJEM namje{ten stan 50m2 u Ferhadiji. Tel. 033/204-086. IZDAJEM zidani prostor 24x6 pogodan za gajenje gljiva, Rajlovac-Zabr|e. Tel. 061/375-627, 616-238. IZDAJEM trosoban moderan i lijepo namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-046. IZDAJEM sobe djevojkama u stanu bez gazde, Grbavica, Ul. Behd`eta Muteveli}a. Tel. 061/087-686. IZDAJEM jednokrevetnu sobu mu{karcu. tel. 033/532-035. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu kod Papilona. Tel. 061/205-548. IZDAJEM kancelarijski prostor u Hrasnom preko puta Robota. Tel. 535-052. STARI grad, izdajem stan jednosoban namje{ten. Tel. 033/440727, 061/740-293 i 062/800-583. IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici. Mob. 061/812-046. CENTAR, Obala Kulina bana, pos. prostor 76m2, renoviran, plinsko grijanje, klimatiziran, video nadzor. Mob. 061/906-923. IZDAJEM ku}u rezidencionalnog tipa, 250m2, (7 soba, 2 velika kupatila, kuhinja, ostava, itd), oku}nica 750m2, gara`na 2 mjesta, parking, vrt, Ul. ^ekalu{a-Libanska ambasada. Tel. 033/211157, 062/397-238. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja sstudentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27-Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marin dvoru u blizini gradske bolnice (vojna bolnica). Tel. 033/667-994, 062/253-712. IZDAJEM namje{ten manji dvosoban stan ozbiljnoj `eni Trg heroja-Hrasno. Tel. 063/487813. IZDAJEM namje{ten trosoban stan u neboderu u blizini hitne pomo}i. Tel. 066/466-227. IZDAJEM namje{ten stan 70m2 sa centr. grijanjem, kablovska tv. Tel. 033/657-697, 061/507-240. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini direkcije Energoinvesta, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652293. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Vratniku. Mob. 061/571232. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Centru. Tel. 442-556. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar-Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM dvosoban stan, tri le`aja u blizini Medicinskog, Gra|evinskog, Difa fakulteta. Tel. 443-743. STAN u centru 80m2, namje{ten. Mob. 061/460-150. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. SOBA za studentice i studente, c.g., upotreba kuhinje. Tel. 445985. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZNAJMLJUJEM stan na Markalama, I sprat, pogodan za kancelarije ili ordinacije. Mob. 061/428-656. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM poslovni prostor na Breci, 50 m2 + podrum. Tel. 062/397-238. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom Brdu. Tel. 061/253-404, 033/227-225. IZDAJEM prazan stan u ku}i, Pofali}i, 200 KM. Tel. 033/666836 i 061/184-744. IZDAJEM kod Islamskog fakulteta ekstra sobu studentu ili samcu. Mob. 061/958-368. IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534-368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na prvom spratu, Aneks. Tel. 649-033. IZDAJEM adaptiran stambeno — poslovni proastor, biro + stan cca 100m2, ^engi} Vila — Kvadrant. Mob. 061/074-131. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa centralnim grijanjem, centar, iznad Dr`avne bolnice. Mob. 061/167-290. IZDAJEM dvosoban stan, ul. grbavi~ka 56/IV, odmah useljiv. tel. 646-281. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Holiday Inna. Tel. 214595, 061/279-428. IZDAJEM studentici namje{tenu sobu sa c.g, Soukbunar. Tel. 225-909. APARTAMNI i sobe za preno~i{te sa parkingom po osobi od 15 do 25 KM, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Tel. 061/537-739. IZDAJEM namje{ten stan u novoj ku}i kod ko{evske bolnice. Tel. 061/196-800. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru. Tel. 443-620. IZDAJEM pos. prostor, 8,5m2, plato Skenderija. Tel. 442-239 i 061/480.207. PRODAJEM stan 49m2, Vraca, gradnja 86/87. Mob. 061/208-920 poslije 14 sati. PRODAJEM dvoiposoban stan, Ul. A. Jabu~ice, Centar. Mob. 062/130-774 i 033/217-756. PRODAJEM dvoiposoban stan 55m2, Centar. Tel. 033/217-756 i 062/130-774. PRODAJEM 66 dunuma bukove {ume, vl. 1/1, blizu puta Ljubina — Srednje. Tel. 033/656-478. PRODAJEM stan u novogradnji — Ned`ari}i, 37m2, parking mjesto ispod zgrade. Mob. 062/170897. PRODAJEM troiposoban stan, 94m2, V sprat, ul. Envera [ehovi}a. Mob. 061/065-953. PRODAJEM stan na Ciglanama 82m2 gara`a in 78m2 dvoeta`ni. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Ul. Jezero, prizemlje 79m2 pogodan za sve djelatnosti, cijena 2300KM/m2. Tel. 061/222-295. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom kod Robota 50m2, 2100KM/m2. Tel. 033/203-594. PRODAJEM stan u Ul. A. Ferhatovi}a, I kat, 75m2, cijena 92.000 eura. Tel. 061/222-295. PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu. Tel. 066/673800. PRODAJEM u centru, Titova, stan 150m2, IV sprat, lift, balkon, 1000 eura/m2. Tel. 063/603010. PRODAJEM ku}u, Pehlivanu{a sa dvori{tem, 130.000KM. Tel. 033/537-549. PRODAJEM stan 40m2, AneksPrijedorska 17, I sprat, balkon. Tel. 061/899-848. PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2 sa dva balkona. tel. 065/200-838. PRODAJEM stan Kolodvorska, 71m2 i Grbavica 36m2 i 53m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Skerli~eva i K. Tomislava 57m2, 63m2, 115m2, 103m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM u centru, T. Ujevi}a 40m2 I kat. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka 78m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u S. Gradu 78m2 i 100m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stanove u centru, M. Tita 147m2, 123m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan Paromlinska 56m2 i N. Sarajevo 82m2 [ipadova zgrada. Tel. 061/299-911 PRODAJEM kiosk limeni 16m2 opremljen za trgovinu. Tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM ku}u na sprat 9x8 Rajlovac. Tel. 061/375-627, 616238. PRODAJEM stan 86m2 u N. Sarajevu, austrugarska gradnja, sre|en, 195.000KM. Tel. 061/489-542. PRODAJEM stan 111m2 Titova 54/II kod vje~ne vatre. Tel. 061/753-564. PRODAJEM trosoban stan u centru 75m2 sa centralnim grijanjem, terasa 50m2 sa pogledom na grad, Ul. Dalmatinska. Tel. 061/138-833. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice sa vo}kama, prodajem. Tel. 033/647-851 i 061/501-515.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KOVA^I]I kod OHR-a, trosoban 75m2, III sprat, c.g. lift, balkon, 185.000 KM. Mob. 063/947493. FERHADIJA, 80m2, III sprat, plinsko grijanje, povoljno. Mob. 061/220-541. PRODAJEM povoljno, atraktivan trosoban stan 80m2 u ul. Ferhadija, izvrsna lokacija, odmah useljiv, uknji`en. Mob. 061/220-541. BEOGRAD, prodajem dvosoban stan, II sprat, 53m2 sa terasom, {paiz, {upa, u Beogradskom naselju Kote`, 53.000 eura. tel. 00381643016897. USELJIV jednosoban stan sa gara`om u Trebevi~koj ulici — Gornji Kova~i}i, povoljno. Mob. 062/728-525. BARICE, zemlji{te za vikendicu, 8 dunuma. Mob. 061/819-308. KU]E: Pofali}i, Bla`uj, vratnik, Mostarsko raskr{}e, vikendica u Ilovici. Mob.061/460-150. [UMA na Palama 23 dunuma. mo`e i zamjena za nekretnine u federaciji. Mob. 061/460-150. STANOVI, Marijin dvor 121m2 i 34m2, Grbavica 66m2, Mejta{ 154m2. Mob. 061/460-150. NED@ARI]I, novogradnja, stan deluxe sa klimom, razli~ite kvadrature, extra povoljno. Mob. 061/504-425. VRATNIK, ul. Nevjestina, namje{tena ku}a, 3 eta`e, extra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM trosoban stan 94m2, V sprat, Ul. Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, V.P. kod Austrijskog trga — Bistrik, mo`e i zamjena za malu bosansku ku}u. Tel. 033/533624. PRODAJEM ku}u u Neumu, gara`a, oku}nica, Hrvatskih velikana 41. Tel. 036/884-371. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 — Kova~i, pogledati od 10 do 17. sati. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom u centru Gornjeg Vakufa, vlasni{tvo 1/1, sa urednom dokumentaciom. Mob. 062/213412. FERHADIJA, 78m2, balkon sa pogledom na Trg oslobo|enja, 110.000 eura fiksno, bez posrednika. Mob. 062/254-859. KU]A sa 800m2 oku}nice, gra|. zemlji{te, gornja Breka. Mob. 061/906-923. PRODAJEM ~etvorosoban stan, odli~na lokacija. Mob. 061/617603. KU]A sa 4200m2 zemlje, svi papiri, 1/1, plastenik, 160 vo~ki, Rajlovac, ovjekat u Had`i}ima sa 1612m2 zemlje, papiri 1/1, sve namjene. Mob.061/906-923. PRODAJEM parcelu 513m2, Dra~e-Hrvatska i prodajem stan Visoko, centar, 94m2, novogradnja 1/1. Mob. 061/906-923. PRODAJEM stan 94m2, Visokocentar, novogradnja, 1/1. Mob. 061/906-923. ALIPA[INO polje, ul. Semira Fra{te, trosoban stan 78m2, I kat, cijena 120.000 KM. Mob. 061/172-066. PRODAJEM apartman, vila uz more, 41m2, Klek — repi}, luksuzno namje{ten. Mob. 061/131727.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan na Dolac-Malti, 83m2 + 10m2 terase za dva manja. Mob. 061/489-252. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. JEDNOSOBAN 41m2, V.P. Dolac Malta, adaptiran, plin, balkon za manji adaptiran sa balkonom, dogovor. Mob. 062/141-113. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

POTRA@NJA
AGENCIJA potra`uje stanove i ku}e za izdavanje i prodaju www.sarajcity.com.ba Mob. 061/350-448. AGENCIJI potrebno vi{e stanova i pos. prostora za kupovinu, prodaju i iznajmljivanje. Tel. 033/211-157, 062/397-238. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI hitno potrebno vi{e nenamje{tenih dvosobnih i trosobnih stanova, na podru~ju Sarajeva. Tel. 711-665 i 711-666.

PRODAJA
NASELJE Svrake, kod Semizovca, prodajem ku}u i svi papiri uredni, sve 1/1, oku}nice 600m2+put. Mob. 062/144-594. NEUM-Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Mob. 061/548-365, 036/884-297. NASELJE Svrake kod Semizovca, prodajem zemlju 1/1, 2x800m2. Mob. 062/144-594. PRODAJEM dvoiposoban stan na Ko{evu, 63m2, II sprat. Tel. 033/221-194. HITNO prodajem jednosoban stan 38m2+balkon+podrum, Ul. Porodice Ribar 65, Hrasno. Mob. 062/504-818. NA BA[^AR[IJI prodajem ku}u i poslovni prostor 187m2. Mob. 061/745-525. PRODAJEM ku}u sa oku~nicom 1.500 m2, Ahatovi}i, povoljno. Mob. 061/132-197. KO[EVSKO brdo, stan 82m2, III sprat, balkon, 130.000 KM. Tel. 066/775-021. VRACA — Novopazarska, ku}a, prizemlje i dva sprata, 800m2 oku}nice, 130.000 KM. Tel. 066/775-021. PRODAJEM dvoiposoban devastiran stan u centru Vogo{}e, jeftino. Tel. 033/219-260 i 062/296347. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu — Sreser — RH. tel. 00385 95 5095355. GARA@A u centru grada, ul. kranj~evi}eva br. 25 kod Holiday Inna, 20.000 KM, 12m2, svjetlo, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. PRODAJEM troiposoban stan 79m2, V sprat, lift, parking pod ku}om, Stari grad kod Doma zdravlja. tel. 033/616-187 i 062/531-949. STUP, Ba~i}i, dvosoban, 52m2, balkon, terasa, VII sprat, lift, 98.000 KM. Mob. 061/199-312 i 061/208-760. PRODAJEM 3.500m2 zemlje pogodne za sve namjene, 1m2 — 10 KM. Osenik — Had`i}i. Mob. 061/019-313.

