Professional Documents
Culture Documents
1
horizontalna: jednakovrijedni elementi. to su prometne grane (kopnene, vodne, zračni, cjevovodni,
promet prijenosnim trakama, promet poštanskih pošiljki, telekomunikacijski, prijenos električne
energije). nezavisni jedan od drugoga i ravnopravni.
2
11. ŠTO JE PROMETNI PUT I KAKO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PROMETNIH
GRANA?
prometna sredstva koriste prom. put za svoje kretanje.
prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta te prijenosa energije i vijesti od polazišne do odredišne
točke.
voda
najrasprostranjeniji medij (70, 8% površine). omogućuje prijenos velikih količina na ekonomičan način.
trenje i ostali otpori su mali zbog velike površine prometnog sredstva i male brzine. prom. učinak 27
puta veći nego u cestovnom i 8 puta veći nego u želj. prom).
zrak
medij na kojem se temelji zračni prom. omogućuje povezivanje dvije točke najkraćim mogućim putem.
optrebna je velika pogonska snaga zbog velike sile koja djeluje na prom. sredstvo. manje je ekonomičan
jer je mali kapacitet a velika potrošnja. najmanje je ekonomična prom. grana.
prometni put je besplatan i dostupan svima, a izgrađuju se početne i završne točke. luke, pristaništa,
aerodromi te uređaji za sigurnost plovidbe i leta. pomorski i zračni prometni putovi besplatni.
3
16. PROTUMAČITE MEĐUOVISNOST PROMETNE I TURISTIČKE POTRAŽNJE TE
UTJECAJ NA DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA!
prom. potražnja kojom se zadovoljavaju tur. potrebe ovisi prvenstveno o životnom standardu, ali i o
sklonosti potrošnji, cijeni, kvaliteti prometne usluge, cijeni supstitutivne usluge (ako postoji) te
komplementarnim uslugama (dopunske usluge).
prom. potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna područja, prom. modalitete i vrijeme
realizacije. prom. potražnja u turizmu nije troma i ovisna o lokaciji izvora potražnje i potrošnje, kao npr.
ekonomske aktivnosti (ekonomska je troma, turisička nije)
zato prom. poduzeća mogu računati u kratkom vremenu na skokove prometa, dakle porast ili pak
smanjenje odnosno nestanak potražnje.
4
20. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETNE POLITIKE KAO SASTAVNICE
GOSPODARSTVENE POLITIKE!
prometna politika= ukupnost gospodarskih i političkih akcija radi razvoja prometa kao djelatnosti.
to je odnos državnih tijela prema prometu (mogu i tijela lokalne uprave).
odnos države prema prom. politici:
1. administrativna regulacija pojedinih prom. grana
2. mjere vlade u unapređenju prom. grana
3. nadzor ulaganja
4. oporezivanje pojedinih prom. sredstava
5. regulacija radi zaštite interesa putnika, vlasnika tereta…
promet je uslužna djelatnost a prom. usluga povećava vrijednost svakog proizvoda na tržištu. o kvaliteti
prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prom. usluge cijena proizvoda na tržištu. tu
sudjeluju prom. sredstva, ljudi i zaposlenici.
promet je gospodarska grana koja znači i društveni razvoj. najdulju tradiciju zapravo ima ekonomika
prometa (robna razmjena, pribavljanje materijala i radne snage).
5
24. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U NACIONALNOM I SVJETSKOM
GOSPODARSTVENOM RAZVOJU!
povijest razvoja ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvoja, a povijest gospodarskog
razvoja je povijest razvoja prometa. on omogućuje dislokaciju mjesta proizvodnje i potrošnje te izvora
nabave. kriterij je ona lokacija sa min. troškovima- globalizacija. putnički (svjetski) promet, teretni
promet…
6
4. objasnite pozitivan utjecaj turizma na promet!
1. intenziviranje izgradnje i modernizacija prom. inf.
2. modernizacija prom. sred.
