P. 1
Promet u turizmu

Promet u turizmu

|Views: 1,533|Likes:
Published by Tanja Otširk

More info:

Published by: Tanja Otširk on Sep 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/11/2013

pdf

text

original

2.

TEORIJSKA OSNOVA PROMETA
1. DEFINIRAJTE POJMOVE PROMET, TRANSPORT, PRIJEVOZ promet= aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke. transport/ prijevoz= aktivnost premještanja ljudi, robe, dobara i energije od početne do završne točke. to je specijalizirana djelatnost koja uz pomoć supra- i infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. koristi se organizacijom i tehničkim sredstvima prenoseći ljude, dobra i energiju s jednog mjesta na drugo. transport+ komunikacija= promet prijevoz u užem smislu: premještanje ljudi ili stvari od početne do završne točke. prijevoz u širem smislu: obuhvaća i sve prekrcajne aktivnosti. komunikacija se odnosi na pisani tekst, sliku, grafički prikaz, fotografiju u svladavanju prostornih udaljenosti promet se koristi sa tri čimbenika: čovjek, prijevozno sredstvo i prometna infrastruktura. 2. ŠTO JE OPĆA TEORIJA SUSTAVA I KOJE SU NJENE TEMELJNE PRETPOSTAVKE! opća teorija sustava omogućava definiranje funkcije i cilja postojanja pojave. ona je osnova za daljnja istraživanja. interdisciplinarni pristup i multudisciplinarnost upućuju na obavezan timski rad u izučavanje pojave primjenom opće teorije sustava (rješavanje kompleksnih problema). interdisciplinarnost: odnosi se na nekoliko različitih znan. disciplina multudisciplinarnost: odnosi se na mnogo različitih znan. disciplina temeljne pretpostavke opće teorije sustava: 1. sustav je dio veće cjeline 2. izučavaju se i definiraju veze s okruženjem 3. definira se funkcija sustava u cjelini 4. elementi sustava se izučavaju u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini 5. uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava 6. ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme 3. KAKVU ULOGU IMA OPĆA TEORIJA SUSTAVA U IZUČAVANJU PROMETA? Opća teorija sustava dakle definira: cilj, ulazi, izlazi, granice, elementi, okruženje, veze između elemenata i ograničenja. Sustav je skup povezanih elemenata radi ostvarenja cilja. Promet je aktivnost prijevoza i komunikacije (ljudi, dobara, energije i vijesti) od početne do završne točke. Dakle promet se može obuhvatiti pojmom sustav. Sustav je napravljen od manjih cjelina pa prometni sustav je sastavljen od prometnih grana koje predstavljaju podsustave: podsustav želj. Prometa, podsustav cest. Prometa, zračnog, pomorskog i riječnog. 4. ŠTO JE PROMETNI SUSTAV? prometni sustav= skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, energije i vijesti i reguliranje njihovog toka na određenom području. 5. OBRAZLOŽITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA! struktura je složena jer su veze među elementima uvijek različite i neki elementi su više a neki manje složeni. struktura prometnog sustava iskazuje se vertikalno i horizontalno. vertikalna struktura: elementi tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi. dakle bazni elementi temelj za ostvarenje viših elemenata. baza je tehnička razina, najviša je pak pravna. pravna je važna zbog međunarodnog značenja prometa. to je postojanje zakona i konvcencija. 1

horizontalna: jednakovrijedni elementi. to su prometne grane (kopnene, vodne, zračni, cjevovodni, promet prijenosnim trakama, promet poštanskih pošiljki, telekomunikacijski, prijenos električne energije). nezavisni jedan od drugoga i ravnopravni. 6. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG SUSTAVA! značajke prometnog sustava: 1. velik broj različitih elemenata (od tehničkih do pravnih) 2. velik broj elemenata koji i sami imaju značajke sustava (prometne grane) 3. međunarodni karakter prometa (promet ne prestaje na državnoj granici, postoje zajedničke politike za provedbu zajedničkog prometa) 4. organiziranje prometnih lanaca (radi potrebe tržišta. to je povezivanje prometnih poduzeća. prometni lanac= neprekidni tok ljudi, dobara, enrgije i vijesti od početne do završne točke) 5. velik broj glavnih prometnih, ali i sporednih prometnih prometnih procesa (glavni procesi svladavanje udaljenosti u vremenu. sporedni- u funkciji glavnih) 6. interesno povezivanje prometnih organizacija (u posljednje vrijeme među prometnim granama vlada komplementarnost a ne konkurencija, radi ostvarenja veće brzine, smanjenja troškova, ekoloških zahtjeva. 7. ŠTO JE PROMETNO SREDSTVO I KOJA JE NJEGOVA FUNKCIJA! prometno sredstvo= tehnički uređaj za prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti od početne do završne točke. 8. OBRAZLOŽITE ZNAČAJKE PROMETNIH SREDSTAVA! 1. često mijenjaju tehničkotehnološke značajke, a promjene označavaju optimalizaciju koju nameću tržišni uvjeti i bolju profitabilnost poduzeća 2. ekonomičnost prom.sred. – godinama je težnja bila povećanje brzine i kapaciteta prom.sred. od naftnih kriza radi se na poboljšanju ekonomičnosti- ograničena brzina, porast kapaciteta 3. povećanje broja elemenata standardne opreme radi povećavanja sigurnosti osoba i smanjenja rizika. 4. prom.sred. je tehnički element prom. grane, dakle baza je prom. grane. po tome se i razlikuju prom. grane. (1. tijekom procesa mijenjaju mjesto, 2. podložni su tehničkotehnološkom procesu, 3. visoka nabavna cijena, 4. elastičnost u zadovoljavanju procesa) 9. OBJASNITE ŠTO JE PREDMET PRIJEVOZA I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U PROMETU! predmet prijevoza su putnici. predmet prijevoza koji ima turističku svrhu jesu turisti (putnički promet). predmet prijevoza su dobra. to je u praksi teret (teretni promet). to je prijevoz materijala, poluproizvoda i roba. predmet prijevoza je energija i vijesti. dakle predmet prometa: ljudi, dobra, energija i vijesti. 10. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG PROCESA? prom. proces= proces proizvodnje prom. usluge. on se ostvaruje povezivanjem prom. sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. prom. proces obuhvaća 3 faze: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza te faze su povezane pa se prom. proces može označiti pojmom prom. lanac (neprekinuti tok ljudi, dobara, energije i vijesti) u putničkom prom.: urkcaj putnika, prijevoz, iskrcaj putnika. u teretnom: ukrcaj tereta, prijevoz, iskrcaj tereta. 2

11. ŠTO JE PROMETNI PUT I KAKO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PROMETNIH GRANA? prometna sredstva koriste prom. put za svoje kretanje. prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta te prijenosa energije i vijesti od polazišne do odredišne točke. voda najrasprostranjeniji medij (70, 8% površine). omogućuje prijenos velikih količina na ekonomičan način. trenje i ostali otpori su mali zbog velike površine prometnog sredstva i male brzine. prom. učinak 27 puta veći nego u cestovnom i 8 puta veći nego u želj. prom). zrak medij na kojem se temelji zračni prom. omogućuje povezivanje dvije točke najkraćim mogućim putem. optrebna je velika pogonska snaga zbog velike sile koja djeluje na prom. sredstvo. manje je ekonomičan jer je mali kapacitet a velika potrošnja. najmanje je ekonomična prom. grana. prometni put je besplatan i dostupan svima, a izgrađuju se početne i završne točke. luke, pristaništa, aerodromi te uređaji za sigurnost plovidbe i leta. pomorski i zračni prometni putovi besplatni. 12. OBJASNITE POJAM PROMETNE INFRASTRUKTURE I NJENU ULOGU U PROM. SUSTAVU! prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. u pravilu se ne može graditi po fazama. ona mora biti izgrađena odjednom jer inače ne predstavlja cjelinu i ne može rezultirati kvalitetnom prijevoznom uslugom. magistralne ceste se npr. mogu graditi po fazama, jer predstavljaju zasebu funkcionalnu cjelinu. investitor je uglavnom država odnosno organi lokalne samouprave. održavanje se može prepustiti ptivatnom poduzeu. koncesije (pravo eksploatacije). 13. KOJE SU ZNAČAJKE PROM. INFRASTRUKTURE? 1. objekti prom. inf. zahtjevaju velike investicije (država, organi lokalne samouprave) i ne mogu se aktivirati po fazama jer se gubi cjelovitost. izuzetak su magistralne ceste koje se mogu graditi po fazama. cestarine i ugostiteljski i prateći objekti uz cestu omogućuju povrat kapitala. 2. statičnost i dugi vijek trajanja. početna i završna točka su mjesta gdje se oblikuje veća prometna potražnja. 14. OBJASNITE ULOGU PROM. INF. U OSTVARENJU CILJEVA PROM. POLITIKE! teško je odrediti veličinu prom. inf. budući da se ne može precizno odrediti budući promet. onaj dio prometa koji će s ostalih prom. grana prijeći na novoizgrađeni objekt inf. ne može se predvidjeti. potrebno je osigurati da kapacitet bude veći od aktualnog prometa i dovoljne rezerve. treba voditi računa da se ta prom. inf. u budućnosti može i proširiti; dakle treba imati raspoloživu površinu. pojedini objekti inf. grade se po fazama što je dobro, jer se tako može pratiti povećanje prometa. 15. DEFINIRAJTE POJAM I ZNAČAJKE PROMETNE POTRAŽNJE! prometna potražnja= potreba za prijevozom u određeno vrijeme na određenoj relaciji. negativnost: 1. prom. potražnja može se ostvariti jedino u točno određeno vrijeme na točno određenoj relacijineelastičnost. 2. ona se istovremeno (prom. usluga) proizvodi i koristi, dakle ne može se skladištiti (nesrazmjer proizvodnje i potrošnje) veličinu prom. potražnje utvrđuje stanovništvo. ovisi o broju stan. i živitnom standardu, životnim navikama stan., značajkama nacionalnog gospodarstva. 3

16. PROTUMAČITE MEĐUOVISNOST PROMETNE I TURISTIČKE POTRAŽNJE TE UTJECAJ NA DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA! prom. potražnja kojom se zadovoljavaju tur. potrebe ovisi prvenstveno o životnom standardu, ali i o sklonosti potrošnji, cijeni, kvaliteti prometne usluge, cijeni supstitutivne usluge (ako postoji) te komplementarnim uslugama (dopunske usluge). prom. potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna područja, prom. modalitete i vrijeme realizacije. prom. potražnja u turizmu nije troma i ovisna o lokaciji izvora potražnje i potrošnje, kao npr. ekonomske aktivnosti (ekonomska je troma, turisička nije) zato prom. poduzeća mogu računati u kratkom vremenu na skokove prometa, dakle porast ili pak smanjenje odnosno nestanak potražnje. 17. OBRAZLOŽITE KAPACITET PROMETNOG SREDSTVA, VRSTE I ZNAČENJE! kapacitet prom. sredstva= sposobnost prihvata putnika ili tereta. statički kapacitet: sposobnost jednokratnog prihvata ljudi ili tereta i ovisi o konstrukcijskim osobinama proizvođača. on je nepromjenjiv. dinamički kapacitet: ukupan broj putnika ili tereta prevezenih u jednom određenom razdoblju. on se može odrediti za grupu prom. sred. (linija) ili za cijeli prom. park. ovisi o: 1. broju dana korištenja prom. sred. u razdoblju 2. broju sati koristenja prom. sred. u danu 3. veličini statičkog kapaciteta 4. vremenu trajanja obrta (vrijeme od jednog do drugog korištenja kapaciteta). i prazne vožnje su obrt (negativan efekt). dinamički kapacitet može biti teoretski ( u idealnim uvjetima), 365 dana, 100% popunjenosti) i stvarni (stvarni broj dana i stvarni broj putnika). 18. OBJASNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROPUSNE MOĆI, PRIHVATNOG KAPACITETA I PROMETNOG KAPACITETA INFRASTRUKTURE! propusna moć= kapacitet prometnice. izražava broj prometnih sredstava, broj putnika ili broj tereta u određenom periodu (protok). ovisi o značajkama prometnice i mogućnosti supstitucije sa drugom prom. granom i prom. sredstvima. prihvatni kapacitet= kapacitet terminala- veličina koja spaja prihvat prom. sred., broj putnika ili količinu tereta. ovisi o broju lokacija (peroni npr. ) te o veličini objekata za putnike, odnosno skladišnog prostora za teret. prometni kapacitet= propusna moć kod prometnice. on ovisi i o količini tereta ili broja putnika koji se prekrca na lokaciji u određenom razdoblju. optimalni kapacitet= veličina kapaciteta za planirani broj prom. sred., putnika ili količinu tereta, a da pritome ostane određena rezerva za slučaj neravnomjernosti. (to je onaj gdje su troškovi najmanji). 19. KAKO SE DEFINIRA PROMETNI UČINAK I KOJA JE SVRHA NJEGOVOG ISKAZIVANJA? prometni učinak= mjerna jedinica za svladavanje udaljenosti i prijevoza ljudi, odnosno tereta. prometnim aktivnostima, dakle ostvaruju se dva učinka: 1. prevaljuje se udaljenost 2. prenose se ljudi, teret, vijesti, energija to su: 1. putnički kilometar (pkm) 2. putnička milja (pm) 3. tonski kilometar (tkm) 4. tonska milja (tm) 5. brutotonski kilometar (btkm) 1m= 1800 metara svrha njegovog iskazivanja jest što se omogućuje njegovih veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. 4

5 . promet je gospod. a o cijeni prom. sigurnosni zahtjevi 22. vlasnika tereta… 21. u gospodarskim procesima je nezamjenjiva 3. oblikuje se posebno znanstveno područje tehnologija prometa i transport. ciljevi razvoja prom. tehnološki napredak neprestane promjene u razvoju zahtjevaju prilagođavanje. politike.gospodarski sustavi i uvjeti poslovanja pozitivno ili negativno djeluju 6. prema tome države su planinske. 3. kapacitet. 23. usluga povećava vrijednost svakog proizvoda na tržištu. opći i dugoročni te posebni i detaljni. logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti promet je uslužna djelatnost a prom. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETNE POLITIKE KAO SASTAVNICE GOSPODARSTVENE POLITIKE! prometna politika= ukupnost gospodarskih i političkih akcija radi razvoja prometa kao djelatnosti. ali i medicina. prometna ponuda rezultat dosadašnjeg djelovanja prom. odnos države prema prom. zemljopisno. promet je gospodarska grana koja znači i društveni razvoj. nadzor ulaganja 4. administrativna regulacija pojedinih prom.prometni položaj države određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost korištenja i razvijenost prom. pribavljanje materijala i radne snage). grana 2. sredstava 5. KADA I IZ KOJIH RAZLOGA PROMET POSTAJE PREDMETOM ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA? s razvojem organizacije rada i činjenica da se znanstveno izučavanje ne može prepustiti samo ekonomskim i organizacijskim disciplinama. kapacitete. u posljednjem stoljeću se to zbiva. grana. tu sudjeluju prom. ovisi o obujmu i strukturi. obrazovanje 8. najdulju tradiciju zapravo ima ekonomika prometa (robna razmjena. psihologija. ljudi i zaposlenici. grana 3. mogučnosti države da zadovolje prometne potrebe sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervnih kapaciteta ako postoje. o kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. potražnje utječe na prom. NABROJITE I OBRAZLOŽITE ODREDNICE PROMETNE POLITIKE! to su: 1. prometna potražnja veći obujam potražnje zahtjeva veće prom. regulacija radi zaštite interesa putnika. bitan je i pravni aspekt. mjere vlade u unapređenju prom. sustava oni trebaju biti realni. nego i tehničkim i tehnološkim. djelatnost i treba funkcionirati prema ekonomskim načelima 2. struktura prom. društveno. 7. ZBOG ČEGA SE PROMET SMATRA GOSPODARSTVENOM AKTIVNOŠĆU? promet ostvaruje društvenu.i multudisciplinarnost. ta ekonomska uloga je najznačajnija i ogleda se u tri razine: 1. oporezivanje pojedinih prom. sredstva. ostvarivi. sociologija. inter. 5. usluge cijena proizvoda na tržištu. povijest. pomorske ili pak univerzalne dostupnosti. uloga prom. političku. neekonomski uvjeti i ograničenja najznačajniji su ekološki zahtjevi. 2.20. uspješna je ona koja nastoji ostvariti sklad ponude i potražnje (nemoguće) 4. socijalnu. a najbitnije razumljivi svima. politici: 1. vojnu te ekonomsku ulogu. to je odnos državnih tijela prema prometu (mogu i tijela lokalne uprave).

