P. 1
Bucar-normativi

Bucar-normativi

5.0

|Views: 9,222|Likes:
Published by Schamb Hed Pe
Goradz Bucar Normativi za gradjevinske radove prirucnik za gradjevinsko poduzetnistvo rijeka 1911.
Goradz Bucar Normativi za gradjevinske radove prirucnik za gradjevinsko poduzetnistvo rijeka 1911.

More info:

Published by: Schamb Hed Pe on Sep 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2014

pdf

text

original

Izdavac

:

"ICG" d.o.o. Omisal],

Poduzece za inzenjering i inte1ektua1ne us1uge u gradite1jstvu 51513 Omisalj, Dubee 28, Hrvatska

Tel.: 0511 841-446

Tisak:

Tiskara "Linija", Rijeka

PROF. DR. GORAZD BDGAR "\tI

PRRRUCNIJI[

ZA GRADEVINSKO PODUZETNISTVO

Rijeka,1999.

ClP 6/99

ClP - Katalogizacija u publikaciji Sveucilisna knjiznica Rijeka

UDK 69 (35)

69 (087.3 ) 69.008

BUCAR, Gorazd

Prirucnik za gradevinsko poduzetnistvo ; Nonnativi gradevinskih radova / Gorazd Bucar, - Omisalj : lCG, 1999. - 544 str.

Bibliografija : str. 529 - 533.

GRADEVINSKIH RADOVA

1. Bucar, Gorazd: Nonnativi gradevinskih radova 99060118

ISBN 953-97875.0-5

RIJEKA, 1999.

Gorazd nU"'lr" PRIRllCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKlII RADOVA .. 5

Biljeske opiscu

Prof. Dr. Gorazd Bucar, zivio je, skolovao se i radio u Sarajevu do kraja 1992 godine. Radni vijek je poceo u Gradevinskom poduzecu "Vranica" iz Sarajeva gdje proveo 18 godina. Prosao je praksu od n.kovoditelja gradilista, direktora projektiranja i razvitka do tehnickog d.rektora poduzeca, Vodio je znacajne gradevinske pothvate II zemlji i inozernstvu. Od 1976. godine radi na Institutu, a zatim kao profesor na Gradevinskom fakultetu u Sarajevu. Radi ratnih okolr.osti, gubitka stana i zdravstvenog stanja napusta Sarajevo krajem 1992. godine te radi ria Gradevinskom faku Itetu 1I Osijekr do 1997. godine. Od tada je na Gradevinskom fakultctu u Rijcci, Na faku ::etima je bio voditelj d iplomskih i spita za vise od 200 danasnjih inzcnjcra, mentor iii clan povjerenstva pet magistarskih radova i dva doktorata,

Objavio je 6 znanstvenih i strucnih knj.ga, od kojih je posljednju "Tesarski. armiracki i betonski radovi na gradilistu' izdao Gradevinski fakultet u Osijeku 1997. godine. Jedna je od rijetkih strucnih kniiga cija je cjelokupna naklada rasprodana u prvoj godini. U znanstveni:n i strucnim casopisima objavio je 96 radova. Medu mnogim njegovim projek.ima se izdvajaju "Industrijski sustav gradenja i tvornica rnontaznih zgrada GF "Vrar.ica" u Sarajevu". U proteklom vremenu u tOI11 sustavu gradenja proizvedeno je i podignuto oko 20 tisuca stanova i cetvrt milijuna cetvorniu metara gospodarskih gradevina. Posebna priznanja je dobio za projekt i rjesenja izvodenja "Staze za bob i sanjkanje na Trebevicu " podignuta za zimske XIV. Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine, a 1986. godine za stazu iste namjene u Rigi - Latvija.

PI fjeto- l' flfl8 j7-CJcZtM> /uz/!o;b 45,pw:!yte JUl,ieduC'ifoff £ifJ-ota> /z,rc//u/tu&,ic /IUJ-,/a j¥fU,fl'4, jf)-tJutitd]/za IUl4tawtte:a. u //tt/w;ytt'

~/;7'aaa gJacaF

,_q?c;(:" /ljc::ct//c /zo,ywrc (t dt"t'otu /nzau /tC eft· eftt!o ouc t" /'a//-fl"th m<y(/f hf/tj?-a.

U razgovoru oovoj knjizi jednom prilikom je rekao :

" Pisanje prirucnika s normativima namijenjenog malim gradevinskim poduietnicima I1Ue jednostavan zadatak. Potreban je visegotlisnji rad 11 graditeljstvu i na obucavanju mladih ljudi, da se istaloze iskustva i sagleda sto je !judima u gradevinskoj operativi potrebno n.

Zabiljezi la MB

6

Gorazd nuear" PIURUCNIK I NOR~fA TIVI GRADEVINSKlH RADOVA "

Gorazd Buear" PRlRlJ(WIK I NOR~IATIVI GRAOE,'INSKIII RADOVA ..

7

Prof. dr. Gorazd Bucar

SADRZAJ

IV. GRADEVINSKI MATERIJALI,

VRSTE, SVOJSTVA,TRZISNE ClJENE .; 273

PRIRUCNIJ( ZA GRAlJEVINSJ(O PODUZETNISTVO I NORMATIVI GRAIJEVINS[(]H RADOVA

I.Kameni materijali, agregati, rezani i tesani kamen 2.Gradevinska veziva, cement, vapno, gips i bitumen 3. Drvena grada i drvne preradevine 4.0pekarski proizvodi 5.Betonski celik i celicni proizvodi 6.Pripravljeni betoni i zbuke 7. Proizvodi od betona i pore betona 8. Toplinski i hidro izolacijski materijali 9. Keramicki materijali 10. Prozori i vrata I J. Staklo i proizvodi od stakla 12.Boje i prernazi 13. Cijevi: ceJicne, kerarnicke, betonske i plasticne 14. Zeljezna i druga roba 15. Bio materijali 16. Energenti, LIlja i maziva

PREDGOVOR 9

V.

EKONOMSKE OSNOVE I PRORACUN ClJENA 345

I. DEFINICIJA, VRSTE, ZNACAJ I KORISTENJE NORMATIVA .... 11

1. Definicija i vrste norrnativa 2. Namjena norrnativa 3. Vrste normativa 4. Normativi rada 5. Struktura rndnog vrernena 6. Zastita radnika 7. Urnor, odrnor 8. Radno vrijerne 9. Okruzcnje r"dnog mjesta 10. Obuccnost l l , Motivacija covjcka za rad 12. Priprcma ljuci za radne pothvate 13. Stanje normativa u praksi 14. Kako su dobiveni no.mativi 15. Strucna obuccnost 16. Rad ljudi 17. Godisnje i raspolozivo radni v~ije::le 13. Neto i bruto zarade 19. Rae! izvan radnog vremena i U otezanim uvjetima

I. Dokurnentacija za proracun cijena 2. Ekonomske osnove proracuna proracun cijcna grac1evinskih radova 4. Metoe!e proracuna cijena 5. Proracun POIllOCU prodajne satnice 6. Proracun POIllOCli faktora 7. Redoslijed radnji pri proracunu cijcna 8. Analiza jcdinicne cijen 9. Troskovnik radova 10. Posebnosti proracuna cijcna pojcdinih vrsta radova J I. Primjcri iz praksc - Proracun faktora

VI. GRADEVINSKA REGULATIVA I UGOVOR 389

I. Prethodni i priprernni radovi 33

2. Rucni zemljani radov i _ 45

3. Tesarski radovi _ 57

4. Armiracki radovi 108

5. Betonski radovi 133

6. Zidarski radovi 162

7. Rucni prijenosi i utovari 213

8. Karneno- polagacki radovi 215

9. Kerarnicarski radovi 217

I. "Zakon 0 gradenju". 2. Dokumcntacija na gradilistu po Zakonu 0 gradenju; 3. Primjcri dokumenata iz prakse 3. Zakon 0 zastiti nil radu - oclreclbe koje se odnosc na izvoditeIja. 4. Urcdba 0 ustupanju radova javnim natjecajcn. s primjcrirna ponuda iz prakse 5. Opci uvjeti ugovora 0 gradenju s primjerima ugovora 0 gradenju, ugovora s kooperaruima i kupovini materija!a. 6. Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata u gradevinskih inzenjera.

II.

NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA 3 J

VII. STANDARDNI OPISI GRADEVINSKIH RADOVA .477

I. Strojevi 1I gradevinarstvu. 2. Ucinak strojeva 3. Tehnicki i radni ucinak 4. Proracun radnog ucinka 5. Radni ucinak strojeva za prijevoz rnaterijala 6. Odredivanje potrebnog broja strojeva iii vremena prijevoza 7. Radni ucinak bagera 8. Radni ucinak strojeva za podizanje i prijenos 9. Proracun cijena podizanja i prijenosa 10. Udaljenost i vrijerne prijevoza betona 11. Strojevi za zbijanje betona 12. Strajni rucni alati 13. Posebni postupci ugradnje betona 14. Proracun cijene rada strojeva 15. Popis i trzisne cijene rada strojeva.

I. Prethodni i priprernni radovi 479

2. ZemIjani radovi :.484

3. Tesarski radovi 486

4. Armiracki radovi 498

5. Betonski radovi 50 I

6. Zidarski radovi 505

7. Kameno- polagacki radovi 523

9. Kerarnicarski radovi 524

Ill.

NORMIRANJE STROJNOG RADA 227

VIII. LITERATURA 529

IX. PORUKE USTANOVA I PODUZECA

KOJA SU PODUPRLA IZDAVANJE 535

Gornzd BuclIr" PRIIWCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA " 9

ZASTO JE POTREBAN PRIRUCNIKZA GRADEVINSKO PODUZETNISTVO S l'ORMATIVIMA RADA

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je doslo do povijesnih, politickih i gospodarskih promjena. U tih deset godina zemljaje prosla kroz dornovinski rat i postal a je sarnostalna drzava, a u gospodarstvu je prijeden put, od socijalistickog do trzisnog gospodarskog ustrojstva, UZ, skoro potpunu, promjenu vlasnicke strukture poduzeca. Takve su se politicke i gospodarske promjene odrazile i na gradevinsku djelatnost u cjelini. Nestali su nekadasnji veliki drzavni investitori u oblasti stambene izgradnje i gospodarstva, Na razini drzave, jedino se posredstvom javnih poduzeca, prikuplja u sredstva za izgradnju prometnica, energije i telekcmunikacija. Svi osta!: dijelovi prepusteni su trzistu. U OV0111 razdoblju razvitka trzisnog gospodarsr.a jos nije doslo do udruzivanja kapital.i pojedinacnih malih investitora te su sredstva za izgradnju usitnjena. Posljedica je struktura izgradnje s malim i pojedinacnim pothvatima od rekonstrukcija, dogradnji, do izgradnje pojedinacnin gospcdarskih i stambenih zgrada s jednim do desetak stanova.

Navedene promjene odrazile su se na gradevinsku operativu. Nekada su gradevinarstvo u zemlji obiljezavala velika gradevinska poduzeca s 3 do 8 tisuca zaposlenih. Takva su poduzeca nestala '; trzista i preostalo ih je tek nekoliko koja zaposljavaju do tisucu ljudi, a koja cpsluzuju preostale drustvene fondove u oblasti prometnica i energije. Umjestc velikih poduzeca otvoren je veliki broj malih poduzeca gdje je najvise do 10 zaposlenih. Pred rat, u gradevinarstvu je bilo zaposleno oko 80 tisuca Ijudi. U posljecnje dvije godine taj broj jedva dostize 40 do 50 tisuca, U 1989. godini, osamdeset posto zaposlenika, radi u poduzecima s vise od 250 zaposlenih. Prosle, 1998. godine, osamdeset posto zaposlenika, radilo je u poduzecima koja su imala do 10 zaposlenih.

Velika gradevinska poduzeca imala su razvijene sluzbe sa strucnim Ijudima za pripremu gradenja, proracun cijena i 'zradu ponuda, kao i, posebne sluzbe za ugovaranje, pravne poslove, zastitu na radr, ada se ne spominje operativa gdje su bili zaposleni brojni inzenjeri.

Danasnji poduzetnik, a u mnogim slucajevima i vlasnik poduzeca, ne raspolaze sluzbama za radnje koje je neophodno obaviti. U najvecem broju slucajeva nerna ni dovoljno znanja. Na fakultetirna se nastavni programi postepeno prilagoduju novim zahtjevima trzista: uvodenjem strucnih stud ja za gradevinske inzenjere, ali ce proci jos nekoliko godina da se nastala praznina popuni skclovanim Ijudima.

Za gradevinske poduzetnike ne postoji strucna literatura koja bi im pomogla u savladivanju potrebnih znanja. Ova krjiga je pisana s namjerom da popuni dio neophodnih znanja koje mora imati gradevinski poduzetnik. Teziste je na tehnickim i ekonomskim znanjirna, ali 5U obuhvacena podrucja gradevinskog

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK 1 NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICJ.TA, SVRHA, VRSTE I UV JETI NORMA TIV A

II

10

Gorazd Bufar" PRIRUC:NIK I :'IIOR.\'IATIVI GRADEVINSKIlI RADOVA "

zakonodavstva, zakona i uredbi u mom obimu koji je neophodan svakom gradevinskom poduzetniku.

Osnovna poglavlja knjige obraduju ncmative rada, rnaterijalaistrojnog rada u gradevinarstvu. Normativi su prilagoder i tehnologijama gradenja koje se koriste kod malih poduzeca i strojevima koje posjeduju, Uz svaku vrstu radova opisana su i osnovna nacela pojedinih racova, odgovarajuci tehnicki propisi, vrste i svojstva materijala te odgovarajuce Hrvatske norme.

Posebno SlI vrlo studiozno izabrani normativi gradevinskih radova za visokogradnju koji odgovaraju nasim uvietirna. Podaci za normative su koristeni iz sedam razlicitih izvora od kojih su tri inozemna. Obuhvaceno je oko 700 radnih operacija razvrstanih u oko 260 tablica. Cbuhvacen je popis s trZisnim cijenama za oko 700 gradevinskih materijala i trzisnecijene rada za 100 strojeva i vozila.

Za sve materijale i rad strojeva date prosjecne trzisne cijene u 1998. godini, a navedeni su i iznosi 1I DM, ukoliko bi dcslo do promjene tecaja domace valute, a ocekuje se plasman knjige i na podrucju Slovenije i Bosne i Hercegovine.

U poglavlju "Proracun cijena gradev.nskih radova " dati su opisi osnovnih ekonornskih nacela poslovanja pod J2J::':3, metode proracuna cijena, redoslijed radnji pri utvrdivanju cijena s brojnim nu.nerickim primjerima proracuna cijena iz prakse.

U posljcdnjem poglavlju pod nazivo:n "Gradevinska regulativa i ugovori" navedeni su tckstovi osnovnih zakona i rredbi koje se odnose na izvodenje radova, a svaki zakon i urcdba ilustrirana je pimjerom iz prakse. Tako su prilozeni primjeri "Ponuda za izvodenje gradevinsxib radova" , "Gradevinskog dnevnika", "Gradevinske knjige", "Privrernene situzcije", popis neophodne dokumentacije na gradilistu.

Osirn osnovnih nacela izrade ugovora prilozeni su odabrani kvalitetni ugovori iz prakse kao "Ugovor 0 gradenju", "Ugovori s kooperantima", "Ugovor 0 nabavci materijala ..... " i drugi. Ne znaci da svaki ugovor mora biti toliko obiman, ali korisnik ce uzeti onoliko koliko je potrebno.

U dodatku je prilozen prijedlog "Stardardnih opisa gradevinskih radova za visokogradnju".' Ustanovljeno je, da je uzrok mnogim nesporazumima i nekvalitetno izvedenim radovima, neodgovarajuci opis pojedinih stavaka u troskovniku radova.

Poslije sest znanstvenih i strucnih knjiga, koje sam do sada napisao, mislim da sam bio duzan na kraju profesionalne kariere napisati ovu knjigu. Na neki nacin, u knjizi je sazeta bit cetrdesetogodisneg rada u gradevinarstvu i stecenih iskustava.

I. POGLAVLJE

DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

Gorazd Bucar

Omisalj, u proljece 1999. godine

Gorazd Bucar"PRlRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" 1. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMA TIVA

13

~' , .. -::

. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UVJETINORMATIVA Li/DEFINICUA

Rijec "norma" nastala je od latinske rijeci, a znaci pravilo, uzor, rnjerilo, tip. Danasnja uporaba rijeci u svim jezicima svijeta ima mnogo sire znacenje, Brojni su istrazivaci, u razlicitim oblastimaproiz'lodnih procesa, snimanjem i studijem pojedinacnih i skupnih radnih operacija ,nastojali doci do odgovora na pitanje: kako doci do najboljih proizvodnih rezultata ? Pri istrazivanju se postavljalo pitanje: kojim redoslijedom operacija, pokretima tijela i ruku, u kojem polozaju tijela, pri kojem rasporedu materijala, alata i strojeva, se moze obaviti grupa radnih operacija na izradi proizvoda, a uz najmanji utrosak energije covjeka, stroja i rnaterijala, te uz najkrace vrijeme rada ? Kada su se, za jednu skupinu radnih operacija, ustanovili najpovoljniji odnosi proizvodnih cinilaca, zabiljezen je postupak i to je propisano kao pravilo, "norma". Daljnjim istrazivanjem ustanovljeno je, da svaku skupina racnika moze postici isle radne rezultate, ukoliko se posiuje normirani postupak rada, koristenja alata i strojeva, uz norrnalne radne uvjete. Nekada su iskusniji majstori, u neposrednoj suradnji na izradi proizvoda, prenosili svoje znarje na mlade narastaje. Obucavanje se nazivalo segrtovanje, a ucenik je bio segrt. Obucen segrt mogao je znati koliko je znao majstor. Normiranjem je osigurana ista razina prijenosa znanja na sve ucenike. Danas je obucavanje mladih narastaja, u svirn djelatnostima i stupnjevima, u skladu s pravilima struke i ncrmativima u teorijskom i prakticnom dijelu.

2. NAMJENA NORMATIVA

Porno ell norrnativa se :

planiraju potrebne kolicine materijala, ljudskog i strojnog rada za odredeni pothvat ito, strojnog rada po vrs.ama strojeva i ucincima, a ljudskog rada po kvalifikacijama, broju Ijudi i st.tpnju strucne osposobljenosti

utvrduje proizvodna i prodajna cijena proizvoda i gradevine u cjelini provjeravaju utrosene kolicine materijala, strojnog rada i zarada radnika

izvedeni radovi ukoliko nisu na

Norrnativi :

osiguravaju trazenu kvalitetu radova

zasticuju radnika od prekomjernog iscrpljivanja osiguravaju normalne uvjete radnog okruzenja.

14

Gorazd Bucar "PRIRUCNlK 1 NORMA TlVl GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICLJA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

Corazd Bucnr "PRIRUCNIK I NORMATlVI GRADEVfNSKIH RADOVA" I. DEFINIC[JA, SVRHA, VRSTE I UV.JETI NORMATIVA

15

3. VRSTE NORMATIVA

Norme rada Ijudi su bitan i slozen resurs proizvodnog procesa. je kreator i izvrsilac proizvodnog procesa i bez ljudskog rada ne moze se izraditi novi proizvod. Istovremeno je covjek i najslabija karika proizvodnog procesa u odnosu na uvjete rada i okruzenja. Drvo ili kamen, kao materijali u proizvodnom proeesu, imaju ista svojstva r.a svjetlu i u rnraku, pri vjetru, pri nepodnosljivoj buci i pri temperaturama od - 20 CO kao i + 100 Co. Drvo iIi kamen, mogu biti odlozeni na skladiste, u skoro neogranicenom vremenu, uz minimaIne uvjete zastite, a da ne izmijene svojsrva. Pojedini materijali odlezavanjem poboljsavaju svojstva. Ljude se ne moze oC::oziti na skladiste,

proizvodu, sadrzi i drugavremena kao sto su : pripremno - zavrsna , dodatna i pomocnavremena,.,Priproizvodnji se stroj jrosi, ate znaci, da dio svoje vrijednosti prenosi na novi proizvod. Taj dio vrijednosti nazivase amortizacija, te je tocno utvrdivanje koliko sati rada stroj utrosi na izradu jedince proizvoda,

Norrne se

-

resursima kao: norrne ljudskog rada,

Norme materijala utvrduju tocnu vrstu i kvalitetu materijala za pojedine radne procese i utrosak materijala za izradu jediniee proizvoda. Pod utroskom materijala jeobuhvacen i neophodni otpadak materijala u proeesu. Za zidanje 1. 1113 zida opekom normalnog fermata, 6,5 x 12 x 25 em, po normi se utrosi 385 kom opeke i 0,32 1113 zbuke, Stvarno se U 1113 zida sa sljubnicama zbuke debljine 1 em moze ugraditi 370 do 375 komada opeka, a predvideni 10m i otpadak je 10 do 15 opeka, Pri dobroj kvaliteti opeke i obucenom radniku otpadak moze biti i znatno manji .ali norma je uvijek prosjek.

GRADEVll\'SKI l\'ORi\fATIVI UTEOSAK PO JEDINICI PROIZVODA

4. NORMATIVI RADA

Da se jcdnoznacno odredi normativ rada potrebno jc iocno definiraii, odrcditi sto sadrzi i odrediti uvjete koje podrazumijeva,

I "Norma je vrijetne, potrebtio odredeno obucenom covjeku cia po I odredenom p~~tupku i redo~lijedu .radl.1ih o~er~lcija, odrecten~m i vrstom materijala, odredenim alatima I strojevima, U nornialnim I uvjetima okruienja, uz normalno zalaganje i ZCl1l101; izvrsi tOC1l0

odredeni posao ".

RADA LJUDI

L...._S_T_R_O_J_N_O_G_R_A_D_A __ -JI I MATERIJALA

Covjek otezano radi, iii potpuno prekida proizvodnju, pri svim nepovoljnim uvjetima okruzenja, kao sto su npr. nedovoljno svjetlo, neodgovarajuca temperatura, buka, prasina, necostatak kisika, a prisutnost drugih plinova u zraku koji su stetni po zdravlje.

Kada su ispunjeni svi uvjeti okruzenja, covjek moze raditi dobro i ucinkovito, ali i slabo, sto ovisi od njegove psiholoske motivacije za uspjeh pothvata. Pitanje motivacije covjeka za rad prelazi motive nadoknade za rad. Motivacija obuhvaca mnogo sira i slozenija psiholoska i socioloska pitanja koja zadiru II sire drustveno ckruzenje: od obitelji do poduzeca, sigumosti, ljubavi, afirmaeije i priznanja. Posljednjih decenija znanstvenici diljem svijeta istrazuju brojna pitanja motivaeije za rad.

"Norma je vrijeme da se izvrsi tocno odredeni posao".

Norrnativ rada uvijek se iskazuje vremenskorn jedinicom, satima rada po jedinici proizvoda. U ovisnosti od vrste proizvoda, moze bit iskazan : sati / }111, m2, m ', komadu, toni, kilogramu.

Jednorn utvrden normativ odnosi se na tocno odreden proizvod, u pogledu materijala od kojeg se izraduje, alata iIi strojeva koji se koriste. Promjenom vrste iIi alata

Norme strojnog rada podrazurnijevaju, prvenstveno, izbor vrste stroja za odredene radne operacije, nacin i uvjete rada stroja te utrosak strojnih sati na izradi jediniee proizvoda. Kada je utvrdeno potrebno vrijeme strojnog rada, jednostavno je doci do ostalih utrosaka stroja u proizvodnji : energije, maziva, pomocnih materijala i samog stroja. Iskusniji voditelj stroja za iskop tla moze postici i boIje rezuItate od norrne. Zapravo, i prosjecan voditelj moze u kratkom vremenskorn intervalu postici bolje rezuItate, ali norma, osim neposrednog rada ua

odredeno obucenorn covjeku

Norma predvida da posao izvrsava obucen covjek potrebnog zanirnanja za tu vrstu poslova, kao npr. obuceni tesar za tesarske radove, zidar za zidarske radove itd.

16

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TrVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICI.TA,SVRHA, VRSTEI UVJETINORMATIVA

Gorazd Bucar"PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICI.TA, SVRHA,VRSTE I UVJETI NORMA TrVA

17

.... da pO odredenom postupku i redoslijedu radnih operacija ..... Za svaku pojedinacnu nonnu predviden je postupak rada i redoslijed izvrsenja radnih operacija. Norma je vrijeme za tocno odredeni postupak i redoslijed se i normativ.

·····I;};;~if[,'i;1?i,.51yif.{111,i~·;!1;;§1;~~tBJJ!;~;~1!&\t~l}J

llll"lltill\'llfIJllltl.~~liilai~;:

Pripremno .. zavrsno vrijeme jevrijeiile kojese'ut!o~ipri:pocetkU i prekidu rada.Dolaskom na radno mjesto covjekne moze~tistitrem.itakpoceti s radom. Neophodno se mora izvrsiti priprema rada.Zidar kojinamjeniva zidati rasporedit ce materijal i alat na dohvat ruku, kvasit ce opeke, podesiti visinu pomocne skele i zapoceti s radom. Na istovjetan nacin postupit ce prilikom prekida ili zavrsetka posla kada se mora oprati alat, pokupiti otpatke, zastiti svjeze ozidani zid od sur.ca ili kise, U ovisnosti od vrste i slozenosti radnog procesa pripremno-zavrsno U "norrnativu rada" krece se od 10 ,:015 %

Ukoliko je za izvrsenje radne operacije potrebna pomoc neobucenih radnika, norma obuhvaca .i: .iskazuje vrijeme za' svaku od kvalifikacija koje sudjelujuu

... odredenim alatima i strojevima ..... Za svaku normu predvideni su alati ili strojevi koji se koriste u procesu. Izmjenom strojeva mijenja se norma. Jedan je normativ za rucno zbukanje zidova od opeke, a drugi za strojno zbukanje. Oplata zida moze se izraditi od daske i gredica, ali i od gotovih ploca iz tvornicki izrac1enog sustava. U oba slucaja u pitanju je

izrada opIate, ali se normativi rada po vremenu rada 4 do 5

Pornocno vrijerne nije izravno proizvodno, ali je takoder neophodno za obavljanje procesa. Tijekom rada zidar mora uzeti podatke iz projekta, nanijeti dimenzije na podlogu, stalno provjeravati dimenzije, uspravnosti i ravnine, te traziti potrebne dodatne informacije od nadleznih osoba. Ukoliko se pri radu koriste strojevi, oni se moraju ukljuciti, iskljuciti, podesiti rezim rada i pra.iti ispravnost stroja na Z<110 predvidenim instru.uentima. Pornocna vremena ukljucei:n su u "normu rada' U ovisnosti od vrste radz. i predvidenog procesc u iznosu od 1.5 do 20 CJc; ukupnog vremena.

... u normalnim uvjetima okruzenja ....

Pod normalnim uvjetima okruzenja podrazumijeva se dobra vidljivost, optimalna temperatura za tu vrstu rada, Cist zrak bez plinova, ogranicena razina buke, Za zidarske, betonske i slicne vrste gradevinskih radova, normalni uvjeti su temperature koje se krecu od + 10 do + 30 Co. Vise ili nize temperature otezavaju rad i utjecu na izvrsenje norme. Za slucajeve rada izvan nonnalnih uvjeta okruzenja, koji otezavaju rad, normativi rada se uvecavaju s odredenim koeficijentima korekcije. Koeficijenti korekcije uvijek su veci od jedan, k > 1.0 , a

rijctko od k == 1,40 .

Dodatna vremena su, zapravo, vrerner.a koja su potrebna covjeku za odrnor tijekom rada, za fizioloske potrebe i za oonovu fizicke i intelektualne snage. Covjekov organizam, za vrijeme rada, traz; povremene predahe u radu. Sto je rad fizicki tezi to SlI prekidi rada, zapravo kratki odmori, brojniji i duzi, Pri rucnom iskopu tla iii prijenosu materijala covjekcv organizam moze biti izlozen teskom fizickom opterecenju najvise 6 do 10 rninuta. Poslije svakog teskog zahvata potreban je kratki odmor da se ujednace disanje i otkucaji srca. Poslije 3 do 4 sata rada neophodan je duzi odmor i uzimanje hrane, zapravo energije, da bi se odrzao intenzitet rada do kraja radnog vremena od 8 sati. Bez odmora u tijeku radnog vremena covjek ne moze u istom intenzitetu raditi duze od 5 do 5,5 sati. U dodatna vremena ubrajaju se i prekidi koji nastaju mimo volje radnika kao sto su: zastoji uzrokovani nedostatkom materijala ili energije na radnom mjestu, prekidi uslijed elementamih nepogoda, kisa, vjetrova i s1. Dodatna vremena ne obuhvaczju zastoje koji su posljedica ne pridrzavanja radne procedure, neopravdanog odsustva s radnog mjesta, ali vremena za dio "nepredvidenih prekida" koji se uobicajeno javljaju sadrzana su u "normama raca", Dodatna vremenu sudjeluju u gradevinskim norrnama rada 20 do 25 % .ovisno 0 vrsti, tezini i slozenosti radnih operacija.

•••• liZ normalno zalaganje i zamor ....

Norma predvida normalno zalaganje i zamor radnika u tijeku radnog vremena. Normalan zamor je intenzitet umora koji omogucuje da se tijekom odmora potpuno obnove fizicke i intelektualne sposobnosti do sljedeceg radnog dana.

Uz povecano zalaganje, povecana je kolicina proizvoda, ali povecan je i umor. Postavlja se pitanje da Ii se covjek moze odmoriti i povratiti radne sposobnosti do sljedeceg dana. Povecano zalaganje, u vise uzastopnih dana ili u duzem vremenskom razdoblju, iscrpljuje radne sposobnosti covjeka, smanjuje ucinkovitost, a nepovoljno utjece na zdravlje.

5. STRUKTURA VREMENA U NORlVIATIVU RADA

Osim izravnog rada na izradi proizvoda, struktura vremena u normatrvima sadrzava jos mnoga vremena koja nisu izravno proizvodna ali su neophodna da se rad moze obaviti. Ta vremena su razlicita po udjelu ukupnom vremenu pri razlicitim radnim operacijama ali grubo se mogu razvrstati:

6. ZASTITA RADNIKA

Pri koristenju normativa rada za planiranje, obracun cijene radova i obracun zarada radnika postavlja se opravdano pitarje da Ii je nonnativ rada za odredene radne operacije ili jedinicu proizvoda mjera kojom se zasticuje iii iscrpljuje

18

Corazd Ilucar "PRIRUCNIK I l'IORMATIVI CRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA,SVREIi\., VRSTE I UVJETI NORMATlVA

Corazd Ilucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICI.TA~ SVIlliA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

19

7. UMOR - ODMOR

9. OKRUZENJERAnNOGMJESTA CovJekje kre~tor. i'i~;~ii~~~r~i~~~~~~ procesa i. be~njudsk~g 'rada tie mo;e' se izraditi novi proizvod. Istovremeno 'je covjek i .najslabija karika proizvodnog procesa. Drvo iii kamen, kao materijal u proizvodnom procesu, imaju ista svoJstva na svjetlu i u mraku, pri vjetru, nepodnosljivoj buci, temperaturama od - 20 C i + 100 Co. Drvo ili kamen mogu biti odlozeni na skladiste u skoro neogranicenom vrernenu, uz minimalne uvjete zastite, a da ne izmijene svojstva. Pojedini

radnik. Daili ispunjenje vnormativa radau,proizvodnjL,,;~stodobno znaci Iskoristavanje radnih sposobnosti i dagcrocne steteza 'zdravlje IjtidL Odgovor na postavljena pitanja nije jednostavan i za cjelovit odgovorpotrebnojeupoznati se

saosnovnim rnehanizmima fiziolcgije rarla covjeka.· 'i';;,;\

U tijelu covjeka, tijekom obavljanja radnog procesa, odvijaju se slozeni kemijski procesi. Hrana se pretvara L energiju koja sagorijeva u misicima i unutarnjim organima, Produkti sagorijevanja u obliku slozenih kemijskih spojeva, kao mlijecne kiseline, taloze se u tijelu, a sto se odrazava smanjenjem radnih sposobnosti, Umor je vidljiv kroz gub.tak fizicke snage i koncentracije, reakcije na vanjske podrazaje su usporene jer su oslabila sva osjetila, a narocito osjetilo vida i sluha. Kod covjeka se javlja zasicene i nedostatak zelje za daljim radom. Svi r.avedeni fenorneni nazivaju se umor,

se ne moze odlozitl na skladiste ! Covjek otezano radi iii POtPU110 prekida proizvodnju pri svim nepovoljnim uvjetima okruzenja, nedovoljno svijetla, neodgovarajuCih temperatura, buke, prasine, sastava zraka, odnosno nedovoljno kisika a prisutnosti drugih pJinova.

Normativi rada predstavljaju radni ucinak u optimalnim uvjetima na radnom mjestu, a sto podrazumijeva :

Odmor je ob nova covjekovih radnih sposobnosti, Uz drustveni zivoi, osnova odmora je debar san. Bez spa vanja nerna odmora. Covjek je genetski prilagoden dvadesetcetvorosamom ciklusu u kojem se rnoraju obaviti svi fizioloski procesi od umora do odmora kako bi svaki novi dan zapoceo s istim radnim sposobnostima. Prekomjeran rad. izostanak odrnora, slabo iIi kratko spavanje kumuliraju umor U iijelu covjeka, srnanjuju radne sposobnosti i trajno ostecuju zcravlje.

Zrak: 78 % dusika,21 % kisika i I '/0 ostalih neutralnih plinova. Stetni plinovi S\I ugljicni dioksid, CO2 ukoliko prelazi koncentraciju vecu od 1 %, ali nije opasan za zdravlje vee samo izaziva umor i pad koncentracije. Ugljicni monoksid, CO pri koncenrracije od 0, I % je opasan za zdravlje jer izaziva nesvjesticu j guseuje. Oba plina nastaju sagorijevanjem u zatvorenom prostoru bez odgovarajuce kolicine k i si ka, odnosno, nepotpunim sag()riJev~ll1je!11,

8. RADNO VRIJElVIE

Tlak : Na nadmorskirn visinama iznad 1.500 m radi smanjene koncentracije kisika i niskog tlaka radni ucinak se smanjuje do 30 %. Istovjetan je slucaj kod kao sto rad u kesonima iii

:6;i;':;11;l;~J:i:r~i(i~:::hi,~lSg:t:i1{; ;~'~I;l!

Do pocetka ovog stoljeca radno vrijerne u engleskim ugljenokopima i celicanama bilo je od 12 do 14 sati na dan. Znans.venim je postupcima ustanovljeno da se veca ucinkovitost postize u krace;n radnom vremenu te je poslije niza kompleksnih istrazivanja osam satno radno vrijeme ustanovljeno kao optimalno, uz uvjet da se, oko polovine radnog vre.nena uvodi odmor u trajanju ad 30 do 60 minuta. Danasnje tehnologije prcizvodnje traze manji utrosak fizicke snage covjeka, ali znatno vise intelektualnog rada i koncentracije te se radno vrijeme i odmori u tijeku rada pcdesavaju radnorn procesu. Poznato je da se na tekucim trakama, pri izradi preciznih uredaja, predvida deset minuta odmora u svakom satu i sezdeset minuta nakon polovine radnog vremena.

Kada se broj proizvoda u osam satnorn radnom vremenu oznaci sa 100 poena, ucinak desetsatnog vremena je samo 106 do 110 poena. Za radno vrijeme preko 05E111 sati nema ekonomskog opravdarja, a pri tome je suzen drustveni zivot i ugrozeno je zdravlje radnika.

Temperatura : Optimalna temperatura za rad, kao sto su iskopi i prijenosi, je 13 do 16 Co, Za zidanje, izradu oplata, armiranje i rad u radionici optimalna temperatura je 16 - 18 Co, a za rad u uredima i biroima je 18 do 21 Co. Temperature vise od 30 CO snizavaju radni ucinak za vise od 30 % , a pri temperaturi od 40 CO rad sepotpuno obustavlja. Teskirn i srednje teskirn radovima niske temperature do + 5 CO posebno ne umanjuju ucinak, ali nize od toga obustavljaju radove bilo radi telmologije ili nemogucnosti rada. Toplom odjecom, rezimom rada i zbrinjavanja Ijudi na gradilistu lakse se suprotstaviti niskim

u odnosu visoke .

-: ,,,,,,,,,,,,,., ".,"'" -r:

Osvjetljenje : Kako se vecina radnih procesa odvija pod dnevnim svjetlom, sa stanovista osvjetljenja, kriticni su radovi u zatvorenom prostoru, a posebno u tunelima. Za grube gradevinske radove dovoljan je intenzitet od 50 do 80 Ix. Za precizan rad i za projektiranje najmanji intenzitet svjetla je oko 200 lx.

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA,SVRHA, VRSTEIUVJETINORMATIVA

21

20

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK 1 NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

11.

"_:_'C~, '. ,.,,; '.'_~"

Buka : Nepovoljanintenzitet buke proces, javlja se pri radu strojcvana pogon zbijenim zrakom, u zatvorenim prostorima kao sto su tuneli i drobilane. Zarad u uredima prihvatJjiva razina buke je 30 db. Radni uvjeti kvalitetu

. Kada su ispunjeni svi uvjetiradnogokruienja,covjekpmQze,riiditi dobro i ucirikovito, ali . islabo, sto ovisi odnjegovepsiholoskeinofivaCiJeza uspjeh pothvata. Covjek nije stroj odredenog ucinka koji radi kada se ukljuc], a prestaje pri iskljucenju. Odnos covjeka prema radu ovisi 0 motivaciji covjeka za uspjeh

Iz pregJeda se mogu izdvojiti odrednice koje kroz normative pruzaju zastitu covjeku :

odredeni su uvjeti radnog okruzenja, kvaliteta zraka, temperature, svjetla i buke

odredene su vrste i redoslijed radnih operacija, vrsta materijala i sredstva vremena odredena normativima omogucuju izvrsenje radnih operacija uz norrnalno zalaganje i za1110r, a sto ukljucuje kratke odmore tijekom rada i odmor oko polovice radnog vrernena s dopunskorn prehranorn i potpunu obnovu radnih spcsobnosti do iduceg dana

u svim okolnostima koje odstupaju od predvidenih uvjeta radnog okruzenja, prcdvideno je povecanje normativa sto nadalje doprinosi zastiti radnika. -

Pitanja motivacije covjeka za rad je znatno slozenije pitanje od pitanja nadoknade ili zarade za odredeni rad. Motivacija obuhvaca mnogo sira i slozenija psiholoska i socioloska pitanja koja zadirn u covjekovu .ntima i drustveno okruzenje od obitelji do poduzeca, sigumosti, ljubavi, afirmacije i priznanja.

Pri ispunjenim uvjetima okruzenja i radnog procesa covjek moze raditi ucinkovito i kvalitetno, ali i nezainteresirano i slabo.

12. PRIPREMA LJUDI ZA RADNE POTHVATE

Normativ rada, snimljen i obraden znanstvenim postupcima je zastita radnih i zdravstvenih sposobnosti radnika i zastita od prekomjernog iscrpljivanja. Dnevno ispunjenje ispravno postavljenih normativa rada osigurava obnovu radnih sposobnosti covjeka do iduceg radnog dana, iduceg tjedna, mjeseca i godine.

Covjek zeli biti obavijcsieu 0 svim dogadajima i plar.ovima u radnorn okruzcnju. ali i 0 SV0111 polozaju u radnom procesu koj: obavlja. Covjek nije stroj koji je poduzece nabavilo vee zivo ljudsko bice koje uspostavlja odnos s drugim ljudima u radnoj sredini. Za uspjeh pothvata neophodna je riotivacij.ska priprerna Ijudi. Posljednjih decenija, znanstvenici diljem svijeta istrazuju mnogobrojna pitanja vezana za motivaciju covjeka za rad.

Priprema Ijudi podrazurnijeva vrlo sirok krug pitanja koja se prethodno moraju obraditi i s kojima se moraju upoznati svi ucesnici pothvata. Osnovne grupe pitanja s kojim se moraju upoznati sudionici su :

10. OBUCENOST

Nor:niran~ vrijeme. za izradu r~dn~h operacija podrazumijeva odredeni stupanj obucenosti za radni proces. Trajanje obuke ovisi 0 slozenosti operacija i vrste sredstava rada. Pri uvodenju nove tehnoloske opreme, u pocetku se ne postizu normirana vremena, ali nakon odredenog broja proizvoda, radna skupina se uigrava i u duzem razdoblju proizvodi s manjim utroskom od normiranog vremena.

radna i socijalna sigurnost sudionika pothvata svrha, ciljevi i naCin ostvarenja pothvata

moguce nagrade, priznanja i napredovanje u pothvatu

Svako od navedenih pitanja, ovisno 0 vrsti i ciljevima, rnoze se razraditi u sirokoj tema.

Proizvodnja s manjnn utroskorn vremena donosi povecanu zaradu radnicima, debit poslodavcima i brzu izradu proizvoda.

Pra~enjem radne skupine tesara pri prvom koristenju suvremenog oplatnog sustava ~a lzra~u opl~ta ravnih ploca ustanovljeno je da je ekipa iskusnihtesara poslije lzr~demh prvih 200 m2 opIate dostigla normirano vrijeme koje je ustanovio proizvodac sustava, a poslije izradenih 400 m2 trosili SlI po jedinici proizvoda 12 do 15 .% m~nje :remena. Primjenom istog sustava oplata na novoj gradevini pokazuje d~ je pnlagodba znatno brza jer je vee nakon izradenih prvih 100 m2 oplate dostignuto normirano vrijeme.

Radna i socijalna sigurnost sudionika

Covjek se na radu i tijekom boravka na gradilistu mora osjecati zasticen i siguran. Mora osjecati da se u svakom trenutku i na svakorr; mjestu tijekom boravka na

o vodi Teme s 5udionici su :

"c,"<.<.' .. '" ':'\

*

Ocekivane zarade sudionika pothvata. Mogucnosti dopunske zarade na osnovu kvalitete radova, smanjenja izostanaka i dovrsenjem gradevina u predvidenom vremenu.

21

Gorazd BlIcar"PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA,SVRHA, VRSTE I UVJIITI NORMATIVA

Gorazd Buear "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRAf>EVINSKlH RADOV A" I. DEl'1NICIJA, SVRHA. VRSTE I UVJETI NORMATIVA

23

* *,

* *

Mjere zastite na radu, uvjeti boravka na gradilistu i prehrana Predvidene mjere u slucaju povrede i sredstva za pomoc '

Stalnost zaposlenja u poduzecu i druge pogodncisti ..

