P. 1
Oslobođenje [broj 22878, 5.9.2010]

Oslobođenje [broj 22878, 5.9.2010]

|Views: 416|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 06, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/08/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

VI[E INFORMACIJA NA 15. STRANI

NEDJELJA, 5. 9. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.878

Philippe Morillon, biv{i zapovjednik snaga UNPROFOR-a

Nisam odgovoran za genocid u Srebrenici
5. strana

Popuna Oru`anih snaga BiH

Kako vlast FBiH ignorira gra|ane

Zakon o mati~nim knjigama zapeo 2. strana u Vladi

Vojska sve mla|a
Tragedija u Tuzli

3. strana

DANAS PRILOG

Sakupljaju}i
11. strana

`eljezo, poginuo
od strujnog udara

U @I@I
Kako vlast FBiH ignorira gra|ane i uvjete za liberalizaciju viza

2
Glavni odbor PPDIVUT-a BiH

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Zaustaviti
devastaciju FDS-a
U FDS-u direktor Edin Mulahasanovi} nastoji ukloniti Sindikat kako bi se neometano odvijale nepravilnosti i nezakonitosti • Predlo`ena mjera zabrane raspolaganja sredstvima
U Sarajevu je ju~er odr`ana pro{irena redovna sjednica Glavnog odbora Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH, na kojoj su razmatrana brojna pitanja i problemi aktuelnog sindikalnog trenutka. U tome su dominirale informacije o problemima u Fabrici duhana Sarajevo d.d., Vegafruit Grada~ac, MP d.d. Konjuh Kladanj, Agrokomerc d.d. Velika Kladu{a, Fabrika duhana Mostar i Hepok Mostar.

Zbog Vlade FBiH gra|ani i dalje moraju stajati u redovima za dokumente

Zakon o mati~nim knjigama zapeo u Vladi
U RS-u u primjeni zakon koji omogu}ava va|enje trajnih izvoda iz mati~nih knjiga, u FBiH identi~an akt devet mjeseci ~eka u Vladinim ladicama
Gra|ani Republike Srpske sada imaju mogu}nost va|enja trajnih izvoda iz mati~nih knjiga, na novim obras ci ma po tpu no za {ti}enim od zloupotreba. Gra|ani Federacije BiH }e ko zna dokad stajati u redovima u {alter-salama i svako malo pla}ati takse kako bi izva di li do ku men te sa ogra ni~enim rokom va`enja. U takvu situaciju gra|ani FBiH dovedeni su zbog, blago re~eno, krajnje ignorantskog odnosa Vlade FBiH i resornog ministarstva pravde koji devet mjeseci nisu bili u stanju da upute prijedlog zakona, koji je u RS-u davno usvojen, u parlamentarnu proceduru. nego da na posljednjoj sjednici u ovom mandatu, koja }e biti vanredna, predlo`im da federalni parlament donese ovaj zakon po hitnom postupku. U protivnom, gubimo jo{ najmanje {est mjeseci, jer potrebno je nakon dono{enja zakona izraditi jo{ niz podzakonskih akata i pravilnika kako bi se taj sistem po~eo primjenjivati, napominje [u}ur. On je na sje dni ci Pred sta vni~kog doma, prije po~etka godi{njih odmora, iskoristio poslani~ko pravo i predlo`io da prijedlog zakona o mati~nim knjigama u|e na dnevni red sjednice, ali je stav ve}ine u Domu bio da se od Vlade zatra`i izja{njenje i da ona upu ti pri je dlog za ko na Par la mentu.

Hitan razgovor
Aktuelne informacije nametnule su zahtjev da se ocijeni gdje se nalazi danas Sindikat, kakav mu je polo`aj i uloga u odnosu na vrijeme prije krize? Na takva pitanja ~lanovi Glavnog odbora ponukani su situacijom u navedenim kompanijama, a posebno u Fabrici duhana Sarajevo d.d., gdje direktor ve} du`i period nastoji ukloniti sindikat sa scene kako bi se neometano odvijale nepravilnosti i nezakonitosti u ovoj kompaniji. O tome je podnijeta detaljna informacija, a da bi se preduprijedile nezakonitosti i {tete dru{tvu, donijet je zaklju~ak da se nadle`nom op{tinskom sudu uputi inicija tiva za uvo|enjem privremene mjeMehmed Avdagi} Edin Mulahasanovi}

re zabrane raspolaganja sredstvima od direktora FDS-a Edina Mulahasanovi}a. Tako|er je od nadle`nog ministarstva i Vlade FBiH zatra`eno da preko svojih ~lanova u Nadzornom odboru FDS-a preduzmu sve aktivnosti na daljem spre~avanju smanjivanja vrijednosti kapitala, ~emu je posljedica i smanjivanje plata za preko 25 posto.

Neprimjereno pona{anje
Osim toga, zahtjev je i da se za{tite oni rukovodioci koji se suprotstavljaju takvoj poslovnoj politici. O svemu ovome, izme|u ostalog, obavit }e se hitan razgovor i u nadle`nom ministarstvu Vlade FBiH.

Na ovoj sjednici Glavnog odbora utvr|ena je i odgovaraju}a informacija o neprimjerenom pona{anju direktora FDS-a prema Sindikatu, a posebno prema sindikalnom povjereniku kojeg po svaku cijenu poku{ava mar gi na li zo va ti i pred sje dniku PPDIVUT-a kojeg je spri je~io da u~es tvu je u pru`anju podr{ke i pomo}i Sin di ka tu FDS-a i u ra du Sindikalnog odbora. Ova informacija }e biti upu}ena svim me|unarodnim sindikalnim asocijacijama ~iji je PPDIVUT ~lan i Me|unarodnoj organizaciji rada, ka`e se u saop}enju kojega potpisuje predsjednik Mehmed Avdagi}.

Uvjet za bezvizni re`im
Usvajanjem ovog zakona svi izvodi iz mati~nih knjiga imali bi neograni~en rok va`enja i mogli bi se izvaditi u bilo kojoj op}ini. A taj zakon jedan je od uslova za liberalizaciju viznog re`ima BiH sa zemljama Evropske unije. - Radna grupa je jo{ prije devet mjeseci napravila prijedloge ovih zakona za oba entiteta i oni su upu}eni resornim ministarstvima pravde. Dok je zakon u RS-u usvojen i ve} stupio na snagu, u FBiH nije ni maknuo iz Mi nistarstva prav de. Sto puta sam razgovarao s njima o ovome, ali nisam nai{ao na razumije va nje, ka`e fe de ral ni po sla nik Sla vi {a [u}ur, ~lan ra dne grupe koja je usagla{avala zakone o mati~nim knjigama. On je kazao kako mu nije jasno u ~emu je problem s obzirom na to da je federalni zakon veoma sli~an onome u RS-u, a posebno zbog ~injenice da je dono{enje tog zakona uvjet za liberalizaciju viznog re`ima. - Ne preostaje mi ni{ta drugo

Za{tita podataka
Vlada to do danas nije u~inila, ~ak se ovaj zakonski prijedlog nije na{ao ni na dnevnom redu njenih sjednica. Iz Vlade sve vrijeme nalaze niz opravdanja, poput brojnih primjedbi na zakon, potrebe da pro|e Ured za zakonodavstvo itd, ali kao da nikome zapravo nije stalo da ispuni ovaj uvjet za liberalizaciju viznog re`ima i, u kona~nici, olak{a `ivot svim gra|anima FBiH. U RS-u od prekju~er svi mati~ni uredi izdaju dokumente na novim obrascima napravljenim na po se bnom pa pi ru, ko ji je za {ti}en hologramima, a krajem ove godine u tom entitetu profunkcionirat }e sistem prema kojem }e gra|ani putem interneta mo}i poslati nalog mati~nom uredu za izdavanje izvoda iz mati~nih knji ga, ro|enih, umrlih, vjen~anih, kao i uvje re nja o dr`avljanstvu.
S. [e.

V I J E S T I

Srebrenica

Lagumd`ija u [vedskoj

Kom{i} s djecom
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} boravit }e u Srebrenici, gdje }e prisustvovati cirkuskoj predstavi koja se odr`ava u okviru sedmodnevne radionice za djecu “Cirkus ZappZarap Srebrenica 10” a u organizaciji austrijske hu, manitarne organizacije “Bauern helfen Bauern“ - Salzburg/Bratunac. Ova humanitarna organizacija, u okviru svojih programskih aktivnosti, podr{ke povratku i pomirenju BiH, po drugi put uspje{no realizira projekt iz oblasti sociopsiholo{ke podr{ke djeci kroz sedmodnevnu radionicu, koja se zavr{ava gala predstavom na kojoj }e djeca pokazati {ta su nau~ila kroz radionice.

Evropski put BiH
Na poziv predsjednice Socijaldemokratske partije [vedske, gospo|e Mone Sa hlin, de le ga ci ja SDP-a BiH, pre dvo|ena predsjednikom Zlatkom Lagumd`ijom, boravi u posjeti [vedskoj. Sahlin je iskazala spremnost {vedskih socijaldemokrata da nakon formiranja nove vlasti predvo|ene SDP-om pomognu otvaranje novih radnih mjesta u BiH kroz infrastrukturne projekte, te zajedni~ka ulaganja u telekomunikacioni i elektroenergetski sektor. Sagovornici su se slo`ili da ne postoji alternativa evropskom putu BiH. Boravak u [vedskoj je iskori{ten i za brojne susrete sa bosanskohercegova~kim dr`avljanima.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

U @I@I

3

Popuna Oru`anih snaga BiH

Vojska sve

mla|a
Ve} ovog mjeseca bi u regionalnim centrima trebalo da po~ne testiranje psiho-fizi~kih sposobnosti kandidata koji su se prijavili na javni oglas
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana zaklju~ilo javni oglas za prijem vojnika u profesionalnu slu`bu u Oru`ane snage, koji je raspisan 16. augusta. Ve} ovog mjeseca bi u regionalnim centrima trebalo da po~ne testiranje psiho-fizi~kih spo so bnos ti onih ko ji su se pri ja vili. Poslije toga }e bi ti sa~injena rang-lista kandidata, prema kojoj }e se slati na ljekarski pregled u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu. Prva grupa od 300 odabranih, s kojima }e biti potpisani ugovori, bi}e upu}ena 24. januara 2011. u Centar za osnovnu obuku Oru`anih snaga BiH u Pazari}u, gdje }e provesti tri mjeseca. Na re dna gru pa, ta ko|er njih 300, zapo~e}e obuku 9. maja sljede}e godine. Nakon {to savladaju osnovne vje{tine, bi}e raspore|eni na formacijska mjesta.
Prva grupa bi}e od januara 2011. na obuci u Pazari}u
Foto: D. ]UMUROVI]

Ponovni poziv
Ovo je drugi put u nepunoj godini kako Ministarstvo odbrane raspisuje javni oglas. Znatan broj mladih, koji se prijavio u oktobru 2009, otpao je na ljekar skom pre gle du. Nji ma je omogu}eno da to ponovo u~ine

kako bi se utvrdilo da li su u me|uvremenu stekli fizi~ku i kondicionu razinu kakva se tra`i za pripadnike Oru`anih snaga BiH. Drugi razlog za{to su se u MO odlu~ili da ponove oglas bila je neodgovaraju}a regionalna zastupljenost prijavljenih po mjestima gdje su stacionirane brigade i zapovjedni{tva. Sada o~ekuju da }e uspjeti popuniti pu ko ve, ko man de, ro do ve i slu`be Oru`anih snaga BiH. Predsjedni{tvo BiH je reguliralo veli~inu, strukturu i lokacije OSBiH, kao i nacionalna zastupljenost (Bo{njaci 45,90 posto, Srbi 33,60 posto, Hrvati 19,80 posto i ostali 0,70 posto). Oru`ane sna ge ima ju u svom redovnom sastavu 10.000 pripadnika. I u ovom slu~aju se postupilo u skladu s odlukom Predsjedni{tva. Tako je predvi|en prijem 410 Bo{njaka, koji }e slu`bovati u Banjoj Luci, Biha}u, Bugojnu, ^apljini, Derventi, Mostaru, na Palama, u Had`i}ima, Sarajevu, Travniku, Tuzli, Ustikolini i Zenici. Srbima je otvoreno 60 mjesta i pru`ena mogu}nost rada u Banjoj Luci, Bile}i, Bijeljini, @ep~u, Prijedoru, Doboju, Sarajevu, na Palama, u Derventi, Tuzli i Bugojnu. Planirano je da

bude primljeno 130 Hrvata, a oni }e po sli je obu ke bi ti upu}ivani u ^apljinu, Kiseljak, Livno i @ep~e. Jedan od uvjeta za prijem je i `ivotna dob. Tako aplikaciju nisu mogli predati oni koji sa 1. majom 2011. navr{avaju 27 godina. Podmla|ivanje OSBiH je u skladu sa standardima NATO-a, prema kojima je 35 godina gornja starosna granica za profesionalnog vojnika. Zato je ove godine zapo~eo masovni ji pro ces otpu {ta nja iz OSBiH, tokom kojeg }e vi{e od dvije hiljade ljudi morati prona}i novi posao.

[ansa za karijeru
Marina Pende{: Mogu}nost napredovanja

Pla}a 700 KM
Profesionalni vojnik u Bosni i Hercegovini mjese~no dobije platu od 700 KM i na taj iznos se upla}uju do pri no si. Uz ovo ide i topli obrok, prevoz, naknada za odvojeni `ivot. Ukupna primanja se kre}u izme|u 1.200 i 1.400 maraka.

Unato~ tome, zamjenica ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Marina Pende{ ka`e da danas u na{oj zemlji postoji veliki interes mladih za vojsku. Ugovori se potpisuju na tri godine i za to vrijeme osoba koja se prijavi za slu`bu u OSBiH mo`e vidjeti da li se nalazi u tom zanimanju. - S obzirom na to da su pla}e redovite, ove tri godine vojnici mogu iskoristiti i da se i{koluju i napreduju u do~asni~ki ~in. Me|utim, oni koji `ele postati ~asnici, moraju imati visoku

stru~nu spremu. Ostavljeno im je, dakle, dovoljno vremena da se opredijele, kazala je Pende{. Kroz politiku upravljanja karijerom, Ministarstvo odbrane je - u suradnji sa sveu~ili{tima u BiH - uradilo projekt prijema kadete u Oru`ane snage BiH, koji bi trebalo da starta za dvije godine. Ljudi koji su tek zavr{ili fakultete tako bi dobili priliku da zauzmu ~asni~ke pozicije. - To ve} ra de ze mlje u okru`enju, jer ri jet ko ko ja dr`ava, izuzev Srbije, ima vojnu akademiju, po{to je rije~ o sus ta vu ko ji izis ku je ve li ka sredstva. Mi smo mala zemlja da bismo se upu{tali u takvo {to, rekla je Pende{. Ipak, Bosna i Hercegovina ne}e u potpunosti odustati od vlastitog obrazovanja profesionalnih vojnika. Tako }e se, veli zamjenica ministra, od Centra za mirovne operacije u Butmiru poku{ati napraviti koled` i regionalno sredi{te za obuku, poput Ratne {kole u Zagrebu i [kole nacionalne odbrane u Beogradu. To bi otvorilo vrata za sklapanje me|udr`avnih i ugovora izme|u ministarstva odbrane BiH, Hrvatske i Srbije o razmjeni i {kolovanju oficira.
Daniel OMERAGI]

Begova d`amija

Rudo Vidovi}

TIBiH

BH Airlines

Sve~anost u povodu Ni feninga za Lejletul-kadra digitalizaciju Centralna sve~anost u povodu Lejletulkadra, 27. no}i ramazana, bit }e upri- javnih emitera!
li~ena danas, 5. septembra, u Gazi Husrev-begovoj d`amiji, nakon teravih-nama za, sa op}ila je Mi na. U~e sni ci sve~anosti su {ejh Muhammed Harfu{ (Egipat) i {ejh Omer (Libija) te hafiz Abdurrahim Sulejman, hafiz Mensur ef. Malki}, hafiz Burhan [aban i Hamza ef. Lavi}. Tom prilikom vaz }e kazivati hafiz Ismet ef. Spahi}, zamjenik reisu-l-uleme. Na kraju programa reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Ceri} uputit }e poruku i prou~iti dovu.

Otvoreno pismo Vahidu He}i
Otvoreno pismo Vahidu He}i, federalnom ministru energije, rudarstva i industrije, uputio je Sr|an Blagov~anin, izvr{ni direktor Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, a u povodu kampanje „Za bolji `ivot“. U pismu se He}o poziva, da u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, odgovori na sljede}a pitanja: Koje kompanije su “na{le interes” u ovim projektima; Kako su te kompanije odabrane, i [ta je kompanijama “koje su na{le interes” stavljeno u izgled i po kojem pravnom osnovu?

Avionom za Skoplje i Amsterdam
Kompanija BH Airlines od 1. novembra uvodinoveaviolinije i to triputsedmi~noprema glavnom gradu Makedonije - Skoplju i premaAmsterdamu. LetovipremaSkopju bit }e izvo|eni avionom ATR72. Podsjetimo, zbogslaboginteresovanja BH Airlines je pro{legodineukinuoletovepremaSkopju, a svojevremeno se do tog grada letjelo preko Podgorice. Ovoga puta iz bh. kompanije se nadaju da }e putnikabitivi{e. O~ekuje se da u toku novembra budu otvoreni i letovi za Amsterdam. Ta usluga je namijenjenaprvenstveno bh. dijaspori iz SAD-a, koji bi imalimogu}nost brzog transfera u Sarajevo.

Ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine Rudo Vidovi} rekao je da javni emiteri u BiH ne}e dobiti ni fening za proces digitalizacije, koji je me|unarodna obaveza, jer nema tijela koje bi vodilo ra~una o utro{ku tog novca. U Ministarstvu transporta i komunikacija odlu~ili su da posude dva miliona maraka za nabavku digitalnih tahografa, dok }e 4,3 miliona maraka namijenjenih za digitalizaciju stajati na ra~unu u o~ekivanju formiranja posebne komisije.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Sirotinja je zarana nau~ila prezirati sirotinju. Postoji, ipak, jedna razlika: u biv{oj Jugoslaviji ona se odnosila na gotovo sve turiste iz BiH, a u Hrvatskoj je rezervirana uglavnom za Bo{njake

Sa predsjednikom Gülom na otvaranju International Burch univerziteta

BiH i Turska moraju
Bosna i Hercegovina zauzima posebno mjesto u srcima svih gra|ana Turske i imamo tako sna`nu vezu sa vama koju moramo o~uvati, poru~io Abdullah Gül
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, predsjednik Turske Abdullah Gül je prisustvovao otvorenju nove zgrade International Burch univerziteta, gdje smo, u i{~ekivanju njegovog dolaska, razgovarali sa Fatihom Gursoyom, predsjednikom Upravnog odbora Bosna Sema obrazovne institucije, u ~ijem se kampusu nalazi Burch univerzitet. ko ra~amo ka bo ljoj bu du}nosti.“ Na pitanje da li su o~ekivali uspjeh tek kada su do{li, Gursoy je naglasio da su znali da ne}e biti lahko raditi sa djecom koja su pre`ivjela rat, ali su vjerovali i danas im je drago {to su do{li. Ceremoniji otvorenja tako|er su prisustvovali i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i}, ~lan predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, kao i veliki broj zvanica. U svome obra}anju predsjednik Gül izrazio je jo{ jednom veliko zadovoljstvo zbog svoje posjete Bosni. „Bosna jako li~i na Bursu i Us ku dar, ta ko da se ne osje}amo kao stranci. U razgovorima sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH razgovarali smo opse`no o na{im odnosima, me|usobnoj solidarnosti i suradnji. Vjerujem da znate da Bosna i Hercegovina zauzima posebno mjesto u srcima svih gra|ana Turske.
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

Mirjana Kasapovi}

sveu~ili{na profesorica

ostati povezane
ZAO
Ve}i dio i na{ih gra|ana jesu ustvari porodice koje poti~u sa Balkana. Mi imamo tako sna`nu vezu sa vama koju moramo takvu i o~uvati.“ Da bi ovu vezu odr`ali, prema njegovim rije~ima, neophodna je saradnja u obrazovanju.

DOBAR

LO[

MOMIR DEJANOVI]
U intervjuu za Oslobo|enje, direktor dobojske nevladine organizacije pobli`e predstavio i obrazlo`io rezultate istra`ivanja, prema kojem se vladaju}e stranke u BiH u prethodne ~etiri godine definitivno nisu proslavile.

Poruka omladini
“Ove obrazovne institucije }e pomo}i da prenesemo na{u povezanost u budu}nost. Ovom prilikom zahvalio bih i svima koji su nam vjerovali, po~ev {i od go spo di na Si lajd`i}a i ostalih ~lanova Predsjedni{tva, zatim velikog broja ministara, kao i turskih poslovnih ljudi. I `elim blistavu budu}nost omladini koja }e se {kolovati u ovim institucijama.“ Predsjednik Turske je nakon ceremonije posjetio i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a d`uma-namaz je klanjao u Begovoj d`amiji.
A. [E]EROVI]

VALENTIN INZKO
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini se iznenada odlu~io umije{ati u svoj posao. Presjekao je krizu vlasti i odlu~io da Zvonko Juri{i} ostaje premijer Zapadnohercegova~kog kantona. Mogao bi tako ne{to i ~e{}e napraviti.

Prva generacija
S obzirom na to da dosta provodi vrijeme sa mladim generacije BiH, pitali smo ga kako vidi budu}nost Bosne kroz omladinu? “Razlikuje se prva generacija koju smo od{kolovali. Na prvoj generaciji mnogo vi{e su se osje}ali tragovi rata, vjera za neko bolje sutra je bila poljuljana, bez nade. Me|utim, kako vrijeme ide, tako sve vi{e vidimo i nove generacije koje obe}avaju svijetlu budu}nost, koje imaju nadu i vjeru. Drago mi je {to zajedno

OSCE
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini promovirala po~etak emitiranja emisija o lokalnim zajednicama. Dobro je da se na ovaj na~in animiraju stanovnici lokalnih zajednica i lokalni mediji.

FUDBALSKA REPREZENTACIJA BiH
Iako fudbalska reprezentacija Luksemburga definitivno nije selekcija koja ima iole ozbiljniju reputaciju, dobro je da je na{a fudbalska reprezentacija pobjedom zapo~ela novi kvalifikacijski ciklus.

VIJEST U OBJEKTIVU

Anadolija
Izlo`ba nagra|enih fotografija agencije Anadolija iz Turske otvorena je u Turskom kulturnom centru “Junus Emre“ u Sarajevu. Predsjednik Republike Turske Abdullah Gül, koji je bio u dvodnevnoj posjeti BiH, sve~ano je otvorio izlo`bu najboljih fotografija fotoreportera ove agencije. Izlo`bu ~ini 60 fotografija, a me|u njima su i fotografije iz BiH. Sve~anost je bila prilika da se obilje`i i otvaranje kancelarije predstavni{tva Novinske agencije Anadolija u Sarajevu.

VIJEST U

BROJU

miliona posjeta bilo je za tri mjeseca na sajtu sa internetskom reklamom dezodoransa Old Spice.

8

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

INTERVJU

5

Philippe Morillon, biv{i zapovjednik snaga UNPROFOR-a

Nisam odgovoran za genocid u Srebrenici
Mirovne snage imale su mandat da silu koriste samo onda kada su njihovi vojnici ugro`eni • Srebrenica je progla{ena za{ti}enom zonom, ali mojim vojnicima ovlasti nisu poja~ane, zato je misija bila nemogu}a
Razgovarala: Jasna FETAHOVI]

Petnaest godina nakon zavr{etka rata, u Bosnu i Hercegovinu se vratio francuski general Philippe Morillon, biv{i zapovjednik snaga UNPROFOR-a. Dan nakon {to su ga srebreni~ke `ene istjerale iz Poto~ara, mjesta na kojem su ukupane hiljade `rtava genocida, Morillon je dao intervju za Oslobo|enje. • Petnaest godina nakon genocida u Srebrenici do{li ste u Bosnu i Hercegovinu. Zbog ~ega? - Ja sam Francuz i veoma sam posve}en svojoj zemlji. Ja sam, tako|er, Evropljanin. Deset godina sam bio zastupnik u Evropskom parlamentu. Danas sam stariji ~ovjek i odlu~io sam vi{e ne biti javna li~nost. Ali ja nisam samo Francuz i Evropljanin, ja sam i Bosanac. To nije samo ne{to {to dolazi iz srca, to je stvarnost (pokazuje paso{ broj 003, koji mu je 90-ih godina izdala Bosna i Hercegovina). Htjeli ili ne, vi ste moji zemljaci. Kao {to sam rekao, zavr{io sam sa javnim i politi~kim `ivotom.

ZADA]A Kad sam komandovao snagama UNPROFOR-a, rekao sam novinarima: ako je jedina moja zada}a da ~uvam `ivote svojih vojnika, za{to ih ne po{alju natrag ku}ama
ristiti i u slu~ajevima kada je ugro`ena misija, ali, na`alost, bilo je prekasno za stanovnike Srebrenice. Ponavljam, bilo je nemogu}e evakuirati Srebrenicu. Za{to? Da sam to uradio bio bih optu`en da po ma`em po li ti ku etni~kog ~i{}enja. Kofi Annan je li~no rekao “mea culpa“ jasno je , {ta to zna~i. • Srebreni~anima ste obe}ali da su sigurni i da ih ne}ete napustiti i oni su vjerovali. - Jesam, dao sam obe}anje. Da ih ne}u na pus ti ti dok se ne uspostavi humanitarni koridor, jer to je bila moja misija, dok svaki ranjeni mu{karac i `ena ne budu evakuisani... Da to nije ostvareno ostao bih tamo. Postigao sam s Ratkom Mladi}em dogovor da }e se ovo ostvariti i da }e Srebrenica biti neka vrsta za{ti}ene zone. Uspjeh je bio tako intenzivan u cijelom svijetu, pa je Vije}e sigurnosti odlu~ilo taj koncept pro{iriti na Gora`de, @epu, Biha}, Tuzlu... Ali, istovremeno, nije dato nijedno poja~anje ovlasti mojim trupama. Zato je misija bila nemogu}a i rezultat toga je genocid.

Philippe Morillon: Francuz sam, Evropljanin i Bosanac

Foto: D. ]UMUROVI]

Razumijem patnju Srebreni~anki
Ovdje sam da bih vam iskreno rekao da je va{a budu}nost u evropskim integracijama. Kao {to vjerovatno znate, ju~er (petak) sam se suo~io sa `enama Srebrenice. Moram re}i da ih razumijem i po{tujem njihovu patnju kao `ena i majki. • One Vas smatraju odgovornim za doga|aje u Srebrenici. Osje}ate li se tako? - Za vrijeme mog boravka u Bosni i Hercegovini 90-ih godi-

KONCENTRACIONI LOGOR Da sam znao da }e Srebrenica dvije godine nakon toga biti pretvorena u koncentracioni logor, razmislio bih o drugim solucijama ETNI^KO ^I[]ENJE Bilo je nemogu}e evakuirati Srebrenicu. Za{to? Da sam to uradio, bio bih optu`en da poma`em politiku etni~kog ~i{}enja

na, postojalo je pravilo u mandatu mirovnih snaga da se sila ne}e koristiti osim u slu~aju da je mandat vojnika mirovnih snaga u opasnosti. Mandat moje misije bio je samo sprije~iti da stotine hiljade ljudi umre od gladi ili hladno}e, o~uvanje humanitarnog koridora. Nisam imao mandat koristiti silu. Organizovao sam (1993. op. a.) evakuaciju svih ranjenih mu{karaca i `ena iz Srebrenice do Tuzle. Da sam znao da }e Srebrenica dvije godine nakon toga biti pretvorena u koncentracioni logor, razmislio bih o drugim solucijama. Odgovor na va{e pitanje jeste da sebe ne smatram odgovornim za ono {to se desilo u Srebrenici jula 1995. Sje}ate se

ubistva Hakije Turajli}a u januaru 1993. u vozilu UN-a? Rekao sam da sam odgovoran za to. I da sam jedini odgovoran. To vozilo nije bilo naoru`ano, samo za{ti}eno.

Moj grijeh
• Ne smatrate sebe odgovornim. Smatrate li krivim Ujedinjene nacije? - Kad sam komandovao snagama UNPROFOR-a, rekao sam novinarima: ako je jedina moja zada}a da ~uvam `ivote svojih vojnika, za{to ih ne po{alju natrag ku}ama. Nisam mogao koristiti silu osim kada su moji vojnici ugro`eni. Kasnije je ta lekcija nau~ena i to je pravilo promijenjeno, pa se sila mogla ko-

TAKORE]I... TURISTI
Prema podacima Turisti~ke zajednice Zeni~ko-dobojskog kantona, za proteklih {est mjeseci op}inu Visoko posjetilo je svega 18 turista! Kako stoji u spisima ovog ureda, od toga nije bio nijedan stranac?! Naravno, razlog je {to od {est ugostiteljskih objekata, koji imaju obavezu da prijavljuju goste, to radi samo jedan, {to daju nekompletnu sliku o broju posjeta ovoj op}ini. Po podacima Semira Osmanagi}a, Visoko je u zadnja 3 mjeseca posjetilo 40.000 ljudi?!

6

DOGA\AJI

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Na {ta ukazuje istra`ivanje NDI-ja pred

Kohabitacija
Spremni za Afganistan
Zavr{eno je certifikovanjena{ih50 vojnika i jedinice u cjelini i to su izvr{ili na{i partneri u ISAF-u Danci “ rekao je gene, ral Miladin Miloj~i}, na~elnik Z[ OSBiH, dodaju}i da se desetna{ihoficira ve} nalazi u Afganistanu, od kojih su dvojica pri danskomkontingentu. Odgovaraju}i na pitanje Radija FBiH o tome da li Zajedni~ki {tabOSBiH ima valjaneobavje{tajnepodatke s afganistanskog rati{ta, general Miloj~i} je rekao da te podatkesvakodnevnodobijaju. “Na{ajedinica}e oti}i u pokrajinuHelmand u ju`ni dio Afganistana, gdje ima dostaborbi, ali mi ne}emou~estvovati u bitkama, nego }e na{i vojnici ~uvati odre|ene baze, kazao je Miloj~i}.

ili kriza vlasti?
I dok politi~ke stranke, ovisno o rezultatima, odobravaju ili osporavaju istra`ivanje NDI-ja, gotovo nezapa`en je ostao podatak da je izme|u 21 i 35 posto ispitanika odbilo da se izjasni kojoj politi~koj partiji }e na izborima dati svoj glas
Gordana KATANA

MFF: Nagrada filmu “Ciklusi”
Jedanaesti Mediteran Film Festival, me|unarodni festival dokumentarnog filma koji se od 1. rujna odr`avao u [irokom Brijegu, zavr{en je sino}njom dodjelom nagrada - `iri koji je radio u sastavu Ibtisam Mara’ana, Rada [e{i} i Elma Tataragi} glavnu nagradu festivala Grand Prix – Jack Daniel’s (3.000 eura i Kristalni projektor) odlu~io je dodijeliti hrvatskom filmu “Ciklusi” Vladimira Gojuna. Drugu nagradu (1.000 eura i kristalni projektor) osvojio je film “Kina je jo{ daleko” redatelja Maleka Bensmaila, francusko-al`irska koprodukcija. Specijalnu priznanje dobio je film “Ja, moja romska obitelj i Woody Allen” redateljice Laure Halilovi}, nastao u italiD. M. janskoj produkciji.

Istra`ivanje javnog mnijenja Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) o rejtingu koje politi~ke partije u`ivaju me|u gra|ani ma BiH objavljeno samo dva dana pred po~etak predizborne kampanje izazvalo je niz reakcija u javnosti. I dok politi~ke stranke, ovisno o rezultatima, odobravaju ili osporavaju istra`ivanje NDI-ja, gotovo nezapa`en je ostao podatak da je izme|u 21 i 35 posto ispitanika odbilo da se izjasni kojoj politi~koj partiji }e na izborima dati svoj glas.

Glasa~i i navija~i
Prema mi{ljenju politi~ke analiti~arke Tanje Topi}, u tu grupu spadaju oni bira~i koji ne}e glasati za vladaju}u stranku. - Taj procent glasa~a i te kako mo`e u kona~nici odlu~iti

izborni rezultat. No pitanje je jesu li oni apstinenti ili }e ~ekati kraj kampanje pa da se odlu~e kome }e pokloniti povjerenje, zaklju~uje Topi}. Sociolog Ivan [ijakovi} ka`e da se o razlozima odbijanja ta ko vi so kog pro cen ta gra|ana da se izjasne koga }e na izborima podr`ati mo`e govoriti tek ako se zna kakva je njihova starosna struktura. - Stariji bira~i oni od 45, 50 ili vi{e godina, vuku taj recidiv iz pro{lih vremena kada nije bilo popularno javno govoriti za koga }e se glasati i zato, bez obzira kako se vr{i anketiranje, oni odbijaju da se izjasne, ka`e [ijakovi}. Drugi razlog, dodaje, mo`da le`i u ~injenici da se jo{ nisu odlu~ili jer spadaju u kategoriju glasa~a, a ne navija~a. - Takvi }e pa`ljivo pratiti tok kampanje, odnose politi~kih stranaka i na osnovu toga se opredijeliti, smatra [ijakovi}.

PDP - SNSD Prije }e se raspasti opozicioni koalicioni savez, nego }e se formirati vlada nacionalnog jedinstva. I ako mene pitate, o~ekujem da PDP bude ta stranka koja }e, kao {to je to ~inila i ranije, biti spremna pri}i SNSD-u kako bi u{la u vlast, nagla{ava sociolog Ivan [ijakovi}
I dok analiti~ari navode svoje argumente u dijelu opozi ci onih stra na ka, i pri je objavljivanja ovog istra`ivanja isticali su da me|u gra|anima RS-a vlada strah da se javno izjasne za koga }e glasati.

Damir Miljevi}, nosilac liste Na{e stranke – Nove socijalisti~ke partije za izbornu jedinicu jedan Narodne skup{tine RS-a, ve} je upozoravao da su gra|anima kojima su izrazili spremnost da pri|u Na{oj stranci stizale prijetnje od aktuelne vlasti obi~no u vidu ucjena za radno mjesto ili obavljanje nekog samostalnog posla. - Gra|ani {ute jer se boje, izjavio je lider Demokratske partije Dragan ^avi} u intervjuu za na{ list.

Izborni prag
Kada su u pitanju rezultati raspolo`enja javnosti u RS-u, onda u ovom trenutku nijedna od dvije klju~ne koalicije nema dovoljnu podr{ku gra|ana da sa ma for mi ra vlast. Iako je SNSD sa 38,2 posto glasova i dalje najja~a stranka, to im ne zna~i mnogo ima li se u vidu da njegovi koalicioni partneri izuzetno

Humanizam na djelu

Mnogi `ele pomo}i Ramizi [undo
Starica Ru`a Pavlovi} spasila ku~i}e iz Vrbasa!
Bugojanka Ru`a Pavlovi} (75) spasila je psi}e koje je k}erka njenih susjeda bacila u Vrbas i time na sebe navukla gnjev svjetske javnosti. Izvukla ih je na mjestu u blizinigranice^ur~i}aluga i Kop~i}polja i odnijela svojoj ku}i, gdje se i sada nalaze, `ivi i zdravi. Ipak, mu~i je {to ku~i}e niko ne `eli, a njoj je skupo hraniti ih. “Dnevno piju tri litre mlijeka, i to onog skupog, a ja `ivim od penzije“ ka, zala je Ru`a. “Za deset dana ve} sam potro{ila oko 50 KM. Ne znam `iva {ta }u s njima. Tolika se vika napravila, a sad ih niko ne}e. Nemam srca da ih ponovno vra}am odakle su do{li.” Baka je pozvala one koji `ele psi}e da do|u i preuzmu ih. Kako saznajemo, mladaBugojankakoja je nemo}neku~i}e bacila u Vrbas, odvedena je psihijatru. Policija nastavlja istragu.

Odlu~ila sam da se borim za zdravlje, jer ovako ne mogu, a ohrabruje me koliko ljudi `eli da mi pomogne, ka`e gora`danska heroina
Nakon nedavno objavljene pri~e u Oslobo|enju o Ramizi [undo, kojoj su bubrezi potpuno otkazali i kojoj je hitno potrebna transplantacija, brojni su pozivi humanih ljudi koji se interesuju na koji na~in pru`iti pomo} ovoj 38-godi{njoj `eni koja vodi najve}u bitku u `ivotu, za zdravlje. Njeni sugra|ani `ele pomo}i kako bi se Ramizi prikupila sredstva za lije~enje, iako suma od 80.000 maraka, koliko je potrebno za transplantaciju bubrega, u ovom trenutku djeluje nedosti`no. @irora~un je otvoren kod Raiffeisen banke u Gora`du, a broj je 1610300000000093 Ramiza [undo – 09300068228. sebi poku{avam pomo}i i ganuta sam brigom. Odlu~ila sam da se borim za zdravlje, jer ovako ne mogu, a ohrabruje me koliko ljudi `eli da mi pomogne. To mi daje hrabrost da izdr`im, pri~a Ramiza [undo. Ramizino zdravstveno stanje je nepromijenjeno, terapiju prima tri puta dnevno ~ekaju}i da se kona~no realizuje njen odlazak u inostranstvo, gdje je jedino mogu}e obaviti transplantaciju bubrega. Podsjetimo da je ova `ena demobilisani borac Armije Republike Bosne i Hercegovine, te da je i sama mnogima pru`ala pomo} rade}i u bolnici.
A. H.

[undo: Vodi bitku za `ivot

Ramiza i njeni uku}ani smatraju da je to najbolji i najlak{i na~in da joj se pomogne. - Kad je objavljeno, mnogo

ljudi me je zvalo i `eljelo pomo}i. Te{ko mi je u ovom momentu zbog bolesti jer sam vezana za ku}u, sama

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

7

oktobarske izbore u Republici Srpskoj

VIJESTI

\aci u~e raditi
Udru`enje Infohouse i ove godine implementira najve}u volontersku akciju pod nazivom Volontiraj - kreditiraj 2010. Oko 2.600 srednjo{kolaca iz 123 {kole, a u 53 bosanskohercegova~ka grada, sa prostora Federacije BiH, Republike Srpske i distrikta Br~ko jedan }e {kolski dan zamijeniti za radni. Cilj projekta je pru`iti priliku mladima da u radnoj sredini steknu nova iskustva koja }e biti od prakti~nog zna~aja u njihovoj profesionalnoj budu}nosti, te da zarade novac i odlu~e o raspodjeli sredstava, {to }e razviti njihovu odgovornost i brigu za druge. U~enici }e za simboli~nu dnevnicu od 20 KM raditi u vode}im dr`avnim i internacionalnim firmama.
Banja Luka: Istra`ivanje izazvalo niz reakcija u javnosti

lo{e stoje. Naime, DNS bi dobio po dr{ku 3,9 pos to gra|ana, dok SP ne}e pre}i ni izborni prag. I opoziciona koaliciji Zajedno za Srpsku, koju ~ine SDS, PDP i Srpska radikalna stranka RS-a, nemaju tako|er dovoljnu podr{ku glasa~a da sami formiraju vlast. SDS bi tako osvojio 11,6 posto glasova, PDP 5,5 posto, a SRS RS-a 2,4 posto. Ostale stranke iz RS-a, prema ovom istra`ivanju, jo{ nemaju podr{ku glasa~a koja bi im omogu}ila da pre|u izborni prag.

Stranke iz Sarajeva
- Kohabitaciju stoga, ako se rezultati ovog istra`ivanja potvrde na izborima, ne bih

isklju~ila, izjavila je Topi}. No ko bi sa kim koalirao, vrlo je neizvjesno. Stoga bi, ka`e Topi}, SDA, Stranka za BiH i SDPBiH u RS-u mogli biti klju~ u formiranju vlasti. Istovremeno, Topi} isti~e da ne treba isklju~iti i mogu}nost krize vlasti, pogotovo na dr`avnom nivou jer, prema istra`ivanjima NDI-ja, formiranje vlasti bez SDP-a BiH ne}e biti mogu}e, pa je zanimljivo kako }e se prema tome pos ta vi ti SNSD. Na ime, u ovom trenutku SDPBiH najja~a je stranka i na nivou Federacije BiH i na dr`avnom nivou. Podaci NDI-ja ka`u da bi u Parlamentu SDPBiH dobio podr{ku 20 posto gra|ana, a potom slijede SNSD sa pet pos to, SDA {est pos to,

HDZBiH sedam posto, SDS {est posto, SBB pet posto, SBiH ~etiri, te PDP, HDZ 1990 i BOSS koji bi dobili dva posto glasova. [to se ti~e RS-a, [ijakovi} isklju~uje mogu}nost kohabitacije. - Prije }e se raspasti opozicioni koalicioni savez, nego }e se formirati vlada nacionalnog jedinstva. I ako mene pitate, o~ekujem da PDP bude ta stranka koja }e, kao {to je to ~inila i ranije, biti spremna pri}i SNSD-u kako bi u{la u vlast, nagla{ava [ijakovi}.

Vjerodostojnost
Ka da je u pi ta nju izbor predsjednika RS-a Milorad Dodik, kandidat SNSD-a dobio bi podr{ku 50,6 posto gla-

sa~a, gotovo dvostruko vi{e od kandidata Koalicije za Srpsku Ognjena Tadi}a. Komentiraju}i ovo istra`ivanje, Dodik je kratko zaklju~io da je ono uredu, ali da }e u utrci za predsjednika RS-a osvojit 65 posto glasova. I dok lider SNSD-a ni trenutka ne sumnja u vjerodos toj nost ovog is tra`iva nja, njegovi koalicioni partneri iz DNS-a i SP-a Marko Pavi} i Petar \oki} imaju drugo mi{ljenje. I jedan i drugi isti~u da rezultati koje je obja vio NDI ne odra`avaju stanje na terenu, te su uvjereni da }e umjesto jednog, odnosno dva poslanika, nakon tre}eg oktobra imati po deset mandata u Narodnoj skup{tini RS-a.

Za{to glasati na izborima?
Mladi s umanjenim sposobnostima, ~lanovi ArT LiNe kreativne radionice, osvojili su drugu nagradu na ja vnom kon kur su „Za {to iza}i na izbore i glasati“. Sve~ano uru~enje nagrada, u prisustvu predstavnika Vije}a Evrope, Ambasade Kraljevine Norve{ke, UIZBiH, odr`at }e se 7. septembra. Udru`enje izbornih zvani~nika u BiH raspisalo je javni konkurs o temi „Za{to iza}i na izbore i glasati?“. Konkurs je bio otvoren u julu i augustu za sve mlade ljude (vi{e o svemu na www.aeobih.com.ba). NVO altruista Svjetlo realizuje aktivnosti koje imaju za cilj socijalnu uklju~enost i bolju dru{tvenu prihvatljivost osoba s umanjenim sposobnostima. Imaju}i u vidu zna~aj najva`nijeg demokratskog prava, izlaska i glasanja na izborima te time prenos ovla{tenja na izabrane predstavnike izvr{ne i zakonodavne vlasti, realizujemo program „[kola demokratije“, kojim poti~emo osobe s umanjenim sposobnostima i njihove porodice da iza|u i pravilno glasaju na izborima.

Dodik nastavlja ru{enje BiH

Dr`avni sud i tu`ila{tvo su nelegalni?!
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su autoputevi RS-a dominantan infrastrukturni projekt u RS-u i da }e ostati prioritet broj jedan svih budu}ih politi~kih struktura. Dodik je preksino} za OBN rekao da je za projektovanje trase autoputa Banjaluka Doboj bila potrebna godina i da je sa tehni~kog aspekta, realizacija tog projekta sada potpu no spre mna za fa zu izvo|enja radova. Go vo re}i o na dle`nos ti ma BiH, Do dik je re kao da ne spo ri izvor ne dej ton ske i pre ne se ne na dle`nos ti ko je se odno se na za je dni~ke oru`ane sna ge i fis kal ni sis tem. “Sud i Tu`ila{tvo BiH ilegalno su nametnuti i oni nemaju ustavnu poziciju i nisu stvar dogovora u okviru BiH i za nas nisu legitimni, ve} mjesto reperkusije prema ljudima iz RS-a i kao takvi nemaju podr{ku“, rekao je Do dik, ko ji je i li der SNSD-a. Poja{njavaju}i motive kandidovanja za funkciju predsjednika RS-a, Dodik je rekao da `eli prvenstveno da se ta institucija postavi u funkciju odbrane ustavnih pozicija RSa i da doprinese reprezentativnoj ulozi te funkcije, koju su ranije naru{avali predstavnici me|unarodne zajednice. On je izrazio nadu da }e na toj funkciji ostati dva mandata i da }e se u tom periodu

Slikom na plakat!
Otvaraju}i svoju kampanju, Martin Ragu` se pozvao na kulturu dijaloga. Koliko je to bila samo prazna fraza za u{i bira~a, potvr|uje no}a{nji (3/4. rujna) vandalski pohod njegove vojske u gradu Mostaru. Naime, na jambo-plakate koji su postavljeni na zakupljenim povr{inama i na vrijeme postavljeni, aktivisti HDZ-a 1990 su polijepili plakate Martina Ragu`a i jo{ pri tome neukusno ih i{arali i uni{tavali. U svezi ovakve prljave kampanje, HDZBiH uputit }e priziv Sredi{njem izbornom povjerenstvu i tra`iti kaznu zbog kr{enja Izbornog zakona BiH.

Milorad Dodik: Odbrana RS-a po svaku cijenu

stabilizovati prilike u BiH. Dodik je istakao da je neminovno razgovarati sa svim partijama sa sjedi{tem u Fe-

deraciji BiH o formiranju vlasti na nivou BiH, osim sa SDPom i njegovim predsjednikom Zlatkom Lagumd`ijom.

8

REPORTA@A

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U Gora`du prona|ena nova nekropola

Jedni ste}ke spa{avaju, dr

kao ptice grabljivice
Vra}ali smo se sa Peru}ca, sretni {to smo uspjeli spasiti tamo{nje “starce“, kad nai|osmo na sliku koja nas opet baci u depresiju, prisje}a se Mirzah Fo~o
U gora`danskoj op}ini ovih dana je otkrivena nekropola od nekoliko stotina ste}aka, saznali smo od Mirzaha Fo~e, pomo}ni ka iz vr{nog di re kto ra Dr`avne komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH. Ti ste}ci nigdje dosad nisu bili evidentirani, kazao nam je Fo~o, obe}av{i o ovom sjajnom otkri}u vi{e informacija drugi put. Da `ivimo u normalnoj zemlji, vijest poput ove na{la bi se na naslovnici na{e novine. Ovako, saop}avamo je bez imalo pompe, znaju}i da }e njenim pojavljivanjem zaigrati srce samo nekolicine istinskih zaljubljenika bh. kulturno-historijske povijesti i ste}aka, kao njene okamenjene dimenzije. Naravno, vijest je i jo{ jedan pokazatelj propusta koji su, u oblasti za{tite na{eg kulturnohistorijskog naslije|a, ~injeni u periodu prije ovoga rata, ali je to ve} zamorna, pri~a za neku drugu priliku. nekropola koju su posjetili nalazi se u sokola~koj op{tini, u Bjelosavljevi}ima - Crkvine. Preko 300 ste}aka tu se nalazi, s prelijepim crte`ima na kojima dominiraju ma~evi, svastike, polumjesec. U blizini je aktivno pravoslavno groblje. Na`alost, nekropola je devastirana, na sjevernoj svojoj strani, u pravcu saobra}ajnice, s tendencijom da se uni{tavanje nastavi. “Vra}ali smo se sa Peru}ca, sretni {to smo uspjeli spasiti tamo{nje starce, kad nai|osmo na sliku koja nas opet baci u depresiju“, prisje}a se Mirzah. U vrijeme kada su oni tamo boravili, jasno su vidjeli izva|eni ste}ak i zemljane radove koji su u toku. Kuda je krenuo kameni spava~? “Ni{ta zvani~no nismo saznali, ali prema nekim pri~ama koje smo ~uli, na tom mjestu je planirana izgradnja nekog poslovnog objekta“ ka`e nam Mirzah , Fo~o.

Zarasla nekropola kod ^evljanovi}a

“Starci”, a nevini
Gora`danska nekropola, koju }emo, vjerujemo, uskoro i predstaviti, samo je jedna u nizu ovodnevnih pri~a o ste}cima, pokrenutih nakon {to je po~eo remont HE Bajina Ba{ta i ispraznilo se jezero Peru}ac, a na njegovim obroncima, u selu \urevi}ima, ukazala se tri kamena. Nedavnom akcijom njihovog spa{avanja, u kojoj su u~estvovali ~lanovi dr`avne Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH i Oru`anih snaga BiH ste}ci su premje{teni na mjesto koje ne}e biti potopljeno. U blizini je otkriveno jo{ nekoliko ovih srednjovjekovnih uradaka klesara, koje jezerska voda ina~e ne prekriva. Da smo dr`ava koja dr`i do

svoga identiteta, i preno{enje tih oko devet tona kamena bila bi ekskluzivna informacija. Doga|aj se sveo na li~no zadovoljstvo ekipe koja je to radila i na ~ijem je ~elu bio Fo~o. On, ina~e, ovim kamenim gromadama tepa. To su “starci“. ^vrsti. Trajni. Lijepi. Gotovo nevini, bez obzira na stolje}a koja su poklopila njihova le|a. A pomolili su se, nakon {to se Drina vratila svome prirodnom koritu, oblijepljeni travom, {koljkicama i poslije ~i{}enja, opet su izgledali kao novi. Nisu ti ste}ci skri ve ni do sad bi li stru~njacima. O njima je ostavljen pisani trag. Nije nam poznato {ta se trenutno de{ava oko regionalne aktivnosti vezane za progla{enja ste}aka iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore svjetskom ba{tinom. [to se institucionalnog njenog dijela ti~e, ljetne `ege su je utihnule, ali nam se ~ini da je svaki sa~uvani ste}ak ako ne va`niji od stavljanja na listu UNESCO-a, a ono, sigurno, kon-

UNI[TAVANJE Da li ste ~uli da je ikada iko u ovoj dr`avi odgovarao zato {to je uni{tio kulturno naslije|e? Ne samo da se to nije desilo nego su propali i svi poku{aji, a osobe koje bi skretale pa`nju na neki kulturocid bile bi progla{avane ~udacima, lu|acima, fanaticima

kretan doprinos o~uvanju tih svjedoka na{eg postojanja, kojih je svake godine, na`alost, sve manje iz brojnih razloga. Jedan od najpogubnijih je pohlepa, nezaja`ljivost novih tajkuna koji, kada bace oko na neku livadu, u svojim ru`i~astim snovima odmah na njoj vide stakleno va{ari{te. Ba{ njih briga za ste}ke i za na{u povijest. Me|utim, Mirzah Fo~o je sa timom iz dr`avne Komisije obi{ao ovih dana jo{ nekoliko lokacija s nekropolama, `ele}i vidjeti u kakvom su one sad stanju. Dio tog tima je u Gora`du nai{ao na neevidentirane ste}ke, no prva

^udo nevi|eno
Rije~ je o bh. ba{tini koja, na`alost, nije stavljena pod za{titu, ali od prije nekoliko dana je upu}ena peticija Komisiji u vezi s tim. Uop}e ne sumnjamo da }e eksperi podi}i ruku i na papiru za{tititi ovo blago, ali da li ste ~uli da je ikada iko u ovoj dr`avi

BA[TINA Nije nam poznato {ta se trenutno de{ava oko regionalne aktivnosti u vezi sa progla{enjem ste}aka iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore svjetskom ba{tinom. [to se institucionalnog dijela ti~e, ljetne `ege su je utihnule, ali nam se ~ini da je svaki sa~uvani ste}ak ako ne va`niji od stavljanja na listu UNESCO-a, a ono, sigurno, konkretan doprinos o~uvanju tih svjedoka na{eg postojanja, kojih je svake godine, na`alost, sve manje, iz brojnih razloga

Ste}ci u Bjelosavljevi}ima, u ^evljanovi}ima i u Srednjem

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

REPORTA@A

9

ugi ih raznose

Delegacija bh. op{tina u Makedoniji
Na poziv regionalne razvojne agencije Preda iz Makedonije, predstavnici osam partner-op{tina u projektu razvoja op{tina na dobojskoj regiji MDP koji se finansira uz pomo} {vicarske organizacije za razvoj i saradnju SDC, op}ina Biha}, Bosanska Krupa, Novi Grad, Agencija za mala i srednja preduze}a u op{tinama Doboj i Modri~a, Regionalne razvojne agencije RDA Biha}, Saveza gradova i op{tina RS-a, Ministarstva uprave i lokalne samouprave u vladi RS-a, Ministarstva pravde Tuzlanskog kantona boravili su u vi{ednevnoj posjeti op{tinama regije Pelagonija. Cilj posjete je bio da se na primjerima op{tina regije Pelagonija (Prilep, Kru{evo, Bitola, Resen, Novci, Dolneni i Ohrid) razmijene iskustva u pogledu lokalnog ekonomskog razvoja, prije svega mikroregionalnog razvoja, kori{tenja pretpristupnih sredstava iz fondova IPA i me|ugrani~ne saradnje EU, me|uop{tinske saradnje za regionalne razvojne projekte i uspostavljanje ekonomske saradnje bh. op{tina i op{tina ove makedonske regije. M. B.

Uru~en 21 komplet invalidskih kolica
^lanovi Udru`enja paraplegi~ara i osoba oboljelih od dje~ije paralize Zenica, njih 21 dobili su nova invalidska kolica, koja su donacija Rotary Cluba iz SAD-a. Donacija je realizirana preko Saveza paraplegi~ara i oboljelih od dje~ije paralize Federacije BiH i saradnika Saveza, te Crvenog kri`a Kantona Sarajevo. „Prevoz doniranih invalidskih kolica iz Had`i}a besplatno nam je obavilo javno preduze}e Vodovod i kanalizacija d.o.o. Zenica. Uru~enje jednih kolica na{em ~lanu, do kojega mi nismo mogli do}i, izvr{ili su saradnici Crvenog kri`a Op}ine Zenica. Na uru~ivanju doniranih invalidskih kolica su radili sekretar i predsjednik sa dvojicom volontera na{ega udru`enja. Da se u{tedi na prevozu, istodobno sa po{iljkom invalidskih kolica za na{e, prevezli smo i kolica za udru`enje iz Zavidovi}a“, ka`e Mirsad \ulbi}, predsjednik UO UPODP-a Zenica. Mi. D.

Izgled ste}ka kod ^evljanovi}a

odgovarao zato {to je uni{tio kulturno naslije|e? Ne samo da se to nije desilo nego su propali i svi poku{aji, a osobe koje bi skretale pa`nju na neki kulturocid bile bi progla{avane ~udacima, lu|acima, fanaticima. ^uj, bore se za neke kamen~uge, gdje si to jo{ vidio!!! U na{oj op}oj svijesti bitka za ba{tinu jo{ ima status uljeza, ili dobije kvalifikaciju sa kojom se nije igrati na ovim prostorima. Jer, ako se vi, recimo, zala`ete za to da ambijent o~uva svoju autenti~nost, a na dru goj stra ni taj kun op}ini, ili op{tini garantuje prosperitet, nema dileme. Sijeci {umu, poravnaj vinograde, prekrij rijeku betonskim parkirali{tem (kao u Vogo{}i {to se uradilo)... A

{to se, naj~e{}e vrlo brzo, poka`e da je ta investicija bila samo ubleha za pranje para, niko se ne}e puno nasekirati. Koga to jo{ ~udi u zemlji u kojoj djeca na ramenu nose {kolske torbe od sto kila, a u njima ni retka o tome za{to je zlo~in kada se ste}ci razbijaju u pono}nim tinejd`erskim pijankama, u zemlji u kojoj policija nema aparat za otkrivanje droge u krvi? Uzgred, jedna kontrola u okolini Sarajeva je pokazala da je kod svakog drugog voza~a nalaz bio pozitivan. Svuda gdje postoje ste}ci razbijaju monotoniju prostora, prekidaju pravolinijsku liniju dosade i jednoli~nosti predjela. No, dok o ovome pi{emo, ~ini nam se da smo za{li u sferu fantazije, a osje}aj

sna`i i nastavak Fo~inog putovanja. Zaustavila se ekipa u D. ^evljanovi}ima, na putu prema Tuzli, gdje je {ezdesetih godina XX stolje}a nekropola u cjelosti dislocirana radi izgradnje puta Sarajevo Tuzla. “Mi smo tamo jednom dolazili u zimu, raskr~ili smo vegetaciju kako bismo ih mogli snimiti, odnosno izvr{iti istra`ivanja i iako su lokalne vlasti obe}ale da }e nekropolu dr`ati urednom, ono na {to smo nai{li iznova nas je zaprepastilo. Zarasli u silnu {umu, ste}ci su opet nestali“, isti~e Fo~o.