u 20. najprije su nosile teret. putnički (svjetski) promet. •visok tehnički razvoj sa svim najrazličitijim mogućnostima prevoženja proizvoda •promet je veliki potrošač energije (30%) •bitan za globalizaciju (ekonomija. feničani su bili poznati po pomorskom prometu i trgovini. st. u ovo doba razvija se turizam. grade se kamene ceste. 6 . OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U DRUŠTVENOM RAZVOJU I ODREDITE U ČEMU SE ONA OGLEDA! •promet je zahvaljujući razvoju u organizaciji omogućio «just in time» snabdijevanje proizvodnih i potrošačkih mjesta bez potrebe skladišta i zaliha. telegraf. epohalno otkriće). raste trgovina.globalizacija. bili su vješti u gradnji plovila. brodovi za kružna putovanja u pomorskom i riječnom prometu). a povijest gospodarskog razvoja je povijest razvoja prometa. 3. te naposlijetku bežični prijenos vijesti unaprijedio je gospodarske aktivnosti (19. i povećanja njihove efikasnosti. sred. TERETA I VIJESTI? razvoj u antičko doba. razvoj u rimsko doba. u 19. teretni promet… 25. razvoj željeznice krajem 19. a kasnije skupina odnosno splav. konstruira se automobil. st. čvršća konstrukcija plovila. 2. a kasnije uz pomoć aviona turizam poprima globalni karakter. OPIŠITE NA KOJI NAČIN JE PROMET UVJETOVAO POJAVU I OMOGUĆIO RAZVOJ TURIZMA! kopneni promet se razvio željezničkim i cestovnim granama. kriterij je ona lokacija sa min. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U NACIONALNOM I SVJETSKOM GOSPODARSTVENOM RAZVOJU! povijest razvoja ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvoja. st). kad je pripitomio životinje one su mu postale prometno sredstvo. epohalno otkriće). kompas. nautičke karte. industrijska revolucija u 18. razvijaju se kola sa usavršenom konstrukcijom kotača (1. pomoračkim vještinama. st.) koji je najviše u početku služio u ratne svrhe. uspinjače. st. 20. turizam) •internet. a kasnije vukle drvene konstrukcije za sobom (od grana). srednji vijek je presudan. nakon što su se formirale prom grane dolazi do usavršavanja prom. epohalno otkriće). KADA SE. zračni promet (3. pismo. MEĐUOVISNOST PROMETA I TURIZMA 1. međutim pojavljuje se i zračni promet.24. izum parnog stroja (2. troškovima. konstruiranje aviona (1903. NA TEMELJU NOVIH PRONALAZAKA OBLIKUJU PROMETNE GRANE KOJE I DANAS DOMINIRAJU U PRIJENOSU LJUDI. st. jer su ljudi gradili svoja naselja uz vodu. razvijaju se i sprecifični oblici samo za turiste (čarter letovi. najprije se koristilo deblo. doba kad se čovjek bavio lovom da bi prehranio sebe i svoju zajednicu. uz kopneni promet javlja se i vodni promet. oplovljavanje svijeta. on omogućuje dislokaciju mjesta proizvodnje i potrošnje te izvora nabave. on je označio individualnost putovanja (daimler-benz). nepotrebno fizičko svladavanje udaljenosti i veliki troškovi 3. žičare. OPIŠITE PRVE OBLIKE PROMETA I NJIHOVU ULOGU U ČOVJEKOVOM ŽIVOTU I GOSPODARSTVENIM AKTIVNOSTIMA promet se javlja u pretpovijesno doba.

tokova: zračni promet 44% cestovni promet 41% pomorski promet 8% željeznički promet 7% 6. infrastruktura vizualno degradira prostor. udio prometnih grana u opsluživanju svj. 3. potreba za velikim površinama za mirovanje prom. tehnološke. sred. ugostiteljstva. 2. npr. organizacijske i pravne prirode kojem je svrha pružanje usluga smještaja. KAKO TURIZAM OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA PROMET? razvijanje prom. inf. sredstva. novi oblici organizacije prometa porast prometa. 4. inf. i prom. također prom. (prometnica i raznih građevinskih objekata) degradiraju (vizualno) prostor i okoliš a istovremeno se time olakšava promet (jači prom. u europi dominira cestovni promet. viših elemenata. sinergija= suradnja 7. 1. 5. turizam se pojavio u trenutku kad su se razvila prijevozna sredstva i kad je prijevoz postao jeftiniji i kvalitetan. 4. inf. 1. narušavajući ljepotu prirode. sredstva stvaraju buku. 3. sred. posredovanja i ostalih usluga. prom. KAKO PROMET OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA TURIZAM ograničavajuće djeluje promet. zajedničko ulaganje u promet i turizam daje veće efekte nego zasebno ulaganje u pojedinu djelatnost. prometa. štetne plinove i tvari. tokovi). on je horizontalan (jednakonvrijedni elementi) te vertikalan (hijerarhijska razina). ekonomske. svrhe željeznički promet utjecao je na masovnost cestovni promet utjecao je na elastičnost i dostupnost brojnih destinacija te individualnost zračni promet utjecao je na brzinu i porast udaljenosti tur. objasnite pozitivan utjecaj turizma na promet! intenziviranje izgradnje i modernizacija prom. putovanja povezivanje prometa i turizma uz pomoć putničkih agencija i predstavništava. modernizacija prom. KAKO JE MOGUĆE TURIZAM DEFINIRATI KAO SUSTAV I ZBOG ČEGA JE TO ZNAČAJNO? turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. prom. vertikalno: • tehnički elementi • tehnološki • organizacijski • ekonomski • pravni 7 . 8. te velike izgrađene površine za vozila u mirovanju 9. 2. ŠTO JE SINERGIJSKI UČINAK PROMETA I TURIZMA? postoji uzajamni odnos između prometa i turizma. proizvode i emitiraju štetne plinove te zagađuju zrak što ograničavajuće djeluje na promet. također buka.4. te zahtijevaju velik prostor za kretanje. sred. tereta i putnika objasnite pozitivan utjecaj prometa na turizam promet omogućuje putovanje odnosno svladavanje udaljenosti u tur. organizacija radaje tehnička razina i ona je temelj zza izgradnju ostalih.

i sred. hotelskih i ug. djelatnost • djelatnost smještaja • djelatnost ugostiteljstva • ostale djelatnosti 10. 11. djelatnost smještaja • hoteli. poduzeća ili tur. za prijenos informacija. zdravstvene.. sred. jer prom. pravnih subjekata koji vode pojedine djelatnosti • na ekonomskoj razini: usklađenost utvrđivanja troškova. objekata. povijesne da bi turizam kao sustav bio optimalan bitna je usklađenost elemenata horizontalne i vertikalne strukture • na tehničkoj razini: usklađenost komunikacijskih sred. internet…) gotovo polovina tur. 8 . teret i ostalo. ugostiteljska. moteli • također restorani. ugostiteljske usluge • pružaju hoteli. moteli. OBRAZLOŽITE STRUKTURU SUSTAVA TURIZMA djelatnost posredovanja. kafići 5. specifična prijevozna sredstva utječu na razlike u organizaciji i organizacijskim rješenjima. prodajne cijene. promet turista je sastavnica prometa putnika. ostale djelatnosti • kulturne. prometnih sred. rekreacijske. investiranja • na pravnoj razini: usklađenost zakona i propisa. djelatnost smještaja i ostale djelatnosti 1. također ekonomski aspekt se razlikuje o prethodnim elementima i svodi se na sve na postizanje veće profitabilnosti. ljudi putuju iz turističkih razloga ali iz iz drugih razloga. vagoni za automobile…) 12. terminala za teret i putnike • na tehnološkoj razini: usklađenost prijenosa informacija. ili unajmljenim • prom. ključne komponente sustava turizma su ulazne i izlazne veličine i vanjski čimbenici. djelatnost posredovanja • informiranje tržišta o ponudi destinacija • prodaja aranžmana • nositelji su turoperatori i tur. smještajnih suluga i ostalih koje su vezane uz dolazak turista • na organizacijskoj razini: usklađenost organizacije. agencije sa svojim prom. ali mogući su i drugi pristupi ovisno o ciljevima poduzeća. prometna. posebice automobilom. pansioni i ostali objekti 4. mnoga sredstva za prijevoz putnika sadrže sposobnost prihvata automobila (trajekt. prometna djelatnost • prijevoz turista od mjest boravka do tur.horizontalno: • djelatnost posredovanja • prom. umjetničke. tokova ostvaruje se cestovnim prometom. sportske. grane omogućuju prijevoz turista od emitivnog do receptivnog područja te ostale funkcije u vezi s turizmom (telekomunikacije. JE LI PROMET PODSUSTAV SUSTAVA TURIZMA? je. zabavne. agencije 2. proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim 3. OBJASNITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA S OBZIROM NA PREDMET PRIJEVOZA! predmet prijevoza su: putnici. destinacije • organizatori su prom. konvencija i sl.

poštanski) promet na električni pogon su žičare . željeznički. početna i završna faza vezane su uz terminale. destinaciji je promet na malim udaljenostima. sredstva koja služe za prevaljivanje kratke visinske udaljenosti. gotovo polovina prometa u turizmu se ostvaruje cestovnim prometom. sred. pa mnoga sredstva posjeduju sposobnost prihvata automobila (trajekti.u prometu je uvijek bitna pravna regulativa. u posljednje vrijeme su atrakcija svemirska putovanja. destinaciji • promet u logistici tur. a planira se razvoj svemirskog turizma. promet u logistici tur. sred. promet u tur. ostali (promet žičarama i uspinjačama. s obzirom na udobnost. zračni. telekomunikacijski. 16. svemirski. ne zagađuje okoliš. sred. vrlo pogodan. ŠTO ZNAČI UPRAVLJATI SUSTAVOM. slika… 13. ELABORIRAJTE KARAKTERISTIKE STRUKTURE PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA PROMETNE GRANE! kriteriji za definiranje strukture i ovom smislu je prom. turisti često traže za unajmiti osobni automobil. 15. ili ukrcaj vozila te prtljage faza prijevoza je sam proces prijevoza i svladavanje udaljenosti.U OVOM SLUČAJU SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA? upravljanje sustavom je planirano usmjeravanje pojave prema određenom cilju. vijesti. služe lebdjelice koje lebde iznad tla ili vode (zahvaljujući «zračnom jastuku»). 9 . glavnina teretnog prometa nije vezana uz turizam. riječni. grafičkih prikaza. uspinjače i sl. proces se segmentira u tri faze • početna faza • faza prijevoza • završna faza početna faza: ulazak i smještaj putnika u prom. jedino je važan onaj koji je vezan uz snabdijevanje. tako da kamioni ne ulaze u sam centar. sigurnosni aspekt. također se to odnosi na promet informacija. 14. destinacije koji bi se trebao formirati na periferiji naselja. točno određenim akcijama (smišljenim. ekološki aspekt. cijenu. destinaciji. promet lebdjelicama. destinacije promet između emitivnog i receptivnog ptržišta odvija se tradicionalnim prom. granama. jer je tu bitan i promet u svrhu snabdijevanja. završna faza je izlazak putnika te automobila te iskrcaj prtljage. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA UDALJENOST I SPECIFIČNU FUNKCIJU U TURIZMU? to je: • promet između receptivnog i emitivnog tržišta • promet u tur. planiranim). telekomunikacijski i poštanski promet je promet informacijama. ponegdje kao prom. ne degradira ga. grane: pomorski.odvijanje prometa na međunarodnoj razini. cestovni. struktura radnog vremena zaposlenika. za turizam je posebno važan prijevoz putnika. brzinu. vagoni za automobile…). ZBOG ČEGA JE ZNAČAJNO STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA ISKAZATI S OBZIROM NA STRUKTURU PROMETNOG PROCESA? prom. za sada to čini samo nekoliko ljudi. to je kretanje u samoj tur. prom.

a zanemarivanje sporednih (razvoj zdravstvenog turizma npr. ako je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa. ŠTO JE GLOBALIZACIJA I KAKVA JE ULOGA PROMETA I TURIZMA U NJOJ? globalizacija je povezivanje svijeta na kulturnoj razini. napredak znanosti. ovisno o vrsti prijevoznog sredstva: • prijevoz uz sudjelovanje cestovnog i zračnog prometa . cilj je razvoj. npr. s obzirom na ciljeve postoje dva pristupa: 1.prijevoz po tur.ukrcaj putnika i prtljage u osobni automobil . destinacije • prijevoz u tur. pomorski turizam+ zračni promet.iskrcaj .prijevoz turista od mjesta boravka do zračne luke (taksi ili autobus) . što je prijevoz organizacijski složeniji turist će ga teže sam organizirati.. OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU GLAVNIH I SPOREDNIH PROCESA U SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA I ZBOG ČEGA JE ONA ZNAČAJNA! glavni procesi: • prijevoz turista od mjesta boravka do tur. 19.prijevoz do hotela ili drugog smještajnog objekta • prijevoz uz sudjelovanje cestovnog prometa . potrebna je daljnja selekcija glavnih procesa.preuzimanje prtljage . obrazovnoj…. svaka država raspolaže drugačijim mogućnostima i ima drugačije vrijednosti.) 2. npr. zimski turizam+ cestovni promet.17. destinaciji ovi procesi su vrlo složeni. zahtijevaju posebnu organizaciju.prijevoz . ako se razvija jedan segment unutar sustava. destinaciji • prijevoz od tur. socijalnoj. prijevoz je složen od više procesa. dakle zajedničko ulaganje. ekonomije. destinacije do mjesta boravka turista • prijevoz tereta za snabdijevanje • posredovanje radi informacija o ponudi • posredovanje u korištenju tur.mirovanje automobila . ponude • priprema i pružanje usluga smještaja • priprema i pružanje usluga prehrane • priprema i pružanje ostalih usluga (zabavnih.ukrcaj .prijava putnika i predaja prtljage u zračnoj luci . u europi je dosta razvijen željeznički promet (od cestovnog) jer se ističe kvalitetom i udobnošću.prijevoz .nastavljanje prijevoza do tur. tur. suradnja. onda je potreban detaljan pristup glavnim i sporednim procesima 18. raspoloživost kadrova. sportskih…) svaki od ovih procesa sastavljen je od brojnih procesa koji su povezani. usluga . ekonomskoj. na državi je sad da odabere najefikasnije mjere za utjecaj na obje djelatnosti.parkiranje radi korištenja tur. 10 . OBJASNITI MEĐUOVISNOST PROMETNE POLITIKE I POLITIKE RAZVOJA TURIZMA! svrha povezivanja prometne politike i politike razvoja turizma daje sinergijski učinak. destinacije . kulturnih.nastavljanje vožnje do motela radi noćenja .

sred. 4. danas se sve više koriste i unajmljeni automobili («rent-a-car») dijelovi: šasija.čvršća konstrukcija putničke kabine («sigurnosni kavez»). OBRAZLOŽITE RAZLIKE! organizacijski oblici: 1. kontakti. masovnost prometa je posljedicauporabe vlastitih automobila. motori oprema. 11 .20. upoznavanje s najudaljenijim dijelovima svijeta. sigurnosni pojasevi. dostava rublja. nositelj je individualnog prometa. vlastiti prijevoz 2. prijevoz posebne namjene: organiziraju pravne osobe. a ne moraju biti prom. OBRAZLOŽITE ULOGU MENADŽERA U USKLAĐIVANJU PROMETA I TURIZMA NA MIKRORAZINI! promet i turizam bitno pridonose globalizaciji. karoserija. udobnost.zagađenje okoliša danas ima velik broj automobila. nasloni za glavu. specifična konstrukcija prednjeg i stražnjeg dijela.veliki prostori za kretanje i mirovanje . 2. on karakterizira individualnost. kad je cijena nafte porasla dominantna je uloga ekonomičnosti to se nastojalo postići aerodinamičnom linijom karoserije. NABROJITE I OBRAZLOŽITE OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTATKE CESTOVNOG PROMETA! prednosti: . upotrebom laganih materijala i motorima s manjom potrošnjom goriva. mali je i relativno jeftin. razmjena cijesti i informacija. linijski (javni) prijevoz: specijalizirana prom. 3. hrane u smještajne objekte. pasivna sigurnost.elastičnost. PROMET U POVEZIVANJU EMITIVNOG I RECEPTIVNOG PODRUČJA 1.u pogledu slobodnog izbora vremena početka i kraja putovanja te mjesta (od vrata do vrata) . prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. poslovno. npr. zračni jastuci. poduzeća. šasija= podloga automobila na koju se postavlja karoserija i motor. turistički. prijevoz posebne namjene vlastiti prijevoz: poduzimaju fizičke osobe i nikada u komercijalne svrhe.dostupnost –utječe na mobilnost ljudi nedostaci: . objavljuju vozni red (počeci i krajevi putovanja. većeg kapaciteta. u odnosu na druga prom. u razvijenim državama prosječan broj auta po obitelji veći je od jedan. cijene). upoznavanja. prije naftne krize težilo se brzini i udobnosti.veika potrošnja naftnih derivata . poduzeća. POJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE AUTOMOBILA I NJEGOVU ULOGU U TURISTIČKIM PUTOVANJIMA! automobil je najbrojnije cestovno vozilo. linijski prijevoz (javni) 3. U KOJIM SE ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA POJAVLJUJE CESTOVNI PROMET. vozni red je javnog karaktera.