Teskoce koje se mogu javiti pri odvijanju radova, kao s10 su velike vrucine, vjetrovi ili hladnoce, s predvidenim mjerama koje ce se poduzeti u tim

utvrdeni znanstvenim 'okrllzl-fif~,'stite od

Normativi, . rada, .ukoliko su postupcima, ' : uvjetuju radno prekomjernogizamora, te se slobodno' maze cuvaju zdravlje i radne sposobnosti radnika.

reci da

Kada su ljudi na vrijeme obavijestenl 0 teskocama koje se mogu ocekivati, spremno ce ih prihvatiti savladati. Neobavijesteni ljudi u

13. STANJE NORMATIVA U PRAKSI

U gradevinskoj operativi, koristenje normativa pri planiranju novih pothvata i pri obracunu radova, trenutno je na neprihvatljivo niskoj razini. Prije dvadeset i vise godina, kada je bilo centralisticko upravljanje gospodarstvom, drzavna strucna povjerenstva izdavala su knjige s gradevinskim normativima koji su bili obvezatni pri planiranju, nabavi potrebnih materijala i strojeva te utvrdivanju eijena gradevinskih radova. Knjige s norrnativima kao "Normativi i standardi u gradevinarstvu" bile su prevedeni i prilagodcni Njcmacki DIN 1101111ativi. koji su za tndasnju razinu tehnoiogije bili vrlo dobri jer SlI dobivcni snimanjern radnih procesa znanstveno provjerenim postupcima. Na tdiste su poceli dolaziti nevi materijali, postupci rada i strojevi, za kojc nije bilo normative. Veca gradevinska poduzeca formirala su "Interne gradevinske normative" koristeci statistickc metode, Medutim, takvi normativi nisu bili epee primjenjivi jer su odrazaval i tehnoloski postupak i organizaciju rada poduzeca gdje su nastali. Poslije su radeni "dogovorni' normativi koji nisu nastali znanstvenim metodama vee su poduzeca iii udruge poduzeca formirale normative prerna tadasnjim vecim investitorima. Znacajniji predstavnik dogovornih normativa su "Standardne kalkulacije' izdate J 986. godine gdje je u uvodu navedeno da je "namjena knjige da pomogne 11 sporazumijevanju, neposrednoj razmjeni rada i sredstava, kao i kontroli cijena stambene izgradnje". Takoder, je navedeno da su "brojni podaci u knjizi rezultat procjene na temelju iskustava".

Bila su to vremena kada su obracunske satniee, kojima se odredivala zarada radnika, bile zaledene na razini drzave, a svake godine se povecavala inflacija. Poduzeca su nastojala kompenzirati zaradu radnika revizijom, odnosno, povecanjem normativa rada. Satnice su bile zamrznute, a povisenje normativa ornogucavalo je djelomicno pravicnu naknadu Ijudima za obavljeni rad, Koliko su neuvjerljive pojedine stavke "Internih normativa" mozda najbolje ilustrira normativ rada poznatog gradevinskog poduzeca gdje je za ugradnju betona u kalupe za izradu montaznih elemenata prevideno 28 sati / 1113 neposrednog rada. Takvu sarolikost "normative"

Svrha, ciljevi i nacin ostvarenja pothvata

Covjek je drustveno bite, osjetljiv na okruzenje i odnos prema njemu. Covjek zeli biti obavijesten 0 svim postupcima i dogadajima vezanim za pothvat. Svaki sudionik se mora upoznati s osnovnim znacajkama pothvata. U graditeljstvu se uobicajeno javljaju r itaoja :

Namjena i znacaj g.adevine za naselje, regiju i ze.nlju

Osnovne postavke projekta gradevine i organizacije gradilista s nazivima pojedinih dijeiova

Predvideni postupci rada, sredstva i strojevi koji ce se koristiti

Ugovoreni uv eti s investitorom, rokovi dovrsenja po dijelovima i konacni rok

Nacin vodenja radova, imena vodite1ja, zaduzenja

Rezim rada i danima

Priznanja i napredovanje

Covjek je osjet1jiv na priznanja za uCinjeno i zainteresiran je za napredovanje u struci i za nove spoznaje, Osnovne teme s

/;'\'~';/;;[t~A;'@j;~ljl'TI,:1~~lfj';~~8ff~x~r~iij;f~~l:~Ii~~~*!1,~J3~i:t~:]0j:;f~l1ii:l~:1;l'1~rtl!~~,;ii!':,i'

*

Mogucnost dopunske obuke i usavrsavanja u struei i drugim znanjima Predvidene nagrade i priznanja za uspjeh pothvata

Predvidene akcije nakon

"""""";','""",7,,,,',,""""'"

*

*

Nakon dolaska ljudi na gradiliste potrebno je utrositi jedan do dva, po mogucnosti kisna dana, za upoznavanje sudionika s navedenirn temama. To nije izgubljeno vrijeme, To je trud i vrijeme koji ce se kod daljeg rada i suradnje visestruko isplatiti,

Na trZistu nije moguce nabaviti bilo kakve " Gradevinske normative", Posljednja izdanja potjecu iz 1986. godine, dakle prije 13 godina. U tom razdoblju doslo je do velikih drustvenih i gospodarskih promjena. U gradevinarstvo su dosli novi materijali za gradenje, novi strojevi i postupci rada koji nisu bili obuhvaceni

24

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

Gorazd Bucar "PRJRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UV.JETI NORMATIVA

25

prijasnjim nonmitivima.Hrvatska poduzeca izvodeiradove na gradilistim~'u inozemstvu sto uvjetuje primjenu istovjetnih mjerila rada. Satnice-radnika pO • kvalifikac.ijamanisu 'ni na koji nacin. odredene,te svako ipoduzece, ovisno.o : poslovnom uspjehu, moze odrediti svoje obracunske satnice. To sve upucuje na zakljucak da su nam normativi potrebniji nego prije.

Trenutno ne postoje normativi ocisceni od "internih, dogovomih, sarnoupravnih i drugih vrsta normativa", a dopunjeni novim materijalirna, strojevima i postupcima rada.

zadovoljavaju. Pri izboru normatlva.vradnevoperacije, tehnoloski postupci i ~ koristeni strojevi prilagodenisu malim p6duiecimajobrtnicirna.

, .- .'·f· .. '," •

Normativi predlozeni u Prirucniku prilagodeni su zatehnoloske postupke, materijale i strojeve koji se koriste kod malih poduzeca i obrtnika.

14. KAKO SU DOBIVENI NORMATIVI

Vremenom ce svaki korisnik koji ozbiljno pristupa posIu ustanoviti vIastiti normativ, zapravo ustanoviti koliko stvarno utrosi rada i materijala za jedincu odredenog proizvoda.

Prije izrade novih upotrebIjivih nonnativa za gradevinske radove prethodno se moraju utvrditi ulazne pretpostavke.

Normativi za ovaj Prirucnik izvedeni su bez snimanja kronometarskim ili statistickim metodama. Pornnom anaIizom postojecih inozemnih i dornacih normativa, provjerenih u praksi, moguce je doci do prihvatljivih normativa prilagodenih nasim uvjetima. Po sao je opsezan i odgovoran, ali nije nemoguc kako na prvi pogled izgJeda. Sigman oslonac su inozemni norrnativi, poglavito njemacki, jer je u toj zemlji izrada i pracenje normativa povjereno staJnoj instituciji koja prati razvitak tehnologije i trzista, te se stalno dopunjavaju postojeci normativi, Tisuce nasih gradevinara radili su za strane poslodavce u inozernstvu, najvise u Njernackoj i osvjedocili se u valjanost normativa. U vecini slucajeva realno odrazavaju utrosak proizvodnih resursa na gradilistu, Pornoc se moze dobiti i od proizvodaca opreme. U mnogim slucajevima proizvodacki normativi moraju se pazljivo preuzimati jer u pravilu sadrze 10 do 15 % bolja vremena od realnih. Toliko je u normative ugradeno promidzbe proizvodaca

15. STRUCNA OBUCENOST U NORMATIVIMA

Umjesto sedam stupnjeva obucenosti izvrsilaca, koji se povlace iz starih normativa, II ovim normativima uvedene su samo tri skupine str.icne obucencsti :

I ~

PKR - polukvalificirani ili pornocnt radnik, KV - kvalificirani radnik

VK - visokokvaliflciranl radnik

Danas se u praksi teski posJovi koje su u nekadasnjim normauvima obavljali radnici 1. i II. kategorije, kao sto su rucni iskopi, prijenosi materijala i utovari, obavljaju

PKR Polukvalificirani iIi pornocnl radnik obucen je za odredenu vrstu poslova, kao sto je sklapanje oplata od gotovih ploca, ugradrja betona, strojno zbukanje, rad jednostavnim strojnim alatima kao sto su vibratori, busilice, pile itd. I-'r'>tn, ... ot·,,,ll~ se osnovna obuka u nizim skolama i obuka uz rad.

tll!"iJflif~t't~~I~!:r;j;:i·,i~.ill';;.

KVR K valificirani radnik je redovito teorijski i prakticno skolovan za gradevinska zanimanja, kao zidar, armirac, tesar, strojar s najmanje tri godine iskustva .

.. .,. .. : ;.;.: : .

Kada se pomno analiziraju pojedinacnl radni procesi i razdvoje na operacije, te za iste operacije usporede vremena iz vise izvora, vidljivo je da se moze ustanoviti novi norrnativ. Analize normativa, razlicitog porijekIa i nastanka, ukazuju da zapravo nema velikih razlika u vremenima za izvrsenje pojedinih radnih operacija vee su, od slucaja do slucaja, u nonnativima radne operacije razlicito razvrstane po skupinama.

Pri izradi normativa koristeni su podaci iz vise od 12 domacih i stranih izvora. Provjereni su svi znacajniji svjetski normativi od DIN - normen ( Deutsches institut fur nonnung ), ANSI ( American national standard Institute, ISO

( International Organisatin for Standardisation ), BSI ( British Standdard Institution ) itd. U biti, bez skupih i dugotrajnih snimanja i obrade snimljenih rezultata doslo se do upotrebljivih normativa za visokogradnju.

Veliki dio predlozenih nonnativa rada provjeren je u praksi kod pojedinih poduzeca i obrtnika te se s pravom moze zakljuciti da za prethodno planiranje potrebnih resursa, proracun cijena, ugovaranje radova i reguliranje odnosa izmedu investitora i izvoditelja i obracun dopunskih radova, predlozeni normativi potpuno

VKR Visoko kvalificirani radnik je redovito skolovan radnik za odredenu struku kao zidar, tesar, strojar s visegodisnjim radnim iskustvom iIi je posebno obucen za odredene vrste visoko zahtjevnih radova.

16. RAD LJUDI

Nije jednostavno utvrditi koliko u cijeni proizvoda sudjeluje rad ljudi, zato-jer se moraju udovoljiti brojna pitanja koja su zakonski, sccioloski iIi trzisno uredena. Normativima rada je tocno utvrdeno koliko je potrebno utrositi sati neposrednog

26

Gorazd nue"r "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKUI RADOVA" I. DEFINICI.JA, SVRHA, VRSTE I UVJETI NORMATIVA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" I. DEFINICI.JA, SVRHA, VRSTE I UV JETI NORMA TIV A

27

rada na .Izradijedinice proizvoda, i to pO kvalifikacijskim grupamaistrucne obueenosti, ali to nije ukupno utroseni rad. Rad naizradiproizvoda naziva se

neposredni rad, a rad koji prati proizvodnju je posredni rad.. ..... .

TroSkovirada - nazivaju se novcani -iznosi koji se isplacujuljudima koji su sudjelovali na izradi proizvoda neposrednim i posrednim radom.

Utvrditi satnicu sa stajalista izvrsitelja i poslodavca nije jednostavno,

PRIMJER UTJECAJ VANJSKm TEMPERATURA NA OBAVLJANJE RADOVA

Dnevno radno vrijeme Tjedno radno vrijeme Godisnje radno

8 sati 40 sati

n, GODISNJE I RASPOLOZIVO RADNO VRlJEME

Sukladno "Zakonu 0 radu" radno vrijeme u nasoj zernlji je :

Sa stan()vist~1 poslodavca, to nije i proizvodno radno vrijerne jer se mora umanjiti iroskove snosi

18. i\ETO I BRUTO SATNICA ILl ZARADA

a. Oubici radnog vremena po osnovi ne radnih dana i bolovanja

- Drzavni i vjerski praznici godsuje II dana x 8 88,0 sati

- Gooisnji odmori 18 do 30 dana u prosjeku 21 dan x 8 sati 168,0 sati

- Bolovanja radi privremene nesposotnosti radnika, a koja u prva

4::: radna dana snosi Ostvareni oko 10 dana sati

Neto zarada radnika, za obavljcni rad, je novcani iznos koji radnik dobije na mice ili racun, ali to nisu i jedini troskovi poslodavca. Poslodavac je duzan za svaku isplacenu kunu

sati

Za bruto zaradu od Poslodavac mora uplatiti :

Doprinos za zdravstvo

Doprinos za mirovinsko osiguranje Doprinos za zaposljavanje

100,0 % primjer

1000,00 kuna

b. Ocekivanl gubici radnog vremena

Poslodavac mora predvidjeti i gubitk:e radnog vremena uslijed vremenskih neoogoda, prelazaka radnika sa gradilista na gradiliste, nepredvidenih zastoja u

radll S 8 do 10 radnih dana

9,0% 10,75 % 0,85 %

90,00 kuna 107,50 kuna 8,50 kuna

20,60 %

206,00 kuna

Dobivena nije ce radnik primiti jer podlijeze poreza koji je individualan u ovisnosti od poreznih olaksica svakog pojedinca i prireza ovisnih 0

- Oeexivani gubici radnog vrernena I I) dana x 8 sati

80,0 sati

Ukupni gubici a + b

416,0 sati

iIi 52 radna dana 1I godini

sataili 208 radnih dana

U svim daljim proracunima cijene radova uvijek ce se koristiti bruto placa ili brute satnica jer obuhvaca stvarne troskove rada. Gubici radnog vremena i posredni troskovi rada, koji godisnje po radniku iznose oko 416,0 sati iIi 52 radna dana, kao i troskovi placa posrednih radnika, obracunavaju se preko prodajne satnice ili obracunskog faktora, a sto je detaljno obradeno u poglavlju V. Ekonomika i proracun cijena gradevinskih radova.

Satnica radnika nije zakonski ili na drugi nacin odredena vee je posljedica trzista i stupnja razvijenosti gospodarstva u cjelini. Jedino zakonsko ogranicenje je

28

Corazd Bucar "PRlRUCNIK I NORMATIVr GRADEVINSKIH RADOV A" I. DEFINICIJA, SVRHA, VRSTE I UV.JETI NORMATIVA

Corazd fiuc"r "PRlRUCNIK I NORMA TIVr GRADEVINSKIH RADOVA" I. DEFlNICI.JA, SVRHA, VRSTE I UV.JETI NORMATIVA

29

najmanja bruto rnjesecna placa koja je za 1998. godinu bila odredena na J .500,00 kuna.

Na osnovu statistickih podataka u 1998, godini ostvarene su bruto satnice ,iIi

PROSJECNI GUBICI RIDNOG VREMENA PO MJESECIMA U GODINI

Gradevinski radnici PKR

Pornocni 13,50 kn / sat x 173,33 sata = dm

2.340,00 kn bruto / mjesec

Kvalificirani 15,80 kn / sat x 173,33 sata = ( 4.05 x 1

2.738,60 kn bruto / mjcsec

Visokokvalificirani 18,00 kn I sat x 173,33 sata = 3.112,0 kn bruto I mjesec (4.60 x 173.33 = 797.30 elm)

Strojari i vozaci KRS

strojar i 6,00 kn! sat x 173,33 sara = 2.773,28 kn bruto / mjcsec

(4,IOx 173,:o3=710,65dm

Korekcija norrnativa prl pla!liranj~za :z:alOO % radnil1cinak_'1,20 .'

VKRS

strojar i vozac 18,50 kn / sat x 173,33 sata= 3.206,60 kn bruto / mjesec

( 4,74 x 173,33 = 821,58 drn )

Prosjeci gubitaka radnog vremena dobiveni su analizom gubitaka nekoliko vecih poduzeca koji su obavljali radove u kontinentalnom djelu zemlje, Vjerojatno da se prosjeci poduzeca koja radove obavljaju u primorju po mjesecima razlikuju ali ustanovljeno jeda Sll uxupni gubici jednaki.

'9. RAD IZVAN RADNOG VREMENA I U POSEBNO TESKIM

UVJETIMA

U europskim zemljama postuju se ustaljena povecanja satnica za rad izvan radnog vremena i za rad u posebno otezanim uvjetima, Ukoliko se radovi izvode po zahtjevu investitora, izvodacu se priznaje povecanje ugovorenih cijena rada bez materijala, a poslodavac je duzan povecanja priznati radnicima,

Ova povecanja Sll sindikata iIi

1. 2. 3. 4.

Prekovremeni rad Nocni prekovremeni rad

Rad nedjeJjom i praznicima

Rad pri izuzetno teskirn uvjetima kada se inace rad prekida / velike pad aline, popJave/,rad nocu u "nlprr,p nnI7'nl~C'"

satnica se povecava za .

25 % 50 - 75 %

100 %

Corazd Budar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI CRADEVINSKIH RADOVA" 31

II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

II. POGLAVLJE

NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRABEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATElUJALA

33

II.

NORMATIVI RADA lMATERUALKi,;V"" '.',.

. !, .. -' .

01. PRETIIODNI RADOVI NA GRADILISTU

Prije pocetka izvodenja projektiranih i ugovoi:enih radova, na gradilistu je neophodno izvesti mnoge radne zahvate koji omogucuju pocetak izgradnje. 1.J~,.th,r\rh" radovi

:;':';i',s~~ll\:~t\),lll;!Mt~,i';ii1ij;j;!~!

Radovina u cjelini.

2. Rusenje postojecih gradevina na mjestu gradenja, dijelom iii u cjelini.

3. Pripremni radovi koji omogucuju izvodacu uspcstavu gradilista, zastitu ljudi, i zastitu okolisa

;;;,;.\",.,." .. ".,:,:;;; ";,'[:,f;;")T!:)!;Z,;;:;f·~i;:il?1\':j;;:;'\I'Y".

Radovi na uredenju i pripremi terena nrc mjestu buduce gradevine i gradilista II cjeiini, obuhvacaju oslobadanje tere.ia od grmlja, korijcnjn, poijoprivrednih nasada, drveca, otpadaka i nakupina razlicitih materijala kao i rusenje i skidanje razlicitih gradevina, ili ostataka gradevina : kao sto su te.nelji, potpomi zidovi, instalacije vodovoda, kanalizacije i elektrike, dakle sve oro sro nije obuhvaceno projektom buduce gradevine. U pravilu, "Ugovorni troskovnici" nikad ne obunvacaju ove radove koji mogu biti veliki po obujmu te SlI izvodaci duzni prije izrade ponude obici lokalitet i detaljno se upoznati sa stanje:n na terenu. U urbanim uvjetima obujam ovih radova maze biti iznenadujuce veliki, dok se pri gradnji prometnica na otvorenom uredenje i priprema terena svodi na kosenje trave i korova, sjecu drveca i vadenje panjeva i korijenja. Ne smije se zaboraviti da se za izvodenje ovih radova osim novcanih sredstava trosi i vrijeme,

a sto se redovito izradi vremenskih

Rusenje postojecih gradevina na mjestu gradenja javlja se pri radovima koji se izvode u gradskim podrucjima, pri rekonstrukcijama i nadogradnjama, pri obnovi kolnika i infrastrukturnih instalacija kao sto su kanalizacija, vodovod i drugo. Ruse se sve vrste gradevinskih materijala. Pri razaranju betona, kamena i drugih cvrstih materijala koriste se mehanicki cekici, vrlo rijetko eksploziv. Normativi, osim rusenja, predvidaju utovar materijala na vozila i ciscenje prostora. Radovi na rusenju obuhvaceni su ugovornim troskovnicima, ali je potreban oprez pri izradi ponuda i utvrdivanju cijena jer su opisi konstrukcija koje se ruse, u

Pripremni radovi su mnogo slozeniji jer je potrebno izvesti brojne gradevinske zahvate, postaviti insta1acije i strojeve koji ce omoguciti izvodenje glavnih radova. Pripremni radovi su i vrlo skupi jer se izvode U otezanim uvjetirna, bez izgradenih

34

Gorazd Bucnr "PIURUCNIK r NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Buiiar "PRIRUCNIK I NORMATrVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

35

prilazagradilistu, energetskih prikljucaka, vode, postrojenja zaproizvodnju beto?a~ skl~~ista,· prostorija za Ijude,sanitarnih prostorijaitd"frJ'f,:\~'l.3t.) ..• Prosjecne cijene pripremnih radova u odnosu na glavne radoveiznose:

edinacne u urbanim 2 - 3 % od .. .

P.01.101

PRIPREMA TERENA ZA GRADENJE

Kosenj~-t;~;~1t~~~~~~~'~~~dit~th sa ~k~;ijanjem·i

utovarom u vozila

Pojedinacne gradevine na izcvojenim lokacijama 3 - 5 %

Vece gradevine jayne namjene 5 - 7 %

Prometnice 10 - 15 %

Mostovi do 30 %

Pripremne radove projektira, finaneira i izvodi izvod.telj. Cijena ovih radova ne iskazuje se izravno ponudbenirr; troskovnikom, vee je vrijednost ovih radova sadrzani u cijeni ugovorenif radova. Tu se i krije velika opasnost za izvoditelja radova, pri izradi ponuda. Ukoliko nije predvidio i obuhvatio sve pripremne radove koji su potrebni za nesmetano odvijanje radova, a tijekom razvoja gradilista morae ih je naknadno izvesti, snosi trosxove za sve nepredvidene radove,

U iznimnim slucajevima, ori vc.ik.m j znacajnim pothvatima kao sto 5\1 magistralne prometnice, nosiovi i brane, invesiitor, radi svoje sigurnosti, izdvojeno ugovara dio prirrernnih radova, kao ra primjer zastitn~ brane, karnenolome, postrojenja za pripravu betona, armiracnice, snabdijevanje clektricnom energijom itd.

Mogucnosti : 1. Rucno kosenje, ·2. Kosenje strojnom kosilieom

2. Kosenje trave strojnom kosilieom, sa utovarom

I 2. Strojna kosiliea 0,003

NORMATIV STROJA sati I m

P.01.102.

Sjeca gustog sitnog siblja s vadenjem korijenja, odlaganjem na gomile i utovarom u vozila.

Mcgucnosti : I. Rucni rad NORMATIV RADA

m2 2. Strojni rad na ravnoj povrsini vecoj od 500 1112 sati I m2

Pripremni radovi obuhvacaju izradu vise skupina radova : pristupi do gradilista i putovi unctar gradilista osiguranje opskrbe eleklricnorn energijom i vodo:n

potrebna privrernena stabilna postrojenja na gradilistu, pruge za dizalice, pumpe, postrojenja za proizvodnjn betona

skladista i radionice

prostorije za smjestaj i rod poslovodstva

prostorije za ljude, sanitarne blokove, garderobe i blagovaoniee

oko vrata i radi

~;~;:~;~8~~; ••• E~Di~

Svi pripremni radovi moraju se prcjektirati u suglasnosti s odgovarajucim tehnickim propisima a posredstvom obracunskog faktora ili prodajne satniee ukljucuju se u eijenu glavnih radova, Pri izradi vremenskih planova, izvodenje pripremnih radova planira se na isti nacin kao i glavni radovi.

PKR KVR VKR

0,002

0.540

sati I m

0,002

P.0l.l03.

Sjeca manjih stabala na gradilistu do 0 10 em s kresanjern granja, odlaganjem na gomile i utovarorn u vozi!a.

Nacin rada : Rucni rad motomom pilom

I. Rucni rad motomom pilom s utovarom

II. Motorna piia 0,400

NORMATIV STROJA sati I m

P.01.104.

Sjeca stabala promjera 010 - SO em s rezanjem grana, rezanjem trupaea n~ 100 em, slaganjem na gomile.

kom

Nacin rada : Rucni rad motornom pilom

2. Stabla promjera 0 20 -30 em

1,100 1.100
2,800 2,800
8,000 8.000
22,500 22,50 3. Stabia promjera 0 30 -50 em

4. Stabla promjera 0 vise od 50 em

36

Corazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA"

~ .,-----=I::.:I._:N..:.:O::;R:.::M::::.:.:Ac:.T:..IV:...:.I. RADA I MATERUALA

Gorazd Bufar "PRIRUC:NIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

37

P.01.105. Skupljanje otpadnog materljala , olupina, drvenog i drugog materijala na gradilistu, S utovarom u vozilo

.rn2

P.01:Z04.;;,Rusenje zidova od nearmiranog betonahizliciti1{debljina\ s utovarom urusenogmaterijalau vozilo i Ciscenjem ;"

", <," "'~':ir:'L'/',:': m3

Mogucnosti : Rucr!i rad, slaganje na NORMATIV

iutovar u vozilo.

17,50

P.0l.l06

Rucno vadenje korijenja drveca s otkopavanjem panja, rezanjem i odlaganjern na gornile na 10 rn.

Strojno razbijanje, rucni utovar.

4,80

korn

Normativi strojeva obradeni su u poglavlju "Normativi strojnog rada"

NORMATIV RADA

sati! m2

2. Ruena \:~~nje panjcva promjera 15 - 25 em 2,200 2,200

i 3. Rucno vac1enje panjeva prollljera 25 - 50 em 6,000 6,000

i 4. Rucno vadcnje panjeva promj_c_ra_5_O_- 90 C'-!ll~~-----_;I-'-S::__.0':_:()------_:1":':5:_:,O:_:0'--J

PKRKVR VKR" trk1.i

1,400 1,400

P-01.205. Rusenje zidova od armiranog betona, razlicitih debljina s utovarom urusenog materijalau vozilo i Ciscenjem

34,00

34,00

NORl\IATIV RADA

RliSENJA I OBIJANJA

P.01.20I. Rusenje suhozida od kamena s prijenosom do 5,0 m, sa slaganjem karnena i ci5cclljCl11 okolisa,

5.100

S.IOO

Normativi strojeva ol.radcni su 11 poglavlju "Nornictivi strcjnog rada"

NORMATIV RADA

sati / m3

4, I 0 4,1 O___J

P.01.206. Rusenje medukatnih konstrukcija od drvenih greda sa stroporn

od zbuke, s razvrstavanjem i slaganjem grade i ciscenjem okolisa, rn2

P.01.202. Rusenje zida od karnena II zbuci s prijenosorn do 5 rn, slaganjem kamena i Ciscenjem okolisa

0,560

NORMATIV RADA 6

4,95

P.01.207. Rusenje arrniranobetonskih plocastih konstrukeija debljine do 30 em j sitno rebrastih medukatnih konstrukcija razlicitih debljina s utovarom urusenog materijala u vozilo i ciscenjem okolisa.

?

rn-

P.01.203. Rusenje zidova od opeke i blokova razlicitih debljina s

utovarom urusenog materijala u vozilo i ciscenjem okolisa 1113

3,360

2. Strojno razbijanje, rucni utovar i rasciscavanje,

J,640

Normativi strojeva obradeni SII 11 poglavlju "Normativi strojnog rada"

38

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMA TlVI RADA I MA TERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUtNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

39

P.Ol.208.

Rusenje armiranobetonskih medukatnih konstrukcija s ispunama od betona i cpeke razlicitih debljina s utovaromurusenog materijala

u vozilo i ciSCenjemokolisa ..

P.01.302.

Skidanje krovista s pokrovomodkimalica u zbuci ikrovne konstrukcije. Obuhva6eno je skidanje i razvrstavanje skinutog . materijala,sla~anje u gomile, utovar u vozila, ciscenje okolisa, Obracun po m osnove zgrade.

Strojno razbijanje, rucni utovar i ciscenje.

1,640

Mogucnosti : 1. Rucno rusenje i utovar.

NORMATIV RADA sati I m2

iopisradrt~r~pei'acf.le')\11}t;Y{;l( ·,:(Jr;ji;;·0i;;ii;Zi~j.;~2;~z~I":8J;~~M<7jl;:i;!{;;i\;1!;i)i;;;Ti!?PKR'!.?tK¥:R~.;i'YKRZ;itjkrtp}·

I 1. Rueno skidanje 2,200 1,100 3,300

2,150

No.mativi strojcva obradeni su u poglavlju "Normativi strojnog rada"

P.01.303. Razaranje i skidanje ravnih krovova. Obuhvaceno je razaranje zastitnog, hidroizolacijskog i toplotno izolacijskog sloja materijala, nagibnih betona do medukatne konstrukcije, Obracunato je skidanje, utovar i ciscenje okolisa. Obracun po nl osnove zgrade.

?

]11-

P.01.209. Rusenje r.earmiranih betonskih ploca na tlu razlicitih debljina do 30 ern s utovarcm urusenog materijala u vozilo i Ciscenjem okolisa

m2

Mo zucnosti : 1. Rucno rui eni e i utovar, 2. Strojno razbijanje, rucni utovar i eiscenje.

i\:Ol~fljATI\' RADA " ~~t; / Ill"

I. RlI~J:O razbijanje, utovar i i:is,:enje

2.050 ?050

PKR l(VRVKR Ukup

Opis rudne opcracije

2. .:;tr:~jno razbijunje, rucn. u.ovar i ciscenje

0,540 0.540

1,030 1.030

Nor.uativi strojeva obradeni su u poglavlju "Normativi strojnog rada"

P.01.210. Rusenje ploca od kamena, opcke, betona na tlu debljine do 15 em s podlogom, utovarom urusenog materijala u vozilo i ciscenjern okolisa m2

P.01.304. Rusenje betonskih rubnjaka razlicitih velicina s utovarom urusenog materijala u vozilo i Ciscenjem okolisa,

111'

Mogucnosti : 1. Rucno rusenje i utovar. 2. Strojno razbijanje, rucni utovar i ciscenje.

sati I

0,310

2. Strojno razbijanje, rucni utovar i ciscenje.

Strojno razbijanje, rucn: utovar i ciscenje

0,860

3. Rucno razbijanje, utovar i ciscenje dim 24/30 em 0,660

0,660

2. Rucno razbijanje, utovar i ciscenje dim 18/24 em 0,370

0.370

0,320

4. Strojno razbijanje rubnjaka i temelja, rucni utovar i eiscenje. 0,320

0,320

SKIDANJE KROVISTA

P.01.301. Skidanje krov.sta s pokrovom od crijcpa i krovnom konstrukcijom.

Obuhvaceno je skidanje i razvrstavanje skinutog materijala, slaganje u gomile, utOVH u vozila, Ciscenje okolisa, Obracun po nl osnove krovista,

Normativi strojeva obradeni su u poglavlju "Normativi strojnog rada"

P.01.305. Cisceoje opeka od vapnene ili produzne zbuke

kom

Mogucncsti : 1. Rucno rusenje i utovar,

NORMATIV RADA sati I m2

sati/kom

Gorazd Bul'ar "PRIRUCNIK I NORMATIYI GRADEVIl\'SKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MAT£RIJALA

41

Gorazd Bul'ar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" ___________ ..::I:::I._:.N.:_:O::_:R:::M=A:..:_T;::I:_:V-=-I R\DA I MATERIJALA

40

OBIJANJE ZBl.JKA I OBLOGA

P.01.404. Obijanje zidova i fasada oblozenih ker~Dlikom, kamenom i drugim materijalima·; polozenihtu :2buci,-"s"utovarom urusenog materijala i ciscenjem okolisa; Potrebna .skela, zastita prolaznika i

prasine obracunava se zasebno.. .

m2

rJ)1.~Gl. Obijanje vapnene i produzne zbuke sa zldova s utovarom urusenog materijala i ciscenjem okolisa, Obracunavaju se debljine zbuke po 2 em,

,N=-'-=O:=-R:=.l\:.::;'lrc::\1=-·::__I\'-.:-'=S1_:_·_:_:R:.::O~J,,-N:..:O::.:G:::._-_R:::A::..:D::..:A_:____;_:;_;_~=sa::.:t:.:._i:_lI:.::lI:_l:_.---,,,~~===:____:·<./.'x" :»: ".:\JQ;'::"

I 1. Rucni strcjni alat, deklrieni iIi kompresorski 0.200

--~-------------------------~

2. Strojno obijanje i rucni utovar 0,315 0,315

0,512 0,512 I

Mogucnosti : 1. Rucno obijanje i utovar, 2. Strojno obijanje, rucni utovar

NORMATIV RADA sati I m2

2. Strojno obijanje, rucni utovar i ciscenje. 0,500

NORl\IATIV STROJNOG RADA sati I m"

1. Rucni strojni alat, elektricni ili kornpresorski 0,200

PRIPREMNI RADOVI NA GRADILISn:

P.0l.402. Obijanje cerncntne zbuk.:: sa zidova, s utovarorn uruscncg materijala i ciscenjem okolisa. Obracunavaju se debJjine zbuke po 2,0 e111.

P.01.501. Izrada i skidanje privremenih ograda cxo gradilista od drver.ih stupova 12 x 12 em, na rastojanju 2,0 m, gredica 6 x 10 em, drvenih letvica 24 x 48 !TIm na rastojanju 48 mill.

III

Mogucnosti : ; .. Rucno obijanje j utovar, 2. Strojno obijanje, rucni utovar j ciscel'je.

NORi\,IATIV 1<.ADA sati I n/

Opis radneo edti.ieTpKRf i(Vi{'VKi{

1 ,250 -=---~-__'-'-'-1

KVR\'KR

0,600

2. Gredice 6 x 8 ern

0,018

2. S1Tojno obijanje rucni utovar i ciscenje 0,530

NORIHATfV STRQjr~OGRAiiAC;--'-'--'-:-s~' a--:t\:-' {:-I-11'- -::--c-cc::--~~~~---::>,.,.,..,__,.,.,... "" .. .;,.=- ... .:.,.:... .. ".,J,

I. Rucni strojni alat, elektricni iii kompresorski 0,300':=-=5

3. Letvice 24 x 48 111111

0,015

4. Cavli

0,100

P.01.403. Obijanje fasadne zImke sa zidova, S utovarorn urusenog materijala i ciscenjem okolisa, Potrebna skela i zastita od prasine obracunava se zasebno. Obracunavaju se debljine zbuke po 2,5 em.

P.01.502. Izrada i skidanje privremenih ograda oko gradilista od drvenih stupova 12 x 12 ern, na razmaku od 2,0 m i od iicane pocincane iii plastificirane mreze.

Mogucnosti : I. Rucno obijanje i utovar, 2. Strojno obijanje, rucni utovar.

NORMATIV RADA sati I m2

o is radne 0 eradjel

sati I m2

2. Strojno obijanje, rucni utovar i eiscenje

NORMATIV STROJNOG RADA sati / m

1. Rucni strojni alat, elektricni iii kompresorski 0,200

2. Gredice 6 x 8 em

0,014

3. Zicana ili plastifieina mreza

I,05()

-l.Cavli m3

0,050

42

Gorazd Bucar "PRIRUCl\iK I :,,/ORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NOR\1ATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Budar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

43

,,~ :"

P.OL503. Izrada i skidanje ograda oko gradllista od drvenih . stupova 12 x 12 em, narazmaku od 2,0 m i pocincane c;:\ bodljikave zice

IZRADA ZASTITNlli OqRADA r rtADSTRESNICA NA GRADILISTU

. .

P.Ol.601. Izrada zastit~ih;ograda;;~i~ine 1,10 ~,oko otvora, stubista i vanjskihrubova gradevine uskladu sa Zakonomo zastiti na radu.

:.::
iN6KlViAIl' '\ti;;l'
1. Izrada ograde 0,120 0,250 0,370
2. Skidanje ograde 0,Q25 0,050 0,Q75
NORMATIvMATERrTA.r.An::···!,~>,:,l;;nl;\im :'.,,:,):,::
I. Stupovi 12 x 12,0 em m3 0,oJ5
2. Grediee 6 x 8 em n3 0.014
3. Pocincana bodljikava zica kg/ni 2.050
4. Cavli kg 0,100 m'

2. Daske 24 mill

0,015

3. Cavli

0.100

POI.504. Izradn i skidanjc ograda oko gradilista od gotovih tabli 2,0 x 2,0 m sa smpovima od cclicLc; cicvi. ugradenih na betonske temeljc 30 x30 em dubinc 50 ern.

P.01.602. Izrada zastitnih uadstresnica i prilaza ( trepni ) na gradilistu u skladu sa Zakonom 0 zastit! na radu,

NORMATIV RADA Opisradn~()pcrai:iOlc':":"

sati! m2

... :., ...• '.'.:.' , ..

I. Izrada drvenih zastitnih nadstresnica i prilaza

0.2)0 0,250 0.500

2. Skidanje

0,200 (J.200

NORMATIVi\lATERrJALA' 111:Im

2. Daske 48 mm

0,050

P01~505. Ciscenje snijega s gradevina i gradilista do 30 em debljine.

I. Gredice 6x 8 em m'

0,018

3. Cavli

kg

0,100

I. Rucno ciscenje snijega

P.01.603.

Izrada zastitnih pjesackih mostica s obostranim ogradama visine 1,10 em preko prekopa na pjesackim stazama.

sati 1m2

KVR VKR

2. Blanjanje daske 48 mm

0,050

I. Grediee 6 x 8 em m'

3. Cavli

kg

0,100

4. Premaz zastitnirn sredstvima

kg

0,330

44

Gorazd Bucar "PRlRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK ( NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

45

P.01.604 Postavljanje i skidanje mostlca od teskihcelicnih

" pioca debljine 25 ;.c; 30rillTI na prekopima prometnica.:

Ploce su velicine 3 sirine prekopa.

02.ZEMLJANI RADOVI.,

OTPOR KOPANJU SRASLOG TLA

0,200

0,200

Svako tIo u svom prirodnom lezistu je u sraslom stanju iovisno 0 vrsti materijala, gustoci i unutamjim vezama suprotstavlja se kopanju. Ukoliko se za kopanje jedinice volumena pjeskovitog nevezanog tla utrosi jedna relativna energetska jedinica, za iskop kamenitog sraslog ma.erijala utrosit ce se 10 jedinica. Na osriovu otpora kopanju izvrsena je klasifikacija tla, neovisno 0 rnineraloskorn iIi petrografskom porijeklu, koja se u zernljanirn radovima koristi kod izbora vrste strojeva, proracuna ucinaka i cijene.

sati I m2

0,450

0,450

\1. Celicne ploce debljine 25 - 30 mm duzine 3. sirine prekopa

3,000

P.01.605. . Postavljanje traka upozorenja oko iskopa rovova j ternelja, na stupicima rastojanja 1,5 m

I. i II. KLASA Pjeskoviti povrsinski slojevi tla

Hurnunizirano tlo s korijenjern trave

Kotlovska sljaka

Zernlja nasuta bez zbijanja

NORMATIV RADA

sati I ml

1, Traka upozorenja

2, Stupici

Gustoca u sraslom stanju

kOI1l

Gustoca u iskopanom stanju

Y2 = 1,000 - 1.200 kg I m3

P.01.606. Postavljanje i odrazavanje privremenih prometnih znakova opasnosti i upozorenja tijekom izvodenja radova. Obracun po komadu.

Povecanje volumena YI h2 = 1,15 m'

I. Postavljanje prornetnih znakova

Prepoznavanje : Moze se kopati lopatom bez pomoci noge. Iskop u zasjeku stoji

NORMATIV RADA ;":/)" Opis radne operacije

pod kutom do 45 a

NO RMATIVMATEROALA:.,;.",ti';,'.'!y·m ... ·;.·I·komf.<6!:V,i';1t·;irfllt!ii!;\;;iil\l\;~.\ii}if;ijl1f1;i~:;,:¢;;i;j0*ii,:;;

\ L Prometni znak s drzacern i odrzavanjem Po cjeniku kn I dan

P.01.607. Postavljanje i odrzavanje prenosivih automatskih svjetlosnih (semaforskih) uredaja sa samostalnim napajanjem za reguliranje prometa pri izvodenju radova na prometnicama. Obracun po 1. komp letu s

2, semafora na rastojanju do 300 m.

slojevi tla s korijenjem siblja Zernlja s pijeskom

Stabilizirani zemljani nasipi

Mehanicki iii eksplozivom razorena tla visih kategorija

do 30 % kamena do 90 mm

Dan

Gustoca u iskopanom stanju

'(2 = 1.1 00 - 1.500 kg I ro'

Gustoca u sraslom stanju

Povecanje volumena '{I I Y2 = 1,25 m3

Prepoznavanje : Moze se kopati lopatom uz pornoc noge. Iskop u zasjeku stoji pod

kutom do 70 0 .

46

Gorazd Bu""r "PRIRUCNIK I NORMA nVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar"PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlYl RADA I MATERIJALA

47

Tvrdo zbijenaisusenazcmlja

Zernljani materijali s 30 do 50 % karnena do 100 do 200 mm prornjera Trosni i raspucali kameni materijali

Laporovita suha tla

Ocvrsle zbuke i asfalti

Tla S

Eruptivne stijene Mulj - mjesavina karnenom

kamena tekuce ili plasticne konzistencije s

Gustoca u sraslom stanju

YI = 1.800 - 2.000 kg / m3

Gustoca u iskopanom stanju

Y2 = 1.250 - 1.400 kg / m3

Povecanje volumena YI / Y2 = 1,35 m3

Prepoznavanje : Rucno se moze kopati pomocu pijuka i lopate. U zasjeku stojipod ku.orn od 80 - 90 0. Strojno se moze kopati tek nakon djelomicnog razaranja iIi ras.resouja mehanickim cek.cima iIi eksplozivom,

V. KLASA

Tid s 50 - 70 Vc nevezanog kamena do 500 mm prornjeru Rasoucale stijene sa zem.janim rnaterijalom

Tvrdi lapor

Cvrsti beton do MB 20

"HRVATSKE CESTE " su LI :

"Opcim telmickim uvjetima za radove na cestama "

sva tla klasificiral i u cetiri grupe: kategorije A, i C i huminizirana tla.

Iskop u materijalu "A" kategorije.

.. .: .>: ••
Gus.oca u sraslom stanju YI 1 .800 - 2.100 kg / m'
Gustoca u iskopanom stanju Y2 = 1 .200 - 1.400 kg / m3
Povecanje volumena y, /Y2 = 1,50 m3
Prepoznavanje : Rucno se rnoze razarati pomocu klina i teskog cekica, Strojno se
moze kopati tek nakon razaranja mehanickim cekicima ili eksplozivom. U zasjeku
se drzi pod kutom do 90 0 Pod materijalom "A" kategorije podrazurnijevaju se svi tvrdi materijali koel kojih je potrebno razaranje rnaterijala cijelog iskopa. U tu grupu spadaju sve vrste kompaktnih stijena - eruptivnih, metarnorfnih i sedimentnih, u zdravom stanju, ukljucujuci i eventualne tanje slojeve rastresenog materijala na povrsini iIi takve stijene s mjestimicnim gnijezdima ilovace i lokalnim trosnim ili zdrobljen,im dijelovima. U ovu kategoriju spadaju i tla koja sadrze vise od 50 % samaca vecih

od m 3 za

Iskop u materijalu "B" kategorije

VI. KLASA Puni. jedri, neispucani karneni materijali

Beten cvrstoce vece od MB ::'0

Gustoca u iskopanom stanju

Y2 = I .200 - J .400 kg / m3

Pod materijalorn "B" kategorije podrazurnijevaju se rnijesani kameni i zemljani materijali kod kojih je porrebno djelomicno razaranje, a veci se dio !s~(Qpa obcl\}.ia izravnirn strojnim radom - rijanjern. U OVlI grupu rnaterijala ubrajaju se : tlbI11 materijali ukljucujuci i rastreseni materijal, h?l1l0geni lapori, ~:osni pjescel~~ci i mjesavine lapora i pjescenjaka, vecina dolornita, ras~adnute stlJ.en~ na pOVrSll11 II debljim slojevima s mijesanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste skriljaca, neki konglomerati i slicni materijali.