Zenica: Otvoren vrti} “Sead [krgo”
U zeni~kom naselju Novo Radakovo ponovno je otvoren vrti} „Sead [krgo“. U ure|enom prostoru koji je opremljen novim igra~kama, didakto materijalom, djeca }e ponovo mo}i provoditi vrijeme u igri i u~enju sa svo jim vr{nja ci ma, uklju~enim u razli~ite programe. „Ovo obdani{te nakon pauze od godinu ponovno po~inje sa radom. Zbog nedostatka djece obdani{te je bilo zatvoreno, ali evo ostvarili su se svi potrebni uslovi, tako da na na{u veliku radost po~inje sa radom. Osim primarnih programa koji podrazumijevaju odgoj, obrazovanje, njegu djece pred{kolske dobi, uveli smo mno{tvo novina, mno{tvo novih programa {to }e omogu}iti da se mali{ani zabave i ne{to nau~e u na{oj ustanovi na najadekvatniji na~in. Tu smo da iza|emo u susret svim roditeljima, svim zaintresovanim za na{e programe“ ka`e Alma Kupre{ak, koordi, nator odgojno-obrazovnog rada u JU Pred{kolski odgoj i obrazovanje Zenica. Kapacitet obdani{ta je 35-40 djece. Sa njima }e raditi dvije odgajateljice i medicinska sestra. Pomo} u ure|enju prostora pru`ili su nastavnici i u~enici prakti~ne nastave u Stru~noj zanatskoj {koli u Zenici, na farbanju i kre~enju volonteri iz Francuske i Belgije, dok je pomo} u nabavci igra~aka pru`ila organizacija Save The Children. Nasir Beganovi} poklonio je vrti}u televizor. Mi. D.

Vje~ni mrak
A, ko zna? Mo`da su tamo i najsigurniji? Divlje zvijeri im ne}e ni{ta, ali nezasiti ljudi, gladnih o~iju, u usamljenim kamenim ljepotanima na|u lah ki pli jen. Ko li ko ste}aka zato danas tuguje u zidovima ku}a, koliko je crte`a na njima, vanredno uspjelih umjetni~kih djela, utonulo u vje~ni mrak? Tre}a nekropola na koju nam je Fo~o skrenuo pa`nju nalazi se u blizini d`amije u Srednjem. “Ste}ci su na bre`u ljku, iznad one skalamerije, oplate. Na`alost, ni sam uspio upitati o ~emu se radi. Znam da je ranije tu zapo~eta izgradnja imamske ku}e i da je inspekcija nalo`ila obustavljanje gradnje, te da se stanje sanira... Ovo sada mi je ne{to novo...” ka`e Mirzah Fo~o. , Nije li vrijeme da se kona~no po~nu ka`njavati oni koji na{u ba{tinu raznose, kao ptice grabljivice? Ima li snage za to? Ima li `elje?
Edina KAMENICA

OTKRI]E Otkrivena je nekropola od nekoliko stotina ste}aka, koji nigdje dosad nisu bili evidentirani. Naravno, vijest je i jo{ jedan pokazatelj propusta koji su, u oblasti za{tite na{eg kulturno-historijskog naslije|a, ~injeni prije ovoga rata, ali je to ve} zamorna pri~a za neku drugu priliku

Kupres: Ekolo{ka zona
U Kupresu su u toku pripreme za progla{enje op}ine ekolo{kom zonom, a u okviru te inicijative ova lokalna zajednica je, zajedno s gradom Trilj u Hrvatskoj, aplicirala za IPA projekt prekograni~ne saradnje „Za{tita sliva rijeke Cetine“ izjavio je op}inski na~elnik , Stjepan Herceg. On je rekao da je Op}ina Kupres u{la u u`i krug za dobijanje grant sredstava za realizaciju ovog projekta na Kupre{koj visoravni. Prema njegovim rije~ima, planirano je da na ovoj visoravni budu ure|eni vodeni tokovi Kupre{kog polja i sanirane divlje deponije sme}a i ~vrstog otpada.

10

CRNA HRONIKA
Nepoznata osoba je u petak oko 17.30 sati prijavila pripadnicima PS Srebrenik da se u DonjemSrebreniku, u dvori{tu porodi~neku}evlasni{tvo[. M., nalazi 36-godi{nji B. A. iz DonjegSrebrenika s automatskompu{kom u rukama. Policijska patrola je ubrzouhapsila B. A. koji je dobrovoljnopredaooru`je. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, dok su uvi|aj obavili slu`benici policije PS Srebrenik.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Uhap{en zbog posjedovanja oru`ja

Iz kamiona ukradena TV plazma

Za sadanepoznataosoba u petak od 9.30 do 9.50 sati, u Ulici travni~ka cestabroj1, op}inaZenica, izvr{ila je te{ku kra|u iz kamionamarkeiveco, registarskihoznakaoznaka J57M-716, vlasni{tvo d.o.o. Gatari}. Lopov je iz kamiona ukrao jednu TV plazmupanasonik. Pripadnici MUP-a ZDK-a su nakon {to im je prijavljeno krivi~nodjeloiza{li na teren, obavili uvi|aj i zapo~eli potragu za po~iniocem.

Uhva}en u bespravnoj
sje~i {ume u Srebreniku

Kantonalni sud u Tuzli izrekao presudu Samelu ]ati}u

Motorkom

Za silovanje i poku{aj ubistva

prijetio
policajcima

14 godina zatvora
Kantonalni sud u Tuzli donio je presudu po kojoj je dvadesetpetogodi{nji Samel ]ati} iz Lukavca osu|en na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog krivi~nih djela silovanja i poku{aja ubistva u naselju Gornji Bistarac. Naime, prema Krivi~nom zakonu Federacije BiH, on je zbog silovanja osu|en na 12 godina, a za poku{aja ubistva na tri godine. Na osnovu istog zakona, Sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu od 14 godina. Kako je saop{teno, u kaznu je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od 27. februara ove godine, pa do upu}ivanja na izdr`avanje kazne. Kako smo pisali u februaru ove godine, pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona su tada uhapsili Samela ]ati}a zbog sumnje da je u naselju Gornji Bistarac kod Lukavca silovao

Slu`benici Policijske uprave Srebrenik prekju~er su uhapsili pedeset{estogodi{njeg V. R. iz naselja Podpe} zbog ilegalne sje~e {ume u blizini ovog mjesta, te prijetnje policajcima. Kako je re~eno u MUP-u Tuzlanskog kantona, stanovnici su obavijestili {umare i policiju da V. R. bespravno sije~e {umu u ovom naselju, a nakon njihove intervencije, on je upalio motorku i po~eo im prijetiti. Potom je oti{ao u ku}u, zaklju~ao se, te prijetio da }e pucati iz vatrenog oru`ja. Slu`benici policije su pozvali poja~anje, nakon ~ega je V. R. savladan i uhap{en. U ku}i uhap{enog nije prona|eno nikakvo oru`je, a tokom intervencije jedan od policajaca je zadobio lak{e tjelesne povrede. Uvi|aj su obavili slu`benici Policijske uprave Srebrenik, a o doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac.
S. K.

Dvadesetpetogodi{nji Samel ]ati} osu|en je jer je 27. februara u naselju Gornji Bistarac kod Lukavca silovao 50-godi{njakinju i no`em zadao ubodnu ranu njenom 15-godi{njem sinu, koji ju je poku{ao odbraniti

pedesetogodi{njakinju i no`em zadao ubodnu ranu njenom 15-godi{njem sinu, koji ju je poku{ao odbraniti. Iako iz MUP-a Tuzlanskog kantona tada nisu `eljeli otkrivati detalje ovog zlo~ina, saznali smo da je 25-godi{njak u porodi~nu ku}u `ene u{ao u vrijeme dok su ona i njen sin spavali, a navodno je upotrebnom sile razvalio vrata. Potom je fizi~ki nasrnuo na `enu, dok je njenog sina, koji ju je poku{ao odbraniti, ubo no`em u le|a. Nakon {to je silovao 50godi{njakinju, udaljio se u nepoznatom pravcu. Uhap{en je na podru~ju lukava~ke op}ine, a potom je predat u nadle`nost Kantonalnog tu`ila{tva. Ina~e, silovanje je prijavio ro|ak napadnute porodice, a ljekarski pregledi su potvrdili njihove navode.
S. K.

Kantonalni sud Tuzla

U centru Prijedora

Prona|ena ru~na bomba

na Gradskoj tr`nici
Bomba bez inicijalne kapisle prona|ena je na daskama pored betonskog {tanda, na otvorenom dijelu pijace
Na Gradskoj tr`nici u Prijedoru ju~er ujutro ispod jedne od betonskih tezgi prona|ena je ru~na bomba sa, navodno, pomjerenim upalja~em. Dojava je policiji stigla u 7.20 sati nakon ~ega je mjesto potencijalne opasnosti u otvorenom dijelu Gradske tr`nice obezbije|eno `utom trakom.

Gradska tr`nica: Ka{ikara ispod tezge

Mnogobrojni Prijedor~ani koji svakodnevno posje}uju pijacu bili su ju~er vidno iznena|eni i uznemireni ~injenicom da je neko na pijaci u centru grada, koju dnevnoposje}ujestotineljudi, ostavio bombu. Bomba je prona|ena na daskama pored betonskog {tanda, na otvorenom dijelu pijace. Interni kontrolor - inkasant Gorana Gavrilovi} odmah je obavijestila direktora @eljka Macuru i policiju. Samostalni stru~ni saradnik za civilne poslove op{tinskog odsjeka Civilne za{tite u Prijedoru Dra{ko \enadija potvrdio je novinarima da je policija obavijestila Civilnu za{titu o pronalasku bombe M-75. \enadija je napomenuo da je Civilna za{tita za-

du`ena za uklanjanje minskoeksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, a da je policija nadle`na u slu~ajevima kada su ona predmet krivi~nog djela. “S obzirom na to da prijedorska Stanica javne bezbjednosti nema specijalizovani tim, bombu }e tokom dana ukloniti tim Republi~ke uprave Civilne za{tite“ re, kao je \enadija. Me|utim, ubrzo je iz Banje Luke u Prijedor do{la ekipa za kontradiverzionu za{titu. Ekipa iz Banje Luke procijenila je da mo`euklonitibombu i bez anga`ovanja tima Republi~ke upraveCivilneza{tite.Tom prilikomutvr|eno je da bombanijeimalainicijalnu kapislu, tako da nije postojala opasnost od aktiviranja. Slijedi policijska istraga kojom bi trebalo da se otkrije ko je i zbog ~ega ostavio bombu na javnom mjestu. Direktor preduze}a Gradska tr`nica, koje upravlja ovom pijacomistakao je da se vjerovatnoradi o neslanoj dje~ijoj {ali, s obzirom da do sada nije bilo razloga da prodava~e na pijaci neko pla{i i rastjeruje kupce. D. P.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

CRNA HRONIKA
H. N. (71) iz @ivinica zadobila je te{kepovredekada ju je u petak oko 14 sati na dijeluprugeBr~ko- Banovi}i, u mjestu Stra{anj, kod @ivinica, pri poku{aju da na improvizovanom prelazu pre|e prugu udario voz @eljeznica Federacije BiH koji se kretao iz Tuzleprema@ivinicama. Povrije|ena je prevezena u UKC Tuzla, ljekari su joj konstatovalite{ketjelesne povrede i zadr`ana je na daljem lije~enju. S. K.

11

Voz udario staricu

Voza~ima 303 prekr{ajna naloga

Policajci MUP-a Kantona Sarajevo tokom kontrole saobra}aja uru~ili su 303 prekr{ajnanaloga, a za lak{e prekr{aje upozorili 80 voza~a. Iz saobra}aja su isklju~ilijednogvoza~akoji je pijan upravljaovozilom, jednu osobu bez polo`enog voza~kog ispita, a tri zbog upravljanjavozilom u vrijemeizre~enemjerezabrane. Iz saobra}aja je isklju~eno {estneregistrovanihvozila i tri vozilazbogistekava`nostisaobra}ajnedozvole.

Tragedija u Tuzli

Udesi na podru~ju Kiseljaka i Travnika

je|en starac Sakupljaju}i `eljezo, Povridi{nji motociklista i 16-go D poginuo od
vadeset~etverogodi{nji ElvisBajri} izTuzleju~er je smrtno stradao od posljedice strujnog udara u krugunekada{njefabrikeResod Guming u ovomgradu, kada je poku{aoukrastikabloveunutar trafostanice. Smrt mladi}a, na mjestu gdje se dogodila tragedija, konstatovao je de`urniljekar Slu`be hitne medicinske pomo}i Doma zdravlja Tuzla. “On je sakupljao staro `eljezo u blizini trafostanice. Otvorio je vrata trafostanice i poku{ao je da dira `ice i kablove. Me|utim, mladi} je do{ao u kontakt za izvorom elektri~ne energije, nakon ~ega je i preminuo. Jedna `ena koja je bila zajedno sa njim je o~evidac tragedije“, kazao nam je de`urni kantonalni tu`ilac Ivo Ivelji}, koji je ju~er zajedno sa pripadnicima Odjela krimpolicije Policijske uprave Tuzla obavio uvi|aj. Ina~e, trafostanica koja se nalazi u krugu Resod Guminga je pod naponom, te se preko nje nekoliko naselja snabdijeva elektri~nom energijom. Zbog toga jo{ nije poznato zbog ~ega je nastradali Bajri} poku{ao skidati `ice i kablove sa trafoa, iako se na njemu nalazi oznaka da je pod naponom i opasno po `ivot.

strujnog udara
Elvis Bajri} nastradao kada je poku{ao skinuti `ice sa vodova trafostanice u krugu nekada{nje fabrike Resod Guming

Mladi} se oglu{io o upozorenje

U Srednjobosanskom kantonu, u Kiseljaku i Travniku, u petak prije podne dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e u kojima su povrije|ene dvije osobe. [esnaestogodi{nji Darko Tuka iz Kiseljaka zadobio je te`e tjelesne povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na magistralnom putu M5 na relaciji Jehovac - Kiseljak, u mjestu Jehovac, saop{teno je iz Ministarstva unutra{njih poslova Srednjobosanskog kantona. U nesre}i, koja se dogodilaju~er u 10 sati, u~estvovalo je vozilo golf dvojka (396-J-406), kojim je upravljala MirelaTuka (34) iz Kiseljaka i motocikl jamaha bez registarskihtablica, kojim je upravljao povrije|eni Darko Tuka. Pola sata kasnije na magistralnom putu M5 na relaciji Vitez Travnik u mjestu Puti}evo kod Travnika sudarili su se opel vektra (A-16-E285) kojim je upravljalaIndiraAndro{evi} (37) i golf dvojka (688-J-746) sa

Darko Tuka i Alija Silajd`ija preba~eni u KB Travnik

voza~em Velija Silajd`ija (38). U ovom udesu te`e je povrije|en VelijinotacAlijaSilajd`ija(76) koji je bio na mjestu suvoza~a u golfu. Povrije|enomdje~aku i starcupomo} je ukazana u Kantonalnoj bolnici Travnik, a uvi|aj na mjestu nesre}a obavili su slu`benici Policijske D. P. stanice Kiseljak i Travnik.

OPASNO PO @IVOT Jo{ nije poznato zbog ~ega je nastradali Bajri} poku{ao skidati `ice i kablove sa trafoa, iako se na njemu nalazi oznaka da je pod naponom i opasno po `ivot

Kako nam je kazaotu`ilac Ivo Ivelji}, ne}e biti izdato nare|enje da se izvr{iobdukcijatijela nastradalog mladi}a, jer je utvr|eno, a to je potvrdio i o~evidac, da je Bajri}nastradao od strujnog udara. Uposlenici Elektrodistribucije Tuzla ju~er su dodatnoozna~ilitrafostanicu crvenim trakama kako bi upozorili na opasnost. S. K.

Akcija policije u Tuzli

Okru`ni sud Doboj

Optu`eni
[erif Huski} (43) iz Gornjih Rankovi}a, op{tina Tesli}, na ro~i{tu za izja{njenje o krivici povodom potvr|ene optu`nice Okru`nog tu`ila{tva u Doboju zbog krivi~nog djela ubistvo i izjasnio se da nije kriv. Prema navodima optu`nice, optu`eni [erif Huski} je 2. decembra 2004. godine, u 21.15 satima u Gornjem Rankovi}u, op{tina Tesli}, u namjeri da ubije Hrustana Sulji}a do{ao u blizinu porodi~ne ku}e o{te}enog, kombinovanim klije{tima isjekao bodljikavu `icu na ogradi, koja se nalazi pored

porekao krivicu
lokalnog puta u neposrednoj blizini ku}e o{te}enog, napraviv{iprolaz u `i~anojogradi. Potom je osmotrio kada }e se iz ku}e pojaviti o{te}eni. Kada je Sulji} ispratio svoje goste i zadr`ao se ispred porodi~ne ku}e da sa~eka svoju suprugu Sevdu, optu`eni je iskoristio priliku, pro{ao kroz ve} pripremljeni prolaz u `i~anoj ogradi, te je sa parcele vlasni{tvo Ibrahima Isi}a iza{ao na lokalni put i sa udaljenosti od 15 - 20 metara iz automatske pu{ke kalibra 7,62 mm ispalio hitac u pravcu o{te}enog Hrustana SuOkru`ni sud Doboj: Ro~i{te za izja{njenje o krivici

Droga spremna za uli~nu prodaju

Oduzeti droga,

pi{tolj i novac
lji}a. Pogodio ga je u grudi i nanio prostrjelnu povredu grudnog ko{a sa ulaznom ranom u predjelu lijeve nadlakti~ne kosti i izlaznom ranom u predjelu desne ramene kosti. Zbog prostrela aorte, plu}ne arterije i plu}a do{lo jr do iskrvavljenja, od ~ega je Sulji} preminuo na mjestu doga|aja. D. P. Pripadnici Kriminalisti~ke policije MUP-a Tuzlanskog kantona prekju~er su po naredbi Op}inskog suda u Tuzli pretresli ku}u u Ulici Safvet-bega Ba{agi}a, koju koristi J. S. (24) i tom prilikom oduzeli drogu, pi{tolj i novac. “Prilikom pretresa ku}e, u podrumskim prostorijama prona|en je i izuzet 21 paketi} marihuane, dva paketi}a spida, kao i pi{tolj kalibra 7,62 milimetra sa dva okvira i 11 metaka, te kutija sa oko 650 maraka gotovog novca u raznim apoenima“ saop{teno je iz MUP, a Tuzlanskog kantona. O cijelomdoga|aju je obavije{ten kantonalnitu`ilac, a J. S. je uhap{en i priveden u prostorije MUP-a TK-a radi kriminalisti~ke obrade. Prona|ene materije }e biti poslate na vje{ta~enje, a slu`benici policije nastavljaju rad na dokumentovanju navedenog doga|aja. S. K.

12
SDS: SNSD-ova privatna Narodna skup{tina
[ef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) Borislav Boji} optu`io je Vladu RS-a, odnosno vladaju}u stranku SNSD, da i Narodnu skup{tinu RS-a koristi u predizborne svrhe. Boji} je na pres-konferenciji u Banjoj Luci saop}io da je u petak poslije podne na Klub poslanika SDS-a stiglo obavje{tenje da Vlada RS-a tra`i jo{ jednu posebnu sjednicu Parlamenta na kojoj bi se po hitnom postupku raspravljalo o nekoliko prijedloga zakona, me|u kojima je i prijedlog zakona o statusu dr`avne imovine koja se nalazi u RS-u i pod zabranom je raspolaganja. “Ovo je jedan od prvih predizbornih trikova vladaju}eg SNSD-a, koji je ba{ na prvi dan kampanje i pred sam kraj mandata po`urio da rje{ava pitanja koja nisu htjeli ili `eljeli da rije{e u proteklom ~etverogodi{njem mandatnom period” kazao je {ef Kluba poslanika SDS-a. ,

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na{a stranka - Nova socijalisti~ka partija Zdravko Krsmanovi}

Historijska koalicija stranaka iz RS i FBiH
Principi za koje se zala`emo su antinacionalisti~ka, proevropska politika i pravljenje dr`ave pravde i prava, izjavio je Zdravko Krsmanovi}
Koalicija Na{a stranka - Nova socijalisti~ka partija - Zdravko Krsmanovi} predstavila je ju~er na predizbornoj konvenciji nosioce svojih izbornih lista za predstoje}e op}e izbore 3. oktobra. Osniva~ Na{e stranke Danis Tanovi}, nosilac koalicione liste za Skup{tinu Kantona Sarajevo, izjavio je novinarima da ova koalicija nudi neke stare ideje na koje su ljudi zaboravili. “Nudimo vam ljude koji su po{teni, koji su od integriteta, ali prije svega ljude koji su profesionalci, koji su se dokazali koji }e raditi u op}em interesu“ , rekao je on. Kazao je i kako se “u ovom ludilu predizbornih obe}anja“ ~ovjek osje}a pomalo u`asnuto, kada slu{a sve ove “kolege“ iz drugih stranaka. Predsjednik Nove socijalisti~ke partije Zdravko Krsmanovi} je kazao da je historijska stvar, ono {to se po prvi put de{ava u BiH, da jedna politi~ka

SDA: Silajd`i} zloupotrebljava uspjeh mladog sportiste
Aktuelni ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} u predizbornu kampanju krenuo je zloupotrebljavaju}i lik uspje{nog bh. tenisera Damira D`umhura, ka`e se u saop}enju SDA. To {to Silajd`i} koristi ime bh. sportiste u predizbornoj kampanji ne bi bilo ~udno da u protekle ~etiri godine nije imao ignorantski odnos prema sportu. Naime, Silajd`i} kao ~lan Predsjedni{tva BiH imao je zakonsku obavezu da Parlamentarnoj skup{tini BiH dostavlja prijedlog bud`eta. To je uredno radio, ali nikada nije predlo`io sredstva za sport. Ignorantski stav prema sportu, poput strana~kog mu {efa, imao je i Sadik Bahti}, predsjednik Komisije za finansije i bud`et PSBiH, kao i Silajd`i}evih osam zastupnika u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Oni nikada nisu ulo`ili niti jedan amandman na bud`et, kojim bi tra`ili odre|ena sredstva za sport. Svi njihovi amandmani na bud`et odnosili su se na ministarstva u kojima imaju svoje ministre.

Nema spasa ukoliko se ne obra~unamo sa kriminalcima

Foto: A. KAJMOVIĆ

SBiH: Biha} samo za SDP?!
Ve} prvoga dana izborne kampanje SDP je u Biha}u pokazao fer i korektan odnos prema drugim politi~kim partijama. Pod dirigentskom palicom op}inskog na~elnika Hamdije Lipova~e, komunalci su poskidali sve plakate drugih politi~kih stranaka i njihovih kandidata sa lista da bi o~istili prostor za SDP. Umjesto fer i korektno, Hamdija je uradio kako to on ina~e radi, u stilu samo ja, pa ja. Bi{}ani najbolje znaju da je potop do{ao s njim. Zadu`enost Op}ine za 25 miliona maraka i ko zna jo{ koliko osjeti}e i tre}a generacija Bi{}ana, a ne samo mi, saop}ili su iz Kantonalno odbora SBiH iz Biha}a.

partija iz RS-a sa sjedi{tem u Banjoj Luci i jedna politi~ka partija iz Federacije sa sjedi{tem u Sarajevu izlaze zajedno na izbore na nivou cijele BiH, sa zajedni~kim programom i sa zajedni~kim listama. “Mislim da je to ne{to {to pokazuje da se u ovoj dr`avi mo`e dogovarati i da ova dr`ava ima budu}nost. Osnovna stvar, odnosno principi za koje se mi zala`emo su antinacionalisti~ka, proevropska politika i

pravljenje dr`ave pravde i prava“, izjavio je Krsmanovi}. On je ocijenio da nacionalisti, kroz strah i mr`nju, vladaju “na{im sudbinama i na{om dr`avom“ i da su napravili mafija{ku strukturu koja vlada ovim dru{tvom. “Nema spasa ukoliko nismo spremni da se obra~unamo sa ovim mafija{kim kriminalcima koji se predstavljaju kao nacionalne vo|e“ poru~io je Krsmanovi}, , prenosi Sarajevo-x.com.

Veliki predizborni skup u Sarajevu

GDS i NEPBiH: Sedam boca za sedam preokreta
Izlijevanjem iz sedam boca vode sa bosanskohercegova~kih izvora u Vrelo Bosne kandidati koalicije Preokret GDSBiH i NEPBiH zapo~eli su kampanju za sedam preokreta u Bosni i Hercegovini. Nakon intoniranja himne, prisutnim se obratio kratkim porukama kandidat koalicije i kandidat za ~lana Predsjedni{tva Ibrahim Spahi} koji je rekao: “Sa ovoga mjesta pozivamo na referendum za novi gra|anski ustav Bosne i Hercegovine, koji je jedini legitiman referendum. Spremni smo formirati vladu Bosne i Hercegovine koja }e donijeti i provesti prvu strategiju ekonomskog razvoja na{e zemlje i ~ija }e ministarstva biti kompatibilna komesarijatima Evropske komisije. Spremni smo na}i rje{enja za stotine hiljada nezaposlenih i stotine hiljada inih koji se {koluju da na|u mjesto na svjetskom i evropskom tr`i{tu“ .

Stranka za BiH po~ela predizbornu kampanju
Po~etak predizborne kampanje za op}e izbore 2010. godine Stranka za Bosnu i Hercegovinu ozvani~ila je sino} velikim predizbornim skupom u Dvorani Mirza Deliba{i} u Sarajevu. Na ovom skupu Stranka za Bosnu i Hercegovinuje predstavilakandidate za sve nivoe vlasti na predstoje}imop}imizborima i programdjelovanja SBiH-a za period 2011 – Predstavljeni kandidati za naredne izbore 2015. godine. O ekonomskim i politi~kim prioritetima Stranke za Bosnu i Hercegovinu govorili su kandidati Stranke za BiH. Skupu se obratio i aktuelni predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu i kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH na predstoje}im izborima.

BOSS: Televizija nas diskriminira
Bosanska stranka je podnijela Regulatornoj agenciji za komunikacije prijavu protiv BHT-a i FTV-a zbog kr{enja Izbornog zakona i Zakona o komunikacijama. U prijavi je nazna~eno da BHT i FTV i u zvani~noj izbornoj kampanji nastavljaju sa vi{egodi{njom diskriminacijom BOSS-a, kr{e}i zakonske odredbe o obavezi ravnopravnog pra}enja strana~kih aktivnosti. Predsjednik BOSS-a i kandidat za dr`avni Parlament Mirnes Ajanovi} isti~e da je Tu`ila{tvo BiH du`no provesti istragu protiv osoba koje zloupotrebom polo`aja u cilju slu`enja vladaju}im strankama - djeluju direktno protiv penzionera, nezaposlenih, radnika bez posla ili sa malim platama, demobilisanih prevarenih boraca i svih ostalih koji se ve} dvadeset godina nalaze u izuzetno te{kom stanju, upozorava kandidat BOSS-a za Predsjedni{tvo BiH prof. dr. Izudin Ke{etovi}.

HDZ BiH

Imamo razloga iza}i na izbore
„Kao zastupnik HDZ-a BiH u federalnom Parlamentu, mogu posvjedo~iti kako mnogo puta nije bitno da li je neka odluka ustavna ili neustavna, zakonita ili nezakonita, nego je bitno koliko ljudi, odnosno dignutih ruku imate u Parlamentu. Ukoliko `elimo promijeniti takvo stanje, potrebno je da kao narod ne apstiniramo, nego da 3. listopada svi budemo na svojim bira~kim mjestima i izaberemo HDZBiH - sto`ernu stranku hrvatskog naroda u BiH, koja dvadeset godina {titi hrvatske interese i koja je bila zajedno sa svim Hrvatima od prvoga dana“, naglasio je Marinko ^avara, nositelj liste za Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH. Ilija Naki}, kandidat HDZ-a BiH za Parlament BiH, osvrnuo se na povijesnu ulogu HDZ-a BiH i zna~aj predstoje}ih izbora: “Vjerujem da hrvatski narod u BiH ima mnogo razloga da iza|e na predstoje}e izbore i da da potporu HDZ-u BiH, jer je upravo HDZBiH bio uz hrvatski narod od po~etka borbe u Domovinskom ratu, a drugu vrstu borbe danas vodi za jednakopravni polo`aj Hrvata, i za novi ustav koji }e jam~iti ista prava hrvatskom ~ovjeku na podru~ju cijele BiH“. Prije odr`avanja tribina izaslanstvo HDZ-a BiH, zajedno s doma}inima, polo`ilo je vijence ispred spomenika poginulim braniteljima HVO-a u Bugojnu i Uskoplju, te razgovaralo s ~asnicima-ratnim zapovjednicima i predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Foto: A. KAJMOVIĆ

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

13

U Novom Pazaru

Incident tokom protesta
Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli} tvrdi da grad `eli da vrti} izgradi na zemlji{tu te zajednice, koju je oduzela komunisti~ka vlast nakon Drugog svjetskog rata
Oko 1.000 pristalica Islamske zajednice u Srbiji, koju predvodi muftija Muamer Zukorli}, poku{alo je ju~er ne{to poslije 14 sati da se probije do mjesta gdje se u Novom Pazaru gradi vrti}, na zemlji{tu za koje tvrde da pripada toj zajednici, ali ih je policija u tome sprije~ila, javlja Blic online. Predstavnici Islamske zajednice su apelovali na okupljene da ne izazivaju incident nakon {to je poletjelo nekoliko kamenica na policajce. Izvje{ta~ agencije Beta vidio je ~etvoricu povrije|enih policajaca kojima se pomo} ukazala iz ambulantnih kola, na mjestu incidenta. Me|u demonstrantima nije bilo onih koji su se `alili na povrede. Okupljeni su uzvikivali “Rasime, lopove“, “Suljo, lopove“ “Rasime, Srbine“ “Su, , jednice u Srbiji Muamer Zukorli} tvrdi da grad `eli da vrti} izgradi na zemlji{tu te zajednice, koju je oduzela komunisti~ka vlast nakon Drugog svjetskog rata. Na~elnik Gradske uprave Novog Pazara Sulejman Nicevi} ranije je rekao da je spornu parcelu Op{tina kupila 1982. godine od Islamske zajednice za tada{njih 754.510 dinara i ona je od tada u vlasni{tvu grada po legalnom i zakonitom pravnom procesu. To kom d`ume u svim d`amijama ~itan je proglas kojim su gra|ani pozivani da do|u u 13.30 na sporni plac u Petoj mesnoj zajednici za koji Islamska zajednica tvrdi da je vakufska imovina (zadu`bina), a na kojem je Gradska uprava nedavno zapo~ela gradnju obdani{ta.

VIJESTI

Politi~ka pozadina ubistva \in|i}a
Lider Liberalno-demokratske partije (LDP) ^edomir Jovanovi} zatra`io je da se ispita politi~ka pozadina ubistva nekada{njeg premijera Srbije Zorana \in|i}a. On je kazao da dr`ava mora da otvori istragu i pove`e dokaze, a krivce, bez obzira na funkciju koju su imali, izvede pred sud. - Ne smijemo propustiti priliku da dru{tvosaznaza{to su Ko{tunica i oni kojima su on, Jo~i} (Dragan, ministar unutra{njih poslova) i Rade Bulatovi} ({ef BIA) komandovali, zloupotrijebilivlast da bi sakrili istinu o ubicama Zorana \in|i}a, naveo je Jovanovi}.

Novi Pazar: Policija sprije~ila demonstrante da do|u do gradili{ta

ljo, Srbine“... Protestu je prisustvovalo naju`e rukovodstvo Islamske zajednice u Srbiji, ali se muftija Muamer Zukorli} nije pojavio. Skup je obezbje|ivao

veliki broj pripadnika policije i @andarmerije, a nedaleko od kordona nalazio se i jedan kamion cisterna sa montiranim vodenim topom. Glavni muftija Islamske za-

Tadi} i Pahor o Kosovu
Srbija nema namjeru zalediti rje{avanje kosovskog problema, niti biti faktor nekonstruktivnosti, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadi} u Sloveniji. Upravo Kosovo, odnosno kosovska rezolucijabili suglavneteme i razlogzbog kojeg je slovena~ki premijer Borut Pahor pozvao Tadi}a u iznenadnu posjetu Sloveniji.Nakon razgovora sa Pahorom, Tadi} je rekao da Srbija koja po{tuje legitimna prava albanskog naroda, ne mo`e da razgovara sa predstavnicima takozvane dr`ave Kosovo. Neposredno pred po~etak razgovora, slovena~ki premijer je rekao da }e u~initi sve {to je u njegovoj mo}i da ubijedi svog kolegu i prijatelja iz Srbije da je za Srbiju, ali i za region i {ire, najlo{ije da se bori za ne{to {to je izgubila i da stremi ka nedosti`nom, aludiraju}i na nezavisnost Kosova.

Mijenja se politi~ka scena u Sand`aku

Zukorli} potiskuje Ugljanina i Ljaji}a
Trenutno muftija ima podr{ku LDP-a, a istra`iva~i javnog mnijenja ka`u da bi koalicija sa Bo{njacima, liberalima ^edomira Jovanovi}a, obezbijedila siguran ponovni ulazak u Parlament
Najavom formiranja nove partije koju }e podr`ati muftija Muamer Zukorli}, ovaj vjerski lider `eli da po{alje poruku vlastima u Beogradu da imaju novog politi~kog rivala u Sand`aku s kojim }e morati da se dogovaraju. Dobri poznavaoci tamo{njih prilika ka`u da bi ova nova partija najvi{e mogla da ugrozi Rasima Ljaji}a, lidera SDP-a. Trenutno muftija ima podr{ku LDP-a, a istra`iva~i javnog mnijenja ka`u da bi koalicija sa Bo{ nja ci ma, li be ra li ma ^edomira Jovanovi}a obezbijedila siguran ponovni ulazak u Parlament. Na ~elu politi~ke partije koja je najavljena trebalo bi da bude Emir Elfi}, {urak muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorli}a. Posljednjih nekoliko mjeseci muftija ja~a svoj politi~ki uticaj. Kod djela Bo{njaka ve} du`e on nije samo „vjerski ~ovjek“, ve} simbolizuje promjene. Me|utim, kako sada stvari stoje, me|u Bo{njacima te promjene nisu prvenstveno vjerske ili nacionalne, ve} socijalne prirode. S druge strane, opozicija u Sand`aku trenutno i ne postoji jer su oba bo{nja~ka lidera Sulejman Ugljanin i Rasim
Muftija Muamer Zukorli}

Ljaji} ministri u Vladi. Muftija je zapravo jedina trenutna opozicija. Du{an Janji}, direktor Foruma za etni~ke odnose, ka`e za Blic da }e prema muftiji Zu kor li}u i par ti ji ko ju podr`ava i}i nezadovoljni, a eko nom ska si tu aci ja ne}e uskoro biti bolja. - Beograd je prakti~no ukinuo opoziciju u Novom Pazaru i Bo{njaci nemaju za koga da glasaju osim za Zukorli}a. Po Kur’anu, on bi mogao da se bavi politikom. Informaciju o najavi stranke koju }e podr`ati vidim kao muftijin ustupak, znak smirivanja situacije, na-

ravno ukoliko lideri na vlasti iz Beograda budu htjeli da razgovaraju - ka`e Janji}. Na{ sagovornik, me|utim, smatra da treba ozbiljno shvati ti na ja vu po li ti~kog an ga`mana muftije. - On je indikator jednog novog nezadovoljstva. Njegova pojava je mnogo ozbiljnija politi~ka pojava nego vojvo|anskih Ma|ara. Muftija je na kliznom podru~ju, a time }e imati i ve}u pa`nju me|unarodne zajednice. Njegov uticaj je vrlo ozbiljan i to bi moralo da natjera Beograd na jedan ozbiljniji pristup zaklju~uje Janji}.

O rezoluciji Srbije 9. septembra
Rezolucija Srbije o Kosovu definitivno }e idu}eg ~etvrtka, 9. septembra, biti na dnevnom redu Generalne skup{tine UN-a, ali postoji mogu}nost odga|anja rasprave o tom dokumentu, i to na samoj sjednici, re~eno je za Tanjug u UN-u. Portparol predsjedni{tva Generalne skup{tine UN-a @an-Viktor Nkolo je objasnio da postoji mogu}nost da se rasprava o rezoluciji odgodi jer dr`ave ~lanice UN-a to mogu da zatra`e na samoj sjednici. Nkolo je potvrdio da, povodom savjetodavnog mi{ljenja Me|unarodnog suda pravde o jednostrano progla{enoj nezavisnosti Kosova, nije podnijeta nijedna druga rezolucija, niti bilo kakav amandman na postoje}u rezoluciju Srbije.

Ime biv{eg hrvatskog premijera spominje se u nekoliko afera

Policija (jo{) ne istra`uje Sanadera
Policija ne istra`uje biv{eg premijera Hrvatske Ivu Sanadera, ali njegovo ime se provla~i kroz niz kriminalisti~kih istra`ivanja koja su trenutno u toku, potvr|eno je u hrvatskom Ministarstvu unutra{njih poslova. - Nijedna inostrana policija nije zatra`ila da se obavi informativni razgovor sa Sanaderom. Me|utim, ~injenica da se ne istra`uje biv{i premijer ne zna~i da se on ne bi mogao na}i pod istragom, re~eno je hrvatskim medijima u MUP-u. Visokopozicionirani policijski slu`benik rekao je za zagreba~ki Jutarnji list da policija ne zna da li je Sanader kriv u aferama Hipo Alpe Adrija banka ili Fimi-Medija, ali je problem {to policija nije poku{ala ba{ ni{ta da dozna o eventualnoj njegovoj nevinosti ili krivici. Po`aliv{i se na neku vrstu, kako je naveo, politi~ke blokade, sagovornik lista je iznio ~etiri slu~aja na osnovu kojih je MUP, prema policijskim pravilima, morao da pozove Sanadera bar na rutinski informativni razgovor. - Prvi takav slu~aj je donekle benigne naravi. Rije~ je o Radi Buljuba{i}u, hadezeovcu iz Australije koji je bio fiktivno zaposlen u HEP-u, koji mu je omogu}io da dobije stan po povla{tenim uslovima. Buljuba{i} je ugostio Sanadera u Australiji. Sanader ga je, prema Buljuba{i}evu iska zu, po zvao da do|e u Hrvatsku, gdje }e mu srediti posao i stan, navodi isti izvor.

14

SVIJET

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Strah nakon zemljotresa na Novom Zelandu

Ru{evine i novi potresi

prijete stanovni{tvu
Cipelama i jajima na Tonya Blaira
Grupa demonstranata koja se ju~er okupila na antiratnom protestu u Dublinu ga|ala je cipelama i jajima biv{eg britanskog premijera Tonya Blaira, koji je u jednoj knji`ari u tom gradu bio na promociji svojih memoara “Putovanje“, gdje je prvi put javno potpisivao knjigu - javile su agencije. Demonstranti su uzvikivali da su Blairove ruke krvave i ga|ali su ga raznim predmetima, izme|u ostalog cipelama i jajima, ali nisu uspjeli da ga pogode. Oni koji su `eljeli kupiti knjigu s Blairovim potpisom morali su da predaju torbe i mobilne telefone prije ulaska u knji`aru. Blair, koji je bio laburisti~ki premijer Velike Britanije od 1997. do 2007. godine, u memoarima sna`no brani svoju politiku, uklju~uju}i invaziju na Irak 2003. godine. Zemljotresja~ine7,1 stepeni po Richteru, koji je pogodio drugi najve}igrad na NovomZelandu, uzrokovao je veliku materijalnu {tetu i pri tome ozbiljno ugrozio `ivotehiljadaljudi. Spasiociupozoravaju da je nemogu}e ta~no tvrditi da nijebilo`rtava, a u gradu je uveden policijski sat. Policija iz Aucklanda poslala je preko 80 du`nosnika koji poma`u odr`avati red u Christchurchu, a gradona~elnik Bob Parker pozvao je vojsku da pomogne sa spa{avanjem i smirivanjem situacije.

Sjedi{te grada Christchurcha zatvoreno za javnost • Uveden policijski sat • Slijede novi potresi

a sve bitne strukture, me|u njima i va`ni tunel Lyttleton, imaju dozvolu za rad. Me|unarodna zra~na luka u gradu otvorena je za promet, ali potres je prizemljio 77 doma}ih i 11 me|unarodnih letova.

Izbjegnuta katastrofa
Hamilton je rekao da je bilavelikasre}a{to je potresudario u ranojutarnjimsatima, jer je takoizbjegnuta puno ve}a katastrofa. - Ne sumnjam da bi `rtava bilo puno, puno vi{e da se potres dogodio izme|u, recimo, podneva i 14 sati. Ipak, i dalje postoji velika materijalna {teta i velik broj ljudi ~iji domovi su o{te}eni ili uni{teni te }e se morat dugo oporavljati od katastrofe, rekao je. Postoji velika opasnost od jakih popratnih potresa. Gotovo 20 manjih potresa pogodilo je regijunakonglavnogpotresa. Ve}ina njih je imala magnitudu izme|u ~etiri i pet stepeni, a seizmolozi upozoravaju da vjerojatno slijedi jo{ jedan potres magnitude {est stepeni. Potres magnitude {est ima 30 putave}urazornusilu od potresa magnitude pet.

Smrt od sr~anog udara
Sredi{te grada zatvoreno je za javnost, a uveden je i formalni policijski sat koji traje od 7 do 19 sati kako bi se ljude za{titilo od opasnosti zbog uru{avanja zgrada i drugih objekata. Svatko ko prekr{i policijski sat, mo`e biti uhap{en. Istovremeno, dok spasila~ke ekipe pretra`uju ru{evine, ministar za civilnu odbranu tvrdi kako je prerano govoriti o tome ima li `rtava. Jedna je osoba umrla od sr~anog udara nakon potresa, ali nije sasvim sigurno utvr|eno je li povod za zdrav-

Najgori potres koji je pogodio Novi Zeland od 1931. godine

Raste broj mrtvih u klizi{tima u Kini
Bilans klizi{ta koja su prouzro~ile jake ki{e i poplave u planinskom selu na jugozapadu Kine pogor{ao se, dosegnuv{i broj od 21 poginulog i 27 nestalih, izvijestila je u subotu agencija Nova Kina. Klizi{ta su se pojavila u srijedu nave~er kod grada Baoshana u pokrajini Yunnan. Po prethodnom bilansu Nove Kine od ~etvrtka osam osoba je izgubilo `ivot, a 40 je nestalo. Kina je ovog ljeto pogo|ena ozbiljnim poplavama i klizi{tima na velikom dijelu svog teritorija. Obilne ki{e su pogodile 230 miliona ljudi, a 15 miliona ih je bilo evakuirano do 31. augusta.

stvene probleme bio potres. Najgori potres koji je pogodio Novi Zeland od 1931. godine udario je na oko 40 kilometara zapadno od Christchurcha u 4.35 ujutro po lokalnom vremenu. Sru{ile su se zgrade, uni{tena je vodovodna infrastruktura, a bilo je i povrije|enih. Premijer John Key, koji je do{ao u Christchurch i odmah

se suo~io s po`arom, rekao je da bi se materijalna {teta mogla popeti na nekoliko milijardi dolara. Ministar za civilnu obranu John Hamilton rekao je da je mogu}e da su neke osobe jo{ zarobljene u ru{evinama, te da je stoga nemogu}e tvrditi kako nema poginulih. Sve dr`avne ceste oko Christchurcha su sigurne za promet,

Avionska nesre}a na Novom Zelandu
Devet ljudi je poginulo u nesre}i aviona koji se koristi za skokove sa padobranom na zapadu Novog Zelanda, rekli su zvani~nici. Avion se sru{io i zapalio u blizini aerodroma u Fox Glasieru, centralnoj turisti~koj atrakciji u zapadnoj oblasti South island. - Svih devet ljudi u avionu je poginulo, rekao je portparol policije. Detalji o uzrocima tragedije jo{ su nejasni, ali portparol je rekao da se avion zapalio nakon pada i da je prerano govoriti o uzrocima nesre}e. - Avion se sru{io pri polijetanju. Poginuli su pilot, ~etiri instruktora padobranstva i ~etvoro turista, rekao je portparol Ministarstva inostranih poslova.
Poginulo devet osoba

Haos u Australiji

Najgore nevrijeme u 15 godina
U eksploziji povrije|en ministar
Ministar u vladi ruske provincije Dagestan povrije|en je u eksploziji bombe koja je podmetnuta u njegov automobil, izjavio je portparol policije. U ovom napadu poginuo je voza~ dagestanskog zvani~nika, dok je tjelohranitelj povrije|en. Ministar zadu`en za nacionalna, religijska i strana pitanja u vladi Dagestana Bekmurza Bekmurzajev preba~en je u bolnicu u stanju {oka. Dagestan, etni~ki mje{ovit, ve}inski muslimanski region na Kaspijskom moru, preuzeo je primat od drugih ju`nih provincija, uklju~uju}i susjednu ^e~eniju, i postao je zemlja najgore pogo|ena nasiljem islamista posljednjih mjeseci. Izrazito lo{e vrijeme uzrokovalo je haos u sjevernim australskim dr`avama, a najve}e poplave zabilje`ene su u dr`avi Victoria. Lokalni mediji izvje{tavaju kako su sna`ne proljetne ki{e uzrokovale odrone zemlje i hiljade ljudi natjerale da napuste domove. Australski mediji pi{u kako se radi o najgorem nevremenu u zadnjih 15 godina. Centar za hitna stanja primio je vi{e od 800 poziva, a u pomo} stanovni{tvu uklju~ila se i vojska, pi{e APTN. U regiji Goldfield oko 100 stanovnika iz glavnog grada Creswick je evakuirano. Stanje je posebno kriti~no u malenom gradi}u Euroau, 160 kilometara udaljenom od Melbournea, u kojem rijeke ozbiljno prijete izlijevanjem iz korita i ugro`avanjem 100-tinjak domova. Ve}ina prometnica blokirana je zbog vode, a vlasti posebno strahuju zbog odrona zemlje. Nasre}u, u nevremenu koje je zahvatilo australske dr`ave ozlije|ena je samo jedna osoba.

Najve}e poplave zabilje`ene u dr`avi Victoria

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

OGLASI

15

Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je da u~esnik, ukoliko nakon skidanja emulzije s nagradnog kupona otkrije naziv nagrade i kontrolni broj nagradnog kupona, istog dana, pozivom na tel. broj 033 94 33 00, Prire|iva~u saop{ti podatke: kontrolni broj nagradnog kupona, vrstu nagrade i svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt telefon). Cijena telefonskog poziva je redovna cijena telefonskog saobra}aja. Pozivi se primaju svakim radnim danom isklju~ivo u vremenu od 08,00 - 16,30 sati. Neradnim danima pozivi se ne primaju. Neradnim danom u smislu ovih Pravila smatraju se subota, nedjelja i praznici. Za slu~aj da u~esnik ne prijavi nagradu istog dana u vremenu od 08,00 - 16,30 sati, istu mo`e prijaviti naredni radni dan. Ukoliko se radi o neradnim danima, u~esnik prijavljuje nagradu prvi radni dan nakon neradnog dana. Prijave pristigle nakon utvr|enih rokova ne}e se uva`avati.

16

BIZNIS I EKONOMIJA
Politika i energetika

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Uzmi Drinu, napadni Neretvu
RS: Prihodi u augustu

143.251.752 KM
Na ra~un javnih prihoda RS-a u augustu je ukupno upla}eno 143.251.752 KM, od ~ega se 142.895.312 KM odnosi na direktne poreze, saop}eno je iz Poreske uprave RS-a. Zna~ajan porast napla}enih javnih prihoda u odnosu na august prethodne godine ostvaren je po osnovu poreza na platu, i to za 13,74 posto, ili 11.336.179 KM. Zabilje`en je i porast naplate doprinosa prema Fondu penzijskoinvalidskog osiguranja za 2,16 posto, a po tom osnovu u augustu je napla}eno 51.619.045 KM. U augustu su ukupni doprinosi prema fondovima socijalnog osiguranja napla}eni od 95.037.538 KM, dok je u istom periodu prethodne godine napla}eno 94.242.074 KM.

Ambasada Austrije u BiH:
Hasslacher trgovinski savjetnik
Peter Hasslacher }e od 1. septembra obavljati du`nost trgovinskog savjetnika pri Ambasadi Austrije u BiH. Prije ove, on je obna{ao funkciju direktora marketinga u Vanjskotrgovinskoj organizaciji Privredne komore Austrije - Advantage Austria, te je dvije godine bio i ~lan uprave. Advantage Austria je dio Privredne komore Austrije koji {irom svijeta, u 108 ureda, zapo{ljava vi{e od 800 osoba, saop}eno je iz Ambasade Austrije u BiH. U periodu 2001-08. Hasslacher je bio trgovinski savjetnik u Zagrebu, a prije toga je obavljao funkciju regionalnog direktora u Advantage Austria za jugoisto~nu Evropu. Dugogodi{nje diplomatsko iskustvo stjecao je jo{ u Poljskoj i Danskoj. Pored engleskog, italijanskog i francuskog,

Nakon {to su mu propali mnogi investicijski poduhvati, posebno u izgradnji autocesta, premijer Republike Srpske Milorad Dodik pro{le sedmice je svekartebacio na energetskisektor. Objavio je raspisivanje tendera za izbor strate{kog partnera za izgradnju ~etiri hidrocentrale na Drini, a po~eo je i izgradnju hidroelektrane Ulog u gornjem toku Neretve. Istovremeno je u Trebinje poslao ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{u Radmanovi}a da javno pohvali Elektroprivredu RS-a i po{alje poruku susjedima o spremnosti na saradnju „jer je to u funkciji prosperiteta“ . Takve spremnosti za saradnju kada je u pitanju razvoj elektroenergetskog sektora unutar BiH odavno nema. Rad dr`avne kompanije Elektroprenos BiH i njeni projekti su ve} nekoliko godina blokirani, a Elektroprivredi BiH se uporno spre~ava da po~ne investiranje u HE Kozluk i Tegare na Drini, {to bi bio zajedni~ki posao s Elektroprivredom Srbije. Istovremeno, Dodikov ministar energije s kolegama iz Srbije i Italije po~etkom ove godine potpisuje sporazum o kori{tenju hidropotencijala Drine, ne uva`avaju}i suverenitet BiH i ~injenicu da je rije~ o rijeci na me|udr`avnoj granici.

Posljednji juri{ premijera RS-a Milorada Dodika u izgradnju novih elektrana mogao bi zavr{iti kao i oni prethodni na Bosni, Vrbasu, u Gacku…

Mrak iz Gacka
Objavljuju}i tender za izgradnju ~etiri HE na Drini (Buk-Bijela, Fo~a, Sutjeska i Paunci), {to je investicija od oko 435,1 milion eura, Dodik ustvari po~inje rasprodaju vrijednog dr`avnog blaga, a da pri tome ni{ta ne pita Federaciju BiH i dr`avu BiH. Njegov tender }e se zasnivati na ponudi za formiranje zajedni~kog preduze}a sa strate{kim partnerom koji }e biti ve}inski vlasnik. Ostali dio vlasni{tva izme|u 25 i 49 posto zadr`ao bi ERS i eventualno tre}e lice, ~ije se ime za sada ne spominje. Zvani~no je najavljeno da bi jedan od klju~nih partnera trebao biti njema~ki energetski koncern RWE, s kojim su svojevremeno vo|eni razgovori. No ubrzo potom iz sjedi{ta RWE u Essenu saop}eno je da su pregovori prekinuti, {to {ira javnost o~ito ne zna. Mnogotoga{to Dodikposljednjih dana radi u sklopu predizborne kampanje unaprijed je osu|eno na propast. Kao uostalom i brojni najavljeni projekti tokom minule ~etiri godine, poput izgradnje dvije HE na Vrbasu (od kojih je moraoodustati zbog pritiska ekolo{ke javnosti) i sedam malih HE na rijeci Bosni. Njih je namjeravao graditi u saradnji s norve{kom kompanijom Tehno Energy, u {to je trebalo ulo`iti 200 miliona

Gornji dio Neretve: Zar ba{ ovdje elektrana?

RASPRODAJA Dodik ustvari po~inje rasprodaju vrijednog dr`avnog blaga, a da pri tome ni{ta ne pita ni Federaciju BiH, ni dr`avu BiH
eura. Po~etak radova bio je planiran lani u ovo doba. Neslavno je okon~an i poku{aj investiranja u Rudnik i termoelektranu Gacko, gdje su se Vlada RS-a i njen premijer dobro obrukali ne samo pred renomiranom ~e{kom kompanijom ^EZ nego i pred poslovnim svijetom u Evropi. Problemi u vezi s tim tek }e na povr{inu iza}i idu}e godine, kada Rudnik Gacko, zbog odga|anja investicije u otkrivanje pokrivke na uglju, ne bude u mogu}nosti TE Gacko isporu~ivati dovoljne koli~ine ovog energenta, zbog ~ega joj prijeti definitivna obustava rada. liona eura. Po{to mu u ozbiljnom svijetu biznisa vi{e niko ne vjeruje, Dodik je, po sistemu koncesije, u ovaj posao uveo srbijanskog trgovca strujom Vuka Hamovi}a i njegovu kompaniju EFT. Na sve~anosti u Kalinoviku najavio je da }e na gornjem toku Neretve izgraditi jo{ sedam proto~nih HE, ne propustiv{i pritom podsjetiti da Hamovi} i EFT grade i TE Stanari kod Doboja. Ko poznaje poslovnu filozofiju Hamovi}a, jasno mu je da EFT ne}e ni{ta graditi, jer za to nema dovoljno novca. Kada dobije sve potrebne papire i ovjerenukoncesiju,to }e prodati nekom tre}em, ko bude zainteresiran da gradi. U slu~aju Stanara ve} sada se spominje partner iz Kine, koji bi obezbijedionovac i isporu~iotehnologiju, a ulo`enikapitalnaplatio bi preuzimanjem elektri~ne energije. Stru~njaci upozoravaju na to da je vijek elektrana kineske tehnologije15 godina, odnosno taman toliko koliko }e trajati pravo na koncesiju i za koliko postoje dovoljne rezerve uglja. Poslije toga i Stanari se gase, a Dodikovi bira~i ostaju u mraku.
H. ARIFAGI]

Peter Hasslacher

te~no govori bosanski jezik. Dosada{nja trgovinska savjetnica pri Ambasadi Austrije u BiH Astrid Pummer je krajem juna preuzela du`nost trgovinskog savjetnika u Lisabonu.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 174 - 4. 9. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.384235 1.438640 26.780240 0.078992 0.262050 0.685743 1.800092 0.565032 0.247299 0.209483 1.495776 1.009281 2.341504 1.520134 0.049539 1.847041

1.955830 1.387704 1.442246 26.847358 0.079190 0.262707 0.687462 1.804604 0.566448 0.247919 0.210008 1.499525 1.011811 2.347372 1.523944 0.049663 1.851670 USD BAM

1.955830 1.391173 1.445852 26.914476 0.079388 0.263364 0.689181 1.809116 0.567864 0.248539 0.210533 1.503274 1.014341 2.353240 1.527754 0.049787 1.856299 1.51527 2.312065

Kinezi u Stanarima
Zbog tih i takvih proma{aja, javnost s posebnom pa`njom o~ekuje tok Dodikove ofanzive na Neretvi, gdje je prije nekoliko dana ozvani~en po~etak izgradnje HE Ulog snage 35 megavata i investicijom od 65 mi-

SDR (Special Drawing Rights) na dan 02. 09. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 02. 09. 2010 =

PROPAST Mnogo toga {to Dodik posljednjih dana radi u sklopu predizborne kampanje unaprijed je osu|eno na propast

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Predstavljanje BiH u regiji

Kompanijama poslovi, OP[TINAMA ISKUSTVO
Privredna komora Federacije BiH na sajmu energetike i ekologije u Beogradu na zajedni~ki {tand dovodi privrednike i lokalne vlasti
Privreda i lokalne zajednice Bosne i Hercegovine zajedno }e se predstaviti na 6. me|unarodnom sajmu energetike i 7. internacionalnom sajmu za{tite `ivotne sredine koji se od 13. do 15. oktobra ove godine odr`avaju u Beogra du. Bh. privrednike }e predvoditi Privredna komora Federacije BiH koja je s tim u vezi ve} pokrenula potrebne aktivnosti. U dosada{njim nastupima na sajmovima Energetika i Ecofair kompanije iz na{e zemlje imale su zna~ajne poslovne i promotivne uspjehe. Izme|u ostalog, Rudstroj iz Kaknja je ugovorio nove poslove u regiji, Energoinvest dobio priznanje za na~in na koji se predstavio ovda{njoj privrednoj javnosti, a Rudnik mrkog uglja Banovi}i uspostavio kontakte sa starim i novim kupcima uglja. S obzirom na to da u BiH zapo~inje ciklus investiranja u Misli prije svega na Zenicu, Bugojno, Tuzlu. Kakanj, Tomislav-Grad..., dakle op{tine na ~ijem podru~ju }e biti gra|ene no ve elek tra ne/toplane. Osim njih i na Vitez, Travnik, Novi Travnik (u kojima bi narednih godina trebalo da po~ne kori{tenje zemnog gasa) kao i sve druge na ~ijem podru~ju ve} odavno ima problema sa odla ga njem ko mu nal nog otpada, nedostatkom pitke vode, zaga|ivanjem rijeka, tla i vazduha. Interes za organizovanu posjetu spomenutim sajmovima u Beogradu i u~e{}e u stru~nim raspravama pokazuje i nekoliko nevladinih ekolo{kih organizacija, {to je veoma zna~ajno sa stanovi{ta {ireg uklju~ivanja javnosti u nadzor nad aktivnostima privrede i lokalnih vlasti na osjetljivom podru~ju kakvo je za{tita `ivotne sredine.
H. A. Borko \uri}

Sporazumi
ja~aju saradnju
PredsjednikPrivrednekomoreRepublike Srpske Borko \uri} je izjavio da bi za pro{irenje privredne saradnje RS-a i Rusijebilopotrebnopotpisatime|udr`avne sporazume izme|u BiH i Rusije o slobodnoj trgovini i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. - Te ugovore bi trebalopotpisati{to prije, a njima bi se omogu}ilona{improizvodima da postanukonkurentniji na veoma zna~ajnomruskomtr`i{tu, rekao je on nakon prezentacije ruske Trgovinsko-industrijskekomoreodr`ane u prostorijama Privredne komore RS-a u Banjoj Luci. Dodao je da bi privrednici iz RS-a koji su zainteresirani za nastup na tom velikom tr`i{tu trebali to iskazati na na~in da svojeproizvodepredstave i na sajtovimaruskeTrgovinsko-industrijskekomore, ~ime bi postali dostupniji ve}em broju interesenata. Konstatiraoje da su trenutnovrlo maliizvoz i prisustvoprivrede RS-a na ruskomtr`i{tu, navode}ipokazateljeprema kojima je u pro{loj godini izvoz u Rusiju iznosio oko 1,6 miliona eura, a uvoz oko 350 miliona eura.