PONUDA
IZDAJEM stan poslovnim ljudima i strancima, Marijin dvor. Mob. 061/773-177. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945.¸ IZDAJEM vi{enamjenski poslovni prostor (dosada{nji zakup bila banka), Trg Zavnobiha br. 21, 150m2, podesan za sve uslu`ne djelatnosti. Mob. 061/159-213 i 061/365-990. IZDAJEM namje{ten stan, Centar. Tel. 204-984. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. DVOSOBAN stan u centru, zaposlenom bra~nom paru, namje{ten ili ne. Mob. 062/467-366 ili 062/921-419. HRASNO — Aleja lipa, izdajem trosoban stan. Mob. 061/102227. IZDAJEM dvosoban komforan namje{ten stan u centru. Tel. 200-902. IZDAJEM u strogom centru namje{tenu sobu studentici sa upotrebom kuhinje. Tel. 201-477. IZDAJEM namje{ten stan, V sprat, 75m2. Mob. 061/228-597. IZDAJEM kafic 130m2 kompletno namje{ten, Marindvor, mogu i druge svrhe, i magacinski prostor 70m2, cijena 1.500 KM. Tel. 211-157, 062/397-238.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili, grada~a~ka br. 27. Mob. 061/337-916. PRODAJEM ku}u u rosuljama kod Te{nja, sa 5 stanova i 2 pos. prostora, useljivo, cijena povoljna. Mob. 062/243-801. PRODAJEM troiposoban stan 96m2, ^obanija. Tel. 444-259. HITNO, stan 70m2, Centar, Avaz, kompletno renoviran, IV sprat, gara`a, 138.000 KM. Mob. 061/186-665. STAN 76m2, sa dvije ba{te 140m2, na Ilid`i, sa gara`om, cijena povoljna, 1/1. Mob. 061/906-923. PRODAJEM ku}u na dva sprata i potkrovlje, cca 930m2, nedaleko od Pionirske doline, blizu bolnice Jagomir, cijena 90.000 KM. Tel. 211-157, 062/397-238. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM stan 66m2, III sprat, bez posrednika, ul. Jabu~ice Avde, mogu~nost i zamjene za Trebinje, cijena po dogovoru. Mob. 061/438-855. PRODAJEM 3 hektara poljoprivrednog zemlji{ta u Vlakovu. Mob. 061/225-164. PRODAJEM 3800m2 zemlji{ta u Osjeku-Ilid`a. Mob. 061/225164. PRODAJEM stan 119m2, IV sprat, ul. Ferhadija. Mob. 061/225-164. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM ili mijenjam 2. ku}e i 12 dunuma zemlje u Fo~i za Kanton Sarajevo. Mob. 061/109-118. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222-465 U NEUMU prodajem apartman 30m2-2.000 eura/m2 i 40m2 terasa i gara`a, 1.000 eura/m2, Mimoza 67. Mob. 063/149-161. STAN 30m2, Ko{evsko brdo-Juki}eva, jednosoban, II kat, adaptiran, renoviran, plin, 63.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 35m2, ^. Vila I, (neboder Vranica), jednosoban, renoviran, novi namje{taj, el. ure|aji, XVI kat, 75.000 KM. Mob. 061/150519. STAN 36m2, Hrasno-Trg heroja, jednosoban, renoviran, balkon, 2 lifta, XIV kat, cijena po vi|enju. Mob. 062/295-919. STAN 38m2, stogi centar, b. Sarajeva, jednosoban, II kat, plin, klima, 130.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 51m2, Ilid`a-Pejton, novogradnja, jednoiposoban, IV kat, lift, plinsko et`. balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 53m2, ^engi} Vila II, dvosoban, II kat, parno grijanje, balkon, renoviran, 1.900 KM/m2. Mob. 061/247-777. STAN 53m2, Grbavica II, H. Brki}a, dvosoban, adaptiran u dvoiposoban, renoviran, III kat, lift, balkon, 1.950 KM/m2. Mob. 062/295-919. STAN 56m2, Grbavica I, Grbavi~ka, plins. eta`. balkon, VII kat, lift, 105.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 56m2, Aneks, Vrbovska, dvosoban, IV kat, parno grijanje, balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 061/150-519. STAN 57m2, Centar-A. Jabu~ice, AU gradnja, dvosoban, VP, za komplet renoviranje, 100.000 KM. Mob. 061/247-777. STAN 59m2, Ilid`a-Lu`ani, R. Ja{ara, dvosoban, IV kat, par. grij. 2 lo|e, ostava, podrum 15m2, 87.000 KM. Mob. 066/340748. STAN 59m2, Hrasno, Olovska, dvosoban, I kat, plin, parking, 1.600 KM/m2. Mob. 061/150519. STAN 60, Stari Grad, bistrik, dvosoban, VP, plin, balkon, 85.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 65m2, A. polje-S. Fra{te, dvoiposoban, renoviran, X kat, parno grijanje, 110.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 67m2, Dobrinja-O. Sarajeva, dvoiposoban, IV kat, plin, balkon, 1.400 KM/m2. Mob. 061/526-243. STAN 69m2, Marindvor-V. Peri}a, luxuzno renoviran, opremljen, namje{ten, III kat, potkrovlje, plinsko eta`no, 170.000 KM. Tel. 711-666. STAN 70m2, Dobrinja IV, P. Tije{i}a, trosoban, I kat, parno grijanje, balkon, 99.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 72m2, Centar-Jezero, trosoban, XV kat, 2 nova lifta, balkon, parno grijanje, 175.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 72m2, strogi Centar, ]emalu{a, dvoiposoban, III kat, plin, 155.000 KM. Mob. 061/899209. STAN 73m2, Centar, ^ekalu{a, trosoban, renoviran, adaptiran, IV kat, balkon, plin, 175.000 KM. Mob. 061/247-777. STAN 75m2, Dolac Malta, Paromlinska, troiposoban, II kat, balkon, parno grijanje, 2.250 KM/m2. Tel. 711-665. STAN 77m2, Dobrinja I, Trg sabora bosanskog, troiposoban, II kat, balkon, za komplet renoviranje, 1.250 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 55m2, Grbavica I, Grbavi~ka, dvosoban, V kat, lift, plin, balkon, 110.000 KM. Mob. 061/899-209. GRBAVICA-Grbavi~ka, trosoban stan 70m2, odli~an, II sprat, lift. Mob. 061/205-235. DOLAC MALTA, stan 53m2, II sprat, lift, 106.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, stan dvosoban 40m2, II sprat, luksuzno adaptiran, eta`no grijanje. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465.

MALI OGLASI
PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan, 79m2, kod Doma zdravlja Stari Grad, ekstra lokacija, III sprat, lift, parking. Tel. 066/136-470. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2+balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805.

51

PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. DOBRINJA 49m2, 55m2, 59m2 i 66m2, Alipa{ino Polje 59m2, 66m2, Ko{evo 26m2, Marijin dvor 122m2 — 260.000 KM, Grbavica 131m2, ^engi} Vila 64m2, Hrasno 36m2 i 63m2. Mob. 061/375-787. KU]E Vasin Han, Pofali}i, vikend ku}a: Potoci, kriva~e, D. Pribanj — Pale, zemlji{te: 4.000 m2 Kasindo — Lukavica, 1.100m2 + ku}a, 7x6, Donji Miljevi}i, 15.000 KM, ^elina — 1.600m2 i vikend ku}a. Mob. 066/488-818. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM plac, 500m2, [amin gaj - Rakovica. Tel. 061/579445. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. CENTAR, Ko{evo, 62m2, dvostrano orijentisan, II kat, dva balkona, plin. Tel. 202-810. GRBAVICA, 94m2, adaptiran, III sprat, lift, 210.000 KM. Mob. 061/802-711. DVOSOBAN stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat, u dobrom stanju. Tel. 0038763191201.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR ASA
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
STAN 59m2, Ilid`a-Lu`ani, R. Ja{ara, dvosoban, IV kat, par. grij. 2 lo|e, ostava, podrum 15m2, 87.000 KM. Mob. 066/340748. STAN 59m2, Hrasno, Olovska, dvosoban, I kat, plin, parking, 1.600 KM/m2. Mob. 061/150519. STAN 60, Stari Grad, bistrik, dvosoban, VP, plin, balkon, 85.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 65m2, A. polje-S. Fra{te, dvoiposoban, renoviran, X kat, parno grijanje, 110.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 67m2, Dobrinja-O. Sarajeva, dvoiposoban, IV kat, plin, balkon, 1.400 KM/m2. Mob. 061/526-243. STAN 69m2, Marindvor-V. Peri}a, luxuzno renoviran, opremljen, namje{ten, III kat, potkrovlje, plinsko eta`no, 170.000 KM. Tel. 711-666. STAN 70m2, Dobrinja IV, P. Tije{i}a, trosoban, I kat, parno grijanje, balkon, 99.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 72m2, Centar-Jezero, trosoban, XV kat, 2 nova lifta, balkon, parno grijanje, 175.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 72m2, strogi Centar, ]emalu{a, dvoiposoban, III kat, plin, 155.000 KM. Mob. 061/899209. STAN 73m2, Centar, ^ekalu{a, trosoban, renoviran, adaptiran, IV kat, balkon, plin, 175.000 KM. Mob. 061/247-777. STAN 75m2, Dolac Malta, Paromlinska, troiposoban, II kat, balkon, parno grijanje, 2.250 KM/m2. Tel. 711-665. STAN 77m2, Dobrinja I, Trg sabora bosanskog, troiposoban, II kat, balkon, za komplet renoviranje, 1.250 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 55m2, Grbavica I, Grbavi~ka, dvosoban, V kat, lift, plin, balkon, 110.000 KM. Mob. 061/899-209. GRBAVICA-Grbavi~ka, trosoban stan 70m2, odli~an, II sprat, lift. Mob. 061/205-235. DOLAC MALTA, stan 53m2, II sprat, lift, 106.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, stan dvosoban 40m2, II sprat, luksuzno adaptiran, eta`no grijanje. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Tel. 061/159-507. PRODAJEM namje{taj iz dvosobnog stana, povoljno. Tel. 062/845-339. PRODAJEM polukoncertni klavir sa engleskom mehanikom. Tel. 033/537-549. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RESTORANU u Vogo{}i potrebna `ena sa iskustvom u sremanju jela bosanske kuhinje. Mob. 062/393-492. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 644-178, 061/225-424. POTREBAN radnik u restoranu Je`, (ku}na dostava). Mob. 062/955-788. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

PRODAJA
PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. DVOSOBAN stan 54m2, Grbavi~ka, prodajem-mijenjam uz dogovor. Mob. 061/528-169, 646281. PRODAJEM devastiranu vikendicu, dvije eta`e i 6 dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Mob. 061/753-196. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM ili mijenjam 2. ku}e i 12 dunuma zemlje u Fo~i za Kanton Sarajevo. Mob. 061/109-118. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222-465 U NEUMU prodajem apartman 30m2-2.000 eura/m2 i 40m2 terasa i gara`a, 1.000 eura/m2, Mimoza 67. Mob. 063/149-161. STAN 30m2, Ko{evsko brdo-Juki}eva, jednosoban, II kat, adaptiran, renoviran, plin, 63.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 35m2, ^. Vila I, (neboder Vranica), jednosoban, renoviran, novi namje{taj, el. ure|aji, XVI kat, 75.000 KM. Mob. 061/150519. STAN 36m2, Hrasno-Trg heroja, jednosoban, renoviran, balkon, 2 lifta, XIV kat, cijena po vi|enju. Mob. 062/295-919. STAN 38m2, stogi centar, b. Sarajeva, jednosoban, II kat, plin, klima, 130.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 51m2, Ilid`a-Pejton, novogradnja, jednoiposoban, IV kat, lift, plinsko et`. balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 53m2, ^engi} Vila II, dvosoban, II kat, parno grijanje, balkon, renoviran, 1.900 KM/m2. Mob. 061/247-777. STAN 53m2, Grbavica II, H. Brki}a, dvosoban, adaptiran u dvoiposoban, renoviran, III kat, lift, balkon, 1.950 KM/m2. Mob. 062/295-919. STAN 56m2, Grbavica I, Grbavi~ka, plins. eta`. balkon, VII kat, lift, 105.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 56m2, Aneks, Vrbovska, dvosoban, IV kat, parno grijanje, balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 061/150-519. STAN 57m2, Centar-A. Jabu~ice, AU gradnja, dvosoban, VP, za komplet renoviranje, 100.000 KM. Mob. 061/247-777.

OSTALO
PRODAJEM dva grobna mjesta na ateisti~kom u Barama. Mob.066/367-645. USTUPAM grobnicu na Ateisti~koj parceli u Barama. Mob. 061/220-595. PRODAJEM prozore sa `aluzinama 140x110 - dva kom., 140 x 120 - 3 kom., i nov {poret - povoljno. Tel. 443-620. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. DESET rolni tapeta njema~kih, povoljno. Tel. 033/535-974. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Mob. 061/145843. PRODAJEM komplet crno bijeli video interfon sa dva monitora, 250 KM. Tel. 200-143. PRODAJEM povoljno sobna vrata 3 kom., dvokrilni prozori iz novogradnje u odli~nom stanju — 5 kom. sa {tokovima. Mob. 061/869-396. PE] na ~vrsto gorivo, 50 KW, cijena 900 KM. Tel. 033/444-921. PRODAJEM prozore - povoljno, 110x140, 140x140, 120x140, 80x85. Tel. 443-620. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparat. Mob. 061/323-906. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM doma}u vunenu tkaninu vi{e boja {irina 55cm/7m, 50KM. Tel. 210-736. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM komplet zlatarsku opremu — Valca prese, freza, cikular, polirka, {tanc alati, sitni alat. Mob. 063/113-428. PRODAJEM vakum prozore, povoljno, {poret na ~vrsto gorivo u dobrom stanju. Tel. 443-620. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo-sa{iveno), br. 46-44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. 061/159507.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratnu o{tetu. Isplata odmah. Mob. 062/524-226.

TEHNIKA
PRODAJEM mali tokarski stroj 500W za hobi tokarenje drveta, skoro nov, veoma povoljno. Tel. 061/956-845. PRODAJEM kopi aparat RICOH FT 4215, 150 KM. Mob. 061/233-041.

KUPUJEM staru deviznu {tednju, dionice, obveznice, ratna od{teta. Isplata i dolazak odmah na adresu, u ~itavoj BiH, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade i filatelisti~ke zbirke. Tel. 456-505, 061/214-405. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM deviznu {tednju ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM zna~ke ORA pruge [amac — Sarajevo, tunel Vranduk. Mob. 061/169-221. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu o{tetu. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, akcije obavezne, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM umjetni~ke slike EXYU slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM trakice Bayer. Tel. 461-002. contour

USLUGE
ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU PVC roletne, tende, harmo vrata. Cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211484, 033/767-995, 061/131447. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. RADIM molersko-farbarske poslove, po pristupa~nim cijenama, sa iskustvom. Mob. 062/482-192, 412-486. KIRBY dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, 1m2/1KM, generalna spremanja stanova i firmi, itisona, firma GLANZ. Mob. 061/350688. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. VR[IM prevoz putnika sa busom T5, 8 sjedi{ta, na svim destinacijama. Mob. 062/606-611. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MAJSTOR Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bjelo ili u bojama-200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. VKV BRAVAR, popravljam brave, izvodim radove na kovanim ogradama, kao i opravljenje gitera. Mob. 062/907-356. IZRADA, plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466093. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MOLER radi sve vrste moleraja, ~isto, kvalitetno, veoma povoljno. Mob. 061/274-872 i 062/672258.