Gusroca u sraslorn stanjr

Povecanje volumena Y, /Y2 = 1,60 m3

Prepoznavanje : Ne moze se kopati uz pomoc rucnih alata. Strojno se moze kopati tek r.akon razaranja mehanickim cekicima ili eksplozivom

48

Gorazd Ruear "PRIRVCNIK I I'WRMA TIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II.NORMATIVI RADAIMATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRVCNIK I NORMATIVI GP.ADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

49

Pod materijalom "C" kategorije podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno razarati, nego se mogu kopati izravno,upotrebom pogodnih strojeva. Ovamo bi se ubrajaju i vezani materijali - sve vrste gline od visoke do niske plasticnosti, prasinasta tla, kao i nevezani materijali - pijesak, pjeskoviti sljunei, prirodne kamene drobine i slicni materijali.

.... ,', -,,- ",. ," . .:'", "

Povrsinskl iSko~i;~dr:zumijeVajri . odlaganjem iskopanog materijala na daljinudo 30 m. Za iskope se u najvecem broju slucajeva koriste jaruzala ( bageri ), dozeri i, u

*

Iskop se obracunava u sraslom stanju . //

Gustoca i volumen iskopanih materijala, Y2 mjerodavni su za proracun utovara i prijevo:a

Ukoliko je inaterijal klase I - IV. natopljen vodom obracunava se naretlna, vi.\:a klasa

Kod podvodnih radova, ukoliko nije na drugi nacin rijesen iskop, kod rastresitih materijala obracunava se VI. klasa, a fwd kamenitilt VII.

Grupa operacija - utovar

Razoreni materijal sraslog tla izvaden iz gradevinske jame se odlaze uz gradevinsku jamu, sto je dosta rijetko, au najvecem broju slucajeva se utovzruje u posebna vozila i odvozi. Pri utovaru se materijal obracunava s povecanim volurnenorn, ovisno 0 klasi tla. ( Vidi tablicu "Kategorije tla ovisno 0 otporu kopanju" ). Pojedine vrste strojeva, kao jaruzala (bageri), istovremeno s iskopom vrse utovar vozila. Dozeri, kod povrsinskih iskopa, materijal guraju na gomile gdje se II vozila utovaruje pomocu utovarivaca.

ZAJEDNICKE ODREDNICE ZA ISKOPE

*

Grupa operacija - prijevoz i istovar materijala

Utovareni materijal se P0l110eU posebno izradenih kamiona - samoist.esacn ( kipera ) odvozi i istovaruje, U najvecem broju slucajeva, prevezeni materiial se ne istresa na gomile, vee se rasprostire u grubim slojevima, a sto je omogcceno karniona.

02. RADNE OPERACIJE KOD ZEMLJANIH RADOVA

Zernljani radovi obavljaju se kroz vise grupa radnih operaeija. Za svaku grupu operaeija predvideni su posebni alati na strojevima iIi strojevi namijenjeni pojedinoj grupi operaeija.

Grupa operacija - rasprostiranje i oblikovanje tla

Dovezeni materijal se na mjestu istovara oblikuje u gradevine nasipa. Nz isti nacin, kod gradevina u iskopu kao sto su usjeci, zasjeci i tuneli, potrebno je, prije obrade predvidene projektom, oblikovati horizontalne, kose i uspravne povrsine.

Zatese likjOriilstie~ij~~jiillt~1

Grupa operacija - zbijanje nasutog materijala

Nasuti materijali vremenom se konsolidiraju do gustoce koju su imali u prvobitnom sraslom stanju, ali konsolidaeija traje vrlo dugo. Nevezani pjes.coviti materijali konsolidiraju se za 30 - 40 godina, a kcherentnim materijalima potrebno je i nekoliko stotina godina. Kod izrade r.asutih gradevina kao sto su nasipi na prometnieama iIi drugi nasipi, materijal se zcija strojevima istovrerneno sa nasipanjem. Kako su pitanja vezana za zbijanje vrlo slozena, zavreduju poseban prikaz i ovom prilikom se nece detaljnije opisivat.,

Grupa operacija - iskop tla

U ovu grupu se ubrajaju sve radne operaeije koje razaraju sraslo tlo i vade iskopani materijal iz gradevinske jame iIi iskopnog cela i odlazu na daljinu od 2- 3 m.

Siroki iskopi podrazumijevaju slobodna vodoravna i uspravna iskopna cela veca od 12m.

Linijski iskopi rovova razlikuju se po sirinama od 40 em do 200 em i dubinama 4 i vise metara dubine.

50

Corazd BlIcar "I'RJRU'::NIK Il'iORMA TIVI GRADEVIl'iSKIH RADOVA" II. NORMATIVI HADA I MATERUALA

Gorazd Buear "PRIRUC:NIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIII RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERI.JALA

51

NORMATIVI ZEMLJANIH RADOVA ZE.02.100 Rucn! iskopi u sirokom otkopu

RUCNI ISKOPI - u rovovima i pojedinacnim jamama

ZE.02.101. Rucni iskop tla u sirokom iskopu na celu vecem ad 12 m2 s odbacivanjem na 3 m iii utovarom II vozilo, II tlu I - III. kategorije m3

ZE-02.104. Iskop rovova i Iinijskih temelja sirine do 0,60 do 1,0 m

i dubine do 0,0 :- 4,0 m odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame iIi utovarom u vozilo, u tlu I. - VI. kategorije.

NORMATIV satil
Opisradncoh~~ri~{ip :·.· ., · ... i/.·.·~.···-h)··2!';-··i;.'. ............ m;.VR'[iVKRirrlkiif)riO .•• '/l
I. Rucni iskop u tlu J. - II. kategcrije prirodno vlazno 1,400 1,400
2. Rucni iskop u tlu Ill. kategorije prirodno vlazno 2,000 2,000
3. Rucni iskop u tlu IV, kategorije bez rastresanja 3.000 3.000
4. Rucni utovar u kamion, Dodaje se za I. i II. ktg. 0,280 0.280
5. Rucni utovar u karnion. Dodaje se za III. .dg. 0.400 0.400
6. Rucni utovar u karnion. Dodaje se zn IV. ktg, 0.600 0,600

Normativi pod I. i 2. sc povccavaju u s ncaievima : Tl0 sa zilama i korijcnjcrn k= I.~O
i Til, mokro i s korijcnjcm k= 1.~lj
L sati I m3

2. Rucni iskop u tlu 1.- II. kategorije Dubine 2 - 4 m

3,000

3,000

3. Rucni iskop u tlu III. kategorije Dubine 0 - 2 III

3,000

3,000

4. Rucni iskop u tlu III. katcgorije Dubine 2 - 4 III

4,200

4,200

5. Rucni utovar u karnion

Dodaje se za I. - II. ktg.

0.280

0,280

O. Rucni utovar u kamion

Dodaje se zu Ill. ktg.

0.400

0.400

111

\ Prcthoduo rustrcscna tla st rcjnim cckicim:\ iIi cksploz.ivum
I. Rucui iskop u till IV katcgorijc Dubine 0 - 2m 3.500 3.500
2. Rucni iskop u tlu IV kategorije Dubine 2-4111 3.600 3.600

3. Rucni utovar u karnion Dodaie se za IV ktg. 0.600 0.600

Prethodno.razorcna tla strojnim cckiCima iii cksplozivom
I. Rucni iskop u tlu V. kategorije DubincO-2 i11 4,700 4,700
2. Rucni iskop u tlu V. kategorije Dubine 2-4!11 7,200 7.200
3. Rucni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 0 - 2 m 5,800 5,800
4. Rucni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2 - 4 m 8,800 8,80
-
5. Rucni utovar u kamion Dodaje se za V. ktg. 0,700 0,700

Normativi pod I. i 2. se povecavaju u slucajevima : 1'10 mokro i s korijenjem k- 1,50 ZE-02.102. Rucni iskop tla u sirokom iskopu 11<1 iskopnom celu vecem od 12 me s prethodnim rastrcsanjem eksplozivom iii mchanickim cekiccm

i odbacivanjern na 5 m iii utovarorn u vozilo u till IV. kategorijc.

NORi\IA TlY RADA Opis radne opcracije

sati i m2

.
l. Rt:tni iskop II till IV karcgorijc uz prethodno rastrcsanje 1,400 1.4(10
2. Rucni utovar u karnion Dodaje se za IV. ktg. 0,280 0.280
Normativi pod 1. i 2. se povecavaju t; slucajevirna : Tlo sa zilama i korijenjern k= I,:W
Tlo mokra i s korijenjem k= 1,50 Normativ rastresanja tla POl1l0Cu eksploziva ili strojno je II poglavlju "Normativi strojnog rada''

ZE- 02.103. Rucni iskop tla u sirokom iskopu na iskopnom ceIu vecern od 12 nl s prethodnim razaranjem tIa eksplozivom iIi mehanickim cekicima s odbacivanjem na 5 rn i.i utovarorn u vozilo u tlu V. - VII. kategorije

,

nl'

Normativ rastresanja tla dati su II prethodnim navodima.

NOR\'lATIV RADA sati i m~

Oplsradneoperacije ~.. ._,~i. __S· S.

Norrnativi pod I. i 2. se povecavaju u slucajevima : Tl0 mokra i s korijenjem

k=

I. Rucni iskop u tlu V. kategorije uz nrethodno razaranje tla

2,800 2,800

I. Rucni iskop u till VI. kategorije uz prethodno razaranje tla

3,500 3,500

3. Rucni utovar u kamion Dodaje se za IV. ktg.

0,560 0,560

4. Rucni utovar u kamion Dociaje se za V. ktg. 0,700

0,700

1,50

Nonnativ razaranja tla POIllOCII eksploziva iii strojno je II poglavlju "Normativi strojnog rada "

52

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMA TIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "I'RIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

53

NORMATIV RADA satil m3
Iri~operaCl1e JRUDE
l. Rucni iskop 1I tlu 1- II. kategorije DubineO-2 m 1,500 1,500
2. Rucni iskop 1I tlu I.- II. kategorije Dubine2-4 m 2,200 2,200
3. Rucni iskop 1I tlu lIT. kategorije Dubine Dv-Z m 2,500 2,500
4. Rucni iskop u tlu Ill. kategorije Dllbine 2-4 m 3.400 3,400

5. Rucni utovar u kamion Dodaje se za 1.- II. ktg. 0,280 0,280
6. Rucni utovar 1I kamion Dodaje se za III. ktg. 0,400 0,400

Prcthodno rastresenn ti;l~troj!1 ilnce idtinl:lili'eksplo:l:i\,'dill" .: ' .>·;}i· •. ·····.···· ., · ...... , X';,
I I. Rucni iskop u till IV, katcgorijc Dubinc 0 - 2111 '.880 2,880
I
i 2. Rucni iskop 1I till IV. katcgorije Dubine 2 -4111 3.000 3,000

3. Rucni utovar II karnion Dcdaje se za IV. ktg. 0,600 0,600

P reth odnoruzo rena tln stro] n itn~c kicirrl3'jli .eks ploiivhin ...• .. • ..• 'j ': ·.:.i> •• ··•··· •.••• i·.·;·') \i.·; •.
I. Rucni iskop utili V. kategorije Dlibine 0-2111 3,900 3,900
~Rllcni iskop II tlu V. kategorije Dlibine2-4 m 5,800 5.800
1_~~.:_LL~ni iskop u tlu VI. kategorije Dubine a - 2 m 5.700 5,700
4. Rucni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2 - 4 m 6,800 6,800 I

5. Rucni utovar u karnion Dodaje se za V. - VI. Tlo sa zilama i korijenjem k- 1,20
Tlo mokro i 5 korijenjem k'" 1,50 ZE-02.10S. Rucni iskop pojedinacnih temelja velicine do 1,0 X 1,0 m, dubine do 4,0 m odbacivanjemiskopanog materijalado 2 m od jame Hi utovarom uvozilo, u tIu I. - VI. kategori;e; .. ,

m

NORMATIV RADA sati I m3 . .,~[} .....

~Jis!~dWetbp~rr~tl~~~W~~}~~%~'!!~01§~1_IIB@I_~},JW~i~~~i§RI~~11U~OP~

1. Rucni iskop u tlu 1- II. kategorije Dubine 0 - 2 m 3,250 3,250

3. Rucni iskop u tlu III. kategorije Dubine 0 - 2 m 5,750 5,750

4. Rucni iskop u tlu III. kz.tegorije Dubine 2 - 4 m

6,100

6.100

ZE-02.104.Iskop rovova i trakastih temelja sirine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom U vozilo;u tlu I. - VI. kategorije.

4. Rucni iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2 - 4 m

8,280

8,280

5. Rucni utovar u kamiou

Dodaje se za 1. II. ktg,

0,280

0,280

6. Rucni utovar u karnion

Dodaje se za III. ktg.

0,400

0,400

I. Rucni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 0 - 2 m

4,350

4,350

2. Rucni iskop u tlu IV. kategorije Dubine 2 - 4 m

6,100

6.100

3. Rucni utovar u karnion

Dodaje se za IV. k:[.

OADO

OA()()

5. Rucni utovar u kamion Dodaje se za V. i VI. ktg.

0,700

0.700

Normativi pod I. i 2. se pove::avaju u slucajevima : Tlo B zilama i korijenjem k'" 1,20

Tlo mokra i 5 korijenjem k '" 1,50

Normativ rastresanja tla dati su u prethodnim navodima.

Normativ rastresanja tla nalazi se u prethodnim navodima.

54

Corazd Bucar "T'RIIWCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. ~ORMA TIVI RADA I MATERI.TALA

Corazd Buear"PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

55

ZE-02.106. Rucni iskop pojedinacnih temelja velicine od I xl dol x 2 m, dubine do 4,0 m S odbacivanjem iskopanog materijala do 2 mod jame iIi utovarorn u vozilo, u tlu I. - VI. kategorije.

ZE.02.401. Zatrpavanje rovova s iskopanim materijalom nr i IV. kategorije u slojevima debljine 30 em bez zbijanja.

satil m2

0,600

'A··'.·"·""."' •. ·"">
'VplS.raant!_oPi!raciJe',;},):£ ,.··.·,.,'y>;,·;,',>·'rc:;\'r;,.r+''('':i; >nl"1{:;W Jkun"
L R_ocni iskop u tlu 1- II. kategorije DubineO-2 m 3,200 3,200
2. R'lcni iskop u tlu I. - II. kategorije Dubine 2 - 4 111 3,840 3,840
3, Rucni iskop u tlu III. kategorije DubineO-2 m 3,250 3,250
4. Rncni iskop u tlu III. kategorije Dubine2-4 m 4,420 4,420

5. RJcni utovar u kamion Dodaje se za I. i I!. ktg. 0,280 0,280
6. Rccni utavar u kamion Do.luje se za III. ktg. 0,400 0,400

Prct roduorastrcsanjc till stojnim cckicinlaili cksplozivom ',.' ",".,'.;< .' ,,: .• ,., .........
L Rui:ni iskop II tlu IV, katcgorije Dubine 0 - 2 J11 3,740 3,740
I.., Rl!{l1i isko» II till IV, blec:orije Dubine 2 - 4 m 3,O(lO 3,SOO
I"':'.

I -v Rt :':ni utovar u kamion Dcdaje se z;; IV, krg. 0,600 0,600
-,.
I
i Prctl.rdnu razaranjc tlastroj nim £cki,:ima iii eksplozivom ........ '.' ...
L Ruc.ii iskop u tlu V kutegorije DlibineO-2m 5,000 5,000
2. Rucni iskop u tlu VI. kategorije DubineO-2 m 6,100 6,100

3, Rucni utovar II kamion. Dodaje se za v-. - VI.. ktg. 0,700 0,700

Norma.ivi pod I. i 2. se povecavaju u slucajevirna : Tlo sa zilarua i korijenjem k== 1,20
Tlo mokro i s korijenjem k== 1,50 ZE.02.401. Rucno zatrpavanje rovova s granuliranim agregatom iIi tamponomu slojevima debljine 15 em bez zbijanja.

\ I. Rucno zatrpavanje

NORMATIV RADA '6pisraane6p~racije

sati I m3

0,250 0,250

ZE.02.401. Rucno zatrpavanje rovova s iskopanim materijalom III i Iv.kategorije u slojevima debljine 30 em sa zbijanjem s do modula zbijenosti M 20 ( Ploca 0 30 em , M - MN/n/ )

NOR;VIATIV RADA

sati I m3

, .\

0,?50 sau I 111'

ZE.02.402. Zatrpavanjc rovova s iskopanim materijalom V. i VI. kategorije u slojevirna debljine 30 em s zbijanjern s do modula zbijenosti M 30 ( Ploca 0 30 em , M - MN/m2 )

Normativ rastresanja tla nalazi se u prethodnim. navodima.

NORMATIV STROJA

ZE·02.301.

Rucno rasprostiranje iskopanog rnaterijala I. - IV. kategorije II slojevima debljine IO do 30 em s oblikovanjem i pripremom gornje povrsine za zbijanje.

\1. Mehanicki nabijac 0,250 sati / m3

NORlHATIV RADA Opisratlneuperaci]e; ".

ZE.02.403. Zatrpavanje oko temelja s iskopanim materijalom III i IV. kategorije u slojevima debljine 30 em sa zbijanjem s d~ modula zbijenosti M 20 ( Ploca 0 30 em , M - MN/m- )

1. Rue 10 rasprostiranje u sloju debljine

10cm

0,360

0,360

0,330 S / 1113

VKR

2. Rucno rasprostiranje u sloju debljine

20em

0,500

0,500

3. RUCLO rasprostiranje u sloju debljine

30 em

0,750

0,750

Norrnarivi pod I, - 3. se povecavaju u slucajevima : Mokro tlo k ==

1,25

Napomena : Materijai je grubo istresen na gotnile IW rastojanju do 10 III

56

Gorazd Bucar "PRlRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gornzd Buc.r "PRIRUCNIK I NORMATIY[ GRADEVINSKIH RADOYA" II. NORMATIVI RADA I NATER[JALA

57

ZE-02.501. Planiranje iskopanog terena s tocnoscu +/~ 3 em s prosjecnim iskopom od 0,05 m3J m2 , u III.- Vl.kategoriji tla i odvozom viska materijala iii utovarom u vozilo.

03. TESARSKI RADOVI

NOUM4,TIV satiln{
:()~i~ '"UlIt:u['',i'l''''' ,"CWln,,\\.' 'KKA%tlJ(ffpj!
1. Rucno planiranje u III. kategorij i ravnog tla 0,300 0,300
2. Rucno planiranje u IV. kategoriji ravnog tla 0,350 0,350
3. Rucno planiranje u V. i VI. kategoriji ravnog tla 0,700 0,700

4. Rucno planiranje u III. kategoriji tlana kosinama 0,350 0,350
5. Rucno planiranje u IV. kategoriji tla na kosinarna 0,400 0,400
6. Rucno planiranje u V. i VI. kategoriji tla na kosinama 0,850 0,850

7. Rucno planiranje u III. kategoriji tla u rovu sirine do 1.0 m 0,350 0,350
I 8. RUCllO planiranjc u IV. kategoriji rla u TO\'U sirine do 1.0111 0,550 0,550
9. Rucno planircnje 1I V. i VI. kategoriji tla 1I rovu ~irin~ do 1,0 III 0,660 0.660
i
r . Za betonske konstrukcije po~rebll~j6izraditj -velike i;p~~rsine .oplata, Kod prosjecno slozene gradevine za jedan m ~betonske konstrukcijepotrebno je izraditi 8 do 15 m2 oplatnih povrsina, a kodtankestijenihslozenih konstrukcija i do 20 m20plata.

Za izradu oplata ulaze se umni i fizicki Ijudski rad, Tehnickim rjesenjima oplatnih sklopova utrosak se ljudskog rada moze sniziti, ali nikad se ne moze potpuno izbjeci. Opiate mogu raditi samo obuceni radnici, tesari koji poznaju osnovne postavke prijenosa opterecenja betonskih konstrukcija i odgovome licnosti, Kod izrada oplata ne smije se pogrijesiti. Neuspjesno izveden dio betonske konstrukcije mora se ukloniti razaranjem materijala, uz zastoj svih radova, sto je uzrok velikih dopunskih troskova,

U tckstu se koriste pojedini nazivi vezani za oplatne konstrukcije koji nisu ujednaceni 1I nazivlju i: oblasti telinologije gradenja, te jc potrzbno dati obrazloienja :

Oplatiia plolia [e povrsino koja doled 1; neposreilni dodir sa svjeiim betonom. Vi.Iljiva povrsina betona je negativna slika povrsine oplatne ptohe.

Oplatna ploca je trajno povezana oplatna ploha od oarcdenog materijala koja se sa drugim konstrukcijama sklapa II jedinstvenu cjelinu.

Oplatni sklop SII konstrukcije kod kojih su povezani SFi potrebul dijelovi oplate u cjeloiu, a sluii za izlijevanje odredene betonske konstrukcije.

Primjer: "oplatni sklop za dvostrane opiate zidova ". ,. samopodizni oplatni sklop . rr itd.

Oplata, bez bliieg odredenja, zapravo ne znaci nista. U svakodnevnoni sporazumijevanju, rijec oplata koristi se kao zinnjcna za oplatne sklopove.

Normativi pod I. - 4. se povecavaju u slucajevima : Mokro tlo

m3
1,400 1,400
0,280 0,280
0,170 0,170
0,120 0,120
k= 1,25 \ Nonnativi pod 1, - 9, se povecavcju U slucajevima : \lokro tlo

k=

1,25

ZE-02.S02. Prijcvoz iskopanog materijala.rucnim kolicima~

NORMATIV RADA

2. Dodarak na svakih daljnjih 10 111

3. Dodatak na svakih I. m visine

4. Dodatak na svakin 1. m dubine

U cijeni armiranobetonske konstrukcije, u ov.snosti od slozenosti i velicine presjeka elementa, oplata sudjeluje od 20 do 40 O/!:.

Za same jedan stan u visekatnici, sa betorskim zidovima i madukatnim konstrukcijama, potrebno je izraditi oko 200 do 250 m2 oplata.

Oplata je tehnoloska konstrukcija, sredstvo rada koje betonskoj konstrukciji daje trajni oblik i povrsinski izgled. Opiate su privremene konstrukcije u koje se izlijeva svjeza betonska mjesavina i u kojima se obavlja proces ocvrscivanja. Materijali oplatnih sklopova n proizvodnji se trose, al. ne ulaze II sastav novog proizvoda.

Za kvalitetu i izgled betonske gradevine opiate imaju presudan znacaj, Oblik, tocnost svakog elementa u svim prostornirn velic.nama i povrsinski izgled, odraz

su vrste i kvalitete primijenjenih oplata. .

Tehnickim rjesenjima oplatnih sklopova treba se omoguciti da se ocvrsla betonska konstrukcija postupno i mirno aktivira te preuzme ulogu za koju je izradena.

58

Gcrazd Bubr "PRIRUC:-;IK I NORMA TlYI GRADEYINSKIH RADOY A" II. I\GRt.IATIYI RADA I IIIATERIJALA

1.

IZBOR I IZRADA OPLA.TNIH SKLOPOV A

Na izbor vrste oplatnih.sklopova, za svaki konkretni slucaj, utjecu brojni tehnicki i organizacijski cimbenici.

Izbor ovisi 0 obliku betonske kcnstrukcije, 0 velicini povrsine koja se oplacuje, 0 raspolozivim strojevima i vremeau za radove, klimatskim uvjetima u vrijeme izvodenja radova i o· broju raspolozivih radnika koji ce radove izvoditi te 0 njihovoj obucenosti.

Izbcrom vrste oplatnih sklopova i nacina rada moraju se zadovoljiti uvjeti za uspjesan pothvat, sto pcdrzzumijeva : dobiti trazenu kvalitetu betonskih konstrukcija, u pogledu dirnenzija i izgleda, i zavrsiti gradevinu u predvidenom vremenu, a uz najnize troskove. Pogresno je unaprijed ograniciti sredstva za nabavku oplata, ne sagledavajuci konacan ishod u organizacijskom i ekonomskom pogledu. Proizvodaci oplatnih kor.strukcija mogu takoder doprinijeti pogresnom izboru, U nastojanju da prcdaju (plate koje proizvode, u nmogim slucajevima, ponasaju se nekriticno. Bilo jc slucajeva da su na raspisani natjecaj za nabavu oplauiih sustuvu dobivcue cCi',olpJIlC spccifikacije pctrcbnog broja i dijelovn sustava, a sto je U prvi mah tesko r.tvrditi, Pogresan izbor vrsta oplata i nacina rada nepovoljno se odrazava na sve os.ale faze radova i na odvijanje radova u cjelini, Na gradilistu se nastoji postr.vi.i organizacija izvodenja s medusobno ujednacenim kapacitetima po vrstarna radova, Lkoliko se radovi na izradi oplata ne odvijaju 1I predvidenorn vrernenu, zasraju armiracki, betonski i zidarski radovi uz nedovoljno koristenje kapaciteta, a 5tO se odrazava na troskove. Samo uz svestrano poznavanje uvjeta i mogucnosti koje pojedine vrste i postupci rada namecu, mogi se izabrati najpovoljnija rjesenja i dobiti povoljniji rezultati.

Kroz postupke rada S oplatarna mogu se promatrati tri osnovne vrste oplatnih sklopova.

J. Sustavi koji se izradu]u na mjestu gradenja. Tu se svrstavaju krojene opiate od drvene grade iIi drvenih preradevina

2. Sustavi gdjc sc od tvornickl izradenih ploca i pratecih elemenata na mjcstu gradenja sklapa oplatni sklop,

3. Sustavi gdjc sc od tvornicki izradenih elemenata u radionic! izraduje oplatni sklop u velicin! i obliku konstrukcije koji se na rnjestu gradenja postavlja i skida.

Gorazd nu~.r "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOY A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

59

2.

SUVREMENA RJESENJA OPLATA

U nastojanju da se poboljsa kvaliteta betonskih konstrukcija, u pogledu tocnosti dimenzija i izgleda vidljive povrsine, da se poveca broj koristenja i smanji utrosak ljudskog rada, razvijene su nove vrste i postupci rada s oplatama.

U osnovi je svih suvremenih sustava tvornicki izradena oplatna konstrukcija, u jednom sklopu povezana oplatna ploha i podkonstrukcija, a kod pojedinih sustava i nosiva konstrukcija. U svakom su sustavu predvideni prateci dijelovi za izradu oplatnih sklopova za povezivanje i regulaciju,

Oplatni sklopovi proizvode se u razlicitim rjesenjima, ali prevladavaju dva osnovna pristupa :

* Sustavi koji se sklapaju na mjestu gradenja

• Sustavi koji se radionicki sklapaju, ana mjestu gradenja postavljaju i skidaju

iVIATERIJAL

RADIO:\"ICKA IZRADA

PRIl\I.TENA

DRVENE KROJENE

IZRADA NA MJESTU

Daske, gredice, cavli, iica klinovi.

Alat: pile, sjekire, klijesla

Na mjeslu gradenja se kraji, rsze gratia, saslavlja oplala i prileze,

Ohiljez]e : Jednokratna prirnjena Utrosak rada: 1 ·1,5 sati! m'

GOTOVE PLOCE Tvornicki izradene moduplace, uredaji za povezivanje

SKLAPANJE NA MJESTU Sklapanje na mjeslu

Obiljezje : Mogucnost

prilagodbe razlicitirn oblicirna.

Utrosak rada : 0,5 • 0,8 satilrn'

TVORNICKI ELEMENTI

POSTAVLJANJE

IZRADA

Golovi Ivornicki elemenli za nasive dijelove, podkon-

Saslavljanje sklopova u

Poslavljanje i skidanje na mjeslu gradenja

dirnenzijama konslrukcije.

slrukcije, uredaji za povezivanje i regulaciju.

Materijal za oplatne plohe.

Obiljezja : Brzina rada,

lltrosak rada : 0,2 - 0,3 sata! m'

3.

SUSTA VI KOJI SE SKLAPAJU NA MJESTU GRADENJA

Pristup izrade oplatnih sklopova polazi od modulamih, .tvorn.i.cki izrad.enih oplatnih tabli i pratecih dijelova za povezivanje i podesavanje kO]1 se na rnjestu gradenja sklapaju u oplatne sklopove odgovarajuce velicine i oblika.

60

Gorazd Bucar "PRIRVCNIK I NORMA TlYI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Buc", "PRIRUCNIK I NORMATIYI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

61

Tvornicki izradene .modulame oplatne table visoke su kvalitete izrade i s pratecim dijelovima i rjesenjirna i predstavljaju posljednji stupanj razvoja suvremenih oplatnih sustava.: Osnovni nosivi okvir ploce izraden - je odprofiliranog aluminijskog lima ili zatvorenih cetvrtastih limenih presjeka.

Izrada je oplatnih sklopova jednostavna, a za obucavanje.ljudi.nije.potrebno vise od deset dana. Ploce se povezuju u sklopove,.postavljaju?pritemipopustaju pomocu posebno oblikovanogcekica -duzine oko 40cm;~oji je ujedno i jedini

ala~. priradu.~. ""., ". .':o,]'(;\~:,,-~";,,;!' '

Dvije se ploce po bocnim stranama uklapaju pomocu tmova i rupa, a pritezu i

povezuju veznim elementima. -

Podkonstrukcija je od istog materijala, sacasto postavljena i zavarena na okvir, sto osigurava jednaku nosivost u dva smjera. Na bocnim stranama okvira, U odredencm ritmu, postavljene su rupe i trnovi kojima se osigurava uklapanje ploca u istoj ravni.

50

50

50

50

50

Osnoyna tab.a 50 x 100 em 75 % Pornocna plcca 25 x 100 em 20 %

50

Pomocna plcca 50 x 50 em 5 %

Oplatne plohe su kod vecine proizvodaca od sperploce, ali po zahtjevu se mogu dobiti i s celicnim limovima ili drugim materijalima s povrsinskim teksturama.

Pornocu ploca omogucena je jednostavna zamjena oplatnih ploha, nakon oclredenog broja upotrcba. Ploce se rade II razlicitim velicinama, ali u modularnim odnosi rna,

I

Sustavi sa srcdnjim i velikirn oplatnim plocama rade se 11a isti nacin i od istih materijala, ali od krucih profila u razlicitim velicina.na. Ploce srednjeg moclula zapocinju s OSIlOVnOl11 pIcC0111 velicine 100 x 20C ili 100 x 250 C111, a pornocne su ploce velicine 50 x 200 i 25 x 200 C111.

Vecina sustava s velikim plocama pocinje osnovnom plocom velicine 240 x 240 ern i pratecim velicinarna 120 x 240 em i 60 x 240 em, ali mogu se naci i proizvodaci s osnovnorn plocom od 300 x 300 em,

Sustavi sadrze osnovnu plocu i pornocne ploce. Pornocne piece su velicine 112 i 114 od osnovne ploce, 5tO omogucuje sklapanje u velike sklopove razlicitih dimenzija i oblika,

Prema velicini osnovne ploce, razlikuju se: sustavi s plocama "malin" dimenzija gdje je osnovna ploca velicine 50 x 100 em ili 60 x 120 em; sustavi sa srednje velikim plocama, S osnovnorn plocom od 50 x 250 em i sustavi s velikim plocarna koji imaju osnovnu plocu velicine 240 x 240 do 300 x 300 em.

Sustavi s malim plocama vrIo su prilagodljivi u pogledu oblikovanja razlicitih velicina i oblika oplatnih sklopova za okomite i vodoravne konstrukcije te se pretezito koriste pri izradi manjih gradevina i slozenih oblika. Velicina osnovne place krece se od 50 x 100 em do 60 x 120 ern s pratecim plocama velicine 25 x 100 cm , Tezina pojedinacne ploce ne prelazi 35 kg te su pogodne i za rucni prijenos i rad. Koriste se i male dizalice koje posjeduju obrtnici i manja poduzeca,

U svakom sustavu predvidene su posebne ploce, sa zglobom u sredini, za oblikovanje unutarnjih i vanjskih kutova kod zidova. Navedenim se plocama mogu oblikovati rnnogokutne, kruzne i ovalne osnove zidova i stropova.

Nacini medusobnog povezivanja ploca i pritezanja oplata kod zidova razlikuju se od proizvodaca do proizvodaca, ali svi imaju nesto zajednicko : to su elementi izliveni od celika iIi slitine, patentiranog oblika, tezine po komadu oko 0,3 do 0,5 kg, kojima se vrlo jednostavno rukuje,

50

50

SREDNJI MODUL

100 X 200. 50 X 200, 50 X 100 CM

I / I ,

112,

114

VELIKI MODUL

250 X 250, 100 X 250,50 X 150,50 X 100 CM

III, 1/2 1/4 1/8

62

Gorazd ElI".r "PRIRUC:NIK I NOP.MATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. JliOR:'IA nVI· RADA I MATERIJALA

Gorazd Eur:!r "PRIRUCNIK I NOR~IA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVI RADA I MATERI.JALA

63

Vel ike su ploce znatno teze, oko ~50 do 200 kg, te nije moguc rad bez dizalica, ali su zato i znatno ucinkovitije na velikim gradilistima.

S modulamim oplatnirn plocama rade se okomite i vodoravne konstrukcije, a razlika je samo u prihvacanju tabli ked vodoravnih konstrukcija.

Betonske konstrukcije izradene od gotovih tvornickih ploca izvanredne su kvalitete, Dimenzije ne odstupajr od projektiranih vise od 2 -3 mm, a povrsine su glatke i pune.

Tvomicki izradene oplatne ploce mogu podnijeti veliki broj uporaba. Oplatne se plohe od sperploce mogu do 100 puta upotrijebiti, uz odgovarajuce odrzavanje.

Oplatne se plohe jednostavno za:njenjuju, a ako nisu dublje ostecene iii deforrnirane samo se okrenu na drugu stranu i ponovno koriste.

Svaki proizvodac uz upute za koristenje oplata predlaze i normative utroska rada za razlicite vrste betonskih konstrukcija i oblika, ali se u nasim uvjetima ne mogu izravno prirnijeniti bez prethodnih iskustava.

Prema nasim iskustvima normativi proizvodaca oplata se, kod koristenja u zemlji za planiranje i utvrdivanje cijene, moraju uvecati za 25 do 30 %.

4. PRIPREMA I SKIDANJE OPLATNIH SKLOPOV A

Prilikom izrade oplatnih sklopova, iznimna se pozornost mora posvetiti pripremi oplatne plohe i skidanju opiate nakon ocvrscivanja betona.

Povrsinski izgJed betonske konstrukcije odraz je stanja oplatne plohe, Ukoliko oplatna ploha nije prethodno pripremljena, beton ce se vezati za plohu i kod skidanja ce se ostetiti. Skidanje oplatnih sklopova, nakon ocvrscivanja betona, je ujedno i aktiviranje izradene nove betonske konstrukcije za prihvat opterecenja za koje je namijenjena. Na nedovoljno ocvrsnutoj konstrukciji, nepazljivim se skidanjem mcgu izazvnti prsliue ili prouzrociti druge nepovoljne posljcdicc.

Broj uporaba podkonstrukcie ploc a je neogramcen, ukoliko se pravilno odrzava. Poslijc svakc uporabe pockor.strukcije sc moraju ocistii! od bctona namazaii zasiituim prcmazorn protiv rdanja.

5.

PRIPREIVIA OPLATl\'lH PLOHA

U proracunu cijena, tvornicki proizvedene oplatne ploce se uzimaju sa vremenskim otpisom do 5 godir;a, te se na cijenu odrazavaju U ovisnosti od broja uporaba u jednoj godini, Knjigovo.istveno se metalni sklopovi vode kao inventar, a oplatne plohe i vezni elementi kao poircsni materijal.

Nabavna cijena oplatnin sustava je vrlo visoka te iziskuju velika pocetna ulaganja. Kada se spccifikacijom obuhvzre svi potrebni dijelovi za jedan sustav oplata, velicinc oko 500 m", nabavna cijena po cervomom metru oplatne konstrukcije krece se od 1.000 - 1.500 kn/1112

Unatoc visokoj nabavnoj cijeni, zbog velikog broja uporaba, koristenje nije skupo.

Cijena jedne uporabe nije veca 0:1 1 1100 kn I m2 po cetvomom metru od nabavne cijene . Na taj iznos dodaju se jos potrosni materijali, troskovi rada i troskovi poslovanja poduzeca,

Brzina izrade opIate i mali utrosak rada najveca je prednost ovih oplatnih sustava.

Prijanjanje za bcton sprecava se cisccnjcm i prethodnim nanosenjem tankih premaza preko oplatnih ploha, Lijcpljenje betona za plohu ne moze se potpuno sprijeciti, ali se premazima 1110ze svesti na najmanju mjeru. Takoder, lijepljenje betona za oplatnu plohu ovisi 0 povrsinskoj obradi i 0 materijalu plohe. Neravne i hrapave povrsine imaju vecu povrsinu i prijanjanje je vece nego kod glatkih i punih ploha. Dascane i ostecene oplatne plohe iz navedenih razloga imaju veliko prijanjanje. Oplatne plohe, izradene od vodopropusnih materijala ili n~dovoljn~ zaptivenih na spojevima, povecavaju prijanjanje i kod skidanja ostecuju plohe 1 betonske povrsine. Prije nanosenja premaza, oplatna se ploha dobro ocistiti od ostataka betona i cementnog mlijeka zaostalih od prethodne uporabe.

Za tu operaciju rade se i posebni strugaci koji skidaju necistoce, a ne ostecuju plohu, Strugaci su izradeni od tvrde pJastike i podsjecaju na alate za ciscenje stakla. Nakon struganja oplatne se plohe ispiru vodom i suse.

Utrosak rada za postavljanje i skidarje oplata krece se od 0,20 do 0,80 satilm2.

Proizvodaci oplata tvrde da se oplate zidova mogu raditi s manje rada, ali to je za planiranje i proracun cijena nerealno jer je tesko dostici takav prosjek u duzern razdoblju.

Radna skupina od tri do cetiri covjeka, s jednim kvalificiranim radnikom i priucenim pomocnicima, moze za :3 sati rada izraditi do 150 cetvomih metara oplata zidova i priblizno toliko i oplata ploca bez podupiranja. Slozenije osnove povecavaju utrosak rada.

Premazi za oplatnu plohu ne smiju biti agresivni iii na bilo koji drugi n~cin kemijski aktivni sa sastojcima betona. Na betonskirn povrsinarna premazi ne smiju ostavljati masnoce i mrlje.

Buduci da se opJatne plohe pripremaju i po nekoliko dana prije izlijevanja betona, premazi moraju biti stabilni i otporni na vanjske lltjecaje,. niske i vi.soke temperature, padaline i brisanje. Prernazi koji se koriste 1I praksi mogu se uvjetno podijeliti na "suhe" i "masne".

64

Gorazd Bucar "I'RIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA· II. NORMATIVI RADA I MATERI.JALA

Gorazd Buc.r "I'RIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA· II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

65

Suhi premazi doIaze na gradiliste kao prasne tvari kojima se na gradilistu prave vodeni rastvori i nanose se na oplatne pIohe.

Prije izlijevanja betona premazi se moraju osusiti. Osuseni premazi, izmedu oplatne plohe i betona, stvaraju tanki sloj koji omogucava lako odvajanje opIata od ocvrslog betona. Za premaze se najvise koristi mjesavina gasenog vapna i gipsa, ali se rade i od kamenog brasna s umjetnim vezivima. Kod drvenih i ostecenih oplatnih ploha, suhi premazi su u prednosti pred masnim jer dijelom popunjavaju ostecenja i izravnavaju i zaptivaju povrsinu na oplatnoj plohi.

Suhi premazi su osjetljivi na kisu i kvasenje te se u takvim slucajevima moraju ponoviti. Nekada je to vrlo tesko nakon sto je oplata sklopljena i sto je polozena armatura. Takoder, suhi su premazi osjetljivi na udare ostecuju se kod postavljanja betonskog celika i hodanja radnika,

Naredoslijed popustanja naglaseno su osjedjive kontinuirane konstrukcije i uklijesteni staticki sisterni.

Nakon koliko se vremenaod izlijef:~mja' mozeopIaJa popustiti . aktivirati betonska konstrukcija, ovisi 0 mnogim.okolnostima.

* 0 temperaturi betona kod izlijevanja i ucvrscivanja

* 0 predvidenoj konacno] cvrstoci betona

,;: 0 aktivnosti cementa

* 0 statickom sistemu

* 0 rasponu konstrukcije.

U mnogim zemljama, vrijeme skidan-e odredeno je Tehnickim propisima iii drugim uredbama,

U vazecem "Pravilniku 0 tehnickim norrmtivima za beton i armiraui beton" u clanku 248 i Njemackom DIN u br. 1045 je odredeno:

"OpIate se 7/1ogu skidati kada beton dostigne 30 % predvidene

cvrstoce kod zidova, stupova i drugih okomitih dijelova konstrukci]e.

Kod ploca, greda i stupova izloienih savijanju iii izvijanju, opla:e se mogu skidati kada beton dostigne 70 '~i predvidene cvrstoce fl.

Predlozena vremena su na strani sigurnosti, jer se, uz odredene mjere, oplate mogu skidati znatno ranije. Vrijeme skidanja posredno utjece na broj koristenja oplatnih sklopova te irna i naglasen ekcnomski znacaj,

Masni premazi Sll otopine izradene od mineralnih ulja iii parafina s rastvaracirna. Na gradiliste dolaze priprcmljene otopinc, u bacvama od J 00 do 200 kg . Na trzistu se javljaju pod razlicitim komercijalnim imenima kao "oplatan" i drugi. Kod duzeg stajanja dolazi do talozenja cvrstih tvari na dnu bacve te se prije uporabe moraju dobro izmijesati.

Na oplatne se plohe nanose krpama, spuzvama iii prskalicama, u tankim slojevirna. Nakon desetak minuta rastvaraci isparavaju, a masnoca ostaje na povrsini,

Ked duzeg stajanja na masnim se prernazima skuplja prasina i druge necistoce, a pri velikim vrucinama i na suneu oksidiraju te ih je potrebno ponoviti.

Pogodni su za glatke oplatne povrsine kao sto su plohe od sperploce, ljepljenog drva i celicnih limova, Ne preporucuje se koristenje rabIjenih motornih ulja iIi slicnih materijala jer ostavljaju masne tamne mrlje na povrsini betona sto moze otezati povrsinske obrade bojama iIi oblaganje IjepIjenjem, ukoliko je predvideno. Ako se ne mogu nabaviti pripremljene mjesavine za "masne" premaze, na gradilistu se mugu pripraviti od mjesavine minerainog ulja s dodatkom 1110 - IllS dijeIova dizeI goriva.

Utrosak materijala za mazanje oplata je oko 0,1 do 0,2 kg/m2.

6. SKIDANJE OPLATA

Kako bi se skratilo vrijeme skidanja skupih oplata kod velikih raspona, moze se konstrukcija poduprijeti na 112 raspona. Podupiranje se rjesava neovisno 0 oplatnom sklopu.

Nakon skidanja opIate, konstrukcija ostaje poduprta do potrebne cvrstoce betona, a opIate se u meduvrcmenumogu dalje koristiti.