Zastava BiH i ove jeseni na sajmu u Beogradu

nove izvore elektri~ne energije, a u za{titi okoli{a se ve} realizuje nekoliko projekata (izdavanje okolinskih dozvola, pove}anje energetske efikasnosti, pro{irenje podru~ja za{ti}ene prirode itd.) u komori cijene da bi u~e{}e na spomenutim sajmovima moglo biti korisno za lokalne vlasti.

Ko mo ra }e, pre ma ri je~ima pred sje dni ka Av de Rape, u narednim danima ponuditi jednom broju op{tina da na zajedni~kom bh. {tan du pre zen ti ra ju svo je projekte u ovoj oblasti, a njihovim predstavnici da u~estvuju na stru~nim skupovima energeti~ara i ekologa.

Investiranje u obnovljive izvore energije

Tri elektrane u Sarajevu
Rezultati najnovijih istra`ivanja pokazuju da Bosna i Hercegovina ima mnogo ve}e potencijale za kori{tenje energije sunca nego neke druge zemlje u Evropi. Njema~ka, naprimjer, mo`e dobiti 900 vati po jednom kvadratnom metru, a mi 1.600 vati. Prema rije~ima Nijaza Salihod`i}a iz ITM Controlsa Sarajevo, unato~ tome {to je izrazito kontinentalni grad mo`e se svrstati u boga ti je gra do ve po po ten ci ja li ma sun~eve energije. O tome su upoznati i u~esnici 6. me|unarodne ljetne {kole posve}ene energetskoj efikasnosti i kori{tenju obnovljivih izvora energije, okon~ane protekle nedjelje u Fojnici. Pritom je najavljena izgradnja tri sun~eve elektrane za dobivanje elektri~ne energije u glavnom gradu BiH. Prezentirao im je i rje{enje ve} izgra|ene elektrane u Mostaru (objekat za djecu sa posebnim potrebama). Potencijalne lokacije u Sarajevu su Barice (podru~je Mrkovi}a na visini od 900 metara), ekopark Hre{a i novi zatvor u Lukavici. Ova prva imala bi sna-

Solarni kolektori

gu od jednog megavata, {to nije za potcjenjivanje. Detalji o ovim projektima prezentirani su i Elektroprivredi BiH koja je iskazala interesovanje za preuzimanje dobivene elektri~ne energije. Razvijaju}i nova rje{enja u solarnim kolektorima stru~njaci ITM Controlsa razmi{ljaju i o postavljanju kolektora po sistemu bilborda. S jedne strane bi bila reklamna ploha a s druge ~elije za hvatanje sunca. S obzirom na sveop{tu obavezu smanjenja zaga|ivanja atmosfere ugljendioksidom i propise Evropske unije o pove}anju koli~ine energije dobivene iz obnovljivih izvora, BiH i na taj na~in mo`e ostvariti zna~ajne efekte. H. A. rasli tro{kovi proizvodnje, rekao je predsjednik Grupacije za mlijeko pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Jovo Radi}. On smatra da bi vlast trebala obezbijediti dodatna sredstva za saniranje {teta, a jo{ nisu ispla}eni ni zakonski predvi|eni podsticaji. Proizvo|a~i mlijeka iz TK-a ukazali su na potrebu za pove}anjem otkupne cijene po litri mlijeka, koja sada iznosi oko 40 feninga.

TK: Manje mlijeka
Grupacija za mlijeko Tuzlanskog kantona upozorava na smanjenje proizvodnje mlijeka, a uzrok su poplave koje su ote`ale proljetnu sjetvu, tako da je povr{ina zasijana krmnim biljem ove godine manja nego ranije. To se odnosi prvenstveno na kukuruz, koji je osnovni sastojak sto~ne hrane. - Nov~ana podr{ka prijeko je potrebna proizvo|a~ima mlijeka jer su po-

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Izgradnja i obnova {kola u Novom Gradu

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Mera Had`iselimovi} tra`i pomo} ljekara za svog sina

Za lijekove 500 KM, A DIJAGNOZE NEMA
Ljekari mjesecima ne mogu utvrditi od ~ega Fikret boluje

O[ “Osman Naka{“ me|u prioritetima za dobijanje sredstava

Zamjena stolarije na dva objekta
Oko 500 hiljada maraka utro{eno je na izgradnju objekta Pete i Dobrinjske gimnazije, dok }e ostatak sredstava biti raspore|en za potrebe ostalih {kola
Op}ina Novi Grad u bud`etu za ovu godinu obezbijedila je 950 hiljada maraka za rekonstrukciju, obnovu i dogradnju {kolskih objekata. Oko 500 hiljada maraka utro{eno je na izgradnju objekta Pete i Dobrinjske gimnazije, dok }e ostatak sredstava biti raspore|en za potrebe ostalih {kola. Prema rije~ima Tajiba Delali}a, pomo}nika na~elnika za obrazovanje, postoje odre|eni prioriteti kada je u pitanju obnova, rekonstrukcija i dogradnja {kola u Novom Gradu. - Kadabismogledalipremaprioritetima, onda bi to bila dogradnja O[ Dobro{evi}i, izgradnja fiskulturne sale u Brije{}u, gradnja {kole na Aneksu i potpuna zamjena stolarije na O[ “Osman Naka{“ Sada radi. mo projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju i dogradnju O[ “Umihana ^uvidina“ a i na {koli u Dobro, {evi}imastolarija je u katastrofalnom stanju, tako da je zbog sigurnosti u~enika moramo izmijeniti {to prije, istakao je Delali}. U Novom Gradu, kako je naglasio Delali}, ima posla koji se treba uraditi, a planiranih 450 hiljada bi}e raspore|eno prema prioritetima. - Dobro bi bilo kada bi sa predstavnicima Ministarstva nauke i obrazovanja u dogovoru uradili ove {kole. Ovakvim tempom sami to mo`emo uraditi za nekoliko godina, pojasnio je Delali}. S. Hu.
Mera Had`iselimovi}
Foto: D. TORCHE

Op}a bolnica “Prim. dr. Abdulah Naka{“

Donacija Op}ine Centar KCUS-u

Nabavka dva moderna aparata

Posljednjih nekoliko mjeseci Fikret Had`iselimovi} (33) muku mu~i sa bolovima u predjelu stomaka, tako da je njegova majka Mera, obra}aju}i se na{oj redakciji, izrazila nezadovoljstvo lije~enjem u Op}oj bolnici “Prim. dr. Abdulah Naka{“ , gdje ljekari ni nakon nekoliko mjeseci, ne mogu da ustanove dijagnozu njegove bolesti. Jo{ vi{e je naljutilo i to da je u Kabinetu za urologiju, njenom sinu data vizitkarta ljekara, koji ima privatnu ordinaciju. “Od aprila, od kada se lije~i moj sin u ovoj bolnici, ni dr. @eljo, a ni dr. Efendi} ne mogu da ustanove dijagnozu mom sinu, do sada sam samo za lije~enje platila vi{e od 500 KM, a novaca za lije~enje kod privatnika nemam. Nije mi jasno da je neko u bolnici, a sin mi nije htio re}i ko, njemu dao vizitkartu dr. Envera Efendi}a“ kako bi , nastavio lije~enje kod njega privatno“ pri~a Mera. , Prisje}a se kako se jo{ po~etkom ove godine sin drugi put `alio na bolove u donjem dijelu stomaka, nakon {to je bio u teretani. Ka`e nam kako je tada vjerovatno ne{to te{ko podigao, i dodaje kako “sva dosada{nja lije~enja idu u pogre{nom pravcu, ljekari ka`u da se radi o uve}anoj prostati, ali moj sin nema simptome ove bolesti, ote`ano i bolno mokrenje“ . “Po~etkom aprila ove godine sa uputnicom je oti{ao kod

Novi pregled

Dr. Enver Efendi} nije nam mogao puno toga re}i bez medicinske dokumentacije pacijenta. Ipak, nagla{ava da ono {to je rekao je i napisao, te odgovorno stoji iza toga. Ipak, naglasio je mogu}nost da pacijent ponovo do|e na pregled kod njega u bolnicu. “Za oboljenje prostate pacijent mora imati veliki broj nalaza. ^esto se de{ava da su oni uredni, a on ima tegobe, jer je to ~esto u psihosferi. Takvi pacijenti se lije~e godinama i skupo ko{taju i zdravstvo i nas” obja{njava Efen, di}, te dodaje da }e, ukoliko mogu, pomo}i pacijentu. “Ako ne mo`emo, ako nemamo dovoljno znanja, opreme i iskustva, mi }emo takve pacijente poslati u ustanovu vi{eg ranga od nas, a to je Klini~ki centar Sarajevo. Mi to ne}emo braniti nikome, pa ni u ovom slu~aju. Gdje god nismo mogli pru`ili adekvatnu pomo}, pacijente smo uputili na KCUS.” Efendi} isti~e kako njegovu vizitku u gradu ima bar 5.000 ljudi. “Odakle je pacijent dobio ja ne znam, ja mu je nisam dao. Svi pacijenti imaju pravo da biraju gdje }e se lije~iti. Kartu nije dobio od mene“. govo dalje lije~enje ponovo sam ga poslala kod dr. @elje, koji mu je propisao E vitamin i to je sve. Ponovo sam pozvala dr. Efendi}a i zamolila ga, po{to radi u Op}oj bolnici, da mi primi sina, i rekao je da do|e, isti~e Mera. Po{to nije imala novaca, Fikreta je poslala ponovo u bolnicu, dr. Efendi}u. “Tada mu je napisao da je stanje dobro i da mu ni{ta ne treba. Nije mu dao nikakav lijek, {to me iznenadilo jer sin i dalje osje}a bolove“ kazuje Had`ise, Mr. BABI] limovi}.

specijaliste urologa u Op}u bolnicu, gdje ga je pregledao dr. @eljo. Dao mu je antibiotike i ~ajeve i sve lijekove sam morala platiti. Nakon toga je jo{ nekoliko puta bio na pregledu i sa nalazima ultrazvuka abdomena, da bi mu jedne prilike neko u kabinetu, a sin ne}e da ka`e ko, dao vizitkartu dr. Efendi}a, kazav{i “idi kod njega on }e te izlije~iti“ Moj sin je oti{ao . na pregled kod njega privatno, gdje je ustanovljeno da ima uve}anu prostatu i dobio je antibiotike i ~ajeve. Ali, po{to nisam imala novaca za nje-

Potpisani ugovori

Izgradnja saobra}ajnice u Ulici Nedima Filipovi}a
vinu savremenih medicinskih aparata i opreme, s ciljem stalnog pobolj{anjakvalitetazdravstvenihusluga. Ove godine smo za KCUS, pored ova dva aparata, kupili jo{ tri, aparat za intraoperativnu autotransfuziju, aparat za elektroforetsku analizu ribonukleinskih kiselina i zajedno sa drugim donatorima aparat za hemodijalizu. Op}ina Centar }e i ubudu}e nastaviti pru`ati finansijsku i drugu podr{ku zdravstvenim ustanovama, me|u kojima je svakako Klini~ki centar koji se nalazi na na{em podru~ju, istakao je na~elnik Be}irevi}. S. Hu. Nakon{to su rije{eni svi imovinsko-pravni odnosi, izgradnja saobra}ajnice na ^engi}Vili, iza gara`a u Ulici Nedima Filipovi}a, a na potezu izme|u ulica Malta i Ferde Hauptmana, po~inje naredne sedmice. Radi se o cesti koja se pravi s ciljem povezivanja IV i V transverzale, te rastere}enja saobra}aja u naseljima Malta i ^engi}-Vila, kao i gu`ve na glavnoj gradskoj magistrali.

U prostorijama KCUS-a potpisan je donatorski ugovor o nabavci dva medicinska aparata, za vo|enje i pra}enje dubine anestezije za Maksilofacijalnu hirurgiju, vrijednosti 35.000 i ultrazvu~nog aspiratora za resekciju i transplantaciju jetre za Abdominalnu hirurgiju vrijednosti 84.130 maraka. Kupovinu oba aparata finansirala je Op}ina Centar. Ugovore su potpisali na~elnik D`evad Be}irevi} i direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanovi}. - Op}ina niz godina kontinuirano izdvaja zna~ajna bud`etska sredstva zdravstvenim ustanovama za kupo-

Radovi po~inju naredne sedmice
Rok za zavr{etak radova je 60 dana, izvo|a~ je firma EuroAsfalt, a investitor Op}ina Novo Sarajevo, koja je za ovu namjenu izdvojila oko 490 hiljada KM. Prije nekoliko mjeseci, podsje}amo, pu{tena je u prometjedinanovoizgra|enasaobra}ajnicaove godine u Kantonu Sarajevo du`ne 220 metara u UliciFetahaBe}irbegovi}a, za koju je Op}ina izdvojila 230 hiljada KM. E. H.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Usvojen elaborat o opravdanosti osnivanja tehni~kog muzeja

276-982

NAJVIŠE koristi imat }e mladi
Elektroprivreda izdvaja oko 22 miliona KM
Foto: D`. KRIJE[TORAC

VA@NIJI TELEFONI
MUP

Zaklju~ak kojim se nala`e Vladi da po hitnom postupku vrati odluku u skup{tinsku proceduru, tako|er je usvojen na posljednjoj sjednici Skup{tine
ponovno razmatranje. Oslobo|enje je ve} pisalo o to me da mu zej osni va Elektroprivreda BiH u saradnji s Kantonom, koja je ve} izdvojila oko 22 miliona KM za kupovinu zgrade u ru{evnom stanju i zemlji{ta, te za izra du do ku men ta ci je do osposobljavanja za muzejsku namjenu i na kraju za potpuno opremanje muzeja po evropskim standardima. Zastupnicima se u srijedu obra tio ~lan In ter re sor ne grupe koja je izradila elaborat Irfan Durmi}. - Najvi{e intere sa od muzeja imat }e mladi ljudi koji }e se upo zna ti s bh. te hni~kom ba{tinom, budu}i da elektrifikacija ovdje funkci oni ra od 1895. go di ne. Sve zavi si od to ga da li }e ova skup{tina usvojiti odluku o postojanju javnog intere sa za osnivanje muzeja, po ru~io je Dur mi}. Nakon toga ve}ina zastupnika je bila za to da nakon {to usvoje elaborat usvoje i odluku, za {ta nije bilo pravnog osnova. Zato je Skup{tina usvojila i zaklju~ak, kojim se na la`e Vla di da po hi tnom postupku vrati odluku u skup{tinsku proceduru.
E. HROMO

Skup{tina Kantona je u srijedu, na posljednjoj sjednici u ovom sazivu (jo{ jedna }e se odr`ati samo ako bude po tre be za re ba lan som bud`eta), izme|u ostalog, usvojila i elaborat o dru{tveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja tehni~kog muzeja. Na prethodnoj sjednici jedna od ta~aka dnevnog reda bila je i odluka o utvr|ivanju javnog interesa za osnivanje muzeja, koju tada zastupnici nisu usvojili, s obzirom na to da nisu dobili odgovore na pitanja koja su se odnosila na na~in finansiranja te ustanove. Problem je

22 MILIONA KM Muzej osniva Elektroprivreda BiH u saradnji s Kantonom Sarajevo, koja je ve} izdvojila oko 22 miliona KM za kupovinu zgrade u ru{evnom stanju i zemlji{ta
bio i u proceduri koja nala`e da se prvo usvoji elaborat, a potom odluka nakon ~ega je ona vra}ena Vladi na

Od 10. do 12. septembra na Vilsonovom {etali{tu

KULTURNO-SPORTSKI sadr`aj za sugra|ane
Na Vilsonovom{etali{tuju~er je odr`anakonferencija za medijepovodomrealizacijeprojekta“Vilsonovo{etali{te, otvorenikulturnicentar2010“ Op}ina . Novo Sarajevo, apliciraju}i na javni poziv sa navedenim projektom za u~e{}e u programu Kultura za razvoj MDGF-a pod nazivom“Unapre|enjekulturnograzumijevanja u BiH” oda, brana je kao jedna od deset lokacija u kojima}e se implementirati zajedni~ki program MDGF-a Kultura za razvoj. “Festival }e se odr`ati u dva ciklusa. Imat }emo mnogo-

Asfaltiranje u Hrasnici
Stanovnici Ulice Tvrdice u Hrasnici dobili su novi asfalt u du`ini od 1.500 metara. Izvo|a~ radova je bila firma KJKP Rad, a vrijednost radova od 40.000 maraka finansirala je Op}ina Ilid`a. Po~elo je i asfaltiranje Ulice 14. maj, za {ta je zadu`eno isto preduze}e. Vrijednost investicije je 85.000 KM, a rok za zavr{etak radova je sedam dana.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Vilsonovo {etali{te, otvoreni kulturni centar 2010.
Foto: D. ]UMUROVI]

brojne sadr`aje za na{e sugra|ane.“ istakla je Nela \eni, sijevi}, PR festivala. Program }e se sastojati od uli~nih galerija, teatara, muzi~kih i lutkarskih radionica,

koncerata, gitarijade, projekcijefilmova, crtanjagrafita, karaoka, street basketa, socio-edukacijskihradionica i eko-edukacijskog{tanda, a odr`at}e se od 10. do 12. septembra. S. Hu.

Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od 8. 30 do 15.30 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati Ragiba D`inde, dok }e od 8 do 12 sati bez struje ostati Kolodvorska 2.

PORODILI[TA

11 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55,a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Dolasci:
Banja Luka 6.15 i 13.30, Istanbul 8.50 i 13.25, Cirih 11.05, Minhen 12.25, Beograd 13.45 i 21.40, Be~ 14.35 i 20.55, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Frankfurt 21, [tokholm/Kopenhagen 17.45

Polasci iz Sarajeva:

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Fran-

AVIONI
Polasci:

Beo grad 6.30 i 11.30, Za greb 6.30, 16.15 i 18.45, Cirih 7.15, Be~ 8, 14.45 i 15.20, Ba nja Luka 12 i 21.45, Min hen 13, Is tanbul 14.25 i 18.30, Fran kfurt 15, Lju blja na 16.25, Ko pen ha gen/[tokholm 9.45

kfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15,

14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik sva-

20

KULTURA

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

10. susreti Cum grano salis

U znak Me{ine stogodi{njice
Centralni doga|aj drugog dana ovogodi{njih, jubilarnih, knji`evnih susreta Cum grano salis u Tuzli bila je knji`evna ve~er Miljenka Jergovi}a, a ju~er je, u i{~ekivanju dodjele nagrade “Me{a Selimovi}“ za najbolji roman u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, odr`ana promocija podgori~ke knji`are Karver i festivala “Odakle zovem“
Poklopila su se u Tuzli ove godine dva knji`evna jubileja. Ove godine Tuzla (i ne samo Tuzla) obilje`ava stotu godi{njicu ro|enja Me{e Selimovi}a, a tako|er i desetu godi{njicu odr`avanja knji`evnih susreta Cum grano salis na kojima se ve} tradicionalno dodjeljuje nagrada “Me{a Selimovi}“ za najbolji roman BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. ovog skupa, {to se i desilo drugog dana ovogodi{njih susreta, u petak, 3. septembra, ta~no u podne. Istog dana, a u sklopu susreta, odr`ano je i sve~ano otvaranje knji`are Buybook u sklopu tuzlanskog Mercatora, a {to }e ljubiteljima pisane rije~i u Tuzli dodatno olak{ati dolazak do novih izdanja, te promocija stihozbirke Ahmeda Buri}a “Posljednje suze nafte i krvi“ Ipak, ne. sumnjivi vrhunac zgusnutih knji`evnih doga|anja u petak bilo je knji`evna ve~er Miljenka Jergovi}a odr`ana u Ateljeu “Ismet Mujezinovi}“ Miljenko s po~etkom u Jergovi} 20.30 sati. Iako je po~etak koincidirao s po~etkom dugo najavljivanog po~etka novog ciklusa kvalifikacija u kojem }e fudbalska reprezentacija BiH poku{ati izboriti odlazak na veliko takmi~enje, odnosno s prenosom utakmice BiH - Luxemburg, sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, dio ljudi je stajao, a ne{to publike je moralo ostati i s druge strane vrata. Preko stotinu zainteresiranih pratilo je izlaganja Muharema Bazdulja, Teofila Pan~i}a, Ivana Lovrenovi}a te samog Miljenka Jergovi}a. opusa, nekako spontano se pretvorila u predstavljanje najnovijeg Jergovi}evog djela “Otac“ u izdanju beogradske izdava~ke ku}e Rende. Bazdulj je govorio o neobi~nosti ovakve forme u knji`evnosti na{eg jezika te je kao mogu}eg parnjaka Jergovi}evom ostvarenju naveo “Sje}anja“ Me{e Selimovi}a naglasiv{i da obje knjige govore o identitetima svojih autora. Pan~i} se suglasio sa jedinstveno{}u knji`evnog zahvata koji je Jergovi} na~inio ovom knjigom potcrtav{i da }e se u budu}nosti ovu knjigu razli~ito tuma~iti, ali da }e joj biti osigurano vrlo visoko mjesto u svim vrednovanjima. Naveo je tako|er da su se oko knjige ve} po~ele stvarati kontroverze. Lovrenovi} je, parafraziraju}i Krle`u, kazao da je Jergovi} ovom knjigom “sam sebi skinuo skalp“ a ,

Sala ispunjena do posljednjeg mjesta
Ranije ove godine, krajem aprila, kad se ta~no navr{avala stota obljetnica od ro|enja velikog pisca, odr`an je veliki me|unarodni simpozij o knji`evnom djelu Me{e Selimovi}a, a upravo su susreti Cum grano salis bili idealno mjesto za odr`avanje promocije zbornika radova sa

Fokus na regiju
Iako je ve~er bila inicijalno zami{ljena kao predstavljanje Jergovi}a i njegovog

U

vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu po~ele pripreme za izradu replike zgo{}anskog ste}ka. Akademski kipar Samir Su}eska, akademski skulptor Roman Sulejmanpa{i}, te magistar skulpture Darko [obot radit }e repliku najpoznatijeg ste}ka na prostorima Bosne, na|enom u okolini Kaknja, na lokaciji sela Zgo{}an. “On nema natpis, a zbog izuzetne ukra{enosti neki istra`iva~i, kao {to je \or|e Stratimirovi}, uzimaju da se radi o grobu Stjepana II Kotromani}a.” (Wikipedia).

Zemaljski muzej u Sarajevu

Pripreme za izradu replike

zgo{}anskog ste}ka
Akademski kipar Samir Su}eska i akademski skulptor Roman Sulejmanpa{i}, te magistar skulpture Darko [obot po~eli pripremu za izradu ove replike

Tajna zgo{}anskih ste}aka
Ste}ak je te`ak gotovo 14 tona, isklesan je u romanskom stilu i to od sme|eg vapnenca iz okoline gdje je i na|en. Ste}ak je ovih dana ponovo u `i`i javnosti zahvaljuju}i projektu “Tajna zgo{}anskih ste}aka“ . Naime, tokom istra`ivanja koje je vr{io tim bh. arheologa, od 23. jula do 13. augusta, na prostoru od 15 puta 6 metara prona|eno je 15 novih ste}aka, te 46 cijelih i odlomaka skeleta. Predsjedavaju}i Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenovi}, voditelj Centra za prou~avanje historije pri Me|unarodnom forumu Bosna u Sarajevuprilikomposjeteovomterenu (s njim su bili i na~elnik Op}ine Kakanj Mensur Ja{arspahi} te Samir Su}eska, akademski kipar) izjavio je da se kompletno arheolo{ko nalazi{te moglo razviti i nastati upravo na podru~ju op}ine Kakanj. Tako|er je naveo da “srce projekta“ predstavlja Ferid Sokolovi}, ~iji je prijedlog bio da se istra`e dva grobna mjesta, gdje se nalaze najpoznatija dva ste}ka u galaksiji ste}aka, to je zgo{}anskisljemenak

Na zvani~noj web stranici Op}ine Kakanj objavljene su i ove dvije fotografije: Ste}ak na svom prvobitnom lokalitetu (1901) i nakon {to je prenesen u Zemaljski muzej (1914)

i stup koji su preneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu. Osim arheolo{ke lokacije u Zgo{}i obi{li su i kamenolom nadomak sela Brnj u kojem se priprema kamen za izradu replike zgo{}anskog ste}ka, te lokaciju na kojoj se nalazi Vilin kamen za kojeg se pretpostavlja da je ste}ak. “Tajna zgo{}anskih ste}aka“ multidisciplinarni je projekt koji je pokrenulo Udru`enje za kulturno naslije|e Art-Sef iz Visokog,

~ija je osnova snimanje dugometra`nog dokumentarnog filma o zgo{}anskim ste}cima. Zanimljivo je da sve do sad i pored izuzetnog zna~aja nisu nikada bili predmetom studioznog izu~avanja. Sada{nja arheolo{ka istra`ivanja vodi mr. Lidija Feke`a - Martinovi}. Prema njenim rije~ima na ovom lokalitetu prona|eno je tokom rada za potrebe filma 20 cijelih skeleta, te na 40 mjesta dijelovi koji su razbacani.

Arheologinja Feke`a - Martinovi} istakla je da se znalo da na ovom lokalitetu postoji groblje, ali i ne da je toliko gusto. Tako da je ovaj lokalitet zahvalan za daljnja istra`ivanja i nakon snimanja filma.

Lokalitet zahvalan za istra`ivanja
Za obradu skeleta bit }e anga`irana Eva Klonovska antropolog-forenzi~ar, a ispitivanja kosti-

ju na starost i odre|ivanje DNA na srodnost (skeleti ispod tri sanduka, vezanih za stupac ili obelisk) vodit }e Damir Marjanovi} s Instituta za genetiku i biotehnolohiju. Projekt “Tajna zgo{}anskih ste}aka“ ima tri dijela/nivoa: de{ifrovanje natpisa s obeliska ili stupa; arheolo{ko istra`ivanje na lokalitetu gdje su nekada stajali zgo{}anski ste}ci i izrada replike stupa ili obeliska iz Zgo{}e.
K. R.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

U okviru Bajramskog programa BHT1

Teofil Pan~i}

Muharem Bazdulj

Ivan Lovrenovi}

govorio je i o skoro surovoj autorefleksivnosti knjige te va`nosti pitanja koje ona otvara. Na samom kraju, Jergovi} je govorio o tome za{to je odlu~io knjigu objaviti u Beogradu, za{to ga je iznenadila mno`ina reakcija usred ljeta, koje nije na glasu kao pogodna sezona za objavljivanje knjige te je na kraju pro~itao i jedno poglavlje iz knjige, ono u kojem govori o mukama vlastitog sticanja dr`avljanstva Republi-

ke Hrvatske. Publika je cijeli program pratila sa iznimnom pa`njom, a zavr{etak Jergovi}evom ~itanja propra}en je gromkim aplauzom. Ju~er je u jedanaest sati uju tro, u i{~eki va nju sa op}enja imena laureata i dodjela nagrade “Me{a Selimovi}“ odr`ana promocija pod, gori~ke knji`are Karver i festivala “Odakle zovem“. Kako je od ove godine, unutar ovog podgori~kog festivala pokre-

nut natje~aj na kojem se dodjeljuje nagrada za pri~u, a za istu teritoriju koju je tuzlanski “Me{a“ pokriva kad je rije~ o nagradi za roman, nije pogre{no re}i da ove dvije manifestacije prirodno sura|uju i da je va`nost fokusa na regiju i regionalni kontekst, koja je na tuzlanskim knji`evnim susretima prepoznata jo{ prije deset godina, dobila novu potvrdu.
K. R.

Premijera filma
“San o Ajvatovici”
Historija i tradicija Ajvatovice, najve}e islamske kulturno-vjerske manifestacije u Evropi, ove godine je prvi put ovjekovje~ena filmskim projektom autora Janesa Tadi}a, ~iju produkciju potpisuje agencija Mark IN. Dokumentarno-igrani film „San o Ajvatovici“ putem dokumentarnih prikaza, ali i igranih scena prikazuje legendu o Ajvaz-dedi, njegovu dovu Allahu d`.{., te njegovo zalaganje za dobrobit naroda tog kraja. Glavnu ulogu tuma~i poznati bh. glumac Admir Glamo~ak, a u okviru filma sopranistica Lejla Jusi} izvodi i jednu od najljep{ih ilahija o vodi. Premijera filma „San o Ajvatovici“ je predvi|ena za 9. septembar u 11.25 sati u okviru programa BHT1. Film je tako|er dostupan i u DVD izdanju. Treba napomenuti da je film „San o Ajvatovici“ snimljen bez podr{ka ijedne zvani~ne instituci-

Izlo`ba u Prijedoru

Slike Du{ana Simi}a
U Muzeju Kozare u Prijedoru otvorena je, u organizaciji Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, izlo`ba slika Du{ana Simi}a Sa malompauzomzbog{kolskog raspusta, pedago{ko odjeljenje MSURS-a nastavlja rad na terenu i organiziranjem ove izlo`be, koja }e se odr`ati u vrijeme po~etka {kolske godine, nastavlja svoju pedago{ku misiju. Izlo`bu slika Du{ana Simi}a, kao i jo{ dva mobilna projekta (izlo`be Slobodana Draga{a i akvareli i crte`i iz fundusa Muzeja) u pro{loj i ovoj godini vidjeli su stanovnici u 17 gradova u Republici Srpskoj, a u kojima su organizirana i prigodna predavanja muzejskog pedagoga Nikole Gali}a za u~enike osnovnih i srednjih {kola. Uspje{nost ovih izlo`bi opravdana je brojem posjetilaca i interesiranjem za budu}e projekte Muzeja, koji kao centralna muzejska institucija ima ne samo `elju nego i obavezu da pru`i uvid u fundus svog muzeja i raznovrsnimpostavkama doprinosi obrazovanju i podizanju nivoa kulture. Po ovom principu, krajem ove i po~etkom sljede}e godine {iroj javnosti bit }e predstavljen jo{ jedan projekt koji se ti~e fundusaMuzeja, a rezultat je suradnje kustoskog tima i pedago{kog odjeljenja Muzeja. Izlo`ba Multioriginali iz fundusa Muzeja savremene umjetnosti RS-a tako }e jo{ jednom svojim postavkama po drugim gradovima Republike Srpske i BiHpribli`iti rad Muzejai duhovno obrazovati ljubitelje umjetnosti, kao i {kolsku populaciju kroz prezentaciju izuzetno bogatog fundusa ove institucije.

je kulture, koje o~ito nisu uspjele prepoznati zna~aj jednog ovakvog projekta, ne samo za kulturno naslije|e i tradiciju Bo{njaka nego i svih gra|ana Bosne i Hercegovine, ka`e se u informaciji koju smo dobili iz agencije Mark IN.

Sarajevo Film Academy

Poznata imena profesora
Na novoformiranoj Sarajevo Film Academy, prvoj privatnoj filmskoj {koli u BiH, upis je u toku
Sarajevska {kola za nauku i tehnologiju (Sarajevo School of Science and Tehnology - SSST) objavila je ju~er dio profesorskog kadra novoformirane Sarajevo Film Academy, prve privatne filmske {kole u BiH. Budu}i predava~i su vode}a imena regionalne filmske scene, kao {to je dobitnik Oskara Danis Tanovi}, Goran Markovi}, Dino Mustafi}, Miroslav ]iro Mandi}, Mustafa Mustafi}, Andrija Dimitrijevi} i drugi, saop}eno je iz SSST-a. Tim profesora predvodi dekan Akademije Nenad Dizdarevi}. Uz vrhunske profesore, koji iza sebe imaju stotine projekata i nagrada, ali i iskustva u radu sa studentima, SFA }e u prvoj godini rada ponuditi studiranje na dodiplomskom, postdiplomskom i fast track programu na polju filmske re`ije. Studij }e biti organiziran za studente iz cijelog svijeta, a nastava }e se odvijati na engleskom jeziku. U toku je upis prve generacije studenata. Iz ove akademije nagla{avaju da pa`ljivo osmi{ljen kurikulum, koji balansira prakti~ni i teorijski rad i studentima osigurava karijeru u svijetu filma, eminentni redovni i gostuju}i profesori iz BiH, regije i svijeta, te vrhunska oprema i uvjeti za rad, garancija visokog kvaliteta nove filmske {kole. Sarajevo Film Academy }e pratiti visoke standarde i provoditi moderne internacionalne edukativne programe u skladu s praksom i potvr|enim dostignu}ima mati~nog Univerzitea, Sarajevo School of Science and Technology osnovanog 2004. godine, ka`e se u informaciji.

Ramske jeseni

Filmovi
s NAFF-a
U sklopu manifestacije Ramske jeseni, koja se u Prozoru/Rami odr`ava od 3. do 11. septembra, u saradnji s neumskim Festivalom animiranog filma (NAFF) bit }e odr`ane ~etiri ve~eri animiranog filma, potvr|eno je iz ove op}ine.

Bit }e prikazano 56 kratkih animiranih filmova (od 5 do 15 minuta) koji su prikazani u natjecateljskom dijelu ovogodi{njeg NAFF-a. Posjetitelji projekcija mo}i }e pogledati filmove ra|ene raznim tehnikama animacije, a koji dolaze iz 36 zemalja svijeta. Izme|uostalih, bit }e prikazan i ruskianimiranifilm“Kako su se upoznali“ dobitnikovogodi{, njeg Grand prixa NAFF-a, potom, tako|er, nagra|ivaniruskifilm “Pas zvanRoska“ izraelskifilm , “^udotvornadama“ {panjolski“Margarita“ hrvat, , skianimiranifilm “Moj na~in“ te filmovi“Fortuna“ “Mali put” “Dan kad smo se sreli“ i drugi. , ,

22

OGLASI

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Foto: Didier TORCHE

24

5. septembar 2010. godine

HIDROELEKTRANE RASTU KO IZ VODE

Ko pita one nizvodno,
pogotovo ako su iz drugog entiteta
Ramo KOLAR

ikad vi{e obnovljivih, lijepih, korisnih, rasko{nih i malih, po`eljnih, razvojnih... i ne znam kakvih sve ne, hidroelektrana (a i onih termo) nije napravljeno nego ovih dana u na{oj zemlji. Jedne su u efektnim spotovima nepoznatoga porijekla, a svijetle kao ista takva budu}nost, druge su ve} u temeljima, e da bi kupile neodlu~ne glasa~e da svoje gazde ostave i naredne ~etiri godine u foteljama. I raspore|ene su skroz dejtonski - po entitetima, bolje re}i blentitetima. Ne spore}i da na{ bogati hidropotencijal treba iskoristiti za boljitak `ivota na ovim osiroma{enim prostorima, ipak se ne mo`e oteti utisku da plan razvoja i investiranja u hidroelektrane barem, nekako je maglovit, nejasan, daleko od o~iju javnosti. Pogotovo kad se radi o ekolo{koj strani istih. No, o~ekivati je da }e, barem u Federaciji narednih dana neko o tome govoriti ozbiljnije, otvorenije i - kriti~nije. U manjem entitetu, radovi su uveliko zapo~eli. Prije koji dan novine su objavile kako “sve~ano po~inju radovi na HE Ulog“. Vrpcu je, ko bi drugi, presjekao tamo{nji premijer i vlasnik pola Bosne Milorad Dodik! Investitor i koncesionar su, u najmanju ruku, kontroverzni - EFT grupa i EPRS. Radovi na infrastrukturi (pristupni putevi) su ve} ranije zapo~eli. Mogla bi se postaviti ozbiljna pitanja o za~u|uju}oj brzini jer je od dodjele koncesije pro{lo tek {est mjeseci. Jo{ vi{e za~u|uje da vlasti u manjem nisu ni obavijestili one u ve}em entitetu o ovome golemom, pa i {tetnom zahvatu za potonji. I nikom ni{ta. Osim, prirodno reklo bi se, reagiranja UG “Zeleni Neretva“ iz Konjica koji su uputili javni prosvjed, pod indikativnim naslovom koji nosi ovaj zapis, u kojem ka`u i ovo: “Mi }emo, u skladu sa na{im interesom, postaviti osnovno pitanje: da li je op}ina Konjic u nekoj drugoj dr`avi, te nema pravo uvida u projekt, pravo da dadne svoje mi{ljenje o projektu, jer gotovo svi negativni uticaji HE Ulog direktno se reflektiraju nizvodno i devastiraju tok Neretve u op}ini Konjic, a time i sve razvojne neenergetske perspektive gornjeg toka Neretve. Da su Konjic i Kalinovik zaista u dvije razli~ite dr`ave, me|unarodne konvencije obavezivale bi investitora i vlast dr`ave gdje se gradi HE da usklade projekt s interesima onih nizvodno, a koji su u drugoj dr`avi. Odmah po saznanju o dodjeli koncesije za HE Ulog, Op}ina Konjic se pisano obratila federalnom Ministarstvu okoli{a i turizma

N

upozoravaju}i na ugro`eni interes op}ine i sa zahtjevom da se upozna sa projektnim rje{enjem i da obavezno bude sudionik u javnoj raspravi, prvenstveno o procjeni uticaja HE Ulog na okolinu (Studija uticaja na okolinu). S obzirom na prethodna, na`alost, nezvani~na saznanja, da projekt ne predvi|a izgradnju kompenzacione brane, maksimalni negativni uticaji ove elektrane sa visokom branom i akumulacijom - naro~ito u vidu visokih oscilacija nizvodnih proticaja - direktno bi ugrozili dostignuti stepen turizma i obezvrijedili ovaj prostor, a time i perspektivu daljeg razvoja ovog kraja. Investitor i vlasnik EFT grupe V Hamo. vi} dao je u Beogradu (mart 2010) izjavu bh. novinarima da }e se o Studiji uticaja voditi rasprava u maju o.g. i da }e, razumljivo, u taj postupak biti uklju~ena i op}ina Konjic. Na`alost, mi do danas nismo vidjeli ni prethodnu procjenu uticaja, ni Studiju, niti projektno rje{enje, ali je vrpca po~etka radova ipak presje~ena. Da bi radovi zakonski po~eli, potrebna je gra|evinska dozvola, urbanisti~ka saglasnost, a prije svega okolinska dozvola. A za okolinsku dozvolu neophodna je usvojena Studija uticaja na okolinu, koja je opet prije toga transparentno pro{la propisane javne rasprave. Da li je to sve osigurano bez saglasnosti Op}ine Konjic? Da li je saglasnost u ime FBiH i Op}ine Konjic osigurana putem Ministarstva okoli{a i turizma FBiH?” Kao i u sli~nim situacijama, ni ovo ministarstvo, ni njegovi odgovorni ~imbenici se nisu oglasili kad je trebalo. Sada i ako imaju {ta re}i, kasno je. Neretve vi{e ne}e biti, barem onakve kakvu je znamo. Flore i faune, svega `ivog unaokolo dvadeset kilometara, ne}emo vi|ati u obliku koji je do sada postojao. Kako }e se sve pak odraziti na vode, ki{e, poplave, ljetinu, putove, vjetar, zemljoradnju, turizam... jo{ se naga|a, ali ni u kom slu~aju boljitak ne o~ekuju ni najve}i optimisti. Iako se sumnja da je Dodik otvorio radove u predizborne svrhe, nesumnjivo je da }e HE Ulog promijeniti sliku ovoga prekrasnog krajolika. U ime desetak megavata struje i ~a{ice novouposlenih, oduzet }e se budu}nost onima koji su imali pravo da je planiraju druk~ije od sada{njih eksploatatora i prodava~a svega dr`avnog. Na kraju, ovakvo samovoljno pona{anje i uni{tavanje kom{ija (neka mu crkne krava!), Konjica i {ire okolice, samo jo{ jednom pokazuje da, {atro u ime napretka, neki iz manjeg entiteta dodatno potkopavaju temelje dr`ave i zemlje BiH, na {ta “susjedni“ blentitet ni glavu da okrene! Bira~i, gdje ste?

5. septembar 2010. godine

POGLED U EVROPSKU UNIJU

25

Bukure{t je poznat i kao balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a veliki dio zgrada izgradili su strani ar hitekti, naj~e{}e Francuzi i Italijani
Ateneul Român

Bukure{t
Bukure{t po no}i

Ostaci Curtea Veche

ukure{t (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najve}i grad Ru mu ni je. Grad je 2007. godine brojio 1.931.838 stanovnika, a administrativno podru~je imalo je 2.600.000 stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nesta{ice stambenih objekata. Manje je poznato da je Bukure{t utemeljio vla{ki knez Vlad Dracula. Rijeka Dâmboviţa dijeli Bukure{t na dva dijela, a administrativno je podijeljen na {est dijelova, dok okolni ruralni dio ~ini sedmi. Povr{ina administrativnog podru~ja je oko 300 kvadratnih kilometara. Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava. Bukure{t je poznat i kao balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, naj~e{}e Francuzi i Italijani. Rumunski arhitekti razvili su stil sli~an francuskom, a razlog tome je {to se ve}ina imu}nijih Rumuna prije dolaska ko mu ni zma {ko lo va la u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se vi{e

B

Crkva Stravopoleos

Gradska vije}nica

grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lak{e i jeftinije izgraditi, ali je Bukure{t i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukure{tu jako o{tra, ovaj kraj nema prolje}a i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vru}a i suha. Tragovi naseljenosti se`u u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su gra|evine Pala~a parlamenta (nakon Pentagona druga najve}a zgrada na svijetu – 270x270x89 m), Pala~a pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjedni~ka pala~a, Glavna sveu~ili{na knji`nica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uklju~uju}i i preko 100 muzeja). Zlatno doba Bukure{ta bilo je

izme|u dva svjetska rata; grad su u Drugom svjetskom ratu te{ko bombardirali saveznici. Sljede}a velika nesre}a koja je pogodila Bukure{t bila je 1977. godine, kada je u stravi~nom potresu poginulo preko 1.500 ljudi. Sljede}i potres dogodio se 1990, ali je {teta bila mnogo manja. Velika materijalna {teta je bila i za vrijeme Rumunske revolucije 1989. Bukure{t je kako kulturno, tako i ekonomsko i industrijsko sredi{te. S oko jednom desetinom stanovni{tva Rumunije Bukure{t ostvaruje 21 posto BDP-a i oko ~etvrtinu industrijske proizvodnje, a dvije tre}ine cjelokupnog poreza Rumunije pla}aju gra|ani i preduze}a iz Bukure{ta. U Evropsku uniju u{la je 1. januara 2007. godine.

26

5. septembar 2010. godine Edina KAMENICA

Sadika Avdi}, direktorica Edukacijskog centra Kevser

Je li grijeh {to
izabrah Ljubav
ZEHRA SE ^UVA - Tira` ~asopisa Zehra je tri hiljade. U na{im okolnostima, gdje je kultura ~itanja na vrlo niskom nivou, mi smo zadovoljni. Zehra je novina koja se ~ita tako da joj se uvijek mo`ete vra}ati

ada pomislim na vas, direktoricu ~asopisa Zehra i Edukacijskog centra Kevser, do|e mi pred o~i `ena koja, ~ini mi se, `ivi hiljadu kilometara na sat, i koja, iako je svojevrsna institucija, ipak sve radi u ti{ini. Kako sti`ete na sve, sti`ete li?, kako birate ono {to vam je va`nije? Spavate li? - Mo`da se tako ~ini, no ja sam nekako uvijek nastojala da idem po ritmu svoga `ivota koji nije ba{ tako brz i vjerovala da }e se sve stvari odvijati upravo onako kako `elim, u pravo vrijeme i sa pravim osobama. Rad bez mnogo buke i fanfara je presudno va`an za ostvarivanje kontakta s na{om du{om. Ne odgovara mi ambijent niti sredina gdje ne postoji harmonija i sloga. Za `enu je jako va`no da stavi porodicu i svoje zdravlje na prvo mjesto, ispred karijere i bilo kakvih drugih aktivnosti zbog kojih bi `rtvovala to dvoje.

K

UVEHNUT ]E I NEZALIVENI CVIJET
Da li ste bili u isku{enju da sve {to radite ostavite da biste odgajali djecu? - Mislim da nema `ene koja preuzme odre|ene aktivnosti izvan ku}e i obitelji a da se ponekad ne zapita koliko ima smisla sve to raditi `rtvuju}i svoju porodicu. Koliko god imali vremena za odgoj i podizanje djece i du`nosti prema bra~nom drugu i ku}i op}enito, nikad ga ne mo`e biti dovoljno. Odgoj je kompleksna i vrlo ozbiljna stvar, ljubav i harmonija me|u bra~nim drugovima i u porodici mora se njegovati i neprestano zalijevati. Ako vi nemate vremena za to, uvehnut }e kao cvijet za koji nemate vremena da ga zalijete. Svi mi imamo prava i du`nosti jednih kod drugih i jednih prema drugima. Bojim se da smo oti{li predaleko od sto`era ravnote`e; djecu ili zapostavljamo ili previ{e forsiramo. Nema zlatne sredine. Dejvid Elkind, ameri~ki psiholog, objavio je knjigu pod nazivom “U`urbano dijete: previ{e brzo odrastanje“. Kao {to sam naslov sugeri{e, Elkind govori o tome da djeca previ{e brzo sazrijevaju. Da li njihovi roditelji to uop}e primje}uju? Mo`da neki. [to se mene ti~e, nastojala sam i nastojim porodicu dr`ati iznad svih mojih vanjskih aktivnosti. Pojam karijera nije mi drag i nerado ga koristim. Karijera po svaku cijenu zna~i sebi~nost, ~ak izraziti stupanj sebi~nosti. Imam troje djece i harmoni~an porodi~ni `ivot. Jednu k}erku, koja je na fakultetu Internacionalni univerzitet u Sarajevu, starijeg sina koji je u{ao u zavr{nu godinu master-studija na Ma{inskom fakultetu i mla|eg sina koji sad ide u osmi razred osnovne {kole. Kako su oni ve} odrasli i ja sam slobodnija i mogu vi{e vremena koristiti za svoje vanku}ne aktivnosti. Mogu kazati da je prednost u}i u brak mla|i (ja sam to u~inila u 21. godini) pogotovo sada kada imam veliku djecu i jo{ mnogo snage i energije za mnogo toga {to mi u `ivotu predstavlja zadovoljstvo.

Svi vi koji ste brzo spremni da kritikujete druge, naj~e{}e kako biste sebe izdvojili kao jedino ispravne: zapalite svjetlost da blista pred ljudima kako bi oni mogli vidjeti va{a dobra djela i pohvaliti uvjerenja koja su ih na to potakla

5. septembar 2010. godine

27

Meni je uvijek san bio da postanem koristan ~lan dru{tva, da poti~em druge na dobro, da svoju kreativnost dijelim s drugima. Takav `ivot za mene ima smisla i zahvalna sam Uzvi{enom Stvoritelju {to mi je omogu}io da radim ono {to volim... Ha, pa... spavam sasvim dovoljno. San je vrlo bitan za normalno funkcioniranje ~ovjeka iako s mudro{}u se smanjuje i potreba za snom. Jo{ nisam na tome stepenu, ali bih voljela da {to manje spavam. Za sve je potrebno vrijeme. [ta je za Vas vrijeme? - ^uli smo svi uzre~icu vrijeme je novac. Apsolutno se ne sla`em s tim jer je to potpuno pogre{no shva}anje vremena. Za mene je vrijeme `ivot, a `ivot je ono {to mi na~inimo od njega i stoga je vrlo va`no u {ta svaki trenutak koristimo. Pravo razumijevanje vremena omogu}uje nam da `ivimo mnogo mirnije unutar svoje relativne stvarnosti u kojoj se vrijeme do`ivljava kao tok, kretanje, a ne kao stalnost. Mo`da bi bolje bilo malo saznati i s nau~ne strane {ta je to vrijeme, pa }emo vidjeti da vrijeme, kako ga mi shva}amo, uop}e ne postoji. Postoji samo polje unutar kojeg mi djelujemo. Ponovo ka`em, mi smo ti koji dajemo ton i smisao vremenu.

^lanice dru{tva Kevser

Foto: Didier TORCHE

MIRISNI CVIJET S PEJGAMBEROVE GRANE
Za{to ste ~asopisu dali ime Zehra? Kakav ina~e odnos imate prema imenima? Kako se zovu Va{a djeca? - ^asopisu smo dali ime po jednom od imena k}erke Bo`ijeg Poslanika Muhammeda, Fatimi Ez Zehri. Fatima zna~i ona koja je sa~uvana od vatre, a Zehra je ime cvijeta. Ovo ime je inspirisalo i na{eg velikog pjesnika Musu ]azima ]ati}a da napi{e predivnu pjesmu posve}enu k}erki Bo`ijeg Poslanika pod nazivom „Mirisni cvijet s Pejgamberove grane“. Imena su vrlo va`na jer titraju u nama kao energija kojoj treba dati oblik, izgled, dojam koji nosi zna~enje, imena su svjedoci na{e svjesnosti ili inertnosti. Duhovno svjesni roditelji svojoj djeci daju lijepa imena s posebnim zna~enjem koje bi voljeli utisnuti u karakter, ahlak, }udore|e svoje djece. Ime je me|u prvim informacijama koje, izme|u ostalih, daje boju identitetu na{eg bi}a. Stoga nije neva`no kakvo ime neko nosi. Mi smo svojoj djeci davali imena po uzoritim historijskim li~nostima koje smo `eljeli da im budu uzori u `ivotu. Na{ najstariji sin se zove Lukman po Mudrom Lukmanu o kojem Kur’an govori. Cijela se jedna sura (poglavlje) u Kur’anu zove Lukman. Drugi na{ sin se zove Ali, po Imamu Aliju, a k}erki smo dali ime Belkisa po kraljici od Sabe koja je napustila mnogobo{tvo i okrenula se Jednom Bogu, Gospodaru svjetova. U Kur’anu tako|er jedno poglavlje nosi naziv Mravi u kojem se spominje ova interesantna pri~a o Belkisi i Sulejmanu a.s. Naravno, namjere i `elje roditelja su jedno, a drugo je koliko }e djeca o`ivjeti ta imena, odnosno zna~enja u svome `ivotu. Ime mo`e biti blagoslov, a mo`e

biti i optere}enje pa ~ak i prokletstvo, sve ovisi o njegovom zna~enju i na{em odnosu prema imenima. Da li ste se u dosada{njem radu susretali s predrasudama? - Sa predrasudama se svakodnevno susre}emo i ne mislim da je to lo{e. To vam je isto kao sa sumnjom. Svaka sumnja je povod da saznate istinu. To {to neki ljudi imaju predrasude o nama kao takvima, o islamu, o mahrami nije ni{ta novo, samo je u dana{nje vrijeme malo vi{e poja~ano. Odre|ene okolnosti i odre|ene persone koje su lo{ primjer islamskog `ivljenja dobar su povod onima koji samo ~ekaju razlog za kritiku, ali i alibi za svoju nevjeru. No, i takvi kriti~ari su dobro do{li jer su na neki na~in u ulozi progonitelja ne~asne savjesti kod onih koji nisu dobar uzor drugima, a zaklanjaju se iza vjere. Neko je mudro kazao: „Hvala tami koja me nau~ila {ta je svjetlo.“ ^itam skoro sve dnevne i sedmi~ne listove, neke povr{no a neke ozbiljno, sve ovisi {ta me zainteresira. To ~inim isklju~ivo radi informiranosti. Najsretnija sam kada ~itam korisnu literaturu: knjige iz duhovnosti, filozofije, moderne psihologije, prirodne medicine, nau~ne knjige, klasike i sl. Ne volim, ~ak prezirem, `utu {tampu, beletristiku bez korisne poruke. Vi ste pokrivena `ena, a to je danas jedna od evropskih, pa i svjetskih top-tema? - Mahrama je trn u oku onima koji imaju predrasude prema islamu i muslimanima ili koji unutar sebe ba{tine netoleranciju i odijum prema drugom i druga~ijem. Drugi odgovor bi mogao biti vezan za umno`avanje golotinje i nemorala. Tre}i odgovor mogao bi biti sadr`an u muslimankama sa stro`ijim na~inom pokrivanja, koje su svijet za sebe i nisu dovoljno otvorene prema vanjskom svijetu. I, kona~no, ~etvrti bi mogao biti sadr`an u zloupotrebi mahrame i nikaba. Nijedan od ovih odgovora ne bi se mogao uzeti u cijelosti. Straha od islama ne bi trebalo biti, a ako ga zaista ima toliko onda se i mnogi muslimani moraju zapitati za{to je to tako. Kao {to se i mnogi kr{}ani trebaju zapitati za{to mnogi muslimani osje}aju strah od kr{}anstva ili judaizma. U su{tini, nema straha ni od islama ni od kr{}anstva, niti od judai-

zma ili bilo kojeg drugog duhovnog u~enja u ~ijoj je biti sadr`ana duhovnost, ~ista vjera, ljubav, milosr|e, razumijevanje, povjerenje, ali ima straha od nekih kr{}ana, muslimana, jevreja i inih sljedbenika odre|enih religija ~ije poruke njihovi sljedbenici pogre{no razumijevaju ili zloupotrebljavaju. Gotovo je pravilo da je u svemu ru`nom, u svakom vidu zloupotrebe, na`alost, upetljana politika. Da li ste zbog islamskog obla~enja imali neprijatnosti? - Ja sam se pokrila u 21. godini, iz ove perspektive, davne 1986. godine. Bilo je to vrijeme kada je vrlo malo muslimanki nosilo mahramu, odnosno hid`ab. Nisam nikada imala problema zbog moga na~ina odijevanja. Ne mogu se sjetiti nijedne neprijatnosti. Bilo je ~u|enja, pitanja, nekada i dobacivanja, ali sve sam to

onalnu krajnost, ali svaka krajnost proizvodi krajnost na drugoj strani. To bi kona~no, imaju}i u vidu stalna ponavljanja ovog pravila u historiji ~ovje~anstva, morali znati. Hegel ka`e da su `ene vje~na ironija u `ivotu zajednice i kad `ene dr`e kormilo vlasti, dr`avi prijeti opasnost. Istra`uju}i i prou~avaju}i islamsku misao glede `ene, moram vam kazati da ona nije daleko od ove Hegelove ili Hegelova nije daleko od islamske. Ima mnogo predaja ili hadisa koji govore o Posljednjem vremenu, predznacima Sudnjeg dana, a jedan od njih je i taj da }e `ena dominirati nad mu{karcem, zagospodariti i voditi glavnu rije~. To uop}e ne zna~i da je zlo u `eni, ve} prije u mu{kar~evoj slabosti. Zahvaljuju}i toj slabosti, `ena je primorana da preuzme i svoju i mu{kar~evu ulogu. To je veliki teret pod kojim rijetko koja `ena mo`e

EDUKACIJSKI CENTAR KEVSER - Na{a organizacija ima brojne aktivnosti, me|u njima su najva`niji projekti: magazin Zehra, televizijska emisija ~iji smo mi producent pod nazivom TV Zehra, koju emituje 12 televizijskih ku}a {irom BiH i dvije TV ku}e izvan na{e zemlje. Potom, hor mladih Kevser iza kojeg su dva CD-a i jedan DVD sa duhovnim pjesmama. Tu je i radio Zehra koji emitujemo dva puta sedmi~no na Radiju Islamske zajednice Bir, potom, godi{nja manifestacija Mo{us Pejgamberov koju ve} sedam godina prire|ujemo u Zetri
do`ivljavala kao ne{to bezazleno. Ne mislim da hid`ab odre|uje moj na~in opho|enja prema drugima, on ga samo potvr|uje. ostati potpuno zdrava. Dakle, niko nije ni bolji ni gori, niti ima ve}e prednosti pred Bogom po spolnim karakteristikama ve} samo po bogobojaznosti i duhovnim kvalitetima. Mi smo naprosto druk~iji i jedni bez drugih ne mo`emo egzistirati na ovoj planeti. @ena je sto`er koji dr`i obitelj na okupu, a tako i zajednicu. To je najdragocjenija uloga koja mo`e biti podarena jednom ljudskom bi}u. Oko Mo{usa Pejgamberovog svake godine se okupe brojna poznata imena islamske duhovne muzike. No, neki u islamskom svijetu nisu radosni {to se muzika njeguje. Da li ste s takvima imali problema? - Manifestacija okuplja i brojne izvo|a~e, a i simpatizere koji u`ivaju u ovakvoj vrsti duhovne poruke i mi smo zaista sretni zbog toga. Usput, ovo je nama neprocjenjivo iskustvo, prilika da upozna-

@ENE, VJE^NA IRONIJA U @IVOTU
Koliko je istinita tvrdnja da je glas muslimanki, u svijetu uop}e, ~esto pretih, prije svega zbog toga {to ih odgajaju da budu - neprimjetne? - Ima u tome velike istine. Razloge vidim u tradicionalnom odgoju i vi{estoljetnom odnosu dru{tva prema `eni op}enito. @ena, a posebno muslimanka, dugo je bila li{ena prava na obrazovanje, prava glasa, prava da bude sudionik u dru{tvenim tokovima. Njeni potencijali i kreativnosti su dugo bili paralizirani tako da se moralo desiti da pre|e u ofanzivu, da se pobuni i izbori za svoja prava. Sada to mo`da ide u nefunkci-

mo mno{tvo novih prijatelja te da u~vr{}ujemo stara prijateljstva. Muzika se u islamskom svijetu razli~ito do`ivljava. Jedni su za dok su drugi protiv. Kada je u pitanju duhovna muzika, mi mislimo, jer tako osje}amo, da ona oplemenjuje ljudsku du{u, budi pozitivne emocije i ljubav prema Bogu. Nema tu nikakvih strasti niti nekih svjetovnih pobuda zbog kojih bismo osjetili nelagodu. Naravno, bilo je tu i tamo nekih komentara kroz neke radikalne medije da je ovo ~ime se mi bavimo novotarija. Nisam nikad javno komentarisala takve optu`be niti bih pristala da vodim bilo kakav dijalog s ljudima koji imaju ograni~eno gledanje na `ivot. Moj odgovor na takve i sli~ne optu`be bi bio sadr`an u jednoj re~enici: Svi vi koji ste brzo spremni da kritikujete druge, naj~e{}e kako biste sebe izdvojili kao jedino ispravne; zapalite svjetlost da blista pred ljudima kako bi oni mogli vidjeti va{a dobra djela i pohvaliti uvjerenja koja su ih na to potakla. Kada bi svako radio na sebi, a to je toliko te`ak i zahtijevan posao, uop}e ne bi bilo nikakvih optu`bi, prepirki, sva|a oko toga ko je kakav – jer, dovoljno bi nam bilo da svodimo ra~une sami sa sobom. Ono {to od nas na{ Stvoritelj tra`i jeste da sebe usavr{imo tako da budemo uzor drugima u svemu {to je pozitivno i dobro. Bavite se i lije~enjem homeopatijom? - Interes za prirodnom medicinom u meni postoji jo{ od rane mladosti. Homeopatija me privukla jer je filozofija tog lije~enja vrlo bliska vjeri. Otkri}e homeopatske filozofije donijelo je potpuno novu eru misli u svijetu medicinske prakse. Danas je ona druga po u~inku i popularnosti u svijetu. Ljekar homeopat mora da uo~i prirodu bolesti i prirodu lijeka. Zapravo, homeopatija ne lije~i bolest ve} ~ovjeka. Taj holisti~ki pristup ~ovjeku je ne{to {to me posebno dojmilo u homeopatskoj nauci. Nikada nisam vidjela da imate namrgo|eno lice? - Hvala kada tako mislite. Vjera je moj pokreta~, moj korektor, moja {minka... Ona je smisao moga `ivota. Bog nije ne{to „izme|u ostalog“ u mom `ivotu, On je njegov izvor, smisao svega {to radim.