objekti u gradovima i naseljima za odvijanje cestovnog prometa) to su: 1.abs koji «dozira» intenzitet kočenja kod brze reakcije vozača i nepovoljnih uvjeta na cesti. prostori za mirovanje vozila (garaže. 12 . kamp. elementi pasivne i aktivne sigurnosti. sanitarni čvor ili kod autobusa na kat čak i ležajevi. KOJE ELEMENTE PREDSTAVLJAJU POSLJEDNJE DOSTIGNUĆE U POVEĆANJU RAZINE SIGURNOSTI AUTOMOBILA? aktivna sigurnost. dvije osnovne kategorije autobusa: 1. ŠTO SU TURISTIČKI AUTOBUSI I KAKVA JE NJIHOVA VAŽNOST U TURIZMU? turistički autobusi imaju ulogu masovnog nositelja prometa turista. za svakodnevne aktivnosti. povoljno utječe na zdravlje. suvremene prometnice pridonose udnobnosti. čvršća konstrukcija. upravljački sustavi) veća gustoćaprom. funkcionalno vezana za automobil. više je dostupna većem broju turista i putnika i omogućava disperziju velikog prometa u više pravaca. putovanja. parkirališta) 7. on je «ekološko» prom. konstrukcije se sve više nastoje izgraditi tako da se mogu reciklirati. prijevoze na kraće udaljenosti i za manje grupe turista koriste se manji autobusi (10-40 sjedećih mjesta) karakteristike: aerodinamična linija.prikolice su vozila bez vlastitog pogona. ne zagađuje i omogućuje uštedu prostora. terminali za putnike i teret 6. veze među njima. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE BICIKLA U EKOLOŠKOM KONCEPTU. 5. prom. tuneli 4. sve se više širi biciklistički turizam. destinaciji. za to su potrebne biciklističke staze i signalizacija te prostori za mirovanje u centru grada. prometnice 2. 7. namijenjena za višednevni boravak. ali sudjeluju i u linijskom te zračnom prometu. autobusa: klima uređaj. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU CESTOVNOH PROMETA I NA KOJI NAČIN SU DOSTUPNI KORISNICIMA? cestovna inf. pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju tur. su svi građevinski objekti koji sudjeluju u prom.završne točke. za dulje etape ili lokalnu upotrebu u tur. visokopodni autobusi (48-55 sjedećih mjesta) 2. 6. agencija. its. tokovima (početno. specifičnost tur. kabine i prostora za višednevni boravak. katalizatori za smanjenje štetne emisije plinova.se sastoje od pogonskog dijela. uređaji za signalizacijui upravljanje prometom (semafori.4. inf. veću protočnost prometa. mostovi 3. u mnogim europskim zemljama gdje je ravan teren (skandinavski poluotok) bicikl je isto prometno sredstvo kao i automobil. znakovi.PRIKOLICE I KAPMERI U TURIZMU? oni su isključivo vezani za turizam.upravljački sustavi: omogućavaju bolje iskorištavanje propusne moću. kamperi. za tur. KAKVU ULOGU IMAJU KAMP. priručna kuhinja. brzini. video uređaj. autobusi na kat (do 80 sjedećih mjesta) visokopodni autobusi čine glavninu voznog parka tur. podvožnjaci i nadvožnjaci 5. 8. sredstvo.

trgovine. autobusni terminali nisu isto što i autobusni kolodvori. 3. površina za prihvat a. NA KOJI NAČIN SE FINANCIRA A KAKO EKSPLOATIRA CESTOVNA INFRASTRUKTURA? financiranje cestovne inf. radionice za manje popravke a.. služba prodaje karata 8. 3. 5. grana ) 8. ug. u domeni je države.9. jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove 10. ŠTO SU PUTNIČKI TERMINALI I KAKVA JE NJIHOVA FUNKCIJA U TURIZMU? putnički terminali su početno. prostori za pranje i čišćenje a. sadržaji. prostori za prihvat gradskih a. svrha je efikasna informativna služba i pravodobna informiranost putnika.završne točke su isključivo ž. KAKVA JE ULOGA PRATEĆIH CESTOVNIH OBJEKATA U ODVIJANJU PROMETA I TURISTIČKOM PROIZVODU? prateći objekti su: informatička služba. je dostupna svima pod istim uvjetima) potražnja za inf. se financira i iz naknada za korištenje. oni su izgrađeni na određenim udaljenostima. telefonske govornice. destinacija. inf. povezanosti s ostalim eur. 2. grana tako da se omogući presjedanje s jednog prom. 11. 7. 1. i trgovinske usluge 6. koncesionari mogu biti privatna ili poludržavna poduzeća. na drugo. usluge popravaka vozila. elementi: 1. informativna služba 7. poželjno je da je u blizini putničkog terminala ostalih prom. 4. oni nude karakterisične tur. sred. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE CESTOVNE INFRASTRUKTURE? velike investicije dugi vijek trajanja gradnja traje godinama (ovisi o tehničkim mogućnostima i mogućnostima financiranja) potreba za što točnijim dimenzioniranjem kapaciteta (propusna moć) predviđanje rezerve kapaciteta dostupnost (cestovna inf. država može raspisati natječaj za dodjelu koncesije. kolodvori nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala brzina 13 . autobusni kolodvor= površine za prihvat a. 2. taksi i sl. usluge smještaja i sl. grana (nakon izgradnje uvijek slijedi odljev potražnje s ostalih prom. sadržaje i igraju ulogu usputnih tur. 13. njihova prisutnost značajna u kvaliteti cestovnog prometa. gdje će povjeriti izgradnju i gospodarenje specijaliziranom poduzeću te od koncesionara naplaćivati godišnju naknadu. ug. manje čekaonice za putnike 5. benzinske crpke. drugih prom. magistralnu cestu planira nadležno ministarstvo ili lokalni organi vlasti. 12. + služba prodaje karata treba biti odvojen autobusni od pješačkog prometa. prom. koridora te da se zadovolji potreba bolje prom. država bira pravce koji ulaze u mrežu europskih prom. državama. 4. 6.završne točke autobusnog linijskog prometa. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE ŽELJEZNIČKOG PROMETA! prednosti: masovnost (veliki kapacitet) niski troškovi eksploatacije ne zagađuje okolinu i ne degradira prostor u onoj mjeri kao cestovni promet nedostaci: neelastičnost (linijski prijevoz isključivo) početno.

prometu. putnici očekuju pravovremenu i točnu informaciju.veće udobnosti i bogatija oprema. međunarodni. broj korisnika je relativno mali s obzirom na sveukupan broj putnika u želj. sustava. postolje sa uređajima za kretanje i kočenje 2. pruge su prilagođene takvim brzinama te organizacija prometa. opremi. zato zajednička politika eu želi stimulirati ovu prometnu granu. 15. jer je to vrlo kompleksno složena organizacija. KAKO ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA UTJEČE NA KVALITETU PROMETNE USLUGE? poslovi željezničkog prometa su povjereni jednom poduzeću koje zapošljava velik broj ljudi. magistralni.velika udobnost i oprema te dodatne usluge. danas u svijetu postoje vrlo brzi vlakovi. usluga je visokokvalitetna i usporediva s onom u zračnom prometu. veliki broj sjedećih mjesta. sliče na gradske i prigradske autobuse. prema kriteriju udobnosti. velika prednost je što se ne zagađuje okoliš u onoj mjeri kao cestovni promet.tzv. želj. manja brzina. italiji. danas prevladavaju dva razreda.nekvalitetna prometna usluga je rezultat. «miran hod» vagona. sezone organiziraju se tzv. što potiče na kvalitetniju uslugu i konkurenciju. prugu pa o tome ovisi brzina vagona i prolaz kroz zavoje i nagibe. nadgrađe. 16. njemačkoj.konstrukcija za prihvat putnika ili tereta konstrukcija postolja prenosi masu vagona na želj. međutim ovi suvremeni vlakovi su u fazi razvoja i porasta. u francuskoj. u posljednje vrijeme preuzimaju privatna poduzeća dijelove želj. PROTUMAČITE OSNOVNE ZNAČAJKE ŽELJEZNIČKIH PROMETNIH SREDSTAVAPUTNIČKIH VAGONA! dijelovi vagona: 1. 14 . ŠTO SU «VLAKOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU? «vlakovi velikih brzina» su vlakovi čija je brzina od 200-300 km/h. 14.mala brzina je glavni nedostatak. ali hrvatska još nema takve suvremene vlakove. manja udobnost. 17. nadgrađe je od laganih materijala i plastike te pruža sigurnost kod velikih brzina. španjolskoj. (u vrijeme tur. kvalitetu usluge i točnost. vlakovi» koji su prilagođeni tur. prema namjeni: • lokalni (do 50 km) • magistralni • međunarodni lokalni do 50 km. «tur. karakter vlasništva nad poduzećem utječe na manje zahtjeve potražnje i djelovanje konkurencije. tokovima). OPIŠITE ORGANIZACIJU PROMETA NA ŽELJEZNICI TE KAKO ONA UTJEČE NA PRIJEVOZ U TURISTIČKE SVRHE! organizacija prijevoza: • izrada voznih redova • nabava i planiranje prometnih sredstava • ranžiranje vlakova • praćenje međunarodnih prijevoza • istraživanje tržišta radi konkuriranja cestovnom prometu • prodaja karata • uvođenje izvanrednih vlakova ako je veća potražnja • uvođenje novih oblika prijevoza i sl.

koje su povezane zamišljenim koridorima. tur. uređaji za jednostavnu razmjenu podataka 6. vagon. obuhvaća: 1. zgrade. kombinirani vagoni i sl. tokovima u vrijeme sezone. 24. pristupne prometnice i parkirališta te autobusne postaje 20. vijadukti 5.završnim točkama) • neophodna upotreba drugih prom. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA? željezničke pruge nije moguće graditi po fazama kao npr. 15 . grana za dolazak do aerodroma • mali kapacitet • udaljenost luke od grada • visoka nabavna cijena i troškovi eksploatacije (avion od aluminija i njegovih legura te plastike) prednosti: • brzina (do 950 km/h) • prevaljivanje velikih udaljenosti 23. peroni. investitor je u pravilu država iz sredstava proračuna. KOJE SU ODREDNICE AKTUALNOG TRENUTKA ZRAČNOG PROMETA? aktualni trenutak obilježavaju ograničene brzine (do 900 km/h). važna je i usklađenost u tehničkom. vlakovima se smanjuje obujam cestovnog prometa. ŠTO SAČINJAVA INFRASTRUKTURU ŽELJ. ima samo početno. postaje i ostali objekti na kolodvorima 7. TOKOVA? povezuju mjesta velikih udaljenosti s konstantnim tur. 18. kolodvori. telekomunikacijske veze. široki trup radi većeg kapaciteta (do 600) i racionalna koncepcija korištenja unutarnjeg dijela prostora te manja udobnost. mostovi.luke/ aerodrome. OBJASNITE ZBOG ČEGA SE SVE VEĆI ZNAČAJ PRIDAJE PRIVATIZACIJI ŽELJEZNICE? veća kvaliteta usluge. putnički terminali 9.restorani. plan određuje nadležno ministarstvo i treba biti povezan s međunarodnim koridorima. KOJE SU OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTACI ZRAČNOG PROMETA? najmlađa i u nekim segmentima dominantna prom.sigurnosni uređaji. PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE? inf. donji i gornji ustroj pruge 4. KAKVU ULOGU IMAJU «TURISTIČKI VLAKOVI» U OPSLUŽIVANJU TUR. prateći objekti 3. nedostaci: • neelastičnost (ovisnost o početno. 22. uslugu karakterizira brzina prijevoza te prevaljivanje velikih udaljenosti za kratko vrijeme te udobnost. njima se često priključuju vagoni za automobile.završne točke.magistralnim i međunarodnim se mogu priključiti kola za spavanje. 19. ranžirani kolodvori s pratećim objektima 8. pruge 2. tehnološkom. signalno. (ne iziskuje izgradnju inf. na prijevoznim pravcima). organizacijskom smislu. konkurencija na tržištu. magistralne ceste. ŠTO KARAKTERIZIRA PROMETNU USLUGU ZRAČNOG PROMETA I U KOJOJ MJERI ONA UDOVOLJAVA POTREBAMA TURISTA? prom. informacijski sustav. 21. a prema planu koje utvrđuje nadležno ministarstvo. grana. tuneli.

srednje uglavnom unutar država. PRIJEVOZIMA? identičan je kao kod drugih prom. destinacije…) 29. ugovorom je obuhvaćeno više uzastopnih prijevoza (series charter) 5.-tih godina kad naglo rastu tur. zračni prijevoznici objavljuju vozni red. manja udobnost 2.25. concorde. nositelji «charter» prometa su specijalizirane zrakoplovn ekompanije. nepovoljnije vrijeme polaska 7. oko 10% zračnog prometa. ugovorom je obuhvaćeno korištenje zrakoplova za čitavu sezonu (time charter) ovisno o broju turista. velika mobilnost i elastičnost (početak i završetak putovanja. 27. velike prekomorske i međukontinentalne udaljenosti. organizacijski najracionalniji i najekonomičniji.400-490 putnika.sletne staze 2. veći je kapacitet popunjenosti. manje zabave 3. a da zrakoplov nikad ne leti prazan. ugovor o charteru je obaveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevozničku funkciju za tur. foker f-27 sa 50 putničkih mjesta. a ostatak druge tur. problem ekonomičnosti airbus. granama. površine za mirovanje zrakoplova 16 . zračnog prometa: 1. tokovi. nude se zrakoplovi za kratke. udaljenost i nekoliko desetaka km od grada. nepovoljniji aerodrom ključna uloga u turizmu. 2300 km/h.omogućuje uzastopni prijevoz putnika. ali manja kvaliteta usluge: 1. koji su vlasništvo prom. agencije (part ili split charter) 3. srednje (3000-5000 km) i velike (11000-12000 km) udaljenosti. ŠTO DETERMINIRA KVALITETU PROMETNE USLUGE U «CHARTER» ZRAČNOM PROMETU? pojava charter prometa javlja se 50. ŠTO ČINI INFRASTRUKTURU ZRAČNOG PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE? početno. niža cijena 5. 28. ugovorom je obuhvaćen dio kapaciteta. inf. za srednje udaljenosti boeing 747. manevarske površine 3. skromnija ponuda jela i pića 4. poduzeća (za poslovne svrhe) ili osobno vlasništvo (putovanja osobnim potrebama). linijski prijevoznici velike su organizacije sa velikom financijskom snagom. putnika. ugovorom je obuhvaćen cjelokupni kapacitet zrakoplova (whole charter) 2. DEFINIRATJE ULOGU PRIVATNIH ZRAKOPLOVA U TURIZMU! prijevoz manjim zrakoplovima. poletno. struktura letačkog parka prilagođava se duljini linija i ravnomjernosti parka putničkih tokova.144 putnika. 950 km/h 26.završne točke. 900 km/h. povezanost s ostalim prom. agenciju. ugovorom je obuhvaćen samo jedan prijevoz (ad hoc charter) 4. nepovoljniji odnos broja posade i broja putnika 6. grana. KAKVE SVE VRSTE UGOVORA O «CHARTER» PRIJEVOZU ZRAKOM POSTOJE I ŠTO UTJEČE NA ODABIR POJEDINE VRSTE? vrste ugovora o «charter» prijevozu: 1. najbrži.325 putnika. KOJIM SE ZNAČAJKAMA ODLIKUJE LINIJSKI ZRAČNI PROMET I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U TUR.