Kod velikih raspona i slozenih presjeka vrijeme popustanja se mora tocno odrediti. Potrebno se vrijeme dobiva racunskim putem i probama.

U statickorn racunu proracuna konstrukcije utvrde se naponi koji su posIjedica vlastite tezine konstrukcije i moguca druga opterecenja u vrijeme popustanja. Zbog sigumosti i sprecavanja pojave naprslina, dobiveni se naponi povecavaju za 30 - 50 %.

Ked skidanja op1ata aktivira se izradena betonska konstrukcija koja u tom trenutku preuzima opterecenje od vIastite tezine i vanjskih utjecaja okolisa, kao sto je na primjer vjetar i sl. Oplatnim se sklopovima mora osigurati postupno i meko popustanje, bez trzaja i udaraca, jer se u vecini slucajeva oplate skidaju prije dostizanja konacne cvrstoce betona. Redoslijed popustanja opIate treba prilagoditi statickom sistemu betonske konstrukcije da se ne izazovu nepredvidena naprezanja u pojedinim dijelovima.

66

Gorazd Bucnr "PRII'.UC:Nt I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORl\JATIVI ({ADA ( MATERI.JALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK ( NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMAT(V( RADA ( MATERIJALA

67

Vrlo prihvatljive preporuke izdao je "American Concrete Institute", poznati "ACI" u "Special Publication" No 4.

Vrijeme skidanja je u ovisnosti 0 temperaturi koja je bila kod izlijevanja i ocvrscivanja betona, 0 vrsti konstrukcije i rasponu.

TESARSKI RADOVI

TE.03.100 RADOVI NA PRIPREMI DRVENE GRADE

Temperatura u vrijeme izrade i ucvrscivanja

TE.03.101. Razvrstavanje i mjerenje dasaka i gredica na skladistu te slaganje u vitiove uz prethodno ravnanje pod loge i izradu zastitnog pokrova m3

PREPORUCENO VRIJEME SKIDANJA OPLATA

Vrsla konstrukcije

·>Veca·od150

r-;ORMATIV RADA sati I m3

;bpis:-rhdne"Hp:~-raci.f~'? ?',::::-~-V}:"··'

11. Okomite plohe zidcvastupova i 9leda

12 - 24

48 - 72 sata

2. Razvrstavanje i mjerenje dasaka do 48 mm

1.000

1,000

I. Razvrstavanje i mjerenje dasaka do 24 mrn

1,300 1,300

2. Vodoravne opiate ploca, greda, "T"

3. Razvrstavanje i mjerenje greda i gredica

0,600

a,600

presjeka, krizne i grede

4. S laganje dasaka do 24 rnrn 1I vitlove s izradorn pokrova 1,300

1,300

konslrukcije, do 6 m raspona

72 - 120 sati

96 - 144 sata

5. Slagunje dasaka do 48 mm 1I vitlove s izradorn pokrova I. I 00

1,100

Konstrukcije na rasponu od 6 - 9 rnsiara

120 sati

168 sati

6. SI,lganje greda i gredica \I vitlove s izradom pokrova O,son

o.soo

Slozene konstrukci]e, velikih ras oc.ta, slozenlh presjek

T['03.102. Izruda lciava i gredica rczanjcrn drvcnc grade stabilnoj pili te grubo strojno blanjanje.

nn clektricnoj

Dobivena vrijednost napona 1110"<1 se dokazati probnirn iijelima i predstuvlja potrebnu cvrstocu bciona u trenu.ku popustanja.

Kod izlijevanja konstrukcije, uzimzju se opitna tijela za kontrolu cvrstoce betona, kako je to propisima predvider,o.

Istovremeno se radi nekoliko serija opitnih tijeJa na kojima se prati razvoj cvrstoce. Opitna tijela za pracenje ne njeguju se u iaboratoriju, vee se ostave na konstrukciji zasticeni od sunca ili kise.

Nakon 72 sata ispituje se cvrstoca ;r:'Ve serije probnih tijela, a svaki naredni dan po jedna serija, dok se ne utvrdi potrebna cvrstoca koja odgovara dobivenom naponu u statickom proracunu,

Predlozeni postupak pretpostavlja ca na gradilistu postoji opremljen laboratorij s uredajima za ispitivanje cvrstoce betona, sto se kod slozenih gradevina, kao sto su mostovi i druge konstrukcije velisih raspona, podrazumijeva,

NORl\IATIV RADA

sati / 1113

Opis radne operucije -. .: PKR KVR VKR Ukup
I. Izradu leravu na srabilnoj pili dirncnzija do 50 x 50 I11Ill 2.100 2,100 4.200
2. Izrade gredica do 100111111 rezanjcm na stabilnoj pili 1,400 1,400 2,000
3, Grubo strcjno blanjanje dasaka na stabilnom rotucijskom stroju 0,800 O,SOO 1.600
4. Grubo strojno blanjanje gredica na stabilnom rotacijskom stroju 0.600 0.600 1,200
NORMATIV STROJA (izbor iednoz od ponudcnih strojcva )
I. Stabilna rotacijska iii tracna pila za letvice 2,100 sati / mJ
2. Stabilna rotacijska ili tracna pila za gredice 1,400 sati / m1
3. Stabilni rotacijski stroj za blanjanje dasaka 0,800 sati I m3
4. Stabilni rotacijski stroj za blanjanje gredica 0,600 sati / m' TE.03.103. Zastita, rezane i blanjane drvene grade zastitnim srcdstvima protiv upijanja vode, truijenja, bakterija, otpornosti na pozar.

NORMATIV RADA

sati / m3

Opis nidne()p~raci.i~ , .....•......... .......... .. i PKR KVR.VKR Ukup
I. Potapanje i vadenje iz zastitne penetrirajuce
otopine te slaganje II vitlove 1,400 1,400
2. Premaz drvene grade zastitnim sredstvima s
rucnim alatima te slaganjem u vitlove 1,860 1,860 68

Gorazd nu~ar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

Gorazd nu~.r "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

69

0,540 0,500

TE.03.200 IZRADA OPLATA NA MJESTU GRADNJE

TE.03.201. Izrada jednostrane opiate ravnih zidova kod kojih je predvidena . obloga zbukom iii drugim materijalom. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Daske 24 mm.

2. Vodootpome sperploce 151mn.

NORMATIV RADA o

Izrada oplata ravnih zidova od drvene grade S oplatnom plohorn od vodootporne sperpioce 15 mm.

0,800 0,150

0,950

Napomena : Podrazumijeva se tocnost plolie + / - 2 111m

!1. Oplatna ploha od dasaka 24 mm .. . ....... ~ .".
I. Dasb 24 rnm 0,0050 m / Ill"
2. Gredice 0,0035 Ill' / m2
3. Zica pa ljena 0,0350 kz
'"
4.Cnvli 0,1500 kg
5. Spojnice - klanfe 0,0700 ka
c» TE.03.203. Izrada opIate izlomljcnih i kruznih zidova U osnovi za koje je predvidcna obloga zbukom iIi drugim materijalom. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvenih gredica s oplatnom plohom od I. Dasaka 24mm.

2. Vodo otpornom sperplocom deblj.ne 15 nun.

4. Klanfe 0,0700 kg

L5_._U~lj_e_za~pr_e_m_a_z_o~p_la~ta~ ~0,_16_0_0 k~g~ __ ~ ~

2. Oplatna plohaod vodo

3. Cavli 0,1000 kg

TE.03.202. Izrada oplate ravnih zidova za koje je nije predvidena obloga zbukom ili drugim materijalom, Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvenih gredica s oplatnom plohom od :

I. Dasaka 24 rnrn,

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 nun.

0,560 0,520

\ 2; (ii/;i;i() .c1/'; I otnimleS_y' ~ , .. , ". 2.;;;'Y<i;/b;;jjUYih:\;lK/:Y0'!:·\;( ···· -: · •. ·.·.·, ••. ·.iM'; •• ··'.· •• '1
... =
I. Vodootpoma sperploca 15 mm 0,0035 m'im2
2. Gredice 0,0070 3. 2
film
3. Cavli 0,1000 kg
4. Klanfe 0,0700 kg
5. Ulje za prernaz oplata 0,1600 kg Izrada dvostrane oplata ravnih zidova od drvene grade s

oplatnom plohom od vodootp~rne sperploce 15 mm. 0,750 0,150

.~~------------~~~~~----~~

70

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NOR~ TIVI GRAI>EVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bu~.r "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVl RADA I MATERIJALA

71

Napomena : Pod nazivom "Izlomljeni i kruini zidovi" podrazumijevaju se zidovi s promjenom kuta u osnovi na odstojanjudo 2,0 m, zidovi kruine iii na drugi nacin zakrivljene osnove.

03.200 OPLATE KOJE SE SASTAVLJAJU NA MJESTU GRADENJA OD GOTOVIH PLOtA I PRATECIH DIJELOVA

Opiate izlomljenih i kruznih zidova

TE.03.205. Izrada opIate ravnih zidova zavrsnog izgleda koji se nece oblagati drugim materijalima. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od gotovih tvornicki izradenih ploca s plohom od sperploce, pratecih dijelova i pribora. Velicina osnovne ploce je :

I. SOx 100cm 2. 100 x 200 cm

NORMATIV RADA ()

sati I m2

TE.03.204. Izrada opIate ravnih zidova zavrsnog izgleda koji se nece oblagati drugim materijalima .. Oplata se izraduje na mjestu gradcnja od drvenih gredica s oplatnom plohorn od :

1. Uzlijebljenih i blanjanih dasaka,

2. Vodootpornom sperplocom dcbljinc 15 111m.

0,400 0,400

Izrada dvostranc oplata ravnih zidova od gotovih ploca i pratccih dijelov<I osnovnc plocc 100 x 200 em

0.350 0.350

0.700

In

;-';01'1-.1 \TIV i\lATFRl J\I A

2. Gredice 0.0035 m'l m"

! .... , 0 . : 0
1. Osnovnaplocu 50 x 100 em I
I. Oplatna ploha oel spcrplocc Nabavna cijena s posravljnnjern f 50 upotrcba =
~ Oplatni sustav s pribororn za povczivanje. Nabavna cijena I 150 upotreba =
_"1, Prijevoz do gradi lista i odvoz II skladiste =
4. Trake za bnvljcnjc 1.20 ml fnl
5. J uvidur cijevi 28 f 32 m\11 0.10 m' f 111"
6. Daske i letve 24 111\11 0.001 \113 I m"
7. Ulje za premaz oplata 0.170 kg 1m2 NORlVIATIV RADA

sari I m"

lzrada dvostrane oplata ravnih zidova od drvene grade

s oplatnorn plohom oel uzlijeblenih i blanjanih dasaka 22 T111110.600 0.550

PKR KVR

i 2. lzrada dvostrane oplata ravnih zidova od drver e grade s

oplatnom plohom od vodo otporne sperploce :5 !li111. 0,500 0,550

NORMATIV MATERIJALA

13 ···;ppi#inil'pjoh;iC)~~zlijcb(je[liti.'i. blari.ji~ihdasaka 22mm;'i);;'Xldf:/):,'i:)\,,, ..

I. Daska blanjana i utorena 22 mm 0.0040 m3 I m"

5. Ulje za premaz oplata

0,1600

kg

3. Zica paljena 0.0700 kg

4. Cavli 0,1500 kg

: 5. Ulje za prernaz oplata 0,1600 kg

5. Spojnice - klanfe 0,0700 kg

i I. Vodootporna sperploca 15 111111 0.0025 mJ I Ill"

2. Gredice 0.0020 m3 I m"

4. Klanfe

0,::>700

Napornena : Pod "zavrsnim izgledom " podrarumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.I Sicht beton, vicini beton, finalni beton )

3. Cavli 0,1000 kg

Napornena : Pod "zavrsnim izgledom " podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima. ( Sicht beton, vicini beton, finalni be ton )

72

Gorazd Ducar "PRIRUCNIK I NORMATI\'I GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Ducar "PRIRUCNIK I NORMATNI GRADEVINSKIH RADOVA" IL NORMATIVI RAD!I. 1 MATERlJALA

73

TE.03.206. .Izradaoplate izlomljenih zidovau osnovi, .koji se nece oblagati drugim materijalom. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od gotovih tvornlckl izradenih ploca, s· oplatnom plohom od sperploce, pratecih dijelova i pribora. Velicina osnovne ploce je :

1. 50 x 100 em

2. 100 x 200 em

OPLATNI SKLOPOVI IZRADUJU SE U RADIONICI NA VELICINU I OBLIK KONSTRUKCIJE'~'

0,540 0,540

TE.03.207. Izrada veliko plosne opIate rarnlhzldova zavrsnog izgleda koji se nece oblagati drugim materijalima. Oplata se izraduje u radionici na veIiCinu i oblik konstrukcije na gradevini od tipiziranih tvornicki izradenih dijelova. Na mjestu gradenja oplatni sklopovi se postavljaju i skidaju uz pomoc dizalice. Velicina osnovne ploce je najmanje 5,0 m2•

NORMATIV RADA '0

Izrada dvostrane oplata izlomljenih zidova od

gotovih ploca i prateccg pribora osnovne ploce 100 x 200 em 0,475 0,475

A. Prethodna izrada oplatnog sklopa vel. min 5,0 od gotovih

dijelova, nosaca, podupiraca, radne staze itd, s oplatnom plohorn od sperploce i rastavljanje nakon predv.cenog broja

koristenja na gradevir.i 0,200 0,250 0,250 0,700

NORl\,[tI,.TIV MATERUALA

Predvideni broj upctreba sklopa u istcm octku na

gradevini = n PKRln, KVRln,

VKRln

1. Osnovna ploca 50 x 100 em -. ......... .. ....... / . ............•. , ....
1. Oplatna ploha od spcrploce Nabavna cijena s postavljanjcrn I 50 upotrcba =
2, Oplatni sustav s priborom za povezivanje. Nabavna cijena f 100 upotreba =
3, Dodarni pribor za izradu kutova Nabavna cijena I 30 uporreba =
4, Prijevoz do gradiiista i odvoz u skladiste =
5. Trake za brtvljenje 1.200 ml 1m2
6, Juvidur cijevi 28 I 32 rum 0,200 m1/m2
6. Daske i letve 24 mm blanjane 0,0025 m3 I nl
7, Ulje za premaz oplata 0,170 kg I m2 1.

NORNIATIV MATERUALA

-
I. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijena s postavljanjern I 80 upotreba =
:2. Oplatni sustav s priborom, potporarna, radnom sxzorn. Nabavna cijena I ])0 upotreba =
3. Prijevoz clo gradilista i cdvoz u skladiste =
4, Trake za brtvljenje 0,200 011 1m2
5. Vijci za drvo 0,050 kg 1m2
6, Juvidur cijevi 28 I 32 rnrn 0,050 O11/m2
7. Daske i Ietve, blanjane 0,004 O13/m2
8. Ulje za prernaz oplata 0,170 kg {m2
!';., ...•.•.. ','(:
l. Toranj iii drug a dizalica za postavljanje i skidarre oplatnih sklopova
velicine 5,0 i vise m2• 0,06 sati I m2 1/ .'. Osrt(>vna'plOcal00J!200 em};' .••..••... •.•......... . .... ··.·iI·:;.··.,\;i'i!;Ilii~ i');'}\';!221
I. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijena s postavljanjern I 60 upotreba =
2. Oplatni sustav s priborom za povezivanje. Nabavna cijena I 120 upotreba =
3. Dodatni pribor za izradu kutova Nabavna cijena I 30 upotreba =
3. Prijevoz do gradilista i odvoz u skladiste =
4. Trake za brtvljenje 1,000 m1/m2
5. Juvidur cijevi 28 132 mrn 0,150 m1/m2
6. Daske i letve 24 mm 0,0025 m3 1m2
7, Ulje za prernaz oplata 0,1600 kg I m2 Napomena: Pod nazivom "lilomljeni ridovi" podrarumijevaju se zidovi s promjenom kuta u osnovi na odstojanju do 2,0 111, zldovi mnogokutne iii na drugi nacin zakrivljene osnove.

Pod "zavrsnim izgledom "<podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblazu drugim materijalima.( Sieht beton, vidni beton.finalni beton )

Napomena: Velikoplosni prenosni oplatni sklopovi izraduju se II radionici II obliku i velicini dijela konstrukcije zida Z~ koju je namijenjena. U sklop se ugraduju radne staze, potpore, uredaji za podesavanje i povezivanje. Utroseni sati rada u radionici obracunavaju se razmjerno broju upotreba u istom obliku i velicini na gradevini.

Primjer : Velikaploine oplatne table 2.50 x 4,0 = 10,0 n:", Predvidena upotreba u istoj velicini 20 pula,

lzrada PKR KVR VKR

0,200120= 0,010 0,250/20=0,0125 0,250120=0,0125

0,150 0,150

0,160 0,1625

Iedna primjena

Ukupno, jedna primjena sat 1 m2

0,0125

74

Gornzd Bucar "PRIRr.:CNIK I N03.MATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. MORMATIVI MDA I MATERIJAL<I.

Gorazd Buc.r "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERI.IALA

75

TE.03.20S.

Izrada velikoplosne oplate ravnih zidova zavrsnog izgleda koji se nece oblagati dn:gim materijalima. Oplata se izraduje u radionici na velicinu i oblik konstrukcije na gradevini od tvornlekl izradenih ploca velicine 100 x 200 em i vise. Na mjestu gradenja oplatni sklopovi se postavljaiu i skidaju uz pomoc dizalice. Velicina osnovne ploce je najmanje 5,0 m2 •

03.200

IzRADA OPLATA TANKIH ZIDOVA

TE.03.209.

Izrada dvostrane oplate zidova debljine do 12 em slozenog presjeka po osnovi i visini, zavrsnog izgleda teksture. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

I. Blanjanih dasaka 22 mm.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 mm.

Izrada dvostrane opiate tankih zidova od drvene grade s plohom od blanjanih dasaka 22 mm

0.950 0,600 0.600

A. Prethodna izrada oplatnog sklopa vel. min :,0 od gotovih dijelova, nosaca, podupiraca, racr e staze itd. S oplatnom

plohorn od sperploce i rastavljarje nr.kor; predvidenog broja

koristenja na gradevini 0,200 0,300 0,300 0,800

lzrada dvostrane oplata tankih zidova od drvenc grade s plohom od vodootpome sperploce 15 111111.

0.800 0,600 0,600 2.000

1.

Predvideni broj upotreba sklcoa u istorn obliku na gradevini = n

A/n A/n A/n Zbir

NORl\IATIV]\"TATERI.TALA

1.

Oplatn,' pltiha od bl:mjanih (bS:lha 22 111m Z<1 n/ opl:lte

I,"' , " " L C) .. , - - ~ " ,
1. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijcna s postavljanjern 180 upotreba = !
2. Oplatui sustav ploca s potporamr., rar.nom sazom. Nabavna cijena /100 upotreba = "
I
3. Prijevoz do gradilism i odvoz 1I S~:IOldi;te = I
4. Trake za brtvljenje [ ,C()O m' / m" I
!
5. Juvidur cijevi 28 I 32 mm D,('50 m' I m2 I
6. Daske i letve, blanjane a,CJI m3/m2 i
7. Ulje za prernaz oplata 0,170 kg/m 2 I -- , -----~----~--
I. Daska blanjanu n mill 0,0064 Ill'
I. Gredice 0.0055 ;
III
\ 3. Zica paijena 0,1800 kg
4. Cavli 0,1500 kg
5. Spojnice - klanfe 0,0300 kg
6. Ulje za prernaz oplata 0,3000 kg 0,06 sati I m2

~ .... Oplatnaploha od vodooiporncIpcrplocc 15 111m za m2 oplate
I. Vodootporna sperploca IS mm 0,0015 ,
nr
2. Gredice 0,0055 m3
3. Zica paljena 0,1800 kg
4. Cavli 0,1000 ke
c
5. Klanfe 0,0300 ko-
c
6. Ulje za premaz oplata 0,2000 ku
<= Toranj iIi druga dizalica za postavljane i skirlanje oplatnih sklopova velicine 5,0 i vise m2•

Napomena: Veliko plosni prenosivi oplatni sklopovi izraduju se u radionici u obliku i velicini dijela konstruncije zida za koju je namijenjena. U sklop se ugraduju radne staze, potpore, uredaji za podesavanje i povezivanje. Utroseni sati rada u radionici obracunavaju se razmjerno broju upotreba u istom obliku i velicini na gradevini.

Napomena: Pod "ravrsnim irgledom" podrazumijevaju se vidni dijelovl betonskih zidova koji se na gradevini lie oblaiu drugim materijalinia. ( Sicht beton, vidni beton, [inalni beton )

Primjer : Velikoploine oplatne table 2,5r] c:: 4,0 = 10,1) Ill". Predvidena upotreba u istoj velicini J 5 puta.

lzrada PKR KVR VKR

0,200115 = OOll 0,300115 = 0,020 0,300120 = 0,020

Ol50 0,150

~Mj ~/m

Jedna primjena

Ukupno, jedna primjena sal / 11/

0,02

76

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA rrvr GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bubr "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRoUtEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MAllRIJALA

77

TE.03.210. Izrada dvostrane oplate zidova za intalacijske kanale i zdence.

Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm. '

2. Vodootpomom sperplocom debljine 15 mm.

TE.03.301.

Izrada oplatepravokutnih terneljnih stopa stupova ; za betonske povrsine gdje predvideno naknadno Zbukanje ilioblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od : 1. Dasaka 24 mm.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 mm.

Izrada dvostrane opiate zidova instalacijskih kanala od drvene

grade s plohom od dasaka 24 mm 0,700 0,700

Izrada opIate pravokutnih stupova od drvene grade s op.atnom

plohom od sperploce 0,500 0,450 0,700 1,650

0.0035 0,1800

nr' kcr

'"

Izrada opiate pravokutnih stupova od drvene grade S op.atnom

plohom od dasaka 24 mm 0,550 0,450 0,750 1,750

Izrada dvostrane oplata zidova instalacijskih kanala od drvene

grade S oplatnom plohom od vodootpome sperploce 15 mm. 0,700 0,550

NORMATIV MATERIJALA

t ? Gredicc

3. Zica paljena

I. Daska 24 111m 0,0044

1. ..... . Oplatria plohaod dasakazamm"

NORMATIV MATERUALA

L .......• ;. Onlatna.ploha od dasal':l 24nlm

0,1500

2. Drvene letve i gredice

4.Cavli

1. Daska 24 mrn

Q,006 1113

5. Spojnice - klanfe

0,0700

3. Cavli

0,200 ko-
."
0,150 \:0-
'0
0,150 kg 6. Ulje za premaz oplata

0,1600

4. Zica paljena

2. Oplatna plnha odvodoorporucsperplocc 15 IIlITl.Z:lln2 oplatc':i"l'
1. Vodootporna sperploca 15 111111 0,0070 1113
2. Gredice 0,0035 m'
3. Zica paljena 0,1800 kG
e
4. Cavli 0,1500 ka
'"
5. Klanfe 0,0700 kg
6. U1je za premaz oplata 0,2000 kg 5. Ulje za prernaz oplata

~3~.~C~a\_'I~i ___QJ50 k:;g~ _

4. Zica paljena 0,150 kg

5. Ulje za premaz 0,200 kg

Napomena : Pod zldovima instalaeijskih kanala i zdenaea podrazumijevaju se zidovi do unutarnjeg otvora sirine do 100 em. Za zdence dubine vece od 1,4 m norma rada povecava se koef K = 1,44

Stupovi

Do 100 em

1: 1

do

1:2

78

Gorazd Bu~ar "PRIRUCNIK I NORIIIATIVI GRADEVINSKIH R4.DOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bufnr "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

79

TE.03.302. Izrada opIate pravokutnih terneljnih stopa i stupova za betonske povrsine gdje betonskepovrsine ostajuvidne u zavrsnom izgledu teksture. OpIata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s opIatnom plohom od :

1. BIanjanih dasaka 22 mm.

2. Vodoo otpomom sperplocorn debljine 15 mm. __ ~-,

3. Gotovih oplatnih ploca sustava 50 x 100 do 100 x 200 em i vise.

-: m2

TE.03.303.

Izrada oplate slozenlh oblika temeljnih stopa i stupova s utorima iii zubom po cijeloj visini, za betonske povrsine gdje predvideno naknadno zbukanie ili oblaganje Oplatna pIohaje od :

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpomom sperplocom debIjine 15 rnm.

-Izrada opiate slozenih os nova stupova od drvene grade s plohom od dasaka 24 mm

0,550 0,580 1,000 2,130

2. Izrada oplata slozenih osnova stupova od drvene grade s plohom od sperploce

Izrada opiate pravokutnih stupova od drvene grade s

plohom ad sperploce 0,500 0,400 1,000 1,900

NORMATIV MATERIJALA 1.

0,300 0,650 1,200 2.150

Izrada oplare pravokutni h stupova or go.evil: ploca sustava

~:) x \(10 do 100 x 200 em 0.500 0.800 0.350 1.650

2. Drvenc letve i greclicc

NOI{i\IATIV i\IATERUALA

1 0 I I! d I 1 '1 d J .

3. Cavli

4. :liea paljena

rpiatna p 0 ia 0 ) anjanui a,ak1l2_ mm za m" c:lPlatc :_ .
I. Daska blanjana 22 111m 0.006 1113
2. Drvene letve i eredice (J.008 n13
~ ~
3. Cavli 0.200 k"
to
4. Zi:a paljena 0.150 k"
to
5. Ulje za prernaz oplata 0.200 ka
c» 5. Ulje za prernaz oplata

O.2S() kg
0.150 kg
0.150 kg c

2. • >Oplatna plohaod spcrplocc ' ,,' ,
l. Sperploca 15 111m 0.004 1113
2. Drvene lerve i gredice 0.008 1113
3, Cavli 0.150 ka
'"
4. Ziea paljena 0,150 kg
5. Ulje za premaz 0,200 kg 2. Drvene letve i gredice 0,008 m3
3. Cavli 0,150 kg
4. :liea paljena 0,150 kg
5. Ulje za prernaz 0,200 kg Napomena mjerama.

Obracun oplate sloienih stupova obracunava se po vanjskim

a

2. Nabavna cijena gotovih ploca i pratecih dijelova /120 upotreba

3. Dovoz i odvoz s gradilista

3. Drvene letve, blanjane

4. Ulje za prernaz

0,200 kg

Napornena : Pod "zavrsnim izgledom "podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.( Sicht beton, vidni beton, finalni befall )

b

b

p= 2a+ 2b

80

Gorazd Bu~"r "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMA TlVI RADA I MA TERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORl\1A TIYl GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

81

TE.03.304. Izrada opIate slozenih osnova stopa i stupova s zubom iii utorom gdje povrsine ostaju vldne u zavrsnorn izgIedu teksture. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grades oplatnom plohom od:

L Blanjanih dasaka 22 mm.

2. Vodootpomom sperplocom debijine 15 rom

3. Gotovih oplatnih ploca sustava 50 x 100 do 100 x 200 em i vise. m2

TE.03.30S. .Izrada opiate okruglih i na drngi nacin zakrivljenih temeljnih stopa i stupova gdje betonske povrSineostaju vldne.uzavrsnom izgledu teksture. Oplata se izraduje na njes.tugradenjaoddrvene grade s

oplatnom plohom od : '"

1. Blanjanih Ietvica s utorom.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 8,0 rom.

3. Gotovih oplatnih sustava za okrugle stupove.

Izrada oplate slozenih stupova od drvene grade s oplatnorn plohom ad blanjanih dasaka 22 mrn

Izrada opIate slozenih stupova od drvene grade s oplatnorn plohom od sperploce

Izrada opIate okruglih stupova od drvene grade s oplat.om plohom od blanjanih Ietvica

0,400 0,800 1,500 2,700

0,300 0,600 1,500 2,400

2. Izrada opiate okruglih stupova od drvene grade S oplatnorn plohom od sperploce debljine 8 mrn

0,300 0,800 1,400 2,500

Izrada opiate slozenih stupova od gotovih ploca sustava 50 x 100 clo 100 x 200 em

0,6000,600 0,950 2,150

3. Moritaza opiate okruglih stupova od gotovih sustava za okrugle stupove

0,400 1.200 0.200 [,800

NOR:\IATIV MATERIJALA 1.

2. Drvcne letve i greclice

0.010 mJ
0.200 k<Y
"
0,150 k"
"
0,200 k"
b NORMATIV MATERIJALA

'1 ',; OplatnajllbJi1iodbl:rhjariih'dasaka':22illntT']i;';'-fi:rnJ2;gplat2\

3. Cavli

I. Letvice blanjane s utcrima n,O:l6 rn3

, ; '" -

2.

2. Drvene letve i greclice O,OJ8 013

4, Ziea paljena

3. Cavli

0,2JO kg
O,bO ko-
0>
0,200 ko-
0> 5. Ulje za prernaz oplata

4. Ziea paljena

5. Ulje za prernaz oplata

I. Sperploca 15 !11m

0.006 mJ

UII'

I. Nabavna cijena i ugradnja sperploce za oplatnu plohu / 60 upotreba

0,010 0,150 0,150 0,200

013 kg kg kg

--

Napomena : Pod "zavrsnim izgledom " podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima. ( Sicht beton, vidni beton, finalni beton )

~~ene letve i gredice ~. Cavli

!Hiea paljena

5.Ulje za prernaz

3.', 'Odgoto~ih?Jjja~ii!50x:l()Ojdol 00 x ~U'

2. Nabavna cijena gotovih ploca i pratecih dijelova I 120 upotreba

4. Drvene letve, blanjane

0,004 mJ

3. Dovoz i odvoz s gradilista

5. Ulje za premaz

0,200 kg

Napomena : Pod "zavrsnim izgledom " podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.( Sieht beton, vidni beton, finalni befall )

82

Gor.zdBucor "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

/83

TE.(}3.306. Izrada oplate vetikalnlh serklaza na zidovima, srednji i kutni, za betonske povrsine gdje predvideno naknadno zbukanje iIi oblaganje, Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpornom sperplocom debijine 15 mm.

OPLATE HORIZONTALNlli KONSTRUKCUA

TE.03.401. Izrada opIate ravnihploca s podupiranjem do 3,0 m za betonske povrsine gdje predvideno naknadno zbukanje iIi oblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpomom sperplocom debljine 15 mm.

Izrada opIate vertikalnia serklaza od drvene grade i daske 24 rum

NORMATIV RADA

satil m3

;: ~ ,,' ,- .

·····PKR KVRVKR

0,300 0,450 0,700 1,450

0,350 0,450 0,720 1.520

Izrada opIate vertikalnil. serklaza od drvene grade i oplatnom plohor.i od spcrploce

2. Izrada opIate rayne ploce s podupiranjern od sperploce 15 rnrn 0,720 0,330

NOW,IATIV l\IATERUALA i. Opla tna p:_cl<",1lc_:ll1",<::_:Hc__! .:cd·:::.:a,~·!;:_::; __ -,- __ -,--___:._-----,----cc _ _;__-,--::__-,-~~-,---,- __ :___,

1 I D 1

NORMATIV MATERIJALA 1.

0.040 kg

__ I !

aska _4 I1lIl1 O.OOS ill" \
2. Diveue letve i gredicc 0.006 , i
nl"
3. C"'li 0,150 kg I
4. Zi.::c paljcna 0.100 kG
c
5. Ulje za prcrnaz 0,150 k"
c
2. OplatnajJ]oha od bcrplo~e .• .. ._ · .. :>·.··i .
1. Sperploca ]5 111111 0,002 m'
2. On ene letvice i gredice 0,006 n13
3. Cav.i 0,150 kn
'"
4. Zic2. paljena 0,100 ke-
D
5. Ulje za premaz 0,150 kg 4. Ulje za prernaz

o.lon kg

5. Cjevasti podupiraci

3 kOI11 I 11/: 60 upotreba

2. OjllatliaJJlo ao spcl'plocc
I. Sperploca 15 mrn 0,001 ,
111-
2. Drvene letve i gredice 0,002 n?
3. Cavli 0,040 kg _.
4. Ulje za premaz 0,100 kg i
5. Cjevasti podupiraci 3 komi m": 60 upotreba h d v

84.

Gorazd Bu~ar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bu~ar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEYI'iSKIH RADOVA" II .. NORMATIVI RADA I MATEIIIJALA

85

1. Vodootpome sperploce debljine 15 mm,

2. Blanjanih dasaka na pero t zlijeb.

TE.03.403 -. I~ada oplata ravnih ploca zavrsnog Izgleda s donje strane ko) se

;0 <rneceoblaga'tidriIgim materijalirna, Oplata se izraduje namjestl:.

gradenjaod izradenihploca, potpora, podupiraca i pratecih dijelova i pribora. Velicina osnovne ploce je :

1. 50 x 100 em S oplatnom plohom od sperploce,

2. 100 x 200 em S plohom od sperploce,

TE.03~402. Izrada oplate ravnib ploca' s podupiranjem do 3,0 rn za betonske povrsine zavrsnog izgleda. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s cjevastim podupiracima splohomod :

NORl\IATIV RADA

sati I m3

0,400 0,300

Izrada oplata ravnih ploca od gotovih ploca i prateceg pribora osnovne ploce 50 x 100 em

Izrada oplata ravnih ploca od gotovih ploca

i prateci dijelova osnovne ploce 100 x 200 em

0,350 0,300

0,002

NORMATIV MATERIJALA

4. Ulje za prernaz

0,100 kg

1. "Osnovmlploca 50 x 100enl ........ ,.... ••...• •••••....• < .........
1. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijena S »ostavljanjem 150 upotreoa =
2. Oplatni sustav s pribororn za povezivanje. Nabavna cijena f 150 upotreba =
3. Podupore iz sustava opiate Nabavna cijena l 150 upotreba =
3. Cjevasti podupiraci istog sustava 2 kom I m" Nabavna cijena / 150 upotreba =
5. Prijevoz do gradilista i odvoz 1I skladiste =
6. Trake za brtvljenje 1,20 ml/m2
7. Daske i letve 24 mrn 0.001 m3/m2
8. Ulje za prernaz oplata 0.160 kg z m" 3. Ca\li

0,040 kg

4. Ulje za prernaz

0,100 kg

5.

2.

2. Drvene letve i gredice

0,002

3. Cavli

0,040 kg

5. Cjevasti pcdupiraci

3 kom I r.l: 60 upotreba

Napomena : Pod "zavrsnim izgledom'tpodrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.i Sicht beton, vidni beton.finalni beton)

Napomena : Pod "zavrsnim izgledom'' pcdrazumljevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.l Sicht beton, vidni beton.finalni beton ]

86

Gorazd Bucnr "PRIRUCNIK I l\ORMATIVI GRADEVIl\SKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATIVI RADA 1 MATERIJALA

87

RADIONICKA IZRADA OPLATNIH STOLOVA, POSTAVLJANJE I SKIDANJE NA MJESTU GRADENJA

TE.03.40S.

Izrada opIate ravnih ploca s rebrima s razmakom rebarado 1,5 m, za betonske povrsine gdje predvideno naknadno zbukanje iIi oblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 mm.

Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m

TE.03.404.

Izrada velikoplosne oplate ravnih ploca zavrsnog izgleda koji se nece oblagati drugim materijalima. Oplata se izraduje u radionici na velicinu i oblik konstrukcije na gradevini ( "oplatni stol" ) od tvornlcki izradene nosive konstrukcije, uredaja za podizanje, pod konstrukcije i oplatne plohe od sperploce. Velicina osnovne ploce je najmanje 6,0 m2• Za podizanje, postavljanje skidanje koriste se dizalice i predvideni pribor za prihvat.

1).300 O.30() 0,300 O.90()

NORMATIV MATERIJALA ;1.···

NOR!\IATIV RADA

Ollis rddne(lperacije rKRK'vRVl(R Uktlp

A. Prethodna izrada oplatnog stoIa vel. min 5,0 m2 od gotovih nosivih dijelova, podupiraca, podizaca, radr e staze itd. s oplatnorn plohom od sllcrploce i rastavljarje n.kon predvic1enog broj~l

2. Drvene letve i gredice 0,006 m3

3. Cavli 0.100 kg

!-! :"4:". -=U-=· I-=je:':'z-.a-p-rc-'I-ll-az-.- ---~--------=O'--.I-O-()-k';'g------------·l

~I _::_~~~~~~~---~~~k-()'-11~/~ln~2'·'~()·(~)-'\-1)0-t-l·e~b'--:I'--'--~~-------------\

5. Cjevasti podupiraci ,1, ,_ .

2; Oplatna ploha od spcrplocc .. ....
I. Sperploca 15 Illill 0.001 m3
2. Drvene letve i gredice 0,100 kg
3. Cavli 0,100 ka
b
4. Ulje za prernaz 0,100 ka
c
5. Cjevasti podupiraci 3 korn I 1112: 60 upotreba __ . I. Prcdvidcni broj upotreba stela II iston obliku na grddcvini = 11

A/n A/n A/n Zbir

2.

Postavljanje i skidanje gotovog stela na gradevini,

0,100 0,150

0,250

Ukupno =

L+2.

NORMATlV MATERIJALA

I. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijena s postavljanjern I 60 upotreba =
2. Oplatni sustav s potporama, podizac.rna, ogradom. Nabavna cijena I 70 upotreba =
3. Prijevoz do gradiiista i odvoz u skladiste =
4. Rubne trake salonit ili slicno 0,500 m1/m2
5. Daske i letve, blanjane 0,001 m3/m2
6. Ulje za prernaz oplata 0,170 kg/m2 Napomena : Oplata rebara nije obuhvacena normativom, a obracunava se po normativima greda.

3. Toranj iii druga dizalica za posta v ljanje i skidanje oplatnih stolova velicine 6,0 i vise nl.

0,06 sati I m2

do 1,50

NORMATIV STROJA

Napomena : Velikoplosni prenosivi oplatni stolovi izraduju se u radionici, u obliku i velicini dijela konstrukeije ravne ploce za kojuje namijenjena. U stol se ugraduju radne staze, ograda, potpore, uredaji za podizanje. Utroseni sati rada u radionici obracunavaju se razmjerno broju uporaba u istom obliku i velicini na gradevini. Pod "zavrsnim izgledom '<podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se no gradevini ne oblaiu drugim materijalima. ( Sieht beton, vidni beton, finalni beton )

88

Gorazd Buc.r "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucsr "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVl RAn>\. I MATERIJALA

89

TE.03.406. Izrada oplate ravnih ploca s reb rima S razmakom rebara vise od 1,5 m, za betonske povrsine gdje predvideno naknadno zbukanje iii oblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 mm. Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m

TE.03.407.

Izrada oplata ravnih ploea s rebrima,zavrSnogizgieda s donje strane koji seneceoblagati drugim materijalima-Oplata se izraduje na mjestu gradenja od gotovih tvornicki fzradenlhploca, potpora, poduplraca i pratecih dijelova i pribora, Velicina osnovne ploce je :

1. 50 x 100 em s oplatnom plohom cd sperploce, .

2. 100 x 200 em s oplatnom plohom od sperploce. Visina podupiranja do 3,5 m

1. Daska 24 mrn

0,006 m3

0,350 0,600

0,960

2. Izrada opiate rayne ploce s podupiranjem od sperploce 15 mm

Izrada oplata ravnih ploca od gotovih oplatnih ploca i prateceg pribora osnovne ploce 50 x 100 em

NORMATIV l\lATERIJALA po m opiate

1 Oplatna ploha od daske

Izrada oplata ravnih ploca od gotovih oplatnih ploca i pratecih dijelova osnovne ploce 100 x 200 em

0,340 0,600

0,940

2. Drvene letve i gredice

0,006 m3

NORMATIV MATERIJALA

3. Ca\li

0,100 kg

2. Drvene letve i gredice

0,002 rrr'

1.0slIoYna ploca50xJOOclIl ...•..•...•..••..•.•..... . ;' .... :. .......>. '"
l. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijcr.a s postavljanjern 150 upotreba =
2. Oplatni sustav s priborom za povezivanje. Nabavna cije:na 1150 upotreba =
3. Potpore iz sustava opIate Nabavr a cijer.a z 150 upotreba =
3. Cjevasti podupiraci istog sustava 2 k0111 I n? Nabavna cijena 1150 upotreba =
5. Prijevoz do gradilista i odvoz u skladiste =
6. Trake za brtvljenje 1,20 m1/m:
7. Daske i letve 24 mm 0,DD1 m'/m2
8. Ulje za prernaz oplata 0,160 kg / rn~ 4. Ulje za prcmaz

0.100 kg

5. Cjevasii podupiraci

3 korn I m": 60 upotreba

I I. Sperploca 15 mrn

2 Oplatlla ploha od spcrplocc

0,006 kg

3. Cavli

0,100 kg

4. Ulje za prernaz

0,100 kg

5. Cjevasti podupiraci

3 kom I m2: 60 upotreba

Napomena : Oplato rebara nijc obuhvacena normativom, a obracunava se po normativima greda.

vise od 1,5 In do 3,00 In

Napomena: Pod "zavrsnim izglcdom "<podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.I Sicht beton, vidni beton, finalni beton )

Opiate greda obracunavaju se po norm2tivima greda.

90

Gorazd Bucar "F'RIRl'CI\'IK 1l\'ORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NOR MATI VI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bubar- "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOYA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

91

TE.1J3.408. Izrada opIate kosih ploca za betonske povrsine gdje je predvideno naknadnofbukanje iii oblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade S oplatnom plohom od :.

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpomom sperplocom debIjine 15 mm. Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m

NORMATIV RADA

sati/ m3

TE.03.409. Izrada oplata kosih ploea zavrsnog izgleda s donje strane koji se nece oblagati drugim materijalima.Oplata se izraduje namjestu gradenja od gotovih tvornicld izrat1enih ploca, potpora, podupiraca i pratecih dijeIova i pribora. Velicina osnovne ploce je .

1. 50 x 100 em S oplatnomplohom od sperploce,

2. 100 x 200 em

Visina podupiranja do 3,5 m

~;""'. , - ,.... 2',,~

Izrada oplata kosih ploca od gotovih ploca

i prateceg pribora osnovne ploce 50 x 100 em

0,650 0,400

NOR"\1ATIV MATERIJALA 1.