VOZILA
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518. PRODAJEM polo folsvagen, god. 1989. Mob. 062/918-640, 450-020. PRODAJEM golf II, 1987. god., 1,3 B, bordo boje, alu felge, troja vrata, {iber, MP3, reg. do avgusta 2010. godine - 2.700 KM. Tel. 061/730-418. PASSAT A-3, 1988 godina, benzinac, registrovan do novembra 2010. godine, vrlo povoljno. Tel. 032/655-757. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM jetta VR6, 2001. god., automatik, benzin 2.8 L, crna metalik, full oprema, vrlo povoljno. Tel. 061/715-746. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM Ladu Nivu crna, plin, u dobrom stanju. Tel. 061/211-945. PRODAJEM Ford KA ful oprema, 2001. godina. Mob. 062/327038. PRODAJEM suzuki swift, 1.6L, automatik, klima, 1999, 105.000 KM. Mob. 061/228-597. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. GOLF 5, 2008. godina, automatik, 4 vrata, benzinac, klima, ABS. Tel. 062/127-719. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM skuter 49 ccm3 star 15 dana, pod garancijom. Tel. 063/102-575. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845.

KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.

ZAPOSLENJE
POTREBAN dipl. in`enjer elektrotehnike za poslove {efa gradili{ta monta`e visokonaponskog postrojenja 400kw AC/500 kw DC u Indiji, u blizini Delhija, na godinu dana. Starost ispod 60 godina. Po{aljite ponudu i CV na englesikom jeziku na e-mail: dianas@net4u.hr POTREBAN radnik i radnica u kafe slasti~arni, Op{tina Stari Grad. Mob. 061/173-835. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. BRINULA bih o starijoj `enskoj pokretnoj osobi. Tel. 033/611436. OZBILJAN mu{karac SSS gimnazija, tra`i posao, mo`e i kao ~uvar — portir. Mob. 062/315540. POTREBNA djevojka za rad u kafe Ambasador. Mob. 061/100314. POTREBNA radnica za rad u trafici. Mob. 061/252-663.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411096, 537-908.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne telefone i izrada instalacija. Mob. 061/141-676 i 204-805. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog jezika za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. KERAMI^AR kvalitetno i ~isto uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Tel. 061/930315. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/645-438, 061/266764, 061/108-779. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. INSTRUIRAM matematiku uspje{no i povoljno. Tel. 466-736 i 061/506-755. MAJSTOR povoljno opravlja stvari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. VODOINSTALATER povoljno opravlja staru i montira novu instalaciju, adaptira banje. Tel. 061/202-840. VODOINSTALATER 30. god iskustva vr{i opravke instalacija monta`u pro~epljenja. Tel. 033/535-659, 062/139-034. PROFESOR ma{instva daje instrukcije iz matematike i ma{instva, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973, 062/916-472. PRODAJA i monta`a brvnara po va{oj `elji povoljno. Tel. 066/969-293. RADIM sve vrste projekata idejni, izvedbeni, ovjere, legalizacije te ostale arhitektonske usluge. Tel. 061/505-766. MOLERI, profesionalci nude usluge gletovanja, bojenje, stolarija, tapete, radijatori itd. Tel. 033/456-979 i 061/219-768. RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama, Tel. 033/412-486, 062/482-192. DAJEM ~asove iz matematike i statistike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. MATEMATIKA profesionlno. Mob. 061/800-259. PREVOZIM stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. ZUBNE proteze, izrada, popravka, dodatak zuba u protezu, poliranje zubnih proteza. Mob. 061/141-544. PREVOZ do 5 putnika, klimatiziranim luksuznim autom, na more i druge destinacije. Mob. 063/943-445. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga mediinski dokazivo. Tel. 062/519-449. ODR@AVAM i kosim trimerom ba{te i mezare. Tel. 062/332-230. KOMPJUTERSKI servis, dolazim na adresu. Mob. 061/249341. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465 POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Mob. 061/073-285. SARAJEVO-more i ostale destinacije, putujte brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem. Mob. 061/222-310, +385995730940. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. POSTAVLJAM parkete i laminat, bru{enje bespra{insko i lakirenje uz garanciju. Mob. 062/212-994. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. MOLERSKO-farbarske usluge. Mob. 062/922-323. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. VODOINSTALATER opravlja, postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga
POSLJEDNJI POZDRAV

najdra`oj

ALMA SVOBODA, ro|. KRU[KI]

MIZI

preminula nakon kratke i te{ke bolesti 28. jula 2010. u 44. godini. Sahrana }e se obaviti 29. jula 2010. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug @eljimir @eljko, sin Armin, majka Habiba, brat Mirsad, sestra Mirsada, brati~na Azra, daid`a Dervi{, tetke Emina, Mejra i Hasiba, ro|aci i rodice sa porodicama, zaove sa porodicama, familije Kru{ki}, Avdi}, Preljevi}, [kobalj, Karahasanovi}, Omeragi}, Hrbinji}, Karamehmedovi}, Beri}, Bagoje, Mehmedika, Kova~, Ke{ki}, Fori}, Vuk{i}, ^eli}, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti, Ul. ^obanija br. 13.
000

Sanida, Matt i Oliver
25860

SJE]ANJE

Dvadeset devetog jula 2010. navr{avaju se tri godine od kada nije sa nama na{ dragi otac, svekar i deda

FERID KULI]
29. 7. 2007 - 29. 7. 2010.

^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. TEPSER, dubinski ekstrakcijskim ma{inama ispiranjem i ~etkanjem ~isti namje{taj i unutra{njost auta. Mob. 061/524-461. VKV stolar vr{i opravke stolarije, kau~a, roletni, kuhinja, itd. Mob. 061/863-740. MOLERAJ, gletovanje, priprema zidova, kompletna za{tita, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 062/453-058. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Tel. 061/109-970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

U PRELIJEPOM Orebi}u izdajem sobe, apartmane blizu glavne pla`e. Tel. 061/252-782, 033/225-074 i 00 385 20 713-884.

Uvijek si sa nama. Tvoja k}i Jasminka, sin Mirsad, snaha Jasmina i unuk Vedran
4851

IZDAJEM vikend ku}u — Zelenika, 5 min. do mora autom, kuhinja, kupatilo, le`aj 6 eura od 1.8. 2010. Tel. 066/789-504 i 065/292464. U IGRANIMA izdajem povoljno sobe i apartman. Tel. 00385 98 9479000. APARTMANE u Neumu povoljno izdaje vila „Lamija“, klima, gara`a. www.villalamia.com tel. 033/535-121, 062/214-946, 036/880-427. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, tik uz more. Mob. 063/323063 i 036/884-055. NEUM, izdajemo sobe i apartmane, blizu mora, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. U BRISTU, izdajem 2 apartmana blizu mora, parking osiguran. Tel. 00385 21 699-445. POVOLJNO izdajem apartmane u centru Ba{ke vode. Tel. 0 0 3 8 5 2 1 6 2 0 0 9 2 , 00385996732922. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene neposredno uz more. Tel. 063/327-098, 036/ 884169. KONFORNI apartmani u Neumu. Mob. 066/872-217. NEUM — Centar, apartmani sa terasom, blizu mora, povoljno. Tel. 036/884-710 i 062/970-364. IZDAJEMO apartmane u centru Orebi}a. Tel. 0038520713-710, 0989134-725. IZDAJEM apartmane u Igalu, pored lje~ili{ta, blizina pla`e, povoljno. Mob. 061/537-739. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, balkon, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880178. DUBOKA, apartmani, 5m do mora. Tel. 0038520691493 i 003859974826.

OREBI] u renoviranim apartmanima i sobama sa 3,4,5 i 6 le`aja. Tel. 385 20 713-853 zvonimirh@hatmail.com MAKARSKA rivjera — Drvenik mali, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. tel. 00385919542000 i 0038761157790. IZDAJEM sobe u Neumu blizu po{te. Mob. 062/342-124 i 066/272-876. IZDAJEM dvije dvokrevetne sobe u Neumu, Hrvatskih velikana br. 41. Tel. 036/884-371. IZDAJEM apartmane, blizina mora, Neum. Tel. 036/ 880-320 i Mob. 063/350-149. NEUM dvokrevetna komforna soba sa terasom, zaseban ulaz, blizu mora. Tel. 061/511-234. NEUM luksuzni apartmani, udaljenost od pla`e 50m. Tel. 063/405-355, 036/884-135. IZDAJEM apartmane na otoku Pagu 100 m od mora. Tel. 061/349-669, 00385 23 612-230. TRPANJ sobe i apartmani povoljno. Tel. 00385 20 743-420, 00385 98 993 8666. MAKARSKA rivijera-Drvenik mali, pla`a uz borovu {umu, sobe, povoljno. Tel. 38521628184. GRADAC, izdajem povoljno apartmane. Tel. 00385958135010. GRADAC, trokrevetne sobe, juni, izuzetno povoljno, iskoristite priliku. Tel. 0038521697123. MAKARSKA — centar, izdajem sobe i apartmane. Tel. 00385 91 7984396. MAKARSKA, soba ili apartman, bli zi na pla`e i {e tni ce. Tel. 0038521611523, 00385915406089. IZDAJEM u Orebi}u apartmane sa klimom i parkingom. Tel. 0038598608523, od 16 sati.

IZDAJEM apartman Su}uraj — Hvar, 4-6 osoba, TV, klima, parking, ro{tilj. Tel. 0038763191201 i 00385912506885. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200 m od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. OREBI], apartmani blizu mora, klimatizirano, parking, povoljno. Tel. 00385997863494. BLIZU mora konforni apartamni u Neumu. Mob. 061/615-423. HVAR — Su~uraj, iznajmljujem apartmane 4+2, 70m2, blizu pla`e, sa parking prostorom, povoljno. Tel. 00385 21 773-343 i 061/810398. E-mail: itrakic@inet.hr IZDAJEM apartmane u Biogradu na moru. Tel. 0038523384880 i 00385989790427, vluksic49@gmail.com OREBI], apartman 2 i 3 krevet. sobe, kupatilo, kuhinja, parking, 200m do mora, povoljno. Tel. 00385981863337, 061/390-322. PODACE, povoljno izdajemo novoure|ene apartmane, kori{tenje ro{tilja. Tel. 0038521699199. U TRPNJU apartman, 70 KM. Tel. 00385998264320. U NEUMU, uz more, izdajem apartmane i sobe sa kupatilom, kuhinjom, parkingom, vrlo povoljno. Tel. 036/805-907, 036/880658, 063/924-121. ULCINJ, apartmani kod hotela Albatros, 100m od mora. Tel. 0038869656514. MAKARSKA rivijera-Drvenik mali, pla`a uz borovu {umu, sobe, povoljno. Tel. +38521628184. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200m od pla`e, povoljno. Tel. 0038521699170.

APARTMANI

U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villa-biancaneum.com e-mail: info@villa-bianca-neum.com Tel: 036/884-125. Fax: 036/884-128.

APARTMANI uz more u Neumu, naselje Surdup 2. Klimatizirano, TV, parking. www.villa-grazzia.ba E-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel: 061 138 007.

LJETOVANJE u Podacama u sobama i apaertmanima veoma povoljno. Tel. 00385 98 817-104.

TU^EPI, izdajem apartmane, sobe, pogled na more, upotreba kuhinje, parking. Tel. 00385 998555626.

OREBI], apartmani opremljeni za 4 osobe zasebni, parking, terasa, dnevni, spava}a, kuptilo, kuhinja, povoljno. Tel. 033/220-068, 061/147-359.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 29. juli 2010. godine
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

OSLOBO\ENJE

na{oj najdra`oj

ocu na{eg kolege Fude

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{

MIZI

SMAJILU KOVA^EVI]U

SMAJIL (SMAJO) KOVA^EVI]

preselio na ahiret u utorak, 27. jula 2010, u 80. godini.

Sestra @uta i sestri~na Bucka
25860

REDAKCIJA OSLOBO\ENJA
000

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, poslije ikindija-namaza (17.15 sati) ispred Centralne d`amije u Hrasnici, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: supruga Vezirka, sinovi Senko i Fuad, unuci Alem i Adel, brat Sulejman, snahe Emina, Suvada i E{refa, brati}i, sestri}i, te porodice Kova~evi}, Bosni}, Smajlovi}, Kahriman, Kupus, Karaka{, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17.15 sati, Ul. Josipa Slavenskog br.17. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

LJUBICA BILI], ro|. TOPI]
29. VII 1982 — 29. VII 2010.

SEAD (SULEJMANA) SIRBUBALO
29. 7. 2004 — 29. 7. 2010.

Dvadeset devetog jula 2010. navr{ava se godina od smrti na{e mile majke i bake

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg prijatelja i kolege Fude

Porodica
4829

K}erka Ljiljana Bili} - ^engi} sa obitelji
4831

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{e uva`ene kolegice [efike

[TEFICE (BUDIMIR) ANDRI]

SMAJILU KOVA^EVI]U

HALIDI IBRI[AGI], ro|. DELI]

29. 7. 2009 — 29. 7. 2010.