hidrogliseri 33. TOKOVIMA? brodovi velikih brzina su suvremeni brodovi koji svojom kvalitetom i unutrašnjošću podsjećaju na zrakoplove. oni sve više podsjećaju na brodove za kružna putovanja. put je besplatan. 8. lokalnim organima vlasti. 5. prom. lokalni organi vlasti. 17 . trgovinskim i ostalim sadržajima. 9. 6. OBJASNITE KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA INFRASTRUKTURA ZRAČNOG PROMETA! vrlo velike investicije za izgradnju i održavanje. putnički promet se organizira na ograničenim regionalnim tržištima. pravaca • najsigurnije prom. trajekti za najveće udaljenosti su 3000 putnika i 1300 automobila.4. zabavnim. 60 auta. nadležno ministarstvo. zrakoplovne kompanije. trajekti za kraće relacije nemaju kabine i imaju manju brzinu. ŠTO SU «BRODOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE POMORSKOG PROMETA! prednosti: • velik kapacitet • niski prijevozni troškovi • elastičnost u odabiru prom. sportskim. (lebdjelice: 400 putnika. također i trajekti za prijevoz putnika i automobila. ali su neekonomični jer je problem u vremenu boravka u luci.cca. to su veliki putnički prekooceanski brodovi. srednjim i velikim udaljenostima. 60 čvorova brzina. namijenjeni su kratkim.katamaran. prometu sporija su od onih u ostalim prom. OPIŠITE ZNAČAJKE LINIJSKOG POMORSKOG PUTNIČKOG PRIJEVOZA! linijski pom. granama. grana pristupne prometnice 30. u putničke svrhe. PO ČEMU SE USLUGA POMORSKOG PROMETA RAZLIKUJE OD ONE U OSTALIM PROMETNIM GRANAMA TE KAKO UTJEČE NA ULOGU U TURIZMU? prom. najveća je ekonomičnost i elastičnost. izvori financiranja mogu biti banke. to su najčešće trajekti za kratke. 34. 40 čvorova. francuska i velika britanija) 31. sredstvo nedostaci: • mala brzina 32. niski troškovi prijevoza. srednje i velike udaljenosti. građeni su od laganih materijala. objekti sigurnosti leta servisni objekti objekti za prihvat putnika objekti za prihvat tereta površine za prihvat sredstava ostalih prom. 35. ti poslovi se prepuštaju državi. sa kabinama. sredstva u pom. sredstva aerodroma. gdje postoji potreba za kontinuiranim prijevozom putnika. do 400 putnika. 7. ŠTO SU TRAJEKTI I KAKVO JE NJIHOVO ZNAČENJE U POVEZIVANJU OBALNIH TURISTIČKIH DESTINACIJA? trajekti su brodovi za prijevoz putnika i automobila. najekonomičniji su brodovi manjih kapaciteta koji učestalo prevaljuju određenu rutu.

turističke ponude na brodu za vrijeme plovidbe…ugovorom između brodarskog poduzeća i tur. kako bi se brodom premostila udaljenost koja bi spriječila kontinuitet želj. jer je turistima na raspolaganju razgledavanje različitih sadržaja. a djelatnost prekrcaja putnika ( i vozila) može se prepustiti državnom poduzeću ili specijaliziranom privatnom poduzeću. ima 800-1000 članova posade (1/3 ukupnih putnika). oko 100 putnika. 37. putnička luka (za kvalitetan ptihvat putnika. osim izleta mogu biti razgledavanje podmorja. terminali za međunarodni promet su vrlo složeniji nego terminali za domaći promet. primorske destinacije. NA KOJI NAČIN BRODOVI ZA MEĐUNARODNA KRUŽNA PUTOVANJA OBJEDINJUJU PROMETNU I TURISTIČKU USLUGU? tur. . prometuju do destinacija koje su teško pristupačne morem. granama najbolje je da su oni u centru grada. isplati se jedino ako je česta korištenost tih brodova. ponude u lukama i blizini luka te prometno. u zemljama sa razvijenom željezničkom mrežom. cca. proizvod sastoji se od tur. 30 čvorova). kabine. velika je nabavna cijena i visoki troškovi eksploatacije. NABROJITE ELEMENTE INFRASTRUKTURE POMORSKOG PROMETA I OBJASNITE NJENE ZNAČAJKE! to su: 1. 18 . agencijama. nekoliko zaposlenih. površine za mirovanje cestovnih vozila 4. pruge. (potražnja veće platežne moći usmjerava prema manjim plovnim jedinicama (50-100 putnika). terminali za linijski putnički promet 3.«ferry» brodovi. vodi se računa o uređenju interijera. gotovo najskuplje plovne jedinice na svijetu. 15 čvorova. kružna putovanja su vrlo popularna na mediteranu. sportski. ponude. motivi. DEFINIRAJTE ULOGU PROMETA U KRUŽNIM PUTOVANJIMA MOREM I UKUPNIM SVJETSKIM TURISTIČKIM KRETANJIMA! brodovi za kružna putovanja velikog su kapaciteta (do 3000 putnika. imaju najrazličitije sadržaje: ugostiteljski. baltičko more. zabavni. udobnost za vrijeme boravka na terminalu te prihvat broda) 2. npr. 39. prijevoz za ronioce. 10-15 paluba. ona se organiziraju u suradnji sa tur. pristupne prometnice i rampe 5. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA POMORSKA INFRASTRUKTURA? država financira izgradnju pomorske inf. 900 putnika i 50 vagona. 38. cijena 10 puta veća nego kod velikih brodova!) 41. NA KOJEM TRŽIŠNOM SEGMENTU DJELUJU IZLETNIČKI BRODOVI I KOJU POTRAŽNJU ZADOVOLJAVAJU? izletnički brodovi su važan dio tur. kontakti sa drugim prom. bazeni.36. PO ČEMU SE «FERRY» BRODOVI RAZLIKUJU OD TRAJEKATA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU? na području nekih zatvorenih mora koriste se brodovi za prijevoz vlakova. agencije. 40.

4-5 pa do 8 km/h uzvodno 43.JEZERSKO. što znači da je uloga ove grane u turizmu neznatna. da bi prom. 46. što je tur. tokovima. a to nije slučaj kod riječnog prom. OBJSNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE KRUŽNIH PUTOVANJA U RIJEČNOM I POMORSKOM PROMETU! kružna putovanja u riječnom prometu traju kraće. doživljaj. naglasak se daje na razgledavanje i uživanje u plovidbi.putnički terminali i nude razne usluge) 19 . razvijaju se oblici kao kružna putovanja i izleti (a ne linijski promet).. manji je kapacitet za turiste. putnici mogu uživati u plovidbi i okolišu. nesamohodna: • teglenice • potisnice brodovi za prijevoz putnika su samohodni i podsjećaju na morske brodove. a brza vozila uvijek su konkurentna.KANALSKOG PROMETA. nije toliko luksuzni interijer. sredstva: 1.42. tur. manja potražnja! 45. statistika ne prati udio riječnog prometa u tur. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA RIJEČNE PUTNIČKE BRODOVE? prom. koji može imati karakteristike domaćeg i međunarodnog prometa. PONUDI RIJEČNOG PROMETA? plovni put ne dozvoljava da je brod velikog kapaciteta. kraće riječni prom. pristaništa (to su objekti na obali za prihvat brodova i prekrcaj tereta i putnika. nedostaci: • neelastičnost u odabiru rute • mala brzina • mali udio ljudskog rada • ovisnost o vremenskim prilikama prednosti: • veliki kapacitet • niski prijevozni troškovi brzina 12-15 km/h nizvodno. do 400 putnika. KAKVU ULOGU IMAJU IZLETI U TUR. samohodna: • teretni i putnički brodovi • tegljači • potiskivači • tehnička sredstva za održavanje riječnog toka 2. usluga bila kvalitetna mora se odlikovati brzinom. TE KAKO ONI DETERMINIRAJU POZICIJU OVE PROMETNE GRANE U TURISTIČKOM PROIZVODU? unutarnji vodni promet. zimovnici (to su objekti koji služe za boravak brodova tijekom zimskih mjeseci) 2. 44. NAVEDITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE RIJEČNO. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU R-K-J PROMETA I KAKO ONA UTJEČE NA ODVIJANJE PROMETA? to su: 1. neki brodovi podsjećaju na nekadašnja luskuzna riječna plovila ( u sjevernoj americi).

ODREDITE SLIČNOSTI I RAZLIKE INFRASTRUKTURE R-K-J PROMETA U ODNOSU NA INFRASTRUKTURU POMORSKOG PROMETA! broj terminala r-k-j prometa znatno je manji nego u pomorskom prom. pića. vojne komunikacije i dr.. prometa. st. tendencija je uspostavljanje jednog. nekada su tel. 50. datira iz 19. koristi sredstva svih prom. u cestovnom. telefaks. zajedničko jest što su to velike investicije i država financira. tokova u hotelu 51. informiranje. sustava. sustavi. globalnog. tel. ) 2. kad se pojavio telefon. ona omogućuje organiziranje putovanja. pomorski prom. 49. spor i nepouzdan u početku. komunikacija s rodbinom i prijateljima. promet su se odvojili. ŠTO JE TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET? telekomunikacijski promet= promet vijesti i energije. goriva… • praćenje finan. novca i pisama. poštanski promet= prijenos robe u malim (paketnim) pošiljkama. svaka prometna grana ima zasebni tel. 20 . ŠTO JE POŠTANSKI PROMET? najstariji način prijenosa pisanih poruka (osim prijenosa vijesti). tekst…. je vrlo bitna u turizmu. u agencijskom poslovanju: • istraživanje tržišta • prikupljanje podataka o ponudi • promocija na tržištu • prijenos informacija od centrale do poslovnica te među agencijama • u poslovnoj korespondenciji u hotelskom poslovanju: • komuniciranje s tur. rezervacije i sl. optička vlakna i sl. tel sustav u zračnom prometu regulira promet. kablovkse (metalni vodiči. prvi su zračni i pomorski tel. mogućnosti razvoja r-k-j prometa presudno ovise o prirodno zemljopisnim uvjetima. intenzivnim razvojem tel. tel sustav u cestovnom prometu npvija je pojava i još uvijek ne funkcionira kao sustav. u zračnom prom. sustava. visokoobrazovani kadrovi i vrlo razvijeni tel. jedinice za pružanje usluga korisnicima a. sustava. ima ulogu globalnog krvotoka. bili jedinstveni. ali je postao temelj za današnji sustav poštanskog prometa. agencijama i individualcima • praćenje bookinga • izrada planova popunjenja kapaciteta • praćenje zaliha hrane. ODREDITE ULOGU TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA U TURIZMU! prisutnost tel. sustav. željezničkom. i poštanski prom. danas postoji vrlo sofisticirana oprema. pošte. grafika. a r-k-j unutar kontinenta. sustavi. teleprinter. poštanski i tel. ljudi. 48. OPIŠITE AKTUALNI TRENUTAK TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA! aktualni trenutak karakterizira rascjepkanost tel. agencija i turoperatora nemoguće je bez tel. bežične (javna mobilna telefonija. u posljednje vrijeme turisti sve više koriste internet za prikupljanje informacija. ) informacije: slika. pomorske komunikacije. govorna poruka. telekomunikacije se dijele: 1.47. organizacijske jedinice poštanskog prometa: 1. tel. grana. poslovanje tur. već postoji niz podsustava.

centri za novčarsko poslovanje organizacija poš. prehrana. sa razgranatom mrežom organizacijskih jedinica u čitavoj državi. poduzeće… 2. organiziraju se kad postoji potražnja. koristili su se istima sredstvima. ulaznice za razgledavanje kulturnih i povijesnih sadržaja. izmjenične pošte 3. NA KOJI SE NAČIN KOD AUTOBUSNIH IZLETA OBJEDINJUJE PROMETNA I TURISTIČKA USLUGA? izleti namijenjeni tur. aranžmana (upit.škola. vodiča. organizator je osoba koja okuplja korisnike. šalterske pošte 2. posjeti sajmovima. sportskim manifestacijama. poštanski centripokretni poštanski centri b. agenciji (individualno) ili putem podagenta. jedinice za otpremu. ŠTO SU VIŠEDNEVNA PUTOVANJA AUTOBUSIMA I KOJEM DIJELU TURISTIČKOG TRŽIŠTA SU NAMIJENJENA? višednevna putovanja autobusima također su vrlo popularna jer se odlikuju različitim tur. datiraju iz 1928. ODREDITE ULOGU POŠTANSKOG PROMETA U TURIZMU! to se odnosi na: • prijenos pisanih informacija od organizatora tur. 3. c. odlikuju se elastičnošću. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. ŠTO SU AUTOBUSNI IZLETI I KAKVE VRSTE POSTOJE? autobusni izleti= povremeni prijevozi dostupni svim korisnicima. agencije. 52. prom. tržištu • namijenjeni zatvorenim grupama korisnika izleti namijenjeni tur. 21 . aranžmana do korisnika (katalozi. potvrda o rezervaciji…) • osobna komunikacija članova obitelji i prijatelja za vrijeme putovanja 5. PROMET KAO SAMOSTALNI I DOMINANTNI DIO TURISTIČKOG PROIZVODA 1. DEFINIRAJTE MEĐUSOBNI ODNOS IZMEĐU TELEKOMUNIKACIJSKOG I POŠTANSKOG PROMETA! nekada su poštanski i tel.. izleti za zatvorene grupe korisnika: najviše prijevoznička funkcija. kupovine karata u tur. crkva. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. šoping. usluge tur. prijevoz i prispjeće poštanskih pošiljki a. sad. radi masovnosti. ljudima i jednostavnijom organizacijom radnih procesa. korisnici saznaju putem javnog informiranja ili putem tur. sadržajima. cijena je vrlo popularna. jedinice za organizaciju i obračunavanje novčanog prometa a. potvrda rezervacije…) • prijenos pisanih informacija od korisnika do organizatora tur. diijele se na: • izleti namijenjeni tur. pokretne pošte. temelji se na jednom državnom poduzeću. 53. kazališnim predstavama. noćenje. imsju popularnu nisku cijenu..b. sustav bili jedinstveni. koncertima. inf. kratko trajanje.

NA KOJI NAČIN IZNAJMLJIVANJE CESTOVNIH VOZILA U TUR. 6. on ne prodaje aranžmane. OBRAZLOŽITE VAŽNOST ULOGE TURISTIČKIH LOKALNIH LINIJA U TURISTIČKOM PROIZVODU! turističke lokalne linije povezuju dva elementa turističke ponude. džipovi. mogućnosti iznajmljivanja osobnih automobila (rent-a-car) omogućuje turistima da se kreću i po tur. destinaciji ukoliko su u destinaciju doputovali avionom. brodom ili vlakom. cijena prijevoza uključena je u cijenu ski pasa ili u cijenu tur. agencije. avion i autobus.visina naknade . agencija.vrsta vozila . hertz…) 22 . najrašireniji oblici su: 1. KOJI ELEMENTI ČINE PROMETNU FUNKCIJU A KOJI TURISTIČKU FUNKCIJU KOD VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA AUTOBUSIMA? turistička funkcija: • organiziranje ug. kombinirani promet podrazumjeva prijevoz sredstvima barem dvije prometne grane: autobus i brod. (autobusi ili npr.ostalo organizatori su ili specijalizirano poduzeće ili tur. OBJASNITE ULOGU AUTOBUSA U POVEZIVANJU EMTIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA TE U KOMBINIRANOM PROMETU! prijevoz autobusom od mjesta boravišta turista do destinacije te smještaj u destinaciji predstavljaju jedinstveni turistički proizvod. koja tu djelatnost može obavljati samostalno ili uz pomoć velikih poduzeća za iznajmljivanje automobila (avis. zračna luka i sl. aranžmana.4. hoteli i sl. 8. PROIZVODA? uz tradicionalno iznajmljivanje osobnih automobila. bicikl ima dvojaku ulogu: prevaljivanje udaljenosti i rekreacija. 5.trajanje najma . skromne su udosbnosti i velikog kapaciteta. sve je veći trend iznajmljivanje malih motocikala (skuter i bicikala). agencija ili turoperator) turoperator organizira.skijalište) 2. u zimi ski-bus (hotel. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKE VOŽNJE AUTOBUSIMA I SPECIJALNIM CESTOVNIM VOZILIMA U TURISTIČKOM PROIZVODU? panoramske vožnje imaju ulogu kružnih vožnji. autobus i vlak… 7. da se za vrijeme prijevoza razgledava okolina: grad. ugovorom o najmu automobila utvrđuje se: .tunis) organizatori prijevoza su poduzeća koja se bave održavanjem i organizacijom posjeta prirodnim znamenitostima i kulturnim. za recimo izbjegavanje upotrebe vlastitog automobila. organizatori su tur. usluga i usluga noćenja • razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti • usluge stručnog vodiča prijevoznička funkcija: • vlastiti ili unajmljeni autobus (tur. u primorskim destinacijama plažni autobusi (hotel-plaža) ovi se autobusi u pravilu ne razlikuju mnogo od gradskih. DESTINACIJI PRIDONOSI ATRAKTIVNOSTI TUR. nacionalni park.