2. Dr.cue letve i gredice

0.006
0,006 11)3
0.100 kg
o.n.o kg Izrada oplata kosih ploca od gotovih ploca

i prateci dijelova osnovne ploce 100 x 200 em

0,600 0,400

,3. Cedi 1-+· UI;<::-I-.~1-p-re-T-'E-1Z-----------_:_:":_:_ i

L)~-·_C~J~·~~\'~as_ti~p~oLdLll~piLra~cLi~~~~~_~_~~3~k~·a~n~lL/LnlL2L:~6LO~t~lPLO~lt~'c~b'Ll ~

') 0 I

NORMATI\' i\IATElU,lALA

OSll_"Yna pinea 50 x 100 em r---------c--c--

I, Onlatna ploha ad spcrplocc

, 3. Oplatni sustav s pribororn za povezivanje. Nabavna cijena /150 upotreba

Nabuvna cijcna S posiavljanjcm 150 upoue.va =

_. 1]1 atna ploha od SI)l'rploce ,. ' ..
1, Sp=rploca is mill 0.001 1113
2. Dr-cne let ve i gredice 0.0(J6 kg
3. en-Ii 0.100 k(T
c
4. VI.;:: za prernaz 0.100 kg
5, Cjevasti podupiraci 3 korn I me: 60 upotreba 4. Cjcvasti podupiraci 3 korn I 1112 Nabavna cijena I ISO upotreba

6. Daske i letve blanjane 24 Il1I11 0.001 11)' 1m"

4. Prijevoz do gradilista i odvoz u skladiste

5. Trake za brtvljenje 1,20 m' I m"

L7~.~U~Ij~e~z~a~p~re~n~1'~\Z~o~p~la~t'~1 0~.~16~0~k~'g~/~n~l~' _j

Napomena : Pod kosim plocama podrazumijevaju se svi nagibi veci ad 10 %

2:",\ ·····/;9snovnap1o~a IOO};"201l.··.('fu/r: .. i)/ •.. · .. · .• ····.I:i.·;.;;',.:i .•.. ~2}(; .. ~/ •. .:
I. Oplatna ploha od sperploce Nabavna cijena s postavljanjern I 50 upotreba =
2. Oplatni sustav s priborom za povezivanje. Nabavna eijena / 150 upotreba =
3. Cjevasti podupiraci 2 kom I m2 Nabavna eijena I 150 upotreba =
4. Prijevoz do gradilisra i odvoz u skladiste =
5. Trake za brtvljenje 1,20 m'/m2
6. Daske i letve 24 rnrn 0,001 m3/m2
7. Ulje za prernaz oplata 0,160 kg z rrr' Napornena : Pod "zavrsnim izgledom " podraiumijevaju se vidni dijelovi betonskili zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalinia. ( Sicht be ton, vidni beton, finalni beton. )

Pod kosim plocama podrazumijevaju se svi nagibi veci od 10 %

92

Corazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMA TIVI RADA I !\fA TERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATM GIlADEVINSKIH RADOVA" II. NORMA TM RADA I MA TERIJALA

93

VIJENCI I ISTAKE

TE.03.410. Izrada opIate stubiSnih kosih ploca soplatom celagazista i bokova za betonskepovrsine gdje je predvideno naknadno zbukanje iIi oblaganje. Oplata sc .izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpornom sperplocom debljine 15 rom. Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m

TE.03.411.· Izrada opIate vodoravnih vijenaca .L'Istaka gdjeje, predvideno naknadno zbukanje ili oblaganje. Oplata-se izraduje na ojestu

\ . gradenja od drvene grade S oplatnom plohom od :

~\1. dasaka24 mm

2. vodotpomom sperplocom debljine 15 rom .

Obuhvaceno je podupiranje cjevastim podupiracima do visine 3,:1,

. m2

1,250 1,500

0,500 2,620

0,400 2,600

NORMATIV MATERIJALA

2, Drvene letve i greclice

0,007
0,007 m'
0,100 k«
'"
0,100 3. Cavli

('10(' kg

3. Cavli

4. Ulje za premaz

2. Drvene letve i gredice

2:. Cjevasti podupiraci 2.

4. Ulje za premaz C,:6C kg

5. Cjevasti podupiraci 4 kom / m2: 60 upotreba

!2.0_])la~n.il·ploha: ·odspeJ'ploce;j..." •..• ·.·.··.·g·~·,;i.t;/·;\& .. /··;·

3. Cavli 0,100 kg

2. Drvene Jetve i gredice 0,003 nr'

4. Ulje za premaz

C,160 kg

I. Sperploca 15 mrn 0,001 _Il13

4. Ulje za prernaz 0,100 kg

5. Cjevasti podupiraci 3 korn / m2: 60 upotreba

----------------~--------~--~----------~

3. Cavli C,IOO kg

5. Cjevasti podupiraci

4 kom / m": 60 upotreba

OPLATACELA

. r--------:='-

[~-~~=::;r:=::~~~-- ... /-"-"----'~---- OPLATA BOKOVA

_--

r-------

OPLATA KOSE PLOCE

'--------

94

Gorazd Bucar "PRIRUCJIIIK I NORMA nVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMA TlVI RADA 1 MA TERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK 1 NORMA nVI GRADEVINSKIH RADOVA" 11. NORMATIVI RADA 1 MATERlJALA

95

VODORAVNI SERKLAZI

OPLATA GREDA

TE.03.412.

Izrada opIate vodoravnih serklaza visme do 20 em za betonske povrsine gdje je predvideno naknadno zbukanje· ili oblaganje. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade od :

1. Oplatnom plohom od dasaka 24 mm.

2. Vodotpomom sperplocom debljine 15 mm.

TE.03.501.

Izrada opIate vodoravnih greda spodupiranjemc do. 3,0 m za betonske povrsine gdjejepredvideno naknadno zbukanje od drvene grade S oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 rnm,

2. Vodootpomom sperplocom debljine 15 mm.

3. Od blanjanih dasaka na pero i zlijeb radi zavrsnog izgleda vidnog dijela.

Izrada opiate vodoravnih serklaza od drvene grade i daske 24 mm

0,120 0,200

0,320

NORMATIV RADA i<:f isradneo';e¥acji~' ... ,

3. Izrada opiate rayne grede s podupiranjern od blanjanih dasaka

0,400 0,500 0,800 1,700

0.100 0,200

0.300

OAOO 0,450 0,720 1,570

2. Izrada opiate rayne grede s podupiranjem od sperploce 15 rnm

0,350 0,450 0,720 1,520

2. Izrada opiate vodoravnih serklaza od drvene grade i oplatnorn plohorn od sperploce

YisilJ~,2() do40 em

NORl\fATIV MATERIJALA po rn" oplate

I

r 3. JzrJd~ opiate vodoravnih serkld:Cl od drV(TC g:ra(k i daske 24 111m

O.l~O 0.300

O . .J50

1. Onlatnunloha od daske ----1
1. Daska 2411l1l1 0.006 1:11.1
2. Drvene Ietve i gredice 0,002 1113
3. Cavli 0,250 kg
4. liea paljena 0,150 kg
4. Ulje za prernaz 0,160 ka
c
6. Cjevasti podupiraci 3 korn I 1112: 60 uporreba
2. Onlatna nloha od sperploce '.' ' .. '.
1. Sperploca 15mm 0,001 m.l
2. Drvene letve i gredice 0,007 rnJ
3. Cavli 0,150 kg
4. Ziea paljena 0,150 kg
4. Ulje za premaz 0,100 kg
5. Cjevasti podupiraci 3 kom I m2: 60 upotreba
13. iNOol,,;;l .ntan , ·,··,···;,t;,;i
l.Blanjana daska na pero i zlijeb 22 mm 0,004 rn"
2. Drvene letve i grediee 0,007 m3
3. Cavli 0,150 kg
4. Ziea paljena 0,150 kg
5. Ulje za prernaz 0,150 kg
5. Cjevasti podupiraci 3 korn I m2: 60 upotreba 4. lzrada oplate vodoravnih serklaza od drvene grac1c i oplatnorn plohom od sperplcce

O. roo 0.300

OAOO

NORMATIV l\IATERIJALA

po III oplate

Oplatna ploha od daske ., . '. ,
I. Daska 24 111111 0,004 1113
2. Drvene letve i gredice 0,002 m'
3. Cavli 0,050 kg
4. Ziea paljena 0,010 ka
0
5. Ulje za prernaz 0,100 kg
0"[;·:'.,,, 1 '1odspCl:pll..l:< ';~i"',/.i!"·."' .. ·';}i\' '.,.,.' ...•• ;.', ··.··,·.,,··.",.· •. ;·;n;.,· ·;}iii!i. ..i:;:;ii/;.;., •• ·.,.' .• • .,i("j
I. Sperploca 15 mm 0,001 m)
2. Drvene letviee i grediee 0,002 m'
3. Cadi 0,010 kg
4. Ziea paljena 0,100 kg
5. Ulje za prernaz 0,100 ka
b
t .. • T. Napomcna . Obi atiu pozornost, obracun je P0.'11 mjereno po vanjssom rubu .

b

t h

h

96

Gorazd Bu~.r "PRIRUCNIK I NORMA TlYI GRADEYINSKIH RADOYA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA nYI GRADEVINSKIH RADOY A" II. NORMATIYI RADA I MATERfJALA

97

TE.03.502.

Izrada oplata ravnih greda zavrsnog izgleda koje se nece oblagati drugim materijaiima. Oplata se izraduje na mjestu gradenja od gotovihtyurnickiiuadeni.l1 ploca, potpora, podupiraea i pratecih

dijelova i pribora. Velicinaosnovne ploce je: ., ,,:.

1. 50 x 100 em S oplatnom plohom od sperploce.

2. 100 x 200 em

Obuhvacena je visina podupiranja do 3,5 m

TE.03.503.

Izrada oplate kosih greda s podupiranjem do 3,0 m za betonske povrsinegdje je predvideno naknadno zbukarijeili oblaganje. Oplata se izraduje ria mjestu gradenja od drvene grades'oplatnom plohom od ~,.:

1. Dasaka 24 mm.

2. Vodootpomom sperplocom debljine 15 m:rn.

3. Od blanjanih dasaka na pero i zlijeb radi zavrsnog izgleda vidnog dijela.

Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m vi sine

Izrada oplata ravnih greda od gotovih ploca

i prateceg pribora osnovne ploce 50 x 100 em

2. Izrada opIate kose grede s podupiranjem od sperploce 15 mm

0,900 0,900 2,150

0,300 0,400 0,500 1,200

Izrada oplata ravnih greda od gotovih ploca

i prateci dijelova osnovne ploce J 00 x 200 CI11

0,250 0,400 0,500 1,150

3. Izrada opIate kose grede s podupiranjem od blanjanih dasaka

0,450 1,000 0,900 3,350

NORMATIV MATERIJALA po m" opiate

NORrvIATIV ;\1 "TERIT >\LA

Napornena : Pod "zavrsnim itgledom" podrazumijevaju se vidni dijelovi betonskih zidova koji se na gradevini ne oblaiu drugim materijalima.i Sieht beton, vidni beton, finalni beton )

'1.' 6pl~t;1l(pI{)hrt<ldd:iske' •• . ... ••..•.... ··.\X···.·· ••..• : •........•...•.... , •••...••..••.•...••••• ' .•...•.. , •..
I. Daska 24mm 0.006 1113
2. Drvene letve i grediee 0.002 n13
3. Cavli 0,250 kg
4. liea paljena 0,150 kg
4. Ulje za premaz 0.160 kc
'"
6, Cjevasti podupiraci 3 kom / m": 60 upotreba
2; , ·Oplatha·pl{)!ia.odsperploce· "'.> .'< .... • •• ·c ,,·L ., /··/['.·; .. ···,':;;;:[.· ..• ii." ... ').· ';'. · ..
L Sperploca 15mm 0,001 Ill'
2. Drvene letve i grediee 0.007 1113
3. Cavli 0,150 ko
e
4. Zica paljena 0,150 ~g
4. Ulje za premaz 0,100 kg
5. Cjevasti podupiraci 3 kom / m2 : 60 upotreba
l.B1anjana daska na pero i zlijeb ~mm ;<,,;;;j
0,004 m3
2. Drvene letve i grediee 0,007 m3
3. Cavli 0,150 kg
4. Zica paljena 0,150 kcr
'"
5. Ulje za prernaz 0,150 k"
b
5. Cjevasti podupiraci 3 kom / m2: 60 upotreba , ,
1. OSIlOYIl<l ploea 50:x IOn ern .' r: ............ --
L Oplatna ploha od spcrploce Nabavna eijena s postavljanjem / 50 upotreba =
3. Oplatni susrav s priborom za povezivanje. Nabavna cijena /150 upotreba =
4, Cjevasti podupiraci 3 kOIl1 / 1112 Nabavna eijena / 150 upotreba =
4. Prijevoz do gradilista i odvoz u skladiste =
5. Trake zabrtvljenje 1,400 1111/1112
6, Daske i letve blanjane 24 mrn 0,001 m' / m"
7, Ulje za prcmaz oplata 0,160 kg I m2 2. Osnovna ploca 100 x200tm " ......... . ····.· .. ·.···.};;'·i .•.. · .. ·.·: ... ··.··· .. ··.·...!'c;ii/;;':······· ... · .•... ,· .. ·····,·.····.·.··i:t··.· .•. ···· ....•...•....
L Oplatna ploha od sperploce Nabavna eijena s postavljanjem / 50 upotreba =
2. Oplatni sustav s pribororn za povezivanje, Nabavna eijena /150 upotreba =
3. Cjevasti podupiraci 2 kom / m2 Nabavna eijena/ 150 upotreba =
4. Prijevoz do gradilista i odvoz u skladiste =
5. Trake za brtvljenje 1,20 m'/m2
6. Daske i letve 24 mm 0,001 m3/m2
7. Ulje za prernaz oplata 0,160 kg/m2 b

Napomena : Pod kosim gredama podrazumijevaju se grede uzduzno nagnute vise od15%

h

------------------------------

----------------------------

>15 %

98

Gorazd Bu~ar "PRIRUCNIK I NORII1ATIVI GR-\DEVINSKlU RADOVA" II. NORMATIVI RO\DA I IIIATERlJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

99

TE.03.504. Izrada opIate vodoravnih greda slozenog presjeka s podupiranjem do 3,0· m za betonske povrsine gdje je predvideno naknadno zbukanje iIi vidljiva povrsina, Oplata se izraduje na mjestu gradenja od drvene grade s oplatnom plohom od :

1. Dasaka 24 mm

2. Vodootpomom sperp.ocom debljine 15 mm.

3. Blanjanim daskama na pero i zlijeb za zavrsni izgled vidne povrsine.

Obuhvaceno je podupiranje do 3,0 m visine

DODATAK NA IZRADU VIDLJIVIH BETONSKIH POVRSINA PO POSEBNIM ZAHTJEVlMA

NORMATIV RADA

satil m3

TE.03.505. Izrada dodataka na oplatnoj plohi radi dobivanja vidljivih reljefnih povrsina betona, vrste rebraste iIi na drugi nacin rijesenog povrsinskog izgleda, s udubljenima 3 do 10 em .. Na ravnoj oplatnoj plohi od sperploce postavljaju se konusni dodaei od drva iii drugog materijala. Dodaei se na oplatnu plohu vezu pomocu vijaka za drvo s unutarnje strane plohe. Prilikom skidanja, prethodno se vijei izvade tako da urnetci ostaju u betonu poslije skidanje plohe. Dodaci se pojedinacno pazljivo vade nakon dostizanja 70 % cvrstoce betona.

2. Izrada oplate rayne grede s podupi.anjem od sperploce 15 mm

0,350 0,900 1,000 2,250

3. Izrada opiate rayne grede s podupiranjern od blanjanin dasaka

OAOO J ,000 1,000 2,400

NORMATrv RADA

sati 1m2

\112
PKR KVR VKR Ukup
0,200 0.2::>0 0.250 Il.?(l(l
0.300 OAO() (UOO l.l O( I 0.002 nl";

NOR:\IATIV l\IATERIJALA po m: oplatc

1. OpiatIl3 ploha od daske 24 nnii r-~I);"k<l 24 n1111

1 2. Izrad« i postnvljunje dodataka na oplatu (SO C;C povrsinc)

2. Drvene letve i gredice

3. Cavli

NORl\IATIV l\IATERJ.TALA

2. Drvene letve i gredice

0,007 m3

2. Materijal za izradu dodataka

0,700 m2

4. liea pa'jena

0.150 kg

I. Materijal zu izrudu dodataka

0.350 m"

4. Ulje za prernaz

0.160 kg

6. Cjevasti podupiraci 3 korn / m": 60 upotreba

3. Vijci za drvo

0,100 kg

2. OJllatnaplQha 0<1 sperploce15 m 111 .. '.. • r.. .......> ..........<.

I. Sperploca 15 mrn 0.OU2 Ill";

4. Ulje za opiate

0,160 kg

3. Cavli

0,150 kg

4. Zica paljena

0,150 kg

PODUPlRANJE, POSTAVLJANJE MONTAZNIH GREDICA

4. Ulje za prernaz

0,100 kg

TE.03.506. Dodatak na podupiranje ploca i greda iznad 3,0 m.

Obracun po m'visine / m2 .

5. Cjevasti podupiraci 3 korn / ::J2: 60 upotreba

·~;ophiii1.~.plohaoa~ililij~ilih,aaslildl.rtliperoi:zli.ieb d·"'2~;lJmlll·

4. Zica paljena

0.150 kg

I. Blanjana daska na pero i zlijeb 22 mm 0,006 rn3

2. Drvene letve i gredice 0,007 m3

3. Cavli 0, I 50 kg

5. Ulje za prernaz

0,150 kg

5. Cjevasti podupiraci 3 korn / :112: 60 upotreba

Napomena : Pri obracunu slozenih presjeka greda povrsina oplata se obracunava

po vanjskim tnjerama. [? 1 h 2:5 I ~ . b + 2h

3. Cavli 0,020 kg

4. Cjevasti podupiraci 0,5 /150 upotreba

]00

Gorazd Bucar «PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A ~ II. NORMATIVI RADA I MATERJJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIYI G~ADEVINSKIH RADOVA ~ II. NORMATIVI R-I.DA r 1\1ATERIJALA

101

OSIGURANJE ROVOVA

TE.03.S07. Izrada okvira za prihvat i podupiranje montafnih ploca, greda i

polumnotaznih gredica, vrste Omnia, Fert itd. .

TE.03.601.

Osiguranje rovova sirine do 2,0 m a do 4,0 m dubine pri Jskopu radi osiguranja radova,

1. Iskop u zemljanom materijalu

2. Iskop u sljunkovitom i rastresitom materijalu.

2. Drvene letve i gredice

0,002

I. Osiguranje rovova

0,100 0,450

0,550

0,060 kg

U sljunkovitom materijalu

3. Cavli

2. Osiguranje rovova

0,650 0,700

],350

4. Cjevasti podupiraci

0,75 ! 150 upotreba

MO:':TAZ'.;E PLOCE I GREDICE

2. Gredicc

3. Cavli i spojnice 0.250 kg

j

-:.:.:.:.:.'

Napomena : Prj radu U mokrom materijalu norma rada povecava se k = 1,20

,-------------------------------------, --------------- --------------

OKVlRI ZA POTPORU

IZRADA KROVNIH KONSTRUKCIJA

l\10NTAZA GREDICA

TE.03.701. Izrada krovne konstrukcije ad rezane drvene grade, jednostavnih statickih sustava, za raspone 5,0 do 7,0 III a povrsine u osnovi do 400 m2• Obracun po nl osnove. Lervanje se obracunava zasebno.

TE.03.S0S. Nabavka i postavljanje prigotovljenih betonskih gredica za plocaste konstrukcije na postavljenu prihvatnu skelu. U obracun je ukljucena izrada opIate rebara za ukrucenje i po potrebi cela na osloncima.

m2

0,190 0,380 0,190 0,760

iNORMA .l{(
I. Rezana drvene grada 0,065 m3
2. Celicni okov za krovnu konstrukciju 0.470 kg
3. Cavli 0.040 2. Drvene letve i gredice

3. Cavli

4. Montazne gredice - ovisno 0 vrsti i osovinskom rastojanju.

Napomena : Obracunom nije obuhvaceno podizanje gredica na gradevinu.

102

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMA TlVl GRADEVINSKIH RADOV An II. NORl'o1ATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

103

TE.03.702. Pokrivanje krovista preko rogova :

1. Daskama na dodir,

2. Postavljanje Ietava za pokrov crijepom.

3. Salonitom na rastcjanju 70 cm.

4. Opsivanje daskarna 24 mm vijenaca i uvala, Obracun po kosini.

RAZLICITI TESARSKI RADOVI

4. Cpsivanje daskarna 24 mm vijenaca i uvala

0.280 0,560

0.840

TE.03.801. Izrada drvenih podova i podloga podova od :

1. Postavljanje podloge drvenih podova ad gredica 48 I 76 mm na

razmaku od 70 - 80 ern.

2. Izrada poda od dasaka 24 mm

3. Izrada poda od dasaka 48 mm

4. Izrada poda od blanjanih dasaka 22 mrn.

S. Izrada brodarskog poda od blanjanih dasaka na pero i 2lijeb 22 mm.

6. Izrada brodarskog poda ad blanjanih dasaka na pero i zlijeb 28 mm

7. Izrada pod a oblaganjem vodootpornom sperplocom 15 - 18 111111.

S. Izrada podova od drvenih hrastovih kocki visine 8 do 12 em s polaganjem i sitnom pijesku i zalijevanjem spojniea bitumcnon~.

0,140 0,280

i 3. Postavljanje letava za saIonit 48 ,. 75 rnm na razrnaku 70 em

0,070 0,140

0,210

1. Daska 24 mrn

tWOS 1113
0.006 111
0.030 1113
0.006 kg m

: 2. l.ervo :24/48 mm

t---

, 3. Crcdil'.c 4}) / 7) mrn

NOR!\1ATIV RADA

Opis radnc opcracijc

TE.03.703. Izrada kostura od drvenih gredica salonitom iii rebrastim limorn na :

I. Kosim betonskim plocama,

2. Okomitim betonskim plocama

leiava za pokrov ravmm

.. ~
I. Postavljanje podloge od drvcnih grcdica na rastojanju 70-80 CI11 0,110 0,220 0.330 I
2. Izrada poda od dasaku 24 mrn 0.110 0,220 0.3-'0
3. Izrada poda od dasaka 48 I11Ill 0,100 0,180 0.2S0
Izrada poda od blanjanih dasaka 22 mill. --
4. 0,100 0,280 0.330
5. Izrada brodarskog pod a od dasaka na pero i zlijeb 22 mm. 0,110 O,SOO 0.610
6. Izrada brodarskcg poda od dasaka na pero i zlijeb 28 111111 0,120 0,500 0.620
7. lzrada poda oblaganjcm vodotpornom sperplocorn 15 - 18 mm. 0,100 0,140 0.240
8. Izrada podova od clrvenih hrastovih kocki vi sine 8 do 12 em 0,350 1,700 2.050 J. -.::, C:avli

L___ ~~~~ ~

4. Cpsivanjc daskarna 24 mill vijenaca i uvala

'l~.t,..I.Kl"laJ. L¥:MA.TF.R' AUA.S,/ •• ·•· •• ······.\,!;li;( .. iii;:;"'m~ ,;-. 'S:.!j::.', . ......,
1. Grediee i letve drvene 0,014 m3
2. Daske24 mm 0,028 m3
3. Daske 48 rnrn 0,056 m3
4. Daske blanjane 22 mm 0,028 m3
5. Daske blanjane na pero i zlijeb 22 mm 1,050 m2
6. Daske blanjane na pero i zlijeb 28 mm 1,050 ?
m-
7. Vodootporna sperploca 15 - 18 111m 1.050 ?
m-
8. Drvene kocke vi sine 8 - 12 em 1,050 ?
m-
8a. Pijesak 0,020 m3
8b.Bitumen 4,00 kg 2. Izrada kostura na okomitim plocarna oc drvenih gredica i Ietava 0,460 0,640

I. Gredice i letve drvene 0,016 1113
2. Gredice i letve drvene 0,016 m3
I - 2. Cavli obicni 0,050 kg
1 - 2. Cavli za beton ili vijci s tiplama 4. kom Napomena : Obracunom nije obuhvacena skela

104

Gorazd Bucar ·PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIU RADOV A" U. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar ~PRIRUCNIK I NORMA TlVI GR4.DEVINSKIH RADOVA» II. NORMATIVI RADA IMAmRIJALA

105

TE.03.802. Tesarska oblaganja zidova i plafona :

TE.03.803

Izrada drvenih ograda s drvenim stupovima 12 x 12 em, na rastoj~nju2,O m.vodoravnim blanjanimgredieama 6 x 10 em, okomitim blanjanim i na jednom kraju cblikovanim letvieama 24 x 48 mm narastojanju48mm.

1. Oblaganje zidova izolacijskim plocama tezine do 6,0 kg /

2. Oblaganje zidova tvrdim plocarna vrste "iverica", "panelka" itd.

3. Oblaganje zidova preko drvenih okvira blanjanim daskama na pero i zlijeb debljine do 12 mm.

4. Oblaganje zidova preko drvenih okvira blanjanim daskama na pero i zlijeb debljine 12 do18 mm.

5. Oblaganje zidova preko drvenih okvira blanjanim letvama s utorom debljine 12 - 18 .mm.

0,330

2. Premaz ograda zastitnim lazurnim sredstvima

Oblaganje plafona tezine do 6,0 kg / m2.

7. Oblaganje plafona tvrdim plocama vrste "iverica", "panelka" itd.

8. Oblaganje plafona preko drvenih okvira blanjanirn daskama na pero i zl ijeb deblj ine do 12 !l1111.

9: Oblaganje plafona preko drvenih okvira blanjanirn daskama na pero i zlijeb debljine 12 do 18 mm.

10.Oblaganje plafona preko drvenih okvira blanjanim letvama s utorom deblj ine 12 do 18 mm.

'N6ilri\li[vmllten Ii ~ :,.D",!!,'!\\,5.;;:'C'iJU·
1. Stupovi, blanjane grede 12,0 x 12,0 em 0,018 m3
2. Vodoravne blanjane grediee 6 x 8 em 0,018 m3
3. Okomite blanjane i obradene letviee 24 x 48 mm 0,QI5 m3
4. Cavli 0,100 k(T
c TE.03.804. Izrada ograda s drvenim stupovim.i 12,0 x 12,0 em, na razrnaku od 2,0 111, S postavljanjem zicane pocincane ili plastificiranc == m

NORI\IATIV RADA

sati / m2

2. Vodoravne drvene grediee 6 x 8 em

,&!i .. ,:_!:a~~_e__hjJeracije ···· -: ···· .. ·.·······.···.~·t,'i'···'···· ,'\"k'VD111lltIt)'(JJ{ilfi
1. Oblaganje zidova izclacijskim plocama do 6 kg /_l11"_ 0,210 0,210
2. Oblaganje zidova tvrdirn plocama "iverice" itd. 0,250 0,290 0,540
3. Oblaganje zidova daskarna na pero i zlijeb do !2 mm. 0,230 0,285 0,515
4. Oblaganje zidova daskama na pero i zlijeb 12 - 18 mm. 0,240 0,285 0,525
5. Oblaganje zidova letvarna debljine 12 do 18 mm. 0,250 0,290 0,540
6. Oblaganje p1afona izolaeijskim plocama do 6 kg / m2. 0,100 0,200 0,300
7. Oblaganje plafona tvrdim plocama Vrste "iverica", "panelka", 0,120 0,240 0,360
8. Oblaganje plafona daskarna na pero i zlijeb do 12 mm. 0,500 0,400 1,000
9. Oblaganje plafona daskarna na pero i zlijeb 12-18 mm. 0,500 0,700 1,200
10. Oblaganje plafona letvarna debljine J 2 do J 8 mrn. 0,500 0,800 1,300
NORl\tATIVMATERUALA .. -, ·.··.· .. ·.·.···.····.·:'·).··· .•. \1.;"1''' ,.;1 .• ..
1 + 6. Jzolacijske ploce do 6 kg / m2 1,15 m2
2 + 7. Tvrde ploce vrste "iverice" itd, 1,10 m2
3 + 8. Blanjane daske na pero i zlijeb do 12 mm 1,10 m2
4 + 9. Blanjane daske na pero i zlijeb 12 do 18 mm 1,10 m2
5 + 10. Blanjane letve debljine 12 do 18 mm 1,06 m2
1 - 10. Cavli pocincani- 0,Q3 kg 3. Zicana iii plastifieina mreza

1,050

4. Cavli

0,050

TE.03.805. Izrada ograda s drvenim stupova 12,0 X 12,0 em, na razmaku od 2,0 m i postavljanjem poclncane bodljikave ii::e

1. Stupovi 12 x 12,0 em

2. Grediee 6 x 8 em m3 0,014

3. Pocincana bodljikava zica kg I m' 2,050

4. Cavli kg 0,100

Napomena : Za skidanje (demontaie) navedenih pozicija predvidjeti 1/3 predvidenog vremena.

Napomena: Ukoliko se u normativima TE.04.903 - 905 umjesto drvenili stupova koriste celicni cjevasti ili betonsk stupovi, ncrmativ rada se ne mijenja, a promjene su samo kod materijala.

106

Gorazd Bufar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKlH RADOYA ~ II. NORMATI\1 RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

107

SKELE

TE.03.900 LAGANE RADNE SKELE

TE.03.903. Izrada skela za podupiranje oplataod gotovih okvira Hi cijevnih skela s tipskim vezama i te drugim predvidenim dijelovima, s postavljanjem radnih staza od okovanih dasaka 48 mm

( Hi zato predvidenih podova ) i penjalica,

TE.03.901 Izrada lagane radne skele od gotovih zidarskih nogara vi sine :

1. do 2,0 m

2. 2,0 do 4,0 m

3. Od 4,0 - 6,0 m szastitnom ogradom i Ijestvama. Obracun je za jednokratno postavljanje.

I. 2. 3. 4. 5.

Lake skele od gotovih okvira tezine Lake nosive cijevne skele tezine

Srednje nosive cijevne skele tezine do

Tesko nosive od cijevne skele tezine do Vrlo teska cijevna skela tezine do

12 kg / m3 15kg/m3 18 kg / m3 25 kg / m3 35 kg / m3

NORMATIV RADA

2. Izrada lagane radne skele 2,0 - do 4,0 m visine

0,200 0,100

0,300

NORMATIV RADA

sati I m2

3. Izrada lagane radne skele sa zastitnom opaGor:1

0,350 0,400

0,750

NOR~'lATIV MATERIJALA III I m"

1).50 korn (' . X,

2. MO:ltaza i dcmontaza Iako nosive cijemc skele do 15 kg _'. ;Vlol~ta%a i dcmontaza srcdnje nosivc cijcvne sleek do IS kg

0,200 0,300
0.300 0,300
0.400 0.500
0.450 0,550
0.550 0,650 1.::UU

I. Gotovi nognri do 2,0 m visine

J.50k0m

i 4. ])"skc 24 mm I 5. em'li i spojke

O.IXk 0.10Ckg

i 5. Montaza i dernontaza vrlo [dike nosive cijevnc skele do 35 kg

4. ivlontaz.a i dcmontaza tesko nosivc cijevne skele do ::'5 kg

NORl\IATIV MATERUALA

1113 I m2 D 148

k

VI'

Napornena : Kada se skela postavlja t:a zemljanoj podlozi Norma rada povecava se k = 1,10

CIJEVNE SKELE

Cijcvi Srcdstva za veze.i pribor as ce mmo tovane ..... JC za mazanje
I. 9.75 kg 2,25 kg- 0,012 0.050
2. 12.00 3,00 0,012 0.070
3. 13,50 4,50 0,012 0.100
4. 18,70 6,30 0,012 0.140
5. 22,50 7,50 0,012 0,200 TE.03.902 Izrada cijevne fasadne skele od besavnih cijevi 48 mm s tipskim spojnicama i stopicama te drugim predvidenim dijelovima, s vertikalama na 1,80 m, s postavljanjern radnih staza od okovanih dasaka 48 rom i penjalica te povezivanjem za konstrukciju gradevine,

I . Visine do 20 m

2. Vise od 20 m

Napomena : Pri oslanjanju skele na tlo normativ rada povecava se k = 1.15, Q IlQ

, ?

normu materijala dodaje se drvena grada za oslanjanje 0,010 m' / m:

NORMATIV MATERIJALA m 111'-

I. Daska okovana 48 rnm 0,030
2. Cijevna skela i spojnice 18,00 kg I m2 Amortizacija
3. Sredstvo (ulje ) za podmazivanje i ciscenje 0,05 kg Napomena: Pri oslanjanju skele na tlo normativ rada povecava se k = 1.15

108

Gorazd Bucar."PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI. RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

109

04. ARMIRACKI RADOVI

GA'(240/360 izraduje se u obliku Zidai si?ke. Nonniran.e"iiceT sipke su okruglog poprecnog presjeka, a proizvode se u prornjerima: 5,6,8,10,12,14,16, 18,20,22,25,28,32 i 36 mm

GA -220/340 glatka armatura kvalitete 220/340 izraduje se U obliku zice u promjerima 5, 6, 8, 10 i 12 mm.

Betonski je celik sastavni dio armirano betonskih konstrukcija-Ujedno, to je i najosjetljiviji dio presudan za prihvacanje i prijenos opterecenja. 0 povrsini, vrsti i polozaju celicnih sipke u presjeku konstrukcije ovisi nosivost ploca, greda, zidova i stupova.

U konstrukcij e se ugraduju velike kolicine betonskog celika, razlicitih promjera, oblika i vrsta celika. U prostomom metru armiranobetonskih konstrukcija u prosjeku se ugraduje od 60 do 120 kg betonskog celika. Tezine pojedinacnih sipki armatumog celika krecu se izmedu 2 do 20 kilograma po komadu. Za jedan prostorni metar armiranobetonske konstrukcije potrebno je izrezati, saviti i ugraditi od 10 do 25 sipki armatumog celika.

Kada se tome dodaju vilice koje su teske po kornadu 1,5 do 3,0 kg, U armiranobetonskim nosacima, raspona 15 do 20 111, ugradi se 40 do 50 obradenih sipki armature, po prostornom metru.

Danas je koristenje glatkoga betonskog celika U opadanju u korist rebraste i mrezaste armature. U vecini europskih zemalja glatka se annatura gotovo ne koristi, izuzev za izradu vilica.

Povrsine tezine sipke standardnih prom:era glatkog celika navedeni 3U U tablici.

GA· GLATKA AR\IATURA

-.-
Pro Tciin G,\·240/360 bco] sli1kl: F; (cnr)
mje a
r
1I kp/m' I 2 3 4 5 6 7 8 9 10
mOl
6 0.222 0.28 057 0.85 1.13 1.41 1.7C 1.98 2.26 2.55 2.83
8 0.395 050 1.01 l.51 2.01 2.51 3.m 3.52 4.02 4.52 5.03
10 0.617 0.79 1.57 2.J6 3.14 3.93 4.71 5.50 6.28 7.07 7.85
12 0.888 1.13 2.26 3.39 4.52 5.66 6.7S 7.92 9.05 10.18 1l.31
14 1.208 1.54 3.0S 4.62 6.16 7.70 9.24 10.78 12.32 l3.86 15.39
16 1.578 2.01 4.02 6.03 8.04 10.05 I 12.0,0 14.07 16.09 18.10 20.11
18 1.998 2.54 5.09 7.63 IO.IS 12.72 ! 152' 17.27 20.36 22.90 25.45
20 2.466 3.14 6.28 9.43 12.57 15.71 18.85 21.99 25.13 28.27 31.42
22 2.984 3.80 7.60 11.40 15.21 19.G1 22.8. 26.64 30.41 34.21 38.01
25 3.853 4.91 9.82 14.73 19.64 24.54 29.45 34.36 39.27 44.18 49.09
28 4.834 6.16 12.32 18.47 24.63 30.79 36.95 43.12 49.26 55.42 61.58
30 5.349 7.07 14.14 21.24 28.27 35.34 42.41 49.48 56.55 63.62 70.69
32 6.313 8.04 16.09 24.13 32.17 40.21 48.20 56.30 64.34 72.38 80.42
36 7.990 10.18 20.36 30.54 40.72 50.89 61.0. 71.25 81.43 91.61 101.79
40 9.865 12.57 25.13 37.70 50.27 62.83 75.4(' 89.97 100.53 113.10 125.65 Betonski je celik skup materijaI. Cijena 1 kg, obradenog i ugradenog celika u betonske konstrukcije, dostize cijenu od 6 - 10 kn U cijeni AB konstrukcija arrnatura sudjeluje od 30 do 40 %.

Dobar konstruktor moze oblikovanjem presjeka, statickim proracunorn, iskoristenjem napona i planom armature ustedjeti od 10 do 15 % celika. Nacinom obrade betonskog celika moze se ustedjeti vise. Ukoliko se izbjegne otpadak kod obrade, usteduje se 5 % od tezine celika. Obradom strojevima i utroskom rada na obradi, usteduje se daljih 15 % vrijednosti.

Betonski je celik strateski materijal koji se dobavlja iz inozemstva, U zeljezarama u zemlji, uglavnom se doraduje, oplemenjuje i izraduju se prigotovljeni proizvodi.

1. TEHNICKI PROPISI I VRSTE CELIKA

Za anniranje betonskih konstrukcija koriste se celicne zice do promjera 0 12 mm i sipke do promjera 040 111m. Zice do promjera 0 16 dolaze iz zeljezara u navojima tezine 200 do 300 kg. Sipke prornjera 016 do 40 mm isporucuju se jednom povijene u petljama duzine do 24 m.

RA - REBRAST A ARMA TURA

RA - 400/500 rebrasta armatura radi se od naravno tvrdog visoko vrijednog celika. Izraduje se U obliku zice i sipke. Zke isipke rebrastog celika imaju uzduzna i poprecna rebra.

RA - 400/500 - 1. Zice i sipke rebraste armature imaju rebra okornito na uzduzni smjer. Proizvode se u promjerima 6,8,10,12 i 14 mm

U aktualnim propisima "Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton armirani beton" SL. 15/90 dane su slijedece vrste celika za armiranje:

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATlVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATlVI RADA I MATERIJALA

III

1I0

Gorazd Buear "PRffiUCNIK I NORMATIVI GRADEVI:"1SKIH RADOVA" IL NORMATIVI RADA I MATERIJALA

RA - 400/500 - 2 imaju rebra promjenjivog poprecnog presjeka uobliku srpa. Proizvode se standardno u promjerima 6, 8, 10,12,14,16,19,2225,28,32,36, i 40 mm, Povrsina i tezina s:pke dane su u tablici.

DOPUSTENI NAPONI U ARMATURI

B TABLICA - REBRASTA ARMATURA.
Pro Td.ina RA.400/500 broj sipke F=(cm)
mjet-
kp/m' 2 I 3 10
mm
1).405 n.so 1.01 '.31 2.1)1 2.51 3.02 3.50 4.02 4.52 5.03
J(I t1.633 0.79 1.57 2.36 3.14 3.93 4N 5.53 6.20 7.07 7.85
12 0.911 1.13 2.26 i 3.~9 4.62 5.66 6.79 7.92 9.05 10.18 11.31
14 .242 1.5-l 3.118 4.62 6.:6 7.711 9.2.f 10.78 12.32 13.86 1539
16 i .621 2.01 4.02 J E.03 8.(;4 III 05 12.06 14.07 16.09 18.10 20.11
19 ::.288 ].8-1. 5.67 8.:51 1134 14.18 17.01 19.85 22.68 25.52 28.30
22- :.tI5S 3.~n 7.flO I lAO 15.21 19.111 26.64 311.41 34.21 38m
25 :_{)St -l.lJt 9.t~2 14.7:> 19.64 :2~ 'i4 29.45 3-1..36 39.27 44.18 49.00
~:~ ~.l_;N1 ('.l() 12.3~ J~:.n 2-J. (') ~O.79 :'6.9~ 4:'.10 49.26 55.'12 615~
~~ ~~~i:~~) I :-::.'1-1 I ()JI1) 2-.1:' _'2. !7 .;n.~1 ! 4,'\.~C) 56.311 6,1.3-1 :'.3R ~d.·~'"
k·.:h , itJ.:;[, .'i'.::;.: ':0.-' :'\i):N /11.(1; 71.'(1 81.4:- '11.61 I n 1.7~)
olO In.lli Co" ~5.1 ~ J 37.'"7() I 50."7 (,2.:{_{ 75.S0 ~S.()() 1:)().S3 113.1<1 I 25.(J(. Dopusteni naponi u arrnaturi navedeni S1.I u narednoj tablici. Za ukupne utjecaje, ukljucujuci utjecaje od temperature skupljanja betona, dopusteni naponi se povecavaju za 20 % U odnosu na vrijednosti iz tablice s ogranicenjem do 180 N/mn~: Z1 glatku armature GA 240!360 a do 280 N/mm2 za rebrastu arrnaturu RA 400/500.

Za dinamicki opterecene armiranobetonske elemente dopustena je uporaba sarno glatke armature GA 240/360 i rebraste armature RA 400/500-2, dok je uporaba gIatke armature GA 2201340 i rebraste armature RA 400/500-1, zavarenih armatumih mreza od glatke i :rebraste :lice MAG 500/560 i MAR 500/560 te BI armature BI 680/800 nije dopustena,

Dopusteni naponi u gIatkoj armaturi GA 2401'360 dinamicki opterecenih elemenata za sipke promjera od 5 mm dJ12 mm, iznose 160 N/mm2, a za sipke promjera od 14 rom do 36 mm iznose 14C N/mm2• Dopusteni naponi u rebrastoj armaturi RA 400/500-2 dinamicno opterecenih elernenata ograniceni su na 220 N/mm2 i odreduje se prema izrazu :

2. ARMATURNI PRIGOTOVbJENI PROIZVODI

(J ad = 140 + 0,7 (J a'min < 220 N/mm2

U nastojanju da se armatura sto kvalitetnije obraduje i postavlja u konstrukcije, celicne zice, glatke i rebraste armature prethodno se tvornicki oblikuju u vise vrsta armaturnih prigotovljenih sklopova.

Najvise upotrebljavani prigotovljeni sklopovi su:

MreZaste armature?1-rmaturni

ARMATURA se radi od medusobno zavarenih sipki glatkog hladno vucenog celika kvalitete 500/560 i rebrastog celika 500/600. MreZa se

112

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

113

-sastoji od uspravno zavarenih sipki promjera 4 do 12 mm. Zice se elektrokontaktno medusobno zavaruju. Razmak sipke u mrezi je od,)OO do 250 mm. Proizvode sc J.: ;ii~llimaod 2,15 do 2,2 m,trgovacke duzine 6 m, a po zahtjevu se u tvornici mogu dobiti duzine do 10m duzine,

MAG - 500/560 su zavarene mreze od hladno vuc9ne zice glatkog celika. MAR - 500/600 su zavarene mreze izradene od rebrastog betonskog celika.

Promjeri, povrsine, razmaci izmedu zicai velielne mreza

iii

"
'. c. MAG 500/560 "R"MREZASTAARMATURA .'c. .. ,~ , _;
prom Razmak ." :-PovrSina Dimenzije
Tip sipke (mm) sipke (mm) ·.···{emzlm') #em 'Iezina Tezina
mreze Uzd. Popr. Uzd. Popr. Uzd. Popr. DuZ. Sir. kp/m2 kp!kom
R-131 5.0 4.2 150 250 1.34 0.56 500 220 1.48 1628
R-139 4.2 4.2 ICO 250 1.39 0.56 500 220 1.54 16.94
R·166 4.6 4.2 100 250 1.66 0.56 500 220 1.76 I S'.86
R-196 5.0 4.2 100 250 1.96 0.56 500 220 2.00 2:<.00
R-22 I 6.0 4.6 150 250 2.21 0.66 500 220 2.29 25.19
R-238 5.5 4.2 100 250 2.38 0.56 500 220 2.33 2::.63
R-283 6.0 4.6 100 250 2.83 0.66 500 220 2.77 3('.67
R·332 6.5 4.6 100 250 3.32 0.66 600 220 3.16 41.71
R-365 8.0 5.0 150 250 3.35 0.713 600 220 3.29 4~.43
R-378 8.5 5.0 ISO 250 3.78 0.78 600 220 3.63 41.92
R-388 7.0 5,0 100 250 3.85 0.78 600 220 3.68 4:"',:58
R-424 9,0 6.0 150 250 4.24 J.13 60D 220 4.26 5E.23
R-503 8.0 6.0 100 250 5.03 1.13 60D 220 4.89 64.55
R-524 10. 6.0 150 250 5.24 1.13 600 220 5.05 66.56
R-636 9.0 6.0 100 250 6.36 1.13 I 600 220 5.94 78.41
R-785 10. 7.0 150 250 7.85 1.34 ! 600 220 7.76 102.48 Po nacinu povezivanja poduznih i poprecnih sipki razlikuju se dvije vrste mrezastih annatura "R" i "Q".