Nedostaje{... tvoj smijeh, tvoj glas i o~i... S po{tovanjem i ljubavlju, k}erka Dijana i unuka Nikol
4782 001

Jasmin Mari~i} i Zlatko Vukmirovi} sa porodicama
25858

Rukovodstvo i uposlenici DD DOM SPI i BUTMIR d.o.o.

POSLJEDNJI SELAM I POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na{em dugogodi{njem zaposleniku i radnom kolegi

NEDIM (ALIJA) ALI]

ZEKIR (BE]IR) HOD@I]

preselio na ahiret u petak, 23. jula 2010, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.

S du`nim po{tovanjem i dubokim saosje}anjem upu}ujemo izraze najiskrenijeg sau~e{}a ~lanovima njegove porodice. DIREKTOR I ZAPOSLENICI BH TELECOM DD SARAJEVO DIREKCIJA SARAJEVO
001

O`alo{}eni: sinovi Mirza, Mirsad i Nihad, snaha Jasmina, unu~ad Majida i Muhamed, snahe Nera i Ljilja sa djecom, zet Jakub sa djecom, punica Mejra, {ure i svastike sa porodicama, te porodice Ali}, Halvad`ija, Fi{o, Ramadanovi}, \uri}, Burina, Salki} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
Pro{lo je sedam dana punih bola i tuge otkako nije sa nama na{ voljeni suprug, tata, svekar i prijatelj

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kom{ijama i prijateljima koji su bili uz nas u najte`im trenucima, uputili nam izraze sau~e{}a i prisustvovali posljednjem ispra}aju. Posebnu zahvalnost izra`avamo dr. Zori Vukobrat - Bijedi}, dr. [efiku Be{li}u i svim ljekarima i sestrama Klinike za onkolo{ku hirurgiju KCUS-a na profesionalnoj pomo}i i ljudskoj podr{ci u najte`im danima. Za rije~i utjehe tako|e zahvaljujemo uposlenicima RTVFBiH.
4843

ILIJA (MILANA) MILO[EVI]
Uvijek }emo se sje}ati njegove neizmjerne dobrote i nesebi~ne ljubavi prema nama i svima koje je poznavao.

Supruga Razija, sin Zlatko, k}erka Jadranka, snaha Jasminka i prija Safija

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj voljenoj tetkici

Danas se navr{ava sedam dana otkako nije sa nama na{a draga tetka

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici

prim. dr. ENISI BA[AGI] - KNE@I]
Pro{lo je sedam tu`nih dana otkako vi{e nisi sa nama. Neizmjerno nam nedostaje{. Volimo te beskrajno i ~uvamo u na{im srcima. Uvijek tvoja Elma sa suprugom Adnanom i djecom Sheylom, Tarom i Unom iz daleke Australije
4848

ENISA (SAFVET-bega) BA[AGI] - KNE@I]
Ovom prilikom `elimo da najtoplije zahvalimo tetkinoj dugogodi{njoj, iskrenoj prijateljici g|i. Tonki D`afi}, koja je bila uz nju do posljednjeg trenutka njenog `ivota. Veliko hvala gospodinu Du{anu Milidragovi}u i dr. Zlatanu Hrelji na toplim i dirljivim opro{tajnim rije~ima. Posebno hvala svim prijateljima, rodbini i kom{ijama sa kojima smo dostojanstveno ispratili na{u tetku Enisu na njen posljednji po~inak. Mubera i Lamija sa porodicama
4848

dr. ENISI BA[AGI]
Tatjana Pra{talo
4841

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ POSLJEDNJI POZDRAV dragoj Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

VUKOSAVI VUKI D@INI], ro|. MARKOVI] ISLAM ([ERIF) VRANI]
preselio na ahiret 27. jula 2010. godine. Datum i mjesto d`enaze bit }e naknadno objavljeni. O`alo{}ena porodica
4847

RAMIZ (VEJSIL) PARALIJA
preselio na ahiret u ponedjeljak, 26. jula 2010, u 82. godini.

gospodskoj, ponosnoj i jedinstvenoj. Bila si posebna kao i generacija kojoj si pripadala. Dine i Jasenka \uli}
4846

D`enaza }e se obaviti u petak, 30. jula 2010. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Munira, k}erke Bahra i Belma, zet Dragan, unuke Nina i Sara, svastika ]erima, porodice Paralija, Nuki}, Maslo, Dizdarevi}, Kapetanovi}, Mesihovi}, Kazazi}, Mori}, Veledar, Dedi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji Hrasno.
000

Dvadeset devetog jula 2010. godine navr{ava se 40 dana od rastanka sa na{om dragom i voljenom sestrom

Dvadeset devetog jula 2010. godine navr{ava se 7 tu`nih dana otkako nas je zauvijek napustila na{a draga

OLGOM ALFIREVI], ro|. HAUZER
Uvijek }e{ ostati u na{im sje}anjima i uspomenama. Sestre Slavica, Ljubica i brat Dragan Braco sa obiteljima
25856

VUKOSAVA VUKA D@INI], ro|. MARKOVI]
S ljubavlju, tvoji: Goran, Hasnija, Ognjen, Alma, Faris, Qays, Daria
4838

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a

HAMED (MUJO) TERZI]
preselio na ahiret u utorak, 27. jula 2010, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Zema, sin Mehmed, k}erke Medina, Smaila i Mehdija, brat Muharem, snahe Fadila, [erifa i Selma, zetovi Rasim, Fadil, Salko i Elvis, unuci Adnan, Hadis, Muhamed i Husein, unuke Medisa, Adela, Amna, Emina i Anesa, praunuke Selma, Lamija i Vanesa, brati}i Izudin, Muzafer, Mustafa, brati~ne \ula, Zumreta, Zehra, Meka Sabaheta, sestri~na \uma, te porodice Terzi}, D`anovi}, Stroil, Bejtovi}, Smajlovi}, Hod`i}, Softi}, Taran~i}, Ba{ali}, Halilovi}, Mujovi}, Mulahmi}, Sinanovi}, [uman, Slatina, Zekovi}, Mad`ak, Krezovi}, Vrabac, [etki}, ^au{evi}, Lelovi}, te ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. E{refa Kova~evi}a br. 34 (Stupsko Brdo). Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa benzinske pumpe Energopetrol na Stupu sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

HALIDA (AVDE) IBRI[AGI], ro|. DELI]
preminula 28. jula 2010. u 89. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Minka ]ori} i [efka Jamakovi}, sestra Behija Kurspahi}, Suada Dreca, zet Said Jamakovi}, unu~ad Mirna, Sabina, Jesenka, Jasna i Mirza, praunu~ad Selma, Ajna, Armin i Rijad, sestri}i Azra i Avdo, porodice Ibri{agi}, Deli}, Kurspahi}, Jamakovi}, ]ori}, D`umi{i}, Alji}, Pa{i}, Dreca, Petek i njena Vera, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. bolni~ka br. 9.
4822

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

IBRAHIM MAJOR (HALIL) RIZVANOVI]
preselio na ahiret u utorak, 27. jula 2010, u 74. godini.

RAMIZA (SALKO) PANDUR
preselila na ahiret u utorak, 27. jula 2010, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 15 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: majka Aziza, sestre Ai{a, Mulija i Hajrija-Rabija, brati}i Alija i Sead, sestri}i Senad, Adnan i Alan, sestri~na Sanida, tetka Samija, zetovi Hamed i had`i Osman, teti}i Ismet, had`i Ekrem, Enver, Esad i Muhamed, teti~ne Fahrija i UzejfaSada, te porodice Pandur, Tafro, Dobra~a, Be{irevi}, Mustafovi}, Kruho, Bucalovi}, Jamakovi}, Herenda, Budimlija i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji Huremu{a. Ku}a `alosti: Okrugla br. 72.
002

MUNEVERA (BE]IR) KE[O, ro|. HATI]
preselila na ahiret u srijedu, 28. jula 2010, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug [aban, k}erke Fatima i Azra, bra}a Fadil i Halim, zetovi i unu~ad, te porodice Ke{o, Hati}, Pervan, Veli}, Rogoj, Nahodi}, Gra|an, Vatrenjak, Kahvi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Jedileri - Sedam bra}e. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 15 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: k}erke Indira, Edita i Amani, unu~ad Arian, Aja, Kerim, Amar, Mia, Sara i Sajra, zetovi Halid Dado, Asaf i Walter, Ljubica [imuni}, te porodice Rizvanovi}, Smailhod`i}, Delali}, [ehi}, Wirth, te ostala brojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u Begovoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE na na{eg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

RAZIJA (AVDIJA) DELI]
preselila na ahiret u srijedu, 28. jula 2010, u 65. godini.

HIMZO (AVDO) KOSOVAC
preselio na ahiret u utorak, 27. jula 2010, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Bare. O`alo{}eni: sin Senad, k}erke Senaida i Ferida, unuci Kenan i Ahmed, unuka Lamija, brat Ibrahim, snahe Mina, Pa{a i Hanka, brati} Fahrudin, brati~na [emsa sa porodicom, {urjaci i svastike sa porodicama, te porodice Kosovac, Huri}, [ehi}, Uzunovi}, Hela}, Kadri}, Kordi}, Beganovi}, Hekalo, Mehovi}, Sara~, ]osovi}, Me{ovi}, Hrustemovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14.30 sati, Ul. ]amila Sijari}a br. 25. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MEHMED (ADEM) HAD@IDEDI]
29. 7. 1999 - 29. 7. 2010.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sestre Rabija i Ramiza, sestri}i Senad i Mirsad, sestri~ne Amira i Mediha, te porodice Deli}, Fazli}, Oru~evi}, Tahirovi}, ^edi}, Juhi}, ^i~ak, Herco, Konji~anin, Hasanagi}, [abanovi}, Ne{kovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14 sati, Ul. Azize [a}irbegovi} br.128/XI.

U na{im srcima ostaje{ zauvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen. Tvoji najmiliji
4832

Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti u Ul. Azize [a}irbegovi} br.128 sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
S neizmjernom ljubavlju i po{tovanjem uvijek je prisutno sje}anje na na{e roditelje i sestru

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

FERIDA ALAJBEGOVI], ro|. SPU@I]
29. 7. 1982 - 29. 7. 2010.

MEHMEDA [AHBEGOVI]A
1970 - 2010.

TIFIJU [AHBEGOVI]
1996 - 2010.
iz Tuzle

AMIRU [AHBEGOVI]
1960 - 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erke Azra, Jasmina i Zehra
030 4821

Galib i Galiba sa porodicama

Dvadeset devetog jula 2010. navr{ava se 5 tu`nih godina od smrti na{eg dragog oca

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

HALIDA TOPALOVI]
iz Bosanskog Novog

ing. ALIJA MULALI]
29. 7. 1996 - 29. 7. 2010.

ing. ALIJA MULALI]
29. 7. 1996 - 29. 7. 2010. Tvojim odlaskom sve najbolje oti{lo je u nepovrat. Tu`no je!

Vje~no }e{ ostati u na{im srcima. Ponosni smo na Tebe {to smo Te imali, a neizmjerno tu`ni {to smo Te izgubili. Tvoji najmiliji: supruga Zejna, sinovi Semir i Emir, snaha Sebina, unuka Emina
Lila, Minka, Narcis
25848 4806

Tvoja Hasna
4806

Povodom prerane smrti na{e drage

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici i drugarici iz gimnazije u Visokom

SLOBODANKE CURI] KECMAN

ARIF (HASANA) DIZDAREVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, PORODICA
001

LEJLI IBRAHIMBEGOVI] - KADRI]

izra`avamo iskreno sau~e{}e i duboko saosje}amo sa bolom i tugom koje su zadesile majku Milju, suprugu Vjeku, k}erku Ivanu, sina Sr|ana i porodice Kecman, Brklja~ i Curi}. Kom{ije iz ulice Dalmatinske, Sarajevo: Morait, Sarajlija, Liki}, Bogi}evi}, Pa{i}, Koprivica, Jovi~i}, Kova~evi}, Savi}, [titi} i Banjac
4830

S lijepim uspomenama i ljubavlju, na{ VIII b
4828

SJE]ANJE
U ~etvrtak, 29. jula 2010. godine, navr{ava se sedam tu`nih dana od kada je preselila na ahiret na{a draga

Dvadeset devetog jula 2010. navr{ava se 20 godina otkako sa nama nije na{

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

EMINA HRVI], ro|. MAHMUTBEGOVI]
Hatma-dova }e se prou~iti u petak, 30. jula 2010. godine, prije d`uma-namaza u d`amiji Carina u Mostaru. O`alo{}ena porodica
010

MILORAD (JOSIPA) MARI]
19. 5. 1942 - 29. 7. 1990.