tokova. vučnice se sve više napuštaju i zamjenjuju žičarama sa sjedištima. kablova i sredstava za prihvat putnika. KAKVE SE SVE VRSTE ŽIČARA NUDE NA TRŽIŠTU I KAKO TO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PRIJEVOZNE USLUGE? vučnice žičare sa sjedištima žičare s kabinama «žračni tramvaj» 1. sustavi koji se koriste za prijevoz turista. to su zatvoreni sustavi tračnica. ali i u tur. zabavni parkovi. putnici putuju radi posla. grana. mala brzina. želj. želj. sjedišta za dvije do šest osoba sa dodatnim staklenim poklopcima. a povezuju područje skijališta sa skijaškim terenima. one su ili fiksirane za kabel ili se u početnoj ili završnoj postaji odvajaju od kabela 14. sanitarni čvorovi. potražnji izgledom. uspinjače mse kreću po podlozi. uspinjače su prijevozna sredstva za svladavanje kratkih i strmih relacija. 13. najčešće se koriste na skijalištima sastoji se od nosivih stupova. kraće etape. više su prilagođeni tur. informativni objekti. imaju bogatu ug. ne moderniziraju se. imaju linijski karakter prijevoza. 3. atrakcija. OPIŠITE ULOGU ŽELJEZNICE U TURISTIČKIM PRIJEVOZIMA NA VELIKIM UDALJENOSTIMA! ova prometna grana ne pogoduje atraktivnosti tur. imaju veliki kapacitet. ODREDITE ULOGU SKIJAŠKIH VLAKOVA U PLANINSKIM DESTINACIJAMA! zatvoreni želj. 11. DEFINIRAJTE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU ŽIČARA I USPINJAČA žičare = prijevozna sredstva za kraće udaljenosti na strmim reljefnim konfiguracijama. 10. međutim. prometa što je isto samo po sebi tur. ne zagađuju prirodu i minimalno degradiraju prostor. 12. jer su se uglavnom koristili dok žičare još nisu bile razvijene dovoljno. udaljenost je veća od 1000 km. i ostalu ponudu. svrhe. najviše se koriste uskotračne pruge. a žičare su obješene za kabel. koristi se kod gradskih jezgri. također obnavljaju se stari oblici želj. špilje. safari parkovi. luskuzni. poduzeća nastoje podizati kvalitetu usluge.nacionalni parkovi. je prema vrsti pogona ekološki prihvatljiva prom.9. udobnosti. metalnom kolosjeku ili ležištima. 23 . strojnice sa vitlima. vlakovi su udobni. rijeđe se koristi. žičare s kabinama koriste se za veće udaljenosti. jer su puno udobnije i raspolažu većeim kapacitetom. te dodatnim sadržajima tijekom putovanja. 4. 2. ŠTO JE BITNO ZA PANORAMSKE VOŽNJE ŽELJEZNICOM I KAKAV JE NJIHOV ZNAČAJ U UKUPNOJ TURISTIČKOJ PONUDI DESTINACIJE? panoramske vožnje željeznicom u svrhu razgledavanja. a staklene površine omogućuju i panoramsko razgledavanje. KOJI SU TRENDOVI RAZVITKA SUVREMENIH ŽIČARA? na razvijenim skijalištima početne i završne postaje poprimaju oblik terminala gdje se korisnicima nude i dodatne usluge: ugostiteljske usluge.

KAKO ZRAČNI PROMET MOŽE UDOVOLJITI POTREBAMA TURISTA S POSEBNIM ZAHTJEVIMA? to su: • fotografiranje • snimanje • istraživanje prirode • padobranski skokovi i dr. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA MOREM S OBZIROM NA ORGANIZACIJU. 24 . unutar teritorijalnih voda 20. kabine su uvijek u vodoravnom položaju radi udobnosti 16. italija. 17. može biti ispod zemlje. najnovije dostignuće je nekoliko « vlakova « fiksiranih za pogonski kabel. 18. njemačka. u razini zemlje ili na određenoj razini iznad tla. mediteran.15. osim prijevoza brodom turistička agencija organizira i prijevoz do luke i od luke. ŠTO SU « PANORAMSKE ŽELJEZNICE « . KOJE SU NJIHOVE PREDNOSTI I MOGUĆNOSTI UPORABE. OBRAZLOŽITE VAŽNOST USPINJAČA U TURISTIČKOJ PONUDI! uspinjače se koriste u gradskim jezgrama. kapaciteti zrakoplova su od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika. daleki istok. a koriste se i za gradski prijevoz. jednostavne konstrukcije pogodna je za gradove a omogućuje se i razgledavanje područja kao turističke destinacije. prednosti: zbog velikog kapaciteta. luksuzni ). veliki brodovi ( veliki kapacitet. osim aviona negdje se koriste i helikopteri sa boljim manevarskim sposobnostima. a u početnoj i završnoj točki vlak se može odvojiti od kabela i tako se postigne nezavisnos od ostalog dijela sustava. poletno. organizatori leta su lokalni avio-prijevoznici ili sportski avio-klubovi.sletnom stazom i organizacijski jednostvavijom strukturom. na strmim relacijama. oni se sastoje iz malih zrakoplova sa malim zuračnim lukama u kojima se turisti ne zadržavaju dugo. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKI LETOVI U OBLIKOVANJU TURISTIČKOG PROIZVODA? to su turistički letovi radi razgledavanja kraja iz zraka. 19. međunarodna 2. ova putovanja traju od 3 do 15 dana. velika britanija. aljaska. organizator je turistička agencija. najznačajnija emitivna područja: sad. RASPORED EMITIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE! radi se o velikim udaljenostima. mogu biti sastavljene od jedne ili nekoliko kabina povezanih u kompoziciju. organizator je turistička agencija (komercijalni i marketinški dio ). najznačajnija receptivna područja: karibi. vrlo su atraktivne i bitno utječu na privlačnost turističke destinacije. POSEBICE U TURISTIČKIM DESTINACIJAMA? panoramske željeznice su najsuvremeniji oblici prometnog sustava na električni pogon. francuska. KOJE VRSTE KRUŽNIH PUTOVANJA POSTOJE U POMORSKOM PROMETU I KOJE SU NJIHOVE KARAKTERISTIKE? to su: 1.

a tur. ŠTO JE SPECIFIČNO ZA KRUŽNA PUTOVANJA UNUTAR DRŽAVNIH TERITORIJALNIH VODA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR. KOJI TRENDOVI OBILJEŽAVAJU RAZVITAK TRŽIŠTA MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA I ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI U BUDUĆNOSTI? u posljednje vrijeme postoji tendencija pada kružnih putovanja.brodicama ili jahtama koje mogu biti u vlasništvu korisnika ili iznajmljene. • najam plovila 26. OBJASNITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA BRODOVIMA I PANORAMSKIH VOŽNJI U UPOTPUNJAVANJU TURISTIČKE PONUDE OBALNE DESTINACIJE! izleti brodovima su kraća putovanja. kraća putovanja i putovanja izuzetno imućnih. organizatori su mala brodarska poduzeća koja raspolažu najčešće jednim brodom. cijena je niska. putovanje traje od 7 do 14 dana . nacionalnih parkova. važan objekt infrastrukture su marine. posjet znamenitostima. ponuda je jednostavna: uživanje u moru i suncu. NABROJITE VAŽNIJE VRSTE MARINA I OBRAZLOŽITE NJIHOVU ULOGU U TURISTIČKOJ PONUDI! s obzirom na konstrukciju: • američki tip • europski tip • mediteranski tip 25 . 25. one su namijenjene za: • prihvat i čuvanje plovila • pružanje ugostiteljskih usluga • trgovinske usluge • sportsko-rekreacijske usluge • usluge opskrbe i sl. zato se ponuda obogaćuje različitim vrstama putovanja namijenjenih različitim tržišnim skupinama. organizatori su mala brodarska poduzeća koja najčešće raspolažu samo jednim brodom. panoramske prijevoze organiziraju mala brodarska poduzeća radi razgledavanja mora. funkcije: • prihvat i čuvanje plovila • pružanje ugostiteljskih usluga • trgovinske usluge • sportsko-rekreacijske usluge • usluge opskrbe i sl.21. manji kapacitet.od nekoliko sati do najduže nekoliko dana. te uživanje u gastronomskim specijalitetima. DEFINIRAJTE POJAM NAUTIČKOG TURIZMA TE ODREDITE ŠTO ČINI NJEGOVU PROMETNU KOMPONENTU! nautički turizam temelji se na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima. PONUDI? one države čija je obala razvedena i atraktivna obiluju tim vrstama kružnih putovanja. osim prijevoza organizira se jednostavna ugostiteljska ponuda. 24. arheoloških nalazista. ŠTO JE MARINA I KOJE FUNKCIJE OBJEDINJAVA? marine su objekti nautičke infrastrukture. u porastu je broj mlađih ljudi. gradova i luka. 22. obitelji sa djecom. prodaja se obavlja preko turističkih agencija. 23.

cilj je optimalizacija tokova roba. 2. organizatori su brodarska poduzeća. materijala. prerade do konačnog potrošača. to je multidisciplinarno i inerdisciplinarno područje. plovnih tokova…. ruske rijeke. 6. temelj je za uspostavljanje logistike kao aktivnosti.javne i zatvorene • sportske s obzirom na način korištenja: • stacionarne • tranzitne • kombinirane 27. agencija ili se ona vrši samostalno. rajna. PROMET U SNABDIJEVANJU TURISTIČE DESTINACIJE.KANALSKOJEZERSKIH PUTOVANJA S OBZIROM NA ORGANIZACIJU. a prodaju vrši tur.s obzirom na namjenu: • komercijalne. POSLOVNU FUNKCIJU I AKTIVNOST! logistika kao znanost je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda. misisipi te jezera u kanadi i rusiji. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE KRUŽNIH RIJEČNO. emitivna područja: sad. DOKAŽITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA U PANORAMSKOJ VOŽNJI U UNUTARNJEM VODNOM PROMETU U PONUDI TURISTIČKE DESTINACIJE! izleti u r-k-j prometu vrlo su atraktivni i jednostavni veliki kapacitet. specijalizirano. informacija i energije s ciljem da se ostvari veći ekonomski efekt. a prodaje tur. radi se o turistima više platežne moći. organizator je brodarsko poduzeće. DEFINIRAJTE LOGISTIKU KAO ZNANOST. 28.LOGISTIKA U TURIZMU 1. optimalizacije tokova roba. britanija. NABROJITE ELEMENTE LOGISTIČKIH FUNKCIJA I DEFINIRAJTE NJIHOVU VAŽNOST! elementi: vanjski prijevoz (promet) • unutarnji prijevoz • rukovanje materijalom i robom 26 3. energije. logistika kao aktivnost je skup planiranih i organiziranih aktivnosti za svladavanje vremena i prostora u brze i racionalne procese i tokove do primatelja s ciljem da se minimalno uloži a maksimalno zadovolje potrebe tržišta. informacija i energije u poduzeću sa svrhom ostvarenja najveće profitabilnosti. njemačka. najatraktivnija su kružna putovanja velikim svjetslim rijekama: nil. materijala. materijala . od nabave sirovina.radi razgledavanja obale i ugostiteljskih usluga. . izleti se mogu kombinirati s panoramskim vožnjama za razgledavanje obale. agencija. vijesti i ljudi radi ostvarenje profitabilnosti i uživanja korisnika u kvalitetnoj turističkoj usluzi u destinaciji. logistika kao poslovna funkcija bavi se upravljanjem robom. mala udobnost. EMITIVNO I RECEPTIVNO TRŽIŠTE I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE! djelatnost ima manje razmjere od pomorskog prometa. parkova prirode. vel. kretanjem materijala i finalnih proizvoda. KAKO BI TREBALO SHVAĆATI LOGISTIKU U TURIZMU? logistika u turizmu je planiranje i organiziranje tokova robe.

ugostiteljski objekti. logistika prodaje bavi se optimalizacijom tokova materijala. ljudi u poduzeću ( turistička poduzeća i objekti ). znamenitosti…. trgovačka poduzeća ( tokovi materijala ). robe od skladišta dobavljača do skladišta nabave radi optimalizacije nabave. 27 7. energije od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca radi optimalizacije uvjeta prodaje. turistička agencija ( tokovi informacija i ljudi ). potrebno je osigurati: • snabdijevanje hotela. 4. trgovine. suveniri. informacija. ŠTO SU LOGISTIČKE FUNKCIJE I PO ČEMU SE RAZLIKUJU OD NELOGISTIČKIH FUNKCIJA? logističke funkcije: • funkcija nabave (logistika nabave) • funkcija proizvodnje ( logistika proizvodnje ) • funkcija prodaje ( logistika prodaje ) logistika nabave bavi se optimalizacijom tokova materijala. A POSEBICE U TURIZMU? mikrologistika je optimalizacija tokova materijala. 5. odjećom. tu se angažiraju prometna i logistička poduzeća. obućom. energije. postoji veća potreba za prehranom. DESTINACIJI U DOBA TUR. pošta. a također i uslugama: ugostiteljksim. hoteli i objekti za smještaj. komunikacijskim – kvantitativno povećanje potražnje.. ugostiteljskih kapaciteta i trgovina • fizičku dostupnost kulturno povijesnih i sportskih objekata • fizičku dostupnost turističkih agencija. logistika proizvodnje bavi se optimalizacijom tokova materijala. informacija. kao: predmeti umjetničke vrijednosti. makrologistika je optimalizacija tokova materijala. smještajnim. robe. monografije. sportskim. informacija. KOJE SU TEMELJNE PRETPOSTAVKE LOGISTIČKOG KONCEPTA TURISTIČKE DESTINACIJE? za vrijeme sezone potrebna je jača aktivnost logistike. prijevoznim. kvalitativno povećanje potražnje. energije od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda radi optimalizacije proizvodnje. posljedica povećane prometne potražnje je i viša razina korištenja propusne moći prometne infrastrukture. robe. ponude moguće je jedino logističkim pristupom. 6. robe. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata • snabdijevanje trgovina • fizičku dostupnost hotela. informacija. informacija. otpremnička i prekrcajna poduzeća) nazivaju se logistička poduzeća. kozmetikom. robe. hotel ( nabava materijala ). logistika je svladavanje vremena i prostora uz minimalne troškove. energije i ljudi na širem zemljopisnom području ( logistika pojedine turističke destinacije ). zdravstvenih stanica • dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana OBRAZLOŽITE KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE PROMJENE U POTROŠNJI DOBARA U TUR. ŠTO JE MAKROLOGISTIKA I MIKROLOGISTIKA OPĆENITO. funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude moguće je samo logističkim pristupom. .potražnja za pojedinim proizvodima.• upravljanje zalihama ona poduzeća kojima je osnovni cilj logistička funkcija (prijevoznička. energije. povezivanje svih subjekata tur. sezoni povećava se broj stanovnika u odnosu na domicilno stanovništvo. naftnim derivatima…. SEZONE! u tur.

ta poduzeća mogu ponuditi visokokvalitetnu uslugu uz min. destinacije. broj zaposlenih. trgovina. zdravstvene stanice…fizičku povezanost svih tih elemenata čini promet. sezone.zalihe mogu biti manje što dovodi do manjih troškova. poduzeća i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana za turizam u tur. . posebna regulacija prometa tijekom tur. mali prostor za skladištenje. ug. ŠTO ČINI MAKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE? makrologistički koncept tur. tako da je pri njenoj izgradnji uvijek dobro napraviti višak kapaciteta (rezerve). prilagoditi radno vrijeme potrebama korisnika. SEZONE. U NASTOJANJU DA UDOVOLJE KVANTITATIVNIM PROMJENAMA ROBNIH TOKOVA U VRIJEME TUR. potreban je logistički pristup koji će uskladiti tokove tereta. informacija. da bi turisti u tur. destinacija dostupna je posredstvom više prom. destinacije= logistički organizirana tur. vršnog opterećenja ( najveće potražnje ) 2. prosječnog opterećenja (prosječne potražnje) 3. granice zemljopisnog područja mogu obuhvatiti: područje od emitivnog tržišta do destinacije i samu destinaciju ili samo tur. velika većina tur. destinaciji. ljudi. energije. prekrcaja i čuvanja zaliha. destinaciji na kvalitetan način mogli konzumirati usluge. 11. infrastrukturu. potrebno je povezati u funkcionalnu cjelinu: smještajne objekte. trgovine. kulturne znamenitosti. sredstava opterećuje prom.smanjenje vremena dovodi do smanjenja troškova. troškove. svladavanje prostora 2. NA KOJI NAČIN PROMETNA PODUZEĆA MOGU PRISTUPITI DIMENZIONIRANJU KAPACITETA? prometna poduzeća mogu pristupiti dimenzioniranju kapaciteta prema principima: 1. važna je izgradnja skladišno.distribucijskog centra na periferiji tur. informacija i energije na određenom zemljopisnom području i u tur. snabdijevanje hotela. 28 9. stalnog popunjenja kapaciteta prom. ug. zatvaranje najuže gradske jezgre. dostupnost tur. 10. poduzeća koja dimenzioniraju kapacitete prema vršnoj i prosječnoj potražnji moraju: povećati vozni park. povećani broj prom. 8.distribucijski centar na periferiji grada ili naselja. skladištenja. jer omogućava poduzeću veću sigurnost i efikasnost u poslovanju.kvalitativne i kvantitativne promjene utječu na porast obujma poslovanja. objekata organizira se obično u noćnim satima. destinacije= optimalizacija tokova materijala. za hotel je najvažnija nabava materijala te usklađivanje tokova turista pri dolasku i odlasku. najvažnije su: logistika nabave i logistika prodaje u turizmu. destinaciju. za snabdijevanje tur. sportske. svladavanje vremena. ono donosi korist do određene granice. ŠTO JE MIKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE? mikrologistički koncept tur. robe. dakle rezultat je dobra prom. ljudi. destinacije dobro je izgraditi skladišno. jer porast troškova goriva znači povećanje brzine. što znaći povećanu potražnju za prijevoz tereta te putnika. KOJI LOGISTIČKI CILJEVI MORAJU BITI OSTVARENI ORGANIZACIJOM PROMETA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI? temeljni ciljevi logistike: 1. svladavanje vremena svladavanje prostora ovisi o rasporedu elemenata u logističkom sustavu i o mogućnostima prijevoza. najvećeg profita 4. osiguranje dostatnih parkirališnih kapaciteta. destinacije. destinaciji. rekreativne prostore. grana. objekte.