"R" mreze imaju nosivu armaturu u poduznom smjeru. Poprecne sipke cine okna na mrezi II odnosu na nosive sipke II omjeru do 1: 2,5. Poprecna annatura je manjeg prornjera i sluzi kao razdjelna.

"Q" mrefe imaju isti prornjer uzduznih i nosivih sipki, a razmak izmedu sipke je jednak U oba srnjera.

Mrezaste se armature oznacavaju :

MAG - f (Povrsina sipaka po m') MAR - f (Povrsina sipaka po 1111)

MAG R 01/02-a/b MAR Q 01 1 O2 - a

Primjer oznake: iIi

MAG R - 283

MAG 0 6,0/4,6 - 100 / 250 mm

"Q" - MREZASTA ARMATURA
Protil Razmak I Povrsina Dimenzije
Tip sipke (rnm) ._Sjp~e (mm) em Tezina Tez.na
mreze Uzd. Popr. Uzd. Popr. (cmvm') Uzd. Popr. kp/rrr' kp/korn
Q-131 5.0 5.0 150 150 1.34 500 220 2.08 23.34
Q-139 4.2 4.2 100 100 I.S9 5(10 220 2.29 24.58
Q-166 4.6 4.6 100 100 1.66 500 220 2.64 29.51
Q-188 6.0 6.0 150 150 U8 500 220 2.98 33,.14
Q-196 5.0 5.0 100 100 1.96 I 500 220 3.11 34.39
Q-221 6.5 6.5 150 150 2.::1 500 220 3.62 39.~9
Q-257 7.0 7.0 150 ISO 2.~7 5:() 220 4.06 45.55
Q-283 6.0 6.0 100 100 U3 5:D 220 4.48 49.28
Q-332 6.5 6.5 100 100 3.::2 5JO 220 5.26 5H,6
Q-335 8.0 8.0 150 ISO 3.35 5,)0 220 5.32 59.69
Q-385 7.0 7.0 100 100 s.ss 5')0 220 6.10 67.40
Q-503 8.0 8.0 100 100 5.<13 51}) 220 7.98 67.18 I\1AG - mrezasta glatka armatura, f - povrsina nosivih sipke na metar sirine, 01 - promjer uzduznih nosivih sipke, O2 - promjer poprecnih sipke, a - razmak nosivih sipke, b - razmak poprecnih sipke.

Oznacava mrezu od glatke armature, povrsine sipke po metru sirine od 2,83 crrr', poduznih sipki promjera 6,0 mm, poprecnih sipki promjera 4,6 mm, s razmakom izmedu poduznih sipki od 100 mm, a poprecnih sipki od 250 nun.

114

Gorazd Buear "PRIRUCMK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORl\tATI\'I RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

us

ARMATURNI NOSACI

Armaturni nosaci se izraduju od dvije, cetiri ili sest poduznih sipki od glatkog celika u donjem pojasu i jedne sipke u gomjem pojasu. Oblikovane su kao resetkasti nosaci, a donji i gomji pojas povezan je sipkama koje su tockasto zavarene. Proizvode se u visinama od 90 do 300 mm, a u duzinama 3, 4, i 6 m. Do visine nosaca 165 mm donje sipke su promjera 2 iii 4 0 5 mm, a iznad 2 iIi 4 e.; 8 - ]0 mm. Gornja sipka je C' 8 ili 0 10 mm.

Nosaci se primjenjnju kao gotova armatura za razlicite vrste rnedukatnih konstrukcija ;

- za rebraste medukatne konsrrukcije s ispunom supIjim oprekarskim betonskim blokovima

za monolitne sitnorebraste ili gredne konstrukcije za pune montazne i monolitne ploce

- za polumontazne konsrrukcije koje substituirajn uporabu oplata za

izlijcvanjc ploca.

Nakon postavljanja montaznih ploca s resetkastom arrnaturorn, izlijeva se mor.clitna betonska ploca do pune visine, a resetkasti nosac osigurava povezivanje rnontaznog i monolitnog diiela betona

U slucajevima da donja arrnatura 1:.05:,i"3 nije dovoljna, u razmak izmedu sipke donjeg pojasa mogu se posta viti do tri sipke, iste iIi rebraste armature.

Sigurno sidrenje resetkastih u glavr;e nosace, na osloncima .dovoljno je da jedna dijagonala nosaca ulazi u oslonacxi nosac, uz uvjet da je duzina sidrenja veca od 11,5 em.

BI - ARMATURA

BIA - 680/800 je arrnatura oblikovana od hladno vucene zice. Arrnatura je sastavljena od dviju uzduznih sipaki spojenih zavarivanjem kratkih poprecnih sipki. Proizvode se od zica promjera 3,1 do 11,3 mm, a razmak izmedu uzduznih zica je 20 111m. Oblik BI armature orr.ogucuje bolju prionjivost betona za arrnaturu sto doprinosi ravnomjemijoj raspodjeli naprezanja po duzini. Na gradiliste se isporucuje u kolutima duzine do 200 m. Danas se rijetko koristi.

3. PRUEDLOG PROPISA PO EUROCODE 2

Upute za uporabu i vrste betonskog celika te njihova mehanicka svojstva, navedeni su u Eurocodu 2 i zasnivaju se na buducim europskim normama EN 200080 koje ce izraditi Europski komitet za celikECISS.

ECISS normama predvidaju se dvije vrste betonskog celika, razlicitih prema duktilnosti:

B 500H- Celik kome je karakteristicna granica popustanja 500 NI mm2 i koji ima visoku duktilnost

B 500N- Celik kome je karakteristicna granica popustanja 500 N/mm2 i koji ima norm alnu duktilnost

Celik se predvida isporucivati u sipkama 0 16 do 40 111m i kolutima 0 5 do 16 mm.

Kao zavarene mreze prornjera 0 6 do 16 mm za B. 500 H i 04 do 16 111m za B. 500 N.

4.

SAVU:\I\JE, POLAGAI\'JE, 1\AST4VCI I ZASTITA ART\L1.TUH.E

Prema I' Tehnickim propisima za beton i armirani beton" zice i sipke betonskog celika mogu se savijati postujuci pravila:

i Najmanji promjeri savijanja u mm GA240/360 RA400/500 MAG i MAR

; Savijanje uzduzne armature D

DOK4.Z K\'ALITETE CELIKA

NASTA VLJ ANJE ARMATURE

Arrnatura se u konstrukcijarna nastavlja ravnim preklapanjem, s kukarna zavarivanjem.

Duljina preklopa za vlacnu armaturu, glatku GA i rebrastu RA je Ip = u. x lk gdje je u. = 1 - 2 , a ovisi od odstojanja sipke od vanjske povrsine betona, od razmaka izmedu susjednih preklopa u jednom presjeku i udjela broja sipke u presjeku koji se nastavlja. Minlk == 15 0 > 20 em

Za sve vrste celika za arrniranje mora se osigurati dokaz 0 svojstvima i kvaliteti izdan ad nadleznog instituta iIi ustanove u zemlji. Ukoliko je celik dobavljen iz inozemstva, uvoznik je duzan os.gurati dokaz svojstava i kvalitete izdan od nadleznog instituta ili ustanove u zemlji, a u skladu sa Zakonom 0 nonnizaciji i u skladu s Uredbom 0 izmjenama i dopunama Zakona 0 standardizaciji. (NN br, 44/95. )

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

116

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

117

, ,

" I

, , , ,

5. ZASTITNI SLOJ BETONA DO ARMNfURE

. , ,

t , ,

. , , I

Prema aktualnim tehnickim propisima ( PBAB) najmanji zastitni sloj betona do armature ukljucujuci i vilice ovisi 0 vrsti elementakonstrukcije, stupnju agresivnosti okolisa u kojoj se element nalazi,MB,' promjeru armature i nacinu izvodenja, odnosno, ugradnje.

Najmanji zastitni slojevi betona do armature za elemente i konstrukcije u neagresivnoj sredini:

. , ,

!(

I ,

)!C )k

, ,

)'

I ~ 1,5 Ip I

Ip = a. x I k

I k = 15 0 > 20 em

lp

lp 0.=1-2

1,5 em ~ za ploce, ljuske, zidove i medukatne konstrukcije 2,0 em - za grede, stupove i ostale elemente konstrukcije

Mrezasta annatura MAG I MAR armatura se nastavljaju preklapanjem odredenim brojern eijelih polja mreze. Nosiva annatuma mreza MAG preklapa se s najmanje tri polja mreze iii 4 sipke poprecne armature. Najmanja duzina preklopaje 40 em za mreze, gdje su sipke promjera do 012 mm

Zastitni slojevi betona do armature povecavaju se za + 0,5 em u umjereno agresivnim, a u agresivnim okolisirna za + 1,5 em.

I\IAR mrezasta armaiura nastavlja sc preklapanjem s najmanje dva polja mreze iii 3 sipke poprecne armature. Pri tome je najmanja duzina preklopa 35 em, za mreze s rebrastom armaturom.

+ 0,5 em - ako elementi nisu dostupni

+ 0,5 em - za betone manje marke od MB 25

NASTAVAK NOSIVIH ZICA MREZASTE ARMATURE

+ 1,0 em - kada se povrsine naknadno mehanicki obradnju

i U,'"',,' 'k, Promjcr mm

Duljina preklopa

Broj poprccnih sipki

Zastitni sloj betona do armature, ni u jednom slucaju, ne smije biti manji od promjera armature.

Jcdno-rrukc Hcc 0<12 40 35

I Dvostruke zicc 0 < 8,5 40 35

4

3

min a > 0

6

5

3

ZASTITNI SLOJ PREMA EUROCODU 2

4

I Dvostruke fice 8,5 < 0 < 12 50 45

Najmanji zastitni sloj je a = 0 + 5 mm, "1Z uvjet da je promjer najveceg zma agregata d > 32 mm. Za agregate do prornjera zrna do 32 mm najmanji sloj je jednak promjeru celicne sipke, a = 0

Ostali uvjeti 0 velicini zastitnog sloja dani su u ovisnostio : "klasi oneciscenosti okolisa"

lE--------71

I min = 3. polja > 30 em

118

Gorazd Bucar "PRIRUQ.;IK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORl\1ATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

119

KLASE ONECISCENJA OKOLISA prerna Eurocodu i ISO

oznacavanje mjesta savijanja savijanje u trazenom obliku

izrada snopova i vezanje plocice s podacima.

Navedene radne operacije mogu se izvesti na vise nacina : rucno uz pomoc a1ata, na zasebnim strojevima za pojedine operacije, na strojevima koji istovremeno rade vise operacija i na automatskim linijama gdje se sve operacije obavljaju u slijedu.

I 0

u

o

CISCENJE I ISPRA VLJANJE

Betonski celik na obradu dolazi iz zeljezara u kolutima iIi navojima do promjera sipke 0 16. Kod nekih starijih zeljezara do promjera 0 12. Veci promjeri od 0 16 mm dolaze u petljama jednom presavijene, duzine do 24 m. Pojedine zeljezare isporucuju petlje vise puta presavijene tako da ukupna duzina sipke dostize i do 36111. Prije obrade celik se cisti od rae, masnoca i drugih oneciscenja

Rucno Ciscenje je vrlo tesko, spore i nedovoljno. U poduzecima se viscne primjenjuje osim kod samograditclja. CiSli se cclicnim ceikama, krparna i vodorn.

Strojno ciscenje obavlja se istovremcno s ispravljanjern na strojevirna za ispravljanje. Valjci na stroju irnaju sima nazubljcnja koja skidaju sloj necistoce i rae. Po potrebi se mogu na istom stroju dodati uredaji za odmascivanje i skidanje drugih necistcca,

Rucno ispravljanje vise se ne radi, a moze se vidjeti jedino ked samograditelja. Prije same trideset godina i u poduzecima se betonski celik ispravljao istezanjem pornocu rucnih iIi strojnih vitlova.

Kraj zice je na jednom kraju vezan za neki cvrsti oslonac, a na drugom se kraju poteze vitlom. Otpadak zeljeza bio je velik jer su se dijelovi zice na mjestu vezivanja ostetili i morali su se odstraniti.

Strojno ispravljanje jedino je ucinkovito i daje zahtjevanu kvalitetu celicnih sipki. Strojevi se proizvode u razlicitim tehnickim rjesenjima i izvedbama. Svi strojevi imaju najmanje tri para valjaka s utorima velicine 1/2 0 koji odgovaraju promjeru sipke koja se obraduje, Valjci prihvacaju kraj zice s koluta i suprotnim okretanjem je povlace. Zica prolazi kroz vise parova utorenih valjaka gdje se ispravlja i cisti, Postoje i uredaji za ispravljanje s usnicima koji rotiraju oko celicnih sipki kroz koje se zica provlaci, Brzina prolaza celicnih sipki je od 1,5 do 2,0 m/sek, Za svaki promjer zice koja se ispravlja postavljaju se odgovarajuci promjeri valjaka iIi drugi alati s utorima koji odgovaraju promjeru.

Strojevi na kojima se ispravlja celik nazivaju se "ispravljacice"

Ispravljacice su strojevi duzine do 3,0 metra, velikog kapaciteta. Vece vrste mogu istovremeno obradivati dva i vise koluta. Nabavna cijena je dosta visoka, ali i ucinci su veliki i krecu se od 500 do 3000 kg I sat. Na suvremenim

a

6. OBRADA BETONSKOG CEUKA

Pod nazivorn, obrada betonskog celika podrazumijeva se izrada armatumih elemenata od odgovarajuce vrste betonskog celika, zahtjevanog prornjera u potrebnoj duzini i obliku.

Vrsta celika, promjer i oblik, odredeni Sl nacrtima armature u skladu sa statickim proracu.iom posve odredenog elernenta konstrukcije gradevine.

Svaka cbradena sipka armature namijen ena armiranju konstrukcije, mora na sebi imati plocicu na kojoj Sll na ne:zb~isiv nacin napisani svi potrebni podaci koji nedvosmisleno odreduju obradenu sipku na gradevini i na elementu gdje ce biti ugradena u konstrukciju.

A. RADNE OPERAClJE KOD OBRADE CELIKA

Betonski celik za armiranje obradrje se u radionicama iii tvomicama do trazenog oblika kroz vise radnih operacija :

Ci~~enje i ispravljanje oznacavanje mjesta rezanja rezanje na potrebnu duzinu

120

Gorazd Bucar "PRlRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" U. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI CRADEVINSKIH RADOVA" U. NORMATIVI RADA I M..o\TERIJALA

121

"ispravljacicama", _ u vecini su slucajeva i automatske sjekacice koje odmah rezu sipke na odredenu duzinu. Iza strojeva su prihvatni stolovi na koje se slazu _jspravD:;:r_~, cdrezane i c:Sisceile sipkc. Sipke se rem na razvijenu duzinu potrebnu .za savijanje kojaje dana u nacrtirnaarmature podoznakom Ig.

Na oznacenim mjestima celicne sipkesesavijaju'podkutom koji je odreden u nacrtu armature.

Rucno savijanje gotovo da nije potrebno spcminjati jer se rucnim alatima na gradilistu mogu saviti sarno nedostajuce vilice.

Strojevi za savijanje betonskog celika nazivaju se "savijacice''. Imaju dimenzije poput manjeg stoIa. Na gornjoj strani je postavijen alat za savijanje. Alat se sastoji od jedne okretne place s tmom na sredini. Na ploci su otvori u koje se ubadaju rotirajuci tmovi. Srednji tm se rnijenja u ovisnosti 0 tom koji se promjer zeljeza savija, sto je odredeno tehnickim propisima 0 najmanjem radiusu savijanja. Rotirajuci tm na ploci se takoder ubada u rupu ovisno 0 promjeru sipke. Kada se sipka ili snop sipki postavi s oznacenim mjestom na srednji trn, pusta se savijacica u pogon. Okretna ploca se okrene za lc.t koji je zadan, n, TII2 iIi 7(/4, a rotirajuci tm na ploci savija sipke.

Kapaciteti savijacica su razliciti, Savijacice srednje snage mogu u jednom zahvatu saviti jednu sipku promjera 0 40 iIi 8 sipki prorrjera 0 14.

Strojevi su dosta skupi, ali su pouzdani i dugotrajni. Kod nas se ne proizvode, a poznan proizvodaci su iz Njemacke i Italije. Posebno se izraduju strojevi za savijanje vilica i za savijanje slozenih oblika armature, U posljednje vrijeme, strojevi za izradu vilica potpuno su automatizirani s programorn za savijanje. Na monitoru se naerta oblik vilice s dimenzijama i r.aruci potreban broj, a stroj sve radne zahvate sarnostalno izvodi.

OZNACAVANJE DUZINE I MJESTA REZANJA

Na mjestu gdje se sipka narnjerava rezati mora se postaviti oznaka. Kod zica i tanjih promjera do 16 mm oznacavanje se ne radi jer se na stroju mogu odrediti duzine na koje se rezu sipke. Kod vecih profila na sipki se moraju oznaCiti mjesta rezanja. Duzina rezanja odredena je planom armature ( 19) u projektu konstrukcije, a predstavlja zbimu, razvijenu duzinu koju sipka mora imati da bi se 1110gb u zadanorn obliku saviti. Na sipki se oznaka nanosi zarezivanjem iIi posebnorn ljepljivom trakorn.

REZANJE SIPKI

Sipke se rezu na oznacenorn mjestu. Alati na strojevima rezu celik preko Sl11leUCI r naprezanja na koja naponska stanja je celik najmanje otporan. Svi alati, bilo da su rucni iIi mehanicki, rezu zeljezo sm.ieanjem. Strojevi za rezanje nazivaju se " rezacice ", a mogu biti rucne i mehanicke.

Rucne rezacice su alati konstruirani tako da je poluga zglobno vezana za utor gdje se postavlja sipka koja se reze. Rucnim sjekacicama moze se rezati po jedna sipka i to do promjera 0 25 mm.

Mehanickim rezacicama istovremeno se reze vise sipki, Postoje razlicita tel.nicka rjesenja, Pogonski motor je elektricni, ali prijenos sile na sjekace je hidraulicni jer se mora dobiti \TIc velika sila na reznim organima, Rezaci su rijeseni na razlicite nacine, 0 cemn govore i njihova imena kao ; 'giljotina' , 'allgator " i druga. Po velicini to su mali strojevi u dimenzijama uredskog stola, ali Sll vrlo teski i skupi kod nabave. Sjekacice srednjih kapaciteta istovremeno mogu sjeci 50 sipki promjera 0 6 ili 7 sipki promjera 0 16, a sa1110 jednu sipku promjera 0 36 mm.

REI3RASTA ARMATURA

RA40O)/500

l<i l

d=10 0

-. ~.a.\.j).:W."' .•. '<

",.

L d = 15 0'--'-----

Sidrenje Ik= 3 0+10cmza 0<10mm

Ik= 110 za 0>10mm

OZNACA V ANJE MJESTA SA VIJANJA

Na odrezanim sipaka moraju se oznaciti mjesta savijanja. Savijanja mogu biti pod razlicitirn kutovima. Obicno se celicne sipke savijaju pod kutovima 180°, 90°, 60°, 45°, i 30° , ali se mogu raditi i drugi. Najvece je savijanje na krajevima stapova GA celika za kuke od 180°. Uzduz sipke su manji kutovi savijanja. Mjesta savijanja prema annatumim naertima oznacavaju se zarezivanjem II tjemenu kuta savijanja.

OZNACAVANJ_EirOVEZIVANJE SNOPOVA

Sve obradene sipke jedne pozieije uvezuju se u snopove, Na svakom snopu se postavlja plocica s ranije navedenim podacirna i poveze zicom. Ukoliko se plocica otrgne i izgubi, potrebno je uloziti veliki napor i trud da se ustanovi kojem su gradilistu, gradevini i poziciji namijenjene obradene sipke,

122

Gorazd Bucar "PRlRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NOR!l~ATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

123

Podaci se ispisuju na plocici od mekanog tankog lima utiskivanjem slova brojeva, a zicom se vezu za snap.

Na plocici se ispisuju sljedeci podaci :

Naziv poduzeca Naziv grndilista Naziv graaevine

Broj pozicije prema nacrtu ... Oznakavrste ceiika promjer ...

Komada u snopu Tezina jedne sipke Tefina snopa

0 .

Mehanicke radionice su razlicitim brojem i vrstom strojeva opremljene po radnim operacijama. Kapacitet radionica je 5 do 10 tona na dan. U nasim uvjetima to su najces6e vrste pogona za obradu celika. Vecinom su armiracnice pri gradevinskim poduzecima mehanicke, Utrosak rada ovisi obroju i vrsti strojeva, pomocnih stolova i dizalica i krece se od 15 do 25 sati po toni.

Automatizirane armlracnice su obicno samostaIna poduzeca koja obraduju betonski celik i izraduju armaturu za vise korisnika. Tehnoloski lanac je potpuno automatiziran. Kapacitet se krece do sto i vise tona po danu. Utrosak rada se krece od 5 do 10 sati po toni. U vecini europskih zemalja to su samostalna poduzeca koja rade za trziste, Cijena obradene armature iz tvomica je iznimno je niska i krece se od 3,5 do 5,0 kn / kg.

B. OSTALl STROJEVI U l'REDAJI ZA OBRADU CELIKA

7. POSTA VLJANJE ARMATURE U KONSTRUKCIJE

o tocnosti postavljanja armature u presjek konstrukcije OVISI nosivost konstrukcije. Armature sc u oplatu iIi kalup postavlja prije izljcvanja betona, 10eno na mjcsio gdje je predvidena statickin; prOraeUl10111 i nacrtom armiranja.

Razmak medu sip kama odreden je nacrtom armature, ali sc prilikom posravljanja mora provjeriti da Ii odgovara i Tehnickirn propisima u pogledu razrnaka iZl11cOU sipki, razdaljine od opIate i mogucnosti uljevanja betona, Svijetli otvor izmedu dviju bliznjih sipki armature mora biti najmanje 3,0 em. Drugi jc uvjet da razmaka izmedu sipki bude najmanje '0,8 d', gdje je 'd' prornjer najveceg zma agregata.

Sipke se mogu postavljati u snopovima od dvije, tri, a najvise cetiri komada. Svijetli razmak izrnedu snopova zbir je promjera sipki u jednoj ravnini snopa.

Sipke se povezuju medusobno s mekom, tzv. "paljenom " zicorn na mjestima krizanja, ali sigurnije je povezivanje tockastim zavarivanjem. Alati za tockasto zavarivanje vrlo su jednostavni i sigumi, a rad je laksi, sigurniji i brzi od povezivanja zicom.

Zastitni sloj betona na vanjskim plohama konstrukcije osigurava se postavljanjem armature na propisanorn odstojanju od opiate i vanjske povrsine. Kako bi se osiguralo rastojanje od vanjskih povrsina te osigurao zastitni sloj, nekada su se postavljali drveni klinovi izrnedu armature i oplate, koji su se tijekom izlijevanja betona vadili. Sada se mogu dobiti razliciti modeli drzaca armature od plastike, a mogu se izraditi kolacici od betona sa zicom za vezanje za annaturu koji osiguravaju razmak od oplate. Kod konstrukcija kojesu izrazito izlozene agresivnoj sredini i kod konstrukcija koje drze tekucine, drzaci odstojanja armature nakon izljevanja prvog sloja betona vade se jer predstavljaju oslabljena mjesta za prodor tekucina.

05i111 osnovnih strojeva koji su pobrojani po radnim operacijarna, radionice za obrr.du bcronskog celika sndrze nel.olikc dopunskih i pomocnih strojeva.

Pokretni stolovi sadrhj su svakc opremljenije radionice. Na stolove sc prihvacaju sipke nakon jedne operacije, na primjer, rezanja i odvoze do stroja za savijanje. Postoje razlicite VISle stolova, od stolova koji se krecu bocno u odnosu na GUZl! stranicu, pa do stolon 5 podizacima i istresacima koji se mogu sami utovariti i istovariti.

Strojevi za izradu vilica 1I sr.stavu SlI opreme svake radionice. Potpuno su automatizirani tako da ima strojeva koji preuzimaju zicu izravno sa koluta, ispravljaju, rezu i savijaju vilice. Vrlo su korisni jer vilica,u odnosu na druge sipke, ima najvise.

Strojevi za elektrolueno zavarivanje iIi nastavljanje sipki donose velike ustede, Kada nakon rezanja ostane sipka duzine 2,5 metra promjera 0 20 , ne rnoze se nigdje upotrijebiti jer nema pozicija s takvim promjerom ni takvom duzinom, Pomocu strojeva za elextrolucno celno zavarivanje, sipke se uspjesno nastavljaju i dobivaju upotrebljive duzine koje se mogu savijati i ugraditi u betonske konstrukcije.

VRSTE POGONA I UTROSAK RADA NA OBRADI CELIKA

Radionice za obradu betonskog celika, U ovisnosti od opremljenosti strojevima, mogu se promatrati kao rucne, mehanicke i automatizirane.

Ruelle radionice se rade na gradilistirna samo kao pomocne. Opskrbljene su rucnim alatima za obradu, ali uglavaom se u njima rade nedostajuce pojedinacne sipke manjeg prornjera iIi vi lice. Utrosak rada je izuzetno velik. Za jednu tonu celika promjera do 012 mm utrosi se oko 70 sati rada.

124

Gorazd Buear "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Buear "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" 11. NORMATIVI RADA I ~A'IERlJALA

125

Armaturni kosevi

, Kod slofenih prostornlh c~ofistigdje:~earii.anrra kriz~i~ visesmjerova,

,preporucljivo je, radi tocnosti i sigurnosti poloZaja sipki'u presjeku, raditi armaturne koseve izvan opIate. Armatura, povezana u koseve.ipostavlja se

dizalicom u oplatu. '" , '

U blizini konstrukcije, na pogodnom prostoru, ali u dohvatu dizalice, uredi se ravan prostor. Poprecni presjeci elemenata konstrukcije koje se krizaju u cvoristu, umanjeni za zastitni sloj betona, izrade se od drvenih gredica i medusobno privremeno povezu,

Pomocu podupiraca izradeni se okviri od gredica ucvrste i u njih se postave annatume sipke i vilice u polozaj u kojem su predvideni u konstrukciji. Na sipke se, s donje i s bocnih strana, postave odgovarajuce velicine plasticnih drzaca razrnaka, radi dobivanja zastitnog sloja betona, Arrnatura se u kosu povezuje tockastim zavarivanjem, Cime se postize krutost pri podizanju i poIaganju. Kod tvornicke proizvodnje montaznih eIemenata, 1.1 kalupe se uvijek postavljaju prethodno pripremljeni oplatni kosevi sto ubrzava proizvodnju elernenata, Rad na postavljanju armature s kosevima II konstrukcije olaksan je i ubrzan, a rasporcd armature po presjeku mnogo tocniji,

Projektanti konstrukcije trebali bi prilikom izrade plana arrniranja unaprijed predvidjeti cvorista kod kojihje moguca prethodna izrada armaturnih koseva i dati upute izvodacima kako ih izraditi.

U posljednje vrijeme, planovi anniranja rade se na racunalima P0l110CU, za to pripravljenih programa. Kod pojedinih programa mcguce je dobiti trodimenzionaIne crteze armiranja sto olaksava prethodnu izradu armarurnih koseva j redosIijed polaganja armature u oplatu.

AR.04.100. OBRADA ARMATURE AR.04.100 RUCNA OBRADA ARMATURE

AR.04.101. Rucna obrada glatke armature GA pomocu rucnih alata za ispravijanje, rezanje i savijanje na gradilistu,

tona

. .
I. Neobradeua armatura GA 04 do 12 Il1Il1 1,060 tona
5, Plocice za oznacavanje 15,(0() kOIl1
3, :liea za povezivanje U snopove 1,5Wkg
v Napornena : U veliku sloienost ubraja se armatura kosih greda, cvorista okvira, zavojitih stubiita, kupola, kruinil: i izlomljenih zidova, cijevi i sprernnika, nosaca kranskih sta:a, lijevakc silosa, uskih zdenaca i vilica.

AR.04.102. Rucna obrada rebraste armature RA P0l110;SU rucnih alata za ispravljanje, rezanje i savijanje na gradilistu,

tona

NORMATIV RADA

I. Neobradena annatura GA 0 4 do 12 mm 1,060 tona
5. Plocice za oznacavanje 15,OOkom
3. :liea za povezivanje u snopove 0,500 kg [26

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I 1S0RMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI C RADEVINSKIII RADOV A" n. NORMATlVI RADA I MATERI.JALA

127

AR. 04.200 STROJNA OBRADA

AR.04.300 POSTAVLJANJE ARMATURE U KONSTRUKCIJE

tona

. '.

AR.04.301 Nabavka glatke obradene armature GA i RA 0 6 do 12 mm srednje

slozenostl., postavljanje u horizontalne konstrukcije i povezivanje. Obuhvacen je potreban materijal, rad i drzaci odstojanja.

AR.04.201. Strojna obrada na gradilistu, glatke armature GA pomocu strojnih alata za ispravljanje, rezanje i savijanje

tona

NORMATIV RADA

NORMA TIVIMATERTJALA .•..........

. ....

06 do 12mm
21,00 21,00 42.00
18.25 18,25 36.50
14,75 14,75 29,50
13,25 13,25 26.50
> .. 1. Postavljanje i povezivanjc armature srcdnjc slozcnostl

06mm

08mm

010mm

012mm

J. Obradena armatura u armiracnici GA 06 do 12 llllll

1.000 rona

Napomcua : iVOI"/IWliv/ ;,Cl SJrD)1l1l otnadu armature podraiumijcvaju koristcn]c mehanickih alata LllIIjC.I'tO tucnih, ali lie i ostale uredaje koji su u sastavu artnirackih pogona. Normativi strojeva obradcni .I'Ll poglavlju "Normativi strojuog rada ".

2. Paljena z.ica

[3. Po~jtl1ctaci za odstojanje

],50 kg 150.01;('111

AR.04.202. Strojna obrada rebraste armature RA pomocu strojnih alata za ispravljanje, rezanje i savijanje na gradilistu.

AR.04.302 Nabavka obradene armature GA iRA 06 do 12 rnrn velike slozcnosti., postavljanje u horizontalne konstrukcije i povezivanje. Obuhvacen je potreban materijal. rad i drzaci odstojanja,

tona

NORl\lA T1V RADA sati I

bpis'radn~oJ)erhdie}< ""i'i ·.······.···.i'·····.·· .• ·.·····.·'···.·.·· .• ··. • .. ····· •• ···i··.· ·,····;PKR.KVR 'VKR' Ukup

1. Postuvljanje i povczivan]c armature velike slozcnosti do 012 mm

o 8 mrn 5,00 18,00 18,00 4l.00

o (, nun 6,00 20,00 20.00 46,00

010 mm 4,00 15,00 15,00 34,00

012 mrn 3,00 14,00 14,00 31,00

I. Armature obradena u armiracnici GA i RA 04 do 12 rnm

1,000 tona

2. Paljena zica

10,0 kg

3. Podrnetaci za odstojanje

250.0 kom

Napomena : U veliku sloienost ubraja se armatura kosih greda, cvorista okvira, zavojitih stubista, kupola, kruinih i izlomljenih zidova, cijevi i spremnika, nosaca kranskih staza, lijevaka silosa, uskih zdenaca i slicnih oblika.

Napotnena : Normativi za strojnu obradu armature podrazumijevaju koristenje mehanickili alata umjesto rucnih, ali ne i ostale uredaje koji su u sastavu armirackih pogona. Normativi strojeva obradeni su poglavlju "Normativi strojnog rada".

128

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMAID1 GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

129

AR.04.303. Nabavka obradene armature GA i RA 0 6 do 12 mmsrednje slozenosti., postavljanje u vcrtikalne konstrukcije i.povezivanje .

. Obuhvacen jepotreban mJtc'ijal, rad i drZuci odstojanja. .;. .: "'.

AR.04.305. Nabavka obradene armature GAi RA0 14 do 28 mm srednje slozen9sti, postavljanjeu:;. horizontalnu konstrukciju i povezivanje, . Ob\lhvac~n je potreban materijal, rad i drZaCi odstojanja.

tona

tona

NORMATIV RADA

sati I toni

010mm

020mm

~,75 8,75

17,50

06mm

23,75 (23,50

47,50

o 14 mm 12,00 12,00

24,00

06 do 12mm

1. Postavljanje i povezivanje armature srednje slofc!1OSti0 14 do 28 mm

08mm

42,00

22,00

012 mrn NORMATIVll\IATERIjALA

025mm

7,25 7,25

14,50

028mm

_IN_9R'I 4.TIVEM.ATF,RTT 41')\

6,50 6,50 13,00

·/·!)'i';\tc,.·.·. ·.'··;D~§'··;;')i'·i;)i···.;;;E(';;·'i1.),{p,\·;r·,'<·'·~;:

L3_._P_o_d_n_1e_ta_c_i_z_a_o_ds_to~j~al~~~e 15_0L,0 __ k_dm ~

2. Paljena zica 3,50 kg

2. Paljena zica

3,50 kg

1. Obradena armatura u armiracnici GA 0 24 do 25 mm

1,000 tona

4. Pcdmetaci za odstojanje

100.0 kern

AR.04.304. Nabavka obradene armature GA i RA 06 do 12 mrn velike slozcnosti., postavljanje 11 vcrtik31nu konstrukciju i povezivanje. Obuhvacen je potreban rnaterijal, rad i drzaci odstojanja.

AR.04.306. Nabavka obradene armature GA i R~ 014 do 28 mm velike slozenosti, postavljanje u horizontalnu konstrukciju i povezivanje, Obuhvacen je potreban materijal, rad i drzaCi rastojanja.

tona

tona

NORi\IATIV RADA Opis radncoperacije

sati I toni

,-
2. Posravljanjc i povezivanjc armature vclike slozcnosti do 06 do 12 mm
06mm 7,00 21,25 21,25 49,50
08mm 6,00 19,00 19,00 44,00 __
_. . ... - .. --.
! 010mm 5,00 16,25 16,25 37,50
012mm 4,00 15,00 15,00 34,00
!NO~TIY!_:N!A • ~'T fA r. A,i./\.';r;' •• ;;'j\y;i;,·.;!:.\·.· .• Tt\"
I. Annatura obradena u arrniracnici GA0 4 do 12 mm 1,000 tona
2. Paljena zica 10,0 kg
3. Podrnetaci za odstojanje 250,Okom Napomcna : U veliku sloienost ubraja se armatura kosilt greda, cvorista okvira, zavojitili stubista, kupola, kruinih i izlomljenili zidova, cijevi i spremnika, nosaca kranskili staza, lijevaka silosa, uskih zdenaca i slicnih oblika.

Napomena : U veliku sloienost ubraja se armatuta kosih greda, cvorista okvira, zavojitih stubista, kupola, kruinih i izlomljenih zidova, cijevi i spremnika, nosaca kranskili staza, lijevaka silosa, uskih zdenaca i slicn~h oblika.

130

Gorazd Bucar "PRIRUCI...-IK I KORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

131

AR.04.307. Nabavka obradene armature GA i RA 014 do 28 mm srednje slozenostl, postavljanje u vertikalnu konstrukciju i povezivanje. Obuhvacen je potreban materijaI, rad i drfaci rastojanja.

AR.04.400 MREZASTE ARMATURE

tona

AR.04.401 Nabavka, postavljanje i povezivanje gotove mrezaste armature MAG i MAR u horizontalne konstrukcije. Obuhvaceno je krojenje, rezanje otvora, potreban materijal, rad i drZaci odstojanja.

,l'I()l{l\~A'l'ry sati I toni
JQpis'f~rl ni>liriJ'~ii~jj f':7i/· ((!Pil
2. Postavljanje i povezivanje armature velike slozenosti 014do28mm
014mm 6,00 11,25 11,25 28,50
016mm 5,00 10,75 10,75 26,50
020mm 4,00 9,00 9,00 22,00
025mm 3,00 7,25 7,25 17,50
028 mm 3,00 6,25 6,25 15,50
NORMATIVIMATERIJALA' ",'==' :-'.-. ',·"·'········ .: · .. ·__2··,<';"7"/i7,',.'·,·'.~
I. Armatura obradena u armiracnici GA0 14 do 28 mrn 1,000 tona
2. Paljena zica 10,0 kg
, POdl~lC(aci za odstojanjc 100.0 korn tona

e; 14 mm

014do28mm
6,00 12,50 12,50 31,00
5,00 11,25 11,25 27,50
4,00 9,50 9,50 23,00
3,00 6,75 6,75 16,50
3,00 6,75 6,75 16,50
1,000 tona
10,0 kg
100,Okom \.TlV RADA~at~1 ~()!1i. "w;;;,;;;;;:iti;Ukilp'
~periliifG'022E,~ "C ~.Y1\.
Postavljanje i povczivanjc mrezaste armature u horizontalnc konstrukcije
I. Do 2,0 kg / m2 tezine 30,50 5,00 35,50

2. 2,0 do 3,0 kg / m2 tezine 20,00 4,00 24,00

3.3,0 do 4,0 kg / m2 tezine 15,50 3.00 18,50

4.4.0 do 6.0 kg / 1112 tczine 13,00 2.00 IS.OO

5. 6.0 do 10.0 kg I 1112 tczine 8,50 Z,110 11,.50

6. vise od 10,0 :.;g /m2 tezine 7,00 2.00 ~,()O

Norrnutivi od 1 - 6 sc povccavaju :
1. Postavljanje na visini iznad 6 !l1 S prirucnim skelama +20%
2. Kose povrsine iznad 30° +10%
._._
3. Postavljanje na nezasticenim Kons_t_m~a~ +7 %

;N'ORM.I\.TIVI ···MA . ~K IA~""i< ~,i· ........•.. · ... ··· ... .
1. Nabavka mrezne glatke armature MAG i MAR 1,000 tona
2. Paljena zica 5,0 kg
3. Podmetaci za odstojanje 150,Okom Napomcna : U veliku sloi.cnost ubra]« se armatura kosili grccla, cvorista okvira, zuvojitih stubista, kupola, kruinih i izlomljenih zidova, cijevi i spremnika, nosaca krauskih staza, lijevaka siiosa, uskih zdenaca i slicnili oblika,

AR.04.308. Nabavka obradene armature GA i RA 014 do 28 !TIm velike sloicnosti, postavijarje u vertikalnu konstrukciju i povezivanje. Obuhvacen je potreban materijal, rad i drzaci rastojanja.

tona

016mm

020mm

Napomena : Normativi strojeva za podizanje i mehanickih alata za rezanje obradeni su poglavlju "Normativi strojnog rada''.

025mm

028 mrn

NORMATIVI MATERlJALi\:t.;

2. Paljena zica

3. Podrnetaci za odstojanje

Napomena : U veliku sloienost ubraja se armatura kosih greda, cvorista okvira, zavojitih stubista, kupola, kruinih i izlomljenih zidova, cijevi i spremnika, nosaca kranskih staza, lijevaka silcsa, uskih zdenaca i slicnih oblika.

132

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKm RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKm RADOV A!' II. NORMATIVI RADA I ~ATERIJALA

133

AR.04.402. Nabavka, postavljanje i povezivanje gotove mrezaste armature MAG i MAR u vertikalne konstrukcije. Obuhvaceno je krojenje, rezanje otvora, potrcban materijal, rad i drZaci odstojanja.

05 .. ' BETONSKI RADOVI

1. BETON KAO MATERIJAL ZA GRADEN.ffi

tona

NO~1ATIV .•..• > sati ltoni
iRWt(lkiifiliJ
Postavljan]e i povczlvanje mrezaste armature u hllrizontalnc konstrukcije
l. Do 2,0 kg / m2 tezine 35,00 5,00 40,00

2. 2,0 do 3,0 kg / m2 tezine 23,50 4,00 27,50

3. 3,0 do 4,0 kg / m2 tezine 18,00 3,00 21,00

4.4,0 do 6,0 kg I m2 tezine 14,00 2,00 16,00

5. 6,0 do 10,0 kg / m2 tezine 9,00 2,00 11,00

i 6. vise od 10,0 kg / I112 tez ine 8,50 2,00 10,50

Normativi od I - 6 se povecavaju :
I. Postavljanje na visini iznad 6 m +20 %
2. Kose povrsine iznad 30{) +10 %
3. Postavljanje na nezasticenim konstrukcijama +7 %
NORMA TIVli'vIATERUALA' .... { ....... ...•.. . .... i·:·\ili·: :i2 •.. ·.···· "22
I. Nabavka mrezne glatke armature MAG i MAR 1,000 tona
2. Paijena zica 5,Okg
3. Podrnetaci za odstojanje 150,0 kom U povijesti razvoja drustva, pojedini su gradevinski materijali obiljezi~i ~ijela razdoblja. Gradevine od pecene gline postale su simbol graditeljstva Mezopotamije. Kamen je obiljezio stari Egipat, grcku i rimsku kulturu. Celicne konstrukcije dale su pecat gradevinama devetnestog stoljeca, Beton je materijal koji ce u povijesti covjecanstva obiljeziti dvadeseto stoljeee. Nepostoji suvren:.ena gradevina, od bilo kojeg materijala, u kojoj beton nije prisutan u dijelu konstrukcije, kao temeljna ploca, horizontalna iii nosiva konstrukcija. U ovom stoljecu je razvijena tehnologija rada za pripravu i ugradnju betona, upotrebljavaju se strojevi za zbijanje, teorijski i eksperimentalno su dokazane postavke statickog proracuna konstrukcija. Na veliku primjenu betona utjecali su brojni cinitelji, Vecina zemalja, na svim kontinentima, raspolaze sirovinskim resursima za proizvodnju cementa i kamenog agregata za beton, sto nije slucaj s metalima,

Napomena : Normativi strojeva za podizanje i mehanickih alata za rezanje obradeni su poglavlju "Normativi strojnog rada "

Eneraetska kriza pospjesila je primjenu betona. Za proizvodnju

b . ..

analogue jedinice betonske konstrukcije utrosi se 4 - 5 puta manje energije, u

odnosu na celicnu. Celik, aluminij i drvo, kao materijali suprotstavljeni betonu, omogucuju znatno visi stupanj prerade u suptilnije i skuplje konstrukcije i opremu. Metale i drvo je steta koristiti za gradevinske konstrukcije. U primjeni, beton ima niz prednosti u odnosu na metalne i crvene konstrukci e. Gradevine od betona, uz ispunjenje odredenih uvjeta kvalitete, vremenski su postojane. U vremenima kada se dogadaju pozari, potresi i ratna razaranja, beton je kao materijal u konstrukciji izrazito otporan. Kod razaranja i pozara, betonske konstrukcije polako popustaju, ugibaju se, savijaju, pojavljuju se naprsnuca, ali se sporo ruse. Spasavaju se ljudi i dobar dio opreme. Ljudi mogu izraditi nove gradevine,

Pronalaskom prednaprezanja, betonska je konstrukcija oslobodena neaktivne mase vlastite tezine, a cijela povrsina presjeka preuzima opterecenja, Povecana je nosivost betonskih konstrukcija, a smanjen utrosak materijala. Prateci opce teznje razvoja novih rnaterijala za gradenje, za sada, se jos ne naslucuje materijal koji bi mogao u dogledno vrijeme zarnijeniti beton.