Vrijeme prolazi, ali sje}anja na tebe uvijek ostaju. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
4824

58

PREDAH

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Poslovni susreti proti~u u atmosferi psiholo{ke tenzije ili nastojanju da promijenite ne~ije mi{ljenje. U poslovnom rivalstvu sa odre|enim saradnicima pokaza}e se da neko drugi ima vi{e sre}e ili iskustva. Ukoliko osje}ate emotivnu rezignaciju, razmislite u ~emu ste pogrije{ili prema voljenoj osobi. Niko nije bezgre{an, ispravite svoje propuste. Nemojte dozvoliti da vas otere}uju pogre{ne slutnje. Nema potrebe da nekom od saradnika pripisujete krivicu za svoj poslovni neuspjeh. Produ`ena rasprava ilustruje va{u nesigurnost ili nemo} da prevazi|ete trenutnu situaciju. Va`no je da izvu~ete dobru pouku. Nalazite se pod dodatnim emotivnim pritiskom, morate da ispo{tujete ne~iju volju ili zahtjeve. Po~inje vas iritirati partnerovo pona{anje, napravite distancu. Izbjegavajte konfliktne situacije. Neko poku{ava da vas podstakne na druga~iji na~in razmi{ljanja ili pro{iri va{e saznajne vidike. Novo iskustvo u poslovnoj saradnji pokaza}e se od vi{estruke koristi. Poka`ite spremnost na novi poslovni izazov. Nema potrebe da ignori{ete ne~ije emotivne signale. Partner djeluje zanosno i `eli da se nalazi u centru va{e pa`nje, {to je sjajna prilika za oboje. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Ne ma ra zlo ga da se po na {a te ne pra ve dno pre ma oso bi ko ja ima po zi ti vnu ulo gu u va {em po slo vnom ili dru{ tve nom `ivotu. Saradnja i dogovor vas obavezuju na po{tivanje zajedni~kih pra vi la ili uva`ava nje ra zli~itih afi ni te ta. O~eku je vas pri ja tno izne na|enje u su sre tu sa vo lje nom oso bom. Priu {ti te se bi vi {e za ba ve i do bro dru{ tvo. Pri ja}e vam izla zak i re la ksa ci ja, opus ti te se. Uspjeh koji ste ostvarili ima {ire zna~enje i predstavlja dobar primjer za va{u okolinu. Prihvatite korisne savjete. Najbolje priznanje predstavljaju iskreni komplimenti koje dobijate od saradnika. Nemojte dozvoliti da vas mimoi|e ljubavni poziv ili da se voljena osoba udaljava od zajedni~kih tema. Va`no je da prepoznate dobar impuls. U`ivajte u lijepim stvarima i akumulirajte pozitivnu energiju. O~ekujete pozitivne komentare i ne~ije poslovno prote`iranje, ali situacija se komplikuje. Prihvatite ne~iji savjet i ispravite svoj propust. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i poslovne interese. Nemojte izgovarati te{ke rije~i pred voljenom osobom. Pri ja}e vam opu {te ni ja atmo sfe ra i ne ki vid ne for mal ne za ba ve u bliskom dru{tvu. Izbjegavajte naporne situacije i dodatne obaveze. Prilago|avanje na odre|ene uslove predstavlja pozitivan poslovni predznak, poka`ite da imate dovoljno interesovanja za razli~ite ideje. Kreativnost koju izra`avaju va{i saradnici mogu}e je upotrijebiti na prakti~an na~in. Imate veliki uticaj na partnerovo raspolo`enje, nemojte dozvoliti da vas razdvajaju ne~ije predrasude ili uticaj. Dobro ste raspo lo`eni i djelujete pozitivno na okolinu. Va {e po slo vne ide je pro la ze za pa`eno na ra zli~itim stra na ma. Na la zi te se u po zi ti vnom tren du i pred va`nim odlu ka ma. Ne ko vam is kre no po ma`e da una pri je di te po slo vni ili pri va tni sta tus. Va`no je da va{ po slo vni us pjeh i emo ti vna sre}a po tra ju {to du`e. Svo ju pa`nju i emo ci je po sve ti te oso bi za ko ju vas ve zu ju sli~ni afi ni te ti i po tre be. Zra~ite po zi ti vnom ener gi jom. Poslovna taktika koju provodite donosi pozitivne rezultate, ali neko provjerava va{e sposobnosti. Ne volite kada vam saradnici postavljaju razli~ita pravila ili ograni~enja. Potrudite se da kontroli{ete svoju impulsivnu prirodu. Djelujete uznemireno, ~ini vam se kako ne mo`ete da udovoljite voljenoj osobi i ostvarite sve svoje namjere. Zastanite na trenutak i opustite se. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u. Va{e raspolo`enje odslikava dobru volju i samopouzdanje. Lako mo`ete da se izborite za bolji plasman ili vode}e mjesto u krugu saradnika. Ali, zbog prevelikih ambicija ili nagla{enih afiniteta prema materijalnom carstvu trpi va{a porodica. Napravili ste propust u pona{anju. Potrudite se da obradujete voljenu osobu pa`njom i nekim prigodnim poklonom. Va`no je da uskladite misli i osje}anja. Skrenuli ste pa`nju na sebe, ali na pogre{an na~in. Potrebna vam je ne~ija moralna podr{ka i pouzdana asistencija. Nemojte dozvoliti da vas uhvati panika, dobro razmislite kome treba da se obratite za poslovnu podr{ku. Uporno poku{avate da prikrijete svoje planove ili neke emotivne tragove, budite dovoljno iskreni prema voljenoj osobi. Planirajte omiljenu zabavu, kao recept za dobro raspolo`enje. Prolazite kroz razli~ite poslovne situacije, ali umijete da emitujete pozitivne signale okolini i to donosi odre|eni odjek. Imate vi{e razloga da budete zadovoljni, iako ne izgleda sve onako kao {to biste `eljeli. Nema razloga da gubite samopuzdanje. Emotivno ste uznemireni i prijala bi vam pa`nja koju mo`ete dobiti od nekih dragih osoba. Posvetite vrijeme i pa`nju li~nim potrebama kako biste se osje}ali mnogo bolje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: s, maiz, ajanka, markos, totemi, mir, p, cinik, ins, a~, jednog gosta, ograda, nerv, vampiri, sal, alar, akutni, nitar, rsr, }, tiva}anin, se, americij, oto, ol, java, kidisanja, od.

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano i toplo. Poslije podne u Bosanskoj krajini nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 13 do 15, maksimalna dnevna od 26 do 31 stepen C. U Sarajevu prete`no sun~ano. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna 27° C.

Danas u ve}em dijelu Evrope ki{a i pljuskovi sa grmljavinom, uz dnevnu temperaturu od 20 do 28 stepeni C. Prete`no sun~ano zadr`a}e se na jugu i istoku kontinenta, a najtoplije }e i dalje biti u Isto~noevropskoj niziji i na Pirinejskom poluostrvu, od 34 do 40 stepeni C. Danas na Balkanu prete`no sun~ano i toplo, a samo se u Hrvatskoj i na sjeverozapadu Bosne o~ekuju pljuskovi sa grmljavinom. Maksimalna temperatura od 24 do 34 stepena C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
po~etak u 18 sati.

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

GRAD @IVOTA I SMRTI
re`ija: Chuan Lu, po~etak u 23.45 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Nesima Tahirovi}a, otvorena do 1. avgusta 2010. godine

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SAMO GA DOVEDI
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

CINEMA CITY
DOKUMENTARNI 4
po~etak u 11.30 sati.

ROMAN PETROVI]
Izlo`ba slika Bratislava Hegyessya, otvorena do 3. avgusta 2010.

uloge: Mia Wasikowska, Matt Lucas, Johnny Depp, Michael Sheen, Anne Hathaway, Helena Car ter, Crispin Glover, Lucy Davenport, Alan Rickman... po~etak u 20.30 sati.

[TA SA SOBOM PREKO DANA
dokumentarni, po~etak u 20 sati.

TOUMAST – GITARE I KALA[NJIKOVI

RAIFFEISEN GALERIJA
Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale banke, od 8 do 16 sati.

GALERIJE
GRADSKA
Izlo`ba pod nazivom “Ribe i ptice“ autora Admira Mujki}a i Fikreta Libovca, otvorena za posjete do 5. avgusta.

KINA
KINOTEKA
CEREMONIJA
re`ija: Claude Chabrol, uloge: Isabelle Huppert, Sandrine Bonnaire, Jacqueline Bisset... po~etak u 19 sati.

re`ija: Dominique Margot, po~etak u 12.30 sati.

NOVI TOKOVI KRATKI 2
po~etak u 14 sati.

NO] I DAN
akcija, komedija, re`ija: James Mengold, uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

^OVJEK KOJI JE JEO SVOJE TRE[NJE
re`ija: Payman Haghani, po~etak u 14.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

STRAVA U ULICI BRIJESTOVA
horor, uloge: Jackie Earle Haley, Kyle Gallner... po~etak u 19.15 i 21 sat.

BANJA LUKA

S.O.S. – STANJ E SIGURNOSTI
re`ija: Michele Ohayon, po~etak u 15 sati.

CINEMA CITY
INCEPTION
SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Cillian Murphy, Michael Caine... po~etak u 17.20 i 20.15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

JACUZZI EXPRESS
komedija, re`ija: Steve Pink, uloge: John Cusack, Chevy Chase, Craig Robinson... po~etak u 15 sati.

KROKODILI
re`ija: Christian Dit ter, po~etak u 17 sati.

ZABRANJENO VO]E
re`ija: Dome Karukoski, po~etak u 18 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

SAMO GA DOVEDI

SUMRAK SAGA: POMR^INA
horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 17 sati.

RADOST MOJA
re`ija: Sergei Loznitsa, po~etak u 19.15 sati.

PO^ETNI UDARAC
re`ija: Hüseyin Tabak, po~etak u 20.30 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
PO^ETAK
SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo Dicaprio, Ken Watanabe, Joseph – Gordon Levitt... po~etak u 18.45 i 21.30 sati.

SUKOB
re`ija: Pepe Diokno, po~etak u 21.15 sati. komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 18.30 i 20.45 sati.

MUZEJI
MUZEJ GRADA
Izlo`ba slika Ivana Mijatovi}a “Odiseja sna i svjetlosti“ otvorena za posjete do 2. septembra, a izlo`ba slika/instalacije “Umjetnik kao ambasador“ otvorena je do 2. avgusta. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 20 sati.

JASMINA
re`ija: Ned`ad Begovi}, po~etak u 21.45 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

NEVINE LA@I
akciona komedija, re`ija: James Mengold, uloge: Tom Cruise, Cameron Dijaz... po~etak u 16.30, 20.45 i 23 sata.

LJETNO KINO
I JA, TAKO\ER
re`ija: Antonio Naharro, Álvaro Pastor, po~etak u 21 sat.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

SUMRAK SAGA: POMR^INA
horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 14.50 sati.

LJETNO KINO VATROGASAC
KRIVICA JE TVOJA
re`ija: Anahí Berneri, po~etak u 21 sat.

A-TIM
akcija, re`ija: Joe Carnahan, uloge: Liam Neeson, Bradley Cooper, Quinton Jackson... po~etak u 20.30 i 22.45 sati.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani, sinhronizovano, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, po~etak u 12.50 sati.

LJETNO KINO NOVI GRAD
UPOZNAT ]E[ VISOKOG TAMNOG STRANCA
re`ija: Woody Allen, po~etak u 21 sat.

TUZLA

UBICE
romanti~na komedija, re`ija: Robert Luketi}, uloge: Katherine Heigl, Ashton Kutcher... po~etak u 16.30 i 18.30 sati. VELIKA 3D REVIJA FILMOVA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

PISMA JULIJI
komedija, re`ija: Garry Winick, uloge: Amanda Sayfried, Gael Garcia Bernal, Vanessa Redgrave, po~etak u 14.10 i 16.20 sati.

DVORANA OP]INE NOVI GRAD
DJE^IJI KRATKI
po~etak u 12 sati.

AVATAR

[UMSKA DRU@INA
komedija, re`ija: Roger Cumblea, Brendan Fraser, Ricky Garcia, Brooke Shields, po~etak u 12.15 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

GALERIJE

NOVI HRAM
Izlo`ba KOiKONA autora Ivana Hrka{a, sa fotografijama poznatih li~nosti iz svijeta mode, otvorena za posjete do 1. avgusta, od 15 do 19 sati svaki dan osim subote.

FESTIVALI
SARAJEVO FILM FESTIVAL NARODNO POZORI[TE
AMERIKA IZNUTRA
re`ija: Barbara Eder, po~etak u 11.30 i 20 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Marian Wenzel izbliza“, otvorena za posjete do kraja avgusta ove godine. Wenzel je ameri~ka histori~arka umjetnosti i umjetnica koja je svoju nau~nu karijeru posvetila BiH, daju}i doprinos istra`ivanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Muzej je za posjetioce otvoren svaki radni dan od 11 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

DUPLEX
Samostalna izlo`ba ‘The Reading Room’’ {vicarskog umjetnika Stefana Sulzera, otvorena je za posjetioce do 31. jula.

LOURDES
re`ija: Jessica Hausner, po~etak u 16 sati.

UNDERGROUND
Izlo`ba fotografa Almira Zrne, “Tajna ve~era“, fotografija per formansa bh. umjetnika Jusufa Had`ifejzovi}a, klub se nalazi u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 17.

BIHA]

SKUPLJA^I PERJA
re`ija: Aleksandar Petrovi}, po~etak u 22.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka,od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

re`ija: James Cameron, uloge:Sam Worthington, Zoe Saldana, Sigourney Weaver, po~etak u 17.45 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Envera [talje, otvorena za posjete do 8. avgusta.

MEETING POINT
ZAJEDNICA
re`ija: Car ter Gunn, Ross McDonnell, po~etak u 12 sati.

JAVA
Izlo`ba fotografija sa motivima prozora i balkona otvorena je do 30. jula, a svoje radove su publici ponudili: Vedrana Miji}, Jelena Had`iosmanovi}, Ranka Deli}, Davor Tomi}, Vanja Kur tovi} i drugi. U galeriji se mo`e pogledati i postavka slika iz ciklusa “Gazije“ Sanjina Lugi}a, grafi~ki ciklus “Karavani“ Admira Mujki}a i lampe vajara Nedima \iki}a.

ZENICA

PERPETUUM MOBILE
re`ija: Nicolás Pereda, po~etak u 15 sati.