3. novi oblici organizacije prometa
4. porast prometa, tereta i putnika
vertikalno:
tehnički elementi
tehnološki
organizacijski
ekonomski
pravni
7
horizontalno:
djelatnost posredovanja
prom. djelatnost
djelatnost smještaja
djelatnost ugostiteljstva
ostale djelatnosti
da bi turizam kao sustav bio optimalan bitna je usklađenost elemenata horizontalne i vertikalne strukture
na tehničkoj razini: usklađenost komunikacijskih sred. i sred. za prijenos informacija, prometnih
sred., hotelskih i ug. objekata, terminala za teret i putnike
na tehnološkoj razini: usklađenost prijenosa informacija, smještajnih suluga i ostalih koje su
vezane uz dolazak turista
na organizacijskoj razini: usklađenost organizacije, pravnih subjekata koji vode pojedine
djelatnosti
na ekonomskoj razini: usklađenost utvrđivanja troškova, prodajne cijene, investiranja
na pravnoj razini: usklađenost zakona i propisa, konvencija i sl.
ključne komponente sustava turizma su ulazne i izlazne veličine i vanjski čimbenici. promet turista je
sastavnica prometa putnika. ljudi putuju iz turističkih razloga ali iz iz drugih razloga.
8
u prometu je uvijek bitna pravna regulativa- odvijanje prometa na međunarodnoj razini, sigurnosni
aspekt, ekološki aspekt, struktura radnog vremena zaposlenika.
za turizam je posebno važan prijevoz putnika. gotovo polovina prometa u turizmu se ostvaruje
cestovnim prometom, pa mnoga sredstva posjeduju sposobnost prihvata automobila (trajekti, vagoni za
automobile…).
glavnina teretnog prometa nije vezana uz turizam. jedino je važan onaj koji je vezan uz snabdijevanje.
također se to odnosi na promet informacija, vijesti, grafičkih prikaza, slika…
9
17. OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU GLAVNIH I SPOREDNIH PROCESA U SUSTAVIMA
PROMETA I TURIZMA I ZBOG ČEGA JE ONA ZNAČAJNA!
glavni procesi:
prijevoz turista od mjesta boravka do tur. destinacije
prijevoz u tur. destinaciji
prijevoz od tur. destinacije do mjesta boravka turista
prijevoz tereta za snabdijevanje
posredovanje radi informacija o ponudi
posredovanje u korištenju tur. ponude
priprema i pružanje usluga smještaja
priprema i pružanje usluga prehrane
priprema i pružanje ostalih usluga (zabavnih, kulturnih, sportskih…)
ovi procesi su vrlo složeni, zahtijevaju posebnu organizaciju. što je prijevoz organizacijski složeniji
turist će ga teže sam organizirati.
s obzirom na ciljeve postoje dva pristupa:
1. ako je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa, potrebna je daljnja selekcija glavnih procesa,
a zanemarivanje sporednih (razvoj zdravstvenog turizma npr.)
2. ako se razvija jedan segment unutar sustava, onda je potreban detaljan pristup glavnim i
sporednim procesima
10
20. OBRAZLOŽITE ULOGU MENADŽERA U USKLAĐIVANJU PROMETA I TURIZMA NA
MIKRORAZINI!
promet i turizam bitno pridonose globalizaciji, upoznavanje s najudaljenijim dijelovima svijeta. kontakti,
upoznavanja, turistički, poslovno, razmjena cijesti i informacija.
11
4. KOJE ELEMENTE PREDSTAVLJAJU POSLJEDNJE DOSTIGNUĆE U POVEĆANJU
RAZINE SIGURNOSTI AUTOMOBILA?
aktivna sigurnost- abs koji «dozira» intenzitet kočenja kod brze reakcije vozača i nepovoljnih uvjeta na
cesti.
katalizatori za smanjenje štetne emisije plinova.
konstrukcije se sve više nastoje izgraditi tako da se mogu reciklirati.
its- upravljački sustavi: omogućavaju bolje iskorištavanje propusne moću, veću protočnost prometa.
12
9. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE CESTOVNE INFRASTRUKTURE?