Beton kao materijal i konstrukcije od betona j:>s su u razvoju. Svakodnevno se proizvode nove razlicite vrste betona, s naglasenim jednim ili vise svojstava, kao npr. bctoni cvrstoce kamena, betoni sa smanjenom toplinskom provodljivosti, lakoagregatni i plinobetoni, betoni s naglasenom nepropustnosti, betoni sa habanjem i sa nizom drugih svojstava. Suvremana su istrazivanja usmjerena na betone koji ce moci primiti vlacna naprezanja u istoj vrijednosti kao tlacna. Danas

134

Gorazd Bucar' "PRIRUCNrK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORdfATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRlRUCNIKINORMATlVI GRADEVINSKIH RADOYA" . II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

135

seproizvode betoni koji imaju 6 - 7 . puta vecu cvrstocu u odnosu na betone

izradene prije trideset godina. ..

Beton je, kao gradevinski materijal, dosao u ovom stoljecuna prvo mjesto i do daljnjega ostaje vodeci materijal za gradenje. Dvadesetostoljeceu graditeljstvu je

stoljece betona. -, . .

3. SVOJSTV A SVJEZEG BETONA

Sastav svjezeg betona mora zadovoljitiuvjete kvalitet~ 'ocvrslog betonai uvjete obradivosti.svjezeg betona .: Kako je cvrstoca ocvrslog betona zadana u projektu ., konstrukcije za koju je beton namijenjen, kornpozicijom agregata, cementa, dodataka i vode nastoje se dobiti odnosi koji ce osigurati' trazenu cvrstocu na tlak i vlak, a istodobno omoguciti dobru obradivost i druge tehnoloske zahtjeve.

2. CVRSTOCA BETONA I VODOCEMENTNI FAKTOR

·Odn·)som kolicine vode i .cemema iIi vodocementnim faktorom se kod priprave betoaa direktno utjece na mnoga svojstva betona. Osnovno je pravilo, sto je nizi VIC faktor, uz iste sastojke II m esavini.uo je kvalitetniji beton po gotovo svim svojstvima, Za pripravu betona s niskim VIC faktororn moraju se rijesiti mnogobrojna ogranicenja, od mogucnosti dobre homogenizacije smjese kod priprave do ugradnje i zbijanja betona. U praksi se, prethodnim ispitivanjem, nastcji postici najnizi VIC faktor za svaki pojedinacni beton i za svaku vrstu konstrukcije koji ce omoguciii dobru homogenizaciju smjese, ugradnju i zbijanje oetor;a.

VIC faktor je odnos uporrijebl ene vode za pripravu i kolicine cementa u mjesavini betom. U praksi se, najcesce, koriste betoni s VIC faktoromkoji se krecu od VIC = 0,45 - 0,65, ali za posebne namjene kao sto su bctoni visokih cvrstoca iii betoni koji se prenose pumpanjem do njesta ugradnje. Posebnim rnjerama, mogu se koristti i betoni VIC Iaktora izvan navedenih okvira.

Odn030m VIC faktora izravno se utjece na poroznost betona. Poroznost betona je ovisn; 0 udjclu pora u strukturi betona koje Sll gel i kapilarnog su porijekla iIi su od uv.icenog zraka koji nije zbijanjem odstranjen.

Obradivost betona mogla bi se izraziti kolicinom rada potrebnog da se beton zbije i ugradi II konstrukciju. Betoni s visirn vodocementnim faktorom lakse se ugraduju, a trosi se manje rada. Betone naglaseno niskog vodocementnog faktora nije moguce ugraditi izbiti sredstvima kojima se raspolaze na gradilistima.

Vodocementni faktor uobicajenc se krece u granicama 0,45 - 0,65, ali primjenom dodataka koji poboljsavaju ugradivost mozese dostici faktor od 0,35 - 0.30, uz istu ugradlji vest.

U gradivosi bctoua izrazava se konzisiencijom koja moze biri : slabo plasticna i tckuca,

0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

Kouzisrcncija sYJezeg betona je mjera oblikovanja, obradivosri iIi sposobnost oblikovanja svjezeg betona, Prerna konzistenciji se razlikuju :

J. kruti zernljovlazni betoni

2. slabo plasticni betoni

3. plasticni betoni

4. tekuci betoni.

Kruti zemljovlazni betoni imaju najkrucu konzisteneiju, s najmanje vode u smjesi. To jebeton koji sadrzi 5 do 8 % vode u masi ili 100 do 160 litara u 1 1113 ugradenog zbijenog betona. Pogodan je za izradu masivnih nearrniranih konstrukcija i temelja konstrukcije jer se u malim presjecima ne moze dobro sabiti, Betoni krute konzistencije odlikuje se visokim ranim cvrstoeama i malim stezanjem.

Slabo plasticni betoni pogodni su za armirane konstrukcije s rjedom armaturom. Ukoliko se dobro zbiju dobivaju se dobre cvrstoce betona.

Plasticni betoni su betoni koji sadrze 7 do 11 % vode umasi, odnosno, 150 do 200 litara u 1 m3 betona. Poslije nabijanja, na povrsinu izbija voda.

Tekuci betoni sadrze do 15 % vode u masi ili 180 do 300 litara u 1 1113 betona. Koriste se za gusto armirane konstrukcije i pumpani beton.

Konzistencija se ispituje na vise nacina. Najvise se koristi postupak pornocu ocijene sJijeganja krnjeg stosca i rasprostiranja na potresnom stolu. U prvom

N/mnl 40

10

,
1\
"~
- ....._ --
~

r 20

W/C Ovisnost cvrstoce betona 0 vodocementnom faktoru

136

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd nll~ar "PRIRlfC:NIK I NORMATIVI GRADEVIl\:iKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

137

slucaju konzistencija se izrazava slijeganjem betona ugradenog pO propisanom postupku u konusni kalup standardiziranih dimenzija, a u drugom rasporostiranjcm uzorka, nakon 15 potresa padanja .s 4 ern vi sine, na stolu izradenom za tu svrhu

dobijeni rezultati se preracunavaju pomocufaktora konverzije na normirani uzorak 20 x 20 x 20 em.

4. SVOJSTV A OCVRSLOG BRTONA

Cvrstoca je osnovno svojstvo betona. Gradevine izvedene od betona, u osnovi, su namijenjene nosenju korisnih opterecenja kao sto su mostovi, zgrade, brane, kolovozi itd.

Dostignuta cvrstoca moze posluziti i kao dobar pokazatelj ostalih svojstav~ betona. Betoni s vecom cvrstocom otpomiji su na popustljivost na tekucine 1 plinove, imaju vece skupljanje, a manje puzanje.

Svojstva ocvrslog betona s vremenom se mijenjaju i kvaliteta u vijeku trajanja ovisi 0 termo-higrornetrijskirn uvjetima u kojim se beton nalazio tijekorn ocvrscivanja i koristenja. Betoni koji su bili u suhom okolisu zadrzavaju i poboljsavaju svojstva tijekom vremena, u odnosu na betone koji su bili izlozeni kemijskim i fizikalnim vanjskim utjecajirna .

Traz~ne cvrstoce betona· imaju znacenje potencijalne kvalitete, a numericke vrijcdnosti ispitivanih uzoraka naznacuju U kojoj se mjeri priblizilo trazenoj kvaliteti.

100%

CVRSTOCA

50%

3

7

28

DANI

Vremenski prirast cvrstoze betona

ODNOSI CVRSTOCA BETONA OVISKC 0 OBLIKU I VELICINI UZORKA

Marka betona MB je normirana vrijednost cvrstoce, nakon 28 dana starosti, utvrdena na odredenim oblicima uzoraka i pripravljenim normiranim postupcima. Kako kod ispitivanja cvrstoce na uzorcima, zbog heterogene strukture betona, dolazi do velikog rasipanja numerickih vrijednosti dostignutih cvrstoca, vjerojatna cvrstoca dobija se postupcima tehnicke statistike.

U osnovi se cvrstoca betona moze promatrati kao tlacna i vlacna, te cvrstoca na umor i udar.

Tlacna cvrstoca betona odreduje se ispitivanjem na koekama velicine 20 x 20 x 20 em iii na valjcima promjera IS em i visine 30 em. Uzorci za ispitivanje pripravljaju se od reprezentativne mase betona u celicnim kalupima vrlo tocnih dimenzija. Uzorak betona zbije se u kalupu, gomja stranica zagladi i oznaci brojem, zatim se zastiti od gubitka vi age zbog isparavanja i cuva u laboratorijskim uvjetima. Drugi dan se uzorak vadi iz kalupa i njeguje ukupno 28 dana od dana priprave, pri vlaznosti okolisa od 95 % i pri temperaturi okolisa od 20 + / - 4 Co. Najcesce se uzorci drze potopljeni u vodi. Uzorak se ispituje u presi zasicen vlagom, jedino se, neposredno pred ispitivanje, obrise. Zbog trenja uzorka na podlozi prese, kao i zbog deformacija ploca presa, dobijaju se nesto povoljniji rezultati. Ispitivanja cvrstoce na uzorcima valjaka nesto su blize stvamo dostignutoj cvrstoci, u odnosu na koekaste uzorke. Kada se ispituje evrstoca, vadenjem uzoraka iz konstrukcije iii piljenjem koekastih uzoraka velicine 15 x 15 x 15 em iii rotacijskim alatima te kada se vade valjei promjera 0 5 - 30 em,

Vlacna cvrstoca ispituje se ovisno 0 namjeni betona na tri normirana nacina ; f I - direktni vlak , f s - vlacna cvrstoca cijepanjem i f b - vlaena cvrstoca savijanjem. Odnos tlacne i vlacne cvrstoce krece se u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti izrazima :

f I = ( 1 / 12 • 1 / 14 ) tlacne cvrstoce kada je ispitivanje vl acne cvrstoce

izvrseno ispitivanjem direktno na vlak

iIi

f h = (1 / 4,5 - 1 I 9 ) od tlacne cvrstoce kada je isp.tivanje vlacne cvrstoce izvrseno savijanjem

iii

f s = (1 / 7 - 11 12) od tlacne cvrstcce kada je ispitivanje vi acne cvrstoce izvrseno cijepanjem.

138

Gorazd BUC3r "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATI'VI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK ( NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVI RADA I MATERIJALA

139

5. POSEBNE VRSTE BETONA

i dodataka za mikroarmiranje koji se koriste za manje zahvate konstrukcija.

sanacije

Osim osnovne vrste betona od kamenih agregata, za posebne namjene u uporabi su jos betoni posebnih svojstava. Ne postoji standardizirana podjeIa, ali se fakultativno mogu promatrati u skupinama :

Betoni visoke kvalitete, mikroarmirani betoni, lakoagregatni betoni, plino i pjeno betoni, teski betoni i vatrootpomi betoni.

Lakoagregatni betoni se proizvode koriStenjem laganih poroznih agregata. Mogu se razvrstati u nekoliko podvrsta, jednozmi, keramzitni, betoni od zgure visokih peci i betoni sa zmima agregata male gustoce nekog prirodnog iIi sintetickog materijala,

Betoni visoke kvalitete sa betoni cvrstoce iznad 60 N / nnn2, ali ujedno i betoni visoke nepropusnosti kao osnovnog preduvjeta vremenske trajnosti. Dobijanje visoke kvalitete svod: se na reduciranje kolicine nehidratizirane vode na sto je moguce manju mjeru. Time se iskljucuje kapilama poroznost betona, a tome potpornaze i popunjavanje finih pora posebno dodanim materijalom velicine manje od velicine cestica cementa, Betoni visoke kvalitete, posebno beton visoke cvrstoce, U osnovi su betoni niskog v / c faktora i povecane kolicine cementa s dodacima posebnih organskil. rrcduk:ra tZV. supcrplastifikatora i dodacirna vrlo Iinih, ali i reaktivnih materija.a, prijc svega siiikatne prasine koja visestruko povoljno djeluje na trajnost betor,a U konstrukcijama. S nekim vrlo djelotvornirn portland cementima rnoze se v I c fakror sniziti i ispod 0,25 i dobiti vrIo obradiv beton visoke kvalitete s tlacnomcvrstoco.n i iznad 150?-J I 111m2.

Jednozrni betoni su betoni od kamenog agregata pripravljeni s jednom ili dvije krupnije frakcije agregata i mal om kolicinom cementa. Male su cvrstoce do MB 10, a koriste se kao zamjena slabog tla kod temeljenja, kao podlozni betoni, 11a ravnim krovovima i za druge namjene. Male su gustoce, od 1500 do 1700 kg/m' i vrlo su porozni.

Keramzitni hetoni proizvode se s agregatorn od recent ekspandirane t'-linc. Odlik.uju se niskim koeficijentom vodljivosti topline. Konstrukcije zidova ili ploca ujedno su i toplinski izolatori. U rnjesavini sa sitnirn kamenirn agregarorn mogu se dobiti cvrstoce betona do MB 25. Gustoce su od 1200 do 1800 kg/mo. U zernljarna gdje ncrna dovoljno kamenog agregata, dosta se koriste za gradnju rnanjih zgrada. U nasoj je zemlji primjena neznatna, prvenstveno, zbog visoke cijene agregata,

Mikroarmirani betoni ( MAB ) iIi betoni arrnirani vlaknima. To je kompozitno gradivo kojem se, u procesu mijesanja, osim sastojaka obicnog betona, dodaju diskontinuirana mala vlakna velike cvrstoce. Uobicajenom tehnologijom uspjesno se moze dodati do 2 % volumena deoljih vlakana, a tanjih vlakana najvise nekoliko promila. Glavna korist od mikroarmiranja ocigledna je u poslijepukotinskom stanju, jer tada vlakna koja premoscuju puk:otine doprinose povecanju cvrstce i zilavosti kompozita. S obzirom na navedena svojstva, betoni annirani celicnim vlaknima primjenjuju se u kolnicima, poletno-sletnim stazama, pri stabilizaciji stnnih padina, u industrijskim podovima, habajucim slojevima, dijelovima hidrotehnickih konstrukcija izlozenih abraziji i nepovoljnim klimat skim okolnostima, te 22. zastitu konstrukcija izlozenih visokim temperaturama, udarima, seizm: :kim djelovanjima, kao i kod konstrukcija sa tankim ljuskarna i kupolarna i za izradu prefabrikata. U rasponskim konstrukcijama poput greda, ploca i stupova, vlakna se u beton dodaju same kao dodatni sastojak koji treba smanjiti rizik pojave pukotina, zamijeniti dijelove vilica i konstrukcijske armature, povecati otpomost na dinarnicke utjecaje i na odlamanje, a klasicna armatura preuzima vlacna naprezanja. Vlakna za mikroanniranje su razlicitih oblixa i velicina, a izraduju se od celika, stakla, polimera i prirodnih materijala. Duljine vlakana Sll S do 7S mm. Dimenzije poprecnog presjeka vlakna mogu oiti od nekoliko tisucinki rnilimetra do priblizno jednog milimetra. U svijetu se proizvode pripravljene rnjesavine agregata, cementa

Betoni od troske visokih peci su dosta cesti u proizvodnji jer je troska otpadni materijal i relativno je niske cijene. Ekspandirana troska je male gustoce, od 100 do 200 kg/mo. Betoni od troske s dodatkom sitnog agregata mogu dostici cvrstocu do MB IS, a gustoce su do 1.700 kg/nr'. Vrlo su porozni, ali posjeduju dobra toplinsko-izolacijska svojstva. Osim navedenih, proizvode se i betoni s umjetnim iIi prirodnim zrnima laganog agregata kao sto su zrna od perlita iIi stiropora. Koriste se jedino kao toplinsko-izolacijski materijal.

Poro betoni proizvode se uvodenjem tvari koje u dodiru s cementom i vodom razvijaju plinove. Ti plinovi u strukturi betona prave sitne mjehurice, Mogu se samo tvornicki proizvoditi jer ocvrscavaju pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi. Kod nas je najpoznatiji plino beton koji se proizvodi u Puli, po inozemnoj licenci.

Pjenasti betoni l11og11 se raditi i na gradilistu dodavanjem tvari koje u svjezem betonu stvaraju mjehurice, a u betonu stvaraju celijastu strukturu. Male su cvrstoce, ali dobrih roplinsko-izolacijskih svojstava.

140

Gorazd Buear "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA r MATERIJALA

141

Teski betoni proivode se s teskim agregatom koji mu daje povecanu gustocu, Primjenjuju se iskljucivo za zastitu 'od zracenja u laboratorijima ili zdravstvenim ustanovama. Kao agregat se koristi barit (barij-sulfat) koji ima gustocu oko 4.000 kg/m3 ili se koriste zeljezne rude. Dobijaju se betoni velike gustoce, od 3.000 do 4.000 kg/m"

Za konstrukcije i elemente od betona koriste se rnarke betona: ~B 10,15,25,30,35,40,45,50,55,60.

Posljednjih godina poceli su se koristiti betoni viscke kakvoce, posebno beton visoke cvrstoce. U osnovi su to betoni niskog vic faktora i povecane kolicine cementa, sto ima za posljedicu znacajno reduciranje kolicine nehidratizirane vode. Betoni visokih kakvoca pripremaju se po zasebnim zahtjevima u pogledu sastava i nacina doziranja i kemijskih dodataka betonskim smjesama, a dostizu cvrstoce preko 100 N/mm2•

Vatrostalni betoni pripravljeni s portland cementom ne smatraju se otpomim na .visoke temperature, narocito za dugotrajno djelovanje. Komponente se, kod dugotrajnih temperatura, nejednoliko termicki defonniraju i kemijski razgraduju. Srnatra se da je beton otporan do temperature od 1200 C stupnjeva, ali novija istrazivanja pokazuju da ne dolazi do narusavanja strukture betona ni znacajnijeg pada cvrstoce ni na temperaturi ad 250 CO . Za sve vise temperature beton se mora posebno komponirati.

6.

TEHNICKI PROPISI ZA BETON

Za arrnirani beton ne smije se upotrijebiti nih cvrstoca od MB 15

Osnovna svojstva betona klase B.II., koji se ugraduje u konstrucije u posebnim uvjetima okruzenja, jesu : tlacna cvrstoca, vcdonepropusnost, otpornost na habanje, otpornost na mraz i soli i otpornost na kemijske agresije.

Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvodac betona, do isporuke izvoditelju betonskih radova na gradilistu. Od preuzimanja betonske rnjesavine na gradilistu kontrolu, u suglasnosti s Tehnickim propisima, preuzirna izvoditelj radova.

U tehnickim propisima, "Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton arrnlrani beton" (51. list 15/90), betoni Sll svrstani u dvije klase:

Betoni prve klase ( B.!.) mogu se pripravljati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja kolicina cementa.

Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugradivati samo na gradilistu na kome se pripravljaju.

Proizvodac betona klase B.I. ispituje [:acnu cvrstocu na uzorku koji se uzima na mjestu proizvodnje pod sljedecim uvjetima :

najmanje jedno pokusno tijelo svakog dar.a kada se proizvodi beton najmanje jedno pokusno tijelo na svakih prizvedenih 50 m3 iste vrste betona kada je kolicina iste vrste betona veca od 2.000 m3 moze se uzeti

pokusno tijelo na svakih 100 m3 betona

ukupni broj pokusnih tijela za ispitivanje, za razdoblje do 3 mjeseca, ne moze biti manji od 30. Ukoliko je u prornarranorn razdoblju proizvedeno rnanje od 1000 m3 betona najmanji broj pokusnih tijela za ispitivanje ne moze biti manji od 10.

NAJMANJE KOLICINf, CEMENTA ZA BETONE B.1. Agregat najkrupnijeg zrna 16,5 do 31,5 mm

10 220 kg
15 260 kg
35 20 300 kg
25 350 kg
45 20 270 kg Proizvodac betona klase B.II. ispituje tlacnu cvrstocu na uzorku koji se uzima na mjestu proizvodnje pod sljedecim uvjetima :

za kolicine betona pripravljene i ugradene u :ecllom danu najmanje 3. uzorka

142

Gorazd Bucar "PRIR\:CNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. f\OR.\1ATIVI RADA I MATERlJALA

Gorazd Suear "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMA T1VI RADA I MA TERIJALA

143

za betone iste vrste pripravljene u tri uzastopna dana najmanje jedan uzorak dnevno. Za vise uzastopnih danapriprave i ugradnje iste vrste betona najmanje jedan uzorak dnevno, ali da ukupan broj uzoraka budeveci od 10.

tlacne napone, za prefabricirane elemente proizvedene u pogonima, uzimaju se vece vrijednosti iz tablice neovisno 0 dimenzijama presjeka,

Za ukupne utjecaje, ukljucujuci i utjecaje zbog promjene temperature i skupljanja betona., dopusteni naponi povecavajuse za sredisnje tlacnenapone zit 10 % , a za rubne tlacne napone 15 % U odnosu na navedene u tablici.

Pretpostavke za proracun presjeka armiranobetonskih elementa prema dopustenim naponima su:

- presjeci ostaju ravni i nakon deformacije

- beton i armatura ponasaju se elasticno

- deformacije betona i armature su kompatibilne

Omjer modula elasticnosti armature i betona uzima se kao konstantana vrijednost 11 = E)Eb = 10

DOPCSTENI TLACNI NAPONI U NEARMIRANOM BETONU

7.

DOPUSTENI NAPOl\1: U BETONU

Proracun presjeka armiranobetonskih elernenata, prema dopustenim naponima, temelji se na dokazu da najveci naponi u betonu i annaturi, koji se mogu pojaviti u tijeku gradnje i u koristenju, ne prernasuju dopustene napone navedene u narednoj tablici.

DOPUSTENI NAPONI U ARMIRANOM BETONU

Vrste napona Podrucjn prirnjenc Marka betona
15 20 30 40 50 60
Srcdlsn]! tlacn! naponi
Stupovi b > 20 ~,11 ~
Stijcne d » 15,'01 t
Sanducasti
presjeci cI > 1:2 (Xl 4,5 5,5 8 10 J J,5 13 I
Stupovi b < 20 ,:01
I Stijene d < :5 ell !.
Sanducasti
presjeci d < ,:; ern 3,3 4,4 6,5 8,5 10 11,5
Rubni tlacui napon
Cisto savijanje
Stupovi b>12cm
Grede
Ploce d < 12 em 6 8 12 16 18,5 20,5
Koso savijanje
Stupovi b < 1(1 en
Ploce d « 12cm 4,5 6 9 12 14 16
Koso zajednicko savijanje 7 9 13,5 18 20,5 23
Glavni vlacni naponi
Konstrukcijska '" torzija 0,5 0,6 0,8 I 1,1 1,2
arrnatura
Savijanje i torzija 0,6 0,8 1 1,1 1,2 1,3
Proracunska * torzija 1,5 J,8 2,2 2,6 3 3,4
r arrnatura" savijanje i torzija 1,9 2,2 2,8 3,4 3,9 4,4
Gusta proracunska 1,5 2,5 3,3 4 4,5 5 r~~\'~~~;l n·~I~}~~,~"~~~~~~~-"",,,,,,,,,,,,,",,,,o·;""'·T""'a~""'ka =;:~",._"", ... =""""_."O'.~""""'~=~.~",,,;::;<;.""'='3!'.-=.".:~-!,-':;~'::~:.:.-5.'::.'

it

- ..
'I 10 15 20 30 > 30 !
I Sredisnji tlacni napoli 1,5 2,5 3,5 6,0 0,2 fhk i
I i,
! Rubni tlacni naponi 2,0 3,5 5,0 8,0 0,25 f I
!
.1 Dopusteni vlacni naponi od savijanja u nearmiranom betonu iznose 10 % vrijednosti tlacnih i b - man/a stranica stupa, d - debljina stijerke sanducastog presjeka iii place.

Za marke betona MB 25, 35, 45 , 55 dopusteni naponi odreduju se lineamom interpolacijom izmedu dviju susjednih vrijednosti. Za dopustene sredisnje i rubne

8. PRIJEDLOG PROPISA PO EUROCODE 2

Razlicitost tehnickih normi, propisa i standarda za projektiranje i pracenje kvalitete proizvoda u europskim zemljama, otezavala je razmjenu proizvoda i usluga na podrucju buduceg ustroja Europske zajednice. Povjerenstva buduce Europske zajednice zajednicki su izradila projekt pod naslovom " Uklanjanje tehnickih prepreka ..... " , koji sadrzi oko 300 podprojekata izrnedu kojih je i projekt pod naslovom:

"Preporuke Vijecu Europske zajednice 0 ujednacavanju pravnih, tehnickih i upravnih propisa 0 gradevinskim proizvodima".

Pod zradevinskim se proizvodom podrazumijeva svaki proizvod namijenjen trajnoj ugradbi u gradevinu. Prijedlog propisa po Eurocodu 2 rezultat je rada zajednickih povjerenstava i instituta europskih zemalja.

U trecern poglavlju " Eurocoda 2" svojstva betona vezana su uz klase. Umjesto do sada koristenih "Marki betona" (MB ) uvodi se novi pojam "klasa betona" sa oznakom " C ".

Kla.se ii~JcOjegsud\lijebr?jkeodvojene

crtorn .

144

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKlH RADOVA" n. NORMATI"I RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMAnVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

145

Primjer:

C 25/30

9.

NJEGOVANJE BETONA .

fck,cllbe 15

20 25

30

37

45

50

55

60

Izlijevanjemi zbijanjem betona uoplati illkalcpu:'nije jos osigurano da ce se

dobiti beton zahtijevanih svojstava. .. .. .

o nacinu njegovanja betona ovisi konacna kvaliteta betona sa projektiranim svojstvima. Betonske konstrukcije ovisno 0 obliku i kolicini opIate nisu jednako osjetljive na njegovanje. Stupovi, zidovi i grede, vecim su dijelom povrsine, zasticeni oplatom sto doprinosi odrzavanju potrebne vlaznosti pri ocvrscivanju, te su manje osjetljivi do trenutka skidanja op.ata, Iznimkaje gornja povrsina koja se mora zastiti, Paznju je potrebno usmjeriti na plcce koje su relativno tanke i kod kojih je velika povrsina otvorena.

Za konacnu kvalitetu betona odlucujuca su dva Cinbenika :

'" vlaznost betona i okruzenja kod ocvrscavanja

• temperatura okoline.

Prva brojka oznacava tlac~u· cvrstocu betona na pokusnim uzorcima u' obliku ciliadra, a druga brojka iza crte oznacava cvrstocu dobivenu na uzorcima u obliku kocke.

KLASE BETONA PREMA EUROCODU

Klasa betona

fek - tlacna cvrstoca dobivena preko valjaka

fck,cube - tlacna cvrstoca dobivena preko kocki stranica 200 mm

Srednja tlacna cvrsroca betona moze 5e izracunari kada se pozna karakteristicna cvrstoca, po izrazu:

f em = f ek + 8 ( NI rnnr')

Vlacna cvrstoca betona je jako promjenjiva za neku klasu betona. Zbog toga je uvedena srednja vlacna cvrstoca, izmedu donje granice za karakteristicnu vlacnu cvrstocu fetk.O.05 i gornje granice f cth. 0.95 ,odnosno, one s 5 % -tnirn i one sa 95 % - tnim fraktilom.

VLACNE DOPUSTENE CVRSTOCE

Teorijski je dokazano da se hidratacija cementa moze uspjesno razvijati samo kada je kapilarna mreza u betonu puna vode. Iz toga slijedi da osnova njegovanja betona pociva na sprecevanju gubitka vlage iz betona i dodavanju vode ti ekom ocvrscivanja.

Proces hidratacije je vrlo intenzivan u prvih 7 dana (oko 170 sati ) te je u tom razdoblju beton posebno osjetljiv na njegovanje.

Klasa betona

Temperatnra okoline i betona je drugi cimbenik koji utjece na cvrstocu betona. U procesu hidratacije se oslobada toplina, Kada na oslobodenu toplinu od hidratacije djeluje jos visoka vanjska temperatura, dolazi do ubrzanja procesa sto pospjesuje isusivanje betona, stezanje i pojavu prslina.

Razvoj top line hidratacije, u prva 72 sata, pri razlicitim temperaturama okoline, najbolje ilustriraju laboratorijski ispitane vrijednosti razvoja hidratacijske topline :

RAZVOJ TOPLINE HIDRATAClJE U OVISNOSTI 0 TEMPERATURI OKOLINE

Kada se odrec1uju deformacije betona pod opterecenjem, koristi se sekantni modul elasticnosti izmedu napona Oe == 0 i i\ =0,4 fck.

Za odredivanje sekantnog modula elasticnosti koristi se izraz:

Ecm = 9500 ( fck + 8 ) 1/3 N/mm2

Najbolje se cvrstoce betona postizu pri vanjskim temperaturama koje se krecu u opsegu od + 21l C do + 201l C. Statisticki je dokazano da beton dostize najvece konacne cvrstoce kada je temperatura u vrijeme ocvrscavanja od + 13° C.

146

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERI.JALA

Gorazd BUCar" PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERl.JALA

147

10. NACIN I SREDSTVA ZANJEGOVANJE BETONA

Nacini njegovanja betona vrlosu raznoliki, ali, u biti, sve se svodi na to kako odrzati beton

OS. BETONSKI RADOVI

BE.OS.100 PRIPRAVA BETONA

PoIijevanje vodom je najsigumiji nacin da beton ne izgubi vlaznost, Voda vlazi beton, a isparavanje snizava temperaturu betona. Kod ploca se za polijevanje

ls~gU koristiti vrtne !1~~hl!;~,(!~~I;~iili~Gs.~liilCnl'li~\~i!It,~ltl!!~~li0!1(~11~~f,~ifj[lt~~l(I~!ii~~!ll~§lil;ll!iml'il~ill~I~{:lj

BE.OS.101

Rucna priprava betonske rnjesavine Klase BI. MB 10 do MB 20, na dascanoj iIi limenoj podlozi, s tri puta mijesanja cementa i za to pripravljene rnjesavine agregata i dva rnijesanja s dodavanjem vade.

1. Prirodna mjesavina sljunka

2. Granulirana rnjesavina agregata

Pokrivanje betona tkaninama uz polijevanje vodom vrlo je siguran postupak. Vlazne tkanine zadrzavaju vlagu i sprecavaju isparavanje s povrsine betona. Za pokrivanje se koriste guste jutane tkanine. Dobri rezultati kod ploca dobiju se s pokrivanjem viazni:n pijeskom. Poteskoca je u tome sto se pijesak ne moze postaviti na potpuno svjez beton jer ostecuje povrsinu, a za skidanje je potrebno utrositi dodatni rad.

.~2.~I'~ri~r0~d~n~a~ll~lj=eS~·a~\·~iil~a~s~lj~lln~k~·a~ ~1~.2~2~0 ~ . ___

3. Gr.mulirana m.k~(l\·ina a~rcgata 1.180

Pokrivanjc betona plasticnim folljama takodcr je vrlo djelotvoran pos.upak ukoliko sc uspije postici dobra zaptivanje. U protivnom, potrebno je ispod folije dodavati vodu. J .jetnom razdoblju se preporucuju neprozime folije s vanjskom povrsinom u bijeloj :JC~i koja refleksijom snizava temperaturu.

U zi.nskorn razdobljl~bolje, osu c.ne folijejer povecavaju temperaturu.

4. Vocia 0.180

BE.OS.102.

Priprava betonske mjesavine Klase BI. MB 10 do 11B 20, na gradilistu s malim gravitacijsklm mijesalicarna do 100 I na elektricni ili druge vrste pogona, s rucnim ubacivanjem materijala u mijesalicu.

I. Prirodna mjesavina sljunka

2. Granulirana mjesavina agregata

Zastitni premazi betonskih povrsina, najcesce ploca, dosta se koriste, jer su jednostavni u primjeni i pruzaju zadovoljavajucu zastitu, Na betonsku povrsinu se nanose u nekoliko navrata prskanjem. Nakon 15 do 30 minuta rastvaraci isparavaju, a na povrsini ostaje paro nepropusni sloj koji sprecava isparavanje vode iz betona.

Povrsina ostaje svijetie boje, sto smanjuje zagrijavanje od sunca, Postupak je jednostavan i ucinkovit, ali uvijekpostoji jedno 'ali'.

Naneseni povrsinski premaz ne moze se jednostavno skinuti. Nakon mjesec dana stajanja na suneu i vjetru premaz se pretvara u prah koji se ispire vodom.

U slucajevima da se na ploci ili drugoj konstrukciji namjerava u kratkom vremenu nastaviti s izradorn betonskih konstrukcija, kao sto su zidovi iii stupovi, zastitni se premazi ne mogu koristiti jer onen.ogucavaju nastavak betona.

Za dobru kvalitetu betona preporucuje se intenzivno njegovanje od najmanje 7 dana, a za betone visokih cvrstoca njegovanje se mora produziti najmanje do 15 dana.

2. Prirodna mjesavina sljunka

3. Granulirana mjesavina agregata

4. Voda

0,180

I 1. Mjesalica do 100 I

2,00 sata I m3

148

Corazd Bucar " PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar " PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

149

BE.OS.t03

Priprava betonske mjesavine Klase BI. MB 10 do MB20, na gradilistu s mijesalicama do 250 1 na elektricni iii druge vrste pogona, s korpom za ubacivanje'materijalau mijesalicu.

1. Prirodna mjesavina sljunka

2. Granulirana mjesavina agregata

BE.OS.200'·UGRADn~JE BETONA

(. .: .. <}i-;,:·~') >:';',--- .. - ... ' '.~

BE.OS.200 . U TEMELJE I ZIDOVE

NORMATIV RADA '0

BE.OS.20t. Nabavka i ugradivanje betona u temelje i zidove presjeka veclhod 0,30 m3 I m' nearmiranih i armiranih konstrukcija.

Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, potreban materijaI, rad Ijudi i strojeva.

2. Prirodna mjesavina sljunka

1,220

3. Granulirana mjesavina agregata

I.

4. \"oda

,

Napomena : a. b.

Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom" podrazumijeva do 10m.

U opisu u Troskovniku potrebno je tocno odrediti :

1. Pobliie mjesto ugradnje, : na 11. katu, na POZ Z-6, na visini od 6 m, itd

2. Najvece zrno u betonskoj mjesavini : 8111m, 16,5 mm, 31,S mm, 63,0 mm.

3. Marka betona MB: 10, 15,20,25,30,35,40,50,60.

4. Nacin podizanja : rucnim vitlom, mehanickim vitlom, lift dizalicom, kranom, auto pumpom .

Gorazd B"car" PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

Gorazd Bucar" PRIRUC:NIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" U. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

'151

BE.oS.202. Nabavka i ugradnja betona u temelje i zidove ~a od

0,12 do 0,31) m3 I ml u nearmirane i armirane konstrukcije. Obuhvacena je nabavaka podizanje,ugradnja,zbijanje, njegovanje, potreban materijai, rad ljudi i strojeva.

BE.OS.203.

Nabavka i ugradnja betona u zidove presjeka do 0,12 m3 I m' u nearmirane iarmirane konstrukcije.

Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje, potreban materijai, rad Ijudi i strojeva.

2. Voda za njegovanje

2. Voda za njegovanje

11. Vibrator 040 - 50 mrn

NOR\1ATIVI STROJEVA .

1·1. Vibrator 040 - 50 mm

NORMATIVISTROJEVA

0,700 sati f m'

Napomena : a. Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " b. Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom" do 1 0 m.

Napomena: a. Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " b. Normativ.Z. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom " do 10m.

U opisu u Troskovniku potrebno je tocno odrediti :

U opisu u Troskovniku potrebno je tacna odrediti :

1. Poblize mjesto ugradnje, : na II. katu, na POZ Z-6, na visini od 6 m, itd

2. Najvece Zl'110 u betonskoj mjesavini : 8 mm, 16,5 mm, 31,5 mlJ.!., 63,0 mm.

3. Morka be tona ME : j 0, 15, 20, 25, 3D, 35, 40, 50, 60.

4. Nacin podizanja : rucnim vitlom, mehanickim vitlom, lift dizalicom, kra 110 111, auto pumpom

1. Pobliie mjesto ugradnje, : na 11. katu, na POZ Z-6, na visini od 6112, itd

2. Najvece zrno u betonskoj mjesavini: 8 mm, 16,5 111m, 31,5 171m, 63,0 171m.

3. Marka betona ME: 10, 15,20,25,30,35,40,50,60.

4. Nacin podizanja : rucnim. vitlom, tnehanickim vitlom, lift dizalicom, kra 11 0111, auto pumpom

152

Gorazd Bucar " PRlRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

153

BE.OS.204. Nabavka i ugradnja betona u zidove, presjeka do 0,12 m3 I m' vellke slozenosti ne armiranih i armiranih konstrukcija. '

Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje ~

potreban rnaterijal, rad ljudi i strojeva "

BE.OS.20S.: Nabavka i ugradnja betona \J.i#xz~tno)l()zenekonstrukcije, kose ! 'povrSine, stubista, zavojDastulJist:l:'~!l~Jli krovovi,kupole, MB '. presjeka do 0,12 m3 I m1 velike slofenostl nearmiranih i armiranih

ikonstrukcija. ':>'T':;" :,,';;;

. Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje - : potreban materijal, fad ljudi i strojeva

Napomena: a, Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada "

b. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom "podrazumijeva do 1 0 m.

Pod "velika sloienost" podrazumijevaju se zidovi debljine 6 - 8 em, kriini zidovi do 10 em, izlomljeni balkonski zidovi i vijenci do 12 em sirine. itd

Napomena: a. b.

Normativi dizalica su Ii poglavlju "Normativi strojnog rada " Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom " podratumijeva do 10 m.

154

Gorazd Buear " PRlRUC:NIK I ~ORMATlVI GRADEVINSKlH RADOVA" II. NORMATlVI RADA I MATERIJALA

Corazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI CRADEVINSKlH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

155

BE.OS.300 UGRADIVANJE BETONA U PLOCE

BE.OS.301. Nabavka i ugradn a betona uravne ploce na oplati debljina od 12 do 2S em armiranih konstrukcija, Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje - potreban materijal, rad ljudi i strojeva. Obracun po m2 osnove.

Napomena : a. Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada'' b. Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom" do 1 0 m.

156

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RAn.\. I MATERUALA

157

\

BE.OS.302. Nabavka i ugradnja betona u rayne pIocb na tlu Hi podu najveceg zrna debljina od 5 do 12 em ;

Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanjepotreban materijal, rad ljudi i strojeva. Obracun po m 2 osnove.

m2

Napomena : a. Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " h. Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom" do 1 0 m.

BE.OS.303. Nabavka i ugradnja betona u ploce promjenjive debljine na tlu iii krovu od 10 do 15 em Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje - potreban materijal, rad ljudi i strojeva. Obracun po m2 osnove.

NORl\IATIV RADA

sati 11m3 Zbiianle vibro plocom

Operacija .: • ...•

..'

6. Ruella ubacivanje betona

0,100

0,100

1. Ugradnja iz rucnih kolica, japanera

0,100 0,320 0,320 0,740

2. Ugradnja iz korpe krana, auto mjesalice

0,060 0,270 0,270 0,600

3. Ugradnja mobilnom pumpom

0,270 0,270 0,540

Moguce pomocne opcracije

7. Zastita i kvaienje betona lNQRMATIVFMATF.RfTAT.i\.M

'o}OO

1. Gotov beton MB 20 - 60

1,00

2. Voda za njegovanje 0,200

IN@Rl\1AtJ}\I;St.Rd.JE¥A;·i.'\lt~~1illlt\\j\\j\liill@\i%01~liti~l'-L

-,:

I. Vibro ploca + gladilica 0,200 do 0,400 sati / IT?

Napomena: a. b.

Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada" Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom " do 10m.

158

Gorazd Bucar" PRIRUC:NIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar " PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

159

BE.OS.304. Nabavka i ugradnja betona u ploce s istovremenom obradom gornje povrsme cementom i sitnim pijeskom na pjesacklm stazama i plocnlcima od 10 do 15 em debljine,

Obuhvacena je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje - potreban materijal, rad ljudi i strojeva. Obracun po m 2 osnove.

m2

BE.OS.30S. Izrada na gradilistu "Omnia" montasnlh ploca, debljine 4 do 6 em s "Omnia" resetkastim nosacima. Obuhvacena 'je nabavka, podizanje, ugradnja, zbijanje, njegovanje betona, potreban materijal, rad ljudi i strojeva. Obracunom nije obuhvacena izrada kalupa odnosno podloge. Obracun po m2 osnove.

N apomena : a. b

c.

Nonnativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom " do 10111. Normativom je predvideno : Ciscenje i podmazivanje podloge, postavljanje rub nih kalupa, izlijevanje betona, njegovanje, podizanje i odlaganje na skladiste.

Napomena : a. Normativi dizalica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " b. Normativ 2. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom " do 10m.

160

Gorazd Bucar" PRIRUCNIK I SORMA TrVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar" PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

161

BE.OS.401 Prihvat montaznlh elemenata s privremenog skladista iIi voziIa, vezivanje, postavljanje na zato odredeni mjesto na gradevini u projektirani polozaj, tezine 0,5 - 20 tona. Radna grupa za montazu ukljucuje 2. PKR, l.KVR i LVKR.

Normativi su za radnu grupu od 4. covjeka.

BE.OS.306. Montaza i zalijevanje "Omnia" montamlh ploca, Obuhvacena 'je nabavka"Omnia" ploea i betona, podizanje, postavljanje potpora, ugradnja. zbijanje, njegovanje betona, potreban materijal, rad Ijudi i

. Ob v 2

strojeva. raeun po ill osnove.

BE.OS.400

kom

Primjer : Izrada betonske place ad montainih "Omnia" ploca debljine 5 em i 7 em izlivenog betona na mjestu gradenja, ukupne debljine place 12 em. Podizanje ploca kranom a ugradivanje betona iz kranske korpe.

Opcracija

I. Postavljanje potpora, prihvat ploca. posiavljanje

2. Ugradnja i: korpe krona, auto mjesalice

3. Zaitita i kvasenje betona

PMR 0,]00 0,050 0,200

KVR VKR 0,480 0,150 0,350 0,350

Ukup 0,730 0,750 0,200

Napornena : zNormatlvi diralica su u poglavlju "Normativi strojnog rada " b.. "Prijevoz rucnim kolicima i japanerom" do 1 0 In.

Ukupno rad

0,350

0,830 0,500

J,680

Napomena : Za montaiu stupova normativ se povecava za 50 %, a resetkastib nosaca 100 K

Materijal

I. "Omnia place"

2. Gredice i daske

3. Podupiraci

4. Gotov beton MB 25 - 30

2. Voda za njegovanje

],OOOn/ln/ 0,001 Ill.! 0,200 kom / nl 0,070 1113 / n/ 0,200

162

Gorazd Buear "PRIRUCNIK J NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATER1JALA

163

06. ZIDARSKI RADOVI

• zbuka u horizontalnim i okomitim spojnicama mora biti uvucen, u odnosu na vanjsku ravan, najmanje 15 mm isto omogucuje prihvacanje ibuke iii naknadnu obradu spojnica

•. svi uglovi i kriianja zidova istih iii razliCitih debljina moraju se izvesti zidarskim vezom

• u zidovima jedne razine, kata iii slicno, dozvoljeno je koristenje iste vrste i cvrstoce ( marke ) zbuke za zidanje nosivih i pregradnib zidova

• za zidanje se koriste samo vapnene i produini zbuke, a ne smiju se koristiti cementni.