KINA
UNA
ALISA U ZEMLJI ^UDA
fantastika, avantura, obiteljski, re`ija: Tim Bur ton,

ZAMKA ZA RAKOVE
re`ija: Oscar Ruiz Navia,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Prije istine
DRAMA
Re`ija: Vojislav Rakonjac Uloge: Branko Ple{a, Ljuba Tadi}, Vesna Krajina, Olivera Markovi}, Dragomir Felba, Mira Nikoli}

23.15
FTV

Pri~a o sudbini dvojice ljudi koji su se dvadeset godina poslije rata ponovo sreli. U ratu su bili neprijatelji: partizan Mladen je strijeljao ~etnika Strahinju, ali je ovaj, ~udnim slu~ajem ostao `iv. Sada je situacija, ironijom sudbine, izmijenjena: Mladen, pobjednik iz rata, sasvim je skrhan, odba~en od dru{tva i osramo}en, dok Strahinja u`iva sve blagodeti i zadovoljstva, pa ~ak i nudi svoju pomo} ~ovjeku koji ga je nekad strijeljao. Njihov nekada{nji sukob dobija nove pobude i zavr{ava se tragi~no i surovo za obojicu.

Na vatrenoj liniji
AKCIJA
Re`ija: Wolfgang Petersen Uloge: Clint Eastwood, John Malkovich, Rene Russo

HIT
23.30
PINK

DRAMA
Re`ija: Hunter Richards Uloge: Jason Statham, Chris Evans, Jessica Biel, Joy Bryant, Kelli Garner

DANA

21.00
PINK

Sid je potonuo u depresiju, a jo{ vi{e ga mu~i ~injenica da njegova biv{a djevojka napu{ta New York sljede}eg dana, kako bi po~ela `ivjeti sa novim de~kom. On odlazi na opro{tajnu zabavu na koju nije pozvan i tamo uzima veliku dozu kokaina. U kupatilu zapo~inje kokainsku zabavu sa svojim dilerom, a ubrzo im se pridru`uju jo{ dvije djevojke i oni po~inju razgovor o postojanju Boga, propalim vezama i patnji. Na kraju Sid i njegova biv{a djevojka napu{taju zabavu i odlaze zajedno kako bi proveli posljednju no} zajedno.

Frenk Horigan, agent veteran tajne slu`be, progonjen je neuspjehom u odbrani D`ona Kenedija od atentata. Trideset godina kasnije, on dobija {ansu da se iskupi u trenutku kada jedan psihopata zaprijeti da }e ubiti predsjednika i Horigana zajedno sa njim. Uznemiravaju}i ga telefonskim pozivima i mu~e}i ga zagonetkama, ubica uvla~i Horigana u igru nadmudrivanja i ispitivanja snage volje u kojoj mo`e biti samo jedan pobjednik.

SERIJE

Kocka: Po~etak
HOROR
Re`ija: Ernie Barbarash Uloge: Zachary Bennett, David Huband, Stephanie Moore, Martin Roach, Terri Hawkes, Richard McMillan

Ples `ivota
Carmenza se useljava u Jessicinu ku}u, a Esther se suprotstavlja tome. Lina stvara nove konflikte izme|u njih dvije. Gloria govori Marcosu da `eli investirati svoj novac u orkestar Tita Ortiza. Marcos odlu~uje pridru`iti se Oscarovom orkestru. Carmenza govori Cesaru {ta Ricardo i Renata smjeraju. Esther i Lina se nadme}u ko ima ve}u vlast u ku}i...

Na terapiji
Natalija i Marko sti`u odvojeno na seansu. Bijesni su i vrije|aju jedno drugo. Marko tvrdi da je njihov konflikt jo{ ve}i otkako su krenuli na terapiju. Ljubomir tra`i da mu ispri~aju kako su se upoznali. Nakon {to svako ispri~a svoju verziju, Ljubomir zapa`a da se me|u njih vratila intimnost.

Slatka tajna
22.35 BHT
Rosita i Bruce se opet pred svima posva|aju. Rosita jedva podnosi njegove napade i pada u nesvijest. Bruce je spasi, no zasluge pokupi Angel. Rosita mu se povjeri da je trudna i tko je otac djeteta. Angel se jako uzruja i poti{ten odlazi. Kako bi joj se osvetio, odlu~i zapaliti tvornicu. Bob otvara ambulantu u tvornici i Deborah mu {alje prvog pacijenta Brucea...

16.40 BHT

15.10 FTV

00.10
HRT 1

Ne znaju}i kako, jedan se mu{karac na|e u neobi~nom prostoru koji podsje}a na kocku. Uzalud poku{a iza}i, kad ga u jednom trenutku po{trca teku}ina od koje odmah umre. Nedugo zatim grupa od dva mu{karaca i jedne `ene na|e se zato~ena u istom prostoru, svjesna da ih najvjerojatnije ~eka smrt. Nema im druge nego da poku{aju prona}i izlaz u jednoj od sporednih prostorija, iako svaka od njih skriva ubojite zamke...

FILM

SERIJA

Izvan svih granica
AVANTURISTI^KI
Re`ija: Eric Delgado Uloge: Oswaldo Rios, Rey Pascual, Mari Tere Benes, Elia Enid Cadilla, Victor Luvi Callejas

02.50
NOVA

Osvetni~ki masakr
HOROR
Re`ija: Christopher Smith

Boksa~ Andres priprema se za veliku borbu. No prije me~a rezultati medicinske pretrage poka`u da ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Mariano Ortega mu tada ka`e kako njegovo zdravstveno stanje nije ba{ najbolje, no pre{uti mu ozbiljnost situacije i ~injenicu da ukoliko nastavi s boksom mogao bi uskoro umrijeti...

Grupa poslovnih ljudi putuje na radni izlet u vilu odsje~enu od svijeta u zabiti Ma|arske. Dru{tvo je veselo i o~ekuje da }e se dobro zabaviti! Gotovo na kraju putovanja nailaze na prvu pote{ko}u - deblo preko ceste! Vila koju nalaze zapu{tena je i prepuna tajni. Neke od njih osjetit }e uskoro i na svojoj ko`i... Autori „Osvetni~kog masakra“ sve vrijeme ne daju ni naslutiti tko to sa smrtonosnim namjerama vreba u gustoj {umi punoj raznih zamki, od stupica za medvjede do nagaznih mina.

12.30 OBN

Policijska inspektorica Irene Huss
Irene istra`uje slu~aj serije po`ara u Goethenburgu, koji je vjerovatno povezan sa tragi~nim ali nerije{enim slu~ajem od prije petnaest godina, sa kojim se susrela kada je postala ~lan Odjela za krvne delikte… Na otoku je prona|ena nasmrt izbodena starica. Po svemu sude}i ovo ima veze sa osvetom i tajnom iz pro{losti…

01.05 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Slatka tajna, igrana serija, 136. epizoda (r) 10.00 To je prava Raven, program za mlade, 19. epizoda 10.30 Zack i Cody, program za mlade, 19. epizoda 11.00 Centralni zatvor 12.00 Dnevnik 1 12.15 Grdosija: Diva, italijanska mini serija, 3. epizoda /RP/ 14.00 Grizli Adams, igrana serija, 18. epizoda 15.00 Vijesti 15.10 Slatka tajna, igrana serija, 137. epizoda 16.00 Viza za budu}nost, doma}a igrana serija, 69. epizoda 16.35 [oni i njegovo stado, crtani film 16.45 Tomica i prijatelji, crtani film 17.00 Federacija danas, informativni program

~etvrtak, 29. juli 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Sestrice, serija 07.00 Jutarnji program 08.59 Pregled programa 09.00 Vijesti 09.05 Vremenska prognoza 09.10 Brojevi, serija 10.00 @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija 10.50 Heroji i fenomeni, dok. program (r) 11.30 MTS magazin 12.00 Vijesti Mala TV 12.15 Fantasti~na ~etvorka, crtana serija 12.40 Gomboce, program za djecu 13.05 Bajke iz cijelog svijeta 13.20 Kiki show (r) 13.50 Profajler, serija 14.40 Mama i ja, serija Izvje{taj sa Banjalu~ke berze

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci na raspustu, dje~iji program 09.00 Bajkeri s Marsa, crtani film 09.30 Timmy, crtani film 09.35 Fify, crtani film 10.00 Aladin, crtani film 10.25 Winx, crtani film 10.50 Winx, crtani film 11.15 Ninja kornja~e FF, crtani film 11.30 Fify, crtani film 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Ple{i, ple{i, serija 13.00 Najbolje godine, serija, 119. ep. 14.00 Muzi~ki program 15.30 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 16.10 Sport centar 16.11 Moje drage kom{ije, serija, 66. ep. 17.32 Zauvijek susjedi, serija 18.13 Biometeorolo{ka prognoza

OBN
06.35 Jutarnji program 09.00 Fudge, serija 09.45 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 10.40 Vru}ina Akapulka, serija 11.55 OBN Info 12.10 Top Shop 12.30 Ljetna matineja: Osvetni~ki masakr, film 13.55 Skrivena kamera 14.20 Seka Aleksi}: Moja desna ruka, reality show 15.50 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 16.25 Top Shop 16.50 Vremenska prognoza 16.55 OBN Info 17.00 Sumnja, serija 17.40 A la Carte, kulinarski show 18.20 Stol za 4, kulinarski show 18.50 Vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.20 Exluziv, zabavna emisija

PINK
06.25 Sarajevo on line 06.35 Made in Banja Luka 06.45 Sportissimo 06.55 Vremenska prognoza 07.00 Anali, serija 08.00 Gre{ne du{e, serija 09.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 11.00 ^ini, serija 11.55 Vremenska prognoza 12.00 Info top 12.10 Sve za ljubav, reality show 13.30 Sarajevo on line 13.40 Made in Banja Luka 13.50 Sportissimo 14.00 Info top 14.10 Alo, alo 15.00 Anali, serija 15.50 Info top 16.00 Gre{ne du{e, serija 16.55 Savr{eno skladna i orginalna BiH

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Mumijevi, animirana serija, 49/74 09.30 Be Ha Te bebe 09.35 Mini school 09.40 Uradi sam, uradi sama 09.45 Redakcija D, {kola njema~kog jezika, 12/13 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 145/313 11.00 Moja mala kuhinja 11.10 Ples `ivota, igrana serija, 51/124 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 16. Sarajevo Film Festival, hronika (r) 12.45 Atletika: Evropsko prvenstvo Barcelona 2010, snimak 15.00 BHT vijesti 15.15 Na terapiji, igrana serija, 18/45 (r) 15.45 Be Ha Te bebe 15.50 Mini school 16.00 Bijela hronika 16.15 BH info 16.40 Ples `ivota, igrana serija, 52/124 17.30 Partnerstvo za film Festivalska pozornica, u`ivo 18.50 Business News 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Partnerstvo za film Festivalska pozornica, u`ivo 20.00 BHT Exclusiv: Alvaro Pastor, reditelj i scenarista 20.15 Atletika: Evropsko prvenstvo Barcelona 2010, uklju~enje u prijenos 22.15 BHT vijesti 22.25 Business News 22.35 Na terapiji, igrana serija, 19/45 23.00 16. Sarajevo Film Festival, hronika 23.30 Delta, ma|arski igrani film 01.05 Policijska inspektorica Irene Huss, 5/6 02.35 U me|uvremenu, bh magazin (r)

Grizli Adams
SERIJA

14.00

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

21.05

Ispuni mi `elju
ZABAVNA EMISIJA

21.00

Exluziv
ZABAVNA EMISIJA

19.20

Gre{ne du{e
SERIJA

16.00

17.25 Dolina sunca, igrana serija, 35. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Dolina sunca, igrana serija, 36. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 [oni i njegovo stado, crtani film 19.15 Tomica i prijatelji, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Grdosija: Bumerang, 4. epizoda /RP/ 21.50 Dnevnik, najava 21.55 Vrati}e se rode, 18. ep. 22.50 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.15 Prije istine, film /RP/ 00.40 Danas u Parlamentu 00.55 Galaktika, 18. epizoda 01.40 Centralni zatvor

16.30 Srpska danas 17.00 Brojevi, serija 17.45 Pakov svijet, serija 19.15 Ro|eni divlji, program za djecu RTRS preporu~uje 19.20 Crtani film 19.25 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 20.10 Tajne rata, dok. serijal 21.05 Pe~at, politi~ki magazin 22.00 Grad svingera, serija 22.50 Info profil 23.12 Finansijske novosti 23.15 Neko da me ~uva, serija 00.00 Na lepom plavom Dunavu, serija 01.30 Profajler, serija 02.20 Srpska danas 03.05 Dnevnik 03.35 Film 05.10 @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija

18.15 Otka~eni telefon Osmana D`ihe 19.00 Vijesti u 7 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Stanje na putevima 19.30 Sport 19.40 Horizonti 19.50 Eko Ing 19.55 Horizonti 20.00 Najbolje godine, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Moje drage kom{ije, serija, 67. ep. 23.30 Nijemi svjedok, serija 00.35 Sport centar 00.40 Zauvjek susjedi, serija Reprizni program Hayat TV 01.40 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 02.00 Vijesti 03.00 Ispuni mi `elju 04.00 Ugodni trenuci s... 04.45 Iz sasvim drugog ugla, reporta`a 05.15 Grbavi~ka knjiga crte`a \ure Fi{era, reporta`a 05.45 Muzi~ki program

20.00 Vox populi 20.10 Seka Aleksi}: Moja desna ruka, reality show 21.15 CSI: Las Vegas X, kriminalisti~ka serija 22.10 Biseri, talk show 22.45 Seka Aleksi}: Moja desna ruka, reality show 23.45 Mu}ke, humoristi~ka serija 00.15 Ljetna matineja: Osvetni~ki masakr, film 01.55 Playboy Girls, zabavni program 02.20 Sexiest, zabavni program 02.45 CSI: Las Vegas, serija 03.45 Mu}ke, humoristi~ka serija 04.15 Ke~eri, sportski program