28

5. septembar 2010. godine

Napisao: ]amil SIJARI] Ilustrovao: Abdulah KOZI]

Pe{tari ima selo Doli}i. Oko njega sa isto~ne i ju`ne strane povijaju se bre`uljci, a tamo na sjever i zapad pukla, kao dlan, ravna polja, kojima, reklo bi se, kraja nema. Nekada je u Doli}ima, zbog tih ravnih i {irokih polja, bio ~uven lov sokolovima i hrtovima; jer sokolovi brzo i pravo lete, a tu su imali kuda da lete, a hrtovi brzo i pravo tr~e, i tu su imali kuda da tr~e - i ni{ta im, {to nebom leti i zemljom gazi, a lovi se, nije moglo uma}i. Lov sokolovima po~eo je da i{~ezava jo{ davno, i tih ptica lovica bivalo je sve manje - dok ih najzad nije sasvim nestalo, i o njima ostale samo pri~e. Hrtovi su jo{ dugo ostali, ali je i njih bivalo sve manje, i najzad im se broj sveo na dva, tri. Jednog od ta dva ili tri poklonio je Elmaz Doli}anin svome zetu u Bihor [aranu Lipovcu; neka mu od njega, uz k}erku, ode i hrt. Doveli su ga deset dana poslije nevjeste, i svijet, koji je prije dolazio da vidi nevjestu, sada dolazio da vidi i hrta. U Bihoru nije bilo hrtova, i ako je koji bio nije lovio, jer Bihor je kraj gorovit i lomovit i nije za hrtove. Stoga svijet u selu iz koga je bio [aran gotovo nije ni znao {ta je hrt, sem toliko da je pas - ali druk~iji od obi~nih pasa, jer drugi mu soj i rod i drugo mu je ime. I, kao da mu noge nijesu vi{e ni trebale, kad se nema kuda tr~ati. A isto tako i o~i, kad nemaju kuda pogledati. Pla{io se brda i {uma oko sebe, koje su mu zatvarale vidik, i gotovo mu nalegle na {ape. Daleke ta~ke na zemiji, koje od svega {to na ~etiri noge hodi hrtovi najbolje vide, i{~ezle su, i sa njima nestao ~itav svijet: zemlje i neba. Sporo se navikavao na ~eljad u ku}i [arana Lipovca; dr`ao je jednako kao tu|in - koji je, ma koliko mu se govorilo, bio nepovjerljiv. Bilo mu je dovoljno {to poznaje jednu glavu - `enu [aranovu, uz koju bi se, kao sve svoj uz svoga prikrpio da se spasava. Legao bi pred nju, ispru`io prednje noge, polo`io po njima glavu i gledao je kao da ka`e: Mi smo svoji... Predijevali su mu ime, ali se on na ta nova imena nije odazivao, do na staro i pravo - Tauz, kojim ga je `ena [aranova Pemba i zvala, i on se samo njoj odzivao. Osje}ao je blizinu izme|u [arana i Pembe, i prvi kome se i sam pribli`io bio je [aran. A najvi{e jednog zgodnog dana za lov, kad ga je [aran - u rano jutro, prije nego {to je sunce pokupilo sa trave rosu, izveo u lov. Svaka dlaka na njemu zasijala je, u o~ima se razgorjele vatre, a noge, od nestrpljenja pred lov, lomile se. Pustio ga je - kao {to se obi~no i pu{taju lova~ki psi, podno gore, a on }e ~ekati na vrh gore i brda, kud zvjerka, gonjena, obi~no bje`i. Hajka~i su hajkali. I bio je trenutak takav: da bi se svi drugi lova~ki psi, uz toliku viku i halak, kao ~unkovi zaboli u gustu {umu i zakev}ali. Ali on nije umio u {umu:, nijesu to bila ravna polja, nijesu pucale beskrajne {irine, ni one prave linije pred njim, kad se - sva snaga koju hrt ima, predaje nogama, a noge cilju... To {to su vikali halakali nije ga na lov namamljivalo, jer tako ne{to nije nau~io - jer lovio je bez vike, i sam - }utke, i to {to je ~inio li~ilo je na dvoboj, u kojem se pobje|uje nogama. Stajao je pred {umom kao pliva~ pred vodom - u koju se ne usu|uje da zapliva jer je ne poznaje. Htjele su mu noge nekud, ali je pred njim bilo sve strmeno i puno {ume, pa tijesno kao u kazanu, u kojem se ne mo`e dalje od `ice. Treptao je {to ne mo`e nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu - iz nemo}i, dizao k nebu kao jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo... Ne za|e u {umu. Ostade na mjestu kao kakav kolac, pljunu njegov gospodar u taj kolac. Izvodili su ga kasnije na ravnije strane, i sa manje {ume, gdje bi pomalo potr~ao - ali samo do nekakvog grmena, do nekakvog stabla, koje nije - nenaviknut na smetnje pred svojim nogama, umio da zaobi|e, a u brzini nije ni mogao, i u njih udarao pravo glavom. Vra}ali su ga ku}i krvava. Poslije toga izvo|enja u lov, od kojeg je vidio da nema ni{ta, njegov gospodar je digao ruke od njega, i prepustio ga sudbini ostalih pasa: nek mu se daje hrana koja i njima, i nek se ve`e za kolac; kad je za to, a nije za lov. Za kolac ga nije dala Pemba, rekla je: Da to nije pas tornik pa da tor ~uva, on je ne{to drugo, on je hrt. Hodio je oko ku}e i oko staja, birao mjesto gdje }e le}i, i sve vi{e postajao obi~no pseto - ni torno ni lovno, pa bes-

U

Hrt

korisno; do {to bi se djeca, od svih pasa, jedino sa njim poigrala. Odba~en - on se bio prikrpio za djecu, za jedino dru{tvo koje ga prima, gdje bi se ona igrala tu bi bio i on. ^u~nuo bi na travu, na koji korak od njih, i sve {to bi ona radila pratio svojim pogledima i pokretima kao da se i sam sa njima igra: njihove igre, i na njihov na~in... Ne{to od one svoje igre - kad je bio {tene, i kasnije mladi hrt, vidio je sada u toj dje~ijoj zabavi, i ponovo postajao ono {to ne mo`e postati: mladim hrtom, malim {tenetom... Dozvoljavao je da ga u igri opkora~e jer je to od druga, ili da ga ~ak i nogom }u{nu, jer i to je od druga i to zaboravljao, kao {to i biva u dru`ini... Dolazile su i prelazile godine, i on bivao sve stariji. Nije vi{e bio ni bijel, kao onda kad su ga doveli, ni go onako; izrasla mu je neka `u}kasta dlaka, koja nikako nije bila ukrasna - na njegovom jo{ i sada gipkom tijelu, nego ru`no}a. Zabole bi mu se u tu dlaku slamke i travke, ne{to {to mo`e da se desi psima, ali ne i hrtovima, i to ga je ~inilo jo{ ru`nijim. I najvi{e zbog te dlake i slamke u njoj, a jo{ vi{e zbog hoda njegovog - jer hodio je tromo, i gledanja njegovog - jer gledao je tu`no, on je postajao ne{to sasvim drugo od onoga {to je nekad bio - kad je jedan mladi, bijeli, hrt bio. I samo no}u, kad iz svoga legla digne glavu prema nebu i mjesecu, bivao je ponovo ono {to vi{e nije mladi hrt, i sav hrt - kao {to je gore mlad mjesec, i samo mjesec... Tada nije vidio brda oko sebe, ni {ume oko sebe, ni na sebi onu `utu dlaku, ni kako ga djeca u uzicu ve`u i uzjahaju - vidio je nebeske {irine, i u njima, kao nekad u {irokim doli}skim poljima, lovio... Linija od njegovih o~iju ka mjesecu bila je prava, i on neometano {umama i brdima, tr~ao o~ima ka mjesecu, i htio da potr~i i nogama. Bio je to - a u no}i, jo{ jedan

Poseban odnos
Pri~a “Hrt” ]amila Sijari}a objavljena je 16. jula 1983. Prema ovom pripovjeda~u, romansijeru i pjesniku Oslobo|enje je imalo poseban odnos. Njegov rasko{ni umjetni~ki dar bio je, prije svega, pripovjeda~ki, i na najpotpuniji na~in se ostvario u mnogobrojnim pri~ama i romanima s te ma ma iz ro dno ga Sand`aka i iz balkanske historije. Dio njih na{ao se i na stranicama na{eg lista.

od onih dvoboja kad je nekad lovio u poljima, u kojima on nikad nije bje`ao, nego tjerao i hvatao - i htio i sada da uhvati, jo{ jednom... Jo{ onog gore... Na ravnoj ~istini. Pred okom. Pred nogom. Na nebu... Bivala bi tada ti{ina svuda. I tama no}na na zemlji - pa zemlje kao da i nema, do gore neba, na kojem su on i mjesec jedini, i malo - pa }e ostati samo jedan: hrt ili mjesec... Niko nije mogao da prati tu borbu, jer ona je, iako na svijetlu prostoru, na nebeskom, na koji se - kao na pozornicu, gleda sa zemlje iz tame, bila nevidljiva; kao {to i jest sve nevidljivo {to je samo jedan san, ili snu sli~no... Kad bi mjesec naveo ka gori, za koju }e da za|e - hrt bi, vide}i da gubi borbu, prvi put pustio iz sebe glas pobije|enog, negdje u no}i, iz tame, iz nekakvog slami{ta. Bio bi to glas kakav pu{ta ulovljena, od rana krvava zvijer, a ne glas hrta. Niko ga tada ne bi ~uo - jer niko nije ni lovio, i no} bi, i nebo bi, i mjesec bi tekli dalje - svako svojim putem, ne znaju}i i ne mare}i za jednog hrta u jednom slami{tu... Zalaze}i, malo po malo, mjesec se najzad pretvarao u zvijezdu nad gorom, od koje je - u o~i hrtove, i{la tanka zraka, sli~na strjelici, koju - kao posljednju, i smrtnu pobjednik baca na pobije|enog... Tada bi se, na kraju, i prekinula veza izme|u gore velikog neba i dolje malog slami{ta na gumnu, u kojem je le`ao jedan hrt. Oborio bi kad se ~in zavr{i, glavu na svoje {ape, skupio se, i bio opet sam i opet star, i kao da vi{e nije ni bio hrt. Dje~ja uzica oko vrata i sama bi mu to govorila: nijesi vi{e... Nastajale, su i dugo trajale, studene zime. Za pse torne [aran je na~inio male kolibice, slamom ih gore pokrio a dolje pozder prostro. Lajali su iz tih svojih ku}ica kao da ih brane - potvr|uju}i: da pas ne laje sela radi, nego sebe radi. Da je i imao takvu ku}icu, hrt ne bi lajao - jer nije mu u soju da se lave`om brani; to neka ~ine oni prosti... Bio je besku}nik; on jedini od svega {to je njegov doma}in imao. Zavla~io se pod niske strehe ili savijao uz ku}ni prag - tu gdje, ako ne toplota od ognji{ta s druge strane praga, a ono dim dolazi. Ispred nogu ~eljadi, kad prag prekora~uje, sklanjao se, ili - ve} olijenio i obnemario, pu{tao da ga preska~u, i cvili kad ga na~epe. Izazivao je sa`aljenje u ~eljadima kad zacvili, tako kao da su na~epila starca, i - za utjehu, pu{tala ga da ude u ku}u kod ognji{ta. Bilo je to spasenje za njega premrzlog, kad prag prekora~i. Prikupio bi se uz ugarke - tu gdje je bilo uvijek pepela, pa mu i meko i toplo. Glavu bi polo`io na {ape, pri`murio, i grijao se; a to je bilo upravo ono {to mu je, sad dobro staru, i trebalo... Ostajao je tu sve do onog trenutka kad `ene stanu da peku hljebove; kad uzmu da oko ognji{ta razgr}u `ar i po njemu pola`u crepulje. Budile su ga tada tim svojim crepuljama iz sna, i tjerale od ognji{ta da im ne smeta - a on se, kao {to to ~ini svaki besku}nik kad se negdje privije, opirao i ostajao na svome pepelu sve dok na njega ne bi digli ugarke. Bio je u toj borbi sa `enama za svoj le`aj, sav osmu|en ugaricama, tako da mu je, nekad vitko i gipko tijelo, a sada tromo i pogrbljeno, bilo i{arano crnim prugama, i koliko je dobio ugaraka, toliko je nosio i pruga. Do|e - od toga le`anja uz ognji{te, garav od dima, od pepela i osmu|en od ugarka, i li~io je na `ivu, na nedogorjelu poljevinu... Bio je tada - i takav...,mo`da jo{ jedini ostatak ostataka nekada ~uvenih doli}skih hrtova - i njihov kraj... Onakav kao kod starih ~ardaka, koji podsje}aju {to su nekad bili pa vi{e nijesu, i ~ekaju samo jo{ jedan vjetar, onaj posljednji. Bio se skupio pred pragom, tu gdje ga vjetrovi nijesu dohvatali, ali ga je, na vedroj zimskoj no}i punoj zvijezda stezao mraz. Bila je no} sva sjajna: dolje na zemlji debeo smrznut snijeg, a po njemu mjese~ina, pa se - nebo i zemlja, stopili u beskrajnu mlije~nu bjelinu, kroz koju, sam i velik, plovi mjesec. Gledao ga je odozdo ispred praga, usamljen na zemlji kao i on na nebu, i - jo{ jednom, kroz bjeline i ravnine nebeske, lovio ga... Jedna tanka staza, od njega malog pred ku}nim pragom do velikog mjeseca na velikom nebu, i{la je pravo, i on - na toj stazi, a ka mjesecu, bio opet mladi hrt u lovu, i sve bli`i svom cilju... Niko nije mogao vidjeti taj lov - a da je mogao, vidio bi u o~ima hrtovima ulovljen mjesec, i njega, bijelog od mjese~ine kao kad je nekad bio mlad hrt - mrtvog. Ostalo je i dalje gore nad njim veliko nebo, nadneseno nad male stvari na zemlji... Sjale su po njemu zvijezde. I mjesec. I no} tekla...

5. septembar 2010. godine

NAŠIZBOR

29
RASKOL

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO

KNJIGA

josip.vricko@oslobodjenje.ba

Kad }e i kako Josipovi}
Tu|man je Glava{a ~ak {et puta okitio. Od Jospovi}a se to, ipak, ne o~ekuje. Ne treba pretjerivati. Neka jednom zakiti Dodika. I to je to. Ali, Glava{ je bio br`i, ve} je sve rasprodao. [to je Josipovi}a naprosto kosnulo. Eno, ba{ je - tim povodom - u Dubrovniku, na Festivalu komorne glazbe sino} izvedeno njegovo novo djelo ”@alobni pjev za violinu i orkestar”

zakititi Dodika
predsjednikom i{ao na groblje, a da ne ka`e kako od BiH nema ni{ta. Propala stvar - cjelovito. Dakle, a tko bi i sumnjao da bi jedan takav hri{}anin na groblju lagao, ispunio je obe}anje. U pravu je Josipovi} Dodika se mo`e dr`ati za rije~. A ne za rogove. Usprkos ~ak i tomu {to su ga neki dan na Ko~i}evu zboru uporedili s Jablanom. Na {to je on, skroman kakvog ga je ve} dragi Bog dao, uzvratio kako }e (u)r(l)ikati za srpstvo, ma koliko ga me|unarodnih Rudonja opkoljavalo.

“Im po zan tan, ma {to vit knji`evni podvig i izvanredan istorijski triler“, zapisano je u Daily Mailu o knjizi K. D`. Sansoma. Godina 1537, vrijeme revolucije, najve}ih promjena u Engleskoj jo{ od 1066. Kralj Henri VIII proglasio je sebe vrhovnim poglavarom Crkve. Zemlja postaje svjesna novih, surovih zakona, nepravednih su|enja i dotad najve}e mre`e potkaziva~a i dou{nika. Po nalogu Tomasa Kromvela, grupa zastupnika obilazi i ispituje manastire {irom zemlje. Te`i se samo jednom ishodu: njihovom raspu{tanju.

FILM

ZAMJENA

V

rlo je, ~itam, zabrinuta sljedba Radova na Karad`i}a Srpska (takozvana) demokratska stranka, jer je, eto, hrvatski predsjednik odu{evljen eresovskim vo`dom. I to ba{ kad mu - Josipovi}u, a ne, dakako, Dodiku - vrijeme nije. Usred, naime, predizborne kampanje Mesi}ev je nasljednik kazao kako je drugar Mi}a ispunio sva obe}anja koja mu je dao, kada su ono nedavno po RS-u zajedno obilazili groblja koja je uglavnom SDS popunjavao od 92. do 95.

[tovi{e, mislim kako taj {armantni i muzikalni dr`avnik ne bi smio stati samo na verbalnome. Vrijeme je i za konkretnu akciju. Za{to, primjerice, ne odlikovati toga srpskoga junaka, ali i borca za prava napa}enih Hrvata. Dobro, znam; iskovao je Tu|man oko 5 tona velereda zvonimira, kre{imira, trpimira, a bogme i danica i ankica (dobro, nije ba{ ankica...) sa i bez lenti. Ali je zato i dijelio i {akom i {apkom. A {to ne podijeli on, to do~eka, pa isto tako nastavi, Stjepan Mesi}.

I BI - CJELOVITA!
No, Dodikove oponente ne zbunjuje to {to bi, ukoliko su to~ne vijeti plasirane iz Predsjedni~ki dvora, Josipovi} bio prvi ~ovjek kojega lakta{ka lola nije `ednog prevela preko Save, ve} ho}e da znaju {to je to obe}ao i - jo{ vi{e! - {to je ispunio. I najbolji predsjednik me|u kompozitorima i najbolji kompozitor me|u predsjednicima nije im dao da dugo ~ekaju. Dodik mi je, veli, non{alantno listaju}i (novu) kajdanku Josipovi}, pred novinarima kazao kako se zala`e za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. I, stvarno, kako je obe}ao drugaru Ivi, tako i bi. Nema dana, od onoga kada je prvi put s hrvatskim

125 - NIJE [ALA!
Usto, do Predsjedni~kih dvora je, izravno iz istinoljubivog banjolu~kog kremlja, stigla jo{ jedna radosna vijest: u slobodarskoj Republici Srpskoj }e u listopadu na izbore iza}i 25 posto vi{e Hrvata negoli u jesen prije ~etiri godine. [to nije mala stvar, zna li se da ih je povijesne 2006. svoju demokratsku du`nost u manjem, ali zato demokratskom entitetu, ispunilo njih 100. Ovoga, ali sada doista povijesnoga listopada, iza}i }e ih ~ak 125. I na tome Dodiku hvala. A hvala i Josipovi}u, koji ga za ovaj veliki dopri nos rje {a va nju te {ko ga hrvatskoga pitanja umije pohvaliti.

VIDIO BI STIPE...
Eh, on, taj balkanski prvak u pri~anju viceva, i odli~ja je dijelio ko od {ale. Tako je, 20 godina nakon smrti, odlikovao Miroslava Krle`u odlikovanjem koje se ina~e dodjeljuje visokim hrvatskim vjerskim dostojanstvenicima. Pravo je ~udo da Krle`a, koji bi se kad bi vidio sve}enika krstio i desnom i (naro~ito) lijevom rukom, nije iza{ao iz groba i skoknuo do Mesi}a na Pantov~ak. Vidio bi Stipe popa svoga! No, mo`da Stipe nije kriv; nestalo brate. Daj {to da{! Pa, kako }e onda Josipovi} zakititi na{ega Mileta?! Lako, evo ba{ je ovih dana oduzeo odlikovanja hrvat skim ge ne ra li ma. Zna~i, ima se, mo`e se. Jedna se varijanta, zapravo, nametala sama po sebi - Glava{, zna se. I on je, ba{ kao i na{ Dodik, na{ dr`avljanin. I ba{ kao {to Mile voli BiH, tako i na{ Branimir voli Hrvatsku. U posljednje vrijeme. Dodu{e, Tu|man je Glava{a ~ak {et puta okitio. Od Jospovi}a se to, ipak, ne o~ekuje. Ne treba pretjerivati. Neka jednom zakiti Dodika. I to je to. Ali, Glava{ je bio br`i, ve} je sve rasprodao. [to je Josipovi}a naprosto kosnulo. Eno, ba{ je tim povodom - u Dubrovniku, na Festivalu komorne glazbe, sino} izvedeno njegovo novo djelo “@alobni pjev za violinu i orkestar“.

Jennifer Aniston i Jason Bateman su glavne uloge u ovoj neobi~noj romanti~noj komediji koju potpisuju Josh Gordon i Will Speck (Blades of Glory), a ~iji producenti stoje iza filmova “Mala miss Amerike“ i “Juno“. Financijski uspjeh neuroti~nog, sobom opsjednutog i pesimisti~nog Wallya Marsa (Jason Bateman) s njujor{kim burzovnim partnerom Leonardom (Jeff Goldblum) ne mijenja previ{e njegov tmurni pogled na svijet. Jedina svijetla ta~ka u njegovom `ivotu je njegova lijepa i duhovita najbolja prijateljica Kassie (Jennifer Aniston) koja je, na Wallyevu nesre}u, zadovoljna time da oni ostanu samo prijatelji. Kada Kassie, koja je u svojim ranim 40-ima i jo{ neudata, objavi da `eli imati dijete i da ne planira dopustiti da joj se manjak mu`a ili de~ka isprije~i na putu, Wally ne mo`e do~ekati da ga pita ono {to on o~ekuje da }e ga pitati. No onda ga Kassie osvijesti – ona `eli da joj on pomogne u pronala`enju g. Savr{enog Donatora Sperme, a ne da bude g. Savr{eni Donator Sperme.

TEATAR

@AR-PTICA ZA PRVO[KOLCE

Zagreba~ko kazali{te @arptica po~etak sezone, ali i {kolske godine, tradicionalno obilje`ava jednom besplatnom izve dbom u sklo pu akci je Do bro do {li, dra gi prvo{kolci. Ovo go di{ nja bes pla tna izvedba zbit }e se danas, 5. septembra u 11 sati, a na rasporedu je predstava “Bilo jednom jedno vrijeme“, u kojoj igraju Berislav Tomi~i}, Gorana Marin, Ana Marija Bokor, @ana Bumber, Zoran Kelava i Mitja Smiljani}, dok re`iju potpisuje bugarski gost redatelj Sunny Suninski.

MUZIKA

EVROPA UJEDINJENA U OPERI

HVALA Do Predsjedni~kih dvora je, izravno iz istinoljubivog banjolu~kog kremlja, stigla jo{ jedna radosna vijest: u slobodarskoj Republici Srpskoj }e u listopadu na izbore iza}i 25 posto vi{e Hrvata negoli u jesen prije ~etiri godine. [to nije mala stvar, zna li se da ih je povijesne 2006. svoju demokratsku du`nost u manjem, ali zato demokratskom entitetu, ispunilo njih 100. Ovoga, ali sada doista povijesnoga listopada, iza}i }e ih ~ak 125. I na tome Dodiku hvala. A hvala i Josipovi}u, koji ga za ovaj veliki doprinos rje{avanju te{koga hrvatskoga pitanja umije pohvaliti

U sklo pu pro je kta Vi va Europa 2010. Bizetova “Carmen“ pod ravnanjem Zubina Mehte iz Sofije se prenosi u`ivo u 39 evropskih gradova. Viva Europa 2010. je projekt koji organizira {panjolska regija Valencija, a sve u sklopu obilje`avanja Evropske godine borbe protiv siroma{tva i dru{tvene isklju~enosti. Alarmantni podatak da ~ak 17 posto gra|ana u evropskim zemljama `ivi bez osnovnih `ivotnih uvjeta potaknuo je akciju s ciljem da se {to vi{e gradova i zemalja pove`e u jedinstveni kulturni doga|aj. A to }e biti Bizetova “Carmen“, ~ija }e se izvedba iz Pala~e umjetnosti u Sofiji prenositi u 39 gradova iz 17 zemalja. Orkestrom iz Valencije ravna glasoviti Zubin Mehta, naslovnu ulogu igra lijepa Elina Garanca, dok Don Josea tuma~i Marcel Alvarez.

30

5. septembar 2010. godine

MOJ
Ugodan ambijent interijera sa skladno poslo`enim elementima namje{taja, bojama te podnim i zidnim oblogama, rezultat je uravnote`enih odnosa koji uveliko uti~u na do`ivljaj prostora. Jednostavnim zahvatima unijet }ete sklad u prostor doma te u`ivati u op}oj harmoniji

DOM

Unesite sklad u prostor

Monika GALOVI] DUMEND@I], dipl. ing. arh.

jerojatno ste se ponekad osje}ali kaoti~no u prostorima u kojima ste `ivjeli ili koje ste posje}ivali. Neuravnote`en odnos me|u elementima u prostoru dovodi do osje}aja neugode ~ak i kada nismo svjesni elemenata koji ju stvaraju. Uvo|enje reda i sklada u prostor se mo`e

V

napraviti na razli~ite na~ine, a pozitivni rezultati }e se o~itovati na vizualan, ali i psiholo{ki na~in. Posebnu pa`nju oko uvo|enja uravnote`enih odnosa je potrebno posvetiti onim prostorijama u kojima najvi{e boravite, odmarate ili u~ite, poput dnevnih boravaka, spava}ih, dje~ijih ili radnih soba. Skladno ure|eni prostori pomo}i }e boljem opu{tanju te br`em u~enju i koncentriranju.

Zbog ovih, ali i mnogih drugih razloga, ure|enje doma je posebno izazovan, ali i zahtjevan zadatak, koji u kona~nici mora ispuniti potrebe svih uku}ana, bez obzira na njihovu dob, spol ili zanimanje. Uvo|enje sklada u prostor se jednostavno uvodi bojama. Ukoliko u interijeru imate stilski ili dizajnerski neuskla|ene elemente, koji stvaraju kaoti~ne ugo|aje, pove`ite ih bo-

jom, koja }e dominirati prostorom te tako u drugi plan staviti njihove razli~itosti. Efekte poja~ajte detaljima i dekorativnim tkaninama u istoj ili sli~noj boji te tako temu odabrane boje provucite kroz cijeli prostor. Simetri~nim postavama elemenata unijet }ete smirenost i pravilan ritam u prostor. Simetrijom se mo`ete poigrati u bilo kojoj prostoriji stana, pa ~ak i u

MOJ

VRT

Luk, paradajz i ostalo
povr}e iz vlastite ba{te
Sve ~e{}e se ~uje kako se ne isplati uzgajati povr}e. Mnogi ka`u: Pa na pijaci mo`e{ kupiti sve, a i nije tako skupo, ali to, ipak, nije ta~no
Tekst: Ana MRDOVI], dipl. ing. hor tikulture «ANA-HUP» d.o.o. Sarajevo

ostoje ljudi koji bolje prate cijene na pijaci od mene. No, ove godine sam se potrudila da se i ja malo vi{e zainteresujem za cijene, pogotovo za povr}e koje uzgajam. Tako znam da se crni luk iz doma}e proizvodnje, koji se i na pijacama sve vi{e cijeni, prodaje po 1,50 KM za 1 kilogram. Ja sam proljetos kupila 1 kg arpad`ika (lu~ica) i posadila ga tek u aprilu na parceli na kojoj sam lani imala povr}e. Gredica za luk lani je gnojena stajnjakom, jer se za luk ne preporu~uje svje`a

P

gnojidba stajnjakom.. Parcelu nisam morala posebno obra|ivati ve} sam lagano prekopala i u brazdice posadila arpad`ik. Iznikli luk sam jednom oplijevila i jednom okopala. Nisam primjenjivala mineralna gnojiva ni pesticide jer sam htjela da to bude organska proizvodnja. S obzirom na to da su maj i juni bili ki{oviti, nije bilo potrebe za zalijevanjem. Luk sam povadila u augustu kada su se osu{ile nadzemne stabljike. Izvagala sam ga i vidjela da sam proizvela 15 kg luka. Od maja pa do jula sam od istog luka koristila mladi luk i luk za usputnu potro{nju. Procjenjujem da to nisam koristila da bi imala rod od

20 kg luka. Izra~un: 20 kg luka po 1,50 KM je iznos od 30 KM. Ulaganja – 1 kg arpad`ika 2 KM. Ostala ulaganja: moj rad 2 sata (na sadnji 1 sat, plijevljenje i okopavanje pola sata i va|enje pola sata). Nisam imala nikakvih tro{kova za ostale materijale. Luk je ~vrst i zdrav i sigurno ga mogu koristiti sve do prolje}a, {to nije slu~aj sa krupnim glavicama kupovnog luka, koji se obi~no ne mo`e dugo ~uvati, jer je zalijevan i pregnojen du{i~nim gnojivima pa se zbog toga br`e kvari. Jo{ je bolje pro{ao moj poznanik koji je posadio 2 reda paradajza, odnosno 20 biljaka. Sa svake biljke je ubrao po 4 kg do-

ma}eg neprskanog paradajza koji se na pijaci prodaje po 2,50 KM, odnosno prinos mu vrijedi po pija~nim cijenama 80 kg x 2,50 = 200 KM. Sa paradajzom ima ne{to vi{e posla (gnojenje, sadnja, kolci, vezanje) ali je i vrijednost uroda znatno ve}a. Evo, ova dva primjera neka poka`u da se itekako isplati uzgajati vlastito povr}e pogotovo u ve}im porodicama. Ne treba tu uzeti u obzir samo ekonomsku ra~unicu, ve} {to je mo`da i va`nije to povr}e je u proizvodnji u potpunosti pod na{om kontrolom pa ta~no znamo {to jedemo. Sve to mo`e biti ~ista organska hrana. Dodamo li tome da se tako uzgojeno povr}e bolje ~uva i

5. septembar 2010. godine

31

formiranju pojedinih elemenata namje{taja ili kuhinje. Simetrija je omiljena mnogima koji u`ivaju u pravilnosti i redu, pa se stoga preporu~uje kao prostorna koncepcija i onima, koji ih `ele uvesti u prostor. Savr{en sklad posti`e se odmjerenim kombiniranjem materijala, koji mogu naglasiti, ali i smiriti prostorne ugo|aje. Ukoliko odaberete materijal s nagla{enom bojom, strukturom ili

teksturom, primijenite ga na na~in koji ga postavlja u prvi plan te primijenite kroz razli~ite elemente, npr. pod, vrata, police, itd. Na taj se na~in formiraju uravnote`ene plohe u prostoru, koje mo`ete dodatno naglasiti bojom zidova. Sklad u prostoru jednostavno }ete istaknuti dekorativnim detaljima, koji se mogu pojavljivati samostalno ili kao aplikacije na namje{taju. Isti, ali u razli-

~itim veli~inama, te razli~iti, ali u istim bojama, bit }e dovoljni za uspostavljanje jasnih odnosa u prostoru u kome dominiraju. Ukoliko dekoraciju odaberete kao osnovni element uspostavljanja sklada, potrudite se da ostali elementi svojim oblicima i bojama budu smireni i nenametljivi. Grupiranje elemenata ili predmeta stvara skladne odnose u prostoru. Kaos ~esto ~ine nepravilno poslo`ene knjige, ukrasni predmeti, slike na zidovima, itd. Jasnim formiranjem zona u kojima se smje{taju to~no odre|eni predmeti, poput biblioteka, galerijskih zidova sa slikama, vrtova sa sobnim biljem, itd., unosite jasno}u, red i preglednost, koji rezultiraju prostornim skladom. Harmoni~an interijer bit }e onaj koji ima stilski uskla|en namje{taj, a dodatni ugo|aj poja~at }e primjena istih ili sli~nih boja. Stilska povezanost namje{taja, zavjesa, zastora, dekorativnih tkanina i ukrasnih predmeta stvara jasnu sliku o prostoru i ugo|aju koji se `eli posti}i. Skladni odnosi se mogu kreirati unutar svih stilova, pa kona~na odluka ovisi o ukusima pojedinaca. Te`nja skladnim prostornim odnosima odra`ava i te`nju za skladnim `ivotom. Ukoliko ga `elite posti}i, zapo~nite s interijerom vlastitog doma u kome zavr{avate i zapo~injete svaki novi dan...

SAVJETISTRUCNJAKA

Nekoliko korisnih
savjeta za njegu kose
Osnovna namjena hranljive maske, pakovanja za kosu, jeste da prehrani korijen kose nakon svih zlostavljanja kojima ih dana{nja `ena podvrgava. Boja, kiselina, hidrogen, gelovi, lakovi, zra~enja u solarijumima, su{enje fenom, `ivot u nezdravim gradskim prilikama, zatim duhanski dim, zaga|enost zraka, stres, ultraljubi~asti i infracrveni zraci sunca... Svi ovi faktori negativno uti~u na va{u kosu. Recept: Izmrvite nekoliko kri{ki dinje u mikseru (ili vilju{kom) i rasporedite po kosi. Neka djeluje petnaestak minuta, a potom dobro isperite. Za ve}i sjaj, u zadnju vodu za ispiranje dodajte ka{iku jabukovog sir}eta. Ovo pakovanje mo`ete upotrebljavati jedanput nedjeljno.

ZA GLATKU KOSU
Koristite jednu bananu za kosu, a drugu pojedite. Recept: Naravno, bananu prije toga morate pretvoriti u ka{icu i dodati joj jednu ka{iku maslinovog ulja i ka{iku soka od limuna. Ovo pakovanje se nanosi na mokru kosu, dobro utrlja, dr`i desetak minuta i potom opere {amponom. Mo`da }ete zbog maslinovog ulja, koje se te`e ispira, morati da kosu {amponirate i dva puta, ali isplati se. Nakon ovog pakovanja, prebogatog vitaminom B i kalijumom, va{a kosa }e biti mekana i sjajna.

KOSA KOJA IMA PERUT
Perut je zbog hormonalnih naglih promjena vrlo ~esta i neprijatna pojava. Pripremite pakovanje od maslinovog ulja i ruzmarina. Recept: Na jednu ka{iku maslinovog ulja stavlja se deset kapi ruzmarinovog ulja (mo`ete ga kupiti u apotekama). Pa`ljivo nanesite na kosu i dobro utrljajte masiraju}i tjeme glave. Najbolje bi bilo da pakovanje ostavite da djeluje preko no}i. Ujutro dobro isperite kosu.

SUHA KOSA
Dodatnu pomo} ve} isu{enoj kosi pru`i}e pakovanje od ~i~kovog ulja. Osim {to }e nahraniti kosu, ono djeluje i antibakterijski. Recept: U jednu zdjelicu izdvojite i dobro razmutite `umance. Kap po kap dodajte ~i~kovo ulje (mo`e se nabaviti u svim apotekama) kao da pravite majonezu. U cijelu smjesu nacijedite pola limuna. Rasporedite pakovanje po korijenu oprane kose. Masirajte nekoliko minuta da bolje upije. Omotajte glavu pe{kirom i pustite da djeluje dvadesetak minuta, a potom isperite. Ovo je tako dobro pakovanje da je dovoljno koristiti ga jedanput mjese~no!

UMJESTO BOJENJA
Ako `elite da bojom osvje`ite tamnu kosu, nabavite prirodnu kanu (crvene ili crne boje), razmutite u toploj vodi, dodajte jedno cijelo jaje, opet dobro razmutite i time nama`ite korijen kose. Umotajte najlonom i dr`ite dvadesetak minuta. Nakon toga operite kosu {amponom.

ZA SVJETLIJE TONOVE
Umjesto kane, skuhajte jak ~aj od kamilice i narand`e, ohladite ga i nakon pranja tom ~ajnom mje{avinom isperite kosu. ^aj od kamilice i narand`e posvjetljuje plavu kosu. Su{ite fenom oko pet minuta (toplina poma`e uljima da dublje prodru). Tako|e, mo`ete preko kose staviti i kapu ili aluminijumsku foliju. Poslije dvadesetak minuta stanite pod tu{, ali prije nego {to po~nete sa ispiranjem, masirajte korijen kose rukama na kojima imate {ampon (tako }ete “razbiti” ulje, da bi se lak{e spralo). Na kraju isperite i stavite neki blag balzam. Kratka ili duga, kovrd`ava ili ravna - nije va`no. Zapamtite: lijepa je samo sjajna, zdrava i ~ista kosa.

da nema otpadaka ra~unica je jo{ pozitivnija. Za razliku od onih koji su se gurali po pijacama ili tr`nim centrima moj prijatelj i ja smo se u na{im vrtovima aktivno rekreirali na svje`em zraku, u`ivali gledaju}i kako nam povr}e raste i daje plodove koji su zdrava hrana proizvedena pod na{om kontrolom puna vitamina i minerala, jer od njive do tanji-

ra pro|e svega nekoliko minuta ili sat. Fizi~ko zdravlje ~uvamo aktivnom rekreacijom i pravilnom ishranom u kojoj povr}e iz vlastitog vrta ima posebnu vrijednost tako da suhoparnoj naprijed navedenoj ra~unici treba nadodati ove vrijednosti koje se ne mogu izraziti u KM-ovima ve} u zadovoljstvu i zdravlju koje takav na~in `ivota, ishrane, i djelovanja pru`a.

SUHA NA VRHOVIMA, A BRZO SE MASTI
Ovo je jedna od najgorih i tako ~estih kombinacija. I za nju postoji stari dobri i provjereni recept iz ku}ne apoteke. Trebaju vam biotin i vitamin A, koji suzbijaju pretjeran rad lojnih `lijezda. Gdje toga ima u velikim koli~inama? U dinji.

32

5. septembar 2010. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

5. septembar 2010. godine

33

Albert Ajn{tajn

Najzna~ajnija li~nost u istoriji svijeta

Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine za obja{njenje fotoelektri~nog efekta, rada objavljenog 1905. u Annus Mirabilis ili Godini ~uda, kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime Ajn{tajn je sinonim za ~ovjeka visoke inteligencije ili za genija
Pripremila: Nagorka IDRIZOVI]

Ajn{tajn i Nils Bor spore se oko kvantne teorije

U dru{tvu sa genijalnim indijskim pjesnikom Rabindrantom Tagorom

Ajn{tajnova ku}a u Prinstonu

U poodmakloj dobi

Sa suprugom Milenom Mari}

lbert Ajn{tajn (njem. Albert Einstein) je bio teorijski fizi~ar, jedan od najve}ih umova i najzna~ajnijih li~nosti u istoriji svijeta. Ro|en je u 14. marta 1879. godine u Ulmu, u Njema~koj, a preminuo je 18. aprila 1955. godine u Prinstonu u Nju D`ersiju, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Tokom `ivota Ajn{tajn je `ivio u Njema~koj, Italiji, [vajcarskoj i SAD-u. Po nacionalnosti Jevrej, {to je naravno dobrim dijelom uticalo na njegovo kretanje i kona~no preseljenje u SAD. Oblast u kojoj je dao nemjerljiv doprinos je fizika, a institucije u kojim je radio su [vajcarski patentni biro, Univerzitet Cirih, Karlov univerzitet, Kajzer Vilhelm institut, Lajdenski univerzitet, Institut za napredne studije. Poznat po je op{toj teoriji relativnosti, specijalnoj teoriji relativnosti fotoelektri~nom efektu i Braunovom kretanju. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine za obja{njenje fotoelektri~nog efekta, rada objavljenog 1905. u Annus Mirabilis ili Godini ~uda, kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime Ajn{tajn je sinonim za ~ovjeka visoke inteligencije ili za genija. Albert Ajn{tajn je formulisao specijalnu i op{tu teoriju relativnosti kojima je revolucionirao modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statisti~ke mehanike. Predmet njegovih istra`ivanja bile su kapilarne sile, specijalna teorija relativnosti, kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike, op{ta teorija relati-

A

vnosti, uop{tenje specijalne teorije kojom je obuhva}eno ubrzano kretanje i gravitacija, kosmologija, statisti~ka mehanika, Braunovo kretanje, kriti~na opalescencija, vjerovatno}a elektronskih prelaza u atomu, problemi probablisti~ke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustini zra~enja, fotoelektri~ni efekat, fotoluminiscencija, fotojonizacija, Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zako~no zra~enje, stimulisana emisija zra~enja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazi~nih fizi~kih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

DJETINJSTVO I SREDNJO[KOLSKO DOBA
Ajn{tajn je ro|en u jevrejskoj familiji, nastanjenoj u gradu Ulm. Njegov otac bio je Herman Ajn{tajn, po zanimanju trgovac, koji se kasnije bavio elektrohemijskim poslovima, a majka mu je bila Paulina Ajn{tajn, djevoja~ko Koh. Po Albertovom ro|enju, njegova majka navodno je bila zapla{ena, jer je mislila da je glava njenog novoro|en~eta previ{e velika i da je lo{e oblikovana. Po{to je veli~ina njegove glave, ~ini se, bila manje vrijedna zapa`anja kako je on bivao stariji, {to je o~igledno sa svih Ajn{tajnovih fotografija na kojima se vidi da mu je glava bila proporcionalna veli~ini tijela u svim periodima `ivota, ovu njegovu „osobinu“ nadalje su tretirali kao neku vrstu benigne makrocefalnosti, odnosno smatrali su da proporcije njegove glave nisu ni u kakvoj vezi sa nekom eventualnom bole{}u, niti da imaju bilo kakvog uticaja na njegove kognitivne - saznajne sposobnosti.

Jo{ jedan, poznatiji, aspekt Ajn{tajnovog djetinjstva predstavlja ~injenica da je on progovorio kasnije nego ve}ina prosje~ne djece. Ajn{tajn je sam tvrdio da nije progovorio prije svoje tre}e godine i da je i tada to nevoljko ~inio sve do uzrasta od devet godina (vidjeti „Spekulacije i kontroverze“). Zbog ovog Ajn{tajnovog zaka{njelog razvoja govornih sposobnosti i njegove kasnije dje~a~ke sklonosti da izbjegava svaku temu u {koli koja mu je dosadna, a da se intenzivno koncentri{e samo na ono {to ga interesuje, neki od njegovih poznavalaca iz tog vremena, kao na primjer jedna porodi~na ku}na pomo}nica, sugerisali su ~ak da je on mo`da retardiran. Kada je Ajn{tajnu bilo pet godina, njegov otac mu je pokazao mali d`epni kompas i Ajn{tajn je tada shvatio da ne{to u „praznom” prostoru djeluje na magnetnu iglu kompasa, da bi kasnije ovaj do`ivljaj opisao kao najve}i otkriva~ki doga|aj njegovog `ivota. On je, zabave radi, pravio modele i mehani~ke spravice pokazuju}i tako odmalena velike tehni~ke i matemati~ke sposobnosti.

rioda rane adolescencije, nabavljaju}i mu ili mu preporu~uju}i za ~itanje knjige iz oblasti nauke, matematike i filozofije. Ajn{tajn je shvatio kolika je mo} aksiomatskog, deduktivnog razmi{ljanja prou~avaju}i Euklidove “Elemente”, koje je on nazivao svetom geometrijskom knji`icom. Te godine, u uzrastu od 16 godina, on preduzima misaoni eksperiment poznat kao “ n{tajnovo ogleAj dalo” (“Albert Einstein’s mirror”). Zure}i u ogledalo, on je poku{avao da doku~i {ta bi se desilo sa njego-

kao Sofija ili Marija, k}erku profesora Vintelera i Ajn{tajnovu prvu draganu. Ajn{tajn se zatim upisuje na Savezni politehni~ki institut, u oktobru, i prelazi u Cirih, dok Marija odlazi u Olsberg u [vajcarskoj gdje je ~eka posao u~iteljice. Iste godine, on obnavlja svoje virtember{ko dr`avljanstvo. U jesen 1896, Srpkinja Mileva Mari} zapo~inje svoje studije medicine na Univerzitetu Cirih, da bi se ve} poslije prvog semestra prebacila na Savezni politehni~ki institut gdje, kao jedina `ena upisana te

i Mari}eva dobijaju u to vrijeme vanbra~nu k}erku, Lizerl Ajn{tajn (Lieserl Einstein), ro|enu januara 1902. Sudbina ovoga djeteta do danas je nepoznata. Neki vjeruju da je ona umrla odmah po ro|enju, dok drugi vjeruju da su je roditelji dali na usvajanje.

ZAPOSLENJE I DOKTORAT
Ajn{tajn je o`enio Milevu Mari} 6. januara, 1903. Ajn{tajnova `enidba sa Mari}evom, koja je bila matemati~arka, predstavljala je u isto vrijeme i li~no, ali i intelektu-

teze pod nazivom „Jedno novo odre|ivanje molekularnih dimenzija“. Ve}ina istori~ara, me|utim, vjeruje da se ajn{tajnovska relativnost razlikuje na mnogo klju~nih na~ina od drugih teorija relativnosti koje su kru`ile u to vrijeme, i da mnoga pitanja u vezi sa prioritetom ovog otkri}a izrastaju iz obmanjive slike Ajn{tajna kao genija koji je radio u potpunoj izolaciji. Mada je sigurno da je Ajn{tajn diskutovao o fizici sa Milevom, ne postoje solidni dokazi o tome da je ona

KAMPANJA Kampanju da se Ajn{tajnovo djelo etiketira kao jevrejska fizika, nasuprot njema~koj ili arijevskoj fizici, predvode Nobelovi laureati Filip Lenard (Philipp Lenard) i Johanes Stark (Johannes Stark)
Na predavanju u Prinstonu

MOZAK Otkriveno je da njegov tjemeni operkulum region nedostaje i da je, kao kompenzacija tome, njegov donji parijetalni re`anj 15 posto ve}i nego {to je normalno, a odgovoran je za matemati~ko mi{ljenje, vizuelnu spoznaju DRUGI SVJETSKI RAT prostora, i slikovito Kada je Adolf Hitler do{ao na vlast prikazivanje pokreta u januaru 1933, Ajn{tajn je bio gosu~inila neki zna~ajan doprinos njegovom radu. U 1912, Ajn{tajn po~inje da naziva vrijeme ~etvrtom dimenzijom, mada je Herbert D`ord` Vels uradio to isto ranije, u svome djelu “Vremenska ma{ina”‘ (“The Time Machine”) iz 1895. godine. Objavljuje 1917. godine rad u kojem koristi op{tu teoriju relativnosti da bi izgradio model cijelog svemira, pripremaju}i tako pozornicu za nastupanje moderne fizi~ke kosmologije. Prvi Albertov i Milevin sin rodio

se 14. maja 1904, kao Hans Albert Ajn{tajn, Njihov drugi sin, Eduard Ajn{tajn, ro|en je 28. jula, 1910. Hans Albert }e kasnije postati profesor hidrauli~kog in`injeringa na Univerzitetu Kalifornije, Berkli, imaju}i veoma malo kontakata sa svojim ocem, ali dijele}i njegovu ljubav ka jedrenju i muzici. Mla|i brat, Eduard, `elio je da razvije praksu frojdovskog psihoanaliti~ara, ali je institucijalizovan zbog {izofrenije i umro je u jednom azilu. Ajn{tajn se razveo od Mileve 14. februara, 1919, da bi o`enio Elzu Lovental (Elsa Löwenthal), ro|enu Ajn{tajn, (Lovental je bilo prezime njenog prvog mu`a, Maksa) 2. juna, 1919. Elza je bila Albertova prva ro|aka sa maj~ine strane, i njegova ro|aka u drugom koljenu sa o~eve strane. Bila je tri godine starija od Alberta, i njegovala ga je kao bolni~arka, nakon {to je pretrpio djelimi~ni slom `ivaca kombinovan sa jakim stoma~nim bolovima. U ovom braku nije bilo djece.

ROMANSA SA MILENOM MARI]
Po~ev od godine 1889, student medicine po imenu Maks Talmud (Max Talmud - kasnije: Talmey), koji je ~etvrtkom uve~er posje}ivao Ajn{tajnove u toku {est godina, upoznaje Ajn{tajna sa klju~nim nau~nim i filozofskim tekstovima, uklju~uju}i Kantovu „Kritiku ~istog uma“. Dvojica od njegovih ujaka na dalje }e “hraniti” ovu njegovu intelektualnu radoznalost, tokom njegovog kasnijeg djetinjstva i pe-

vom ogledalskom slikom ako bi on po~eo da se kre}e brzinom svjetlosti. Njegov zaklju~ak, da je brzina svjetlosti nezavisna od brzine posmatra~a (brzine njenog izvora), koji je, izme|u ostalog, bio podstaknut i ovim razmi{ljanjem, kasnije }e postati jedan od dva postulata specijalne relativnosti. U Arau, u [vajcarskoj, on je stanovao kod profesora Josta Vintelera (Jost Winteler) gde se zaljubljuje u Sofiju Mariju - Janu Amandu Vinteler (Sofia Marie-Jeanne Amanda Winteler), obi~no pominjanu

godine, studira na istom smjeru kao i Ajn{tajn. Milevino dru`enje sa Ajn{tajnom razvi}e se u pravu ljubavnu romansu tokom sljede}ih par godina, i pored povike njegove majke kojoj je smetalo to {to je ona previ{e stara za njega, {to nije Jevrejka, i {to ima fizi~ku manu, jedna noga bila joj je ne{to kra}a. Tokom tog vremena, Ajn{tajn razmjenjuje i dijeli svoja nau~na interesovanja sa grupom bliskih prijatelja, uklju~uju}i Besoa i Mari}evu. Oni tada sami sebe nazivaju Olimpija Akademijom. Ajn{tajn

alno partnerstvo i vezu. Za Milevu Ajn{tajn je govorio: „Ona je stvorenje jednako meni samom i koje je jednako nezavisno i jako kao {to sam i ja“. Ronald Klark (Ronald W. Clark), Ajn{tajnov biograf, tvrdi da distanca koja je postojala u Ajn{tajnovom braku sa Milevom, za njega bila preko potrebna, jer da bi upotpunio svoj rad on je morao da postigne neku vrstu intelektualne izolacije. On sti~e svoj doktorat pod mentorstvom Alfreda Klajnera (Alfred Kleiner) na Univerzitetu Cirih, nakon prijavljivanja svoje doktorske

tuju}i profesor na Prinstonskom univerzitetu, polo`aj koji je on preuzeo u decembru 1932, na poziv ameri~kog predava~a Abrahama Fleksnera. U 1933. godini, nacisti donose Zakon o restauraciji civilne slu`be koji prisiljava sve univerzitetske profesore Jevreje da napuste posao, i tokom 1930-ih vodi se kampanja da se Ajn{tajnovo djelo etiketira kao jevrejska fizika, nasuprot njema~koj ili arijevskoj fizici, koju predvode Nobelovi laureati Filip Lenard (Philipp Lenard) i Johanes Stark (Johannes Stark). Podr`ani od

SS-a, pobornici njema~ke fizike objavljuju na sve strane pamflete i knjige u kojima ocrnjuju Ajn{tajnove teorije i poku{avaju da stave na crne liste njema~ke fizi~are koji pou~avaju ove teorije. Ajn{tajn se odri~e svoga pruskog dr`avljanstva i ostaje u Sjedinjenim Dr`avama, gdje mu je dat stan na stalno kori{tenje. Ajn{tajn postaje ameri~ki dr`avljanin 1940, mada jo{ zadr`ava i {vajcarsko dr`avljanstvo. U 1939, okura`en od Silarda, Ajn{tajn {alje pismo predsjedniku Amerike Frenklinu Delanu Ruzveltu zauzimaju}i se za prou~avanje nuklearne fisije u vojne svrhe, zbog straha da bi nacisti~ka vlada Njema~ke mogla da bude prva koja }e proizvesti nuklearno oru`je. Ruzvelt po~inje sa malom istragom u vezi sa ovim problemom koja }e sa vremenom prerasti u masivni Menhetn projekt. Ajn{tajn li~no nije bio uklju~en u ovaj projekat stvaranja prve atomske bombe, ali je ipak, prema tvr|enju Linusa Paulinga, kasnije za`alio {to je potpisao ovo pismo. Me|unarodni spasila~ki komitet (International Rescue Committee) bio je osnovan 1933, na zahtjev Alberta Ajn{tajna, sa ciljem da se pomognu protivnici Adolfa Hitlera. Izraelska vlada predla`e Ajn{tajnu da preuzme du`nost predsjednika. On odbija ovu ponudu, a interesantno je da je to jedini slu~aj da je nekom dr`avljaninu Sjedinjenih Dr`ava bio ponu|en polo`aj predsjednika neke strane dr`ave. Ovo Ajn{tajnovo odbijanje mo`da ima neke veze sa njegovim neodobravanjem nekih dijelova izraelske politike tokom rata za nezavisnost. U pismu koji je on potpisao, zajedno

sa drugim istaknutim Jevrejima u Sjedinjenim Dr`avama on kritikuje Oslobodila~ku partiju koju vodi Menahem Begin zbog nacifa{isti~kih metoda i filozofije.