Zidarski radovi su, po obujmu i vrstama radova, najobirnniji na gradevinama visokogradnje. Zemljanim, tesarskim, armirackim i betonskim radovima se izrade temelji i osnovni nosivi sustav konstrukcije, a zidarskim se radovima nastavlja i zavrsava gradevina,

U niskogradnji se zidarski radovi javljaju kod prometnih gradevina kao sto su mostovi, tuneIi, propusti, potporni zidovi, bankine, rubnjaci, odvodni kanali, kosina itd.

''i(C:('2c; {'p;CPJ\ 'rST'g,'

Ucesce zidarskih radova, kod manjih i zidanih gradevina, je naglaseno, visoko i Zidarski radovi najslabije su oprernljeni sa strojevima i strojnim alatima, jer se vecina radnih operacija izvodi mcnim alatima, utrosak radnih sati za zidarske radove prclazi 80 % od ukupnog utroska za gradevinske radove. To znaci, da je, za tc vrste gradevina, od 10 radnika. 8 potrebno za zidarske radove.

Zidarski radovi obubvacaju vrlo ~i:-c·k opseg razlicitih radova, od priprave materijala, zic!anja razlicitih vrsta okomi.ih i vodoravnih konstrukcija, izrade svih vrsta podloga pcdova i podova, zbukanja, izrade toplinskih i hidro-izolacija od razl iCitih materijala do izrada ukrasnih povrsina na zidovima, stropovima j podovima.

1. VRSTE I SVOJSTV A ZBUKA

Zbuka je najstarije vezivo za zidanje i zbukanje, a nastala je mijesanjem vapna, pijeska i vode. Po sastavu se razlikuje vise skupina :

vapncne zbukc produzne zbuke cementne zbuke

*

*

vapneno-gipsane zbuke plasticne zbuke

Zidarski radovi mogu se razvrstati u skupine : priprava zbuka za zidanje i zbukauje

zidanje zidova, stupova, dimnjaka, lucnih tavanica zbukanje zidova i stropova

izrada podloga podova, podova i podnih obloga zidarski radovi oko ugradnje stolarije i instalacija izrada hidro i toplinskih izolacija

razliciti zidarski radovi, od zidanja tvornickih dimnjaka do peci zidarski radovi pri rusenjima i adaptacijama.

Izravno se na zidarske radove odnosi manji broj tehnickih propisa, ali se propisi i normativi materijala i zastite na radu takoder mogu primijeniti na ove radove.

Od znacajnih tehnickih propisa potrebno je navesti :

Pravilnik a tehnickim mjerama i uvjetima za izvodenje zidoya zgrada.

SL br. 17 ad 23.travnja 1970 godine,

Vecina odredaba navedenog pravilnika odnosi se na projektiranje, a za izvodenje se moze izdvojiti :

• svi zidni elementi, neovisno 0 materijalu, prije ugradnje moraju se dobra natopiti vodom

• debljina horizontalnih i okomitih spojnica popunjenih zbukom je najmanje 10 mm, ali ne vise od 15 mm

Vapnena zbuka je mjesavina gasenog iii hidratiziranog vapna, pijeska i vode. Kada se pripravlja s gasenim vapnenim tijestom prvo se zamijesa vapno i voda, a u homogeniziranu mjesavinu dodaje se pijesak. Pri koristenju hidratiziranog vapna prvo se mijesa pijesak i vapno, a zatim dodaje voda. Doziranje se vrsi volumnim odnosima te se razlikuju :

Produzne zbuke su mjesavine vapna, cementa, pijeska i vode. Koriste se za zidanje i zbukanje i uobicajeno se mijesaju u odnosima :

164

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

165

•• W~.1l1l1Bl,. __ IIIt.'

Suhe pripravljene zbuke su vecina navedenih mjesavinau koje se na gradilistu dodaje voda, uz postupno mijesanje, U mnogimpripravljenim zbukama za vidljive povrsine dodaju se trajne boje.

Na trzistu se mogu dobiti suhe zbuke 1.:. vrecama od 40 kg za razlicite namjene : jednoslojne unutamje zbuke za strojno nanosenje na osnovi, mjesavine vapna i cementa, mjesavine gipsa i vapna. Potrosnja pripravljenih strojnih zbuka krece se oko 10 do 14 kg / m2• ana pripravljene rayne povrsine zidova i stropova nanose do 10 mm.

0,330 .

0,170

0,290

0,950

0,820

1,020

. 0,870

Pri pripravi prvo se zamijesa pijesak i cement, a u drugoj posudi vapno i veda, a poslije se sve zarnijesa zajedno.

Plasticne zbuke namijenjene su zavrsmm fasadnim obradama povrsina. Pripravljaju se polimernim vezivima koja moraju udovoljavati uvjetima, trajnosti, vodonepropusnosti, ali moraju biti paro propusne. U pogledu trajnosti dosadasnja iskustva nisu dovoljna. Na trzistu se javljaju pod razlicitim trgovackim nazivima kao " Teraplast" ,"Teramineral" , "Teratermo"i sluze za pojacanje toplinske izolacije.

Cementne zbuke su mjesavine cementa, pijeska i vode. Pripadaju skupini hidraulickih veziva koje mogu vezivati i u vodi. Radi krutosti ne preporucuju se za zidanje i zbukanje, osim u iznimnim slucajevirna kao sto su spremnici za vodu, kanalizacijski sahto\'i itrJ.

Uobicajcno sc pripravljaju u donosima :

i Materijalu rrr

i . .

Cement

Krupnoca pijeska za pripravu zbuka ovisi 0 namjeni. Za zidanje i prvih siojeva zbuka koristi se pijesak krupnoce 0 - 4 mm. Za zavrsne slojeve prj zbukanju 0 - 2 111m.

Gipsane zbuke koriste se za zavrsne slojeve zbukanja zidova i stropova. Pripravljaju se od rnjesavina gipsa, gasenog vapna, pijeska i vode. Redoslijed mijesanja je slijedeci : prvo se mijesa vapno i voda, zatim se dodaje pijesak, a posljednji se dodaje gips. Uobicajeno se pripravljaju :

Matci:-ijaI Gips u kg Vapno gaseno Pijesak

Voda

190 0,190 0,950 0,250

250 0,370 0,750 0,300

166

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVJNSKIH RADOVA" II. NORMATIVI R<\'DA I MATERIJALA

Gorazd llucar "PRIRUCNIK I NORMATlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

167

ZI.06.100. PRIPRAVA ZBUKA NA GRADILISTU

ZI.OS.I03.

Izrada vapnene zbuke s gasenim vapnom na gradilistu u malim

mijesalicama u razmjeru :

1. vapno : pijesak 1 : 1

2. vapno : pijesak 1: 2

3. vapno : pijesak 1: 3

4. vapno : pijesak 1: 4

ZI.06.101. Gasenje zivog vapna u drvenim koritima s mijesanjem, Obraeun po

m3 ugasenog vapna. .

m3

ZI.06.102. Casenje hidratiziranog vcpna 1I drvenirn koritima s mijesanjern.

Obracun po 1113 ugasenog vapna.

NORi\IATIV RADA sa ti / 1113
Opisradne operacijc .. PKRKVR.VKR Ukup
1. Gasenje hidratiziranog vapna s mijesanjem " k oriru 2,950 2,950
NORMATIVMATERDALA po mJ ugascnog vapna ... , ...•.•..... .............................
I. Hidratiziranog vapna 650,0 k"
'"
2. Vode 3,00 m3 ZI.06.104.

Izrada vapnene zbuke s hidratiziranim vapnorn

malim mijesalicarna na gradilistu u razmjeru :

1. vapno : pijesak 1:)

2. vapno : pijesak 1: 2

3. vapno : pijesak 1: 3

4. vapno : pijesak 1: 4

na gradilistu u

VAPNENE ZBUKE

ZI.06.103. Rucna izrada vapnene zbuke s gasenim vapnom u razmjeru :

1. vapno : pijesak 1: 1

2. vapno : pijesak 1: 2

3. vapno : pijesak 1: 3

4. vapno : pijesak 1: 4

J. Vapnena zbuka I : I Vapna 0,55 m3 Pijeska 0,55 m3 Vade 0,14 m3
2. Vapnena zbuka I: 2 Vapna 0,400 m3 Pijeska 0,75 m3 Vade 0,16 m3
3. Vapnena zbuka I : 3 Vapna 0,311 m3 Pijeska 0,930 m3 Vade 0,18 m3
4. Vapnena zbuka I: 4 Vapna 0,256 011 Pijeska 1,024 m3 Vade 0,20 m3 2. Rucno sijanje zbuke 1'I().RMAT:I\?\l\1A'.i!ERUALA

NORMATIVRADA· QpisI;adneopcra~ij~ .

Napornena : Pod rucnom izradom ibuka podrazumijeva se rucno ubacivanje materijala u korita i mijesanje.

Napomena : Normom je obuhvaceno ubacivanje hidratiziranog vapna i vade II mijesalicu i poslije 3 do 5 minuta ubacivanje pijeska.

168

Gorazd Bucar"PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NOR."VIATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" n, NORMATIVI RADA I MATERIJALA

169

PRODUZNE ZBUKE

ZI.06.107. Izrada produfne zbuke s hidratiziranimvapnomna gradilistu u malim mijesalicama u razmjeru.:

1. cement : vapno : pijesakFlr.l: 5

2. cement: vapno : pijesaktl : 2 : 6

3. cement: vapno: pijesak .1 : 3 : 9 sa ili bez sijanja zbuke

ZI.06.10S. Rucna izrada produzne zb!.lke s gasenim vapnom na gradilistu U

razmjeru:

1. cement: vapno : pijesak 1: 1 : 5

2. cement: vapno : pijesak 1: 2 : 6

3. cement: vapno : pijesak 1: 3 : 9 sa iIi bez sijanja zbuke

Vode 0.24 m3

NORMATIY IVIATERUALA

I 3, Produzna 1 : 3,9 Cementa 146,0 kg vapna 0.31 111' Pijeska 0.93 m3

I. Produzne J : I: 5 Cementa 270,0 kg vapna 0,20 m3

2, Produzne J : 2 : 6 Cementa 210,0 kg vapna 0.29 111' Pijeska 0,87 1113

ZI.06.106. Izrada produzne zbuke s gasenim vapnom u malim rnijesalicarna na gradilistu u razmjeru :

1. cement: vapno : pijesak 1: 1 : 5

2. cement: vapno : pijesak 1: 2 : 6

3. cement: vapno : pijesak 1: 3 : 9 sa iIi bez sijanja zbuke.

CEMENTNE ZBUKE

ZL06.108. Rucna izrada cementne zbuke u razmjeru :

1. cement: pijesak 1: 1

2. cement: pijesak 1: 2

3. cement: pijesak 1: 3

4. cement: pijesak 1: 4 sa iIi bez sijanja zbuke

Napomena : Pod rucnom izradom ibuka podrazumijeva se rucno ubacivanje materijala u korita i mijesanje lopatama.

170

Gorazd Bucar "PRIJUC:NIK I NORtv.:ATIVI GRADEVIl'ISKIH RADOVA" II. NORMATIVI R<\DA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

171

ZI.06.110. Izrada cementnezbuke u ma1im gradilistu u malim mijesalicama do 150 litara u razmjeru :

1. cement: pijesak 1: 1

2. cement: pijesak I: 2

3. cement: pijesak 1: 3

4. cement: pijesak I: 4 sa ili bez sijanja zbuke

POSEBNE VRSTE ZBUKA

PRODUZNE ZBUKE S GIPSOM

ZI.06.112. Izrada produzne gipsane zbuke s hidratiziranim vapnom na gradilistu u malim mijesalicama u razmjeru:

I. gips : vapno : pijesak 1: 2 : 6

2. gips : vapno : pijesak 1: 3 : 9 sa iii bez sijanja zbuke

N()RMATIYRADA

2. Rucno sijanje zbukc

1,90

1,90

, I I

vode 0,35 ~--~I

NORMATI\' IVIATERTJALA

po m" zbukc

2. Rucno sijanje zbuke

NOR:'vlATIV?vIATERIJALA

I. Ccmcnina zbuka 1 : 1

,_:!_ .. _s:.c222cntn:l i:buk, 1 : ~ Cementa 630.0 k;:_ Pijeska 0.96 m'

3. Cementna zbuk'Cl' 1 : -' cementa 470.0 k'~- Pijcska 1.01 Ill' .;.

I. Produzn:l gipsana 1 : ~: () ~i[Js 1 '\0 Kg Hiclr. vapna 160,0 Kg. Pijesbl 0.90 m' Vodc 0.20 111' , , 2. Produzne gips,ma 1 : '" : <) gips 10() kg J I idr. vapna 160 ,n kg Pi,ieska 0.90 n/ Volle 0.25 Ill'

NORMATIV STROJA po m"zbukc

4. Cerncntna zbuka I : 4 cementa 375,0 Kg Pijeska I,OS 1113

vode 0,331113

1. Gradilisua rnjesalica do 1 SO litaru 0,500 sari / m'

NOR\lATIV STROJA

pom'zbukc

1. Mobilna mijesalica do 150 litara 0,500 sati /~113

IZRADA SAMOTNE ZBUKE

ZI.06.111. Rucna izrada rijetke cementnc zbuke za pretl.odno prskanje povrsina za zbukanje, sa sijanjem.

ZI.06.l1S. Rucna izrada samotne zbuke s ccmentom na gradilistu.

, nY

ZI.08.11S. Rucna izrada samotne zbuke vodenim staklom na gradilistu.

Napornena : Pod rucnom izradom zbuka podrazumijeva se rucno ubacivanje materijala 1I korita i mijesanje lopatama.

1. Izrada samotne zbuke

<i\rORMATIVMA.JJ3;RUALA. ;;/jj'i: '·';.i; :pQm~i.~blike

"NORMATIVRADA

1. Samor u prahu 820,0 kg Vodeno staklo 120,0 kg Voda 0,06

172

Corazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI CRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Corazd Bucar' "PRIRUCNIK I NORMATIVI CRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

173

ZIDANJE ZIDOVA

BARITNA ZBUKA

ZI. 06.200. ZIDANJE ZIDOVA OD KAMENA

ZI.06.116. Rucna izrada baritne zbuk~ na gradilistu,

ZI.06.201. Zidanje zidova s lomljenim kamenom, krupnoce kamena do 20 em u zbuci razmjere : Produzna zbuka 1 : 2 : 6 ili produzna zbuka 1 : 3 : 9. Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3

1. Do 50 em debijine

2. Vise od 50 em debljine

Napornena : Norma podrazumijeva IOI/1Jjeni kamen i pripravljenu ibuku doveze.tu do mjesta rada. Cementna zbuka koristi se iznimno kod zidova za obloge u zemlji ili izloienih vodi.

ZE.06.202. Zidanje zidova s lomljenim kamenorn s jednom vidnom stranom,

( jednim lieem ) krupnoce kamena do 20. em u zbuci razmjere Produzna zbuka 1 : 2 : 6 ili produzna zbuka 1 : 3 : 9. Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3

1. Do 50 em debljine

2. Vise od 50 em debljine

Napomena : Norma podrazumijeva lomljeni kamen i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se iznimno kod zidova za oblogu u zemlji iii izloienih vodi.

174

Gorazd Bucar "PRIRUC:NIK I NOR)1ATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlYl RAI>A I ]\[ATERI.JAT~A

Coram Buear "PRlRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOV A" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

175

ZI.06.203. Zidanje zidova s lomIjenim kamenom s dvije vldne strane, ( dva liea ) krupnoce kamena CO 20 em u zbuci razmjere : Produzna zbuka 1 : 2 : 6 ili prcduzna zbuka 1 : 3 : 9. Iznimr;o se koristi i eementna zbuka 1 :3

1. Do 50 em debljine

2. Vise od 50 em debIjine

E.06.204. Podzidavanje susjednih gradevina lomljenim kamenom u zbuei razmjera : Produznazbuka 1; 2:6 iIi 'produZna zbuka 1 : 3 : 9. Iznimno se koristi i eementna ibuka 1: 3

2. Zidanje zidova lornljenim kamenom u zbuci vise od 50 em

l"OR~IATIVMATERIJALA.. po nlzida

8,72

. NORl\fATI\r Ri\O···.·. ij;r Opisradneoi)~ratiJ

1. Lomljenog karnena 1.25 111)

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu zbuku dopremljenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, l/ pravilu se ne koristi za iidanja.

2. Produzne zbllke I :2:6 iIi 1 :2:6 0.35 Ill'

~Ce111Cl1tl1e zbuke 1 : 3 O.~5 Ill'

;\apomena : Norma podrazumijeva lontljcni kanicn i pripravljcnu ibuku dovezenu do ntjcsta rada. Ccinentna ibuka koristi sc iznimno ked zidova [{ zetnlji iii izloienih vodi.

ZI.06.300. ZIDANJE ZIDOVA OPEKOM

ZE.06.204. Zidanje pravokutnih stupova s lomljenim karnenom krupnoce kamena do 20 em u zbuc: razmjere : Produzna zbuka 1 : 2 : 6 ili prcduzna zbuka 1 : 3 : 9. Iznimno se koristi i cernentna zbuka 1 : 3

I. Do SO em debljine

2. Vise od 50 em debljine

ZI.06.301. Zidanje zidova punorn opekom normalnog fermata u zbuci razmjera:

1 . Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cernentna zbuka 1 : 3

l. Lomljenog kamena

NORl\IATlYRAPAj,\'; . . ···Opisfadne9jletiitijet;" l. Zidanje zidova lomljenim kamenorn u zbuci do 50 em

2. Zidanje zidova lomljenim kamenom u zbuci vise od 50 ern NORMATty.MAT:ERIj$t;~';(;r',:>Hr!

3. Cernenme zbuke 1 : 3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznininim zahtjevima, u pravilu se ne koristi 2([ zidanja.

2. Produzne zbuke j :2:6 iIi 1 :2:6

Napomena :

1. Norma podrazumijeva lomljeni kamen i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada.

2. Cementna ibuka koristi se iznimno kod zidova u zemljt iii izloienih vodi.

3. Sloieni i vise kutni stupovi pri obracunu se u osnovi podjele na pravokutne geometrijske likove i svaki se pojedin a CIl a obracuna i.zbroji.

176

Corazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA T1VI GRADEVINSKIH RADOVA" n. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

177

ZE.06.302. Zidanje zidova debljine 19 em S opecnim supljim blokovima 29 x 19 x 14 Ct)1 .. 1 zbuc.i rrzmjera:

1. Produzna zbuka i : 2 : 6

2. Produzna zbuka I : 3 : 9.

3. Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3

;,-.\'.-";,1::;'

ZE.06.304. Zidanje zidova debljine 25crii1'bpekafskim supljimblokovima 29 x 25 x 19 em u zbuei razmjera

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6/

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.··

Iznirnno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

l. Zidanje zidova opecnim b~okovima 29 x 19 x 14 em NORMATIVJ\IATERI,JALA··

Opisradneoperaclje; .

1. Opecni blokovi 29 x 19 x 14 em

2. Produzne zbuke 1:2:6 ili 1:2:6

123 korn

0,14 1113

3. Cementne zbuke I : 3

Napornena : Norma podrazuniijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi sc po iznimnim zahtjevima, 1I pravilu se ne koristi za zidanja.

t.../'

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta

rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, II pravilu se ne koristi za zidanja.

ZE.06.303. Zidanje zidova dcbljinc 19 em S opecnim supljim blokovima 29 x 19 x 19 em u zbuci razmjera:

I. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.305. Zidanje zidova debljine 25 em s opekarskirn supljim blokovima 25 x 25 x 14 em u zbuei razrnjera :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Izninmo se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Napornena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cetnentna zbuka koristi se po iznininim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dopremljenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

178

Gorazd Bucar "PRIRVCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVl RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar "PRIRVC:NIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

[79

ZE.06.500. ZIDANJE PREGRADNIH ZIDOVA OD OPEKE

ZIDANJE STUPOVA PUNOM OPEKOM

1. 2.

Produzna zbuka I : :2 : 6 Produzna zbuka 1 : ~. : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.501. Zidanje pregradnih zidova debIjine 7,0 em opekomnormalnog formata, punom ili uzduzno supljom, u zbuci razmjere :c

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 :·3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.401. Zidanje pravokutnih stupova debljine do 75 em punom opekom nonnalnogfonnata u zbuci razmjera :

390,0 korn

2. Produzne zbuke 1:2:6 iii 1:2:6

j\'OHMATIV.MATERIJALA

12 Produznc zbukc I :2:(i iii J :2:6 l_-' CC!l1ClilnC zbukc I : 3

0.32 III

0.32 III

3. Cementne zbuke 1 : 3

0,02 m

l'apOl11cn<l : Norma podrazuntijeva opeku i pripravljcnu ibuku d01'CZCIlU do mjesta nula. Ccincntna ibuka koristi se po iZIii1;ll1i171 zahtjcvinto, 1I pravilu se ne koristi za z ulan]«.

Napornena : Norma podrazuinijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezcnu do mjesia rada. Cementna zbuka koristi se po iznininim zahtjevima, u pravilu se lie koristi ::'11 zidanja. Normativ rada ::(1 povrsine zida inanje od 10 III povecava se za 1,25 ili 25 %

ZE.06.402. Zidanje vijcnaca u dva reda istaka do 12 em punorn opekom normalnog formata u zbuci razrujera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.502. Zidanje prcgradnih zidova dcbljinc 12,0 em opekorn norrnalnog formata, punom iii uzduzno supljom, u zbuci razmjere :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9. j

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Naoomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta raL;a. Cementna ibuka koristi sc po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidan]«,

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja. Normativ rada za povrsine zida manje od 10 m2 povecava se za 1,25 ili 25 %

180

Gorazd Buear "PRIRUCNIK I NORMA TlVI GRADEVINSKIH RADOV A" .

II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

181

ZE.06.S03. Zidanje otvora do 3,0 nC zidom debljine 7,0 em opekom normalnog formata, punom ili uzduzno supljom, u zbuci razmjera:

1. Produzna zhuk'1 1 : 2 , 6

.2. Produzna zbuka 1 : 3: 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.S0S. Zidanje otvora· do 3,0 mZ zldom debljine12,O em opekom normalnog formata, punom Hi uzduZno supljom;u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 :·3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cenientna ibuka koristi se po iznimnitn zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

ZE.OG.504. Zidanje otvora vecih od 3,0 m2 zidom debljine 7,0 em opekom normalnog fermata, punom ili uzduzno supljom, u zbuci razmjera:

I. Prcduzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

NORiVIATIVRADA Opis radneopcracije

ZE.OG.506. Zidanje otvora vecih od 3,0 m2 zidorn debljine 12,0 em opekom normalnog formata, punom ili uzduzno supljom, u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

NORi\,IATlYJ,I;\TERW~LA, ':.pom2.~~_8i£)2l1§122!8~_8i£::2ii8.::_8i£~

I. Opeka puna iii suplja, normalnog formata 32,0 kom

2. Produzne zbuke 1:2:6 iIi 1:2:6 0,02 m3

3. Cementne zbuke 1 : 3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna zbuka koristi se po iznimnim zahijevitna, u pravilu se ne koristi za zidanja.

[82

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK Il'\ORMATIVl GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar "PRlRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERlJALA

183

ZE 06.500 ZIDANJE UNUTARNJIH ZIDARSKIH OBLOGA

ZE.06.600 ZIDANJE DIMNJAKA I VENTILACUA OPEKOM

ZE.06.507. Zidanje unutarnjih obloga od zidova debljine 7,0 em opekom normalnog formata punom ili uzduzno supljom s sidrenjem u zidu koji se oblaze, u zbuci razrnjera:

1. Produzna zbuka I : 2 : 6

2. Produzna zbuka I : 3 : 9.

Iznimno se kod zastitnih zidova koristi cementna zbuka 1 : 3

ZE.06.601. Zidanje samostalnih dimnjaka punom opekom normalnog formata u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i vapnena zbuka 1 : 3

2. Pocinc;J.::_:!1:::a_::s.:_::id:::n::_l -----------_:_:_::__:__~----------_____1 12. Pro.iuznc ZbUKc 1 :2:6 iii 1:2:6

NORMAnv RADA.":

I 3. Ccmcntue zbuke 1 : 3

KOIll
S.O Knill
OJ)2 III
0,02 III Napomena : Norma podrazumijcva opcku i pripravljcnu ibuku c/OH'ZC!lU do nijcst a rada. Pri obracunu kanali se nc odbijaju.

Napomcna : Norma podrazuniijeva opeku i pripravljcnu ibuku dOVCZCl7l1 do mjesta rada. Cenientna ibuka koristi sc za zastttne zidovc. Normativ rada za povrsine ilda tnan]e od 10 11/ povecava se za 1,2~ iii 25 %

ZE.06.602. Zidanje sarnostalnih dimnjaka velikih presjeka za kotlovnice punom opekom normalnog fermata u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Prcduzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i vapnena zbuka 1 : 3

ZE.06.50S. Zidanje unutarnjih obloga od zidova dcbljinc 12,0 em opekom normalnog formata punom ili uzduzno supljom sa sidrenjem u zidu koji se oblaze, u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se kod zastitnih zidova koristi cementna zbuka 1 : 3 m2

··NORMATIVRADA·.: ······+i'(safi/Iil

2. Pocincana sidra

Napornena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Pri obracunu kanali se ne odbijaju.

2. Produzne zbuke I :2:6 iIi 1:2:6

3. Cementne zbuke I : 3

0,04 m3

Napornena : Norma podrazumijeva opeku ipripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se za zastitne zidove. Normativ rada za povrsine zida manje od 10 m2 povecava se za 1,25 iii 25 %

184

Gorazd Bucar "PRIRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI IlADA IMATERIJALA

185

ZE.06.603. Zidanje samostalnih dimnjaka od montaznihv.dijelova.svrste "Shiedel" 0 16 em Postupak i redoslijed rada prema naputku .proizvodaca.

ZI.06.800. ZIDANJE ZIDOVA FASADNOM OPEKOM

ZI.06.801. Zidanje zidova punom iIi saeastom fasadnom opekom normalnog fonnata s jednom vidljivom stranom ( jednim licem ) u zbuci

razmjera:

1. Produzna zbuka 1: 2 : 6

2. Produzna zbuka 1: 3: 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Napornena : Norma podrazumijeva s\'e materijale i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada.

ZE.06.701. Pod zidanje susjednih gradevina opekorn normalnog fonnata u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka I : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3

Napornena : Norma podrazuniijeva opeku i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna zbuka koristi se po iznimnitn zahtjevima, l/ pravilu se lie koristi za zidanja. Pri zidanju u cementnoj ibuci normativ rada povecava se za 20 %.

ZE.06.700. POD ZIDAN.JE SUSJEDNIH GRADEVINA

Zr.06.802. Zidanje zidova punom iIi sacastorn fasadnom opekom normalnog f01111ata s dvije vidljive strane (dva lica ) u zbuci razmjera :

I. Prcduzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dopremljenu do

mjesta .

Napornena : Norma podrazutnijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja. Pri zidanju u cementnoj ibuci normativ rada povecava se za 20 %.

IS6

Gorazd Bucar " PRIRU':"IIK Il'iORMA TIVI GRADEVfNSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

187

ZI.OS.803. Zidanje slobodno stojecih stupova pravo kutnog oblika punom fasadnom opekom normalnog formata s cetiri vidljive strane

(cetiri lica) u zbuci razmjere :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3 m3

ZI.06.80S. Zidanje obloznih unutarnjih zidova debljine 7,0 em punom

fasadnom opekom normalnog formata s jednom vidljivom stranom

( jedno lice ) sa sidrenjem za podlogu pocincanim sidrima n zbuci razmjera :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

N~\:~omena : Norma podrttzumiicv« opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta ra.,a. Ccmcntn« ::!J/lk" koristi SC{O iznimniin zahtjcvima. 11 prm ilu SI! Ill' koristi:« ziaania. Pri zidunj« u cenicntnoj ibuc: normativ rada povecava sc :a 20 S',;

Napomena : Norma poc/u:::uilii/n'u opcku i pripravljcnu zbul.u dovczcnu do tnjcsta rada. Cenientna ibuka koristi SI! po iznimnim zahtjcvima, II pravilu se Ill' koristi za zidanja. Pri zidauju 11 cementnoj ibuci nonnativ rada povecava se za 20%,

Z1.06.804. Zidanje ohloznlh zidova dcbljine 12 cm punorn iIi sacastom fasadnorn opckorn nornnlnog fermata s jednorn virlljivorn stranorn (jedno lice) sa sidrenjern za podlogu pocincanim sidrirua, u zbuci razmjere:

I. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka I : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

Z1.06.806. Zidanje obloznih zidova podprozornika ( parapeta ) i pojedinacnih zidova na fasadi dcbljinc 12 em punorn iii sacastom fasadnom opekom normalnog fermata s jednom vidljivom stranom (jedno

lice) sa sidrenjern za podlogu pocincanim sidrima u zbuci razmjera :

1 , Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

I. Fasadne opeke normalnog form uta

kom
kom
0,04 m3
0,04 m3 Napornena : Norma podrazumijevc opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja. Pri zidanju 1I cementnoj zbuci norrnativ rada povecava se za 20 %.

2. Pocincana sidra

3. Produzne zbuke I :2:6 iIi I : 3 : 9

4, Cementne zbuke I : 3

Napomena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja. Pri zidanju u cementnoj ibuci normativ rada povecava se za 20 %.

188

Corazd Bucar" PRfRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERlTALA

Gorazd Bucar " PRfRUC:NE I NORMATlVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

189

ZE.06.8.07. Zidanje vijenaea fasadnomopekom udva reda istaka do 12 em normalnog formata u zbuci razmjera :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka" i : 3 : 9.

Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3

STAZE I PODOVI

ZI.06.8.09. Poplocavanje staza punom fasadnom iIi klinker opekom normalr:og formata u ukrasnom slogu 11a podlozi od 3,0 em pijeska zma 0/4 mm s punjenjem sponica sitnim pijeskom 0/2 mm.

1. Opeke pljostimice, debljina poplocavanja 6,5 em

2. Opeke uspravne, debljine poplocavanja 12,0 em

Napornena : Norma podrazumijeva opeku i pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cententna zbuka koristi se po iznimnim zalitjevima.

ZI.05.S.0S. Obrada spojnica kod zidova od opeke. (fugiranje )

Napomena: Norma podraiumijeva opeku i pijesGk doveiene do mjesta rada.

NORl\IATIV RADA Opis radueopcrucije

I. Produzne zbuke I :2:6 iii I: 3 : 9

ZI.06.8.10. Zidanje zidova samotnom opekom norrnalnog format a sa sidrenjern za podlogu pocincanim sidrirna U samotnoj zbuci.

1. 12,0 em debljine

2. 7,0 em deb\jine

NORl\IATIV MATERI.JALA

2. Cementne zbuke I : 3

Napornena : Norma podrazumijeva pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Ccmentna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, 1I pravilu se ne koristi za obradu. Pri obradi u cementnoj zbuci normativ rada povecava se za 20 %.

Napomena : Norma podrazumijeva opeku t pripravljenu ibuku dovezenu do mjesta rada.

190

Gorazd Hucar" PRIRUCNIK I NORI'IA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERUALA

Gorazd Hui'ar" PRIRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

191

ZI.06.9.01. Zidanje zidova debljine 20 em, betonskim blokovima 40 x 20 x 20 em u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

ZI.06.9.03. Zidanje zidova na otvorima do 3,0 m2 debljine 20 em, betonskim

blokovima 40 x 20 x 20 em u zbuci razmjera: 1. . Produznazbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se koristi i eementna zbuka 1 : 3 m3

ZI.06.9.00. ZIDANJE ZIDOVA BETONSKIM BLOKOVIMA

Napornena : Norma podrazumijeva betonske blokove i pripravljcnu ibuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zalttjevima, II pvnvitu. se IlC korist: :::11 zidanja.

\'apolllcna ; Norma podrazumijcvn bctonskc blokovi i pripravljcnu ibuk« dovezeuu do mjesta rada. CCIJICl1illa ib:I~{{ korisii se po iznimnitn zalitjevinta, 11 pravilu se lie koristi za zidanja.

Z1.06.9.0-1. Zidanje zidova na otvorima preko 3,0 1111 dcbljinc 20 em, bcionskim blokovirna 40 x 20 x 20 em u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka I : 2 : 6

Z1.06.9.02. Zidanjc zidova debljine 25 rrn, bctonskirn blokovi 40 x 25 x 20 em u

zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se kor.sti i cementna zbuka 1 : 3

2. 3.

Produzna zbuka I ; 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1

3. Cementne zbuke 1 : 3

ZI.06.9.05. Zidanje zidova na otvorima do 3,0 m2 debljine 25 em, betonskim blokovima 40 x 25 x 20 em u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka I ; 2 : 6

Napomena ; Norma podrazutnijeva betonske blokovi i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna zbuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se nc koristi za zidanja.

2. 3.

Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3 m3

2. Produzne zbuke 1 :2:6 iIi 1 :2:6 0,100 m'

i 3. Cementne zbuke 1 : 3 0,100 m'

192

Gorazd Bucar " PRrRUCNIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd RUCH" PRIRUCNIK I NORMA nVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

193

ZIDANJE PREGRADNIHZIDOVA BETONSKIM BLOKOVIMA

Napomena : Norma podrazumijeva betonske blokove i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna ibuka koristi sc po iznimnim zahtjevima; u

praviia se He koristi za zidanja. .

ZI.06.9.07. Zidanje pregradnih zidova na debljine 7,0 em, betonskim blokovima

40 x 20 x 7 em u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Poduzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se koristi i cernentna zbuka 1 : 3

'ZI.06.9.06. Zidanje zidova na otvorima preko 3,0 m2 debljine 25 em, betonskim blokovlma 40 x 25 x 20 em u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3 3

·m

2. Prcduzne zbuke 1 :2:6 iIi 1 :2:6

3. Cernentne zbuke 1 : 3

Napomena ; Norma podrazumijeva betonske blokove i pripravljenu ibuku dovczenu do nijesta rada. Cementna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

Napornena : Norma podrazumijeva betonske blokove i pripravljenu ibuku dovezenu do injcsta rada. Cenientna ibuka koristi se po iznimnim zahtjevima, 11 pravilu se ne koristi z:a zidanja.

ZI.06.9.08. Zidanje pregradnih zidova na otvorima debljine 10,0 em, betonskim

blokovima 40 x 20 x 10 em u zbuci razmjere :

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se ko.isti i cementna zbuka 1 : 3

-

194

Gorazd Bucar" PRIRUCNIK I NORMA TIVr GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

Gorazd Bucar " PRlRUCNIK I NORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

195

ZI.06.9.09. Zidanje obloznih zidova debljine 7,0 iii 10 em, betonskim blokovima 40 x 20 x 7 ( 10,0 ) em, sa povezivanjem pocincanim sidrima za podlogu u zbuci razmjera:

1. Produzna zbuka 1 : 2 : 6

2. Produzna zbuka 1 : 3 : 9.

3. Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3 m2

ZI.06.10.00 ZIDANJE ZIDOVA PORO BETONSKIM BLOKOVIMA

ZI.06.10.01.

Zidanje zidova debljine 20 em blokovima od poto betona velicine 60 x 22,5 x 20 em s IjepiIom

2. Pocincana sidra

5,0 kom

Napornena : Pod "poro betonskim blokovima" podrazuinijevaju blokovi i drugi proizvodi gustoce do p = 700 - 1.200 kg / 1J13 Norma podratumijeva blokove i ljcpilo doveiene do mjesta rada.

3. Produzne zbuke I :2:6 iIi 1 :2:6

i -+. CC~lentne zl1ukc 1 : 3 0.01:1 rn3

~~~lj)cIl1CI1;l : Norma podrazumijcva heionskc blokove i pripravtjcnu ibuku

,i""L'ZCIiU dn rat/a. Ccnicntna ibul;« koristi se po iznimnitn zalnjcvin;«, II

pravilu sc lie koristi zo iidanja.

ZI.O<i.Hl.()2. Ziclanjc zidova dcbljine 25 em blokovima od poro bctona velicine 60 x 22,5 x 25 em sa poscbnirn ljepilom

2. 3.

Poduzna zbuka 1 : 3 : 9.

Iznimno se koristi i cementna zbuka 1 : 3

NORMATIY RADA sati / 1113
Opis radneoperacije PKR KVR VKR Ukup
I. Zidanje zidova blokovima od poro bet on a 0.800 3,400 4.200
NORMATrV IVIATERIJALA po m3 zida ..... . .. ...
I. Siporeks blok 60x22,5x25 1,030 n? (30,0 korn)
2. Siprokol ljepilo 20,00 kg I
I ZL06.!J.J O. Zidanje zidova na otvorirna 'do 3,0 m:' dchljinc 7,0 iii 10,0 em, betonskirn blokovima 40 x 20 x 10 (7) em u zbuci razmjera:

I . Produzna zbuka 1 : 2 : 6

NORIVIATIV.RAI)I\

N apomena : Pod "Poro betonskim blokovima" podrazumijevaju proizvodi gustoce do p = 700 - 1.200 kg / m3 Norma podrarumijeva blokove i ljepilo dovezene do mjesta rada.

ZI.06.10.03.

Zidanje zidova debljine 30 ern blokovima ad para betona velicine 60 x 22,5 x 30 em s posebnim Ijepilom

m3

2. Produzne zbuke I :2:6 iii 1 :2:6

0,013 1113

3. Cernentne zbuke 1 : 3

0,013 1113

. .

Napornena : Norma podrazutnijeva betonske blokove i pripravljenu zbuku dovezenu do mjesta rada. Cementna zouka koristi se po iznimnim zahtjevima, u pravilu se ne koristi za zidanja.

I. Zidanje zidova blokovirna

0,800 3,400 4,200

Opis r'adrieoperacij e ......>

...

PKR KVRVKR Ukup

I. Blok 60x22,5x30

1,030 m3 (25,0 korn )

2, Ljepilo

20,00 kg

Napomena : Pod poro betonskitn blokovima" podrazumijevaju proizvodi gustoce do p = 700 - 1.200 kg /1113 Norma podrazumijeva blokove i ljepilo dovezene do mjesta rada.

196

I

Gorazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI GI}ADEVINSKIH RADOVA"

II. NORMATIVI RADA I MA1ERIJALA

\ Gorazd Bucar " PRIRUC:NIK I NORMATIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

197

PREGRADNI ZIDOVI OD PORO BETONA

ZI.06.20.00. ZIDARSKA IZRADA POLL"MONTAZNIH MEDUKATNIH KONSTRUKCIJA··

Zr.06.10.04.

Zidanje pregradnih zidova dcbljlne 10 cin blokovima od poro betona velicine 60 x 22,5 x 10 em s posebnim ljepilom

m2

ZI.06.20.01. Izrada polumontazulh medukatnih konstrukeija od pripravljen.h i armiranih grediea sirine 25 em, raspona do 3,0 m, s monolitnom betonskom plocom debljine 5 em MB 25. Obuhvaceno je podupiranje na osloncima i na polovini raspcna.

Napomena: Pod poro betonskim blokovima" podrazumijevaju proizvodi gustoce do p = kg / III Norma podrazumijeva blokove i ljepilo doverene do mjesta rada.

ZI.OG.I0.0S.Postavljanje pregradnih zidova debljine 10 cm visine kara od poro betonskih ploca velicine 60 x 10 x 250 do 300 cm sa obradorn sljubnica i podlijevanjem oslonaca cementnom zbukom.

Napornena : Norma podrazumijeva betonske gredice i pripravljeni beton dopremljen do mjesta rada.

I 3. Cementna ibuka za podlijevanj~ " 0.003 m3

------------------------------~

4. Aiuuiinijski cavli 6,00 kom

2. Ijepilo 1.20 kg

ZI.06.20.02. Izrada polumontaznih medukatnih konstrukeija od pripravljenir i armiranih grediea sirine 2S cm, raspona vise od 3,0 111, S monolitnom betonskom plocom debljine S em MB 25. Obuhvaceno je podupirane na osloncima i na polovini raspona,

NORMATI\' MATERIJALA po m2zida

I, P loca 10 em visine kata 0, I 04 m3

Napomena : Pod poro betonskim blokovima" podrazumijevaju proizvodi gustoce do p = kg / /1/ Norma podrazumijeva koristenje dizalice pri postavljanju .i dopremu ostalili materijala do mjesta rada.

I 5. Masa za obradu spojnica 0,25 kg

Napomena : Norma podrazumijeva betonske gredice i pripravljeni beton dopremljen do mjesta rada.

198

Gorazd Bucar" PRIRUC:NIK I :'IORMA TIVI GRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATlVl RADA I MATERIJALA

ZI.06.20.03. Izrada polumontazafh medukatnih konstrukcija od pripravljenih i grediea s resetkastim celicnim nosacem ( Fert iIi Monta grediee) s ispunama od opecnih blakova za osovinski razmak--SOcm;raspona do 3,0 01, S monolitncm betonskom plocom debljine 4 em MB 20. Obuhvaceno je podupiranje na osloneima i na polovini raspona.

. /

/

m2./

Napornena : Norma podrazumijeva betonske grcdice i pripravljcni befall dopremljen do mjesta rada.

ZI.06.20.03. Izrada polumontainih rnedukatnih konstrukcija od pripravljenih opecnih gredica s resetkastim celicnim nosacem ( Fert iIi Menta gredice) s opecnim ispunarna za osovinski razmak 50 em, raspona vise ad 3,0 01, S monolitnom betonskom plocom debijine 4 em MB 20. Obuhvaceno je pocupiranje na osioncima i na polovini raspona.

m2

Napomena: Norma podrazumijeva betonske gredice i pripravljeni beton dopremljen do mjesta rada.

Corazd Bucar " PRIRUCNIK I NORMATIVI CRADEVINSKIH RADOVA" II. NORMATIVI RADA I MATERIJALA

199

ZI.06.20.04. Izrada polumontafnlh medukatnih konstrukcija od prednapetih "T" gredica s betonskim ispunama za osovinski razmak 50 em, raspona do 3,0 m, s monolitnom betonskomplocomdebljine Aem MB 25. Obuhvaceno je podupiranje na osloneima.

Napomena : Norma podratumiieva hctonsi:e grcdicc i priIJral'/jelli beton dopremljen do nijcsta rada.

ZI.06.20.04. Izrada polumontaznih medukatnih konstrukcija od prednapetih 'T' gredica s betonskim ispunama za osovinski razmak 50 em, raspona viSe od 3,0 111, S monolitnorn betonskom plocorn debljine 4 em MB 25. Obuhvaceno je rodupiranje na osloncima.

Napomena: Norma podrazumijeva betonske gredice i pripravljeni beton dopremljen do mjesta rada.

.,;

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->