aranžman. ugovorom se postiže da predmet nabave bude određene kvalitete po cijeni unutar prihvatljivog okvira. za pojedine namirnice zasebni uvjeti. POTRAŽNJE? skladišta su građevinski objekti ili pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje materijala i robe od trenutka preuzimanja do otpreme. robom i uslugama u pravo vrijeme na pravom mjestu i na najpovoljniji način. skladištenje predmeta nabave u skladištu na primjeren način 3. usluge. skladištenje zaliha.nabave sirovina) 15. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE? skladišta za ug. 12. poslovanje se vrši uz oscilacije. opskrba prehrambenim i drugim proizvodima. jer sepotrođnja formira na višoj razini. to su skladišta za prehrambene proizvode pa tu vladaju mikroklimatski uvjeti. skladištem upravlja skladišna služba. ovisno o tur. pa skladišta nisu prisutna u cijelom procesu proizvodnje nego samo u fazi pripreme. 13. sezone. zahtjev sigurnosti kontinuirano snabdijevanje proizvodnje tur. potražnji mnogo su veće nego kod ovih skladišta. ovi su objekti skuplji od ostalih vrsta skladišta. svrhe moraju biti blizu ug. potražnja je vrlo neelastična pa u skladištu uvijek morapostojati min. ali oscilacije u tur. svrha zatvorenih i otvorenih prostora jest smještaj robe i zaliha a da e ne promijene svojstva te robe i da se ne ugrozi kvaliteta te robe. potražnji. zaliha proizvoda. 14. sezoni i visine potražnje izvan tur. kriteriji su dakle: 1. najčešće je skladištenje nije dugotrajno već kratkotrajno. objekta. a ona mora voditi računa o: • pravilnom skladištenju materijala i tereta • dobroj organizaciji rada • suvremenoj tehnologiji • planiranim ekonomskim efektima. (turizam je djelatnost proizvodnje usluge. utvrđivanje optimalnih zaliha određeno je vijekom trajanja proizvoda i uvjetima skladištenja. osigurati da predmet nabave bude na raspolaganju u točno određeno vrijeme 2.za tur. 16. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U TRGOVINSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE? u blizini naselja veletrgovine imaju svoja skladišta za prehrambene i druge proizvode. S OBZIROM NA KOJE KRITERIJE SE OBAVLJA OPTIMALIZACIJA NABAVE U TURISTIČKOJ DESTINACIJI? zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA I SKLADIŠNOG POSLOVANJA U ZADOVOLJENJU TUR. pouzdanost dobavljaća 2. ekonomske posljedice poslovanja ovise o raskoraku između visine potražnje u tur. agenciju najvažniji su tokovi materijala te tokovi ljudi kojima se treba pružiti informacije i prodati tur. također postoje oscilacije u poslovanju ovisno o potražnji. za trgovačka poduzeća najvažniji su tokovi materijala. KOJIM ZAHTJEVIMA TREBAJU UDOVOLJITI ZALIHE U SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE? zahtjevi: 1. zahtjev ekonomičnosti minimaliziranje ukupnih troškova KONTEKSTU 29 .

vrsta prom. inf. a i kraće vrijeme provedeno na putovanju. kvaliteta prom. zaliha. pomorski. vrijenodst koja se stvara posredstvom tržišnog mehanzima 3. usluge bitno utječe na kvalitetu tur. usluge. uvjeti prijevoza (kvaliteta prometnice) čimbenici koji proizlaze iz cijene prom. EKONOMIKA EKSPLOATACIJE PROMETNIH SREDSTAVA I PROMETNE INFRASTRUKTURE 1. sezonu. sredstva 9. željeznički. usluge čine: udobnost. potražnji 7. udobnost je bitna kod velikih udaljenosti. ŠTO ČINI KVALITETU PROMETNE USLUGE S ASPEKTA TURISTA? kvalitetu prom. obujam prometa 3. (min. pa r-k-j. brzina. 2. prom.zalihe ne smiju biti prenešene u drugu tur.. sredstva: bruto i neto rad prom. u putničkom prometu prednost se daje bržim prom. ŠTO JE OPTIMALNA ZALIHA I KAKO SE UTVRĐUJE S OBZIROM NA SPECIFIČNE POTREBE SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE? optimalna zaliha je ona koja omogućava sigurnost tijekom proizvodnje uz min. cijena. udaljenost prijevoza 4. u putničkom prometu vrednuju se drugi elementi. OBRAZLOŽITE VAŽNIJE ODREDNICE VRIJEDNOSTI PROMETNE USLUGE! vrijednost prom. infrastruktura 6. turisti smatraju da na kvalitetu usluge najviše utječe brzina i udobnost. sred. cestovni i zračni promet. stupanj iskorištenja prom. organizacija rada. sredstvima.najmanja moguća količina robe i materijala da bi se ostvarila proizvodnja max. odnos bruto i neto rada prom. najekonomičniji je vodni. da bi se utvrdila optimalna zaliha potrebno je neprestano praćenje zaliha i korištenje infirmacijskog računalnog sustava. vrijednost utrošenog rada u njenu proizvodnju 3. dodatne usluge te mogućnost prijevoza «od vrata do vrata». troškove. sigurnost. gdje je proizvodnja ekonomična) 7.najveća količina robe i materijala. kapaciteta 5. sredstva 2. točnost.) 30 . organizacija rada 8. kratak vijek trajanja) 17. prenesenog dijela vrijednosti prom. oscilacije u prom. prom. oscilacije u potražnji. KOJI ČIMBENICI UTJEČU NA VRIJEDNOST PROMETNE USLUGE? čimbenici su: 1. zaliha. redovitost. jer osjećaj ugode za vrijeme putovanja pridonosi osjećaju zadovoljstva. usluge sastoji se od: 1.(dimenzioniranje zaliha. sredstva 2. obujam prometa čimbenici koji proizlaze iz troška tijekom prijevoza: udaljenost od početne do završne točke.

usluge • društva odnosno gospodarstva troškovi korisnika prom. snaga po pkm ili tkm 3. vrsta prom. poduzeća. S KOJIH ASPEKATA JE MOGUĆE UTVRDITI TROŠKOVE U PROMETU? 1. zajednički. troškovi se mogu promatrati i sa aspekta: • prometnih grana • izvora nastanka • sudjelovanja u prom. sred. održavanja. sred 12. procesu.troškovi materijala. usluga. fizički vijek trajanja prom.. opći troškovi raspoređuju se na sve sudionike u prometu troškovi prema stupnju iskorištenja kapaciteta. direktni…). usluge) troškovi prema mjestu nastanka. inf. vlastita masa prometnog sredstva po putničkom mjestu 4. stupanj ekonomskog iskorištenja pogonske energije RAZINA EKONOMIČNOSTI 5. IZ KOJIH SE POKAZATELJA MOŽE UOČITI PROMETNOG SREDSTVA? to su: 1. 6. signalno. 6. troškovi se mogu promatrati s aspekta: • prometnog poduzeća • korisnika prom.. sred. plaća troškovi prema sudjelovanju u prom. potrošnja goriva po satu 5. sred.sigurnosnih uređaja troškovi prema izvoru nastanka. sred. PREMA KOJIM SE KRITERIJIMA DIJELE TROŠKOVI U PROMETU? 2.) ili pojedinačni (posebni. prosječni broj sati rada dnevno 9. gornju granicu troškova odredit će tržišnja kretanja ovisno o tome koliko je korisnik spreman platiti uslugu. broj zaposlenih po prom. granama. organizacija i prodaja prom. žnabavna cijena prom. amortizacije.troškovi prom.4. neposredni. 7. sredstva 10. brzina prom. usluge u pravilu su viši od troškova prom.opći (režijski. 8. poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u brdskim područjima i sl. puta 11.fiksni i varijabilni odnos planiranih i stvarnih troškova.radi učinkovitosti poslovanja 31 .završnoj fazi ili troškovi u fazi prijevoza troškovi prema onome koga opterećuju. indirektni…. sa stajališta društva troškovi su vrlo bitni (terete uglavnom državni proračun): sprečavanje iseljavanja otoka. jer prijevoznik doda još i visinu profitne stope.troškovi u početno.oni vezani uz proces prijevoza ili režijski troškovi (priprema. masa koja pokreće kw snage 2. vrsta pogona prom. procesu • mjestu nastanka • onome koga opterećuju • stupnju iskorištenja kapaciteta • odnosu planiranih i stvarnih troškova troškovi prema prom.

2. neelastični su i njihov je udio u ukupnim troškovima znatno veći nego varijabilni troškovi.porast obujma prometa smanjuje rast vt progresivni vt. najamnine.u osnovi svako povećanje prometa prati povećanje ft i vt. 9. to su: • apsolutno fiksni troškovi • relativno fiksni troškovi apsolutno fiksni troškovi ne mijenjaju se. ŠTO SU VARIJABILNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE? varijabilni troškovi su troškovi koji se mijenjaju. degresivni vt 3.7.povećanjem obujma prometa smanjuju se i opći i pojedinačni troškovi remanentnost (zaostajanje) troškova.porast obujma prometa povećava rast vt regresivni vt. ovisno o veličini prometa. progresivni vt 4. 32 . KAKVE VRSTE ZNAČAJKE! FIKSNIH TROŠKOVA POSTOJE. a svako smanjenje prometa prati smanjenje ft i vt. iskazuju se prema putničkom mjestu i jednom pkm te prema prevezenom putniku. rasvjete • plaće zaposlenika (koji održavaju sredstva za rad…) 8. zakupnine. proporcionalni vt 2. OBRAZLOŽITE NJIHOVE 1. ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE? fiksni troškovi su troškovi koji su uvijek isti i ne mijenjaju se i kada se promet ne ostvaruje. to su: troškovi kapitala. troškovi su manji što je promet veći i obrnuto. jer su posljedica postojanja prom. to su: troškovi goriva. događa se da prilikom smanjenja prometa troškovi padaju sporije nego što je padao promet. zbog uloženog kapitala ft se pojavljuju u većoj masi. čak i kada promet ne postoji. amortizacija. regresivni vt proporcionalni vt. potrošnje materijala i plaće zaposlenika (koji su vezani za proces proizvodnje prom. nazivaju se još i «troškovi kapaciteta». OBRAZLOŽITE KARAKTERISTIČNO KRETANJE VT S OBZIROM NA PORAST PROMETA! to su: 1. usluge) 10. osiguranje sredstava za rad… Relativno fiksni troškovi prate aktiviranje novih kapaciteta u prometu. kapaciteta. to su: • troškovi amortizacije sredstava za rad • premije osiguranja • najamnine i zakupnine • troškovi grijanja.rastu kako raste i promet degresivni vt. to su: • ukupni fiksni troškovi • prosječni fiksni troškovi ukupni fiksni troškovi su nezavisni od veličine prometa prosječni fiksni troškovi su obrnuto proporcionalni veličini prometa.maziva.

usluge • prosječna profitna stopa • položaj poduzeća na tržištu • udaljenost 13. se može graditi po fazama. degresivne i preferencijalne. vrijednost.utvrđivanje tarifa ( u želj. tržište. 15. od strane pojedinih udruženja . pomorskom. POJASNITE VAŽNIJE ZNAČAJKE TROŠKOVA U CESTOVNOM PROMETU! o modernizaciji i izgradnji cestovne inf. ali samo ako je riječ o magistralnim cestama. cestovni linijski i putnički promet i međunarodni pomorski linijski promet. ovisno o tržišnim kretanjima. posredstvom nadležnog ministarstva. država utvrđuje. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U CESTOVNOM PROMETU! vozarine u cestovnom prometu ne ovise o državi. 2. inf. ostali cestovni prijevoznici određuju vozarine prema tarifi ili slobodnom pogodbom. dominiraju vt (troškovi pogonskog goriva). prigradskom). u pomorskom linijskom je važno. 12. «charter» letovi. 16. primjenjuju privatna poduzeća. prom. KAKVA MEĐUOVISNOST POSTOJI IZMEĐU VOZARINA I PROMETNE POTRAŽNJE? 14. osnovni principi utvrđivanja vozarina: • slobodno • administrativno • od strane pojedinih udruženja • samostalno slobodno utvrđivanje vozarina . usluge koju plaća korisnik te usluge. one većinom ovise o duljini te mogu biti: proporcionalne. jer se utječe na povezivanje kopna i osiguravaju uvjeti za život na otocima. izleti za zatvorene grupe korisnika. samostalno - od strane prijevoznika.kada se želi spriječiti konkurencija na dijelu tržišta.11. ŠTO SU VOZARINE? Bitno pitanje treba produljiti vozarina= cijena prom. u cestovnom i zračnom prometu.formiranje vozarine temeljem ugovora između korisnika i prijevoznika po posebnim ili povremenim potrebama (ne linijski prijevoz). pa se može jednostavnije pratiti porast prometa. linijskom. progresivne. brine država. nacionalnom zračnom. administrativno utvrđivanje vozarina . oni cijenu rade s obzirom na troškove i profitnu stopu. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU! 33 . razvoj turizma na otocima. ovu razinu cijena utvrđuje iata (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika). osim gradskog i prigradskog prometa kojima upravljaju komunalna poduzeća. principi utvrđivanja vozarina: • ukupni troškovi organizacije i izvršenja prom. gradskom.. ft i vt. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE PRINCIPE UTVRĐIVANJA VOZARINA! 1. država to prepušta državnom poduzeću ili izdaje natječaj za koncesiju nekom specijaliziranom poduzeću koje će državi plaćati godišnju naknadu (gradnja i održavanje cesta).

udio putničkih vozarina. dio vt. prom.sletne staze c.iata određuje vozarine u međunarodnom zračnom prometu. polazište je: udaljenost i dva razreda.kluba ili specijaliziranog poduzeća. jer su vezani uz organizaciju rada na željeznici. dominiraju ft (vozni park. sportskog avio. troškovi promocije i prodaje većinom ft. 17. plaće osoblja dio ft. cijene su povoljne. inf. važni su operativni troškovi: • troškovi prodajne funkcije • troškovi gornjeg i donjeg ustroja • troškovi voznog parka • troškovi prijevoza • režijski troškovi većina ovih troškova su ft. lokalnih tijela vlasti.sigurnosni uređaji su u domeni države. vozarine određuje država. radi kvalitetnije povezanosti unutar države . ne bave isti poslovni subjekti. koje se brine za nabavu i održavanje voznog parka. radi velike konkurencije. amortizacija b. troškovi goriva. veliko poduzeće. od strane države 2.. plaće osoblja e.teretnu luku. održavanje poletno. d. inf. troškovi u zraku a. amortizacija b.) nemoguće je točno odrediti troškove za pojedini prijevoz. i signalno.u većini europskih zemalja želj.sigurnosnim uređajima te održavanjem inf. 2. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ZRAČNOM PROMETU! tu se nabavom prom. sred. grane jer je vrlo skupa i sve je više u padu. OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU! želj.sigurnosnih uređaja.slobodna pogodba između prijevoznika i nručitelja u «charter» letovima 34 . od strane iata 3. veličina investicije ovisi o namjeni zračne luke. je vezan uz jedno. pojedinačni troškovi su vrlo rijetki pa prevladavaju opći troškovi. progresivno i degresivno. neatraktivnost ove prom.država utvrđuje vozarine u nacionalnom prometu. velike investicije. inf. dvije vrste troškova: 1. s udaljenošću vozarine mogu rasti proporcionalno. 18. najveće su investicije u međunarodnu luku i kombinirano putničko. i sigunalno. jer bi organizatori smanjivali cijene radi konkurenata . slobodnom pogodbom između prijevoznika i naručitelja . u ukupnim vozarinama puno je manji od udjela teretnih. signalno. troškovi prema onome koga terete. održavanje inf. troškovi na zemlji a. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ZRAČNOM PROMETU! vozarine se obračunavaju na način: 1.nemoguće je prezicno razgraničenje. održavanje aviona c. 19. relativno niske. posebni dodaci na cijenu usluge ovise o udobnosti i brzini. maziva d. uz pomoć državnog poduzeća.