SMRT I AUTOPSIJA
On umire u 1.15 sati poslije pono}i u Prinstonskoj u 76. godini. Uzrok smrti je bilo unutra{nje krvarenje, izazvano prskanjem aneurizma aorte. Njegova uop{tena teorija gravitacije (Generalized Theory of Gravitation) ostaje tako nedovr{ena. Jedina osoba prisutna u trenutku njegove smrti bila je jedna medicinska sestra, koja je rekla da je on neposredno pred smrt promrmljao nekoliko rije~i na njema~kom koje ona nije razumjela. Bio je kremiran bez ceremonije, istoga dana kad je i umro, u Trentonu, Nju D`ersi, {to je bilo u skladu sa njegovim `eljama. Njegov pepeo je potom rasut na otvorenom prostoru. Doktor Tomas [tolc Harvi izvr{io je autopsiju nad Ajn{tajnom, pri ~emu je odstranio i sa~uvao njegov mozak. Harvi nije na{ao ni{ta neuobi~ajeno na njegovom mozgu, ali 1999, u novoj analizi koju je uradio tim sa Mek Master univerziteta (McMaster University) otkriveno je da njegov tjemeni operkulum (operculum) region nedostaje i da je, kao kompenzacija tome, njegov donji parijetalni re`anj (parietal lobe) 15 posto ve}i nego {to je normalno. Donji parijetalni re`anj je odgovoran za matemati~ko mi{ljenje, vizuelnu spoznaju prostora, i slikovito prikazivanje pokreta. Ajn{tajnov mozak tako|er je sadr`avao 73 posto vi{e glajalnih }elija od prosje~nog mozga.

34

5. septembar 2010. godine

OKOEKOLOGIJE

Sa po~etkom {kolske godine o~ekuju se pove}ane aktivnosti najmla|ih u obilje`avanju datuma u vezi sa `ivotom i zdravljem i dodatnoj edukaciji da bi, neovisno od {kole, bolje razumjeli zakone prirode i stalno doprinosili o~uvanju `ivotne sredine
Hajdar ARIFAGI] (hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)

Doma}a i {kolska zada}a

agle promjene vremena - od paklenih vru}ina na gradskom asfaltu do snijega na planinskim visovima ~iji smo svjedoci, i ovih dana upozorile su nas na to da proces globalnog zatopljavanja nastavlja diktirati prirodnim pojavama i ~ovjekovim aktivnostima. Vi{e pojedinosti o tome saop{tila je ameri~ka Agencija za istra`ivanje svemira NASA uz podatak da je ova godina najtoplija na planeti poslije 131 godine. Nova studija toplog vremena u SAD-u koju je izdala Nacionalna prirodnja~ka federacija predvi|a da }e ekstremno toplo vrijeme do 2050. postati uobi~ajeno. Ova privatna organizacija za prou~avanje `ivotne sredine ukazuje na to da }e se tokom zagrijavanja planete pove}ati i ki{ne padavine i su{e. No pojedini klimatolozi u svijetu predvi|aju da }e ekstremni vremenski uslovi sa zagrijavanjem planete postati uobi~ajeniji. Prema njihovim saznanjima, dok se planeta bude zagrijavala, mo`e do}i do pove}anja vode u atmosferi, pa }e kada pada ki{a, pljuskovi biti mnogo ja~i, {to }e zaista biti katastrofalno.

N

nja - pove}anja broja zgrada i povr{ine puteva gradovi biti sve topliji. No Majkls ka`e da su se ljudska bi}a uvijek prilago|avala promjenama `ivotne sredine te da }e to nastaviti. Ovaj problem se ne razlikuje od mnogih apokalipti~nih opasnosti koje su se nadnosile nad ljudsku zajednicu od pamtivijeka, ali se ~ovjek prilagodio svim tim opasnostima. Sve ovo, naravno, ne ti~e se samo ~ovjeka, ve} i drugih `itelja planete. Zaviriv{i u gnijezda roda u kontinentalnoj Hrvatskoj, tamo{nji stru~njaci i volonteri su se ozbiljno zabrinuli onim {to su tom prilikom ustvrdili. Od 355 gnijezda sa 298 odraslih parova ovih ptica, njih 205 nije imalo mlade.

Najva`niji odjevni predmeti za jesen - zimu 2010/2011.
Vojne jakne, topli zimski kaputi, rukavice i ~izme iznad koljena, samo su neki od najpopular nijih odjevnih predmeta i dodataka za predstoje}u sezonu
Modni trendovi za jesen-zi mu 2010/2011. odra`avaju bezvremensku eleganciju koja se temelji na vi{e klasi~nih elemenata. Ova sezona donosi pragmati~an pristup kroz jednostavne, ali vrlo spektakularne i jedinstvene modne kolekcije. Pogledajmo neke od klju~nih odjevnih predmeta i dodataka za jesen - zimu 2010/2011. vina osmislili su potpuno `enstvene kapute. otkrivaju bur`oaski i boemski dio `ene. Duge suknje savr{ene su za jesen i zimu, no s obzirom na duljinu i ki{no/snje`no vrijeme mogu se pokazati pomalo neprakti~nima. U tom slu~aju dizajneri predla`u suknju u stilu pedesetih koja mo`e spasiti bilo koji outfit, posebno za aktivne `ene koje vole retro look. Za jesen zimu 2010/2011. suknje kao iz pedesetih koriste se u casual outfitima, a uskla|uju se s velikim vestama i visokim petama u Dries Van Notenu, i ~izmama kod Tommya Hilfigera.

O^ISTIMO SVIJET
Darko Podravec iz Hrvatskog dru{tva za za{titu ptica i prirode, prema izjavi datoj tamo{njim medijima, smatra da je to rezultat vremenskih uvjeta – natprosje~no jake ki{e i niske temperature u maju. Dugotrajne ki{e u vi{e navrata namo~ile su gnijezda i perje odraslim rodama, {to ih je onemogu}ilo u odr`avanju potrebne temperature jaja i pti}a. Sve su dodatno zakomplikovale i vrlo niske temperature za to doba godine zbog kojih je rodama hrana bila nedostupna. Unato~ svemu, nisu napu{tale svoja gnijezda koja su ~esto savijena u blizini vode, nerijetko i ~ovjeka. Tu su naviku vjerovatno razvile pribli`avanjem ljudskih ku}a njihovom stani{tu i zbog netrpeljivosti drugih grabe`ljivaca prema ljudima. U{li smo u septembar karakteristi~an i po selidbi roda u toplije krajeve. Njihova brojnost u povratku s prolje}a idu}e godine u mnogome }e zavisiti od vremenskih uslova tamo i ovdje. No ovaj mjesec je mnogim svojim datumima posve}en zdravlju: 9. je dan prve pomo}i, 18. je Evropski dan darivanja organa, 24. Dan srca itd. Ekolozi }e 15. imati svjetsku akciju O~istimo svijet, 16. je Svjetski dan o~uvanja ozonskog omota~a, a 22. Svjetski dan bez automobila. S obzirom na to da je ve} zapo~ela i nova {kolska godina, nadati se pove}anim aktivnostima najmla|ih u obilje`avanju ovih datuma i dodatnoj edukaciji da bi neovisno od {kole bolje razumjeli zakone prirode i stalno doprinosili o~uvanju `ivotne sredine. Ako tako bude, i rode }e se vratiti.

VOJNI TREND
Vojni trend je dizajnerima jedna od najdra`ih tema ~ak i za jesen - zimu 2010/2011. Dakle, kaki boja je najpopularnija kada su u pitanju jakne i kaputi koji imaju nagla{ena remena i velike, funkcionalne gumbe uskla|ene sa `enstvenim odjevnim predmetima poput ~ipkaste haljine i ~izmi do bedara s visokom potpeticom. Jakne se nose i uz vojne kombinezone i cargo hla~e, ~ine}i jednostavan i nosiv stil. U Burberry Prorsumu vojni ogrta~i dolaze u razli~itim oblicima i volumenima, inspiriranim uniformama i kadetkinjama, no pravi izvor inspiracije je aviator jakna. Aviator stil je jednostavan i prepoznatljiv i ne treba puno o njemu pisati - ko`ne jakne sa ili bez krznenog ovratnika.

OPASNOST APOKALIPSE
Klimatolog Amanda Staud iz Nacionalne prirodnja~ke federacije SAD-a, koautor izvje{taja za 2010. godinu, o ekstremnim vru}inama u Sjedinjenim Dr`avama je utvrdila da su mnogi gradovi du` Isto~ne obale Sjedinjenih Dr`ava, u pore|enju sa prosje~nim temperaturama, imali dvostruko vi{e dana sa temperaturom od 32 stepena Celzijusa. Ona ka`e da }e tako ekstremna vru}ina ubrzo postati uobi~ajena pa }e se visoke temperature, kao ovog ljeta, 2050. smatrati sasvim normalnim, {to }e zavisiti i od ispu{tanja gasova koji izazivaju globalno zagrijavanje kroz koje prolazimo. No klimatolog Kejto instituta Patrik Majkls smatra da je pri~a o zaga|enju koje izaziva pove}anje koli~ine ugljendioksida u atmosferi i globalno zagrijavanje pretjerana. Svi ovi gradovi }e biti, i ve} jesu, topliji, nezavisno od ispu{tanja ugljendioksida u atmosferu. Ovo iz razloga jer beton i opeka u gradovima zadr`avaju vi{e toplote nego ugljendioksid. Treba se pomiriti s time da }e zbog njihovog {ire-

KAPUTI
Za nadolaze}u sezonu, vi{e nego ikad, dizajneri su stavili naglasak na kapute. Postoje dva glavna trenda kad su kaputi u pitanju. Jedan se temelji na reinterpretaciji klasi~nog stila, a drugi na novim volumenima i krojevima. Dizajneri su na mo dnim pis ta ma predstavili mu{kobanjaste kapute i mornarske jakne, ali i `enstvene kaput-haljine. Kad je u pitanju povratak na klasi~ni, mu{ki kaput, oni su sada malo masivniji. Vidjeli smo ih kod Chloé, Dries Van Notena i Michaela Korsa. Kod Miuccie Prade mo`e se vidjeti inspiracija u {ezdesetima, a iz Versacea i Lan-

^IZME
^izme iznad koljena. Za jesen - zimu 2010/2011. ~izme koje dose`u do bedara pravi su hit sezone, jer su uo~ene na mnogim modnim pistama i kod mnogih dizajnera, kao {to Burberry Prorsum, Christian Dior i Vivienne Westwood. Unato~ tomu {to su vrlo udobne, one nude `enstven, seksi izgled.

DUGA^KE SUKNJE
Dugo i du`e rije~i su koje najbolje opisuju trendove suknji ove sezone. Salvatore Ferragamo i Ralph Lauren predstavili su duga~ke verzije koje

RUKAVICE
Rukavice predstavljaju nezamjenjivu stavku za hladne zimske dane. Na-

5. septembar 2010. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Veseli i zdravi: ^ekaju udomitelje

Sedam veselih
ku~i}a tra`i dom
Ku~i}i su ro|eni prije ta~no dva mjeseca, dva su de~ka i pet je curica Omiljene aktivnosti: valjanje po travi i grickanje igra~aka
Jasna FETAHOVI]

o|eni su prije ta~no dva mjeseca, u krugu preduze}a koje se nalazi nadomak Sarajeva. Bilo ih je ukupno deset, dva su ku~i}a imala sre}u i na{li su domove i vlasnike. Ostali i dalje ~ekaju da postanu ne~iji ljubimci.

R

UHRANJENI I ZDRAVI
josnovnija verzija su one izra|ene od ko`e, a koje dolaze u razli~itim verzijama, od duga~kih kod Lanvina, do super duga~kih kod Hermesa. Osim toga, imate bezbroj drugih opcija me|u kojima mo`ete birati - kao {to su one bez prstiju ili rukavice od ~ipke kao {to se mogu vidjeti kod Erin Wasson, Betsey Johnson i Nine Ricci. Za posle na dje voj ka. Svaka `ena `eli imati savr{eno krojeno odijelo. Ove sezone trend odijela po mjeri dolazi u razli~itim verzijama koje nude besprijekornu liniju bilo kojoj silueti. Mo`ete ga vidjeti kod Salvatorea Ferragama u odva`nijem pristupu, kod Moschina, Dries Van Notena, Marca Jacobsa, Givenchya i Michaela Korsa. Alexander Wang nudi vi{e avangardni pristup, dok seksepila ne manjka u Guccijevoj kolekciji. Ku~i}i su mje{anci njema~kog ov~ara, zdravi, debelju{kasti i veseli. Ve}inu dana provode u igri. Tamo gdje se nalaze imaju osiguranu hranu, no ipak to nisu pravi uslovi za njih, pa dobri ljudi koji brinu o njima `ele im prona}i stalne domove, u ~emu im Oslobo|enje poma`e. Ljudi koji trenutno brinu za ku~i}e za njih ka`u da su, osim {to su izuzetno slatki i umiljati, jako pametni. Najvi{e ih zabrinjava opasnost koja {tencima prijeti od automobila. Nakon {to se najedu, ku~i}i vrijeme uglavnom provode tr~karaju}i i spavaju}i. Uz to, omiljene aktivnosti su im valjanje po travi, grickanje igra~aka, te upadanje u posudice s vodom.

Dva su de~ki}a, a curica je pet. Svi su zdravi, o~i{}eni od parazita i dobro uhranjeni. Kada bude vrijeme, bi}e vakcinisani protiv zaraznih oboljenja. Svi koji razmi{ljate o nabavci ku}nog ljubimca, promislite o udomljavanju napu{tenog psa ili ma~ke.

UDOMITE, NE KUPUJTE
Osim {to }ete spasiti `ivot, istovremeno }ete doprinijeti smanjenju broja napu{tenih `ivotinja na ulicama Bosne i Hercegovine, izlo`ene gladi, `e|i, bolestima i zlostavljanjima. Ako vam je za oko zapao neki od mali{ana iz na{e pri~e, pozovite gospo|u Esmu na 061/473-038. Ona }e imati jo{ vi{e informacija o {tencima. Tako|er, svi zainteresirani za njihovo udomljavanje mogu oti}i i u`ivo pogledati {tence i pritom ne moraju brinuti ako nemaju prevoz.

Upadanje u posudice s vodom: Jedna od omiljenih aktivnosti

36

5. septembar 2010. godine

ORDINACIJA

Hemoroidi
bolest probavnog sistema
Hemoroidi su vrlo ~esti i kod `ena i kod mu{karaca. Polovica populacije u dobi iznad 50 godina ima hemoroide
emoroidi su ote~ene, ali normalno prisutne krvne `ile u anusu i oko njega (~mar) i donjeg dijela rektuma (zadnje crijevo), koje su pro{irene pod pritiskom, sli~no kao i pro{irene vene na nogama. Naj~e{}i uzrok nastanka hemoroida je naprezanje kod crijevne peristaltike (po kre ta cri je va). Do da tni ele menti su: trudno}a, nasljedstvo, starenje, kroni~ni zatvor, proljev, dugotrajno sjedenje, analne infekcije. Hemo ro idi mo gu bi ti vanj ski ili unu tar nji. Unu tar nji nas ta ju bli zu po~etka analnog kanala, a vanjski na analnom otvoru. Hemoroidi katkad izbiju izvan anusa. Hemoroidi su vrlo ~esti i kad `ena i kod mu{karaca. Polovica populacije u dobi iznad 50 godina ima hemoroide. In ci den ci ja ove bo les ti je 2 na 1.000 ljudi. Hemoroidi su posebno ~esti kod trudnica. Pritisak ~eda na tu regiju, hormonalne promjene, te sam porod, uzrokuju pove}anje hemoroidalnih krvnih `ila. Kod ve}ine `ena koje imaju hemoroide povezane s trudno}om, oni su privremeni problem. Hemoroidi uglavnom nisu opasni i ne ugro`avaju ljudski `ivot. Uglavnom sim pto mi nes ta ju unu tar ne ko li ko dana. Neki ljudi koji imaju hemoroide nemaju simptome. Simptomi unutarnjih hemoroida su: stolica prekrivena svijetlom krvi, krv na WC papiru ili na WC {koljki. Me|utim, unutarnji hemoroidi mogu izbiti van iz anusa i tada mogu po~eti iritirati i biti bolni. Sim pto mi vanj skih hemo ro ida uklju~uju bolno oticanje i bolnu tvorbu oko anusa, nastalu od zgru{ane krvi. Cijelo podru~je je osjetljivo, bolno i svrbi. Pa`ljivi pregled i ispravna dijagnoza va`na je prilikom svakog krvarenja iz rektuma ili nalaza krvi u stolici. Krvarenje mo`e biti simptom i drugih bo les ti gas tro in tes ti nal nog tra kta, pa tako i tumora debelog crijeva. Rektalni pregled ~esto je dovoljan za di-

H

jagnozu. U predjelu anusa na}i }e se ote~ene krvne `ile, a i potrebno je da do ktor na pra vi di gi to re ktal ni pre gled (pregled zadnjeg crijeva prstom) tra`e}i abnormalnosti. Pretrage koje ponekad treba napraviti radi bolje vizualizacije podru~ja su: anoskopija (pregled instrumentom za vizualizaciju unutra{njosti anusa) i proktoskopija (cijelog rektuma). Blagi slu~ajevi hemoroida mogu se lije~iti konzumiranjem ve}e koli~ine teku}ine, prehrane bogate vlaknima i odr`avanjem redovite probave. Hemoroidalne kreme ili ~epi}i mogu pomo}i u smanjenju otoka i boli. Korisno je kupanje u toploj kadi ili primjena sjede}ih kupki nekoliko puta dnevno s ~istom, toplom vodom. Ponekad je stanje takvo da zahtjeva kirur{ku intervenciju. U upotrebi je i laserska koagulacija hemoroida. Kao posljedica produ`enog krvarenja mo`e nastupiti anemija zbog nedostatka `eljeza. Mogu}e je prevenirati ponovni nasta nak hemo ro ida pro mje nom sti la `ivota, u smislu promjene ishrane (prehrana s vi{e vlaknaste hrane vo}e, povr}e) i pijenje puno teku}ine (8 - 9 ~a{a teku}ine, ne alkohola, dnevno). Takav na~in prehrane pogoduje nastanku mek{e stolice, a time je olak{ano pra`njenje crijeva i smanjenje tlaka koji kad je povi{en, pogoduje nastanku hemoroida.

5. septembar 2010. godine

37

O BOLESTI

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Simptomi raka
debelog crijeva
Rak debelog crijeva u po~etnoj fazi nastanka nema simptoma. U fazi kada je ve} uznapredovao, o~ituje se simptomima. Simptomi koji mogu upu}ivati na rak debelog crijeva su promjene konzistencije stolica zatvori (opstipacije) koji se izmjenjuju s proljevima. Ponekad kada se rak razvija u zavr{nom debelom crijevu, javljaju se tanka stolica i krv u stolici. Op}enito krv u stolici javlja se kod smje{taja raka u lijevoj strani debelog crijeva. Neki od oboljelih imaju bolne gr~eve u trbuhu. Pojedini bolesnici imaju osje}aj kao da se nisu stolicom potpuno ispraznili. Na rak debelog crijeva, uz jo{ neke bolesti, treba pomisliti kada se javi neobja{njiv i neplaniran gubitak tjelesne te`ine uz gubitak apetita. Ukoliko je sijelo raka u desnoj strani debelog crijeva, tada su naj~e{}i simptomi anemija zbog nevidljivog gubitka krvi stolicom. Rak debelog crijeva i rektuma sporo raste i obi~no pro|e mnogo vremena dok se pro{iri, kada uzrokuje neke od navedenih simptoma. Simptomi ovise o sijelu (lokalizaciji), tipu i pro{irenosti raka. Desno uzlazno debelo crijevo ima ve}i promjer ({ire je) od ostalih dijelova debelog crijeva, ali ima ne{to tanju stijenku. Kako mu je sadr`aj teku}i, naj~e{}e ne dolazi do za~epljenja, nego tek u kasnoj fazi raka debelog crijeva. Tumor na desnoj strani debelog crijeva (uzlazno debelo crijevo) mo`e se zbog rasta tumora u unutra{njosti lumena crijeva toliko pove}ati da ga lije~nik ponekad mo`e i napipati rukom preko trbu{ne stijenke, a on jo{ ne pokazuje simptome poput krvarenja u stolici. Ipak, takvi bolesnici imaju naj~e{}e umor i slabokrvnost (anemiju). Lijevo silazno debelo crijevo ima manji promjer, ali i deblju stijenku, a stolica je polu~vrsta. Rak ima sklonost zaokru`iti unutra{njost lumena crijeva i uzrokovati naizmjence zatvore (opstipacije) i proljeve (dijareje). Zbog svega navedenog silazno debelo crijevo na lijevoj strani trbuha ranije }e signalizirati za~epljenje, nego kad je rak smje{ten na desnoj strani (uzlazno debelo crijevo). Osoba mo`e tra`iti lije~ni~ku pomo} zbog gr~evite trbu{ne boli i zatvora stolice. Stolica mo`e biti isprugana ili pomije{ana s krvlju, me|utim krv se ne mora ili se rijetko vidi prostim okom u stolici. Ve}ina zlo}udnih tumora debelog crijeva krvari, ali naj~e{}e polako i isprekidano. Naj~e{}i prvi simptom je krvarenje za vrijeme pra`njenja crijeva. Kod pojedinih ljudi koji imaju hemoroide ili divertikule (postrani~ne vre}ice - “slijepe d`epove“ u crijevu) i povremeno krvare nakon stolice treba isklju~iti mogu}nost raka debelog crijeva, osobito ako su stariji od 40 godina. Kod raka rektuma (zavr{nog) debelog crijeva, bolesnik mo`e imati bolna pra`njenja uz stalni osje}aj kako se rektum nije u potpunosti ispraznio. Sjedenje mo`e biti bolno. Me|utim, osoba obi~no ne osje}a bol od samog raka sve dok se ne pro{iri.

Bazga zove borovnicu, seransak im odgovara
Ramo KOLAR

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

emoroidi su, ako se zanemare, vrlo dugotrajno i te{ko oboljenje, a katkad i vrlo opasno. Naj~e{}e obolijevaju osobe koje dugotrajno sjede, trudnice prilikom poroda, osobe koje se neredovito hrane, oni koji imaju problema s probavom i stolicom, profesionalni voza~i, kroja~i i obu}ari te op}enito svi koji su izlo`eni velikim naporima (napinjanju). Neka istra`ivanja dokazuju da problema s ovim tegobama, u toku svoga `ivota, osjeti 75 posto pu~anstva, a da }e u nastupaju}em dobu ~ak svaki drugi (nakon 30. godine) imati probleme s hemoroidima. I to zahvaljuju}i prije svega na~inu ishrane i `ivota! Ove neugode, o kojima se nerado govori, poku{at }emo rje{avati narodnom medicinom, koja nudi dosta mogu}nosti lije~enja, ali najprije prevencije (i spre~avanje te`ih posljedica, kao {to je karcinom debelog crijeva). Zato, za po~etak: pravilna ishrana zdravim namirnicama. I svim sredstvima protiv sjedenja, koliko je mogu}e (kretanje, izleti, planina, {etnja, vje`be...). Mora li se opet ponavljati pri~a o izbjegavanju (suho)mesnatih proizvoda, masne i za~injene, prekisele i paprene, te konzervirane hrane? I podvla~iti potrebu (masovnog) tro{enje vo}a i povr}a s puno vlakana, integralnih `itarica, kuhane i laganije hrane? Eto, ponovili smo, sada idemo vidjeti {ta poma`e kad tegobe zasvrbe. Da po~nemo s Hipokratom. Preporu~ivao je, naime, pripravke od ~empresa (tonizira krvno`ilni sustav, zacjeljuje o{te}eno tkivo i u~vr{}uje zidove krvnih `ila). Njemu se mo`e dodati i limun. U Aziji se dugo vremena koristi pa~uli, jer tretira unutarnje i vanjske vene, u~vr{}uje zidove vena. Ulje gospine trave se ~esto koristi i to uspje{no, a neven kao {to se zna, zacjeljuje i smanjuje upale i infekcije. Efikasan je i crni kim. Narodna medicina zna i za ~aj od suhih plodova borovnice: osu{ene se preliju hladnom vodom, kuhaju 5-10 minuta, potom procijede, ohlade, nakon ~ega uzimaju dva puta dnevno, 20-30 dana. Potom ide pauza od sedam dana i terapija ponovi. Daje vrlo dobre rezultate. Zdrobljeni, svje`e sabrani listovi bazge (zove) i lagano prokuhani u toliko mlijeka koliko je potrebno da se stvori gusta ka-

H

{a, upotrebljavaju se (i) kod hemoroida koji krvare. Evo jednog dobrog sastava ~aja protiv hemoroida (ponuda: Hrvatska Alternativa): stolisnik (Achillea millefolium) kamilica cvijet (Matricaria chamomilla) lanilist (Linaria vulgaris) ranilist (Betonica off.) hrast kora (Quercus cortex) lijeska list (Corylus avelana) gospina trava (Hypericum perforatum) vrkuta (Alchemilla vulgaris) iva trava (Teucrium montanum) i|irot (Acorus calami). Na~in spremanja nije dat, pa je potrebno, ko bi probao, savjet s apotekarom ili iskusnim travarom. Dub~ac (podubica, trbu{ac,mravak) jo{ cvjeta, pa se mo`e sabirati na na{im livadama. Dobro ~ini kod lije~enja oboljelih organa za varenje ({to mu i jedno od narodnih imena kazuje - trbu{ac). Koristi se kao tonik u obliku pra{ka, ~aja, tinkture i dr, a poma`e i kod hemoroida (te `u~i, bijelog pranja, rana, slabosti, malokrvnosti...). Jedan od nekoliko veli~anstvenih u svim tabelama ljekovitih biljaka jeste na{ dragi bijeli luk. Toliko sam o njemu zapisao da ne znam {ta jo{ dodati, osim napomene da ga nikad ne treba zaboraviti, naro~ito koristiti. Primjerice, jedna ~ehna (svje`a) dnevno smanjit }e nivo holesterola ~ak do 10 posto! Spominjem ga i kazujem kako je dobar i kod hemoroida (prevencija i ja~anje, ~i{}enje crijeva, ja~anje organizma...) Hajdu~ica (spori{, stollisnik...) na{a je najpoznatija ljekovita biljka. Navodno su njome rane po {umama lije~ili davni hajduci! Ljekoviti dio biljke su vrhovi gran~ica u cvatu i list. Su{i se na uobi~ajen na~in. Bere se po poljanama, padinama, uz {umske puteve, na planinama, na suhim mjestima, kao korov. Cvjeta od maja do oktobra. Sadr`i: Etarsko ulje, do 1 posto, mravlje i izovalerijanske kiseline i mnogo drugih komponenti. Gorka materija ahilein (ime poti~e od gr~kog junaka Ahila, koji je bio upu}en u tajne lije~enja hajdu~icom), vitamin K do 0,4 posto, tanini, minerali (najvi{e kalija), itd. Spori{ zaustavlja krvarenje spolja{nje i unutra{nje sluzoko`e nosa, spre~ava gnojenje rana, ubrzava epitelizaciju i ubla`ava bol. Preporu~ljiv je kod ~ireva digestivnog trakta i hemoroida. Korisna je kod visokog krvnog pritiska sa trombozom i problema cirkulacije, i mnogih drugih tegoba...

38

5. septembar 2010. godine

JELA OD POVR]A

Ceviche s ra~i}ima
Ceviche, ceviche ili seviche, smatra se nacionalnim specijalitetom ekvadorske kuhinje koji objedinjava ono najbolje iz oceana. Brz i jednostavan snack za ljetne vru}ine, ali i za sve~ane prigode. Recept je isproban i prilago|en prema originalu iz kuharice The Ecuador Cookbook, autora Christi Buchanan i Cesar Franco. Sastojci za 4 osobe: Pola kg o~i{}enih svje`ih ili zamrznutih ra~i}a 7 `lica soka od limete sol 80 g luka 120 g svje`e zelene paprike 250 g raj~ica 80 ml svje`eg soka od naran~e 4 `lice passate 3 `lice maslinovog ulja 2 `lice svje`eg nasjeckanog korijandera Priprema: 1. Ra~i}e stavite kuhati u posoljenu kipu}u vodu (oko 300 ml) i kad zakuhaju, kuhajte 1 minutu. Ra~i}e ocijedite i ostavite im oko 100 ml vode. U {irokoj metalnoj zdjeli pomije{ajte 6 `lica soka limete i sol. Dodajte ra~i}e i ostavite u hladnjaku marinirati najmanje 1 sat. Luk, papriku i raj~icu nare`ite na kockice i za~inite 1 `licom soka od limete. Povr}u dodajte ra~i}e iz marinade, sok od naran~e, passatu, maslinovo ulje i korijander te promije{ajte. Poslu`ivanje: Po potrebi ceviche posolite i poslu`ite u zdjelicama sa `licom. Savjet: Za pripremu ceviche mogu se koristiti i sirovi ra~i}i, ali se zbog toga mariniraju du`e, i po nekoliko sati.

Meso s povr}em u woku
Karakteristika kineske kuhinje je odabir kvalitetnih namirnica i du`a pretpriprema rezanjem i sjeckanjem. Sama priprema je kratka jer se hrana priprema na visokim temperaturama u woku ili se pr`i u dubokom ulju. Kombinacija mesa, za~ina i povr}a u ovom receptu daje fantasti~an rezultat. Sastojci za 4 osobe: 4 `lice ulja 150 g mrkve 300 g paprike (zelene, crvene, `ute) 20 g poriluka 300 g mesa 4 `lice sojina umaka fant mje{avina za meso s povr}em u woku Priprema: U wok ulijte 2 `lice ulja i zagrijte, mrkvu, papriku i poriluk nare`ite na trakice i svako posebno pr`ite 2 minute na ulju. Kad je povr}e popr`eno, izvadite ga i ostavite sa strane. Meso nare`ite na trakice. U wok dodajte preostalo ulje, zagrijte ga, a zatim dodajte narezano meso i pr`ite ga dok teku}ina ne ispari. Dodajte popr`eno povr}e, soja umak, zalijte s 400 ml mlake vode i umije{ajte sadr`aj vre}ice fant mje{avine za meso s povr}em u woku. Dobro promije{ajte i kuhajte jo{ 5 minuta. Po `elji mo`ete dodati nekoliko kockica ananasa. Poslu`ivanje: Poslu`ite uz ri`inu tjesteninu ili kuhanu ri`u. Savjet: Za ovaj recept mo`ete upotrijebiti piletinu, puretinu, svinjetinu ili junetinu. Mo`ete dodati i neko drugo povr}e, sojine klice, bambusove izdanke, shiitake gljive i sl.

Nadjevene korabice
Simpati~ne nadjevene korabice razveselit }e sve za stolom. Nadjevene su s dvije vrste sira i za~injene koprom, vlascem i mladim lukom. Predstavljaju ukusno, so~no i ne{to druga~ije jelo. Sastojci za 4 osobe: 4 ve}e korabice 150 g svje`eg kravljeg sira 100 g naribanog tvrdog sira 1 `li~ica narezanog kopra 1 `li~ica narezanog vlasca 3 mlada luka 1 `li~ica soli 25 ml maslinova ulja Priprema: Korabice ogulite, prere`ite vodoravno po du`ini i stavite kuhati u hladnu posoljenu vodu. Lonac stavite na srednju vatru, poklopite i kuhajte dok korabice ne omek{aju. Kuhane polovice korabica izvadite iz vode na tanjur i pustite da se malo ohlade. Svaku polovicu izdubite da dobijete “ko{arice”. Poslo`ite ko{arice u odgovaraju}u tepsiju na papir za pe~enje, a izdubljeni dio korabice sitno nasjeckajte. Nasjeckanu korabicu stavite u prikladnu posudu, dodajte svje`i kravlji sir, polovicu naribanog tvrdog sira, kopar, vlasac, mladi luk narezan na koluti}e, sol i maslinovo ulje. Smjesu dobro promije{ajte, pa s njom napunite ko{arice od korabica. Punjene ko{arice dobro pospite s preostalim ribanim tvrdim sirom i pecite u pe}nici zagrijanoj na 180-200 stepeni C i pecite 15-20 minuta. Poslu`ivanje: Korabice poslu`ite tople. Savjet: Korabice mo`ete izdubiti dok su jo{ sirove i onda ih staviti kuhati zajedno s izdubljenim “mesom” korabica. Na taj }ete na~in smanjiti vrijeme kuhanja.

Tikvice u umaku od kefira
Pope~ene tikvice u aromatiziranom umaku od kefira poslu`ite dobro rashla|ene uz prepe~enac, kao predjelo ili lagani obrok, u vru}im ljetnim danima ili tek tako. Obe}avaju}e osvje`enje. Sastojci za 4 osobe: 600 g tikvica 2 `li~ice soli 80 g p{eni~nog o{trog bra{na tip 400 50 ml ulja 2 ~e{nja ~e{njaka 1 `lica nasjeckanog kopra 500 g kefira Priprema: Tikvice operite, nare`ite po du`ini na tanke plo{ke, posolite i ostavite stajati 10-ak minuta da puste vodu. Papirnatim ubrusom ih lagano pritisnite da upiju vi{ak teku}ine. Svaku plo{kicu stavite u bra{no, pa ih popecite u tavi na ulju tako da s obje strane dobiju lijepu svjetlosme|u boju. Kad su pe~ene, izvadite ih na tanjur i pustite da se ohlade. U zdjelu stavite zdrobljeni ~e{njak, nasjeckani kopar, kefir i dobro promije{ajte. U prikladnu posudu najprije stavite i ravnomjerno rasporedite malo kefira, pa jedan red tikvica i cijeli proces ponavljajte dok ne potro{ite tikvice i kefir. Pokrijte prozirnom folijom i stavite u hladnjak na 2-3 sata da se dobro ohlade. Poslu`ivanje: Poslu`ite kao samostalni obrok ili u kombinaciji s mesnim jelima. Savjet: Umjesto kefira mo`ete upotrijebiti jogurt ili kiselo vrhnje.

5. septembar 2010. godine

39

U RESTORANU

Grah na planinarski brzi
Ideja ovog graha je priprema od onog {to se ima pri ruci. Zna~i ponesete ne{to za~ina, par limenki graha ili vre}icu mladoga graha i kotli} u planinarski dom i vjerujte, ostalo potrebno na}i }ete u naprtnja~ama dru`eljubivih planinara. Isto tako je dobar i kod ku}e na {tednjaku. Sastojci za 4 do 6 osoba: 6 `lica ulja 300 g mije{anog mljevenog mesa 200 g pancete (suha slanina) 2 para kranjskih kobasica (330 g) 350 g luka 200 g {ampinjona ili nekih drugih svje`ih gljiva 1 `lica vegete 2 `lice crvene mljevene paprike 1 ljuti feferon 1 `li~ica ~ilija u prahu 4 `li~ice koncentrata raj~ica 1,2 l vode 2 limenke sme|eg graha (800 g) 1 vre}ica krem-juhe od gljiva sol papar Priprema: Na zagrijanom ulju u dubljoj posudi kratko popecite mljeveno meso. Dodajte pancetu narezanu na kockice i kobasice narezane na koluti}e pa sve popecite na srednjoj vatri dok panceta ne postane prozirna. Mesu dodajte o~i{}eni i sitno nasjeckani luk, oprane i na ~etvrtine narezane {ampinjone i `licu vegete. Lagano popecite oko 5 minuta dok voda od {ampinjona ne ispari. Dodajte crvenu mljevenu papriku, feferon, ~ili u prahu, koncentrat raj~ice i sve popecite jo{ oko 1 minutu. Zalijte s 1 l tople vode. Poklopite, pustite da zakuha, pa smanjite vatru na najslabije i kuhajte 10-15 minuta. U me|uvremenu otvorite limenke graha, ocijedite i isperite grah. Nakon {to se meso kratko prokuhalo, dodajte mu grah i kuhajte jo{ 10 minuta. U 200 ml hladne vode razmutite krem-juhu od gljiva, pa je ulijte u grah da ga malo zgusne. Kuhajte jo{ 5 minuta, po potrebi posolite i popaprite. Poslu`ivanje: Poslu`ite toplo uz fini doma}i kruh. Savjet: Ako `elite, u ovo jelo mo`ete staviti svje`u raj~icu i papriku narezanu na kockice u trenutku kad stavljate luk i {ampinjone. Umjesto mljevenog mesa mo`ete 1-2 para svje`ih kobasica istisnuti iz crijeva.

gradska kavana
To se zove rijetko sretno obavljenom privatizacijom! Kavana Park koju sam posjetio, s ogromnim i lijepo opremljenim i ure|enim restoranom, i slu`beno je najbolja gradska kavana u BiH
Dragan MARIJANOVI]

Park, na{a najbolja

Fant ratatouille (pirjano povr}e)
Pripremite sami specijalitet od povr}a uz pomo} fant mje{avine za pirjano povr}e ratatouille. Kombinacija razli~itog povr}a i odabranog za~inskog bilja ~ini ovo izvorno francusko jelo iznimno ukusnim. Sastojci za 4 osobe: 300 g paprike (zelene, crvene, `ute) 200 g patlid`ana 200 g tikvica 200 g raj~ica ili pelata 20 g maslaca fant mje{avina za pirjano povr}e ratatouille. Priprema: Povr}e nare`ite na trakice, na zagrijanom maslacu lagano pirjajte papriku i patlid`ane 5 minuta, dodajte tikvice i raj~icu ili ocije|eni pelat raj~ice te pirjajte jo{ 3 minute. Dolijte 300 ml mlake vode i umije{ajte sadr`aj vre}ice fant mje{avine za pirjano povr}e ratatouille. Pirjajte jo{ 10-15 minuta. Poslu`ivanje: Poslu`ite uz pire krumpir, ri`u ili tjesteninu. Savjet: Ovo mediteransko jelo mo`ete obogatiti naribanim sirom.

radska kavana Park i istoimeni hotel u [irokom Brijegu, u samom sredi{tu grada, nakon dugih privatizacijskih muka i ambijenta osrednjosti, u posljednje se vrijeme predstavlja u najboljem mogu}em ugostiteljskom, gastro i turisti~kom svjetlu. Na odu{evljenje ljudi ovoga grada, koji je naprosto vapio za pravom gradskom kavanom, brojnih gostiju, osobito sporta{a koji ovdje gostuju naganjaju}i s [irokobrije{kim klubovima nogometnu ili ko{arka{ku loptu. Posebno je odu{evljeno 35 uposlenika koji napokon mogu odahnuti za svoju budu}nost, jer rade u objektu i ambijentu koji – dobro zara|uje. To se zove rijetko sretno obavljenom privatizacijom! Kavana Park koju sam posjetio, s ogromnim i lijepo opremljenim i ure|enim restoranom i slu`beno je najbolja gradska kavana u BiH, a po izboru na{ih nadle`nih ocjenjiva~kih institucija i ministarstva turizma. ^im se u|e u predvorje, koje vi{e sli~i umjetni~koj galeriji ili klubu, negoli klasi~nom hotelskom ambijentu, nakon pozdrava i prekrasnoga osmijeha recepcionarke Svjetlane drugo {to }ete odmah vidjeti jesu presti`na priznanja za savr{en rad kavane i hotela: Zlatna kruna i Zlatna turisti~ka ru`a. Svjetlost, prozra~nost, bjelina i {irina, komocija i vrhunska uslu`nost ovdje su ono {to, nakon re~enoga, odmah primijetih, pa taj pregolemi prostor, i kada je pun zahvaljuju}i dobrim projektnim rje{enjima uop}e ne proizvodi buku, dapa~e se osje}ate djeli}em jednoga intimnoga i neslu`benoga okupljanja. Okupljaju se znani i neznani ljudi, koji bi ono malo slobodnoga vremena proveli u mirnom razgovoru sa prijateljima ili s obiteljima ali i obavili svoje rituale gu{tanja u fantasti~noj restoranskoj hrani kojom dominira izvorna – ovo izvorna je jako va`no! - zapadnohercegova~ka kuhinja. A ona je po svemu jedinstvena i vrlo zdrava... Jelovnik je ovdje duga knjiga, (a tek vinska karta!), debeli registar zaboravljenih jela i najpikantnijih dometa

G

suvremene kuhinje, {to tvori drag i neobi~an spoj staroga i novoga, kao i cijeli taj ambijent. Nevelik, a opet prostran, uvu~en pod kro{nje starih platana, i sam pri~a stare i nove pri~e, i sve se one nekako susretnu ba{ tu, u istinskome ‘’parku’’ pro{losti i sada{njosti, kao da su dugo tra`ile pa napokon na{le pravo mjesto gdje }e biti ispri~ane. Kao {to i tridesetak soba na dva kata ~uvaju daleke tajne iz ranih {ezdesetih i sedamdesetih, da bi, evo i u novom stolje}u, i u novom, savr{enom ruhu ~ekale nove tajne koje sobom donose i odnose gosti. Ova kavana i ovaj hotel pravim su mjestom ako `elite upoznati na~in `ivota u Hercegovini, osobito u [irokom Brijegu, na pravi i neposredan na~in pojmiti njegove ljude, jer gradska kavana je ovdje pravo i gotovo mjesto za to. To je najbezbolniji, gotovo hedonisti~ki na~in da se osloba|amo nametnutih me|usobnih predrasuda. Da, ako ikada svratite, svakako ku{ajte puru s lu~nicom, sir iz mijeha i ra{tiku sa suhom bravetinom...

40

5. septembar 2010. godine

5. septembar 2010. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Predstavljena nova verzija Google Chromea Nadogradnja Left 4 Deada
Datum izlaska nove igrive kampanje za igre Left 4 Dead i Left 4 Dead 2 je 5. oktobar. DLC The Sacrifice }e povezati pri~e izme|u prvog i drugog dijela Left 4 Deada, te }e dodatno pojasniti doga|aje iz prethodnog DLC-a The Passing. The Sacrifice }e uz to vlasnicima Left 4 Dead 2 omogu}iti i igranje kampanje No Mercy, koja je do sada bila dostupna samo u prvom dijelu igre. Svi koji imaju Left 4 Dead 2 }e tako|er po prvi put mo}i zaigrati u ulogama Francisa, Zoey, Billa i Louisa, protagonista prvog dijela. Na samom kraju kampanje igra~i }e sami odlu~iti kojeg od likova }e prepustiti neumornim zombijima, a koje spasiti.

43

Dru{tvena mre`a Facebook najavila je mogu}nost odjavljivanja s Facebooka na daljinu. Nova sigurnosna opcija Facebooka korisnicima }e omogu}iti da s jednog mjesta provjere preko kojih sve ure|aja ili aplikacija su ulogirani na svoj ra~un na Facebooku. Osim same provjere, korisnicima }e biti omogu}eno odjavljivanje s ure|aja ili lokacija ure|aja na kojima se vi{e ne nalaze. Na pri pa da ju}oj stra ni ci ko ri sni ci }e izme|u ostalog mo}i vidjeti sva ra~unara preko kojih su prijavljeni u svoje ra~une na Facebooku, operativne sustave koji se na tim ra~unalima nalaze te IP adrese preko kojih }e biti prikazana i pribli`na lokacija takvog ra~unara.

Noviteti na Facebooku

Oko dvije godine nakon predstavljanja prve beta verzije svog web preglednika Google je javnosti ponudio novu verziju Google Chromea. Najnovija verzija Google Chromea nosi oznaku 6.0.472.53 i dok vam se ne ponudi kao automatska nadogradnja preglednika preuzeti je mo`ete sa slu`benih stranica. Od noviteta koje donosi nova verzija Chromea izdvajaju se oni vezani uz stabilnost i sigurnost samog preglednika. Prema posljednjim podacima analiti~ara tr`i{ta, Google Chrome ugrabio je 7,5 posto udjela na tr`i{tu web preglednika i postao tre}i web preglednik po popularnosti.

Vuze (prethodno Azureus) je besplatni BitTorrent klijent koji se koristi za transfer fajlova preko BitTorrent protokola. Vuze je napisan u Javi i koristi Azureus Engine. Ovaj alat nudi mogu}nost vi{estrukih preuzimanja torrent fajlova, kao i opcije za trenutni pristup brojnim dijelovima informacija o va{im torentima. Nove karakteristike u okviru verzije 4.5.0.4 su mogu}nost automatskog slanja izvje{taja o krahu, a unaprije|eno je detektovanje jezika tako da se vi{e teksta pojavljuje na lokalizovanim verzijama. Od popravki treba izdvojiti onu usljed koje su se neki hard diskova nepravilno dodavali kao ure|aji i prikazivani u sidebaru.

Nova verzija Vuzea

Sajam visoke tehnologije u Berlinu

Epson

IFA u znaku 3D

TEHNOLOGIJA
Sharp je predstavio seriju televizora Quattron 3D, ~ija je posebnost dodavanje ~etvrte boje u piksel • U ponudi Samsunga izdvaja se 3D televizor pristupa~ne cijene
U Berlinu je u petak otvoren sajam visoke tehnologije IFA. Najavljeni su mnogi noviteti, no smatra se da }e 3D tehnologija i digitalni televizori koji se spajaju s internetom postati dva nova velika trenda. Sajam IFA donosi nam novi kontingent gadgeta, a naglasak ve}ine njih je na 3D tehnologiji. Sharp je predstavio seriju televizora Quattron 3D ~ija je posebnost dodavanje ~etvrte boje u piksel. Osim zelene, crvene i plave, Sharp je dodao `utu boju, {to bi tim televizorima trebalo pobolj{ati definisanje boja, kontrast i kvalitet 3D prikaza. Najbolji model u seriji je LE925, ~ije dimenzije dose`u 60 in~a dijagonale te je opremljen trostrukim digitalnim prijamnikom i osam gigabajta memorije za pauziranje televizijskog signala te reprodukciju sa zaka{njenjem. Quattron bi se trebao pojaviti u prodaji jo{ ovog mjeseca, i to u Evropi. Cijena jo{ nije poznata. U ponudi Samsunga izdvaja se 3D televizor pristupa~ne cijene. @ele}i ubrzati 3D revoluciju, Samsung PN50C490 }e se prodavati po preporu~enoj cijeni manjoj od 1.000 ameri~kih dolara, a za to nudi 720p rezoluciju slike, tri HDMI izlaza, USB konektor i ekran dijagonale 50 in~a. Toshiba je svoju ponudu LCD televizora dopunila brojnim LED osvijetljenim modelima. LED pozadinska rasvjeta omogu}ava manje zagrijavanje, manju potro{nju energije te bolji kontrast i bolju definiciju boja. Toshibini televizori REGZA WL LED su uje-

Projektori za multimediju

SOFTVERSKI PAKET Toshibin prenosnik Satellite A665-3DV je u potpunosti u skladu sa 3D trendovima, i njegov softverski paket ide tako daleko da mo`e obi~an 2D videosadr`aj pretvarati u 3D, prenijeti 3D videosadr`aj preko HDMI-ja do televizora koji ga mo`e prikazati te reproducirati 3D Blu-ray filmove
piksela - to je daleko vi{e od pune HD rezolucije koja ima horizontalnu rezolucije 1.920 piksela. Canon nije napravio ure|aj za filmsku industriju, ve} eksperimentira kako proizvesti kameru vrhunske kvalitete za {to manje novca kori{tenjem postoje}ih tehnologija i proizvoda. U Sonyevom 3D juri{u na tr`i{te nedostajao je samo Vaio s tom mogu}no{}u, a sada su rije{ili i to. Prenosivi ra~unar s monitorom sposobnim prikazati 3D sliku, u sprezi s nao~alama naravno, prikazan je u fazi prototipa. Komercijalni primjerak se o~ekuje po~etkom sljede}e godine. Zanimljivo je da }e prenosnik biti kompatibilan s nao~alama za Sonyeve televizore Bravia opremljene 3D ekranom.

Epson je predstavio kvartet novih projektora za ku}ne korisnike i ljubitelje filmova. Modeli EH-R4000 i EHR2000 koriste refleksivni HTPS ekran nove generacije (RHTPS), koji predstavlja nadogradnju na Epsonov sistem 3LCD. Projektori imaju dinami~ki kontrast od 1.000.000:1 (R4000) i 500.000:1 (R2000), HQV procesor slike, 1.200 lumena svjetline te nekoliko na~ina projekcije za najzahtjevnije korisnike. Onima koji tek ulaze u svijet 1080p projektora Epson nudi modele EH-TW3600 i EH-TW3200, koji imaju 3LCD tehnologiju prikaza, ne{to ni`i kontrast od 50.000:1 i 25:000:1 te CLO vrijednosti od 2000 (TW3600) i 1800 (TW3200). Cijene novih ure|aja jo{ nisu objavljene.

Microsoft Dpad

Preciznije upravljanje za Xbox 360
Izgleda da je Microsoft dosad prili~no neprecizan Dpad na Xbox 360 joypadu odlu~io u~initi ne{to preciznijim, javlja Bug. Dpad }e se na novim upravlja~kim ure|ajima uzdi}i otprilike pola centimetra, ali samo pri odre|enim nagibima. Time }e bolje definisati same smjerove, te kontrole u~initi preciznijima. Ta promjena }e zasigurno obradovati igra~e Street Fightera i sli~nih borila~kih igara. Mnogi }e se slo`iti da je Dpad trenutno najlo{iji dio na ina~e izvrsnom Xbox 360 joypadu. Tako barem smatraju u Microsoftu budu}i da analogni stickovi i ostale kontrole ostaju nepromijenjeni. Kada }e se ta~no novi upravlja~ki ure|aj pojaviti na policama jo{ je nepoznato. No, u Microsoftu se {u{ka da }e se to dogoditi u vrijeme bo`i}nih blagdana.

dno spremni za prikazivanje 3D vi de oma te ri ja la, nu de kontrast u omjeru 7.000.000:1, po ve zi va nje s ra~una li ma Windows 7 Media Center i dijagonale su do 55 in~a. Toshibin prenosnik Satellite A665-3DV je u potpunosti u skladu sa 3D trendovima. Njegov softverski paket ide tako daleko da mo`e obi~an 2D videosadr`aj pretvarati u 3D, prenijeti 3D videosadr`aj preko HDMI-ja do televizora koji ga mo`e prikazati te reproducirati 3D Blu-ray filmove. Uz prenosnik }e se ispo-

ru~ivati nao~ale nu`ne za 3D prikaz. Nove 3D televizore predstavio je i Panasonic. Me|u proizvo|a~ima koji se predstavljaju na ovogodi{njoj IFA-i je i Canon koji je demonstrirao prototip svoje kamere 4K Multipurpose. Namjera proizvo|a~a je pokazati kako se mo`e spojiti svijet SLR fotoaparata sa svijetom videokamera pa Multipurpose ko ris ti op ti ku ka kvu mo`emo prona}i kod SLR fotoaparata, ali je u osnovi videokamera koja bilje`i video horizontalne rezolucije 4.000

44

FELJTON

srijeda, 5. maj nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ja, Maja Pliseckaja: Istina o mom `ivotu (7)

Ode nam voz!
Mamina neizlje~iva ljubav prema cijeloj rodbini ko{tala nas je debelo, jer je na{ voz lijepo oti{ao. Nas tri smo se bespomo}no muvale po peronu. Na sre}u, sa susjednog perona kretao je lokalni voz u istom pravcu
Pi{e: Maja PLISECKAJA

O

tac je radio u Arktikuglu. Godine 1932. Oto Juljevi~ [midt - vrsta bolj{evi~kog prosvjetitelja - s bradom poput Marksove, „veliki nespretnjakovi}“ kako ga je prozvao Lenjin, , ~ime ga je spasio od krvo`ednih Staljinovih {apa - imenovao je oca generalnim savjetnikom i na~elnikom rudnika uglja na [picbergenu. Cijela porodica se uputila na kraj svijeta. Otac, majka, ja i moj osmomjese~ni brat Aleksandar. ^ekao nas je dug, predug put, sa zadr`avanjima i ubita~nim presjedanjima u raznim zemljama. Tada obi~ni ljudi nisu letjeli avionima. Voz je i{ao u Berlin, prolaze}i kroz Var{avu, gdje nas je na peronu do~ekala bakina sestra, koja je doputovala ~ak iz litvanske provincije da bi nas vidjela. Otac je s malim sinom ostao u vagonu. „Kako ste smr{ali“ gla, sno i netakti~no sam prokomentirala njen izgled, misle}i od mamine tetke da je baka.

Mamina neizlje~iva ljubav prema cijeloj rodbini ko{tala nas je debelo, jer je na{ voz lijepo oti{ao. Nas tri smo se bespomo}no muvale po peronu. Na sre}u, sa susjednog perona kretao je lokalni voz u istom pravcu. Mama i ja smo sko~ile na papu~icu u zadnji ~as. Voz je ve} krenuo.