17.00 Slomljeno srce, serija 18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Hronika SFF 18.30 Sex i selo, humoristi~ka serija 19.00 Savr{eno skladna i orginalna BiH 19.05 ^ini, serija 20.00 Tudorovi, serija 21.00 Na vatrenoj liniji, film 23.00 Alo, alo, humoristi~ka serija 23.30 London, film 01.30 Sarajevo on line 01.40 Made in Banja Luka 01.50 Sportissimo 02.00 Gold express 04.30 Na vatrenoj liniji, film 06.00 Pink jubox

RTS
10.05 Sasvim prirodno, reporta`a (r) 10.30 Trezor 11.30 Knji`evna {kolica 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 TV mre`a srpske dijaspore (r) 13.00 Igraj fudbal, budi sre}an 13.30 Stepeni{te 14.15 Muzika za zaljubljene 15.00 Vijesti 15.10 Sat (r) 16.00 Ovo je Srbija 16.30 Spomenar 17.00 Dnevnik 17.20 Evronet 17.25 [ta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Sti`u dolari, serija 21.05 @ivot i standardi 21.35 Mjera za muziku 22.05 Srpski glas - crni opal, dok. program 22.35 Metropolis 23.05 Tabloid 00.00 Dnevnik 00.15 No}ni program

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.45 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 16.55 17.15 17.30 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.35 21.30 21.50 22.00 22.30 22.50 23.00 23.20 23.50 Vijesti Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Emisija iz kulture (r) Putevi `ivota (r) Etno muzika Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Ispeci pa reci Muzi~ki mix Stil (r) Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Dok. emisija (r) Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Natura viva Koncert Emisija iz kulture Sat spot ABS, automobilizam Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Dok. emisija (r) Pono}ni koncert

TV ATLAS
07.30 Op~injeni, serija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Sen Trope, serija (r) 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 U`ivo iz Ebi, Rouda (r) 12.00 Vremenski policajac, film 14.00 Sabirni centar, sa Vukom Perovi}em (r) 15.00 Objektiv 15.30 Op~injeni, serija 16.30 @ivot je lijep 17.30 Kuhinjica, serija 18.00 Forum 60 19.00 Sen Trope, serija 19.45 Vijesti dana 20.00 U`ivo iz Ebi Rouda, serija 20.50 Vijesti dana 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Ne{to izme|u, sa Sabrijom Vuli}em 22.00 Forum 30 22.30 Veliki grad, film

HALLMARK
06.00 Sudija Ejmi, serija 07.00 McLeudove k}eri, serija 09.00 Ubistva u Midsomeru, serija 11.00 Sudija Ejmi, serija 12.00 Advokatova kazna, serija 13.00 Ne{ Brid`is, serija 14.00 Ubistva u Midsomeru, serija 16.00 Udaj se za mene, film 18.00 Sudija Ejmi, serija 19.00 Ne{ Brid`is, serija 20.00 Advokatova kazna, serija 21.00 Iz drugog ugla, film 23.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 00.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 03.00 Prevarena, film 05.00 Ne{ Brid`is, serija

DISCOVERY
06.00 Nevolje s kombijem 06.25 Peta brzina 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Pre`ivljavanje 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Pametnjakovi} 10.30 Kako se to pravi 10.55 Kako se pravi 11.25 Vrhunsko graditeljstvo 12.20 Auta po mjeri 2008. 13.15 Ameri~ki ~operi 14.10 Peta brzina 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Vrhunsko graditeljstvo 17.20 Pre`ivljavanje 18.15 Razotkrivanje mitova 19.10 Kako se to pravi 19.40 Kako se pravi 20.05 Izgubljeni raj 21.00 Pobje}i od smrti 21.55 Pravo mjesto zlo~ina 22.50 U djeli}u sekunde, 2 epizode 23.45 Auta po mjeri 2008.

N. GEOGRAPHIC
06.00 Trebalo bi da sam mrtav 07.00 Okean u staklu 08.00 Atlantida iz kamenog doba 10.00 Bliski neprijatelji 11.00 Nemoj re}i mojoj majci... 12.00 Privid ili stvarnost 12.30 Svjetski vodi~ za ljubitelje hrane 13.00 Atlantida iz kamenog doba 15.00 Mo} igre 16.00 [apta~ psima, 2 epizode 18.00 Darvinovo izgubljeno putovanje 19.00 Privid ili stvarnost 19.30 Svjetski vodi~ za ljubitelje hrane 20.00 Opasni susreti 21.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 22.00 ^arli Borman 23.00 Opasni susreti 00.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 29. juli 2010. godine
HRT1
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.20 TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Pet zvjezdica 1, serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture (r) Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Snovi, dokumentarna serija (r) Oprah show (1202.) (r) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) More ljubavi, serija HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta, emisija pod pokroviteljstvom (r) Ljetna slagalica Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k}eri 8, serija Hrvatsko podmorje 2: Pelje{ac (r) A sad u Europu! (r) Luda ku}a 1, humoristi~na serija (r) Vijesti Hrvatska u`ivo ^arolija 10, serija (r) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Gdje je moj robot?, dokumentarni film Otvoreno Kratki susreti Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Dr. House 2, serija No}i fantastike: Kocka: Po~etak, kanadski film (r) Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija (r) Bra}a i sestre 2, serija (r) Fotografija u Hrvatskoj (r) A sad u Europu! (r) Ljetna slagalica (r) More ljubavi, serija (r)

TV PROGRAM
HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vrti}: Tr`nica 08.20 Na kraju ulice 08.30 101 dalmatinac, crtana serija 08.55 Dje~ak i vjeverica, crtana serija 09.15 Garfield i prijatelji 1, crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo B 09.50 Iznad crte: Hanin svijet 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Mukhsin, malezijski film 12.05 Ru`na Betty 2, serija 12.45 Beverly Hills 1, serija 13.30 Simpsoni 18, humoristi~na serija 13.55 Crveni patuljak 5, humoristi~na serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija 15.05 Jelovnici izgubljenog vremena: Vrgorac i njegova jela 15.25 Bra}a i sestre 2, serija 16.10 Sabah, kanadski film

63

NOVA
07.55 Jackie Chan, crtana serija 08.20 Bumba, crtana serija 08.40 Peppa, crtana serija 09.00 Dona Barbara, serija 10.50 U ime ljubavi, serija 12.45 IN magazin 13.25 Baywatch, serija 14.20 Dona Barbara, serija 16.10 U ime ljubavi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.20 U ime ljubavi, serija nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 19.55 Nogomet: Dinamo Bukure{t-Hajduk Split, prijenos 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Ve~ernje vijesti 23.15 IN magazin 00.00 Bra~ne vode, serija 00.30 Seks i grad, serija 01.00 Ezo TV, tarot 02.00 Za~arani, serija 02.50 Izvan svih granica, igrani film 04.30 Seks i grad, serija

TV MOSTAR
10.00 Aladin, crtani film 10.25 Winx, crtani film 11.15 Ninja kornja~e FF 12.00 Ple{i ple{i, serija 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 RTM muzi~ki sms chat 16.10 Sport centar 16.11 Moje drage kom{ije, serija 17.30 Muzika 18.00 Grad, kola`na emisija 19.00 RTM Vijesti 20.00 Najbolje godine, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Moje drage kom{ije, serija 23.30 Nijemi svjedok, serija 00.30 Sport centar

MRE@A PLUS
09.00 09.25 09.35 10.00 10.25 11.15 12.00 13.00 16.10 16.11 20.00 21.00 22.00 23.30 00.30 00.35 Bajkeri s Marsa Timmy, crtani film Fify, crtani film Aladin, crtani film Winx, crtani film Ninja kornja~e FF Ple{i ple{i, serija Najbolje godine, serija Sport centar Moje drage kom{ije, serija Najbolje godine, serija Ispuni mi `elju, zabavni program Moje drage kom{ije, serija Nijemi svjedok, serija Sport centar Zauvjek susjedi, serija

TV SA
07.00 Sarajevsko jutro (08.00, 09.00, Vijesti TVSA) 10.00 Vitaminix (r) 10.02 Koki, program za djecu (r) 10.10 Bajke iz cijelog svijeta (r) 10.25 Ulica Zoolo{kog vrta (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Svi vole Rejmonda, serija (r) 11.30 Frej`er, igrana serija 11.55 Ljetne dobre vibracije (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Sevdah (r) 13.40 Gdje je nastalo, dok. program (r) 14.30 Dokumentarni program 15.20 Biografije, dok. program 16.10 Frej`er, serija 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Divlja ostrva, dok. program 17.55 Svi vole Rejmonda, serija 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Koki, program za djecu 19.10 Bajke iz cijelog svijeta 19.25 Ulica Zoolo{kog vrta 20.00 Zvuk grmljavine, film 21.38 Ve~ernje vijesti 22.10 Ljetne dobre vibracije, u`ivo 23.00 Filmsko srce Sarajeva, reporta`a sa SFF-a 23.30 Glas Amerike 00.00 Nemesis igra, film 01.32 Dnevnik TVSA (r)

11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.13 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.19 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.05 22.40 23.05 23.08 23.15 23.25 00.10 01.45 02.25 03.05 03.20 04.05 04.55

TV SLON
16.05 Dvojac, muzi~ki program (r) 17.10 @ivotne pri~e, dok. 17.40 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, infoprogram 18.20 Tuzla u`ivo 18.33 Vremeplov... 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki salto 19.35 Tuzla u`ivo 19.40 Sanjalica 20.00 KVIZ Extra 20.13 Vremeplov ... 20.30 Super Zvijezda Slona 2010. 22.00 Katalina i Sebastijan, 103/120 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
17.10 17.30 17.50 17.55 18.00 18.30 19.00 19.50 20.00 21.00 21.30 22.00 22.50 23.00 23.30 00.00 00.05 Oliverov twist Dje~iji program Ze sport plus TV izlog Frejzer, serija Mali oglasi Zenica danas Obavje{tenja Sati muzike, muzi~ka emisija Zona kantona TV izlog Mali oglasi Zabranjena ljubav, serija Tu`na sje}anja Zenica danas (r) Frejzer (r) Gledajte, horoskop Glas Amerike

101 dalmatinac
CRTANI FILM

08.30

Seks i grad
SERIJA

00.30

17.35 Vrhunska putovanja: Mallorca, dokumentarna serija 18.25 Cocco Bill, crtani film 18.40 Ve~eras... 18.45 Barcelona: Europsko prvenstvo u atletici, prijenos 20.05 ATP Umag, prijenos 2. me~a 22.00 Vijesti na Drugom 22.05 Vrijeme 22.10 Objesite ga bez milosti, ameri~ki film 00.00 Siska 8, serija 01.00 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl 3, humoristi~na serija (R) 01.20 Ljetni retrovizor: Kineska pla`a 2, serija 02.05 Barcelona: Europsko prvenstvo u atletici, snimka 03.05 ATP Umag, snimka 1. me~a

TV KAKANJ
09.10 09.20 10.00 11.00 11.30 12.00 12.05 13.00 13.30 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.05 18.00 19.10 19.30 20.00 20.20 21.20 22.00 23.00 23.30 00.00

, U~enje Kur ana Program TV Sahar Zabranjena ljubav, serija Namjesnik ljubavi, serija Crne knjige, serija Flash vijesti Druga strana ljubavi, serija Svjedok prirode Gostiona Autoshop magazin Druga~iji pogled Namjesnik ljubavi, serija Trka kolica Crne knjige, serija Flash vijesti Zabranjena ljubav, serija Druga strana ljubavi, serija Denis napast Dnevnik FTV Vijesti IC Crne knjige, serija Intervju Zabranjena ljubav, serija Vijesti TV Sahar Glas Amerike Vijesti IC

TV TK
12.00 12.10 12.15 12.45 13.15 13.55 14.00 14.10 15.00 15.25 15.35 16.00 17.00 18.00 18.20 19.00 19.30 19.45 20.05 21.00 22.00 22.45 22.55 23.15 00.00 00.30 Vijesti Bestseller TV Frejzer, serija Eko sat Povratak Iz dana u dan Bestseller TV Gostiona Frejzer, serija Moja `ivotinja i ja Ulica zoo vrta Ljeto na dlanu Alternativna medicina Frejzer, serija Pe~at u vremenu Dnevnik RTV TK Bestseller TV Crtani film Pod suncem St. Tropea, serija Portret Prvi talas, serija Vijesti Frejzer, serija Lo{e djevojke, serija Dnevnik RTV TK (r) Glas Amerike

RTV USK
08.00 Jutarnji program 09.30 Reporta`e Vehida Guni}a 10.00 Vijesti 10.05 Top shop 10.15 To{e Proeski, 7/8 (r) 12.00 Vijesti 12.05 Igrani film 13.35 TV Liberti (r) 14.05 Top shop 14.10 Old time, muzi~ki program 14.35 Igrani film 16.15 Top shop 16.25 Portreti (r) 17.15 Igrana serija (r) 18.10 Jaci, dje~iji program 19.00 Dnevnik 1 TV USK 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 22.00 Igrana serija 23.00 Igrani film 00.30 Astra show

RTV VOGO[]A
08.30 Na tragu prirode, dok. serija (r) 09.00 Sedam dana u Maglaju 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Glas Amerike (r) 10.40 Dokumentarni program 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Serijski program 12.30 Autovizija (r) 13.00 Priroda i ljudi, magazin 13.30 I mi smo BiH (r) 14.00 Na tragu prirode, dok. serija 14.30 Info IC NTV IC Kakanj 15.00 Svijet tajni, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 20.00 Info IC NTV IC Kakanj 20.30 Svijet tajni, serija 21.00 Lokalno je primarno 21.30 Dok. program 22.00 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