1. velike investicije
2. dugi vijek trajanja
3. gradnja traje godinama (ovisi o tehničkim mogućnostima i mogućnostima financiranja)
4. potreba za što točnijim dimenzioniranjem kapaciteta (propusna moć)
5. predviđanje rezerve kapaciteta
6. dostupnost (cestovna inf. je dostupna svima pod istim uvjetima)
7. potražnja za inf. drugih prom. grana (nakon izgradnje uvijek slijedi odljev potražnje s ostalih
prom. grana )
8. jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove
13
mala brzina je glavni nedostatak. danas u svijetu postoje vrlo brzi vlakovi, ali hrvatska još nema takve
suvremene vlakove.
15
25. KOJIM SE ZNAČAJKAMA ODLIKUJE LINIJSKI ZRAČNI PROMET I KAKVA JE
NJEGOVA ULOGA U TUR. PRIJEVOZIMA?
identičan je kao kod drugih prom. grana. zračni prijevoznici objavljuju vozni red. struktura letačkog
parka prilagođava se duljini linija i ravnomjernosti parka putničkih tokova.
nude se zrakoplovi za kratke, srednje (3000-5000 km) i velike (11000-12000 km) udaljenosti. srednje
uglavnom unutar država, velike prekomorske i međukontinentalne udaljenosti.
linijski prijevoznici velike su organizacije sa velikom financijskom snagom.
concorde- 144 putnika, 2300 km/h, najbrži, problem ekonomičnosti
airbus- 325 putnika, 900 km/h, za srednje udaljenosti
boeing 747- 400-490 putnika, 950 km/h
27. KAKVE SVE VRSTE UGOVORA O «CHARTER» PRIJEVOZU ZRAKOM POSTOJE I ŠTO
UTJEČE NA ODABIR POJEDINE VRSTE?
16
6. objekti za prihvat putnika
7. objekti za prihvat tereta
8. površine za prihvat sredstava ostalih prom. grana
9. pristupne prometnice
17
36. PO ČEMU SE «FERRY» BRODOVI RAZLIKUJU OD TRAJEKATA I KAKVA JE
NJIHOVA ULOGA U TURIZMU?
na području nekih zatvorenih mora koriste se brodovi za prijevoz vlakova- «ferry» brodovi. u zemljama
sa razvijenom željezničkom mrežom, kako bi se brodom premostila udaljenost koja bi spriječila
kontinuitet želj. pruge, npr. baltičko more.
velika je nabavna cijena i visoki troškovi eksploatacije, isplati se jedino ako je česta korištenost tih
brodova.
900 putnika i 50 vagona.
(potražnja veće platežne moći usmjerava prema manjim plovnim jedinicama (50-100 putnika), cijena 10
puta veća nego kod velikih brodova!)
18
42. NAVEDITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE RIJEČNO- JEZERSKO- KANALSKOG
PROMETA, TE KAKO ONI DETERMINIRAJU POZICIJU OVE PROMETNE GRANE U
TURISTIČKOM PROIZVODU?
unutarnji vodni promet, kraće riječni prom. koji može imati karakteristike domaćeg i međunarodnog
prometa.
nedostaci:
neelastičnost u odabiru rute
mala brzina
mali udio ljudskog rada
ovisnost o vremenskim prilikama
prednosti:
veliki kapacitet
niski prijevozni troškovi
46. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU R-K-J PROMETA I KAKO ONA UTJEČE
NA ODVIJANJE PROMETA?
to su:
1. zimovnici (to su objekti koji služe za boravak brodova tijekom zimskih mjeseci)
2. pristaništa (to su objekti na obali za prihvat brodova i prekrcaj tereta i putnika- putnički terminali
i nude razne usluge)
19
47. ODREDITE SLIČNOSTI I RAZLIKE INFRASTRUKTURE R-K-J PROMETA U ODNOSU
NA INFRASTRUKTURU POMORSKOG PROMETA!
broj terminala r-k-j prometa znatno je manji nego u pomorskom prom. zajedničko jest što su to velike
investicije i država financira.
pomorski prom. ima ulogu globalnog krvotoka, a r-k-j unutar kontinenta.
mogućnosti razvoja r-k-j prometa presudno ovise o prirodno zemljopisnim uvjetima.
izleti namijenjeni tur. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i
prijevoznička funkcija. organiziraju se kad postoji potražnja. korisnici saznaju putem javnog
informiranja ili putem tur. agencije. kupovine karata u tur. agenciji (individualno) ili putem podagenta.