Sje}anje na Berlin
Vagon je bio jarko crvene boje, sa `utim natpisom, meni nerazumljivog latini~nog pisma na sredini. Bile smo u vagonu bez rezervacije mjesta - me|u masom ljudi sjedile su napirlitane, ne ba{ zgodne dame, nadmenog, zmijskog dr`anja. Bilo mi je ru`no kad sam vidjela da plavu{e mogu biti zle. U~tivo{}u se nisu mogle pohvaliti. Kada sam s mamom na trenutak oti{la u toalet, na na{e je mjesto, svom svojom {irinom, prilegla debela dama i ni uhom nije mrdnula na na{e pristojno upozorenje. Tako smo sve do kraja vo`nje prestajale pored nje. Oca smo stigle. Bio je razjaren,

Maja Pliseckaja je sinonimom vrhunskog baleta. Ova dugogodi{nja primabalerina Bolj{oj teatra bila je svjedok `estokih promjena u zemljama biv{eg Sovjetskog saveza i ostalim socijalisti~kim zemalja te raspada najpoznatijeg ruskog teatra. To je period koji opisuje njena knjiga memoara „Ja, Maja Pliseckaja“ koju je obja, vila sarajevska izdava~ka ku}a Rabic. Kao pobunjenik protiv nepotizma, korupcije, politi~kih prisila, a posebno protiv teatarske zagu{ljivosti i duhovne ubu|alosti, Pliseckaja je kazala kako je osnovni osje}aj u vezi s prvim objavljivanjem knjige, koja je u Rusiji do`ivjela nekoliko izdanja i postala bestseler, bio strah. „To je bio dio osnovnog geneti~kog koda sovjetskog ~ovjeka i ne{to {to je cementiralo cijeli sistem“ ka`e ona. , Maja je igrala na svim velikim svjetskim scenama, upoznala se s radom drugih baletnih ansambala i sa suprugom i kompozitorom Rodionom [~edrinom osmislila nove balete, kojima unosi jedan novi duh u Balj{oj teatar, u kojem je provela vi{e od 50 godina. Ova knjiga nije samo pri~a o Maji Pliseckaji, ve} i o svim sovjetskim vrhunskim umjetnicima, o njihovom polo`aju, o ljudima koji su diljem svijeta postizali i posti`u velike uspjehe a `ivjeli su od milostinje mo}nika, pod stalnom kontrolom policije, koja im je ugro`avala i uni{tavala `ivote i karijeru, ko~ila razvoj, zabranjivala slobodu kretanja i stra{ila ih baukom kapitalizma. ali se suzdr`ao. U tu|oj smo zemlji, a nas dvije... Sam vrag zna {ta bi radio! Onda smo stigli u Berlin. Nakon dvije godine, 1934. godine, ja sam jo{ jednom proputovala tu dugu turu i ponovo smo nekoliko dana ostali u Berlinu. Ve} na drugom putovanju upadalo je u o~i more kukastih krstova na rukavima i vojni~kim mundirima. Naravno, dje~iji

utisci o Berlinu su ostali urezani u mom sje}anju. I sivi blokovi ku}a, i frapantna urednost travnjaka, i strogo prosje~ene ulice koje peru duga~kim metlama, i ~vrsti, {iroki stubi}i na visokim trotoarima, i suknje-hla~e na koketnim mondenkama... Sve je bilo ~udno. Kasnije sam se nagledala filmova koji su preslikavali Berlin iz tog vremena. Sve je bi lo ta~no, ali ipak druk~ije. Ne{to mi je uvijek falilo. A ti moji utisci, kao dokumentarni kadrovi, ostali su mi zauvijek u sje}anju. U`asan kontrast pru`io mi je moj ponovni susret s Berlinom 1951. godine, na omladinskom festivalu. Svuda okolo zijale su nakazne ru{evine. Grad nije postojao. @ivo sam se sje}ala njegove nekada{nje mo}i i zastra{uju}e veli~ine. Iz Berlina smo komfornim vozom putovali preko Danske u Norve{ku. Gigantski trajekt progutao je na{u kompoziciju kao da je nikad nije bilo. Li~ilo je to na Jer{ovu bajku gdje stra{no ~udovi{te riba - kit guta parobro-

Ne tuguj (14)

Nesre}e su neizbje`ne
Dobro pazi i ~uvaj prijatelja koga su ti podarile nesre}e, a kloni se i budi jako oprezan od onoga koga su ti podarila dobra vremena • Isti autor u drugoj knjizi navodi rije~i Bizerd`emhera: “Nesre}e su prije nagrade poput gladi prije jela, {to bolje podnese{, sla|e }e{ jesti”
Pi{e: Aid AL-KARNI

E

vo jedne crtice iz `ivota Ebu Rejhana el-Birunija koju nam prenosi njegov savremenik, fakih, Ebu Hasen Ali ibn Isa, koji ka`e: “Oti{ao sam do svog prijatelja Ebu Rejhana, a on je bio na samrtnoj postelji; te{ko je disao i ponekad jecao, kao da mu je du{a do grudi do{la. U tim te{kim trenucima upitao me drhtavim glasom: ‘Kako je onaj procenat nanine zaostav{tine bio pogre{an?’ (Poznato je da se El-Biruni bavio pitanjem mirasa, nasljednog prava, i da je u tom podru~ju dao nezaboravan doprinos. Ovo pitanje vezano je za tu problematiku. M. S.). ‘Pa zar sa da’, ka zah iz sa`aljenja. On mi odgovori: ‘Zar nije bolje da s ovoga svijeta znam rje{enje ovoga problema, nego da ga napustim kao neznalica?’ Potom smo o tome porazgovarali, i on je, kao i obi~no, do-

Sa’d ibn Rebia umirao je na Uhudu i gu{io se u svojoj krvi, ali za to nije mario niti se na to osvrtao, i pitao je gdje je i kako je Poslanik, s.a.v.s. Ovo su vrhunci vjere, hrabrosti i odanosti.

Smrt
Ibrahim ibn el-D`errah pripovijeda kako je posjetio Ebu Jusufa, koji je bio toliko bolestan da je izgubio svijest. “Kad je do{ao sebi“, ka`e Ibrahim, vidio me je i odmah upitao za jedno fikhsko pravilo. ‘Pa zar sada da o tome govorimo, Ebu Jusufe’ - kazah. ‘A u ~emu je problem, naime ako to pravilo ispitamo, ono }e vjerovatno nekome biti od koristi.’ Potom smo rje{avali pitanje ko treba prvi nazvati selam: konjanik, pje{ak ili onaj koji sjedi. Nakon {to smo to okon~ali, iza{ao sam za~u|en bistrinom njegovog uma. Nisam se dobro ni odmakao od ulaznih vrata kad

{ao do valjanog zaklju~ka. Kada sam iza{ao iz njegove ku}e, ~uo sam bolan uzdah i znao da je preselio.”

Omer el-Faruk je u samrtnim ~asovima, dok je jo{ krvario, pitao ashabe: “Jesam li namaz ispravno obavio?”

sam za~uo jauk. Tada je Ebu Jusuf umro, neka mu se Allah smiluje.” Jedan savremeni pisac ka`e: “Pogledajte samo u ovakve ljude! Oni su uistinu svijetli primjeri svakome. ^ak i kada bi im smrt do{la na prag, kada bi im du{a u grlo dospjela te bi gubili svijest od agonije, iznalazili bi snage da do|u sebi i tada bi `eljeli rje{iti i raspitati se o nekom fikskom pitanju. Iz navedenih primjera vidimo da ta pitanja nisu bili od neke isuvi{e velike va`nosti. No, oni za to nisu marili jer su u svakom momentu svog `ivota `eljeli u~iti ili pou~avati. U tim ~asnim namjerama oni su umirali. O Allahu, koliko im je nauka prirasla uz srca! Koliko su je cije ni li! Ko li ko su se njoj po sve}ivali i predavali. ^ak i u smrtnim ~asovima o njoj su razmi{ljali, a ne o svojim `enama, djeci, rodbini ili drugovima.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

FELJTON
ca, dirnuta na{om sirotinjom, poklonila mi je jedan si}u{ni porculanski ~ajni servis, napravljen djevoj~icama za lutke. Bog sami zna na koji na~in, ali sa~uvala sam ga do danas. I sada stoji u trpezariji na{eg moskovskog stana.

45

1514. 1568. 1600. 1774. 1791. 1800. 1857.
sociologije.

NA DANA[NJI DAN

Turski sultan Selim I u{ao sa vojskom u Tabriz u Persiji.

Ro|en italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optu`en da {iri jereti~ku nauku, osu|en je 1599. na do`ivotni zatvor. Oslobo|en je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal dr`ave opisao je u djelu “Grad sunca“ koje je postalo ud`benik utopijske filozofije. Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana “Isto~noindijska kompanija“ koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, ~ime je po~ela britanska trgova~ka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog potkontinenta. U Filadelfiji po~eo Prvi kontinentalni kongres na kojem su se predstavnici 13 ameri~kih kolonija usprotivili britanskom uticaju u Sjevernoj Americi, {to je bio uvod u Ameri~ki rat za nezavisnost u aprilu 1775. Ro|en njema~ki kompozitor Jakob Libman Ber, poznat kao \akomo Majerber. @ivio je u Parizu gdje je komponovao svoja glavna djela i odigrao zna~ajnu ulogu u stvaranju francuske velike opere (“Hugenoti“, “Afrikanka“, “Robert \avo“, “Prorok“). Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvani~no dobila Maltu koja je postala va`na britanska baza na putu prema Indiji. Umro francuski filozof i matemati~ar Ogist Kont, jedan od osniva~a filozofije pozitivizma i Majka Tereza Boris Pasternak

Koferi s krilima
Iz Osla smo brodom zaplovili u Barentsburg. Pogledajte na globusu pa }ete vidjeti koliko dugo smo morali ploviti. Plovili smo na sovjetskom ledolomcu „Krasin, koji je dva puta godi{nje kretao na taj polarni maraton. Kalendarski, bilo je ljeto. Ali, tokom ~itave dvije nedjelje plovidbe nemilosrdno je udarala bura. Koliko je puta bila oluja - devet, deset, jedanaest, dvanaest - i ne znam. Ali, stomak mi se okrenuo naopa~ke. Na{ ludi prtljag, upakovan u nekoliko oguljenih kofera, ni trenutak nije le`ao na svom mjestu. Ako kod Gogolja letaju mrtvaci, kod nas su koferi imali krila. Iz kabina niko nosa nije pomaljao. Trudila sam se sve vrijeme da kroz prozor vidim svjetionike. Ali, osim beskona~no visokih valova, ni{ta vi{e nisam vidjela. Kapetan broda je posudio ocu stari gramofon s ru~kom za navijanje da bi prekratio vrijeme. On je imao samo jednu plo~u - odlomke iz opere „Carmen“ Pridr`ava. ju}i taj gramofon, koji je sve vrijeme poku{avao poletjeti, stotinu puta smo preslu{ali genijalne melodije Biseta. Desetinama godina kasnije, na probama „Carmen-svite“ moje sje}anje je do, davalo notama zavijanje o{trog vjetra i okrutne udare valova o bokove broda... Prvo {to sam vidjela kad je ledolomac pristajao bile su beskrajno duge, sasvim okomite drvene stepenice. Vodile su prema bijeloplavoj zgradi postavljenoj visoko na brijegu. U njoj su `ivjeli Norve`ani. Nama su dodijelili smje{taj u zgradi sovjetske kolonije. Ona se nalazila na samom kraju naselja. Iza nje su odmah po~injala brda.
(Sutra: Besmislena ljudska surovost)

1958. Roman “Doktor @ivago“ Borisa Pasternaka prvi put objavljen u SAD-u.

[picbergen

de s putnicima, pa ih onda, cijele cjelcate, vra}a po vol{ebnom zahtjevu Ivana - budalice. U Oslu smo iza{li na {iroki, ~isti, stani~ni trg, obasjan zasljepljuju}im svjetlom prijatnog dana. Tako sam i zadr`ala u sje}anju norve{ku prijestonicu, kao veseli, {areni, suncem obasjani grad. Zaustavili smo se pored izloga neke male, simpati~ne radnjice. Puna~ka vlasnica, vidjev{i na{u o~itu radoznalost, uvukla je mene i mamu kroz vrata {to su se oglasila sitnim zvon~i}ima. Iza tih vrata su le`ala neslu}ena bogatstva. Sve je bilo vuneno: {arene, tople marame, {iroke suknje, vesele rukavice, kostimi}i pro{iveni zlatnim i srebrenim nitima, meke bluzice, ta{ne vezene ~udnim vezom... Bila sam odu{evljena. Mama je dugo prevrtala po svojim izgu`vanim papirima, prera~unavaju}i svoju deviznu bijedu. Bilo je dovoljno za jedan dje~iji kostimi}. Sebi nije ni{ta kupila. Vlasni-

1888. 1899. 1905. 1939. 1960. 1972. 1977. 1990. 1993. 1995. 2002.
osoba.

Ro|en indijski filozof i dr`avnik Sarvepali Radakri{nan, predsjednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu. U svojim djelima zastupa filozofski univerzalizam i ideju integracije isto~ne i zapadne filozofije. Umro srpski dr`avnik i istori~ar Jovan Risti}, vo|a desnog krila Liberalne stranke, jedan od najzna~ajnijih srpskih diplomata 19. vijeka. Uspje{no je vodio pregovore s Turcima o osloba|anju srpskih gradova, bio je predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, dva puta regent i tri puta premijer. Napisao je “Diplomatsku istoriju Srbije 1875-1878“. Mirom u Portsmutu (Nju Hemp{ir), uz posredovanje ameri~kog predsjednika Teodora Ruzvelta zavr{en je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur, ju`ni Sahalin i priznala japanske interese u Koreji. SAD proglasile neutralnost u Drugom svjetskom ratu, ali su kasnije zakonima “Cash and Carry“ (Plati, pa nosi) i “Lend-Lease Act”, Zakon o zajmu i najmu) pomagali oru`jem savezni~ke snage. Amerikaci su u{li u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale ameri~ku pomorsku bazu Perl Harbur. Predsjednik Konga (Zair) @ozef Kasavubu smijenio je vo|u nacionalnooslobodila~kog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu. Pripadnici palestinske teroristi~ke organizacije “Crni septembar“ kidnapovali su, a potom ubili 11 izraelskih sportista, u~esnika Olimpijskih igara u Minhenu. U 24-satnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i ~etvorica terorista i jedan zapadnonjema~ki policajac. Zapadnonjema~ki teroristi su oteli predsjednika Federacije zapadnonjema~ke industrije Hansa Martina [lejera, ~ije je tijelo prona|eno 19. oktobra 1977. u Francuskoj. Premijeri Sjeverne i Ju`ne Koreje susreli su se u Seulu, na prvim zvani~nim razgovorima na visokom nivou izme|u dviju zemalja podijeljenih poslije Korejskog rata 1953. U Sarajevu odr`an Prvi sabor Matice muslimanske. Ova organizacija uspostavljena je kao samostalna, nedr`avna, vanstrana~ka i nepoliti~ka organizacija. Francuska izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifi~kom ostrvu Mururoa, {to je izazvalo osudu {irom svijeta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju. U eksploziji automobila bombe u Kabulu (Afganistan) poginulo je 26, a povrije|eno 150

1997. U Kalkuti umrla Majka Tereza, misionarka koja je `ivot posve ti la si ro ma {nim i bolesnim. Za svoj humanitani rad dobila je 1979. No be lo vu nagradu za mir. Albanka ro|ena u Skoplju, stupila je 1928. u dru`bu Majke Bo`ije od Loreta u Irskoj, a potom je u Kalkuti 1950. osnovala novu dru`bu Sestre misionarke ljubavi.

Aid Ibn Abdullah al-Qarni je liberalni islamski intelektualac iz Saudijske Arabije. Stekao je {iroko obrazovanje u arapskom svijetu i na Zapadu. Autor je desetine knjiga koje tretiraju savremeni `ivot muslimana, posebno na Bliskom istoku. Njegovo najpoznatije djelo je knjiga “Ne tuguj“ (La tahzan) za koju je Al-Qarni dobio brojne nagrade u arapskom svijetu i {ire. Ova je knjiga predstavlja vjeru kao mogu}u `ivotnu alternativu i duhovnu luku spasa u haoti~nom savremenom svijetu. Knjiga “Ne tuguj“ je ve} deceniju bestseler u svim arapskim zemljama. Prodana je u vi{emilionskom tira`u. Prevedena je na preko 30 jezika. Me|u prve prijevode sa arapskog jezika spada i bosanski prijevod “Ne tuguj“, kojeg je sa~inio Mirza Sarajki}, a u izdanju renomirane ku}e za islamistiku Bookline iz Sarajeva. Neka im se Uzvi{eni i Svemilosni Allah smiluje i podari im D`ennet. Oni su postali prvaci u vjeri i nauci. U ovom dijelu knjige navest }u neke citate iz jedne divne i jedinstvene knjige pod naslovom Nagrada i sretan zavr{etak, a njen je autor egipatski his to ri~ar i knji`e vnik Ahmed ibn Jusuf. On ka`e: “^ovjek zna da su sve neda}e i nesre}e neminovne i neizbje`ne, kao {to je neminovno da no} zamijeni dan. Najpotrebnija stvar prilikom nesre}a i tegoba jeste postojanost i smirenost du{e, jer ako ne upotrijebi{ lijek prilikom nevolje, bolest }e se pro{iriti i nevolja pove}ati. Isto tako je s du{om, ako ona u sebi nema ni{ta {to }e joj pomo}i i dati joj snage u te{kim situacijama, nadvladat }e je o~aj i beznade`nost.

Strpljenje
O ovoj stvari mora se jako dobro razmisliti, odnosno o onima koji se strpe kada budu stavljeni na ku{nju, jer njih ~eka nagrada i sretna kona~nica zbog strpljivosti i postojanos ti. Ta kvo promi{ lja nje osna`it }e nam du{e i u~init }e nas ustrajnim u dobrom odnosu prema Uzvi{enom Gospodaru. To }e, tako|er, na{e misli u~initi lijepim i ~istim i dati nam podstreka za dobro~instvo, {to }e nam jako koristiti na ‘posljednjem ispitu.’” Isti autor u drugoj knjizi

navodi rije~i Bizerd`emhera: “Nesre}e su prije nagrade poput gladi prije jela, {to bolje podnese{, sla|e }e{ jesti.” Platon je kazao: “Nesre}e su dobre po du{u isto onoliko koliko su lo{e po `ivot. A slasna u`ivanja {tetna su po du{u isto onoliko koliko su dobra u ovom `ivotu.” On je, tako|er, kazao: “Dobro pazi i ~uvaj prijatelja koga su ti podarile nesre}e, a kloni se i budi jako oprezan od onoga koga su ti podarila dobra vremena.” Od njega se prenosi jo{ jedna jako pou~na izreka: “Slasna su u`ivanja poput no}i, ne zna{ {ta ona nosi i {ta }e{ ti u njoj dobiti. A nesre}e su poput dana, ta~no zna{ gdje i ti i drugi idete.” Arda{ir je kazao: “Nevolje su poput maske (surma) s kojom vidi{ ono {to ne mo`e{ kada si okru`en ugodnostima.” On, tako|er, ka`e: “Nevolje do no se dvi je ja ko ko ri sne stvari. Najmanja je ta {to ti srce oja~a u tim prilikama, a najve}a to {to se tada lijepo i iskreno obra}a{ i predaje{ Gospodaru, Onome Ko opskrbu daje.”
(Sutra: Istinski smiraj je u Allahovoj knjizi)

Alberto Fud`imori

2005.

U padu aviona boing 737-200 indone`anske aviokompanije Mandela na naseljeno podru~je na sjeveru ostrva Sumatra poginulo 149 osoba. Pad aviona pre`ivjelo je 15 putnika.

2001. Dr`avni tu`ilac Perua podigao optu`nicu protiv biv{eg predsjednika Alberta Fud`imorija zbog umije{anosti u dva masakra koje su izvr{ili paramilitarni odredi ranih devedesetih. Fud`imori je kasnije pobjegao u zemlju svojih predaka, Japan. Uhap{en 2005. u ^ileu gdje se pripremao za ponovnu kandidaturu za izbore 2006. Za organiziranje zlo~ina u svojoj zemlji, osu|en na 25 godina zatvora, a za korupciju sedam i po godina.

46

SPORT

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Bh. fudbaleri uspje{no startovali u kvalifikacijama za EP

Sada mo`emo mirno

GRUPA D
1. BiH 2. Bjelorusija 3. Albanija 4. Rumunija 5. Francuska 6. Luksemburg 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 3:0 1:0 1:1 1:1 0:1 0:3 3 3 1 1 0 0 0:3 0:1 1:1

^EKATI SUSRET
SA FRANCUSKOM
Svi su dali maksimum protiv Luksemburga. ^estitam fudbalerima na profesionalnom odnosu koji daje nadu da mo`emo ostvariti uspjeh u kvalifikacijama, istakao je Su{i}
Fudbalska reprezentacija BiH uspje{no je startovala u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2012. godine sigurnom pobjedom na gostovanju kod Luksemburga sa 3:0. Izabranici Safeta Su{i}a slomili su otporLuksembur`ana za 16 minuta golovima Senijada Ibri~i}a, Miralema Pjani}a i Edina D`eke. Na{a najbolja selekcija odgovorno je pristupila prvom kvalifikacionom me~u {to se isplatilo i u ranoj fazi je postigla sva tri gola. U daljem toku utakmice bh. dr`avni tim je stvorio jo{ nekoliko povoljnih {ansi i rutinski odradio posao protiv nedoraslog rivala. miti {to manje golova. No, nama je cilj bio da osvojimo tri boda na startu, {to nam omogu}ava da se mirnopripremamo za Francusku“ , rekao je selektor BiH Safet Su{i}. Legendarni Pape zadovoljan je igrom i pona{anjemna{ihreprezentativaca za vrijemepriprema, tokom i nakonsusreta sa Luksemburgom. “Svi su dali maksimum. ^estitam fudbalerima na profesionalnom odnosu koji daje nadu da mo`emo ostvariti uspjeh u kvalifikacijama.“ Strateg bh. reprezentacije naglasio je da su rezultati na startu kvalifikacija za odlazak na {ampionat Starog kontinenta u Poljskoj i Ukrajini pokazali da su u fudbalu mogu}a iznena|enja. “Zbog toga sam stalno upozoravao na ozbiljanpristuputakmici sa Luksemburgu. Kipar je kao gost odigrao nerije{eno sa Portugalom, dok je Francuska izgubila od Bjelorusije. Volio bih da su trikolori remizirali protiv Bjelorusa, koji su nakon ove pobjede ozbiljan kandidat za visok plasman u na{oj grupi. Podjela bodova izme|u Rumunije i Albanije je iznena|enje, ali ne i senzacija. Albanci mogu svakoga iznenaditi.“ Najbolji fudbaler na{e zemlje

REZULTATI Luksemburg - BiH (Ibri~i} 6, Pjani} 12, D`eko 16) Francuska - Bjelorusija (Kislyak 86) Rumunija - Albanija (Stancu 80 - Muzaka 87) NAREDNO KOLO (7. septembar) BiH - Francuska Bjelorusija - Rumunija Albanija - Luksemburg

ISTA EKIPA PROTIV FRANCUZA Mogu}e je da protiv Francuza bude ista startna formacija, ali da neki igra~i dobiju druga~ije zadatke. Isto tako mo`e se desiti jedna promjena sa defanzivnim veznjakom. Jasno je da ne}e biti puno promjena me|u prvih jedanaest, rekao je selektor BiH
“Mogu}e je da protiv Francuza bude ista startna formacija, ali da neki igra~i dobiju druga~ije zadatke. Isto tako mo`e se desiti jedna promjena sa defanzivnim veznjakom. Jasno je da ne}e biti puno promjena me|u prvih jedanaest.“ Prvi stru~njak na{e reprezentacije naglasio je da je dobro {to protiv trikolora igramo na doma}em terenu. “Nadam se pravojpodr{cipublikekoja}e nam datisnage za povoljanrezultat. Skandiranjenavija~a: “Saveznapolje“ ,kao {to je to bilotokom utakmice u Luksemburgu, ne vodini~emu jer fudbalerimanijeugodnoigratikadaslu{ajutakve poruke sa tribina. Zbogtogaponavljam da nam treba prava podr{ka navija~a. Odgovara nam remi jer bismo u tom slu~ajuimali~etiriboda, a Francuzi samo jedan. Va`no je da ne izgubimo.“

Moglo i ubjedljivije
“Ima ljudi koji su sada nezadovoljni kona~nim rezultatom jer kadapovedete sa 3:0 u po~etkususreta, o~ekuje se da postignete jo{ tri-~etiri gola. Ozbiljno smo u{li u utakmicu i mogli smo pobijediti sa {est-sedam razlike. Imali smo sre}u da postignemo vode}i gol iz prve {anse. Mogli smo pobijediti sa {est-sedam razlike po {ansama koje smo imali. Poslije na{eg visokog vodstva Luksemburg je nastavio sa defanzivnom igrom jer je cijela protivni~ka ekipa ostala pozadi, na svojoj polovini. @eljeli su pri-

Safet Su{i}: Cilj nam je bio tri boda na startu

svih vremena smatra da }e Francuzi nakon po~etnog neuspjeha kod ku}e do}i na megdan BiH sa drugom namjerom.

“Da je Francuska pobijedila Bjelorusiju, mislim da bi bila vi{e okrenuta odbrani svog gola. Ovako, protivnik }e morati igrati ofanzivnije {to }e nama vi{e odgovarati. Mada su Francuzi pora`eni od Bjelorusa, i dalje ostaju favorit broj jedan.“

Iskoristiti momenat
BiH }e do~ekati u utorak (21 sat) Francusku na ko{evskomstadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ u drugom kolu grupe D. “Kao realan ~ovjek, umjereni sam optimista uo~i ovog susreta. Trebamo iskoristiti momenat u kojem nam Francuska dolazi i dobro je da je to sada kada je uzdrmana porazom, a ne u nekoj drugoj prilici kada bude u odli~noj formi. Te{ko se oporaviti kada ekipi krenu kola nizbrdo i kada je izgubljeno samopouzdanje. Nije se lako vratiti nakon {oka.“ Su{i} neprestano razmi{lja o sastavu za duel sa Francuskom. On ka`e da }e mo`da ekipa koja je po~ela susret u Luksemburg dobiti ponovo {ansu od prve minute protiv nekada{njeg svjetskog i evropskog prvaka.

Kvalitetan protivnik
Su{i} respektuje narednog protivnika i tvrdi da su svi njegovi igra~i opasni. “Za svakomjesto u timuFrancuskekonkuri{u po tri kvalitetnaigra~a. Velikibrojnjihovihreprezentativaca nastupa u Ligi prvaka. Problem Francuza je u glavama i poljuljanom povjerenju“ izjavio je Su{i}. , Bh. fudbaleri ju~e su imali dan odmora. Prema Su{i}evim rije~ima, na{a najbolja selekcija danas}e odradititrening na stadionu u Hrasnici sa po~etkom u 18 sati. Sigurna pobjeda nad Luksemburgomstvorila je pozitivnuatmosferupredgostovanjeFrancuske na na{em najve}em stadionu i nadati se da }e zmajevi obradovati ljubitelje fudbala u BiH jo{ jednom kvalitetnom partijom i uspjehom.
Z. RA[IDOVI]

Golman Luksemburga Joubert spasio je doma}ine ubjedljivijeg poraza

Reuters

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Zvjezdan Misimovi} pru`io dobru igru protiv Luksemburga

Bitno je da posti`emo uspjehe
Za Francuze bi bila katastrofa ako budu pora`eni u utorak na Ko{evu, rekao je kreator igre bh. selekcije
Kreator igre na{e fudbalske reprezentacije Zvjezdan Misimovi} smatra da je ozbiljan ulazak u susret sa Luksemburgom bio presudan jer je pobjednik odlu~en nakon visokog vodstva BiH od 3:0 u ranoj fazi. Novi igra~ Galatasaraya pru`io je zna~ajan doprinos pobjedonosnom startu zmajeva, a asistirao je za tre}i gol EdinaD`eke, koji je postavio kona~an rezultat. Pre ma Misimovi}evim ri je~ima, Luksembur`ani nisu igrali otvorenije ni poslije zaostatka od tri gola i zbog toga nije bilo potrebe za daljom ofanzivom bh. selekcije. „Luksemburg nije odstupio od svog sistema igre ni kada je gubio. Smatram da nije va`no ko zabija golove ili asistira. Jedino je bikod ku}e, {anse su podjednake. “ Jedan od najboljih igra~a BiH naglasio je da protiv bilo kojeg rivala ne treba igrati previ{e ofanzivno, ali niti povu~eno. „Moramo dobro stajati u defanzivi. Bilo bi mi drago da gledaoci prisustvuju spektaklu. Idemo na pobjedu u svakoj utakmici, pa tako i protiv Francuske.“ Misimovi} ka`e da su trikolori nakon poraza od Bjelorusije u situaciji u kojoj se nalazi bokser kada je pred nokautom. „Ne zanosimo se da }e nam ova ~injenica olak{ati posao. Francuska je obavila smjenu generacija uo~i kvalifikacija za Evropsko prvenstvo i imala je puno problema. Pote{ko}e se ne mogu rije{iti preko no}i.“ Na{ sagovornik izrazio je mi{ljenje da je BiH na dobrom putu za uspjeh nakon pobjede nad prvim rivalom u borbi za plasman na EP. „Lo{iji rezultati u prijateljskim utakmicamanisubiliva`ni jer smo pokazali kvalitet kada je to bilo potrebnoprotivLuksemburga. Ne bih razmi{ljao puno unaprijed. Sada je najbitnija utakmica sa Francuskom“ rekao je Misimovi}. ,
Z. R.

Pokazali smo kvalitet kada je bilo potrebno: Zvjezdan Misimovi}

tno da posti`emo uspjehe“ govo, ri Misimovi}. Veznjak bh. tima o~ekuje veoma te{ku utakmicu protiv Francuske. „Opasnije je {to su Francuzi izgubili od Bjelorusa na doma}em terenu jer moraju poku{ati osvojiti puni plijen protiv nas. Za njih bi bila katastrofa ako budu pora`eni u utorak na Ko{evu. Sada mi mo`emo opu{tenije i lak{e u}i u duel sa Francuskom.“ Misimovi} je podvukao da je

[ANSE PODJEDNAKE Znamo da }emo imati veliku podr{ku navija~a i koliko nam je bitna pobjeda u narednoj utakmici. Francuska je u prednosti zbog kvaliteta, ali u istoj situaciji je bila prije susreta sa Bjelorusijom, pa je do`ivjela neuspjeh. S obzirom na to da igramo kod ku}e, {anse su podjednake, smatra Misimovi}
doma}i teren uvijek prednost. „Znamo da }emoimativelikupodr{kunavija~a i koliko nam je bitna pobjeda u narednojutakmici. Francuska je u prednostizbogkvaliteta, ali u istojsituaciji je bilaprijesusreta sa Bjelorusijom, pa je do`ivjelaneuspjeh. S obzirom na to da igramo

Selektor Francuske debitovao porazom

Blanc: U Bosnu po pobjedu
Novi trener, novi igra~i, ali i novi podba~aj za Francuze. Iako su potpuno nadigrali Bjelorusiju, gosti su iz jedne od rijetkih prilika zabili gol
LaurentBlanc na najgori je mogu}ina~in odradio svoju prvu natjecateljsku utakmicu na klupifrancuskenogometnereprezentacije. Tricolori su kao doma}ini na Stade de Franceu izgubili od Bjelorusije s 1:0. Francuzi su na Svjetskom prvenstvu pretrpjeli poni`enje i debakl i u rezultatskom i u svakom drugom smislu, s obzirom na afere i skandale koji su ih pratili. Umjesto Raymonda Domenecha, selektorsku du`nost preuzeo je Laurent Blanc, koji je protiv Bjelorusije izveo podosta izmijenjen sastav u odnosu na onaj s Mundijala. Fudbalska reprezentacija BiH odigrala je dosad dvije prijateljske utakmice sa Francuskom, u kojima je zabilje`ila remi i poraz, uz gol-razliku 2:3. U susretu odigranom 18. avgusta 2004. godine u Rennesu na stadionu De la Route de Lorient pred 26.527 gledalaca na{a najbolja selekcija odigrala je nerije{eno sa trikolorima 1:1. Francuzi su poveli preko Peguya Luyindule u 7. minuti, a izjedna~io je Ivica Grli} u 37. Zanimljivo da je golman BiH Kenan Hasagi} odbranio jedanaesterac koji je izveo Thierry Henry u 18. minuti. Sudio je Malcolm McDonald iz [kotske. Za BiH su nastupili: Hasagi}, Salihamid`i}, Baji}, Barbarez (od 86. [ehi}), Papac, Be{lija, Grli}, Bajramovi} (od 59. Gruji}), [abi} (od 46. Spahi}), Boli} (od 23. Novitrener, noviigra~i, ali i novipodba~aj za Francuze. Iako su potpuno nadigrali Bjelorusije, gosti su iz jedne od rijetkihprilikapostigli gol, a strijelac je bio Kisljak u 86. minuti. “U nogometu je najva`nije zabiti gol, a nama je nedostajalo efikasnosti pred protivni~kim vratima. No, kada ve} ne mo`ete poentirati, onda je barem va`no defenzivno odraditi zada}u kako treba, a mi smo primili gol iz jedne od njihove doista rijetke prilike na utakmici. Nismo zaslu`ili izgubiti, ali, eto, dogodilo se“ izjavio je Blanc , za televiziju TF1. “U utorak nas ~ekagostovanje kod Bosne i Hercegovine, spremni smo oti}i tamo po bodove. Moramo se rije{iti ovog turobnog raspolo`enja i gubitni~kog duha. Svi moraju shvatiti da su u ovoj na{oj reprezentaciji najbolji strijelci Florent Malouda i Louis Saha, obojica sa samo ~etiri gola. No, ka`em, vrijeme je da po~nemo zabijati golove“ zaklju~io je Blanc. Francuzima je sa, da, nakon poraza od Bjelorusije, gostovanje u Sarajevu jo{ va`nije. Vrate li se ku}i praznihd`epova, posao u kvalifikacijskoj D skupine bit }e im jako te`ak i kompliciran.

Va`no je dati gol: Laurent Blanc

Reuters

BiH dosad odigrala dva me~a sa Francuskom

Remi i poraz protiv trikolora
Misimovi}), Balji} (od 90. Crnogorac). Selektor: Bla` Sli{kovi}. Francuska je kao gost savladala BiH sa 2:1 u duelu koji je odigran 16. avgusta 2006. u Sarajevu na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu u prisustvu 36.000 gledalaca. BiH je povela golom Sergeja Barbareza u 16. minuti, a selekcija nekada{njeg svjetskog prvaka je preokrenula rezultat pogocima Williama Gallasa u 41. i Juliena Fauberta u 91. minuti. U redovima na{eg dr`avnog tima `uti karton dobio je Emir Spahi}, a kod trikolora Patrick Vieira. Susret je vodio FranzXaver Wack, sudija iz Njema~ke. BiH je igrala u ovom sastavu: Ha sa gi}, Ber be ro vi}, Ko nji} (od 5. Spahi}), Papac, Musi}, Bajramovi} (od 79. Trivunovi}), Gruji} (od 65. Grli}), Saliha mid`i} (od 46. Vla da vi}), Bartolovi} (od 74. Hrgovi}), Misimovi} (od 84. Joli}), Barbarez (od 60. Muslimovi}). Selektor: Bla` Sli{kovi}. Kvalifikaciona utakmica za Evrop sko prven stvo 2012. izme|u BiH i Francuske, koja }e se odi gra ti u uto rak (21 sat) na stadionu Ko{e vo, bi}e tre}e odmjeravanje snaga ovih selekcija.
Z. R.

Misimovi} u duelu sa Sagnolom u prijateljskom me~u na Ko{evu

48

SPORT

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KVALIFIKACIJE ZA EURO 2012. [panija furiozna na startu

KIPRANI PRIREDILI VELIKO

iznena|enje u Portugalu
Hrvatska i Srbija uvjerljive na po~etku takmi~enja, Slovenija pora`ena • Benayoun, Defoe i Huntelaar postigli hattrick • Villa izjedna~io rekord Raula
U grupama A i B kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012. favoriti su s manje ili vi{e pote{ko}a opravdali svoje uloge. Njema~ka je prvi ispit odradila u Bruxellesu, gdje je ostvarila minimalnu pobjedu, a Joachim Low na teren je poslao ekipu koju je naj~e{}e birao i na proteklom Svjetskom prvenstvu. Kona~nih 0:1 i vrijedna tri boda na startu kvalifikacija donio je Miroslav Klose u 51. minuti. “Moji igra~i nisu bili svje`i nakon Svjetskog prvenstva, trebalo nam je da u|emo u ritam u ovoj utakmici. No, ova utakmica je pokazala da su moji igra~i i dalje gladni uspjeha, {to mi daje veliki optimizam za budu}nost. Va`no je bilo pobijediti Belgiju u gostima, jer ostale reprezentacije, mislim, ovdje ne}e pobje|ivati“ is, taknuo je Joachim Low.

Sigurna Turska
Turska je u Kazahstanu s 3:0 demantirala tvrdnje kako bi to moglo biti gostovanje opasnog `ivljenja. U 24. minuti goste je u vodstvo doveo Turan, a ve} u 26. Altintop je udvostru~io rezultat. U 76. je visoku pobjedu potvrdio Nihat Kahveci. Rusija je na po~etku kvalifikacija morala odraditi jedan od lak{ih zadataka, gostovanje u Andori. Unaprijed upisane bodove osigurao je Pavel Pogrebnjak s dva pogotka. Prvo je u 14. zabio na dodavanje Ar{avina, a u 64. je potvrdio prva tri ruska boda iz jedanaesterca. Republika Irska je dosta te`e od o~ekivanog do{la do bodova u Armeniji. Ipak, nakon niza propu{tenih prilika s obje strane presudio je rezervista Keith Fahey svojim prvim pogotkom za reprezentaciju. Favorizirana Slova~ka dugo je lomila otpor Makedonije, a klju~ni trenutak utakmice dogodio se u 87. minuti kada je Silkov zaradio crveni karton, {to su Slovaci iskoristili u 90, nakon {to je za minimalnu pobjedu pogodio Holo{ko. Srbija je uvjerljivo zapo~ela kvalifikacije gostuju}om pobjedom protiv slaba{nih Farskih Otoka. U prvom poluvremenu ve} je bilo 2:0, a strijelci su bili Danko Lazovi} u 14. minuti te Dejan Stankovi} iz slobodnog udarca u 18. minuti. Kona~nih 3:0 u sudijskoj nadoknadi postavio je Nikola @igi}. Slovenija je na doma}em terenu minimalnim rezultatom iznena|uju}e pora`ena od Sjeverne Irske, a jedini pogodak na utakmici postigao je veznjak Man-

Njema~ka je pobjedom nad Belgijom zapo~ela kvalifikacije

Reuters

chester Uniteda Corry Evans u 70. minuti susreta. Italija je u Tallinnu protiv Estonije do{la do pobjede (1:2) koja nije nimalo lako izborena. Naime, sve do 60. minute doma}in je vodio da bi svoj prvi gol za reprezentaciju nakon vi{e od {est godina pauze i dugog odmora od reprezentacije, uzrokovanog nepozivanjem u izabranu vrstu, postigao Antonio Cassano. Kona~an rezultat postavio je Leonardo Bonucci, ina~e sukrivac kod prvog gola na utakmici.

Tragi~ar Hyypia
Sami Hyypia, najbolji i najcjenjeniji finski fudbaler dana{njice, bio je tragi~ar svoje reprezentacije na startu kvalifikacija. Finska je gostovala u Ki{njevu kod Moldavije te do`ivjela poraz od 2:0. Klju~ni moment se dogodio u 36. minuti kada je Hyypia zaradio crveni karton i tako svoju ekipu ostavio broj~ano slabiju. Ta se prednost doma}ina nije odmah materijalizirala, ali jest u nastavku u kojem su Moldavci zabili dva pogotka. Strijelci su bili Suvorov u 69, te Dorosh u 74. minuti. Do ubjedljive pobjede na gostovanju stigla je Holandija koja je sa 5:0 potopila San Marino. Hattrick je postigao novi igra~ Schalkea, Klaas-Jan Huntelaar, a prethodno je mre`u doma}ina na~eo Kuyt u 15. minutu udarcem sa bijele ta~ke. Kona~an rezultat u fini{u utakmice postavio iskusni napada~ Ruud van Nistelrooy. Hrvatska reprezentacija je u prvoj utakmici kvalifikacija u Rigi pobijedila Latviju sa 3:0, a redom su zabijali Mladen Petri}, Ivica Oli} i Darijo Srna. Nakon utakmice odli~nog raspolo`enja bio je selektor Slaven Bili}, koji je uvjerljivom pobjedom otvorio svoj tre}i ciklus na klupi hrvatske reprezentacije. Uzeo je 31. pobjedu od 44 utakmice, u koliko je do sada vodio Hrvatsku. “Kod nas je sve {timalo, ali ne zavaravajmo se. Ne smijemo letje-

SLAVEN BILI]
Kod nas je sve {timalo, ali ne zavaravajmo se. Ne smijemo letjeti u euforiju, ovo je ipak Latvija. Trebamo ostati za zemlji, i siguran sam ho}emo. U utorak nas na Maksimiru ~eka puno te`i posao
ti u euforiju, ovo je ipak Latvija. Trebamo ostati za zemlji, i siguran sam ho}emo. U utorak nas na Maksimiru ~eka puno te`i posao“ rekao je Bili}. , Nije dugo trebalo da gr~ki fudbaleri naprave korak unatrag. Odigrala je Gr~ka samo 1:1 na stadionu Olympiacosa protiv Gruzije, a s obzirom na razvoj utakmice ~ak mogu biti sretni {to su do{li i do jednog boda. Gruzija je {okirala Grke u tre}oj minuti me~a kada je Dvalishvili postigao pogodak za 0:1. Doma}in je ipak izjedna~io u 72. minuti, a strijelac je bio Spiropoulos. Izrael i Malta svoju su utakmicu igrali dan ranije, a doma}i su hattrickom Yossija Benayouna savladali goste 3:1. Utje{ni gol za Maltu postigao je Pace. Reprezentacija Engleske na impresivan je na~in otvorila kvalifikacije za Euro 2012. u grupi G, savladav{i na Wembleyu Bugarsku s 4:0. Tottenhamov napada~ Jer-

main Defoe bio je trostruki strijelac, prvi gol zabio je ve} u 2. minuti utakmice, a preostala dva u 61. i 86. minuti. Bio je uklju~en i u akciji kod jedinog pogotka na utakmici kojeg nije zabio, a strijelac svog prvog gola u karijeri za reprezentaciju bio je Adam Johnson u 83. minuti. Valja po hvaliti i Waynea Rooneya, koji nije postigao pogodak, ali se istaknuo s tri asistencije.

Uspjeh Crnogoraca
Selektor crnogorske reprezentacije, Zlatko Cico Kranj~ar, smatra da su njegovi izabranici u Podogorici zaslu`eno savladala Wales 1:0 u prvom nastupu kvalifikacija za Euro 2012. godine. Jedini pogodak na utakmici postigao je Romin napada~ Mirko Vu~ini} u 30. minuti. “Dr`im da je pobijedila bolja ekipa. Imali smo vi{e prilika za pogotke od na{ih protivnika. Na`alost, nismo uspjeli posti}i jo{ koji gol, pa smo strahovali od izjedna~enja Walesa. Sre}om, ipak smo pobijedili“ kazao je selektor Crne , Gore. U Guimaraesu je vi|ena golijada koja je smrknula portugalska lica. Iznena|enje je nakon samo tri minute igre najavio Stathis Aloneftis. Ubrzo je poravnao Hugo Almeida, no Michalis Konstantinou jo{ br`e

ZLATKO KRANJ^AR
Dr`im da je pobijedila bolja ekipa. Imali smo vi{e prilika za pogotke od na{ih protivnika. Na`alost, nismo uspjeli posti}i jo{ koji gol, pa smo strahovali od izjedna~enja Walesa. Sre}om, ipak smo pobijedili
“Estonci su se dobro branili i dobro tr~ali u kontranapade. Kod nas se vidjela glad za pobjedom {to je na kraju i odlu~ilo utakmicu. Na{e }e se izvedbe popraviti, a najva`nije je bilo do}i do pobjede. Nismo je dugo okusili“, kazao je kapiten azzur ra An drea Pir lo ko ji je izvo|enjima kornera sudjelovao kod oba gola.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010.

SPORT
U-21 BiH Branimir Tuli} nakon poraza od Italije

49

Osjetila se razlika u kvalitetu
Na{i reprezentativci su posljednjim porazom izgubili i teorijske {anse za plasman na Evropsko prvenstvo • Ve} u utorak me~ protiv Ma|arske • Tuli} zadovoljan igrom Muhameda Be{i}a
Mlada reprezentacija BiH je u petak pora`ena od Italije u pretposljednjem kolu kvalifikacija za odlazaka na Evropsko prvenstvo, a selektor Branimir Tuli} veli kako je pobjeda gostuju posljedica velike razlike u kvalitetu. Iako je igrao bez ~etvorice standardnih prvotimaca, a tome valja dodati i povredu Nemanje Bilbije u prvom poluvremenu, na{ tim je uspio pru`iti dobar otpor favorizovanim azzurrima, koji su upisali pobjedu minimalnim rezultatom 1:0. GRUPA
1. Vels 2. Italija 3. Ma|arska 4. BiH 5. Luksemburg

3
6 7 6 7 8 4 4 4 2 1 1 1 0 1 1 1 2 2 4 6 14:5 11:5 9:6 4:8 2:16 13 13 12 7 4

Klaas-Jan Huntelaar postigao je tri gola u San Marinu

Reuters

Jo{ jedan neuspje{an ciklus za BiH

Foto: D`. KRIJE[TORAC

vra}a prednost Kipranima - u 11. minuti ve} je pisalo 1:2 na semaforu. Za novo izjedna~enje pobrinuo se novi ~lan Liverpoola, Raul Meireles, a Danny po~etkom nastavka donosi Portugalu toliko `eljeno vodstvo, 3:2. No, ni tu nije bio kraj. Giannis Okkas uzvra}a za 3:3, Manuel Fernandes jo{ jednom donosi doma}inu vjeru u sva tri boda, ali kona~ni je udarac pripao Kipru. Naime, minutu prije kraja Andreas Avraam postavlja neo~ekivanih 4:4 za veliku radost gostuju}ih fudbalera. Sjeverni okr{aj na otvaranju takmi~enja u grupi H pripao je Norve`anima, iako su se Islan|ani prvi radovali. U Reykjaviku je u 38. minuti mre`u gostiju pogodio Heidar Helguson. Me|utim, u nastavku je za 1:1 strijelac bio norve{ki kapiten, stoper Brede Hangeland, a petnaestak minuta prije kraja Mohammed Abdellaoue osigurao je sva tri boda za svoju reprezentaciju. Novope~eni svjetski prvak [panija je furiozno krenuo ka Evropskom prvenstvu u Poljsku i Ukrajinu. Furija je, dodu{e i o~ekivano, rezultatom 4:0 slavila kod Lihten{tajna. Dva pogotka za [paniju postigao je Fernando Torres, te po jedan Silva i Villa. Time je 28-godi{nji napada~, koji je ovoga ljeta pre{ao iz Valencije u Barcelonu, stigao do brojke od 44 postignuta gola i izjedna~io rekord po broju postignutih pogodaka u reprezentaciji, koji je do petka dr`ao Raul Gonzalez, legenda madridskog Reala, a od ljetos ~lan njema~kog Schalkea. U drugom susretu grupe I, [kotska i Litvanija su odigrali bez golova i tako podijelili bodove.
A. MEHANOVI]

GRUPA
1. Turska 2. Njema~ka 3. Austrija 4. Azerbejd`an 5. Belgija 6. Kazahstan

A
1 1 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0:0 0 1 0 1 3:0 1:0 0:0 0 0:1 0:3 3 3 0 0 0 0

Bili smo desetkovani
“^injenica da smo igrali bez nekoliko standardnih reprezentativaca nije nikakav alibi, ali dovoljno govori o prednosti s kojom su Italijani u{li u me~. Gol smo primili u fini{u utakmice, {to }e, ukoliko uzmemo u obzir ranije utakmice, re}i da nismo dovoljno fizi~ki spremni. To ne zna~i da prigovaram nekom od igra~a. Naprotiv. Svaki do njih je dao svoj maksimum, te su pokazali kako imamo kvalitete da bolje odgovorimo narednim izazovima“, pri~a Tuli}, koji je potvrdio kako je na{em timu potrebno mnogo vi{e iskustva. Bh. reprezentativci su posljednjim porazom izgubili i teorijske {anse za plasman na Evropsko prvenstvo, te im je ostao posljednji kvalifikacijski me~, koji }e odigrati u utorak u Budimpe{ti protiv Ma|arske. “Preostaje nam susret protiv Ma|arske, u koji ulazimo rastere}eno. I u Budimpe{ti }emo ima-

GRUPA
1. Rusija 2. Irska 3. Slova~ka 4. Makedonija 5. Armenija 6. Andora

B
1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 2:0 1:0 1:0 0:1 0:1 0:2 3 3 3 0 0 0

Mladi bh. napada~ Nemanja Bilbija je tokom utakmice protiv Italije zadobio udarac u glavu, koji je prouzrokovao potres mozga. Nakon {to je odvezen u bolnicu, igra~ Vojvodine je pro{ao pretrage koje su pokazale kako se ne radi o ozbiljnoj povredi. “Bilbija je pro{ao potrebne pretrage, koje su pokazale kako nije do{lo do podliva krvi, {to zna~i da povreda ne}e imati velike posljedice. Nadamo se kako }e se brzo oporaviti, te nastaviti sa sjajnim izdanjima“, rekao je Tuli}. ti problema sa povredama i kartonima, ali to ne zna~i da ne}emo dati sve od sebe kako bi pobjedom zavr{ili teku}i ciklus“. mlad i ne is ku san, on je zre lo u{ao u utakmicu, {to nas posebno ra du je. Ako to me do da mo ~injenicu da smo protiv Italijana igra li sa ti mom, ~ija }e oko sni ca u ovoj kon ku ren ci ji igra ti jo{ tri go di ne, on da je to znak da }emo ima ti {an si za plasman na veliko takmi~enje“, istakao je Tuli}, osvrnuv{i se na igru ci je log ti ma. “Svi su dali svoj maksimu. Zalaganja nije falilo. Jedino je rezul tat izos tao, ali ka da sve uzmemo u obzir, onda mo`emo biti zadovoljni“.
O. ZUKI]

Bilibija na oporavku

GRUPA
1. Srbija 2. Italija 3. Sj. Irska 4. Estonija 5. Slovenija 6. Farski Otoci

C
1 1 1 2 1 2 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 2 3:0 2:1 1:0 3:3 0:1 1:5 3 3 3 3 0 0

Be{i} odli~an
Utakmicu na Grbavici je obilje`io debi Muhameda Be{i} na stoperskoj poziciji. Upravo je igra~ Hamburga, koji }e za nekoliko dana potpisati profesionalni ugovor sa ovim bundesliga{em, pokazao zavidne kvalitete, {to je posebno obradovalo stru~ni {tab na{eg tima. “Mu ha med Be {i} je po ka zao ogro mno zna nje. Iako je jo{

GRUPA
1. Holandija 2. [vedska 3. Moldavija 4. Finska 5. Ma|arska 6. San Marino

E
1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 5:0 2:0 2:0 0:2 0:2 0:5 3 3 3 0 0 0

GRUPA
1. Hrvatska 2. Izrael 3. Gruzija 4. Gr~ka 5. Malta 6. Latvija

F
1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 3:0 3:1 1:1 1:1 1:3 0:3 3 3 1 1 0 0

GRUPA
1. Engleska 2. Crna Gora 3. [vicarska 4. Wales 5. Bugarska

G
1 1 0 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 4:0 1:0 0:0 0:1 0:4 3 3 0 0 0

Policija u Bruxellesu hapsila izgrednike
Belgijska policija privela je 280 nasilnih navija~a u Bruxellesu, gdje su kvalifikacionu utakmicu za odlazak na Euro 2012. odigrali belgijska i njema~ka reprezentacija. Zavr{ilo je 1:0 u korist gostuju}eg Elfa. “Policija nije imala milosti prema njima“ izjavio je Wolfgang Ni, ersbach, generalni sekretar Njema~kog nogometnog saveza (DFB). Izme|u 500 i 700 nasilju sklonih nogometnih navija~a policija je presrela pred stadionom. U rubnim dijelovima grada zabilje`eno je nekoliko tu~njava huligana s organima javnog reda i mira, potvrdili su nerede iz DFB-a.

GRUPA
1. Norve{ka 2. Kipar 3. Por tugal 4. Danska 5. Island

H
1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 2:1 4:4 4:4 0:0 1:2 3 1 1 0 0

GRUPA
1. [panija 2. Litvanija 3. [kotska 4. ^e{ka 5. Lihten{tajn

I
1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 4:0 0:0 0:0 0:0 0:4 3 1 1 0 0

50

SPORT

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

ITF turnir u Montrealu

Lak dan za tenisere nosioce grupa na US Openu

Favoriti bez pote{ko}a
D`umhur nastavio uspje{an niz
Mladi bh. teniser Damir D`umhur je nastavio seriju pobjeda na ITF turniru u Montrealu, a posljednje je upisao u finalu dubla, odnosno u polufinalu singla. Naime, aktuelni juniorski evropski prvak je, zajedno sa hrvatskim predstavnikom Matom Pavi}em, osvojio titulu u parovima savladav{i peruansko-ekvadorsku kombinaciju Duilio Beretta i Roberto Quiroz rezultatom 2:0 (6:1, 6:4). U pojedina~nom dijelu turnira teniser na{e zemlje je bez problema, nakon dva seta, savladao Francuza Mathiasa Bourguea, a rezultat po setovima je bio 6:4, 6:2. Mladog Sarajliju u finalu ~eka ^eh Jiri Vesely, koji je trenutno plasiran na ~etvrto mjesto ITF liste. Nakon turnira u Montrealu, D`umhur }e nastupiti na US Openu, koji po~inje danas, {to }e mu ujedno biti i posljednji nastup na jednom juniorskom turniru. O. Z.

Posao u tri seta zavr{ili su Murray, Verdasco, Wawrinka, Ferrer, Nalbandian, dok je Robredo pro{ao dalje zbog povrede Benneteaua
Sergi Stakovski slavi poslije pet setova sa Ryanom Harrisonom
Reuters

Nosioci danas na US Openu nisudozvoliliiznena|enja. RafaelNadal je u tri seta 6:2, 7:6(5) i 7:5 bio bolji od UzbekistancaDenisaIstomina, dok je AndyMurray u tre}ekolopro{aonakonjednog sata i 25 minutaigre s Jamaj~aninom Dustinom Brownom. U posljednjem, tre}emsetu, Murray je dokraj~io123. igra~asvijeta rezultatom 6:0. [kot }e u tre}em kolu snage odmjeriti sa Stanislasom Wawrinkom koji je nakon 7:5, 6:3 i 6:4 izbacio Juana Ignacia Chelu.

Veoma lagan posao imao je Fernando Verdasco. Samo pet gemova poklonio je Francuzu Mannarinu. David Ferrer se tako|er nije previ{e mu~io s Beckerom. [panac, postavljen za desetog nositelja, uspio je nakon pauze zbog ki{e uzrokovane uraganom Earlom zadr`ati hladnu glavu i okon~ati me~ u svoju korist bez komplikacija. Dok je Robredo produ`io u tre}e kolo skra}enim putem predajom Benneteaua, Feliciano Lopez izborio ga je te{kom

mukom u dvoboju u pet setova. Maraton je iz njega izvukao Francuz Benoit Paire, ina~e 163. igra~ ATP ljestvice. Nakon pet setova u tre}e kolo plasirao se i Ukrajinac Sergij Stakovski koji je bio bolji od Amerikanca Ryana Harrisona. Od postavljenih tenisera u ~etiri seta slavili su Mihail Ju`nji protiv Dudija Sele i John Isner protiv Chiudinellija. Nalbandian je u stilu najboljih dana arhivirao Serru rezultatom 7:5, 6:4, 6:2 i u sljede}em kolu ~eka

ga Fernando Vedrasco. Rezultatidrugogkola:Nadal ([panija, 1) - Istomin (Uzberkistan) 6:2, 7:6(5), 7:5, Murray (V. Britanija, 4) - Brown (Jamajka) 7:5, 6:3, 6:0, Verdasco ([panija, 8) - Mannarino (Francuska) 6:1, 6:2, 6:2, Ferrer ([panija, 10) - Becker(Njema~ka) 6:3, 6:4, 6:4, Ju`nji (Rusija, 12) - Sela (Izrael) 6:1, 6:3, 4:6, 6:3, Isner (SAD, 18) - Chiudinelli ([vajcarska) 6:3, 3:6, 7:6(7), 6:4, Querrey (SAD, 20) - Granollers ([panija) 6:2, 6:3, 6:4, Lopez ([panija, 23) - Paire (Francuska) 6:4, 6:7(4), 5:7, 7:6(3), 6:2, Wawrinka ([vajcarska, 25) - Ignacio Chela (Argentina) 7:5, 6:3, 6:4, Nalbandian (Argentina, 31) Serra (Francuska) 7:5, 6:4, 6:2, Stakovski (Ukrajina) - Harrison (SAD) 6:3, 5:7, 3:6, 6:3, 7:6(6), Robredo ([panija) - Benneteau(Francuska) 6:4, 6:6(2-1), predaja Benneteau, Llodra (Francuska) - Hanescu (Rumunija) 7:6(2), 6:4, 6:2, Gimeno-Traver ([panija) - Chardy (Francuska) 4:6, 6:2, 6:0, 7:6(2).

Teniserke na US Openu ometala ki{a

Drami}anin blizu Bosne
Srbijanski ko{arka{ Rastko Drami}anin priklju~io se ko{arka{ima sarajevske Bosne, koji se nalazi na pripremama u rumunjskom Temi{varu. Drami}anin }e u narednim danima trenirati s izabranicima trenera Dejana Pare`anina, a stru~ni {tab }e odlu~iti da li }e ostati u klubu kao novo poja~anje. Srbijanski ko{arka{ je u pro{loj sezoni igrao za Borac iz ^a~ka, a prosje~no je u prvenstvu Srbije bilje`io 12.4 poena i 5.7 skokova.