kada je velika potražnja. uvjetno fiksni 3.cijena se formira ovisno o trzištu. grana. 4.20. koji je prihvatljiv iznos manjka i viška kapaciteta podkapacitiranost i prekapacitiranost 35 . OBRAZLOŽITE SPECIFIČNOSTI ODREĐIVANJA TROŠKOVA I VOZARINA U R-K-J PROMETU! za izgradnju i održavanje infrastrukture brine država. OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U POMORSKOM PROMETU! izgradnjom i održavanjem inf. maziva. troškovi održavanja (trup broda) . koji utvrđuju min. odvez…) . 3. na vozarine mogu imati utjecaj linijske konferencije. potražnji. privez.veliki raskorak ft i vt. premije osiguranja. lučki troškovi (tegljenje. a negativnu razliku između troškova i vozarine dotirati će država.uvjetno ft. dio troškova održavanja (pogonskog stroja). NABROJITE I OPIŠITE NAČINE UTVRĐIVANJA VOZARINA U POMORSKOM PROMETU! osnovno načelo je: pokriti troškove i primjerena dobit čimbenici: 1. troškovi su: 1. (luke i složeni objekti inf. varijabilni . U UVJETIMA TRŽIŠNIH PROMJENA SUSREĆU USLUŽNE PROIZVODNE DJELATNOSTI poteškoće: 1. provizije putnim uredima i agencijama. 23.vt. što učiniti s viškom kapaciteta kad je manja potražnja 4. pilotaža.apsolutno ft. pošto se usluga ne može skladištiti.postoji konkurencija drugih brodara i alternativnih prom. visok udio vt radi troškova goriva. dominiraju ft. plaće posade. a prom. sredstava u rukama je poduzeća koje može biti specijalizirano ili državno. a nabava i održavanje prom.vozarine utvrđuje država. kod međunarodnih putovanja vozarina je sastavni dio tur.amortizacija. održavanje može prepustiti svom poduzeću ili putem koncesije specijalnim poduzećima. na linijama s konkurencijom. vozarina se korigira. troškovi kapitala (brod kupljen na kredit). aranžmana pa mora biti primjerena tur. na linijama gdje postoji državni protekcionizam. to su: troškovi goriva. 2. 2. međutim njihov udio u ut. nije toliko velik zbog manjeg kapaciteta broda. 3.vt koji poprimaju karakter ft. da se onemoguće da cijene konkurenata padnu ispod razine pokrivanja troškova i profita. vozarinu.lučke pristojbe po putniku i vozilu. sred. S KOJIM SE POTEŠKOĆAMA. troškovi hrane i pića. troškovi .udruženja brodarskih poduzeća.) bavi se država. brodarska poduzeća. dio troškova osoblja (dodatni broj bijelog osoblja) 21. kako osigurati dovoljnu proizvodnju. pitanje optimalnog kapaciteta ( potražnja ). na linijama bez konkurencije. apsolutno fiksni 2. 22.

potrebama. KAPACITETIMA. SREDSTVA I INFRASTRUKTURE? oscilacija je razlika između najveće i najmanje potražnje za prom.veći kapacitet u odnosu na potražnju 24. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju u suradnji s ostalim gospodarstvenim subjektima: a. vrste: • dnevne (posao. koji se samo ponekad koristi u cijelosti. u razdobljima velike potražnje d. DEFINIRAJTE POJAM VRŠNOG OPTEREĆENJA! vršno opterećenje= dimenzioniranje kapaciteta prema prom. ŠTO JE «USKO GRLO» U PROM. 36 . zato je potrebno pratiti rezervu kapaciteta i prom. 28.podkapacitiranost – manji kapacitet u odnosu na potražnju prekapacitiranost . škola) • tjedne (vikend putovanja) • sezonske (turizam) • povremene (blagdan) • cikličke (pomorsko tržište) 26. tarifna politika. uslugom u promatranom razdoblju.charter) 2.niže cijene prijevoznih usluga u razdobljima smanjene potražnje. na tur. suradnja s drugim organizatorima putovanja (škole. suradnja s tur. vjerske zajednice) u razdobljima smanjene potražnje 27.za prom. sred.kad je postojeći kapacitet manji od potražnje. sredstvima i inf. već samo za ublažavanje: 1. a više cijene u razdobljima velike potražnje b. rasprema (cikličke raspreme. škola) • tjedne (vikend putovanja) • sezonske (turizam) • povremene (blagdan) • cikličke (pomorsko tržište poznavanje oscilacija u prometu neophodno je za pravilno dimenzioniranje kapaciteta. ŠTO JE OSCILACIJA PROMETNE POTRAŽNJE I KAKVE SU POSLJEDICE PO KORIŠTENJE KAPACITETA PROM. planiranje povećanja kapaciteta može izbjeći njegovu pojavu. potražnju (kretanje). aranžmane u vremenu smanjene potražnje b. POTRAŽNJE KOJA PROIZLAZI IZ TUR. POTRAŽNJE? karakteristike: • dnevne (posao. komercijalna politika u pronalaženju novih poslova u razdoblju smanjene potražnje (zračni linijski. on umanjuje profit. 25. KOJE SU KARAKTERISTIKE OSCILACIJA PROM. unajmljivanje prom. to dovodi do zastoja.sezonske raspreme) ili iznajmljivanje voznog parka u razdobljima smanjene potražnje c. JE LI OSCILACIJE PROMETNE POTRAŽNJE MOGUĆE IZBJEĆI I KOJE SU MJERE ZA UBLAŽAVANJE? ne postoje metode za potpuno rješavanje negativnih posljedica. agencijama. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju samostalno: a. radi velikog ulaganja u kapacitet. KOJE SU POSLJEDICE I KAKO IZBJEĆI NJEGOVU POJAVU? «usko grlo».

sa skromnim financijskim sredstvima koja teže velikoj sigurnosti ulaganja. na ovu vrstu mirovanja uglavnom se ne može utjecati. taj je sustav karakterističan za privatna poduzeća među kojima vlada konkurencija. ovakvo dimenzioniranje kapaciteta smanjuje profitnu stopu. prekrcaj (pretovar) 2. koje su vrlo skupe. trgovina. uslužne i proizvodne djelatnosti. makar se rijetko koristi puni kapaitet. 30. procesa 2. veći troškovi. politika trebaju poticati transportna poduzeća na dimenzioniranje kapaciteta prema najvećoj potražnji (subvencioniranje). poduzeća u privatnom vlasništvu. sred. organizacija prom. NA KOJI SE NAČIN DIMENZIONIRA PROMETNI KAPACITET. i tur. zato prom. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA! razlozi: 1. to čini nepovoljne efekte na eksploataciju prom. tj radi većeg turističkog prometa. SREDSTAVA TE RAZLOGE MIROVANJA! oscilacije u potražnji za prijevoznom uslugom i razni nepredvidivi čimbenici dovode do potrebe mirovanja prom. izvan prom. 31. jer se moraju graditi dodatni prostori inf. DEFINIRAJTE POJAM INDIREKTNE PROFITABILNOSTI PROMETNIH DJELATNOSTI U TURIZMU! indirektna profitabilnost= djelatnosti koje ostvaruju veću profitnu stopu. OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PREMA NAVJEĆOJ POTRAŽNJI I UTJECAJ NA TURIZAM! to je dimenzioniranje kapaciteta prema vršnom opterećenju. za mirovanje prom. iskrcaj (istovar).ostvarivanju profita. zastoji u prometu). s aspekta turizma to je nepovoljna situacija. sred. to se vrši uz pomoć varijabli. sred. autobusi za shopping izlete). A DA SE ISTODOBNO OSTVARI NAJVEĆI PROFIT I POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM! neka poduzeća dimenzioniraju kapacitete sukladno jednom cilju. 32. procesa 35. sredstava. matematičkih metoda i metoda simuliranja i modeliranja.29. i inf. procesa (dostavna vozila) mirovanje radi organizacije prom. ugostiteljstvo. organizacija samog prom. tokova 3. DEFINIRAJTE POJAM MIROVANJA PROM. . zastoji u prometu uzrokuju: smanjenje sigurnosti zbog većeg napora sudionika. tu se ne izvodi posebna kalkulacija već se dimanzioniranje kapaciteta vrši iskustveno. napetost sudionika i veće zagađenje. te se tako dolazi do veličine kapaciteta. tijekom prom. znakovi. to su hotelijerstvo. potražnje. tokova postoji radi poštivanja pravila prometa (semafori. kapaciteti se dimenzioniraju prema najmanjoj potražnji. prom. ) da ne dođe do zastoja. 34. radi turizma. OBJASNITE DIMENZIONIRANJE KAPACITETA PREMA PROSJEČNOJ POTRAŽNJI! koriste manja poduzeća posebno tamo gdje nema velikih oscilacija (npr. 37 . OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PO PRINCIPU STALNOG POPUNJENJA KAPACITETA! ovom principu pribjegavaju manja prijvozna poduzeća.potreba za drugim poduzećima koja se sezonski uključuju u sezoni velike potražnje na zadovoljenju prom. odnosno dimenzioniranje kapaciteta prema prometnim potrebama (za prom. jer se puno ulaže u kapacitete (rezerve). 33. ukrcaj (utovar). da se nadomjesti manjak kapaciteta. manji prihodi. razlozi mirovanja: 1.

uz stambene prostore. 39. velikog su kapaciteta. a najviše u cestovnom prometu. uz industrijske pogone. gradska b. nezgoda 5. povećavaju troškovi korištenja prom. uz sportske objekte. a to je prom. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROM. sredstava. sredstava 4. 37. vlasništvu a. smanjuje brzina kretanja 3. velike brzine. gradski promet temeljen na ovakvoj koncepciji može bitno utjecati na smanjenje korištenja automobila. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA! mirovanje je pod kontrolom prom. podzemna željeznica i drugi prom. te tur.autobus. atraktivniji. smanjuje propusna moć prometnica 2. KAKO SE RJEŠAVA PROBLEM MIROVANJA PROM. punjenje gorivom 3. KAKO TREBA PRISTUPITI ORGANIZACIJI MIROVANJA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA? rasterećenje prometnica može dati dobro organiziran javni prijevoz. poduzeća. pripremni radovi za ukrcaj (čišćenje i drugo) 4. ostalih subjekata d. lokaciji. granama. raste zagađenje 38. 40. radovi na održavanju prom. za posebne korisnike 3. fakulteta 4. načinu naplate a.. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA? potrebno je na određenim lokacijama osigurati prostore za mirovanje u boliku parkirališta ili garaža. namjeni a. dijele se prema: 1. naplatno b.ovisno o konfiguraciji prostora u velikim gradovima primjenjuje se zakonska konfiguracija parkirališta. razlozi su: 1. zbog velikog broja prom. čekanje na početak prom. i ekološku inf. 38 .36. uz prometnice. sred. sustavi svi ovi sustavi osim autobusa imaju različitu prom. poduzeću i u interesu. raste broj prom. tokova u gradovima su zaustavljanje ili parkiranje vozila na kolniku zbog čega se: 1. procesa ono je prisutno u svim prom. tramvaj. sredstava 2. javna b. parkirališta su uređene površine namijenjene mirovanju cestovnih vozila. načinu parkiranja. besplatno 5. KOJE SU POSLJEDICE MIROVANJA PROMETNIH SREDSTAVA? da bi se osigurao dostatan prostor za mirovanje prom. trgovinska c. sigurniji i ekološki prihvatljiviji. uz bolnice 2. potrebno je uskladiti planiranje grada i planiranje prometa. za vlastite potrebe c.uz trgovinske centre. trolejbus. neodgovarajuće rješavanje prom. ŠTO SU PARKIRALIŠTA A ŠTO GARAŽE? 42.

nastoji se uvažiti ekološke principe. lift 3. za vlastite potrebe c. problem parkiranja prije svega mora rješavati grad ili drugo tijelo lokalne uprave u suradnji sa turističkim subjektima. način naplate ili nepostojanje naplate 5. namjena kapaciteta 4. 44. ELABORIRATI NAČINE INVESTIRANJA U PROSTORE ZA MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA! oni se financiraju na različite načine. ispod b. visina investicije i mogućnost financiranja 3. 41. 39 . prizemlja i katova. sezone i neiskorištenom kapacitetu izvan tur. NA TEMELJU KOJIH KRITERIJA SE DONOSI ODLUKA O GRADNJI PARKIRALIŠTA ILI GARAŽE na donošenje odluke da li graditi parkiralište ili garažu utječe: 1. ali imaju puno veći kapacitet. obrt parkiranja 43. pod uvjetom da odredjeni broj godina naplaćuje naknadu za parkiranje. načinu povezivanja katova a. sezone. metodi parkiranja a. besplatno mnogo su skuplja od parkirališta. ELABORIRAJTE ULOGU PROSTORA ZA MIROVANJE U LOGISTIČKOM KONCEPTU TURISTIČKE DESTINACIJE! postoji veliki raskorak: potreba za parkirnim mjestima u vrijeme tur. pomoću osoblja 5. ovisno o konfiguraciji može dati prednost parkiralištima koja su jeftinija. tj gdje će se parkiranje naplačivati. rampa b. ekonomija prostora i turističke atraktivnosti. a po isteku tog vremena objekt ostaje lokalnim tijelima uprave. vrsti a. može biti i dio stambene ili poslovne zgrade 2. iznad razine zemlje (najekonomičnije) c. u primorskim krajevima rješenje mogu biti plutajuće garaže ili parkirališta s ugrađivanjem visokog i niskog zelenila radi zaštite prometnih sredstava od sunca. dijele se prema: 1. oni koji se planiraju eksploatirati na komercijalnim principima. naplatno b. garaža je građevinski objekt iznad ili ispod zemlje namijenjen parkiranju sastoji se još od rampi (betonske). specijalizirano poduzeće investira u gradnju. javne b. načinu naplate a. 45. namjeni a. za posebne korisnike 4. samostalno b. posebno podzemne garaže. te manje osjetljiva na stupanj popunjenosti kapaciteta.koriste se automati. najčešće se grade posredstvom koncesije. eventualno se. raspoloživa površina za izgradnju 2.

željeznički. granama (cestovni pa zračni.8. čovjek 4. nezgoda. SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA – ODREDNICE RAZVITKA PROMETA U TURIZMU 1. te počinjenoj materijalnoj šteti. cestovni promet je najmanje siguran. koje proizlaze iz strategije sigurnosti u prometu. strategije. vodni) 3. sa definiranim ciljevima koje treba ostvariti. brojem poginulih i ozlijeđenih osoba. KOJE SU POSLJEDICE NESIGURNOSTI U PROMETU I KAKAV JE AKTUALNI TREND? posljedice nedovoljne sigurnosti u prometu su veliki broj prometnih nezgoda i zakrčenost prometnica. sti:elementi aktivne sigurno • kočnice • upravljački mehanizam • gume 40 . proizvodnja cestovnih vozila…) 7. to su: 1. trend je tehnički i tehnološki razvitak prometala. u posljednje vrijeme ipak se počelo voditi računa. ŠTO JE STRATEGIJA SIGURNOSTI U PROMETIU? strategija sigurnosti u prometu = vizija razvijanja sigurnosti u duljem periodu. ipak se posvećuje najviše pažnje cestovnom prometu pošto on broji najviše prom. DEFINIRAJTE POZICIJU POJEDINIH PROMETNIH GRANA I USPOREDITE S ULOGOM U TURISTIČKIM TOKOVIMA! najmanja sigurnost u cestovnom prometu. koja su sve brža. prometna infrastruktura 3. KOJI ELEMENTI DETERMINIRAJU SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU? na sigurnost u cestovnom prometu utječu: 1. a politika sigurnosti sastavnica prom. KOJI SU NAJČESĆI UZROCI PROMETNIH NEZGODA? prevelika brzina nepoštivanje razmaka između vozila pogrešna procjena kod pretjecanja vožnja pod utjecajem alkohola 8. strategija sigurnosti sastavnica je prom. 3. 4. DEFINIRAJTE POJAM SIGURNOSTI U PROMETU! sigurnost u prometu iskazuje se brojem prometnih nezgoda. one se ostvaruju uz pravne i poslovne subjekte izvan prometa (medicina. 6. 2. prometno sredstvo 2. ali nezgode se događaju i u drugim prom. sociologija. 5. ostali nepredvidivi čimbenici na sigurnost se djeluje aktivnostima. psihologija. 4. pošto je broj prometnih nezgoda sve veći. iz strategije proizlazi politika sigurnosti u prometu. željeznički. vodni. 2. politike. zračni. OBRAZLOŽITE NA KOJI NAČIN PROMETNO SREDSTVO UTJEČE NA SIGURNOST! na sigurnost utječe elementima aktivne i pasivne sigurnosti.