EUROSPORT
08.30 Atletika 10.00 Atletika, live 14.00 Atletika 15.30 Fudbal, SP U-20 (@), Njema~ka, polufinale 16.15 Eurogoals

EUROSPORT 2
10.00 Fudbal, EP U-19, polufinale 14.00 Fudbal, SP U-20 (@) Njema~ka, ~etvrtfinale 15.30 Australijski fudbal

SPORT KLUB
06.00 Pentathlon Svjetski Kup: Russia (@) 07.00 Mobil 1 Grid 07.30 Pregled Moto GP Germany 09.00 Fudbal mondijal magazin 09.30 Pregled ruske lige 10.00 FullTilt Poker 11.00 Pentathlon Svjetski kup: Russia (M) 12.00 NY Challenge: New York - Manchester City 13.45 Klupske TV 15.30 Pregled ATP 500 Hamburg 16.30 CH TV: Ajax - Chelsea 18.30 Premier League Magazin (P) 19.00 Speedway Team WC Danemark, direktno 22.00 Atletix 22.30 Premier League Magazin 23.00 FullTilt Poker 00.00 TWS 01.00 Klupske TV 03.00 Premier League Magazin 03.30 Mobil 1 Grid 04.00 Klupske TV

VIASAT HISTORY
06.00 [kotski klju~ 07.00 Poglavice 08.00 Najgori poslovi u istoriji 09.00 Izgubljeni topovi Kraljice Elizabete 10.00 Ernest Hajnkel - san o letenju 11.00 Strogo povjerljivo istorija {pijuna`e 12.00 Ostvo minotaura 13.00 Veliko bjekstvo: Neispri~ana pri~a 14.00 [kotski klju~ 15.00 Poglavice 16.00 Ana Letenska glumica i nacisti 17.00 Krila ludila 18.00 Isusov tajni `ivot 19.00 1989-1990. posljednja godina Isto~ne Njema~ke 20.00 Ostvo minotaura 21.00 42 na~ina da se ubije Hitler 22.00 Tajm tim godina X 23.00 Poglavice 00.00 Ana Letenska glumica i nacisti 01.00 Krila ludila 02.00 Isusov tajni `ivot

ANIMAL PLANET
08.40 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 09.05 Danijel i na{e ma~ke 09.55 [kola za gorile 10.20 RSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 14.00 RSPCA 14.30 Danijel i na{e ma~ke 15.25 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 16.20 Psi - jedna rasa, jedna pri~a, 2 epizode 17.15 ^udna stvorenja Nika Bejkera 18.10 Kostarikanski krokodili ubice 19.10 Policija za `ivotinje Hjuston 20.05 Divlje i bez cenzure 21.00 ^udna stvorenja Nika Bejkera 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Kostarikanski krokodili ubice 23.45 Policija za `ivotinje Hjuston

TV 1000
06.00 Englez koji se popeo na brdo, a si{ao sa planine, film 08.00 Bogovi i generali, film 12.00 Gangsterska petorka, film 14.00 Nedokazana krivica, film

Ke~eri
SHOW

22.30

Bejzbol
SPORT

20.30

Sablasni okean
FILM

16.25 Fudbal, SP U-20 (@), Njema~ka, live 17.30 Atletika, live 22.00 Atletika 22.30 Ke~eri 00.00 Atletika 01.00 Atletika

17.00 Trial, S[ Foppolo, Italija 18.30 Fudbal, SP U-20 (@) Njema~ka, polufinale, live 20.30 Bejzbol, E[ Stuttgart, Njema~ka, live 21.30 Bejzbol, E[ Stuttgart, Njema~ka

20.00

16.00 Mra~ni kristal, film 18.00 Evelin, film 20.00 Sablasni okean, film 22.00 Manje od nule, film 00.00 Bio jednom jedan zlo~in, film 02.00 Kandelabra, film

U susret prijateljskom me~u

Su{i} objavio spisak igra~a za Katar

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 29. juli 2010. godine

42. strana

Nova nada za djecu oboljelu od cerebralne paralize

I Arnelu i Mustafi

osjetno bolje!
Nemo}na djeca i njihovi roditelji, naj~e{}e prepu{teni sami sebi, zaslu`uju da se nepravda ispravi i da botox bude dostupan svima, a ne samo onima koji imaju pare
U bujici stra{nih vijesti koje nas ovih dana zapljuskuju sa svih strana ju~e smo saznali dvije zbog kojih se i najmra~nije lice mora razvedriti. Devetogodi{nji Sarajlija Mustafa Ahmetspahi}, o ~ijem je pobolj{anju zdravstvenog stanja nakon primanja lijeka botoxa Oslobo|enje vi{e puta pisalo, pa i povelo akciju da se ovaj lijek, koji poma`e djeci oboljeloj od cerebralne paralize, daje besplatno, po~eo je samostalno praviti svoje prve korake. “Bio je u vodi i odjednom sam ga vidjela kako kora~a“ , rekla je Mustafina majka Anela, koja s dje~akom, kao i prethodnih godina, provodi mjesec dana na moru, za {ta porodica {tedi cijelu godinu. “To se po~elo ponavljati svaki put kada je u vodi, ali i kora-

Uhap{en pomo}u Facebooka
Filipinska policija uspjela je uhapsiti 28-godi{njeg Marka Dizona, koji je ubio devet osoba, pomo}u njegovog profila na Facebooku. Dizon, kompjuterski tehni~ar, optu`en je za ubistvo {est Filipinaca, Amerikanca, Kana|anina i Britanca kao i za tri plja~ke u hotelima i ku}ama u julu u Angeles Cityu, prenio je AP. Dizon se nije opirao kada ga je policija uhapsila dok je razgovarao s ocem na trgu u gradu San Fernando, ali je negirao optu`be za ubistva. Dizon, kojipoti~e iz bogatijeporodice i koji je fasciniran oru`jem, bio je “prijatelj“ na dru{tvenojinternet-mre`i Facebook sa k}erkom jedne od `rtava. Porodi~ni prijatelj je Dizonovu fotografiju s te dru{tvene mre`e pokazao svjedocima radi identifikacije.

Mustafa Ahmetspahi}: Mo`emo li zamisliti tu radost!

ci koje pravi uz pomo} {taka su sada sigurniji“ objasnila je , Anela, a prim. dr. Ismet Gavrankapetanovi}, koji je dje~aku dao botox, obradovan ovom vije{}u, obja{njava: “Uspostavio je `eljeni balans, sada }e biti sve bolji i bolji“ tvrdi primarijus, napo, minju}i da je voda pomogla dje~aku presko~iti nekoliko stepenika: “No, bez botoxa, ni

voda ne bi pomogla...” Kao dokaz, dr. Gavrankapetanovi} nudi drugi primjer: “Danas je bio na kontroli trogodi{nji Arnel Habibovi}, kojeg su ljekari s tuzlanske ortopedske klinike poslali na sarajevsku, pretpostaviv{i da bi lije~enje botoxom moglo pomo}i. Prije tri mjeseca smo mu ga ubrizgali i, evo, sjajni su rezultati“ .

To nam pot vr|uje i dje~akova majka Nisveta koja je rodila u 31. nedjelji trudno}e: “Beskrajno smo mi, njegovi roditelji, bili sretni vidjev{i da Arnel, koji je do botoxa hodao pridr`avaju}i se uz se}iju, na prsti}ima, sada hoda spu{tenih stopala“ , ka`e `ena koja je primijetila da dje~ak dopu{ta vje`banje, a ranije je ono bilo uvijek uz pla~, tetive mu nisu vi{e zategnute, sam ustaje: “A sve su se ove promjene desile od trenutka kada je dje~akov doktor iz Tuzle dr. Boris Ba~i} kazao da bi trebalo da ga vodimo u Sarajevo“ . Arnelov otac radi u Sloveniji i 659 KM njima nije te{ko izdvojiti, a mo}i }e tra`iti u Sloveniji i povrat novca. U toj, kao i u drugim dr`avama regiona ovaj lijek je besplatan za mali{ane. Federalna agencija za lijekove smatra da bi kantonalna ministarstva zdravstva o tome trebala odlu~ivati, a iz Agencije u RS-u nisu nam ni odgovorili. Dr`avna je agencija oprala ruke od te teme. Bezobrazluk, s kojim se ne smijemo pomiriti. Nemo}na djeca i njihovi roditelji, naj~e{}e prepu{teni sami sebi, zaslu`uju da se ova nepravda ispravi.
E. KAMENICA

Plan za pove}anje populacije
Iranski predsjednik Mahmud Ahmedined`ad predstavio je novu vladinu inicijativu koja bi trebalo da podstakne porodice da imaju vi{e djece. Ahmedined`adova ideja je da porodice treba da rade na pove}anju populacije i odbacio je idejuplaniranjaporodice kao bezbo`nu i uvezenu sa Zapada. Prema inicijativi vlade, za svaku bebu u “bankama za novoro|en~ad“ bit }e upla}ivan depozit od 950 dolara, a potomgodi{nje jo{po 95 dolara, sve dok ne napune 18 godina. Djeci }e biti dozvoljeno da novac podignu kada napune 20 godina i iskoriste ga za obrazovanje, brak, zdravlje ili opremanje ku}e.

POSLJEDNJE VIJESTI
ODBIO HOSPITALIZACIJU U KCUS-u - Senad Jaganjac (1981) sino} je u Vogo{}i u incidentu u jednom ugostiteljskom objektu zadobio prostrijelnu ranu desne podkoljenice (od metka). Dovezen je u 21 sat i 40 minuta u Klini~ki centar Univerziteta Sarajevo gdje je na CUM-u rana previjena. Me|utim, daljnju hospitalizaciju povrije|eni je odbio i samovoljno oti{ao na ku}no lije~enje, saznali smo od Biljane Jandri}, portparolke KCUS-a. NA PJE[AKA PALO PROZORSKO STAKLO Ju~e ujutro u sredi{tu Br~kog dogodila se nezgoda u kojoj je te`e tjelesne povrede zadobio pje{ak Branislav Vitanovski (51). Prilikom prolaska ispred zgrade Delta na njega je, s ispostave Raiffeisen banke, palo prozorsko staklo. Po rije~ima {efa hirur{kog odjela Op}e bolnice prim. dr. Dragana Ninkovi}a, Vitanovski je zadobio povrede lijevog ramena i lijevog grudnog mi{i}a. POBJEDA PARTIZANA, REMI DINAMA - U prvim utakmicama tre}eg pretkola Lige prvaka postignuti su ovi rezultati: Aktobe - Hapoel Tel Aviv 1:0, BATE - Copenhagen 0:0, Sheriff - Dinamo (Zagreb) 1:1, Debrecen - Basel 0:2, Young Boys - Fenerbah~e 2:2, AIK - Rosenborg 0:1, Ajax - PAOK 1:1, Partizan - HJK Helsinki 3:0, Braga - Celtic 3:0.

NA SJEVERU FRANCUSKE

Policija prona{la le{eve osam beba, priveden bra~ni par
Francuski par uhap{en je u srijedu nakon {to je policija prona{la le{eve osam novoro|en~adi na njihovom imanju u selu u sjevernoj Francuskoj, saop}io je sudski zvani~nik. On je izjavio da je bra~ni par, u srednjim ~etrdesetim godinama, roditelji beba koje su prona|ene mrtve na dva kraja imanja u selu Villers-au-Tertre, nedaleko od grada Lillea, javio je AP. Zvani~nik nije bio ovla{ten da se predstavi u javnosti jer je istraga u toku. Ni ka kva dru ga in for ma ci ja ni je bi la odmah dostupna. Tu`ilac regije Nord planira odr`ati pres-konferenciju danas. Francuska je bila popri{te niza slu~ajeva u po slje dnjim go di na ma u ko ji ma majke ubijaju svoju novoro|en~ad i kriju ti je la. U jednom slu~aju, Celine Lisage priznala je sudu u martu da je ubila {estero svojih novoro|en~adi, ~iji su le{evi prona|eni u plasti~nim vre}ama u njenom podrumu u sjeverozapadnoj Francuskoj. Druga Francuskinja, Veronique Courjault, osu|ena je pro{le godine zbog ubistva troje svoje novoro|ene djece. Njen suprug je otkrio dva le{a u zamrziva~u dok su `ivili u Ju`noj Koreji. Tokom su|enja psihijatri su svjedo~ili da je ona patila od psihi~kog stanja poznatog kao “poricanje trudno}e“. Nje ma~ka je ta ko|er za bi lje`ila niz sli~nih slu~aje va. U je dnom, `ena je osu|ena za ubis tvo u 2006. go di ni i osu|ena na maksimalnih 15 godina zatvora zbog ubistva osam svojih novoro|enih beba i {to ih je ukopala u vaze sa cvije}em i stavila ih u akvarij u ba{ti njenog roditeljskog doma u blizini njema~kopoljske granice.

Po`ar u Kaliforniji
Po`ar koji je uni{tio najmanje 30 ku}a blizu pustinje Mojave prijeti cijelom jednom kalifornijskom gradu, a vatrogasci koji se bore s buktinjom boje se da bi vjetar mogao poja~ati vatru. Ekipe su se borilekako bi postavilebarijeruispred 1.000 hektara velikog po`ara, ali je on bez obzira na njihove napore potpuno izvan kontrole. Po`ar se nalazi na oko 15 kilometara od gradi}a Tehachapija i oko 100 kilometara od Los Angelesa, a na mjestu doga|aja je oko 250 vatrogasaca. Jo{ nije poznat uzrok po`ara, ali su vatrogasci rekli da je cijelo podru~je zbog godina su{e, ali i zbog bolesti koja je poharala lokalno drve}e, postalo kao stog sijena.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->