Clijsters u osmini finala protiv Ivanovi}
Kao {to je i najavljeno, uragan Earl je u petak posjetio isto~ne obale SAD-a, a s njime je do{lo i pogor{anje vremena na Grand Slam turniru. Ki{a je na 30-ak minuta prekinula me~eve u ve~ernjim satima po na{em, a rano poslijepodne po lokalnom vremenu, no kasnije se sve smirilo i sa zaka{njenjem su zavr{eni svi planirani me~evi. U `enskoj konkurenciji drugopostavljena Kim Clijsters, vlasnica naslova iz 2005. i pro{le godine, nadja~ala je ^ehinju Petru Kvitovu sa 6:3 i 6:0, i u osmini finala igra}e protiv Ane Ivanovi} koja je u tre}em kolu savladala Francuskinju Virigin Razzano sa 7:5, 6:0. US Open, tenisa~ice, tre}e kolo: Pavlju~enkova (Rusija, 20) - Dulko(Argentina) 6:1, 6:2, Stosur(Australija, 5) - Errani(Italija) 6:2, 6:3, Dementijeva(Rusija, 12) - Hantuchova (Slova~ka, 24) 7:5, 6:2, Clijsters (Belgija, 2) - Kvitova (^e{ka, 27) 6:3, 6:0, Ivanovi}(Srbija) - Razzano(Francuska)7:5, 6:0, V. Williams SAD, 3) - Minella(Luksemburg) 6:2, 6:1, Schiavone (Italija, 6) - Bondarenko (Ukrajina, 29) 6:1, 7:5, Peer (Izrael, 16) - Pennetta (Italija, 19) 6:4, 6:4.

Ana Ivanovi} slavi nagon pobjede protiv Virigin Razzano Reuters

JAVNAUSTANOVA KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZENICA Na osnovu ~lana 29. Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 66. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine FBiH", broj 46/10) i ~lana 16. Statuta JU Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica, Upravni odbor JU Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica po Odluci broj : 02-596-4/10 od 30. 8. 2010. godine, raspisuje

@ELJEZNI^ARSKA [TEDNO-KREDITNA ZADRUGA sa p.o. SARAJEVO Ul. Augusta Brauna br. 2/II, Sarajevo Na osnovu ~lana 7. Odluke o op}im, jedinstvenim kriterijima dodjele u zakup poslovnih prostorija kojima pravo raspolaganja ima @eljezni~arska {tedno-kreditna zadruga Sarajevo, direktor Zadruge objavljuje

OGLAS
za izdavanje u zakup poslovnog prostora u Sarajevu 1. Predmet a. Poslovni prostor u Ul. Augusta Brauna br. 2, Sarajevo, ukupne povr{ine 1.362 m2, od ~ega: - prizemlje, I i II sprat: povr{ine 1.095 m2, - podrumski prostor - arhiva: povr{ine 267 m2. b. Poslovni prostor u Ul. Augusta Brauna br. 8 (ulaz iz Ul. kralja Tvrtka) Sarajevo, povr{ine 63,20 m2 Poslovni prostori se izdaju u vi|enom stanju i pogodni su za sve namjene. 2. Cijena zakupa Cijena zakupa za sve poslovne prostore po dogovoru. Sa ponu|a~em ~ija ponuda bude prihva}ena Zadruga }e zaklju~iti ugovor. Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja. Prostor se mo`e pogledati svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Za dodatne informacije mo`ete se obratiti li~no ili na telefon 210-272 i 210-997. Adresa: @eljezni~arska {tedno-kreditna zadruga sa p.o. Sarajevo, Ul. Augusta Brauna br. 2/II Sarajevo.

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora Kandidat mora ispunjavati sljede}e uslove : 1. Op}i uslovi - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu) - da je stariji od 18 godina (dokaz: rodni list), - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora ustanove (dokaz: uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti), - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH («Slu`beni glasnik BiH», broj : 16/02) (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog organa), - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa), - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak i da nije osu|ivan za privredni prestup (dokaz: uvjerenje nadle`nog suda). 2. Posebni uslovi - zavr{en medicinski fakultet i jedna od specijalizacija javnog zdravstva: socijalna medicina, epidemiologija, higijena i mikrobiologija (dokaz: diploma i uvjerenje o polo`enom specijalisti~kom ispitu), - pet godina radnog iskustva od ~ega najmanje tri godine kao doktor specijalista jedne od navedenih specijalizacija u prethodnoj alineji (dokaz: potvrda o radnom iskustvu u struci). Pored navedene dokumentacije koja se dostavlja u originalu ili ovjerenoj fotokopiji i ne mo`e biti starija od 3 mjeseca, kandidati su obavezni da dostave program rada za period od ~etiri godine i kra}u biografiju sa adresom stanovanja i zaposlenja i kontakt-telefonom. Izbor i imenovanje se vr{i na period od ~etiri godine. Prijave sa dokazima slati na adresu : JU Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica, 72 000 Zenica, Ul. fra Ivana Juki}a 2, sa naznakom «Prijava na konkurs - izbor i imenovanje direktora». Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 5. septembar 2010. Svjetsko prvenstvo u ko{arci - osmina finala

SPORT

51

VIJESTI

Srbija i [panija
prvi ~etvrtfinalisti
Ko{arka{i Srbije u uzbudljivom fini{u sa poenom razlike savladali velike rivale iz Hrvatske, dok je [panija zonskom igrom iznenadila i nadigrala Gr~ku
Prvi ~etvrtfina~ni susret na Svjetskom prvenstvu donio je izuzetno uzbudljivu zavr{nicu kakvu samo ko{arka mo`e da priu{ti. Zadnjih 30ak sekundi odvijalo se kao u najuzbudljivijem trileru, a na kraju se radovali mladi izabranici Du{ana Ivkovi}a. Odlu~ilo je slobodno bacanje Aleksandra Ra{i}a sekundu prije kraja, nakon {to je Kus napravio faul. I Hrvatska je imala dobru priliku da se raduje, najbolju nakon {to je Marko Tomas iskoristio veliku pogre{ku Teodosi}a i Ra{i}a u izvo|enju pod ko{em, ukrao loptu i dao je Marku Popovi}u, koji je kod zaostatka od 70:69 11 sekundi do kraja brzo fauliran, no zabio je samo drugo i donio poravnanje na 70:70. Nakon toga su hrvatski ko{arka{ki napravili gotovo po~etni~ku gre{ku. Potpuni nesporazum kada su ko{arka{i Srbije nakon time-outa izvodili loptu sa strane, lopta je doba~ena Ra{i}u koji je izmakao odbrani i sam oti {ao ~is to po la ga nje za 72:70. Kus ga tu nije mogao sti}i, a Hrvatska je opet hvatala minus. Uhvatila ga je s Popovi}evih dva od dva s crte 16 i Ra{i} sa 15 poena, dok je Popovi}evih 21 poen bio nedovoljan za slavlje hrvatskih ko{arka{a. [paniju su do pobjede protiv Gr~ke predvodili Juan Carlos Navaro sa 22 i Rudi Fernandez sa 14 poena. U sastavu Gr~ke Diamantidis i Zizis postigli su po 16, dok je Skorcijanitis ubacio 13 poena. [panci su duel protiv Gr~ke prelomili po~etkom posljednje ~etvrtine, kada su se razigrali Fernandez i Navaro. Selektor [panije Sergio Scariolo potpuno je zbunio kolegu Jonasa Kazlauskasa zonom 2-3 koju je [panija igrala tokom kompletnog drugog poluvremena. Takvim na~inom odbrane prese~en je dotok lopte Skorcijanitisu, a osim Dijamantidisa i u prvom poluvremenu odli~nog Zizisa, niko u sastavu Gr~ke nije bio na nivou. Ju~era{nji rezultati: Srbija - Hrvatska 73:72 (19:27, 15:9, 20:14, 19:22), [panija - Gr~ka 80:72 (22:19, 15:12, 15:20, 28:21). Danas igraju: Slovenija Aus tra li ja i Tur ska - Fran cus ka.
B. M.

Atlanta dovela Thomasa
Atlanta Hawksi sklopili su ugovor sa centrom Etanom Thomasom, koji je prije potpisa ugovora sa klubom iz Georgie bio slobodan igra~. Pro{lu sezonu Thomas je zavr{io u dresu Oklahome, a dugi niz godina je nastupao u Washington Wizardsima. Tokom svoje osmogodi{nje NBA karijere bilje`io je prosjek od 5.8 poena, 4.8 skokova po utakmici, a 74 utakmice je po~eo kao starter. Novi trener Hawksa Larry Drew rekao je da }e Thomas dobro do}i kao iskusan ko{arka{ i donijeti energiju u ekipu. Detalji ugovora nisu objavljeni.

Aleksandar Ra{i} (u skoku) bio je igra~ odluke

Reuters

slobodnih nakon brzog prekr{aja Srbije, no onda se opet nije najbolje reagiralo na brz napad suparnika, Ra{i} je brzo do{ao u gu`vu pod ko-

{em i izborio dva slobodna, od kojih je prvo bilo ono presudno. Na je fi ka sni ji u po bje dni~kom timu bili su Krsti} sa

Emir [ahinovi} ponovo u ^eliku
Zeni~anin Emir [ahinovi} Bubi, 34-godi{nji rukometa{, nekada{nji reprezentativac BiH vratio se u svoj mati~ni klub ^elik. Potpisao je dvogodi{nji ugovor sa ^elikom kojem }e ovaj vrsni srednji bek pomo}i da se vrati u Premijer ligu BiH. “Zadovoljan sam {to sam ponovo u svom ^eliku, jer sam rije{io stambeno pitanje, tu mi je u Zenici i cijela porodica i - kod ku}e je ipak najljep{e. Sa Upravom ^elika lako sam se dogovorio, jer je moja jedina `elja da mi mati~ni klub pomogne oko obezbje|enja stalnog radnog mjesta u mojoj profesiji, {to vjerujem da }e biti ostvareno” ka`e [ahinovi}. Emir , [ahinovi} posljednju sezonu proveo je u Kataru gdje je sa velikim uspjehom nastupao za Al Khor regularni dio sezone, te Al Sad kojem je bio poja~anje za azijsku Ligu prvaka. Mi. D.

George Karl se vra}a u Denver
Trener NBA ekipe Denver Nuggetsa, od raka oboljeli 58-godi{nji George Karl vratit }e se na klupu u sljede}oj sezoni, javlja Denver Post. ‘’Slu`beno je. Dano mi je zeleno svjetlo nakon {to su posljednji nalazi pokazali dobre rezultate’’, kazao je Karl, koji je u pro{loj sezoni propustio velik broj utakmica i cijelo doigravanje svoje tima. Podsjetimo, Karlu je u februaru dijagnosticiran rak vrata i grla zbog ~ega je podvrgnut hemoterapijama. Druga mu je to borba protiv zlo}udne bolesti. Naime, 2005. godine dijagnosticiran mu je rak prostate.

FUDBAL Kvalifikacije za EP 2012.

Uzdrmani Francuzi opasan protivnik
Nastavljaju se nepravilnosti u radu N/FSBiH

Za{to Semir ]emalovi} nije ~lan IO?

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod Suda-Centar, 350 KM. Tel. 212-563 i 063/284-767. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 442-556. IZDAJEM jednosoban prazan ili polunamje{ten stan, ulaz strogo poseban, privatna ku}a, povoljno, ul. Hamida Be{irevi}a br. 96. Tel. 033/203-032 i 062/214751. IZDAJEM pos. prostor 76m2 Obala Kulina Bana svi priklju~ci-klima, video nadzor, I sprat. Tel. 906-923. IZDAJEM poslovni prostor na Grbavici 260m2 sa gara`om, cijena povoljna. Tel. 061/906-923. IZDAJEM stan na Marin Dvoru, I sprat, 70m2, cijena 1000KM. Tel. 061/906-923. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Marin Dvor-V. Peri}a. Mob. 061/205-235. IZDAJEM gara`u na du`i period, Centar-Dolina. Mob. 062/253-712, 667-994. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, Trg heroja, prednost dvije studentice. Tel. 544-863, 061/809-336. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, tram. stanica ^engi} vila. Mob. 062/530-640. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Hrasno, zaposlenima, bra~nom paru ili strancima. Mob. 061/167-751. IZDAJEM bamje{ten dvoiposoban stan, Breka, kirija 500 KM. Tel. 442-175. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, ^engi} vila I, na du`i rok. Tel. 658-726, 061/228-055. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru za jednu ili dvije osobe, u centru grada — Mejta{. Mob. 061/869-396. IZDAJEM namje{ten trosoban stan na Ciglanama, terasa, 2 mokra ~vora, 900KM. Tel. 061/526243. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, prednost studentice, blizu kampusa FDS, Pofali}i. Tel. 645156, 061/143-719. DOLAC MALTA-Kifla, trosoban namje{ten stan, 8 kat, lift, balkon, parno grijanje, 500 KM. Mob. 061/247-777. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Stari Grad. Mob. 061/740-293, 061/800-583, 440727. IZDAJEM sobu u centru, upotreba kuhinje, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564. CIGLANE, blizu kosog lifta, izdajem namje{ten stan, sa dvije spava}e sobe, terasa. Mob. 062/177-704. IZDAJEM stan studentima, Pofali}i, cen. grijanje. Tel. 654-385, zvati nave~e. TROSOBAN namje{ten stan, privatana ku}a, pored Termalne rivijere Ilid`a, eta`no, parkign. Mob. 061/319-589, 629-932. IZDAJEM dvosoban renoviran namje{ten stan, cen. grij. Ko{evo, Ciglane. Mob. 061/136-286. IZDAJEM trosoban komforan stan, Ciglane, kod kosog lifta. Mob. 063/209-301. IZDAJEM dva jednosobna namje{tena stana, privatna ku}a, u centru. Tel. 033/204-984. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, cen. grij. studenticama, Ul. Nevjestina 18, blizina Vije}nice. Mob. 062/402-387. IZDAJEM sobu sa ni{om, upotreba kupatila, posebno prizemlje, studentima ili sezoncima, 80 KM po osobi, Mostar-Titova. Mob. 063/725-303. GRBAVICA, jednosoban renoviran namje{ten stan, 400 KM, pla}anje unaprijed. Tel. 453-607. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, studentima, blizina campusa. Mob. 061/514-816. IZDAJEM trosoban sre|en stan, sa privatnom ba{tom, 300 eura. Mob. 061/276-472. IZDAJEM namje{tenu sobu djevojkama, Otoka, XV sprat, centralno grijanje. Tel. 652-006. IZDAJEM poslovni prostor 32 m2, Grbavica. Tel. 033/649-851 i 061/865-158. IZDAJEM sobu u strogom centru, upotreba kuhinje i kupatila, povoljno, studentici. Tel. 201477. IZDAJEM ku}u sa tri stana, zasebno ili komplet, mo`e za studente, 150 KM po osobi ili cijela ku}a 1.100 KM. Mob. 061/364314, 066/735-920. IZDAJEM uhodan restoran na Ba{~ar{iji, potpuno namje{ten, na du`i perido, cijena po dogovoru. Mob. 061/364-314, 066/735920. IZDAJEM stan 74m2, Centar, Had`iidrizova. Tel. 057/233-130, 654-172. IZDAJEM sobu studentici ili srednjo{kolki, kod Muzi~ke {kole. Tel. 442-331. JEDNOSOBAN potpuno namje{ten stan, cen. grijanje, Hrasno I. Mob. 061/209-705. IZDAJEM sobu studentu, cen. grij. kod @eljinog stadiona. Tel. 649-482. IZDAJEM kancelarijski prostor u Lorisu, 1 sprat, oko 70m2, useljiv, 700 KM. Mob. 065/819-136. IZDAJEM poslovni prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254. IZDAJEM poslovni prostor 74m2, Skenderija kod kina Tesla. Mob. 062/907-831. STAN dvosoban u novoj zgradi u Bu~a potoku, namje{ten, sve novo, gara`a ispod zgrade, sve re`ije odvojene, terasa, 500 KM. Mob. 066/801-711. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, za dvije studentice, Centar. Tel. 534-992. VRLO povoljno izdajem namje{ten dvosoban stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/381-846. IZDAJEM dvokrevetnu sobu u centru. Tel. 061/514-301. IZDAJEM potpuno adaptiran i namje{ten dvosoban stan na ^engi} Vili. Tel. 06/183-437. IZDAJEM u centru ve}i jednosoban stan luksuzno opremljen zaposlenim samcima. Tel. 061/320843. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM poslovni prostor 125m2, strogi centar, kod Vje~ne vatre, I kat. Mob. 061/537-739. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445515. IZDAJEM poslovni prostor u Papagajci za sve namjene 3 prostorije sa wc-eima i prate}a oprema. Tel. 535-165. IZDAJEM stan studentima, Pofali}i, blizina kampusa. Mob. 061/338-426. HITNO, zbog odlaska vani, izdajem ku}u, namje{tenu, 2 sprata+gara`a, grijanje pl. na du`i period. Mob. 061/173-947. IZDAJEM dvokrevetnu namje{tenu sobu sa upotrebom kuninje. Mob. 062/920-856. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Anex u zgradi, 30 metara od trolejbusa. Tel. 061/508-404. IZDAJEM namje{tenu sobu. Tel. 062/374-130. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u centru grada od 1.8.2010. samostalni objekt. Tel. 061/869-396. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. IZDAJEM kod Islamskog fakulteta exstra sobu samcu ili studentu!. Tel. 061/958-368. IZDAJEM na ^. Vili-kvadrant dvosoban konforno namje{ten stan 60m2 video nadzor. Tel. 061/074-131. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja sstudentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM namje{ten ekstra stan 80m2 kod Holiday Inn-a, Marijin dvor za poslovne ljude i strance. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan 80m2, ekstra, kod Holiday Inn-a, Marijin dvor za strance i poslovne ljude. Mob. 066/753-977. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, centralno grijanje, kod bolnice Ko{evo. Tel. 033/202-437 i Mob. 061/226-493. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar - Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine
IZDAJEM 2 ekstra luksuzna stana u zgradi Balgrabo na [ipu sa gara`ama (bazen, sauna, tenisko igrali{te) za strance. Jedan stan je 144m2 a drugi 103m2. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. IZDAJEM stan sa gara`om na Aerodromskom naselju, 100m2, prazan, ozbiljnim osobama. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534-368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Holiday Inna. Tel. 214595, 061/279-428. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Tel. 061/537-739.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM na Ilid`i stan 100m2. I sprat, 47.000 KM. Tel. 066/775-021. PRODAJEM apartmane u Neumu raznih veli~ina, apartmane @ivogo{}e - Blato, Hrvatska razne parcele. Tel. 061/906-923. PRODAJEM stan 118m2 strogi centar stambeno poslovni objekat sa 2 lokala, 2 stana, ba{ta sve 1/1. Tel. 061/906-923. PRODAJEM vikendicu u Faleti}ima i oko 2 dunuma zemlje. Mob. 062/600-111. PRODAJEM parcelu 4200m2 i ku}u 800m2 sa svim papirima Rajlovac 1/1, parcela 2500m2 sa objektom centar Had`i}i za sve namjene 1/1. Tel. 061/906-923. PRODAJEM garsonjeru sa gara`om u centru, 22m2 + 14m2, 1/1. Tel. 061/906-923. GRBAVICA, dvosoban 53m2, balkon, II kat, lift, eta`no grijanje, povoljno. Mob. 061/350-448. MARIJIN DVOR, prodaje se stan 75m2 trosoban potpuno adaptiran. Tel. 061/202-916. PRODAJEM u strogom centru kod Vje~ne vatre, stan 150m2, IV sprat, lift, balkon, 1000 eura/m2. Tel. 063/603-010. PRODAJEM stanove: u centru 121m2, 105m2, 34m2, 80m2, 66m2, Grbavica 68m2, 60m2, K. Brdo 30m2, 80m2. Tel. 061/460150. PRODAJEM ve}i plac sa devastiranom ku}om i dokomentacijom za adaptaciju. tel. 061/608962. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665-966, 061/199-845. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 78m2, 53m2, 56m2. tel. 063/990048. PRODAJEM stan na Grbavici 36m2. tel. 063/990-048. PRODAJEM vi{e stanova u centru austrugarska gradnja od 75150m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stanove u centru 65m2, 57m2, 40m2. tel. 063/990048. PRODAJEM gara`u 12m2 u novogradnji, vl. 1/1, centar grada, ul. Kranj~evi}eva — Sarajevo. Mob. 061/869-396. PRODAJEM stan preko puta Veterinarskog fakulteta (Hrasno), 57m2, III sprat. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. PRODAJEM monta`nu vikendicu pored potoka i 2 dunuma zemlje u Nahorevu kod autobiske stanice. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. NED@ARI]I Tibra Pacifik, novogradnja, stan 33m2, cijena 1.800 KM/m2 sa PDV-om. Mob. 061/072-815. PRODAJEM stan u centru. Tel. 061/514-301. POVOLJNO prodajem ku}u sa dva stana, oku~nica, Radni~ka br. 122. Mob. 065/185-108. PRODAJEM 2 dunuma zemlje na Kaoniku, pored magistralnog puta za Travnik. Mob. 061/305084. PRODAJEM 2 dunuma vo}njaka, ku}a 10x8, 2 gara`e sve novo 8 km od Skenderije. Tel. 061/352112. POFALI]I — 48m2 kod FDS, ^engi} Vila — 64m2 i 55m2, Alipa{ino polje — 59m2 i 64m2, Marijin dvor — 121m2 (200.000 KM) i 86m2, Dobrinja — 49m2, 55m2 i 68m2, Anex — 40m2. Mob. 061/375-787.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino Polje. Tel. 061/749-305. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. DVOSOBAN stan 51m2+balkon, 6 kat, lift, Tuzla-V. Nazora, za odgovaraju}i u Sarajevu. Mob. 061/217-897, 061/174-313. JEDNOSOBAN stan 37m2, Ko{evsko brdo, 2 sprat, za sli~an u Banja Luci. Mob. 061/926-051. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, pos. prostora i ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Tel. 061/906-923. STRANCU potreban manji stan do 60m2, u zgradi, za izdavanje, na du`i perid, (agencija). Mob. 061/522-190. POTREBNO vi{e manjih stanova, praznih i namje{tenih za izdavanje (agencija). Mob. 061/031-330. POTRENMO vi{e stanova praznih i namje{tenih za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/214306, 033/203-127. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. tel. 061/437-732, 062/282-870.

PRODAJA
PRODAJEM vikendica - ku}a sa oku}nicom, Pazari} - Resnik voda, struja, pored glavno puta, sve 1/1, bez posrednika. Tel. 061/224-704. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. STAN 70m2, IX sprat, ul. N. Smajlagi}a, 91.000 KM. Tel. 453104. STAN 111m2, Titova 59/II, kod Vje~ne vatre. Mob. 061/497-444. PRODAJEM zidanu vikend ku}u na Palama sa gara`om. Tel. 062/509-471. PRODAJEM dvosoban stan u dobrom stanju, Ul. Dervi{a Numi}a, III sprat, 116.000KM. Tel. 063/191-201, 00385 91 1774627. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice, I kat, pogodan za ordinaciju. Mob. 061/167-224.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Geteova 15/X, cijena po dogovoru. Mob. 062/965-966. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, samcima ili studentima, Pofali}i. Tel. 648-788. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, na Ko{evu. Mob. 061/233078. IZDAJEM gara`u, naselje ParkCiglane. Mob. 061/522-028, od 10-13 sati. IZDAJEM gara`u na Grbavici u [opingu. Mob. 061/911-971.

nedjelja, 8. august 2010. godine 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
DOBRINJA I, jednosoban stan 37m2, Ul. V. Maglajli}, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM ku}u na Vratniku, pogled na grad, devastirana, cijena 99.000 KM. Mob. 066/735920, 061/364-314. PRODAJEM vikendicu, devastirana sa 900m2 zemlje, Kijevo, prema Trnovu, uz @eljeznicu, pored magistralnog puta za Trnovo, cijena 19.900 KM. Mob. 066/735-920, 061/364-314. LUKAVICA ku}a i 1100m2 zemlje 15.000KM, Kasindo parcela 4000m2, 1100m2 Pale vikend ku}a, potoci 2000m2, Kriva~e 1800m2, Brezik-Sumbulovac 2000m2, ku}a Vasin Han, Bjelave, Pofali}i. Tel. 066/488-818. RAKOVICA-G. Polje, 1550m2 zemlje, pogodno za gradnju, stanovanje ili vikend. Mob. 061/390-748. PRODAJEM ku}u 280m2 (150m2) poslovni prostor, 2200m2 placa uz cestu za Kiseljak. tel. 062/577-638. PRODAJEM vikendicu 65m2, 1700m2 placa, ravan i sun~an, struja, voda, 1/1 cijena od 60.000 do 85.000KM kod upijevog vo}njaka. Tel. 062/577-638. VELE[I]I, novogradnja 48m2, pr. 56.000 KM, Ilid`a-novogradnja 50m2/1 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/156-882. PRODAJEM ku}u na Alifakovcu, gara`a, ba{ta, i stan na Grbavici 108m2, ul. Radni~ka. Mob. 061/865-158 i 033/649-851. CENTAR, prodajem poslovni prostor 157m2, prizemlje, parking, pogodan za sve namjene. Mob. 061/304-599 i 033/665-419. NAHOREVSKA iza Pionirske doline, prodajem 10x11 m ku}u sa 3 stana, na tri eta`e, svaka eta`a stan, ima poseban ulaz. Mob. 061/304-599 i 033/665-419. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10 x 12m sa oku~nicom od 1.200 m2 uz rijeku Mo{}anicu. Mob. 061/304-599 i 033/665419. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. VRBANJA most, visoko prizemlje, 90m2, za kancelarije sre|en. Mob. 061/335-591. GARSONJERA 22m2, Vi{njik kod autobuske stanice u neposrednoj blizini bolnice Ko{evo, medicinskih i tehni~kih fakulteta. Mob. 061/190-012 i 061/553-004. PRODAJEM stan u Neumu, 40m2, lamela 4, Vranje{ Mira, ul. Zagreba~ka br. 6 stan 50. PRODAJEM stan 58m2 u Hrasnom kod Palme, adaptiran. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 78m2 na Skenderiji, tekija — Nova ulica, pogodan za poslovni prostor. Mob. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na Ba{~ar{iji, Bravad`iluk kod restorana Bosanska ku}a, papiri uredni. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici, ul. Zagreba~ka i 36m2 u Hrasnom na trgu heroja. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Robota. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 38m2 na Socijalnom, ul. Lo`ioni~ka, III sprat, 62.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u novija gradnja na Vracama. Tel. 061/160-068. PRODAJEM stan bez posrednika 61m2, Ul. Grbavi~ka XIV sprat, adaaptiran, cijena po dogovoru. Tel. 033/610-550, 061/438-855. PRODAJEM ku}u Abdesthana 23 Kova~i, pogledati od 10-17h. PRODAJEM stan 41m2, Lo`ioni~ka 5/16. tel. 033/646690. PRODAJEM vikendicu, ~vrsti materijal sa priklju~cima, voda, struja, telefon i 1500m2 ba{te, ogra|eno, 1/1, Rajski do, 45.000KM. Tel. 061/709-430. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM jednosoban stan, Ko{evsko brdo. tel. 066/673-800. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. CENTAR — Dalmatinska, stan 121 m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM ku}u u Neumu, gara`a, oku}nica, Hrvatskih velikana 41. Tel. 036/884-371. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. PRODAJEM stan u Neumu, Tiha luka. Mob. 061/508-404. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. G. Sarajevo. Tel. 062/855-544. GRBAVICA, jednosoban renoviran namje{ten stan, cijena po dogovoru, pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. STAN 56m2, ^. Vila, stan 56m2 Paromlinska, 92m2 E. [ehovi}a. Mob. 061/299-911. VI[E pos. prostora u Centru: 150m2, 180m2, 350m2. Mob. 061/299-911. STAN Ciglane 83m2, gara`a i 78m2 dvoeta`ni. Mob. 061/299911. STAN centar 57m2, 65m2, K. Tomislava 105m2, 115m2 Had`iidrizova. Mob. 061/299-911. STAN centar 40m2, T. Ujevi}a I kat, M. Tita 123m2, 147m2. Mob. 061/299-911. POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka 122. Mob. 0617201-700. STAN Grbavica 36m2, VP, 71m2, I kat. Pofali}i, blizu FDS i OBN-a, ku}a s dva trosobna stana, posebni ulazi, sve komunalije, oku}nica 441m2. Tel. 645-156, 062/439-329. PRODAJEM stan na Otoci 89m2, cijena po dogovoru. Mob. 065/064-894. PRODAJEM ku}u 230m2, 600m2 dvori{te, gara`a 24m2, na Logavini. Mob. 061/245-900. STAN 80m2, Mojmilo-Olimpijska, trosoban, 4 kat, balkon, parno grijanje, 140.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 96m2, Skenderija-H. Kre{evljakovi}a, 14 sprat, troiposoban, parno grijanje, balkon. Mob. 061/899-209. S. GRAD-M.^.]ati}a, prizemlje, trosoban, balkon, lo|a, veranda, adaptiran, 2.600 KM/m2. Mob. 061/899-209. STAN 30m2, Ko{evsko Brdo-Juki}eva, jednosoban, adaptiran, renoviran, 2 kat, 55.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 0617150-519. HRASNO-trg heroja, jednosoban, 14 kat, renoviran, 2 lifta, balkon, 71.000 KM. Mob. 066/340-748. STAN 38m2, Pofali}i-Drinska, jednosoban, 4 kat, plin, lo|a, blindo vrata, 73.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 38m2, Centar-Branilaca Sarajeva, jednoiposoban, 2 kat, 119.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 52m2, Mejta{-N. Ka{ikovi}a, dvosoban, 1 kat, renoviran, adaptiran, plin. eta. grijanje, 2 parking prostora, 155.000 KM. Mob. 061/150-519.

53

NEKRETNINE PRODAJA
NEUM-Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Mob. 061/548-365, 036/884-297. PRODAJEM u Starom Gradu devastiranu ku}u 330m2 zemlji{ta, Ul. Brusulje 77, cijena 11.000 eura. Tel. 061/543-853. PRODAJEM ku}u u Kladnju sa oku}nicom prizemlje, poslovni i gara`a i sprat, trosoban stan mo`e i zamjena za ku}u ili stan u Neumu, primorje. Tel. 033/522228. PRODAJEM ku}u na sprat 8,5x9 sa dva stana, dvori{na zgrada sa gara`om i prostorom od 36m2, Doboj, Ul. Kralja Aleksandra. Tel. 061/412-643. PRODAJEM na Breci stan, III sprat, 70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena 120.000 eura. Tel. 062/316-379. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom u centru gornjeg Vakufa sa urednom dokumentacijom. Tel. 030/254-093, 00387 62 213-412. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 54m2, II kat kod Merkura ure|en, 1/1, cijena 100.000 KM. Tel. 062/577-638. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303 PRODAJEM 3300m2 zemlje po 8KM/m2 Perivoj prema @u~i, livada, 1/1. Tel. 061/709-430. STAN 49m2, Vraca, gradnja 86/87. god. Mob. 061/208-920, iza 14 sati. TROSOBAN stan 93m2, 5 sprat, E. [ehovi}a. Mob. 061/065-953. STAN 46m2, cijena povoljna, Sepetarovac 44. Tel. 220-187, 062/681-078. PRODAJEM-mijenjam, Grbavica, stan 93m2, 4 kat, lift, plin, gara`a ili za dvosoban, Hrasno. Tel. 647-851, 061/501-515. HRASNO, jednosoban stan 38m2, 2 sprat, Aleja Lipa, 2200 KM/m2. Mob. 061/555-949. KIOSK limeni 16m2, opremljen za sve usluge. Mob. 061/375-627, 616-238. KU]A na sprat 8x8, mag. prostor zidani 24x6, ba{}a 1.5 dun. Rajlovac-Zabr|e. Mob. 061/375627, 616-238. CENTAR-A. Jabu~ice, 27m2, VP, 63.000 KM. Mob. 061/205235. HRASNO, 53m2, 2 sprat, 50.000 eura, lift. Mob. 061/205-235. TAR^IN, ku}a 130m2+1,5 dun. zemlje, nova fasada, 40.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR-Kotromani}a, 106m2, 2 sprat, ~etverosoban, 2.500 KM/m2. Mob. 061/205-235. GRBAVICA-[oping, 80m2+gara`a, trosoban, 15 sprat, 2 lifta, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR-^ekalu{a, 95m2, 1 sprat, 2.500 KM/m2. Mob. 061/205-235.

CENTAR strogi, 27m2, VP, preko puta Predsjedni{tva. Mob. 061/205-235. CENTAR, eta`ni stan-ku}a 130m2+gara`a+100m2 oku}nice, 180.000 eura. Mob. 061/205-235. MARIN DVOR-V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. BREKA-H. Orlovi}a, 65m2, trosoban, 2 sprat, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, kod Lovca, Petrakijina, 106m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat, + gara`a. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 40m2, dvosoban, 1 sprat, 60.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 45m2, dvosoban, adaptiran, prizemlje, 95.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR, kod Katedrale, 65m2, 2 sprat, trosoban, 83.000 eura. Mob. 061/205-235. ^ENGI] VILA-Grada~a~ka, 35m2, jednoiposoban, 5 sprat, bez lifta, 30.000 eura. Mob. 061/205-235. PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, blizu centa. Mob. 061/358-772. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama mo`e i zamjena za jednoiposoban uz doplatu po cijeni m2 za lokaciju. tel. 061/350-156. PRODAJEM u centru stan 96m2, II kat, useljiv, sre|en, papiri 1/1. tel. 061/335-591. PRODAJEM u Starom Gradu ku}u na sprat, dvori{te, gara`a 15,5m2, papiri uredni. Tel. 061/335-591. U NOVOM Sarajevu dvosoban stan 56m2, dva balkona, I sprat kod ^e{ke ambasade. Tel. 033/619-736. PRODAJEM dvije stare ku}e, H. Kaimije 10, Ba{~ar{ija. Mob. 061/211-840. DVOSOBAN stan 51m2+balkon, Tuzla, fiksno 80.000 KM. Mob. 061/174-313, 061/217-897. POLJINE, 2.750m2 zemlje, devastirana ku}a, dokumentacija za adaptaciju. Mob. 061/608-962. VIKEND ku}a, Rajski Do-Trnovo, priklju~ci, zemlje, 1/1, asvalt, prilaz, 430.000 KM. Mob. 061/709-430. PRODAJEM dvoiposoban stan 62m2, 2 sprat, Grada~a~ka. Mob. 062/257-085. PRODAJEM ku}u na Ilid`iOtes, gra|. dozvola, oku}nica 450m2, struja, voda. Tel. 538364. PRODAJEM stan, Bolni~ka, 2 sprat, gara`a, 2.900 KM/m2. Mob. 061/540-015. DVOSOBAN stan, novogradnja, Betanija-Pionirska dolina, 55m2, 1 sprat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/540-015. DUNUM zemlje u Osjeku, vl. 1/1, 20.000 eura. Mob. 061/540015. DVOIPOSOBAN stan 66m2, 2 balkona, gara`a, kod Medicinskog fakulteta. Mob. 062/841390. PRODAJEM-izdajem stan 98m2, sa grijanjem, kod Katedrale. Tel. 057/233-130, 033/654172. PRODAJEM stan, Ul. K. Tvrtka 14, 77m2, cijena 240.000 KM. Tel. 058/483-561.

STAN 95m2, Mejta{-M.P.Sokolovi}a, troiposoban, novija gradnja, 3 sprat, 2 balkona, parno grijanje, gara`a 13m2, 299.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 53m2, Grbavica I-D. Numi}a, dvosoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, 110.000 KM. Mob. 061/247-777. STAN 57m2, Centar-a. Jabu~ice, dvosoban, prizemlje, komplet renoviran, 1.800 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 60m2, Vogo{}a-Bra}e Kr{o, dvosoban, 3 kat, parno grijanje, balkon, 1.400 KM/m2. Mob. 061/526-243. STAN 65m2, Alipa{ino polje-S. Fra{te, dvoiposoban, 10 kat, renoviran, adaptiran, lo|a, parno grijanje, 110.000 KM. Tel. 711666. STAN 67m2, Dobrinja I-Oslobodilaca Sarajeva, dvoiposoban, 4 kat, plin, balkon, 93.000 KM. Tel. 711-665. STAN 68m2, Mojmilo-Trg Barcelone, dvoiposoban, ekstra renoviran, 1 kat, balkon, plinsko eta`no, 136.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN 73m2, Centar-^ekalu{a, trosoban, 4 kat, renoviran, adaptiran, balkon, 175.000 KM. Mob. 066/340-748. STAN 77m2, Dobrinja-Trg Sabora bosanskog, troiposoban, 2 kat, balkon, parno grijanje, 1.250 KM/m2. Mob. 066/340-748. STAN 78m2, Ko{evo-Bolni~ka, trosoban, 11 kat, nova stolarija, balkon, parno grijanje, 195.000 KM. Mob. 061/150-519. STAN 78m2, Hrasno, zgrada Loris, trosoban, 5 kat, lift, renoviran, 2 balkona, 189.000 KM. Mob. 061/526-243. PRODAJEM ku}u sa 7000m2 zemlje u Kladnju, voda, struja, telefon. Mob. 061/406-854. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. BJELAVE, ku}a sa ~etverosobnim stanom 112m2, jednoiposobnim 33m2, gara`om 30m2, ba{tom 165m2, sve 1/1. Tel. 201051, 065/097-899. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. STAN na Alipa{inom polju-Trg me|. prijat. 6 sprat, 70m2, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Hrasnom-Porodice Ribar, VP, 55m2/2.100 KM+2 balkona. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} Vili-Bulevar M.S. 11 sprat, 54m2, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Hrasnom-A. [a~irbegovi}, 2 sprat, 68m2/2.300 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Alipa{inom polju-Trg me|. prijat. 2 sprat, 70m2/1.700 KM. Mob. 066/801-737. POSLOVNI prostor na Ba{~ar{iji, 8m2, 70.000 eura. Mob. 061/320-439. STAN kod Katedrale, 1 sprat, useljiv, 74m2, 205.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-Danijela Ozme, adaptiran, luksuzan, 4 sprat, 136m2/1.700 eura. Mob. 066/ 801-737. STAN na Alipa{inom Polju-N. Smajlagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. CENTAR-Pru{~akova, stan pogodan za kancelarije, 85m2, 1 sprat, sre|en, 2.750 KM/m2. Mob. 066/801-711. M. ]. ]ATI]A-S. Grad, stan 73m2, 3 sprat, potrebna kompletna adaptacija, 2.000 KM/m2. Mob. 066/801-911. NED@ARI]I, novogradnja, 32m2, 6 sprat, lift, 1.750 KM/m2. Mob. 061/702-881. D. MALTA-Paromlinska, novogradnja, 92m2, 7 sprat, velika terasa, 45m2, klima, 235.000 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA-K. Kapetanovi}a, neboder, 56m2, 11 sprat, lift, balkon, sve novo, 2.300 KM/m2. Mob. 061/702-881. ILID@A, dvosoban stan, B. gazija, 52m2, 4 sprat, adaptiran, balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711. ILID@A-Pejton, stan u nizovima, 2 eta`e, ba{ta, eta`no plinsko grijanje, 145.000 KM. Mob. 061/702-881. OTES, nov stan, 49m2, dvosoban, namje{ten, 3 sprat, 70.000 KM. Mob. 061/702-881. GLADNO polje kod Rakovice, nedovr{ena ku}a, pr.+2 spr. 2000m2 zemlje, 50.000. Mob. 066/801-711. IVAN^I]I, plac 3.500 m2 za vikendicu, iza Srednjeg kod ^evljanovi}a, 17.000 KM. Mob. 061/702-881. BJELAVE-Derebent, poslovni prostor 38m2, sve novo, 125.000 KM. Mob. 061/702-881. MARINDVOR-A. Brauna, 48m2, 3 sprat, potrebna adaptacija, 110.000 KM. Mob. 061/702881. STAN na Vracama-A Smajlovi}a, 2 sprat, 68m2/1.800 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Mojmilu-Trg Barselone, 2 sprat, 68m2, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-^emalu{a ~ikma, 1 sprat, adaptiran, sve novo, 90m2, 230.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-patriotske lige, 6 sprat, 42m2, 95.000 KM. Mob. 061/320-439. PRODAJEM garsonjeru na Ko{evu-M. [najdera, 21m2, 63.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji-N. Pozdera, 1 sprat, 80m2, 68.000 eura. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-Had`i Idriza, potkrovni, 32m2, 95.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-Vrazova, 2 sprat, 59m2/2.800 KM. Mob. 066/801-737. STAN na ^engi} Vili-Grada~a~ka, 34m2, 36.000 eura. Mob. 066/801-737. STAN na Dobrinji C5, 2 sprat, trosoban, 74m2, 120.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, VP, 55m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN na ^engi} Vili-D`. Bijedi}a, 1 sprat, 52m2, 97.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN, E. [ehovi}a 67m2+2 balkona, 125.000 KM, adaptiran. Mob. 062/907-831. STAN, A. Smailovi}a, 92m2 /1.600 KM, potrebna adaptacija. Mob. 062/907-831. STAN, Grbavica, 69m2/1.900 KM, potrebna adaptacija. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca-Samoborska, 4 eta`e, adaptirana, 300.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 94m2, Marindvor, adaptiran, 2.750 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Centru, kod hotela Evropa, 3 sprat, adaptiran, dvoeta`ni, 67m2, 230.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-radni~ka, rezidencijalne zgrade od fasadne cigle, jedan stan na jednom spratu, 86m2, 250.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Malti-A. Benca, 5 sprat, 56m2/1.850 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM potkrovni stan, Titova, 5 sprat, lift, 68m2, uknji`en, a fizi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na otesu-Trg Ote{kog bataljona, adaptiran, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. CIGLANE, trosoban stan, 71m2, dvije terase 33m2, 1 sprat. Mob. 061/200-893. GARSONJERA u Hrasnom-A. B. [imi}a, 2 sprat, 28m2, 73.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-B. Muteveli}a, 1 sprat, 52m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostr u Centru-\. Mazali}a, novogradnja, 29m2, 155.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na ^engi} Vili-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, adaptiran, sve novo, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Ko{evskom brdu-M. Had`ijah. adaptiran, sa stvarima, 3 sprat, 69m2+2 balkona, 165.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Centru-Had`i Idrizova, VP, pogodan za kancelarije, 40m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom-A. B. [imi}aTeheranska, VP, 60m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Zagreba~ka, 1 sprat, 69m2/2.500 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Vojni~kom polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM ku}u, Osjek-Tukovi 84, 10x10 na 3 eta`e, 600m2 oku}nice, adaptirana, 160.000 KM. Mob. 061/170-254. PRODAJEM zemlji{te 1.000 m2, Plandi{te kod d`amije, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. VRACA, ku}a sa 600m2 oku}nice, 120.000 KM. Mob. 061/177556. S. KOLONIJA-A. Ljubun~i}a, stan u 3 nivoa, ba{ta, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. NOVOGRADNJA, Malta, razne kvadrature, 1.950 KM/m2 sa PDV-om. Mob. 061/170-254. ILID@A kod Op{tine, stara bosanska ku}a sa 700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/177-556.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine
OSJEK, stambeni objekat, cca 600m2 stambenog prostora +1000m2 oku}nice, grubi radovi, 240.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN u A. Smailovi}a, 2 sprat, devastiran, 64m2/1.700 KM. Mob. 061/177-556. STAN na ^engi} Vili-Grada~a~ka, 5 sprat, 62m2/1.500 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Ilid`i-Lu`ani, 3 sprat, 57m2/1.800 KM. Mob. 061/177556. STAN u Centru, 84m2/3.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN Logavina-Toromanova, VP, 50m2, 137.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Mejta{u-M. Pa{e Sokolovi}a, 1 sprat, 52m2/3.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN u Centru-Drvenija, 2 sprat, 96m2/2.900 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Marindvoru-K. Tvrtka, 2 sprat, 89m2/2.700 KM. Mob. 061/177-556. KU]A kod rijeke Bosne, D. Vogo{}a, 1500m2 oku}nice, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. VOGO[]A, dvoiposoban, dobro stanje, 2 balkona, 4 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/415-787. KU]A na Vratniku 300m2 oku}nice, vl. uknji`ena, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A 70m2+300m2 dvori{ta, na Vrbanju{i, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. GRBAVICA, dvosoban, useljiv stan, 5 sprat, cijena po vi|enju. Mob. 061/415-787. ZEMLJI[TE u Rakovici 2.800m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/415-787. POSLOVNI prostor kod tunela na Ciglanama, 270.000 eura. Mob. 061/415-787. PRODAJEM stan na DobrinjiKunovska, 1 sprat, adaptiran, 42m2, 70.000 KM. Mob. 061/415787. PRODAJEM stan u Hrasnom-P. Ribar, 2 sprat, 38m2, 84.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN na Vojni~kom polju-A. Mulabegovi}a, 4 sprat, 78m2/1.700 KM. Mob. 066/801737. PRODAJEM stan u Centru-a. [anti}a, 3 sprat, 39m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN na ^engi} Vili-B.M.Selim. 16 sprat, 56m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Dobrinji C5-L. Postena, 2 sprat, 68m2, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Alipa{inom polju-Bosanska, adaptiran, 12 sprat, 91m2/1.500 KM. Mob. 061/320439. STAN u Hrasnom-A. [a}irbegovi}, 13 sprat, 58m2/2.100 KM. Mob. 066/801-737.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM polovan trosjed na razvla~enje, dvosjed, fotelju, regal sa stoli}em, povoljno. Tel. 651-013. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

PRODAJA
PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222-465 PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465. PRODAJEM ili mijenjam dvije ku}e, {talu, su{nicu, sedamipo duluma zemlje uz cestu, Resnik 109-Pazari}. tel. 062/298-614. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan, 79m2, kod Doma zdravlja Stari Grad, ekstra lokacija, III sprat, lift, parking. Tel. 066/136-470. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560.

TEHNIKA
PRODAJEM Play Station 2. Tel. 033/542-623. PRODAJEM mali tokarski stroj 500W za hobi tokarenje drveta, skoro nov, veoma povoljno. Tel. 061/956-845.

VOZILA
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518. PRODAJEM Opel Astra OPC, 2000. god, registrovan do juna 2011. god, 118kw, 2.0. cijena 9000 KM. Tel. 062/905-809. GOLF 4, 1,9 3DI, 1999. god. full oprema, povoljno. Mob. 061/150051. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. PRODAJEM Audi jaje, 1990. god, motor 1.9, neregistrovan. tel. 061/510-128. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. KAMION korpa 12m iveco 3510, god. proz. 1999. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM 4 zimske gume, pre{le 2000 km, 195/65-15, cijena 55 KM/po komadu. Mob. 061/275-436. KIA RIO, 2004. benzin, kao nova. Mob. 062/127-719. DVIJE ljetne mi{elin gume 205/55-16, pre{le po 5000 km, 30 KM/komad. Mob. 061/275-436. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8, 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639-176. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411096, 537-908. POVOLJNO prodajem trosjed, dvosjed, fotelju, stilsku vitrinu, TA pe}, 3,5 kw i plinski kamin. Tel. 033/219-024. RADI odlaska iz BiH, prodajem skoro cijeli namje{taj iz trosobnom stana, cijena povoljna. Tel. 616-147, od 9-11, od 19-22 sata.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tenju, obveznice, ratna od{teta, dionice, isplata odmah. Dolazim na adresu, u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM deviznu {tednju, pla}am vrlo povoljno. Mob. 061/268-892 i 063/355-070. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM dionice, strau deviznu {tednju i ratnu od{tetu. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulje, akvarel i pastel) EX-YU slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM stare njema~ke marke i aaustrijske {ilinge. Tel. 061/323-906. AGENCIJA Sigenx kupuje stanove u Sarajevu ili posreduje u kupoprodaji za 3%. Tel. 033/654793. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata, najvi{e pla}am. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM od Sarajevske Olimpijade baklje, medalje, plakete i ostalo. Tel. 061/553-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratnu od{etetu (obveznice) isplata odmah. Tel. 061/836-657. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu (obveznice) isplata odmah. Tel. 063/804-124. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, belenzuke i ostalo. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM trakice Bayer. Tel. 461-002. contour

55

VOZILA
PRODAJEM Zastavu 101, GT 55, u voznom stanju, 1989. godine. Mob. 061/266-508. HUNDAI-matriks, 1,5 D, 2002. ful oprema, klima, 4 vr. prvi vlasnik, registrovan. Mob. 061/217897, 061/172-465. CHRYSLER sebring, 2001. automatik, ful oprema, benzinac, pre{ao 105.000 km, cijena 8.900 KM. Mob. 061/715-746. TOYOTA corona, 2006, 1.8 T benzin, ful oprema, pre{la 66.000 km, cijena 16.700 KM. Mob. 061/715-746. AUDI A6 2.5 TDi, 1999. 6 brzina, ura|en servis, pra{ao 212.000 km, cijena 11.300 KM. Mob. 062/600-111. PRODAJEM kombi T-4, 1991. god. 57 KS, 2,4, povoljno. Tel. 277-286. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM ljetne gume 15 za karavan Golf 4 iz njema~ke 100KM 4 kom. tel. 061/159-597. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. BMX bicikl caterpillar original, 350-20, alu felge, izuzetno stanje, 250 KM. Mob. 061/390-748. LANDROVER dugi, benzinac, u odli~nom stanju, gara`iran, 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. tel. 058/483-561. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

PRODAJEM pelene za odrasle u paketima, vel. 2 i 3. Mob. 061/ 634-663. PRODAJEM neotpakovanu dje~iju sjedalicu za biciklo. Mob. 061/245-900. PRODAJEM po{tanske marke BiH i HB kompletno ili arcima ili pojedina~no, od 1993. god. do danas. Mob. 061/194-220. PRODAJEM hitno, veoma povoljno, sobna vrata 5 kom, dimenzije 200 x 84 cm, dvokrilne prozore iz novogradnje 3 kom, dimenzija 130 x 94 cm, sve sa {tokovima i u odli~nom stanju. Mob. 061/869-396. PRODAJEM dugu bundu Zec, duga dlaka crna i lavandu u kesicama za{tita protiv moljaca. tel. 061/159-507. PRODAJEM bojler 50l polovan, dvokrilni prozor 140x120, Singer ma{ina. tel. 061/159-507. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. MALI tokarski stroj marke Interkrenn, 500 W za drvo, skoro nov, 400 KM. Mb. 061/956-845. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603115. PRODAJEM polovan slu{ni aaparat ispravan. Tel. 061/603115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparat. Tel. 061/323-906. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. tel. 061/145-843. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM vakum prozore, povoljno, {poret na ~vrsto gorivo u dobrom stanju. Tel. 443-620. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

USLUGE
VODOINSTALATERSKA radnja radi odaptacije kupatila kao i opravke. Mob. 061/073-285. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, 1m2/1KM, generalna spremanja stanova i firmi, itisona, firma GLANZ. Mob. 061/350688. SJAJ — Kirbi, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona i sjede}ih garnitura. Mob. 061/210992. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292 i 063/121-524. VR[IMO ru~no pranje ~ilima, tepiha i itisona, dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. MATEMATIKA, profesionalno. Mob. 061/800-259. PRINTAM naljepnice, malih formata, dizajniram, najjeftijije u gradu. Mob. 061/229-347. KOMBI prevoz putnika 1+8 i selidbe, povoljno. Mob. 061/223343. ODR@AVAM mezare i ba{te, kosim trimerom. Mob. 062/332230. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 204-805. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, bojlere, automatske osigura~e, indikatore, grijalice i instalacije. Mob. 062/180-021. PROFESORICA njema~kog uspje{no daje instrukcije, dvo~as 15 KM. Mob. 063/725-303. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama, sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke, dolazi adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306. VODOINSTALATER sa elektri~arom vr{i popravke i ugardnju novih instalacija, ugradnju sanitarija. Tel. 061/180-120. VODOINSTALATER vr{i popravke i ugradnju novih instalacija, ugrdanju sanitarija i hidrofona. Tel. 061/389-112. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. ^ISTIM i opravljam bojlere, elektro ure|aje i vodovodne instalacije. Mob. 061/505-812, 666104, 061/229-949. @OHARE, stjenice, `ute mrave i mi{eve uni{tavamo sa garancijom. Mob. 061/184-796. PROF. francuskog, ovla{teni sudski tuma~, prevodi sve vrste tekstova. Mob. 061/480-069. VODOINSTALATER povoljno opravlja staru i montira novu instalaciju, adaptira kupatila. Mob. 061/202-840. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202-840. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519449. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZIM stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. ^ASOVI iz konverzacijskog engleskog, sve predmete po nastavnom planu na engleskom. Osnovi mikrokompjutera i aplikacija. Mob. 062/293-688. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. tel. 061/157-991. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem radna snaga. tel. 061/227-189.

SERVIS zdravlja uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, sijenice, buhe i mi{eve. Tel. 033/219-761, 061/928-535. VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Tel. 061/930315. PREVODILAC i profesorica njema~kog jezika daje instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Tel. 061/563-205. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551035. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita). Mob. 061/524-461. SARAJEVO-more i ostale destinacije, putujte brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem. Tel. 061/222-310, +385995730940. VKV stolar vr{i opravke stolarije, kau~a, roletni, kuhinja, plakara, stolica, uz garanciju. Mob. 061/863-740. KNJIGOVODSTVENE usluge nudim za d.o.o. i str. u agenciji. Mob. 061/308-934, 532-937. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. MOLER Dino, jednosoban stan bijelo ili u bojama sa pripremom zidova, 180 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. VR[IMO presnimavanje sa video kaseta na DVD — Sarajevo. Mob. 062/824-523. NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u njema~koj. Mob. 061/537-739. EXPERT za hidro termo izolacije, krovova, gara`a i zidova. tel. 033/653-396, 061/098-579 i 033/643-631. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, skolopke itd. Mob. 061/132-149. INSTRUIRAMO |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, 6Km/~as. Tel. 033/621-976. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920.

OSTALO
PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM komplet crno bijeli video interfon sa dva monitora, 250 KM. Tel. 200-143. PRODAJEM print ma{inu Rodin Sulvelit 6184 A {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895017. PRODAJEM plinski rezervoar za kola 60 KM, usisiva~ 20 KM, monitor za kompjuter 17, 50 KM. Tel. 235-627. PRODAJEM klasi~nu gitaru sa futrolom. tel. 472-252. PRODAJEM fudbal 5, original UEFA Champions league, nov, cijena 80 KM. Mob. 061/901-001. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{ine (koturove), {tap za ribolov, silstar, bretton i perfelt. Mob. 062/525-981. PRODAJEM `enske bunde, duga od bizama i kratka od rakuna. Mob. 062/525-981. PRODAJEM piaggio beverli 500 cruiser, skoro nov. Mob. 061/160064.

KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM pojedina~na izdanja ~asopisa Bo{njak i bosanski glasnik (Bosnische Bote). Mob. 061/194-220. KUPUJEM stan, manje kvadrature u Sarajevu. Tel. 033/214-944 KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni i pizeriji „La Canzona“ uslovi rada i plata pristojni. Tel. 062/445-037, 033/618-855. POTREBAN radnik u auto — praonici, Alipa{ino Polje — B faza. Mob. 061/172-518. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA radnica za rad u trafici. Mob. 061/252-663. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Pro{lo je ~etrdeset dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Danas su dvije godine bez voljenog oca i mu`a

prim. dr. ABDURAHIM (SULEJMAN) ]ATIBU[I]

NEDIMA BILALAGI]
5. 9. 2008 — 5. 9. 2010.