izleti za zatvorene grupe korisnika: najviše prijevoznička funkcija. organizator je osoba koja okuplja
korisnike- škola, crkva, poduzeće…
21
4. KOJI ELEMENTI ČINE PROMETNU FUNKCIJU A KOJI TURISTIČKU FUNKCIJU
KOD VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA AUTOBUSIMA?
turistička funkcija:
organiziranje ug. usluga i usluga noćenja
razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti
usluge stručnog vodiča
prijevoznička funkcija:
vlastiti ili unajmljeni autobus (tur. agencija ili turoperator)
ovi se autobusi u pravilu ne razlikuju mnogo od gradskih, skromne su udosbnosti i velikog kapaciteta.
cijena prijevoza uključena je u cijenu ski pasa ili u cijenu tur. aranžmana.
organizatori su tur. agencije, hoteli i sl.
22
9. OPIŠITE ULOGU ŽELJEZNICE U TURISTIČKIM PRIJEVOZIMA NA VELIKIM
UDALJENOSTIMA!
ova prometna grana ne pogoduje atraktivnosti tur. tokova. međutim, želj. poduzeća nastoje podizati
kvalitetu usluge, udobnosti, te dodatnim sadržajima tijekom putovanja. putnici putuju radi posla, ali i u
tur. svrhe.
udaljenost je veća od 1000 km, vlakovi su udobni, luskuzni, imaju bogatu ug. i ostalu ponudu.
vučnice se sve više napuštaju i zamjenjuju žičarama sa sjedištima, jer su puno udobnije i raspolažu
većeim kapacitetom.
23
15. OBRAZLOŽITE VAŽNOST USPINJAČA U TURISTIČKOJ PONUDI!
uspinjače se koriste u gradskim jezgrama, na strmim relacijama, a koriste se i za gradski prijevoz. vrlo su
atraktivne i bitno utječu na privlačnost turističke destinacije.
kabine su uvijek u vodoravnom položaju radi udobnosti
24
21. KOJI TRENDOVI OBILJEŽAVAJU RAZVITAK TRŽIŠTA MEĐUNARODNIH KRUŽNIH
PUTOVANJA I ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI U BUDUĆNOSTI?
u posljednje vrijeme postoji tendencija pada kružnih putovanja, zato se ponuda obogaćuje različitim
vrstama putovanja namijenjenih različitim tržišnim skupinama.
u porastu je broj mlađih ljudi, obitelji sa djecom, kraća putovanja i putovanja izuzetno imućnih.
25
s obzirom na namjenu:
komercijalne- javne i zatvorene
sportske
26
upravljanje zalihama
ona poduzeća kojima je osnovni cilj logistička funkcija (prijevoznička, otpremnička i prekrcajna
poduzeća) nazivaju se logistička poduzeća.
logistika je svladavanje vremena i prostora uz minimalne troškove.
logistika nabave bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, energije, robe od skladišta
dobavljača do skladišta nabave radi optimalizacije nabave.
logistika proizvodnje bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, robe, energije od skladišta
nabave do skladišta gotovih proizvoda radi optimalizacije proizvodnje.
logistika prodaje bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, robe, energije od skladišta
gotovih proizvoda do skladišta kupca radi optimalizacije uvjeta prodaje.
funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude moguće je samo logističkim pristupom.
27
kvalitativne i kvantitativne promjene utječu na porast obujma poslovanja, što znaći povećanu potražnju
za prijevoz tereta te putnika.
svladavanje vremena- smanjenje vremena dovodi do smanjenja troškova, jer omogućava poduzeću veću
sigurnost i efikasnost u poslovanju. ono donosi korist do određene granice, jer porast troškova goriva
znači povećanje brzine.
28
za tur. agenciju najvažniji su tokovi materijala te tokovi ljudi kojima se treba pružiti informacije i
prodati tur. aranžman.
za trgovačka poduzeća najvažniji su tokovi materijala, skladištenje zaliha, opskrba prehrambenim i
drugim proizvodima.
12. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA I SKLADIŠNOG POSLOVANJA U ZADOVOLJENJU
TUR. POTRAŽNJE?
skladišta su građevinski objekti ili pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje materijala i robe od
trenutka preuzimanja do otpreme.
svrha zatvorenih i otvorenih prostora jest smještaj robe i zaliha a da e ne promijene svojstva te robe i da
se ne ugrozi kvaliteta te robe.
skladištem upravlja skladišna služba, a ona mora voditi računa o:
pravilnom skladištenju materijala i tereta
dobroj organizaciji rada
suvremenoj tehnologiji
planiranim ekonomskim efektima.
najčešće je skladištenje nije dugotrajno već kratkotrajno.
najekonomičniji je vodni, pomorski, pa r-k-j, željeznički, cestovni i zračni promet. u putničkom prometu
vrednuju se drugi elementi.)
30
4. IZ KOJIH SE POKAZATELJA MOŽE UOČITI RAZINA EKONOMIČNOSTI
PROMETNOG SREDSTVA?
to su:
1. masa koja pokreće kw snage
2. snaga po pkm ili tkm
3. vlastita masa prometnog sredstva po putničkom mjestu
4. potrošnja goriva po satu
5. žnabavna cijena prom. sred.
6. fizički vijek trajanja prom. sred.
7. broj zaposlenih po prom. sred.
8. prosječni broj sati rada dnevno
9. brzina prom. sredstva
10. vrsta prom. puta
11. vrsta pogona prom. sred
12. stupanj ekonomskog iskorištenja pogonske energije
2.
to su:
apsolutno fiksni troškovi
relativno fiksni troškovi
apsolutno fiksni troškovi ne mijenjaju se, čak i kada promet ne postoji. to su: troškovi kapitala,
amortizacija, najamnine, zakupnine, osiguranje sredstava za rad…
Relativno fiksni troškovi prate aktiviranje novih kapaciteta u prometu. zbog uloženog kapitala ft se
pojavljuju u većoj masi.
remanentnost (zaostajanje) troškova- u osnovi svako povećanje prometa prati povećanje ft i vt, a
svako smanjenje prometa prati smanjenje ft i vt.
događa se da prilikom smanjenja prometa troškovi padaju sporije nego što je padao promet.
32
11. ŠTO SU VOZARINE? Bitno pitanje treba produljiti
vozarina= cijena prom. usluge koju plaća korisnik te usluge.
samostalno
- od strane prijevoznika, ovisno o tržišnim kretanjima. primjenjuju privatna poduzeća. oni
cijenu rade s obzirom na troškove i profitnu stopu. cestovni linijski i putnički promet i
međunarodni pomorski linijski promet.
2.
principi utvrđivanja vozarina:
ukupni troškovi organizacije i izvršenja prom. usluge
prosječna profitna stopa
položaj poduzeća na tržištu
udaljenost
na vozarine mogu imati utjecaj linijske konferencije- udruženja brodarskih poduzeća, koji utvrđuju
min. vozarinu, da se onemoguće da cijene konkurenata padnu ispod razine pokrivanja troškova i
profita.
troškovi - veliki raskorak ft i vt. dominiraju ft, međutim njihov udio u ut. nije toliko velik zbog manjeg
kapaciteta broda.
visok udio vt radi troškova goriva.
podkapacitiranost i prekapacitiranost
35
podkapacitiranost – manji kapacitet u odnosu na potražnju
prekapacitiranost - veći kapacitet u odnosu na potražnju
36
29. DEFINIRAJTE POJAM INDIREKTNE PROFITABILNOSTI PROMETNIH
DJELATNOSTI U TURIZMU!
indirektna profitabilnost= djelatnosti koje ostvaruju veću profitnu stopu, radi turizma, tj radi većeg
turističkog prometa. to su hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina, uslužne i proizvodne djelatnosti.
37
36. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROM. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA!
mirovanje je pod kontrolom prom. poduzeća, a to je prom. poduzeću i u interesu.
razlozi su:
1. radovi na održavanju prom. sredstava
2. punjenje gorivom
3. pripremni radovi za ukrcaj (čišćenje i drugo)
4. čekanje na početak prom. procesa
ono je prisutno u svim prom. granama, a najviše u cestovnom prometu, zbog velikog broja prom.
sredstava.