10.raskrsnica. nastaviti se kroz školovanje i nakon polaganja vozačkog ispita. priprema treba početi još u predškolskoj dobi. tako vozač može izbječi zastoje. terminala i križanja sa željezničkom prugom 3. najučestaliji uzročnici nezgoda su nepriladođena brzina i alkohol. održavanje ostalih elemenata prometnice 5. 11. znakova. odabir optimalnog rješenja ostalih informacijskih objekata. održavanje kolnika 4. čovjekovo ponašanje u prometu određuju: karakter (tolerancija. 41 . KOJIM SE MJERAMA MOŽE POVEĆATI RAZINA SIGURNOSTI PROMETNE INFRASTRUKTURE? mjere: 1. oni omogućuju odabir optimalne trase od zadane točke do odredišta ( na temelju informacija dobivenih od satelita ). odvajanje biciklističkog. informacije o stanju na cestama putem radio prijenosnika. pješačkog prometa od cestovnog 12. zdravstveno stanje. KAKO PROMETNA INFRASTRUKTURA UTJEČE NA SIGURNOST? u cestovnom prometu najsigurnije su autoceste zbog brojnih tehničkih i sigurnosnih elemenata….• • • • • • • svjetlosni i signalni uređaji uređaji za povećanje vidnog polja vozača konstrukcija sjedala usmjerivači zraka uređaji za grijanje. jedino obrazovan vozač svjestan rizika i može svojim ponašanjem utjecati na smanjenje nezgoda. upravljački sustavi namijenjeni individualnim korisnicima ugrađeni su u osobno vozilo. ŠTO ODREĐUJE PONAŠANJE ČOVJEKA U PROMETU? utjecaj čovjeka u prometu je najveći. NA KOJI SE NAČIN UPRAVLJAČKI SUSTAVI UTJEČU NA SIGURNOST PROMETA? upravljački sustavi namijenjeni su individualnim korisnicima ili grupama korisnika. spremnika za gorivo. nepovoljne klimatske prilike i brže i sigurnije doći do odredišta. poštovanje prom. obrazovanje i kultura. primjena upravljačkih sustava 7. provjetravanje i hlađenje unutrašnjosti vozila vibracije vozila buka elementi pasivne sigurnosti: • konstrukcija karoserije • konstrukcija vrata • sigurnosni pojasevi • nasloni za glavu • vjetrobranska stakla i zrcala • položaj motora. to su neovisni informacijski sustavi zasnovani na računalu. odgovornost). jer je on uzročnik najvećeg broja nezgoda. odabir optimalnog tipa prometnice 2. upravljački sustavi za grupe korisnika: vođeni sustavi za parkiranje u gradovima. rezervnog kotača i baterije • odbojnici • zračni jastuci • upravljački sustav u vozilu 9. održavanje signalnih uređaja 6.

priroda je neobnovljiva i potrebno je poduzimanje određenih aktivnosti radi očuvanja prirode. mada je ekološki prihvatljiv. GRANE KOD TURISTIČKIH PUTOVANJA! tur. uloga prometa je toliko važna da se nje čovjek ne može odreći. OBRAZLOŽITE KAKO RAZINA SIGURNOSTI UTJEČE NA ODABIR PROM. za popravke. za čišćenje. u gradu potrošnja dvostruko veća nego na autocesti. tokovi kod najrazvijenijih europskih zemalja variraju između 50% i 90%. TE KAKVI SU RAZMJERI PREMA POJEDINIM PROMETNIM GRANAMA? prom. promet troši ukupno 30 % energije.4 % zračni promet 11. statistika pokazuje da je najveći broj nezgoda u ljetnim mjesecima. OBJASNITE MEĐUOVISNOST EKOLOGIJE I PROMETA! promet degradira i devastira okoliš.1 % željeznički promet – 2. međutim teretna vozila u prometu se ne mogu izbjeći. 19. slaba koncentracija. ali promet je temelj gospodarskog razvoja i prilikom nekog investicijskog zahvata potrebna je detaljna analiza pozitivnih i negativnih posljedica na okoliš. buka. vlak isto proizvodi buku. željezničkog i vodnog. dušični oksidi. NABROJITE NAČINE KAKO PROMETNE GRANE UTJEČU NA PRIRODU? 17. ali svejedno mora biti svjestan posljedica njegove ekspanzije. u državama sa visokim životnim standardom preferiraju se druge prometne grane (suvremena željeznica. OBRAZLOŽITE SUPROTNOST CILJEVA TURIZMA I PROMETA S OBZIROM NA EKOLOGIJU! emisija štetnih tvari. 15. ŠTO JE EMISIJA BUKE I KOJI SU RAZMJERI EMISIJE POJEDINIH PROMETNIH GRANA? promet je izvor buke. to onemogućava i ometa čovjekovo djelovanje. avion). sredstva vizualno degradiraju prostor. osobni automobili. ugljikovodici. olovo.5 % vodni promet 2% velika potrošnja pogonskog goriva – autobusi. iako cestovni promet ne daje toliku sigurnost. čađa. ta je buka povremena i kratka. umanjene radne sposobnosti.13. ŠTO JE EMISIJA ŠTETNIH PLINOVA I TVARI TE KOJI SU RAZMJERI ZAGAĐENJA POJEDINIH PROMETNIH GRANA? emisija štetnih plinova i tvari proporcionalna je potrošnji energije. infrastruktura i prom. pa ne smeta toliko. jer su važna kod snabdijevanja tur. signalno – sigurnosni uređaji… 42 . 14. 18. cestovni promet – 84. zračnog. dim. avioni pri polijetanju i slijetanju stvaraju buku. 16. degradacija prostora…. teretna vozila najviše bučna. prometnica sa 3 trake (37 m) više degradira prostor nego dvokolosječna pruga. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM VIZUELNA DEGRADACIJA PROSTORA. tu su još i prostori za mirovanje. ona je najveća kod cestovnog prometa. turisti se svejedno odlučuju za cestovna vozila. pri trajnom izlaganju buci dolazi do trajnih oštećenja sluha i umanjenja radne sposobnosti. pri buci od 90 db – zamor. teretna vozila. sumporni dioksid. azbest. štetni plinovi su: ugljični monoksid. terminali. objekata.

mjere prostornog rasporeda prometa na širem području 6.1 % bdp. 92. kao buka. ŠTO JE OBUHVAĆALA PRVA FAZA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM? prva faza . 0. mjere zaštite od emisije štetnih plinova i tvari 2. 25. štetni plinovi.05 % • željeznički p.npr katalizator – emisija štetnih plinova smanjena je oko 90 % . 20.5.70 % • zračni p. 22. štetne tvari i nastoje se ublažiti određenim mjerama. 6. KAKVE SU POSLJEDICE ZAGAĐENJA I DEVASTACIJE PRIRODE? najveći su zagađivači industrijski najrazvijenije zemlje svijeta. ali tamo je najranije sazrijela svijest o potrebi zaštite prirode pa su se počele poduzimati konkretne aktivnosti. međutim.sagledavaju se utjecaji prometa na okolinu.ugrađivanjem dijelova koji manje zagađuju mogu se ostvariti veliki pozitivni učinci . ZAŠTO JE USLIJEDILA DRUGA FAZA OBLIKOVANJA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM I KOJI SU NJENI CILJEVI? druga faza . one su najvećim dijelom usmjerene na ublažavanje ili rješavanje pojava velikog zagađenja i devastacije prirode. 1. alternativni vidovi prometa -mjere zaštite od emisija štetnih plinova i tvari .01 % • unutarnji vodni promet 0.sagledavaju se i ostali utjecaji prometa na čovjekovu okolinu i oblikuje cjelovitija politika zaštita prirode («new environmental policy»). 21. mjere su: 1.usmjerene su prema proizvođačima i korisnicima cestovnih vozila . KOJE JE OSNOVNO NAČELO KOJE SE NASTOJI PRIMIJENITI U ADRESIRANJU TROŠKOVA ZAGAĐENJA? troškove zagađenja treba snositi onaj tko je uzrokovao zagađenje. a to je u pravilu država kao nositelj ekonomske i prometne politike.ugradnjom katalizatora koristi se bezolovni benzin -mjere zaštite od emisije buke 43 . 24.cestovni promet u najvećoj mjeri degradira prostor. organizacija gradskog prometa radi disperzije prometa na različite vidove i šire područje 5. nužna je intervencija nekog izvan tržišta. 23. KOJE SU PARCIJALNE MJERE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM? parcijalne mjere zaštite okoliša obuhvaćaju brojne aktivnosti kojima se povećava razina zaštite pojedinih dijelova eko sustava.24 % JE STRUKTURA EKSTERNIH troškovi zagađenja okoliša prilikom zastoja u prometu također su važni. mjere zaštite od emisije buke 3. PREMA AKTUALNIM SPOZNAJAMA KAKVA TROŠKOVA PO PROMETNIM GRANAMA? struktura eksternih troškova: • cestovni p. korištenje sredstava gradskog prometa koja vrlo malo zagađuju okoliš 4.

posebice u centru grada -mjere u području prostornog rasporeda prometa cilj je definirati prostore koji će biti namijenjeni prom. koje vrlo malo zagađuju okoliš to su: • trolejbusi • tramvaji • podzemna i nadzemna željeznica trolejbusi: prom. sredstva na električni pogon. stalno su vezani uz električno napajanje. sredstvu i izvan njega dijelovi prometnih sredstava oblažu se oplatama koje umanjuju prodiranje buke uz prom. sredstva. ograničene brzine. osim prilaza sa oznakom stanice nadzemna željeznica: 1. • s alternativnim pogonom . -mjere korištenja sredstava gradskog prometa. plastike. infrastrukturi -alternativne vrste pogona to su: • električni pogon • alkohol ( metanol i etanol ) • tekući plin • zemni plin 44 - . raslinja – kopneni i zračni promet u cestovnom prometu – pokrovni sloj kolnika i utori na površini guma. dopuna drugim oblicima gradskog prometa. • s izvedba – zasebna prom. mjere organizacije: • kombinirano korištenje sredstava javnog prijevoza • odvajanje pojedinih vidova prometa • destimuliranje dugotrajnog mirovanja i parkiranja automobila. infrastruktura koja omogućuje križanje prometnice u više nivoa tramvaji: • potrebna je pruga • potrebne postaje i ranžirani prostor • veći kapacitet od trolejbusa • relativno velika brzina • proizvodi znatnu buku podzemna željeznica: • u velikim gradovima • velike brzine ( 80 km/h ) • veliki kapacitet • potrebna velika investicija • cjelokupna prom.u prom. infrastruktura ispod zemlje. povezivanje rubnih dijelova grada 2. infrastrukturu stavljaju sebarijere od betona. relativno brza -mjere organizacije prometa promet se dijeli na veće područje i različita prom.električni pogon i motor sa unutarnjim sagorijevanjem.

30. 29. manjom bukom i većom brzinom zbog organizacije gradskog prometa. infrastrukture .tehnološke mjere « ekološka « tehnička rješenja onemogućuju zagađenje konstrukcijskim rješenjima koja ne zagađuju ili malo zagađuju okolinu. subvencije. preseljenjem tog prometa pod zemlju.oblikovanje koncepta održivog razvoja zaštite okoliša iz regije . naknade. dozvoljene emisije škodljivih tvari. ekspanzija «just in time» logističkog sustava snabdijevanja veliki infrastrukturni zahvati i na tržištu nema financijski dovoljno snažnih poduzeća zainteresiranih za investiranje u tavke projekte.kazne za emisiju štetnih tvari i buke te prom. 27. to su porezi.ostale naknade za smanjenje zagađenja 28.porezi za olovni benzin. zaštitu prirodnih staništa životinja i sl. OBRAZLOŽITE KONCEPT GRADSKOG PROMETA. kazne. odrednice: . granama. KOJE SU ODREDNICE « CJELOVITE POLITIKE ZAŠTITE OKOLIŠA « ? uzima u obzir i: korištenje prostora.naknade za korištenje prom. sredstava.uključivanje ekonomista u ekološka rješenja. budući da su teretna cestovna vozila uzročnici najveće emisije štetnih plinova. pogon i motor s unutarnjim sagorijevanjem ). odnose se na standarde u konstrukciji prom. -ekonomske mjere . kod kupovine prom. kako bi se smanjili zastoji u prometu i povećala brzina odvijanja prometa. cjevovodi i pokretne trake.zaštita okoliša u svim prom. zaštitu vode. nezgode . automobil na el.provođenje « ekoloških « prometnih rješenja na širem zemljopisnom području ona ima globalni karakter. omogućuje se nesmetani tijek teretnih tokova.. POSEBICE ROBNOGA. željeznički i srodni sustavi prometa. također je bitna i izgradnja informacijskog sustava. . marketing .zagađivaći plaćaju. najrašireniji oblici su: metro. 45 . pogon. sredstava . gradski promet temeljen na električnim automobilima. po brzini je sličan tradicionalnom. ISPOD ZEMLJE! javlja se u posljednjih stotinjak godina. KOJIM GRUPAMA MJERA SE « CJELOVITA POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA « PLANIRA OSTVARITI? mjere: • administrativne • ekonomske • tehnološke • mjere gospodarenja prostorom -administrativne mjere . a češće punjenje baterije kompeziralo bi se većom udobnošću. OBRAZLOŽITE KONCEPT PROMETA ZASNOVAN NA EKOLOŠKOM VIDU PROMETA! organizacija prometa na električni pogon ili hibridni pogon ( el.• vodik • bio gorivo 26. organizacija prometa ispod zemlje. temeljio bi se na tunelima manjih dimenzija za vozila s automatskim daljinskim upravljanjem. plinova i buke.

u pravilu se koncept veže uz uže područje. održivi razvitak je takav razvoj u kojem su veličina i dinamika čovjekovih aktivnosti usklađene s dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. za to je bitno skladišno poslovanje i mreža kopnenih terminala. tako da se broj cestovnih teretnih vozila svede na najmanju moguću mjeru. mreža cesta postaje sve gušća. učinak osobnim automobilom • najveći prom. razvoj prometa je održiv ako udovoljava zahtjevima optimalnosti i ek. 33. sustave. ŠTO JE EKONOMIJA PROSTORA I KAKAV JE NJEZIN ODNOS PREMA EKOLOGIJI PROMETA? gradski teretni promet ispod zemlje čini veliku ekonomičnost korištenja prostira. OBJASNITE ŠTO ZNAČI ODRŽIVI RAZVITAK PROMETA I TURIZMA! u tur. U OVKIRU ODRŽIVOG RAZVITKA PROMETA I TURIZMA? održivi koncept razvitka prometa omogućava: • najmanji prom. Sredstva 46 . 32.regiju. sred. njegovo djelovanje ne smije ugrožavati prirodne resurse. koji će omogućiti prijelaz s cestovnog na druge prom. pogon i hibridna prom. efikasnosti u korištenju raspoloživih resursa i ako pridonosi poboljšanju uvjeta života. KOJI SE KONCEPTI PROMETNOG RAZVITKA REALNO MOGU OČEKIVATI.31.ekoturizam. učinak sredstvima javnog prometa • prom. potražnje • najmanji prom. učinak (pkm) radi zadovoljenja prom. održivi razvitak prometa i turizma znači usklađeno djelovanje obje djelatnosti do razine koja ne ugrožava prirodne resurse. na el. 34. putovanjima sve je više prisutno uživanje u netaknutoj prirodi. površine za parkiranja i mirovanje sve veće. ŠTO JE «ZELENA LOGISTIKA»? pridonosi smanjenju zagađenja i ekonomiji prostora. temelji se na organizaciji snabdijevanja na širem području.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->