U nedjelju, 5. septembra 2010. godine, u d`amiji ^obanija u 13.30 sati prou~it }e se tevhid i hatma-dova. Porodica
5671

Svakog trena si u na{im mislima i srcima. Njegove: Dalila, Naida i Adisa
5676

USLUGE
SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{~enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. INSTRUKCIJE iz matematike, povoljno i uspje{no. Tel. 466-736 ili 061/506-755. MOLERI profesionalci nude usluge molersko farbarskih radova. Molimo ozbiljne pozive na Tel. 456-979 i 061/219-768. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. ODR@AVALA bih stan dva puta sedmi~no po 4 sata, centar. Mob. 061/524-578. VODOINSTALATER 30. godina iskustva vr{i opravke instalacija, monta`u i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. TEPSER, dubinski ekstrakcijskim ma{inama ispiranjem i ~etkanjem ~isti namje{taj i unutra{njost auta. Mob. 061/524-461. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

U IGRANIMA izdajem povoljno sobe i apartman. Tel. 00385 98 9479000. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, tik uz more. Mob. 063/323063 i 036/884-055. NEUM, izdajemo sobe i apartmane, blizu mora, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. NEUM, klimatizirani apartmani, blizu mora, parking. Mob. 061/183-981, 061/141-752, 036/ 844-493. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene neposredno uz more. Tel. 063/327-098, 036/ 884169. KONFORNI apartmani u Neumu. Mob. 066/872-217. NEUM — Centar, apartmani sa terasom, blizu mora, povoljno. Tel. 036/884-710 i 062/970-364. APARTMANI 2+1 izdajem otok Kor~ula, mjesto Kor~ula. Tel. 00385 989305825. DUBOKA, apartmani, 5m do mora. Tel. 0038520691493 i 003859974826. MAKARSKA rivjera — Drvenik mali, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. tel. 00385919542000 i 0038761157790. IZDAJEM sobe u Neumu blizu po{te. Mob. 062/342-124 i 066/272-876. IZDAJEM dvije dvokrevetne sobe u Neumu, Hrvatskih velikana br. 41. Tel. 036/884-371. PODACA, iznajmljujem trokrevetne apartmane sa posebnim ulazom — prizemlje, 200m do pla`e. Tel. 00385 21 699-170. GRADAC, izdajem povoljno apartmane. Tel. 00385958135010. MAKARSKA — centar, izdajem sobe i apartmane. Tel. 00385 91 7984396. MAKARSKA, soba ili apartman, blizina pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089. OREBI], apartmani povoljno, blizu mora. Tel. 0038520713769. BLIZU mora konforni apartamni u Neumu. Mob. 061/615-423. IZDAJEM apartmane u Biogradu na moru. Tel. 0038523384880 i 00385989790427, vluksic49@ gmail.com OREBI], apartman 2 i 3 krevet. sobe, kupatilo, kuhinja, parking, 200m do mora, povoljno. Tel. 00385981863337, 061/390-322. PODACE, povoljno izdajemo novoure|ene apartmane, kori{tenje ro{tilja. Tel. 0038521699199. ULCINJ, apartmani kod hotela Albatros, 100m od mora. Tel. 0038869656514.

SJE]ANJE

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

\UJA [VENK, ro|. OLJA^A
preminula 2. septembra 2010. u 74. godini.

NEDIM BILALAGI]
5. 9. 2008 - 5. 9. 2010.

Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se 6. septembra 2010. godine u 14 ~asova na groblju Sveti Josip. Povorka polazi ispred kapele Sveti Marko, Ko{evo. O`alo{}eni: suprug Anton, sin Goran, brat Milorad sa porodicom, sestre Zora, Danka i Mira sa porodicama, te porodice [venk, Olja~a, Brizar, Mi~evi}, Karin i ostala rodbina i prijatelji
26028

Sje}amo te se s ljubavlju i tugom. Tvoji Kre{i}i i Mirvi}i
26029

U nedjelju, 5. septembra 2010, navr{avaju se dvije godine od kada je tragi~no nastradao na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

DENIS BEGI]
7. 10. 1980 - 5. 9. 2008.

Nikad ne}emo mo}i prihvatiti da si nas tako prererano ostavio u beskrajnom i vje~nom bolu. Tvoja plemenitost i dobro~instvo vje~no }e `ivjeti sa nama i podsje}ati nas da istinska ljubav nikad ne umire. Zauvijek }e{ biti u na{im srcima. Porodica
001A

had`i MEDINAhanuma (VEJSIL) ALISPAHI], ro|. GA^ANOVI]
preselila na ahiret u subotu, 4. septembra 2010, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 5. septembra 2010. godine, u 15.30 sati na Starom mezarju Ahatovi}i. O`alo{}eni: k}erka Mubera, zet Muhamed, unuka Lejla, te porodice Alispahi}, Ga~anovi}, Motoruga, Novalija, Mujki}, D`uho, ^engi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15.30 sati u d`amiji Ahatovi}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villa-biancaneum.com e-mail: info@villa-bianca-neum.com Tel: 036/884-125. Fax: 036/884-128. NEUM, apartmani blizu mora. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884-493.

NEUM, centar, izdajem apartmane. Mob. 063/350-149, 036/880-320. MAKARSKA rivijera - Drvenik mali, pla`a uz borovu {umu, sobe, povoljno. Tel. +38521628184. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200m od pla`e, povoljno. Tel. 0038521699170.

RAZNO
POKLANJAM lijek Furazol za amebe. Mob. 061/483-973 i 033/621-411.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine IN MEMORIAM

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Petog septembra 2010. navr{ile su se dvije godine od kada je preselila na ahiret na{a draga

MUNEVERA NERKA NERETLJAK
5. 9. 2008 — 5. 9. 2010. Puno nam nedostaje{.

MUNEVERA NERKA NERETLJAK

Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet.

S ljubavlju i po{tovanjem, Slobodanka Ga{i}
5634

S ljubavlju i po{tovanjem, suprug Muhamed Hamo, k}erke Edina i Amna
5686

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

U nedjelju, 5. septembra 2010, navr{ava se {est godina od smrti na{eg dragog i nikad pre`aljenog oca, djeda i svekra

RUKIJA [A]IRAGI], ro|. JUSUFBEGOVI]

preselila na ahiret u subotu, 4. septembra 2010, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 6. septembra 2010. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Nedim [era, snaha Mirsada, unuka Lejla, prija Emina, jetrve Sadeta, Munira i Vahida sa djecom, prijateljice [efika Had`iosmanovi}, Mediha Silajd`i}, Hidajeta ]osi}, Almasa Fo~o, Mirsada [kapur, Bedra, Fahra i Fatima, te porodice [a}iragi}, Fo~o, Musi}, ]osi}, Smailbegovi}, Silajd`i}, Bajrovi}, Had`iosmanovi}, [kapur i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji na Vrbanju{i. Ku}a `alosti, Sagrd`ije ~ikma br. 10.
000

MIODRAG DRA[KO ^ANKOVI]
5. X 1990 — 5. X 2010.

EMIN ZOLETI]
Uvijek }e{ biti u na{im mislima.

Uvijek sa nama. Biljana i Branka
5616

Vole te tvoji najmiliji: sinovi Mehmed i Ervin, unuka Asja i snaha Murisa sa porodicom
030

SJE]ANJE

U nedjelju, 5. septembra 2010. godine, navr{ava se sedam dana od smrti na{eg voljenog supruga, oca, dede i svekra

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi otac i dedo

NEDIM BILALAGI]
5. 9. 2008 — 5. 9. 2010.

NED@AD (MEHMED) KALAMUJI]

Puno nam nedostaje{. Affan, Nada i Edin
5682

VUKOJICE VOJINOVI]A

preselio na ahiret u petak, 3. septembra 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 6. septembra 2010. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Mensur i Senad, k}erka Melida, snahe Hasena i Zehra, unu~ad Lejla, Kenan, Haris, Emina, Nermin i Amina, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ura Mustafa sa porodicom, svastike Zakira i Fadila sa porodicama, te porodice Kalamuji}, Torli}, Tihi}, Nimani, Muminovi}, Alihod`i}, Slini}, Roganovi}, Vidakovi}, Smaji{, Peki}, Ekme~i}, Avdagi}, Dervi{evi}, Muhi}, Hrenovica i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici D`anin sokak br. 6, na Vratniku.
000

^etvrtog septembra 2010. navr{ava se godina od smrti na{e drage

Tog dana }emo obi}i njegov grob. Vje~no o`alo{}ena porodica
5661

SAVETE [TRAJBER

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!
71101

O`alo{}ena porodica

58

PREDAH

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Odgovarat }e vam rad u miru i ti{ini te }ete se bolje snalaziti u samostalnom, nego u timskom radu. Izbjegavajte uredska ogovaranja i formiranje u grupice. Potrebni su vam mir i samo}a, no nikako ne}ete uspijevati prona}i nekoliko minuta samo za sebe. Svi }e vam stalno dodijavati i gnjaviti vas tra`enjem usluga koje ne}ete mo}i odbiti.

BIK
Uspjeh mogu o~ekivati sve javne osobe, politi~ari i oni koji se bave humanitarnim radom jer }e im podr{ka osoba na klju~nim pozicijama olak{ati realizaciju planova i pru`iti potrebnu finansijsku potporu. Najbolje }ete se opustiti ako ve~er provedete u dru{tvu prijatelja. Ugodno dru`enje ili izlazak prote}i }e u sjajnom raspolo`enju.
21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

Budite pa`ljiviji u opho|enju s drugima, a posebno s onima koji su na vi{oj poziciji od vas. Krivi postupak ili pogre{na izjava mogli bi vas staviti u nezgodnu poziciju. Samci }e pod svaku cijenu `eljeti zapo~eti vezu, no ne}e sve i}i tako lako. Druga strana ne}e pokazivati osobito zanimanje za vas, {to }e biti poprili~an udarac va{em egu. Radoznalost i `elja za novim znanjima nagnat }e vas da po~nete razmi{ljati o povratku na fakultet ili o upisu na te~aj koji }e vam osigurati `eljene kvalifikacije i pove}ati izglede za pronala`enjem boljeg posla. Dana{nji susret ili poznanstvo ostavit }e duboki trag na vas. Poduzet }ete sve {to je u va{oj mo}i kako biste zakazali idu}i spoj.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV
Jaka koncentracija i razvijena mo} opa`anja donosi uspjehe u poslu. Dobro }ete se snalaziti u svim poslovima koje mo`ete obavljati samostalno i daleko od tu|ih o~iju. Nemojte davati la`na obe}anja u `elji da nekoga zavedete jer }e druga strana vrlo brzo prozreti va{e namjere. Budite oprezni prilikom bavljenja sportom.
23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

Ukoliko ne razumijete ne~ije motive ili ideje, ne mo`ete da prihvatite ni va`nost razli~itih pravila u poslovno-finansijskoj saradnji. Budite pa`ljiviji u poslovnom dijalogu, jer nerazumijevanje donosi dodatne komplikacije. U susretu sa voljenom osobom ~e{}e birate pogre{nu taktiku, prije ili kasnije mora}ete da se suo~ite sa istinom koju potiskujete. Nakupljene obaveze primorat }e vas da u uredu ostanete i nakon radnog vremena. Iako }ete zbog toga biti nervozni, svjesni ste da morate rije{iti sve zaostatke kako biste se mogli posvetiti radu na novim i zanimljivijim projektima. Duge }e veze nailaziti na odre|ene prepreke koje }ete uspjeti pre}i samo ukoliko obje strane to uistinu `ele.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA
Uspjeh mogu o~ekivati [korpije koje se bave umjetno{}u ili nekim drugim kreativnim zanimanjem. Nalet inspiracije omogu}it }e im da kona~ne dovr{e davno zapo~et projekt i okrenu se ka budu}im pothvatima. Ljubavna situacija bit }e vrlo zadovoljavaju}a. Vezani }e s partnerom razgovarati o zajedni~kom `ivotu, braku ili djeci.
23. 10. - 22. 11.

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI]

STRIJELAC
Mnogi }e se ~e{}e nego ina~e sukobljavati s autoritetima, {to bi im moglo ugroziti trenutnu poziciju. Poku{ajte malo bolje obuzdati temperament. Sukobljavat }ete se sa supru`nikom oko novca, odgoja djece, ali i raznih bezna~ajnih sitnica. Najbolje je da se danas malo povu~ete u osamu te se posvetite sebi i svojim hobijima.
23. 11. - 22. 12.

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

JARAC

23. 12. - 21. 1.

Dana{nji }e dan biti obilje`en poja~anom komunikacijom i poslovnim suradnicima. Neki }e dobiti priliku otputovati na kra}i poslovni put, tokom kojeg }e upoznati osobu ~ija }e pomo} biti klju~na za njihov napredak. Samci }e mnogo vremena provoditi na internetu, gdje }e upoznavati zanimljive osobe koje }e ih brzo privu}i inteligencijom i smislom za humor. Neki bi vas neo~ekivani tro{kovi mogli nagnati da poku{ate prona}i alternativan na~in zarade. Jedni }e se obratiti {efovima u potrazi za dodatnim projektima, dok }e drugi do potrebne svote poku{ati do}i kupoprodajom dionica. Bra~ni partner dosa|ivat }e vam zlobnim primjedbama. Bilo bi pametno da danas provedete neko vrijeme odvojeno. Nemojte se previ{e oslanjati na tu|u pomo} jer }e svi u uredu biti okrenuti sebi i svojim problemima. Pouzdajte se isklju~ivo u vlastite snage i nemojte se bojati preuzimanja inicijative. @eljni zabave i dobrog provoda, nagovarat }ete dru{tvo na izlazak. Slobodni }e upoznati nekoliko zanimljivih osoba s kojima }e po`eljeti ostvariti ne{to vi{e.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: pa~ije, urezak, re{ada, paljba, u, urna, raga, k, tankono`i}, merion, rene, an, crt, arir, st, anatom, p, kas, aco, ili, atletik, ni~, roik, jaha~, ar~i, atelan, d, apo, ar, na, adnana, ari{.

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano. Prije podne u sjevernim, a poslije podne u ostalim predjelima prolazno naobla~enje, ponegdje sa slabom ki{om. Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura od 9 do 15, maksimalna dnevna od 20 do 28 stepeni C. Sutra prete`no sun~ano. Ujutro u zapadnim, a tokom dana u svim predjelima naobla~enje sa ki{om i pljuskovima, a temperatura u manjem padu. Uve~er postepeno razvedravanje. U utorak i srijedu prete`no sun~ano i toplije.

Danas prete`no sun~ano u [paniji, Portugalu, Francuskoj i zemljama Beneluksa. Obla~no sa ki{om bi}e na sjeveru Britanskih ostrva i ponegdje u centralnoj Evropi, a lokalni pljuskovi sa grmljavinom o~ekuju se u isto~nim predjelima kontinenta, na Apeninskom i Balkanskom poluostrvu. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Moskva sa 15, a najtopliji Madrid sa 33 stepena C. Danas u ve}em dijelu Balkana prete`no sun~ano. Prije podne u sjevernim, a poslije podne u zapadnim i centralnim predjelima prolazno naobla~enje sa lokalnim pljuskovima. Samo na istoku prije podne umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, poslije podne razvedravanje. Maksimalna temperatura od 20 do 28 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
PREDATORI
akcioni, SF triler, re`ija: Nimrod Antal, uloge: Adrien Brody, Lawrence Fishburne, Topher Grace, po~etak u 17.10 sati.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

ZENICA

BIHA]

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA

GABRIJEL

KINA
CINEMA CITY
SALT

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SALT
akcioni triler, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 19.15 i 21 sat.

KINA
UNA
^AROBNJAKOV U^ENIK
akcija, avantura, fantastika, re`ija: Jon Tur teltaub, uloge: Nicolas Cage, Jay Baruchel, Alfred Molina, Teresa Palmer, Monica Bellucci... po~etak u 21 sat

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
avanturisti~ki spektakl, re`ija: M. Night Shyamalan, uloge: Noah Ringer, Dev Patel, Nicola Peltz... po~etak u 12.30, 15.20 i 17.25 sati. otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA
avanturisti~ki spektakl, re`ija: M. Night Shyamalan, uloge: Noah Ringer, Dev Patel, Nicola Peltz... po~etak u 14.30 i 18.30 sati.

BANJA LUKA

PLA]ENICI

OLIMPIJSKI
akcioni triler, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 19.30 i 21.40 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

INCEPTION

BO[NJA^KI
akcioni spektakl, re`ija: Sylvester Stallone, uloge: Sylvester Stallone, Mickey Rourke, Jason Statham, Jet Li, Arnold Schwarzenegger, Bruce Willis, Eric Roberts, Dolph Lundgren... po~etak u 19.20 i 21.30 sati. Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

ZAMJENA

KINA
MULTIPLEX PALAS
O MA^KAMA I PSIMA
triler, misterija, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon-Levitt, Marion Cotillard... po~etak u 20.45 sati. omedija, re`ija: Brad Peyton, glasovi: Alec Baldwin, Michael Clarke, Duncan, Bet te Midler, po~etak u 17.10 sati.

STEP UP 3
romanti~na komedija, re`ija: Josh Gordon i Will Speck, uloge: Jason Bateman, Victor Pagan, Jennifer Aniston, Jeff Goldblum... po~etak u 16.40, 18.50 i 21 sati. plesni spektakl, re`ija: Jon Chu, uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr, Adam G. Sevani... po~etak u 12.40, 14.50 i 17 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

KARATE KID
avantura, re`ija: Harald Zwart, uloge: Jaden Smith, Jackie Chan... po~etak u 17.45, 21 i 22.30 sati.

PRI^A O IGRA^KMA 3
animirani, avantura, re`ija: John Lasseter, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, Dean Kriva~i}, Nenad Cvetko, Ljubomir Kereke{... po~etak u 11 i 13 sati.

GALERIJE
NOVI HRAM
Izlo`ba postera Mihajla Atijasa, povodom Evropskog dana jevrejske kulture 2010. Izlo`ba }e biti otvorena do 28. septembra svakim danom od 15 do 19 sati, izuzev subote.

PRI^A O IGRA^KAMA 3

SAMO GA DOVEDI
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss... po~etak u 20 i 22.15 sati.

O MA^KAMA I PSIMA: OSVETA KITTY GALORE,
porodi~na komedija, re`ija: Brad Peyton, glasovi: James Marsden, Christina Applegate, Bet te Midler, po~etak u 11.20, 13.15 i 15.10. sati

HISTORIJSKI
Muzej je za posjetioce otvoren svaki radni dan od 11 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba HELIUM SIMPHONY, vizuelno - akusti~no - taktilna simfonija
U~esnici u projektu: koncept i muzika: Viktor Stip{i}, Brazil, slike: Helene Raynaud, Francuska, skulpture: Ana Stip{i}, Srbija, 3D animacija: Marko Vuji}, SAD, tekstilne skulpture: VANJA Ciraj i Irma Saje, Bosna i Hercegovina. Izlo`ba }e biti otvorena do 9. septembra.

PISMA JULIJI
romansa, re`ija: Gary Winick, uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Christopher Egan, po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati animirani, sinhronizovano, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

TUZLA

KARATE KID
porodi~na akcija, re`ija: Harald Zwart, uloge: Jaden Smith, Jackie Chan... po~etak u 12.15, 15, 17.45 i 20.30 sati.

STEP UP 2
3D, plesni spektakl, re`ija: Jon Chu, uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr, Adam G. Sevani... po~etak u 19. sata.

A - TIM
akcija, re`ija: Liam Neeson, uloge: Sharito Copley, Bradley Cooper, Quinton Jackson, Patrick Wilson, Jessica Biel, po~etak u 16, 18.15 i 20.30 sati.

STARCI,

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA
avantura, re`ija: M. Night Shyamalanl, uloge: Dev Patel, Cliff Cur tis, Jackson Rathbone... po~etak u 18. sati.

BORIS SMOJE
Izlo`ba akademske kiparice D`enite Mrkuli}. Slikanjem se bavi od 2000. godine, tehnika ulje na platnu. Publici }e se predstaviti {irokim izborom motiva, od kojih preovladavaju d`ungle i motivi Sarajeva

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika sa V me|unarodne likovne kolonije Vranduk, otvrena je za posjete do 7. septembra. Izlo`ba Arhiva Federacije BiH “Bosna u doba Kulina bana“ za posjete je otvrena do 18. septembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 20 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Tadej Poga~ar & P.A.R.A.S.I.T.E. Museum of Contemporary Art “The Spring Collection“ iz Ljubljane, otvorena je za posjete do 19. septembra.

UNDERGROUND
Izlo`ba fotografija autora Erola ^olakovi}a, postavljena je do 25. septembra 2010, svakim danom.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale banke, od 8 do 16 sati.

komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sadler, Rob Schneider, Salma Hayek, Chris Rock, po~etak u 19.10 i 21.20 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Mangupi i lopovi
PORODI^NI
Re`ija: Dick Lowry Uloge: Patrick Creadon, Anthony Michael Hall, Anthony James, Allyn Ann McLerie

14.35
BHT

Pri~a prati `ivot Toma i Haka sa rijeke Misisipi u Misuriju i njihove avanture kada se upletu sa bandom prevaranata, otputuju sa cirkusom, pomognu jednom ~ovjeku da kupi sestri slobodu i na kraju bivaju svjedoci ka`njavanja zlikovaca...

@ivot ili ne{to sli~no
KOMEDIJA
Re`ija: Stephen Herek Uloge: Angelina Jolie, Edward Burns, Tony Shalhoub, Stockard Channing, Christian Kane

20.10
FTV

HIT
20.05
OBN

DRAMA
Re`ija: Kevin Smith Uloge: Ben Affleck, Liv Tyler, George Carlin, Stephen Root, Mike Starr, Jennifer Lopez

TV novinarka Lanie Kerrigan ima odli~an `ivot. Najuspje{nija je u lokalnoj TV ku}i i zaru~ena je za profesionalnog igra~a bejzbola. Pritom, ukazala joj se prilika za rad na nacionalnoj televiziji. Kako bi se pripremila za novi posao, mora sura|ivati s iskusnim snimateljem Peteom sa kojim ba{ i nije u najboljim odnosima. Na prvom zajedni~kom poslu odlaze proroku Jacku koji redovno poga|a vremensku prognozu i rezultate sportskih utakmica. Ovaj put, uz uobi~ajene informacije, Jack govori Lanie da joj je ostalo jo{ samo sedam dana `ivota...

DANA

Ben Affleck u jo{ jednoj genijalnoj ulozi u kojoj ovaj put tuma~i uspje{nog njujor{kog izdava~a koji se o`enio ljubavlju svog `ivota J.Lo i sretan o~ekuje dijete. No, ljubav umire na porodu ostavljaju}i ga jadnog i neukog da se nosi sa svom problamatikom i zamkama samohranog o~instva. On se jasno ba{ i ne snalazi, gubi posao, pada u depresiju i seli kod oca u New Jersey...

FILMOVI

Moglo se to desiti i tebi
KOMEDIJA
Re`ija: Andrew Bergman Uloge: Nicolas Cage, Bridget Fonda, Rosie Perez

Superman
AKCIJA
Re`ija: Richard Donner

Bogovi su pali na tjeme
KOMEDIJA
Re`ija: Jamie Uys

San ivanjske no}i
KOMEDIJA
Re`ija: Michael Hoffman

21.30
PINK

Policajac dobrog srca i njegova ambiciozna supruga redovno popunjavaju tiket za loto. Njegov `ivot zauvijek }e se promijeniti u trenutku kada ne bude imao dovoljno novca da konobarici u kafeu ostavi bak{i{... on }e joj obe}ati polovinu dobitka, ako dobije na lutriji... Nevjerovatno - njegov tiket je zaista dobio premiju od ~etiri miliona dolara i tada nastupa ono najbolje i ono najgore u njihovim `ivotima zahvaljuju}i iznenadnom bogatstvu ...

Superman ili Kal-El, ro|en je na planetu Kryptonu kao sin vode}eg znanstvenika Jor-Ela i njegove supruge Lare. Kada Jor-El otkriva da Kryptonu prijeti eksplozija, po~inje izgradnju svemirskoga broda. Na dan fatalne eksplozije Kryptona, maleni Kal-El lansiran je do udaljenoga, zaostalog planeta Zemlje...

21.05 NOVA

Duboko u pustinji Kalahari sa svojom obitelji `ivi dobronamjerni Bu{man Xi, koji o svijetu zna upravo onoliko koliko mu je potrebno da pre`ivi i nahrani svoje najbli`e. Xi, naime, ne zna za civilizaciju izvan svoje plemenske zajednice i vjerojatno je nikada ne bi ni otkrio da jednoga dana pored njega na zemlju nije pala boca Coca-cole...

20.50 HRT1

Dok se priprema rasko{no vjen~anje vojvode Tezeja, mladu Hermiju otac `eli prisiliti da se uda za Demetrija. No ona voli Lisandra, a u Demetrija je zaljubljena njezina prijateljica Helena. Kad Hermija i Lisandar no}u zajedno pobjegnu, Helena nagovori Demetrija da krenu za njima, nadaju}i se da }e se Demetrije ipak odlu~iti za nju...

23.05 HRT1

SPORT

U zmajevom gnijezdu
AKCIJA
Re`ija: Robert Clouse Uloge: Bruce Lee, John Saxon, Kien Shih, Jim Kelly, Chuck Norris, Geoffrey Weeks, Jackie Chan

22.30
MRE@A

Bruce Lee glumi britanskog tajnog agenta poslanog na otok mafija{kog bossa Hana kako bi sakupio dokaze protiv njega. Hanovi poslovi uklju~uju, prije svega trgovinu opijumom i ljudima. Lee se prijavljuje na Hanov godi{nji turnir u borila~kim vje{tinama. Danju demonstrira svoju vje{tinu na borili{tu, dok no}u istra`uje tajne prostorije Hanove tvr|ave. Treba li naglasiti da svatko tko mu se na|e na putu dobije porciju?

Slovenija - Australija
Ko{arka

Svjetsko prvenstvo Turska 2010.

Turska - Francuska

Svjetsko prvenstvo Turska 2010.

16.50 BHT Ko{arka

19.50 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Arheologija - tajna brijegova, dok. program 07.30 Rije~i svetog jezika jabuka, dok. program 08.00 Vijesti 08.05 Melodije Mostara 2005. 09.45 Lutkokaz 10.10 Bakine pri~e: Pri~a o ljubavi 10.20 Kako to 10.35 Mekanike u misiji 10.50 Hayd u park (r) 11.25 Zelena panorama 12.00 Dnevnik 1 12.15 U mre`i prevare, film 14.15 Flash Gordon, 16. ep. Mjesec Ramazana: 15.00 ^uvari Kur’ana, dokumentarni program 15.25 Ata Turkarum, dokumentarni program 15.50 Vijesti 15.55 Dobri ljudi 16.35 Zvjezdani studio 17.05 Jedna pri~a: Vefik Had`ismajlovi}, dokumentarni program 17.40 Dolina sunca, igrana serija, 111. epizoda

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 06.25 07.30 08.00 08.15 Sviraj ne{to narodno Muzi~ki program Zdravlje je lijek Vijesti Tvoje pjesme, Moji snovi - Sini{a Kova~evi} Mala TV Bajke iz cijelog svijeta Avanture gusjenice Karlosa, crtana serija D`imbo i d`et set, crtana serija Miniskule, program za djecu Sve {to treba da znate - roboti, obrazovni program Magna aura, serija Izborna hronika (r) Vijesti Snop Teniski turnir: Br~ko, direktan prenos

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Fifi, crtani film 08.30 Jagodica Bobica, crtani film 09.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.00 Ben 10, crtani film 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Ta~kica i zeko, crtani film 13.00 Policajac s Petlovog brda, serija 1. ep. 14.00 Pri~a o psu, film 15.30 Zvijezda mo`e{ biti ti, muzi~ki program 17.30 Hayat production show, zabavno-muzi~ki program 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Ramazanski program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija

OBN
06.35 Johny Test, crtani film 06.55 Metajets, crtani film 07.15 Transformersi, crtani film 07.40 Dora istra`uje, crtani film 08.00 Pocoyo, crtani film 08.10 Nimboli, crtani film 08.25 Ironman crtani film 08.40 Johny Test crtani film 08.55 Metajets, crtani film 09.10 ^uvari planete: Nomadi sa sjevera 10.10 Skrivena kamera, zabavna emisija 10.35 Dejana Show, talk show 11.35 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.00 Vremenska prognoza

PINK
08.00 Revolvera{i, film 10.00 @ivot je lijep, film 12.00 Info top 12.10 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top 14.10 Sarajevo On line 14.20 Made in Banja Luka 14.30 Grand hitovi, muzi~ki program 15.00 Ni{ta za sakriti, zabavni program (r) 16.00 Info top, info-program 16.10 A3 - rokenrol uzvra}a udarac, film 18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza

07.05 Arhitektura na morskoj obali, strani dokumentarni program 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 BHT slagalica 08.35 Galakti~ki fudbal, animirana serija, 20/22 09.00 Gor{tak, animirana serija, 20/30 09.20 Kineski moreplovac, 46/52 09.45 Mornar Popaj, animirani film 09.50 Du{ko Dugou{ko, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.05 TV Liberty 10.35 Porodice `ivotinja: Zebre, strani dokumentarni program 11.30 @ivot & ostalo: EHHhhh ..., dokumentarni program 12.00 BHT vijesti 12.10 Tajna kopca, igrana serija, 5/8 13.00 Svijet hrane, strana dokumentarna serija, 5/7 13.45 James Blunt, koncert (r) 14.35 Mangupi i lopovi, ameri~ki igrani film 16.10 BHT vijesti 16.20 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.50 Ko{arka (M): Svjetsko prvenstvo Turska 2010: Slovenija - Australija, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Muzi~ki program 19.50 Ko{arka (M): Svjetsko prvenstvo Turska 2010: Turska - Francuska, prijenos 22.10 BHT vijesti 22.20 27. no} ramazana, prenos iz Gazi Husrev-begove d`amije u Sarajevu 23.45 BHT sport 00.00 Kod ku}e je najbolje, show 01.15 Tajna kopca, igrana serija, 5/8 (r) 02.05 Svijet hrane, 5/7 (r)

09.10 09.40 10.30 10.35 10.50

11.10 11.40 12.00 12.15 13.00

^uvari Kur’ana

DOK. PROGRAM 15.00

Magna aura
SERIJA 11.10

Moj dom

MAGAZIN 07.30

Telering

TALK SHOW 14.00

Ni{ta za sakriti

ZABAVNI PROGRAM 15.00

17.50 Dnevnik, najava 18.30 Dolina sunca, igrana serija, 112. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.20 Ramazanska vaktija BSO... sigurne minute 19.30 Dnevnik 2 20.10 @ivot ili ne{to sli~no, ameri~ki igrani film /RP/ 21.59 Dnevnik, najava 22.00 Od Ma{rika do Magriba 23.05 Dnevnik 3 23.20 Izborna hronika 23.35 Blagajska tekija 00.00 27. no} Ramazana iz Gazi Husrev-begove d`amije u Sarajevu 01.10 ^uvari Kur’ana 01.35 Islamsko visoko {kolstvo u BiH 02.25 U~a~i Kur’ana 02.50 Gazi Husrev - begova d`amija 03.15 U~enje Kur’ana 03.40 ^uvari Allahove knjige 04.05 Sestre ~uvari Kur’ana 04.30 Kur’anske poruke

16.00 Ebba awards, muzi~ki program 17.00 Vijesti 17.10 Put vina 17.35 Dili`ansa snova, film 19.15 Crtani film 19.30 Dnevnik Sport 20.10 Reporta`a 20.30 EP u vaterpolu Italija - Hrvatska, prenos 21.50 Sportski pregled 22.25 Vijesti 22.35 Izborna hronika 22.50 Crna Marija, film 00.15 Dili`ansa snova 01.55 Ebba Awards, muzi~ki program 02.50 Dnevnik 03.20 Tvoje pjesme, moji snovi - Sini{a Kova~evi} 04.15 Put vina 04.40 Muzi~ki program 05.15 Snop

19.25 20.00 20.30 22.00 23.30 23.35

01.05 02.00 03.00 03.30 04.20

Vremenska prognoza Biometeorolo{ka prognoza Ramazanski program Zeko reko, informativni program Bulevar revolucije, film U zmajevom gnijezdu, film Sport centar Foliranti, film Reprizni program Hayat TV Muzi~ki program Vijesti u 7, informativna emisija Hayat production show, zabavnomuzi~ki program Ramazanski program Moj dom, magazin

12.10 Red Carpet, showbiz emisija 14.00 Telering talk show 14.50 Nedjeljno popodne s Adrijanom Kurti{aj zabavna emisija 16.50 Dani katastrofe, film 18.55 OBN Info 19.20 Exkluziv, zabavna emisija 20.00 Vremenska prognoza 20.05 Djevojka iz Jerseya, film 22.00 Vremenska prognoza 22.05 Michael Flatley: Lord of the dance, plesni spektakl 23.00 Twin Peaks, film 00.55 ^okolada, film 02.35 Danas umire{, film 03.00 Ke~eri, sportski program 05.00 ^uvari planeta dok. program

18.25 Sarajevo On line 18.35 Made in Banja Luka 19.00 Sve za ljubav 20.00 Bungy show, zabavna emisija 20.30 Kursad`ije, humoristi~ki program 21.30 Moglo se to desiti tebi, film 23.30 @ivoti su u pitanju, film 01.30 Sarajevo On line (r) 01.40 Made in Banja Luka (r) 01.50 Grand hitovi, muzi~ki program (r) 02.20 Moglo se to desiti tebi, film (r) 04.20 @ivoti su u pitanju, film (r)

RTS
11.00 Mina Lazarevi} u`ivo u Beogradu (r) 12.00 UNHCR - povratak: Kosovo 12.30 Interfejs 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Igraj fudbal budi sretan 14.10 Vrijeme je za bebe 14.45 Gastronomad 15.00 Vijesti 15.10 Sat 16.00 Vijesti 16.05 Trag u prostoru: Siroma{ni bogata{i 16.35 Leti, leti pjesmo moja mila 17.00 Rokovnik 17.30 Balkanskom ulicom: Ivica Da~i} 18.05 Rezervisano vrijeme 18.27 Sasvim prirodno 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori a baba se ~e{lja, serija 21.05 Bez vize 21.35 Muzi~ki program 22.05 Jelen top deset 22.50 Nedeljom uve~e 23.50 Vikend Evronet (r) 00.15 Dnevnik 00.30 Dozvolite... 01.30 Moj ljubimac 02.00 No}ni program

RTCG
08.00 Crnom Gorom kroz gradove 10.00 Emisija za djecu (r) 10.30 Dok. emisija (r) 11.00 Dok. emisija (r) 11.30 Muzi~ki mix 11.55 Kalendar 12.00 Vijesti 12.05 SAT TV (r) 12.35 Muzi~ki mix 13.00 Pe~at (r) 13.35 Etno muzika 14.45 Dje~ija emisija 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzi~ki mix 16.00 Dok. emisija 16.30 Muzi~ki mix 17.00 Dok. emisija 18.00 Muzi~ki mix 18.30 Dok. emisija 19.00 Muzi~ki mix 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 TV drama 21.00 Koncert 22.00 Art magazin 22.55 Kalendar 23.00 Dnevnik 3

TV ATLAS
09.00 Sen Trope, serija (r) 10.00 @ivot je lijep (r) 11.00 Hotel Vavilon, serija (r) 12.00 [akal, film 14.00 Marfijev zakon, serija (r) 15.30 Hotel Vavilon, serija 16.30 Biografije 17.30 Trava, serija 18.00 Biografije 19.00 Sen Trope, serija 20.00 Marfijev zakon, serija 22.00 Pri~a o tijelu 4, dok. serija 22.30 Film

HALLMARK
06.00 Ne{ Brid`is, serija 07.00 Danijelova k}i, film 09.00 Ubistva u Midsomeru, serija 11.00 Poljubac, film 13.00 Karmin, film 15.00 Prevarena, film 17.00 Erika, serija

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 09.35 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 Nevolje sa bubom Kako to funkcioni{e Kako to radi? Novi svijet Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde U djeli}u sekunde Ameri~ke drvosje~e Pre`ivljavanje Put tornada Najbolje iz opasnog lova Razotkrivanje mitova Novi svijet Usporen snimak Borna kola bra}e Hau Limarska radionica Grmljavina iz Kanzasa Takmi~enje u izradi automobila Razotkrivanje mitova Pri~a o bandama sa Rosom Kempom Iza re{etaka u tu|oj zemlji Pobje}i od smrti Pravo mjesto zlo~ina U potrazi za zabavom

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Potraga za d`inovskim oktopodom 08.00 Kralj gu{tera 09.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 10.00 Detektivi ronioci 11.00 [apta~ psima, 2 epizode 13.00 Uhva}eni na djelu 14.00 Reskju Ink 15.00 Biblijskim putevima, 3 epizode 18.00 Haos zbog vulkanskog pepela 19.00 Plemenska odiseja 20.00 Hitlerovo tajno oru`je 21.00 Japansko tajno oru`je 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Hitlerovo tajno oru`je 00.00 Japansko tajno oru`je 01.00 Istra`ivanje planete Zemlje

Advokatova kazna
SERIJA

19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40

18.00

18.00 Advokatova kazna, serija 19.00 Dobra `ena, serija 20.00 Panduri novalije, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Panduri novalije, serija 01.00 Medijum, serija 03.00 Skriveni zlo~ini, film 05.00 Sudija Ejmi, serija

nedjelja, 5. septembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
06.45 Dodir s neba, serija 07.35 Dora istra`uje, crtana serija 08.00 Timmy Time, crtana serija 08.15 Ben 10: Alien Force, crtana serija 08.30 Brza blagajna, serija 09.00 Automotiv 09.30 Magazin Lige prvaka 10.00 Heroji, serija 12.00 Radio, film 13.55 Kauboj, film 15.35 Evolucija, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Evolucija, igrani film nastavak 17.40 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Nad lipom 35 21.05 Superman, film 23.40 Red Carpet, showbiz magazin 01.00 Televizijska posla, serija 01.30 Nezamislivo, film 03.00 Incognito, film 04.50 Red Carpet, showbiz magazin

63

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 Jura Hura: [umske pripreme, serija za djecu (r) 08.40 Trolovi, crtana serija (r) 09.10 @ablja jaja, nizozemski film za djecu 10.20 Biblija 10.30 Zavjetna misa Ludbreg 12.35 Putovanja `eljeznicom: Vlakom kroz Luksemburg, dokumentarna serija (r) 13.20 Mladi lavovi, ameri~ki film

TV1
07.00 - 00.00 (Vijesti svaki sat) 07.12 Gumenko, crtani film 07.17 Obla~i}, crtani film 07.30 Cirkusi svijeta 07.50 Veseli autobusi, crtani film 08.10 Jamie Oliver, kulinarski show 08.40 Lesi, obojena brda, dje~iji film 10.20 Klinac i ja, film (r) 12.20 Ispod grebena od 12 milja, film (r) 14.15 Jamie Oliver, kulinarski show 15.10 O~uh, film (r) 17.15 Uvala, dok. specijal 18.15 Jamie Oliver, kulinarski show 18.45 Face to face, talk show 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.20 Posljednji beg na Balkanu, serija 22.15 Prijatelji na odmoru, film 00.15 Uvala, dok. specijal (r) 01.15 Reprizni program

TVSA
09.00 Tri mu{ketira, program za djecu 10.30 Knjiga o d`ungli, program za djecu 11.20 Muzi~ki program 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Biografije, dok. program (r) 13.55 Quegley, program za djecu (r) 15.25 Biznis magazin (r) 15.50 Poaro, serija 17.00 Vijesti TVSA 17.10 Ne{to za raju (r) 17.50 Blinker time 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program 19.22 Vrijeme iftara 19.25 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program, nastavak 20.30 Vijesti TVSA 20.35 Dokumentarni program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art 21.35 Izborna hronika 22.05 Poaro, ciklus igranih filmova 23.45 Autoshop magazin (r) 00.15 Alex i Emma, film 01.45 Sarajevo art, emisija iz kulture (r) 02.15 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program (r) 03.45 Program za sehur 04.28 Vrijeme sehura 04.35 Reprizni program

MRE@A PLUS
12.00 Ta~kica i zeko, crtani film 13.00 Policajac s Petlovog brda, serija 14.00 Pri~a o psu, film 20.00 Zeko reko’, info- program 20.30 Bulevar revolucije, film 22.30 U zmajevom gnijezdu, film 00.30 Sport centar

07.00 Euromagazin: Barentsova regija sjeverno prijateljstvo (r) 07.30 Duhovni izazovi (r) 08.00 Vijesti 08.05 Koncert: Antiphonus u Bujama 09.15 Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dok. serija (r) 09.45 TV kalendar (r) 10.00 Vijesti 10.04 Vrijeme danas 10.05 Frostov pristup 14, mini-serija (r) 11.40 Mmanjinski MOZAIK: Slovenci 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Syngenta Agro - mali savjeti za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.55 Mantova: Rigoletto, 2. dio 14.40 Vijesti iz kulture (r) 14.45 Kulturna ba{tina: Samostan na Pa{manu i Ugljanu (r) 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.50 Billy Elliot, britansko-francuski film (106) (r) 17.40 Popevke za navek Krapina 2009., snimka 18.40 Nevolje jednog Branimira, serija za djecu (r) 19.10 Baltazar, crtana serija (r) 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Stipe u gostima 2, Serija (r) 20.50 Bogovi su pali na tjeme, bocvanski film (106) (r) 22.40 Vijesti 22.55 Vijesti iz kulture 23.05 Filmski vikend s Michele Pfeiffer: San Ivanjske no}i, ameri~ko-talijanskobritanski film 00.55 Bu|enje mrtvih 7, mini-serija (15) (r) 01.45 Bu|enje mrtvih 7, mini-serija (15) (r) 02.35 Fotografija u Hrvatskoj (r) 02.40 Popevke za navek Krapina 2009., snimka (r) 03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (r) 04.20 Plodovi zemlje (r) 05.10 Rijeka: More (r)

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija 14.50 Tuzla u`ivo 14.55 @ivotne pri~e, dok. program 15.30 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.03 Obavjest, „Izbori“ 18.05 Tuzla u`ivo 18.10 Turizam plus 18.58 Tuzla u`ivo 19.01 Pred iftar 20.00 KVIZ Extra 20.30 Igrani film 22.10 TOP 7 22.58 Obavjest, „Izbori“ 23.00 Slon extra Info

Trolovi

CRTANA SERIJA 08.40

Televizijska posla
SERIJA 01.00

16.10 Magazin LP 16.40 Atletika, Split: Kontinentalni kup 20.30 EP u vaterpolu emisija 20.40 Zagreb, EP u vaterpolu: Hrvatska - Italija, prenos 21.50 EP u vaterpolu emisija 22.10 Video na(d)zor 22.40 Zakon!, humoristi~na serija (r) 23.25 Mantova: Rigoletto, 3. dio 00.15 Prikra}eni 3, humoristi~na serija 00.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin 01.20 Kraj programa

TV MOSTAR
Prenos programa TV 112.00 Dugometra`ni crtani film 13.00 Policajac s Pijetlova brda, igrna serija (r) 14.00 Igrani film 17.45 Izborna hronika 18.00 Urban music puls, muzi~ki program19.00 Vijesti RTM 19.30 Centralni dnevnik TV1, info-progarm 20.00 Doma}i film 22.00 Film

TV KAKANJ
09.00 Denis napast 09.10 U~enje kur ana 09.20 Program TV Sahar 10.00 Ramazanski muhabet 11.00 Crtani film 11.30 Imam Alija, serija 12.00 Gostiona 13.00 Harun Jahja 14.00 TV mukabela, vjerski program 15.00 Uljep{aj svoj `ivot 16.00 Imam Alija, serija 16.30 Predah 17.00 Veliki susret, serija 18.55 U susret iftaru 20.20 Poruka, serija 21.00 Mubarek ramazan 21.30 Razum 22.15 Veliki susret, serija, 23.35 Info IC 00.00

RTV USK
08.00 Capri, serija (r) 09.00 Capri 1 (r) 10.00 Vijesti 10.15 Sulejman Bugari (r) 11.00 Ramazanski program (r) 12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 13.00 Hronika kraji{kih gradova (r) 13.50 Otisci 9/25 (r) 14.20 Igrani film 16.00 Na{a kuhinja (r) 9/10 16.30 Nedjeljom zajedno 18.10 Program za djecu 19.00 Dnevnik 1 TVUSK 19.30 Ramazanski program 20.30 Time out 21.20 Bh eko dnevnik, 8/24 22.00 Vijesti 22.10 Nedjeljom zajedno (r) 00.10 Old time

RTV BN
07.05 BN koktel 08.30 Reporta`e 10.00 Selo,emisija za poljoprivrednike 10.30 Nijesmo mi od ju~e, serija 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zavi~aju, mili raju 13.00 BN music stars, muzicka emisija 14.00 Paparaco potjera 15.00 Nedeljno popodne 19.30 BN monitor 20.10 Paparazo potjera 21.00 Luda kuca 22.00 Pazi mogu}e je 23.00 Sutra ujutro, film 00.30 Astrochat 03.00 Satelitski program

TV ZENICA
09.08 Animirani film 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Gostiona (r) 12.00 BH veza (r) 12.30 Muzi~ki spotovi 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Koncert (r) 16.00 Turizam plus (r) 17.00 Osvaja~i. dok. program (r) 18.00 Autoshop 19.00 Muzi~ki spotovi Ramazanski program 20.05 Vrata tajne, serija 21.00 Sve {to `elim, film 23.00 10 godina, mla|i, dok. program 00.00 Satelitski program DW

TV TK
11.45 Iz dana u dan 12.00 Vijesti 12.15 BH veza 12.45 Svjedok prirode 13.15 Modna pista 14.10 Caffe Istanbul 15.15 Autoshop 16.00 Vijesti 16.15 Brzi kuhar 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.00 Izbori 2010. Izborni `urnal 17.30 Svjedok prirode 18.00 ^ekaju}i kandilje 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 ^ekaju}i kandilje 20.00 Veliki susret turska serija 21.15 Autoshop magazin 21.45 Vijesti 22.00 Top ten stars 23.00 Mlad, mla|i, najmla|i 00.00 Dnevnik RTV TK (r)

RTV VOGO[]A
11.00 Spre~ka dolina 12.00 Sportski program 14.00 Priroda i ljudi, magazin 14.30 Autoshop 15.00 TV Zehra, revijalni program 16.00 Uljep{aj svoj `ivot, vjerski program 17.00 Turizam plus (r) 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 Izbori 2010 19.00 SMS music 19.30 Ramazanski program 20.30 Igrani film 22.00 Muzi~ki program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Muzi~ki program 01.00 Regional, info-magazin (r) 01.30 Time Out (r) 02.00 Igrani film 03.30 Ramazanski program

ATV
11.00 Ben Ten, crtani film 11.30 Sporti}i, dje~iji program 11.55 Vijesti 12.00 Ta~kica i zeko, crtani film 13.00 Policajac s Petlovog brda, serija 14.00 Pri~a o psu, film 16.00 Pono} u vrtu dobra I zla, film 18.40 Kulinarski letopisi - Ribarska Nova godina 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Zeko reko’, info-program 20.30 Bulevar revolucije, film 22.30 U zmajevom gnijezdu, film 00.30 Sport centar

EUROSPORT
05.00 Tenis, US Open 08.30 Tenis, Game, Set and Mats 09.00 FIA touring car, Oschersleben, Njema~ka 09.30 Tenis, US Open 11.15 Tenis, Game, Set and Mats 11.45 Superbike Corner 12.00 Superbike, S[ Nürburgring, Njema~ka, live 12.45 FIA touring car, Oschersleben, Njema~ka, live 13.45 Formula 2, Oschersleben, Njema~ka, live 14.45 FIA touring car, Oschersleben, Njema~ka 15.45 Superbike, S[ Nürburgring, Njema~ka, live 16.30 Biciklizam, Tour of [panija, live 17.30 Motorsports weekend magazin 17.45 Tenis, US Open, live

EUROSPORT 2
09.45 Fudbal, EP 2012. kvalifikacije: Belgija - Njema~ka 10.30 Superstock, S[ Njema~ka Live 11.00 Autotrke, Oschersleben, Njema~ka 11.30 Autotrke, Oschersleben, Njema~ka, Live 12.00 Surf 12.15 Fudbal, EP 2012, kvalifikacijee

SPORT KLUB
09.10 Moto GP San Marino Warm Up Moto 2, direktno 09.40 Moto GP San Marino Warm Up Moto GP, direktno 09.15 Rugby Super League: Hull FC - Leeds Rhinos 11.00 Moto GP San Marino Trka 125 cc, direktno 12.15 Moto GP San Marino Trka Moto 2, direktno 14.00 Moto GP San Marino Trka Moto GP, direktno 15.30 Ajax TV 16.00 Premier League Magazin 16.30 Atletix 17.00 TWS 18.00 Speedway - Gorican 21.00 Moto GP San Marino trka 125 cc 22.30 Moto GP San Marino trka Moto 2 00.00 Moto GP San Marino trka Moto GP

VIASAT HISTORY
08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.30 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 02.00 [openovim stopama Apsolutna nula Bler Dansko rje{enje Egipat Viktorijanska farma Operacija Holivud Rat vijeka Impresionisti Sudnji dan: Slike raja i pakla Lankaster u ratu D`ejn Birkin: Razmi{ljanja Velike britanske vojskovo|e Potraga za Sjeverozapadnim prolazom Rasipni sram, Misterija [ekspirovih soneta Svijet novca: Kako se obogatiti u recesiji Po~etak rata Rat vijeka Impresionisti Sudnji dan: Slike raja i pakla Lankaster u ratu D`ejn Birkin: Razmi{ljanja

ANIMAL PLANET
06.25 Posjed merkata 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 07.40 Sve o ma~kama 08.35 Oti}i predaleko 09.00 Nevjerovatna lete}a ~eljust 09.55 [kola za gorile 10.20 Putuju}i veterinar 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom sveta 14.00 RSPCA 14.30 Ma~ke iz kom{iluka 14.55 Najgori britanski ljubimac 15.25 Sve o psima 16.20 Sve o ma~kama 17.15 Policija za `ivotinje 18.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 19.10 Planeta Zemlja 20.05 Ljubitelj ajkula 21.00 Ajkulin krvavi pir 1916. 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 ^udna stvorenja Nika Bejkera 00.40 Ljubitelj ajkula

TV 1000
06.00 Petak poslije petka, film 08.00 Lova do krova, film 10.00 Misterija na Aljasci, film 12.00 Kviz, film 14.10 Mystery Men, film 16.10 Igra sudbine, film

US Open
TENIS

Hotel Splendid
FILM

14.00

18.00

13.00 Supersport, S[ Nürburgring, Njema~ka, Live 14.00 Autotrke, Nürburgring, Njema~ka, Live 15.00 Tenis, US Open 17.00 Tenis, US Open Live 02.00 Tenis, US Open

18.00 Hotel Splendid, film 20.00 Premijera: Zlodjela, film 22.00 Petak poslije petka, film 00.00 Bez daha, film 02.00 Iskonska `elja, film 04.00 Cimeri, film

Bh. fudbaleri uspje{no startovali u kvalifikacijama za EP

Sada mo`emo mirno ~ekati susret sa Francuskom
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 5. septembar 2010. godine

Reprezentativci do~ekani aplauzima na Aerodromu Sarajevo

Pjani}: Mo`emo
pobijediti Francusku
Trikolori su favoriti, ali }e imati ve}i pritisak nego mi nakon poraza od Bjelorusije. Imamo stabilnost i optimista sam da }emo osvojiti puni plijen, istakao je Miralem Pjani}
a{i najbolji fudbaleri i selektor Safet Su{i} do~ekani su ju~e u poslijepodnevnim satima na povratku sa prve kvalifikacione utakmice za EP iz Luksemburga aplauzima brojnih navija~a na Aerodromu Sarajevo. Na taj na~in simpatizeri reprezentacije BiH iskazali su zadovoljstvo us pje {nim star tom na {eg dr`a vnog ti ma ko ji je sa vla dao Lu ksemburg sa 3:0 i najavio u ovim kvalifikacijama veliku borbu za plasman na veliko takmi~enje {to ~ekamo osam ciklusa. U trijumfu nad Luksembur`anima najbolji pojedinac bio je Miralem Pjani}, koji je odigrao na zavidnom nivou. Ve znjak bh. ti ma pos ti gao je drugi gol iz slobodnog udarca kakav se rijetko vi|a a prethodno je asistirao kod vode}eg pogotka Senijada Ibri~i}a. “Prikazali smo dobru igru i izborili pobjedu. U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo startovali smo onako kako smo htjeli. Najbitnije je da smo postigli tri gola, a nismo primili nijedan. Poslije poraza od Bjelorusije, Francuska }e u me~u sa BiH `eljeti tri boda. Mi }emo se dobro spremiti za utakmicu u uto-

N

Veliki navija~ bh. tima Mujo @iga sa selektorom Safetom Su{i}em Fotosi: A. KAJMOVI]

Zadovoljstvo na licima reprezentativaca po povratku u Sarajevo

rak na Ko{evu“, istakao je Pjani} po dolasku u na{ glavni grad. Vezni igra~ Lyona i na{e selekcije daje ulogu favorita Francuskoj u na re dnoj uta kmi ci na na {em najve}em stadionu. “Rival }e imati ve}i pritisak nego mi zbog slabog starta. Trebamo ozbiljno pristupiti me~u sa Francuzima kao {to smo to u~inili i protiv Luksembur`ana. Bod bi bio dovoljan, no mislim da mo`emo zabilje`iti trijumf. Imamo stabilnost i optimista sam da }emo osvojiti puni plijen protiv trikolora“ re, kao je Pjani}. Su {i}evi iza bra ni ci la k{e od o~ekivanog su do{li do punog pogotka na prvom gostovanju kod Luksemburga u borbi za odlazak na {ampionat Starog kontinenta u Poljskoj i Ukrajini. Nadamo se da su zmajevi sa~uvali snagu i da }e kvalitet potvrditi ponovo protiv velikog rivala koji je bio svjetski {ampion 1998. i dva puta evropski prvak 1984. i 2000.
Z. RA[IDOVI]

Svi su `eljeli da se slikaju sa Edinom D`ekom

POSLJEDNJE VIJESTI
ODUZIMANJE ODLI^JA GOTOVINI - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} je u ju~era{njem gostovanju na Radio Dubrovniku kazao kako se divi onima koji se usude davati prognoze o presudi generalima kojima se sudi u Haagu. Tu svoju tvrdnju potkrijepio je ~injenicom da je veliki dio rasprava bio zatvoren za javnost. Osvrnuo se i na nedavno oduzimanje odli~ja i ~inova osu|enom ratnom zlo~incu Branimiru Glava{u te najavio kako }e isto napraviti i sa Gotovinom, ^ermakom i Marka~em ako ih Ha{ki sud osudi. PROTESTI U FRANCUSKOJ - Vi{e desetina hiljada ljudi okupilo se ju~er u Parizu demonstriraju}i protiv politike francuske vlade prema Romima, a sli~ne demonstracije odr`avaju se i u drugim dijelovima Francuske. Demonstranti su do{li sa transparentima na kojima optu`uju francuske vlasti za rasisti~ko pona{anje, prenosi BBC. POGINULI PILOT I PUTNICA - Na sportskom aerodromu u Lisi~jem jarku, 20 kilometara od Beograda ka Zrenjaninu, u avionskoj nesre}i poginuli su pilot i putnica. Do nesre}e je do{lo nakon 15 minuta leta, kada je pilot poku{ao da sleti na pistu. Do{lo je do direktnog udara u pistu, te je posada preminula na mjestu udesa.

Potpredsjednik N/FSBiH napadnut u Luksemburgu

^eko pretu~en stigao u Sarajevo
Neposredno nakon prve kvalifikacijske utakmice u Luksemburgu, desio se napad na potpredsjednika N/FSBiH Bogdana ^eku, kojem je slomljena jagodi~na kost i povrije|eno desno oko. “Na ulasku u hotel pri{lo mi je nekoliko ljudi, koji su bili obu~eni u prepoznatljive majice s natpisima Bh. fanatikosi. Pitali su me jesam li predsjednik, nakon ~ega sam odgovorio da nisam. Onda je uslijedilopitanje da li sam Bogdan ^eko. Poslije mog potvrdnog odgovora, po~eli su me tu}i“ ogor~en je bio ^eko nakon dolas, ka u Sarajevo. Nadzorne kamere hotela u kojem su bili smje{teni na{i reprezentativci snimile su kompletan doga|aj, dok je luksembur{ka policija zadr`ala pravo da istra`uje slu~aj. “Ne znamljude. Samo sam sigurankako se raFoto: A. KAJMOVI]

Pobjednica Mirjana \ur|evi}
Knji`evnisusreti ”Cum granosalis” u Tuzli zatvoreni su progla{enjem i dodjelom nagrade ”Me{a Selimovi}” srbijanskoj spisateljici Mirjani \ur|evi} za roman ”Kaja, Beograd i dobri Amerikanac” . ”Uop{te nisam o~ekivala da mogu da dobijem nagradu zbog toga {to se svi ti romani bave ozbiljnim stvarima i bave se na{om neposrednompro{lo{}u. Moj roman se bavi nekom dalekom pro{lo{}u i jednom malom religijskom zajednicom koja je `ivjela na ovim prostorima u jednom lepom su`ivotu sa svima nama” kazala je , spisateljica Mirjana \ur|evi}.

LOTO
4
JOKER 1 JOKER 2

71. KOLO

Pretrpio lom jagodi~ne kosti: Bogdan ^eko

di o samoprozvanimnavija~ima BiH. Svejedno, da je na mom mjestu bio bilokojiuposlenikSaveza, isto bi se desilo“ rekao je potpredsjednik , N/FSBiH. O. ZUKI]

14 18 31 37 40
4 8 1 3 4 6 8 4 0 1 7 8

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->