38
koriste se automati.
44. garaža je građevinski objekt iznad ili ispod zemlje namijenjen parkiranju
sastoji se još od rampi (betonske), prizemlja i katova.
dijele se prema:
1. vrsti
a. ispod
b. iznad razine zemlje (najekonomičnije)
c. može biti i dio stambene ili poslovne zgrade
2. načinu povezivanja katova
a. rampa
b. lift
3. namjeni
a. javne
b. za vlastite potrebe
c. za posebne korisnike
4. metodi parkiranja
a. samostalno
b. pomoću osoblja
5. načinu naplate
a. naplatno
b. besplatno
mnogo su skuplja od parkirališta, posebno podzemne garaže, ali imaju puno veći kapacitet.
39
8. SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA – ODREDNICE RAZVITKA PROMETA U
TURIZMU
41
13. OBRAZLOŽITE KAKO RAZINA SIGURNOSTI UTJEČE NA ODABIR PROM. GRANE
KOD TURISTIČKIH PUTOVANJA!
tur. tokovi kod najrazvijenijih europskih zemalja variraju između 50% i 90%. iako cestovni promet ne
daje toliku sigurnost, turisti se svejedno odlučuju za cestovna vozila.
u državama sa visokim životnim standardom preferiraju se druge prometne grane (suvremena željeznica,
avion).
statistika pokazuje da je najveći broj nezgoda u ljetnim mjesecima.
velika potrošnja pogonskog goriva – autobusi, teretna vozila, osobni automobili. u gradu potrošnja
dvostruko veća nego na autocesti.
štetni plinovi su: ugljični monoksid, ugljikovodici, sumporni dioksid, dušični oksidi, olovo, azbest,
čađa, dim.
42
cestovni promet u najvećoj mjeri degradira prostor.
20. KAKVE SU POSLJEDICE ZAGAĐENJA I DEVASTACIJE PRIRODE?
najveći su zagađivači industrijski najrazvijenije zemlje svijeta, ali tamo je najranije sazrijela svijest o
potrebi zaštite prirode pa su se počele poduzimati konkretne aktivnosti.
troškovi zagađenja okoliša prilikom zastoja u prometu također su važni; 0,5- 1 % bdp.
-mjere korištenja sredstava gradskog prometa, koje vrlo malo zagađuju okoliš
to su:
trolejbusi
tramvaji
podzemna i nadzemna željeznica
tramvaji:
potrebna je pruga
potrebne postaje i ranžirani prostor
veći kapacitet od trolejbusa
relativno velika brzina
proizvodi znatnu buku
podzemna željeznica:
u velikim gradovima
velike brzine ( 80 km/h )
veliki kapacitet
potrebna velika investicija
cjelokupna prom. infrastruktura ispod zemlje, osim prilaza sa oznakom stanice
nadzemna željeznica:
1. povezivanje rubnih dijelova grada
2. dopuna drugim oblicima gradskog prometa. relativno brza
-administrativne mjere
- zaštita okoliša u svim prom. granama. odnose se na standarde u konstrukciji prom.
sredstava, dozvoljene emisije škodljivih tvari, plinova i buke.
-ekonomske mjere
- zagađivaći plaćaju. to su porezi, kazne, naknade, subvencije.
- porezi za olovni benzin, kod kupovine prom. sredstava
- naknade za korištenje prom. infrastrukture
- kazne za emisiju štetnih tvari i buke te prom. nezgode
- ostale naknade za smanjenje zagađenja
automobil na el. pogon, po brzini je sličan tradicionalnom, a češće punjenje baterije kompeziralo bi se
većom udobnošću, manjom bukom i većom brzinom zbog organizacije gradskog prometa.
45
31. ŠTO JE EKONOMIJA PROSTORA I KAKAV JE NJEZIN ODNOS PREMA EKOLOGIJI
PROMETA?
gradski teretni promet ispod zemlje čini veliku ekonomičnost korištenja prostira. mreža cesta postaje sve
gušća, površine za parkiranja i mirovanje sve veće.
46